HRVA HRV ATSKI NARODNI NA RODNI PREPOROD ILI HRVATSKI HRVATSKI ROMANTIZAM ROM ANTIZAM - 1813. – 1860. - razvija se na dva plana: povijesno – političkom i kulturno književnom - društveno – političke političke prilike: početak 19. st. rvatski krajevi pod austrijskom vlaš!u" uz mađarizacija – ma%arski postaje o&vezni nastavni predmet #ermaniza$iju se javlja i mađarizacija – - pritisak ma%ariza$ije dovodi do jačanja na$ionalne svijesti i svijesti o važnosti na$ionalno# jezika te na$ionalne na$ionalne kulturne tradi$ije tradi$ije - temeljne zada!e '()-a: &u%enje na$ionalne svijesti i &or&a za očuvanje rvatsko# jezika pokr!a *1830. – 18+3., - ideja o zajedništvu i - '() počinje u okviru ilirizma ili ilirskog pokr!a *1830. ujedinjenju svi užni /lavena *preporoditelji *preporoditelji po#rešno tumačili da su svi užni /laveni" tako i 'rvati" potom$i prastanovnika alkana" alkana" lira,2 da &i se ta ideja ostvarila" tre&a najprije jezično ujediniti sve 'rvate2 #lavna ličnost pokreta Lj"#$i! %aj - razlike europsko# i rvatsko# romantizma: 45)/7 pasivnost romantičarski romantičarski individualizam '5/7 individualizam na$ionalni optimizam pesimizam aktivizam potaknut idejom da se književnoš!u može svjetska &ol ostvariti '() •
• •
•
•
•
•
- '() se dijeli na: &' PRETPREP PRETPREPOROD ORODNO NO RAZDO RAZDO(L)E (L)E *&+&,*&+&,- . &+,/-' &+,/-' - uočavanje značenja narodno# jezika i na$ionalne kulture - 1813. za#re&ački &iskup Maksimilija0 Vr1o$ac poziva sve!enstvo na prikupljanje narodno# &la#a – početak &u%enja na$ionalne svijesti - 181;. A0!"0 Mi1a0o$i2 u svojoj &rošuri R3 #omo$i0i o 1as0o$i!os!i pisa0ja 0a #omoro#0m #omoro#0 m jzik" ističe važnost narodno# jezika 4' PREPOROD PREPORODNO NO RAZDO(L)E RAZDO(L)E *&+,/- . &+5/-' &+5/-' - sve je podre%eno političkim $iljevima ujedinjenja užni /lavena" djeluju lir$i * Ljudevit Gaj, grof Janko Drašković, Antun Mihanović, Pavao Štoos, Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinović , - preduvjet za ostvarenje političko# $ilja je jezično ujedinjenje svi 'rvata2 1830. – . nastaju politički tekstovi koji potiču oda&ir štokavsko# narječja za temelj zajedničko# knjiž. jezika - 183;. =aj počinje štampati prve naše novine No$i0 Hor$a!sk *izlaze na kajkavskom," književni dodatak novinama je Da0ica 1or$a!ska7 sla$o0ska i #alma!i0ska - 1836. štokavsko narječje postaje književnim jezikom u 'rvatskoj" promjena imena Ilirsk štokavskom, 0aro#0 0o$i0 i Da0ica Ilirska *izlaze na štokavskom, ,' &+5/ &+5/-- . &+8 &+8//- 18+0. nesla#anje me%u vo%ama ilirsko# pokreta2 %aj – u prvom plan politički $iljevi" S!a0ko Vraz – kulturna djelatnost - 18+>. Vraz se odjeljuje od =aja i pokre!e književni časopis Kolo – prvi rvatski književni časopis2 razu se pridružuju Dragutin Rakovac i Ljudevit Vukotinović - 18+3. za&ranjeno ilirsko ime2 promjena naziva =ajevi novina u (arodne novine i ?ani$a orvatska" slavonska i dalmatinska - >.;.18+3. I$a0 K"k"lj$i2 Sakci0ski održao prvi javni politički #ovor na rvatskom književnom jeziku u /a&oru - 18+@. '/ donosi zaključak o uvo%enju 1r$a!skog 1r$a!skog jzika kao sl"9:0og
- politički $ilj ')(-a nije ostvaren" a kulturna ostvarenja jesu: a, ostvare ostvaren n jedinstv jedinstveni eni književ književni ni jezik jezik i pravop pravopis is &, otvorene otvorene naro narodne dne čitaoni čitaoni$a $a i 18+>. 18+>. Aati$a Aati$a ilirska ilirska $, započi započinje nje novij novija a rvatsk rvatska a književn književnost ost - književno stvaralaštvo: &+,/- . 5/- književni prilozi se o&javljuju u Danici" Danici" tematika je domolju&na" dominantne &udni$e i davorije - primjeri &udni$a: 4-' - ro%en u 7rapini" završen studij ClozoCje i prava - značajan kao jezikoslova$: jezikoslova$: zala#ao se za ostvarenje zajedničko# književno# jezika2 pro$o r?orm" pra$opisa - 1830. 7ratka osnova orvatsko-slavensko# orvatsko-slavensko# pravopisanja2 u njoj se zalaže za: . jednom jednom #lasu #lasu tre&a tre&a od#ova od#ovarati rati samo samo jedan jedan pisani pisani znak znak . po uzoru na )avla )avla 5ittera itezovi!a za pisanje palatala predlaže jednoslove s tildom č" ž" š D $" z" s2 %" dž" lj" nj D d" #" l" n - 183;. o&javljuje )ravopisz u ?ani$i" =aj predlaže daljnja rješenja za zajednički slovopisE#raCju: a, tildu tildu tamj tamjenj enjuje uje kva kvači$ či$om om č" č" ž" š &, predlaž predlaže e dvoslove dvoslove *sa zarezom zarezom umjesto umjesto točk točke e na j,: dj" #j" lj" nj $, uvodi uvodi znak znak za slov slovo o ! iz poljs poljsko ko# # jezik jezika a d, uvodi uvodi ro#ato ro#ato e *F, *F, za &ilježe &ilježenje nje #lasa #lasa jata jata *ijeEje, *ijeEje,
#omo$i0a . Aianovi!a 183;. - prvi tekst o&javljen =ajevim slovopisom – Hor$a!ska #omo$i0a . - utemeljio je prve novine i časopis na rvatskom jeziku jeziku - vode!a ličnost ilirsko# pokreta - značajan kao pjesnik HORVATOV SLO%A I Z)EDIN)EN)E - &udni$a *time je ujedno =aj utemeljitelj novo# poetsko# žanra, poznata po početnim stiovima Goš 'orvatska ni propalaG (4-' - potječe iz #rčke #rčke o&itelji doseljene u Ia#re&" Ia#re&" studij ClozoCje i medi$ine" za#ovornik ilirske ilirske ideje - &avio se književnoš!u i kazalištem2 život posvetio stvaranju kazališta – "!mlji!lj HNK " nje#ov dramatur# i ravnatelj *od 186+. – 1868., - pisao li&erta za opere . +>. u kojoj su 'rvati porazili Aon#ole kao poti$aj za razmišljanje r azmišljanje o rvatskoj sadašnjosti - poema izlazi u prvom &roju časopisa 7olo 18+>. povodom 600-te o&ljetni$e &itke - prikazuje romantičarski krajolik" povijesnu temu" snažne karaktere #lavni junaka – podsje!a na Jronovo stvaralaštvo - u =ro&ničko polje uklopljena je davorija P)ESMA HRVATA DAVORI)A preporodna DAVORI)A preporodna pjesma &or&enija od &udni$e" upotre& u potre&a a Gjaki riječiG" otvoreno pozivanje na &or&u za slo&odu *od ?avor – staroslavenski &o# rata, - uočljiv kontrast kao osnovno stilsko sredstvo u romantizmu: let pti$e – pjesnik u lan$ima2 slo&oda – ropstvo - iper&ole *jake riječi,: G/am !u u&it mo# jedin$a (ož u sr$e rinut žene.G - spremnost da se sve potre&no učini za slo&odu domovine G4 smrt" u smrt mili rode r r je život &ez slo&odeKG slo&odeKG
- reHren koji na#lašava &or&enost i spremnost o&rane domovine - dominantna ideja slo&ode - u#laz&ljena STANKO VRAZ *&+&/- . &+&-' - /lovena$" pravo ime ako& Lrass - smatrao da su /loven$i malo&rojan malo&rojan narod pa ne mo#u ostvariti veliku književnost" sto#a se priključio rvatskoj književnosti uvjeren da 'rvati udruženi s užnim /lavenima mo#u ostvariti veliku na$ionalnu književnost – to su mu zamjerali /loven$i *Lran$e )rešern )rešern kao #lavni, - pokretač književno# časopisa 7olo 18+>." pr$i 1r$a!ski pro?sio0al0i k0ji9$0ik - osnivač rvatske književne kritike" tajnik Aati$e ilirske i lirske 6 #jla knji#e #jla knji#e pjesama – &ula'ije( )lasi iz Du'rave *eravinske( )usle i tam'ura2 tam'ura2 putopis – Put u gornje strane F. dio – izražava pjesnikovu zalju&ljenost" 4' - ro%en u =ra&rovi$i kraj )itomače" )itomače" tijekom osam #odina vojne škole u ustriji za&oravio je rvatski jezik" počinje #a ponovno učiti s 18. #odina kada upoznaje . 7. /ak$insko# koji #a je zainteresirao za ilirizam - dospio do čina #enerala" umire u ustriji" posmrtni osta$i odneseni u Ia#re& - pisao poeziju na njemačkom jeziku do 18+3." a zatim domolju&nu" preporodnu poeziju na rvatskom jeziku roma0!izma2 z&irke pjesama: )5(N" ( )/A: - 0ajz0a3aj0iji pjs0ik 1r$a!skog roma0!izma2 oda 5odu o jeziku ZORA P<@A7 (IT JE DANA - prva )reradovi!eva )reradovi!eva pjesma na rvatskom jeziku" o&javljena 18++. u prvom &roju Iore ?almatinske - &udni$a" zora D sim&ol &u%enja na$ionalne svijesti" nadolaze!e slo&ode i ljepše &udu!nosti" izražena optimistična vjera u slo&odu i na$ionalno &u%enje P
G4 tvom polju daj mu #ro&a vojim $vije!em #ro& mu kitiKG kitiKG - na#lašeno domolju&lje L)., p"3a0i0om" za svo# - poznat kao političar i književnik" &+>,- pos!aj pr$im :a0om p"3a0i0om" &anovanja reHormirao reHormirao školstvo i ostvario neovisnost sudstva - nakon 1880. povlači se iz politike i živi povučeno - pisao &udni$e *iznosi ilirske ideje," lju&avne pjesme *ve!ina posve!ena leksandri, !je"a#ko$iirski sovar Drječnik - dopuna 1+. i 1;. pjevanja +smana" +smana" !je"a#ko$iirski Drječnik u suradnji s akovom 4žarevi!em" 0ajz0a3aj0iji rj30ik HNP6a - politički spis Hrvati ,aarom – ,aarom – o&jašnjava onodo&ne rvatsko-ma%arske odnose" zalaže se za slo&odu i jednakost svi naroda pod u#arskom krunom - nje#ovo najznačajnije djelo: SMRT SMAIL6A%E CEN%IJA - povijesno-junački ep u ; pjevanja: =(" (O(7" P" '5P" 7 - inspira$ija za pisanje: suvremeni povijesni do#a%aj do#a%aj – smrt tursko# silnika /mail-a#e koje#a koje#a su u&ili Nrno#or$i 18+0. u istočnoj 'er$e#ovini *na Aljetačku polju, - izvori za djelo: =ajeve novine" sudioni$i suko&a" narodna pjesma o /mail-a#i te putopis )o#led u osnu vanova &rata Aatije preko koje# je van &olje upoznao način života u i' pod turskom vlaš!u - uzor u pisanju: van =unduli!2 ep o&javljen 18+6.: A%OVAN)E *a#a A%OVAN)E *a#a D niži turski plemi!" Heudala$, - radnja počinje in medias res: okrutni /mail-a#a" nezadovoljan skupljenim aračem" nare%uje da se izvedu zaro&ljeni Nrno#or$i kako &i i ur$i okrutno mučili i u&ijali - s Nrno#or$ima izvode i určina star$a ?urkana koji je raz&jesnio a#u upozoravaju!i #a da &i se Nrno#or$i Nrno#or$i mo#li osvetiti te da i pusti - ur$i muče Nrno#or$e" ali oni junački umiru" ne mole!i za milost" a#a ladnokrvno daje po#u&iti ?uraka - /mail-a#a prikazan na vrun$u sna#e svoje mo!i *#orsko *#orsko zvijerje" #vozden stupa$" kamen tvrdi,2 Nrno#or$i Nrno#or$i &ez ikakve mo!i - kontrast2 a#a ool" okrutan" muči i u&ija krš!ane" ali i svoje ljude ako mu se suprotstave" sarkastičan – nje#ovi darovi: mučenje i u&ijanja" uživa u svojoj nadmo!i NOJNIK - sin staro# ?uraka" (ovi$a" koji no!u putuje prema sjedištu $rno#orsko# vladike kako &i Nrno#or$e Nrno#or$e potaknuo na osvetu te se &oji da ne po#ine prije ne#o osveti očevu smrt a0!i!zom – stilsko sredstvo karakteristično - Aažurani! #a najavljuje sla$0skom a0!i!zom – karakteristično za narodnu poeziju i slavenske književnosti2 sastoji se od pitanja" ne#a$ije pitanja i od#ovora na pitanje - $rno#orskoj straži se predstavlja kao Aoračanin *Nrno#ora$, - romantičarska o&ilježja ovo# pjevanja: no!ni pejsaž" tajanstvena atmosHera2 utje$aj narodne poezije: slavenska antiteza CETA - mala" ra&ra" predvodi je Airko2 tajanstvena atmosHera *G/tupa četa tio i #luo... ni tko šap!e ni tko z&oriE od sto #lasa #lasa čuti nijeG, - pred jutro stižu na rijeku Aoraču" tu im se o&ra!a stara$ sve!enik *sr#i0ji #io pa' o&vezuje i na ra&rost i požrtvovnost jer idu u &itku za slo&odu i krš!ensku vjeru" stiovi odišu domolju&ljem *G vi isti rodiste se tudijerE Ia vas ljepše u svijetu nema.G, - sve!enik osnažuje četu svojim moralnim" vjerskim i domolju&nim poti$ajima" poziva i na pokajanje i pričest" četi se pridružuje i (ovi$a te se pokrštava HARAC
- /mail-a#a okrutno kupi arač muče!i i u&ijaju!i iz#ladnjelu i siromašnu raju" &ijesan je z&o# svoje sramote: pri vjež&i kopljem ozlijedio svo# čovjeka te !e se još jače iskaliti na raji - slijedi raskošna večernja #oz&a u turskom lo#oru – kontrast: #oz&a suprotstavljena skromnosti i molitvi krš!ana pri suko&a - dolazi četa i napada ta&or /mail-a#e" u &or&i po#i&aju /mail-a *tio kukavički po&je!i na konju, i (ovi$a - romantičarsko: romantičarsko: suko& u olujnoj no!i" prisutnost smrti KO( *s"#:i0a' - /mail-a#a je sveden na o&ičnu lutku koja je izložena u pustinjakovoj pustinjakovoj ku!i podno planine - . &++&-' - najmla%i &rat vana Aažurani!a" njemačka B" kovački zanat" privlačila su #a putovanja" umro u =razu od pomračenja uma - #lavno djelo: PO%LED < (OSN< ili KRATAK P
