Geografija Europe

GEOGRAFIJA EUROPE Krajnje točke Europe su: na sjeveru rt Nordkapp u Norveškoj - 71º06´, na jugu rt Taria u !panjo"skoj - #6º 00´, na $apadu %t da %o&a u 'ortuga"u - (º )7´ i na istoku sjeverni *ra" u %usiji - 6+º 0´ Europi pripadaju i .rojni oto&i u sa susjedni/ /ori/a Najvea uda"jenost je i$/eu rta 2ao 3in&enta u 'ortuga"u i 4ugorskog pro"a$a u %usiji 5 60 k/ Kopnena ve$a s $ijo/ je od 4ugorskog pro"a$a do Kaspijskog je$era i široka je oko ##00 k/ 'ovršina Europe s oto&i/a i$nosi oko 10 )0 000 k/ ), što je 11 ukupnog svjetskog kopna Najviša točka je 8ont 9"an& +10 / i"i E".rus 6) / ako se $a /eu u$/e Kavka$ Europa je dio jedinstvene kopnene /ase 5 Euroa$ije, a"i se $.og ku"turnog, gospodarskog i  po"itičkog $načenja u svjetskoj povijesti s/atra $ase.ni/ kontinetno/ Eurpa i/a o."ik   po"uotoka koji je o/een: na sjeveru Karski/ i 9rentsovi/ /ore/, na $apadu t"antski/ o&eani/, 2jeverni/ i 9a"tički/ /ore/, na jugu 2redo$e/ni/ ;sa ardane"i 1#00 /, a od aričkog ?i.ra"tarski/ vrati/a 0 k/ i 2i&i"ski/ pro"a$o/ 5 10 k/=, na istoku: kopnenu kopn enu grani&u grani&u s $ijo/ predstav"ja predstav"ja *ra" *ra" Europi Europi pripadaju pripadaju i .rojni .rojni oto&i: oto&i: Nova @e/"ja, 2va".ard, @e/"ja Aranje 4osipa, Bs"and, Aarski oto&i, 3e"ika 9ritanija, Brska, Kor$ika, 2i&i"ija, 2ardinija i Kreta Euroa$ija se sastoji od dva kontinenta koji nisu i$ički odvojeni, a"i se ra$"ikuju svoji/ ku"tur ku"turo"o o"oški ški/, /, gos gospod podars arski/ ki/ i po"itič po"itički/ ki/ o.i"je o.i"jeCji Cji/a /a te pov povije ijesno sno/ / ra$vit ra$vitku ku Europi Europi  pripadaju i dije"ovi %uske Aedera&ije i Turske Turske 2 o.$iro/ na površinu koja i$nosi 10, /i"iju /i"ijuna na k/) Europ Europaa je /eu /eu naj/a naj/anji/ nji/ kon kontin tinent enti/a i/a @au$i/ @au$i/aa D uku ukupne pne pov površi ršine ne Euroa$ije dnos i$/eu europskog dije"a %uske Aedera&ije i osta"iF drCava i$nosi )G:+G Europa je vr"o gusto nase"jen kontinent sa srednjo/ gustoo/ od 6(stk/ ) 'oja/ Europe u povijesti je .io dina/ične naravi 'rostorni o.uFvat se postupno poveao ?r&i: $apadna o.a"a Egejskog /ora 5 tripartitna s"ika Europa, $ija i Hi.ija 'os"ije se poja/  proširio na sve $e/"je koje se drCe kopnene ?rčke, a $ija područje u$ istočni dio Egejskog /ora * %i/u Europa ne/a $načenje, ve dije"e područje na ri/sko-&ivi"i$irano i ne&ivi"i$irano .ar.arsko područje * srednje/ vijeku je kon&ept kršanstva .io vei od kon&epta Europe 2vijest o Europi do"a$i do i$raCaja prodoro/ osvajača sa istoka 3jera je .i"a kršanstvo i  je$ik "atinski @.og @.og geograskiF otkria do"a$i do svijesti o $ase.nosti >o 1+ st kao grani&a s/atrana je rijeka >on 2traF"en.erg je prvi grani&u po/jerio na gorje *ra" >anašnja grani&a: na sjeveru 4ugorski po"uotok, istočno podnoCje *ra"a, rijeka *ra",

$apadna o.a"a Kaspijskog /ora, rijeke Ku/a i 8anIč, Kerčka vrata u $orsko/ /oru, te 9ospor i >ardane"i Takoer, pre/a neki/a grani&u predstav"ja 8ugodCarsko po.re i rijeka E/.a te p"aninski sustav Kavka$a 're/a po"itičko/ nače"u grani&u čini grani&a %usije i Ka$aFstana, odnosno %usije i $er.ajdCana

GEOLOŠKI SASTAV I GRAĐA 'reka/.rij je otkriven na )0G površine, a u $natnoj /jeri su ove stijene doCivje"e pro/jene  Nas"age preka/.rija otkrivene su u najvee/ dije"u 2kandinavije ;9a"tički štit=, *ra"u, *krajini ;*krajinski štit=, Kavka$u, Ješkoj, Aran&uskoj ;2redišnji /asiv, 9retanja,  Nor/andija= !kotskoj, s Brskoj, 'ortuga"u, $ !panjo"skoj 'rev"adavaju /eta/orne sijene ;najčeše gnajsevi= i /eta/orne stijene ;graniti= B$ ovog eona $načajna su "eCišta Ce"je$ne rude, granita kao graevinskog ka/ena, te ka/enog ug"jena 5 šungita ;%usija 5 Kare"ija=  Nas"age preka/.rijske starosti u /aji/ pojava/a na"a$i/o i u drugi/ dije"ovi/a ;'sunj, 8os"avina=, a u $natnoj su /jeri /"ai/ orogene$a/a ove nas"age i$dignute

Paleozoik  $apočinje transgresijo/ /ora, a $načajan je $.og dva tektonska &ik"usa: ka"edonske i Fer&inske orogene$e  Stariji paleozoik: u grai prev"adavaju i$vorno sedi/entne stijene koje su u ra$"ičito/ stupnju /eta/oro$irane . 2udje"uju u grai područja B.erskog  po"uotoka, 'irineja, 2aske, rdena, Tiringija, Ješke, 2"ovačke, 'o"jske, 8aarske, 9osne i er&egovine, 8akedonije i ?čke

Ka!rij: B.erski po"uotok, 'irineji, Ješka 'redstav"jaju ga nas"age p"itkog /ora vapnen&i,  pješčenja&i i šej"ovi, k"i/a je re"ativno top"a Kao područja k"asičnog ka/.rija i$dvajaju se La"es ;
Or"o#i$ij  ;i/e pre/a ke"tsko/ p"e/enu u La"esu= Nas"age su otkrivene na području 'irineja, B.erskog po"uotoka, od Aran&uske preko srednje Europe do 9a"kanskog po"uotoka 'rvenstveno je sasatav"jen od nas"aga vapnena&a ;9a"tički štit i %uska p"oča= te k"astita  prev"adavaju šej"ovi ;srednja i $apadna Europa= Kao k"asična područja ordovi&ija /ogu se opet i$dvojiti La"es ;podije"jen je u više katova koji su i/ena do.i"i pre/a "oka"iteti/a u La"esu= i 'rašči .a$en Kod rudniF sirovina ističu se kuker$it ;koristi se kao gorivo= u Estoniji, ka/ena so", nata, p"in, o"ovo, &ink, Ce"je$o

Sil%r ;takoer je i/e do.io po ke"tsko/ p"e/enu s područja La"esa= Nas"age ove starosti najrasprostranjenije su na sjeveru Europe od Estonije do Brske Kao tipično područje /ogu se i$dvojiti 9ritanski i 2kandinavski Ka"edonidi 'rev"adavaju k"astiti, oso.ito šej"ovi, a i/a i

vapnena&a Me"je$na ruda u Ješkoj, .akar, kro/ i Ce"je$o u Norveškoj K"i/a je top"a, a"i i dje"o/ično suFa

&e#o' ;i/e pre/a istoi/enoj pokrajini u 39, a"i je podje"a pre/a odnosi/a u rdeni/a= %ajnsko škri"javo gorje i rdeni - k"astiti, a na području %uske p"oče k"astiti i kar.onati penito u Europi je vr"o raširen HeCišta Ce"je$ne rude su otkrivena u %ajnsko/ škri"javo/ gorju, a ka/enog ug"jena u Ku$nje&ko/ .a$enu, pojave gipsa i so"i Tijeko/ devona prestaje Ka"edonska, a"i $apočinje er&inska orogene$a

(la)i paleozoik  Kar!o' ;na$van po na"a$išti/a ug"jena= 'rev"adavaju ga k"astiti ;šej"ovi, "apori, pješčenja&i, kong"o/erati i "iš=, dok se kar.onati najčeše jav"jaju kao pros"oj&i ?"avno o.i"jeCje su nas"age ug"jena ;ističu se >onje&ki .a$en, 'od/oskov"je=, nata, so" i gips, na području *ra"a a$.est, kro/it i p"atina Tijeko/ kar.ona do i$raCaja do"a$i er&inska orogene$a na području $apadne i srednje Europe

Per ;istoi/ena pokrajina i grad u %usiji= Na području srednje Europe prev"adavaju k"astiti dok je juCna i istočna Europa tijeko/ per/a najvei/ dije"o/ pod /ore/ u koje/ se ta"oCe kar.onatne i k"astične nas"age * Nje/ačkoj donji per/ na$ivaju %ot"iegendes ;&rvena  podina= * istočno/ dije"u %uske p"oče su .rojna na"a$išta nate i p"ina, dok gipsa i so"i i/a u sjeverni/ dije"ovi/a $ Nje/ačke Na $apadu Europe pod /ag/atski/ utje&aji/a nasta"a su rudišta /eta"a

(ezozoik do"a$i do raspadanja prakontinenta 'angeae, nastanka t"antskog o&eana i početak  nestanka o&eana Tetis. %a$"ikuju se dva područja sta.i"noO %uske  p"oče, 9a"tičkog štita, Ka"edonida i srednjo$apadno EuropskiF er&inida, te ne/irnoO /editeransko područje @a  područje srednje Europe karakteristično je ta"oCenje sedi/entniF stijena u Tetis o&eanu

Trija* ;i/e potječe od trodije"ne podje"e uvedene u Nje/ačkoj= * srednjoj Europi nastaju k"astiti u starije/, kar.onati u srednje/, te k"astiti i evaporiti u /"ae/ trijasu Na području %uske p"oče, Aran&uske i 39 prev"adavaju terigeni &rveni k"astiti @načajna "eCišta su so"i na  području Nje/ačke * juCna Europi do/iniraju kar.onati Top"a i suFa k"i/a Kraj er&inske i početak "pske orogene$e HeCišta so"i Nje/ačkoj, .oksit od 2"ovenije do
J%ra ;p"anina 4ura=: u sjevernoj i istočnoj Europi do"a$i do i$/jene k"astita i kar.onata, a u /editeransko/ području do/ina&ije kar.onata, a /jesti/ično je $načajna vu"kanska aktivnost ;du."ji dije"ovi o&eana= Nas"age jurske starosti naj.o"je su proučene na području Aran&uske, 39 i Nje/ačke %udne sirovine: Ce"je$o u $apadnoj Europi, %uskoj p"oči ;nata=,  .oksit od Bstre do
Kre"a ;i/e po svijet"o/ sedi/entu koji je rasprostranjen na području Nje/ačke, Aran&uske i 39= Na području istočne i srednje Europe nas"age krede predstav"jene su k"astiti/a ;pješčenja&i, pijes&i, "apori= u$ sporadičnu pojavu kar.onata i krede, dok u /editeransko/  području

prev"adavaju

kar.onatne nas"age,

u$

pojavu

oio"ita

Nas"age

krede

najrasprostranjenije su na području istočne Europe od Hitve do *ra"a %ude: osoriti u %usiji, ka/eni ug"jen u istočnoj 2r.iji kao i $"atonosni .akar i Ce"je$o

Ke'ozoik + ra$"ikuju se dvije geotektonske &je"ine: kratoni sjevera i područje a"pske orogene$e na jugu ;8editeranu= Europe

Ter$ijar U paleo,e'% je ra$no"ik sastav, do/inraju kar.onati i k"astiti nasta"i u uvjeti/a  p"itkovodne sedi/enta&ije

U 'eo,e'%: dvije &je"ine: /editeranska s prev"ašu /arinskiF sedi/enata ;kar.onati i sitno$rni k"astiti=, područje srednje i istočne Europe ;'aratetisa= u početno/ ra$do."ju s /arinsko/, a pos"ije s .raktično/ i s"atkovodno/ sedi/enta&ijo/ ;kar.onati i k"astiti= . %ude ;ter&ijar=: $načajna "eCišta ug"jena u 'o"jskoj, Nje/ačkoj, *krajini, ?ren"andu, Bs"andu, 2pit$.ergenu, te nate u ru.ni/  područji/a Karpata i Kavka$a, 'anonsko/ .a$enu, "eCišta o"ova i &inka na Kosovu, te "eCišta .oksita Tijeko/ ter&ijara a"pska orogene$a doseCe vrFuna aktivnosti

K#artar nastaje i$/jena top"iF i F"adniF ra$do."ja, /orenski /aterija", "es, g"ine i treset GEO(ORFOLOŠKE -A/AJKE  Na području Europe po starosti postanka /ogu se ra$"ikovati preka/.rijske, ka"edonske, Fer&inske i a"pinske geotektonske &je"ine Na kopneno/ dije"u i$dvajaju se tri dije"a: područje kratona ;71G= na istoku i $apadu EuropeP Ka"edonska i Fer&inska orogene$a ;1#G=P "pska orogene$a ;16G= 'od/orski dio je četvrta &je"ina  Na osnovu toga Europu se /oCe podije"iti na tri ve"ika područja: paleoe%rop%, /ezoe%rop%, neoe%rop%. 'a"eoeuropu čini kratonska osnova Europe koja je i$graena od preka/.rijskiF struktura Aenosar/a&ija i"i Bstočnoeuropska p"ator/a na istoku graniči s *ra"o/, na sjeveru i $apadu s Ka"edonidi/a, a na jugu s er&inidi/a i dije"o/ s Karpati/a >ije"i se na: 9a"tički štit, *krajinski štit, %usku p"ator/u, 9arentsovu p"ator/u, e.ride i Ka"edonska gorja 2jeverne Europe: 2kandinavsko gorje ;navučeno na kraton Aenosar/a&ije= i Brska i 3e"ika 9ritanija ;porijek"o i/ena po "atinsko/ na$ivu $a !kotsku 5 Ka"edoniji= 8e$oeuropa se sastoji od: er&inida @apadne i 2rednje Europe ;i/e potječe po gori ar& na sjeveru  Nje/ačke=, er&inida 'irinejskog po"uotoka, er&inida 4uCne ;2ardinija i Kor$ika= i Bstočne

Europe ;%odopi= Neoeuropu čine /e$o$ojski i keno$ojski strukturni pojasovi Europe 'redstav"jaju naj/"ae geotektonske &je"ine, a s/ještene su u šire/ 2redo$e/no/ području  Neoeuropa se dije"i na: 4ura 5 p"aninu, 'irineje, B.erske Kordi"jere, Kata"onski prio.a"ni  pojas, 9etijske kordi"jere, penine ;dije"o/ se veCu na pojas 8agre.ida a dije"o/ na strukture "pa=P "pe -@apadne i Bstočne "pe, 4uCne "peP Karpato.a"kanidi i >inaridi 'anonski strukturni ko/p"eks, 2rpsko 5 /akedonski, Karpati, >inaridi

E%ropa je 'ajraz#e"e'iji ko'ti'e't : duCina o.a"e je 1 000 k/, a s oto&i/a 61 000 k/ .  Najra$vedenija je Norveška o.a"a: koei&ijent ra$vedenosti )0, druga je rvatska o.a"a K%: 10, te ?rčka. to&i i po"uoto&i predstav"jaju 1# površine. %a$vedenosti pose.no  pridonose ve"iki po"uoto&i ;1# površine=. 2rednja uda"jenost od /ora je #0 k/, sa/o 1+G je uda"jenije 600 k/ od o.a"e, a najuda"jenija točka je područje oko 8agnitogorska u juCno/ *ra"u ;1 00 k/=

KLI(A EUROPE K"i/a Europe i$"oCena je &ije"o/ ni$u utje&aja, koji /ogu .iti: g"o.a"ni, regiona"ni i "oka"ni 8odiikatorski utje&aji re"jea: o."ik po"uotoka koji Qprodire) u t"antski o&ean i re"ativno ni$a re"je ;sjeverne i $apadne ni$ine= 2rednja uda"jenost od /ora je #0 k/, sa/o 1+G je uda"jenije 600 k/ od o.a"e, a najuda"jenija točka je područje oko 8agnitogorska u juCno/ *ra"u ;1 00 k/= Na osnovu k"i/atskiF $načajki Europu /oCe/o podije"iti na: O$e'a*ko

po"r%0je zapa"'e E%rope   5 i$ra$ito o&eansko područje, prije"a$no o&eansko područje i F"adno o&eansko područjeP kop'e'o po"r%0je *je#er'e i i*to0'e E%rope  5 F"adno kopneno  područje, v"aCno kopneno područje istočne Europe, suFo kopneno područje stepa istočne EuropeP *re"'jee%rop*ko po"r%0je - srednjeeuropsko područje s top"i/ "jeto/, srednjeeuropsko područje s vrui/ "jeto/P *re"oze'o 1 e"itera'*ko po"r%0je j%2'e

E%rope  5 /editeransko područje, su./editeransko područje, stepsko područje B.erskog  po"uotokaP *%!polar'o po"r%0je t%'"re  i ,or*ko po"r%0je.

TLA EUROPE 'edo"ogija je $nanost o t"u T"o i"i pedosera je rastresit s"oj @e/"je sastav"jen od krute, tekue i p"inovite a$e Na"a$i se i$/eu "itosere i at/osere * rvatskoj se poja/ t"a poistovjeuje sa poj/o/ $e/"jišta @e/"jište je dio @e/"jine površine deiniran pre/a na/jeni, načinu korištenja i v"asništvu T"a nastaju dje"ovanji/a i$vana ;i$ at/osere=, sa strane ;i$ .iosere i Fidrosere= i i$nutra ;stijene i$ koje je nasta"o 5 /atičnog supstrata= T"a nastaju pro&esi/a koji /ogu trajati i do neko"iko /i" godina T"a su odreena /oro"oški/, ke/ijski/, i$ički/ i .io"oški/ $načajka/a, te se pre/a nji/a ra$"ikuju od /atičnog supstrata * svojoj  prostornoj u"o$i t"o je Rnosite"jR inrastrukture poput $grada, tvorni&a i &esta i /edij $a

od"aganje otpada T"o sudje"uje u o."ikovanju krajo.ra$a T"o je i i$vor sirovina, pri/jeri&e /aterija"a $a graevinsku industriju ;&ig"a, š"junak, pijesak=, $a /eta"nu industriju ;.oksit=, supstrata $a u$goj .i"ja u stak"eni&i/a i p"asteni&i/a ;treset= itd T"o je i povijesni /edij, u nje/u se .i"jeCe i čuvaju tragovi povijesti i arFeo"oški na"a$i T"o i/a kapa&itet čuvanja i ve$ivanja vode, /inera"niF tvari, p"inova i ra$"ičitiF ke/ijskiF tvari što uk"jučuje i štetne tvari koje se ugrauju u t"o, a"i se u$ duCe i"i krae $adrCavanje u t"u, /ogu os"o.oditi i postati  pristupačni i vr"o štetni 2 o.$iro/ na po"oCaj i$/eu at/osere i "itosere t"o i/a u"ogu  prija/nika ;ak&eptora=, skup"jača ;aku/u"atora= i i$/jenjivača ;transor/atora= ra$"ičitiF onečišenja To su tvari koje padaju na površinu i$ sve/irskog prostora i"i su e/itirane i$ industrije, pro/eta, ur.aniF sredina kao t$v suFa depo$i&ija ;ta"oCenje= i"i su otop"jene u vodi kao t$v kise"e kiše i"i su pak Foti/i&e unijete u t"o kao t$v agroke/ika"ije 5 ke/ijska sredstva koja se koriste u po"joprivredi 5 gnojiva, sredstva $a $aštitu .i"ja, sti/u"atori, "ijekovi itd Kao pročišivač vode t"o štiti pitku vodu od onečišenja koja u oko"iš e/itira industrija,  pro/et, i$garanje osi"niF goriva i drugi i$vori T"o i/a vaCnu k"i/atsko-regu"a&ijsku u"ogu  jer snaCno utječe na sadrCaj i ukupnu ko"ičinu <) i drugiF p"inova koji u$rokuju stak"enični učinak T"o je /edij Civota s ve"iko/ .io"oško/ ra$no"ikošu koja je središte /u"tiunk&iona"nosti t"a 9io"oška aktivnost u t"u čini $načajke t"a koje su po$nate kao strukturnost i p"odnost Naj$načajnija u"oga t"a je opskr.a .i"jke vodo/, $rako/ i Franjivi/ tvari/a što o/oguuje tvor.u organske tvari otosinte$o/ 'roi$vodnja Frane i drugiF  po"joprivredniF proi$voda u &ije"osti ovisi o t"u 2ve .i"jke, .i"o Citari&e i"i drvee, $ati/ "ivade i"i pašnja&i ukorjenjuju se u t"u i i$ njega &rpe vodu i Franjive tvari T"o je i$vor  genetskog .ogatstva i $aštite .io"oške ra$no"ikosti na @e/"ji 8a"o je $nano da je .roj organi$a/a ispod površine t"a višestruko vei od onoga na površini @e/"je Na jedno/ Fektaru do.rog po"joprivrednog $e/"jišta u površinsko/ s"oju od )0 &/ više je od )0 tona ra$"ičitiF organi$a/a, a u pregršti t"a više je /ikroorgani$a/a nego "judi na @e/"ji d neko"iko k"asiika&ija ta"a naj$načajnije su: A *NE2< ;rjee u upotre.i= i L9% ;Lor" %eeren&e 9ase or soi" %e&our&es=

Geli0'i ,lej*oli 3tla t%'"re4 na području Europe o/eena su na u$ak  pojas sjeverne 2kandinavije i Bstočno europske ni$ine u području su.po"arne k"i/e s pojavo/ per/arosta va t"a su v"aCna, a $.og niskiF te/eratura je /a"o /ikroorgani$a/a Kao pos"jedi&a toga organska tvar se s"a.o raspada, te je .oja oviF ta"a &rna

Krio*oli 5 t"a koja se jav"jaju u krajnje F"adni/ dije"ovi/a Europe

Po"zoli se na"a$e na sjeveru Europe, u područji/a i$nad 60º s g š Nastaju u  područji/a tajge i g"a&ija"niF sedi/enata va t"a o.i"jeCava pro&es inten$ivnog raspadanja i ispiranja što utječe na njiFovu kise"ost ;'F /anji #,=

Ka!i*oli se na"a$e u najvee/ dije"u $apadne srednje i jugoistočne Europe, juga 2kaninavskog po"uotoka te područja i$/eu pod$o"a i eo$e/a u Bstočnoeuropskoj ravni&i  Nastaju kao s/ea t"a u području /ješaniF i "istopadniF šu/a u uvjeti/a v"aCne o&eanske i kontinenta"ne k"i/e * uvjeti/a top"e i v"aCne k"i/e /ikroorgani$/i ra$grauju otpadnu  .io/asu u Fu/us va t"a su pogodna $a ratarstvo, a u$ gnojid.u i/ se svojstva $natno  po.o"jšaju

Feozei nastaju u područji/a sa sušno/ kontinenta"no/ k"i/o/, sa "istopadno/ šu/o/ i stepo/ '"ii su i svjet"iji od &rni&a ;černo$o/a=, te su po$nati i pod i/eno/ siva šu/ska t"a  Nasta"a su na području Bstočnoeuropske ravni&e ;sjeverno od "inije Hvov-Kijev-Ka$an= $apadno/ dije"u 'anonske ni$ine @a ova t"a j karakterističan ra$voj travniF $ajedni&a u  .je"ogorični/ šu/a/a i visoka p"odnost

5r'i$e 1 /er'ozjoi nastaju u područji/a stepa i se/iaridne kontinenta"ne k"i/e s F"adni/ i suFi/ $i/a/a, te v"aCni/ pro"jee/ i top"i/ "jeto/ * Europi, o.uFvaa područja istočne 'anonske, 8o"davske, 3"aške ni$ine, te juCni dio istočnoeuropske ni$ine  Najčeše, /atični supstrat je "es, i"i s"ični sedi/enti, na koji/a je ra$vijena stepa 'ripadaju najp"odniji/ t"i/a na @e/"ji

Ka*ta'ozei ili ke*te'o#a tla nastaju u područji/a sa suFo/ kontinenta"no/ k"i/o/ istočne Europe gdje je ko"ičina o.orina i$/eu )0 5 #0 //god ;suFa stepa=  Najrasprostranjenija su u Bstočnoeuropskoj ni$ini, i  predstav"jajupre"a$ i$ $one černo$jo/a  pre/a po"upustinjskoj $oni Takoer su u /anjoj /jeri nasta"a na području 3"aške i 'anonske ni$ine, te B.ersko/ po"uotoku Na$iv i/ potječe od .oje 5kestena, najčeše su nasta"a na "esu  Na nji/a je karakterističan ra$voj suFe po"joprivrede ;drI ar/ing= Jesta je pojava de"a&ije

Kroi0'i ka!i*oli ;terra rossa= najrašireniji su najuCnoj Europi, s kar.onatno/ pod"ogo/ Lepto*oli su ra$vijena a"i p"itka t"a d oviF ta"a najčeše su rendzine  ;područje 4uCniF "pi i >inarida= @a ova t"a je $načajno spiranje Glej*oli  5 og"ejena t"a su t"a koja su $asiena vodo/ Karakteristična su $a najniCe dije"ove riječniF terasa 5 do"ina Na nji/a je čest ra$voj travniF $ajedni&a koji se koriste kao pašnja&i

6i*to*oli 1 o0#ar'a tla - sadrCe više od )0G organske tvari @načajna su $a /očvarna i  .arska područja Brske, sjevera istočnoeuropske i 'o"jsko - nje/ačke ni$ine, te 2kandinavskog  po"uotoka 'o"esia 5 najvee područje s ovi/ tipo/ ta"a Solo'0aki 1 *la'a tla sadrCe više od 1G natrijeviF so"i Nastaju u juCnoj Europi, 'ananoskoj 3"aškoj i 'rikaspijskoj ni$ini

Lito*oli ili kae'jari karakteristični su po /a"oj ko"ičini organske tvari Najrašireniji u gorski/, juCni/ i središnji/ dije"ovi/a Europe

Re,o*oli su /"ada t"a nasta"a na područji/a "iša i pješčenjaka Fl%#io*oli nastaju na /"adi/ Fo"o&enski/ riječni/ sedi/enti/a VEGETA5IJA EUROPE 8euso.ni utje&aji 5 proCi/anje prirodniF $načajki nekog područja naj.o"je se odraCava u njegovi/ vegeta&ijski/ o.i"jeCji/a Na vegeta&ijske $načajke odraenog područja utječu: a.iotski ;k"i/a, voda, re"je, geo"oški sastav i t"o= i .iotski ;/euovisnost sa/e vegeta&ije, auna i čovjek= aktori 'rirodna vegeta&ija nekog područja je ona na koju čovjek svoji/ aktivnosti/a 5 dje"atnosti/a još nije utje&ao 8euti/, na @e/"ji je čovjek u $natnoj /jeri utje&ao na pro/jenu prirodne vegeta&ije @.og toga je u praksi pri/jena ter/ina: poten&ija"na prirodna vegeta&ijaO 5 pod či/ se prvenstveno podra$u/ijeva /ogue prirodno stanje Na području Europe vegeta&ija je najviše i$/ijenjena Najvei/ dije"o/ Europa je ku"turna pokrajina Nekada, šu/ske $ajedni&e su prekriva"e +0 do (0G područja Europe >anas šu/a je na području $apadne Europe je oko # G ;Bs"and ) G=, %usije od  do 10 G, a najviše na području Ainske ;7) G= 'očetko/ ter&ijara na području Europe do/inira"a je tropska i suptropska vegeta&ija 'ro/jeno/ k"i/e one se pov"ačeO pre/a jugu Tijeko/ g"a&ija&ije područje Europe u najveoj /jeri ;i$u$ev krajnjeg juga= prekriva "ed i niska vegeta&ija 'os"ije o"ed.i vegeta&ija se postupno o.nav"ja, s"ijede: .re$a (Betula) i .or  (Pinus),

"ijeska (Corylus), Frast (Quercus) i .ukva (Fagus). '"aninski "an&i spriječi"i su

 po/i&anje širokiF vegeta&ijskiF pojasa, a kao pos"jedi&a toga u Europi je /anje vrsta nego u k"i/atski s"ični/ područji/a $ije i sjeverne /erike Na području Europe vegeta&ijske $ajedni&e proteCu se u dva prav&a: jug 5 sjever i $apad 5 istok 'ri"iko/ regiona"i$a&ije "ore i aune upotre."javaju se ra$"ičiti kriteriji @e/"ju /oCe/o podije"iti pre/a: "oristički/, aunistički/ i .iogeograski/ $ajednički/ $načajka/a .$iro/ na vegeta&iju, @e/"ja se dije"i na šest "orniF o."asti, a Europa pripada holarktičkoj  flornoj oblasti ;i"i &arstvu= na se opet dije"i na neko"iko "orniF područja ;i"i regija i"i provin&ija=: rktičko  p, Eurosi.irsko 5  sjevernoa/eričko  p, 2redo$e/no  p, @apadno a$ijsko  p Najvee rasprostiranje i/a eurosi.irsko 5 sjevernoa/eričko  p koje se dije"i na: at"antsku, nordijsku, srednjeeuropsku,  panonsku, istočnoeuropsku i više p"aninskiF provin&ija 're/a $ajednički/ .iogeograski/ $načajka/a, koje su prvenstveno pos"jedi&a k"i/atskiF i pedo"oškiF utje&aja @e/"ja se dije"i na devet zonobioma, od kojiF se pet proteCe kro$ Europu: 'o"arni, 2u.po"arni, Kontinenta"ni, 3"aCnog a"i top"og podne."ja i Ete$ijski ;/editeranski= >a"je, $a svaki $ono.io/

karakteristični su odreeni biomi, odnosno odreene prirodno vegeta&ijska područja koja s auno/ čine $ajedni&e

7ioi: T%'"ra:  pri"agoena F"adno/ podne."ju, vegeta&ija /aFovina i "išajeva 3egeta&ijsko ra$do."je traje 10 do 110 dana, te/peratura $raka najtop"ijeg /jese&a 10 S< 're/a jugu,  postupno se jav"ja viša vegeta&ija ;gr/"je i šu/e .re$e= te pre"a$i u tajgu

7oreal'e $r'o,ori0'e 8%e Taj,a: karakteristična po .orea"ni/ &rnogorični/ šu/a/a 3egeta&ijsko ra$do."je traje do  /jese&a 'rev"adavaju pod$o"i 'odručje tajge dije"i se na: ta/nu ;s/rekovu= i svijet"u ;.orovu= * skandinavski/ drCava/a i rusiji i/a ve"iko $načenje u proi$vodnji &e"u"o$e i papira

Li*topa"'e 3li*'ate4 i ije8a'e 8%e  5u/jereno top"og područja najrašireniji u Europi 're/a istočnoj Europi prodire poput k"ina 3egeta&ijsko ra$do."je dugo oko 160 dana, a ko"ičina o.orina vea od 0 // d $apadne Europe ;v"aCni o&eanski dio= pre/a istočnoj, i$/jenjuju se šu/e Frasta i .ije"og gra.a, sa šu/a/a .ukve i je"e ;srednja Europa=, te Frasta i  .ora ;istočna Europa=

Stepa: ;na sjeveru pre"a$i u šu/ostepu, a na jugu u suFu stepu i po"upustinju= * istočnoj Europi ko"ičina o.orina varira #00 od 00 //  do 10 /jes&i je aridno i"i se/iaridno ra$do."je 're/a stupnju v"aCnosti dije"i se na šu/ostepu i"i šu/sku stepu s "istopadni/ šu/a/a, te na suFu i"i po"upustinjsku ;prikaspijsko područje= Travna vegeta&ija doseCe )0 d0 0 &/ visine 2tepa je u najveoj /jeri pretvorena u po"ja

Sre"oze'o po"r%0je: va$da$e"ene šu/e, /akija i garig 3egeta&ija je pri"agoena suFi/, top"i/ "jeti/a Naj$načajniji predstavni&i vegeta&ije su: Frast &rnika (Querkus ilex), a u $apadno/ području Frast p"utnjak (Querkus suber). d sjevernijiF područja jasno odije"jen gorji/a >egrada&ija vegeta&ije prisutna je u dva stupnja: /akija ;visoka do /, te niska do )/ visine=, a jav"jaju se prvenstveno na si"ikati/aP garig 5 često područje s rijetko/ nisko/ gr/o"iko/ vegeta&ijo/ a karakteristično je $a kar.onatna područja  Matoral je ter/in koji se koristi $a gr/o"iku /editeransku vegeta&iju

VO&E EUROPE t"antski o&ean je o&ean s najveo/ prosječno/ s"anoo/ vode #, Na $apadnoj o.a"i Europe ona varira od # do #6  'red o.a"o/ Europe prosječna te/peratura vode $i/i varira od  do 1 S<, a "jeti od 11 do )1S< Te/perature vode pos"jedi&a su 2jevernoat"antske

/orske struje koja teče prosječno/ .r$ino/ od )0 d0 ) k/dan, 4@ od Brske Na oko )S $gš dije"i se na Kanarski tok dok g"avna struja u$ 2@ o.a"u Europe prodire sve do po"uotoka Ko"a >io struje na $apadnoj o.a"i skandinavskog po"uotoka i/enuje se Norveška struja Br/ingerova struja otječe pre/a Bs"andu i ?ren"andu '"i/e - ve"ika $načajka t"antskog o&eana na području o.a"a 2@ Europe >oseCu visinu od 10 do 1 / @a o.a"e Europe $načajna su sredo$e/na i ru.na /ora ;epikontinenta"na /ora= koja  prep"av"juju dije"ove kontinentske p"oče

or#e8ko ore: dio t"antskog o&eana, najvea du.ina #7# /, a s"anost vode je oko # do #  7are't*o#o ore: 1, k/U, prosječna du.ina oko #00 /, te/peratura varira od -1 do  S< $i/i do 1) S< "jeti Nordkapska struja doseCe do njega, tako da njegov juCni dio u$ o.a"u 2kandinavskog po"uotoka sve do "uke 8ur/ansk $i/i ne $a"edi

7ijelo ore: ( 000 k/U, du.oko 100 do )00 / @.og dotoka vee ko"ičine s"atke vode rijeko/ 2jeverno/ >vino/ je s"anost /anja ;) do )6 =, a $a"eeno je i do ( /jese&i

7alti0ko ore: površina /u je )) 000 k/U, dok /u je prosječna du.ina oko  / ;najvea du.ina 6# /= 2a"initet vode je re"ativno /a"en 5 varira od 6 do +  u p"ie/ dije"u, te od 10 do 1  u du."je/ dije"u ;ispod 0 /= 2a"initet je pos"jedi&a više ra$"oga: s"a.e i$/jene vode sa 2jeverni/ /ore/, ve"ikog dotoka s"atke vode i s/anjenog isparavanja us"ijed F"adnog podne."ja 3oda u du."ji/ dije"ovi/a je .e$ kisika, odnosno v"adaju anaero.ni uvjeti Nastanak 9a"tičkog /ora ve$an je u$ postg"a&ija"nu transgresiju Tijeko/ o"ed.e današnje dno /ora je .i"o prekriveno "edo/ 'red 11 000 god nastao je ve"iki $a"iv Vo"dia, koji je $.og i$ostatičnog i$di$anja 2kandinavije odvojen pred oko +000 god, te je nasta"o s"atkovodno je$ero n&I"us Naknadno, us"ijed transgresije /ora, je ponovno spojeno sa 2jeverni/ /ore/ pro"a$o/ 3e"iki 9e"t

Sje#er'o ore:  p"itko epikontinenta"no /ore površine 7 k/U 2a"initet je oko #  >u.ina /u varira od prosječno 0 / u juCno/ dije"u ;>ogerska p"iina 1+ /= te do du.ine od 100 do )00 / i$/eu !kotske i 4@ Norveške Najdu."ji dio je ;+00 /= u Norveško/ jarku 5   potop"jeno riječnoj do"ini ter&ijarne starosti Tijeko/ p"eisto&ena, površina /u je varira"a ovisno o eustatično/ gi.anju >anašnji prostor o.uFvaa od ra$do."ja A"andrijske transgresije ;pred  000 god= @i/i, $.og jakog vjetra česta su nevre/ena koja /ogu i$a$vati nepogode ;pop"ave= u o.a"ni/ područji/a @.og toga su na nji/a i$graeni sustavi protupop"avniF  .rana i ustava ;rijekeW= Na"a$išta nate i p"ina ve$ana su u$ nas"age kar.onske i per/ske starosti

Sre"oze'o ore: s
5r'o ore: pove$ano sa 2redo$e/ni/ /ore/ pro"a$o/ 9ospor ; /ini/a"ne širine 0,76 k/, a #) do # / du.oki/= Najvee anaero.no /ore na @e/"ji ;)2= @.og ve"ikog dotoka s"atke vode i s"a.ijeg isparavanja sa"initet je oko 1+  u površinsko/ dije"u ;100 do )00 / du.ine=, a vei u donjoj anaero.noj $oni

O'e0i89e'ja ora: rganske tvari ;osati i nitrati= koji pospješuju pro&es eutroi$a&ije norganske tvari ;pesti&idi, toksične i teško ra$grad"jivi /eta"i= Aosati i nitrati u $natnoj /jeri potječu od po"joprivrede i otpadniF voda 2redo$e/no /ore i
JE-ERA:  neko"iko tisua je$era . *kupna površina je$era u Europi je 1# 000 k/U.  Na grani&i s $ijo/ Kaspijsko je$ero 5  #71 000 k/U 'o nastanku naj.rojnija su le"e'ja0ka

 jezera: u ravničarski/ područji/a štita ;9a"tički štit i Nje/ačko-po"jska ni$ina= koja su ujedno i najvea u Europi i u gorski/ područji/a ;sjeverni juCni ru. "pi=. Tekto'*ka jezera koja su nasta"a u  jar&i/a su $natno rijea ;9a"aton,Fridsko je$ero, 'respansko =

V%lka'*ka jezera naj.rojnija su u ta"ijanski/ pokrajina/a Toskani i Ha&iji, te u
RIJEKE: na riječnu /reCu Europe utječu: ve"ičina kontinenta odnos kopno 5 /ore  geo"oški sastav i graa, re"je, k"i/atske $načajke, ra$vedenost o.a"a 2 o.$iro/ na druga područja, rijeke u Europi su kratke, a  poriječja /a"a, najvee rijeke su u istočno/ dije"u ?ustoa riječne /reCe u Europi je ra$vijena i gusta . B$u$ev Kaspijskog je$era, u Europi ne/a područja  .e$ otje&anja u /ora

Vol,a je najduCa europska rijeka 5 #6++ k/ *jedno i rijeka s najvei/ poriječje/ ;1,#+ /i" k/U= B$gradi"a je jednu od najveiF de"ti na @e/"ji 1#0000 k/U 'rosječan protok +000 /Xse& 8aY vodostaj u pro"jee, a /in "jeti i $i/i

&%'a# >uCina )+0 k/ 'orječje +17000 k/U 'rosječan protok 600 /Xse& Sre"ozelje: Kratke 5 gorske tekui&e s $načajni/ energetski/ poten&ija"o/. * gornji/ dije"ovi/a snijeCnog, u srdnje/ kišno snijeCnog do kišnog reCi/a

Raj'a ;1#)6 k/= 5 naj$načajnija tekui&a at"antskog s"jeva 'oječje )),00 k/U 'rosječan  protje&aj ))00/Xse&

Sje#er'o le"e'o /ore: rijeke su $a"eene od jeseni do kasnog pro"jea Rije0'i re2ii: Kišni 5 $apadno europske rijeke ; 2rednje europske snijeCni i snijeCno 5 kišni; Bstočne Europe: kasni snijeCni ; 2redo$e/"je: kišni 5 /editeranski

Raz#o"'i$e: ?orja u $apadno/ dije"u, a na području istočne Europe $natni/ dije"o/ pro"a$e kro$ ravni&e

Slje#o#i: t"antika ;sa 2jeverni/ /ore/= 1,77 /i" k/U 9a"tičkog /ora 1,70 /i" k/U 2jevernog "edenog /ora 1,)7 /i" k/U  2redo$e/nog /ora ;s
Vo"a % tl%  Naj$načajniji i$vori pitke vode na području Europe je pod$e/na voda Naj$načajniji vodonosni&i su kvartarni Fo"o&enski riječni, /orski i je$erski sedi/enti Na području Bstočno europske ni$ine, 9a"tičkog štita, Nje/ačko 5 po"jske ni$ine i 9ritanskog otočja &rpi se voda i$ g"a&ija"niF i "uvig"a&ija"niF sedi/enata p"eisto&enske starosti

Vo"a iz po"zelja: >anska (( G, Bta"ija 0 G, !panjo"ska ## G, 1# vode u pod$e/"ju onečišena pesti&idi/a ;Z[0 /g"=