Gospodarenje u zdravstvu Henrietta BeneviBenevi-Striehl, -Striehl, dr.med.
Ciljev i
razumjeti jezik zdravstvene ekonomike primjenjivati koncepte zdravstvene ekonomike koji se pojavljuju u situacijama odluivanja znati postaviti pitanja vana za komunikaciju sa zdravstvenim ekonomistima
Ciljev i
razumjeti jezik zdravstvene ekonomike primjenjivati koncepte zdravstvene ekonomike koji se pojavljuju u situacijama odluivanja znati postaviti pitanja vana za komunikaciju sa zdravstvenim ekonomistima
rasporeivanj rasporeivanje ivanjee ogranienih ogranienih ograni enih sredstava Gospodarenje ²² raspore izmeu razliitih ciljeva ciljeva koji su u meusobnoj kompeticiji Ekonomika - racionalna Ekonomika racionalna upotreba upotreba raspoloivih raspoloivih sredstava
onomija i Ek onom
osobitosti zdravstvene zatite
Zdravstvena zatita ²² gos gospo gospodarske podar darske ske zakonit zako zakonitosti? nitost osti? i? Da li je zdravlje roba? ivot nema cijene? Bol, nemo, strah...
Bez obzira na ime, ekonomika nije primarno Åekonomski´ rad i ne radi se uvijek o novcu!!! Novac je samo jedan od resursa. Drugi resursi su ljudi, vrijeme, prostor... Trokovi mogu biti opipljivi i lako izraeni pomou monetarne vrijednosti kao to je sluaj s lijekovima, osobljem, putnim trokovima ² ² iilili mogu biti neopipljivi poput boli li ljudskog ivota...
to je potreba? Stanje zdravlja pojedinca prije primanja zdravstvene skrbi Sposobnost pojedinca da mu zdravstvena skrb pomogne (vea sposobnost pomoi znai veu potrebu).
Osobitosti gospodarenja u zdravstvu
Nepredvidiva pojava pojedinih tekih bolesti Utjecaj ponude na cijenu zatite Ovisnost zdravstvenog stanja o drugim djelatnostima osim zdravstvene Znaenje kvalitetnog strunog i ljudskog djelovanja u zdravstvenoj zatiti Velika koncentracija strunjaka i kapital au zdravtsvenoj industriji Velik utjecaj subjektivnih stavova pri ocjeni zdravstvenog stanja, predrasude prema nekim bolestim ai nainu zdravstvenog ponaanja Vaan utjecaj etike i kulture Tradicionalna uzajamnost i solidarnost Asimetrija informacija
Zdrav lje ²² drutvena vrijednost imbenici napredk a: BOG ATSVO: OKOLI , mogunost infrastrukture ZDRAVLJE: snaga i stvaralatvo naroda OBRAZOVANJE: znanje i sposobnosti POLITIKA MO: cilj i vodstvo PROIZ VODNJA: stvaranje novih vrijednosti
Sadraji zdravstvene ek onomik e
Temeljna pitanja o shvaanju vrijednosti zdravlja i bolesti te faktorima koji na njih utjeu Makroekonomska pitanja: ekonomika i zdravstvena politika (udio BDP za zdravstvo) Mikroekonomska pitanja: nain ocjene i plaanja zdravstvene potronje (maksimiranje uinka) Metode ekonomskog vrednovanja primjenjene u zdravstvu: kotanje i korist, kotanje i uinkovitost, kotanje i dobrobit
Zak oni trita
Odnos ponude, potranje i cijene Zakon opadajue granine korisnosti Time preference ²² ulaganje kroz vrijeme daje veu vrijednost Ekonomija razmjera ²² masovna proizvodnja Komplementarnost i zamjenjivi izvori sredstava
Ocjenji vamje e k onominosti u zdravstvu
1. 2.
Vano je imati jasno odreen cilj; smanjenje smrtnosti, invalidnosti, boli, kvaliteta ivota, unapreenje zdravlja... Dva pristupa: Moemo li za ista sredstva dobiti vie vrijednosti Moemo li promjenom postupka dobiti istu korist za manje novca
Mjerilo
Q ALY ALY ²² quality adjusted life years Koliko kota jedan Q ALY? Sluajni test kolesterola i lijeenje u dobnoj skupini 2525 -39 = 5780 Sluajni test kolesterola i dijeta u dobnoj skupini 4040 -65 =220
I pak...
Pravilo: najskuplje i najmanje ekonomino ono to nije uspjeno i ono to je nepotrebno.
Mjerilo
DALY ²² disability adjusted life years ² DALY ² godine ivota s prihvatljivom nesposobnou (World bank, WHO 1993. Investing in health) Koliko produktivnih godina odnosi teret pobola, koje investicije u zdravlje su najopravdanije
Meuigra 3 imbenik a
Zdravstvena potreba Zahtjev i traenje zdravstvene zatite Upotreba zdravstvene zatite
imbenici koji djeluju na koritenje zdravstvene zatite vaan su dio ekonoskih analiza.
FINANCIRANJE ZDRAVSTV ENE ZATITE I ZDRAVSTV ENO OSIGURANJE
Osigurati sredstva za zdravstvenu zatitu Postaviti ispravne ekonomske poticaje u koritenju i pruanju zdravstvenih usluga Osigurati da korisnici imaju odgovarajui pristup individualnoj zdravstvenoj zatiti Osigurati financiranje javnojavno-zdravstvenih usluga od ope vanosti
rast zdravstvene potronje - izvori sredstava ostaju ogranieni
arak teristik e trita
K
Demografske promjene Promjene u mortalitetu i morbiditetu Razvoj skupe medicinske tehnologije Zdravstvo kao radno intenzivna djelatnost Asimetrija informacija Ekonomski interesi
OSNOVNI PRINCIPI RAZVIJENE ZDRAVSTV ENE POLITIK E
EFIK ASNOST (EFFICIENCY)
PRAV EDNOST (EQUIT Y )
Osnovni kriteriji vrednovanja financiranja zdravstvene zatite (Raspodjele zdravstvenih resursa)
kao ekonomski pojam je mogue definirati kao odnos outputa (uinaka, prihoda, koristi) prema inputima (resursima, ulaganjima, trokovima), ili, drugim rijeima, kao uspjenost koritenja resursa . Ef ik asnost
Makro-efikasnost Makroudio BDP za zdravstvo Mikro--efikasnost maksimiranje uinaka Mikro Efikasan zdravstveni sustav sustav => max. max. kvaliteta uz min.. tro min trok k ove
PRAVEDNOST u f inanciranju zdravstvene za zatite
financiranje u skladu s mogu mogunostima pojedinaca princip vertikalne vertikalne pravednosti pravednosti
Pravedan sustav sustav financiranja zdravstva financiranje pozitivno povezano s mogu moguno nouu plaanja pla anja,, tzv. Kakwani indeks progresivnosti (progresivan, proporcionalan, regresivan)
Princi p horizontalne pravednosti
Princip pravednosti u pruanju zdravstvene zatite, a podrazumjeva da svaki pojedinac dobiva jednaku zdravstvenu usluga za jednaku zdravstvenu potrebu.
PRIHODI (NA INI FINANCIRANJA ):
POREZI DOPRINOSI SOCIJALNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA PREMIJE PRIVATNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA OSOBNI RA RAUNI MEDICINSKE TEDNJE IZRAVNO PLAANJE ZDRAVSTVENIH USLUG A (´Out(´Out-of of--pocket payments, user chargersµ) Z AJMOVI, POTPORE, DONACIJE
Pojmov i
Porezi: vrsta javnih prihoda koja se pojavljuje kao prisilno plaanje dravi bez protunaknade Doprinosi: vrsta javnih prihoda u kojih je pruena usluga razmjerna plaenom doprinosu (usluga razmjerna uplatama). U Hrvatskoj se ubiru iz plae i na plau (tj. Na teret zaposlenika i na teret poslodavca). To su prihodi izvanproraunskih fondova zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Slue za financiranje usluga koje imaju socijalnu komponentu.
Skupljanje novca unaprijed u cilju zajednikog podnoenja rizika
indirektni nain plaanja zdravstvene zatite putem tree strane nastao kako bi se graani zatitili od financijskog rizika bolesti
Osnovni elementi i odnosi u f inanciranju zdravstvene zat ite posredna institucija sabira platitelj doprinosa usluga
A f i i j (dopr i osi, prem ije)
graani (osiguranici, zdravstvene usluge
C
B f i iran je (plaan je pruate lja)
pruatelji usluga (lijenici, zdravstvene ustanove)
Kljuni subjekti u svakom zdravstvenom sustavu su:
graani, osiguranici, pacijenti 2.pruatelji zdravstvenih usluga 3.posredna instituicija (sabira prihoda i platitelj usluga) 1.
Osnovni funkcionalni odnosi izmeu aktera u zdravstvenom sustavu su: A ) sakupljanje prihoda B ) udruivanje, agregiranje financijskih sredstava, kupovanje ili plaanje zatite C ) pruanje zatite
Naini plaanja lijenik a i zdravstvenih ustanova
metodom plae (odreeni iznos novca za odreeni vremenski period), glavarine (odreeni iznos po pojedinom pacijentu upisanom na listi lijenika za odreeni period), prema sluaju (prema skupinama dijagnoza istih ili slinih trokova lijeenja, PPTP, DTS, engl. diagnosis (´cijena -puta puta-related groups groups - - DRGs), prema usluzi (´cijenauslugaµ, engl. fee ). fee- -for for- -service service
Zdravstvene ustanove mogu biti plaane putem opeg prorauna (procjene svih trokova), glavarine, prema sluaju (dijagnostikim skupinama), prema danu (odreeni iznos po pacijentu za svu zatitu za svaki dan proveden u bolnici), prema usluzi (prema posebnim cijenama sa svaki medicinski postupak), i putem grantova (potpore od strane vlade za kapitalna ulaganja: nabavku skupe opreme i izgradnju
Dravno financiranje kroz poreze
Beveridge
model , prema Lordu Beveridgu na
temelju ije inicijative je model nacionalne zdravstvene slube prvi put uveden u Velikoj Britaniji 1948. godine. Osnovno obiljeje ovog sustava financiranja je da zdravstvenu zatitu financira drava iz dravnog prorauna a sredstva se prikupljaju kroz ope oporezivanje.
Problem transparentnosti, odluivanja o novcu, pritiska bogatih... upravljanje tim sustavom je relativno lagano, efikasan je jer omoguava izravnu kontrolu trokova, omoguava opu pristupanost preteno kvalitetnih usluga u odnosu na relativno mala financijska sredstva, osigurava visok stupanj pravednosti u financiranju po principu finaciranja prema mogunostima plaanja
Socijalno zdravstveno osiguranje
Sustav financiranja na osnovi socijalnog zdravstvenog osiguranja naziva se i Bizmark model , prema kancelaru Bismarcku za vrijeme ije vlasti je 1883. godine u Pruisiji po prvi put uveden ovakav model financiranja zdravstvene zatite
arak teristik e
K
da je socijalno zdravstveno osiguranje obavezno. obavezno . Cjelokupno stanovnitvo ili neki njegovi dijelovi (npr. zaposleni s dohodkom koji ne prelazi odreenu granicu) zakonski se obavezuju na osiguranje zdravstvenih i s njima povezanih drugih rizika. da graani ²² osiguranici redovito uplauju doprinose osiguranja, obino u vidu odreenog postotka od prihoda ili plae. da postoje posredna administrativna tijela (fondovi zdravstvenog osiguranja, bolesniki fondovi) koji imaju glavnu ulogu u upravljanju prikupljenim financijskim sredstvima i plaanju zdravstvenih usluga.
Prednosti sustava financiranja putem socijalnog zdravstvenog osiguranja su to je sustav financiranja transparentniji od poreznog i zato prihvatljiviji u javnosti, osigurava visoki stupanj izbora, visoku razinu usluga uglavnom vie kvalitete, te visok stupanj zadovoljstva korisnika.
Problemi
Pretjerano i nepotrebno koritenje zdravstvene zatite uvjetovano samim postojanjem zdravstvenog osiguranja. Pretjerana ponuda i pretjerano koritenje usluga uzrok je prevelike zdravstvene potronje. Kako bi se platili trokovi prekomjernog koritenja usluga, dolazi do stalnog poveanja doprinosa i makromakro neeikasnosti sustava, stalnog porasta udijela zdravstvene potronje u bruto drutvenom proizvodu.
Pri vatno zdravstveno osiguranje
Razni oblici privatnog financiranja zdravstvene zatite ukljuuju privatno zdravstveno osiguranje, osobne raune medicinske tednje, i izravno plaanje trokova zdravstvene zatite.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje u Europi
Dobrovoljno privatno zdravstveno osiguranje moe biti zamjensko, dodatno i dopunsko
Zdravstveno osiguranje
Pov ijesni razvoj Zdravstveno osiguranje je star oblik financijskog osiguranja od zdravstvenog zdravstvenog rizika.
Bolesniko osiguranje ² Bolesni ² dobrovoljno udrui vanje gra graana
udruivanje gra graana ana osiguranje u slu sluaju bolesti prava na nov nov anu naknadu i medicinski tretman nastaje u 13. ²² 15. stolje stolje u na temelju posebno ugroenih zanimanja: rudari,ku rudari,kune sluge doprinosi ²² fiksni izvori ugovorni lije lijenici
2. Obvezno zdravstveno osiguranje
obvezno zdravstveno osiguranje za rudare, dravne slubenike i sluge fiksni iznosi doprinosa ili proporcionalno zaradama to su upla uplaivali radnici i poslodavci 1883. u Njema Njemakoj se osniva nacionalno obvezno zdravstveno osiguranje izvorno je ono bilo zamiljeno za zaposlene koji zara zara uju uju ispod odre odreeno enog g minimuma cenzus (prihodovni limit)
RH, mjeov iti ²² preteno preteno Bismarc
HZZO dravna institucija, to nije poeljna situacija, jer je u pravom modelu socijalnog zdravstvenog osiguranja administrativno tijelo neovisno. Trenutno je obvezno zdravstveno osiguranje regulirano: Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju:
U Republici
Hrvatskoj zdravstveno osiguranje je obvezno i dobrovoljno Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje...
Zakonom o zdravstvenoj zatiti:
Ovim se Zakonom ureuju naela, mjere, nain provoenja te organizacija zdravstvene zatite... Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovaka drutva i privatni zdravstveni radnici pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom, Zakonom o zdravstvenom osiguranju, Zakonom o ustanovama i Zakonom o trgovakim drutvima...
SUVREMENO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
U ve veini razvijenih zemalja postoji zdravstveno osiguranje ²² obavezno ili privatno. Osnovni element zdravstvenog osiguranja je solidarnost. To je socijalno osiguranje od ekonomskih posljedica bolesti.
Formalno sudjelovanje graanagraanaosiguranik a u plaanju dijela trok ova zdravstvene zatite
(engl. cost ) moe biti u slijedea tri glavna oblika: cost- -sharing sharing suplaanje ili doplata po usluzi (engl. co co- -payment payment , kod nas popularno nazvana µparticipacijaµ): pacijent plaa odreeni novani iznos za svaku koritenu uslugu - pregled, zahvat, recept, bolniki dan (npr. 5 kuna za recept, 15 kuna za pregled); suosiguranje (engl. co ): pacijent plaa postotak od co- -insurance insurance ukupne cijene usluge (npr. 15% od cijene lijeka, 20 % od cijene pretrage); franiza (engl. deductible ): pacijent osobno plaa trokove zatite do odreenog iznosa.
Nef ormalno sudjelovanje graana
Plave kuverte Pokloni
Kontrola trokova
Zdravstvenu potronju je teko smanjiti,ali se moe kontrolirati. Elementi kontrole su: zdravstveni standard standardi i normativi zdravstvene djelatnosti ciljevi zdravstvene zatite
Ek onomsk a evaluacija ² ² znanost iza umjetnosti donoenja odluk a
Sve profesionalne aktivnosti ukljuuju donoenje odluka. To moe biti poseban izazov kada je rije o ouvanju i promicanju zdravlja i prevenciji bolesti s obzirom: da je rezultat odluke kvaliteta ivota ili ivot kao takav da su resursi ogranieni da su dokazi o rezultatima i resursima rijetko savreni
este odluk e k oje uk ljuuju zdravstveno--ek onomsk u evaluaciju zdravstveno su sljedee:
odluke koje se tiu uvoenja novih intervencija ili usluga odluka o tome koji dio intervencije ili usluge e se financirati ako nema novca za financiranje svih dijelova programa, intervencije ili usluge odluka o tome koji je najbolji nain zarade iz intervencije ili usluge.
Ekonomska analiza bavi se povezivanjem uinaka s trokovima. Jednako se povezuje s uinkovitosti i resursima
Zato moramo govoriti o zdravstvenim sustav ima?
Jer se programi, intervencije i usluge esto Åkopiraju´ iz drugih zemalja i zdravstvenih sustava. Zato je taj podatak vaan? Npr. U SADu e biti uspjenija jer stanovnitvo mora plaati iz vlastitog depa za zdravstveno osiguranje koje je privatno i ima svoje trine uvjete. Zato je ipak bolje imati princip solidarnosti ili plaanja zdravstva. Usluga iz poreza?
Kada je rije o Velikoj Britaniji ili kontinentalnoj Europi, sredstva za zdravstvo uglavnom dolaze iz dravnog budeta pa se oni koji odluuju trebaju osjeati odgovornima za njohovo troenje. Tehnik e ek onomsk e evaluacije pomau ot k riti balans ili k ompromis meu opcijama i uiniti odlui vanje otvorenim prema javnost i i uk ljui vanju drugih u odlui vanje.
Pitanja k oja emo si postav iti
to elimo postii? Koji su naini za postizanje cilja? Da li je uope neto mogue postii izabranim nainom? Da li se razne opcije mogu usporediti uzimajui u obzir i razliite uinke i dobiti? Koji trokovi prate odreenu mogunost uzimajui u obzir ne samo zdravstvene ibenike i opipljive trokove nego i druge imbenike prema socijalnim servisima i prema pacijentu?
Slino, ak o se usluga treba uk inuti, promiljanje je sljedee:
to elimo postii? Koje su mogunosti postizanja cilja? Koje e se dobroditi na taj nain izgubiti? Koji e se resursi osloboditi? Kako se osloboeni resursi mogu iskoristiti i ciljevi realizirati u usporedbi s dosadanjom uslugom?
