Fircon Casopis 4 12 Web

svibanj 2012.

ISSN-1512-827X

[email protected] www.fircom.biz

godina XVIII

INFORMIRA VAS

VELIKA PODUZEĆA

SREDNJA PODUZEĆA

NAPOMENA:

MALA PODUZEĆA

sukladno Zakonu o računovodstvu i reviziji nisu obvezni raditi reviziju financijskih izvještaja. Međutim , u praksi se pojavljuje da Uprava Društva ili vlasnik imaju zahtjeve za revizijom financijskih izvještaja kako bi imali kompletniji uvid u poslovanje Društva ili ukoliko im to traži Banka zbog ispitivanja kreditne sposobnosti Društva.

su pravne osobe koje na dan sastavljanja financijskih izvještaja ispunjavaju najmanje dva od tri uvjeta: - prosječan broj zaposlenih u tijeku godine je od 50 do 250, - prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi od 1.000.000 KM do 4.000.000 KM i - ukupan godišnji prihod iznosi od 2.000.000 KM do 8.000.000 KM. NAPOMENA: U srednje pravne osobe razvrstavaju se i one čije vrijednosti su veće od gornjeg iznosa jednog od navedenih uvjeta

su pravne osobe koje prelaze navedene vrijednosti u kriterijima srednjih poduzeća iz najmanje dva uvjeta navedena za srednje pravne osobe. Osim pravnih osoba klasificiranih na ovaj način, velike pravne osobe u smislu obveze revizije su banke, mikro-kreditne organizacije, štednokreditne zadruge, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima, brokersko-dilerska društva i druge financijske organizacije.

OSTALA PODUZEĆA

Obvezi revizije podliježu i financijski izvještaji svih ostalih pravnih osoba čijim se vrijednosnim papirima trguje ili se vrši priprema za njihovo emitiranje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, te financijski izvještaji pravnih osoba ukoliko je to propisano posebnim propisima kojima se uređuje njihovo poslovanje.

FINANCIJSKI PROPISI I PRAKSA • broj 4 • SVIBANJ 2012.

TKO SU OBVEZNICI REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Radujemo se budućoj suradnji!

REVIZIJA FIRCON d.o.o. MOSTAR DRUŠTVO ZA REVIZIJU I DRUGE SRODNE USLUGE Kneza Višeslava 77A Telefon: 036/318-360; 333-243; 333-244; Fax: 036/318-360 e-mail: [email protected]

U pripremi seminar:

POREZNI I RAČUNOVODSTVENI OBUHVAT SPECIFIČNIH ISPORUKA U TRGOVINI I USLUGAMA 23.V. – 1.VI. 2012. (program seminara - prilog u časopisu)

Nakladnik FIRCON d.o.o. Mostar K. Višeslava 77a, 88000 Mostar Tiskanica-poštarina plaćena kod pošte 88101 Mostar

Na temelju odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH, broj: 10/11 časopis “Financijski propisi i praksa” se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH.

1

svibanj 2012.

organizira seminar

POREZNI I RAČUNOVODSTVENI OBUHVAT SPECIFIČNIH ISPORUKA U TRGOVINI I USLUGAMA PREDAVAČI: prof. dr.sc.Vinko Belak i Augustin Mišić

MJESTA ODRŽAVANJA: 23. 05. 2012. ŠIROKI BRIJEG, Hotel „ROYAL“ 24. 05. 2012. MOSTAR, Hotel „ERO“ kongresna dvorana 25. 05. 2012. VITEZ, Franšizni centar BiH, kongresna dvorana PC 30. 05. 2012. ORAŠJE, Hotel „RIVIERA“ 31. 05. 2012. SARAJEVO, P.C. „UNITIC“ amfiteatar 01. 06. 2012. LIVNO, Hotel „PARK“ Početak seminara je u 10 sati Cilj edukacije: Polaznicima seminara na prikazu praktičnih primjera prenijeti znanja koja će im pomoći da pravilno utvrde porezni tretman transakcija koje se odnose na neke od specifičnih isporuka dobara i usluga i provedu postupke poreznog i računovodstvenog evidentiranja tih isporuka.

(registracija polaznika odrobe 9,00i sati) 4. Odustajanje od isporuke

1. Isporuka dobara u neposlovne svrhe -

Razlike u isporukama ili korištenju dobara i usluga za poslovne svrhe i neposlovne svrhe i porezni obuhvat - Razlikovanje između reprezentacije u poslovne svrhe i isporuka ili korištenja dobara i usluga u neposlovne svrhe 2. Prodaja dobara uz odobrene popuste - - - -

Popusti pri isporuci iskazani na računu Naknadni popusti u trgovini Robni popusti u maloprodaji Akcijske prodaje i sniženja - Sniženja cijena do visine marže - Sniženja cijena ispod nabavne vrijednosti robe - Davanje poklona male vrijednosti (reklama ili reprezentacija?)

3. Povrati robe od kupaca - Povrat robe u garantnom roku - Zamjena robe u garantom roku - Prodavatelj priznaje pravo na povrat robe ali u dogovoru s kupcem ne preuzima robu nego robu ostavlja kupcu

otpisi potraživanja

- Odustajanje od isporuke u slučaju danih predujmova - Odustajanje od isporuke u slučaju primljenih predujmova - Otpis potraživanja za obavljene isporuke i ispravak PDV-a Pravne i formalne pretpostavke za provođenje postupka ispravke poreza u slučaju naknadne promjene porezne osnovice. Prikaz specifičnih primjera ispravke poreza. 5. Računovodstvo programa nagrađivanja lojalnosti kupaca - (IFRIC 13) - računovodstveni obuhvat u slučaju kad subjekt sam isporučuje nagrade za lojalnost kupaca - mjerenje fer vrijednosti nagrada - računovodstveni obuhvat u slučaju kad nagrade za lojalnost kupaca isporučuje treća strana - računovodstveni postupak u slučaju kad troškovi ispunjenja nagrade premašuju iznos odgođenog prihoda – rezerviranje za štetne ugovore 6. Prodaja robe u tranzitu - prodaja u tranzitu “franco skladište krajnjeg kupca“- PRIMJER - prodaja robe u tranzitu “franco skladište dobavljača” - prodaja robe u tranzitu “franco skladište dobavljača”kad se roba izvozi iz BiH

SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 SATI KPE certificiranih računovođa, ovlaštenih revizora i certificiranih računovodstvenih tehničara

7. Komisijska prodaja robe- trgovačko zastupanje - prodaja u tuđe ime i za tuđi račun - prodaja u svoje ime a za tuđi račun - prodaja rabljene robe u komisiji prema posebnim uvjetima za obračun PDV-a 8. Izrada ili izgradnja dugotrajne imovine u vlastitoj izvedbi - Izrada opreme u vlastitoj izvedbi - Izgradnja građevinskog objekta u vlastitoj izvedbi 9. Davanje opreme na korištenje s ciljem poboljšanja prodaje dobarapomoćni promet 10. Oplemenjivanje materijala u vlastitoj izvedbi i “lohn poslovi” - Oplemenjivanje materijala kod drugog poduzetnika - Proizvodnja za drugog poduzetnika s njegovim materijalom bez ostatka vrijednih nusproizvoda ili otpadaka - Proizvodnja za drugog poduzetnika s njegovim materijalom s ostatkom nusproizvoda ili otpadaka čija vrijednost prelazi 5% vrijednosti naše isporuke - Lohn poslovi za izvoz Identificiranje problema koji se pojavljuju u praksi kod „dvostrukih isporuka“ i isporuka bez naknade i sugestija rješenja kroz prikaz praktičnih primjera iz dosadašnje prakse. PITANJA I ODGOVORI, DISKUSIJE

broj: 04/12

2

svibanj 2012.

04/12 Fircon d.o.o. Mostar FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENO I POREZNO SAVJETOVANJE

POSJETITE NAŠE WEB STRANICE www.fircon.biz

Kneza Višeslava 77a, Mostar, BiH Identifikacijski broj: 4227069180000 PDV broj: 227069180000 Šifra djelatnosti: 22. 110 Unicredit bank d.d. Mostar Transakcijski račun: 3381002201671975 Devizni račun: 3380604815675816 HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d. Mostar Transakcijski račun: 3060010000794933 Devizni račun: 3060203700736103 OPĆE INFORMACIJE: tel: 036/ 333-065 SAVJETNIČKA SLUŽBA: Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji poziv ostvaruju putem telekom operatora: JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar su: - 090 840-700 za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa - 090 850 701 za ostale, Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji poziv ostvaruju putem telekom operatora: BH Telekom d.d. Sarajevo su: - 090 250-523 za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa - 090 260-524 za ostale ČLANOVI FIRCON KLUBA: 036/ 333-066 i 036/ 333-067 KONTAKTI ELEKTRONSKIM PUTEM: [email protected] (za opće informacije); [email protected] (za savjetničku službu) OSTALE INFORMACIJE: www.fircon.biz Glavni urednik: Augustin Mišić Zamjenik glavnog urednika: Mr. Željko Bošnjak Uređuje: Uređivački kolegij Oblikovanje i tisak: Fram-Ziral, Mostar Časopis izlazi u deset brojeva godišnje. Godišnja pretplata za 2012. godinu iznosi 234 KM (s uračunatim PDV-om). Cijena pojedinačnog primjerka prema internom cjeniku.

broj: 04/12

SAVJETNIČKE ULUGE Poduzeće Fircon d.o.o. Mostar nudi usluge: • poreznog savjetovanja i poreznog zastupanja • savjetovanja iz oblasti računovodstva i financija i vođenja poslovnih knjiga • pravne pomoći u upravnom postupku i izradi općih normativnih akata, izradi ugovora i sl. • stručne pomoći u procjeni, preuzimanju i statusnim promjenama društva NAKLADNIČKA DJELATNOST SEMINARI I SAVJETOVANJA

svibanj 2012.

SADRŽAJ

AKTUALNA TEMA

Oporezivanja dohotka koji ostvare nerezidenti obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriji FiH Augustin Mišić, dipl. oec. ..................................................... 4

TRENDOVI I OSCILACIJE

Test izdržljivosti mr.sc. Mirjana Popović......................................................... 9

RAČUNOVODSTVO

Računovodstvo kapitala – dobit i rezerve Dragan Gabrić, dipl.oec...................................................... 12 Računovodstveni tretman promjene amortizacijskih stopa Dragan Gabrić, dipl.oec...................................................... 24

JAVNE FINANCIJE

Platna bilanca Bosne i Hercegovine Zoltan Ćorić dipl.oec . ........................................................ 29 Leasing i porez na dodanu vrijednost Maja Bubalo dipl.oec.......................................................... 33 Novi koncept oporezivanja energenata u EU dr. sc. Dinka Antić............................................................... 37 Upravno sudska praksa suda bih u oblasti neizravnih poreza Milan Kuridža, dipl. pravnik Mr. Duško Miloica, dipl. pravnik.......................................... 44 Privremeni smještaj robe Frano Dogan dipl.oec......................................................... 50

GOSPODARSTVO

Primjena zatezne kamate kod nekih instituta obligacijskog prava Ivan Milinković, dipl.iur ...................................................... 55 Informacija i znanje kao resurs imovine Mr. oec. Erdin Hasanbegović............................................. 59

3

ODGOVORI NA PITANJA

Pitanja i odgovori iz oblasti carine Tihana Bevanda, dipl. iur. .................................................. 66 Pitanja i odgovori iz oblasti radnih odnosa Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. ......................................... 83 Vi ste pitali – Fircon odgovara.............................................. 87

NOVI PROPISI

Službene novine FBIH........................................................ 91 Službeni glasnik BIH.......................................................... 92

GOSPODARSKA STATISTIKA

Vanjskotrgovačka razmjena BIH......................................... 94 Vanjska trgovina ................................................................ 96 Turizam............................................................................... 96 Industrijska proizvodnja.................................................... 97 Cijene................................................................................. 99 Plaće................................................................................ 100

POSLOVNE OBAVIJESTI

Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza.............................................................................. 101 Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na dohodak............................................................................ 104 Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine . .................................. 105 Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa............ 106 Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda................ 108 Šifre općina...................................................................... 120 Prosječne plaće uposlenih .............................................. 121 Koeficijenti rasta cijena u 2012. god............................. 121 Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda.122 Zatezne kamate na novčana potraživanja........................ 123 Pregled konformnih kamatnih stopa 12% . ...................... 124 Nazivi i vrste javnih prihoda u BIH . ................................. 125

www.fircon.biz broj: 04/12

AKTUALNA TEMA

4

svibanj 2012.

Augustin Mišić dipl. oec.

OPOREZIVANJE DOHOTKA KOJEG OSTVARE NEREZIDENTI OBAVLJANJEM SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA TERITORIJI FBiH Je li praksa uvažava propise? U članku koji slijedi autor raspravlja pitanje oporezivanja dohotka koji ostvare nerezidenti obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriju Federacije. Poseban osvrt je učinjen na utvrđivanje i plaćanje dohotka od povremenog obavljanja samostalnih djelatnosti u onim slučajevima kada se takva isplata vrši osobi koja ima status rezidenta u zemlji s kojom je BiH ratificirala ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Informacije iz prakse ukazuju na mogući pogrešan pristup ovom pitanju. Što bi mogao biti razlog takve pogreške i kakve su posljedice sustavne pogreške, su pitanja na koja autor daje osvrt u tekstu koji slijedi.

UVOD Aktualni Zakon o porezu na dohodak1 (u daljnjem tekstu Zakon) je primjeni već četiri godine i prema tom „stažu“ on ne bi trebao biti neka posebna enigma za primjenu. Tijekom proteklog vremena raspravljana su neka od otvorenih pitanja u primjeni Zakona i po tom su mjerodavni ili praksa (ako nije bilo stajališta mjerodavnih) iznijeli stavove, tako da je u tom dijelu ostalo malo nepoznanica, odnosno dvojbenih situacija. Međutim, unatoč činjenici da je zakon apsolviran u smislu njegove primjene kroz proteklo razdoblje, uvijek treba imati na umu da smo pametniji nakon nekog vremena, odnosno da utvrđivanje gradiva

1. Zakon o porezu na dohodak („Službene novine FBiH“, br. 10/08, 9/10 i 44/11).

broj: 04/12

nekada rezultira drugačijim zaključcima u odnosu na one koji su donijeti u fazi prvog(ih) čitanja. Konkretan razlog za istaknutu dvojbu jeste temeljitije čitanje odredaba Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u daljnjem tekstu Ugovor) koje je zaključila BiH sa drugim državama, kojima se regulira oporezivanje dohotka ostvarenog od obavljanja samostalne djelatnosti. Neposredan povod za raspravu ove teme je odredba članka 62. točka 4. Pravilnika o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak2 (u daljnjem tekstu Pravilnik) prema kojoj: „Rezidentni isplatitelji dohotka koji vrše isplatu dohotka nerezidentnim poreznim obveznicima koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u 2. Pravilnik o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak („Službene novine FBiH“, broj: 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12)


travanj 2012.

državama s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključen i ratificiran ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dužni su prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način utvrđen ugovorom. Ako se ravnamo prema navedenoj odredbi onda bi za potrebe pravilnog i zakonitog obračuna poreza na dohodak, koji ostvare nerezidenti na teritoriji Federacije, trebalo uvažiti i odredbe Ugovora, ako se radi o nerezidentu koji ima prebivalište u zemlji s kojom BiH ima ratificiran Ugovor. U tom smislu istaknuto pitanje bi trebalo preformulirati na način: Primjenjuju li se, kod oporezivanja dohotka koji ostvare nerezidenti obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriji Federacije, odredbe Ugovora, u onim slučajevima kada je obveznik nerezident iz zemlje s kojom je BiH ratificirala Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja? Za potrebe rasprave navedenog pitanja bit će potrebno dati: - obrazloženje pojma samostalna djelatnost kako ga definira Zakon i Ugovor, - prikazati obračun poreza na dohodak koji ostvari nerezident obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriji FBiH kada se primjenjuju odredbe Zakona, - prikazati obračun poreza na dohodak koji ostvari nerezident obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriju FBiH kada se primjenjuju odredbe Ugovora i na temelju toga pokušati izvući zaključak i pouku.

1. POJAM SAMOSTALNE DJALATNOSTI Pojam samostalne djelatnosti nije na isti način definiran u Zakonu i Ugovoru pa bi ta činjenica mogla imati utjecaja na pogrešno utvrđivanje ove kategorije, a samim time i na njezin porezni tretman. U tom smislu dajemo izvadak iz definicije pojma samostalne djelatnosti prema Zakonu i definiranje tog pojma prema Ugovoru.

5

1.1. Samostalna djelatnost prema Zakonu Zakon ne daje posebnu definiciju samostalne djelatnosti već se taj pojam promatra u kontekstu svih djelatnosti koje se kategoriziraju kao samostalna djelatnost. Sukladno odredbama članka 12. Zakona pod samostalnom djelatnošću smatra se djelatnost koja se obavlja u formi: 1) obrta i djelatnosti srodnih obrtu, 2) poljoprivrede i šumarstva, 3) slobodnih zanimanja, 4) drugih samostalnih djelatnosti. Prema navedenoj kategorizaciji, a uvažavajući različit način utvrđivanja poreza na dohodak, po navedenim djelatnostima, samostalnu djelatnost bi mogli podijeliti u dvije skupine: - samostalna djelatnost koja se obavlja kao stalna djelatnost, a na temelju rješenja o obavljanju djelatnosti mjerodavnog organa u Federaciji, i - samostalna djelatnost koja se obavlja povremeno bez prethodno dobivenog rješenja o obavljanju te djelatnosti od nekog organa u Federaciji. U članku 31. Pravilnika daju se dodatna pojašnjenja samostalne djelatnosti pa se za te potrebe ističu bitna obilježja koja ima samostalna djelatnost. Bitna obilježja samostalne djelatnosti su: ulaganje kapitala, poslovni rizik, slobodno odlučivanje o vremenu, mjestu i načinu obavljanja djelatnosti, rad za više korisnika, obavljanje djelatnosti osobno ili preko zaposlenika. Ako se uzmu u obzir navedene odredbe Zakona i Pravilnika onda se može zaključiti da se samostalna djelatnost ne može promatrati kao jedinstven pojam već se ona treba promatrati kao set različitih djelatnosti koje imaju neka zajednička obilježja. 1.2. Samostalna djelatnost prema Ugovoru Utvrđivanje jedinstvene definicije samostalne djelatnosti prema Ugovoru je malo teža mi-


6


sija u odnosu na prethodno utvrđenu definiciju prema Zakonu. Razlog ove tvrdnje jeste što se sa svakom od država zaključuje poseban Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa u tom slučaju postoji mogućnost da određene odredbe Ugovora nisu na isti način formulirane ili dogovorene. Iz tog razloga porezni tretman dohotka koji ostvari nerezident obavljanjem samostalne djelatnosti moći će se pravilno utvrditi samo ako se ima na uvidu konkretan Ugovor s državom u kojoj nerezident ima prebivalište. Na primjer: Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zaključen između BiH i Turske nema poseban članak u kojem se regulira način oporezivanja dohotka ostvarenog obavljanjem samostalne djelatnosti. Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zaključen između BiH i Hrvatske ima posebnu odredbu (članak 14.) kojom se regulira način oporezivanja dohotka ostvarenog od samostalne djelatnosti. Uvid u ostale Ugovore koji su zaključeni s drugim državama mogao bi potvrditi pristup da se kod jednog broja Ugovora (oni koji su zaključeni poslije 2000. godine) ne regulira u posebnoj odredbi oporezivanje dohotka ostvarenog obavljanjem samostalne djelatnosti, a u drugom slučaju (ugovori koji su zaključeni prije 2000. godine ili su preuzeti iz bivše SFRJ) se posebnom odredbom regulira pitanje oporezivanja dohotka ostvarenog od samostalne djelatnosti. No, bez obzira kakvo rješenje bilo u Ugovoru, pojam samostalne djelatnosti se i u ovom slučaju definira kao: - djelatnost koja se obavlja putem stalnog mjesta za obavljanje te djelatnosti registriranog kod mjerodavnog organa u Federaciji, i - druga samostalna djelatnost koja se obavlja povremeno bez stalnog mjesta poslovanja u Federaciji i bez prethodno dobivenog rješenja o obavljanju te djelatnosti. Zaključak po pitanju definicije samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona u odnosu na odredbe Ugovora bi mogao biti da se pod tim pojmom, u oba slučaja, podrazumijevaju iste djelatnosti.

broj: 03/12

travanj 2012.

2. PRIKAZ OBRAČUNA POREZA NA DOHODAK KOJI OSTVARI NEREZIDENT OBAVLJANJEM SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA TERITORIJI FBIH KADA SE PRIMJENJUJU ODREDBE ZAKONA

Sa stajališta načina oporezivanja samostalne djelatnosti porezom na dohodak koji se ostvari obavljanjem takve djelatnosti možemo je kategorizirati u dvije vrste: - samostalna djelatnost koja se obavlja putem registriranog obrta sa sjedištem u FBiH - samostalna djelatnost koja se obavlja povremeno. 2.1.1. Utvrđivanje dohotka od obrtničke djelatnosti i djelatnosti srodnih obrtničkim djelatnostima Nerezident ima isti porezni status kao i svaki drugi obrtnik koji ima status rezidenta. Prema tome način utvrđivanja dohotka i obračun i plaćanje poreza na dohodak ostvaren po ovoj osnovi je isti za rezidenta i za nerezidenta. Za ovu vrstu djelatnosti postupak oporezivanja se provodi kroz dvije osnovne faze. Prva faza jeste utvrđivanja dohotka ostvarenog od obavljanja obrtničke djelatnosti. Dohodak se utvrđuje sučeljavanjem prihoda i rashoda, a na temelju propisanih evidencija. U drugoj fazi provodi se postupak oporezivanja tako utvrđenog dohotka, a okvir u kojem se to vrši jeste Godišnja prijava koju je dužan sastaviti i podnijeti poreznoj upravi vlasnik obrta. U ovom slučaju imamo situaciju kada će nerezident biti u obvezi podnijeti Godišnju prijavu poreza na dohodak. U godišnju prijavu će uključiti samo dohodak ostvaren od obavljanja samostalne djelatnost na teritoriji Federacije, ako nije ostvario dohodak po još nekoj osnovi u Federaciji. 2.2.2. Utvrđivanje dohotka ostvarenog od drugih samostalnih djelatnosti i od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti Obračun i plaćanje poreza na dohodak po ovoj osnovi vrši isplatitelj dohotka rezident. „Porez na dohodak na prihode koje na teritoriju Federacije ostvari nerezident povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti (umjetnici, sportaši, književnici, i dr.), uključujući i djelatnosti

travanj 2012.


vezane za novinarstvo, radio, televiziju, te organizaciju zabavnih priredbi, obračunava se i plaća po odbitku, primjenom stope 10% na osnovicu koju čini ukupan ostvareni prihod, bez prava na osobni odbitak iz članka 24. Zakona. Sukladno članku 30. stavak (1) Zakona, obračunani i plaćeni porez smatra se konačnom poreznom obvezom i porezni obveznik - nerezident koji je te prihode ostvario nije obvezan za ovaj prihod podnositi godišnju poreznu prijavu“3. Navedena odredba Pravilnika na jasan način daje obrazloženje obračuna poreza na dohodak koji ostvari nerezident povremenim obavljanjem samostalnih djelatnosti. Pored navedenog treba napomenuti da je isplatitelj dohotka obvezan obavijestiti mjerodavnu ispostavu porezne uprave o obračunanom i plaćenom porezu po ovoj osnovi na obrascu PDN-1033.

3. PRIKAZ OBRAČUN POREZA NA DOHODAK KOJI OSTVARI NEREZIDENT OBAVLJANJEM SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA TERITORIJI FBIH KADA SE PRIMJENJUJU ODREDBE UGOVORA

Sukladno odredbama članka 62. stavak 4. Pravilnika: „Rezidentni isplatitelji dohotka koji vrše isplatu dohotka nerezidentnim poreznim obveznicima koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u državama s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključen i ratificiran ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dužni su prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način utvrđen ugovorom“. Navedena odredba nedvojbeno upućuje na obveznu i prioritetnu potrebu uvažavanja odredaba Ugovora prilikom isplate dohotka od obavljanja povremene samostalne djelatnosti osobama koje imaju prebivalište u zemlji s kojom je BiH ratificirala Ugovor. Cilj Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jeste da se izbjegne dvostruko oporezivanje jedne te iste kategorije dohotka u onim slučajevima kada je obveznik taj dohodak ostvario izvan zemlje u kojoj ima prebivalište, odnosno u kojoj ima status rezidentnog obveznika poreza. Iako Ugovor u naslovu sadrži pojam dvostrukog oporezivanja, u ovi slučajevima je isto tako važ-

7

no voditi računa i o eventualnom izbjegavanu od oporezivanja. U tom kontekstu i Ugovori su koncipirani na način da se izbjegne bilo koja od navedenih krajnjih situacija. Činjenica da je s određenom državom zaključen Ugovor ne znači da je obveznik koji ostvari dohodak u drugoj državi ugovornici oslobođen od plaćanja poreza na dohodak koji ostvari u drugoj državi. Naprotiv, u dosta slučajeva tako ostvareni dohodak podliježe oporezivanju u zemlji gdje je on ostvaren. Porezni status pojedinih vrsta dohodaka u Ugovorima se rješava na način da se tako ostvareni dohodak oporezuje: - samo u državi gdje primatelj dohotka ima prebivalište (u ovom slučaju se koristi termin „oporezuje se samo u toj državi“) ili - u obje države ugovornice (u ovom slučaju se koristi termin „može se oporezivati u toj drugoj državi“). Ako je u Ugovoru navedena prva situacija onda se postupak oporezivanja provodi samo u državi gdje obveznik ima status rezidenta. U takvim slučajevima uobičajena je praksa da se poreznim propisima regulira zvanični dokument - obrazac na kojem se poreznoj upravi prikazuje isplata dohotka koji ne podliježe oporezivanju u zemlji isplatitelja dohotka. Cilj tog obrasca jeste da se takav dohodak prijavi u zemlji gdje obveznik ima status rezidenta i da se izbjegne neoporezivanje takvog dohotka. U nastavku dajemo prikaz primjera Ugovora u kojima je regulirano da se dohodak od povremene samostalne djelatnosti oporezuje samo u zemlji gdje primatelj dohotka ima prebivalište: (Izvadak iz Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je zaključila BiH s Hrvatskom)

3. Članak 62. stavak 2. Pravilnika o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak

broj: 03/12

8


Članak 14. Ugovora – Samostalna djelatnost „1. Dohodak koji ostvari rezident države ugovornice od profesionalne djelatnosti ili drugih samostalnih djelatnosti oporezuje se samo u toj državi, osim: a) ako u drugoj državi ugovornici ima stalno sjedište koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njegovih djelatnosti; u tom slučaju, samo onaj dio dohotka koji se može pripisati tom stalnom sjedištu može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici, ili b) ako boravi u drugoj državi ugovornici u razdoblju ili razdobljima koja iznose ili u zbroju prelaze 183 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju koje započinje ili završava u predmetnoj poreznoj godini; u tom slučaju samo onaj dio dohotka ostvaren od njegovih djelatnosti obavljenih u toj drugoj državi ugovornici može se oporezovati u toj drugoj državi. 2. Izraz „profesionalne djelatnosti“ uključuje posebno samostalne znanstvene, književne, umjetničke, obrazovne ili nastavne djelatnosti te samostalne djelatnosti liječnika, pravnika, inženjera, arhitekata, zubara i knjigovođa“. Iz navedene odredbe Ugovora se može zaključiti da se u Federaciji BiH može oporezivati samo dohodak od samostalne djelatnosti koji ostvari rezident RH od obavljanja registrirane djelatnosti sa stalnim sjedištem u Federaciji i u slučaju kada osoba boravi na teritoriji FBiH više od 183 dana, a za to vrijeme ostvaruje dohodak po ovoj osnovi. U svim drugim slučajevima isplate dohotka od obavljanja povremene samostalne djelatnosti rezidentima iz RH ne bi trebalo obračunavati porez na dohodak, jer se taj dohodak oporezuje samo u državi rezidentnosti. NAPOMENA: Slično rješenje je i u članku 14. Ugovora koji je zaključen sa Srbijom i Crnom Gorom i još znatnim brojem zemalja. Je li se odredba Ugovora, prema kojoj se dohodak oporezuje samo u državi gdje obveznik ima prebivalište, primjenjuje u praksi? Osobno još nisam naišao na slučaj u praksi da nije obračunan porez na dohodak koji je nerezident ostvario od obavljanja povremene samostalne djelatnosti.

travanj 2012.

4. ZAKLJUČAK U prethodnom broju časopisa4 objavljen je članak pod naslovom „Oporezivanje nerzidenata porezom po odbitku“ u kojem je dan jedan osvrt na oporezivanje nerezidenta - pravne osobe gdje je ukazano na neke probleme kod obračuna poreza po odbitku utvrđenog na dobit koju nerezident - pravna osoba ostvari na teritoriji Federacije. U ovom članku je otvoreno drugo pitanje: način oporezivanja nerezidenta - fizičke osobe i to na način da je dan kratak osvrt samo na jednu vrstu dohotka koju ostvari nerezident na teritoriji Federacije. No, i to je bilo dovoljno da upozori na potencijalni problem: Problem zakonitog postupanja kod obračuna poreza na dohodak, odnosno aktualiziranja našeg polaznog pitanja. Vrijeme, a i prostor u časopisu nisu dozvoljavali da se učini sličan osvrt i na druge vrste dohotka koje ostvaruju nerezidenti - fizičke osobe na teritoriji Federacije, što ne znači de se isto pitanje ne pojavljuje i kod ostalih vrsta dohotka. Ako se potvrdi iznijeta sumnja u pogrešnu primjenu odredaba važećih propisa onda se otvara ozbiljno pitanje: Kako ispraviti greške učinjene u dosadašnjoj praksi i koje su posljedice tih pogrešaka? Za razliku od Zakona o porezu na dobit, koji je propisao način postupanja u slučaju kada je isplata dobiti nerezidentima oslobođena plaćanja poreza na dobit temeljem Ugovora, trenutno važeći Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o njegovoj primjeni nisu ponudili nikakvo rješenje da se isplate po osnovi dohotka koji nerezident ostvari od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti oslobode od plaćanja poreza na dohodak. S druge strane evidentno je da Ugovori reguliraju i takve opcije. Što to znači? Da zakonodavac nije propisao sve instrumente i rješenja za potpunu primjenu Zakona. Može li u takvom slučaju posljedice snositi obveznik?... Tema je otvorena.

4. Časopis „Financijski propisi i praksa“ broj 3/12.

broj: 03/12

travanj 2012.


9

Mr.sc.Mirjana Popović

TEST IZDRŽLJIVOSTI Nakon što je u ožujku ove godine Standard & Poor’s, jedna od najuglednijih svjetskih kreditnih agencija, Bosni i Hercegovini potvrdila dotadašnji kreditni rejting “B”, a izglede s dotadašnjih na “promatranju - negativno” poboljšala na “stabilne izglede”, u travnju je stigla manje ugodna vijest. Podjednako poznata rejting kuća Moody’s Investors Service snizila je svoju ocjenu BiH na B3, te promijenila očekivanja sa B2/negativan u “ B3/ na promatranju - negativno”. O tim je promjenama potom javnost izvijestila Centralna banka BiH podsjetivši da su te ocjene u kategoriji neinvesticijskog rejtinga, te da ukazuju na kreditnu sposobnost sa špekulativnim elementima i s visokim kreditnim rizikom. I bosanskohercegovačke vlasti, kao uostalom i hrvatske i sve druge u svijetu, s velikom pozornošću očekuju i prate izvješća međunarodnih rejting agencija. Čak i onda kada osporavaju njihove ocjene kao što se to zbilo kada su u jeku globalne dužničke krize agencije snizile ocjene ekonomskim moćnicima poput Francuske i Austrije. Uzbuna je u Europi bila utoliko veća jer se tri najveće agencije, Moody’s, Standard & Poor’s i Fitch, nalaze se na teritoriju SAD-a. To, naime, trajno otvara put sumnjama u njihovu objektivnost kada ocjenjuju prilike u drugim zemljama, a osobito u konkurentskim zemljama eurozone. U svijetu ekonomije silno je velika moć njihovih slova (od trostrukog A do D) u koja je sažeta procjena slabosti ili financijske snage neke ekonomije ili kompanije. Ta slova signaliziraju potencijalnim investitorima njihovu kreditnu vjerodostojnost i na taj način sugeriraju odgovor na pitanje: ulagati ili ne, a ukoliko se ulaže pod kojim uvjetima. Ključna riječ je – rizik. U svijetu posluje oko 150 kreditnih agencija, ali tri privatne kompanije, Moody’s, Standard & Poor’s i Fitch, kontroliraju 94 posto tržišta. One su svakako najmoćnije i najpoznatije, te iako im je primarni zadatak stvaranje profita za vlasnike, realno su u poziciji suca svjetske ekonomije, ocjenjivača poslovanja pojedinih nacionalnih ekonomija i svih velikih kompanija. I kao takvi imaju moć da

svojim ocjenama usmjeravaju buduća zbivanja. Zemlju i poduzeće, koji već ima problema, mogu gurnuti u još veće, jer će ih zaobilaziti potencijalni investitori, a krediti će im, zbog procijenjenog većeg rizika, poskupjeti. Kako je svaka ekonomska kategorija istodobno i socijalna i politička, veza među njima je neupitna. Zbog lošeg stanja u financijama padaju u poduzećima menedžerske glave, a u državama se smjenjuju Vlade, pa su rejting ocjene jedan od najoštrijih mačeva od čije oštrice strahuju i jedni i drugi. Nije onda čudo da se u Europi već dugo razmišlja, pa se otišlo i dalje od toga, da se osnuje europska rejting agencija koja bi parirala američkima. I bila bi, nadaju se predlagači, mnogo objektivnija prema Europi. I dok se oko te ideje još lome koplja, netko se dosjetio drugog načina na koji bi se umanjila šteta koju nekome može nanijeti loša ocjena. Razmotrena je mogućnost da se agencijama ograniči objavljivanje rejting ocjena, osobito kada su cijele države u pitanju, bez suglasnosti domicilnih vlada. I dok se osnivanje europske agencije zasada nasukalo na sumnje u to bi li investitori vjerovati u njihove procjene, pa bi njihovo forsiranje lako moguće postao opasan politički i ekonomski autogol, ni ideja o vremenskoj cenzuri izvješća nije bolje prošla. Teško bi bilo, ako ne i nemoguće američkim agencijama ograničiti pravo objave rezultata, jer bi se to kosilo s pravilima igre u SAD. Ona, naime, ne predviđaju takvu mogućnost. Barem ne oficijelno. DOBROVOLJNO I BEZ ALTERNATIVE Dok još veliki moćnici poput francuskih i njemačkih, mogu razmišljati o tome kako i da li pripustiti analitičare rejting agencija svojim ekonomijama, u malim, zaduženim zemljama nije uputno o tome niti razmišljati. Odbijanjem uvida u svoje financije samo bi dolili ulje na vatru sumnji investitora i bilo bi to pogubnije čak i od moguće loše ocjene. Stoga je i Vijeće ministara BiH sklopilo ugovore o izradi i praćenju kreditnog rejtinga zemlje s dvije od tri najveće međunarodne rejting

broj: 03/12

10


agencije, s Moody’s Investors Service (2003.) i Standard & Poors (2008.). I unaprijed se složilo s mogućim reperkusijama koje mogu proizaći iz ocjena analitičara agencije. Poput prijetnje, primjerice, Standard & Poors agencije da će sniziti rejting BiH ukoliko bi donošenje proračuna za ovu godinu znatnije kasnilo. Pritom je S&P u svojemu priopćenju nabrojao još opomena, tonom nediplomatski izravnim: “Ako uočimo kašnjenja u pravovremenom servisiranju dugova, kao što se dogodilo u ovogodišnjem siječnju, mogli bismo smanjiti rejting za više od jedne razine. Nadalje, dodatno pogoršanje u vanjskom okruženju moglo bi pritiskati gospodarski rast te stvoriti pritiske na bankovni sustav, u kojem među vlasnicima dominiraju austrijske i talijanske banke, što bi nas također moglo navesti na snižavanje rejtinga”. Činjenicu da su, unatoč kritičkim opaskama na račun političke i ekonomske situacije, ipak BiH ostavili kreditni rejting nepromijenjen, analitičari S&P obrazložili su svojim očekivanjima da će se političko ozračje u zemlji ipak stabilizirati. Računali su na činjenicu da je uspostavljena Vlada što bi trebalo omogućiti bolje upravljanje državnim financijama. Osobito ukoliko se u sve to uključi i Međunarodni monetarni fond, o čemu se u BiH sve više i sve glasnije spekulira kao o optimalnom rješenju. Pritom valja reći da se mnogi u BiH, prije svega u Centralnoj banci BiH, slažu s ocjenama stranih analitičara. Osobito oko ocjene da je jedan od najvećih, a nerijetko se smatra i najvećim problemom u zemlji, politički zastoj koji pogoduje odgađanjima ekonomskih i ustavnih reformi. To ne samo da opasno ljulja kreditni rejting zemlje, a preko njega i dolazak stranih investitora i međunarodnog kapitala, već je ozbiljna prepreka i na bosanskohercegovačkom putu u Europsku uniju. Što je još jedan bumerang koji pogađa, umanjujući joj razvojne šanse, bosanskohercegovačko gospodarstvo. INVESTICIJE, INVESTICIJE U zemlji kojoj nedostaje razvojnih projekata i kapitala, koju više od dva desetljeća napušta kvalitetna radna snaga, a ostaju joj socijalni slučajevi i ljudi za koje nema odgovarajućeg posla, pa raste broj nezaposlenih, dolazak stranih investitora je sine qua non. Nešto bez čega se ne može takvo gospodarstvo dovoljno brzo izvući iz financijskih, ali i razvojnih teškoća. Stoga ne zvuče optimistički podaci o prošlogodišnjih tek nešto preko 300 milijuna eura, koje su strani investitori uložili u BiH.

broj: 03/12

travanj 2012.

S bitno promijenjenim izvorom sredstava. Dok je, naime, prije investicijski kapital dolazio uglavnom iz zapadnih zemlja, sada prednjači istok. Prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja, u prvih devet mjeseci prošle godine najviše je kapitala (70 milijuna eura) došlo iz Rusije i iz Srbije (oko 50 milijuna eura). Na trećem je mjestu Austrija s 33,5 milijuna eura, a slijede Slovenija, Nizozemska, Njemačka, Turska. Rusi su, uglavnom, ulagali u Rafineriju nafte u Brodu i Rafineriju ulja u Modriči, a iz Srbije se kao investitor angažirao Telekom Srbije. Nijemci su pak nešto kapitala uložili u Tvornicu streljiva i naoružanja u Goraždu, a među većim investicijama spominje se i Al Jazeera Balkans. Razlozi tako skromnog dotoka stranog kapitala i zanimanja ulagača dijelom je u još uvijek tinjajućoj globalnoj krizi odnosno recesiji u velikom broju razvijenih zemalja, ali i u nepovoljnoj investicijskoj klimi u BiH. Najčešće se tu spominje politička nestabilnost, duge tri godine su glavne institucije u zemlji bile na privremenom financiranju, a onda i cijeli niz drugih prepreka. Spor i neučinkovit pravosudni sustav, problemi oko građevinskih dozvola, spori povrat PDV-a, visoki fiskalni i parafiskalni nameti. . . Prema jednoj studiji Svjetske banke koja obuhvaća 22 grada u jugoistočnoj Europi, investicijski su uvjeti osobito nepovoljni u Sarajevu, Banja Luci i u Mostaru. To, dakako, nije novost niti za domaće, a kamoli za strane investitore koji se s tim problemima dnevno suočavaju. Ali jest novost da se o tome sve glasnije i češće govori, te da postaje i političkim strukturama jasno kako se nešto u investicijskom okruženju mora mijenjati. Ne samo zbog ekonomije već i zbog politike same, koja na njoj temelji svoju poziciju i moć. VELIKI PLANOVI Nemali optimizam vezan uz investicije u idućih nekoliko godina polaže i bosanskohercegovačka Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP). U njezinom najnovijem dokumentu «Perspektive 20122015»)(SA april/travanj 2012.) stoje očekivanja da će se u BiH u tom razdoblju dogoditi izravne strane investicije u vrijednosti do 3,76 milijardi KM, nakon što je lani zabilježen priliv od skromna 392 milijuna KM. Budući da priliv stranog kapitala ovisi u velikoj mjeri o ekonomskoj situaciji u zemlji izvoznici kapitala, oči bosanskohercegovačkih planera primarno su uprte u razvijene zemlje Europe. Kako

travanj 2012.


ova godina, sudeći po svemu, za EU27 znači stagnaciju (0 posto rasta), BiH smatra ambicioznim već i svoje očekivanje da će svoj bruto domaćeg proizvoda uspjeti povećati za 0,8 posto. Već u 2013. godini, međutim, u BiH se računa na stopu realnog rasta veću i od 2 posto i to prije svega zahvaljujući ekonomskom oporavku Europe. Investicije bi porasle za 6 posto, povećao bi se uvoz i izvoz, istina, povećao bi se i deficit robne razmjene, ali bi se ipak gospodarstvo pokrenulo. Iduća, 2014. godina trebala bi biti još bolja, donijeti veću zaposlenost i veći rast potrošnje, investicije bi se povećale za 10 posto, a stopa ukupnoga gospodarskog rasta bi trebala iznositi 3,5 posto. U 2015. godini je realno očekivati i 4,4 posto, smatraju u DEP-u. U svijetu financija, prevedeno na količinu novca, u tim bi godinama u BiH došlo prilično stranog kapitala. O njemu, dakako, dijelom govore i stope gospodarskog rasta. Tako bi se, računaju u Direkciji za ekonomsko planiranje, ukupna strana ulaganja u BiH ove godine mogla bi kretati u rasponu od 460 do 660 milijuna KM. Već u idućoj godini bi se povećala na iznose u rasponu od 590 do 990 milijuna KM. U 2014. godini bi iznosila između 680 i 990 milijuna KM, a u 2015. godini bi se mogla popeti i do zavidne brojke od 1,12 milijardi KM. PRIVATIZACIJA I INFRASTRUKTURA DEP u svojemu dokumentu “Perspektive 2012 - 2015” poimence nabraja projekte u kojima bi strani kapital mogao biti angažiran. Veliki broj njih je vezan uz započete i najavljene privatizacijske i infrastrukturne projekte, a prije svega u elektroenergetskom sektoru. Tako se, na primjer, spominje već započeta izgradnja termoelektranetoplane Zenica iza koje stoji kazahstanska kompanija “KazTransGas”, a koja bi s općinom Zenica trebala do 2015. investirati oko 500 milijuna KM. Računa se i na oko 95 milijuna KM koji bi se priskrbilo prodajom državnih tvrtki kao što su sara-

11

jevska Hidrogradnja, Šipad Export Import, UNIS i Energopetrol. U DEP-a računaju i na investicije grupacije EFT (Energy Finacing Team) u izgradnju termoelektrane i proširenje postojećeg rudnika u Stanarima, kod Doboja, te izgradnju hidroelektrane Ulog. Ukupna vrijednost ulaganja do kraja 2016. godine procjenjuje se na 1,1 milijardu KM. Na popisu velikih investicijskih projekata jest i modernizacija i proširenje prerađivačkih kapaciteta «Rafinerije Bosanski Brod». Nju potpisuje ruski “Zarubezhnefta” koji bi u razdoblju do 2015. godine trebao uložiti oko 1,6 milijardi KM. Od toga bi ove godine trebalo biti investirano 20 do 100 milijuna KM, a u iduće, razdoblju i do 15o milijuna KM godišnje. U idućoj se godini očekuje i početak izgradnje TE Ugljevik 3, vrijednost ulaganja oko 800 miliona KM u razdoblju od tri do četiri godine, a investitor je ciparska firma s ruskim kapitalom “Comsar Energy”. U DEP-u kao najveća nova ulaganja u 2014. godini navode početak gradnje sedmog bloka TE Tuzla snage 450 megavata ukupne vrijednosti od 1,647 milijardi KM, od čega bi u prvoj godini bilo uloženo do 140 milijuna KM. Trebala bi početi i realizacija projekta hidroenergetskog sustava Gornja Drina, ali po uvjetom da se uspije pronaći strateški partner Vlade RS i “Elektroprivrede RS”. U prvoj godini bi se u tom slučaju investiralo 50 milijuna KM, a potom po 100 milijuna godišnje. U 2015. godini bi, računa se u DIP-u, strana ulaganja mogla iznositi 720 milijuna do 1,120 milijarde km. Ukoliko se energetski projekti u Tuzli i u gornjem slivu Drine pokažu uspješnima, postoji velika vjerojatnost da bi se 2015. moglo početi s ulaganjima u osmi blok TE Kakanj (ukupna vrijednost projekta 1,224 milijarde KM), odnosno u projekt HES Srednja Drina (1,622 milijarde KM). DEP je «Perspektive» kao analitički dokument napravio za Vijeće ministara BiH, a temelj su mu službeni podaci statističkih sustava i agencija u Bosni i Hercegovini.


računovodstvo

12

svibanj 2012.

Dragan Gabrić, dipl.oec.

RAČUNOVODSTVO KAPITALA – DOBIT I REZERVE Predmet razmatranja u ovom članku su prije svega promjene u kapitalnim stavkama dobiti i rezervi kod društava kapitala – dioničkih društava i društava sa ograničenom odgovornošću u FBiH. Kada se raspravlja o institucionalnom okviru promjena u kapitalu, onda su tu najmjerodavnije odredbe Zakona o gospodarskim društvima u FBiH. Dobit se može promatrati kao stavka financijskog položaja i kao stavka financijske uspješnosti Rezerve su također bilančna stavka financijskog položaja koja svoje izvore nalazi upravo u dobiti društva (u većini situacija). U narednom tekstu, autor pravi teorijski i praktični osvrt na računovodstveni i porezni tretman praćenja promjena u dobiti i rezervama.

1. UVOD Kapital se sastoji od dva osnovna dijela: uloženog kapitala, odnosno dijela koji je uložen prilikom osnivanja društva, i zarađenog kapitala, odnosno dijela koji je zarađen (stvoren) tijekom poslovanja. Osnovni oblik zarađenog kapitala je dobit poslovanja. Dobit se može promatrati kao stavka financijskog položaja i kao stavka financijske uspješnosti. U kontekstu financijskog položaja dobit je stavka realiziranog kapitala koja predstavlja najvažniji interni izvor rasta ukupnog kapitala. S druge strane, poslovna dobit je i rezultanta financijske uspješnosti, odnosno situacija u kojoj su ostvareni prihodi poslovanja premašili nastale rashode i troškove za određeno obračunsko razdoblje. Rezerve su također bilančna stavka realiziranog kapitala (izuzev revalorizacijskih rezervi1) koja svoje izvore u većini situacija (ne isključivo) nalazi upravo u dobiti društva. Rezerve su posebna kapitalna stavka koja se formira s određenim ciljem i svrhom realiziranja. Zakonska legislativa u FBiH (Zakon o gospodarskim društvima) defini1. Detaljnije o revalorizacijskim rezervama i nerealiziranim dobitcima (gubitcima) vidjeti u Gabrić, D.: Računovodstvo kapitala – revalorizacijske rezerve i nerealizirani dobitci (gubitci), Financijski propisi i praksa, broj 08/2011, Fircon d.o.o., Mostar, str.3.-16.

broj: 04/12

ra obvezu formiranja zakonskih rezervi kojima je osnovna svrha osiguranje potraživanja vjerovnika i pokriće potencijalnih gubitaka u poslovanju. Predmet razmatranja u ovom članku su prije svega promjene u kapitalnim stavkama dobiti i rezervi kod društava kapitala – dioničkih društava (d.d.) i društava sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) u FBiH. Zbog svega prethodno navedenog, cilj ovog rada je osigurati teorijski i praktični osvrt na računovodstveni i porezni tretman praćenja promjena u dobiti i rezervama kao stavkama realiziranog kapitala.

2. INSTITUCIONALNI OKVIR DEFINIRANJA DOBITI I REZERVI Poslovna dobit i rezerve društva su stavke realiziranog kapitala. Dok se rezerve mogu promatrati kao element financijskog položaja, dobit se također može promatrati kao element financijskog položaja, ali i kao element financijske uspješnosti. 2.1. Pojmovno određenje poslovne dobiti Dobit, odnosno akumulirana dobit je osnovni interni izvor povećanja kapitala. Radi se zapravo o zarađenom kapitalu kroz obavljanje osnovne

svibanj 2012.

računovodstvo

djelatnosti društva. S druge strane, dobit (tekuće godine) je kategorija financijske uspješnosti. Naime, ukoliko je društvo u obračunskom razdoblju ostvarilo višak prihoda nad rashodima i troškovima razdobljima, ostvarena je poslovna dobit (neto). U suprotnom, društvo iskazuje poslovni gubitak2 razdoblja. Okvir za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja definira opća računovodstvena načela u kontekstu pojmovnog određenja dobiti kao računovodstvene kategorije. Dobit se često koristi kao mjerilo uspješnosti ili kao osnovica za druga mjerenja, kao što je povrat od ulaganja ili zarada po dionici. Elementi koji su u izravno povezani s mjerenjem dobiti su prihodi i rashodi. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda, pa stoga i dobiti, ovise dijelom o konceptima kapitala i očuvanja kapitala, koje pravna osoba koristi za pripremanje svojih financijskih izvještaja (Okvir, točka 69.). Okvir definira dva osnovna oblika koncepta kapitala, financijski i fizički koncept očuvanja kapitala. Prema konceptu očuvanje financijskog kapitala dobit je zarađena samo ako financijski (ili novčani) iznos neto sredstava na kraju razdoblja premašuje financijski (ili novčani) iznos Neto sredstava na početku razdoblja, nakon isključivanja svih raspodjela vlasnicima ili uplata od strane vlasnika tijekom razdoblja. Očuvanje financijskog kapitala može se mjeriti ili u nominalnim monetarnim jedinicama ili u jedinicama stalne kupovne moći. Prema konceptu očuvanje fizičkog kapitala, dobit je zarađena samo ako fizička proizvodna sposobnost (ili poslovna sposobnost) pravne osobe (ili resursa ili sredstava potrebnih za postizanje te sposobnosti) na kraju razdoblja premašuje fizičku proizvodnu sposobnost na početku tog razdoblja, nakon isključivanja svih raspodjela vlasnicima ili uplata od strane vlasnika tijekom razdoblja (Okvir, točka 104.). 2.2. Pojmovno određenje rezervi Rezerve se, kao kapitalna stavka, mogu promatrati isključivo u kontekstu financijskog položaja. Radi se o stavci realiziranog kapitala. Dakle, treba praviti razliku između revalorizacijskih rezervi kao stavke nerealiziranog kapitala i ostalih (za2. Detaljnije o poslovnim i poreznim gubitcima vidjeti u Gabrić, D.: Računovodstvo kapitala – gubitak do i iznad visine kapitala, Financijski propisi i praksa, broj 09/2011, Fircon d.o.o., Mostar, str.3.-16.

13

konskih, statutarnih, namjenskih i drugi) rezervi kao stavki realiziranog kapitala. Slika 1. – Klasifikacija rezervi kao stavki kapitala prema stupnju realiziranosti

Rezerve se obično formiraju, odnosno svoje izvorište pronalaze u internim izvorima, odnosno zarađenom kapitalu kao što je dobit (u najvećem broju slučajeva). U određenim slučajevima, rezerve se mogu formirati i unosom izvana i tada se može govoriti o kapitalnim rezervama u užem smislu riječi (unos imovinskih stavki bez povećanja temeljnog kapitala). Okvir definira da iako je kapital definiran kao preostali iznos (nakon odbitka obveza od imovine), on se može dalje raščlaniti u bilanci stanja. Primjerice, u dioničkom društvu, kao posebne stavke mogu se prikazati dionički kapital, neraspoređena dobit, rezerve koje predstavljaju raspodjelu neraspoređene dobiti (realizirani kapital) rezerve koje predstavljaju usklađivanja radi očuvanja kapitala (nerealizirani kapital). Formiranje rezervi se ponekad zahtijeva zakonom ili drugim propisima, radi pružanja dodatnih mjera zaštite od gubitaka pravnoj osobi i njezinim vjerovnicima. Ostale rezerve mogu se formirati, ako ih nacionalni porezni zakon izuzima iz porezne osnovice ili odbija od porezne obveze kada se sredstva prenose u takve rezerve (Okvir, točke 65. i 66.). 2.3. Institucionalni okvir odlučivanja o dobiti i rezervama u FBiH Kada se raspravlja o institucionalnom okviru promjena u kapitalu kod društava kapitala (d.o.o. i d.d.), onda su tu najmjerodavnije odredbe Zakona o gospodarskim društvima u FBiH (“Sl. novine FBiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 i 63/10). Tretman dobiti i rezervi kao stavki kapitala ovisi o pravnom obliku organiziranja društva, odnosno da li se radi o dioničkom društvu ili društvu sa ograničenom odgovornošću. Međutim, te razlike su proceduralne naravi, dok su načela za evidentiranje promjena u dobiti i rezervama u mnogome istovjetna. Od-

broj: 04/12

14

računovodstvo

luku o rasporedu, tretmanu, namjeni dobiti, kao i o formiranju, namjeni ili realizaciji rezervi donosi skupština društva (d.d. i d.o.o.). U tom kontekstu je definiran i vremenski okvir za donošenje odluke o tretmanu financijskog rezultata. Naime, skupština je dužna najkasnije šest mjeseci od završetka poslovne godine odlučiti o godišnjem izvješću društva, koje uključuje financijske izvještaje i izvješće revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju, te o rasporedu dobiti ili načinu pokrića gubitka za tu poslovnu godinu (članak 248. Zakona).

3. RAČUNOVODSTVENI TRETMAN POSLOVNE DOBITI Osnovni cilj poslovanja svakog profitno orijentiranog subjekta je ostvarenje odgovarajuće razine profitabilnosti kapitala, odnosno dobiti u poslovanju koja može izvorom povrata uloženog kapitala vlasnicima (u obliku dividende i drugo). Posebno zanimljivo područje računovodstva kapitala je računovodstveni i porezni tretman rasporeda dobiti poslovanja. 3.1. Računovodstveno praćenje obračuna financijskog rezultata – dobiti Dobit je računovodstvena kategorija koja se utvrđuje prvenstveno kao element financijske uspješnosti kroz bilancu uspjeha za određeno razdoblje. U tom kontekstu, ukoliko su kroz bilancu uspjeha iskazani prihodi u većem iznosu od prezentiranih rashoda i troškova poslovanja, nakon odbitka poreznog rashoda, društvo je ostvarilo dobit. U suprotnom, društvo je ostvarilo poslovni gubitak. Dobit, posebice ona akumulirana je i element financijskog položaja jer pokazuje zarađeni kapital, odnosno interni izvor povećanja kapitala. Propisana shema Bilance uspjeha – izvještaja o ukupnom rezultatu razdoblja za gospodarska

društva – poduzeća u Federaciji BiH sačinjena je prema metodi prirodnih vrsta rashoda. Ovaj se financijski izvještaj sastoji od dva glavna dijela, i to: ü Računa dobiti ili gubitka razdoblja, i ü Izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili gubitku. U postupku utvrđivanja dobiti ili gubitka razdoblja u bilanci uspjeha iskazuju se odvojeno rezultati – dobit ili gubitak od neprekinutog poslovanja, te kao posebna stavka dobit ili gubitak od prekinutog poslovanja. Dobit prije poreza od neprekinutog poslovna (dobit prije poreza) se u konačnici mora korigirati za iznos poreznog rashoda, odnosno u većini situacija iznosa porezne obveze utvrđene kroz poreznu bilancu za određeno porezno razdoblje. Porezna obveza se utvrđuje kroz poreznu bilancu i prijavu poreza na dobit sukladno pozitivnim poreznim propisima određene zemlje. U konkretnom slučaju u FBiH, može se govoriti o Zakonu o porezu na dobit („Sl. novine FBiH“, br. 97/07, 14/08 i 39/09) i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit („Sl. novine FBiH“, br. 36/08 i 79/08). Primjer Društvo Alfa d.o.o. je gospodarsko društvo registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 10.000 KM. Društvo ima neraspoređene (akumulirane) dobiti iz ranijeg razdoblja u iznosu od 250.000 KM. Društvo je tijekom 2011. godine iskazalo ukupne prihode u iznosu od 1.500.000 KM i rashode u ukupnom iznosu od 1.200.000 KM, te poreznu obvezu u poreznoj prijavi u iznosu od 50.000 KM, odnosno neto dobit razdoblja u iznosu od 250.000 KM. Na temelju podataka danih u primjeru, u nastavku se daju prikazi pojednostavljenog evidentiranja obračuna financijskog rezultata – dobiti kroz glavnu knjigu.


svibanj 2012.

svibanj 2012.

računovodstvo

Prethodni prikaz obračuna i evidentiranja financijskog rezultata – dobiti u glavnoj knjizi je pojednostavljen, bez upotrebe konta razreda 7 (Otvaranje i zaključak konta stanja i uspjeha), čija je upotreba obvezna sukladno novom Pravilniku o kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni kontnog okvira za gospodarska društva („Sl. novine FBiH“, br. 82/10). 3.2. Računovodstveno praćenje rasporeda dobiti U kontekstu računovodstvenog praćenja poslovne dobiti najzanimljivije pitanje, kako s računovodstvenog, tako i s poreznog aspekta, je problematika rasporeda dobiti nakon oporezivanja (neto dobiti). Predmet rasporeda može biti samo onaj dio neto dobiti nakon oporezivanja, odnosno nakon umanjenja za pripadajući iznos porezna na dobit. Odluku o rasporedu dobiti donosi skupština društva kapitala. Dobit se kao kapitalna stavka može rasporediti u bilo koji drugi oblik kapitala (izravno ili neizravno) ili isplatiti izvan vlasnicima društva. Zakonski okvir rasporeda dobiti reguliran je s jedne strane Zakonom o gospodarskim društvima u FBiH, a s druge strane Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 83/10), te u konačnici poreznim propisima o oporezivanju dobiti i dohotka u FBiH.

15

Zakon o gospodarskim društvima definira okvir rasporeda dobiti kod društava kapitala, s tim što ne postavlja u potpunosti kriterije i prioritete koji bi se trebali poštovati kod rasporeda dobiti. Kod dioničkih društava se eksplicitno propisuje obveza da se od eventualno ostvarene neto dobiti nakon oporezivanja, mora izdvajati 10%, odnosno 20% neto dobiti u zakonske rezerve sve dok iznos istih ne dostigne 25% od iznosa temeljnog kapitala. Kod rasporeda dobiti bi se pored zakonskih obveznih odredbi, trebala uvažiti i dobra računovodstvena praksa, te se prilikom rasporeda dobiti rukovoditi sljedećim kriterijima, odnos prioritetima rasporeda dobiti: 99 Dio dobiti namijenjen za formiranje zakonskih rezervi, 99 Dio dobiti namijenjen za pokriće gubitka iznad visine kapitala, 99 Dio dobiti namijenjen za pokriće gubitka do visine kapitala, 99 Dio dobiti namijenjen za formiranje statutarnih i ostalih rezervi društva, 99 Dio dobiti namijenjen za formiranje ili prijenos u neki drugi oblik kapitala, 99 Dio dobiti namijenjen za isplatu vlasnicima društva (dividenda ili udio u dobiti), 99 Dio dobiti namijenjen i tretiran kao neraspoređena dobit društva. Nakon ispunjena eventualnih zakonskih obveza kod rasporeda dobiti, praksa pokazuje da najveći

broj: 04/12

računovodstvo

16

svibanj 2012.

broj društava raspoređuje neto dobit razdoblja kao neraspoređenu dobit što je prihvatljivo i donekle razumljivo budući da se time ostavlja najveći „manevarski“ prostor za (pre)raspored dobiti u narednom razdoblju sukladno poslovnoj politici i potrebama društva. Primjer Društvo Alfa d.d. je gospodarsko društvo registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 100.000 KM. Društvo ima gubitak iznad visine kapitala iz ranijeg razdoblja u iznosu od 50.000 KM, te gubitak do visine kapitala u iznosu od 100.000 KM. Društvo je tijekom 2011. godine iskazalo ukupne prihode u iznosu od 1.500.000 KM i rashode u ukupnom iznosu od 1.200.000 KM, poreznu obvezu u poreznoj prijavi u iznosu od 50.000 KM, odnosno neto dobit razdoblja u iznosu od 250.000 KM. Društvo na redovnoj sjednici skupštine donosi odluku o rasporedu dobiti na sljedeći način.

Alfa d.d.

Vukovarska b.b. Mostar Na temelju članka 269. Zakona o gospodarskim društvima („Sl. novine FBiH“, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 i 63/10), članka 30. stavak 2. Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 83/09) i Statuta gospodarskog društva, skupština gospodarskog društva donosi

ODLUKA

o rasporedu dobiti nakon oporezivanja za 2011. godinu

I. Skupština gospodarskog društva Alfa d.d. donosi ODLUKU o rasporedu dobiti nakon oporezivanja za 2011. godinu u iznosu od 250.000 KM. II. Poslovna dobit iz točke I. ove Odluke raspoređuje se na sljedeći način (redoslijedom): 1. 2. 3. 4. 5.

dio dobiti za namijenjen za zakonske rezerve ................. 25.000 KM dio dobiti za pokriće gubitka iznad visine kapitala ........ 50.000 KM dio dobiti za pokriće gubitka do visine kapitala ............... 100.000 KM dio dobiti za isplatu vlasnicima - dividenda .................... 25.000 KM dio dobiti za neraspoređenu dobit društva ....................... 50.000 KM

III. Za izvršenje ove Odluke zadužuje se direktor društva. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. Broj: 01-03/2012 Mostar, 31.03.2012.

broj: 04/12

Predsjednik Skupštine

svibanj 2012.

računovodstvo

Budući da se radi dioničkom društvu donesena je odluka da se prvo dio dobiti (u iznosu od 20%) izdvoji u zakonske rezerve, dok se ne postigne iznos rezervi od 25% od temeljnog kapitala društva. Naknadno bi se taj dio zakonskih rezervi mogao iskoristiti za pokriće poslovnih gubitaka do i iznad visine kapitala, jer je to i jedna od zakon-

3.3. Računovodstveni i porezni tretman isplate dobiti3 Najzanimljiviji dio rasporeda dobiti, posebice s poreznog aspekta, je isplata vlasnicima društva. Raspored dobiti tekućeg i prethodnih razdoblja, kao dio dobiti namijenjen za isplatu ovisi prije svega od poreznog opterećenja potencijalnih isplata dividendi i udjela u dobiti. Vlasnicima – članovima gospodarskih društava, isplate dividendi i udjela u dobiti najčešće se vrše u novcu. Iznimno, dio dobiti se može isplatiti i u naravi (u obliku materijalne imovine ili u obliku usluga). Pored toga, zakonodavstva pojedinih zemalja dopuštaju dioničkim društvima distribuciju dividendi u obliku dionica koje se nazivaju dividendne dionice.

3. prilagođeno prema Bošnjak, Ž.: Raspodjela dobiti gospodarskih društava na temelju financijskih izvještaja za 2009. godinu, Financijski propisi i praksa, broj 03/2010, Fircon d.o.o., Mostar, 2010., str.17.-28.

17

skih namjena fonda rezervi. Nadalje, dio dobiti je raspoređen na ime pokrića nepokrivenog gubitka iznad i do visine kapitala, a preostali iznos se raspoređuje ravnopravno za isplatu vlasnicima u obliku dividende, odnosno prestali iznos kao kapitalnu stavku neraspoređene (akumulirane) dobiti društva.

U računovodstvu rasporeda i isplate dobiti su relevantna tri datuma, a to su:4 99 Datum izglasavanja dividendi ili udjela u dobiti je datum u razdoblju poslije razdoblja za koji je utvrđen rezultat. Na taj datum uprava ili skupština (ovisno tko prema zakona ili statutu ima pravo donijeti odluku o izglasavanju dividendi) izglasava dividende ili udjele u dobiti. Tom prilikom utvrđuje se dio neto dobiti ili zadržane dobiti koji će se rasporediti u dividende ili udjele u dobiti. Ukupan iznos izglasan za dividende ili udjele u dobiti poduzeće će evidentirati kao svoju obvezu vlasnicima. 99 Datum sastavljanja liste dioničara ili vlasnika je datum kada se sastavlja konačna lista dioničara ili vlasnika kojima poduzeće ima obvezu isplatiti dividende ili udio u dobiti. Konačnoj listi prethode radnje “čišće4. Meigs, Meigs, Accounting: The basis for Business decisions, Mc Graw Book Company, New York, 1987. str. 593.

broj: 04/12

18

računovodstvo

nja” knjige vlasnika s imenima onih koji su prodali prethodno vlasničkih instrumenata, te upisivanje imena novih vlasnika. 99 Datum isplate je datum kada se vrše isplate novčanih dividendi ili udjela u dobiti, distribuiraju se dividende dionice, odnosno isplaćuju dividende ili udjeli u dobiti u obliku nenovčane imovine i usluga. U računovodstvu ovaj datum je relevantan zbog evidentiranja podmirivanja obveza za izglasane dividende ili udjele u dobiti. 3.3.1. Isplata dividendi i udjela u dobiti u novcu Za dividendu i udjel u dobiti prema članovima društva financijska obveza za društvo prema odluci nastaje danom donošenja odluke skupštine ili drugog tijela društva koje odlučuje o raspodjeli dobiti. Dividenda, udjeli u dobiti i dobit vlasnika mogu se isplatiti u gotovini5 ili na žiro račun. Ako je tijekom godine već isplaćivan predujam na ime dividende ili udjela u dobiti6 za tekuću godinu, pri odlučivanju o iznosu dividende ili udjela u dobiti na temelju financijskih izvještaja za tu godinu treba najmanje pokriti iznos isplaćenih predujmova dividende ili udjela u dobiti. Ako su isplaćeni predujmovi dobiti u iznosu većem od neto dobiti tekuće godine, tada bi iznos razlike trebalo pokriti iz zadržane (akumulirane) dobiti, a potom iz statutarnih i ostalih rezervi (ako postoje). Ako društvo nema zadržane dobiti (niti statutarnih i ostalih rezervi), tada se nepokriveni iznos isplaćenih predujmova iskazuje kao potraživanje od članova društva za predujmove dobiti. Porezni aspekt isplate dobiti je regulirana odredbama Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak. Sukladno odredbama važećeg Zakona o porezu na dobit, prilikom isplate dividendi i udjela u dobiti domaćim pravnim osobama ne obustavlja se porez po odbitku. Međutim, 5. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti se ne smatraju dohotkom, odnosno ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak, mogu isplatiti i u gotovini, sukladno članku 71. stavak 2. točka 1. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak (Sl. novine FBiH“, br. 67/08 i 4/10). 6. U odredbama ZGD-a koje se odnose na isplatu udjela u dobiti nije posebno regulirano pitanje isplate predujma udjela u dobiti tijekom godine. Međutim, kako ne postoji niti odredba o zabrani isplate predujmova udjela u dobiti tijekom poslovne godine, primjenom načela da je „dopušteno sve što nije izričito zabranjeno“, isplate predujma udjela u dobiti sporadično se pojavljuju u praksi kod društava s ograničenom odgovornošću u Federaciji BiH. Međutim, eventualne isplate predujma udjela u dobiti trebale bi biti utemeljene na ostvarenom (iskazanom) periodičnom poslovnom rezultatu.

broj: 04/12

svibanj 2012.

prilikom isplate dividendi i udjela u dobiti stranim pravnim osobama obustavlja se porez po odbitku. Pritom, treba naglasiti da kod poreza po odbitku porezna obveza (za isplatitelja dividende) nastaje kod isplate dividende (a ne kod obračuna odnosno donošenja odluke o isplati), što znači da se za isplate dividendi treba primijeniti porezna stopa od 5% (sukladno odredbi iz članka 41. Zakona o porezu na dobit) ili poreznu stopu prema međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U slučajevima isplate dividendi (domaćim i stranim) fizičkim osobama, domaće pravne osobe kao isplatitelji nemaju obvezu obračuna niti uplate poreza po toj osnovi. Naime, sukladno članku 5. točki 1. Zakona o porezu na dohodak (Sl. novine FBiH“, br. 10/08 i 9/10), prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti gospodarskih društava (dividende ili udjeli) svrstani su među prihode koji se ne smatraju dohotkom (nisu oporezivi). Sukladno članku 207. Zakona o gospodarskim društvima, skupština dioničkog društva može donijeti odluku o isplati dividende kada je dioničko društvo sposobno izvršavati obveze iz poslovanja i kada je tržišna vrijednost imovine najmanje jednaka iznosu ukupnih godišnjih obveza dioničkog društva. Skupština dioničkog društva može donijeti odluku da se dividenda ne isplaćuje, kojom istovremeno određuje svrhu upotrebe dobiti koja pripada dioničarima. Zanimljivo je istaknuti i odredbu članka 339. Zakona o gospodarskim društvima u kontekstu isplate udjela u dobiti, a koja se odnosi na društva sa ograničenom odgovornošću. Naime, društvo može se zahtijevati povrat iznosa isplaćenog članu društva na ime dobiti jedino kada uslijed isplate dobiti društvo nije u mogućnosti ispuniti obveze prema trećim osobama, i to do iznosa potrebnog za namirenje vjerovnika, s tim što zahtjev za povrat isplaćene dobiti zastarijeva u roku od tri godine od dana isplate. 3.3.2. Isplata dividendi i udjela u dobiti u naravi Institucionalni okvir, kako onaj iz Zakona o gospodarskim društvima, tako i onaj porezni, ne priječi isplatu dobiti u nenovčanom obliku (naravi), dakle u obliku dobara ili usluga. Takav način ispate dobiti članovima društva je posebno zanimljiv u situacijama nedovoljne likvidnosti, odnosno nedostatka novčanih sredstava za isplatu dobiti u

svibanj 2012.

računovodstvo

19

novcu. Pri isplati dividende, odnosno udjela u dobiti u obliku dobara ili usluga, isporučena dobra i usluge se obračunavaju po tržišnim cijenama s uključenim PDV-om. Obveznik PDV-a je isporučitelj dobra ili usluge. Ako se dobit isplaćuje prijenosom nekretnina, porezni obveznik (poreza na promet nekretnina) je stjecatelj nekretnine. Primjer Društvo Alfa d.o.o. je gospodarsko društvo registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 10.000 KM. Društvo ima neraspoređene dobiti iz ranijih razdoblja u iznosu od 500.000 KM. Društvo je tijekom 2011. godine iskazalo dobit nakon oporezivanja u iznosu od 200.000 KM. Budući da društvo trenutno nema dovoljno likvidnih novčanih sredstava za isplatu udjela u dobiti, skupština društva je donijela odluku o udjela u dobiti u naravi, odnosno u obliku nekretnine. Društvo u svom vlasništvu ima stan u Mostaru, površine 110 m2, nabavne vrijednosti 200.000 KM, akumulirane amortizacije 30.000 KM. Stan je nabavljen 2008. godine, bez odbitka ulaznog PDV-a. Skupština društva je donijela odluku da se dio dobiti tekuće i prethodnih razdoblja raspoređuje za isplatu vlasnicima (fizičkim osobama) – udjeli u dobiti u ukupnom iznosu od 170.000 KM (pretpostavlja se da tržišna vrijednost nekretnine odgovara knjigovodstvenoj). U konkretnom slučaju zanimljiv je prije svega porezni aspekt ovakvog prometa dobara. Izuzimanje dobara ili usluga za potrebe isplate dividendi ili udjela u dobiti predstavlja oporezivi promet, te bi postojala obveza obračuna i plaćanja pripadajućeg iznosa PDV-a. Međutim, budući da se radi o nekretninama, sukladno članku 25. Zakona o PDV-u oslobađa se od plaćanja PDV-a promet nepokretne imovine, izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom. Ovdje se može postaviti pitanje ispravke odbitka ulaznog PDV-a budući da se radi o otuđenju nekretnine prije isteka roka od 10 godina od razdoblja nabavke iste. Međutim, u konkretnom slučaju navedeno pitanje nije interesantno, budući da prilikom nabave nekretnine (stana) nije korišten odbitak ulaznog PDV-a.

Prihodi fizičkih osoba po osnovu dividendi i udjela u dobiti gospodarskih društava, bez obzira u kojem su obliku te dividende ostvarene, ne podliježu oporezivanju sukladno članku 5. Zakona o porezu na dohodak u FBiH. U konkretnom slučaju, stjecatelj nekretnine bio bi u obvezi da plati porez na promet nekretnine sukladno županijskom propisu gdje se nekretnina nalazi, kako bi ostvario pravo na vlasništvo nad nekretninom. Isplata dobiti u naravi može se izvršiti i u drugim oblicima dobara (proizvodnji ili prodajni asortiman društva) ili usluga društva koji mu u danom trenutku stoji na raspolaganju. Temelj za utvrđivanje iznosa rasporeda dobiti koja se isplaćuje u naravi je tržišna vrijednost dobara ili usluga (s uključenim PDV-om).

broj: 04/12

20

računovodstvo

3.3.3. Isplata dobiti u obliku dividendnih dionica Dionička društva se ponekad odlučuju za izglasavanje i distribuciju dividendi u obliku dionica koje se nazivaju dividendne dionice. Pritom, svaki će dioničar dobiti onoliko dividendnih dionica koliko ima udjela u vlasništvu dioničkog društva. Tako npr. ako netko ima u dioničkom društvu 5% redovnih (običnih) dionica prije distribucije dividendnih dionica dobit će 5% dividendnih dionica, čime se zadržava prethodna struktura vlasništva.7 Postoji više razloga za izglasavanje dividendnih dionica među kojima se najčešće navode slijedeći razlozi:8 99 Zadržavanje novca - kada se poduzeće nalazi u povoljnoj konjukturi na tržištu, novac se može iskoristiti za ekspanziju. U tome slučaju dividendne dionice mogu biti pogodna poslovna domišljatost prema dioničarima bez slabljenja likvidnosti, 99 Dodatna emisija dividendnih dionica utječe na smanjenje tržišne vrijednosti dionica. Povećanjem broja dionica povećava se ponuda i time često dolazi do pada tržišne vrijednosti dionica. Ipak, manja tržišna cijena dionica čini te dionice dostupnijim i atraktivnijim za potencijalne ulagače, 99 Izglasavanjem dividendnih dionica dioničari izbjegavaju plaćanje poreza na dividende koje ulaze fizičkim osobama u njihov dohodak. Primjer Društvo Alfa d.d. je gospodarsko društvo registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 1.000.000 KM, koji je podijeljen na 50.000 dionica nominalne vrijednosti 20 KM po dionici. Društvo ima akumulirane dobiti iz ranijeg razdoblja u iznosu od 700.000 KM. Društvo je tijekom 2011. godine iskazalo neto dobit u iznosu od 300.000 KM. Društvo na redovnoj sjednici skupštine donosi odluku o rasporedu dobiti iz 2010. godine u iznosu od 400.000 KM na način da se: ü Dio dobiti u iznosu od 80.000 KM rasporedi u zakonske rezerve društva (20%),

7. Gulin, D., Računovodstveno praćenje raspoređivanja dobiti i pokrića gubitaka poduzetnika, Računovodstvo i financije br. 3/09, HZRiF, Zagreb, 2010., str. 39. 8. Meigs, Meigs, op.cit.. str. 596.

broj: 04/12

svibanj 2012.

ü Dio dobiti u iznosu od 40.000 KM rasporedi u za statutarne rezerve (10%), ü Dio dobiti u iznosu od 211.000 KM rasporedi u neraspoređenu dobit društva, ü Dio dobiti u iznosu od 69.000 KM rasporedi za dividendne dionice. Dividendne dionice će se distribuirati svim postojećim vlasnicima čime se neće utjecati na vlasničku strukturu. Broj dividendnih dionica koje će se distribuirati je 20% od postojećeg broja dionica, što iznosi 3.000 dionica (10.000 dionica x 30%). Tržišna vrijednost dionice društva na dan rasporeda dobit je 23 KM po dionici. U Zakonu o gospodarskim društvima nema posebnih odredaba o dividendnim dionicama odnosno o isplati dividende u obliku dionica gospodarskog društva. Treba istaknuti da zakonske odredbe ne reguliraju posebno pitanje emisije dividendnih dionica, ali također da ne priječe takav postupak kod dioničkih društava. Međutim, u odredbama članaka 160. do 164. koje uređuju postupak povećanja temeljnog kapitala iz sredstava društva, navodi se da se povećanje temeljnog kapitala iz vlastitih sredstava može vršiti samo iz fonda rezervi, zakonskih za iznos iznad obvezne visine fonda rezervi ili ostalih rezervi. Ovo praktično znači da se povećanje temeljnog kapitala iz vlastitih sredstava može vršiti samo za iznos raspoređen u fond rezervi, tj. da ZGD ne dozvoljava povećanje temeljnog kapitala izravno iz zadržane dobiti.

svibanj 2012.

računovodstvo

Budući da se radi o novoj emisiji dionica (dividendnih), Zakon o gospodarskim društvima propisuje da cijena dionice prilikom emisije ne može biti niža od njene nominalne vrijednosti. S druge strane, nema ograničenja ostvarivanja više prodajne od nominalne cijele dionice prilikom primarne ili nove emisije dionica. Upravo ta razlika cijene dionice prilikom emisije iznad njene nominalne cijene čini emisijsku (dioničku) premiju (članak 130. Zakona).

4. RAČUNOVODSTVENI TRETMAN REZERVI Formiranje fonda rezervi (zakonom obveznih) regulirano je Zakonom o gospodarskim društvima. Zakon također propisuje institucionalni okvir formiranja zakonskih, statutarnih i ostalih rezervi društva. Računovodstveni tretman formiranja rezervi društava kapitala je istovjetan bez obzira da li se radi o zakonskim ili ostalim rezervama društva. U većini situacija izvor formiranja fonda rezervi je dobit, tekuća ili akumulirana (neraspoređena). Ipak, treba naglasiti, da izvor formiranja fonda rezervi mogu biti i druge kapitalne stavke ili unos imovine izvana. 4.4. Računovodstveno praćenje formiranje fonda rezervi Dionička društva obvezno izdvajaju u fond rezervi (zakonske rezerve) najmanje 10% godišnjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne

21

dostigne najmanje 25% temeljnog kapitala. Ukoliko se izdvajanjima 10% godišnjeg iznosa neto dobiti u fond rezervi ne dostigne visinu najmanje 25% temeljnog kapitala do kraja pete poslovne godine, po godišnjem obračunu za petu i naredne poslovne godine dioničko društvo je obvezno povećati izdvajanja u fond zakonskih rezervi na 20% godišnjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond rezervi zakonom propisanu razinu (članak 188. Zakona). Društva kapitala mogu sukladno svojim internim aktima formirati i druge oblike rezervi, namjenske, statutarne i ostale rezerve društva. Namjena i svrha formiranja tih fondova rezervi propisuje se kroz interne akte društva. Primjer Društvo Alfa d.d. je gospodarsko društvo registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 100.000 KM. Društvo ima neraspoređene (akumulirane) dobiti iz ranijeg razdoblja u iznosu od 250.000 KM. Društvo je tijekom 2011. godine ostvarilo neto dobit u iznosu od 200.000 KM. Društvo je tijekom 2011. godine donijelo odluku o formiranju zakonskih rezervi u iznosu od 20% od ostvarene neto dobiti iz 2010. godine (150.000 KM) što iznosi 30.000 KM. Društvo također izdvaja i 10% neto dobiti iz prethodnog razdoblja u statutarne rezerve za izvanredne troškove u poslovanju, što iznosi 15.000 KM. U konkretnom slučaju društvo bi trebalo osigurati formiranje zakonom obveznog fonda rezervi u

broj: 04/12

22

računovodstvo

svibanj 2012.

iznosu od najmanje 25.000 KM (25% od temeljnog kapitala društva). Temelj za evidentiranje promjena u fondu rezervi društva je odluke skupštine društva o izdvajanju u fond rezervi (zakonskih ili ostalih).

Prezentiranje promjena u fondu rezervi društva pokazuje da je su rezerve društva u trenutku formiranja neutralne u kontekstu prirasta kapitala, budući da se iste u većini situacija formiraju na teret neraspoređene zadržane dobiti društva (osim kada se radi o formiranju rezervi unosom novih imovinskih stavki izvana). 4.5. Računovodstveno praćenje realiziranja fonda rezervi Fond zakonskih rezervi, za koji postoji obveza formiranja kod dioničkih društava, ima svoje namjenu, te se koristi primarno za pokriće gubitka i drugih nepredviđenih troškova u poslovanju. Fond rezervi iznad iznosa 25% temeljnog kapitala, može se koristiti i za: ü dopunu dividendi, najviše do 5% temeljnog kapitala, ü povećanje nominalne vrijednosti dionica dokapitalizaciju, i ü emisiju besplatnih dionica. Također, društva kapitala koja formiraju statutarne i ostale rezerve, svrhu i namjenu istih definiraju kroz svoje interne akte (statut, pravilnik i drugo).

Primjer Društvo Alfa d.d. je gospodarsko društvo registrirano za obavljanje trgovačke djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 100.000 KM. Društvo ima neraspoređene (akumulirane) dobiti iz ranijeg razdoblja u iznosu od 405.000 KM, te statutarne rezerve u iznosu od 15.000 KM i zakonske rezerve u iznosu od 30.000 KM. Društvo je tijekom 2011. godine ostvarilo dobit u iznosu od 100.000 KM. Društvo je tijekom 2011. godine donijelo odluku o formiranju zakonskih rezervi u iznosu od 20% od ostvarene neto dobiti iz 2010. godine (200.000 KM) u iznosu od 40.000 KM. Društvo također donosi odluku o povećanju temeljnog kapitala iz internih izvora, odnosno iz rezervi društva u ukupnom iznosu 40.000 KM, i to iz statutarnih rezervi iznos od 15.000 KM, te iz zakonskih rezervi iznos od 25.000 KM. Fond rezervi je isključivi interni izvor za povećanje temeljnog kapitala. Ako se radi o fondu zakonskih rezervi, mora se voditi računa da dokapitalizacija ne teret fonda zakonskih rezervi ne rezultira iznosom istih ispod zakonom propisanog minimuma (25% od temeljnog kapitala).


svibanj 2012.

računovodstvo

Fond rezervi se može koristi i u situacijama pokrića potencijalnog gubitka iznad i do visine kapitala, kao i za pokriće nekih nepredviđenih izdataka ili troškova u poslovanju, što je jedna od osnovnih funkcija fonda rezervi propisanih kroz zakonske odredbe.

5. UMJESTO ZAKLJUČKA Kada se raspravlja o institucionalnom okviru promjena u kapitalu društava kapitala (d.o.o. i d.d.), onda su tu najmjerodavnije odredbe Zakona o gospodarskim društvima u FBiH (“Sl. novine FBiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 i 63/10). Dobit se može promatrati kao stavka financijskog položaja i kao stavka financijske uspješnosti. U kontekstu financijskog položaja dobit je stavka realiziranog kapitala koja predstavlja najvažniji interni izvor rasta ukupnog kapitala. Rezerve su također bilančna stavka realiziranog kapitala koja svoje izvore nalazi upravo u dobiti društva (u većini situacija). Rezerve su posebna kapitalna stavka koja se formira s određenim ciljem. Posebno zanimljivo područje računovodstva kapitala je područje računovodstvenog i poreznog tretmana rasporeda dobiti. Vlasnicima društava je uvijek zanimljivo, ukoliko za to postoje mogućnosti, izvršiti isplatu dobiti i tu također postoje različiti modaliteti. Dobit se može isplaćivati u obliku novca, naravi (dobra, usluge, nekretnine), te u obliku dividendnih dionica. U tom kontekstu svaka od navedenih oblika isplate dividendi ili udjela u dobiti ima specifičan računovodstveni i porezni tretman. U konačnici, računovodstvo kapitala ima za cilj osigurati odgovarajući računovodstveni i porezni tretman kapitalnih stavki dobiti (tekuće i neraspoređene) i rezervi, kako u razdobljima priznavanja,

23

tako i u razdobljima rasporeda i realizacije istih (isplate, rasporeda i ostalo). LITERATURA 1.

2. 3. 4.

5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

Bošnjak, Ž.: Raspodjela dobiti gospodarskih društava na temelju financijskih izvještaja za 2009. godinu, Financijski propisi i praksa, broj 03/2010, Fircon d.o.o., Mostar, 2010., str. 17.-28. Gulin, D., Računovodstveno praćenje raspoređivanja dobiti i pokrića gubitaka poduzetnika, Računovodstvo i financije br. 3/09, HZRiF, Zagreb, 2010. Guzić, Š.: Promjene u kapitalu trgovačkih društava i plaćanje poreza, RRiF, broj 4/08, Zagreb, 2008., str. 34.-42. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI), uključujući i Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika Federacije BiH, Mostar, 2010. Meigs, Meigs, Accounting: The basis for Business decisions, Mc Graw Book Company, New York, 1987. Pravilnik o sadržaju i formi obrazaca Izvještaja o promjenama na kapitalu (“Sl. novine FBiH”, br. 82/10) Pravilniku o sadržaju i formi obrazaca financijskih izvještaja za gospodarska društva (“Sl. novine FBiH”, br. 82/10) Spajić, F. (red.): Računovodstvo trgovačkih društava, uz primjenu MSFI/MRS i poreznih propisa,Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006. Švigir, A.: Kapital i dugoročne obveze, Financije i porezi, broj 11/06, TEB poslovno savjetovanje, Zagreb, 2006., str. 29.-32. Zakon o porezu na dobit („Sl. novine FBiH“, br. 97/07, 14/08 i 39/09) Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Sl. glasnik BiH“, br. 9/05, 35/05 i 100/08) Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine Federacije BiH“, br.10/08 i 9/10) Zakonu o gospodarskim društvima (“Sl. novine FBiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 I 63/10) Zakonu o računovodstvu („Sl. novine FBiH“, br. 83/09) Žager, L., et.al.: Analiza financijskih izvještaja, drugo prošireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008. www.srr-fbih.org/msfi_mrs.asp

broj: 04/12

računovodstvo

24

svibanj 2012.

Dragan Gabrić, dipl.oec.

RAČUNOVODSTVENI TRETMAN PROMJENE AMORTIZACIJSKIH STOPA Klasičan primjer računovodstvene procjene je procjena vijeka upotrebe ili očekivani obrazac potrošnje budućih ekonomskih koristi utjelovljenih u imovini koja se amortizira. Promjena procijenjenog vijeka uporabe ili očekivanog obrasca potrošnje budućih ekonomskih koristi utjelovljenih u imovini koja se amortizira utječe na rashod amortizacije u tekućem razdoblju i u svakom budućem razdoblju tijekom preostalog vijeka uporabe te imovine. U narednom tekstu autor pravi osvrt na računovodstveni tretman promjene korisnog vijeka upotrebe stalnih sredstava (amortizacijskih stopa).

1. UVOD Računovodstveni tretman amortizacije, pa tako i promjene amortizacijskih stopa, odnosno korisnog vijeka upotrebe stalnih sredstava, je regulirano kroz nekoliko međunarodnih računovodstvenih standarda. Prije svega, mjerodavne su odredbe MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema1, te MRS-a 38 - Nematerijalna imovina2 kada se raspravlja o amortizaciji nematerijalnih stalnih sredstava. Međutim, budući da je procijenjeni korisni vijek upotrebe stalnih sredstava pitanje računovodstvene procjene, to se u obzir moraju uzeti i odredbe MRS-a 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške.

2. AMORTIZACIJA – PROCJENA KORISNOG VIJEKA UPOTREBE 1. Nekretnine, postrojenja i oprema jesu materijalna imovina: koju subjekt posjeduje za korištenje u proizvodnji ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe, i koja se očekuje koristiti duže od jednog razdoblja (MRS 16, točka 6.). 2. Nematerijalna imovina je nemonetarna imovina bez fizičkih obilježja koja se može identificirati (MRS 38, točka 8.)

broj: 04/12

Amortizacija3 je računovodstveni pojam koji označava sustavni raspored amortizirajućeg iznosa imovine tijekom korisnog vijeka upotrebe. Amortizirajući iznos je trošak imovine ili drugi iznos koji zamjenjuje trošak umanjen za procijenjeni ostatak vrijednosti. U najvećem broju slučajeva u praksi amortizirajući iznos je trošak nabave ili stjecanja predmetne imovine. Kao rezultat nesigurnosti svojstvenih poslovnim aktivnostima, velik broj stavki u financijskim izvještajima nije moguće točno mjeriti, već se mogu samo procijeniti. Postupak procjenjivanja uključuje prosudbe zasnovane na zadnjim raspoloživim pouzdanim informacijama. MRS 8 navodi da je klasičan primjer računovodstvene procjene, pro3. Amortizacija imovine započinje kad je imovina spremna za upotrebu, tj. kad se nalazi na lokaciji i u uvjetima potrebnim za korištenje koje je namijenila uprava. Amortizacija imovine prestaje prije datuma kad je imovina razvrstana kao imovina koja se drži za prodaju (ili je svrstana u skupinu raspoloživa za trgovanje koja je klasificirana kao ona koja se drži za prodaju) u skladu s MSFI-om 5 i datuma prestanka priznavanja kao imovine ovisno o tome koji je raniji. Prema tome, amortizacija ne prestaje kad se imovina prestaje koristiti i povlači iz upotrebe osim u slučaju ako je to imovina u potpunosti amortizirano. Međutim, kod upotrebe nekih metoda amortizacije, iznos amortizacije može biti nula ako nema proizvodnje (MRS 16, točka 55.)

svibanj 2012.

računovodstvo

cjena vijeka upotrebe ili očekivani obrazac potrošnje budućih ekonomskih koristi utjelovljenih u imovini koja se amortizira. Osnovno pitanje kod obračunavanja i iskazivanja amortizacije je pitanje procjene korisnog vijeka upotrebe stalnog sredstva (bez obzira da li se radi o dugotrajnoj materijalnoj ili nematerijalnoj imovini). Naime, pogrešna je percepcija (ukoliko postoji) da se amortizacijske stope određenih stalnih sredstava izravno utvrđuju. Amortizacijske stope su neizravna kategorija koja se izvode iz procijenjenog vijeka upotrebe stalnih sredstava. Vijek upotrebe je:

25

ü razdoblje u kojem se očekuje da će imovina biti na raspolaganju za upotrebu subjektu ili ü broj proizvoda ili sličnih jedinica koje subjekt očekuje ostvariti od te imovine (MRS 16, točka 6. i MRS 38, točka 8.). Iz prethodnog proizlazi da utvrđivanje amortizacijskih stopa ovisi i o odabranoj metodi amortizacije. Kod funkcionalnih metoda amortizacijska stopa se utvrđuje na osnovu procjene broja prodanih ili proizvedenih jedinica, dok se kod vremenskih metoda amortizacijska stopa izvodi iz procijenjenog korisnog vijek upotrebe stalnog sredstva na vremenskoj osnovi.

Primjer Društvo je nabavilo proizvodni stroj nabavne vrijednosti 200.000 KM. Društvo procjenjuje da je korisni vijek upotrebe predmetnog stroja 7 godina, te da nema procijenjenog ostatka vrijednosti.

Dakle, u konkretnom slučaju temeljem početne procjene korisnog vijeka upotrebe za predmetno stalno sredstvo u trajanju od 7 godina, neizravno se izvodi godišnja amortizacijska stopa od 14,30% koja će se koristi za obračun amortizacije.

3. RAČUNOVODSTVO PROMJENE PROCJENE KORISNOG VIJEKA UPOTREBE Procijenjeni ostatak vrijednosti i korisni vijek upotrebe imovine (dugotrajnih materijalnih i nematerijalnih stalnih sredstava) treba preispitati barem jednom na kraju svake poslovne godine, te ako se očekivanja razlikuju od prethodnih procjena, promjene se priznaju kao promjena računovodstvenih procjena u skladu s MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške. Naime, prema MRS-u 8 procjena će se možda morati promijeniti ako nastupe promjene okolnosti na kojima se temeljila ili kao rezultat novih informacija ili većeg iskustva. Po svojoj prirodi promjena procjene ne odnosi se na prethodna razdoblja i nije ispravljanje pogreške. Učinak promjene računovodstvene procjene, osim one na koju se primjenjuje točka 37., priznat će se uključivanjem u dobit ili gubitak u: ü (tekućem) razdoblju promjene, ako promjena utječe samo na to razdoblje, ili

ü (tekućem) razdoblju promjene i budućim razdobljima, ako promjena utječe na oboje (MRS 8 , točka 36). Promjena računovodstvene procjene može utjecati samo na dobit ili gubitak tekućeg razdoblja, ili na dobit i gubitak tekućeg i budućih razdoblja. Primjerice, promjena procijenjenog vijeka uporabe ili očekivanog obrasca potrošnje budućih ekonomskih koristi utjelovljenih u imovini koja se amortizira utječe na rashod amortizacije u tekućem razdoblju i u svakom budućem razdoblju tijekom preostalog vijeka uporabe te imovine. Učinak promjene, koja se odnosi na tekuće razdoblje, priznaje kao prihod ili rashod tekućeg razdoblja. Učinak na buduća razdoblja, ako postoji, priznaje se kao prihod ili rashod u tim budućim razdobljima. 3.1. Smanjenje korisnog vijeka upotrebe stalnih sredstava Zbog nastalih novih okolnosti i dostupnih novih informacija, uprava društva može u postupku revidiranja procijenjenog korisnog vijeka upotrebe stalnog sredstava procijeniti da se vijek upotrebe u odnosu na prethodna razdoblja smanjio, odnosno da je kraće razdoblje u kojem se očekuje da će stalno sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu subjektu.

broj: 04/12

računovodstvo

26

svibanj 2012.

Smanjenje procijenjenog vijeka upotrebe stalnih sredstava izravno utječe na povećanje amortizacijskih stopa za predmetno stalno sredstvo, odnosno na povećanje troškova amortizacije u tekućem i narednim obračunskim razdobljima. Primjer Društvo Alfa d.o.o. u svom vlasništvu ima proizvodni stroj nabavne vrijednosti 300.000 KM nabavljen 31.12.2006. godine. Početna procjena korisnog vijeka upotrebe je bila razdoblje od 10 godina, odnosno primjena amortizacijske stope od 10% godišnje. Nakon tri godine, 01.01.2010. godine Društvo revidira procjenu korisnog vijeka upotrebe proizvodnog stroja na način da se procjenjuje da će stalno sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu subjektu u razdoblju od 7 godina.

U ovoj situaciji, odgovarajući računovodstveni tretman podrazumijeva da se preostala neto knjigovodstvena vrijednost stalnog sredstva, razmjerno rasporedi sukladno novom procijenjenom korisnom vijeku upotrebe, što će imati učinak na tekuće i naredna obračunska razdoblja kroz povećanje troškova amortizacije.

Iako je novo procijenjeni korisni vijek upotrebe predmetnog stalnog sredstva sedam (7) godina, obračun amortizacije u preostalom vijeku upotrebe stalnog sredstva neće se vršiti po stopi od 14,30% (100% / 7 godine), već po godišnjoj amortizacijskoj stopi od 17,50% (70% / 4 godine). Tablica 1. – Pregled amortizacije tijekom korisnog vijeka upotrebe proizvodnog stroja R. br.

Opis

Datum

Amortizirajući iznos

Amort. stopa %

Tekuća amortizacija

Knjigovodstveni neto iznos

1.

Amortizacija 2007.

31.12.2007.

300.000 KM

10,00 %

30.000 KM

270.000 KM

2.

Amortizacija 2008.

31.12.2008.

300.000 KM

10,00 %

30.000 KM

240.000 KM

3.

Amortizacija 2009.

31.12.2009.

300.000 KM

10,00 %

30.000 KM

210.000 KM

4.

Amortizacija 2010.

31.12.2010.

300.000 KM

17,50 %

52.500 KM

157.500 KM

5.

Amortizacija 2011.

31.12.2011.

300.000 KM

17,50 %

52.500 KM

105.000 KM

6.

Amortizacija 2012.

31.12.2012.

300.000 KM

17,50 %

52.500 KM

52.500 KM

7.

Amortizacija 2013.

31.12.2013.

300.000 KM

17,50 %

52.500 KM

0 KM

UKUPNO

300.000 KM

Dakle, nakon treće godine procjena korisnog vijeka upotrebe se smanjuje sa 10 godina na sedam (7) godina. Budući da je sredstvo već amortizirano tijekom prve tri (3) godine, preostalo razdoblje amortizacije iznosi četiri (4) godine (7 godina – 3 godine). Tijekom prve tri godine upotrebe stalnog sredstva, amortizacija je obračunavana po stopi od 10% godišnje, odnosno u prve tri godine je amortizirano 30% amortizirajućeg iznosa (nabavne vrijednosti), tako da je preostalo za amortizirati 70% preostale knjigovodstvene vrijednosti predmetnog stalnog sredstva. Od četvrte (4) godine upotrebe predmetnog stalnog sredstva, zbog smanjenja procijenjenog korisnog vijeka upotrebe istog, odnosno povećanja amortizacijske stope, iznos amortizacije je u razdoblju od 2010. do 2013. godine povećan sa 30.000 KM na 52.500 KM. Promjena procijenjenog vijeka upotrebe nema utjecaja na prethodna razdoblja, već samo na obračun amortizacije za naredna razdoblja, uključujući i tekuće razdoblje u kojem je revidirana amortizacijska stopa, odnosno procijenjeni korisni vijek upotrebe stalnog sredstva.

broj: 04/12

računovodstvo

svibanj 2012.

27

3.2. Povećanje korisnog vijeka upotrebe stalnih sredstava Zbog nastalih novih okolnosti i dostupnih novih informacija, uprava društva može u postupku revidiranja procijenjenog korisnog vijeka upotrebe stalnog sredstava procijeniti da se vijek upotrebe u odnosu na prethodna razdoblja povećao, odnosno da je dulje razdoblje u kojem se očekuje da će stalno sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu subjektu. Povećanje procijenjenog vijeka upotrebe stalnih sredstava izravno utječe na smanjenje amortizacijskih stopa za predmetno stalno sredstvo, odnosno na smanjenje troškova amortizacije u obračunskom razdoblju. Primjer Društvo Alfa d.o.o. u svom vlasništvu ima građevinski objekt nabavne vrijednosti 1.000.000 KM nabavljen 31.12.2006. godine. Početna procjena korisnog vijeka upotrebe je bila razdoblje od 10 godina, odnosno primjena amortizacijske stope od 10% godišnje. Nakon dvije godine, 01.01.2009. godine Društvo revidira procjenu korisnog vijeka upotrebe građevinskog objekta na način da se procjenjuje da će stalno sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu subjektu u razdoblju od 30 godina.

U ovoj situaciji, odgovarajući računovodstveni tretman podrazumijeva da se preostala neto knjigovodstvena vrijednost stalnog sredstva, razmjerno rasporedi sukladno novom procijenjenom korisnom vijeku upotrebe, što će imati učinak na tekuće i naredna obračunska razdoblja kroz smanjenje troškova amortizacije.

Iako je novo procijenjeni korisni vijek upotrebe predmetnog stalnog sredstva 30 godina, obračun amortizacije u preostalom vijeku upotrebe stalnog sredstva neće se vršiti po stopi od 3,33% (100% / 30 godina), već po godišnjoj amortizacijskoj stopi od 2,86% (80% / 28 godina). R. br.

Tablica 1. – Pregled amortizacije tijekom korisnog vijeka upotrebe građevinskog objekta Amortizirajući iznos

Amort. stopa %

31.12.2008.

1.000.000 KM

10,00 %

100.000 KM

800.000 KM

31.12.2009.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

771.400 KM

Amortizacija 2010.

31.12.2010.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

742.800 KM

Amortizacija 2011.

31.12.2011.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

714.200 KM

6.

Amortizacija 2012.

31.12.2012.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

685.600 KM

7.

Amortizacija 2013.

31.12.2013.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

657.000 KM

8.

Amortizacija 2014.

31.12.2014.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

628.400 KM

9.

Amortizacija 2015.

31.12.2015.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

599.800 KM

1.0

Amortizacija 2016.

31.12.2016.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

571.200 KM

Opis

Datum

1.

Amortizacija 2007.

31.12.2007.

2.

Amortizacija 2008.

3.

Amortizacija 2009.

4. 5.

1.000.000 KM

10,00 %

Tekuća amortizacija

100.000 KM

Knjigovodstveni neto iznos

900.000 KM

11.

Amortizacija 2017.

31.12.2017.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

542.600 KM

12.

Amortizacija 2018.

31.12.2018.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

514.000 KM

13.

Amortizacija 2019.

31.12.2019.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

485.400 KM

14.

Amortizacija 2020.

31.12.2020.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

456.800 KM

15.

Amortizacija 2021.

31.12.2021.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

428.200 KM

broj: 04/12

računovodstvo

28

svibanj 2012.

16.

Amortizacija 2022.

31.12.2022.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

399.600 KM

17.

Amortizacija 2023.

31.12.2023.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

371.000 KM

18.

Amortizacija 2024.

31.12.2024.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

342.400 KM

19.

Amortizacija 2025.

31.12.2025.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

313.800 KM

20.

Amortizacija 2026.

31.12.2026.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

285.200 KM

21.

Amortizacija 2027.

31.12.2027.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

256.600 KM

22.

Amortizacija 2028.

31.12.2028.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

228.000 KM

23.

Amortizacija 2029.

31.12.2029.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

199.400 KM

24.

Amortizacija 2030.

31.12.2030.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

170.800 KM

25.

Amortizacija 2031.

31.12.2031.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

142.200 KM

26.

Amortizacija 2032.

31.12.2032.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

113.600 KM

27.

Amortizacija 2033.

31.12.2033.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

85.000 KM

28.

Amortizacija 2034.

31.12.2034.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

56.400 KM

29.

Amortizacija 2035.

31.12.2035.

1.000.000 KM

2,86 %

28.600 KM

27.800 KM

30.

Amortizacija 2036.

31.12.2036.

1.000.000 KM

2,86 %

27.800 KM

0

UKUPNO

Dakle, nakon druge godine procjena korisnog vijeka upotrebe se povećava sa 10 godina na 30 godina. Budući da je sredstvo već amortizirano tijekom prve dvije (2) godine, preostalo razdoblje amortizacije iznosi 28 godina (30 godina – 2 godine). Tijekom prve dvije (2) godine upotrebe stalnog sredstva, amortizacija je obračunavana po stopi od 10% godišnje, odnosno u prve dvije godine je amortizirano 20% amortizirajućeg iznosa (nabavne vrijednosti), tako da je preostalo za amortizirati 80% preostale knjigovodstvene vrijednosti predmetnog stalnog sredstva.

broj: 04/12

1.000.000 KM

Od treće (3) godine upotrebe predmetnog stalnog sredstva, zbog povećanja procijenjenog korisnog vijeka upotrebe istog, odnosno smanjenja amortizacijske stope, iznos amortizacije je u razdoblju od 2009. do 2036. godine smanjen sa 100.000 KM na 28.600 KM. Promjena procijenjenog vijeka upotrebe nema utjecaja na prethodna razdoblja, već samo na obračun amortizacije za naredna razdoblja, uključujući i tekuće razdoblje u kojem je revidirana amortizacijska stopa, odnosno procijenjeni korisni vijek upotrebe stalnog sredstva.

svibanj 2012.

javne financije

29

Zoltan Ćorić, dipl. oec.

PLATNA BILANCA BOSNE I HERCEGOVINE Platna bilanca predstavlja vjerodostojan pokazatelj ukupne ekonomske aktivnosti zemlje sa inozemstvom. Ona mjeri sveukupne ekonomske transakcije jedne zemlje sa ostalim svijetom, odnosno sa nerezidentnim ekonomskim subjektima, te se koristi za ocjenu uspješnosti i izloženosti ekonomije prema inozemstvu. U ovom tekstu dan je osvrt na platnu bilancu Bosne i Hercegovine za 2011. godinu.

1. ELEMENTI PLATNE BILANCE Platnu bilancu sačinjavaju dvije temeljne podbilanci: 1) Bilanca tekućih transakcija-tekući račun i 2) Bilanca kapitalnih i financijskih transakcijakapitalni i financijski račun. U podbilanci-tekući račun, podaci o izvozu i uvozu roba koje je objavila Agencija za statistiku BiH korigirani su u skladu sa metodologijom MMF-a, a odnose se na korekcije izvornih podataka: obuhvata, vrijednosti, vrijeme evidentiranja i klasifikacija transakcija. Prilagođenje obuhvata izvoza, osim procjene neprijavljenog izvoza robe, odnosi se i na vrijednost izvoza robe iz carinskih skladišta, slobodnih trgovinskih zona ili drugih prostora pod carinskom kontrolom i nadzorom. Vrijednost prilagođenja izvoza od uvođenja PDV-a više se ne vrši. Prilagođenje obuhvata uvoza, osim uvoza koji nije evidentiran od strane carine, uključuje i vrijednost robe koja iz inozemstva ulazi u carinska skladišta, slobodne trgovinske zone ili na druge prostore pod carinskom kontrolom i nadzorom, kao i privremeni uvoz robe, bez promjene vrijednosti. Vrijednost uvoza umanjuje se za procijenjenu vrijednost robe koju su uvezle nerezidentne institucije i organizacije u BiH. Također radi

se i prilagođenje uvoza robe s aspekta njegove podcijenjenosti. Vremenska prilagođenja se vrše zbog toga što su carinski statistički podaci bazirani na fizičkom kretanju robe preko granice zemlje, dok se za podatke statistike platne bilance primjenjuje metodologija promjena vlasništva nad robom, a ovo se ne dešava uvijek u isto vrijeme. Klasifikacijsko prilagođenje se vrši tako što se vrijednost carinskih podataka o uvozu smanjuje za troškove transporta i osiguranje robe, jer se u statistici platne bilance primjenjuje svođenje vrijednosti uvoza robe na vrijednost FOB, tj. troškovi osiguranja i transporta robe isključuju se iz vrijednosti uvoza iskazanim u carinskim ispravama. Vrijednost transporta, špedicije i osiguranja robe klasificiraju se u razmjenu usluga. Izvoz i uvoz usluga klasificiran je u tri skupine: transportne usluge, usluge putovanja i ostale usluge. Transportne usluge obuhvaćaju transakcije vezane za prijevoz robe i putnika, te ostale prihode i troškove vezane za obavljanje transportnih usluga, koje rezidenti iz BiH pružaju nerezidentima i obratno. U vrijednost usluga transporta robe uključuje se i procjena razlika između vrijednosti izvoza i uvoza robe po paritetu CIF i vrijednosti izvoza i uvoza robe po paritetu FOB.

broj: 04/12

30

javne financije

Usluge putovanja obuhvaćaju priljev-odljev za robu i usluge pružene nerezidentima u BiH i usluge rezidentima za vrijeme njihovog putovanja u inozemstvo (službeno i privatno), a koja su vremenski kraća od jedne godine. Potrošnja turista se dijeli na službena i privatna putovanja, koja obuhvaćaju turizam, obrazovanje i liječenje. Ostale usluge obuhvaćaju komunikacijske, građevinske, usluge osiguranja i reosiguranja, financijske te ostale poslovne usluge i usluge vlade. U Platnoj bilanci dohodak je izražen kao kompenzacija zaposlenima i dohodak od ulaganja. Kompenzacija zaposlenima je iznos plaća i naknada rezidentima BiH isplaćenih od nerezidentnih poslodavaca, a kao rezidenti podrazumijevaju se i strano osoblje koje boravi u BiH duže od jedne godine. Dohodak od ulaganja obuhvaća prihode i rashode od izravnih, portfolio i ostalih ulaganja. Prihodi od izravnih ulaganja čine reinvestirane zarade bh. poduzeća koja imaju izravna strana ulaganja u inozemstvo. Rashodi izravnih ulaganja obuhvaćaju isplaćene dividende izravnim stranim ulagačima u BiH, zadržane zarade banaka i poduzeća s izravnim ulaganjem u BiH, kao i kamate na pozajmice od izravnih ulagača. Dohodak od ostalih ulaganja uključuje kamate na depozite CBBiH kod nerezidentnih banaka, kao i otplatu kamate po osnovu vanjskog duga BiH. Također, dohodak od ulaganja čine kamate na kratkoročne kredite BiH poduzeća koja se bave uvozom i izvozom robe, kao i kamate na depozite u inozemstvu. Tekući transferi su oni transferi kojima se ne prenosi vlasništvo na stalnim sredstvima, nisu povezani s nabavkom ili davanjem na raspolaganje stalnih sredstava i ne uključuju oprost duga od strane kreditora. Tekući transferi se klasificiraju na sektor opće vlade i na transfere koji uključuju ostale domaće sektore. Tekući transferi koji se odnose na sektor opće vlade obuhvaćaju mirovine, reparacije i pomoć vlade jedne zemlje drugoj, a transferi ostalih sektora obuhvaćaju doznake djelatnika iz inozemstva i transfere po osnovu osiguranja i reosiguranja, kao i podatke o mirovinama u inozemstvo i iz inozemstva. Kapitalni transferi predstavljaju neto promjene dugovanja i potraživanja kapitala BIH prema inozemstvu. S njima se prenosi vlasništvo nad stalnim sredstvima te oni transferi koji uključuju oprost duga od strane kreditora. Kapitalni tran-

broj: 04/12

svibanj 2012.

sferi sektora opće vlade raščlanjuju se na oprost duga i ostale transfere, a kapitalni transferi iz inozemstva ostalim sektorima raščlanjuju se na transfere migranata, oprost duga i ostale transfere, i uključuju procjenu transfera migranata u nenovčanom obliku (automobili, oprema, aparati za domaćinstvo i sl.), te procjenu iznosa doznaka iz inozemstva u obliku kapitalnih dobara. Financijski račun obuhvata transakcije po osnovu promjena vlasništva nad financijskom aktivom i pasivom između rezidenata i nerezidenata. Financijski račun čine tokovi ulaganja i promjene međunarodnih pričuva. Ulaganja su klasificirana na: izravne, portfolio i ostala ulaganja. Izravno strano ulaganje je klasificirano u ulaganje u formi vlasničkih udjela, zadržanih zarada i ostalog kapitala (međukompanijski zajmovi, obveznice, instrumenti tržišta novca, trgovinski krediti i ostala dugovanja). Portfolio ulaganja obuhvaćaju financijske instrumente u obliku imovinskih i dužničkih vrijednosnih papira, a koja nisu klasificirana kao izravna ulaganja ili rezervna aktiva. Dužnički vrijednosni papiri su obveznice i instrumenti tržišta novca (vrijednosni papiri izdati s rokom dospijeća do 1 godine). Ostala ulaganja se klasificiraju kao trgovinski krediti, zajmovi, valuta i depoziti, te ostala sredstva i obveze. Pričuvnu aktivu sačinjavaju devizne pričuve, specijalna prava vučenja i rezervne pozicije kod MMF-a, monetarno zlato i ostala potraživanja. Neto greške i propusti je stavka koja se iskazuje radi izravnanja salda dvije temeljne podbilance platne bilance zemlje. Ova statistička odstupanja prvenstveno su rezultat nemogućnosti preciznog mjerenja vrijednosti držanja stranih valuta izvan bankarskog sektora. Pored toga nemoguće je precizno izmjeriti devizne doznake iz inozemstva i u potpunosti obuhvatiti transakcije međunarodne zajednice u BIH.

2. PLATNA BILANCA BOSNE I HERCEGOVINE U 2011. GODINI U 2011. godini deficit tekućeg računa iznosi 2,23 milijarde KM, što je za 0,83 milijardi KM više nego u 2010. godini, a vanjskotrgovinski deficit iznosi 7,10 milijardi KM, što je za 0,78 milijarde KM više nego u 2010.godini (vidjeti Tabelu). Od ukupnog deficita tekućeg računa i dalje je trgovinski deficit jedini uzrok deficita tekućeg računa, a ostale stavke tekućeg računa, ostale su slične kao u 2010. godini.

svibanj 2012.

javne financije

U biti, veliki trgovinski deficit od 7,10 milijardi KM, a koji je nastavio trend pogoršanja iz ranijih godina može biti označen kao glavni “krivac” za neravnotežu u tekućem računu. Izvoz roba u 2011. godini u odnosu na prethodnu godinu veći je za 15,9%, a uvoz roba veći je za 14,0% nego u 2010. godini. Pokrivenost uvoza izvozom u 2011. godini iznosi 52,96% ili na 100 KM uvoza dolazi 52,96 KM izvoza. Najznačajniji izvozni proizvodi u strukturi robne razmjene sa svijetom su: sjedala sa 5,97% (vrijednosno 503.463.494 KM), aluminij u sirovim oblicima sa 5,60% (472.329.777 KM), nafta i ulja dobivena iz bitumenskih minerala sa 4,56% (384.489.132 KM), a uvozni proizvodi su: nafta i ulja dobivena iz bitumenskih minerala-sirovine sa 8,51% (1.286.718.890 KM), nafta i ulja dobivena iz bitumenskih minerala sa 6,68% (1.010.715.295 KM) i kameni ugalj, briketi i sl. kruta goriva sa 3,73% (564.002.643 KM). Najveći izvoz ostvaren je u sektorima „proizvodnja baznih metala“, „proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda“, „proizvodnja namještaja“ i „proizvodnja prehrambenih proizvoda“, a uvoz u sektorima „proizvodnja prehrambenih proizvoda“, „vađenje sirove nafte i prirodnog plina“, „proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda“ i „proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda“. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH prema ukupnom obujmu razmjene uvoza i izvoza robe su: Hrvatska sa ukupnim obujmom 3.962.165 KM, Srbija sa ukupnim obujmom 2.717.226 KM, Njemačka sa ukupnim obujmom 2.600.882 KM, i Slovenija sa ukupnim obujmom 2.117.723 KM. Suficit trgovinske razmjene ostvaruje se sa Crnom Gorom, Albanijom, Moldovom, Švedskom, Litvanijom, Portugalom i UNMIK (Kosovo). Glavni trgovinski partneri na strani izvoza su Njemačka i Hrvatska, a na strani uvoza Hrvatska i Srbija. Vanjskotrgovinska razmjena BiH još uvijek najvećim dijelom odvija se u jednom ograničenom području, uz dominantno učešće malog broja zemalja, iz čega proizlazi da se ne osvajaju nova tržišta i ne koriste se njihovi potencijali za poboljšanje ukupnog vanjskotrgovinskog položaja BiH. Deficit tekućeg računa je, nesumnjivo, veliki, ali se postavlja pitanje koliko je veliki u odnosu na ostale ekonomije. Nedostatak podataka ne omogućava preciznu usporedbu podataka koje ima Centralna banka BiH (CBBiH) s onim iz ostalih država, no raspoloživi podaci potvrđuju da je on

31

vrlo visok. Postojanje deficita tekućeg računa ne predstavlja automatski ekonomsku katastrofu za neku zemlju. Prije svega, deficit omogućava da u zemlji domaća potrošnja bude veća od domaće proizvodnje (a to je u BiH neophodno). Osnovno pitanje koje treba postaviti u zemlji sa visokim deficitom tekućeg računa je kako se on financira. Prema definiciji, deficit jedne komponente bilance mora biti financiran suficitom druge komponente platne bilance. Podaci za 2011. godinu pokazuju da je 2,23 milijardi deficita tekućeg računa financirano sa 2,10 milijardi suficita kapitalnog i financijskog računa. U financiranju deficita tekućeg računa izravne strane investicije sudjelovale su u financiranju deficita tekućeg računa. Izravna strana ulaganja u 2011. godini iznose 584,3 milijuna KM, a ostala ulaganja iznose 1,10 milijarde KM. Aktivu ostalih ulaganja čini strana aktiva komercijalnih banaka, zajmovi privatnom sektoru kod komercijalnih banaka, tokovi trgovinskih kredita, držanje strane valute izvan bankarskog sustava, financiranje neregistriranog izvoza i uvoza robe, isplata stanarina i plata rezidentima, te priljev strane gotovine od boravka nerezidenata u BiH. Pasivu ostalih ulaganja čine tokovi trgovinskih kredita za uvezenu i izvezenu robu, tokovi koji se odnose na zajmove sektoru vlade, tokovi ostalih financijskih obveza rezidenata prema nerezidentima, te naplaćene premije životnog osiguranja nerezidenata kod rezidenata društava za osiguranje i zajmovi ostalim sektorima. Promatrano po djelatnostima, došlo je do odljeva izravnih stranih ulaganja u proizvodnji baznih metala i proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica. Kod ostalih djelatnosti registriran je priljev kod poslovanja nekretninama, trgovini na veliko i posredovanje u trgovini, financijsko posredovanje i proizvodnja kemijskih proizvoda. Najveća vrijednost izravnih stranih ulaganja podrijetlom je iz Rusije, a najveći odljev je registriran kod Švicarske. Ukupni vanjski dug, a odnosi se na razinu BiH i uključuje izravno zaduženje entitetskih vlada, iznosi 6,65 milijardi KM, što je 5,69% više u odnosu na 2010. godinu, 1,80 milijardi KM ili 27,11% ukupnog iznosa vanjskog duga odnosi se na Svjetsku bankuIDA, 0,83 milijardi KM ili 12,41% odnosi se na Pariški klub (dug prije 1992.g.), dug prema Londonskom klubu u iznosu od 0,54 milijardi KM. U ukupnom vanjskom dugu nisu uključena sredstva u iznosu od 1,99 milijardi KM, a odnose se

broj: 04/12

javne financije

32

na ugovorena, a još ne angažirana sredstva, od čega se najveći dio odnosi na Europsku banku za obnovu i razvoj (26,6%) i na Europsku investicijsku banku (21,6%). Vanjski dug u 2011. g. servisiran je sukladno planu otplate i ukupno je plaćeno 340,0 milijuna KM od čega na otplatu glavnice odnosi se 69,30%, a na otplatu kamata 30,70%. Nema većih naznaka da će doći do problema u servisiranju javnog duga ili valutne krize u BiH, iako nema mjesta ni za pretjerani optimizam. Veliki deficit tekućeg računa obilježje je većine zemalja u tranziciji, te BiH u tom pogledu nije izuzetak.

svibanj 2012.

Nije iznenađujuće da je BiH od 1998. godine imala deficit tekućeg računa, ali je jasno da veliki deficit tekućeg računa neće biti podnošljiv u dugoročnom smislu ukoliko ne budu ubrzane strukturalne reforme, izvoz roba i usluga ne poraste i dobije stabilan rast, a stope rasta uvoza se ne smanje. Drugim riječima, na osnovi dostupnih podataka vanjska likvidnost BiH nije upitna, a omjer servisiranja vanjskog duga je na zadovoljavajućoj razini. Monetarni sektor u bh. ekonomiji sada ima mnogo jaču poziciju prema stranim ekonomskim subjektima nego ranijih godina, tako da, barem za sada, nema većih naznaka da će doći do neredovitog servisiranja javnog duga ili valutne krize u BiH.

PLATNA BILANCA BOSNE I HERCEGOVINE U RAZDOBLJU 2007. – 2011. u milionima KM

2007 I - TEKUĆI RAČUN (1+2+3+4) 1. ROBA Izvoz robe, fob - Izvoz robe prema statistici vanjske trgovine - Prilagođenja (obuhvat, vrijednost i sl.) Uvoz robe, fob - Uvoz robe prema statistici vanjske trgovine - Prilagođenja (obuhvat, vrijednost i sl.) 2. USLUGE Izvoz Uvoz 3. DOHODAK Prihodi Rashodi 4. TEKUĆI TRANSFERI Prihodi Rashodi II - KAPITALNI I FINANCIJSKI RAČUN (1+2) 1. KAPITALNI RAČUN Kapitalni transferi, prihodi Kapitalni transferi, rashodi 2. FINANSIJSKI RAČUN 2.1.Izravna ulaganja 2.2.Portfolio ulaganja 2.3.Ostala ulaganja 2.3.1 Aktiva 2.3.2 Pasiva 2.4.PRIČUVNA AKTIVA III - NETO GREŠKE I PROPUSTI (I-II) Izvor podataka: CBBiH; Statistika platne bilance

broj: 04/12

2008

2009

2010

2011

-2.328,5 3.464,3 -1.521,0 -1.406,8 -2.233,3 -8.101,1 -9.432,2 -6.669,1 -6.321,6 -7.097,3 6.046,5 6.888,4 5.711,5 7.357,6 8.502,4 5.936,5 6.711,6 5.531,2 7.095,5 8.222,1 109,9 176,7 180,3 262,1 280,2 -14.147,6 -16.320,6 -12.380,6 -13.679,3 -15.599,7 -13.898,2 -16.292,5 -12.355,1 -13.616,2 -15.525,4 -249,4 -28,1 -25,4 -63,0 -74,3 1.250,6 1.299,1 1.101,5 1.109,1 1.063,5 2.076,6 2.214,0 2.004,6 1.906,1 1.804,0 -826,0 -914,8 -903,1 -796,9 -740,4 656,7 893,5 813,9 411,0 320,4 1.459,7 1.563,0 1.178,1 803,5 874,5 -803,0 -669,4 -364,2 -392,4 -554,1 3.865,2 3.775,1 3.232,5 3.394,5 3.480,1 4.149,3 4.094,7 3.553,1 3.727,1 3.833,3 -284,1 -319,5 -320,5 -332,5 353,2 2.383,2

3.435,7

1.465,7

1.307,3

2.098,6

433,9 433,9 0,0 1.949,3 2.932,5 -1,1 264,7 -1.580,9 1.845,7

393,6 393,6 0,0 3.042,1 1.315,4 -11,7 1.335,7 -770,1 2.105,8

358,4 358,4 0,0 1.107,3 344,4 -253,9 912,7 -313,3 1.226,1

379,7 379,7 0,0 927,6 277,6 -122,4 1.030,8 405,5 625,2

358,1 358,1 0,0 1.740,4 584,3 26,3 1.096,6 147,9 948,6

-1.246,8

402,8

104,0

-258,4

33,0

-54,7

28,5

55,2

99,4

134,7

svibanj 2012.

javne financije

33

Maja Bubalo, dipl.oec.

LEASING I POREZ NA DODANU VRIJEDNOST 1. Uvod Temelj gospodarskog rasta i društvenog razvoja svake države trebalo bi biti poduzetništvo, no u vrijeme globalne recesije osobito je teško opravdati naziv poduzetnik koji, uz prihvaćanje svih financijskih i društvenih rizika, formira uspješnu gospodarsku djelatnost. Nije svako poduzeće ili pojedinac u mogućnosti nabaviti opremu potrebnu za pokretanje, proširenje ili modernizaciju vlastitog poslovanja. Krediti i zajmovi od banaka i sličnih kreditnih institucija jedno su od rješenja no međutim, ne zadovoljava svaki poduzetnik odnosno trgovačko društvo uvjete za odobrenje novčanih sredstava od strane banaka i sličnih institucija niti raspolaže odgovarajućim sredstvima koja bi moglo ponuditi kao osiguranje za njih. Rješenje za takve probleme predstavlja leasing. Leasing pruža mogućnost primateljima leasinga da pribave potrebnu opremu, omogućuje poduzetnicima modernizaciju poslovanja, omogućuje im povećanje učinkovitosti te postizanje konkurentske prednosti. Leasing je, dakle, specifičan posao koji, ovisno o ugovornim odredbama, može imati obilježja običnog najma (operativni leasing) i obilježja kupoprodaje (financijski leasing). Prednost zbog koje je sve više zastupljen u aktivnostima poslovnih subjekata je ta što korisnik leasniga ne mora koristiti novčana sredstva koja bi mu bila potrebna pri kupnji predmeta leasinga pa tako može financirati druge poslovne aktivnosti. Također, korištenjem operativnog leasinga izbjegava se rizik tehnološkog zastarijevanja opreme jer se ugovor o leasingu zaključuje na razdoblje kraće od roka tehnološkog vijeka predmeta leasinga. Međutim, korištenje leasinga ima i negativne financijske posljedice obzirom da su leasing društva obvezna

zaračunavati porez na dodanu vrijednost na obračunane kamate, zbog čega korisnik leasinga mora angažirati dodatna novčana sredstva. S gledišta poreza na dodanu vrijednost različita su postupanja ovisno o vrsti sklopljenog ugovora o leasingu, financijskom odnosno operativnom. U nastavku članka pojašnjavamo obilježja i razlike pojedinih vrsta leasinga te razlike u njihovu oporezivanju.

2. Najam – leasing s aspekta Zakona o leasingu S pravnog gledišta leasing je uređen Zakonom o leasingu (“Službene novine Federacije BiH “ broj: 85/08). Člankom 5. Zakona o leasingu pojmovno se određuje posao leasinga kao pravni posao u kojem davatelj leasinga prenosi pravo posjedovanja i korištenja predmeta leasinga na korisnika leasinga na određeni vremenski rok, a zauzvrat korisnik leasinga se obvezuje da mu za to plaća ugovorenu leasing naknadu. Zakon o leasingu u navedenom članku vrši podjelu leasinga s obzirom na njegova obilježja kao posao financijskog leasinga i posao operativnog leasinga. Ova je klasifikacija bitna kako s računovodstvenog tako i s poreznog stajališta jer se u računovodstvenim i poreznim evidencijama bitno razlikuje evidentiranje ugovora o financijskom leasingu od ugovora o operativnom leasingu. Zakonom o leasingu se, među ostalim, propisuje tko sve može obavljati poslove leasinga, što sve može biti predmet laesinga, koja su prava, a koje obveze subjekata u poslovima financijskog i operativnog leasinga itd. U poslovima leasinga pojavljuju se sljedeći subjekti: davatelj leasinga, primatelj leasinga i dobavljač predmeta leasinga. Kod sklapanja ugovora o leasingu davatelj leasinga na korisnika pre-

broj: 04/12

34

javne financije

nosi pravo uporabe imovine koja može biti materijalna i nematerijalna, u određenom ugovorenom razdoblju. Financijski leasing je pravni posao u kojem davatelj leasinga na temelju kupoprodajnog ugovora s dobavljačem predmeta leasinga, stječe pravo vlasništva na predmetu leasinga i primatelju leasinga na temelju ugovora o leasingu odobrava pravo korištenja predmeta leasinga na određeno razdoblje, a za što mu primatelj leasinga plaća određenu naknadu. Kod ove vrste leasinga odnosno najma s najmodavca na najmoprimca prenesni su gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom. Također, kod financijskog leasinga primatelj predmeta leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir ukupnu vrijednost predmeta lesinga te snosi troškove amortizacije. Primatelj leasinga, ako izabere mogućnost kupnje, može steći vlasništvo nad predmetom leasinga po cijeni koja je u trenutku odabira takve opcije manja od stvarne vrijednosti predmeta leasinga. Financijski leasing je poseban po tome što predstavlja posao koji će poprimiti svojstva kupoprodaje s evidentiranjem predmeta leasinga u poslovnim knjigama primatelja predmeta leasinga. Bitno je naglasiti da kod financijskog leasinga, iako je riječ o najmu, za primatelja leasinga dolazi do financijskog troška odnosno kamate i otplate duga s osnove najma. Za razliku od financijskog leasinga operativni leasing je pravni posao u kojem primatelj leasinga, u razdoblju korištenja predmeta leasinga, davatelju leasinga plaća određenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost predmeta leasinga. Troškove amortizacije snosi davatelj leasinga, a najmoprimac evidentira u poslovnim knjigama samo trošak najamnine. Primatelj leasinga kod operativnog leasinga nema opciju kupnje predmeta leasinga. Posebnost leasing poslova je ta što je to ustvari oblik financiranja koji, za razliku od najma u doslovnom smislu, dopušta korisniku leasinga da utječe na svotu financiranja ovisno o udjelu (jamstvu, akontaciji ili udjelu), trajanju ugovora o leasingu i sl., pri čemu korisnik leasinga ne koristi vlastiti kapital za nabavu predmeta leasinga. Dakle, pri sklapanju ugovora u leasingu primatelj leasinga uplaćuje određeni dio učešća, koji se kod financijskog leasinga oduzima od ukupne vrijednosti predmeta leasinga, dok se kod operativnog leasinga najčešće uplaćuje određena jamčevina. Ta jamčevina se istekom ugovora o najmu vraća najmoprimcu, a moguće je izvršiti i prijeboj s preo-

broj: 04/12

svibanj 2012.

stalim obvezama za najam predmeta operativnog leasinga. Specifičan posao kod poslova leasinga odnosno najma događa se kod slučaja prodaje i povratnog najma (sale and leaseback) u kojem vlasnik predmeta leasinga prodaje sredstvo leasing društvu te ga zatim unajmljuje od istog leasing društva. Navedenim načinom poslovanja prvi vlasnik predmeta leasinga osigurava sebi potrebna sredstva za poslovanje odnosno poboljšava svoju likvidnost, a najčešće se susreće kod poslovanja nekretninama. Takve transakcije omogućuju poduzetnicima izmjenu strukture ročnosti svojih dugovanja, od kratkoročnih na dugoročne.

3. Oporezivanje leasinga porezom na dodanu vrijednost Oporezivanje leasinga odnosno najma porezom na dodanu vrijednost regulirano je odredbama članka 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj 9/05, 35/05 i 100/08, u daljnjem tekstu: Zakon). Navedenim člankom Zakona propisano je da se prometom dobara smatra prijenos prava raspolaganja na stvarima osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Stavak 3. istog članka Zakona propisuje da se prometom dobara smatra i isporuka dobara na temelju ugovora o iznajmljivanju na određeno razdoblje na temelju kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem kojim je predviđeno da se pravo vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate. Financijski leasing dakle predstavlja isporuku dobara temeljem ugovora o najmu na određeno vrijeme, na temelju kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem, kojim se pravo vlasništva stječe najkasnije otplatom posljednje rate. Plaćanje predmeta leasinga vrši se u mjesečnim ratama, no kod financijskog leasinga porezna obveza nastaje odmah prilikom isporuke dobra te se porez na dodanu vrijednost obračunava i plaća na ukupnu ugovorenu vrijednost predmeta leasinga na kraju obračunskog razdoblja u kojem je dobro isporučeno. Iako kamata kao takva predstavlja cijenu financiranja odnosno naknadu za posuđenu glavnicu, ona kod poslova financijskog leasinga, a za potrebe poreza na dodanu vrijednost, predstavlja cijenu najma, te se na nju obračunava i plaća porez kroz mjesečne obračune rata za najam predmeta leasinga.

svibanj 2012.

javne financije

U slučaju kada ugovorom o leasingu nije predviđeno, nije ugovoren otkup dobra koje je predmet leasinga, odnosno kod operativnog leasinga, porez na dodanu vrijednost obračunava se i plaća u dinamici i visini ugovorenih obroka plaćanja odnosno na iznos mjesečnih najamnina. Porez na dodanu vrijednost obračunava se i plaća na svaku ugovorenu ratu obzirom da se u ovom slučaju radi o čistom najmu. Leasing društvo primatelju predmeta leasinga često naplaćuje i druge troškove, kao što su: pristojbe, porezi, premije, bankovne usluge, sudski troškovi i sl. pa se često postavlja pitanje mogu li leasing društva zaračunavati porez na dodanu vrijednost na fakturiranje navedenih troškova. Ako leasing društva kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ono što prime ili izdaju, rade u ime i za račun primatelja tada se to ne bi trebalo smatrati naknadom niti ulaziti u poreznu osnovicu. Međutim, leasing društva pružaju uslugu najma pa izdaci kao što su osiguranje, porezi i slično, čine trošak leasing društva koje ono, temeljem ugovornih odnosa, prevaljuje na korisnika leasinga. U tom smislu „prefakturirani“ troškovi čine nadoknadu izdataka leasing društva te čine dio ukupne naknade odnosno osnovice za obračun poreza na dodanu vrijednost.

4. Prijevremeni raskid ugovora o leasingu i ispravak pretporeza Kod poslova leasinga, osim ugovora o leasingu, važno je posebno obratiti pažnju na opće uvjete poslovanja davatelja leasinga koji nadopunjuju ugovor i uređuju prava i obveze primatelja leasinga za vrijeme trajanja leasinga te postupanje u slučaju raskida ugovora. Postoji više razloga za raskid ugovora o leasingu međutim dva su osnovna i to: raskid ugovora zbog neisporuke i raskid zbog neplaćanja naknade. Također, Zakonom o leasingu propisani su i ostali razlozi za raskid ugovora, a propisani su u općim uvjetima za zaključenje ugovora o leasingu. Među ostalim, to su: normalan istek ugovora, šteta na predmetu leasinga, krađa predmeta leasinga, mijenjanje namjene predmeta leasinga (npr. što je slučaj kod podnajma), zatim ako sredstva osiguranja postanu nevažeća itd. Kod raskida ugovora o leasingu postupa se različito, ovisno o vrsti ugovora o leasingu te razlozima za prijevremeni raskid.

35

Na primjer, u slučaju da se radi o ugovoru o financijskom leasingu, a do prijevremenog raskida ugovora o leasingu je došlo zbog nemogućnosti otplate predmeta leasinga, vrši se obračun odnosno utvrđuje se iznos svih potraživanja (dospjelih nepodmirenih te svih nedospjelih potraživanja) od korisnika leasinga. Člankom 7. stavkom 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Službeni glasnik BiH”, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10 u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da ukoliko odredbe u ugovoru o leasingu ne budu do kraja ispoštovane, odnosno dođe do raskida ugovora prije prijenosa vlasništva, davatelj leasinga ima pravo ispraviti obvezu poreza na dodanu vrijednost, pod uvjetom da dobro bude vraćeno davatelju leasinga. Stavak 5. istog članka Pravilnika propisuje da se ispravak vrši proporcionalno trajanju leasinga, i to u poreznom razdoblju u kojem je došlo do prestanka ugovornog odnosa. U takvim slučajevima primatelj leasinga trebao bi, u skladu s ugovornim obvezama, vratiti predmet leasinga davatelju leasinga. Nakon toga, leasing društvo, u većini slučajeva, izdaje primatelju leasinga odobrenje ili storno račun u svoti nedospjelih obveza, temeljem čega primatelj leasinga stornira iznos pretporeza, a stornira i dugoročnu obvezu s isknjiženjem predmeta leasinga iz svoje imovine. Člankom 20. stavkom 11. Zakona propisano je da ako se osnovica naknadno izmijeni, zbog vraćanja dobara isporučitelju, popusta koji kupac dobije nakon primljenih dobara ili pruženih usluga, ili ako se iznos naknade ne može naplatiti nakon iscrpljivanja svih zakonskih sredstava, obveznik koji je izvršio promet dobara ili usluga može, primjenom članka 55. stavak 6. Zakona, izvršiti ispravku iznosa poreza na dodanu vrijednost. Nadalje, obveznik koji je izvršio promet dobara i usluga može ispraviti iznos poreza na dodanu vrijednost samo ako obveznik kome je izvršen promet dobara i usluga izmijeni odbitak ulaznog poreza na dodanu vrijednost i pod uvjetom da o tome pismeno obavijesti isporučitelja, sukladno odredbama članka 20. stavka 12. Zakona. Prema tome, primatelj predmeta leasinga u navedenom slučaju treba pisano potvrditi ispravak pretporeza kako bi leasing društvo moglo u svojim poreznim evidencijama ispraviti obvezu za porez na dodanu vrijednost, sukladno odredbama čl. 7. st. 4. i 5. Pravilnika. Neka leasing društva, kao sredstvo osiguranja da će u slučaju prijevremenog raskida ugovora

broj: 04/12

36

javne financije

moći ispraviti obvezu za obračunani porez na dodanu vrijednost, traže i unaprijed potpisanu ispravu odnosno ispravu s bjanko potpisom o storno pravu na odbitak pretporeza. U pogledu navedenog, Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost propisuju samo postupanje u slučaju naknadne promjene porezne osnovice koja nije i ne može biti unaprijed dogovorena. Dakle, u navedenom slučaju unaprijed potpisanom ispravom o naknadnom storniranju korištenog prava na odbitak pretporeza korisnik leasinga preuzima određenu odgovornost jer svojim potpisom unaprijed omogućuje da druga strana provede naknadno storniranje korištenog pretporeza. Međutim, osoba koja daje bjanko potpis na takav način odgovorna je suštinski u dijelu koji se odnosi na svjesnost u pogledu potpisivanja takve isprave zbog mogućnosti nezakonite uporabe isprave u pravnom odnosu ili prometu. Pri raskidu ugovora o operativnom leasingu, leasing društvo poziva primatelja predmeta leasinga na vraćanje predmeta leasinga. Ako je primatelj leasinga sve dotadašnje obveze uredno podmirio, vraća mu se svota jamčevine, no ako ima preostalih dugovanja, leasing društvo ih podmiruje iz primljene jamčevine. Po isteku ugovora nema zakonske odredbe koja brani otkup predmeta leasinga od strane primatelja, osim ako nije drukčije ugovoreno. Međutim, za razliku od financijskog leasinga, kod operativnog leasinga otkup se može obaviti samo po tržišnoj vrijednosti predmeta leasinga, a nikako po ostatku vrijednosti koja je u pravilu jednaka jamčevini.

5. Leasing u zemljama Europske unije Zakon o porezu na dodanu vrijednost Federacije Bosne i Hercegovine velikim je dijelom usklađen sa pravnom stečevinom Europske unije odnosno Direktivom 2006/112/EZ. Odredbama članka 25. Zakona prihvaćene su smjernice u pogledu oporezivanja financijskih usluga, u skladu odredbama članka 135. stavak 1. točka b. do g. Direktive. Međutim, iako je cilj Direktive bio ujednačavanje različitih nacionalnih odredbi o porezu na doda-

nu vrijednost, to često nije moguće postići zbog toga što se odredbe o poreznim oslobođenjima nadopunjuju pojmovima nacionalnog prava. Zbog navedenog razloga često dolazi do određenih odstupanja. Jedna od njih je i oporezivanje kamate kod financijskog leasinga koja, zbog određenih razlika u stavovima i tumačenjima u državama članicama EU, ima različit porezni tretman. U susjednoj Republici Hrvatskoj također je provedeno usklađivanje Zakona o porezu na dodanu vrijednost s Direktivom 2006/112/EZ u pogledu oporezivanja odnosno oslobođenja financijskih usluga. Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 87/09) 01. siječnja 2010. godine, leasing društva su, isto kao i u Bosni i Hercegovini, obračunavala i plaćala porez na dodanu vrijednost na kamatu kako kod financijskog tako i kod operativnog leasinga. Međutim stupanjem na snagu izmijenjenog Zakona o porezu na dodanu vrijednost leasing društva su za obračunane kamate kod usluga financijskog leasinga oslobođena plaćanja poreza iz razloga što se, iako je suštinski riječ o najmu, financijski leasing tumači kao oblik financiranja, a i samim Zakonom o kreditnim institucijama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 117/08, 74/09, 153/09) u članku 5. propisano je da se usluga financijskog najma odnosno leasinga smatra jednom od osnovnih financijskih usluga.

6. Zaključak Leasing je trend koji je prisutan u cijelom svijetu te je postao vrlo popularan alternativni instrument financiranja. Mnoge vlade ga potiču kao oblik investicijske inicijative, obzirom na to da omogućuje poslovnim subjektima, osobito malim i srednjim poduzećima, početak ili razvoj poslovanja s minimalnim početnim ulaganjima. Međutim, iako leasing ima prednosti u odnosu na druge načine financiranja, ima i nedostatke. Svaki poduzetnik treba donijeti procjenu i odluku hoće li se financirati iz sredstava dobivenih kreditom ili putem leasinga te odabrati koja će vrsta leasinga biti primjerenija i povoljnija za njegovo poslovanje.


svibanj 2012.

svibanj 2012.

javne financije

37

dr. sc. Dinka Antić

NOVI KONCEPT OPOREZIVANJA ENERGENATA U EU Energetskom strategijom, popularno nazvanom „Strategija 20-20-20“, Europska unija se obvezala da će do 2020.godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20%, povećati energetsku efikasnost za 20% i povećati korištenje obnovljivih izvora energije za 20%. Ciljevi strategije su usklađeni sa ciljevima razvitka EU do 2020., ali i sa obvezama iz Kyoto protokola o globalnom zagrijavanju. Strateški ciljevi EU u energetskom sektoru su usmjereni ka smanjenju štetnog utjecaja potrošnje energije na životni okoliš i klimatske promjene, stimuliranju korištenja obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih i racionalnijoj uporabi energenata od strane građana i gospodarskih subjekata. Energetskom smjernicom iz 2003.g. propisano je oporezivanje trošarinom svih energenata, uključujući i električne energije, koksa i uglja, čime je omogućena ravnopravna konkurencija energenata na tržištu Unije. Međutim, širenje opsega oporezivanja trošarinom nije bilo dovoljno da se osigura ispravno funkcioniranje jedinstvenog tržišta Unije, budući da su omogućene mnogobrojne olakšice u vidu oslobađanja, smanjenih stopa trošarine ili povrata plaćene trošarine, ali i zadržavanje povoljnijeg poreznog tretmana dizela u odnosu na bezolovni benzin. Dugogodišnje favoriziranje dizela dovelo je do promjena u preferencijama potrošača i povećane potražnje automobila na dizel, što se odrazilo i na proizvodnju i pravce razvitka automobilske industrije u EU. Nakon što su analize pokazale da je najštetnije pogonsko gorivo motorni benzin, a da dizel u većem stupnju zagađuje okoliš od bezolovnog benzina, Unija se opredijelila za eliminiranja motornog (olovnog) benzina iz uporabe i za izjednačavanje trošarina na pogonska goriva, bez obzira na vrstu. U proceduri pred Europskim parlamentom nalazi se nova energetska smjernica. Smjernica donosi potpuno novi pristup oporezivanja energenata trošarinom koji uvažava faktore zagađivanja okoliša i efikasnosti potrošnje. Očekuje se da će se sa primjenom novih pravila oporezivanja energenata trošarinom u članicama Unije započeti 1. siječnja 2013. godine.

1. Komponente sustava trošarina na energente U okviru Unije postoji konsenzus oko stajališta da je oporezivanje energenata prema razini emisije CO2 efikasan instrument za smanjenje emisije stakleničkih plinova do razine na koju se Unija obvezala. S druge strane, članice trebaju oporeziva-

ti energente za pogon i zagrijavanje, te električnu energiju i u drugačije svrhe koje nisu nužno i isključivo povezane sa smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Kako bi se uskladila oba zahtjeva, da se trošarinama na energente ostvare mnogobrojni ciljevi oporezivanja (fiskalni, ekonomski, socijalni, zdravstveni), a da se istodobno osigura

broj: 04/12

38

javne financije

i energetska efikasnost, uštede i izmjena strukture energenata u smislu ostvarenja globalnih klimatskih ciljeva, Unija zagovara izmjenu temeljnih principa oporezivanja energenata trošarinom. Novi koncept oporezivanja energenata u EU treba da se temelji na dvije komponente: i. energetskoj efikasnosti ii. ekološkoj prihvatljivosti . Komponenta energetske efikasnosti u strukturi trošarine osigurava se oporezivanje potrošnje energije, a komponenta ekološke prihvatljivosti oporezivanjem emisije CO2 koji nastaje potrošnjom energenta. Članice, prilikom utvrđivanja stopa trošarine na energente, treba da posebno utvrde visinu trošarine po svakoj komponenti oporezivanja na bazi objektivnih kriterija, s tim da je potrebno osigurati jednak porezni tretman različitih izvora energije i ukloniti svaki vid diskriminacije, odnosno favoriziranja, koji egzistira u još važećoj Smjernici 2003/96/EC. Istodobno, potrebno je razlikovati gorivo koje se dobiva iz biomase od fosilnih goriva. U svrhu Smjernice “biomasa” se definira kao biološki razgradiva frakcija proizvoda, otpada ili ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede (uključujući biljne i životinjske supstance), šumarstva i povezanih industrija, uključujući ribarstvo i akvakuluturu, kao i biološki razgradiva frakcija industrijskog i komunalnog otpada. Prilikom utvrđivanja trošarine prema emisiji CO2 potrebno je koristiti elemente za izračun emisije CO2 za svaki energent u skladu da Odlukom Komisije 2007/589/EC, kojom se daju smjernice za nadzor i izvještavanje o emisiji stakleničkih plinova, i Smjernicom 2003/87/EC, kojom je uspostavljena shema trgovanja dozvolama za emisiju štetnih plinova unutar EU1. 1. Oporezivanje prema potrošnji energije Oporezivanje prema potrošnji energije treba se temeljiti na sadržaju energije različitih energetskih proizvoda i električne energije sukladno odredbama Smjernice 2006/32/EC2 o efikasnosti krajnje potrošnje energije i energetskih usluga. Trošarina na potrošnju energije biće iskazana u EUR za jedan giga džul (GJ) energije, a izračunavat će se 1. . Directive 2003/87/EC of the European Parliament and of the Council of 13 October 2003 establishing a scheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community and amending Council Directive 96/61/EC. 2. Directive 2006/32/EC of the European Parliament and of the Council of 5 April 2006 on energy end-use efficiency and energy services and repealing Council Directive 93/76/EEC.

broj: 04/12

svibanj 2012.

na osnovu neto kalorične vrijednosti energetskog proizvoda i električne energije. Prilikom oporezivanja prema potrošnji energije potrebno je voditi računa o ekološkim zahtjevima. U smislu tog zahtjeva potrebno je utvrditi povoljniji porezni tretman biomase i goriva iz biomase. Ovi proizvodi se, ukoliko zadovoljavaju faktore koji su propisani Odlukom 2007/589/EC3, trebaju oporezivati prema emisiji CO2, a ukoliko to nije slučaj kao ekvivalentna pogonska goriva ili goriva za zagrijavanje. U slučaju oporezivanja biomase ili proizvoda iz biomase vrijednosti se preuzimaju iz Smjernice 2009/28/EC4. Međutim, ove vrijednosti u slučaju „bio-tekućina“ i „bio-goriva“ se primjenjuju samo ukoliko navedeni proizvodi zadovoljavaju kriterije održivosti propisane tom Smjernicom, s obzirom na njihov doprinos odražavanju razine CO2 i uvažavajući manji sadržaj energije po količinskoj jedinici u odnosu na fosilna goriva. Ukoliko je to slučaj ista razina oporezivanja će se primijeniti i na pogonska goriva i na goriva za zagrijavanje. U suprotnom slučaju primjenjivat će se razina oporezivanja koju članice primjenjuju za fosilna pogonska goriva i goriva za zagrijavanje. „Bio-tekućine“ predstavljaju tekuća goriva proizvedena iz biomase koja se koriste u energetske svrhe osim za prijevoz, uključujući i rasvjetu, zagrijavanje, hlađenje. „Bio-goriva“ podrazumijevaju tekuće ili plinovito gorivo za prijevoz koje je proizvedeno iz biomase. 2. Oporezivanje prema emisiji CO2 Oporezivanje prema emisiji CO2 treba biti usklađeno sa odredbama Smjernice 2003/87/EC. Trošarina prema emisiji CO2 biće iskazana u EUR za jednu tonu (t) emisije CO2. U načelu, potrebno je osigurati ravnopravan porezni tretman energenata bez obzira na uporabu ukoliko prilikom uporabe u instalacijama nastaje emisija CO2, osim u slučaju da instalacije u kojima nastaje emisija CO2 već nisu podložne pravilima sheme trgovanja emisijskim dozvolama. Naime, primjena oba instrumenta, oporezivanja trošarinom emisije CO2 i pravila trgovine dozvolama za emisiju CO2, na istu 3. Commission Decision 2007/589/EC of 18 July 2007 establishing guidelines for the monitoring and reporting of greenhouse gas emissions pursuant to Directive 2003/87/EC of the European Parliament and of the Council. 4. Directive 2009/28/EC of the European Parliament and of the Council of 23 April 2009 on the promotion of the use of energy from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives 2001/77/EC and 2003/30/EC.

svibanj 2012.

javne financije

instalaciju (postrojenje, opremu) bi povećalo troškove kompanijama, a, s druge strane, ne bi omogućilo smanjenje emisije izvan dostignute razine. Da bi se to onemogućilo potrošnja energenata u instalacijama koje su uključene u shemu trgovanja emisijom CO2 u EU neće se oporezivati prema emisiji CO2, već samo prema potrošnji.

2. Opseg oporezivanja trošarinom Smjernica se primjenjuje na energente (derivate nafte, plin, ugalj i koks) i električnu energiju. Definicije energenata na koje se primjenjuje Smjernica su izražene preko oznaka Kombinirane nomenklature (Tablica 1). Tablica 1: Popis energenata koji se oporezuju trošarinom energent CN oznaka benzin 2710 11 31 2710 11 41 2710 11 45 2710 11 49 2710 11 51 2710 11 59 dizel 2710 19 41 - 2710 19 49 kerozin 2710 19 21 2710 19 25 LPG 2711 12 11 - 2711 19 00 prirodni plin 2711 11 00 2711 21 00 ugalj i koks 2701 2702 2704 električna energija 2716 Nova politika trošarina na energente fokusirana je na ekstenzivnu uporabu energenata dobivenih iz biomase. U tom smislu nova Smjernica sadrži listu energetskih proizvoda koja uključuje biogoriva koja je usklađena s važećom Kombiniranom nomenklaturom Unije. Istodobno, u cilju sprječavanja pojave porezne evazije proizvodi pod kodom CN 3811 se uključuju u nadzor i sustav suspenzije u skladu s odredbama Smjernice 2008/118/EC5, kojom se propisuju opći aranžmani i procedure za sve trošarinske proizvode. Nova smjernica se ne primjenjuje na oporezivanje prometa energije za grijanje i oporezivanje 5. Council Directive 2008/118/EC of 16 December 2008 concerning the general arrangements for excise duty and repealing Directive 92/12/EEC

39

proizvoda koji potpadaju pod oznake CN 4401 i 4402, kao i na sljedeće korištenje energenata i električne energije: - energente koji se koriste za svrhe drugačije nego kao motorno gorivo ili gorivo za grijanje, - dvojnu uporabu energenata – energenti imaju dvojnu uporabu kada se koriste i kao gorivo za grijanje i za svrhe drugačije od motornog goriva i goriva za grijanje. Uporaba energenata za kemijske redukcije i u elektrolitskim ili metalurškim procesima može se smatrati dvojnom uporabom, - električnu energiju u principu korištena za svrhe kemijske redukcije i u elektrolitskim ili metalurškim procesima, - mineraloške procese6.

3. Minimalna razina oporezivanja Izmjene Smjernice idu u pravcu osiguranja načela fiskalne neutralnosti, odnosno izjednačavanja minimalnih stopa trošarina na svaku vrstu energetskih proizvoda. U tom smislu na svaku komponentu oporezivanja energenata, na svaku vrstu energenata koje se koriste za danu svrhu, primijenit će se iste minimalne stope oporezivanja. Pri tome, nije dovoljno načelo fiskalne neutralnosti primijeniti samo na razini minimalnih standarda oporezivanja u EU, nego i u nacionalnim propisima. Članice, ukoliko primjenjuju više stope od minimalnih, dužne su osigurati istu razinu oporezivanja na sve energetske proizvode koji se stavljaju u potrošnju unutar nacionalnih granica. Dinamika povećanja minimalne razine oporezivanja potrošnje energenata treba se zasnivati na važećoj minimalnoj razini oporezivanja, što znači da će se i dalje zadržati viša razina oporezivanja potrošnje pogonskih goriva u odnosu na goriva koja služe za zagrijavanje. Minimalna razina oporezivanja prema emisiji CO2 treba biti utvrđena u skladu s nacionalnim ciljevima članica. Prema propisima EU svaka članica utvrđuje nacionalnu shemu smanjenja emisije stakleničkih plinova, koje, promatrane kao cjelina, trebaju dovesti do ukupnog smanjenja emi-

6. “Mineraloški procesi” predstavljaju procese klasificirane prema NACE nomenklaturi pod oznakom DI23 “proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda”, sukladno Regulaciji Vijeća (EEC) br. 1893/2006 kojom se uspostavlja statistička klasifikacija ekonomskih aktivnosti u Europskoj uniji.

broj: 04/12

40

javne financije

sije CO2 u EU do razine predviđene Strategijom 20-20-20. U cilju održavanja realne razine oporezivanja i ukupnih prihoda koji će se ostvariti oporezivanjem energenata, te ostvarenja ciljeva novog koncepta oporezivanja energenata, potrebno je pravodobno usklađivati stope trošarina. Međutim, metoda usklađivanja se razlikuje ovisno o komponenti oporezivanja. U slučaju komponente oporezivanja prema emisiji CO2 uzimaju se u obzir tržišni faktori. Zbog povezanosti oporezivanja prema emisiji CO2 i trgovanja dozvolama za emisiju CO2 potrebno je kontinuirano pratiti cijene dozvola na tržištu EU. U slučaju oporezivanja potrošnje energenata, da bi se očuvala njihova realna vrijednost, vršit će se redovito automatsko usklađivanje stope trošarina na bazi harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena na razini EU. Iz metodoloških razloga prilikom izračuna spomenutog indeksa biti će isključene cijene energenata i neprerađene hrane.

4. Oporezivanje pogonskih goriva Dosadašnji povoljniji porezni tretman dizela u odnosu na benzin je doveo do snažnih distorzija na tržištu utječući na preferencije kupaca u pogledu nabavke automobila na jeftiniji pogon na dizel. Na taj način je proizvodnja ekološki prihvatljivijeg benzina diskriminirana, a na drugoj strani poreznom politikom je favorizirana proizvodnja automobila na dizel. U cilju eliminacije distorzivnih elemenata trošarinske politike izmjene Smjernice predviđaju postepeno usklađivanje trošarine na dizel na sljedeći način: - do 1.1.2013.g. minimalna trošarina na dizel će se izjednačiti sa sadašnjom minimalnom trošarinom koja se primjenjuje na benzin. Izraženo u postotku za godinu dana trošarina na dizel bi trebala porasti za 8,7%; - do 1.1.2015.g. minimalna trošarina na dizel će se povećati za dodatnih 6,4%; - do 1.1.2018.g minimalna trošarina na dizel će se povećati za dodatnih 7,8%.; - trošarina na benzin se zadržava na razini iz 2012.godine. Predočeni dinamički plan povećanja trošarine na dizel podrazumijeva da će od 2018.g. trošarina na dizel biti veća od sadašnje trošarine na benzin za 14,8%, kako bi se neutralizirali efekti dosadašnje povoljnije trošarinske politike na dizel i adekvatno oporezivalo veće zagađenje okoliša

broj: 04/12

svibanj 2012.

koje proizvodi potrošnja dizela. Predviđeno je i ogromno povećanje trošarina na tečna plinska ulja (LPG) i prirodni plin (Grafikon 1).

Grafikon 1

Dosadašnja mogućnost da se razina trošarina diferencira prema vrsti uporabe dizela na poslovnu i izvan poslovnu uporabu, koja je podrazumijevala da su trošarine na pogonska goriva koja se koriste za poslovnu uporabu oporezuju po nižim stopama u odnosu na izvan poslovnu uporabu, biti će ukinuta budući da je u koliziji sa sve većim zagađenjem okoliša koje prouzrokuje sektor transporta i zahtjevom da se poveća energetska efikasnost uporabe goriva.

5. Diferencirano oporezivanje energenata Karakteristika važeće Smjernice jeste širok dijapazon situacija kada se članicama dozvoljava diferencirano oporezivanje energenata. Politika diferenciranih stopa trošarina uključuje nekoliko modaliteta: - primjenu snižene stope trošarine, - primjenu oslobađanja, - povrat plaćene trošarine, - balansiranje niže stope PDV-a i standardne stope trošarine. Izmjene Smjernice idu u pravcu da politika diferenciranih stopa trošarine bude u funkciji ostvarenja ciljeva Energetske strategije EU – veće energetske efikasnosti i manjeg zagađenja. U slučaju standardnog oporezivanja taj cilj se želi postići visokim porezima na goriva koja u većoj mjeri zagađuju okoliš, dok u slučaju diferenciranog oporezivanja povoljniji porezni tretman se uvjetuje provođenjem mjera u povlaštenim sektorima koje trebaju dovesti do ušteda energije, efikasnije uporabe energije i korištenja ekološki prihvatljivijih energenata.

svibanj 2012.

javne financije

U cjelini nova politika diferenciranja trošarina na energente je znatno restriktivnija nego trenutačno važeća politika. Diferencirana politika oporezivanja trošarinama podrazumijeva mogućnost primjene nižih stopa trošarina ili oslobađanja samo na energetsku komponentu trošarine, odnosno potrošnju energije. U takvim slučajevima i dalje se oporezuje komponenta emisije CO2. Oslobađanje od obje komponente trošarine se primjenjuje samo u strogo ograničenom broju slučajeva i to za određenu uporabu od strane kućanstava i karitativnih organizacija. Restriktivnija politike diferenciranja trošarina na energente trebala bi donijeti rast prihoda od trošarina po osnovu porasta stopa trošarine i širenja porezne osnovice. 5.1. Diferencirana politika oporezivanja potrošnje energije a) Prijedlogom izmjena Smjernice briše se odredba kojom su određene članice imale pravo da lož-ulje oporezuju nižim stopama trošarine od propisane minimalne trošarine na lož-ulje na razini EU, budući da je bila distorzivna za tržište Unije i ravnopravan tretman energenata. b) Osiguravši primjenu minimalne visine oporezivanja koja je propisana Smjernicom izmjenama se predlaže da se diferencirane stope oporezivanja primjenjuju samo na oporezivanje potrošnje energije, pod fiskalnom kontrolom, i to sljedećim slučajevima: - kada su diferencirane stope izravno povezane sa kvalitetom proizvoda; - kada diferencirane stope ovise o razini potrošene količine električne energije i energenata koji se koriste za grijanje; - za sljedeće uporabe: lokalni javni prijevoz (isključujući taksi prijevoznike), za sakupljanje otpada, oružane snage i javnu administraciju, invalidne osobe, ambulantna vozila. U pogledu namjena za koje se mogu primijeniti diferencirane trošarine u odnosu na sadašnju Smjernicu novina je što se namjeravaju isključiti taxi prijevoznici iz povoljnijeg trošarinskog tretmana isključe. S obzirom da je u taxi prijevozu uglavnom angažiran privatni sektor koji isključivo posluje na tržišnoj osnovi i ne smije podlijegati subvencijama vlade logično je da nove odredbe donose diferencirani tretman samo za javne i komunalne usluge, te javne institucije, uz izuzetak invalidnih osoba.

41

c) Oslobađanja energetske komponente trošarina biće moguće u sljedećim slučajevima: - na oporezive proizvode pod fiskalnom kontrolom na polju pilot-projekata za razvitak tehnologije za proizvodnju proizvoda koji su u skladu sa politikom zaštite okoliša ili goriva iz izvora koji se obnavljaju; - na energetske proizvode i električnu energiju koja se kombinirano koristi za grijanje i pogon; - na električnu energiju; - na električnu energiju proizvedenu kombinirano od postrojenja za grijanje i pogon, osiguravši da su kombinirana postrojenja u skladu sa politikom zaštite okoliša; - na energetske proizvode ili električnu energiju koja se koristi za prijevoz dobara i putnika željeznicom, metroom, tramvajem i trolejbusom. U pogledu oporezivanja električne energije članicama je dopušteno da oslobode plaćanja energetske komponente trošarine, djelomično ili u cijelosti, sljedeće vrste električne energije: - solarnu, energiju koja se proizvodi pomoću vjetra, snage valova, plime i oseke, energiju geotermalnog podrijetla; - hidrauličkog podrijetla proizvedenu u hidroelektranama; - proizvedenu iz biomase ili proizvoda koji se proizvode iz biomase; - proizvedenu iz metana koji se ispušta u napuštenim rudokopima; - proizvedenu od naftnih bušotina. Umjesto oslobađanja trošarine članice mogu izvršiti povrat proizvođaču dijela ili cjelokupnog iznosa poreza plaćenog od strane potrošača električne energije proizvedene iz gore navedenih izvora. d) Izmjenama Smjernice se omogućava članicama da smanje ili oslobode plaćanja trošarine samo na energetsku komponentu potrošnje energenata i električne energije koja se koristi u poljoprivredi, hortikulturi, ribogojstvu i šumarstvu. Na navedene korisnike primijenit će se aranžmani koji moraju dovesti do povećane energetske efikasnosti koja bi mogla biti ostvarena u slučaju pune primjene stopa trošarina. S druge strane, za razliku od dosadašnjeg poreznog tretmana, navedeni sektori će plaćati trošarinu koja se obračunava prema udjelu CO2 koji emitiraju određeni energenti. e) Prema važećim odredbama Smjernice zemlje članice mogu primijeniti nižu stopu trošarine na potrošnju energetskih proizvoda koji se koriste za

broj: 04/12

42

javne financije

grijanje, za potrošnju u stacionarnim motorima ili za postrojenja i strojeve koji se koriste u građevinarstvu, konstrukcijama i javnim radovima. U ovim slučajevima izmjene Smjernice omogućavaju primjenu niže trošarine na emisiju CO2, ukoliko se zaključe aranžmani sa poslovnim subjektima ili udruženjima malih poslovnih subjekata, te ukoliko se primjenjuje shema trgovinskih dozvola ili ekvivalentne mjere koje vode smanjenju emisije CO2. f) Prema važećim odredbama moguće je primijeniti niže stope trošarine na energente koje koriste energetski intenzivna poduzeća. Prema sadašnjim pravilima „energetski intenzivno poduzeće“ podrazumijeva poslovni subjekt kod kojeg nabavka energenata i električne energije iznosi najmanje 3% od vrijednosti proizvodnje. Izmjenama Smjernice oslobađanja trošarine u navedenim slučajevima se zadržavaju, ali samo za komponentu oporezivanja potrošnje energiju u strukturi stope trošarine, dok se komponenta oporezivanja udjela emisije CO2 obvezno primjenjuje. g) Budući da je fokus energetske politike na vežem korištenju obnovljive energije dosadašnja oslobađanja trošarina na prirodni plin i LPG koji se koristi kao pogonsko gorivo mogu se zadržati samo do 2023. godine, od kada će biti oporezivana standardnim stopama. 5.2. Politika oslobađanja trošarine na obje komponente Izmjenama Smjernice je omogućeno oslobađanje plaćanja trošarina u cijelosti ili djelomično na obje komponente trošarina na sljedeće proizvode: - na energetske proizvode koji se koriste za zagrijavanje, - električnu energiju koja se koristi od strane kućanstava ili humanitarnih/karitativnih organizacija. Oslobađanje se primjenjuje samo na izvan poslovnu uporabu od strane kućanstava ili humanitarnih/karitativnih organizacija, s tim, da se u slučaju da kućanstvo ili humanitarne/karitativne organizacije obavljaju i poslovne djelatnosti, oslobađanje vrši razmjerno udjelu izvan poslovne uporabe. U konačnici, ukoliko je udjel poslovne uporabe dominantan u potrošnji energenata primijenit će se puno oporezivanje trošarinom.

6. Posebna ovlaštenja Komisije Europska komisija je dužna da svakih pet godina izvijesti Vijeće o primjeni nove Smjernice.

broj: 04/12

svibanj 2012.

Izvještaj treba uključiti analizu stopu trošarine s obzirom na komponentu emisije CO2 u svjetlu trendova tržišne cijene dozvola za emisiju stakleničkih plinova, utjecaja inovacija i tehnološkog razvitka, kao i procjenu opravdanosti nastavka primjene oslobađanja ili smanjenja trošarina. Redovitom pregledu bit će podvrgnuti svi sektori koji su rizični sa stajališta zagađivanja okoliša emisijom CO2. Smjernicom su dana nova ovlaštenja Komisiji da po potrebi donese delegirani akt (engl. delegated act) kojim će revidirati definicije energetskih proizvoda na koje se primjenjuje trošarine, uvažavajući izmjene u Kombiniranoj nomenklaturi Unije. Nove ovlasti Komisije proizlaze iz odredaba članka 290 Lisabonskog ugovora7, kojima se, po prvi put od osnutka Unije, omogućava delegiranje nadležnosti Europskog parlamenta i Vijeća Komisiji. Parlament i Vijeće mogu prenijeti ovlasti Komisiji u domeni donošenja propisa Unije, pod određenim uvjetima, samo u cilju mijenjanja tehničkih elemenata u legislativi. Na taj način se rasterećuje rad Parlamenta i Vijeća, koji, umjesto trošenja energije na tehničke rasprave, fokus svojih aktivnosti mogu usmjeriti na donošenje bitnih politika i zakona Unije. S druge strane, osigurana je potrebna fleksibilnost i efikasnost u primjeni novih propisa, čime se sprječava da gospodarski subjekti trpe zbog sporosti izmjene propisa. Prema istom članku Parlament i Vijeće u svako vrijeme mogu opozvati delegirane ovlasti Komisiji ili delegiranje mogu vremenski ograničiti. Ukoliko Vijeće i Parlament obavijeste Komisiju da prihvaćaju delegirani akt ili ne ulože prigovor Komisiji u roku predviđenom u propisu koji omogućava delegiranje nadležnosti (u slučaju nove energetske smjernice u roku od šest mjeseci) delegirani akt će se objaviti u Službenim novinama EU, odmah po dostavljanju obavijesti ili istekom roka za prigovor. Delegirani akt koji temeljem delegiranih ovlasti donese Komisija postaje novi izvor sekundarnog prava EU. Bitno je naglasiti da Vijeće može u svim slučajevima delegirati određene nadležnosti Komisiji ukoliko postoji kvalificirana većina. Ovim je u određenoj mjeri relaksirano odlučivanje u području oporezivanja, za koje je, u cilju zaštite fiskalnog suvereniteta članica, inače potrebna jednoglasna odluka svih članica EU. 7. Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union, consolidated version, OJ C 115, 9.5.2008.

javne financije

svibanj 2012.

43

7. Implikacije nove Smjernice na BiH Usvajanjem novog Zakona o trošarinama BiH je započela složeni proces harmonizacije trošarina sa minimalnim trošarinama u EU. Pozitivan korak u procesu harmonizacije predstavlja uvođenje dodatne putarine u cijeni naftnih derivata, čime se ukupna trošarina na naftne derivate približila minimalnim standardima EU8. Međutim, to je bilo kratkog efekta, budući da je EU od 1. 1. 2010. povećala minimalne stope trošarina na dizel, što je povećalo raspon između trošarina između BiH i EU. Kako EU planira da u narednih šest godina izjednači trošarine na dizel/kerozin i bezolovni benzin, pa potom trošarine na dizel značajno poveća, očekuje se da će jaz između trošarina u EU i trošarina u BiH, ukoliko ne dođe do promjene u trošarinskoj politici u BiH, postati sve veći, od sadašnjih 0,10 KM/l kod obje vrste derivata, do 0,25 KM/l na dizelu (Grafikon 2).

Grafikon 2

Dobivanje kandidatskog statusa predstavljat će signal da Bosna i Hercegovina treba ozbiljnije pristupiti harmoniziranju propisa iz područja oporezivanja trošarinom sa smjernicama iz EU kojima se propisuju opći aranžmani i postupanje sa trošarinskim proizvodima i oporezivanje pojedinih grupacija trošarinskih proizvoda (duhanski proizvodi, energenti, alkohol, pivo i vino). U području oporezivanja energenata proces harmonizacije treba obuhvatiti: - proširenje opsega oporezivanja na ugalj, koks, plin i električnu energiju; - primjenu novog koncepta oporezivanja energenata trošarinom; - uspostavljanje dinamike harmonizacije ukupne stope trošarine na energente sa minimalnim standardima EU. 8. Putarine predstavljaju trošarine sa namjenskim karakterom potrošnje prikupljenih prihoda (tzv. destinirani porezi).

broj: 04/12

javne financije

44

svibanj 2012.

Milan Kuridža, dipl. iur. mr. Miloica Duško, dipl. iur.

UPRAVNO SUDSKA PRAKSA SUDA BIH U OBLASTI NEIZRAVNIH POREZA U prethodnom broju časopisa su objašnjeni razlozi za pobijanje konačnog upravnog akta Uprave za neizravno oporezivanje i vrste odluka koje donosi prvostupanjsko upravno vijeće Suda BiH prilikom ocjene zakonitosti konačnog akta Uprave. U članku su dani izvodi iz nekoliko presuda Suda Bosne i Hercegovine donesenih u upravno sudskim sporovima ispitivanja zakonitosti konačnih akata Uprave za neizravno oporezivanje (materija oporezivanja pdv-om). U ovom članku će biti prikazani izvodi iz dvije presude Suda Bosne i Hercegovine u pitanjima koja se odnose na obračun carine i poreza na dodanu vrijednost prilikom uvoznog carinjenja. U prvom slučaju priređivači članka po prvi put dostavljaju izvod iz drugostupanjske parnične presude Suda BiH koju je ovaj sud donio u parničnom postupku koji je tužitelj, pravna osoba – špediter vodio protiv Uprave za neizravno oporezivanje sa zahtjevom za naknadu štete koju je tužitelj pretrpio zbog toga kao posljedicu uvoznog carinjenja. Presuda u svemu odgovara na pitanja odgovornosti za uvozne dažbine koju špediter ima u postupku uvoznog carinjenja, zbog čega su je priređivači istakli u izvodu, iako presuda nije donesena u upravno – sudskom sporu ispitivanja zakonitosti upravnog akta Uprave za neizravno oporezivanje. U nastavku je dan izvod iz presude kojom je ispitivana zakonitost konačnog upravnog akta Uprave za neizravno oporezivanje, kojim upravnim aktom su obračunane uvozne dažbine za opremu uvezenu u slobodnu zonu.

Odgovornost špeditera za uvozne dažbine Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza, koji su navedeni u obrazloženju pobijane presude, utvrdio da je tužitelj kao špediter 10. 06. 2005. godine po carinskoj prijavi D 2770 od 10. 06. 2005. godine na graničnom prijelazu V. ulazak u carinsko područje BIH izvršio prijavljivanje pošiljke benzina u količini od 25.200 kg upućene od strane T. G. iz B. za uvoznika M. C. d.o.o. M.,

broj: 04/12

koju je prevozio M. S. vozač R. T. d.o.o. B.. Tužitelj kao podnositelj prijave je dao garanciju broj 000540 od 12. 08. 2004. godine s rokom važenja do 14. 08. 2005. godine da će navedena roba biti prijavljena carinarnici CI M., radi konačnog carinjenja. Nakon podnošenja zahtjeva za prijevoz Carinskom referatu na GP V., roba je stavljena pod carinski nadzor, plombirano je prijevozno sredstvo i roba je upućena na konačno carinjenje CI M., obzirom da je roba upućena M. C. iz M.. Na osnovu međunarodnog tovarnog lista NO 000200

svibanj 2012.

javne financije

utvrđeno je da je T. G. izvršila predaju predmetne robe M. C. iz M. dana 10. 06. 2005. godine. Međutim, iz CI M. putem faksa GP V. istog dana prvo stiže potvrda da je predmetna roba zaprimljena, a nakon ponovne provjere podataka od stane referenta na GP V. od 23. 06. 2005. godine da se potvrdi prijem robe, CI M. odgovara dana 04. 07. 2005. godine, da predmetna roba nije prijavljena u CI M., radi podnošenja JCI radi carinjenja i plaćanja neizravnog poreza. CI V. vrši obračun carinskog duga u iznosu od 25.926,36 KM kao da navedena roba nije prispjela u odredište. UNO izdaje rješenje 19. 07. 2005. godine kojim obavezuje M. C. kao carinskog obveznika da plati na ime carinske obaveze za uvezenu robu ukupno iznos od 25.926,36 KM, međutim, ista je odbila da postupi po navedenom rješenju, nakon čega je UNO aktivirala garanciju tužitelja i s računa tužitelja kao garanta za plaćanje carinskih obaveza za uvoznika, naplatila u cijelosti carinske dažbine u navedenom iznosu. S obzirom na ovako utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski sud je, i po ocjeni drugostupanjskog vijeća, pravilno odbilo tuženi zahtjev uz obrazloženje da se u konkretnom slučaju ne radi o stjecanju bez osnove Uprave za neizravno oporezivanje, jer nije proveden carinski postupak na predmetnoj carinskoj robi, obzirom da roba nije predana carinskom uredu koji je odobren od carinskog organa, odnosno da je izuzeta ispod carinskog nadzora, u situaciji kada se tužitelj u okviru svoje djelatnosti pojavio kao garant da će se carinski postupak provesti. Naime, prema generalnom ovlaštenju danog tužitelju 08. 06. 2005. godine, sasvim jasno proizlazi da je tužitelj kao špediter ovlašten da u ime i za račun M. C. iz M. izvrši usluge špedicije koje se sastoje od 1) prijavljivanja robe za carinjenje na GP V. i 2) uvozno izvozno carinjenje u CI (koja nije označena). Iz garantne potvrde broj 000540 od 12. 08. 2004. godine proizlazi da je …banka kao jamac dala garanciju za više radnji prijevoza s rokom važenja do 14. 08. 2005. godine i da će svaki iznos carinskog duga i troškova uključujući carinu i druge dažbine koje se naplaćuju pri uvozu, izuzev novčanih kazni za koje tužitelj kao korisnik garancije može biti ili postati obvezan zbog carinskog prekršaja ili neispravnosti počinjene tijekom procedure prijevoza, kao jamac platiti Upravi…do maksimalnog iznosa od 100.000,00 KM pri prvom pismenom zahtjevu od strane carinskih organa i bez mogućnosti za odgodu plaćanja. Carinska

45

uprava se suglasila da je tužitelj kao korisnik ovlašten da vrši prijevoz u BIH na graničnom prijelazu V.. Osim toga i u ispravi JCI 3/8 je konstatirana garancija pod brojem 000540, pa zato navodi žalbe da se od tužitelja nije moglo naplatiti više od iznosa 15.634,72 KM sa kojim iznosom je tužitelj garantirao, i s kojim se prvotužena suglasila svojim potpisom na carinskoj ispravi, su neosnovani. Nesporno je utvrđeno da je tužitelj kao špediter dana 10. 06. 2005. godine izvršio prijavljivanje robe za M. C. koja je dovezena na granični prijelaz V., prijevozno sredstvo plombirano i roba upućena na konačno carinjenje CI M.. Međutim, prema podacima iz CMR međunarodnog tovarnog lista sasvim jasno proizlazi da je istog dana M. C. u M., preuzeo robu od prijevoznika R. T. (ovjereno pečatom i potpisom). Prije preuzimanja roba je trebala biti carinjena. Istina iz potvrde CI M. od 10. 06. 2005 godine proizlazi da je predmetna roba primljena, ali to ne znači i da je predmetna roba prijavljena odredišnoj carinarnici CI M. radi carinjenja što dokazuje i odgovor CI M. Od 04. 07. 2005. godine da ta roba nije prijavljena. Kako je roba stavljena u promet prije okončanja carinskog postupka i naplate carine, to je obračunana carina i rješenjem UNO od 19. 07. 2005. godine obvezana M. C. iz M. da uplati na ime carine za uvezenu predmetnu robu iznos od 25.926,36 KM. Neosnovano žalba ukazuje na činjenicu da tužitelj protiv tog rješenja nije imao načina da se brani, jer je rješenje dostavljeno i tužitelju koji nije uložio žalbu. Naime, tužitelj kao zainteresirana treća osoba ima položaj stranke u smislu odredbe članka 218. stavak 2. Zakona o upravnom postupku („Službeni glasnik”, broj: 29/02) i mogao je podnijeti žalbu u roku koji važi za stranku, po čijem zahtjevu je donijeto prvostupanjsko rješenje, odnosno o čijem pravu je riješeno. Rok za žalbu za osobu koja radi zaštite svojih prava i pravnih interesa ima pravo da sudjeluje u postupku (zainteresirana osoba) teče od dana kada joj je dostavljeno rješenje. Obzirom da je tužitelj kao ovlašteni špediter, dao garanciju kojom se osigurava predaja robe nadležnoj carinarnici i naplata carine i drugih uvoznih dažbina, a koju je on podnio prilikom prijavljivanja robe na graničnom prijelazu V., što je u skladu sa pravnom prirodom garancije i obvezom garanta kada je u pitanju pravni odnos kakav je u ovom slučaju. Pošto uvezena roba nije predana nadležnoj carinarnici, niti je carinski obveznik platio dužne zakonske obaveze, ove obaveze je

broj: 04/12

46

javne financije

dužan izmiriti tužitelj, kao garant, kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud. Neosnovano tužitelj tvrdi da je preuzeo garanciju i da je tu garanciju razdužio prijavljivanjem i predajom robe CI M., jer je ta tvrdnja suprotna i samoj svrsi garancije koja je dana, kada su u pitanju obaveze od strane garanta za slučaj da ih carinski obveznik ne izmiri, jer ova garancija predstavlja instrument plaćanja carine i ostalih uvoznih dažbina. Osim toga odredbom članka 835. Zakona o obligacijskim odnosima propisano je da ukoliko nije drugačije određeno, nalog za otpremu stvari preko granice sadrži obavezu špeditera da provede carinske radnje i isplati carinske dažbine za račun nalogodavca, pa kada se ove zakonske odredbe dovedu u vezu s preuzetom tužiteljevom garancijom i odredbama članka 187. stavak 1. Zakona o carinskoj politici BIH, prema kojem se garant obvezuje da će osobno platiti garantirani iznos carinskog duga koji je dospio za plaćanje onda je tužitelj kao ovlašteni špediter, u situaciji kada roba nije prijavljena nadležnoj carinarnici radi carinjenja, niti je za tu robu plaćena carina i ostale uvozne dažbine, kao i porez na promet, dužan izmiriti te obaveze u postupku koji je C. pokrenula po službenoj dužnosti. Drugostupanjska parnična presuda Suda Bosne i Hercegovine broj Pž-9/09 od 07. 06. 2010. godine

Obveza plaćanja uvoznih dažbina na opremu uvezenu u slobodnu zonu ...Naime, rješavajući po službenoj dužnosti u postupku naplate uvoznih dažbina za carinskog obveznika - tužitelja V. S. d.o.o., upravni organi tuženog su pravilno tumačili odredbe članka 29. stavak 2. Zakona o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj: 3/02 i 13/03), kojom je propisano da će oprema koja se uvozi u slobodnu zonu i koja je namijenjena za proizvodnju u slobodnoj zoni, biti izuzeta od plaćanja carina i carinskih obaveza, isključujući carinsko evidentiranje, ukoliko drugačije nije predviđeno odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine. Također, pravilno je primijenjena i Odluka o uvjetima kojima podliježe povoljniji tarifni postupak iz koga određena roba zbog konačne namjene može uživati određene pogodnosti („Službeni glasnik BiH“, broj: 7/03). Prema članku 3. navedene Odluke, stavljanje robe u slobodni promet s povoljnim tarifnim po-

broj: 04/12

svibanj 2012.

stupkom zbog konačne namjene vrši se na temelju pisanog odobrenja koje se izdaje osobi koja uvozi robu za slobodan promet. Odobrenje izdaje nadležna carinarnica u entitetu u kojem se roba prijavljuje za slobodni promet na temelju pisanog zahtjeva zainteresirane osobe. U skladu s navedenim je i Autentično tumačenje stavka 2. članka 29. Zakona o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini, objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj: 7/05). Međutim, po shvaćanju apelacijskog upravnog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, pogrešan je zaključak upravnih organa tuženog, koji je prihvatilo i vijeće za upravne sporove Suda BiH, da tužitelj nije podnosio pisani zahtjev za stavljanje uvezene opreme u slobodan promet sa povoljnim tarifnim postupkom zbog konačne namjene. Naime, iz specifikacije uvezene opreme, koja se nalazi u prilogu izvještaja Komisije Regionalnog centra S., broj: D-669/05 od 07. 06. 2005. godine, vidljivo je da je tužitelj u razdoblju od 07. 07. 2000. godine do 10. svibnja 2005. godine, vršio kontinuiran uvoz opreme (specifikacija je raščlanjena po tranzitnom prijavama od rednog broja 1. do 114.). Iz stanja spisa ove upravne stvari vidljivo je da su upravni organi tuženog u navedenom razdoblju odbijali primjenu odredbe članka 29. stavak 2. Zakona o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini, smatrajući da Zakon o carinskoj politici nije bio u potpunosti usuglašen sa Zakonom o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini, što je imalo za posljedicu da je uslijedilo i Autentično tumačenje navedenih odredbi od strane Parlamentarne skupštine BiH. Iz spisa je također vidljivo da se aktom, broj: 03-6187/03 od 30. 05. 2003. godine, Ministarstvo... BiH – Sektor za..., obratilo Komisiji za... sa zahtjevom za donošenje podzakonskog akta za provođenje članka 29. stavak 2. Zakona o slobodnim zonama u BiH. U spisu se nalazi i akt Federalnog ministarstva... F BiH – CU S., broj: 02-9570-2/03 od 06. 10. 2003. godine, upućeno Ministarstvu... BiH, radi hitnog davanja tumačenja za primjenu odredbe članka 29. stavak 2. Zakona o slobodnim zonama u BiH. Također, u spisima se nalazi i akt predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, broj: 01-02-736-2/05 od 20. lipnja 2005. godine, upućen Upravnom odboru tužene Uprave za... BiH, u kome stoji da je predsjedavajući informiran da se kompanije koje posluju u slobodnim zonama nalaze pod stalnim pritiskom prinudne naplate carina na uvoz strojeva i opreme koju koriste u slobodnoj zoni u pro-

svibanj 2012.

javne financije

cesu proizvodnje. U tom aktu, između ostalog, se navodi da se, nažalost, ovakvim postupanjem ozbiljno narušava poslovna klima za privlačenje stranih investicija u zemlji i Ugovor o osnovama suradnje sa V. S. d.o.o., koji je 17. 07. 1998. godine odobren od strane Vijeća Ministara BiH, a kojim ugovorom je omogućen rad V. u slobodnoj zoni u sladu sa Zakonom o slobodnim zonama BiH, koji predviđa oslobađanje od carine za uvoz strojeva i opreme namijenjenih za proizvodnju u slobodnim zonama. Na kraju se predlaže razmatranje mogućnosti da se do konačnog stava po tom pitanju na Upravnom odboru Uprave za ... BiH, izda smjernica Upravi za ... da se obustave sve radnje i postupci vezani za prinudne naplate carinskih obaveza za opremu i strojeve koje se koriste za proizvodnju u slobodnoj zoni. Također, aktom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, od 01. 07. 2005. godine, upućenog Upravnom odboru Uprave za ... – gospodin D. se moli da se na prvoj narednoj sjednici razmotri mogućnost da Upravni odbor Uprave za ... donese odluku na temelju koje bi Uprava za ..., a na bazi važećeg tumačenja Parlamentarne skupštine BiH, izdala instrukciju da se obustave postupci naplate carine za opremu i strojeve koje se uvoze u slobodne zone radi proizvodnje, do izmjena zakona. U vezi s navedenim problemom zbog naplate carina na opremu i strojeve koji su uvezeni radi proizvodnje u slobodnoj zoni, u spisu se nalazi i akt (na njemačkom jeziku) predstavnika V. AG iz W. – gosp. U. S., od 7. travnja 2004. godine, upućen ministru Ministarstva ... BiH, kao i drugi akti koji svjedoče o postojanju navedenog problema, nejasnoća i lutanja u primjeni navedenih propisa od strane tuženog, a sve na štetu tužitelja, odnosno stranog ulagača kojem je onemogućeno korištenje zakonskih olakšica, odnosno oslobađanje od carina za uvoz strojeva i opreme namijenjenih za proizvodnju u slobodnoj zoni V. Sve ovo ukazuje da u BiH još uvijek nije uspostavljeno sigurno pravno okruženje kao neminovni uvjet za strana ulaganja. Usprkos svim navedenim problemima i nejasnoćama s kojima se susretala tužena, njezini organi su obvezali tužitelja na plaćanje carine na navedenu uvoznu opremu, a s obrazloženjem da je tužitelj, da bi predmetnu opremu koristio, odnosno upotrebljavao za proizvodnju u slobodnoj zoni, morao podnijeti carinsku prijavu za puštanje robe (opreme) u slobodan promet i pisani zahtjev za izuzimanje od plaćanja carine i carinskih obveza zbog konačne namjene, u smislu članka 29. sta-

47

vak 2. Zakona o slobodnim zonama, pa kako tako nije postupljeno, nastao je carinski dug u smislu odredbe članka 181. ranijeg Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, na čiju je isplatu obvezan tužitelj. Pri tom, organi tužene kao i vijeće za upravne sporove Suda BiH su propustili cijeniti akte-dopise tužitelja V. S. d.o.o. od 22. 09. 2003. godine, upućen Carinarnici S. – Carinski referat V., kao i akt od 24. 09. 2003. godine, upućen CU Carinarnice S., na ruke upravnice. U ovim obraćanjima za stav po pitanju carinjenja opreme u Slobodnoj zoni, tužitelj navodi da su tijekom kolovoza i rujna te godine za korisnika V. S.-V. smještena osnovna sredstva u skladištu korisnika u Slobodnoj zoni V. i da carinjenje nije izvršeno, jer se čeka uputa za provođenje odredbe čl. 4 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama u BiH („Sl. glasnik BiH“, broj: 13/03). S obzirom da se radi o opremi potrebnoj za proizvodnju, ovim dopisom se moli davanje suglasnosti za uzimanje robe iz skladišta i stavljanje u upotrebu uz prethodni pregled carinskog djelatnika, a podnošenje deklaracije i carinjenje će se izvršiti putem špeditera po dobivanju navedene upute i usklađivanja sa programom ASYCUDA. Također, dopisom od 07. 03. 2005. godine, upućenom Upravi za ... – Odsjek za ..., Interšped S., kao ovlašteni špediter tužitelja V. d.o.o. V., tražio je pojašnjenje procedure carinjenja opreme smještene u Slobodnoj zoni V. i namijenjene za proizvodnju u slobodnoj zoni, odnosno instrukciju za način carinjenja i podnošenje usuglašene dokumentacije. U tom dopisu se napominje da program ASYCUDA ne dozvoljava, bez podešavanja, podnošenje dokumentacije za carinjenje opreme uz oslobađanje carine i carinskih dažbina, osim carinskog evidentiranja, te se očekuje instrukcija. Sve ove dokaze organi tužene nisu uopće cijenili kako pojedinačno tako ni u sklopu ostalih dokaza, čime su počinili povredu odredaba upravnog postupka iz članka 13. u vezi sa člankom 230. stavak 1. Zakona o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, broj: 29/02 i 14/04). Također, vijeće za upravne sporove Suda BiH nije cijenilo sve navode tužbe i navedene dokaze na okolnosti da je tuženi odbijao primjenu Zakona o slobodnim zonama, čime je počinio povredu odredbi članka 39. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, a što su sve razlozi za podnošenje zahtjeva za preispitivanje sudske odluke u smislu članka 49. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine.

broj: 04/12

48

javne financije

Iz stanja spisa ove upravne stvari ne proizlazi da je tužena odgovarala na navedene dopise – obraćanja tužitelja i njegovog špeditera, pa se navedeni dopisi, po shvaćanju apelacijskog upravnog vijeća Suda BiH, mogu usporediti s pisanim zahtjevom tužitelja za davanje odobrenja za stavljanje robe u slobodan promet sa povoljnijim tarifnim postupkom, o kojim zahtjevima tužena nije odlučivala. Naprotiv, da je tužena znala da tužitelj uvezenu opremu upotrebljava za proizvodnju u Slobodnoj zoni V. i da je jedno vrijeme takvo postupanje tužitelja i odobravala, govori i Instrukcija Upravi za ... BiH, od 7. srpnja 2005. godine („Službeni glasnik BiH“, broj: 52/05), koju je donio Upravni odbor tužene. Prema stavku 1. navedene Instrukcije, carinske i ostale dažbine, isključujući carinsku evidenciju, ne plaćaju se za opremu uvezenu u slobodne zone koja je namijenjena za proizvodnju u slobodnoj zoni. Stavkom 2. je propisano da će ova instrukcija biti na snazi do 31. 10. 2005. godine, a ukoliko se do tog datuma ne usvoje zakonske regulative koje će otkloniti diskriminaciju u ovoj oblasti, ova instrukcija se neće produžiti, a naplata obveza će se izvršiti retroaktivno i za razdoblje njezine primjene. Vijeće za upravne sporove je, i po shvaćanju apelacijskog upravnog vijeća, pravilno prihvatilo zaključak prvostupanjskog organa tužene da se u konkretnom slučaju primjenjuju propisi na dan nastanka carinskog duga, te da je u konkretnom slučaju carinski dug mogao nastati najranije na dan 07. 06. 2005. godine, kada je od strane nadzornog carinskog ureda utvrđena upotreba robeopreme koja nije bh. roba. Dakle, s obzirom na navedeni datum eventualnog nastanka carinskog duga, u ovoj upravnoj stvari ima se primijeniti Zakon o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 57/04 i 51/06), a ne Zakon o carinskoj politici („Službeni glasnik BiH“, broj: 21/98 i 34/00), koji je primijenio drugostupanjski organ tužene pri odlučivanju o žalbi. Međutim, po shvaćanju apelacijskog upravnog vijeća Suda BiH, zaključak upravnih organa tužene, koji je prihvatilo i vijeće za upravne sporove ovog suda, da je u konkretnom slučaju zaista i nastao carinski dug na čiju isplatu je obvezan tužitelj, je zasnovan na pogrešnoj primjeni odredbi članka 197. stavak 1. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj: 57/04 i 51/06), odnosno članka 181. stavak 1. ranije važećeg Zakona o carinskoj politici Bo-

broj: 04/12

svibanj 2012.

sne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj: 21/98). Naime, u smislu navedenih odredbi, carinski dug pri uvozu nastaje prilikom potrošnje ili upotrebe u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu robe koja podliježe plaćaju uvoznih dažbina pod drugim uvjetima od onih koji su propisani važećim propisima. Međutim, u konkretnom slučaju tužitelj je u slobodnoj zoni upotrebljavao uvezenu opremu za registriranu proizvodnu djelatnost u slobodnoj zoni, dakle upotrebljavao uvezenu opremu koja s obzirom na namjenu i način upotrebe, ne podliježe plaćanju uvoznih dažbina – carine, osim carinskog evidentiranja, u smislu članka 29. stavak 2. Zakona o slobodnim zonama, pa takvom upotrebom uvezene opreme nije ni mogao nastati carinski dug. Carinski dug je mogao nastati samo upotrebom uvezene opreme pod drugim uvjetima od onih koji su propisani važećim propisima. Apelacijsko upravno vijeće smatra da osim što su upravni organi tužene kao i vijeće za upravne sporove Suda BiH pogrešno primijenili odredbe članka 197. važećeg odnosno članka 181. stavak 1. ranijeg Zakona o carinskoj politici BiH, također su propustili primijeniti i odredbu članka 205. važećeg Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 57/04 i 51/06), jer i kada se zanemari činjenica da, prema članku 197. Zakona o carinskoj politici, carinski dug može nastati samo za takvu upotrebu koja podliježe plaćanju carina, i tada u konkretnom slučaju tuženi nije mogao biti obvezan na plaćanje carinskog duga nastalog u smislu odredbi članka 197. navedenog Zakona, s obzirom da su se na strani tužitelja stekli uvjeti za oslobađanje od plaćanja carine na uvezenu opremu propisani člankom 205. važećeg Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, a ti uvjeti su: 1) da je važećim propisima predviđeno povoljnije postupanje s robom zbog krajnje upotrebe ili potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina u skladu s člankom 176. navedenog zakona; 2) da ponašanje zainteresirane osobe ne uključuje zlonamjerno postupanje ili očigledan nemar i 3) da su zadovoljeni drugi uvjeti za primjenu povoljnijeg postupanja, olakšice ili oslobađanja. Po shvaćanju apelacijskog upravnog vijeća, na odnos koji je nastao za vrijeme važenja jednog propisa, a traje i za vrijeme važenja kasnijeg propisa kojim se taj odnos drugačije regulira, primijenit će se taj kasnije donijeti propis ako je povoljniji po stranku i ako o stvari nije bilo pravosnažno riješeno za vrijeme važenja ranijeg propisa. Ra-

svibanj 2012.

javne financije

niji zakon o carinskoj politici BiH nije sadržavao povoljnosti regulirane odredbom članka 205. važećeg Zakona o carinskoj politici BiH, tako da se u konkretnom slučaju ima primijeniti navedena odredba važećeg zakona, kao povoljnijeg. Po shvaćanju apelacijskog upravnog vijeća, sve i kada bi se nepodnošenje pisanog zahtjeva za stavljanje uvezene opreme u slobodan promet uz oslobađanje od plaćanja carina i nepostojanje odobrenja nadležnog carinskog organa, moglo staviti na teret tužitelju, u tom slučaju tužitelj bi mogao, eventualno, odgovarati samo za carinski prekršaj iz članka 35. Zakona o slobodnim zonama ili neki drugi carinski prekršaj, ali u konkretnoj situaciji carinski dug ne bi mogao nastati s obzirom da je uvezena oprema korištena za proizvodnju u slobodnoj zoni, dakle na način i u svrhu za koju je uvezena i za koju je zakonom oslobođena od plaćanja carine. Stoga je, po mišljenju apelacijskog upravnog vijeća, vijeće za upravne sporove, pogrešno primjenjujući zakone BiH, propustilo da, na temelju dokaza provedenih u upravnom postupku, utvrdi da tužitelj nije obveznik plaćanja carine, da mu je carina nezakonito obračunana i naplaćena, što je imalo za posljedicu da je nezakonito odbijen tužbeni zahtjev upravljen na poništenje rješenja tužene.

49

S obzirom na izloženo, apelacijsko upravno vijeće Suda BiH ocijenilo je prvostupanjsku presudu vijeća za upravne sporove ovog suda nepravilnom i nezakonitom, a zahtjev za preispitivanje te presude osnovanim, te ga je uvažilo primjenom odredbe članka 54. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 19/02, 88/07 i 83/08), tako što je preinačilo osporenu presudu vijeća za upravne sporove, tužbu uvažilo i, na temelju članka 34. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, poništilo kao nezakonito konačno rješenje tužene Uprave za ... BiH, broj: 01/4-UP/ II-575/08 od 15. 10. 2008. godine, kao i rješenje prvostupanjskog organa Regionalnog centra S., broj: 03/4-2-UP-18-18-5472/07 od 17. 04.2008. godine u dijelu kojim je tužitelj obvezan na isplatu carine u iznosu od 3.880,36 KM za robu smještenu u Slobodnu zonu V. po prijavi JCI broj: 46 od 21. 01. 2004. godine i profakturi od 20. 01. 2004. godine, i u tom dijelu predmet vratilo prvostupanjskom organu na ponovno rješavanje. Presuda Suda Bosne i Hercegovine broj Uvl5/10 od 08.07.2010. godine donesena u postupku po zahtjevu za preispitivanje presude prvostupanjskog – upravnog vijeća ovog suda


50

javne financije

svibanj 2012.

Frano Dogan, dipl. iur.

PRIVREMENI SMJEŠTAJ ROBE Roba podnesena (dopremljena) mjerodavnom carinskom tijelu ima status robe u privremenom smještaju sve dok joj se ne odredi carinsko odobreno (dopušteno/ dozvoljeno) postupanje ili uporaba robe. Privremeni smještaj može se definirati kao smještaj robe pod carinski nadzor i pod uvjetima koje odobri carinsko tijelo, dok joj se ne odobri carinsko odobreno postupanje ili uporaba. Privremeni smještaj robe propisan je odredbama: - članka 47. do 50. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11), dalje u tekstu: Zakon; - članka 96. do 98. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 63a/04, 60/06 i 57/08), dalje u tekstu: Odluka; - članka 15. do 19. Upute o popunjavanju carinske prijave podnijete u pisanom obliku i uporabom tehnike obrade podataka i zbirne prijave broj: 01-18-10122/05 od 20.12.2005. godine, dalje u tekstu: Uputa o popunjavanju carinske prijave i - Upute o privremenom smještaju robe („Službeni glasnik BiH“, broj 31/06), dalje tekstu: Uputa.

Prostor za privremeni smještaj Prostor za privremeni smještaj je prostor iz članka 4. i 8. Upute odnosno to je mjesto gdje roba u privremenom smještaju može biti smještena i koje je odobrilo carinsko tijelo. Prostori za privremeni smještaj mogu biti zatvorene prostorije ili ograđeni, pokriveni ili nepokriveni prostori u kojima se roba smješta do određivanja carinsko odobrenog postupanja ili uporabe. Izuzetno, mjerodavno carinsko tijelo može odobriti privremeni smještaj i na drugom mjestu kao i uvjete pod kojima roba može biti u privremenom smještaju.

broj: 04/12

Prostori za privremeni smještaj mogu biti prostori koji su stalno/trajno odobreni za privremeni smještaj robe (prostori koji nisu u okviru prostora carinskog skladišta), i oni se nazivaju „prostorima za privremeni smještaj“ i kao takva moraju biti odobrena od strane carinskog tijela. Privremeni smještaj može se odobriti i u prostoru carinskog skladišta, koji je fizički odvojen od dijela prostora carinskog skladišta u kojem se smješta roba u postupku carinskog skladištenja. Držatelj carinskog skladišta evidenciju o robi u privremenom smještaju mora voditi odvojeno od evidencije za robu u postupku carinskog skladištenja. Sukladno članku 6. Upute, odobrenje za ovu vrstu skladišta carinsko tijelo izdaje na temelju pisanog zahtjeva. Prostorom za privremenim smještajem mogu upravljati osobe koje ispunjavaju uvjete za odobravanje prostora za privremeni smještaj ili carinska tijela. Sukladno članku 96. stavak (2) Odluke, carinska tijela, kada sami ne upravljaju prostorom za privremeni smještaj, u cilju osiguranja primjene carinskih propisa, mogu zahtijevati da prostor za privremeni smještaj bude zaključan s dvije brave, gdje jedan ključ drže oni te da osoba koja upravlja prostorom za privremeni smještaj vodi knjige o zalihama koje omogućavaju praćenje kretanja robe. Pisani zahtjev se podnosi mjerodavnom carinskom tijelu prema mjestu gdje se nalazi prostor za privremeni smještaj. Uz zahtjev u pisanom obliku podnosi se i izvod iz registra mjerodavnog suda, dokaz o posjedovanju ili zakupu prostora namijenjenog privremenom smještaju, skica i tehnički opis prostorija ovjeren od podnositelja zahtjeva i dokaz o registraciji kod Uprave za neizravno oporezivanje. Zahtjev i privici se podnose u dva primjerka od kojih jedan ostaje pismohrani carinskog tijela koje je izdalo odobrenje, a drugi primjerak se dostavlja mjerodavnom carinskom uredu zajedno s odobrenjem. O zahtjevu za odobravanje prosto-

svibanj 2012.

javne financije

ra za privremeni smještaj odlučuje carinsko tijelo koje je mjerodavno za izdavanje odobrenja za privremeni smještaj. U skladištima za privremeni smještaj ne može se provoditi postupak carinskog skladištenja robe. U slučajevima kada se zahtjeva da se u prostoru carinskog skladišta odobri dio prostora koji će biti namijenjen za privremeni smještaj robe, u zahtjevu za odobravanje carinskog skladištenja navodi se da će se dio prostora rabiti za privremeni smještaj robe. Ukoliko podnositelj zahtjeva već posjeduje odobrenje za carinsko skladište, podnosi se zahtjev za dopunu odobrenja i za prostor koji će se rabiti za privremeni smještaj. Ukoliko se radi o posebnim prostorijama istog držatelja, donose se dvije odluke i za držanje carinskog skladišta i za držanje prostora za privremeni smještaj. Prostor koji je odobren i kao carinsko skladište i kao prostor za privremeni smještaj ima dva identifikacijska broja, odnosno jedan identifikacijski broj je broj prostora za privremeni smještaj, a drugi za odobreno carinsko skladište. Držatelj prostora koji je isključivo namijenjen za privremeni smještaj robe, odnosno kada se radi o skladištu za privremeni smještaj, mora podnijeti i bankarsko jamstvo koje se utvrđuje na način predviđen za određivanja bankarskog jamstva za carinsko skladište. Druga osoba ne može položiti osiguranje za otvaranje prostora za privremeni smještaj umjesto držatelja prostora. Prostori koji su stalno odobreni za privremeni smještaj robe, sukladno članku 98. Odluke, su skladišta za privremeni smještaj. Iznimno, kao prostorom privremenog smještaja carinsko tijelo može odobriti prostor kojim raspolaže uvoznik, temeljem podnesenog pisanog zahtjeva, pod uvjetom da su ti prostori adekvatni za smještaj konkretne robe, te ako su ispunjeni i posebni uvjeti za smještaj određene vrste robe. Zahtjev za privremeni smještaj robe kod uvoznika, pored ostalih podataka, mora sadržavati i podatak koji prostor se zahtjeva za privremeni smještaj odnosno, mjesto gdje će se roba privremeno smjestiti. Odobrenje za korištenje prostora uvoznika za privremeni smještaj donosi se u obliku bilješke na podnesenom zahtjevu. Odobravanje prostora za privremeni smještaj na temelju pisanog zahtjeva regulirano je odredbom članka 8. Upute. Carinsko tijelo odobrava prostor za privremeni smještaj i uvjete pod kojima se vrši smještaj te robe. Odobrenje za držanje prostora za privremeni smještaj robe može se izdati na

51

neodređeno vrijeme, ali može biti i ograničeno. Po prijemu zahtjeva mjerodavno carinsko tijelo imenuje povjerenstvo od tri člana koja pregledom isprava/dokumentacije i prostora utvrđuju jesu li ispunjeni uvjeti za privremeni smještaj u ovisnosti od vrste prostora za privremeni smještaj. Povjerenstvo o utvrđenom stanju sastavlja zapisnik. Ukoliko su ispunjeni svi potrebiti uvjeti Povjerenstvo je dužno u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva dostaviti zapisnik o utvrđenom stanju mjerodavnom carinskom tijelu koje će donijeti odluku. U odobrenju za otvaranje prostora za privremeni smještaj mora se navesti šifra (identifikacijski broj) prostora za privremeni smještaj i šifra carinskog ureda koji vrši nadzor nad prostorom. Carinsko tijelo koje izdaje odobrenje dužno je voditi posebnu evidenciju o odobrenim prostorima. Evidencija treba sadržavati redni broj, broj i nadnevak odobrenja, podatke o imatelju odobrenja, podatke o lokaciji prostora, identifikacijski broj prostora za privremeni smještaj robe, kao i naziv carinskog ureda. Osoba kojoj je odobren prostor za privremeni smještaj robe dužna je voditi evidenciju o zalihama robe u privremenom smještaju koja omogućava praćenje robe.

Ulazak robe u carinsko područje Prigodom ulaska robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine, ukoliko se roba odmah prijavljuje za carinski postupak provoza ne podnosi se zbirna prijava za privremeni smještaj. Međutim, ukoliko je potrebito provesti neke od carinskih radnji i postupaka (formalnosti) prije stavljanja robe u postupak provoza i ukoliko postoje potrebiti uvjeti za privremeni smještaj na graničnom prijelazu, uključujući i privremeni smještaj na prijevoznom sredstvu, roba se može privremeno smjestiti na temelju zbirne prijave za privremeni smještaj (primjerice kada na cestovnom graničnom prijelazu nedostaje neka od isprava potrebita za provođenje postupka provoza).

Postupanje carinskog tijela prigodom prijavljivanja robe za privremeni smještaj Robu pristiglu do odredišnog ureda ili drugog mjesta što ga je carinsko tijelo-polazni ured naznačilo i odobrilo, podnosi osoba koja je robu unijela u carinsko područje BiH ili osoba koja je preuzela odgovornost za prijevoz robe nakon njezina unošenja (članak 35. Zakona). Robu se, u pravilu,

broj: 04/12

52

javne financije

podnosi u uredovno vrijeme i u radnom prostoru carinskog tijela ili na drugom mjestu što ga odobri carinsko tijelo (članak 37. Zakona i 146. stavak (1) Odluke). Uz odobrenje carinskog tijela, robu se sukladno članku 146. stavak (2) Odluke, iznimno, može podnijeti carinskom tijelu izvan uredovnog vremena i izvan radnog prostora. Od trenutka podnošenja robu se može pregledati i uzeti uzorke samo radi određivanja carinsko odobrenog postupanja ili uporabe, uz odobrenje carinskog tijela. Odobrenje se daje na zahtjevu osobe ovlaštene odrediti robi carinski odobrenog postupanja ili uporabu (članak 39. Zakona). Roba koja nije bh. (carinska/strana roba) koja se prijavljuje carinskom tijelu može biti obuhvaćena zbirnom prijavom za privremeni smještaj. Dakle, u trenutku kada je ista unesena u carinsko područje BiH i pokazana carinskim tijelima u mjestu koje su oni odredili, smatra se da je u privremenom smještaju sve dok joj se ne odredi carinsko odobreno postupanje ili uporaba. Isto se primjenjuje i kod postupka provoza u trenutku kada je roba pokazana odredišnom uredu i provozna prijava razdužena. Zbirna prijava za privremeni smještaj se podnosi čim se roba dopremi carinskom tijelu, a carinsko tijelo može produljiti rok za podnošenje zbirne prijave najduže do isteka prvog radnog dana poslije dopremanja robe (članak 40. stavak (2) Zakona). Sukladno članku 97. Odluke, roba se smješta u prostor za privremeni smještaj na temelju zbirne prijave.

Zbirna prijava Sukladno članku 41. stavak (1) Zakona zbirna prijava sačinjava se na obrascu koji odgovara modelu koji propišu carinska tijela. Međutim, carinska tijela mogu dozvoliti da se kao zbirna prijava rabi i neka druga komercijalna ili službena isprava koja sadrži podatke potrebite za identifikaciju robe. Sukladno članku 41. stavak (2) Zakona zbirnu prijavu za privremeni smještaj podnosi osoba koja je unijela robu u carinsko područje BiH, odnosno svaka druga osoba koja preuzme odgovornost za prijevoz robe nakon takvog ulaska ili druga osoba u čije ime postupaju prethodno navedene osobe, najkasnije u trenutku prijavljivanja robe. Na usmeni zahtjev, privremeni smještaj se može obaviti u bilo kojem mjestu, ukoliko to dopusti carinsko tijelo kojem je predočena roba za koju se traži privremeni smještaj. Sukladno članku 13. Upute, u

broj: 04/12

svibanj 2012.

tom slučaju se podnesena zbirna prijava smatra zahtjevom za odobravanje privremenog smještaja, a prihvaćanje zbirne prijave smatra se odobrenjem za privremeni smještaj. Zbirna prijava za privremeni smještaj se podnosi na obrascu zbirne prijave za privremeni smještaj. Obrazac, uporaba seta obrazaca te način popunjavanja polja zbirne prijave je propisano člancima 15. - 19. Upute o popunjavanju carinske prijave. Sukladno članku 15. zbirna prijava je obrazac koji se rabi za prijavljivanje robe carinskom uredu i za stavljanje robe u privremeni smještaj. Obrazac Zbirna prijava se sastoji od tri primjerka, a listovi su označeni i namijenjeni su: - list broj 1, otiskan crvenom bojom - mjerodavnom carinskom uredu, - list broj 2, otiskan zelenom bojom - deklarantu, - list broj 3, otiskan plavom bojom - osobi koja upravlja prostorom za privremeni smještaj robe. Ukoliko roba koja je dopremljena carinskom uredu ostaje u prijevoznom sredstvu dok je u statusu privremenog smještaja podnose se samo prva dva lista. Ukoliko se roba istovara sa prijevoznog sredstva u odobreni prostor za privremeni smještaj do određivanja robi carinski odobrenog postupanja ili uporabe, tada se podnosi i treći list koji je namijenjen držatelju tog prostora. Sukladno propisima o poštanskom prometu ili robi što je putnici unose sa sobom, carinsko tijelo neće zahtijevati podnošenje zbirne prijave, ako se time ne ugrožava provedba carinskog nadzora i ako su obavljene formalnosti za određivanje zahtijevana carinski odobrena postupanja ili uporabe robe prije isteka prvog sljedećeg radnog dana nakon podnošenja robe (članak 42. Zakona).

Provozna prijava Sukladno članku 19. Upute o popunjavanju carinske prijave stavljanje robe u privremeni smještaj može se odobriti i na temelju provozne prijave (TR prijave) koja je robu u postupku provoza dopratila do odredišnog ureda. Kada se za privremeni smještaj rabi provozna prijava, postupa se na sljedeći način: - u slučaju kada deklarant za dio pošiljke obuhvaćene jednom provoznom prijavom zahtijeva privremeni smještaj, a za dio ulazak u neko od carinskih odobrenih postupanja, primjerice stavljanje robe u slobodan promet, provozna prijava

svibanj 2012.

javne financije

se razdužuje istovremeno podnošenjem zbirne prijave za dio pošiljke koja se stavlja u privremeni smještaj i prijave za dio pošiljke koji se stavlja u određeno carinski odobreno postupanje; - u slučaju kada se, po zahtjevu deklaranta, cjelokupna pošiljka obuhvaćena jednom provoznom prijavom stavlja u privremeni smještaj, za privremeni smještaj robe ne podnosi se zbirna prijava, već se privremeni smještaj odobrava na temelju provozne prijave koja je dopratila robu, na sljedeći način: a. na primjerku 5 provozne prijave odredišni ured potvrđuje prijem robe polaznom uredu, b. na primjerku 4 provozne prijave koji zadržava odredišni ured (u polju „H“), angažirani carinski djelatnik odobrava privremeni smještaj stavljanjem zabilješke koja treba da sadrži: naznaku „privremeni smještaj“, podatke o prostoru i držatelju, podatke o jamstvu kojim se osigurava možebitni carinski dug, broj iz kontrolnika zbirnih prijava pod kojim je evidentirana provozna prijava, nadnevak i vrijeme privremenog premještaja i rok do kojeg je odobren privremeni smještaj, c. prednju navedenu zabilješku potpisuje angažirani carinski djelatnik, deklarant i osoba koja upravlja prostorom u koji je roba privremeno smještena, a potom primjerak 4 provozne prijave zadržava za službene potrebe, a po jednu njegovu presliku dostavlja deklarantu i osobi koja upravlja prostorom za privremeni smještaj. Ako je u pitanju zbirna pošiljka odnosno JCI za provozni postupak sa spiskom pošiljke ili JCI za provozni postupak sa više naimenovanja, nakon što se ista potvrdi u odredišnom uredu, obveza je podnošenja onoliko obrazaca zbirnih prijava za privremeni smještaj koliko ima primatelja, a kojima se vrši razdvajanje zbirne pošiljke na pojedinačne, od kojih svaka razdužuje istu provoznu prijavu.

Komercijalne i prijevozne isprave kao zbirne prijave Komercijalne i prijevozne isprave (račun, teretni list) koje prate robu, ukoliko sadrže sve potrebite podatke za identifikaciju robe (broj koleta, težina, opis robe i slično), mogu se rabiti umjesto

53

obrasca Zbirne prijave. Kao uvjet za uporabu komercijalnih i prijevoznih isprava umjesto obrasca Zbirne prijave je i to da carinski ured treba ocijeniti da te isprave sadrže sve potrebite podatke za identificiranje robe. Komercijalne i prijevozne isprave moraju biti priložene u dva primjerka, koji mogu biti i preslici navedenih isprava. Na poleđini izvornika i preslika navedenih isprava, podnositelj upisuje: - šifru prostora privremenog smještaja, - identifikacijski broj, - nadnevak privremenog smještaja, - potpis i pečat ovlaštene osobe za privremeni smještaj, - broj bankarskog jamstva. Zbirna prijava za privremeni smještaj se ne podnosi ako je strana roba, najkasnije u trenutku podnošenja, prijavljena za carinski postupak ili je za nju određeno drugo carinski odobreno postupanje ili uporaba. Dakle, u slučaju kada je strana roba u postupku provoza dopremljena do unutarnjeg, odredišnog ureda, nije potrebito izvršiti privremeni smještaj odnosno nije potrebito podnošenje zbirne prijave za robu, ukoliko se odmah po dopremi robe podnosi carinska prijava za neki od carinskih odobrenih postupaka.

Postupanje s robom u privremenom smještaju Sukladno članku 15. Upute nad robom u privremenom smještaju mogu se samo poduzimati radnje kojima bi se ona očuvala u nepromijenjenom stanju, bez mijenjanja njenog izgleda ili tehničkih karakteristika. To, između ostalog, uz odobrenje carinskog tijela koje je odobrilo privremeni smještaj, mogu biti sljedeće radnje: - ventilacija, rasprostiranje, sušenje, otklanjanje prašine, čišćenje, opravka pakiranja, elementarne popravke oštećenja nastalih tijekom prijevoza i skladištenja, samo uporabom običnih radnji, uz stavljanje ili skidanje zaštitnog ovoja za prijevoz, - inventura, uzimanje uzoraka, vaganje robe, stavljanje oznake i naljepnica, razvrstavanje različitih pošiljaka u skupine radi pripreme za daljnji prijevoz, - izmještanje oštećenih ili zaraženih komponenti te zaštita od parazita i - svaki postupak kojim se smanjuje temperatura, čak ako to rezultira i promjenom osmoznamenkastog tarifnog stavka.

broj: 04/12

54

javne financije

Rokovi Sukladno članku 46. stavku (1) Zakona carinske formalnosti koje su potrebite da se za robu obuhvaćenu zbirnom prijavom odredi carinski odobreno postupanje ili uporaba moraju se provesti u roku od : - 45 dana od dana podnošenja zbirne prijave za robu u pomorskom i riječnom prometu, ili - 20 dana od dana podnošenja zbirne prijave za robu koja se prevozi na drugi način. Dakle, ako je za robu podnesena zbirna prijava, prema članku 16. Upute, formalnosti za određivanje carinski odobrenog postupanja ili uporabe mora se ispuniti u roku 45 dana od dana podnošenja zbirne prijave za robu pomorskom prometu, odnosno 20 dana od dana podnošenja zbirne prijave za robu što je se prevozi na drugi način. Izuzetno, kada okolnosti to nalažu carinski ured može odrediti kraći rok ili odobriti produljenje roka, koji ne može da bude dulji od stvarno potrebitog

broj: 04/12

svibanj 2012.

vremena, sukladno tim okolnostima - članak 46. stavak (2) Zakona. Dakle, u opravdanim okolnostima, carinsko tijelo može odrediti kraće ili duže rokove. Carinski ured kojem je podnesena zbirna prijava, unosi propisane podatke i vodi brigu da li je za tu robu zahtijevano carinsko odobreno postupanje ili uporaba robe u propisanim rokovima. Ako u roku kojeg je odredio carinski ured, za robu ne bude podnesena carinska prijava za zahtijevani carinski postupak, carinski ured će bez odgode poduzeti sve potrebite radnje, radi reguliranja položaja robe za koju nisu poduzete formalnosti potrebite za određivanje carinski odobrenog postupanja ili uporabe robe. Carinsko tijelo može na rizik i trošak osobe koja je u posjedu robe premjestiti robu na drugo/posebno mjesto pod njezinim nadzorom sve do okončanja postupka s robom, odnosno do njene prodaje.

svibanj 2012.

GOSPODARSTVO

55

Ivan Milinković, dipl. iur

PRIMJENA ZATEZNE KAMATE KOD NEKIH INSTITUTA OBLIGACIJSKOG PRAVA Zakon o obligacijskim odnosima, kao sistemski propis, obvezao je dužnika koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze da uz glavnicu plati i zatezne kamate. Obračunavanje i plaćanje zatezne kamate u takvim slučajevima regulirano je posebnim zakonom. Ovdje se nastoji dati odgovor na pitanja koja se tiču prava na zateznu kamatu kod nekoliko instituta obligacijskog prava i to naknade štete, raskida ugovora i stjecanja bez osnova.

Zakašnjenje ispunjenja novčanih i nenovčanih obveza i zatezna kamata Sukladno čl. 277. Zakona o obligacijskim odnosima (ZOO) („Službeni list RBiH“, br. 2/92,13/93 i 13/94 i „Službene novine FBiH“, br. 29/03 i 42/11) dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zateznu kamatu po stopi utvrđenoj posebnim zakonom. Obračunavanje i plaćanje zateznih kamata u slučajevima kašnjenja dužnika s ispunjenjem novčane obveze uređeno je Zakonom o stopi zatezne kamate („Službene novine F BiH“, br.56/04, 68/04, 29/05 i 48/11). Osnovnim tekstom ovog Zakona iz 2004. god. propisana je stopa zatezne kamate od 12% godišnje, s tim što se kamata neće obračunavati za razdoblje ratnog stanja od 18. 09. 1991. god. do 23. 11. 1995. god. Zakonom o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja („Službene novine FBiH“, br. 48/11) na iznos naknade štete (glavnice) određene ovršnom ispravom (sudska presuda ili sudsko poravnanje) i izvansudsko poravnanje, iz osnova osiguranja definiranog Zakonom o osiguranju imovine i osoba („Službene novine F BiH“, br. 2/95 i 6/98) za

razdoblje od 18. 09. 1991. god do 23. 12. 1996. god plaća se zatezna kamata po stopi od 0,5% godišnje. Za godišnje razdoblje zatezna kamata se obračunava primjenom metode prostog kamatnog računa, dok se na novčane obveze dužnika za razdoblje kraće od godinu dana zatezne kamate obračunavaju po tzv. metodu komfornog kamatnog načina obračuna. Novac kao naročita vrsta stvari služi kao osnova za podjelu obligacijsko-pravnih odnosa na one s novcem kao predmetom obveze i one koje za predmet obveze imaju drugu stvar. Sukladno tome sve se obveze dijele na novčane i nenovčane. Novčanim obvezama u ZOO-u posvećene su odredbe čl. 277. do 279. Novčana obveza je građansko-pravna obveza utemeljena na zakonu, ugovoru ili izvan ugovornog podrijetla koja za predmet ima određeni iznos novca. Prema tome novčana obveza dužnika sadržana je u isplati određenog iznosa novca vjerovniku, a obveza vjerovnika je tu isplatu primiti.Za nenovčane obveze zatezna kamata se posebno ne propisuje. Ako je vjerovnik zbog zakašnjenja dužnika u ispunjenju obveze pretrpio štetu može tražiti njenu naknadu,

broj: 04/12

56

GOSPODARSTVO

a može ugovoriti i ugovornu kaznu. Dužnik dolazi u zakašnjenje kada ne ispuni svoju obvezu u roku određenom za ispunjenje (čl. 324.st.1. ZOO-a). U slučajevima u kojima nije određen rok ispunjenja obveze nužna je i potrebna opomena dužnika od strane vjerovnika. U tom slučaju, u pravilu, zakašnjenje nastupa odmah sljedećeg dana od vjerovnikove opomene dužnika. Uzroci koji dovode do zakašnjenja mogu biti različiti, pa pravne posljedice koje nastupaju zbog toga nisu iste. Imajući u vidu opća pravila o ugovornoj odgovornosti možemo zaključiti da dužnik koji se nalazi u zakašnjenju sa ispunjenjem svoje obveze uslijed slučaja ili više sile, načelno ne može biti odgovoran zbog nepravovremenog ispunjenja svoje obveze, ali je na njemu teret odgovornosti ako je za zakašnjenje u ispunjenju obveze sam kriv. Zakašnjenje u pravno tehničkom smislu i nije ništa drugo nego zakašnjenje u ispunjenju dužnikove obveze uslijed njegove krivnje pa je ovakvo poimanje zakašnjenja prihvaćeno i u stručnoj literaturi i u sudskoj praksi. Zapravo zakašnjenje predstavlja jedno privremeno stanje koje nastaje u trenutku dospjelosti tražbine i traje sve dok dužnik ne ispuni svoju obvezu. Ukoliko je u pitanju novčana obveza kamata teče sve dok je dužnik u zakašnjenju i dok ne isplati dug, a u vezi s plaćanjem kamate na dospjela a neisplaćena potraživanja podsjećamo na odredbu čl. 325. ZOO-a u kojem slučaju kamata prestaje teći kada vjerovnik dođe u zakašnjenje neopravdanim odbijanjem da primi isplatu ili je svojim ponašanjem spriječi. Pozivom na odredbu čl. 326. st. 1. ZOO-a dolaskom vjerovnika u zakašnjenje prestaje zakašnjenje dužnika.

Naknada materijalne i nematerijalne štete Kada dužnik ne ispuni svoju obvezu ili padne u zakašnjenje, vjerovnik ima pravo zahtijevati i naknadu štete koju je zbog toga pretrpio (čl. 262. st. 2.ZOO-a). Vjerovnik nema kumulativno pravo i na naknadu štete i na zateznu kamatu. Na zateznu kamatu ima pravo, bez obzira na to je li pretrpio štetu ili ne. Ako je šteta koju je vjerovnik pretrpio zbog dužnikova zakašnjenja veća od iznosa koji mu pripada temeljem zatezne kamate onda ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete. ZOO definira štetu u čl. 155. i to kao umanjenje nečije imovine (obična šteta) ili sprječavanje njenog povećanja (izmakla korist) te nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta).

broj: 04/12

svibanj 2012.

Dakle razlika koja se u pravnoj teoriji pravi u vezi s materijalnom štetom i štetom na dobrima koja nisu predmet pravnog prometa, praktično znači podjelu štete na materijalnu i nematerijalnu. Stvarna šteta u užem smislu je umanjenje postojeće imovine što znači da je štetom pogođena imovina oštećenika koja je već postojala u trenutku nastanka štete (damnum emergens). Sprječavanje povećanja imovine odnosno izmakla dobit (lucrum cessans) postoji samo u slučaju ako se povećanje imovine moglo osnovano očekivati u slučaju da nije nastupio događaj koji je to spriječio. Radnjom štetnika može nastupiti ili samo materijalna ili samo nematerijalna šteta, ili obadvije. Opće pravilo odgovornosti za nastalu štetu je da onaj tko drugom prouzrokuje štetu dužan ju je i nadoknaditi. Obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Postoje tri osnovna oblika popravljanja štete: - naturalna restitucija - novčana naknada i - satisfakcija. Ovdje ćemo nešto više reći o novčanoj naknadi. Za naturalnu restituciju bi se moglo reći da se ona sastoji u uspostavljanju onakvog stanja kakvo je ono bilo prije nego je šteta nastala. Međutim ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno ili nije moguća, ili je stvar koja je oduzeta njenom titularu propala (čl. 187. ZOO-a) sud svojom odlukom može odrediti da odgovorna osoba isplati oštećeniku određeni iznos novca na ime naknade štete. Već po samoj prirodi novčana naknada je moguća samo u slučajevima u kojima se šteta može procijeniti u novcu, jer novac predstavlja sveopći ekvivalent tj. može zamijeniti svaku stvar. Prema načelu potpune naknade u smislu čl. 190. ZOO-a sud će dosuditi naknadu štete u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazio da nije bilo štetne radnje ili propuštanja, a sve sukladno čl. 189. st. 2. prema kojem se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje nešto drugo, a u cijenu su uračunati i svi čimbenici koji mogu utjecati na tržišnu vrijednost uništene stvari. Vodeći računa o materijalnom stanju oštećenika sud može odrediti da odgovorna osoba isplati manju naknadu, ali samo u slučaju ako šteta nije prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepažnjom (čl. 191.ZOO-a). Isto tako ako je oštećenik doprinio da dođe do štete ima pravo na razmjerno manju naknadu (čl. 192 ZOO-a).

svibanj 2012.

GOSPODARSTVO

Tzv. nematerijalna šteta se često naziva i moralnom štetom, a pojavljuje se u više oblika kao što su povreda časti, ugleda i sl. Za ovu vrstu štete karakteristično je da ih osoba osjeća kao nanesenu štetu iako joj izravno ne pogađa imovinu. Obveza na naknadu nematerijalne štete pojavljuje se u dva oblika: - kao naknada u vezi sa uspostavljanjem stanja koje je postojalo prije prouzrokovanja nematerijalne štete i - novčana naknada nematerijalne štete Uspostava ranijeg stanja koje je postojalo prije prouzrokovanja nematerijalne štete, obzirom na slučaj, nije uvijek moguće. Sukladno čl. 199.ZOOa sud može narediti, na trošak štetnika, objavljivanje presude odnosno ispravka, ili da štetnik povuče izjavu kojom je povreda učinjena, ili nešto drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže naknadom. U pravnoj teoriji i sudskoj praksi mnogo je rasprava i stavova o novčanoj naknadi nematerijalne štete, ali se svi slažu u tome da je vrlo teško odmjeriti ovakav oblik naknade, obzirom da je svaki konkretni slučaj specifičan. Važno je napomenuti da je pravo na naknadu nematerijalne štete osobno pravo i da ne prelazi na nasljednike. Nasljednici samo mogu naslijediti potraživanje s osnova prava na naknadu pod uvjetom da je to potraživanje određeno pravomoćnom presudom.

Zatezna kamata kod naknade Zatezna kamata na naknadu nenovčane materijalne štete dosuđena u novcu prema cijenama u vrijeme presude, teče od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je visina naknade određena. Potraživanje oštećenika za naknadu ne znači novčanu naknadu, jer je uspostavljanje stanja kakvo je bilo prije prouzrokovanja štete krajnji cilj instituta naknade. Obzirom da od podnošenja tužbenog zahtjeva do donošenja presude može proteći dosta vremena, sudovi su zauzeli stav prema kojem prilikom procjene štete i visine naknade treba uzeti u obzir trenutak donošenja presude. Pri tom će sud dosuditi iznos u visini oštećene stvari na taj dan, čime se uspostavlja prijašnje stanje, pa ne bi bilo opravdano na taj iznos zaračunavati zateznu kamatu. U ovakvom slučaju oštećenik ne može tražiti kamatu na dosuđeni iznos od dana nastanka štete ili od dana podnošenja tužbe sudu, jer bi na taj način ostvario korist koja mu ne pripada tj. valoriziranu cijenu određenu prvostupanjskom presudom i kamatu od dana nastanka štete odnosno od dana podno-

57

šenja tužbe, što nije ni pravno ni moralno. Opseg naknade nenovčane štete, kao i novčana obveza u smislu čl. 394. ZOO-a može biti poznat tek onda kada je na pravno obvezujući način izražen u novcu, a to nikad ne može biti prilikom samog nastanka štete. Pravična naknada za nenovčanu materijalnu štetu prilikom prouzrokovanja štete zato još ne predstavlja novčanu obvezu kao glavnicu (čl. 277. ZOO-a) izraženu određenim brojem novčanih jedinica. Broj novčanih jedinica je određen tek presudom kojom je visina naknade određena, jer su u tom trenutku ispunjeni svi uvjeti i to dospjelost potraživanja naknade štete, a određivanje visine naknadi za nenovčanu materijalnu štetu dalo je karakter novčane obveze. Ako je oštećenik sam otklonio štetu prije donošenja sudske odluke, zatezna kamata teče od dana kad je šteta otklonjena ili od dana kada je nabavio novu umjesto oštećene stvari. Zatezna kamata na pravičnu naknadu nematerijalne štete teče od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je naknada određena. Učinci nematerijalne štete ne mogu se smanjiti drugim odgovarajućim oblikom osim novčanom naknadom. Isto tako potrebno je ukazati na odredbu čl. 205. ZZO-a prema kojoj podijeljena odgovornost i sniženje naknade koji vrijede za materijalnu štetu, na odgovarajući se način primjenjuju i na nematerijalnu štetu. Pozivom na odredbe čl. 205. ZOO-a zatezna kamata ne teče dok iznos same naknade nije određen u novcu, a to je od dana donošenja presude kojom je naknada određena. Od toga trenutka su ispunjeni svi uvjeti u pogledu zahtjeva za zateznu kamatu na pravičnu naknadu nematerijalne štete.

Raskid ugovora i zatezna kamata Kod prestanka ugovora treba praviti razliku između poništenja i raskida ugovora. Poništenje predstavlja prestanak ugovora zbog nedostataka koji su postojali u trenutku zaključenja ugovora, a kod raskida uzrok prestanka ugovora je nastao nakon zaključenja ugovora. Raskid ugovora je zapravo način prestanka ugovora voljom ugovornih strana, voljom samo jedne ugovorne strane ili zbog zakonom predviđenih razloga. Raskidom ugovora obje ugovorne strane su oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu eventualne štete, a ona strana koja je već ispunila obvezu ima pravo tražiti vraćanje onog što je dala (pravo na jednostranu restituci-

broj: 04/12

58

GOSPODARSTVO

ju) jer duga strana to drži bez pravnog osnova. Odredbama čl. 128.ZOO-a utvrđena je mogućnost raskida ugovora i prije isteka roka za njegovo ispunjenje uz zahtjev za naknadu štete, ako je očito da po proteku roka za ispunjenje druga strana nije voljna ispuniti ugovornu obvezu pa nije potrebno čekati dospjelost roka za ispunjenje obveze, ili njegovo određivanje od strane vjerovnika ako rok nije određen. Način raskida ugovora kod kojih je rok ispunjenja obveze bitan sastojak ugovora određen je odredbom čl. 125.st.1. ZOO-a. U ovakvim slučajevima neispunjenje obveze ima za posljedicu raskid ugovora po sili zakona, što znači bez vjerovnikove izjave da ugovor raskida i bez ostavljanja roka za ispunjenje. Ako su obje strane ispunile svoje ugovorne obveze djelomično, obje imaju pravo zahtijevati povrat danog i tada se govori o uzajamnoj (dvostranoj) restituciji. Uzajamna vraćanja vrše se po pravilima za izvršenje dvostranih ugovora. Strana koja vraća novac, dužna je platiti i zateznu kamatu od dana kada je isplatu primila u smislu odredaba čl. 277. do čl. 279. ZOO-a. Obveza vraćanja kao i plaćanja zatezne kamate tereti obje strane bez obzira koja je kriva za raskid ugovora. Ako do raskida dođe pod drugim uvjetima kao i u slučaju poništenja ugovora, zatezne kamate plaćaju se po odredbama čl. 214. ZOO-a kojima se regulira opseg vraćanja onog što je stečeno bez osnove. U takvim slučajevima moraju se vratiti plodovi i platiti zatezna kamata i to ako je stjecatelj nesavjestan od dana stjecanja, a inače od podnošenja zahtjeva (čl.214.ZOO-a). Isto tako sud će donijeti odluku i u slučaju raskida ugovora zbog promijenjenih okolnosti (rebus sic stantibus) o naknadi štete ugovornoj strani koja trpi štetu zbog nastalih okolnosti pozivom na odredbu čl. 189. st .2. ZOO-a. Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja presude, izuzev ako zakon određuje nešto drugo. Zatezne kamate na presuđenu visinu naknade teku od dana donošenja prvostupanjske presude.

Zatezna kamata kod stjecanja bez oSnovE Odredbama 210. do 219. ZOO je regulirao institut tzv. stjecanja bez osnove. Prema tim odredbama stjecanje bez osnove postoji ako takvo stjecanje nema osnove u nekom pravnom poslu ili zakonu. Za nastanak obveze iz stjecanja bez osnove potrebno je da se steknu sljedeći uvjeti:

broj: 04/12

svibanj 2012.

- da se jedna strana obogatila, a to se bogaćenje sastoji u povećanju aktive ili smanjenju pasive, - da postoji umanjenje imovine na drugoj strani koje nastaje kad određena stvar izađe iz imovine nekog subjekta, - da postoji uzročna veza između umanjenja imovine na jednoj strani i povećanja na drugoj strani, - nepostojanje odgovarajuće pravne osnove za uvećanje odnosno smanjenje imovine, - način na koji je došlo do stjecanja mora biti zakonit tj. da do stjecanja nije došlo povredom obveze odnosno protupravnom radnjom. Stjecanje nastalo povredom obveze ili protupravnom radnjom stvara obvezu na naknadu štete, a ne na povrat onoga što je stečeno bez osnove. Kod obveze iz stjecanja bez osnove osnovno je pravilo da počinitelj niti bilo tko drugi ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu nedopuštenom osnovom. Stoga ZOO u čl. 210. st.1. određuje kada dio imovine na bilo koji način pređe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u pravnom poslu ili zakonu, stjecatelj je dužan stečeno vratiti (izvršiti naturalnu restituciju). Tek onda ako to nije moguće dužan je nadoknaditi tu vrijednost. U pravilu stjecatelj ne vraća više nego je stekao, niti druga strana od njega može to tražiti, ovisno od toga je li stjecatelj savjestan ili nesavjestan. Savjestan stjecatelj vraća stvar u onom stanju u kakvom je bila prilikom podnošenja zahtjeva, a nesavjestan u stanju u kakvom je bila u trenutku stjecanja. Kada se vraća stečeno bez osnove mora se platiti zatezna kamata i to ako je stjecatelj nesavjestan od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva odnosno tužbe (čl. 214. ZOOa). Od utvrđivanja te činjenice ovisit će kada je dužnik pao u zakašnjenje te pravo vjerovnika na zateznu kamatu. Za obvezu plaćanja zateznih kamata prilikom vraćanja stečenog bez osnove, od dana stjecanja odnosno od dana podnošenja zahtjeva, odlučujuće je je li stjecatelj bio savjestan ili ne. Kada se ispune pretpostavke i nastane stjecanje bez osnove, jedino pravno sredstvo kojim se može prisilno ostvariti pravo jeste tužba kojom se traži povrat stečene koristi, tzv. kondikcija. Što se tiče kondkicijskog zahtjeva ne postoji poseban rok zastare, nego vrijedi opći rok zastare od pet godina (čl. 371. ZOO-a).

svibanj 2012.

GOSPODARSTVO

59

Mr. oec. Erdin Hasanbegović

INFORMACIJA I ZNANJE KAO RESURS IMOVINE Rad koji nosi naslov „Informacija i znanje kao resurs imovine“ urađen je s ciljem da se otvore vidici i ukaže važnost ovih resursa kao imovine. Činjenica je da se na svakom koraku susrećemo s raznim informacijama. Napretkom znanosti i tehnologija svakim danom informacije koje primamo i dajemo postaju sve veći. Pretpostavka je da čovjek tijekom svog radnog vremena gotovo 15 % troši na prikupljanju novih informacija koje se transformiraju u znanje. Da bi rad bio uspješan bilo da je riječ o pojedincu ili nekoj organizacijskoj strukturi, moraju se posjedovati pravovremene točne informacije. Kada je riječ o informacijama, potrebno je govoriti i o znanju. Razlog zbog čega se informacija veže za znanje je u tome što po svojoj prirodi informacija predstavlja saznanje o pojavama i problemima koje treba rješavati. I informacija i znanje se može promatrati kao imovina bilo da se radi o pojedincu ili nekoj organizacijskoj strukturi. Vrijeme informacijskih tehnologija i brz znanstveno – tehnološki napredak, donijelo je ogromne promjene, te su sve uvjerljivije tvrdnje da se suvremena ekonomija zasniva na znanju, a ne na resursima kao što je kapital ili prirodni resursi i sl. Znanje kao resurs imovine na značenju dobiva krajem XX. i početkom XXI. stoljeća. U ovom razdoblju može se uočiti da znanje kao imovina ima veći značaj od prirodnih resursa.

1. Pojam i oblik informacije kao imovine Riječ informacija potječe od latinske riječi Informatio, što označava pojmove kao što su: poučavanje, uputa, obavještenje. Općenito govoreći, koncept informacije je usko povezan s notacijama ograničenja, komunikacije, upravljanja, podataka, oblika, instrukcije, znanja, uzroka, opažanja i predstavljanja.1 Kao mnogi pojmovi i informacija kao pojam ima različita značenja. Međutim multiplikacija značenja informacije nije samo proizvod pomodnosti i 1. www.wikipedia.org (07.12.2011.)

značaja koji informacija ima danas u svijetu, nego prije svega činjenice da je informacija pojava koja presijeca ili se može naći u skoro svim disciplinama kojima se čovjek danas naučno bavi, i zbog toga često izgleda da nadrast te pojedinačne discipline, da je ono što je suštinsko, ono što je osnovno, bazično, što je iznad i izvan klasičnih naučnih disciplina. Informacija se proučava u teorijskoj misli, ona ima svoje mjesto u najnovijim ideološkim raspravama, proučava se u tako suvremenim disciplinama kao što su biologija, u tehničkim naukama, ekonomiji itd. Teorija informacija danas je razvijena u posebnu nauku čiji je teorijski i praktični značaj u suvreme-

broj: 04/12

GOSPODARSTVO

60

nom svijetu velik i svakim danom je sve veći. Teorija informacija dobiva sve veći značaj u vezi sa automatizacijom ljudske djelatnosti i sa razvojem kibernetike kao teorijske nauke i tehnike upravljanja složenim samo-regulacijskim dinamičkim sustavima.2 Za pojam informacije se obično vezuju dva objekta:3 • objekt koji stvara informacije – izvor informacija, • objekt kome su namijenjene informacije Jedna od najčešćih korištenih definicija, koja ima i značajnu širinu u pogledu njezine primjene, a dao ju je ruski filozof Ursul glasi: “Informacija predstavlja preslikavanje stanja jednog subjekta u stanje drugog subjekta. Pri tome ovo preslikavanje na drugi subjekt ne mora biti istovjetno kod svih subjekata.”4 Iz ove definicije može se vidjeti da je informacija vezana za proces prenošenja, odnosno komuniciranja između subjekata. Subjekt u komunikaciji može biti čovjek, stroj, knjiga i dr. U ovom lancu stvara se veza između subjekata koji komuniciraju. Veza može biti putem govora, glazbe, pisma, slika, odnosno velikog broja ljudskih aktivnosti. Iz prethodnog teksta vidi se da postoje subjekti koji komuniciraju, kao i veza putem koje se vrši komunikacija, odnosno proces informacija. Osnovne komponente jednog komunikacijskog procesa su:5 - informacijski izvor – koji šalje informacije - prijemnik – koji prima informacije - kanal veze - preko koga se informacije prenose Komponente prethodno nabrojane mogu se ilustrirati slijedećim grafikonom. Grafikon 1. Pojednostavljen proces komuniciranja

Izvor: Tenić, A. & Kozić, A.; Poslovna informatika, Univerzitet Džemal Bjedić, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000., p. 17

2. Latinović, B.; Informacioni sistemi, Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka, 2006., p. 16 3. Ibidem, p. 18 4. Tenić, A. & Kozić, A.; Poslovna informatika, Univerzitet Džemal Bjedić, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000., p. 16. 5. Ibidem, p. 17.

broj: 04/12

svibanj 2012.

Komunikacija između pojedinih ljudi, poslovnih funkcija i unutar svake od funkcija, predstavlja osnovni preduvjet funkcioniranja i vođenje bilo koje organizacije, a u kontekstu upravljanja marketingom može se označiti kao proces u kome se podaci, ideje, informacije i razumijevanje prenose od jedne osobe drugoj na način da se ostvari međusobno razumijevanje u skladu sa poduzetničkom vizijom, misijom, ciljevima i zadacima, te odgovarajućim strategijama, politikama, procedurama i pravilima.6 S obzirom na način stvaranja informacije razlikujemo tri osnovne vrste informacija:7 • primarne informacije – izvorne informacije • sekundarne informacije – uputne informacije • tercijarne informacije – izvedene informacije Vrste informacija se mogu prikazati grafikonom 2. Grafikon 2. Vrste informacija

Izvor: Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo, dostupno na: www.hidd.hr, (07.03.2012.)

Primarne ili izvorne informacije se mogu karakterizirati kao one informacije koje korisnik prima izravno s mjesta nastanka informacija. Ovakav tip informacija sadrži neposredne rezultate naučno – istraživačkog rada, tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i činjenica, kao i umjetnička djela, te izvorne informacije iz svih sfera događanja u univerzumu. Sekundarne informacije čine informacije koje primamo posredstvom drugih ljudi, knjige, radija, televizije itd. To su informacije koje je neko drugi stjecao iz objektivne stvarnosti. Ako nam neko drugi saopćava informaciju o stvarnosti, onda je 6. Galogaža, M.; Komunikologija, Marketing Menagment College, Novi Sad, 2005., p. 68. 7. Latinović, B.; Op. cit., p.18.

svibanj 2012.

GOSPODARSTVO

to njegov stav o toj stvarnosti, odnosno njegova idealizirana slika te stvarnosti.8 Ovaj oblik informacija ne nudi nove spoznaje nego samo u užem obliku nudi informacije koje se nalaze u izvornim informacijama, odnosno ovakav vid informacija upućuje korisnika na izvore informacija. Tercijarna informacija je tip informacije koja se gradi na osnovu postojećeg iskustva i novoprimljenih informacija bilo posrednim ili neposrednim putem. Kombinacijom novoprimljenih i posjedovanih informacija stvaraju se nove izvedene informacije koje se nazivaju tercijarnim informacijama. Značaj ovog oblika informacija ocjenjuje se na temelju učinka kojeg ona proizvodi na ponašanje primatelja – korisnika informacija.

2. Pojam i vrste znanja kao imovina Pojam znanje je jedan od pojmova za koji svi znaju njegovo značenje, ali ga je teško definirati. Pojmove poput činjenica, podatak, informacija često vežemo uz pojam znanje. U kontekstu informacijske tehnologije znanje je mnogo općenitije od pojmova poput „podatak“ ili „informacija“. Jezično srodno s grč. idein; lat. videre – gledati. Kao glagol, prema svome porijeklu ‘znati’ , znači nešto “što se već vidjelo” (te tako imati spoznaju o nekoj stvari i biti upućen u ophođenje njome). Znanje može razumjeti uvid u neku stvar i kao pronicanje u nju,...“9 “Znanje je moć.” Ove energične i sadržajne riječi osnivača materijalističke suvremene nauke Francisa Bacona (1561-1626),10, koje je izrekao prije više od 400 godina, potvrđuje se sve većom uvjerljivošću u suvremenom iskustvu naučnog, tehničkog i tehnološkog napretka. O znanju postoje brojne i razne definicije. Tako se često u literaturi susreću ove definicije: “Znanje je naša sudbina”, “Znanje je način života”, “Znanje je izgradnja načela koji će omogućiti da se uočljive činjenice mogu determinirati”.11 Znanje možemo smatrati kao kontekstualne i relevantne 8. Ibidem, p. 19 9. Belak, S.; Uvod u znanost, Visoka škola za turistički menadžment, Šibenik, 2005., p. 11. 10. Francis Bacon, engleski filozof, izvrstan esejist, državnik (lord kancelar 1618.-1621.); dovršio naučni i filozofski raskid sa srednjovjekovnom skolastikom, afirmirao induktivnu i eksperimentalnu spoznaju (“čovjek je samo ono što spoznaje”), pobijao apriorne hipoteze, ukorijenjene predrasude, lažne idole; vjesnik novog doba u nauci, filozofiji, politici (...). 11. Cf. Zelenika, R.; Znanost o znanosti, peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci,

Rijeka, 2004., p. 10.

61

informacije sa sposobnošću djelovanja. Također, znanje je neizmjerljiv poslovni resurs koji pomaže ljudima da djeluju bolje nego što su to mogli bez njega. Znanje se može klasificirati u tri kategorije:12 • proceduralno znanje • deklarativno znanje • tacitno znanje Činjenica je da znanje ima važnu ulogu pri donošenju dobrih odluka, odnosno za prepoznavanje i razumijevanje uzročno posljedičnih odnosa koji utječu na poslovanje organizacija, a time i na sposobnost predviđanja njezine budućnosti. Znanje se može prikazati kroz nekoliko aspekata znanja (podatak, informacija, znanje, mudrost), njegove svrhe i konteksta upotrebe. (Grafikon 3.) Grafikon 3. Hijerarhija aspekta znanja

Izvor: Društvo ekonomista, Slavonski Brod, dostupno na: www.desb.hr (07.03.2012.)

2.1. Eksplicitno i tiho znanje Eksplicitno znanje je vrsta znanja koje se prenosi putem određenih medija. Ovaj tip znanja se može uskladištiti “izvan ljudskog mozga” i prenositi dokumentima, npr. procedura izrade proračuna, podaci o konkurenciji, nacrt proizvoda. Eksplicitno znanje artikulirano je formalnim jezikom. Ovakav vid znanja je izraženo riječima i brojevima odnosno to je formalizirano znanje. Vrlo je jednostavno za prenijeti drugima. Eksplicitno znanje je ono znanje koje korisnik može ponoviti. Ovaj oblik znanja se može lako prenositi u obliku informacija između pojedinaca. To je deklarativno znanje i znanje o djelovanju. Ono je pohranjeno u knjigama i može se jednostavno “dohvatiti” procesom obrazovanja, upotrebljavati i preuzeti te

12. www.wikipedia.org (07.03.2012.).

broj: 04/12

62

GOSPODARSTVO

ugraditi u proizvode u oblicima kao što su tehničke specifikacije, nacrti ili standardizirani dizajn. Svaki priručnik je dobar primjer eksplicitnog znanja, napisani su na način koji omogućava jednostavno i brzo korištenje raspoloživog znanja. U kontekstu organizacijskog znanja, eksplicitno znanje promatramo kao informaciju koju je s obzirom na današnje mogućnosti poslovanja najlakše skupljati i prenositi pomoću informacijskih tehnologija.13 Tiho znanje je ono znanje koje pojedinac nosi u svom umu, te mu je stoga veoma teško prići. Teško ga je formalizirati, pa stoga dijeliti sa drugima. Značaj tihog znanja je u tome što, zapravo sve inovacije i kreativni procesi svoju osnovu nalaze baš u ovoj vrsti znanja.14 2.2. Individualno i kolektivno znanje Individualno znanje je dio organizacijskog znanja koji postoji u umovima i vještinama pojedinca. Ovo znanje se koristi za rješavanje pojedinih, specifičnih zadataka i problema. Njegova glavna karakteristika je autonomija u primjeni i prenosivost od pojedinca ka pojedincu.15 Kolektivno znanje zavisi od načina na koji se znanje širi i dijeli među članovima organizacije. Ova vrsta znanja akumulirana je u organizacijskim pravilima, procedurama, rutinama, i zajedničkim normama koje određuju kao načine rješavanja problema u praksi, tako i interakcije između svojih članova. Kolektivno znanje je ono što nazivamo “organizacionom memorijom” ili “kolektivnim mišljenjem organizacije”. Kolektivno znanje radije egzistira između, nego unutar pojedinca. U zavisnosti od uspješnosti mehanizama kojima se individualno znanje pretvara u kolektivno, kolektivno znanje predstavlja u manjoj, ili većoj mjeri, zbroj individualnih znanja u organizaciji.16

svibanj 2012.

nici koji sudjeluju u stvaranju javne koristi. Dobro upravljanje znanjem omogućit će isporuku kvalitetnijih, i građanima prilagođenijih javnih usluga, kao što će i stvoriti uvjete za donošenje odluka kojima se mogu poboljšati ishodi javnih politika. Istodobno, stvaranje znanja kod građana o prirodi javnih politika i djelovanju tijela vlasti, doprinijeti će i rastu povjerenja. Posebno u donošenju odluka, u vidu kakvih akata ili mjera, javne vlasti će se često morati nositi sa složenim i kaotičnim okruženjem, kakvo ljudsko društvo u stvari i jest. Ovakvi izazovi će zahtijevati od donositelja odluka konstantan pristup novim i relevantnim informacijama te rad u kolaborativnom okruženju. Nasuprot tome, birokracije su tradicionalno monopolizirale i centralizirale znanje, te su ga slale u pravcu prema gore na ljestvici, umjesto da su ga činile široko dostupnim.17 Kako bi se ostvarila maksimizacija znanja ono zahtjeva multiplikaciju zajedničkih prostora za kreiranje novih znanja, njihovo spajanje i sudjelovanje što većeg broja nositelja znanja, odnosno ljudi. Spomenuti prostori za kreiranje znanja mogu biti fizički, ali i sve važniji internet i drugi oblici računarskih mreža. Kao rezultati prakse i istraživanja može se utvrditi da su za upravljanje znanjem potrebna četiri stupa (nositelja): vodstvo, organizacija, tehnologija i učenje.18 Ova četiri nositelja su ishodište svakog sustava za upravljanje znanjem u poduzeću i sa tog stajališta može se definirati znanje kao ključni resurs za donošenje odluka, predviđanja, dizajniranja, planiranja, analize, evaluacije i intuitivne prosudbe.19 Grafikon 4. Stupovi upravljanja znanja

3. Upravljanje informacijama i znanjem Pravovremena informiranost, kao i mogućnost uspješnog akumuliranja, skladištenja i dijeljenja znanja, kako između aktera u javnom sektoru, tako i između javnog i privatnog sektora, te najvažnije, između vlasti i građana, važni su čimbe13. TAOPIS the autopoietic information system dostupno na: www. autopoiesis.foi.hr (07.12.2011.). 14. Ibidem. 15. Ibidem. 16. Ibidem.

broj: 04/12

Izvor: Društvo ekonomista, Slavonski Brod, dostupno na: www.desb.hr (09.03.2012.) 17. Brown, M. & Brudney, J.; Learning Organization the Public Sector, Public Administration Rewiew Vol. 63 – Issue 1., 2003., p.23. 18. Društvo ekonomista, Slavonski Brod, dostupno na: www.desb. hr (07.12.2011.). 19. Ibidem.

svibanj 2012.

GOSPODARSTVO

3.1. Važnost upravljanja informacijama i znanjem Konkurentska prednost kompanije danas ovisi o tome koliko uspješno ona upotrebljava znanje i informacije svojih zaposlenika, i kako brzo može naučiti i usvojiti nešto novo. Prema procjenama20 najveći dio znanja, između 50 i 95% i to eksplicitnog, prenosi se usmenom, izravnom komunikacijom. Naravno da je danas u nesmiljenoj konkurentskoj utakmici važno pronaći informacije i zadržati ostatak neiskorištenog znanja u kompaniji i pretvoriti ga u intelektualni kapital. Sistemsko prikupljanje informacija i upotrebe znanja u cilju generiranja novih ideja postiže se stvaranjem odgovarajućeg okružja u kojem upotreba novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) znatno olakšava svladavanje tog problema. 3.2. Pokretačke sile znanja Rastuće značenje znanja kao resursa može se svesti na tri međusobno uvjetovane pokretačke sile koje su prikazane na Grafikonu 5. Grafikon 5. Tri pokretačke sile povećanja važnosti znanja

Izvor: www.nakladaslap.com (08.03.2012.)

Strukturna preobrazba (prekvalifikacija) s radno i kapitalno intenzivnih aktivnosti na aktivnosti utemeljene na informacijama i znanju znači da poduzeća u sve većoj mjeri prodaju informacije, znanje ili inteligentne proizvode i usluge. 20. Spremić, M.; Upravljanje znanjem od teorijskog modela do praktičnog pristupa, Računovodstvo, revizija i financije, br. 9/2001, p. 131.

63

www.fircon.biz Globalizacija gospodarstva mijenja internacionalnu podjelu rada. Zemlje koje se danas nazivaju industrijskim nacijama postaju nacijama znanja. Fizička proizvodnja se sve više odvija u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Internacionalni procesi učenja se ubrzavaju, tako da novi natjecatelji u sve kraćim vremenskim razmacima prodiru na svjetsko tržište. Informacijske i komunikacijske tehnologije omogućuju i ubrzavaju jeftine transakcije i stvaraju svjetsku transparentnost informacija. Time se približavamo idealiziranom natjecanju uz “savršenu informaciju”. Informacijske i komunikacijske tehnologije su takoreći energija, “vjetar” koji raspiruje strukturnu preobrazbu i globalizaciju.

4. Intelektualni kapital (imovina) Intelektualni kapital se može definirati kao nova složena ekonomska kategorija koja predstavlja sve čimbenike poslovanja koji nisu eksplicitno izraženi u tradicionalnim financijskim izvještajima, a da pri tome stvaraju dodatnu vrijednost u organizaciji i značajno utječe na profitabilnost i konkurentnost kompanije. Obično joj se ne posvećuje dovoljno pažnje i još uvijek se najčešće promatra kao trošak kompanije, a ne kao investicija i razvojni potencijal. Pod pojmom intelektualnog kapitala isto tako podrazumijeva se stvaralačka primjena znanja u proizvodnji i bilo kojoj drugoj kreativnoj djelatnosti21, sposobnost da se nevidljiva imovina poput znanja pretvara u proizvode i usluge koji donose vrijednost. Iako postoje razne definicije intelektualnog kapitala, većina teoretičara priklonila se stavu da se intelektualni kapital sastoji od slijedeće strukture:22 • Ljudskog kapitala, • Strukturalnog (ili organizacijskog) kapitala, i • Relacijskog (ili potrošačkog) kapitala. 21. Sundić, D.; Znanje – temeljni ekonomski resurs, ekonomski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2002., p.115 22. Sundić, D. & Švast, N.; Intelektualni capital – temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, 2009., p. 36

broj: 04/12

GOSPODARSTVO

64

Grafikon 6. Sinergična veza sastavnih elemenata intelektualnog kapitala

Izvor: Sundić, D. & Švast, N.; Intelektualni capital – temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, 2009., p. 57

Ljudski kapital se odnosi na znanje, inteligenciju i akumulirano iskustvo ljudi. Pored znanja ljudski kapital uključuje i motiviranost, spremnost na timski rad, suradnju, spremnost na rizik i prilagodbu promjenama. Može se podijeliti na inovacijski i upravljački kapital. Inovacijski kapital je pokretač stvaranja novih vrijednosti i stvaranja konkurentske prednosti organizacije. Strukturalni ili organizacijski kapital se odnosi na sposobnost organizacije da koristi intelektualni i inovativni potencijal zaposlenika. On se najčešće realizira kroz informacijski sustav, softver, vještine i iskustvo koje organizacija primjenjuje. Organizacijski kapital je ono što ostane u organizaciji kada njezini zaposlenici napuste svoja radna mjesta po završetku radnog vremena. Relacijski ili potrošački kapital je takav oblik kapitala koji predstavlja odnos između strateških poslovnih jedinica poduzeća, te međuodnose između poduzeća i vanjske okoline (potrošači, distributeri, partneri, i sve ostale skupine iz vanjskog okruženja kompanije).

broj: 04/12

svibanj 2012.

5. Zaključak Postojeći sustavi za upravljanje znanjem su veliki softverski sustavi smješteni u računskim centrima i ogromnim bazama podataka. Ovi sustavi u budućnosti evoluiraju u ogromne sistemske mreže koji imaju ulogu čuvanja i obrađivanja potrebnih podataka i znanja. Pretpostavka je da će doći do razvoja velikih struktura koje će predstavljati super strukture velikih svjetskih mreža i spajat će razne računarske centre koje će omogućavati korisnicima razne vrste usluga, bolji protok i korištenje podataka, informacija i znanja. Danas ključnu ulogu u poslovnom svijetu ima znanje sa ciljem stvaranja materijalnih i financijskih dobara. Upravljanje podacima, informacijama i znanjem, kao i njihovo širenje sve više uzima maha u razvoju gospodarstva suvremenog svijeta. Nematerijalna imovina u koju se može svrstati i znanje danas ima ključnu ulogu u poslovnom svijetu i stvaranju materijalnih i financijskih dobara. Razvojem informacijskih sustava i posvećenost sve više nematerijalnoj imovini kao što je znanje, nagovještavaju da će se u budućnosti daleko više voditi računa o ovom aspektu kapitala čiji je pravi predstavnik IC. Informacija je pored materije i energije, osnovni resurs univerzuma, kao i resurs imovine bilo pojedinca ili neke organizacijske strukture. Danas se život odvija u informacijskom društvu, čija je priroda duboko zavisna od stvaranja i distribucije informacija. Stoga treba da se zna kako i na koji način iskoristiti informacijske resurse za optimalno korištenje materijalnih i energetskih resursa. Znanje kao ljudski kapital ima veliki značaj za gospodarski razvoj. Njegova važnost posljednjih godina je prepoznata u pravoj vrijednosti. Može se konstatirati da se danas znanje i informacija smatra kao nužnost i ključ održivih konkurentskih prednosti. Literatura 1. Belak, S.; Uvod u znanost, Visoka škola za turistički menadžment, Šibenik, 2005. 2. Brown, M. & Brudney, J.; Learning Organization the Public Sector, Public Administration Rewiew Vol. 63 – Issue 1., 2003. 3. Galogaža, M.; Komunikologija, Marketing Menagment College, Novi Sad, 2005. 4. Latinović, B.; Informacijski sustavi, Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka, 2006.

svibanj 2012.

GOSPODARSTVO

5. Spremić, M.; Upravljanje znanjem od teorijskog modela do praktičnog pristupa, Računovodstvo, revizija i financije, br. 9/2001 6. Sundić, D.; Znanje – temeljni ekonomski resurs, ekonomski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2002. 7. Sundić, D. & Švast, N.; Intelektualni kapital – temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, 2009. 8. Tenić, A. & Kozić, A.; Poslovna informatika, Univerzitet Džemal Bjedić, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000.

65

9. Zelenika, R.; Znanost o znanosti, peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2004.10. TAOPIS the autopoietic information system dostupno na: www.autopoiesis.foi.hr 11. Društvo ekonomista, Slavonski Brod, dostupno na: www.desb.hr 12. Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo, dostupno na: www.hidd.hr 13. www.nakladaslap.com 14. www.wikipedia.org

broj: 04/12

66

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

Tihana Bevanda, dipl. iur.

PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI CARINE PRIVREMENO IZVEZENA ROBA, PO ODOBRENOM POSTUPKU VANJSKE OBRADE RADI POPRAVKE, NEOVISNO OBAVLJA LI SE POPRAVAK PO STANDARDNOM SUSTAVU RAZMJENE, PUŠTA SE U SLOBODAN PROMET UZ POTPUNO ILI DJELOMIČNO OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA UVOZNIH DAŽBINA, OVISNO OD ČINJENICE JE LI POPRAVAK OBAVLJEN S PLAĆANJEM ILI BEZ PLAĆANJA 1. Postoji li obveza plaćanja carinskih dažbina za privremeno izvezenu robu prilikom povratka robe u Bosnu i Hercegovinu, za koju je odobren popravak robe po standardnom sustavu razmjene? Postupak vanjske obrade reguliran je odredbama članka 81. do 87., 120. i 141. do 156. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljem tekstu Zakon), odredbama članka 299. do 320. i 382. do 390. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08 - u daljem tekstu: Odluka) što uključuje i Priloge Odluke) i Uputa o carinskom postupku vanjske obrade („Službeni glasnik BiH”, broj: 21/09 - u daljem tekstu Uputa). Carinski propisi u okviru postupka vanjske obrade radi popravka u garancijskom roku (popravka koja je besplatna) omogućavaju i ponovni uvoz tako popravljenog proizvoda, bez obračuna uvoznih dažbina, pri čemu je potrebito podnijeti dokaze kako se radilo o popravku u garancijskom roku - jamstveni list, te račun o besplatnoj usluzi. Uputom je posebno propisan popravak robe nekomercijalnog karaktera, a podrazumijeva popravak na robi, uključujući vraćanje robe u prvotno stanje, a koji popravak se obavlja povremeno i odnosi se isključivo na robu koja je namijenjena osobnim potrebama podnositelja zahtjeva i njegove obitelji i koja obzirom na vrstu i količinu, nema komercijalni karakter, a na koju se

broj: 04/12

primjenjuju odredbe o robi predmetom postupka vanjske obrade i odredbe o plaćanju ili eventualno o oslobađanju od plaćanja dažbina. Razlikuju se popravak robe prema standardnom sustavu razmjene u vanjskoj obradi ovisno od okolnosti da li je u pitanju bez ili uz prethodni uvoz. U praksi se često dešava da inoisporučitelj zadrži dopremljenu robu za popravak, pošto nema ekonomski opravdan razlog da izvrši popravku, u kojim slučajevima se primjenjuju odredbe iz članka 28. Upute koja se odnosi na standardni sustav razmjene bez prethodnog uvoza koja glasi: “(1.) Standardni sustav razmjene može se odobriti samo u slučajevima kada se postupak vanjske obrade odnosi na popravak robe. Primjena ovog sustava (npr. kada strani isporučitelj odluči robu trajno zadržati zato što nije u stanju otkloniti greške ili zato što to nije isplativo) dopušta da se, umjesto kompenzirajućeg proizvoda, uveze drugi uvozni proizvod (u daljem tekstu: zamjenski proizvod). Zamjenski proizvod mora ispunjavati uvjete iz članka 151. Zakona. Kod standardnog sustava razmjene privremeno izvezenu bh. robu nadomješta, odnosno zamjenjuje zamjenski proizvod i privremeno izvezena roba se ne vraća u BiH, a niti se zamjenski proizvod vraća u inozemstvo. (2.) Carinski organ iz članka 5. stavak (2.) ove Upute prethodno provjerava da li su ispunjeni uvjeti za primjenu standardnog sustava razmjene. Podnositelj carinske prijave za korištenje ovog sustava carinskom organu mora dokazati da razmjena nije ugovorena radi poboljšanja tehničkih karakteristika robe, u koju svrhu, carinski organ može provjeriti ugovore, račune i druge pripadajuće isprave u svezi s popravkom, pri čemu posebice treba obratiti pozornost na uvjete predviđene u tim ugovorima ili računima, posebice uvjete plaćanja. Iz podnesenih isprava (ugovor, predračun, korespondencija između stranaka i dr.) mora jasno proizlaziti da će popravak biti obavljen na način da će biti isporučen zamjenski proizvod koji ispunjava sve propisane uvjete”.

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

Odredbom iz članka 24. Upute propisano je da “(1.) Vanjska obrada može se odobriti radi popravke privremeno izvezene robe koja se, nakon obavljene popravke, ponovno uvozi u BiH. Vanjska obrada u svrhu popravke robe može se odobriti samo ako je roba koja se privremeno izvozi podobna za popravak, odnosno ako se utvrdi da je moguće izvršiti popravak robe koja se privremeno izvozi. Radi navedenog, carinski organ iz članka 5. stavka (2.) ove upute je dužan, iz dokumenata priloženih uz carinsku prijavu EX 2, provjeriti da li je moguć popravak robe koja je deklarirana za privremeni izvoz radi popravke. Iz prepiski korisnika vanjske obrade i strane osobe koja će obavljati popravak (ugovor, ponude, obavijesti i sl.) mora biti vidljivo da je moguće popraviti robu koja je predmet vanjske obrade, u koje svrhe, carinski organ može zatražiti i dodatne dokaze.Carinski organ neće odobriti vanjsku obradu ukoliko utvrdi da se vanjska obrada zahtijeva u svrhu poboljšanja tehničkih osobina robe. (2.) Odobrenje za vanjsku obradu radi popravke može se odnositi na popravak robe: a. privremeno izvezene, koja će biti ponovno uvezena, b. u standardnom sustavu razmjene, kada se uvozi zamjenski proizvod u zamjenu za izvezenu robu, c. u standardnom sustavu razmjene, uz prethodni uvoz zamjenskog proizvoda. (3.) Privremeno izvezena roba za koju je odobrena vanjska obrada radi popravke, neovisno o tome da li se popravak obavlja u standardnom sustavu razmjene ili ne, može biti puštena u slobodan promet uz potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, ovisno od toga da li je popravak obavljen sa ili bez plaćanja”. Nakon izvršenog popravka roba se može staviti u slobodan promet uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina kada je popravljena besplatno, bilo zbog ugovorene ili propisane obveze koja proizlazi iz jamstva ili zbog greške u proizvodnji i u vrijeme kad je predmetna roba prvotno stavljena u slobodan promet greška nije uzeta u obzir kod utvrđivanja carinske vrijednosti. Korisnik odobrenja u svrhu dokazivanja ispunjenosti navedenih uvjeta pri ponovnom uvozu i stavljanju u slobodan promet robe koja je bila predmetom popravke, dužan je priložiti: - ispravu o jamstvenom roku, izjavu ili drugu ispravu na temelju koje se može utvrditi da

67

se radi o besplatnoj popravci u jamstvenom roku, - carinsku prijavu i dokumentaciju priloženu uz istu koja se odnosi na prvotno stavljanje robe u slobodan promet, radi provjere da li je u vrijeme stavljanja u slobodan promet greška uzeta u obzir ili ne kod utvrđivanja carinske vrijednosti. U slučajevima kada je svrha procesa obrade popravak robe za privremeni izvoz, ona se stavlja u slobodan promet uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina kada se carinskim organima dokaže da je roba popravljena besplatno, bilo zbog ugovorne ili zakonske obveze koja proizlazi iz jamstva ili zbog pogreške u proizvodnji. u carinskoj prijavi IM 6 za puštanje u slobodan promet, polje 24 popunjava se sa šifrom 53, sa naznakom u polju 31 “Besplatna popravka - potpuno oslobađanje”. Potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina ne primjenjuje se u slučajevima kada je greška već utvrđena,odnosno poznata u trenutku kada je roba bila prvi put stavljena u slobodan promet i uzeta u obzir kod utvrđivanja carinske vrijednosti. Odredbom iz članka 26. Upute propisano je djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina kod popravke robe, koja glasi: “(1.) Sukladno članku 149. stavak 1. Zakona, djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina gdje se kod popravke robe troškovi proizvodnje (popravke) uzimaju kao osnovica za obračun uvoznih dažbina, može se odobriti: a. za robu čiji je popravak obavljen uz naknadu i b. kada je popravak obavljen besplatno, ali nisu ispunjeni uvjeti iz članka 25. stavak (1.) ove Upute. (2.) Djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina iz stavka (1.) ovoga članka odobrava se utvrđivanjem iznosa dažbina koji se primjenjuje na temelju elemenata za obračun dažbina za kompenzirajuće proizvode (proizvod izvezen na popravku) na dan prihvaćanja prijave za stavljanje u slobodan promet tih proizvoda, te uzimanjem u obzir iznosa koji je jednak troškovima proizvodnje. U troškove proizvodnje uračunavaju se sva plaćanja (u novcu, robi ili uslugama) koje obavlja ili treba obaviti nositelj odobrenja u korist osobe koja obavlja obradu, ili posredna ili neposredna plaćanja kao uvjet za obavljanje obrade privremeno izvezene robe (u obzir se uzimaju svi

broj: 04/12

68

odgovori na pitanja

troškovi i izdaci sukladno članku 29. Zakona) i ako su ti troškovi jedino plaćanje korisnika odobrenja, te na njih ne utječe bilo kakav oblik povezanosti nositelja odobrenja i osobe koja je obavilo popravak. (3.) U slučaju iz stavka (1.) ovoga članka, u carinskoj prijavi IM 6 za puštanje u slobodan promet, polje 24 popunjava se sa šifrom 52, sa naznakom u polju 31: “Popravak uz naknadu”. CARINSKI ORGAN POKREĆE POSTUPAK PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI ZA NAPLATU CARINSKOG DUGA ZA DIO ILI ZA SVU ROBU KOJA NIJE STAVLJENA U ODOBRENI POSTUPAK KRAJNJE UPORABE 2. Kada se kod provjere postupka krajnje uporabe utvrdi da dio robe nije stavljen u odobrenu krajnju uporabu, koji je vjerodostojan datum za određivanje nastanka carinskog duga? Stavljanje robe u postupak krajnje uporabe propisano je odredbama članaka 17., 18., 79., 83., 84., 85., 87., 196. i 200. Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11- u daljem tekstu Zakon) i odredbama članaka 198. do 207. i članaka 471. do 477. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08- u daljem tekstu: Odluka), koje uključuju Priloge 43, 44 i 46 Odluke i Uputom o postupku stavljanja robe u slobodan promet na račun krajnje uporabe („Službeni glasnik BiH“, broj: 74/06). Zahtjev za postupak krajnje uporabe, podnosi se na obrascu Priloga 43 Odluke, a može se podnijeti i pomoću carinske prijave kojom se roba stavlja u postupak krajnje uporabe sukladno članku 199. stavak 3. Odluke.To mogu biti iznimni slučajevi u kojima bi svako odgađanje ili kašnjenje krajnje uporabe moglo izazvati ozbiljne ekonomske poteškoće kao što je npr. obustava proizvodnog procesa koji se mora u kontinuitetu odvijati, koje podnositelj zahtjeva mora dokazati ili učiniti vjerojatnim, uz uvjet da: podnositelj zahtjeva odredi propisanu krajnju uporabu cjelokupnoj robi i osigurava pravilno izvođenje radnji u svezi postupka krajnje uporabe. Carinski organ će zahtijevati da deklarant, uz carinsku prijavu, priloži i dokument koji treba sadržavati neophodno podatke, ime i adresu podnositelja zahtjeva, deklaranta i operatera, karakter krajnje uporabe, tehnički opis

broj: 04/12

svibanj 2012.

robe koja se stavlja u postupak krajnje uporabe i proizvoda nastalih njihovom krajnjom uporabom i sredstava za njihovo identificiranje, procijenjeni normativ proizvodnje ili metodu pomoću koje se taj normativ može odrediti, procijenjeni razdoblje za određivanje krajnje uporabe robi, mjesto gdje se roba stavlja u krajnju uporabu.U odobrenju krajnje uporabe, određuje se rok njegovog važenja, ovisno o potrebama podnositelja zahtjeva, koji ne može biti duži od tri godine. Računanje roka teče od dana stupanja na snagu odobrenja i u tom roku roba navedena u odobrenju se može prijaviti za postupak krajnje uporabe. Rok važenja odobrenja, za istu vrstu radnje i robe, može iznositi i duže od 3 godine i to za razdoblje trajanja nepredviđenih okolnosti ili više sile ili poteškoća u procesu proizvodnje.Bitno je imati u vidu da postoji razlika roka važenja odobrenja i roka za razduživanje postupka krajnje uporabe U odobrenju se određuje i rok do kojeg se robi stavljenoj u postupak krajnje uporabe mora odrediti propisana krajnja uporaba koji počinje teći od dana prihvaćanja carinske prijave za ulazak robe u postupak krajnje uporabe. Nadzorni carinski organ, može produžiti rok razduženja postupka krajnje uporabe na zahtjev imatelja odobrenja, koji sadrži opravdane razloge za produženje roka, razdoblje produženja, količinu uvezene robe koja je preostala za razduživanje i druge podatke eventualno potrebne za odobravanje zahtjeva. Uz zahtjev se prilaže carinska prijava o ulasku robe u postupak krajnje uporabe za koju se traži produženje roka. Odluku o odobravanju zahtjeva nadzorni carinski organ donosi u skraćenom postupku, u vidu zabilješke na zahtjevu, a odobreni rok produženja upisuje u polje D/J (četvrti red) carinske prijave za koju je odobreno produženje roka njezinog razduživanja. Imatelj odobrenja je dužan voditi i čuvati evidenciju koja omogućava carinskim organima da provedu provjere koje smatraju neophodnim da se osigura uporaba robe za propisanu krajnju uporabu i da se u svemu pridržava važećih propisa koji se odnose na odobreni postupak krajnje uporabe. Roba se prijavljuje za postupak krajnje uporabe prijavnom carinskom organu u navedenom roku važenja odobrenja, podnošenjem uvozne carinske prijave IM 4, koja se popunjava sukladno propisima kojima je regulirano pitanje popunjavanja carinskih prijava, s tim da se u polje 44 prijave, pored ostalih podataka, obvezno unosi i naznaka: “Krajnja uporaba “, te broj i datum odobrenja. Uz

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

carinsku prijavu prilaže se odobrenje za postupak i dokumenti predviđeni člankom 125. Odluke, kao i dokument iz članka 5. stavak 2. navedene Upute. Roba koja je po odobrenju stavljena u postupak krajnje uporabe, sukladno članku 79. Zakona i članka 207. Odluke, ostaje pod carinskim nadzorom i podliježe uvoznim dažbinama u slučaju robe koja se može koristiti samo jedanput - sve dok se prvi put, u odobrenom roku krajnje uporabe, ne odredi odobrena krajnja uporaba, u slučaju roba koje se mogu koristiti u ponovljenoj uporabi (višekratno) - dvije godine nakon što su prvi put korištene za odobrenu krajnju uporabu. Datum prve uporabe imatelj odobrenja unosi u evidenciju iz sve dok se ne izveze, uništi ili na drugi način iskoristi sukladno odredbama članka 205. i 206. Odluke. Otpadci i ostatci koji nastanu prilikom obrade ili prerade robe ili prirodni gubitci, smatraju se kao roba uporabljena za odobrenu krajnju uporabu. Za otpatke i ostatke koji nastanu kao rezultat uništenja robe, carinski nadzor prestaje kada im se odredi carinski odobreno postupanje ili uporaba. Nadzorni carinski organ obvezan je kod imatelja odobrenja uključujući i druge osobe koja su poslovno izravno ili neizravno uključene u radnje krajnje uporabe ili su u posjedu dokumenata u svezi s tim postupkom, ako je to potrebno, uz njegovu nazočnost ili nazočnost njegovog ovlaštenog zastupnika, izvršiti kontrolu krajnje uporabe, najkasnije u roku od 10 dana od dana isteka odobrenog roka krajnje uporabe. Kada je roba uporabljena za odobrenu krajnju uporabu postupak se smatra završenim, a razdužuje se i jamstvo, ako je po zahtjevu carinskog organa bilo podneseno. U slučaju poništenja odobrenja za postupak krajnje uporabe, te ukoliko na temelju rezultata provjera utvrdi da sva ili dio robe nije stavljena u odobrenu krajnju uporabu, nadzorni carinski organ odmah bez odgode, pokreće postupak za naplatu nastalog carinskog duga za predmetnu robu , sukladno članku 196. i članku 200. Zakona.

69

SVA ROBA KOJA SE UNOSI U BOSNU I HERCEGOVINU SMATRA SE STRANOM ROBOM I PODLIJEŽE MJERAMA CARINSKOG NADZORA OD TRENUTKA NJENOG UNOSA DO IZLASKA IZ BOSNE I HERCEGOVINE 3. Podliježe li obvezi prijavljivanja na graničnom prijelazu prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu, registrirano putničko vozilo, koje je natovareno na drugo vozilo, a koji su u provozu kroz Bosnu i Hercegovinu? Sukladno odredbama članka 34. Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljem tekstu: Zakon) zatim odredbama članka 213. i članka 223. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH” 63/04,60/06 i 57/08 - u daljem tekstu Odluka), sva roba koja se unosi u carinsko područje Bosne i Hercegovine smatra se stranom robom, te stoga podliježe mjerama carinskog nadzora od trenutka njenog unosa do izlaska iz Bosne i Hercegovine. Takva roba ostaje pod carinskim nadzorom dok se njezin status ne promijeni, odnosno dok se roba ne smjesti u slobodnu zonu ili slobodno skladište, uništi (u skladu s odredbama članka 174. Zakona) ili eventualno ponovno izveze. Odredbama iz članka 34. Zakona, propisano je:“1. Roba unesena u carinsko područje BiH podliježe carinskom nadzoru od trenutka njezina ulaska. Sukladno važećim propisima, može podlijegati i kontroli carinskih organa. 2. Roba ostaje pod takvim carinskim nadzorom onoliko dugo koliko je potrebno da se utvrdi njezin carinski status i, ako je to primjereno, u slučaju robe koja nije bh. roba i bez odstupanja od odredaba članka 79. stavak 1. ovoga zakona, sve dok se njezin carinski status ne promijeni, odnosno dok ne uđe u slobodnu zonu ili slobodno skladište, ponovno izveze ili uništi sukladno članku 174. ovoga zakona”. Odredbama iz članka 174. Zakona propisano je: “1. Roba koja nije bh. roba može se: a. ponovno izvesti iz carinskog područja BiH; b. uništi; c. ustupiti mjerodavnom organu kada je takva mogućnost predviđena važećim propisima. 2. Ponovni izvoz, kada je to potrebno, uključuje primjenu radnji i postupaka predviđenih za robu koja napušta carinsko područje BiH, uključujući

broj: 04/12

70

odgovori na pitanja

i mjere trgovinske politike. Slučajevi u kojima se roba koja nije bh. roba može staviti u aranžman obustave plaćanja s ciljem neprimjenjivanja mjera trgovinske politike pri izvozu, mogu se odrediti u provedbenim propisima ovoga zakona. 3. Osim u slučajevima utvrđenim u provedbenim propisima ovoga zakona, ponovni izvoz ili uništenje robe unaprijed se najavljuje carinskim organima. Carinski organi zabranjuju ponovni izvoz ako je to predviđeno radnjama i postupcima ili mjerama iz stavka 2. ovoga članka. Kada je roba koja je stavljena u carinski postupak s ekonomskim učinkom dok se nalazi na carinskom području BiH namijenjena za ponovni izvoz, carinska se prijava podnosi u smislu čl. od 56. do 75. ovoga zakona. U takvim se slučajevima primjenjuje članak 157. st. 3. i 4. ovoga zakona. Ustupanje se robe obavlja sukladno važećim propisima. 4. Uništenje ili ustupanje robe ne povlači bilo kakve troškove za mjerodavni organ. 5. Otpadnom materijalu ili ostacima koji nastanu prilikom uništenja robe određuje se carinski odobreno postupanje ili uporaba propisana za robu koja nije bh. roba. Otpadni materijal ili ostaci ostaju pod carinskim nadzorom do trenutka predviđenog člankom 34. stavak 2. ovoga zakona”. Prema članku 223. Odluke, određeno je:“1. Svakom provoznom prijavom obuhvaća se samo ona roba koja je natovarena ili se treba natovariti na jedinstveno prijevozno sredstvo za prijevoz od jednog polaznog do jednog odredišnog organa. U smislu ovog članka, slijedeće se smatra da čini jedinstveno prijevozno sredstvo, pod uvjetom da se roba koja se prevozi otprema zajedno: a. drumsko vozilo sa svojom prikolicom (prikolicama) ili poluprikolicom (poluprikolicama); b. kompozicija povezanih željezničkih putničkih ili teretnih vagona; c. plovila koja predstavljaju jedinstven lanac; d. kontejneri natovareni na jedno prijevozno sredstvo sukladno s ovim člankom. 2. Jedinstveno prijevozno sredstvo može se koristiti za utovar robe u više polaznih organa i za istovar u više odredišnih organa ”. Postupak provoza dozvoljava se kretanje od jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja BiH, robe koja nije bh. roba, a ista ne podliježe plaćanju uvoznih i drugih dažbina ili mjerama trgovinske politike,kao i robe iz BiH, u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim provedbenim propisima Zakona, a s ciljem sprječavanja da se, glede proizvoda koji su obuhvaćeni izvoznim mje-

broj: 04/12

svibanj 2012.

rama ili koji imaju koristi od tih mjera, izbjegava ili neopravdano stječe korist od takvih mjera. Kretanje robe iz stavka odvija se pod pokrićem TIR karneta (TIR Konvencije) pod uvjetom da je takvo kretanje započelo ili će se okončati izvan BiH ili da se odnosi na pošiljke roba koje se istovaraju u carinskom području Bosne i Hercegovine, a koje se prevoze zajedno s drugom robom koja se treba istovariti u drugoj zemlji, zatim da je kretanje izvršeno između dva mjesta u BiH kroz područje druge zemlje pod pokrićem ATA karneta (ATA Konvencije) koji se rabi kao provozni dokument, pod pokrićem svakog drugog dokumenta predviđenim u određenoj konvenciji koju potpiše Bosna i Hercegovina , zatim prema postupku provoza, kao i poštom uključujući pakete. Prema odredbama članka 88. Zakona, postupak vanjskog provoza uz podnošenje carinske prijave za postupak provoza, omogućava kretanje strane robe od jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja Bosne i Hercegovine, a da ona pri tome ne podliježe plaćanju uvoznih carina i drugih davanja ili mjerama trgovinske politike. Prema navedenom razvidno je kako se predmetni, redovito registrirani osobni automobili, kao strana roba utovarena na prijevozna sredstva, mogu kretati preko carinskog područja Bosne i Hercegovine jedino u postupku vanjskog provoza, uz obvezno podnošenje carinske prijave za postupak provoza. OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA CARINE PRIMMJENJUJE SE NEOVISNO DA LI PREDMETE UVOZE INSTITUCIJE ILI ORGANIZACIJE KOJE SU REGISTRIRANE ZA OBRAZOVANJE I PRUŽANJE POMOĆI INVALIDNIM OSOBAMA ILI OVE PREDMETE UVOZE HENDIKEPIRANE OSOBE NEPOSREDNO 4. Postoji li razlika u postupku oslobođenja od plaćanja carine kada predmete za potrebe hendikepiranih osoba uvoze institucije ili organizacije koje su registrirane za obrazovanje i pružanje pomoći invalidnim osobama ili ove predmete uvoze neposredno hendikepirane osobe? Odredbom iz članka 12. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljem tekstu: Zakon) određeno je oslobođenje od plaćanja carine pri uvozu predmeta za potrebe hendikepiranih osoba, kako za osobnu uporabu

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

hendikepiranih (invalidnih) osoba, tako i za svaku vrstu osobne ili profesionalne rehabilitacije takvih osoba.Pod hendikepiranim smatraju se osobe s ozbiljnim oštećenjima i smetnjama, kako fizičkih smetnji, uključujući i senzorne smetnje, do mentalnih ili fizioloških oštećenja, koje ograničavaju ili onemogućavaju aktivnosti ili funkciju koju inače obavlja normalno ljudsko biće.Slijepe i slabovidne osobe, od plaćanja carine oslobođeni su predmeti posebno dizajnirani za obrazovno, naučno ili kulturno uzdizanje slijepih osoba. To su uglavnom posebno tiskane knjige i druge publikacije, slike, fotografije, braillov papir, štapovi za slijepe, pisaći strojevi, računala, audio uređaji, te drugi uređaj, audio knjige i ostali mediji koji su prilagođeni za uporabu od strane slijepih i slabovidnih osoba. Kod drugih oblika hendikepiranosti, oslobođenje od plaćanja carine odnosi se i na razna ortopedska i kirurška pomagala za slijepe i slabovidne, kao i za druge invalidne osobe – npr. elektronske orijentire, zvona, implantate, proteze, aparate za rehabilitaciju, kulturno, znanstveno i obrazovno uzdizanje i napredak hendikepiranih, te posebno dizajnirane i prilagođene uređaje za zabavu i igru invalidnih osoba. Oslobođenje od plaćanja carine primjenjuje se neovisno da li odnosne predmete uvoze institucije ili organizacije koje su registrirane za obrazovanje i pružanje pomoći invalidnim osobama, ili ove predmete uvoze hendikepirane osobe neposredno.Uz zahtjev za oslobađanje od plaćanja carine mjerodavnom organu podnosi se dokumentacija propisana u Odluci o postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja pod posebnim uvjetima ( “ Službeni glasnik BiH”, broj: 19/05 i 52/05) i to: - akt o registraciji institucije ili ustanove, odnosno udruženja hendikepiranih osoba u kojima se obavlja obrazovanje i pružanje pomoći hendikepiranim osobama, - pisanu izjavu da je uvezena roba isključivo namijenjena za uporabu od strane hendikepiranih osoba, - potvrdu gospodarske komore da se predmetna roba ne proizvodi u BiH, - dokaz mjerodavne zdravstvene ustanove da se radi o hendikepiranoj osobi. U slučaju kada se roba iz članka 12. stavak 3. Priloga uvozi naknadno, podnosi se kopija carinske prijave o puštanju u slobodan promet robe iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

71

Carinski organ, pošto izvrši uvid u priloženu dokumentaciju, ocjenjuje da li su ispunjeni uvjeti za korištenje carinske povlastice po ovom osnovu i donosi rješenje. Kao odgovarajuća medicinska dokumentacija u smislu navedene Odluke, smatra se povijest bolesti, rješenje o invalidnosti mjerodavni službe - komisije, ili drugi slični dokumenti, koji su dovoljno dokazi da postoji potreba korištenja određenoga predmeta, kao pomagala. Predmeti koje radi profesionalne i druge rehabilitacije, kao i za obrazovanje, znanstveni i kulturni razvoj hendikepiranih osoba uvoze organizacije, ustanove ili udruženja za pružanje pomoći i rehabilitaciju takvim osobama, moraju ostati u vlasništvu navedenih institucija, te se iste ne smije posuditi, iznajmljivati ili prenijeti, bilo uz plaćanje ili besplatno, drugoj osobi. Kada je primatelj organizacija, ustanova ili udruženje koja je registrirana za obrazovanje ili pružanje pomoći hendikepiranim osobama, može od nadležnog carinskog organa zatražiti prijenos prava korištenja ili vlasništva, ali isključivo u korist druge organizacije, ustanove ili udruženja istoga karaktera, koja se pri tome obveže kako će predmetne predmete koristiti u iste svrhe kao i ustupatelj prava, te da ovaj prijenos neće biti naplatnoga karaktera. Pisani zahtjev ustupatelj prava, podnosi carinskom organu koji je donio rješenje o oslobođenju, uz prilaganje akta o registraciji organizacije, ustanove ili udruženja koja će biti novi korisnik, te izjave njegove odgovorne osobe o besplatnom primitku, uz obavezu navođenja svrhe, načina i mjesta uporabe odnosnih predmeta. LOKALNO IZVOZNO CARINJENJE OMOGUĆAVA NJEGOVOM KORISNIKU POJEDNOSTAVLJENO PUŠTANJE ROBE U ODOBRENI CARINSKI POSTUPAK U IZVOZU BEZ NEPOSREDNOG PODNOŠENJA ROBE NADZORNOJ CARINSKOJ ISPOSTAVI 5. Ima li kod lokalnog izvoznog carinjenja robe korisnik obvezu da robu stavi na raspolaganje carinskom organu radi omogućavanja eventualnog pregleda iste? Lokalno izvozno carinjenje u izvoznim postupcima propisano je: odredbama članka 73. Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08 i 76/11 - u daljem tekstu: Zakon), odgovarajućim odredbama Glave 1 do Glave 4 u Naslovu VIII Pojednostavljeni

broj: 04/12

72

odgovori na pitanja

postupci Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH” broj 63a/04, 60/06 i 57/08- u daljem tekstu Odluka),zatim Uputom o lokalnom izvoznom carinjenju (“Službeni glasnik BiH” ,broj: 46/09 - u daljem tekstu Uputa) i propisima o popunjavanju carinske prijave. Prema Uputi lokalno izvozno carinjenje je pojednostavljeni postupak prijavljivanja robe za odobreni carinski postupak u izvozu zavođenjem u evidenciju korisnika postupka (knjigovodstveni upis), koji postupak se vrši u vlastitom prostoru korisnika postupka ili na drugom mjestu navedenom u odobrenju. Kod odobrenog lokalnog izvoznog carinjenja, knjigovodstveni upis ima istu pravnu valjanost kao prihvaćanje carinske prijave iz članka 59. Zakona, tj. kao prihvaćanje carinske prijave u redovitom izvoznom carinskom postupku. Lokalno izvozno carinjenje omogućava njegovom korisniku pojednostavljeno puštanje robe u odobreni carinski postupak u izvozu bez neposrednog podnošenja robe nadzornoj carinskoj ispostavi. Kod lokalnog izvoznog carinjenja roba se iz odobrenog prostora korisnika pušta u postupak izvoza i izravno upućuje izlaznom carinskom organu, s tim da roba mora biti na raspolaganju nadzornoj carinskoj ispostavi za određeno vrijeme radi omogućavanja eventualnog pregleda iste. Provedba postupka ostaje nepromijenjena kod lokalnog carinjenja, pošto se radi se o promjeni mjesta carinjenja i pojednostavljenoj prijavi koja je osnova za provedbu postupka. Dokumentarni i fizički pregled, određen je od strane nadzorne carinske ispostave prema analizi rizika, vrši se kao u redovitom postupku, samo se radi o drugom mjestu izvođenja tih radnji (odobreni prostor korisnika lokalnog izvoznog carinjenja sa kojeg se roba otprema za izvoz). Ispravke, ukidanje i poništavanje izvozne prijave za lokalno izvozno carinjenje vrše se uz primjenu odredbi Zakona, Odluka i drugih propisa koji se primjenjuju na carinske prijave i na provedbi drugih faza postupka po carinskoj prijavi. U članku 5.Upute, navedeno ja da “Podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za lokalno izvozno carinjenje, treba ispuniti sljedeće uvjete: a. da je registriran u BiH i kod Uprave za neizravno oporezivanje (u daljem tekstu: UNO) po osnovi obavljanja vanjskotrgovinskog poslovanja, b. da je registriran kod UNO i po osnovi poslova međunarodnog otpremništva i da ima ovlaštenje o pristupu informatičkom sustavu

broj: 04/12

svibanj 2012.

UNO za elektronsko podnošenje carinskih prijava, ako se ne radi o situaciji iz članka 7. ove Upute, c. da njegov knjigovodstveni upis omogućava vršenje učinkovitih kontrola, posebno naknadnih, d. da može jamčiti učinkovitu kontrolu poštivanja izvoznih zabrana ili ograničenja ili bilo kojih drugih mjera kojima se uređuje stavljanje robe u određeni postupak izvoza, e. da redovito prijavljuje robu za izvozne postupke, f. da nije počinio ozbiljan prekršaj ili ponovljene prekršaje carinskih propisa, g. da ima potrebna važeća odobrenja ako traži lokalno izvozno carinjenje u okviru postupaka s ekonomskim učinkom iz članka 1. stavak (2.) ove Upute (npr. da ima odobrenje za unutarnju obradu ako traži razduženje tog postupka ponovnim izvozom po lokalnom izvoznom carinjenju) i da poštuje obveze koje proizlaze iz tih odobrenja, h. da raspolaže sa odgovarajućim jamstvom za osiguranje naplate neizravnih poreza (kod ponovnog izvoza u unutarnjoj obradi i u drugim izvoznim postupcima gdje je jamstvo potrebno), i. da je pouzdan i može ispuniti obveze koje proističu iz lokalnog izvoznog carinjenja (da ima odgovornu osobu koja poznaje postupak lokalnog izvoznog carinjenja, da ima prihvatljiv sustav arhiviranja dokumentacije i evidencija, da knjigovodstveni sustav održava sukladno računovodstvenim standardima prihvaćenim u BiH, da carinskim organima za potrebe kontrole omogućava fizički i elektronski pristup do svojih carinskih i transportnih dokumenata i evidencija, da nije u postupku stečaja ili likvidacije), j. da nema neizmirenih dospjelih neizravnih poreza po bilo kojoj osnovi”. Zahtjev za izdavanje odobrenja za lokalno izvozno carinjenje podnosi se Sektoru za carine u Središnjem uredu UNO na obrascu iz Priloga 1. Upute sa svim traženim podacima, te uz isti trebaju biti priložene sve isprave neophodne za odobravanje traženog lokalnog izvoznog carinjenja i to: - podatke o podnositelju zahtjeva i podatke o robi za koju se zahtijeva lokalno izvozno carinjenje, tj. uz zahtjev se prilaže, u dva primjerka, ovjeren spisak robe koji treba sa-

svibanj 2012.

-

-

-

-

-

odgovori na pitanja

državati: redni broj, trgovački naziv i potpun opis robe, desetoznamenkastu tarifnu oznaku Carinske tarife BiH (prema slijedu tarifnih oznaka), označenje zabrane, ograničenja ili neke druge trgovinske mjere ili inspekcijske kontrole pri izvozu koje se odnose na robu iz spiska, te broj i datum iz evidencije podnositelja zahtjeva, carinske postupke za koje se zahtijeva lokalno izvozno carinjenje (zahtijevani i prethodni carinski postupak) i podatke o dinamici mjesečnog prometa u izvoznim postupcima za koje se traži lokalno izvozno carinjenje, nadzornu carinsku ispostavu ili više njih ako se roba otprema iz više prostora, priložiti prijedlog izgleda i sadržaj knjigovodstvenog upisa,kao i način njegovog vođenja (ručno, računalom, način zaštite podataka), da je knjigovodstveni sustav uspostavljen i održava li se sukladno računovodstvenim standardima prihvaćenim u BiH i podatke o odgovornoj osobi za provedbu lokalnog izvoznog carinjenja koji treba sadržavati ime i prezime odgovorne osobe, odnosno odgovornih osoba ako ih ima više, naziv radnog mjesta, odnosno poslova koje odgovorna osoba obavlja kod podnositelja zahtjeva, za koji prostor otpreme robe je odgovorna osoba ako ima više odobrenih prostora, broj telefona, faksa i adresa elektronske pošte odgovorne osobe, prijedlog načina ispunjenja propisanih obveza: vlastiti ili drugi prostor ili više prostora gdje će se nalaziti roba koja će biti prijavljivana za lokalno izvozno carinjenje, odnosno iz kojih će se roba otpremati za izvoz po tom postupku, način obavještavanja nadzorne carinske ispostave, predloženi rok za dostavljanje nadzornoj carinskoj ispostavi dodatne, odnosno odštampane izvozne prijave s pratećom dokumentacijom i način ovjere primjerka 3 izvozne prijave, da li unaprijed ovjera praznog primjerka 3 u polju A pečatom nadzorne carinske ispostave i potpisom službenika te ispostave ili ovjera posebnim pečatom i zahtijevani broj posebnih pečata, u kom slučaju se uz zahtjev prilaže i otisak posebnog pečata izrađen, podatke o položenom jamstvu kojim se osigurava naplata mogućih neizravnih poreza, samo u izvoznim postupcima u kojima je

73

jamstvo potrebno (npr. pri ponovnom izvozu robe u postupku unutarnje obrade, koja je u osnovi bankovno jamstvo za unutarnju obradu samog podnositelja zahtjeva ili njegovog ovlaštenog zastupnika), - u slučaju zastupanja kod lokalnog izvoznog carinjenja, ugovor zaključen s ovlaštenim zastupnikom o izravnom zastupanju, te ovlaštenje za izravno zastupanje kod lokalnog izvoznog carinjenja (prilaže se u dva originalna primjerka) i interna uputa o provedbi lokalnog izvoznog carinjenja kod podnositelja zahtjeva i sve druge podatke i isprave kojima raspolaže podnositelj zahtjeva, a koje mogu utjecati na odluku o odobravanju traženog lokalnog izvoznog carinjenja (dozvole inspekcija, mišljenja o svrstavanju robe u Carinsku tarifu, odobrenje UNO za ovlaštenog izvoznika i drugo), te druge podatke koji se prema sadržaju obrasca zahtjeva traže. Osoba odgovorna za provedbu lokalnog izvoznog carinjenja, navedena u zahtjevu, treba poznavati carinske i druge propise koji se primjenjuju u carinskom postupku i podliježe provjeri poznavanja navedenih propisa, koju provjeru, usmeno, obavlja Grupa za kontrolu u predkontroli podnesenog zahtjeva . Odluku po zahtjevu za lokalno izvozno carinjenje donosi Sektor za carine, u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva ili od dana kada je zaprimljen svaki u postupku po podnijetom zahtjevu traženi nedostajući ili dodatni podatak, a nakon dostavljanja mišljenja Grupe za kontrolu o ispunjenosti uvjeta za odobravanje traženog lokalnog izvoznog carinjenja.

www.fircon.biz

broj: 04/12

74

odgovori na pitanja

PONIŠTENJE CARINSKE PRIJAVE MOŽE IMATI ZA POSLJEDICU POVRAT CARINSKIH DAŽBINA, POD UVJETOM DA SU ISTE PLAĆENE I DA JE ZAHTJEV ZA POVRAT DAŽBINA PODNESEN U PROPISANIM ROKOVIMA 6. Može li se u slučaju nakon poništenja carinske prijave, za koju su plaćene uvozne dažbine zatražiti i vraćanje uvoznih dažbina, te u kojem roku se podnosi zahtjev? Postupak poništavanja carinske prijave pokreće se na inicijativu podnositelja carinske prijave uz postojanje odgovarajućih dokaza koji opravdavaju zahtjev, a drugi uvjet je da se zahtjev podnese prije odluke carinskog organa o namjeri carinskog pregleda robe, što je jasno propisano odredbom iz članka 63.Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon) koja glasi: “1. Carinski organi, na zahtjev deklaranta, poništavaju već prihvaćenu prijavu kada deklarant pruži dokaz da je roba greškom prijavljena za carinski postupak koji je obuhvaćen tom prijavom ili da, uslijed posebnih okolnosti, stavljanje robe u carinski postupak za koji je prijavljena nije više opravdano. 2. Međutim, kada carinski organi izvijeste deklaranta o svojoj namjeri da obave pregled robe, zahtjev za poništenje prijave se ne prihvaća dok se ne izradi pregled robe. 3. Prijava se ne poništava nakon što se roba pusti, osim u slučajevima koji su definirani u provedbenim propisima ovoga zakona. 4. Poništenje prijave ne isključuje primjenu važećih kaznenih propisa” Carinska prijava se može poništiti nakon puštanja robe, na način u slučajevima kako je propisano odredbom iz članka 158. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08) u slučajevima: Kada se utvrdi da je za robu bio greškom započeti carinski postupak radi kojeg je nastao carinski dug, umjesto da je roba deklarirana za drugi carinski postupak , carinski organi takvu prijavu poništavaju ako deklarant podnese zahtjev u roku od tri mjeseca od dana prihvaćanja carinske prijave, kada su ispunjeni uvjeti da: roba nije bila upotrebljavana pod drugim uvjetima koje predviđa carinski postupak u koji je trebala biti stavljena, zatim da je roba u trenutku kad je deklari-

broj: 04/12

svibanj 2012.

rana za prvi postupak ispunjavala također uvjete za odobravanje drugog postupka i da je roba bez odlaganja prijavljena za postupak za koji je stvarno namijenjena. Carinska prijava za drugi postupak važi od dana prihvaćanja poništene prijave. Carinski organi izuzetno u opravdanim slučajevima mogu dopustiti poništenje carinske prijave po proteku roka od tri mjeseca. Kada se utvrdi da je roba pogrešno prijavljena, umjesto druge robe u carinski postupak radi kojeg je nastao carinski dug , carinski organi takvu prijavu poništavaju, ako deklarant podnese pisani zahtjev u roku od tri mjeseca od dana prihvaćanja prijave, kada su ispunjeni uvjeti: - da je roba za koju je bio postupak prvobitno započet nije bila upotrijebljena drugačije nego kako je dopuštao prvi postupak, vraćena je u prvobitno stanje, te za nju obzirom na okolnosti slučaja također zahtijevano drugo carinski dopušteno postupanje ili uporaba , u kom slučaju carinska prijava za novi postupak ima učinak od dana prihvaćanja poništene carinske prijave . - da je roba za koju bi morao biti započet zahtijevani postupak, mogla u trenutku podnošenja prve carinske prijave podnesene istom carinskom organu, te je deklarirana za isti carinski postupak koji je bio naveden u prvoj carinskoj prijavi.U opravdanim slučajevima carinski organ može prihvatiti zahtjev deklaranta za poništenje carinske prijave i po proteku roka od tri mjeseca . Kada je roba kataloški naručena, carinski organ poništava prijave za stavljanje u slobodni promet, ukoliko je zahtjev podnesen u roku od tri mjeseca od dana prihvaćanja prijave, pod uvjetom da je roba izvezena na adresu dobavljača ili na ime osobe koju odredio dobavljač.Kada se daje retroaktivno odobrenje vezano za članak 201.Odluke, koja se odnosi na stavljanje u slobodni promet uz povoljno tarifno postupanje ili po smanjenoj ili nultoj stopi dažbina na račun krajnje upotrebe robe, te članak 306. Odluke koji se odnosi na carinski postupak s ekonomskim učinkom. Kada je roba prijavljena za izvoz ili postupak vanjske obrade, prijava se poništava , kada su ispunjeni uvjeti: - u slučaju robe koja podliježe izvoznim dažbinama, zahtjevu za povrat uvoznih dažbina

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

ili podliježe drugim posebnim mjerama prilikom izvoza, deklarant izlaznom carinskom organu koji je prihvatio carinsku prijavu dostavi dokaz da roba nije napustila carinsko područje BiH, da podnese carinskom organu sve primjerke carinske prijave, zajedno sa svim drugim dokumentima koji su mu izdati nakon prihvaćanja prijave, zatim podnosi dokaze da je vraćen uvozni dug i druge poticajne mjere za izvoz robe ili da su nadležni organi poduzeli mjere, te u skladu sa važećim propisima, mora izvršiti sve druge obveze koje je s obzirom na okolnosti slučaja carinski organ odredio za rješavanje. Nakon poništenja prijave otpis i količina po potvrdama i drugim ispravama koje su priložene uz izvoznu carinsku prijavu vraćaju se u prvobitno stanje.Kada se zahtijeva da roba prijavljena za izvoz napusti carinsko područje BiH do određenog roka, nepoštivanje danog roka povlači za sobom poništavanje odgovarajuće prijave o čemu carinski organi pismeno obavještavaju deklaranta. ii. u slučaju druge robe, da je izvozni carinski organ bio obaviješten sukladno s člankom 399. Odluke, da prijavljena roba još nije napustila carinsko područje BiH. Kada se domaća roba stavi u postupak carinskog skladištenja u smislu članka 95. stavak 1. točka b.) Zakona, poništavanje prijave za taj postupak može se zahtijevati ili odobriti, ako deklarant dokaže da su ispunjeni uvjeti za neko od dopuštenih postupanja ili uporaba Ako do proteka roka koji je bio određen za skladištenje, nije bio podnesen zahtjev za početak nekog od dopuštenih postupanja ili uporaba, carinski organi poduzimaju mjere predviđene članka 95. stavak 1. točka b.) Zakona.Postupak poništenja carinske prijave može imati za posljedicu povrat carinskih dažbina, pod uvjetom da su iste plaćene i da je zahtjev za povrat dažbina podnesen u propisanim rokovima.Uvozne ili izvozne dažbine vraćaju se kada se carinska prijava poništi, a dažbine su plaćene, s tim da zainteresirana osoba podnese zahtjev u rokovima predviđenim za podnošenje zahtjeva za poništavanje carinske prijave, kao što je već pojašnjeno.

www.fircon.biz

75

CARINSKI ORGANI NAKON PUŠTANJA ROBE U SLOBODAN PROMET MOGU IZVRŠTI PREGLED DOKUMENTACIJE I IZVRŠITI IZMJENU PODATAKA NA NAVEDENOJ CARINSKOJ PRIJAVI, A U SKLADU SA NAVEDENIM OBVEZATI UVOZNIKA NA NAKNADNU NAPLATU CARINSKOG DUGA I EVENTUALNO I KAMATE 7. Nakon puštanja robe u slobodan promet, carinski organi u postupku naknadne kontrole izvršili su provjeru dokumentacije i utvrdili neispravno tarifiranje uvezene robe, sa obvezom plaćanja razlike manje plaćenog carinskog duga. Da li je opravdano traženje naplate zatezne kamate ? Kontrolom dostavljene dokumentacije utvrđeno je da ste uvezli alkoholno piće i podnijeli carinsku prijavu kojom ste naveli tarifnu oznaku 2208.903300 sa obračunatom i naplaćenom trošarinom u iznosu od 8,00KM/l , a isti je trebalo razvrstati u tarifnu oznaku 2208701000 kao nedenaturisani etil alkohol sa trošarinom u iznosu 15,00KM/l apsolutnog alkohola. Navedene činjenice nisu osporene i obzirom na prednje osnovano je da se izvrši izmjena podataka uvozno ocarinjene robe, sa posljedicom naplate razlike poreza na dodanu vrijednost i trošarine, sukladno članku 75., 193. , 207., 210., 214. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj:57/04,51/06,93/08, 54/10 i 76/11- u daljem tekstu: Zakon), članka 63. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (‘’Službeni glasnik BiH’’, broj:9/05, 35/05 i 100/08) i Odluke o visini stope zatezne kamate. U skladu sa člankom 193. stavak 1. a.) Zakona, carinski dug nastaje prilikom stavljanja robe u slobodan promet, a koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina,a isti nastaje u trenutku prihvaćanja carinske prijave. Odredbom iz članka 75.Zakona, propisano je pravo i obveza carinskog organa da izvrše pregled dokumenata i provedenog postupka carinjenja i glasi: “1. Carinski organi mogu, na svoju inicijativu ili na zahtjev deklaranta, napraviti izmjenu prijave nakon puštanja robe. 2. Nakon puštanja robe, a da bi se uvjerili u točnost podataka iz prijave, carinski organi mogu napraviti pregled poslovnih dokumenata i podataka koji se odnose na uvozne i izvozne radnje u svezi s tom robom ili na naknadne komercijalne radnje

broj: 04/12

76

odgovori na pitanja

u koje je ta roba uključena. Takvi pregledi mogu se napraviti u prostorijama deklaranta, svake druge osobe koja je poslovno izravno ili neizravno uključena u navedene radnje ili svake druge osobe koja je u posjedu navedenog dokumenta i podataka u poslovne svrhe. Carinski organi mogu obaviti pregled robe kada ju je još uvijek moguće pokazati. 3. Kada revizija prijave ili pregled nakon carinjenja ukazuju na to da su propisi kojima se regulira određeni carinski postupak primijenjeni na temelju netočnih ili nepotpunih informacija, carinski organi, sukladno svim važećim propisima, poduzimaju mjere neophodne za reguliranje nastale situacije, uzimajući u obzir nove informacije koje su im na raspolaganju. Odredbom iz članka 193. Zakona, propisano je da „1. Carinski dug pri uvozu nastaje prilikom:(a) stavljanja u slobodan promet robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina; ili (b.) stavljanja takve robe u postupak privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. 2. Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja predmetne carinske prijave. 3. Dužnik je deklarant. U slučaju neizravnog zastupanja, dužnik je osoba u čije se ime podnosi carinska prijava. 4. Kada je carinska prijava u svezi s jednim od postupaka iz stavka 1. ovoga članka sačinjena na temelju podataka koji upućuju na to da nije izvršena naplata svih dažbina ili dijela dažbina koje se zakonski potražuju, osobe koje su pružile podatke potrebne za sačinjavanje prijave, a koje su znale ili su objektivno trebale znati da su takvi podaci netočni, također se mogu smatrati dužnicima sukladno važećim propisima BiH”. Odredbom iz članka 210. Zakona propisano je da „1. Svaki pojedini iznos uvoznih ili izvoznih dažbina koji nastaje kao posljedica carinskog duga (u daljnjem tekstu: iznos dažbine), carinski organi obračunavaju čim dođu do potrebnih podataka i zavode ga u poslovne knjige ili u bilo koji drugi ekvivalentni medij (knjiženje). 2. Stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se kada je: a. uvedena privremena antidamping carina ili zaštita od umanjenih dažbina (kompenzacijska dažbina); b. iznos dažbine koji se zakonski potražuje viši od onoga koji je utvrđen na temelju obvezne informacije;

broj: 04/12

svibanj 2012.

c. kada se propisima usvojenim u okviru provedbenih propisa ovoga zakona odustaje od zahtjeva da carinski organi knjiže iznose dažbine niže od određenog iznosa. 3. Carinski organi određuju praktične postupke za knjiženje iznosa dažbine. Ovi se postupci mogu razlikovati u ovisnosti o tome jesu li, u pogledu okolnosti u kojima je nastao carinski dug, carinski organi uvjereni da će se navedeni iznos naplatiti”. Odredbom iz članka 207. Zakona propisano je da:“1. Ako to nigdje nije drugačije predviđeno ovim zakonom i bez odstupanja od stavka 2. ovog članka, iznos uvoznih ili izvoznih dažbina koji je primjenjiv na robu utvrđuje se na temelju propisa za utvrđivanje vrijednosti koji odgovaraju toj robi u trenutku nastanka carinskoga duga. 2. Kada nije moguće točno odrediti moment nastanka carinskoga duga, za određivanje pravila za procjenu vrijednosti koji odgovaraju predmetnoj robi mjerodavan je onaj moment kada carinski organi zaključe da se roba nalazi u situaciji u kojoj nastaje carinski dug. Međutim, kada dostupni podaci omogućavaju carinskim organima da utvrde da je carinski dug nastao prije trenutka kada su došli do takvoga zaključka, iznos uvoznih ili izvoznih dažbina koji se plaća na predmetnu robu utvrđuje se na temelju propisa za utvrđivanje vrijednosti koji odgovaraju toj robi u najranijem trenutku kada se iz dostupnih podataka može utvrditi da je carinski dug nastao iz određene situacije. 3. Zatezna se kamata obračunava na iznos dažbina koje nisu plaćene u propisanom roku, a po stopi koju će utvrditi Upravni odbor za svaki dan zakašnjenja, kako bi se spriječilo nezakonito stjecanje financijske koristi pomjeranjem nadnevka kada je carinski dug nastao ili kada je zaveden u evidenciju“. Prema članku 63. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, propisano je da kod uvoza robe obračunavanje, naplaćivanje i plaćanje poreza na dodanu vrijednost nadzire UNO, u skladu sa propisima kao da porez na dodanu vrijednost predstavlja uvoznu carinsku dažbinu. Prema članku 20. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kada se mijenja porez na dodanu vrijednost obračunat i plaćen na uvoz dobara, koji porezni obveznik uzima u obzir kao odbitak ulaznog poreza može se ispraviti za razliku koja se javlja na osnovu carinskih dokumenata ili odluke UNO. Porez na dodanu vrijednost za uvoz dobara koji je odbijen

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

kao ulazni porez , povećan smanjen ili je obveznik oslobođen obveze plaćanja , obveznik je dužan na osnovi carinskog dokumenta ili rješenja ispraviti odbitak ulaznog poreza u skladu s tom izmjenom.Odredbom iz članka 207.stavak 3. Zakona propisano je da zatezna se kamata obračunava na iznos dažbina koje nisu plaćene u propisanom roku, a po stopi koju će utvrditi Upravni odbor za svaki dan zakašnjenja, kako bi se spriječilo nezakonito stjecanje financijske koristi pomjeranjem nadnevka kada je carinski dug nastao ili kada je zaveden u evidenciju. Prema članku 2. Odluke o visini stope zatezne kamate koja se naplaćuje na iznos uvoznih i izvoznih dažbina koje nisu plaćene u roku („Službeni glasnik BiH“, broj: 31/05), obračunava se i zatezna kamata po stopi od 0,06% dnevno za razdoblje od dospijeća do dana izmirenja dažbina, a što je u konkretnom slučaju 285 dana. Prema iznesenom predmetna robe se ispravno svrstava u tarifnu oznaku 2208.701000, što nije osporeno, te je opravdana izmjena podataka, kao i naknadna naplata manje naplaćenih uvoznih dažbina i zatezne kamate. PRIVREMENI UVOZ MOŽE SE KORISTITI UZ POTPUNO OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA UVOZNIH DAŽBINA PRIJEVOZNOG SREDSTVA S REDOVNOM STRANOM REGISTRACIJOM ZA KOMERCIJALNU ILI PRIVATNU UPORABU KOJE JE UVEZLA OSOBA SA SJEDIŠTEM, ODNOSNO PREBIVALIŠTEM U INOZEMSTVU 8. Kakav je carinski postupak u svezi privremenog uvoza prijevoznog sredstva uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, odnosno mogućnost privremenog uvoza prikolice sa redovnim inozemnim tablicama, dovezeno na vučnom vozilu sa bosansko-hercegovačkim registarske tablicama? Privremeni uvoz je carinski postupak s ekonomskim učinkom, a ujedno i postupak s odgođenim plaćanjem uvoznih dažbina.Radi se o carinskom postupku kojim se dopušta uporaba inozemne robe u carinskom području BiH u određene propisane svrhe, bez njenog podlijeganja mjerama trgovinske politike, kada je ta roba namijenjena za ponovni izvoz u određenom roku u kojem mora ostati u nepromijenjenom stanju, osim uobičajenog smanjenja vrijednosti uslijed njene normalne uporabe za vrijeme trajanja privremenog uvoza.

77

Privremeni uvoz reguliran je odredbama članka 81. do članka 87. članka 133. do 140. i članka 193. Zakona o carinskoj politici BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljem tekstu: Zakon) i odredbama članka 136. članka 140.do 143., članka 299 do članka 320. i članka 350.do 381. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (‘’Službeni glasnik BiH’’, broj: 63a/04 ,60/06 i 57/08- u daljem tekstu Odluka ).Prema odredbama iz članaka 352., 355.do 359. Odluke, privremeni uvoz može se koristiti uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina prijevoznih sredstava s redovnom stranom registracijom za komercijalnu ili privatnu uporabu, koje uvoze osobe sa sjedištem, tj. prebivalištem u inozemstvu. Prema navedenim odredbama osnovno je pravilo da se privremeni uvoz uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina stranog prijevoznog sredstva, što uključuje i priključno prijevozno sredstvo, za komercijalnu uporabu može odobriti ako su ista registrirana u inozemstvu (van carinskog područja BiH), a da ih koriste osobe koje su zaposlene u inozemstvu.Ta prijevozna sredstva mogu ostati u privremenom uvozu za vrijeme koje je potrebno za vršenje radnji u svezi s prijevozom. Komercijalna uporaba znači uporabu prijevoznog sredstva za prijevoz osoba ili robe uz naknadu ili u sklopu ekonomske djelatnosti tvrtke (dakle uz naknadu ili bez naknade). Samo izuzetno osoba sa sjedištem u Bosni i Hercegovini bi mogla koristiti komercijalno prijevozno sredstvo inozemnih registracija uz punomoć njegovog vlasnika, te u tom slučaju, uporaba stranog prijevoznog sredstva pa i priključnog prijevoznog sredstva strane registracije povezanog na sredstvo drumskog prijevoza registriranog u BiH (članak 356. točka b.)Odluke, podrazumijeva samo neophodne i opravdane radnje kako bi se izvela jedna komercijalna operacija i da je ta uporaba u svezi sa svrhom privremenog uvoza. Takva mogućnost uporabe vezana je isključivo za situaciju kada zbog nepredviđenih okolnosti (npr. kvara na vozilu, prometne nezgode) ili zbog drugog objektivnog razloga domaći prijevoznik (prijevoznik u Bosni i Hercegovini) nije u mogućnosti iz inozemstva dopremiti robu, te radi uspješnog okončanja tog posla mora jednokratno iznajmiti strano vozilo ili priključno vozilo u koje pretovara robu (ili putnike) i dovozi je u Bosnu i Hercegovinu. U takvim situacijama, domaći prijevoznik koji je u pitanju mora carinskim organima dokazati da li se radi o

broj: 04/12

78

odgovori na pitanja

takvoj situaciji-jednokratnoj uporabi stranog prijevoznog sredstva ili priključnog prijevoznog sredstva zbog razloga više sile, odnosno da se radi o neophodnim i opravdanim radnjama ( punomoć stranog vlasnika za jednokratnu uporabu stranog prijevoznog sredstava ili priključnog prijevoznog sredstva iz navedenih razloga), kada se može odobriti privremeni uvoz uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina bez podnošenja carinske prijave ili postoji ugovor o suradnji koji omogućava da se domaći prijevoznik redovno koristi priključnim vozilima strane registracije u kom slučaju podliježu odredbama privremenog uvoza s djelomičnim oslobađanjem od plaćanja uvoznih dažbina. U skladu sa člankom 193. stavak 1. točka b. Zakona, kod stavljanja robe u privremeni uvoz uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina nastaje carinski dug. Prema članku 139. Zakona, iznos uvoznih dažbina koji se treba platiti za robu koja je stavljena u privremeni uvoz uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina je 3% od iznosa uvozne dažbine koje bi se platile za predmetnu robu ukoliko bi bila stavljena u slobodan promet onog dana kada je stavljena u privremeni uvoz uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina za svaki mjesec ili dio mjeseca tijekom kojeg je roba bila u tom postupku. Obračun uvoznih dažbina vrši se po mjesecima, neovisno da li je roba korištena za puni mjesec ili samo dio mjeseca (nekoliko dana) pri čemu se mjesec dana ne smatra kalendarski mjesec, nego sukladno članku 91. Zakona o upravnom postupku, razdoblje od mjesec dana počinje od dana kada je roba stavljena u postupak, a završava se na isti dan slijedećeg mjeseca. Rok privremenog uvoza s djelomičnim oslobađanjem od plaćanja uvoznih dažbina prema članku 136 . stavak 2. Zakona, može iznositi 24 mjeseca. U konkretnom slučaju činjenica da ista osoba u svom vlasništvu ima tvrtku u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu, nije od utjecaja kod odlučivanja kojem sustavu privremenog uvoza ( da li uz potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina) podliježe prikolica sa stranim registarskim tablicama kojom se vrši prijevoz robe, a prikačena uz vučno vozilo registrirano u Bosni i Hercegovini. Bitno je utvrditi da li se u takvom slučaju radi o jednokratnoj uporabi takve prikolice zbog posebnih okolnosti ili se radi o tome da domaći prijevoznik u obavljanju prijevozničke djelatnosti koristi prikolicu stranih registarskih tablica prema ugovoru o suradnji sa stranom osobom (koja je

broj: 04/12

svibanj 2012.

vlasnik prikolice) koji omogućava korištenje.Teret dokazivanja navedenih činjenica je na domaćem prijevozniku koji je i korisnik postupka privremenog uvoza, bez obzira za koji sustav privremenog uvoza ispunjava uvjete i kod kojeg carinskog organa se taj postupak provodi. Nije korisnik privremenog uvoza strani vlasnik prikolice, pošto tvrtka u inozemstvu na koju je registrirana prikolica nosi inozemne registarske tablice,registrirana je i ima sjedište u inozemstvu, a tvrtka u BiH na koju je registrirano vučno vozilo sa registarskim tablicama BiH , registrirana je i ima sjedište u BiH, znači dva zasebna subjekta sa sjedištem u različitim državama.Pitanje se odnosi na privremeni uvoz drumskih prijevoznih sredstava za privatnu uporabu uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, a u predmetnom slučaju radi se o privremenom uvozu drumskih prijevoznih sredstava, odnosno priključnog prijevoznog sredstva za komercijalnu uporabu, u kom slučaju dolazi u obzir djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. KADA DEPONENT NE PLATI CARINSKI DUG ZA ROBU IZUZETU ISPOD NADZORA IZ CARINSKOG SKLADIŠTA, DUŽNIKOM SE SMATRA DRŽATELJ CARINSKOG SKLADIŠTA I NAPLATA UTVRĐENOG DUGA ĆE SE IZVRŠITI IZ POLOŽENOG JAMSTVA 9. U slučajevima kada deponent ne plati nastali utvrđeni dug za robu koja je nestala ili ukradena iz carinskog skladišta, na koji način i od koga se vrši naplata istog i da li se naplata može izvršiti iz položenog jamstva ? Carinski dug u postupku skladištenja pojavljuje se kao posljedica izuzimanja robe ispod carinskog nadzora ili zbog neprijavljivanja, odnosno nepodnošenja dokumentacije za stavljanje u odgovarajući postupak robe smještene u skladište.U takvim slučajevima carinski dug utvrđuje se kako je propisano odredbama iz članka 195. i 196. Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 57/04,51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) i Uputom o odobravanju držanja carinskog skladišta i postupku carinskog skladištenja (“Službeni glasnik BiH”, broj: 25/08, 76/08, 12/08 i 43/10- u daljem tekstu: Uputa ). Odredbom iz članka 195. Zakona carinskoj politici BiH propisan je nastanak carinskog duga u slučajevima izuzimanja robe ispod carinskog nadzora , a glasi :

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

“1. Carinski dug pri uvozu nastaje prilikom nezakonitog izuzimanja ispod carinskog nadzora robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina. 2. Carinski dug nastaje u trenutku izuzimanja robe ispod carinskog nadzora. 3. Dužnici su: (a.) osoba koja je izuzela robu ispod carinskoga nadzora; (b.) sve druge osobe koje su sudjelovale u takvom izuzimanju, a koje su znale ili su objektivno trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora; (c.) sve druge osobe koje su stekle ili zadržale takvu robu, a koje su u trenutku njezina stjecanja ili primanja znale ili su objektivno trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora; i (d.) kada je to primjereno, osoba koja je dužna da ispuni obveze koje proizlaze iz privremenog smještaja robe ili uporabe carinskog postupka u koji se ta roba stavlja”, a odredbom iz članka 196. istog Zakona propisano je: “1. Carinski dug pri uvozu, u slučajevima drukčijim od onih u članku 195. ovoga zakona, nastaje: (a.) zbog neispunjavanja jedne od obveza koje, u pogledu robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina, proizlaze iz njezina privremenog smještaja ili uporabe carinskog postupka u koji se stavlja; ili (b.) zbog nepostupanja sukladno uvjetu kojim se regulira stavljanje robe u taj postupak ili odobravanje smanjene ili nulte stope uvoznih dažbina na temelju krajnje uporabe robe, osim ako se ne utvrdi da ti propusti nemaju značajan utjecaj na pravilan tijek postupka privremenog smještaja ili određenog carinskog postupka. 2. Carinski dug nastaje u trenutku prestanka ispunjavanja obveze čije neispunjavanje dovodi do nastanka carinskoga duga ili u trenutku stavljanja robe u određeni carinski postupak kada se naknadno ustanovi da uvjet kojim se regulira stavljanje robe u navedeni postupak ili odobravanje smanjene ili nulte stope uvoznih dažbina na temelju krajnje uporabe robe, u stvari, nije bio ispunjen. 3. Dužnik je osoba koja je, prema danim okolnostima, dužna ili ispuniti obveze koje, u pogledu robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina, proizlaze iz njezina privremenog smještaja ili iz primjene carinskoga postupka u koji je stavljena, ili postupati sukladno uvjetima kojima se regulira stavljanje robe u taj postupak”. Odredbom iz članka 30. Upute, propisano je:

79

“ (1.) U slučajevima kada dođe do nestanka ili krađe robe iz carinskog skladišta, nastaje dug koji se naplaćuje od deponenta, jer se takve situacije smatraju izuzimanjem robe ispod carinskog nadzora. U slučaju da deponent ne plati nastali utvrđeni dug u propisanom roku, dužnikom za isti, sukladno članku 195. Zakona, postaje držatelj carinskog skladišta i naplata utvrđenog duga će se izvršiti iz jamstva položenog za predmetno carinsko skladište. (2.) U slučajevima oštećenja, loma ili isteka roka trajanja robe, ona se i dalje nalazi u postupku carinskog skladištenja, te se, sukladno članku 174. Zakona i članku 417. Odluke, može ponovno izvesti ili prijaviti nadzornom carinskom organu radi uništenja pod carinskim nadzorom ili staviti u neko drugo carinski odobreno postupanje ili uporabu, uz ispunjenje propisanih uvjeta i primjenu pravila za takvo postupanje ili uporabu. (3.) Kada okolnosti slučaja i isprave ukazuju da je do neopravdanog gubitka ili potpunog uništenja uskladištene robe došlo zbog stvarnog karaktera same robe (prirodni gubitci), te da gubitak nije nastao zbog nemarnosti ili nekog postupka držatelja carinskog skladišta može se primijeniti članak 198. stavak 1. točka (c.) Zakona, odnosno članak 436.- 438. Odluke. (4.) Kada se prilikom kontrole carinskog skladišta (ili popisa robe na zalihama) utvrdi da se stanje zatečenih zaliha razlikuje od stanja prema evidenciji, odnosno kada se pojavi razlika između ulaza i izlaza robe, postupa se na slijedeći način: a.) ako su stvarne zalihe robe veće, razlika se prikazuje kao ulaz robe i za istu deponent mora podnijeti carinsku prijavu IM 7, b.) ako su stvarne zalihe robe manje, a razlika je nastala zbog prirodnog gubitka kojeg je, sukladno članku 436.-438. Odluke, prihvatio nadzorni carinski organ pri razduženju postupka carinskog skladištenja, količina robe za koju je prihvaćen prirodni gubitak prikazuje se u evidenciji kao otpis i razdužuje se, uz naznaku da se radi o prihvaćenom prirodnom gubitku. Prihvaćeni prirodni gubitak robe (količina i vrsta robe) nadzorni carinski organ evidentira u carinskoj prijavi IM 7 na koju se ista odnosi (u polju C) i u njenom inspekcijskom aktu, kako na primjerku te prijave koji se nalazi u službenoj evidenciji tog organa, tako i na primjerku kojeg posjeduje deklarant (deponent), c.) ako su stvarne zalihe robe manje, a nije u pitanju prihvaćeni prirodni gubitak, količina i vrsta robe koja nedostaje prikazuje se u evidenciji kao

broj: 04/12

80

odgovori na pitanja

puštanje robe u slobodan promet (uz naznaku da se radi o manjku robe), u kom slučaju deponent mora, najkasnije prvog radnog dana nakon vršenja kontrole ili popisa robe, podnijeti IM 4 carinsku prijavu i po istoj platiti dug. U protivnom, nadzorni carinski organ će bez odgađanja poduzeti sve potrebne radnje radi reguliranja nastale situacije, d.) ako je roba bez odobrenja izuzeta ispod nadzora iz carinskog skladišta, postupa se kao u točki c.) ovoga stavka. (5.) Postupanje kao u stavku (4.) ovoga članka ne isključuje pokretanje prekršajnog postupka ili primjenu drugih kaznenih propisa, u situacijama gdje je to primjenjivo”. Odredbom iz članka 31. Upute, uređen je postupak kod nastanka duga u postupku carinskog skladištenja, a ista glasi: „(1.) U slučajevima nastanka duga za robu u postupku carinskog skladištenja prema članku 195. i 196. Zakona, a deponent nije podnio carinsku prijavu za stavljanje robe u odgovarajuće carinski odobreno postupanje ili uporabu, nadzorni carinski organ će podnijeti zahtjev za pokretanje postupka za naplatu duga. (2.) Zahtjev iz stavka (1.) ovoga članka, zajedno s carinskom prijavom IM 7 koja se odnosi na robu koja je u pitanju i ostalom raspoloživom dokumentacijom, nadzorni carinski organ dostavlja na upravni postupak Skupini za procedure regionalnog centra kojem organizacijski pripada. (3.) Postupak iz stavka (1.) i (2.) ovoga članka je, zbog eventualne naplate duga iz položenog jamstva za carinsko skladište, žurne prirode, te isti nadležni carinski organi moraju provoditi bez odgađanja. (4.) U slučaju da deponent ne plati nastali utvrđeni dug u propisanom roku, dužnikom za isti, sukladno članku 195., odnosno 196. Zakona, postaje držatelj carinskog skladišta i naplata utvrđenog carinskog duga će se izvršiti iz jamstva položenog za predmetno carinsko skladište”. Prema iznesenom za izuzimanje robe ispod nadzora iz carinskog skladišta odgovorne su: osoba koja je izuzela robu ispod carinskoga nadzora , sve druge osobe koje su sudjelovale u takvom izuzimanju, a koje su znale ili su objektivno trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora, sve druge osobe koje su stekle ili zadržale takvu robu, a koje su u trenutku njezina stjecanja ili primanja znale ili su objektivno trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora i kada je to primjereno, osoba koja je dužna

broj: 04/12

svibanj 2012.

da ispuni obveze koje proizlaze iz privremenog smještaja robe ili uporabe carinskog postupka u koji se ta roba stavlja. VRAĆENA ROBA PRI NJENOM PONOVNOM IZVOZU I PUŠTANJU U SLOBODAN PROMET U CARINSKO PODRČJE BOSNE I HERCEGOVINE OSLOBOĐENA JE OD PLAĆANJA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST, TROŠARINE, CESTARINE I CARINSKOG EVIDENTIRANJA 10. Plaća li se, za vraćenu robu za koju je, sukladno članku 177. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine odobreno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, porez na dodanu vrijednost? Postupak u svezi vraćene izvezene robe reguliran je:odredbama članka 177. do 179. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 57/04, 51/06, 93/08 , 54/10 i 76/11- u daljem tekstu: Zakon),odredbama članka 419. do 429. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08- u daljem tekstu: Odluka), uključujući i Prilog 47 i 52 Odluke i Uputa o vraćanju izvezene robe (“Službeni glasnik BiH”, broj:74/11- u daljem tekstu: Uputa),kao propisima o popunjavanju carinske prijave.Vraćena izvezena roba je ona roba iz BiH, koja se nakon izvoza iz carinskog područja BiH, u nepromijenjenom stanju, uključujući i izuzeća navedena u članku 6.Upute, vraća u to područje. Izvozni carinski organ je onaj carinski organ mjerodavan za postupak izvoznog carinjenja, a carinski organ ponovnog uvoza je carinski organ kod kojeg je za vraćenu robu podnesena carinska prijava za ponovni uvoz i puštanje u slobodan promet. Prema članku 423., 425., 427. i 429. Odluke, to može biti izvozni carinski organ kod kojeg je vraćena roba prethodno bila izvozno ocarinjena ili neki drugi carinski organ kod kojeg je podnesena navedena carinska prijava za vraćenu robu. Vraćena roba pri njenom ponovnom uvozu i puštanju u slobodan promet u carinsko područje BiH, na zahtjev zainteresirane osobe, oslobađa se od plaćanja uvoznih dažbina pod uvjetima: da se u roku od tri godine vraća (ponovno uvozi) u carinsko područje Bosne i Hercegovine , koje se uzimajući u obzir posebne okolnosti može produžiti,zatim da se vraća u nepromijenjenom stanju, odnosno

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

u stanju u kojem je bila izvezena i da se sa sigurnošću vraćena roba može identificirati, odnosno utvrditi istovjetnost robe (da se kod izvezene i vraćene robe radi o istoj robi).Sukladno članku 419. Odluke, uz ispunjenje uvjeta iz članka 177. i 178. Zakona, vraćena roba, na zahtjev zainteresirane osobe, oslobađa se od plaćanja uvoznih dažbina i ako se vraća samo dio prethodno izvezene robe. Navedeno se primjenjuje i kada se vraćena roba sastoji od dijelova ili pribora koji pripadaju strojevima, instrumentima, aparatima i drugim proizvodima koji su bili prethodno izvezeni iz carinskog područja Bosne i Hercegovine Vraćena roba za koju je, sukladno članku 177. Zakona, odobreno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina , sukladno članku 26. stavak (1.) točka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Službeni glasnik BiH“, broj: 90/05, 35/05 i 100/08) oslobođena je i od plaćanja poreza na dodanu vrijednost ako robu vraća ista osoba koja ju je i izvezla. Ako robu vraća druga osoba tada vraćena roba podliježe naplati poreza na dodanu vrijednost. Vraćena roba za koju je, sukladno članku 177. Zakona, odobreno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina i prema članku 30. stavak 1. točka c.) i članku 38. Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”,broj:49/09) i članku 37. Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, broj:50/09 i 80/11), oslobođena je i od plaćanja trošarine i cestarine.Vraćena roba za koju je odobreno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, prema članku 177. Zakona, oslobođena je i od plaćanja iznosa od 1% carinske vrijednosti za carinsko evidentiranje, prema članku 2. Odluke o slučajevima kada se ne naplaćuje iznos od 1% carinske vrijednosti za carinsko evidentiranje (“Službeni glasnik BiH”, broj:31/05).Radi ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina sukladno članku 177. Zakona, zainteresirana osoba pri vraćanju robe, carinskom organu ponovnog uvoza podnosi carinsku prijavu za ponovni uvoz i puštanje u slobodan promet uz oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina i (IM 6 prijava), popunjenu sukladno propisima koji reguliraju pitanje podnošenja i popunjavanja carinskih prijava. Podnošenje navedene carinske prijave smatra se zahtjevom za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina po članku 177. Zakona. Uz carinsku prijavu, zainteresirana osoba, pored dokumenata podnosi i pisanu izjavu u kojoj, između ostalog, mora navesti podatke o izvoznoj

81

carinskoj prijavi po kojoj je odnosna vraćena roba bila prethodno izvezena, kao i o dokumentima priloženim uz tu prijavu, podatke o drugim dokumentima podnesenim u odnosnom postupku, razloge vraćanja izvezene robe, podatak o tome vraća li se sva roba koja je prethodno bila izvezena ili samo dio izvezene robe ili se vraćaju dijelovi ili pribor koji pripadaju strojevima,instrumentima, aparatima i drugim proizvodima prethodno izvezenim iz carinskog područja BiH, u kom slučaju mora navesti i podatke o prethodno izvezenim strojevima, aparatima, instrumentima i sličnoj robi kojoj pripadaju ti dijelovi ili pribor, kao i druge podatke kojima raspolaže a mogu biti od utjecaja u predmetnom postupku.Kao vraćena roba, sukladno članku 422. stavak 1. Odluke, prihvaća se roba za koju zainteresirana osoba, uz carinsku prijavu podnese i slijedeće dokumente: primjerak izvozne carinske prijave, koji je izvozni carinski organ vratio izvozniku, sa ovjerom fizičkog istupa robe iz carinskog područja BiH od strane izlaznog carinskog organa , a kod pojednostavljenih carinskih postupka (na temelju računa i lokalni postupak izvoznog carinjenja) primjerak pojednostavljene carinske prijave i dodatne carinske prijave, ili presliku takvog dokumenta za koju je izvozni carinski organ potvrdio da je vjerodostojan, ili listu s podatcima INF 3, te roba pod pokrićem karneta ATA izdanog u Bosni i Hercegovini.Kada dokazi koji su dostupni carinskom organu ponovnog uvoza ili koji se mogu utvrditi uz pomoć zainteresirane osobe, ukazuju da je roba koja je prijavljena za ponovni uvoz i stavljanje u slobodan promet bila prvobitno izvezena iz carinskog područja Bosne i Hercegovine i istovremeno ispunjava uvjete za prihvaćanje kao vraćena roba, nije potrebno prilagati primjerak izvozne carinske prijave. Carinska prijava za vraćenu robu se putem modula selektiviteta u informatičkom sustavu, upućuje se na crvenu traku zbog potpune kontrole robe i dokumenata i radi provjere carinske prijave i priloženih dokumenata i pregleda prijavljene robe, a u cilju utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina traženog tom prijavom, a posebno utvrđivanja istovjetnosti izvezene i vraćene robe.Provjera i pregled dokumenata i robe kod carinskog organa ponovnog uvoza vrši se putem povjerenstva, a o utvrđenom stanju sačinjava se zapisnik na obrascu iz Priloga 1. kao sastavnog dijela Upute. Zapisnik se sačinjava u dva primjerka, od kojih se jedan primjerak zapisnika uručuje zainteresiranoj osobi uz potvr-

broj: 04/12

82

odgovori na pitanja

du primitka, a drugi primjerak zadržava carinski organ ponovnog uvoza uz carinsku prijavu.Ako carinski organ ponovnog uvoza, u postupku po carinskoj prijavi, utvrdi da su ispunjeni uvjeti za traženo oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina po članku 177. Zakona, prihvaća carinsku prijavu, koje prihvaćanje se smatra odobrenjem za traženo oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, pa se u polju C prihvaćene carinske prijave unosi zabilješka: “Oslobođeno po čl. 177. ZOCP”. Kada carinski organ ponovnog uvoza, u postupku po carinskoj prijavi utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za traženo oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina po članku 177. Zakona, a zainteresirana osoba izrazi neslaganje s time, carinski organ ponovnog uvoza predmetnu carinsku prijavu sa zapisnikom i svom ostalom dokumentacijom dostavlja mjerodavnoj skupini za procedure na rješavanje predmetne stvari u redovitom upravnom postupku.Ako se roba, izvezena po karnetu ATA izdanom u Bosni i Hercegovini , vraća po tom karnetu u carinsko područje BiH može se, sukladno članku 422. stavak 1. Od-

broj: 04/12

svibanj 2012.

luke, uz ispunjenje uvjeta iz članka 177. i 178. Zakona, prihvatiti kao vraćena roba i osloboditi od plaćanja uvoznih dažbina , pa i kada je rok važenja karneta ATA istekao. Kada je u pitanju ponovni uvoz i stavljanje u slobodan promet uz oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina i robe koja je prije izvoza iz carinskog područja BiH bila stavljena u slobodan promet po smanjenoj ili nultoj stopi uvoznih dažbina zbog njenog korištenja u posebne svrhe, kao npr. krajnja uporaba, sukladno članku 177. stavak 2. točka b.) Zakona, oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, odobrava se jedino ako se ponovno uvozi odnosno vraća za istu svrhu.Kada se roba ne uvozi ponovno za istu svrhu, iznos uvoznih dažbina obračunat za tu robu umanjit će se za iznos uvoznih dažbina plaćen prilikom njenog prvog stavljanja u slobodan promet. Ako je iznos uvoznih dažbina plaćenih pri prvom stavljanju robe u slobodan promet veći od iznosa uvoznih dažbina koje bi trebalo platiti pri ponovnom uvozu, neće biti odobren. povrat uvoznih dažbina (članak 177. stavak 2. Zakona).

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

83

Ernevaza Hrustanović, dipl. iur.

PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI RADNIH ODNOSA MOGUĆNOST KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA PRIJE ODLASKA U MIROVINU 1. Naš zaposlenik u prvoj polovini godine ostvaruje pravo na mirovinu. Ima li pravo na godišnji odmor u ovoj godini, odnosno prije odlaska u mirovinu? Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 20/03) regulirano je pravo zaposlenika na plaćeni godišnji odmor, nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Zaposlenik koji je stekao pravo na godišnji odmor u smislu članka 42. stavak 1. Zakona, ima pravo koristiti godišnji odmor u svakoj kalendarskoj godini, pa i u situaciji kada zaposlenik u toj kalendarskoj godini ostvaruje pravo na mirovinu. U konkretnoj situaciji zaposleniku se treba omogućiti korištenje punog godišnjeg odmora u ovoj godini i nakon iskorištenog punog godišnjeg odmora, tom zaposleniku treba utvrditi prestanka radnog odnosa radi odlaska u mirovinu. UGOVOR O DJELU NE MOŽE SE ZAKLJUČITI ZA POSLOVE OSNOVNE DJELATNOSTI 2. Može li se sklopiti ugovor o djelu iz poslova osnovne djelatnosti? Što se tiče Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03), člankom 20. regulirano je sklapanje ugovora o radu, koji pored drugih podataka, treba da sadrži i podatke o mjestu rada. Također, pravilnikom poslodavca su sistematizirani poslovi sa potrebnim uvjetima za obavljanje rada. Zakonom o radu poslodavac sa zaposlenikom može sklopiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno radno vrijeme, te kao što i sami navodite, može sklopiti ugovor za obavljanje privremenih i povremenih poslova.

Poslovi za koje se sklapaju privremeni i povremeni poslovi su poslovi za koje se ne sklapa ugovor o radu, što znači da ti poslovi nisu trajnog karaktera i da traju ograničeno vrijeme odnosno, ne traju duže od 60 dana u tijeku kalendarske godine, te da su utvrđeni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Osobi koja obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u tijeku rada pod istim uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu kao i druga prava, sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Prema iznesenom, mišljenja smo da se ugovor o djelu ne može sklopiti za poslove iz djelatnosti pravne osobe, jer je ugovor o djelu takve naravi da se izvođač obvezuje da izvrši određeni posao i za isti primi ugovorenu naknadu, koji može obaviti i izvan mjesta sjedišta poslodavca i mjesta rada, što je suprotno ugovoru o radu, u kojem se, kao što smo i naveli, pored ostalih podataka, navodi i mjesto rada. TRAJANJE UGOVORA O DJELU 3. Koliko je poslodavac u mogućnosti držati zaposlenika pod ugovorom o djelu, odnosno koliko ovakvih ugovora može sklopiti sa istom osobom? Ugovor o djelu po svom pravnom karakteru je građansko-pravni ugovor, odnosno ugovor iz oblasti obligacijskih odnosa u kome se zaposlenik obvezuje da obavi određeni posao, kao što je izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada i slično, a naručitelj se obvezuje da mu za to plati naknadu. Određeni obligacijsko pravni ugovori su po svim elementima ugovori o djelu, što se nabolje vidi iz ugovornog odnosa i kod ugovora o građenju koji je nominiran kao ugovor o djelu. Ugovor o djelu koji je sklopljen u skladu s propisima iz obligacijskih odnosa nije ograničen u pogledu rokova i

broj: 04/12

84

odgovori na pitanja

može se sklopiti s istom osobom na kraće ili duže razdoblje, što zavisi od naravi posla. U oblasti radnih odnosa sklapa se ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, koji se razlikuje po materiji i obvezama ugovornih strana, jer je to, za razliku od obligacijskog odnosa, zaseban ugovor i sklapa se za poslove pod određenim uvjetima i za koji se ne sklapa ugovor o radu. Ugovori o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pored vrste posla, načina, roka i izvršenja i iznosa naknade za izvršeni posao, moraju biti utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu i ne mogu trajati duže od 60 dana u tijeku kalendarske godine, a osobi koja ih obavlja osigurava se odmor u tijeku rada kao i zaposlenicima. Ugovor o djelu je obligacijsko pravni ugovor i sklapa se u skladu sa Zakonom o obligacijskim odnosima, u oblasti radnih odnosa sklapa se ugovor o obavljanju povremenih i privremenih poslova koji ne mogu trajati duže od 60 dana u tijeku kalendarske godine, koji su utvrđeni u kolektivnom ugovoru odnosno pravilniku o radu. ODLAZAK U MIROVINU PPRIJE ISTEKA STAROSNE GRANICE 4. Radila sam kod poslodavac koji mi je rješenjem prekinuo radni odnos radi navodno napunjenih 40 godina radnog staža. Međutim u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje mi priznaju samo staž ostvaren u Federaciji BiH, a ne priznaju mi staž koji sam ostvarila u Srbiji. Izdali su mi rješenje na prijevremenu mirovinu. Je li poslodavac bio u obvezi držati me u radnom odnosu do navršenih 65 godina starosti. Kod ostvarivanja prava zaposlenika - osiguranika pod stažom osiguranja podrazumijeva se razdoblje osiguranja ostvareni u Bosni i Hercegovini i razdoblja osiguranja ostvareni u drugim zemljama sa kojima Bosna i Hercegovina ima sklopljene sporazume o socijalnom osiguranju. Kako se u konkretnom slučaju radi o stažu osiguranja upisanom u radnu knjižice, te se isti i mogao uzeti u obzir kod utvrđivanja činjenice o ukupno navršenom stažu osiguranja. Kod utvrđivanja činjenice ispunjava li zaposlenik uvjete za mirovinu svaka država zbraja mirovinski staž ostvaren u drugoj državi s kojom je sklopljen sporazum i tako priznaje pravo na mirovinu u ovisnosti od dužine staža ostvarenog u odnosnoj državi.

broj: 04/12

svibanj 2012.

ODLAZAK U MIROVINU BEZ OTPREMNINE 5. Zbog odnosa poslodavca prema meni bila sam prisiljena otići mirovinu s 37 godina. Poslodavac mi nije isplatio otpremninu koja pripada. Kome se mogu obratiti radi zaštite svojih prava. Pravo na otpremninu radi odlaska u mirovinu regulirano je Općim kolektivnim ugovorom za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 54/05 i 62/08). Tako je člankom 21. ovog ugovora utvrđeno da zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u visini tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH , prema posljednjim objavljenim podacima Zavoda za statistiku. Granskim kolektivnim ugovorom odnosno pravilnikom o radu poslodavac može utvrditi i veći iznos otpremnine, ali ne može utvrditi manji iznos nego što je utvrđen kolektivnim ugovorom. Treba napomenuti da je člankom 2. Općeg kolektivnog ugovora propisano da se isti primjenjuje na sve poslodavce odnosno obvezujući je za poslodavce, bez obzira na strukturu kapitala. Što se tiče Vašeg prava na otpremninu pismeno se obratite poslodavcu sa zahtjevom, te ukoliko istom ne udovolji obratite se inspekciji rada odnosno svoje pravo možete ostvariti pred nadležnim sudom. U GODIŠNJI ODMOR SE RAČUNA I SUBOTA 6. Ako je rad organiziran u manje od šest radnih dana u tjednu, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih dana, što znači da će se i subota računati u godišnji odmor. Da li se u tom slučaju prilikom obračuna naknade plaće, obračunava i subota. Prema Zakonu o radu („Službene novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/02) zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog ovim ili drugim zakonom uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako je rad organiziran u manje od šest radnih dana u tjednu, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih dana, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno.

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

Ovdje se radi samo o tome da se pod određenim uvjetima subota računa u dane godišnjeg odmora, ali to ne znači da se za te subote zaposleniku isplaćuje naknada plaće,. Naime, zaposlenicima pripada naknada plaće za 40 sati tjedno, pet radnih dana puta osam sati, a kada bi se obračunavala i subota bilo bi šest radnih dana puta osam sati, te bi se desilo da zaposlenici koji su na godišnjem odmoru prime veću plaću nego kada radi. Prema tome, zaposlenici kojima je radno vrijeme organizirano kao petodnevni tjedan, a u godišnji odmor se uračunava i subota, nemaju pravo na naknadu plaće za dane godišnjeg odmora koji pada u subotu, jer je to inače neradni dan kod poslodavca. STJECANJE DIPLOME VIŠEG STUPNJA I PROMJENA RADNOG MJESTA 7. S poslodavcem sam sklopila ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme za poslove za koje se traži srednja stručna sprema. U međuvremenu sam završila fakultet ali mi poslodavac pri sklapanju novog ugovora o radu nije uzeo u obzir završeni fakultet nego je naveo da i dalje imam srednju stručnu spremu. Je li poslodavac dužan izvršiti upis u radnu knjižicu stručnu spremnu koju sam završila odnosno je li dužan u ugovoru o radu navesti da imam završen fakultet. Zakonom o rad, točnije člankom 21. propisano je koje podatke treba sadržavati ugovor o radu. Navedena odredba ne utvrđuje obvezu poslodavca da upiše nove podatke o završenoj školskoj spremi, jer su uvjeti za obavljanje poslova konkretnog radnog mjesta utvrđeni pravilnikom o radu poslodavca. Također, u konkretnoj situaciji poslodavac je s vama sklopio ugovor za obavljanje poslova koje ste do tada obavljali za koje je predviđen niži stupanj stručne spreme koji je i potreban za obavljanje poslova koje ste do tada obavljali. Prema

85

tome, poslodavac nije postupio suprotno Zakonu o radu. Inače novi stupanj stručne spreme upisuje nadležni općinski organ sukladno Pravilniku o radnoj knjižici. ODLAZAK U MIROVINU PRIJE 65 GODINA 8. Imamo zaposlenicu koja iduće godine stječe pravo na prijevremenu mirovinu. Ima 39 godina radnog staža, a ovaj mjesec napunit će 60 godina života. Na njezino radno mjestu zaposliti drugog, mlađeg djelatnika, postoji li zakonska zapreka za otkazivanje ugovora o radu spomenutoj zaposlenici. Može li ona odbiti ići u prijevremenu mirovinu, obzirom da je zakonski propisana dob 65 godina života? Sukladno odredbi članka 86. Zakona o radu, ugovor o radu prestaje smrću djelatnika, istekom vremena na koje je sklopljen ukoliko je riječ o ugovoru na određeno vrijeme te kada djelatnik navrši šezdeset pet godina života i dvadeset godina staža osiguranja ili 40 godina mirovinskog staža. Ugovor o radu može se otkazati i ako se poslodavac i zaposlenik drukčije dogovore, sporazumom zaposlenika i poslodavca. Dakle, stjecanje uvjeta za prijevremenu mirovinu ne navodi se i ne predstavlja razlog za prestanak ugovora o radu. Stjecanje uvjeta za prijevremenu mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju također nije opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu od strane poslodavca. Prijevremena mirovina predstavlja pravo zaposlenika, koje ona može iskoristiti sukladno pozitivnim zakonskim propisima, ali i ne mora. U slučaju da zaposlenik ispuni gore navedene uvjete može se dogovoriti sa poslodavcem da nastavi raditi iako je napunio 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, odnosno 40 godina mirovinskog staža.


86

odgovori na pitanja

DUPLIKAT RADNE KNJIŽICE 9. Kako dobiti duplikat radne knjižice koju sam izgubio, a nemam dokaz da je izgubljena? Pravilnikom o radnoj knjižici (“Službene novine Federacije BIH”, br.42/00 i 32/00) utvrđen je način izdavanja radne knjižice, kao i način postupanja sa radnom knjižicom u slučaju smrti zaposlenika. Prema članku 31. Pravilnika o radnoj knjižici utvrđeno je da se duplikat radne knjižice izdaje zaposleniku u slučaju kada je izgubio radnu knjižicu ili kada je radna knjižica izgubljena. Duplikat radne knjižice izdaje se na zahtjev zaposlenika. Da bi zaposlenik dobio duplikat radne knjižice potrebno je, prema Pravilniku o radnoj knjižici, da pruži dokaz i potvrdu o izvršenoj uplati za objavljivanje oglasa o izgubljenoj radnoj knjižici u “Službenim novinama Federacije BIH”. Pravilnikom je također predviđeno, da u slučaju smrti zaposlenika, u radnu knjižicu se upisuje dan prestanka radnog odnosa i trajanje zaposlenja uz potvrdu o predaji radne knjižice članu uže obitelji (bračni drug, punoljetna djeca, roditelji) odnosno nadležnoj službi prema mjestu sjedišta ili prebivališta poslodavca. Imajući u vidu da Pravilnikom o radnoj knjižici nisu predviđeni slučajevi izdavanja duplikata radne knjižice nakon prestanka radnog odnosa i u slučaju kad je zaposlenik umro, a radi onemogućavanja eventualnih zlouporaba i nepostojanja dokaza da je radna knjižica stvarno izgubljena i oglašena izgubljenom, mišljenja smo da ne možete izdati duplikat radne knjižice. OBVEZA UPOŠLJAVANJA BROJA DJALATNIKA PREMA UREDBI 10. Da li je na snazi Uredba o uvjetima koje je poduzeće i druga pravna osoba dužna ispunjavati glede broja zaposlenih djelatnika radi obavljanja registrirane djelatnosti i postoje li izuzeci za poduzeća koja zbog ekonomske situacije nisu u mogućnost da zaposle predviđeni broj djelatnika? Uredbom o uvjetima koje je poduzeće odnosno druga pravna osoba dužna ispunjavati glede broja zaposlenih djelatnika radi obavljanja registrirane djelatnosti (“Službene novine Federacije BiH”, br. 15/98 i 5/99), propisani su uvjeti koje u pogledu najmanjeg broja zaposlenih djelatnika mora ispunjavati poduzeće odnosno druga prav-

broj: 04/12

svibanj 2012.

na osoba da bi moglo obavljati djelatnost za koju je registrirano. Tako je člankom 3. točka 5. navedene Uredbe utvrđeno da je najmanji broj zaposlenih djelatnika u grani visokogradnje i niskogradnje petnaest djelatnika. Uredbom o dopuni Uredbe o uvjetima koje je poduzeće odnosno druga pravna osoba dužna ispunjavati glede broja zaposlenih djelatnika radi obavljanja registrirane djelatnosti, utvrđene su novčane kazne u iznosu od 500.00 KM do 5.000,00 KM, za prekršaj poduzeća odnosno druge pravne osobe koja počne obavljanje djelatnosti za koju su registrirani, a ne ispunjavaju uvjete glede najmanjeg broja zaposlenih djelatnika iz članka 3.Uredbe. Kako Uredbom nisu predviđeni nikakvi izuzeci glede minimalnog broja zaposlenih djelatnika, prema našem mišljenju, poslodavci iz grane visokogradnje i niskogradnje, bez obzira na ekonomske uvjete u kojima se nalaze, dužni su ispuniti uvjete glede najmanjeg broja djelatnika, radi obavljanja registrirane djelatnosti.

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

87

VI STE PITALI – FIRCON ODGOVARA ZATEZNA KAMATA UTVRĐENA U SUDSKOM POSTUPKU ULAZI U OSNOVICU ZA OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA Pitanje: Obzirom da u 2010. Nismo isplaćivali naknade članovima Odbora za reviziju, isti su nas tužili i Banka je dobila Rješenje za postupanje po sudskoj presudi. Moj upit je sljedeći: Ukoliko banka sa računa skine naknade sa uvećanim zateznim kamatama, da li firma ima obavezu uplate poreza i doprinosa ( 10% poreza, 6% PIO i 4% ZZO) na navedene članove i šta je u tom slučaju osnovica ( neto naknada ili neto naknada uvećana za zatezne kamate)? Odgovor: Sukladno odredbama zakona o porezu na dohodak obveznik obračuna poreza (i pripadajućih doprinosa utvrđenih prema zakonu o doprinosima) je isplatitelj dohotka ostvarenog temeljem članstva u odborima. Ova kategorija naknade ima karakter dohotka od povremenog od povremenog obavljanja drug ih samostalnih djelatnosti, pa je isplatitelj dužan da prilikom isplate ove naknade izvrši obračun poreza na dohodak po stopi od 10% na osnovicu koju čini ugovorena naknada umanjena za iznos naknade na ime zavoda zdravstvenog osiguranja obračunanog po stopi od 4%. Činjenica da je u ovom slučaju naplata prihoda po osnovu članstva u odboru za reviziju izvršena prinudnim putem po sudskoj presudi nema utjecaja na drugačiji postupak društva koje je bilo obvezno isplatiti naknadu. U ovom slučaju članovi odbora su dobili ugovorenu naknadu uvećanu za zatezne kamate koje su obračunane po sudskoj presudi. Obzirom da Zakon o porezu na dohodak ne izuzima od obveze obračuna poreza na dohodak naknade po osnovu zateznih kamata plaćenih po zakašnjelom izvršenju obveza iste će podlijegati obvezi obračuna poreza i pripadajućih doprinosa. U Ovom slučaju neto naknadu će predstavljati ukupno isplaćeni iznos koji uključuje i zateznu kamatu pa će te Vi imati obvezu utvrditi osnovicu za

obračun poreza. Utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa i poreza po ovom osnovu možete izvršiti na način: neto naknada uvećana za zatezne kamate x 1,5741 (koeficijent) . AKONTACIJA POREZA NA DOBIT SE MOŽE PLAĆATI U RAZLIČITOM IZNOSU TIJEKOM GODINE Pitanje: Akontaciju poreza na dobit za 2012. godinu plaćali smo na način da je za siječanj i veljaču uplatili iznose akontacije u visini koja je utvrđena u prijavi poreza na dobit za 2010. godinu, a za ožujak je uplaćen iznos akontacije koji je utvrđen u prijavi poreza na dobit za 2011. godinu. Akontacija za 2011. je utvrđena u manjem iznosu od akontacije za 2012. godinu. U ispostavi porezne uprave traže da uplatimo razliku manje plaćenog iznosa akontacije za siječanj i veljaču 2012. godine. Je li to ispravno postupanje i trebamo li postupiti po usmenom nalogu referenta? Odgovor: Porez na dobit se utvrđuje podnošenjem Prijave poreza na dobit na obrascu PR-PD. Sukladno odredbama članka 51. Zakona o porezu na dobit; „Obveznik je dužan pravilno i točno popunjenu poreznu prijavu s poreznom bilancom podnijeti mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna rezultata poslovanja“. Ravnajući se navedenom odredbom obveznik poreza na dobit je obveza da najkasnije do 30. ožujka tekuće godine podnese poreznu prijavu poreza na dobit za prethodnu godinu. Porez na dobit se plaća sustavom akontacije pa se u poreznoj prijavi poreza na dobit utvrđuje se i iznos akontacije, koji obveznik treba plaćati u tekućoj godini. Sukladno odredbama članka 41. stavak 1. i 2. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit; „Tijekom godine, porez na dobit se plaća u vidu mjesečnih akontacija, najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

broj: 04/12

88

odgovori na pitanja

Visina akontacije iz stavka 1. ovoga članka se utvrđuje u poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje i vrijedi do podnošenja nove porezne prijave i utvrđivanja nove visine akontacije“. Iz navedenih odredaba pravilnika je nedvojbeno da obveza plaćanja akontacije utvrđene za tekuću godinu počinje teći tek nakon što je podnijeta prijava poreza na dobit za prethodnu godinu. Porezni propisi ne poznaju kategoriju „razlike akontacije“ pa prema tome ne postoji pravni temelj za plaćanje „razlike akontacije“ poreza na dobit. Ako se uzme u obzir navedeno onda je moguće da se u jednoj godini plaća različit iznos akontacije. KORELACIJA ELEMENATA U SPECIFIKACIJI UZ ISPLATU PLAĆE Pitanje: Imamo uposlenicu koja je na porodiljskom dopustu. Prema propisima naše županije u takvim slučajevima rodiljama koje su bile u radnom odnosu isplaćuje se naknada u iznosu od 300,00KM iz fonda formiranog posebno za te namjene. Prilikom obračuna plaće za uposlenicu na porodiljskom vršimo obračun i uplatu doprinosa bez isplate naknade na ime plaće. U tom slučaju nam se u Specifikaciji uz isplatu plaća – obrazac 2001 –A ne koreliraju podaci o ukupnoj plaći i obračunanom porezu i doprinosima. U ispostavi porezne uprave neće da prihvate specifikaciju iz razloga što ti podaci nisu u korelaciji? Odgovor: Obveza sastavljanja specifikacije o uplati doprinosa i poreza na dohodak regulirana je odredbama članka 31. Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa. Sukladno stavku 1. navedene odredbe Pravilnika: „Isplatitelji plaća i drugih osobnih primitaka… dužni su za svaku isplatu plaće, odnosno primanja, sačiniti specifikaciju o uplati doprinosa i poreza na dohodak i dostaviti je nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine istog, a najkasnije narednog dana od dana isplate plaće, odnosno primitka“. Specifikacija se dostavlja na obrascu 2001. Temeljni podatak u specifikaciji je podatak o ukupnoj plaći koja predstavlja plaću iz članka 6a Zakona o doprinosima, a koja se sastoji od doprinosa iz osnovice, poreza na dohodak i iznosa koji se isplaćuje uposleniku.

broj: 04/12

svibanj 2012.

Ostali podaci na specifikaciji su izraženi pojedinačno i zbrojna. Pojedinačno su izraženi podaci koji se odnose na: doprinose iz osnovice (na teret osiguranika), doprinose na osnovicu ( na teret poslodavca). Zbrojno su izraženi podaci o obvezama koji sadrže ukupne doprinose (iz i na) i obračunani porez na dohodak. U slučaju kada poslodavac vrši isplatu plaće za sve uposlenike onda se neće pojaviti problem korelacije elemenata u slučaju provjere. U slučaju kada je uposlenik na bolovanju preko 42 dana naknada za vrijeme bolovanja ide na teret fonda a doprinosi se obračunavaju na teret poslodavca. U tom slučaju doći će do nerazmjera između ukupne plaće i iznosa obračunanih doprinosa i poreza na dohodak. Razlog za to je što u iznosu ukupne plaće poslodavac ne može uključiti iznos naknade koju je isplati fond uposleniku koji je na bolovanju preko 42 dana, a s druge strane takva naknada je oslobođena od plaćanja poreza na dohodak. Svjesno „štimanje“ podataka u specifikaciji, iz razloga da ista može biti prihvaćena od strane porezne uprave, predstavlja unos pogrešnih podataka u poreznu prijavu, pa bi se takav pristup mogao tretirati kao porezni prekršaj.

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

KORIŠTENJE ODBITKA ULAZNOG PDV-a U DRUGOM POREZNOM RAZDOBLJU Pitanje: Imamo PDV kontrolu koja pokriva razdoblje veljača 2009- siječanj 2012. Prethodna kontrola, koja je pokrivala razdoblje kolovoz 2006- siječanj 2009, je u zapisniku konstatirala da nismo iskoristili pravo na odbitak PDV iz uvoznih faktura ( PDV je bio plaćen, a u PDV prijavi nije uvršten kao odbitni). Inspektorica iz te prve kontrole nije htjela da mijenja PDV prijave za razdoblje u kojima su se te fakture nalazile, već nam je usmeno rekla da možemo iskoristiti taj odbitak PDV u prvom sljedećem mjesecu poslije kontrole, tako što ćemo umanjiti obavezu za plaćanje PDV. Tako je to naše priznavanje odbitnog PDV, odnosno umanjenje obaveze za uplatu, palo u veljaču 2009., koji je prvi mjesec ove sada kontrole. Sadašnja inspektorica osporava način na koji je to urađeno, i neće da nam prizna taj odbitni PDV, jer kaže, da je jedini ispravan način bio da se u zapisniku konstatira neiskorišteno pravo na odbitak po mjesecima, i da nam se naloži da se sve te PDV prijave izmjene. Moje pitanje za vas je da li je to tačno, odnosno da li smo morali izmijeniti PDV prijave ili smo mogli u prvom sljedećem mjesecu iskoristiti pravo iz prethodnog razdoblja. Napominjem, odradili smo tačno tako kako nam je savjetovala inspektorica koja je radila tu prvu kontrolu. Odgovor: Pravo na odbitak ulaznog PDV-a regulirano je odredbama članka 32. Zakona o PDV u BiH. Pored općih odredaba i uvjeta koje treba ispuniti za odbitak ulaznog poreza ovim člankom je regulirano razdoblje u kojem se to pravo može ostvariti. Tako je u stavku 8. Navedenog članka regulirano: „ Obveznik može odbiti ulazni porez od izlaznog PDV-a, ako ga ima, u poreznom razdoblju u kojem je PDV obračunat sukladno članku 17. i 38. ovog zakona“.

89

Obzirom da se u konkretnom slučaju radi o uvozu dobara pravo na odbitak ulaznog poreza se može ostvariti u onom mjesecu kada je plaćen carinski dug po osnovu uvoza dobara. Prema tome, inspektor je u pravu kada Vam je osporio odbitak ulaznog PDV-a u obračunskom razdoblju- mjesecu koji ne odgovara mjesecu kada je plaćen carinski dug po osnovu uvoza dobara. Sustav oporezivanja PDV-om podrazumijeva utvrđivanje porezne obveze za porezno razdoblje, a porezno razdoblje za koji se obračunava PDV je jedan kalendarski mjesec (članak 39. Z). Obveznik je dužan obračunati PDV za odgovarajuće porezno razdoblje temeljem ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreznom razdoblju U ovom slučaju Zakon o postupku neizravnog oporezivanja (članak 76. Z) propisao je institut zamjenske PDV prijave. Zamjenska prijava se može dostaviti do isteka razdoblja od pet godina od roka za redovito podnošenje isprave ili prijave samooporezivanja, tj. Isteka roka UNO za utvrđivanje poreznog duga. „Svrha dopuna ili izmjena samooporezivanja je da dopuni ili zamijeni prethodno podnesene prijave samooporezivanja i one se mogu podnositi kada je iznos za plaćanje veći od prijavljenog u prethodnom samooporezivanju ili kada je iznos za koji treba izvršiti povrat ili prijeboj manji od prijavljenog u prethodnom samooporezivanju“. U ovom slučaju Vi bi bili obvezni izvršiti zamjenske PDV prijave za svako obračunsko razdoblje- mjesec u kojem niste uključili ulazni račune za uvezenu robu za koju ste platili carinske pristojbe. Činjenica da je takav pristup sugerirao inspektor u prethodnoj kontroli nema značaj i ne može imati utjecaja na drugačiji pristup od onoga koji regulira zakonski propis.


90

odgovori na pitanja

U MIP-1024 SE UNOSE MJESEČNI A NE ZBROJNI PODACI Pitanje: Prema sudskoj presudi dužni smo izvršiti obračun i isplatu plaće uposlenici s kojom smo imali sudski spor. U presudi je naveden ukupan iznos obveze po osnovi plaće za razdoblje u kojem je spor trajao, a on uključuje više mjeseci. nama je jednostavnije izvršiti obračun poreza i doprinosa na ukupan iznos naknade utvrđene po sudskoj presudi nego vršiti obračun za svaki mjesec na koji se odnosi naknada posebno. Možemo li vršiti obračun poreza i doprinosa na ukupan iznos naknade ili moramo razdvojiti obračun za svaki mjesec posebno. Interesira nas kako će se obračun plaća po sudskoj presudi odraziti na porezne evidencije OLP i MIP ? Odgovor: U ovom slučaju radi se o isplati naknade koja ima karakter dohotka od nesamostalne djelatnosti, odnosno plaće, pa će prema tome trebati provesti postupak obračuna poreza i doprinosa kao za svaku drugu isplatu plaće. Specifičnost obračuna u ovom slučaju jeste što je sudskom odlukom utvrđen ukupan iznos naknade koji se ima isplatiti za razdoblje od više mjeseci dok je trajao spor. Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o primjeni odredaba zakona su propisali postupak obračuna dohotka od nesamostalne djelatnosti i obveznu evidenciju koja se ima ustrojiti i dostavljati poreznoj upravi, a odnosi se na dohodak od nesamostalnu djelatnost ili plaću. Sukladno odredbama članka 23. i čl.24. Pravilnika: „Poslodavac je dužan evidentirati isplaćene plaće i druge oporezive naknade po osnovi radnog odnosa na obrascu OLP-1021 – Obračunski list plaća. Obračunski list je evidencija o isplati plaća i drugih oporezivih naknada po osnovi nesamostalne djelatnosti koju je poslodavac odnosno isplatitelj dužan voditi za svakog uposlenika posebno, i u koju se unosi podatke o svakoj isplaćenoj plaći

broj: 04/12

svibanj 2012.

i/ili oporezivoj naknadi, kao i podatke o obračunanim i uplaćenim obveznim doprinosima iz plaće, poreznim osnovicama i obračunanoj i uplaćenoj mjesečnoj akontaciji poreza na dohodak“. Podaci evidentirani u obračunskom listu služe kao osnovica za unos podataka u Mjesečno izvješće o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima uposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak – obrazac MIP-1023. Iz naputka o načinu popunjavanja navedenih obrazaca se može zaključiti da postoji obveza za poslodavca da po svakoj isplati pojedinačne plaće izvrši obračuna poreza i doprinosa i da te podatke evidentira u porezne evidencije (OLP) i da ih u propisanoj formi (MIP-1023)dostavi u poreznu upravu. Obrazac MIP-1023 je koncipiran na način da se on podnosi za sve uposlenike pa svaka naknadna izmjena podataka za bilo kojeg od uposlenika bi zahtijevala da se izvrši izmjena već dostavljenog MIP obrasca. U cilju rješenja ovog problema kreiran je novi obrazac –MIP1024- Pojedinačno mjesečno izvješće o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti, čiji je cilj da se izbjegne dostavljanje zamjenskog obrasca MIP-1023 u slučaju kada se radi o promjeni podataka o obračunu doprinosa za pojedinog zaposlenika. Sve navedeno upućuje na zaključak da je poslodavac dužan osigurati podatke o iznosu mjesečne akontacije dohotka od obavljanja nesamostalne djelatnosti, kako bi mogao ispuniti obvezu izvještavanja porezne uprave putem obrasca MIP. Temeljem navedenog, a uvažavajući važeće zakonske propise koji reguliraju ovo pitanje isplatitelj plaće temeljem sudske odluke bi bio u obvezi da izvrši obračun doprinosa i poreza posebno za svaki mjesec na koji se odnosi presuda i da za svaki mjesec obračuna dostavi poseban obrazac MIP-1024.

svibanj 2012.

NOVI PROPISI

91

NOVI PROPISI A - SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BIH Broj 27, od 28. ožujka 2012. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine Ovim Zakonom reguliran je način objavljivanja podataka o poreznom dugu u sredstvima javnog informiranja, brisanje odgovornosti osnivača pravne osobe na porezni dug, procedura naplate porezne obveze koju je razrezala Porezna uprave, kao i određivanje novih iznosa novčanih kazni za porezne prekršaje. Prvotni tekst Zakona objavljen je u „Sl.n. FBiH”, br: 33/02, 25/04, 57/09 i 40/10. Zakon je stupio na snagu 29. ožujka 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:27/12; str. 4.) Pravilnik o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu Proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine Federalni ministra financija ovim Pravilnikom propisao je oblik i sadržaj financijskih izvješća, uputu za izradu periodičnih izvješća i godišnjeg obračuna, razdoblja za koja se sastavljaju, te obveze i rokove njihovog podnošenja. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu Proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine, objavljen u „Sl.n. FBiH”, br: 17/05, 66/08 i 73/08. Pravilnik je stupio na snagu 29. ožujka 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:27/12; str. 118.) Broj 28, od 30. ožujka 2012. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:28/12; str.1. do str.28.) Broj 29, od 4. travnja 2012. Odluka o četvrtoj emisiji obveznica Federacije Bosne i Hercegovine za izmirenje obveza

po osnovu verificiranih računa stare devizne štednje Vlada Federacije BIH ovom Odlukom utvrdila je iznos, uvjete i postupak emisije obveznica radi izmirenja obveze FBiH po osnovu verificiranih računa stare devizne štednje. Odluka je stupila na snagu 5. travnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:29/12; str. 85.) Broj 30, od 6. travnja 2012. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:30/12; str.1. do str.216.) Broj 31, od 11. travnja 2012. Odluka o uvjetima i procedurama emisije obveznica Federacije Bosne i Hercegovine Ovom Odlukom uređuju se uvjeti, procedure i pravila emisije obveznica FBiH, koje se emitiraju radi prikupljanja sredstava za financiranje proračunskih rashoda. Odluka je stupila na snagu 12. travnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:31/12; str. 66.) Odluka o izmjenama Odluke o naknadama za usluge Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine Nadzorni odbor Registra vrijednosnih papira FBiH, ovom Odlukom utvrdio je naknade za usluge registra vrijednosnih papira kod korištenja informacijskog sistema i prijenosa vrijednosnih papira. Prvotni tekst Odluke objavljen je u „Sl.n. FBiH”, br:8/10 i 64/10. Odluka je donesena 16.3.2012.godine. (Sl.n. FBiH, br:31/12; str. 81.) Broj 32, od 13. travnja 2012. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:32/12; str.1. do str.8.)

broj: 04/12

92

NOVI PROPISI

Broj 33, od 18. travnja 2012. Ispravka broj:01-1120/12 Prvotni tekst Odluke objavljen je u „Sl.n. FBiH”, br: 3/03, 54/04, 68/05, 86/10, 06/11, 70/11 i 85/11. (Sl.n. FBiH, br:33/12; str. 199.) Broj 34, od 20. travnja 2012. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine Ovim Zakonom utvrđene su nadležnost agencije za suglasnosti za imenovanje rukovodećeg osoblja banaka, mikrokreditnih organizacija i leasing društava, nadležnost za mikrokreditne organizacije i leasing društva kod uvođenja privremenog i likvidacionog upravnika, kao i utvrđena sva druga prava agencije kod mikrokreditnih organizacija i leasing društava. Također uspostavljena je samostalna organizaciona jedinica u okviru agencije u kojoj djeluje ombdusmen za bankarski sustav i utvrđena njegova prava i obveze. Prvotni tekst Zakona objavljen je u „Sl.n. FBiH”, br: 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06 i 48/08. Zakon je stupio na snagu 28. travnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:34/12; str. 2.) Uputa o izmjeni Upute o prikupljanju, evidentiranju i raspolaganju vlastitim prihodima od strane korisnika proračuna Federalni ministar financija ovom Uputom utvrdio je način knjiženja rashoda po osnovu vlastitih prihoda. Prvotni tekst Upute objavljen je u Sl.g. BiH, br: 94/07. Uputa je stupila na snagu 21. travnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:34/12; str. 6.) Uputa o izmjenama Upute o otvaranju posebnih namjenskih transakcijskih računa, načinu planiranja, prikupljanja, evidentiranja i raspolaganja sredstvima s posebnih namjenskih transakcijskih računa otvorenih kao podračuna u okviru Jedinstvenog računa Riznice Federalni ministar financija ovom Uputom regulirao je način knjiženja u modulu Glavne knjige a prilikom izvoda sa depozitnih računa Proračuna u Riznici. Prvotni tekst Upute objavljen je u Sl.g. BiH, br: 94/07 i 6/11.

broj: 04/12

svibanj 2012.

Uputa je stupila na snagu 21. travnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:34/12; str. 7.) Koeficijenti rasta cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine u ožujku 2012.godine Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak o koeficijentima rasta cijena u FBIH ožujku 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:34/12; str.18.) Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za veljaču 2012.godine Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u FBIH za veljaču 2012.godine. (Sl.n. FBiH, br:34/12; str.18.) Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za veljaču 2012.godine Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u FBIH za veljaču 2012.godine. (Sl.n. FBiH, br:34/12; str.18.) B – SLUŽBENI HERCEGOVINE

GLASNIK

BOSNE

I

Broj 24, od 27. ožujka 2012. Odluka o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća cestarina za 2012. godinu Ovom Odlukom utvrđena je količina dizel goriva koja se koristi za potrebe rudnika termoelektrana i željeznica na koje se ne plaća cestarina za 2012. godinu. Odluka je stupila na snagu 28. ožujka 2012. godine, a primjenjuje se od 1. siječnja 2012. godine. (Sl.g. BiH, br:24/12; str.10.) Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za siječanj 2012.godine Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u BIH za siječanj 2012.godine. (Sl.g. BiH, br:24/12; str.12.)

svibanj 2012.

NOVI PROPISI

Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za siječanj 2012.godine Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u BIH za siječanj 2012.godine. (Sl.g. BiH, br:24/12; str. 12.) Broj 25, od 2. travnja 2012. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:25/12; str.1. do str.112.) Broj 26, od 3. travnja 2012. Uputa o izmjeni i dopunama Upute o pojednostavljenom carinskom postupku na temelju računa Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje ovom Uputom regulirao je broj imenovanih ovlaštenih zastupnika-međunarodnih otpremnika. Prvotni tekst Upute objavljen je u Sl.g. BiH, br: 2/10. Uputa je stupila na snagu 11. travnja 2012. godine. (Sl.g. BiH, br:26/12; str.4.) Broj 27, od 9. travnja 2012. Pravilnik o provođenju Zakona o postupku prisilne naplate neizravnih poreza Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje ovim Pravilnikom regulirao je način na koji UINO provodi zakon o postupku prisilne naplate neizravnih poreza. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o provođenju Zakona o postupku prisilne naplate neizravnih poreza, objavljen u Sl.g. BiH, br:21/06 i 58/09. Pravilnik je stupio na snagu 17. travnja 2012. godine. (Sl.g. BiH, br:27/12; str.18.) Broj 28, od 10. travnja 2012. Odluka o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za izdržavanja stranca za vrijeme namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini Vijeće ministara BIH ovom Odlukom utvrdio je namjanji iznos sredstava potreban za izdržavanje stranaca za vrijeme boravka u BIH, za izlazak iz BiH, kao i za zaštitu stranaca.

93

Odluka je stupila na snagu 21. ožujka 2012. godine. (Sl.g. BiH, br:28/12; str.13.) Broj 29, od 16. travnja 2012. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:29/12; str.1. do str.184.) Broj 30, od 17. travnja 2012. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:30/12; str.1. do str.216.) Broj 31, od 23. travnja 2012. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:31/12; str.1. do str.76.) MEĐUNARODNI UGOVORI - DODATAK Broj 4, od 6. travnja 2012. Odluka o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Hašemitske Kraljevine Jordan o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak Ovom Odlukom ratificiran je Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Hašemitske Kraljevine Jordan o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak. Odluka je stupila na snagu 7. travnja 2012. godine. (Sl.g. BiH-Međunarodni ugovori, br:4/12; str.11.) Odluka o ratifikaciji Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Malezije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak Ovom Odlukom ratificiran je Sporazum između Bosne i Hercegovine i Malezije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak. Odluka je stupila na snagu 7. travnja 2012. godine. (Sl.g. BiH-Međunarodni ugovori, br:4/12; str.32.)

broj: 04/12


94

svibanj 2012.

GOSPODARSKA STATISTIKA VANJSKOTRGOVAČKA RAZMJENA BIH

Vanjskotrgovački deficit u razdoblju I-III 2012. godine u BiH iznosi 1.643.880 KM, pokrivenost uvoza izvozom u razdoblju 1.1.-31.3.2012.g. iznosi 51,76 % ili na 100 KM uvoza dolazi 51,76 KM izvoza. U promatranom razdoblju ostvaren je izvoz roba i usluga u vrijednosti od 1.763.875 KM što je za 10,6% manje u odnosu na isto razdoblje 2011.godine. U uvozu je ostvarena vrijednost od 3.407.755 KM, odnosno, što je za 0,2% više u odnosu na isto razdoblje 2011.godine.

Izvoz i uvoz BiH po područjima i odjeljcima KD – proizvodni princip (u tisućama USD) IZVOZ NAZIV PODRUČJA I ODJELJAKA KD UKUPNO A. POLJOPRIV., ŠUMARS.,RIBOLOV B. RUDARSTVO C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA PROIZ. PREHRA. PROIZVODA PROIZ. PIĆA PROIZ. DUHANSKIH PROIZVODA PROIZVODNJA TEKSTILA

III 2012

UVOZ I-III 2012 I-III 2011

I–III 2012

III 2012

I–III 2012

I-III 2012 I-III 2011

459.904

1.181.746

85,8

992.595

2.283.100

96,2

6.949

18.361

81,6

51.967

120.340

93,6

10.196

20.542

101,0

165.328

322.865

95,1

416.357

1.067.699

93,1

745.487

1.784.545

95,6

33.481

83.082

97,4

93.750

236.620

91,3

2.178

4.529

108,5

17.058

35.970

98,4

586

1.098

117,5

5.683

15.346

95,3

4.682

11.307

86,4

25.228

62.361

81,7

12.479

43.833

98,0

19.505

40.342

97,2

29.970

85.232

101,4

33.845

70.113

95,7

20.864

48.761

93,5

8.788

20.246

98,6

12.747

33.399

96,7

19.553

48.830

93,8

1

6

13,4

143

345

143,9

PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOG GORIVA

36.977

76.565

66,6

63.979

173.404

98,4

PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJSKIH PROIZVODA

23.837

60.472

101,2

84.220

181.703

104,8

2.143

5.151

43,6

28.273

73.685

105,1

10.879

25.333

101,8

38.422

85.643

94,0

5.892

11.863

98,5

19.274

40.574

90,7

PROIZVODNJA METALA

76.198

199.374

88,0

63.375

154.890

98,5

PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA, OSIM STROJEVA I OPREME

34.588

84.931

106,6

30.206

69.089

91,9

PROIZ.ODJEĆE; DOR.I BOJ. KRZNA ŠTAVLJ.OBR.KOŽE; PROIZ.TORBI, SEDLAR. I REM. PROIZ. I OBUĆE PRERADA DRVA, PROIZ. PROIZ. OD DRVA I PLUTA, OSIM POKUĆSTVA PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA IZDAVAČKA I TISKARSKA DJELATNOST, TE UMNOŽAVANJE

PROIZVODNJA OSN. FARMACEUT. PROIZVODA PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE PROIZ. OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA

1.483

4.153

119,6

33.216

78.785

89,7

PROIZVODNJA ELEKTRIČNIH STROJEVA I APARATA, D.N.

PROIZVODNJA UREDSKIH STROJEVA I RAČUNALA

14.647

36.013

93,6

30.881

72.015

88,1

PROIZVODNJA MAŠINA I UREĐAJA

30.712

84.635

99,7

55.168

158.572

87,9

PROIZ. MOT.VOZ., PRIK.I POLUPRIK.

10.958

31.674

96,7

52.861

126.693

104,9

PROIZ.OSTALIH PRIJEV. SREDSTAVA

1.203

2.412

46,8

1.750

25.185

105,8

PROIZ.POKUĆ.PRERAĐ.INDUS., D.N.

48.014

127.948

98,8

9.198

18.349

104,7

OSTALA PRERAĐ.INDUSTRIJA

2.839

5.927

146,0

11.110

25.786

102,2

D. OPS.ELEK.ENER. PLINOM

3.122

15.775

14,5

23.034

40.435

192,3

E. OPSK.VODOM UKLANJ.OTP.VODA

22569

57452

74,7

1277

3563

99,1

710

1916

106,2

5452

11240

89,9

J. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE M. STRUČ.,NAUČ. I TEH. DJELATNO.

-

-

-

45

98

10,2

R. UMJETNOST, ZABAVA, REKREAC.

-

1

21,9

6

14

20,4

Izvor: Agencija za statistiku BIH

broj: 04/12

Tečaj USD za 03.2012.g.: Tečaj USD za 02.2012.g.: Tečaj USD za razdoblje 01-03.2012.g.: Tečaj USD za razdoblje 01-03.2011.g.:

1.4810 KM za 1 USD 1.4799 KM za 1 USD 1.4926 KM za 1 USD 1.4324 KM za 1 USD

svibanj 2012.


95

Izvoz i uvoz po zemlji namjene i porijekla IZVOZ OPIS UKUPNO RAZVIJENE ZEMLJE ZEMLJE EU Austrija Belgija Bugarska Cipar Češka Danska Estonija Finska Francuska Grčka Irska Italija Latvija Litvanija Luksemburg Mađarska Malta Nizozemska Njemačka Poljska Portugal Rumunija Slovačka Slovenija Španjolska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo ZEMLJE EFTA Island Lihtenštajn Norveška Švicarska OSTALE RAZVIJ. ZEMLJE Australija Japan Kanada SAD Turska OSTALE ZEMLJE ZEMLJE U RAZVOJU EUROP. ZEMLJE U RAZV. ZEMLJE CEFTA Crna Gora Hrvatska Makedonija Srbija OSTALE CEFTA ZEMLJE OSTALE EUROP.ZEMLJE Rusija Ostale zemlje AFRIČKE ZEMLJE U RAZ. AZIJSKE ZEMLJE U RAZ. Kina AMERIČKE ZEM. U RAZ. OCEANSKE ZEM. U RAZ. Neraspoređeno


III 2012 459.904 291.005 271.126 36.887 1.576 1.570 2.066 6.012 741 14 326 4.677 355 54.266 48 10 2.381 7.390 11 6.842 72.972 7.268 862 8.359 5.356 41.252 5.544 2.589 1.751 4.623 2 702 3.919 15.256 157 1.386 1.197 12.006 510 160.781 145.563 145.106 14.518 65.189 6.195 48.138 11.066 457 267 190 9.318 4.640 710 1.260 8.119

I–III 2012 1.181.746 792.030 734.879 92.334 5.464 4.558 4.357 14.842 1.420 40 431 15.051 908 146 147.987 147 43 7.627 22.382 13 21.489 205.529 14.627 2.311 22.415 19.198 106.085 16.188 7.283 5.003 16.211 2 39 1.831 14.340 40.940 356 69 3.253 2.719 33.537 1.007 367.004 339.709 336.398 34.392 159.545 15.162 105.851 21.449 331 2.898 414 12.211 13.146 1.477 1.937 22.713

I-III 2012 I-III 2011 85,8 95,7 96,5 95,2 105,7 297,6 388,4 89,0 16,5 43,3 432,4 116,4 155,6 60,9 89,7 149,2 0,9 91,9 78,4 143,7 94,3 97,2 109,5 187,1 171,1 109,8 91,2 123,0 83,8 124,9 45,5 916,0 109,9 42,2 135,2 219,9 112,0 537,0 85,5 153,9 22,5 69,6 69,8 70,6 60,0 78,1 87,6 64,3 65,6 31,6 36,4 16,4 59,4 67,7 122,6 243,2 101,6

(u tisućama USD) UVOZ

III 2012 992.595 522.878 445.919 31.167 5.124 3.592 87 16.546 1.771 181 1.108 18.965 14.308 1.516 82.503 104 205 489 30.137 98 11.242 109.228 25.029 806 12.803 7.129 50.150 10.491 3.817 7.326 7.806 50 5 208 7.543 69.152 1.099 5.982 615 34.364 24.288 2.804 469.713 344.743 240.319 3.589 135.302 7.442 93.053 933 104.423 100.647 3.776 4.497 102.456 46.195 18.016 1 4

I–III 2012 2.283.100 1.235.015 1.061.706 73.203 14.825 8.862 422 41.247 4.319 398 3.041 45.532 36.467 6.190 193.308 224 605 1.318 67.734 168 24.932 259.207 47.149 1.668 31.489 16.930 122.268 34.579 8.918 16.701 15.281 211 10 580 14.479 158.028 3.385 13.126 1.603 73.557 59.359 6.998 1.048.074 788.408 544.114 9.114 321.769 18.269 193.166 1.795 244.294 236.688 7.606 8.367 204.634 118.698 46.662 4 11

Tečaj USD za 03.2012.g.: Tečaj USD za 02.2012.g.: Tečaj USD za razdoblje 01-03.2012.g.: Tečaj USD za razdoblje 01-03.2011.g.:

I-III 2012 I-III 2011 96,2 95,2 99,2 100,6 118,5 79,3 92,1 103,4 62,7 95,2 112,9 89,3 94,3 103,1 94,2 54,6 183,7 98,0 113,7 132,4 96,8 104,7 100,1 88,7 86,9 100,4 97,1 127,2 56,1 100,8 93,4 206,8 212,9 88,1 92,8 74,8 18,4 92,5 77,7 71,7 89,0 95,7 97,4 93,1 94,3 159,1 93,2 99,2 93,8 102,1 90, 91,2 78,6 149,9 120,9 97,6 84,6 87,5 35,3

1.4810 KM za 1 USD 1.4799 KM za 1 USD 1.4926 KM za 1 USD 1.4324 KM za 1 USD

broj: 04/12


96

svibanj 2012.

Izvoz i uvoz Federacije BiH po područjima klasifikacije djelatnosti (u tisućama KM) OPIS

IZVOZ

UVOZ

452.060

1.189.060

I-III 2012 I-III 2011 88,5

941.113

2.249.926

I-III 2012 I-III 2011 99,2

A. POLJOPRIVREDA, LOV, ŠUMARS.

4.788

12.240

91,8

42.446

100.757

93,6

C. RUDARSTVO

4.224

9.943

70,0

91.246

194.762

93,4

415.365

1.082.520

94,3

774.137

1.900.624

99,2

UKUPNO

D. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA E. OPS.ELEK.ENER. PLIN. I VODOM OSTALO Neraspoređeno po kategorijama

III 2012

I-III 2012

III 2012

I-III 2012

1.986

18.180

21,2

25.787

38.377

225,1

25.697

66.177

79,7

7.497

15.407

81,1

-

-

-

-

-

-

Izvor: Federalni Zavod za statistiku

VANJSKA TRGOVINA Federacija BiH je u ožujku 2012. godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 452.060 tis. KM, što je za 102.880 tis.KM ili 29,5% više u odnosu na veljaču 2012.godine, odnosno za 23.407 tis.KM ili 4,9% manje u odnosu na ožujak prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 941.113 tis. KM što je za 283.674 tis. KM ili 43,1% više u odnosu na veljaču 2012. godine, odnosno za 51.545 tis. KM ili 5,8% više u odnosu ožujak prethodne godine. Sudjelovanje Federacije BIH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine za ožujak 2012.godine je 66,4%, a u ukupnom uvozu 64,0%. U istom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom u Federaciji BiH je 48,0% i manji je za 5,1% u odnosu na veljaču 2012.godine kada je pokrivenost iznosila 53,1%. Trgovinski deficit Federacije BIH za ožujak 2012.g. iznosi 489.053 tis. KM. U ožujku 2012.g. najviše se izvozilo u: Njemačku 92.518 tis. KM ili 20,5% ukupnog izvoza; Hrvatsku 64.302 tis. KM ili 14,2% i Italiju 43.379 tis. KM ili 9,6% ukupnog izvoza. Izvoz u sve ostale zemlje iznosi 251.861 tis. KM ili 55,7% ukupnog izvoza. U istom mjesecu najviše se uvozilo iz: Hrvatske 170.583 tis. KM ili 18,1% ukupnog uvoza, Njemačke 118.851 tis. KM ili 12,6% i Italije 85.099 tis. KM ili 9,0% ukupnog uvoza. Uvoz iz svih ostalih zemalja iznosi 566.580 tis. KM ili 60,2% ukupnog uvoza. TURIZAM Smještajni kapaciteti tj. broj ležaja u veljači 2012. godine iznose 13.220 ležaja, što je manje za 19,6% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Bruto iskorištenost kapaciteta na području Federacije BIH, u veljači 2012. godine iznosila je 10,0%. Ukupan broj dolazaka turista u veljači 2012. godine iznosi 18.404 i manji je za 9,6% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Turisti su u veljači 2012. godine ostvarili ukupno 38.155 noćenja što je za 4,9% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja sudjelovanje domaćih turista je 49,4%, a stranih turista 50,6%. U ukupnom broju noćenja stranih turista u veljači 2012. godine, najveće sudjelovanje prema zemlji prebivališta ostvarili su turisti iz sljedećih država: Hrvatske 28,0%, Slovenije 7,9%, %, Srbije 7,6%, Njemačke 5,6% i Ostale vaneuropske zemlje 5,0%. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji na prvom mjestu su Ostale europske zemlje sa prosječnim zadržavanjem od 4,2 dana, slijede Ostale vaneuropske zemlje sa 3,7 dana, Australija sa 3,2 dana, Irska sa 3,0 dana I Češka sa 2,9 dana.

broj: 04/12


svibanj 2012.

97

Broj turista i noćenja u Federaciji BIH OPIS UKUPNO Domaći Strani Broj ležaja

II 2012 18.404 9.348 9.056 13.220

DOLASCI TURISTA II 2012 I-II 2012 I-II 2012 II 2011 I-II 2011 90,4 40.287 104,2 103,8 19.379 111,1 79,8 20.908 98,5 80,4

II 2012 38.155 18.844 19.311

NOĆENJA TURISTA II 2012 I-II 2012 I-II 2012 II 2011 I-II 2011 104,9 80.291 113,1 128,7 36.162 121,5 88,9 44.129 107,0


INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u mjesecu ožujku 2012.godine u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2011.godine manja je za 6,3%, u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca prošle godine manja je za 9,6%, dok je u odnosu na veljaču ove godine veća za 14,0%. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju siječanj-ožujak 2012.godine u odnosu na isto razdoblje 2011. godine manja je za 9,6%, u području Vađenja ruda i kamena veća je za 0,5%, u području Prerađivačke industrije manja je za 6,0% i u području Proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plinom i vodom manja je za 23,8%. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda u razdoblju siječanj-ožujak 2012.godine u odnosu na isto razdoblje 2011.godine, proizvodnja bilježi povećanje trajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,5%, dok je zabilježeno smanjenje energije za 19,3%, intermedijarnih proizvoda, osim energije za 3,6%, kapitalnih proizvoda za 13,7% i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 9,5%.

broj: 04/12


98

svibanj 2012.

Indeksi industrijske proizvodnje u Federaciji BIH OPIS UKUPNO INDUSTRIJA RUDARSTVO

II 2012 Ө 2011 82,2

III 2012 Ө 2011 93,7

III 2012 II 2012 114,0

III 2012 I-III 2012 III 2011 I-III 2011 90,4 90,4

84,2

97,9

116,3

102,3

100,5

90,4

101,0

111,7

101,3

101,5

VAĐENJE RUDA METALA

57,0

104,2

182,3

107,3

74,8

VAĐENJE OSTALIH RUDA I KAMENA

45,2

85,2

166,4

102,9

89,9

76,6

94,2

123,0

94,7

94,0

85,3

101,6

119,1

102,0

101,6

VAĐENJE UGLJENA I TRESETA

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA PROIZVODNJA HRANE I PIĆA PROIZVODNJA DUHANSKIH PROIZVODA

67,8

46,6

68,7

56,1

110,6

PROIZVODNJA TEKSTILA

90,8

100,7

110,9

76,9

77,8

PROIZVODNJA ODJEĆE, DORAD. I BOJENJE KRZNA

82,7

71,6

86,6

82,5

86,7

PRERADA KOŽE, IZRADA GALANTERIJE I OBUĆE PRERADA DRVA I PROIZVODNJA PROIZ. OD DRVA, OSIM NAMJEŠTAJA PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA

91,1

103,3

113,4

98,6

89,4

43,6

77,4

177,5

69,5

70,0

IZDAVAČKA I TISKARSKA DJELATNOST PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOG GORIVA PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJ. PROIZVODA

86,2

113,0

131,1

137,5

95,3

80,1

86,6

108,1

104,1

106,5

67,5

92,3

136,7

72,6

70,8

85,7

87,5

102,1

92,1

88,6

73,8

103,4

140,1

118,9

120,3

22,9

89,9

392,6

106,5

84,4

80,7

106,9

132,5

99,7

96,9

59,6

80,5

136,1

88,2

88,7

PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA PROIZVODNJA METALA PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA, OSIM STROJEVA I OPREME PROIZVOD. STROJEVA I UREĐAJA, D.N.

79,5

91,0

114,5

72,5

70,7

PROIZVODNJA URED.STROJEVA I RAČUNARA

46,7

61,8

132,3

51,9

36,4

PROIZ. EL.STROJEVA I APARATA, D.N. PROIZ. MEDICINSKIH, PRECIZNIH, OPTIČKIH STROJEVA I APARATA, D.N. PROIZVODNJA MOTORNIH VOZILA, PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA PROIZVODNJA OSTAL.PRIJEV.SREDSTAVA

70,2

109,2

155,6

123,0

93,3

110,9

85,3

76,9

96,9

134,0

113,1

17,4

103,8

106,2

104,1

72,5

88,5

122,1

134,5

86,2

PROIZ. POKUĆSTVA, PRERAĐ. INDUSTRIJA RECIKLAŽA OPSKRBA EL.ENERGIJOM, PLINOM I VODOM

128,5

116,1

90,4

107,0

121,1

43,8

119,3

272,4

101,1

76,0

96,9

89,4

92,3

72,6

76,2




svibanj 2012.

99

Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Federaciji BIH 2009 2008

2010 2009

2011 2010

III 2012 II 2012

Indeksi industrijske proizvodnje

88,4

104,2

102,5

114,0

90,4

90,4

Indeksi potrošačkih cijena

99,7

101,8

103,6

100,2

101,9

102,3

96,91)

100,0

104,2

100,0

100,8

101,3

OPIS

Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda

0 2010

437.501 3)

438.9493)

440.747

439.473

437.988

436.543

347.146

360.512

367.515

371.090

374.294

375.490

792,08

804,37

819,36

834,10

828,42

817,58

Prosječna bruto plaća (u KM) 1.203,55 Bruto domaći proizvod tekuće 15.230.561 cijene, 000 KM Bruto domaći proizvod po 5.339 stanovniku, KM Izvor: Federalni Zavod za statistiku

1.223,27

1.248,37

1.272,62

1.263,19

1.246,29

Broj nezaposlenih Prosječna neto plaća (u KM)

XII 2011

I 2012

I-III 2012 I-III 2011

0 2009

Broj zaposlenih

0 2011

III 2012 III 2011

II 2012

15.615.077 5.450

CIJENE Indeksi potrošačkih cijena Ukupan indeks potrošačkih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine u ožujku 2012.g. viši je za 0,2% u odnosu na prethodni mjesec. Ukupan indeks potrošačkih cijena u ožujku 2012.g. viši je za 1,9% u odnosu na isti mjesec predhodne i za 1,6% u odnosu na prosinac 2011.godine. Za tri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje predhodne godine ukupan indeks potrošačkih cijena je viši za 2,3%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na predhodnih dvanaest mjeseci viši je za 3,3%. Ukupan indeks potrošačkih cijena u ožujku 2012.g. viši je za 2,3% u odnosu na prosjek 2011.godine, a u odnosu na prosjek 2010.godine viši je za 5,9%.

broj: 04/12


100

svibanj 2012.

Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u ožujku 2012.g. nije se mijenjao u odnosu na prethodni mjesec. Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u ožujku 2012.g. viši je za 0,8% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na prosinac 2011. godine viši je za 0,9%. Za tri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje predhodne godine ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda je viši za 1,3%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na predhodnih dvanaest mjeseci viši je za 3,4%. Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u ožujku 2012.g. viši je za 1,9% u odnosu na prosječan indeks iz 2011. godine, a u odnosu na prosinac 2006. godine (bazni mjesec) viši je za 10,7%. Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Bosni i Hercegovini Pokazatelj

Podatak

Razdoblje

3.837.737

Procjena od 30.6.2011.g.

Izvoz u tisućama KM

681.118

III 2012

Uvoz u tisućama KM

1.470.033

III 2012

788.915

III 2012

-8,6%

III 2012 / III 2011

18%

III 2012 / II 2012

Ukup. broj zapos.

687.138

II 2012

Ukup. broj nezap.

543.647

II 2012

Br.turista/Br.noć.

70.975 / 170.561

I-II 2012

Indeks broja turista-broj noćenja

0,2%-9,2%

I-II 2012 I-II 2011

Mjesečna inflacija

0,4%

Godišnja inflacija

2,1%

Populacija u BIH

Vanjskotrgovinski bilans u tisućama KM Stopa promjene indeksa obima industrijske proizvodnje


Pokazatelj

Podatak

Razdoblje

Živorođeni u BIH

25.264

I-IX 2011

Umrli u BIH

25.577

I-IX 2011

24.486

2010

6.371

2010

15.615

2010

8.307

2010

563

2010

Stopa nezaposlenosti po ILO definiciji (ARS)

27,6

2011

III 2012 / II 2012

Stopa nezaposlenosti po ILO definiciji (ARS)

27,2

2010

III 2012 / III 2011

Izvoz u tisućama KM

8.222.112

2011

15.525.428

2011

-7.303.316

2011

Bruto domaći proizvod (GDP) u milionima KM Bruto domaći proizvod po stanovniku (GDP/C) u KM Bruto domaći proiz. (GDP) u mil. KM za FBIH Bruto domaći proiz. (GDP) u mil. KM za RS Bruto domaći proiz. (GDP) u mil. KM za Brčko Distrikt

Uvoz u tisućama KM Vanjskotrgovinski bilans u tisućama KM

PLAĆE Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za veljaču 2012.g. u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 817,58 KM, i nominalno je niža za 1,3%, a realno za 1,9% u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za veljaču 2012.godine nominalno je viša za 2,5%, dok je realno gledano na istoj razini. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za veljaču 2012.g. u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.246,29 KM i nominalno je niža za 1,3%, a realno za 1,9% u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za veljaču 2012.godine nominalno je viša za 2,7%, a realno za 0,2%.

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

101

PREGLED NAKNADA, POTPORA I NAGRADA, PLAĆA, OSOBNIH ODBITAKA, STOPA POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA, UPLATNIH RAČUNA, ŠIFRE OPĆINA I PRIHODA U 2012.GODINI I. Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza Određene su člankom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Sl.n FBIH, br:67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12), kao prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju, samo ako se isplaćuju uposlenicima. Ako se ove naknade isplaćuju fizičkim osobama koje nemaju status uposlenika, a nisu dopušteni Zakonom i Pravilnikom, ovi prihodi smatrat će se naknadama po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, odnosno naknadama isplaćenim po osnovu ugovora o djelu ili autorskim honorarima. PREGLED NEOPOREZIVIH SVOTA NAKNADA, POTPORA, NAGRADA R. b

VRSTA ISPLATE

I.

NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA Člankom 5. stavkom 2. i 3 Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja (“Sl.n. FBiH”, broj:63/10 i 9/11, 80/11). regulirano je da se dnevnica za službena putovanja u zemlji utvrđuje u visini od najmanje 10% od prosječne plaće ostvarene u FBIH u posljednja tri mjeseca. Iznimno, visina dnevnice za službena putovanja u zemlji od 1.12.2011.g. iznosi 25,00 KM. Napomena: Člankom 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak, usklađen je tekst čl.14. citiranog pravilnika sa čl.5. Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja.

IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE 01.01.2012.- do objavljivanja novog propisa dnevnica iznosi 48,00 KM od 8.3.2012. neoporezivi iznos dnevnice iznosi 25,00 KM.

Dnevnica u slučaju kada je osigurana besplatna ishrana

prema Odluci o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u FBiH, od 90 - 160 KM –Vidjeti pregled po zemljama umanjuje se za 30% dnevnica (70% od pripadajuće dnevnice)

Dnevnice za službena putovanja u inozemstvu

2.

Troškovi javnog prijevoza na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova

3.

Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova u hotelu, izuzev de lux kategorije

4.

Naknada za korištenje vlastitog vozila u službene svrhe

20% cijene jedne litre utrošenog goriva po prijeđenom kilometru

4.1

Naknada za troškove smještaja ako nema hotelskog smještaja ili ako se ne koristi

pripadajuća dnevnica uvećava se za 70%

II.

NAKNADE OSTALIH TROŠKOVA UPOSLENIKA

1.1

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla,(za udaljenost preko 2km (1km)

u visini cijene koštanja mjesečne karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prijevoza

1.2

Naknada za korištenje osobnog automobila za prijevoz na posao i sa posla suglasno unutarnjem aktu

20% cijene 1l benzina odgovarajućeg goriva po prijeđ. km, a max.do iznosa cijene 1,5 mj.karte u javnom prometu na odobrenoj relaciji

broj: 04/12

poslovne obavijesti

102

2.

Naknada za ishranu u tijeku rada (topli obrok) 2% prosječne neto plaće FBiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku

svibanj 2012.

16.12.11.- 17.1.12. (817,67x2% ) - 16,36 KM dnevno 18.1.12.-14.2.12. (829,09x2% ) - 16,58 KM dnevno 15.2.12.-15.3.12. (834,10x2% ) - 16,68 KM dnevno od 16.3.12.-19.4.12. (828,42x2% ) - 16,57 KM dnevno od 20.4.12. do objavljivanja novog podatka (817,58x2% ) - 16,35 KM dnevno

3.

Naknada za smještaj rukovodećeg državnog službenika čije je prebivalište udaljeno više od 120 km od sjedišta federalnog organa

300 KM mjesečno, a za troškove odvojenog života 50% od prosj. mj. plaće ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS. Pravo za neoporezivi dio naknade za odvojeni život dozvoljeno je i za gospodarska društva.

4

Naknada za smještaj rukovodioca federalnog organa izvršne vlasti čije je prebivalište udaljeno više od 120 km od sjedišta federalnog organa

500 KM mjesečno, a za troškove odvojenog života 70% od prosj. mj. plaće ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS

5.

Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uvjetom da se rad obavlja izvan mjesta zaposlenja i da rad traje dulje od 30 dana neprekidno (od 8.3.2012.g.).

-ako je osiguran smješ.i ishrana, 20% od visine propisane dnevnice za služ.putovanje -ako je osiguran samo smještaj, u visini propisane dnevnice za služ. putovanje -ako je osigurana samo ishrana do 70% visine propisane dnevnice za služ.putovanje

6.

Regres za godišnji odmor

u visini prosječne neto plaće u FBiH za prethodna tri mjeseca prije isplate ili u visini 70% plaće uposlenika utvrđene Rješenjem o plaći isplaćene u zadnja tri mjeseca

7

Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu

u visini šest neto plaća uposlenika koje su mu isplaćene u predhodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u FBIH prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za uposlenika

8.

Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu, sukladno člankom 100. Zakona o radu FBiH (čl.10. st.4. točka 6. Zakona o porezu na dohodak)

do iznosa 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca-isplatitelja otpremnine

9.

Naknada troškova liječenja uposlenika i članova njegove uže obitelji (uža obitelj suklano članku 24. st.5. Zakona o porezu na dohodak)

iznos stvarnih troškova prema računu-fakturi

10.

Naknada troškova pogreba u slučaju smrti uposlenika ili člana njegove uže obitelji–član.obitelji nave.u čl. 15 Uredbe, kao i smrti umirovljenog uposlenika

u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u FBIH za predhodna četiri mjeseca, prije donošenja rješenja o isplati naknade

Jubilarna nagrada za navršeni neprekidni radni staž kod istog poslodavca 5 godina………...0,5 prosječne mjesečne plaće prosječna mjesečna plaća u FBIH u predhodna tri mjeseca u trenutku 10 godina………….1 prosječna mjesečna plaća isplate 11. 15 godina………1,25 prosječne mjesečne plaće 20 godina………1,50 prosječna mjesečna plaća 25 godina………1,75 prosječne mjesečne plaće 30 godina………….2 prosječne mjesečne plaće 35 godina………..2,5 prosječne mjesečne plaće Napomena : Ako primici koji se isplaćuju zaposlenicima prelaze iznose koji se ne oporezuju, razlike se smatraju primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom. Isplate pod r.b. I nezaposlenim osobama smatraju se kao primanja od drugih samostalnih djelatnosti (porez 10%, 4 % za zdravstvo (iz), 6% za MOI (na), opća vodna naknada i – 0,5% i prirodne nepogode – 0,5%).

III

NOVČANE POTPORE UPOSLENICIMA

1.1

Novčana pomoć u slučaju nastanka teškog invaliditeta (min.60% ) uposlenika

1.2

Novčana pomoć u slučaju teške bolesti uposlenika ili člana njegove uže obitelji

1.3

Novčana pomoć u slučaju nužne kirurške intervencije uposlenika izvršene iz zdrav.razloga I po preporuci liječnika

IV 1. 2. 3.

jednokratno godišnje u visini tri plaće uposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u FBiH, prema posljednjem objavljenom podatku. Pod teškom bolešću podrazumijevaju se bolesti navedene u čl. 14. stav 3. Uredbe - ?

KORISTI UPOSLENIKA PO OSNOVU RADA ZA POSLODAVCA-smatraju se plaćom (obračun poreza i svih doprinosa)

Korištenje službenog vozila i drugih sredstava za osobne potrebe Korištenje drugih dobara besplatno ili po cijeni nižoj od tržišne Koristi od beskamatnih pozajmica ili kredita sa kamatom nižom od tržišne

broj: 04/12

u visini 20% cijene jednog litra goriva po “ne poslovnom” km u visini tržišne cijene usluge ili dobra u visini razlike do 10,03% kamate na godišjem nivou

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

4.

Izmirenje privatnih troškova od strane poslodavca

u visini izmirenih privatnih troškova

5.

Izmirenje ili oprost dužničke obveze uposlenika od strane poslodavca Ostale privatne koristi uposlenika koje se ne smatraju poslovnim interesom

u visini izmirene ili oproštene privatne obveze

6.

V

PRIHODI KOJI NE ULAZE U DOHODAK

103

u visini tržišne vrijednosti ili cijene, sa PDV-om

1.

Darovi, sukladno članku 10. st.(4) točka 5. Zakona o porezu na dohodak, koje poslodavci daju uposleniku povodom državnih, vjerskih i jubileja tvrtke

ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u FBIH prema posljednjem objavljenom podatku Sukladno Kolektivnom ugovoru I Pravilnikom o radu min. 1/3 pros. mjes.plaće isplaćene uposleniku u poslj.3 mj. prije prestanka Ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, max.-vidi točku II.8.

2.

Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu sukladno članku 100. Zakona o radu I Općem kolektivnom ugovoru

V

PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM

1

prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti gospodarskih društava (dividende ili udjeli);

prihodi po osnovi naknada za vrijeme neuposlenosti I spriječenosti za rad koji su isplaćeni na teret izvanproračunskog fonda;

2

mirovina rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u Bosni I Hercegovini;

prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u gospodarskom društvu, ustanovi ili radionici za radno I profesionalno osposobljavanje I rehabilitaciju invalida;

3

potpore I druga primanja ostvarena po osnovi posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida I civilnih žrtava rata, osim plaće;

prihodi po osnovi naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu sposobnost I naknada za pretrpljene neimovinske štete;

4

socijalne potpore, primanja, odnosno donacije koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, a koja nisu plaćena osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem

prihodi po osnovi naknada šteta uposlenicima po osnovi posljedica nesreće na radu;

5

dječji dodatak I novčana sredstava za opremu novorođenčeta;

6

nasljedstva I darovi, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim propisima,

7

prihodi od prodaje imovine rabljene u osobne svrhe;

prihodi po osnovi stipendija učenika i studenata na redovitom školovanju, a najviše do 75% prosječne neto plaće po uposlenom u FBIH, prema posljednjem objavljenom podatku

8

nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda;

prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih i studentskih udruga tijekom jedne kalendarske godine, do iznosa četiri prosječne mjesečne plaće uposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnoga zavoda za statistiku;

9

osiguranje ili druga naknada štete načinjene na imovini, u iznosu koji je rabljen za zamjenu ili popravak oštećene imovine;

nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima, do visine dvije prosječne neto plaće po uposlenom u FBIH, prema posljednjem objavljenom podatku

10

nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim natjecanjima;

11

prihodi uposlenika po osnovi naknada, potpora i/ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše do iznosa utvrđenog čl.14 Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak

dobitci ostvareni sudjelovanjem u nagradnim igrama koje organiziraju gospodarska društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka ne prelazi iznos od 1.000,00 KM;

12

nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, znanosti i dr. koje dodjeljuju organi vlasti povodom obilježavanja značajnih datuma.

PRIHODI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK

prihodi po osnovi nagrada članovima Akademije znanosti I umjetnosti Bosne I Hercegovine, I nagrada za tehničko-tehnološke inovacije; naknade osuđenim osobama za vrijeme odsluženja kazne u odgojno – popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama;

naknade plaća isplaćene osobama za vrijeme trajanja prekida posla za koji uposlenik nije kriv; prihodi po osnovi kamate na štednju u bankama, štedionicama i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiroračun, devizni računi i dr.) i kamate na državne obveznice.

VI

PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU KORISTI KOJE DAJE POSLODAVAC

1

Posebna radna odjeća sa znakom poslodavca

3

Sistematski kontrolni liječnički pregled za sve uposlenike

2

Posebni liječnički pregledi po osnovu posebnih propisa

4

Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja, a u vezi sa djelatnosti, koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavaca, i sl.

Propisi koji reguliraju javni prihod: -

Zakon o porezu na dohodak (“Sl.novine FBiH”, br::10/08, 9/10 I 44/11) Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Sl.novine FBiH”, br::67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i i 20/12) Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Sl.novine FBiH”, br:63/10, 22/11 i 66/11) Uredba o naknadama troškova za službena putovanja (“Sl.novine FBiH”, br:63/10, 9/11 i 80/11) Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji BiH (“Sl.novine FBiH”, br:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10)

broj: 04/12

104

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

II. OSOBNI ODBICI PREMA ČLANKU 24. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka Mjesečno Godišnje

Osnovni osobni odbitak

1,00

300,00

3.600,00

Uzdržavani bračni drug, odnosno uzdržavani partner u izvanbračnoj zajednici (zajednica najmanje 3 god.)

0,50

150,00

1.800,00

Uzdržavani bivši bračni drug, kojemu obveznik plaća alimentaciju

0,50

150,00

1.800,00

Uzdržavano prvo dijete

0,50

150,00

1.800,00

Uzdržavano drugo dijete

0,7

210,00

2.520,00

Uzdržavano treće i svako sljedeće dijete

0,9

270,00

3.240,00

Uzdržavanje djece iz predhodnog braka, za koje obveznik plaća alimentaciju

0,5; 0,7; 0,9

150,00-270,00

1.800,003.240,00

Ostali uzdržavani članovi uže obitelji koji sa obveznikom žive u zajedničkom domaćinstvu

0,3

90,00

1.080,00

Utvrđena osobna invalidnost i utvrđena invalidnost svakog uzdržavanog člana uže obitelji

0,3

90,00

1.080,00

Napomena: Ne smatraju se uzdržavanim članovima uže obitelji (roditelji poreskog obveznika i roditelji njegovog bračnog druga, preci i potomci u prvoj liniji), niti uzdržavanom djecom i bračnim drugom osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohodkom, prelaze iznos 300,00 KM, odnosno 3.600,00 KM godišnje u godini u kojoj se utvrđuje porez na dohodak.

broj: 04/12

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

105

III. Naknade za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine Dnevnica za službena putovanja u zemlji iznosi 25,00 KM od 1.12.2011.g., sukladno Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja (Sl.n FBIH, broj: 80/11), a za putovanje u inozemstvo, sukladno Odluci o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji BiH (Sl.n. FBIH, broj:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10), po zemljama iznosi:

Rb

NAZIV ZEMLJE

1.

9.

AFGANISTAN ALBANIJA ALŽIR ANDORA ANGOLA ARGENTINA ARMENIJA AUSTRALIJA AUSTRIJA

10. 11.

Iznos u KM

Rb

NAZIV ZEMLJE

90,00 90,00 90,00 120,00 120,00 90,00 90,00 125,00 140,00

34.

IRAN IRSKA ISLAND ITALIJA IZRAEL JAMAJKA JAPAN JEMEN JORDAN

AZERBAJDŽAN

90,00

43.

140,00 100,00 90,00 120,00 90,00 110,00 90,00 90,00 110,00 140,00 90,00 100,00 110,00 90,00 130,00 140,00 110,00 90,00 120,00

44.

29.

BELGIJA BJELORUSIJA BOLIVIJA BRAZIL BUGARSKA CIPAR CRNA GORA ČILE ČEŠKA DANSKA EGIPAT ESTONIJA ETIOPIJA FILIPINI FINSKA FRANCUSKA GRČKA GRUZIJA HONGKONG

62.

KANADA KAZAHSTAN KENIJA KINA KIRGISTAN KOLUMBIJA KONGO KOREJA KOREJA KUBA KUVAJT LATVIJA LIBANON LIBERIJA LIBIJA LITVIJA LUKSEMBURG MAĐARSKA MAKEDONIJA

30.

HRVATSKA

100,00

63.

MALEZIJA

31.

INDIJA

100,00

64.

32.

INDONEZIJA IRAK

100,00 110,00

65.

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28.

33.

35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42.

45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61.

66.

Iznos u KM

Iznos u KM

Rb

NAZIV ZEMLJE

110,00 120,00 150,00 130,00 100,00 90,00 150,00 90,00 90,00

67.

75.

MONAKO MOZAMBIK NIZOZEMSKA NORVEŠKA NOVI ZELAND NJEMAČKA PAKISTAN PANAMA PERU

100,00 100,00 140,00 160,00 120,00 140,00 90,00 100,00 100,00

90,00

76.

POLJSKA

100,00

120,00 90,00 90,00 100,00 90,00 100,00 110,00 100,00 100,00 100,00 110,00 100,00 100,00 100,00 100,00 110,00 150,00 100,00 90,00

77.

PORTUGAL RUMUNIJA RUSIJA SAD SAUDIJSKA ARABIJA SENEGAL SINGAPUR SIRIJA SLOVAČKA SLOVENIJA SRBIJA SUDAN ŠPANIJA ŠVEDSKA ŠVICARSKA TAĐIKISTAN TUNIS TURKMENISTAN TURSKA

110,00 110,00 110,00 120,00 110,00 90,00 130,00 100,00 100,00 100,00 90,00 110,00 120,00 150,00 150,00 90,00 90,00 90,00 110,00

90,00

96.

UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI

110,00

MALTA

120,00

97.

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

140,00

MEKSIKO MOLDOVA

100,00 100,00

98.

UKRAINA UZBEKISTAN

120,00 90,00

JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA

68. 69. 70. 71. 72. 73. 74.

78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95.

99.

Napomena: Za sve ostale nepomenute zemlje visina dnevnice iznosi 90,00 KM

broj: 04/12

106

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

IV. 1. STOPE I OSNOVICE POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA STOPA POREZA NA DOHODAK Stopom od 10% poreza na dohodak oporezuje se nesamostalna i samostalna djelatnost, imovina i imovinska prava, ulaganje kapitala i dobici u igrama na sreću. Osnovicu poreza na dohodak rezidenata predstavlja razlika između ukupnih oporezivih prihoda i ukupnih odbitaka (preneseni gubitak, dozvoljeni rashodi i osobni odbitak). Samostalne djelatnosti, a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, porez na dohodak mogu plaćati u paušalnom iznosu. Plaćanje poreza od nesamostalne djelatnosti vrši se pri svakoj isplati, odnosno prvog narednog dana, za samostalnu djelatnost, naplatom najamnine/zakupnine i paušalno plaćanje poreza do 15-tog u mjesecu za protekli mjesec, odnosno drugih samostalnih djelatnosti prilikom svake isplate/naplate, imovine i imovinskih prava prilikom svake naplate, od ulaganja kapitala i dobitaka od igara na sreću prilikom svake isplate prihoda, odnosno dobitka.

Iz osobnih primanja i drugih prihoda osiguranika-iz bruto plaće

STOPE DOPRINOSA

17,0% za mir.invalid. osiguranje 12,5% za osnovno zdrav.osiguranje 1,5% za osiguranje od nezaposlenosti 31,0% Ukupne stope dop.iz bruto plaće

Stope doprinosa za samostalne poduzetnike 23,0% 16,5% 2,0% 41,5%

za mirovinsko i invalidsko osiguranje za osnovno zdravstveno osiguranje za osiguranje od nezaposlenosti Ukupne stope doprinosa na osnovicu za obračun

Pl.dop. IZ i NA vrši se na dan isplate.

Na teret poslodavca-na bruto plaću

Osnovica za obračun doprinosa samos.poduzet. u 2012.g.

6,0% za mir.invalid. osiguranje 4,0% za osnovno zdrav. osiguranje 0,5% za osiguranje od nezaposlenosti 10,5% Ukupne stope dop.na bruto plaću Dopr. NA ne plaća se za rad kod hum.org.-nerezidenata, za rad kod inoz.posl. i za autor.prava i vrhun.sport.

Obveznik Samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koji dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga

Mj.osnovica 1.368,00 (1,1x1.244)

Samostalna djelatnost obrta koji dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga

809,00 (0,65 x 1.244)

Samostalna djelatnost obrta ili samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koja porez na dohodak plaća paušalno

684,00 (0,55 x 1.244)

Dodatni doprinos za mirovin.in.osigur. - 2,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada računa kao 14 mj staža, - 3,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada računa kao 15 mj staža, - 6,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada računa preko 15 mj staža,

Nisko akumulacijske djelatnosti tradicion. esnafskih zanata utvrđene posebnim propisom kantonalne skupštine ukoliko osiguranik obavlja samostalnu djelatnost obrta u skladu sa propisima o porezu na dohodak, i dohodak po tom osnovu plaća paušalno samost.djelatnost taksi prevoza

Osnovice doprinosa za : - za zaposlenike u rud.uglja, tekstil.,kož. i indust. obuće kojima se isplaćuje najniža plaća i nisko akumul.djel.tradic.esnaf.zanata utvrđenim posebnim propisom župan.skupštine, iznosi min. 311,00 - za zapos.kod human.org.,- nerezidenata FBIH, zapos.u inozem., min.iznos 1.244,00, pl.dopr. do 10-tog u mj.za protekli mj. - zapos.upućene na rad ili struč.usav.u inozem. od strane rezid. FBIH, min.iznos 1.244,00 i plaćanje poseb.dopr.za zdrav.osig.-Odluka Vlade, pl..dopr. istodob.sa ispl.plaće.

Samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja ne plaća porez na dohodak ili ukoliko porez na dohodak plaća prema paušalnoj osnovi

311,00 (0,25 x 1.244)

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja porez na dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga

435,00 (0,35 x 1.244)

311,00 (0,25 x 1.244)

Samostalni poduzetnici mogi izabrati i višu osnovicu uvećanu za dva, odnosno tri puta. Plaćanje doprinosa se vrši do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec.

Stope doprinosa na primanja od druge samostalne djelatnosti i povremene nesamostalne djelatnosti, kao np. ugovori o djelu, ugovori o autorskom djelu, naknada članovima nadzor.odbora, upr.odbora, angažman naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka trgovačkih putnika, agenata, sportskih sudija, delegata i dr. koji ove djelat.obavljaju pored neke svoje osnov.djel. ili sam. rada

Iz osnovice 4% za osnovno zdrav.osiguranje Pl.doprinosa se vrši istov.sa isplatom primitka

broj: 04/12

Na osnovicu 6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje Pl. doprinosa se vrši istovremeno sa isplatom primitka

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

107

VI.2. NAJNIŽA SATNICA I NAJNIŽA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA

Najniža satnica Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacijie BIH (Sl.n FBIH, br:54/05 i 62/08), nije utvrđena najniža plaća, nego je utvrđena najniža bruto i neto satnica koja ne može biti manja od propisanog iznosa i služi za obračun osnovne plaće zaposlenika. Odlukom Vlade FBIH (Sl.n FBIH, br 22/08) i stavom Federalnog ministarstva financija broj:03-02-1074/09 od 17.2.2009.g., od 1.1.2009.godine: Najniža neto satnica 2,05 KM (1,95 x 1,05263) Najniža bruto satnica 2,97 KM (1,95 x 1,52555) Najniža bruto plaća Najniža bruto plaća koja služi i kao osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se za svaki mjesec, kao proizvod najniže bruto satnice (2,97 KM) i punog radnog vremena u mjesecu u kojem se vrši obračun plaće (8 sati x broj radnih dana u tom mjesecu). Najniža osnovica za obračun doprinosa Za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće, kojima se isplaćuje najniža plaća i niskoakumulacijskim djelatnostima, tradicionalnim esnafskim zanatima utvrđenim posebnim propisima županijske skupštine, osnovica za obračun doprinosa je proizvod prosječne mjesečne plaće u Federaciji BIH za razdoblje siječanj-rujan tekuće godine za narednu godinu i iznosi 311,00 KM (1244,00 x 0,25), a objavljen je u „Sl.n. FBiH, br: 83/11.

www.fircon.biz

broj: 04/12

108

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

V. Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda 1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA ZA PLAĆANJE NEIZRAVNIH POREZA, OSTALIH PRIHODA I NAKNADA KOJE SE PLAĆAJU NA JEDINSTVENI RAČUN UPRAVE ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BIH * 2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH ** 1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA NEIZRAVNIH POREZA BIH Račun za plaćanje obveza pri uvozuizvozu, koji se plaćaju na osnovu carinske prijave (A)

Plaćanje se vrši jednim platnim nalogom za sve obveze sa JCI 1320000000000155 5520020001634415 5550000007469891 5510010002066420 3380002200045141 1600200020608636 1540012000331351 5620990001785197 5671628201111137

Račun za plaćanje obveza pri uvozuizvozu, a ne postoji carinska prijava (np. pristojba, trošarina, cestarine, PDV, te ostali prihodi i takse, kao jednok.uplate, naknade i sl.) (B)

Plaćanje se vrši platnim nalogom za svaku vrstu prihoda

Plaćanje se vrši platnim nalogom za svaku vrstu prihoda, osim PDV-a trošarina i cestarina gdje se radi jedan platni nalog 1320000000000446 5520020001637131 5550000407469858 5510010002067778 3380002200047954 1600200220608668 1540012000342409 5620990001786555 5671628204444445

Naziv banke

NLB Tuzlanska banka DD Tuzla Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka Nova banka AD B.Luka UniCredit Bank AD Banja Luka UniCredit Bank DD Mostar Vakufska banka D.D. Sarajevo Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo NLB Razvojna banka AD B.Luka Volks banka AD B.Luka Pavlović International Bank AD 5540010001370012 5540010002370082 5540010003370055 Bijeljina 3060190000594037 3060190000594134 3060190000594231 Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar 5681631200001243 5681631200001340 5681631200001437 Balkan Investment bank AD B.Luka 1610000046470092 1610000046470189 1610000046470286 Raiffeisen bank DD Sarajevo  1610000046470092  1610000046470189 1610000046470286 Raiffeisen bank DD Sarajevo Plaćanje obveza po osnovi cestarine u iznosu od 0,10 KM za izgradnju autocesta na naftne derivate iz uvoza i na naftne derivate domaće proizvodnje Broj bankovnog računa Naziv banke 1321002006922054 NLB Tuzlanska banka DD Tuzla 5520020002396350 Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka 5550000607469890 Nova banka AD B.Luka 5515001130708652 UniCredit Bank AD Banja Luka 3380002211109155 UniCredit Bank DD Mostar 1600200520608619 Vakufska banka D.D. Sarajevo 1549212001474036 Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo 5620998074850272 NLB Razvojna banka AD B.Luka 5671628206666618 Volks banka AD B.Luka 5540010007370044 Pavlović International Bank AD Bijeljina 1610000046470480 Raiffeisen bank DD Sarajevo 5681631200002310 Balkan Investment bank AD B.Luka 3060190000838186 Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar

broj: 04/12

1320000000000252 5520020001634512 5550000107469810 5510010002066517 3380002200046014 1600200120608652 1540012000335037 5620990001785294 5671628202222272

Račun za plaćanje PDV-a, trošarina i cestarina i poreza na promet na trošarinske proizvode domaće proizvodnje (C)

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

109

NAPOMENA: Naknada troškova tiskanja i kupovine trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino uplaćuje se na JRT broj: 338-00022100049-07, vrsta prihoda je 722885, a u polje “proračunska organizacija” upisuje se “1601999”. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o carinskoj tarifi BIH (“Sl.g. BIH”, br:1/98, 5/98, 7/98, 31/02, 19/03, 32/04, 48/05, 76/06, 35/09 i 14/10) II Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 44/03, 52/04, 32/07, 34/07, 4/08 i 49/09) III Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda (“Sl.g. BIH”, br: 55/04, 34/07 i 49/09) IV Zakon o carinskoj politici BIH (“Sl.g. BIH”, br: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) V Zakon o porezu na dodanu vrijednost (“Sl.g. BIH”, br: 9/05, 35/05 i 100/08) VI Zakon o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 49/09) VII Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Sl.g. BiH”, br: 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10) VIII Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza (“Sl.g. BiH”, br 28/07 i 54/10) IX Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 50/09 i 80/11) X Pravilnik o trošarinskim markicama za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino (“Sl.g. BIH”, br: 50/09) XI Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje uprava za neizravno oporezivanje (“Sl.g. BiH”, br: 99/07, 31/08 i 51/09 ) XII Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BIH (“Sl.g. BiH”, br: 63a/04, 60/06 i 57/08) XIII Odluka o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarette (“Sl.g. BiH”, br:98/11) XIV Odluka o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BIH za 2012.g. (“Sl.g. BiH”, br:105/11)

2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH 2.1. RAČUN JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA FBIH UniCredit Bank d.d. Mostar

Broj: 338-900-22115294-91

2.2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA ŽUPANIJA 1) Unsko-sanska županija: 2) Posavska županija: 3) Tuzlanska županija: 4) Zeničko-dobojski kanton: 5) Bosansko-podrinjski kanton: 6) Srednjobosanska županija: 7)Hercegovačko-neretvanska županija: 8) Zapadnohercegovačka županija: 9) Sarajevski kanton: 10) Hercegbosanska županija:

Banka UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla Investiciono-komercijalna banka d.d.Zenica NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar

Broj računa 338-000-22100058-77 306-042-00008780-90 132-100-02560000-80 134-010-00000016-72 132-731-04102931-54 338-000-22100209-12 338-000-22000059-53

UniCredit Bank d.d. Mostar

338-000-22000040-13

UniCredit Bank d.d. Mostar Raiffeisen bank d.d. Sarajevo

338-000-22100192-63 161-020-00335600-61

broj: 04/12

poslovne obavijesti

110

svibanj 2012.

2.3. JAVNI PRIHODI DRUŠTVENIH FONDOVA A. Zavodi za zdravstveno osiguranje Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje F BiH Union banka d.d. Sarajevo 102-050-00000640-18 – Federalni fond solidarnosti NAPOMENA: Uplaćuje se 9% iznosa doprinosa («iz» i «na») na račun Fonda solidarnosti FBiH Županijski Zavodi zdravstvenog osiguranja: a) Županijski Zavod zdravstvenog Union banka d.d. Sarajevo osiguranja Unsko-sanske županije 102-022-00000009-82 b) Županijski Zavod zdravstvenog 306-046-00008880-79 Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar osiguranja Tuzlanske županije c) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojske županije

Investiciono-komercijalna banka d.d. Zenica

134-010-00000021-57

d) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Bosansko-podrinjske županije

Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo,

161-030-00049601-88

e) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Županije Sarajevo


338-000-22100085-93

f)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegovačkoneretvanske županije

Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar

306-001-00010127-95

g)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Zapadnohercegovačke županije


306-003-00006482-68

h) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Srednjo-Bosanske županije


338-000-22100307-09

i) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije


306-009-00009077-40

j) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Posavske županije

Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo

161-080-00026400-20

NAPOMENA: Uplaćuje se 91% iznosa doprinosa («iz» i «na») jednim nalogom prema prebivalištu osiguranika na račun županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje. Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade. Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (91%) plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika na račune propisane u RS i BD. Sredstva po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje fizičkih osoba na radu u inozemstvu uplaćuju se na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH.

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

111

Propisi koji reguliraju javni prihod: Zakon o zdravstvenom osiguranju («Sl.novine FBIH» br:30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08 ) III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10) IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08) V Odluka o utvrđivanju posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenika na radu u inozemstvu («Sl.novine FBIH» br. 74/08) VI Odluka o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije BIH za 2012.g. («Sl.novine FBIH» br. 89/11) VII Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2012.godinu («Sl.novine FBIH» br. 83/11) I II

B. Zavodi za upošljavanje Banka

Broj računa

1) Zavod za upošljavanje Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-00000285700-03 Federacije BiH, Sarajevo NAPOMENA:Uplaćuje se 30% iznosa doprinosa («iz» i «na») Federalnom Zavodu za upošljavanje. 2) Županijske službe za upošljavanje: a) Unsko-sanski kanton: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100129-58 b) Tuzlanski kanton: NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla 132-100-03110200-32 c) Zeničko-dobojski kanton IK banka d.d. Zenica 134-010-00001075-96 Privredna banka d.d. Sarajevo, d) Bosansko-podrinjski kanton: 101-140-00004638-22 Filijala Goražde e) Kanton Sarajevo: Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-000-00274600-32 f) Hercegovačko – neretvanska Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-020-00138001-91 županija: g) Zapadnohercegovačka UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000102-21 županija: h) Srednjobosanska županija:


338-000-22100281-87

i) Hercegbosanska županija: j) Posavska županija

UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar

338-000-22000344-71 306-042-00009586-97

NAPOMENA: Uplaćuje se 70% iznosa doprinosa («iz» i «na») županijskim Službama za upošljavanje, prema mjestu prebivališta obveznika. Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade. Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (70%) plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika na račune propisane u RS i BD. Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac plaća nadležnoj službi za upošljavanje 35% najniže plaće za svakog volontera.

broj: 04/12

poslovne obavijesti

112

svibanj 2012.

Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) II Zakon o radu («Sl.novine FBIH» br.43/99, 32/00 i 29/03) III Zakon o posredovanju u upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba («Sl.novine FBIH» br:55/00, 41/01, 22/05 i 9/08) IV Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10) V Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08) VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2012.godinu («Sl.novine FBIH» br. 83/11)

C. Fondovi za mirovinsko/invalidsko osiguranje Banka 1) Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje UniCredit Bank d.d. Mostar Raiffeisen banka d.d. Sarajevo Intesa Sanpaolo banka dd Sarajevo

Broj računa 338-000-22000077-96 161-020-00357000-75 154-001-20003303-81

NAPOMENA: Uplaćuje se jednim platnim nalogom («iz» i «na») prema sjedištu pravne osobe i plaća se isključivo u korist Federalnog zavoda za mirovinsko invalidsko osiguranje. Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09) II Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10) IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08) V Odluka o visini doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima («Sl.novine FBIH» br. 46/02) VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2012.godinu («Sl.novine FBIH» br. 83/11) 2.4. ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I BORAVIŠNA PRISTOJBA 1) Federalna turistička zajednica 2) Županijske turističke zajednice Turistička zajednicaŽupanija Sarajevo Turistička zajednica Tuzlanska županija Turistička zajednicaSrednjobosanska županija Turistička zajednicaUnsko-sanska županija Turistička zajednica Hercegbosanska županija

broj: 04/12

UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar

338-000-22000512-52 338-000-22100110-18


338-000-22100156-74

Reiffeisen bank d.d. Sarajevo Filijala Tuzla

161-025-00025300-98


338-000-22100101-45


338-000-22000530-95


338-000-22000521-25

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

Turistička zajednica Zapadnohercegovačka županija Turistička zajednica Zeničko-dobojska žup. Posavska županija Bosansko-Podrinjska županija Turistička zajednica Hercegovačkoneretvanska županija

113

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar

306-024-00000193-58

IK banka d.d. Zenica

134-010-00000243-70

UniCredit Bank d.d. Mostar Union banka d.d. Sarajevo Raiffeisen banka BH d.d Sarajevo

338-000-22000549-38 102-007-00000214-08 161-020-00047400-03

Akontaciju članarine turističkim zajednicama pravne i fizičke osobe dužne su platiti u roku od 5 dana tekućeg mjeseca za predhodni mjesec i to jednim nalogom 80% sredstava turističkoj zajednici županije, a jednim nalogom 20% sredstava Turističkoj zajednici Federacije BIH. Za godišnju članarinu manju od 200 KM, članarina se uplaćuje tromjesečno, na isti način. - Naknada članarine turističkim zajednicama 722592 Boravišnu pristojbu, pravne i fizičke osobe dužne su uplatiti u roku od 5 dana po isteku tjedna na račun Turističke zajednice županije, jednim nalogom u 100% iznosu visine boravišne pristojbe. - Naknada za boravišnu pristojbu 722593 Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BIH («Sl.novine FBIH» br:19/96 i 28/03) II Uredba o boravišnoj pristojbi («Sl.novine FBIH» br:18/09) III Uredba o članarinama u turističkim zajednicama («Sl.novine FBIH» br:18/09 i 2/12) IV Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede («Sl.novine FBIH» br:50/03) V Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca za uplatu članarine turističkim zajednicama («Sl.novine FBIH» br:50/03) VI Pravilnik o obliku, sadržaju i nazivu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju («Sl.novine FBIH», broj:40/10) VII Odluka o periodu turističke predsezone, glavne sezone i posezone u turističkim mjestima («Sl.novine FBIH» , broj:21/98) VIII Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2012.godinu («Sl.novine FBIH» br:43/11) IX Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za fizičke osobe koje su registrirane za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu za 2012.godinu («Sl.novine FBIH» br:43/11) 2.5. NAKNADE ZA CESTE (osim cestarina na naftne derivate) Direkcija za ceste Federacije BiH Raiffeisen Bank BH d.d. Sarajevo Županijska direkcija za ceste: Županijska direkcija za ceste Unsko-Sanska Union banka d.d. Sarajevo županija Županijska direkcija za ceste Raffeisen bank BIH d.d. Srednjobosanske županije Sarajevo Županijska direkcija za ceste NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzlanske županije Tuzla

161-000-00284400-23 102-022-00000558-84 161-055-00161400-56 132-100-03091552-07

broj: 04/12

114

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

Posebne naknade za ceste i to: - Naknada za upotrebu ceste za vozila pravnih osoba 722531 - Naknada za upotrebu ceste za vozila građana 722532 uplaćuju se na račun Direkcije cesta FBIH jednim nalogom u visini 40% od ukupne obveze, a na račun županijskih direkcija za ceste, jednim nalogom u visini 60% od ukupne obveze. Do formiranja Direkcija za ceste na nivou županije, sredstva se uplaćuju na depozitni račun javnih prihoda županijskog proračuna. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ------------------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Propisi koji reguliraju javni prihod: I. Uredba o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila («Sl.novine FBIH» br:87/10) Cestovne naknade su: - Posebna naknada za službu «Pomoć-informacije na cestama» 722535 - Naknade za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta 722536 - Naknade za ceste što se plaćaju za izvan.upotrebu javnih cesta zbog 722537 opterećenja i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz) - Naknada za korištenje cestovnog zemljišta 722538 - Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539 Navedene naknade uplaćuju se u korist računa Direkcije za ceste FBIH kod Intesa Sanpaolo banka dd BiH 154-001-20002139-81, odnosno za alineje 2 do 5 naknade se uplaćuju kantonalnim direkcijama za ceste u dijelu koji se odnosi na regionalne ceste, općinskom odnosno gradskom organu u dijelu koji se odnosi na lokalne ceste i ulice u gradovima. _ _ _ _ __ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o cestama Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:12/10 i 16/10) II Uredba o visini naknade za izvanredni prijevoz («Sl.novine FBIH» br:87/10) III Uredba o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne caste («Sl.novine FBIH» br:7/11) IV Pravilnik o naknadama za korištenje cestovnog zemljišta («Sl.novine FBIH» br:75/10) V Pravilnik o postavljanju reklamnih znakova na cestama («Sl.novine FBIH» br:75/10) VI Odluka o službi „Pomoć-informacije“ («Sl.novine FBIH» br:5/11) Naknadu za obavljeni tehnički pregled vozila utvrđena je Jedinstvenim cjenikom koji je objavljen u Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila (Sl.g.BIH, br:76/09), stanica za tehnički pregled vozila raspoređuje tako da 90% pripada stanici, 8% pripada Stručnoj instituciji, i: - 1% uplaćuje se na depozitni račun Proračuna Federacije BIH otvoren kod UniCredit Bank d.d. Mostar, broj: 338-900-22115294-91, (uplata do 10-tog za pred.mjesec) 722416 - 1% uplaćuje se na depozitni račun proračuna županije, (uplata do 10-tog za pred.mjesec) 722424 Propisi koji reguliraju javni prihod: I Pravilnik o tehničkim pregledima vozila („Sl.g.BIH“, br:13/07, 72/07, 74/07, 3/09, i 76/09) II Pravilnik o naknadama za tehnički pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled («Sl.novine FBIH» 51/06, 26/07, 70/07 i 4/10) Naknade za korištenje autocesta i korištenje cestovnog zemljišta uplaćuju se na račun Javnog poduzeća autoceste FBIH, i to: - Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina), vrsta prihoda 722114, na račun Raiffeisen bank d.d. broj:161-020-00624702-32, - Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanja pratećih djelatnosti uz autoceste i brze ceste, vrsta prihoda 722417, na račun Raiffeisen bank d.d., broj: 161-020-00624701-35 - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o cestama FBIH («Sl.novine FBIH» br:12/10 i 16/10) II Uredba o mjerilima za obračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih djelatnosti na autocestama i brzim cestama u FBIH («Sl.novine FBIH» br:87/10)

broj: 04/12

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

115

2.6. NAKNADE ZA ŠUME Naknade za zaštitu i unapređenje šuma uplaćuju Vidjeti račune javnih prihoda proračuna Federacije BIH i se na račun javnih prihoda proračuna županija Proračuna Federacije i županija -Naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćaju pravne osobe regist. za obavljanje djelatnosti kao i dijelovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost na teritoriju FBIH, u visini od 0,07% od ukupno ostvarenog prihoda, osim korisnika državnih šuma, javnih institucija, humanitarnih organizacija, udruga i fondacija, a izuzimajući one koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti. Naknada se plaća kvartalno 30 dana po proteku kvartala i u roku 30 dana po predaji završnog računa i to 20% na račun Proračuna Federacije BIH, a 80% na račun Proračuna u županiji na čijem je području ostvaren prihod. Sredstva se uplaćuju na dva odvojena naloga, a vrsta prihoda je 722451. - Naknada za prijenos obavljanja stručnih poslova u privatnim šumama, ako se stručni poslovi prenose na županijsku upravu, plaća se proračunu županije, prema mjestu nastanka obveze plaćanja, a vrsta prihoda je 722452 - Naknada za izdvajanja iz šumsko-gospodarskog područja, naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta, uplaćuje se kao namjenski prihod 40% u korist Proračuna Federacije BIH, a 60% na račun Proračuna u županiji. Sredstva se uplaćuju na dva odvojena naloga, a vrsta prihoda je 722453. - Naknada za korištenje državnih šuma, županijsko šumsko-gospodarsko društvo obračunava prihod od cijene drveta na panju i plaća se 1% Proračunu Federacije BiH, 1% Proračunu županije i 5% Proračunu općine na čijem teritoriju se ostvaruje prihod. Naknada se plaća kvartalno 30 dana po proteku kvartala i u roku 30 dana po predaji završnog računa, a vrsta prihoda je 722454. - Naknada za ostvarivanje prava služnosti u šumi, šumskom zemljištu u državnom vlasništvu uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH, a vrsta prihoda je 722456 - Naknada po osnovu zakupa državnog šumskog zemljišta uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH u visini koju utvrđuje Vlada FBIH, a vrsta prihoda je 722457 - Naknada za eksproprisano državno šumsko zemljište uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH, a vrsta prihoda je 722458 - Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma uplaćuju se u skladu s propisom na račune javnih prihoda Proračuna FBIH odnosno Proračuna županija, a vrsta prihoda je 722459 Propisi koji reguliraju javni prihod: - Uredba o šumama («Sl.n. FBIH» br.83/09, 26/10, 38/10 i 60/11) - Naputak o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma («Sl.n. FBIH» br: 44/10) - Napomena: Ustavni sud FBIH je dao mišljenje broj:U-29/10 od 12.10.2010.godine (Sl.n. FBIH, broj: 77/10), da Vlada FBIH nije imala zakonsku osnovu za uređenje materije iz oblasti šumarstva, odnosno donošenje Uredbe o šumama, kao i da nije imala ustavnu osnovu za donošenje ovakve uredbe. Presudom broj:U-28/10 («Sl.n. FBIH» br: 34/11), uredba se primjenjuje najdalje do 6.12.2011.godine.

www.fircon.biz

broj: 04/12

116

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

2.7. VODNE NAKNADE Opća vodna naknada i posebne vodne naknade uplaćuju se na račun javnih prihoda proračuna županije

Vidjeti račune javnih prihoda proračuna županija

- Obveznik obračunavanja i plaćanja opće vodne naknade je registrirana pravna/fizička osoba, osnovica za obračun je neto plaća, odnosno neto iznos ugovora o djelu kao i primanja po osnovu druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada i plaća se u visini 0,5% na osnovice, a plaćanje se vrši zajedno sa isplatom. Uplata se vrši prema sjedištu pravne/fizičke osobe odnosno sjedištu podružnice. Vrsta prihoda je 722529 - Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu vodoopskrbu, vrsta prihoda je 722523, za zahvaćanje vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje i za druge namjere, vrsta prihoda je 722524, za industrijske procese uključujući i termoelektrane, vrsta prihoda je 722525. Plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. - Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije je pravna/fizička osoba, plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. Vrsta prihoda je 722526 -Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda je pravna/fizička osoba koja posjeduju transportno sredstvo, a koristi naftu i naftne derivate, vrsta prihoda je 722521, osoba koja vrši direktno ispuštanje otpadnih voda, osoba koja vrši uzgoj riba u vještačkim ribnjacima i kavezima, kao i osoba koja proizvodi ili uvozi vještačko đubrivo i kemikalije za zaštitu bilja, vrsta prihoda je 722522. Plaćanje se vrši prilikom registracije motornih vozila, odnosno do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. - Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za vađenje materijala iz vodotoka je pravna/fizička osoba koja vrši eksploataciju materijala iz vodotoka, plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. Vrsta prihoda je 722527. - Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu od poplava je vlasnik poljoprivrednog, šumskog ili građevinskog zemljišta, vlasnici stambenih poslovnih i drugih objekata, a zaštićeni su objektima za zaštitu od poplava, plaćanje se vrši do kraja siječnja za predhodnu godinu. Vrsta prihoda je 722528. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o vodama («Sl.novine FBIH» br.70/06), II Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada («Sl.novine FBIH» br.92/07, 46/09 i 79/11), III Odluka o granicama rječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br.41/07), IV Odluka o visini posebnih vodnih naknada («Sl.novine FBIH» br.46/07). ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------NAPOMENA: Posebne vodne naknade uplaćuju se jednim nalogom na depozitni račun javnih prihoda proračuna županije prema sjedištu pravne/fizičke osobe, odnosno sjedištu podružnice odakle se raspoređuju od 45% županijskom proračunu, 15% Fondu za zaštitu okoliša FBIH i 40% nadležnoj Agenciji za vodno područje (Sarajevo i Mostar). Pripadnost prihoda ovim agencijama utvrđuje se sukladno točkom VII Odluke o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BIH, osim prihoda od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije (vrsta prihoda: 721226) koji se u cijelosti raspoređuje županijskom proračunu.


svibanj 2012.

poslovne obavijesti

117

2.8. ČLANARINA VANJSKOTRGOVINSKOJ KOMORI BOSNE I HERCEGOVINE Odlukom o članarini Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine od 16. prosinca 2010.godine, a koja je stupila na snagu 16. prosinca 2010.godine, i objavljena je u «Sl.g. BIH», broj: 109/10, propisano je da članovi iz članka 3. stavka 1. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BIH (Sl.g.BIH, br:30/01) plaćaju članarinu Vanjskotrgovinskoj komori BIH. Gospodarska društva registrirana za obavljanje poslova sa inozemstvom plaćaju članarinu od 1 ‰ (jedan promil) na vrijednost uvezene robe iskazane u carinskoj ispravi. Visina članarine za svakog člana utvrđuje se na temelju podataka o uvozu koje je Komora dobija od Uprave za neizravno oporezivanje BIH. Članarina se plaća na osnovu kvartalnih obavještenja koje Komora dostavlja svakom članu. Članarina se ne plaća za uvoz robe radi izvoza i uvoza opreme za vlastite potrebe. Banke, osiguravajuća društva i gospodarske-pravne osobe iz oblasti prometa (cestovni promet, željeznički promet, zračni promet, djelatnost putničkih agencija i turoperatora, poštanske aktivnosti, telekomunikacije i ostale prateće djelatnosti i agencije u prometu), građevinarstva kao i drugi članovi Komore registrirani za obavljanje poslova sa inozemstvom na prostoru Bosne i Hercegovine, kojima se članarina ne može utvrditi sukladno članku 2. Odluke, plaćaju članarinu od 2 ‰ (dva promila) na utvrđenu osnovicu. Osnovica za utvrđivanje članarine za ova gospodarska društva je iznos isplaćenih bruto plaća uposlenih, a članarina se plaća prilikom isplate plaće uposlenika. Ova gospodarska društva ne plaćaju članarinu na vrijednost uvezene robe. Članarina Vanjskotrgovinskoj komori se uplaćuje na sljedeće transakcijske račune: • • • • •

Reiffeisenbank d.d. Sarajevo UniCredit Bank d.d. Mostar Volksbank d.d. Sarajevo UniCredit Bank AD Banjaluka NLB Razvojna banka AD Banjaluka

broj računa: 161-000-00026200-78 broj računa: 338-320-22501029-95 broj računa: 140-101-00004351-75 broj računa: 551-001-00011680-06 broj računa: 562-012-00000913-78

broj: 04/12

poslovne obavijesti

118

svibanj 2012.

2.9. UPLATNI RAČUNI JAVNIH PRIHODA OPĆINA

Općina

UNSKO-SANSKI KANTON Banka

Račun

Općina Šifra1

Bihać


338-500-22001632-31

Bosan. Krupa


338-000-22000415-52

008

Bosan. Petrovac


338-500-22004835-25

011

161-035-00175606-31

124

141-411-00005395-71

019

Bužim Cazin

Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo Bosna Bank International BIH d.d. Sarajevo Sparkasse Bank d.d. Sarajevo

003

Banka

Račun

Šifra1

Visoko

Sparkasse Bank d.d. Sarajevo

199-047-00040183-70

098

Zavidović


338-000-22100138-31

102

Zenica


134-010-00000429-94

103

Žepče


338-000-22108354-21

105

DobojJug


338-000-22115701-96

132

Općina

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON Račun

Šifra1

161-000-00926301-61

033

Banka

199-044-00020504-84

048

Goražde

Sanski Most



338-540-22000369-17

076

136

Hypo-Alpe-AdriaBank dd Mostar

Union banka d.d. Sarajevo

102-007-00000188-86

Velika Kladuša

PalePrača

306-064-00010325-03

097

FočaUstikolina


161-030-00021100-37

134

Ključ

POSAVSKA

Općina

Banka

ŽUPANIJA

Račun

Šifra1

Općina

SREDNJOBOSANSKA Banka

Orašje


338-000-22000228-31

068

Bugojno

Odžak


Privredna banka dd Sarajevo

338-330-22003324-84

066

Busovača


Domalj.Šamac


338-000-22000317-55

012

Donji Vakuf

Privredna banka dd Sarajevo Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar Intesa Sanpaolo banka dd BiH UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar

TUZLANSKI KANTON

Općina

Šifra1

Dobretići

Banka

Račun

Banovići

NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla

132-130-02961000-59

001

Fojnica

Gračanica


132-180-02955000-89

035

G.VakufUskoplje

Gradačac


161-025-00298600-42

036

Jajce

Kalesija


132-140-02917000-37

044

Kladanj


132-160-02950000-64

047

Čelić


199-050-00064895-89

056

Lukavac


161-025-00233000-29

057

Srebrenik


132-150-02992800-97

085

Tuzla


132-100-01850601-97

094

Živinice

Post bank BIH d.d. Sarajevo

187-200-00000082-51

106

DobojIstok


132-280-03092308-74

128

Sapna


132-290-03092085-59

138

Teočak


132-270-03092694-85

142

Općina

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON Banka

Račun

Kiseljak Kreševo Novi Travnik Travnik Vitez

Čapljina Čitluk Neum ProzorRama 1

Breza


338-000-22116336-34

016

Usora

Intesa Sanpaolo banka dd BiH

154-999-50004336-67

025

Kakanj


161-055-00001007-18

043

Maglaj


199-046-00032516-34

060

Olovo


338-000-22100272-17

067

Tešanj

Vakufska banka d.d. Sarajevo

160-300-03300176-41

090

Vareš


338-000-22100174-20

096

broj: 04/12

Šifra1

101-130-00007708-32

017

134-040-00000083-50

018

101-133-00000069-07

026

306-045-00000009-66

050

338-900-22083675-82

030

338-000-22000246-74

034

306-025-00004808-35

042

338-340-22000450-68

046

306-042-00000079-03

051

154-999-50004299-81

065

338-000-22100290-60

091

338-000-22000255-47

100

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Općina

Stolac Šifra

ŽUPANIJA

Račun

Ravno Jablanica

Konjic Grad Mostar

Banka

UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Vakufska banka d.d. Sarajevo Vakufska banka d.d. Sarajevo Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo

Račun

338-000-22000157-50

Banka

Široki Brijeg


Grude


021

338-000-22000148-77

023

338-000-22000219-58

107

338-000-22000139-07

073

338-000-22000200-18

086

338-170-22000366-17

207

160-460-01468351-95

041

160-46003463315-06

049

161-020-00099507-46

180

ZAPADNO-HERCEGOVAČKA

Općina

Šifra1

ŽUPANIJA

Račun

Šifra1

338-220-22571472-82

054

338-000-22103536-22

037

svibanj 2012.

Općina

Banka

poslovne obavijesti Račun

Šifra1

Ljubuški


338-000-22000442-68

059

Posušje


338-200-22615848-48

070

KANTON SARAJEVO

Račun

Šifra1

Hadžići


338-000-22100254-71

038

Ilijaš


160-200-00007106-45

040

Centar


338-000-22100227-55

077

Ilidža


338-000-22100245-98

078

Novo Sarajevo


338-000-22100236-28

079

Vogošća


338-000-22100165-47

Trnovo


160-200-00005016-10

Općina

Banka

Općina

119

Banka

Šifra1

Račun

Novi Grad


338-000-22100325-52

108

Stari Grad


154-001-11006631-41

109

Grad Sarajevo


161-000-00179200-82

-

HERCEGBOSANSKA

Općina

Banka

ŽUPANIJA Račun

Šifra1

Livno


161-020-00631100-44

055

Tomislavgrad

Hypo Alpe-AdriaBank d.d. Mostar

306-005-00001471-65

028

Kupres


154-999-50000005-62

052

080

Glamoč


154-999-50001593-51

032

093

Bosan. Grahovo


154-999-50000002-71

013

Drvar


154-999-50005395-91

027

* Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za neizravno oporezivanje (“Sl.g. BiH”, broj:99/07, 31/08 i 51/09). ** Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda Proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl.n. F BiH”, broj: 3/11, 6/11, 9/11, 18/11, 39/11, 64/11 i 87/11) 1) Šifra općine za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BIH (izravni porezi)

broj: 04/12

poslovne obavijesti

120

svibanj 2012.

VI. Šifre općina a) za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BIH (direktni porezi) b) za plaćanje Upravi za neizravno oporezivanje (neizravni porezi) OPĆINA

Šifra općine A B

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON Goražde 033 Foča 134 Pale 136 HERCEGOVAČKO-BOSANSKA ŽUPANIJA Livno 055 Tomislavgrad 028 Kupres 052 Glamoč 032 Bosansko Grahovo 013 Drvar 027 HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Čapljina 021 Čitluk 023 Jablanica 041 Konjic 049 Grad Mostar 180 Neum 107 Prozor-Rama 073 Ravno 207 Stolac 086 POSAVSKA ŽUPANIJA Orašje 068 Odžak 066 Domaljevac-Šamac 012 KANTON SARAJEVO Hadžići 038 Ilijaš 040 Centar 077 Ilidža 078 N. Sarajevo 079 Vogošća 080 Novi Grad 108 Stari Grad 109 Trnovo 093 SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA Bugojno 017 Busovača 018 Donji Vakuf 026 Dobretići 050 Fojnica 030 Gornji Vakuf- Uskoplje 034 Jajce 042 Kiseljak 046 Kreševo 051

124 121 154 142 166 141 123 105 120 112 114 132 139 146 147 156 157 162 153 151 118 129 131 111 130 150 174 148 161 179 107 108 119 117 122 125 133 136 140

OPĆINA Novi Travnik Travnik Vitez

Šifra općine A B 065 091 100

TUZLANSKI KANTON Banovići 001 Gračanica 035 Gradačac 036 Kalesija 044 Kladanj 047 Čelić 056 Lukavac 057 Srebrenik 085 Tuzla 094 Živinice 106 Doboj Istok 128 Sapna 138 Teočak 142 UNSKO-SANSKI KANTON Bihać 003 Bosanska Krupa 008 Bosanski Petrovac 011 Cazin 019 Ključ 048 Sanski Most 076 Velika Kladuša 097 Bužim 124 ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA Široki Brijeg 054 Grude 037 Ljubuški 059 Posušje 070 ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON Breza 016 Kakanj 043 Maglaj 060 Olovo 067 Tešanj 090 Vareš 096 Visoko 098 Zavidovići 102 Zenica 103 Žepče 105 Doboj Jug 132 Usora 025

149 167 173 103 126 127 135 137 113 143 160 168 178 115 159 164 104 101 102 110 138 158 171 109 163 128 144 155 106 134 145 152 165 170 172 175 176 177 116 169

NAPOMENA: Ove šifre općina (A) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda na depozitne račune u Federaciji BIH, poreza na dobit, poreza na dohodak, kao i ostalih naknada, pristojbi, kazni i doprinosa po federalnim, odnosno županijskim propisima. Isto tako ove šifre upotrebljavati za uplatu neizravnih poreza stvorenih po entitetskom zakonu, a koji su bili na snazi do 31.12.2004. godine, te poreza na promet proizvoda i usluga, koji se u 2005. godini nisu uplaćivali na jedinstveni račun javnih prihoda neizravnih poreza BIH. Ove šifre općina (B) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda neizravnih poreza BIH i one nisu relevantne za raspodjelu prihoda, te se koriste samo za potrebe statistike i popunjavanja naloga za plaćanje.

broj: 04/12

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

121

VII. Prosječne plaće uposlenih a) prosječne plaće uposlenih u Federaciji BIH Razdoblje

Prosjek neto/bruto

“Sl.novine FBiH”

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

557,55 / 855,99 603,21 / 929,37 662,10 / 973,68 751,30 / 1104,85 792,08 / 1203,55 804,37 / 1223,27 819,36 / 1248,37

7/06, 22.02.06. 10/07, 14.02.07. 8/08, 20.02.08. 10/09, 18.02.09. 7/10, 17.2.10. 8/11, 23.2.11. 14/12, 15.2.12.

Prosjek neto/bruto

Razdoblje

“Sl.novine FBiH”

I/12 XI/11-I/12 II/12 XII/11-II/12

828,42 / 1263,19 830,54 817,58 / 1246,29 826,71

Razdoblje

Prosjek neto/bruto

2011 I/12

816,00 / ? 826,00/1287,00

24/12, 16.3.12. 24/12, 16.3.12. 34/12, 20.4.12. 34/12, 20.4.12.

b) prosječne plaće uposlenih u BIH Razdoblje

Prosjek neto/bruto

2008 2009 2010

752,00/1113,00 790,00/1204,00 798,00 / 1217,00

“Sl.glasnik BiH” 24/09, 30.03.09. 17/10, 08.03.10. 15/11, 28.2.11.

“Sl.glasnik BiH” Saop. br.2, 24.2.12. 24/12, 27.3.12.

VIII. Indeks rasta cijena u 2012.god. a) b)

potrošačke cijene u Federaciji BIH proizvođača industrijskih proizvoda u Federaciji BIH

a) Ø 2011 / Ø 2010 3,6% Mjesec

U odnosu na predhodni mjesec

U odnosu na isti mjesec predhodne godine a) b)

a)

b)

Siječanj

+0,8

+0,4

+2,4

Veljača

+0,6

+0,5

Ožujak

+0,2

0,0

b) Ø 2011 / Ø 2010 4,2% U odnosu na XII/2011

U odnosu na prosjek predhodne godine

a)

b)

a)

b)

+1,5

+0,8

+0,4

+5,0*

+1,3

+2,5

+1,6

+1,4

+0,9

+2,1

+1,9

+1,9

+0,8

+1,6

+0,9

+2,3

+1,9

Priopćenje FZS br:

7.1.1 i 7.2.1 od 15.2.2012 7.1.2 i 7.2.2 od 15.3.2012 7.1.3 i 7.2.3 od 15.4.2012.

* U odnosu na prosjek 2010.godine

broj: 04/12

122

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

IX. 1. Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda Svi poslodavci i isplatitelji obvezni su obračunati 0,5% naknadu na ukupni iznos neto plaća svih zaposlenika i obračunatu naknadu uplatiti istovremeno sa isplatom neto plaća. Naknada se obračunava i plaća na primanja i od drugih samostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada, kao npr. djelatnost članova zastupničkih organa vlasti, članova skupština, nadzornih organa, upravnih odbora, stečajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu, povremene djelatnosti naučnika, umjetnika, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu, samostalnu i nesamostalnu djelatnost. Ova naknada uplaćuje se na depozitni račun županije prema sjedištu pravne osobe, tj. obrtnika i 15% pripada Federaciji BIH, 25% pripada županiji, a 60% općini u kojoj su ova sredstva ostvarena, a plaća se istovremeno sa isplatom plaće. - Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je 722581 osnovica zbrojni iznos neto plaća - Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je 722582 osnovica zbrojni iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada NAPOMENA:Obveze nastale do 31.12.2008.g. za poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, vrsta prihoda je 719114, a za poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu i privremenih i povremenih poslova vrsta prihoda je 719115. Propisi koji reguliraju javni prihod: - Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (“Sl.n F BiH”, br:39/03, 22/06 i 43/10). - Uputa o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda (“Sl.n F BiH”, br:81/08).

IX. 2. Naknada za rehabilitaciju, osposobljavanje i upošljavanje osoba s invaliditetom Upošljavanje osoba s invaliditetom i to u državnim tijelima, tijelima pravosuđa, tijelima lokalne uprave, javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim poduzećima, gospodarskim društvima i drugim pravnim osobama koje nisu osnovane za upošljavanje osoba s invaliditetom, dužni su osobe s invaliditetom upošljavati srazmjerno ukupnom broju uposlenika u tom subjektu, i to: - do 31. prosinca 2011., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 24 uposlenika, - do 31. prosinca 2012., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 19 uposlenika, - do 31. prosinca 2013., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 uposlenika. Subjekti koji ne ispune ovu obvezu dužni su mjesečno, pri isplati plaća, obračunati i uplatiti u Fond za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom novčani iznos u visini 25% prosječne neto plaće u Federaciji BIH, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni uposliti.Gospodarski i drugi pravni subjekti koji ne podliježu obvezi upošljavanja osoba s invaliditetom iz gore navedenog stavka, dužni su svakog mjeseca prilikom isplate plaće uplaćivati u Fond za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom poseban novčani iznos u visini 0,5% iznosa isplaćene mjesečne bruto paće svih uposlenika, izuzev ako upošljavaju osobe s invaliditetom. Pravo na upošljavanje po posebnim uvjetima imaju osobe s invaliditetom najmanje 60%, osobe s najmanje 70% tjelesnog oštećenja, ukoliko to oštećenje ima za posljedicu smanjenje radne sposobnosti i osobe s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom. - Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom koje plaćaju subjekti u državnim organima 722568 - Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom koje plaćaju privredni i drugi subjekti 722569 NAPOMENA: Račun Fonda za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom : - UniCredit bank d.d. Mostar, broj:338-690-22963585-21 - Moja banka d.d. Sarajevo, broj 137-470-60033762-11 Propisi koji reguliraju javni prihod: - Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Sl.n. F BIH“, br: 9/10)

broj: 04/12

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

123

X. ZATEZNE KAMATE NA NOVČANA POTRAŽIVANJA Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja iz dužničko-vjerovničkih odnosa Po propisima RBIH Po propisima HZ HB – HR HB Razdoblje

Stopa zat. kamate

01.07.93.-29.07.94. 30.07.94.-25.12.94. 26.12.94.-30.04.95. 01.05.95.-30.06.95. 01.07.95.-30.09.95. 01.10.95.-31.03.96. 01.04.96.-30.09.96.

52,80% mj. 48% mj. 24% mj. 12% mj. 12% tromj. 12% tromj. 24% g.

Važeći propis Sl.list RBIH, 14/93 Sl.list RBIH, 19/94 Sl.list RBIH, 36/94 Sl.list RBIH, 14/95 Sl.list RBIH, 25/95 Sl.list RBIH, 38/95 Sl.list RBIH, 11/96

Razdoblje 01.09.92.-30.09.92. 01.10.92.-31.10.92. 01.11.92.-21.11.93. 22.11.93.-29.05.94. 30.05.94.-07.11.94. 08.11.94.-30.09.96.

Stopa zat. kamate 26% mj. 29,4% mj. 34% mj. 9% mj. 30% g. 22% g.

Važeći propis N.list HZHB, 4/92 N.list HZHB, 5/92 N.list HZHB, 1/93 N.list HRHB, 4/93 N.list HRHB, 18/94 N.list HRHB, 34/94

Po propisima BiH i FBiH Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja iz dužničko vjerovničkih odnosa Stopa zat. kamate

Važeći propis

01.10.96.-05.07.98.

28% g.

Sl.n.FBiH,18/96-25/96***

06.07.98.-07.12.01.

18% g.

Razdoblje

Sl.n. FBiH, 27/98

Zakonska zatezna kamata na javne prihode po propisima BiH i FBiH (carine, porezi, pristojbe, naknade, doprinosi i sl.) Razdoblje 10.11.01-02.08.06. 03.08.06.-

Stopa zat. kamate 0,06% dne 0,04% dne

Važeći propis Sl.n. FBiH, 48/01, 52/01 i 42/06

Zatezne kamate na carinske dažbine* i neizravne poreze**

31.05.05 0,06% dne Sl.g. BIH, 31/05* 31.12.05.0,06% dne Sl.g. BIH, 89/05** *** Dana 1.10.1996.g. stupio je na snagu Zakon o visini stope zatezne kamata (“Sl.n.FBIH”, br:18/96), po kome dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane obveze koja potječe iz dužničko-vjerovničkih odnosa utemeljenih na ugovorima u gospodarstvu, duguju zateznu kamatu po stopi koju propisuje Vlada Federacije BIH. S obzirom da se ovim zakonom nije regulirala zatezna kamata za dužničko-vjerovničke odnose iz ugovora koji ne potječu iz ugovora u gospodarstvu, na sjednici građansko-upravnog odjela Vrhovnog suda Federacije BIH, održanoj dana 25.lipnja 1997.g., donesen je zaključak: “Vjerovnicima tražbina koje ne potječu iz ugovora u privredi, a glase na BH dinare ili kune, pripada zatezna kamata i nakon stupanja na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl.n.FBIH”, br:18/96) od dana 1.10.1996.g., po stopi i metodu obračuna reguliranim dotadašnjim propisima.”.Zatezne kamate iz ugovora koji ne potječu iz ugovora u gospodarstvu iznose: Po propisima RBIH Po propisima HRHB 01.10.96.-31.12.96. 24% g. 01.10.96.-05.07.98. 22% g. 01.01.97.-05.07.98. 12% g. -Vjerovnicima tražbina koje glase na DEM ili drugu inozemnu konvertibilnu valutu, kao i vjerovnicima tražbina koje glase na BH dinare ili kune, ali je ugovoreno ispunjenje po tečaju strane valute (valutna klauzula), ukoliko je merodavno domaće pravo, zatezna kamata obračunava se po stopi i metodu obračuna kao i na tražbine u domaćoj valuti i to za tražbine od dužnika sa područja na kome je pretežito domaće plaćevno sredstvo BH dinar, od 1.4.1996.g., a za tražbine od dužnika sa područja na kome je pretežito domaće plaćevno sredstvo kuna, od 30.5.1994.g. Do tada, zatezna kamata na ove tražbine obračunava se po stopi koju na štedne uloge po viđenju odnosne inozemne valute plaćaju komercijalne banke u prebivalištu, odnosno sjedištu vjerovnika. Na tražbine iz ove točke koje potječu iz ugovora u gospodarstvu, od 1.10.1996.g. vjerovnici imaju pravo na zateznu kamatu po propisima Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl.n.FBIH”, br:18/96). NAPOMENA I:Stupanjem na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (Sl.n.FBIH, br:18/96) (od 01.10.1996.g.) obračun zatezne kamate kako proizilazi iz odredaba i ovog zakona i istoimenog zakona iz 1998.g., vrši se konformnom metodom samo za periode docnje kraće od godine dana, a izračunata kamata za cijelu godinu se ne pripisuje glavnici duga prilikom izračunavanja zatezne kamate za naredni godišnji period docnje. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BIH, broj:Pž.112/99, od 28.7.1999.g.). To znači, zatezne kamate koje se obračunavaju za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena (npr. kamata se obračunava za razdoblje dulje od godinu dana, a stopa zatezne kamate je utvrđena godišnje), ne pribrajaju se glavnici iz prethodnog razdoblja-članak 279. Zakona o obveznim odnosima. Također, presudom Vrhovnog suda FBIH, broj:Gž.70/01 od 16.10.01.g., presuđeno je da glavnica ranijeg dospjelog potraživanja u domaćoj valuti koja je zbog inflacije uvećana pripisivanjem obračunatih kamata, smatra se definitivno formiranom na dan 15.07.1994.g., pa od tada bez obzira na način obračuna, kamata se ne može pripisivati glavnici. NAPOMENA II: U Službenim novinama FBIH, br:56/04, 68/04 i 29/05 objavljen je Zakon o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja kojim je propisan način obračuna i visina zatezne kamate za neizmirena dugovanja nastalim na temelju ugovora iz dužničko vjerovničkih odnosa i dugovanja nastalih na osnovu naknade štete iz osnova obveznih osiguranja u razdoblju od 01.12.1989.g. do 08.12.2001.g., odnosno do okončanja postupka. Visina zatezne kamate iznosi 12% godišnje, a zatezna kamata, koja se obračunava za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena, ne pribraja se glavnici iz predhodnog razdoblja. Zatezna kamata ne obračunava se za razdoblje ratnog stanja od 18.09.1991.g. do 23.11.1995.g. Ustavni sud BIH odlukama broj:AP2312/06, AP1311/06, AP407/08, U50/01 riješio je da otpisivanje zakonske zatezne kamate za ratno razdoblje je protuustavno. Zakonom o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja (Sl.n FBIH, br:48/11) koji je stupio na snagu 9.8.2011.g., regulirao je da se na iznos naknade štete određene ovršnim ispravama i izvansudskim poravnanjima iz osnova osiguranja za razdoblje od 18.09.1991.-23.12.1996. plaća zatezna kamata po stopi od 0,5% godišnje. 08.12.01.-

12% g.

Sl.n. FBiH, 51/01

broj: 04/12

poslovne obavijesti

124

svibanj 2012.

XI. Dnevne konformne kamate za zateznu kamatu od 12% u prijestupnoj godini 1

0.030970

53

1.654640 105

3.304660

157

4.981470 209

6.685490

261

8.417180 313

2

0.061950

54

1.686120 106

3.336660

158

5.013980 210

6.718530

262

8.450750 314

10.176970 10.211090

3

0.092940

55

1.717610 107

3.368660

159

5.046500

211

6.751580

263

8.484340 315

10.245220

4

0.123930

56

1.749110 108

3.400670

160

5.079040 212

6.784640

264

8.517940 316

10.279360

5

0.154940

57

1.780620 109

3.432690

161

5.111580 213

6.817710

265

8.551540 317

10.313520

6

0.185960

58

1.812140

110

3.464720

162

5.144130 214

6.850790

266

8.585160 318

10.347680

7

0.216980

59

1.843670

111

3.496770

163

5.176690 215

6.883880

267

8.618790 319

10.381850

8

0.248020

60

1.875210

112

3.528820

164

5.209260 216

6.916980

268

8.652430 320

10.416040

9

0.279070

61

1.906760

113

3.560880

165

5.241850 217

6.950100

269

8.686070 321

10.450230

10

0.310120

62

1.938320

114

3.592950

166

5.274440 218

6.983220

270

8.719730 322

10.484440

11

0.341190

63

1.969890

115

3.625030

167

5.307040 219

7.016350

271

8.753400 323

10.518650

12

0.372260

64

2.001470

116

3.657120

168

5.339650 220

7.049490

272

8.787080 324

10.552880

13

0.403340

65

2.033060

117

3.689230

169

5.372270 221

7.082640

273

8.820770 325

10.587110

14

0.434440

66

2.064660

118

3.721340

170

5.404910 222

7.115800

274

8.854470 326

10.621360

15

0.465540

67

2.096270

119

3.753460

171

5.437550 223

7.148980

275

8.888180 327

10.655620

16

0.496650

68

2.127880 120

3.785590

172

5.470200 224

7.182160

276

8.921910 328

10.689890

17

0.527780

69

2.159510 121

3.817730

173

5.502870 225

7.215350

277

8.955640 329

10.724170

18

0.558910

70

2.191150 122

3.849880

174

5.535540 226

7.248560

278

8.989380 330

10.758460

19

0.590050

71

2.222800 123

3.882040

175

5.568220 227

7.281770

279

9.023130 331

10.792760

20

0.621200

72

2.254450 124

3.914210

176

5.600920 228

7.314990

280

9.056900 332

10.827070

21

0.652360

73

2.286120 125

3.946400

177

5.633620 229

7.348230

281

9.090670 333

10.861390

22

0.683540

74

2.317800 126

3.978590

178

5.666330 230

7.381470

282

9.124450 334

10.895730

23

0.714720

75

2.349480 127

4.010790

179

5.699060 231

7.414730

283

9.158250 335

10.930070

24

0.745910

76

2.381180 128

4.043000

180

5.731790 232

7.447990

284

9.192050 336

10.964420

25

0.777110

77

2.412890 129

4.075220

181

5.764530 233

7.481270

285

9.225870 337

10.998790

26

0.808320

78

2.444600 130

4.107450

182

5.797290 234

7.514560

286

9.259700 338

11.033160

27

0.839540

79

2.476330 131

4.139690

183

5.830050 235

7.547850

287

9.293530 339

11.067550

28

0.870760

80

2.508070 132

4.171940

184

5.862830 236

7.581160

288

9.327380 340

11.101940

29

0.902000

81

2.539810 133

4.204200

185

5.895610 237

7.614470

289

9.361240 341

11.136350

30

0.933250

82

2.571570 134

4.236470

186

5.928410 238

7.647800

290

9.395100 342

11.170770

31

0.964510

83

2.603330 135

4.268760

187

5.961210 239

7.681140

291

9.428980 343

11.205200

32

0.995780

84

2.635110 136

4.301050

188

5.994030 240

7.714490

292

9.462870 344

11.239640

33

1.027050

85

2.666890 137

4.333350

189

6.026850 241

7.747840

293

9.496770 345

11.274090

34

1.058340

86

2.698690 138

4.365660

190

6.059690 242

7.781210

294

9.530680 346

11.308550

35

1.089640

87

2.730490 139

4.397980

191

6.092530 243

7.814590

295

9.564600 347

11.343020

36

1.120940

88

2.762310 140

4.430310

192

6.125390 244

7.847980

296

9.598530 348

11.377500

37

1.152260

89

2.794130 141

4.462650

193

6.158250 245

7.881380

297

9.632470 349

11.411990

38

1.183590

90

2.825960 142

4.495000

194

6.191130 246

7.914790

298

9.666430 350

11.446500

39

1.214920

91

2.857810 143

4.527360

195

6.224020 247

7.948210

299

9.700390 351

11.481010

40

1.246270

92

2.889660 144

4.559730

196

6.256910 248

7.981640

300

9.734360 352

11.515530

41

1.277620

93

2.921530 145

4.592120

197

6.289820 249

8.015080

301

9.768350 353

11.550070

42

1.308990

94

2.953400 146

4.624510

198

6.322740 250

8.048530

302

9.802340 354

11.584610

43

1.340360

95

2.985280 147

4.656910

199

6.355660 251

8.081990

303

9.836340 355

11.619170

44

1.371740

96

3.017180 148

4.689320

200

6.388600 252

8.115460

304

9.870360 356

11.653740

45

1.403140

97

3.049080 149

4.721740

201

6.421550 253

8.148950

305

9.904380 357

11.688320

46

1.434540

98

3.080990 150

4.754170

202

6.454510 254

8.182440

306

9.938420 358

11.722910

47

1.465950

99

3.112920 151

4.786610

203

6.487470 255

8.215940

307

9.972470 359

11.757500

48

1.497380 100

3.144850 152

4.819060

204

6.520450 256

8.249460

308

10.006530 360

11.792110

49

1.528810 101

3.176790 153

4.851520

205

6.553440 257

8.282980

309

10.040590 361

11.826740

50

1.560250 102

3.208740 154

4.884000

206

6.586440 258

8.316510

310

10.074670 362

11.861370

51

1.591710 103

3.240710 155

4.916480

207

6.619450 259

8.350060

311

10.108760 363

11.896010

52

1.623170 104

3.272680 156

4.948970

208

6.652470 260

8.383610

312

10.142860 364

11.930660

365

11.965330

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

125

XII. Nazivi i vrste javnih prihoda u BIH 1. NAZIVI I VRSTE PRIHODA JEDINSTVENOG RAČUNA BIH 2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH 1. VRSTE PRIHODA TEMELJEM NEIZRAVNIH POREZA I DRUGIH PRIHODA I PRISTOJBI BIH A 1 2 3 4 5 B 1 2 3 4 5 6 7 C 1 2 3 4 5 6 7 8 D 1 2 3 4 E 1 2 3 4 5 F 1 2 3 4

NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA CARINSKE PRISTOJBE, NAKNADA ZA CARINSKO EVIDENTIRANJE I POSEBNE PRISTOJBE Carine od pravnih osoba 716111 Carine od građana 716112 Carinsko evidentiranje 716113 Carina po jedinici mjere 716114 Posebna pristojba na izvezenu robu 716115 POSEBNI POREZI (TROŠARINE) NA UVOZNE PROIZVODE Poseban porez na naftu i naftne derivate 715421 Poseban porez na duhanske prerađevine 715422 Poseban porez na alkohol i alkoholna pića 715423 Poseban porez na bezalkoholna pića 715424 Poseban porez na pivo 715425 Poseban porez na kavu 715426 Zatezna kamata za trošarine na uvozne proizvode 715428 POREZI NA PROMET NA UVEZENE PROIZ. (porez nastao od 1.1.05.-31.12.05) Porez na promet uvozne nafte i naftnih derivata po višoj stopi 715121 Porez na promet uvoznog duhana i duhanskih prerađevina 715122 Porez na promet uvoznog alkohola i alkoholnih pića 715123 Porez na promet uvoznih bezalkoholnih pića 715124 Porez na promet uvozne kave 715125 Porez na promet uvoznog piva 715126 Porez na promet proizvoda od poreznih obveznika koji nisu ispunili uvjete iz čl. 715128 3,4 i 5 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga Zatezna kamata 715129 POREZ NA PROMET PROIZVODA PO TARIFNIM BROJEVIMA – pri uvozu Porez na promet proizvoda po višoj stopi osim proizvoda iz toč. C pod 1 do 7. 715131 Porez na promet proizvoda po nižoj stopi osim proizvoda iz toč. E pod 1 do 5. 715132 Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu 715136 dokumentaciju Zatezna kamata 715137 OSTALI POREZI NA PROMET PROIZVODA I USLUGA-pri uvozu Ostali porezi na promet proizvoda i usluga 715911 Porez na promet nafte i naftnih derivata po nižoj stopi 715912 Porez na promet energenata po nižoj stopi 715913 Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji 715914 služe za ljudsku ishranu po nižoj stopi Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo po nižoj stopi 715915 POSEBNA TAKSA (CESTARINA) NA NAFTNE DERIVATE Naknada za ceste (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722533 Naknada za ceste (cestarina) iz cijene domaće nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722534 Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih 722535 derivata (0,10 KM) Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene domaće nafte i naftnih 722536 derivata (0,10 KM)

broj: 04/12

poslovne obavijesti

126

G 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 H 1 2 3 4 5 6 7 I 1 2 3 4 5 6 7 J 1 2 3a 3b 3c 4 5 6 7 8 9 10 K 1

svibanj 2012.

OSTALI PRIHODI I TAKSE Ležarina 716116 Novčane kazne za carinske prekršaje za pravne osobe 716121 Novčane kazne za carinske prekršaje za fizičke osobe 716122 Vanredni prihodi 716123 Zatezna kamata za carinske pristojbe, ostale prihode i nakande 716124 Carinske takse u gotovom novcu od pravnih osoba i građana 716125 Uplate certifikata EUR-a 716127 Prihodi od carinske pratnje, izlaska carinika van mjesta rada i radnog vremena 716128 Prihodi od prodaje robe koja je predana Upravi ili oduzeta u carinskom prekršajnom 716129 postupku Prihodi od terminala 716131 Prihodi od zakupnina 716132 Prihodi od skladištenja 716133 Prihodi od prodaje JCI Obrazaca 716134 Ostali prihodi 716139 Troš.postupka prin.napl.na osnovu uvoznih i dr.daž. u carin.postupku 716135 Troškovi naknadnog tereta prinude - uvozne i druge dažbine 716136 Zatezna kamata u postup.prinud.naplate uvoz.i dr.daž.u car. postupku 716137 POSEBAN POREZ (TROŠARINE) NA DOMAĆE PROIZVODE Poseban porez (trošarine) na domaću naftu i naftne derivate 715411 Poseban porez (trošarine) na domaći duhan i duhanske prerađevine 715412 Poseban porez (trošarine) na domaći alkohol i alkoholna pića 715413 Poseban porez (trošarine) na domaća bezalkoholna pića 715414 Poseban porez (trošarine) na domaću prženu kavu 715415 Poseban porez (trošarine) na domaće pivo 715416 Zatezna kamata za trošarine na domaće proizvode 715417 POREZ NA PROM. NA TROŠ.PROIZ. DOM.PROIZ.(porez nastao od 1.1.05.-31.12.05) Porez na promet domaće nafte i naftnih derivata 715111 Porez na promet domaćeg duhana i duhanskih prerađevina 715112 Porez na promet domaćeg alkohola i alkoholnih pića 715113 Porez na promet domaćih bezalkoholnih pića 715114 Porez na promet domaće pržene kave 715115 Porez na promet domaćeg piva 715116 Zatezna kamata za porez na promet na trošarinske robe domaće proizvodnje 715117 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST PDV na uvoze 717111 PDV obveza prema PDV prijavama 717211 Povrat PDV-a prema PDV prijavama 717212 Povrat PDV-a međunarodnim organizacijama 717215 Povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima 717216 PDV prema automatskom razrezu od strane UNO 717213 PDV - Jednokratne uplate 717214 PDV, zatezna kamata 717311 PDV, kazne 717312 Troškovi postupka prisilne naplate 717313 Troškovi naknadnog tereta prisile 717314 Zatezna kamata u postupku prisilne naplate 717315 POREZNE I KONTROLNE MARKICE Naknada za tiskanje trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino -uplatni račun: 722885 338-000- 22100049-07

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

127

2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH VRSTA PRIHODA POREZ NA PROM. PROIZ. I USLUGA-(porez u krajnjoj potrošnji nastao do 31.12.2005.g.) Porez na promet proizvoda po stopi od 20% -(osim trošarinskih proizvoda i poreza koji 715131 se plaća u carinarnici) Porez na promet proizvoda i usluga po stopi od 10%, osim proizvoda iz rednog broja 715132 3., 4. i 5. Porez na promet naftnih derivata po stopi od 10% (naftnog plina u bocama i kontejnerima 715912 i mazuta) Porez na promet energenata po stopi od 10% (el.energija, ugalj, drvo, zemni plin) 715913 Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji služe za ljudsku ishranu (proiz.za ishranu, prirodne min. i izv.vode, gazir. i negaz.voda, sokovi 715914 bez konzerv, osim kave) Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu 715136 dokumentaciju Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo i porez na promet usluga u 715915 građevinarstvu Kaznena kamata 715137 Porez na promet usluga osim usluga u građevinarstvu (iz vrste prihoda 715915) 715141 NAZIV PRIHODA

1 2 3 4 5. 6 7 8 9

Napomena: Porez na promet pod točkom 1 do 9, tj. svih proizvoda uplaćuje se na depozitni račun javnih prihoda proračuna županije. ZAOSTALE UPLATE POREZA (obveze za razdoblje do 31.12.2008.g.) 1 Porez na plaću i druga osobna primanja 2 Porez na dodatna primanja 3 Porez na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti 4 Porez na dobit od poljoprivredne djelatnosti 5 Porez na osnovu autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja 6 Porez na ukupan prihod od fizičkih osoba 7 Porez na prihod od imovine i imovinskih prava 8 Porez na dobitke od igara na sreću 9 Poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu i 10 privremenih i povremenih poslova POREZ NA DOBIT 1 Porez na dobit 2 Porez po odbitku 3 Porez na dobit banaka 4 Porez na dobit mikrokreditnih organizacija 5 Porez na dobit društava za osiguranje 6 Porez na dobit društava za reosiguranje 7 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti elektroprivrede 8 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti pošte i telekomunilacije 9 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti igara na sreći 10 Porez po odbitku 11 Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzeća Napomena: Porez na dobit pod točkom 1. i 2. uplaćuje se prema žup.prorač., a 3.do 11. računu FBiH.

713111 713113 711111 711112 711113 711114 711115 715211 719114 719115 711211 711212 711911 711912 711913 711914 711915 711916 711917 711918 711919 prema Pro-

broj: 04/12

poslovne obavijesti

128

svibanj 2012.

POREZ NA IMOVINU 1 Porez na imovinu od fizičkih osoba 2 Porez na imovinu od pravnih osoba 3 Porez na promet nepokretnosti-fizičkih osoba

4 5

Porez na promet nepokretnosti-pravnih osoba Ostali porezi na imovinu

OSTALI POREZI 1 Ostali porezi 2 Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od pravnih osoba 3 Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od fizičkih osoba POREZ NA DOHODAK 1 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od nesamostalne djelatnosti 2 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od samostalne djelatnosti 3 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od imovine i imovinskih prava 4 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od ulaganja kapitala Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba na dobitke od nagradnih igara i igara na 5 sreću Prihodi od poreza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 12. stavak (4) 6 Zakona o porezu na dohodak 7 Prihodi od poreza na dohodak po konačnom obračunu NAKNADE I PRISTOJBE 1 Pristojbe za detašmane 2 Federalne administrativne pristojbe 3 Putničke pristojbe-naknade za unapređ.avio prometa u Federaciji BiH 4 Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina) 5 Posebna pristojba za izmirenje duga za isporuku prirodnog gasa 6 Federalne sudske pristojbe od pravnih osoba 7 Federalne sudske pristojbe od fizičkih osoba Federalne pristojbe i naknade za pokriće troškova kontrole kvaliteta poljoprivrednih 8 proizvoda u vanjskom prometu Naknade za pokrivanje troškova i utvrđivanje zdravstvene ispravnosti životnih namirnica 9 i predmeta opće upotrebe koji se uvoze 10 Naknade troškova branilaca po službenoj dužnosti 11 Naknade ostalih troškova kaznenog postupka Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih djelatnosti uz auto 12 ceste i brze ceste u FBIH 13 Naknada prisilnog izvršenja putem druge osobe o trošku subjekta nadzora-FUZIP Federalna naknada za obavljanje obvezne kontrole pošiljki mineralnih đubriva pri uvozu 14 u FBiH Federalne naknade za obvezni zdravstveni pregled bilja u prometu preko teritorije 15 Federacije Federalne naknade za izvršeni veterinarsko-sanitarni pregled u prometu preko teritorija 16 Federacije Naknada za troškove postupka distribucije bilateralnih transport.dozvola dodjeljenih 17 domaćim prijevoznicima 18 Naknada po osnovi tehničkih pregleda građevina i po osnovi stručnih ispita 19 Naknada za korištenje objekta sigurnosti u unut.i terito. vodama BIH 20 Naknada dom.i stran.brodara za prijev.put. preko mors.akv.Neum Klek 21 Naknade za polaganje stručnih ispita pred federalnim organima 22 Naknade za obrasce koje izdaju kapetanije 23 Naknade za baždarenje čamaca 24 Naknade za pregled čamaca

broj: 04/12

714111 714112 714131

714132 714191 719111 719116 719117 716111 716112 716113 716114 716115 716116 716117 722111 722112 722113 722114 722115 722211 722212 722411 722412 722414 722415 722417 722418 722419 722512 722513 722517 722518 722562 722563 722591 722594 722595 722596

svibanj 2012.

25 26 27 28 29 30 31 32 33

poslovne obavijesti

129

722597 722598 722564 722121 722221 722311 722421 722422 722429

34

Federalna naknada od izdanih licenci, uvjerenja, certifikata i str.publik. Naknade za privređivanje igara na sreću Naknada za privremeno obustavljanje održavanja polaska ili reda vožnje Županijske administrativne pristojbe Županijske sudske pristojbe Županijske komunalne pristojbe Županijske naknade Naknade za korištenje poljoprivred. zemljišta u nepoljoprivredne svrhe Ostale županijske naknade Federalna naknada za uvjerenje o zdravstvenom stanju životinja (uplata na račun ovlaštene veterinarske org.)

35

Federalne naknade za izvršene veter.–sanitarne preglede u zemlji

722514

36 Naknada za korištenje podataka izmjere katastra 37 Naknada za vršenje usluga iz oblasti premjera i katastra 38 Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada Proračunu Federacije 39 Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada županiji OPĆINSKE NAKNADE I PRISTOJBE 1 Općinske administrativne takse 2 Općinske pristojbe za držanje psa 3 Pristojbe za ovjeravanje dokumenata 4 Pristojbe za vjenčanje i druge civilne registracije 5 Druge općinske administrativne pristojbe 6 Općinske sudske pristojbe 7 Općinske komunalne pristojbe 8 Općinske komunalne naknade za istaknutu tvrtku 9 Ostale općinske komunalne naknade i pristojbe 10 Naknade za dodjeljeno zemljište 11 Naknade za osiguranje od požara 12 Naknada za uređenje građevinskog zemljišta 13 Naknada za korištenje građevinskog zemljišta 14 Naknada po osnovi prirodnih pogodnosti-renta 15 Nankada po osnovu tehničkog pregleda građevina 16 Naknada za postupak legalizacije javnih površina i građevina 17 Naknada za zauzimanje javnih površina 18 Naknade i kazne za parkiranje 19 Naknade za zakup javnih površina od kafea, restorana, kioska i pijaca Naknade za skladištenjegrađevinskih materijala, kampinga, pristaništa i 20 javnihmanifestacija 21 Naknade za reklame postavljene na javnim površinama 22 Općinske komunalne naknade u skladu sa županijskim propisima za posebne namjene 23 Naknada za izgradnju i održavanje javnih skloništa Naknada za korištenje hidroakumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom 24 području 25 Ostale općinske naknade POSEBNE NAKNADE Posebna vodna naknada za zaštitu voda za transportna sredstva koja za pogon koriste 1 naftu ili naftne derivate Posebna vodna naknada za zaštitu voda (ispuštanje odpadnih voda, uzgoj ribe, 2 uporabu vještačkih đubriva i kemik.za zaštitu bilja) Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu 3 vodoopskrbu

722511

722515 722516 722416 722424 722131 722132 722133 722134 722135 722231 722321 722322 722329 722431 722432 722433 722434 722435 722436 722437 722461 722462 722463 722464 722465 722441 722442 722443 722449 722521 722522 722523

broj: 04/12

130

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za flaširanje vode 722524 i mineralne vode, za uzgoj ribe u ribnjacima za navodnjavanje i druge namjene Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za industrijske 5 722525 procese, uključujući i termoelektrane Posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije u 6 722526 hidroelektranama 7 Posebna vodna naknada za vađenje materijala iz vodotoka 722527 8 Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava 722528 9 Opća vodna naknada 722529 10 Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I kategorije 721225 11 Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije 721226 12 Uplate zaostalih obveza na temelju posebnih vodnih naknada 777776 13 Naknada za vanrednu upotrebu inozemnih motornih i priključnih vozila 722534 14 Posebna naknada za službu “Pomoć-informacije na cestama” 722535 15 Naknada za vanrednu upotrebu motornih i priključnih vozila u zemlji 722536 Naknada za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta zbog opterećenja 16 722537 i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz) 17 Naknada za korištenje cestovnog zemljišta 722538 18 Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539 19 Ostale naknade za ceste po posebnim propisima 722565 20 Naknada za uporabu putova za vozila pravnih osoba 722531 21 Naknada za upotrebu putova za vozila građana 722532 22 Naknada za opće korisne funkcije šuma 722451 23 Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama 722452 24 Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja 722453 25 Naknada za korištenje državnih šuma 722454 26 Nakn. u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) 722455 27 Naknada po osnovu prava služnosti državnog šumskog zemljišta 722456 28 Naknada po osnovu zakupa državnog šumskog zemljišta 722457 29 Naknada za eksproprisano državno šumsko zemljište 722458 30 Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma 722459 31 Naknada za korištenje općih korisnih funkcija šuma 722541 32 Sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma 722542 33 Naknada za krčenje šuma 722543 34 Naknada za ograničenje korištenja šuma 722544 35 Sredstva za jednostavnu biološku repšrodukciju šuma 722545 36 Sredstva na promet šuma 722546 Napomena:Naknade od broja 31 do 36 su zaostale obveze koje su nastale do prestanka primjene Zakona o šumama (Sl.n. FBIH, br:20/02 – 37/04), tj. 27.11.2009.g. 37 Naknada zagađivača okoliša pravnih osoba 722551 38 Naknada zagađivača okoliša fizičkih osoba 722552 39 Naknada korisnika okoliša pravnih osoba 722553 40 Naknada korisnika okoliša fizičkih osoba 722554 Posebne naknade za okoliš koje plaćaju pravne osobe pri svakoj registraciji motornih 41 722555 vozila Posebne naknade za okoliš koje plaćaju fizičke osobe pri svakoj registraciji motornih 42 722556 vozila 43 Naknada za pregled aerodroma radi dobijanja potvrde aerodromskog operatora 722571 Naknada za utvrđ. osposob. zrakoplovnog stručnog osoblja, izdavanje odobrenja za 44 rad org. za obuku i zdrav.ustanov. koje obavljaju ljekarske preglede zrakop.stručnog 722572 osoblja i org. za održavanje zrakoplova 45 Naknada za provođenje operacija zrakoplovima u komercijalne svrhe 722573 4

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

46

Naknada za izvršeni pregled zrakoplova Naknada za sigurnost plovidbe koju plaćaju strana plovila i naknada za odobrenje za 47 plovidbu stranih plovila u teritorijalnim vodama BIH Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica zbrojni 48 iznos neto plaća Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica zbrojni 49 iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada 50 Naknada za vatr.jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila 51 Naknada iz funkcionalne premije osiguranja motornih vozila za vatrogasne jedinice Naknada za zajed.prof.vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i 52 prirodnih sila Naknada za zajed.prof.vatrog.jedinice iz funkcionalne premije osiguranja motornih 53 vozila 54 Prihodi crvenog križa od nakn. org.manif.(Tjedan nedj.i borbe prot.tub.) 55 Sredstva po osnovu nagradnih natječaja i nagradnih igara Napomena: 6% od ukupne vrijednosti fonda ravnomjerno se uplaćuje: Crveni križ FBIH: 161-000-00008500-22; Caritas: 154-999-50000958-16; Merhamet : 160-200-55000332-04; Dobrotvor: 101-101-00002251-73 56 Članarine obrtničkim komorama Sredstva za podsticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom koje 57 plaćaju subjekti u državnim organima Sredstva za podsticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom koje plaćaju privredni i drugi subjekti 59 Članarine turističkih zajednica 60 Boravišna pristojba OSTALI NEPOREZNI PRIHODI 1 Prihodi od dividendi i udjela u profitu u državnim poduzećima i fin. Institucijama 2 Prihodi od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa, patenata i autorskih prava 3 Prihod od financij. I nefin,imovine (od civilne avijacije) 4 Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine 5 Povrat anuiteta od krajnjih korisnika za otplatu kredita 6 Prihodi ostvareni od prometa Lutrije BIH 7 Prihodi ostvareni prodajom stanova 8 Prihodi od prodaje stanova koji su u vlasništvu nadležne razine vlasti 9 Ostali prihodi od imovine 10 Prihod od kamate za depozite u banci 11 Prihodi po osnovu kamata na investirana javna sredstva 12 Prihodi od zemljišne rente 13 Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora i ostale materijalne imovine 14 Prihod od iznajmljivanja vozila 15 Prihod od iznajmljivanja opreme 16 Prihod od iznajmljivanja ostale materijalne imovine 17 Kamate primljene od pozajmica državi 18 Kamate primljene od pozajmica Federaciji 19 Kamate primljene od pozajmica RS 20 Kamate primljene od pozajmica županijama 21 Kamate primljene od pozajmica gradovima 22 Kamate primljene od pozajmica općinama 23 Kamate primljene od pozajmica mjesnim zajednicama 24 Kamate primljene od pozajmica pojedincima 25 Kamate primljene od pozajmica neprofitnim organizacijama 58

131

722574 722519 722581 722582 722583 722584 722585 722586 722561 722566

722567 722568 722569 722592 722593 721111 721112 721113 721119 721192 721231 721232 721233 721239 721211 721215 721121 721122 721123 721124 721129 721311 721312 721313 721314 721315 721316 721317 721321 721322

broj: 04/12

poslovne obavijesti

132 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74

svibanj 2012.

Kamate primljene od pozajmica javnim poduzećima Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika Prihodi od pružanja usluga građanima Prihodi od pružanja usluga pravnim osobama Prihodi od pružanja usluga drugima Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti-za pritvorene osobe Vlastiti prihodi proračunskih korisnika Prihodi od mjenica Prihodi od prodaje pristojbenih maraka Prihodi od prodaje mjeničkih blanketa Tekuće potpore iz inozemstva Donacija od fizičkih osoba Primljeni grantovi od države Primljeni grantovi od Federacije Primljeni grantovi od Republike Srpske Primljeni grantovi od županija Primljeni grantovi od gradova Primljeni grantovi od općina Transfer od federalnog zavoda za zapošljavanje Transfer od federalnog zavoda za zdravstveno osig. i reosiguranje Primljeni tekući transferi od FBIH-Uredba 2 Primljeni tekući transferi od FBIH-Uredba 3 Primljeni tekući transferi od FBIH za razvojačene branitelje i članove njihove obitelji Primljeni tekući transferi od FBIH za branitelje po Zakonu o pravima branitelja Primljeni tekući transferi od FBIH za pokriće dijela mirovina-čl.94. Zakona o mirovinsko invalidskom osiguranju Primljeni tekući transferi od FBIH za mirovine bivše JNA- čl.139 Zakona o mirovinsko invalidskom osiguranju Donacija od fizičkih osoba Donacija od pravnih osoba Donacija od stranih fizičkih osoba Donacija od stranih pravnih osoba Povrat invalidnina iz ranijih godina Povrat pogrešno isplaćenih plaća Povrat duplo plaćenih obveza Povrat premija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji Povrati naknada troškova uposlenih Ostali povrati Uplate za prekoračenje troškova PTT usluga Uplate anuiteta za date zajmove pojedincima Prihod od troškova naplate po osnovu pokretanja postupka prisilne naplate Prihod od troškova zapljene u postupku prisilne naplate Naplata premije osiguranja Primljene namjenske donacije neplanirane u proračunu Uplaćene refundacije bolovanja iz ranijih godina Ostale neplanirane uplate Prihodi od prekršenog jamstvenog otpusta (prihodi od jamstva) Prihodi od privatizacije stanova Prihodi od privatizacije banaka Prihodi od privatizacije poduzeća

broj: 04/12

721331 721511 722611 722612 722613 722621 722622 722631 722632 722633 722634 731111 732121 732111 732112 732113 732114 732115 732116 732131 732132 732141 732142 732143 732144 732145 732146 733111 733112 733121 733122 722711 722712 722713 722714 722715 722719 722721 722731 722732 722733 722741 722751 722761 722791 722792 721611 721612 721613

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

75 Prihodi od privatizacije poslovnih prostora 76 Prihodi od ostalih vidova privatizacije 77 Prihodi po osnovi obračunate premije za izdano jamstvo 78 Prihodi po osnovi obračunate provizije za izdano jamstvo NOVČANE KAZNE (od 1-10 fed., os 11-14 žup., od 15-18 općinske) Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji i troškovi prekršajnog postupka 1 od fizičkih osoba Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji i troškovi prekršajnog postupka 2 od pravnih osoba 3 Novčane kazne za krivična djela koje pripadaju Federaciji 4 Novčane kazne za prekršaje koje izriču federalni organi uprave i troškovi postupka 5 Novčane kazne za privredne prestupe koje pripadaju Federaciji i troškovi postupka 6 Novčane kazne za prometne prekršaje Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi 7 prekršajnog postupka 8 Prihodi od prodaje oduzete robe po postupku porezne uprave 9 Prihodi od prodaje oduzete robe po pravosnažnim rješenjima Novčane kazne koje su propisane u čl.16. Zakona o sukobu interesa u organima vla10 sti u FBIH 11 Novčane kazne po županijskim propisima 12 Ostale kazne Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi 13 prekršajnog postupka 14 Ostali prihodi 15 Novčane kazne po općinskim propisima 16 Ostale kazne Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi 17 prekršajnog postupka 18 Ostali prihodi DOPRINOSI 1 Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje 2 Dodatni doprinos za mirovinsko invalidsko osiguranje Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju 3 županijske službe za zapošljavanje 4 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 5 Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje 6 Doprinos za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inozemstvu 7 Doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika Doprinos za zdravstveno osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju županijske 8 službe za zapošljavanje 9 Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 10 Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti 11 Sredstva za pripravnike radi osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje na primitke od druge samostalne djelat12 nosti i povremenog samostalnog rada Doprinos za zdravstveno osiguranje iz primitaka od druge samostalne djelatnosti i po13 vremenog samostalnog rada

133 721614 721615 721711 721712 723111 723112 723113 723114 723115 723116 723117 723118 723119 723141 723121 723122 723123 723129 723131 723132 723133 723139 712112 712114 712131 712111 712115 712191 712132 712133 712113 712124 712125 712126 712116


134

broj: 04/12

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

MOSTAR, Kneza Višeslava 77a FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENO I POREZNO SAVJETOVANJE Tel.Fax: ++387 36/ 333-065, 333-066, 333-067 e-mail: [email protected] www. fircon.biz Transakcijski računi: 3381002201671975 kod UniCredit Bank d.d. Mostar; 3060010000794933 kod Hypo-AlpeAdria Bank d.d. Mostar; Devizni računi: UniCredit Bank d.d. Mostar: IBAN: BA39 3380604815675816, BIC:UNCRBA22A; Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar: IBAN: BA39 3060203700736103, BIC: HAABBA22 Identifikacijski broj: 4227069180000 PDV broj: 227069180000

NARUDŽBENICA za časopis i druga izdanja

NAZIV 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

CIJENA

Godišnja pretplata na časopis «Financijski propisi i praksa« za 2012. godinu (10 brojeva godišnje) –tiskano izdanje...................... Godišnja pretplata na časopis «Financijski propisi i praksa« za 2012. godinu (10 brojeva godišnje) –elektronsko izdanje...................... Godišnja pretplata na časopis «Financijski propisi i praksa« za 2012. godinu (10 brojeva godišnje) (NOVO) – tiskano i elektronsko izdanje...................... Pročišćeni tekstovi poreznih propisa BiH i FBiH (NOVO) - elektronsko izdanje Pročišćeni tekstovi propisa BiH i FBiH koji se odnose na: trgovinu, obrt, gospodarsko i radno pravo (NOVO) - elektronsko izdanje Pitanja-odgovori i postupci (NOVO) -elektronsko izdanje Knjiga „Primjerci ugovora iz poslovnih odnosa“ (NOVO) -elektronsko izdanje Pripremne radnje za sastavljanje godišnjeg obračuna i poreznih prijava za 2011-godinu NOVI Analitički kontni plan za poduzeća Nova bilanca uspjeha prema revidiranom MRS 1 i druge promjene u MSFI/MRS Kreativno računovodstvo i računovodstvo proizvodnje Računovodstvo dugotrajne materijalne imovine Računovodstvo prodaje robe, usluga i financijske imovine Makroekonomska stabilnost i fiskalni federalizam u BiH Obrasci za završni račun (poduzeća, udruge, banke, osiguravajuća društva)

NAPOMENA: U navedene cijene je uračunan PDV!

KOLIČINA

234,00 KM 150,00 KM 350,00 KM 50,00KM 50,00KM 100,00KM 80,00KM 20,00KM 20,00 KM 20,00 KM 20 ,00 KM 20,00 KM 20,00 KM 60,00 KM 15,00 KM

Naručitelj ………………..……………………………………………………………………………………… (puni naziv tvrtke ili ime i prezime fizičke osobe) Adresa…………………………………………………………………………………………………………... (mjesto, ulica, broj)

PDV broj…………………………………………………………………………….…………………............. Kontakt osoba…………………………………………………………………………………………………. Tel. /fax.……………………………………

e-mail…………………………………………………...........

……………………….... /Žig i potpis naručitelja/

Fircon Casopis 4 12 Web

Recommend Documents