GOSPODARSTVO Pojmovi o gospodarskim djelatnostima -gospodarstvo ili ekonomija - smišljena ljuska aktivnost koja obuhvada proizvonju, razmjenu i potrošnju materijalnih dobara i usluga -korištenje novca -proizvodnja - primarni element gospodarske jelatnosti i osnova razvoja ljuskog ruštva -problematikom gospodarstva ili ekonomije bave se ekonomske znanosti, one proučavaju jelovanje ekonomskih zakonosti u sklopu neke zemlje ili gospodarske domene -gospodarska djelatnost odvija se u prostoru i u uskoj je svezi s ljudskim zajednicama ekonomska geografija - znanstvena isciplina koja proučava ekonomske prostorne sustave proizvonje,
razmjene i potrošnje -svaki o njih čine tri elementa: struktura, interakcija i procesi Veličina i tip gospoarstva -lokalno, regionalno, narodno/nacionalno, globalno gospodarstvo -kriteriji za oređivanjegospoarske razvijenosti: bruto omadi proizvo ili nacionalni ohoak po stanovniku i
poatci o paritetu kupovne modi, ishranjenost, očekivano trajanje života, potrošnja energije po stanovniku, uio u svjetskoj trgovini, smrtnost ojenčai i kvaliteta života + izravna strana ulaganja i informatika razvijenost -tržišna (otvorena) i autarkična (samoopskrbna, (samoopskrbna, zatvorena) gospoarstva -prema obliku vlasništva na sre dstvima za proizvodnju: privatno, zaružno (kolektivno) i ržavno
Osnovna obilježja svjetske poljoprivree -poljoprivreda - glavna primarna jelatnost koja iskorištavanjem zemljišta i uzgojem korisnih biljaka i životinja proizvodi primarne prouzvode biljn og i životinjskog porijetla -grane biljne proizvonje: ratarstvo, povrtlarstvo, vodarstvo i vinograarstvo -grane stočarske proizvonje: govearstvo, konjogojstvo, svinjogojstvo, ovčarstvo (s kozarstvom) i peraarstvo -prirodna obilježja proizvonje: način iskorištavanja zemljišta - ovisi je li to sesilna ili nomaska poljoprivrea, o vedoj ulozi ratarstva ili stočarstva, onosno specijalnih (posebnih) kultura, o usmjerenju na samo jenu (monokultura) ili na više kultura (polikultura), je li tržišna ili autarkična prironi činitelji klima - temperature i padaline; hladne granice (visinska i polarna), suha granica, reljef i tlo; nagibi ( inklinacija) i
izloženost paina (ekspozicija) ruštveni činitelji - rana snaga, kapital, tržište, ržavna poljoprivrena politika, običaji i kulturno nasljeđe i ekološki činitelji -kategorije zemljišta: oranice, vrtovi, vodnjaci, vinograi, livae i pašnjaci, šume -proizvodne grane ratarstvo - o neolitika, uzgoj raznovrsnih kultura, o žitarica, najvede oranične površine stočarstvo - veda ulaganja, više ljuskog raa, vedi prihoi, mliječna i mesna proizvonja specijalne kulture - vodnjaci (s maslinicima) i vinograi i povrtlarska proizvonja, visok ohoak s malih površina -agro-socijalna obilježja poljoprivree: veličina posjea - arondacija, komasacija oblik vlasništva - privatno, zaružno, ržavno vlasništvo, obiteljski posjei (farme) radna snaga - obiteljska, najamna ili kombinirana -tehničko-organizacijska obilježja: tehnička opremljenost gospodarstva strojevima, različitom opremom i gospodarskim zgradama, izbor sjemena, pasm ina stoke, pitanje uređenja zemljišta -odnos poljoprivreda - ekosustav - poljoprivreda visokorazvijenih zemalja postala je preintezivna ekološka
(biološka onosno alternativna) poljoprivrea, genetički preinačena hrana, esertifikacija, laterizacija, salinizacija i erozija tla Glavni tipovi poljoprivrede u svijetu -tržišna poljoprivrea: *moderna farmerska poljoprivreda - Angloamerika, zapana Europa, privatan obiteljski posje, pretežno obiteljska
rana snaga, intezivno gospoarstvo; uzgoj žitarica i mliječno stočarstvo, visok stupanj mehaniziranosti, intezivna gnojiba, primjena najracionalnijeg ploorea i zaštitnih srestava
*komercijalno ekstenzivno stočarstvo - Australija, Argentina, zapad SAD-a, veliki pašnjački posjei, ekstenzivni uzgoj
stoke, govea ili ovaca zbog proizvonje mesa, kože i vune *tropska plantažna poljoprivrea - naslijeđe kolonijalnog razoblja, razvoj uzuž prometnica, plantažna proizvonja aje velik io tržnih viškova u pojeinim zemljama tropskog pojasa, u vlasništvu stranih kompanija -autarkična poljoprivrea *tradicionalna poljoprivreda - najrašireniji tip, proizvoi se sve što je potrebno za zaovoljavanje vlasititih potreba, malo se proaje, prilagođena prirodnim uvjetima intezivna - sesilna poljoprivreda, Latinska Amerika, Afrika, Azija, Oceanija, ratarstvo ekstenzivna - stočarstvo, transhumantno stočarenje, planinska poručja Lat. Amerike, Azije i Afrike *nomasko ili lutalačko stočarenje - pokretno, n iži oblik autarkične poljoprivree, za vlastite potrebe, razmjena minimalna, mjesta razmjene su oaze, *lovačko-sakupljačko gospoarstvo - izolirane zajenice u ekvatroskim poručjima (Amazonija, zavala Konga, Borneo) i neke pustinje (Kalahari, australske pustinje), ostatak paleolitika, lov, ribolov, sakupljanje plodova Struktura poljoprivredne proizvodnje -žitarice, tekstilne biljke -meso i mliječni proizvoi -koža i vuna -povrde, vode i proizvoi vinograarstva-ratarski proizvodi: -žitarice - zauzimaju najvedi io obraivih površina, najvažnije kulture pšenica, riža, kukuruz i raž, ječam, zob, proso pšenica - najvažnija, njome se hrani 30% stanovništva, „žitnice svijeta“: SAD, Kanaa, Australija i EU, uvoznici: Japan, Kina, zemlje Bliskog Istoka i jugoistočne Azije riža - ruga žitarica po proizvonji u svijetu, na močvarnim ili niskim terenima koji se mogu natapati, glavni
proizvođači: Kina, Inija, Inonezija, Banglaeš, glavni izvoznici: Tajlan, SAD i Pakistan kukuruz - najviše za ishranu stoke, proizvođači: SAD, Kina (ujeno i izvoznici), Brazil, na svjetsko trž ište olazi oko 15% goišnje proizvonje karuze -industrijske kulture, uljarice - soja, suncokret i uljana repica, maslina, kokosova palma, palma uljarica, kikiriki i
sezam, šederna trska i šederna repa, -pamuk - jugoistok SAD-a - pamučni pojas, juta, lan i konoplja -stočarski proizvoi:
1. meso i mliječni proizvoi - Kinezi svinjetina (64,8%), Amerikanci perad (46,3%), Brazilci govedina (39%) najvedi proizvođači, po stanovniku - Danska, Australija i Nizozemska, najvedi izvoznici goveđeg mesa su Australija, SAD i Kanaa, ovčetine Danska i Nizozemska, a mesa perai SAD i Francuska, najvedi potrošači - SAD, EU, Japan, sir Francuska, Švicarska i Italija, izvoznici maslaca - Nizozemska, Njemačka i Danska, Novi Zelan 2. koža i vuna -proizvodi specijalnih (intezivnih) kultura: -povrde, vode, kava, čaj i kakao, proizvoi vinograarstva - intezivne kulture -povrde- povoljna klima; Sreozemlje, Kalifornija, klimatska zaštita -vode - vode umjerenih širina, tropsko i suptropsko vode, agrumi (naranče, manarine i limuni) i banane, najvedi izvoznici agruma: SAD, Maroko, Južna Afrika i Turska, a banana - zemlje Srednje Amerike -kava, čaj i kakao - kava - Brazil, Kolumbija, čaj - Indi ja, Šri Lanka, Kina, kakao - Obala Bjelokosti, Brazil, Gana, Nigerija -vinogradarstvo - zone suptropskog i umjerenog pojasa - Sreozemlje, Francuska (20.6%), Italija (18.2%) i Španjolska (11,0%) + SAD (8.4%) Ribarstvo i akvakultura u svijetu -ruga važna grana primarnih jelatnosti, najviše se onosi na morsko ribarstvo, litoralizacija -akvakultura, marikultura - jelatnost uzgoja u moru riba i ostalih životinjskih organizama i biljnih vrsta rai proizvodnje hrane + uzgoj slatkovodne ribe -ribarsko gospodarstvo ovisi o bogatstvu mora planktonima - borealna mora, plitka mora uz rubove kontinenata,
šelfovi (prostori o 200 m ubine), poručja hlanih morskih struja (Kalifornijske, Humboltove i Bengvelske) -šelfovi oko sjeverozapane Europe (Dogger bank, Lofo tski otoci) i sjeveroistok Sjeverne Amerike (Newfoundland bank), more oko japanskih otoka i Kamčatke, uzuž pacifičke obale SAD -a i Kanae i opdenito morski prostori između 50°i 60°južne geografske širine -plava riba - haringa, srela, indun, tuna i palamia, bijela riba, rakovi, školjkaši -komercijalni ribolov (oceanski, obalni i dr.) - otkrivanje i izlov ribe, za pri jevoz i konzerviranje
-akvakultura - aje pet puta vede prinose, razvoj je počeo s uzgojem alga u Japanu, sve važniji umjetni uzgoj
školjkaša, rakova i riba -slatkovodno ribarstvo - šaren, pastrva -Kina, Indija, Indonezija
Šumsko gospoarstvo u svijetu -racionalno šumsko gospoarenje, ekološko značenje šuma! -3 870 mil. ha površine po šumom - 29.6% kopnene površine, prirone 95% : plantaže 5%, tropske šume 47%, suptropske i umjerene 20% i borealne 33% -intezivno krčenje - tropske kišne šume -prirodne ili izvorne i kultivirane ili umjetno uzgojene -borealne - sjever Kanae, Rusije, Norveške, Šveske i Finske - 33%, jenolične; smreka, jela, bor, ariš -šume umjerenog pojasa - listopane i miješane, oko 20% -tropske šume - Amazonija, zavala Konga, ijelovi jugoistočne Azije - tik, palisandar, ebanovina, mahagonij, sandalovina -prirona ravnoteža -proizvodnja celuloze i papira iz tzv. me kog crnogoričnog rva - SAD, Kanada, Rusija -najvedi proizvođač vrjenijeg tvrog listopanog drva - zemlje tropskog pojasa - Brazil, Nigerija, Indonezija -Malezija, Indonezija i Tajland - kaučuk -proizvodnja drva - skaninavske zemlje, Francuska, Njemačka i Austrija -drvna industrija Neobnovljivi izvori energije -energija je osnova gospoarskog razvoja i napretka čovječanstva -industrijska revolucija - ugljen -nafta - petrokemijska industrija, prirodni plin -električna energija -nuklearna energija -altenartivni izvori energije - energija Sunca i vjetra -nafta - ominantni energent, proizvonja se počela razvijati krajem 19. st. 60-e i 70-e 20. st., novija industrijalizacija i razvoj automobilske industrije, Saudijska Arabija, SAD i Ruska Federacija, najvedi izvoznici zemlje
Bliskog Istoka zatim Ruska Feeracija, Meksiko, Venezuela, Nigerija, Alžir... -prirodni plin - sve važniji, velika kalorična snaga, mala količina otpanih proukata prilikom izgaranja - plemenit oblik energije -ugljen - u strukturi ene rgetske potrošnje na rugom mjestu, najvažniji kameni ugljen - velike zalihe, velika en.
vrijenost i mogudnosti raznovrsne primjene, za proizvonju metalurškog koksa i kao sirovina u kemijskoj inustriji, gorivo u proizvonji e. energije, smeđi ugljen i l ignit - za e. energiju -nuklearno gorivo - izotopi urana i plutonija fosilna goriva - ugljen, sirova nafta, prirodni plin - ekološki problemi, emisija štetnih plinova - ugljikova (IV) oksida,
metana i r., egraacija zemljišta Obnovljivi izvori energije, električna energija -zahvaljujudi prironim procesima, Sunčevu zagrijavanju, privlačnoj snazi Sunca i Mjeseca i geotermalnoj energiji,
obnovljivi se izvori energije obnavljaju u oređenom ritmu -energija vode - za obivanje električne energije, hidroelektrane - u planinskim krajevima i na rijekama bogatim vodom, veliki padovi - akumulacijske, nizinske rijeke - protočno-derivacijske hidroelektrane, niska cijena el. energije i ugi vijek raa, skupa izgranja i negativne ekološke posljeice -energija vjetra - prvo za pogon jerenjaka i vjetrenjača te za mlinarsku jelatnost, saa za el. struju, vjetroelektrane - Njemačka, SAD i Španjolska -geotermalna energija - zasniva se na korištenju tople voe ili vulkanske pare iz pozemlja, za pogon termoelekt rana (Italija, Japan, Novi Zeland) ili za uzgoj kultura u staklenicima (Island) -Sunčeva energija - ifuzna, teško se sklaišti, solarne delije -energija biomase - dobiva se tijekom procesa fermentacije ili destilacije biljnih produkata, biodizel (uljana repica), Brazil -električna energija - oblik transformirane energije, dobiva se, s jedne strane, iz neobnovljivih izvora energije ugljena, nafte (mazuta), plina i nuklearnih goriva, te s druge strane, iz obnovljivih izvora, ugl. hidroenergije
-s obizirom na strukturu proizvodnje, dijeli se na termoenergiju (ugljen, nafta) i hidroenergiju (voda), u termoenergetskoj proizvonji sve je važnija nuklearna energija - 441 nuklearnih elektrana u pogonu
+ može se prenositi na velike ualjenosti i ostupna je u svim sreinama, čista energija - lokacija elektrana
Opda obilježja i razvoj inustrije -inustrija je najvažnija grana sekunarnih jelatnosti - najviše zaposlenika, viši ohoak o ostalih jelatnosti ove skupine, ona može najbrže uvedati naroni ohoak i time poignuti opdu razinu gospoarske razvijenosti -u vedini zemalja svijeta anas se ovija proces inustrijskog razvoja -ostale sekundarne djelatnosti - rudarstvo i energetika -razvoj industrije: 1. predindustrijske djelatnosti - slabe prometne veze, n eostatak i visoka cijena sirovina, kudna rainost (za vlastite potrebe), obrt (u graovima, obiteljske raionice, poijeljena prema vrstama proizvonje, uruženja - cehovi) i manufaktura - 18.st., prijelazni oblik obrt inustrija, vede raionice, etaljna pojela proizvoa, prevlast ručnog
raa uz primjenu alata i primitivnih strojeva, tekstilna jelatnost, veda uloga graova, kolonijalna trgovina 2. industrijska revolucija - potrkaj 18. st. u Engleskoj, tijekom 19. st. u zapadnoj Europi i SAD-u -parni stroj, James Watt, 1769. - strojna proizvodnja, ugljen glavni energetski izvor, osnovne proizvodne jedinice tvornice, povedana potražnja za tekstilnim sirovinama i željeznim ruama, tekstilna inustrija - najstarija industrijska grana, metalurgija i metaloprerađivačka inustrija i kemijska inustrija smještaju se uz runike ugljena ili u njihovoj
blizini, mnogo rane snage, pretežno niskih kvalifikacija, koja oseljava iz agrarnih krajeva -industrijski kapitalizam - do 1920. godine, doba libelarnog kapitalizma sa slobodnom konkurencijm u svim poručjima gospoarskog života, monopoli, nagla urbanizacija, stvaranje inustrijskog graa - depopulacija agrarnih krajeva -gospodarsko povezivanje - parobro na moru (1817.) i željeznice (1825.) -razdoblje fordizma - 1920. 1970. razoblje ekonomije obujma jer počinje masovna proizvonja - razdoblje druge
inustrijske revolucije koje je obilježila svekolika primjena električne energije i motora s unutrašnjim izgaranjem, primjena tekude vrpce, velika i specijalizirana proi zvodnja - automobilska, elektroinustrija i potrošačka inustrija, promjena lokacijskih faktora inustrije i obilježja rane snage, smanjena je ovisnost o energentima i sirovinama zahvaljujudi uporabi električne energije i sirove nafte, promet je pojeftinio, inustrije se smještaju u graove zbog tržišta ili prometnih pravaca, traži se visoko kvalificirana rana snaga, snažan razvoj međunarone i unutrašnje trgovine -razdoblje automatizacije industrije - od 1970. pa do danas - fleksibilna specijalizacija u industriji i ekonomiji dosega, sve veda uloga svjetskog tržišta i globalizacija, znanstveno-tehnološki razvoj - treda inustrijska revolucija -izum čipa, automatizacija, inustrije visokih tehnologija - telekomunikacije i informatička proizvonja, deindustrijalizacija (opadanje industrije u cjelini, posebno stare) i reindustrijalizacija (razvoj novih industrija) -just in time / prije just in space -multinacionalne (transnacionalne korporacije oživljavaju maksimalnu ekspanziju -u razdoblju postfordizma djeluju novi faktori lokacije industrije pa se javljaju i novi oblici industrijskih prostora -
razvoj poslovnih (inustrijskih) zona, tehnološki parkovi -podjela industrije: 1. -ekstraktivna - rudarstvo, proizvodnja mineralnih i energetskih sirovina -prerađivačka - prerađuje sirovine različitog porijetla 2. -teška - proizvodnja sirovina, osnovnih proizvoda i repromaterijala, proizvodnja energije te proizvodnja strojeva i vozila - bazna industrija -laka proizvoi premete namijenjene širokoj potrošn ji - potrošačka 3. s obzirom na odnos radne snage i kapitala: -radno intezivna industrija - vedi broj ranika, niža ulaganja, tekstilna, ne ostvaruju vedi ohoak -kapitalom intezivna industrija - velika ulaganja, broj radnika relativno malen, petrokemija, visokostručni karovi, visoki dohodak
4. u svezi s tehničkim razvojem: -tradicionalne/stare - inustrije u kojima se nisu zbile vede tehnološke i tehničke promjene, rvna inustrija i inustrija kože -propulzivne/nove - inustrijski napreak, elektronička + čista i prljava inustrija
Značenje sirovina za inustriju -sirovine su, uz energiju, ranu snagu, kapital i promet, bile klasični činitelj inustrijskog razvoja, osobito u razdoblju industrijskoga kapitalizma, odnosno za prve industrijske revolucije -tehničko-tehnološki napreak opdenito je smanjio ovisnost inustrije o sirovinama - proces prestrukturiranja industrije, smanjivanje uloge baznih industrijskih grana, sekundarne sirovine -mineralne sirovine - nova runa ležišta, moerna eksploatacija , tehnika površinskog kopa, ekološki problemi -moderna rudarska proizvodnja ovisna je o prometu velikog kapaciteta -rude za crnu metalurgiju - željezna rua - vrlo raširena u svijetu, barem 30% -40% čistog željeza treba imati željezna ruda - magnetit i hematit (najkvalitetniji), limonit i sierit, ostale rue služe za proizvonju kovina koji se ugl. upotrebljavaju kao oplemenjivači čelika - mangan, krom, nikal, molibden i rijetki metali volfram i vanadij -rude za obojenu metalurgiju - rude aluminija, bakra, olova i cinka - kao neprerađene rue ili koncentrati -aluminijska rua boksit, uz željeznu ruu, anas je druga najviše korištena mineralna sirovina -bakrene rude halkopirit, kovelin - nizak postotak metala, prerađuju se o faze koncentrata i o tzv. sirovog b akra -olovno-cinčane rue - ruga važna grupa rua obojene metalurgije - olovna ruda galenit - SAD, Australija, Kanada,
poluprerađeni cink i olovo -plemeniti i rijetki metali - zlato, srebro, platina, živa, titan, germanij, cezij... -nemetali - među nemetalima najrasprostanjenije su sirovine koje se upotrebljavaju u proizvonji građevnog materijala - pijesak i šljunak, glina i građevni kamen - sumpor, azbest, kremeni pijesak, ali i fosfati i nitrati - sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva -sekundarne sirovine - dobijaju se preradom - recikliranjem različitog otpaa - europske zemlje, SAD, Japan -prvo se prerađivalo staro željezo i otpani materijali obojenih metala (Cu, Pb, Zn, Al) -staro željezo važna je sirovina u proizvonji čelika -nove sekundarne sirovine - papir, staklo, tekstil, g uma i plastika -recikliranje plastike Struktura i grane svjetske industrije 1. crna i obojena metalurgija - crna proizvoi željezo, čelik, ferolegure te različite valjane, vučene i kovane proizvoe - proizvodnja - tri faze - prvo se obiva sirovo željezo, pa se proizvoi čelik, a u tredoj se proizvoe ostali proizvoi, tvornice za proizvodnju ferolegura -obojena - proizvodnja obojenih metala - bakar, olovo, cink, aluminij, elektroliza - proces prerade koncentrata 2. klasične prerađivačke inustrije - metaloprerađivačka - razvijala se zajedno s metalurgijom - najuža traicija, blizina sirovina i tržišta, kvalificirana rana snaga te ulaganja u tehnički razvoj su utjecala na tu inustriju, u graovima - industrije strojeva (strojogradnja), opreme i vozila - industrija alatnih strojeva, energetskih strojeva i opreme za rudarstvo i
građevinarstvo, inustrija poljoprivrenih strojeva, broogranja , autoinustrija i znatan io vojne inustrije - elektroindustrija - važna zbog mnogo osnovanih poružnica, u graskim sreinama, traži velika ulaganja, stalne veze sa znanstvenim institutima i visokostručnu ranu snagu proizvoi i oprema namijenjeni proizvonji i prijenosu električne energije (generatori, transformatori) telekomunikacijski uređaji, raio i televizijska oprema, aparati namijenjeni širokoj potrošnji, zabavna elektronika elektronički proizvoi namijenjeni kudanstvu („bijela tehnika“) i širokoj potrošnji - kemijska industrija - teška ili bazna i laka , teška proizvoi kiseline i bazne kemijske proizvoe, umjetna gnojiva, plastične mase i sintetičke proizvoe, laka proizvoi lijekove, kozmetička srestva i srestva za zaštitu bilja, boje, te različite izrađevine na osnovi plastičnih masa i sintetičke proi zvodnje - farmaceutska, kozmetička 3. industrije visokih tehnologija - rae na osnovi visokih tehnologija, široka primjena znanosti kombiniranjem istraživanja, znanstvene kulture i komunikacija - elektronička i računalna inustrija, proizvonja telekomunikacijskih i svemirskih uređaja, inustrija robota, biotehnološka proizvonja i ijelovi vojne inustrije - anašnje razoblje znanstveno-tehničke revolucije 4. građevinska inustrija - snažna urbanizacija i razvoj inustrije, turizma i krupne prometne, ener getske i vooprivene infrastrukture oveli su o velike ekspanzije građ. inustrije - rasla je uloga gospodarske djelatnosti u sekunarnom sektoru, velike količine sirovina i inustrijskih materijala, mnogo rane snage, relativno visok ohoak, važan pokazatelj građevinske aktivnosti je i potrošnja građevinskog materijala, posebice cementa, Kina, Inija, SAD, Japan i Južna Koreja 5. inustrije potrošnih obara - usmjerena na zadovoljavanje potreba osobne industrije a) inustrija tekstila, ojede i obude - primjeri starih, radno intezivnih i niskoakumulativnih industrija, tekstilna proizvonja tkanina i ojevnih premeta, pamuk, vuna, sintetička vlakna, obuda - novi, sintetički materijali - široka primjena
b) prehrambena industrija - lociraju se bilo u pro izvonim poručjima sirovina, bilo u vedim potrošačkim centrima -
opskrba sirovinama/osigurano tržište c) ostale inustrije potrošnih obara - kozmetička, farmaceutska, inustrija uhana, razvoj papirne, grafičke i filmske inustrije, inustrija namještaja i kudanskih aparata, automobilska... Industrijski prostori u svijetu -stari industrijski prostori i njihovi problemi -bazeni teške inustrije - brojni u Europi (Ruhr, Saar, Lorraine, zapadni Hidlands, Donbas), a ima ih i u SAD-u (poručje Pittsburgha), u azijskom ijelu bivšeg SSSR-a (Kuznjecki bazen, Karaganda) -eksploatacija ugljena i željezne rue stvaranje teške inustrije (metalurgija, metalna i kemijska inustrija)
prerađivačka, laka -anas su to visokourbanizirana poručja u kojima se miješaju industrijski i rudarski gradovi -brojna inustrijska pouzeda i njihova tehnička i ekonomska povezanost, razvijene prometnice (željeznice, ceste, kanali) i gusta nastanjenost oražavaju ulogu inustrijske jelatnosti -ruarstvo je u pau ili je ved napušte no -starih industrija ima i u nekim planinskim krajevima, osobito u Alpama - aluminijska ili elektrokemijska industrija
koja se tu smjestila zbog velike potrošnje leketrične energije (Vogezi, Appalachi) -stari inustrijski prostori često se susredu i unutar graova, onosno u zonama starih pregrađa - tipična potrošačka inustrija, vezana uz grasko tržište ili uz ranu snagu i kapital (elektrotehnička) -lučki graovi, kolonijalno razoblje - prerađuju se proizvoi iz tropa - uljarice, pamuk, proizvodnja sapuna -razvoj na temelju oređenih lokacijskih zakonitosti jeftina energija i sirovina, dobra ponuda radne snage te mogudnosti prijevoza robe o tržišta -anas, proizvonja ugljena se smanjje, a lokalna ležišta rua nisu više ekonomski zanimljiva za eksploataciju, prateda infrastruktura je tehnički zastarjela, malo je slobonog zemljišta za izgranju, ekološki problemi premještaju se ruarsko -metalurški bazeni bliže glavnim prometnicama, nova rješenja za ugljen - moderna karbokemija, termoenergija), potiče se razvoj novih inustrija (automobilska, elektronička) obnova gradova i revitalizacija zapuštenih ijelova okolice -novi industrijski prostori -promjene po utjecajem činitelja svjetskog karaktera -po utjecajem in. razvoja o kraja 19. st. razmještaj industrije nije ravnomjeran -u zemljama Tredega svijeta pojavile su se nove inustrijske zemlje (Brazil, Meksiko, Južna Koreja, Tajvan, Hong Kong, Singapur...) -pogodnosti telekomunikacijskog prometa, jeftina radna snaga -razvijene zemlje - proces prestrukturiranja starih industrija -razvoj industrijskih prostora u gradovima i na kopnenim prometnim osovinama, u morskim lukama -novi industrijski prostori u gradovima -na rubovima graa, u prigraskim zonama, u širem prostoru graske regije - tercijarna ili metropolitanska faza razvoja gradova -industrije visokih tehnologija, okupljene u tzv. inustrijske parkove ili tehnološke parkove , smještaju se na slične
položaje -novi industrijski prostori u morskim lukama i na glavnim prometnim pravcima -nastali s razvojem nove teške i prerađivačke inustrije -tendencija gigantizma, izgradnja brodova velike nosivosti sniženje troškova -prostrane lučko-industrijske zone -razvila se nova prerađivačka inustrija vezana osobito za moeran kamionski prijevoz -kontinentalni naftovoi omogudili izgranju rafineriskih i petrokemijskih sreišta u poručjima velike potrošnje -glavni prometni pravci postali zone koncentracije i brzog gospodarskog razvoja - osovina razvoja -ključna uloga - troškovi i prometne pogonosti