Ekonomika turizma

EKONOMIKA TURIZMA << PITANJA – ODGOVORI

>

>

1. DEFINICI DEFINICIJA JA TURISTA TURISTA PO COHENU COHENU Turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom kružnom putovanju. Turist je prije svega putnik koji je dobrovoljno odlučio napustiti svoje mjesto stalnog prebivanja. Cohen definira turista kao putnika koji ne putuje često, koji ostaje nekoliko dana izvan svog mjesta stalnog boravka, taj oblik putovanja naziva kružnim,  jer čovjek svako putovanje putovanje završava na polazištu, polazištu, tj. vraća se u mjesto svog svog stalnog boravka.

DEFINICIJA TURISTA – DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje  jednu noć u ugostiteljskom ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova. Statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista  turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegovog ponovnog iskazivanja, a time i dvostrukosti u podacima.

2. DEFINICI DEFINICIJA JA TURIZ TURIZMA MA PO PO AIESTAIEST-u u Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost.  AIEST – Međunarodno Međunarodno udruženje znanstvenih znanstvenih turističkih stručnjaka -

iz ove ove definicije definicije vidimo vidimo da turizam turizam nije nije jednoznač jednoznačna na pojava, pojava, već već splet odnosa društvenog i ekonomskog karaktera turiam turiam je defi definir niran an s jedne jedne stran strane e putova putovanje njem, m, te s druge druge privr privreme emenim nim boravkom u nekom turističkom mjestu, a to mjesto privremenog boravka je TURISTIČKO ODREDIŠTE ili DESTINACIJA koje posjeduje resurse (prirodne i antropogene) zbog kojih posjetitelj odabire upravo tu destinaciju za mjesto privremenog boravka. Posjetitelj za vrijeme svog boravka ne smije obavljati neku lukrativnu djelatnost, što znači da njegov boravak mora biti financijskim sredstvima pribavljenim negdje drugdje.

1

3. PODJEL PODJELA A TURIS TURISTA TA PREMA PREMA WTO WTO - putn putnik ike e dij dijel elim imo o na na one one koji koji su 1) UKLJUČENI UKLJUČENI U TURISTIČK TURISTIČKU U STATIST STATISTIKU IKU – posjeti posjetitelje telje 2) NISU UKLJUČEN UKLJUČENII U TURIST TURISTIČKU IČKU STATISTI STATISTIKU KU a) stal stalni ni emig emigra rant ntii b) priv privre reme meni ni emigr emigran antiti c) diplomati  putnici koji putuju iz zemlje domicila u drugu zemlju na dužnost i obratno d) konzul konzularn arnii pred predsta stavni vnici ci e) izb izbjeg jeglic lice f) član članov ovii oruž oružan anih ih sna snaga ga g) radnici u tranzitu  putnici koji ne napuštaju tranzitno područje ili brodsku luku - ako tranzit uključuje 1 ili više dana, tada trebaju biti uključeni u turističku statistiku h) nomadi i) radn radnic icii u pog pogra rani ničn čnim im zona zonama ma -

POSJ POSJET ETIT ITEL ELJI JI se dije dijele le na 1) TURISTE TURISTE – posjetitelji posjetitelji koji koji borave borave minimalno minimalno jednu jednu noć u zemlji zemlji koju posjećuju 2) IZLETNIKE IZLETNIKE – posjetitelj posjetiteljii koji ne noće u posjećeno posjećenojj zemlji, iako postoj postojii mogućnost posjte tijekom dana ili više, i koji se vraćaju na svoj brod ili vlak da bi prespavali

TURISTI – stranci, članovi raznih posada, rezidenti – stranci IZLETNICI – putnici na krstarenju, strane posade, dnevni posjetitelji DNEVNI POSJETITELJI – oni koji dolaze i odlaze istog dana

4. TURIS TURISTIČ TIČKE KE POTREB POTREBE E -

to su uz turis turistič tičke ke motiv motive e i rekreac rekreaciju iju pokr pokreta etački čki čimb čimbeni enici ci turizm turizma a one su temelj temelj motivi motiviran ranog og ponaš ponašanj anja a čovj čovjeka eka nazivamo nazivamo ih turistič turističkima kima jer osoba osoba napuš napušta ta svoje svoje mjesto mjesto stalnog stalnog boravka, boravka, na kraće vrijeme, putuje u neko drugo, po svojoj volji odabrano, gdje želi iskoristiti svoje slobodno vrijeme na suprotan način nego što ga provodi kod kuće

-

Maslow Maslow je formu formulira lirao o 7 osnovn osnovnih ih ljudsk ljudskih ih potreb potreba a 1) FIZIOL FIZIOLOŠK OŠKE E POTREBE POTREBE (opušt (opuštan anje) je) 2) POTREB POTREBE E ZA SIGURNO SIGURNOŠĆU ŠĆU (zdra (zdravlj vlje) e) 3) POTREBE POTREBE ZA PRIPADNOŠĆU PRIPADNOŠĆU (društv (društvenost enost,, međuljudski međuljudski odnosi) odnosi) 2

4) 5) 6) 7) -

POTREBE POTREBE ZA POŠTOVAN POŠTOVANJEM JEM (status (status i prestiž) prestiž) POTREBE POTREBE ZA SAMOOSTV SAMOOSTVARENJ ARENJEM EM (vlastito (vlastito upoznav upoznavanje) anje) POTREBE POTREBE ZA ZNANJE ZNANJEM M I RAZUMIJEV RAZUMIJEVANJEM ANJEM POTREBE POTREBE ZA ZA ESTETI ESTETIKOM KOM (okoli (okolina, na, pejsaž pejsaži) i)

svaka svaka od ovih ovih ljuds ljudskih kih potr potreba eba može može naći naći svoj svoj smis smisao ao u objaš objašnje njenju nju turističkih potreba, jer se turističke potrebe javljaju kao nadogradnja osnovnim potrebama turist turističk ičke e potreb potrebe e su jedne jedne u nizu nizu seku sekunda ndarnih rnih potr potreba eba,, te ih čovjek čovjek zadovoljava tek nakon primarnih kao seku sekund ndarn arne e potreb potrebe e imaju imaju veću veću elasti elastičn čnost ost od od primarn primarnih, ih, koje koje su ograničene biološkim i fiziološkim mogućnostima, te psihofizičkom konstitucijom čovjeka

5. TURISTIČK TURISTIČKII MOTIVI MOTIVI (pokretački (pokretački čimbenik čimbenik turizma turizma)) -

-

unutrašnji unutrašnji poticaj poticaj čovjeku čovjeku da se se uključi uključi u turističk turističke e tokove, tokove, a turistič turističku ku motivaciju tumačimo kao ponašanje čovjeka, koji je potaknut unutrašnjim pobudama za uključenjem u turističke aktivnosti s konačnim ciljem da se zadovolje neke turističke potrebe najčešći najčešći su: odmor, odmor, sportsk sportska a priredb priredba, a, lov, lov, kongre kongresi, si, nautika, nautika, posje posjett svetištu, glazbeni događaj, izložba, gastronomija, opuštanje često motivi motivi određuju određuju i vrste vrste turizma turizma,, tako tako govorimo govorimo o: borav boravišnom išnom turizmu, turizmu, vjerskom, nautičkom, lovnom… s obzirom obzirom da je ponašanj ponašanje e čovjek čovjeka a složen složen proces, proces, nemogu nemoguće će je govoriti govoriti o samo jednom motivu, to je uvijek splet motiva

6. REKREACI REKREACIJA JA (pokreta (pokretački čki čimben čimbenik ik turizma) turizma) -

-

je obnav obnavlja ljanje nje psih psihičk ičkih ih i fizi fizički čkih h spos sposobn obnost ostii čovjek čovjeka a između između rekre rekreaci acije je i turizm turizma a postoj postojii uzročna uzročna veza veza (kor (korela elacij cija), a), jer jer je rekreacija temeljna turistička potreba, odnosno, čovjek napušta svoje stalno mjesto boravka upravo zbog obnove svojih sposobnosti čovjek čovjek se se može može rekrei rekreirat ratii i u mjestu mjestu stal stalno nog g boravk boravka a – STATI STATIČKA ČKA REKREACIJA, tako da bude samo promarač – PASIVNA REKREACIJA ili da igra npr. rukomet – AKTIVNA REKREACIJA no, čovjek čovjek kad napusti napusti mjesto mjesto stalnog stalnog boravk boravka, a, on on postaje postaje aktivni aktivni sudion sudionik ik putovanja, te samim dolaskom i smještajem u neko turističko odredište u kojem će boraviti sve dok ne ispuni i spuni svoj turistički motiv govorimo o aktivnostima vezanim za POJAM DINAMIČKE REKREACIJE iz toga toga možemo možemo izvući izvući zaključa zaključakk da je akrivna akrivna dinamička dinamička rekreacija rekreacija sinonim sinonim za turizam, no: turizam je uži pojam od rekreacije jer pod turističkom rekreacijom podrazumijevamo samo aktivnosti radi zadovoljenja turističkih potreba izvan mjesta stalnog boravka s obzirom obzirom da se se turistič turistička ka rekreac rekreacija ija poisto poistovjeć vjećuje uje sa sa sportsk sportskom om važno važno je reći da je sportska rekreacija tek jedan od motiva, tj. oblika korištenja slobodnog vremena prilikom boravka u tur. odredištu •

-

3

7. POVIJESN POVIJESNII RAZVITAK RAZVITAK TURIZMA TURIZMA DO 1. SVJETSK SVJETSKOG OG RATA (U RH) -

-

1) 2) 3) 4) 5) 6)

turiza turizam m se u početk početku u razvij razvijao ao pretež pretežno no u konti kontinen nental talnom nom podr područj učju, u, u mjestima s mineralnim izvorima, koja su se razvijala u «lječilišna mjesta», a manje «turistička» tek potkra potkrajj stoljeća stoljeća se javlja javlja interes interes za zimovanjem zimovanjem u primorsk primorskim im mjestim mjestima a dva su faktor faktora a u drugoj drugoj polovic polovicii 19. 19. st. utjecala utjecala na na razvoj razvoj turizma, turizma, a to je: je: 1) izgradnja izgradnja željez željezničke ničke mreže mreže i željez željezničk ničkog og prometa prometa 2) medicinsk medicinska a istraživanja istraživanja i popularizac popularizacija ija ljekovitos ljekovitostiti morskog zraka zraka i kupanja u morskoj vodi otvaraju se prvi hoteli: 1884. «Kvarner» - Opatija 1894. «Therapia» - Crikvenica 1896. «Imperial» - Dubrovnik no od od svih svih primors primorskih kih mjesta mjesta treba izdvojiti izdvojiti Opatiju Opatiju u kojoj je do do 1. svj. rata izgrađeno 80% svih smještajnih kapaciteta ovo ovo razd razdob obljlje e kara karakt kter eriz izir iraj aju: u: država država ne poklanja poklanja preveliku preveliku pažnju pažnju razvitk razvitku u turizma, turizma, ali ga ni ne koči koči bogati bogati ljetuju ljetuju u toplicam toplicama, a, a zimuju zimuju na primorju primorju stabilnost stabilnost nac. nac. Valute omoguća omogućava va razmjenu razmjenu i slobodu slobodu plaćanja plaćanja bez ikakvih ikakvih restrikcija međunarodn međunarodnii tur. tur. promet promet slabo slabo razvije razvijen n postoji postoji potpuna potpuna sloboda sloboda kretanja kretanja bez ikakvih ikakvih graničnih graničnih formalnost formalnostii entuzijasti entuzijasti u turističkoj turističkoj društven društvenoj oj organizaciji organizaciji glavni glavni su nosioci razvitka razvitka turizma u lokalnim okvirima

8. RAZDOBLJE RAZDOBLJE IZMEĐU IZMEĐU DVA DVA SVJ. SVJ. RATA -

tur. tur. promet promet pokazu pokazuje je tende tendenci nciju ju stalno stalnog g porasta porasta,, što izaziv izaziva a interes interes domaćeg i stranog kapitala, pa i države koja počinje uviđati da turizam donosi i ekonomske efekte država država počin počinje je raznim raznim adminis administrativ trativnim nim i zakon zakonskim skim mjerama mjerama pridonosit pridonositii unapređenju turizma, te se 1920.g. u Ministarstvu trgovine i industrije osniva Odsjek za promet stranaca, kasnije nazvan Odsjek za turizam karakteristike: 1) sve receptivne receptivne turistič turističke ke zemlje zemlje uviđaju uviđaju ek. korist od turizma, turizma, osobito osobito inozemnog 2) zakonske zakonske i administra administrativne tivne mjere mjere nastoje nastoje unaprijedit unaprijeditii turističko turističko poslovanje 3) domaći domaći turistički turistički promet promet realiziraju realiziraju samo bogati bogati slojevi, slojevi, a tome pridonos pridonosii nepostojanje institucije plaćanja godišnjih odmora za strukture zaposlenih 4) izgradnja izgradnja različite različite vrste vrste turistički turističkih h receptivnih receptivnih objeka objekata ta 5) podignuti podignuti hotelski hotelski kapacit kapaciteti eti nalaze nalaze se u rukama stranog stranog kapitala kapitala 6) u strukturi strukturi inozemnog inozemnog prometa prometa sudjeluju sudjeluju:: Talijani, Talijani, Nijemci, Nijemci, Englezi, Englezi, Čehoslovaci, Mađari i Austrijanci 7) turizam turizam polako polako dobiva dobiva pravo pravo građanstv građanstva a

4

9. RAZDOBLJE RAZDOBLJE OD 2. SVJ. RATA DO 1990. 1990. -

10.

rat je u potpuno potpunosti sti uništi uništio o materija materijalnu lnu bazu bazu turizma, turizma, te prekinuo prekinuo kontinuite kontinuitett tur. razvitka, no započinje se s obnovom, te se iz godine u godinu povećavaju smještajni kapaciteti 1952. 1952. g. se smat smatra ra godin godinom om počet početka ka razvi razvitka tka inoz inozemn emnog og turiz turizma ma,, te kada kada se prelazi u eru društvenog vlasništva polako polako opad opada a entuzija entuzijazam zam drža države ve za stimu stimulir liranj anjem em domać domaćeg eg turizm turizma a nakon nakon provođ provođenja enja reforme reforme 1965. 1965. turizam turizam postaje postaje strateški strateški pravac pravac razvitk razvitka a karakteristike: 1) identitet identitet Hrvatske Hrvatske nastoji nastoji se svesti svesti na najmanj najmanju u moguću moguću mjeru 2) monetarnomonetarno-kred kreditnom itnom politiko politikom m dirigira dirigira se trend tur. tur. razvitka razvitka 3) infrastruktu infrastrukturni rni objekti objekti (osobito cestovn cestovne e prometnice) prometnice) grade se isključiv isključivo o zbog političkog, a ne gospodarskog, odnosno turističkog značaja 4) osnovni osnovni smještajn smještajnii kapaciteti kapaciteti grade grade se samo ukoliko ukoliko je to korisno korisno «višim interesima» 5) poduzeća poduzeća u nemogućn nemogućnosti osti da grade grade osnovne osnovne smještajne smještajne objekte objekte «formiraju» kampove razvijajući tako «jeftiniji» segment ponude 6) zemlja zemlja dobiva dobiva epitet epitet jeftine jeftine turističke turističke destin destinacije acije 7) turizam turizam zbog sve težeg ekonoms ekonomskog kog položaja, položaja, neadekva neadekvatne tne promocije promocije aktivnosti, gubi tržišne pozicije i zaostaje za europskim tur. kretanjima 8) gubitak gubitak ljudskog ljudskog resurs resursa a jer odlaze odlaze na rad rad u inozemstv inozemstvo o 9) kvaliteta kvaliteta tur. tur. usluga opada, opada, te bez bez obzira na na epitet epitet jeftine turistič turističke ke destinacije, loša kvaliteta usluga čini nas skupom destinacijom

TURISTIČKO TRŽIŠTE

-

za njego njegovo vo shva shvaćan ćanje je potre potrebno bno je je prvo prvo podij podijelit elitii tržišt tržište e na: 1) TRŽI TRŽIŠT ŠTE E RO ROBA BA 2) TRŽI TRŽIŠT ŠTE E USLU USLUGA GA

-

u ROBNIM ROBNIM tržištima tržištima proizvođa proizvođačč šalje šalje robu maloproda maloprodajnoj jnoj mreži, mreži, tj. kupcima kupcima te robe, dakle ROBA PUTUJE svojim POTROŠAČIMA, to znači da mjesto proizvodnje robe i prodaje nije identično na TURIST TURISTIČKOM IČKOM TRŽIŠTU, TRŽIŠTU, koje je tržišt tržište e usluga usluga je situaci situacija ja obrnut obrnuta, a, tj. tj. KUPAC – TURIST putuje u mjesto turističke turi stičke ponude i tek tada počinje proces kupoprodaje na tur. tur. tržištu tržištu se sve sve događ događa a «na «na licu licu mjesta» mjesta»,, tur. usluga usluga «čeka «čeka» » kupca kupca koji mora doputovati da bi konzumirao tu uslugu i nakon toga platiti dobiveno, dakle i kupac i novac «putuju» k turističkoj ponudi na ROBNI ROBNIM M TRŽ. TRŽ. proizv proizvođ ođači ači za za robu dobi dobivaj vaju u novčan novčana a sredst sredstva va koja koja im šalju kupci različitim načinima plaćanja najveći najveći problem problem tur. tur. ponude ponude je nemog nemogućno ućnost st direktn direktnog og prezen prezentiranj tiranja a svojim svojim kupcima postoji postoji samo samo jedan jedan način povezivan povezivanja, ja, a to je tur. promidž promidžba, ba, koja koja putem putem medija, koristeći razna sredstva i tehnike promoviranja, dolazi u vezu s kupcima

-

5

-

kupci, kupci, potroš potrošači ači tj. tur. tur. potražnja potražnja «mora vjerovati» vjerovati» promidžbi promidžbi,, riječima riječima,, slici… i odlučiti se na putovanje, najčešće u nepoznato potrebno potrebno je postav postaviti iti još još nekolik nekoliko o pitanja pitanja da bismo bismo razjasnili razjasnili i pojam pojam i način način djelovanja tur. tržišta, a to su: 1) GDJE GD JE JE TO MJES MJESTO TO u koj kojem em se susr susreć eću u tur tur.. pon ponud uda ai potražnja - receptivne tur. zemlje – tur. destinacija mora obilovati prirodnim i antropogenim resursima da bi bili zanimljivi za potražnju 2)

U KOJE VRIJEME SE SUSREĆU - u pravilu dvije tur. sezone, ljetna i zimska - postoje 2 vremenska ciklusa: 1) lipanj – rujan  velike tur. migracije prema morskim obalama 2) siječanj – ožujak  manjeg obima, ali u uzlaznoj liniji, prema planinskim prostorima - to ne znači da izvan ovih ciklusa nema tur. putovanja, no to su najčešće putovanja «treće generacije» - šk. ekskurzije, od 9. do 5. mjeseca je razdoblje kongresnih aktivnosti, a tu su i termini različitih blagdana

3)

KAK KAKO FUNK UNKCION CIONIR IRA A TURIS URISTI TIČK ČKO O TRŽ TRŽIŠTE IŠTE -svi sudionici svojim aktivnostima pridonose razvijanju tur. tržišta, bilo da su to direktni sudionici ili drž. i znanstvene institucije. -WTO u svojoj studiji govori da dvije grupe čimbenika određuju tur. ponudu i potražnju, i to: 1) vanjski čimbenici 2) tržišne snage  Ad 1) VANJSKI ČIMBENICI: 1) gosp. i financijski razvitak 2) demografske i soc. Promjene 3) tehnološke inovacije i poboljšanja 4) investicije u infrastrukturu, opremu i uređaje 5) politički, zakonodavni i pravni čimbenici 6) planiranje i utjecaj na okoliš 7) razvitak trgovanja 8) sigurnost putovanja  Ad 2) TRŽIŠNE SNAGE direktno utječu na potražnju, ponudu ponudu i distribuciju tur. proizvoda i usluga 1) znanje znanje potrošač potrošača a o mogućnos mogućnostima tima turizma turizma i turistič turističkim kim zahtjevima 2) razvoj razvoj proizvoda proizvoda destina destinacije cije i razvitak razvitak proizvod proizvoda a usluga usluga kod privatnog sektora 3) trendovi trendovi u struktu strukturi ri putovanja putovanja i tur. operati operativnom vnom sektoru, marketingu 4) ponuda ponuda stručnog stručnog i iskus iskusnog nog ljudsko ljudskog g potencija potencijala la

6

- tržišne snage ukazuju prije svega na važnost informiranosti i znanja tur. potrošača koji se razlikuju od zemlje do zemlje, ali i na praćenje trenda putovanja i organiziranosti operativnog sektora -važna je usluga tur. posrednika, koji se mogu podijeliti na 1. TUROPERATORE – organizatori putovanja 2. TUR. AGENCIJE -TUROPERATOR je kreator vlastitih aranžmana, veliki zakupnik različitih kapaciteta ponude (prijevoz, smještaj) i ima značajan utjecaj na cjenovnu politiku ponude, dok - TUR. AGENCIJE u pravilu, predstavljaju turoperatorsku maloprodajnu mrežu

11.KAKO TURIST MOŽE REALIZIRATI SVOJE TURISTIČKO PUTOVANJE 1. 2.

SAMOSTALNO – direktno se povezujući s ponudom ORGANIZIRANO – kupuje, tj. uključuje se u aranžman tur. agencije

3.

MJEŠOVITO – od agencije koristi savjete ili organizaciju putovanja, no putuje samostalno

-

prema prema razli različit čitost ostii na tur. tur. puto putova vanju nju E. E. Cohen Cohen razl razliku ikuje: je: 1) organ organizir izirane ane maso masovne vne turi turiste ste 2) indi indivi vidu dual alne ne turis turiste te 3) istr istraž aživ ivač ače e 4) lutalice ice

12.

TURISTIČKA POTRAŽNJA -

tur. tržište tržište je izrazito izrazito tržište tržište kupaca, kupaca, što znači znači da je kupac kupac usluga, usluga, bilo da se radi o nekom organizatoru putovanja ili individualnom kupcu, koji svojim stavovima, željama i mogućnostima formira ponašanje na tržištu onaj onaj tko ne prihva prihvatiti zahtje zahtjeve ve kupac kupaca a ima neren nerentab tabilno ilnost st poslov poslovan anja ja i nestaje s tržišta

12.a. Pretpostavke za formiranje tur. potražnje -

dvij dvije e osno osnovn vne e pret pretpo post stav avke ke su: su: 1) SLOB SLOBOD ODNO NO VRIJ VRIJEM EME E pretpostavlja da čovjek u to vrijeme nema strogo radnih obveza, i o nije vezan za svoje radno mjesto sam pojam slobodnog vremena može se podijeliti na 2 dijela o a) kada kada se «mor «moraj aju» u» ispu ispuni nititi sva svako kodn dnev evne ne obve obveze ze veza vezane ne uz obitelj, školu, kuću

7

b)

slob slobod odno no vrij vrijem eme e s koj kojim im mož možem emo o stva stvarn rno o rasp raspol olag agat atii prem prema a svom nahođenju

Potrebno je uvesti i pojam DOKOLICE – predstavlja skup zanimanja kojima se pojedinac prepušta po miloj volji, da se odmara ili zabavlja, jer se oslobodio svojih profesionalnih, obiteljskih i društvenih obveza. Između slobodnog vremena i dokolice dolazi do neprekidnog isprepletanja jer čovjek za zadovoljavanje svojih tur. potreba koristi upravo taj dio «slobodnog vremena» kada se pretpostavlja da će se moći maksimalno «prepustiti po miloj volji». Možemo reći da se na tur. putovanju ponašamo «dokoličarski». «dokoličarski». 2) SLOB SLOBOD ODNA NA SRED SREDST STVA VA čovjek mora prvo financijski pokriti svoje primarne potrebe o (stanovanje, hrana, odjeća) i tek tada početi s kalkulacijom kako preostali kućni budžet upotrijebiti za zadovoljavanje sekundarnih potreba kao što je tur. putovanje, no to mogu biti i kupnja auta, knjige, TV… stupanj mogućeg zadovoljavanja sekundarnih potreba u velikoj je o povezanosti sa stupnjem razvijenosti zemlje, tj. stupnjem životnog standarda pučanstva tako 7 najrazvijenijih zemalja svijeta ostvaruje otprilike 60% ukupne o inozemne tur. potrošnje u svijetu

12.b. Karakteristike tur. potražnje 1. DISLOC DISLOCIRA IRANOS NOST T POTRAŽ POTRAŽNJE NJE OD OD PONUDE PONUDE - turistička turistička potražnja potražnja je u pravilu pravilu prosto prostorno rno odvojena odvojena od tur. tur. ponud ponude, e, bilo bilo da da se radi o nekoliko km ili tisućama km - nekima nekima životn životnii standard standard omogućav omogućava a da zadovolja zadovoljavaju vaju i svoje svoje sekundar sekundarne, ne, u našem slučaju mislimo na tur. potrebe, te oni putuju tražeći mjesto koje se razlikuje od njihovog domicila, traže zabavu, odmor, rekreaciju, resurse... - ova dislociran dislociranost ost potraž potražnje nje od od tur. tur. ponude ponude potvrđuje potvrđuje nužnost nužnost putovanja putovanja od mjesta stalnog boravka do tur. destinacije 2. HETERO HETEROGEN GENOST OST TUR. TUR. POTRA POTRAŽNJ ŽNJE E - ili različ različitost itost treba promatrati promatrati od čovjek čovjeka a – jedinke jedinke te te potraž potražnje, nje, jer su njihovi stavovi, želje, navike, te financijske mogućnosti temelj za strukturnu analizu heterogenosti potražnje - tako je jedan jedan od bitnih bitnih problem problema a poslov poslovanja anja u turizm turizmu u pronać pronaćii određen određenu u skupinu ljudi, koji imaju približno slične zahtjeve i mogućnosti koji se istovremeno mogu uključiti u tur. aktivnosti - različitosti različitosti je rezult rezultat at veliko velikog g broja broja čimbenika čimbenika koji različitim različitim intenziteto intenzitetom m djeluju na donošenje odluke o izboru pojedine tur. aktivnosti, a najčešći predmet analize potencijalnog trž. su: 1) staros starosna na struk struktur tura a potraž potražnje nje 2) nacion nacionaln alna a pripad pripadnos nostt turista turista 3) način način organ organiziran iziranja ja tur. aktivnosti aktivnosti 4) platež platežna na sposob sposobnos nostt potražnj potražnje e 8

-

tur. tur. potra potražnj žnju u možem možemo o podij podijeli elititi teor teorets etski ki na na 3 krug kruga: a: 1) idealni 2) pote potenc ncijijal alni ni 3) realni 1) IDEALNA IDEALNA MASA – čini je ukupn ukupno o stanovniš stanovništvo tvo neke neke zemlje zemlje 2) POTENCIJA POTENCIJALNA LNA SKUPINA SKUPINA - svi oni oni koji imaju imaju mogućnos mogućnostt zadovolji zadovoljititi svoje tur. potrebe, ali još «nisu donijeli odluku o potrošnji» o na nju treba djelovati promidžbenim porukama ne bi li se što lakše odlučili da slovodna sredstva potroše kao turisti 3) REALNI REALNI SEGMENT SEGMENT – onaj dio pučan pučanstva stva koji koji je donio odluku odluku o tur. tur. potrošnji ovu skupinu treba proširiti s EFEKTIVNOM skupinom potražnje koja o predstavlja ovaj dio realne potražnje koji je upravo «nas» odabrao za tur. destinaciju razine s kojima analiziramo efektivnu potražnju o 1) recept receptivn ivna a zemlj zemlja a u cjel cjelini ini 2) odre određe đena na tur tur.. regi regija ja 3) odre određe đeno no tur tur.. mjest mjesto o 4) odre određe đeni ni hot hotel el o

inozemni turisti koji su prešli našu granicu da bi tu proveli god. Odmor postali su efektivna potražnja naše zemlje, ali s aspekta tur. regija

3. ELASTI ELASTIČNO ČNOST ST TUR. TUR. POTRA POTRAŽNJ ŽNJE E - izrazito izrazito elasti elastično čno tržišna tržišna katego kategorija, rija, jer svaka svaka čovjekov čovjekova a potreba potreba koja nema primarni ili egzistencijalni karakter ima veći ili manji stupanj elastičnosti - za promat promatranje ranje elastično elastičnosti sti tur. tur. potraž potražnje nje znača značajni jni su su utjecaj utjecajii koji koji proizlaz proizlaze e iz različitih promjena koje se dešavaju u sektoru ponude - otvaranje otvaranje novog, novog, brzog brzog cestovnog cestovnog pravca pravca može može u potpuno potpunosti sti obezvrijed obezvrijediti iti do jučer atraktivan tur. prostor, ali - može utjecati utjecati i na povećanj povećanje e interes interesa a za za nekim nekim nedovoljn nedovoljno o valorizi valoriziranim ranim tur. prostorom 4. SEZO SEZONS NSKI KI KARA KARAKT KTER ER - dvije su tur. tur. sezone sezone,, ljetna ljetna i zimska zimska i moderni moderni trendov trendovii življenja življenja sve više ističu korisnost razbijanja god. odmora na dva dijela – jedan dio ljeti, a drugi zimi

13.

TURISTIČKA PONUDA

količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom tur. tržištu, u određeno vrijeme i po određenoj cijeni



-

ovaj pojam potrebno je je promatrati u najširem smislu, lu, uk uklju ljučujuć jući sve gospodarske i društvene sudionike jedne zemlje

9

-

raz različ ličiti iti utjecaji s razine društva, klime ime, države, gospodarstva, poduzetnika…

13.a. Pretpostavke za formiranje turističke ponude -

da bi bismo uopće mogli go govorit riti o tur. po potreb rebi potrebno je zadovoljiti iti 4 pretpostavke: 1. -

2. 3. -

4. -

ATRAKTIVNOSTI PROSTORA atrakt atraktivn ivne e značajk značajke e mogu biti biti prirod prirodnog nog ili ili društve društvenog nog karak karakter tera, a, no najčešće se radi o mixu tih atraktivnosti stupa stupanj nj atrakt atraktivn ivnost ostii za tur. valo valoriz rizaci aciju ju ovisi ovisi o mnog mnogo o faktor faktora a 1) udalje udaljenos nostt od emitiv emitivno nog g tržišta tržišta 2) udalje udaljenos nostt od od tur. tur. toko tokova va 3) intenzitet intenzitet razvijen razvijenosti osti i koncentrac koncentracija ija tur. ponude ponude u nekom prostoru prostoru 4) prirod prirodni ni i antro antropog pogeni eni resu resursi rsi 5) geog geogra rafs fski ki pol polož ožaj aj PROMETNA DOSTUPNOST nakon nakon odluk odluke e o izboru izboru atrak atraktiv tivnog nog moti motiva va slije slijedi di anali analiza za kako kako doći doći do odredišta poznat poznata a je filozo filozofij fija a svako svakog g putova putovanja nja;; ŠTO BRŽE, BRŽE, ŠTO ŠTO SIGURN SIGURNIJE IJE,, ŠTO UDOBNIJE i ŠTO JEFTINIJE, a to su upravo odrednice o kojima ovisi stupanj posjećenosti nekog tur. odredišta turiza turizam m bez kval kvalite itetne tne prom prometn etne e poveza povezanos nostiti tur. tur. destin destinac acija ija s tur. tur. potražnjom nije kvalitetan turizam PRIJAMNI KAPACITETI činjenica činjenica je da da turist turist privrem privremeno eno napušta napušta svoj domicil, domicil, te u odabra odabranoj noj tur. tur. destinaciji mora koristiti određene prijamne kapacitete u prijamn prijamne e kapacit kapacitete ete možemo možemo ubrojit ubrojitii od kioska kioska do do visoko visoko kvalitetnih kvalitetnih hotela, jer turist se ne odlučuje za određenu tur. destinaciju ako zna da ga tamo ne očekuju određeni receptivni kapaciteti PROMOCIJA jedini jedini mogući mogući komunika komunikacijsk cijskii proces proces kojim se ponuda ponuda povezu povezuje je s tržištem tržištem potražnje

13.b. Karakteristike turističke potražnje 1. DISLOC DISLOCIRA IRANOS NOST T PONUDE PONUDE OD POTRA POTRAŽNJ ŽNJE E - prostor prostor na na kojem kojem se se formira formira tur. ponud ponuda a u pravilu pravilu je dislociran dislociran od izvora izvora potražnje, dakle odvojen je od emitivnog tržišta - turist mora prijeći prijeći određe određenu nu udalje udaljenost nost od svog svog mjesta mjesta stalnog stalnog boravka boravka do do izabrane tur. destinacije 2. HETER HETEROGE OGENOS NOST T TURIST TURISTIČK IČKE E PONUDE PONUDE - najjednos najjednostavn tavnije ije se se može može definir definirati ati kao kao jedini jedini mogući mogući odgov odgovor or na prisutnu prisutnu heterogenost tur. potražnje

10

-

tur. tur. ponuda ponuda može može prež preživj ivjeti eti na tržiš tržištu tu ako ako je zanim zanimlji ljiva va kupc kupcima ima koji koji su voljni potrošiti vrijeme i sredstva da bi posjetili određenu tur. destinaciju i tu zadovoljili svoje potrebe i motive da bi bi se govorilo govorilo o heterogeno heterogenosti sti tur. tur. ponud ponude, e, prvo prvo je je potrebn potrebno o odredit odreditii prostor na kojem će se utvrditi prirodne i antropogene značajke prostora – resursi

3. NEELA NEELASTI STIČNO ČNOST ST TUR. TUR. PONU PONUDE DE - neelas neelastič tičnos nostt trž. ponu ponude de znači znači da da svoj svoj kapaci kapacitet tet ne može može mije mijenja njatiti i prilagođavati trenutnoj potražnji - potrebno potrebno je istaknu istaknutiti i vremensku vremensku dimenziju dimenziju ovog pojma, pojma, jer jer bilo bilo koji koji tur. tur. objekt pripremljen je za jednu god. ili sezonu i u tom razdoblju ne može se mijenjati - ako se u međuvre međuvremenu menu ustanovi ustanovi potreba potreba za za promje promjenama nama,, mogu mogu se se izvršiti izvršiti tek po završetku sezone i zatim promijenjeni ili adaptirani objekt pustiti u pogon tek u slijedećoj sezoni - planeri planeri tur. tur. izgradnj izgradnje e često često s investitorim investitorima a vode vode raspra rasprave ve da da li će veličin veličinu u objekta odrediti a) metodom vršnog ili b) prosječ ječno vr vršnog ka kapaciteta a) znači znači izjednačava izjednačavanje nje moguće moguće veličine veličine potražnje potražnje koje koje se očekuje očekuje u špici sezone, s ukupnim kapacitetom budućeg objekta b) svjesno svjesno se odbacuje odbacuje maksimaln maksimalna a potražnja potražnja u špici sezone sezone i određuju određuju manji privatni kapaciteti koji će prosječno omogućavati bolji stupanj iskorištenja kapaciteta 4. STAT STATIČ IČNO NOST ST TUR TUR.. PONU PONUDE DE - vezano vezano je uz uz pojam pojam što tur. ponudu, ponudu, točnije točnije uslugu uslugu možemo možemo konzumirati konzumirati samo na licu mjesta, dakle tamo gdje se nudi - tur. tur. ponuda ponuda je je nepren neprenos osiva iva,, statičn statična, a, te tur. tur. potroš potrošač ač mora mora doći doći u tur. tur. destinaciju gdje se nalazi ponuda za koju je zainteresiran - statičnost statičnost tur. ponude ponude se može minimizirati minimizirati samo efikasnom efikasnom promidžbo promidžbom, m, korištenjem različitih medija i promotivnih sredstava unijeti dinamički element ne bi li se privukao dovoljan broj zainteresiranih posjetilaca - bez tur. tur. prom promoc ocije ije stat statičn ična a tur. tur. ponuda ponuda ne ne može može funkci funkcioni onirat ratii 5. SEZO SEZONS NSKI KI KARA KARAKT KTER ER - to znači znači da da se u svim svim razdob razdobljima ljima godine godine ne ne koristi koristi jednakim jednakim intenz intenzitetom itetom - osnovna osnovna odrednica odrednica je klimats klimatski ki faktor, faktor, koji formira formira dvije dvije sezone: sezone: ljetnu ljetnu i zimsku - dok ljetnu karakterizi karakterizira ra more, more, sunce, sunce, visok visoke e tempera temperature, ture, bogata bogata flora flora i fauna; zimsku debljina i postojanost snijega( snježnog pokrivača)

14.

PREDMET RAZMJENE U TURIZMU

11

-

u tur turiz izmu mu to je TUR. TUR. USLU USLUGA GA,, no no pos posta tavl vlja ja se pita pitanj nje e što što to turi turist st – potrošač kupuje tako različito da ima specifičan naziv uzmemo li npr. kupnju kruha;  kada domaći rezident kupuje kruh, tada to spada u osobnu potrošnju, no kada taj isti kruh kupuje turisti ondaje to tur. usluga zakl zaklju juča čakk : tur. tur. uslu usluga ga nije nije dobi dobila la ime ime po po pre predm dmet etu u raz razmj mjen ene, e, već već po turis turistu tu  – kupcu turiz turizam am nije nije proi proizv zvod odna na djel djelat atno nost st već već sast sastav avni nica ca mnog mnogob obro rojn jnih ih uslu uslužn žnih ih djelatnosti, a 4 su osnovna gospod. područja koji neposredno djeluju u turizmu i bez kojih ne možemo govoriti o funkcioniranju tur. ponude 1. UG UGOS OSTI TITE TELJ LJST STVO VO 2. PROMET 3. PUTN PUTNIČ IČKE KE AGEN AGENCI CIJE JE 4. TRGOVINA -

-

-

sve sve su ovo ovo uslu uslužn žne e djel djelat atno nost sti,i, no samo samo putn putnič ičke ke agen agenci cije je može možemo mo svrs svrsta tatiti u «čiste» tur. aktivnosti UGOS UG OSTI TITE TELJ LJST STVO VO nij nije e iskl isklju juči čivo vo vez vezan ano o za za turi turist ste, e, već već jed jedni nim m dije dijelo lom mi za domaće stanovništvo i svoju proizvodnju bazira na pružanju usluga smještaja, prehrane i točenja pića TRGO TRGOVI VINA NA najč najčeš ešće će djel djeluj uje e i izva izvan n tur turiz izma ma,, a turis turistiti kao kao njih njihov ovii priv privre reme meni ni korisnici javljaju se samo privremeno, a prihodi od turizma turi zma su jedan manji dio ukupno ostvarenih prihoda. Ona posreduje između proizvođača i kupca, pruža trgovačke usluge PROM PROMET ET svoj svojim im kori korisn snic icim ima a pru pruža ža uslu usluge ge prij prijev evoz oza a ces cesto tom, m, zrak zrakom om,, željeznicom i vodenim putevima sva sva ov ova 3 sek sekto tora ra smat smatra ramo mo nosi nosite teljljim ima a tur tur.. akt aktiv ivno nost sti,i, no no ne ne pru pruža žaju ju usluge isključivo turistima PUTN PUTNIČ IČKE KE AGEN AGENCI CIJE JE svrs svrsta tane ne su među među prom promet etne ne djel djelat atno nost stii u novo novojj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, dakle njihove proizvode nazivamo turističkima, jer su to usluge putnicima, koji putuju iz posebnih pobuda ti putn putnic icii za za pro prove vedb dbu u svo svog g put putov ovan anja ja se prvo prvo kori korist ste e pro prome metn tnim im,, ugostiteljskim, te ostalim uslugama koje servisiraju putnike – turiste uobi uobiča čaje jeno no je da se TUR. TUR. PRO PROIZ IZVO VOD D def defin inir ira a kao kao ukup ukupno nost st ponu ponude de jedn jedne e prostorne cjeline koja se promatra, dakle, u pravilu, tur. proizvod nekog mjesta čine svi nositelji usluga tog mjesta, dok je njegova kompozicija nevidljiva, umjetna turi turist st / potr potroš ošač ač iz iz cij cijel elog og niza niza razl različ ičititih ih usl uslug uga a sam sam seb sebii izab izabir ire e pre prema ma svojim sklonostima i mogućnostima proizvode i usluge iz prezentirane ponude, na taj način formira svoj vlastiti TUR. PROIZVOD (-tko sastavlja proizvod?-)

15. PROBLEMATIKA RADNE SNAGE U TURIZMU -

problemat problematiku iku radne snage snage nemogu nemoguće će je je sagleda sagledatiti i analizirat analiziratii bez isticanja isticanja vremenske komponente, a općenito postoje 2 vremenska razdoblja poslovanja u turizmu: 1) CJELOGODIŠNJE POSLOVANJE – objekti stoje na usluzi turistima tokom cijele godine, a najčešće su locirani u velikim 12

urbanim sredinama, te se muče s niskim stupnjem iskorištenja u vrijeme vikenda i izrazite tur. sezone 2) SEZONSKO POSLOVANJE – objekti posluju samo određeni dio godine, dok su ostali dio zatvoreni, posluju tokom 3 intenzitetom različita razdoblja predsezona, sezona i podsezona -

turi turiza zam m je je rad radno no inte intenz nziv ivna na djel djelat atno nost st i ta obav obavljljan anje je te gos gospoda podars rske ke djelatnosti potrebno je mnogo radne snage, a tri su temeljna obilježja koja karakteriziraju probleme kadrova za tur. potrebe 1) VISOKI VISOKI STUPANJ STUPANJ ZAPOŠLJ ZAPOŠLJAVANJ AVANJA A ŽENSKE ŽENSKE RADNE RADNE SNAGE - s obzirom obzirom da da je turiz turizam am «ind «indust ustrija rija gost gostopr oprims imstva tva» » po temel temeljnim jnim obilježjima aktivnosti odgovara ženskoj radnoj snazi 2) VISOKO VISOKO SUDJELOV SUDJELOVANJE ANJE NEKVALI NEKVALIFICIR FICIRANE ANE RADNE RADNE SNAGE SNAGE - primar primarna na odred odrednic nica a u turizm turizmu u bi treba trebala la biti biti pruža pružanje nje kva kvalite litetne tne usluge turistima 3) POTREBA POTREBA ZA BROJNOM BROJNOM SEZON SEZONSKOM SKOM RADNO RADNOM M SNAGOM SNAGOM

16. TURIZAM U ŠIREM SMISLU -

obuh obuhva vaćća sve sve i sva svako koga ga,, koj kojii na na bil bilo o koj kojii nač način in sudj sudjel eluj uje e u obl oblik ikov ovan anju ju i aktivnostima namjenjenim turistima osim osim trgo trgovi vine ne,, prom promet eta, a, ugos ugostit titel eljs jstv tva a i putn putnič ičke ke agen agenci cije je,, koje koje dire direkt ktno no kontaktiraju s turistima, ovdje možemo govoriti i o poljoprivredi, šumarstvu, prehrambenoj industriji, građevinarstvu, zdravstvu…, tj. vrlo je teško naći neku ljudsku aktivnost koja na neki način ne ulazi u turističke aktivnosti

17. TURIZAM U UŽEM SMISLU -

prom promat atra ramo mo samo samo 2 gosp gospod odar arsk ske e dje djela latn tnos ostiti koj koje e su su teme temeljlj «či «čist stih ih» » tur. tur. aktivnosti, a to su : 1. ugosti ugostitel teljsk jska a djel djelatn atnost ost i 2. putn putnič ičke ke agen agenci cije je

-

jer jer turi turist st u mjes mjestu tu pri privr vrem emen enog og bora boravk vka a mor mora a kor koris istitititi usl uslug uge e smj smješ ešta taja ja,, prehrane i pića, dakle svoje primarne potrebe

18. DOMAĆA TUR. POTROŠNJA -

doma domaći ći tur turis istt svoj svoj dio dio oso osobn bne e potr potroš ošnj nje, e, nam namijijen enje jen n zado zadovo voljljav avan anju ju tur tur.. potreba, troše u granicama svoje zemlje, dakle vrše samo PRERASPODJELU već stečenog dijela osobnog dohotka u tur. odredištu tom tom ostv ostvar aren enom om potr potroš ošnj njom om doma domaći ćih h tur turis ista ta u naci nacion onal alni nim m okv okvir irima ima niti niti se smanjuje, niti se povećava nacion. dohodak tur. tur. pot potro rošn šnja ja dom domać aćeg eg stan stanov ovni ništ štva va pred predst stav avljlja a «mi «migr grac acijiju» u» osob osobne ne potrošnje, kao što i domaći turistički promet predstavlja migraciju stanovništva u granicama jedne zemlje

13

19. DEVIZNI PRILJEV + RAZLIKA PRILJEVA I ODLJEVA -

inoz inozem emni ni tur. tur. potr potroš ošač ač unos unosii u odab odabra ranu nu tur. tur. rece recept ptiv ivnu nu zeml zemlju ju dio dio sredstava svoje osobne potrošnje namijenjenu tur. potrošnji, uz napomenu da  je osobni dohodak dohodak stekao u domicilnoj zemlji zemlji na taj taj nač način in dola dolazi zi do OD ODLI LIJE JEVA VANJ NJA A nov novča čane ne mase mase,, tj. tj. do sman smanjijiva vanj nja a nac. Bogatstva emitivne zemlje uz istovremeni PRILJEV novčane mase, tj. povećanja nac. proizvoda receptivne tur. zemlje nakon ostvarene tur. potražnje tako su nastala 2 oprečna interesa: s jedne strane emitivna zemlja nastoji utjecati na smanjivanje odlazaka svojih građana u inozemstvo, a s druge strane receptivna tur. zemlja nastoji utjecati na povećanje dolazaka inozemnih posjetilaca u svoju zemlju

20. «NEVIDLJIVI IZVOZ» ILI «IZVOZ NA LICU MJESTA» -

turiz turizam am je znat znatan an izvo izvorr dev deviz izni nih h sred sredst stav ava a i sa tim i izv izvoz ozna na djel djelat atno nost st koja koja svoje prihode ostvaruje «nevidljivim izvozom» ili «izvozom na licu mjesta» ogro ogromn mne e su su pre predn dnos ostiti tur turiz izma ma u odn odnos osu u na na dru druge ge izv izvoz ozne ne djel djelat atno nost stii jer jer na tur. tržištu turist putuje do mjesta potrošnje te se roba ili tur. usluga konzumiraju na licu mjesta u tur. destinaciji izbj izbjeg egav ava a cari carins nska ka opte optere reće ćenj nja, a, tran transp spor ortn tne e troš trošar arin ine, e, pore poreze ze…, …, ne prol prolaz azii se izvozna kontrola kvalitete i standarda, mogućnost formiranja prodajnih cijena koje su mnogo više od cijena za istu i stu robu koja se može prodati u inozemstvu

21. PLATEŽNA BILANCA -

pute putem m nje nje se prat pratii ulog uloga a i mjes mjesto to turi turizm zma a u ukup ukupno nojj raz razmj mjen enii s inozemstvom prem prema a def defin inic icijijii MMFMMF-a a to to je je sta statitist stič ički ki prik prikaz az koji koji pov povez ezuj uje e odr određ eđen eno o razdoblje, a pokazuje: 1) transakcij transakciju u robom, usluga uslugama ma i dohotkom, dohotkom, između između privrede privrede i ostalog ostalog svijeta 2) promjene promjene vlasni vlasništva štva i ostale ostale promjen promjene e u monetarnom monetarnom zlatu te privrede 3) jednostra jednostrane ne transfere transfere i potrebne potrebne protustavk protustavke e za uravnoteže uravnoteženjem njem u računovodstvenom računovodstvenom smislu

14

-

plat platež ežna na bila bilanc nca a zem zemljlje e evi evide dent ntir ira a uku ukupa pan n izn iznos ostt tur tur.. potr potroš ošnj nje e koj koju u realiziraju turisti iz inozemstva prilikom svog boravka u tur. destinaciji, od ulaska do izlaska iz zemlje osim osim pot potro rošn šnje je u ugo ugost stititel eljs jstv tvu u ukl uklju juču čuje je i tro trošk škov ove e kup kupnj nje e ben benzi zina na do kon konač ačno nog g izno iznossa dola dolazi zi se se razl različ ičititim im met metod odam ama, a, a najv najveć ećim im dij dijel elom om se se baziraju na procjenama, te se ne može govoriti o točnim, već procjenjenim vrijednostima

22. TRI NAČINA FINANCIRANJA TURIZMA 1) bank bankar arsk skii kre kredi dititi 2) interes interes – invest investiranja iranja stranog stranog kapita kapitala la 3) poslovno poslovno povezi povezivanje vanje s drugim drugim privredni privrednim m djelatnost djelatnostima ima

23. NETO DEVIZNI EFEKT -

pokazuje pokazuje visinu visinu prihoda prihoda u turizmu turizmu,, umanjeno umanjenog g za devizne devizne rashode rashode za uvoz uvoz proizvoda, bez kojih se devizna potrošnja ne bi realizirala to je uvozni uvozni sadrža sadržajj turističk turističke e potrošn potrošnje, je, dakle dakle svih proizvoda proizvoda koji se ne ne proizvode u našoj zemlji ili nisu dovoljno kvalitetni, te ih je potrebno nabaviti u inozemstvu potreb potrebno no je naves navestiti i vrijedno vrijednost st uvozn uvoznog og sadrž sadržaja aja koji koji koris koristiti domaća domaća proizvodnja, proizvodeći domaće proizvode koje kupuju inozemni turisti da bismo bismo naveli naveli sve sve elemen elemente te koji koji ulaze ulaze u proraču proračun n neto neto devizn deviznog og efekta efekta,, potrebno je uključiti i vrijednosti investicija u ugostiteljstvo i to kao direktan uvoz roba potrebnih pri investiranju turizam turizam ostvaru ostvaruje je vrlo vrlo visok visok neto devizni devizni efekt, efekt, što znači znači da djeluje djeluje uz vrlo vrlo nisku uvoznu osnovicu s obziro obzirom m da je turi turiza zam m jedno jedno od od rijetki rijetkih h gosp. gosp. djela djelatno tnosti sti koje koje mogu mogu djelovati na temelju domaćih resursa, a što je viši stupanj razvijenosti cjelokupnog gosp. to je viši neto devizni efekt, jer se time automatski smanjuje uvoz

24. DEFINICIJA TURISTA DO «DZSH» -

-

turist turist je svak svaka a osoba osoba koja koja u mjestu mjestu izvan izvan svog svog preb prebiva ivališ lišta ta proved provede e najmanje 1 noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora i rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova da ne ne bi dolazilo dolazilo do dvost dvostrukih rukih podataka podataka,, statistik statistika a evident evidentira ira broj broj dolaza dolazaka ka turista, a ne broj turista, jer on je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi, i svaka promjena mjesta ili objekta dolazi do ponovnog istraživanja

15

25. ŠTO POKAZUJE PROSTORNA DISTRIBUCIJA SMJEŠTAJNIH SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U RH? -

prostorni prostorni razmještaj razmještaj smještajni smještajnih h kapac kapaciteta, iteta, osnovnih osnovnih nosilaca nosilaca tur. ponude, ponude, pokazuje da je naša zemlja u turizmu orijentirana prema obalnom području, nosi sve karakteristike mediteranske tur. zemlje 95 % smješ smještaj tajnih nih kapa kapacit citeta eta se se nalazi nalazi na na primor primorsko skom m područ području ju no, pođe pođe lili se od teze teze da smo smo sredn srednjoe joeuro uropsk pska, a, planin planinska ska i pano panonsk nska a zemlja, raskrsnica puteva i kultura, iznimno bogate povijesti, dovodi do zaključka da još ima dovoljno prostora za diverzifikaciju naše tur. ponude dominacija dominacija smještajni smještajnih h kapac kapaciteta iteta na obalnom obalnom području području prvenstve prvenstveno no je odraz zahtjeva tržišta iz godine u godinu i povećanog zanimanja za tur. boravkom na tom području s obzirom obzirom da smo zemlja zemlja raskrsn raskrsnica ica mnogih mnogih znača značajnih jnih prometnih prometnih pravaca, pravaca, realno je očekivati da će moteli, klasični objekti uz cestovne prometnice dobiti veći značaj očekuj očekuje e se poveća povećanje nje izgr izgrad adnje nje i tur. tur. naselj naselja, a, odnos odnosno no osnov osnovnih nih i komplementarnih kapaciteta iz 25:75 treba promijeniti u 40:60

26. RH U 2005. g. -

prvi i osnovn osnovnii zadatak zadatak je hitna hitna obnova obnova objekata objekata uništenih uništenih ratom, zbog dugog boravka prognanih ili zato što su stari - istovremen istovremeno, o, potrebno potrebno je izvršiti izvršiti potrebne potrebne rekonstru rekonstrukcije kcije i adapta adaptacije cije objekata, te ih približiti današnjim zahtjevima tržišta, tehnološki  jednostavnije, a sadržajno sadržajno raznovrsnije - potreban potreban je i novi strukturaln strukturalnii odnos odnos osnovnih osnovnih komplemen komplementarni tarnih h kapaci kapaciteta teta iz 25:75% u 40:60, a za to je potrebna stimulacija države koja bi poreznom politikom u kreditima stimulirala izgradnju osnovnih kapaciteta

16