rječnik
turizma Urednici
dr. Boris Vukonić dr. Nevenka Cavlek
MASMEDIA
Urednici dr.
Boris
Vukonić
dr. Nevenka Cavlek
Suradnici dr. Mirna Andrijašević dr. Mato Bartoluci dr. Miljenko Bilen V
dr. Nevenka Cavlek dr. Stjepan Češljaš dr. Vilim Gorenc dr. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 388.40 (03) RJEČNIK turizma / . - Zagreb: Masmedia, 2001; -536 str; 23 cm ISBN 953-157-111-2 1. Vukonić, Boris. -1. Turizam - - Leksikon 410119098
Jadranko Grgona t dr. Božena Horvat dr. Boris Pirjevec dr. Darko Prebežac dr. Josip SeneČić V
dr.
Semso
___
Tanković
dr. Boris Vukonić
Predgovor Fenomen turizma jedna je od onih pojava koje su obilježile drugu polovicu XX. stoljeća, a po mnogima turizam će u XXI. stoljeću postati najveći gospodarski sektor svijeta. Kao i sve društvene pojave i turizam je podložan stalnim promjenama. One su danas predmetom brojnih stručnih i znanstvenih istraživanja i rasprava. Tako je i s turizmom u Hrvatskoj: unatoč turbulentnim vremenima u kojima se odvijao njegov rast i razvoj, on je doživio velike uspone i velike padove, velika priznanja i velike optužbe, ali je uvijek izazivao velika očekivanja, na svim područjima njegova utjecaja. Iznimno važna uloga turizma u gospodarskom razvoju, za Hrvatsku se pokazala još važnijom u njezinu nastojanju za stvaranjem ne samo suvremenoga gospodarstva nego i same suvremene države. Uspostava pravnog okvira i modernih tržišnih institucija u turizmu samo je dio neophodnih pretpostavki kako bi se turizam u Hrvatskoj razvijao u željenom smjeru i sa željenim opsegom. Nisu manje važni znanstveni, obrazovni i informacijski aspekti; proizvodnja i širenje znanja i informacija koje će činiti znanstvenu i obrazovnu infrastrukturu hrvatskog turizma i podupirati njegov razvoj. "Rječnik turizma" nastao je ponajprije iz potrebe da se priredi znanstveno utemeljeno i kompetentno štivo, kao cjelovit pogled na suvremeni turizam, koji na jednom mjestu sabire sve bitne pojmove, jasno i precizno određene. To štivo pruža u kondenziranom obliku sva temeljna znanja neophodna turističkim djelatnicima, poduzetnicima, menedžerima i gospodarstvenicima, ali isto tako i novinarima te studentima i nastavnicima. Tako smo dobili istodobno suvremeni leksikografski priručnik za akademske potrebe i pouzdan savjetnik svima onima koji se bave ili ih zanima turistička problematika. "Rječnik turizma" specijalizirani je rječnik enciklopedijskoga karaktera, prvi takve vrste u nas, u kojem 13 znanstvenika s Katedre za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu objašnjava 2 300 najvažnijih pojmova, kratica, institucija i organizacija iz svih sektora turizma: putovanja i turističkog posredovanja, ugostiteljstva i hotelijerstva, prometa, menedžmenta i marketinga, sporta i rekreacije, kulture i ekologije, turističke geografije i sociologije, statistike i dr. U Rječniku se ne polemizira, već se jasnim ali stručnim jezikom obrazlažu pojedini pojmovi na temelju prihvaćenih stajališta u svjetskoj turističkoj literaturi. Strani izrazi (uglavnom engleski), gdje god je to bilo moguće, zamijenjeni su odgovarajućim hrvatskim izrazima. Time se nastojalo unaprijediti hrvatsko turističko nazivlje. Osnovnom tekstu Rječnika dodani su englesko-hrvatski i njemačko-hrvatski rječnik turističkog nazivlja, svaki s više od 2 000 izraza. U ime autora zahvaljujemo izdavaču i svima koji su autorskom timu pomogli u izradi Rječnika, a posebno asistentima na Katedri za turizam Ivici Čačiću, Kseniji Keča, Oliveru Kesaru i Rozaliji Trošelj.
Prof. dr. Boris Vukonić Doc. dr. Nevenka Cavlek
A sinonima te u slučaju kompleksnijih natuknica).
ZNAKOVI I KRATICE Kratice: akr. akronim, am. američki, engi. engleski, f. femininum (ženski rod), fr. francuski, hrv. hrvatski, kn kuna, krat. kratica, lat. latinski, m. maskulinum (muški rod), mil. milijun, mlrd. milijarda, n. neutrum (srednji rod), njem. njemački, pl. plural (množina), sin. sinonim, supr. suprotno, šp. španjolski, tal. talijanski, ZOO Zakon o obveznim odnosima, ZOUD Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, ZTD Zakon o trgovačkim društvima Uputnice: Znak -* ispred neke riječi (ili sintagme) u objašnjenju natuknice upućuje na to da je ona obrađena kao posebna natuknica i uvrštena na mjesto koje joj pripada po abecednom redu; uputnica se redovito upotrebljava kad se objašnjenje jedne natuknice prebacuje na drugu da bi se izbjeglo suvišno ponavljanje (u slučaju
AAA (akr. od engi. American Automobile Association), Američko automobilsko udruženje, poznatije pod nazivom "Triple A", najveći automobilski klub na svijetu, osnovan 1902. godine. Danas AAA ima 40 milijuna članova u SAD-u i Kanadi i nastoji zadovoljiti kompleksne potrebe automobilskih putnika. AAA je vlasnik i više od 1 000 turističkih agencija diljem SAD-a i Kanade. Turističke agencije AAA nude različite usluge svojim članovima i ostaloj klijenteli poput prodaje zrakoplovnih, brodskih i željezničkih karata, individualne ili grupne turističke aranžmane, rezervacije smještaja u hotelima, usluge rent a cara, putno osiguranje, itd. AAA je ujedno i najveći prodavač putničkih čekova American Expressa u svijetu. Članovi AAA mogu ostvariti razne beneficije i popuste u više od 1 100 restorana i na oko 1700 lokacija različitih atrakcija te 30% popusta na smještaj u hotelima poput Hiltona, Hyatta i još mnogo drugih pogodnosti. ABACUS -* rezervacijski računalni sustavi. aboridžinska kultura (engi. Aboriginal culture, njem. KulturderAborigines),
ABTA 10 AEA pojam udomaćen u anglosaksonskoj stručnoj ' literaturi kao obilježje kulture prasta novnika neke destinatije (engi. abori' ginal starosjedilac, urođenik). Označava i tip turističkih aktivnosti kojima se bave lokalni stanovnici (aboridžinski turizam) i samu predindustrijsku kulturu i stil života stanovništva - na sjeveru Finske, Laplandu, udaljenim otocima, itd. - svugdje gdje su očuvane starosjedilačke zajednice. Danas je ta kultura značajan privlačni motiv dolaska turista u tu destinaciju. Srodan pojam je autohtona kultura, autohtoni turizam. ABR (akr. od njem. Amtlichers Bayerisches Reisebüro), njemački lanac putničkih agencija osnovan 1910. godine. To je prva putnička agencija kojoj je u Njemačkoj bilo dozvoljeno prodavati željezničke karte po originalnoj cijeni izvan staničnih zgrada. Otuda i "amtlich" (službena, oficijelna) u nazivu agencije.
aerobika abrazija (engl, abrasion, njem. Abrasion, Küstenabtragung), razorno djelovanje morskih i jezerskih valova kojim se ruši i potkapa obala. Na pojedinim mjestima stvaraju se strmi i često vrlo impresivni dijelovi obala koje nazivamo klifovi. Turistički su posebno zanimljivi dijelovi obale Velike Britanije i Irske, gdje je klifovita obala i razorno djelovanje morskih valova vrlo izraženo.
U
agencija ABTA (akr. od engl. Association of British Travel Agents), Udruženje britanskih putničkih agenata u koje je učlanjeno više od 7 000 agencija i turoperatera. Osnovano 1950. godine. Članovi Udruženja većina su britanskih turističkih agencija i turoperatora, koji se moraju
pridržavati strogih pravila Udruženja, poput Kodeksa ponašanja (Code of Conduct) kojim se reguliraju aspekti odnosa između tur opera tora i turističkih agencija prema klijentima. ABTA ima ulogu određivanja kriterija za ulazak u članstvo, nadgleda financijsko poslovanje Članica, određuje opće uvjete poslovanja i arbitrira, bavi se problemima potrošača i rješava njihove žalbe, vodi brigu o Udruženju, uključujući i odnose s javnošću, te kontrolira upotrebu zaštitnog znaka Udruženja. Svake godine ABTA organizira savjetovanje na kojem članice udruženja raspravljaju o svakodnevnim problemima struke i upoznaju se s novim trendovima na turističkom tržištu. Skup članica ABTA drugi je najveći skup te vrste u svijetu. ABTA izdaje i svoj mjesečnik ABTA Magazine. ACAA (akr. od engl. Air Carrier's Association of America), Udruženje američkih zrakoplovnih kompanija, osnovano 1997. godine s namjerom da na Capitol Hillu zastupa interese zrakoplovnih kompanija s niskim operativnim troškovima poslovanja (low cost carriers). Među predstavnike takvih zrakoplovnih kompanija možemo svrstati: Western Pacific/ Frontier, AirTran/Valuejet, Sprint and Reno i dr. ACTA (akr. od engl. Alliance of Canadian Travel Association), Udruženje turističkih agencija i turoperatora Kanade, neprofitna nacionalna udruga, osnovana 1977. godine. Članice udruženja su putničke agencije, turoperatori, nacionalne i inozemne zrakoplovne kompanije, hoteli, turističke zajednice, brodske i željezničke
kompanije, rent a car organizacije i drugi ponuđači usluga u turizmu. Glavni zadaci ACTA-e su promocija turizma Kanade, unapređenje usluga u turizmu, zaštita interesa članica udruženja, zastupanje interesa članica udruženja u vladinim organima i drugim tijelima te pred dobavljačima usluga, podržavanje i pomaganje članica u maksimiziranju ekonomskih učinaka. ACTA ima vlastiti Etički kodeks i standarde (Code of Ethics and Standards) koji uvjetuje članicama udruženja pružanje usluga potrošačima najviših standarda kvalitete i daje smjernice za uređivanje odnosa između pojedinih članica udruženja. Acta Turistica, znanstveni časopis u kojem se objavljuju kategorizirani znanstveni i stručni radovi na hrvatskom i engleskom jeziku. Časopis izdaje Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za turizam. Izlazi dva puta godišnje od 1989. add-on, novčani iznos koji se koristi samo za konstruiranje direktne tarife preko nekog prijelaznog mjesta (through fare) kada tarifa iz mjesta A u mjesto B nije objavljena. Takve iznose često nazivamo i add-on amounts. Da bi se konstruirala nepublicirana maksimalno dozvoljena miljaža na nekoj niti, koriste se i add-on miljaže. adhezijski ugovor (engl. adhesion contract) -*■ ugovor o pristupanju. adresar gostiju (engl. mailing list, njem. Gasteadressenverzeichnis), popis adresa gostiju koji su već boravili u smještajnom objektu, a omogućava direktan kontakt s gostima, prvenstveno iz promotivnih razloga. mailing lista.
advanced booking charter -»■ izvanredan let za koji je potrebno unaprijed rezervirati mjesta. AEA (akr. od engl. Association ofEuropean Airlines), Udruženje europskih zrakoplovnih kompanija, osnovano 1973. godine. Sjedište mu je u Bruxellesu, članice mogu biti europske IATA-zrako-plovne kompanije, a osnovna zadaća Udruženja je da zastupa interese svojih članica prema nadnacionalnim organizacijama kao što su ICAO, ECAC, EU i dr. aerobika (engl, aerobics, njem. Aerobic), aerobno vježbanje, kondicijsko vježbanje srednjeg inteziteta kojim se povećava djelotvornost opskrbe organizma kisikom. Aerobika je proizašla iz klasičnog rekreacijskog vježbanja s ciljem uključivanja što većeg broja sudionika. U osnovi je aerobike aerobno vježbanje, što se postiže kontinuiranim ponavljanjem različitih struktura kretnji u optimalnoj zoni rada, a intenzitet opterećenja definiran je tempom glazbe. Prema intenzitetu, aerobika se može podijeliti na tri osnovne skupine: hi aerobika (aerobika visokog intenziteta), lo aerobika (aerobika niskog intenziteta), hi-io aerobika (aerobika mješovitog intenziteta). Prema vrsti, aerobiku dijelimo u odnosu na ciljeve koje želimo postići, a oni, iako obuhvaćaju cjelokupno tijelo, ipak imaju i pojačano djelovanje na neke organske sustave: new body aerobika je vrsta aerobike koja se izvodi s bućica-ma polaganim načinom, a djeluje na snagu i tonifikaciju cjelokupnog tijela; step aerobika izvodi se na klupici i posebno utječe na
oblikovanje i snagu nogu; plesne vrste aerobike u osnovi imaju plesne strukture kretanja; aqua aerobika provodi se u vodi. Aerobika je pogodna sportsko-rekreacijska aktivnost u turizmu, a primjenjuje se najčešće kod homogenih grupa turista (žena, obitelji, rekreativaca i si.). aerodrom (engl, airport, njem. Flughafen, Flugplatz) -+ zračna luka. afgan (AFA), novčana jedinica Afganistana, dijeli se na 100 pula. afiniretni aranžman (engl, affinity tour, njem. Reisearrangement) -* turistički aranžman. after departure charge -* naknadno utvrđena potrošnja. agencija (engl, agency, njem. Agentur), samostalna gospodarska organizacija koja u tude ime i za tuđi račun sklapa za drugog razne pravne poslove. Pobliže se određuje poslovima kojima se bavi, pa se u tom smislu govori o turističkoj, putničkoj, posredničkoj, pomorskoj, prometnoj, osiguravajućoj i si. agenciji. -* turistička agencija. agencija za gospodarsko oglašavanje (engl. advertising agency, njem. Werbeagentur), specijalizirana organizacija koja raspolaže specifičnim znanjima i vještinom i iskustvom neophodnim za ostvarivanje uspješnoga gospodarskog oglašavanja. U razvijenim tržišnim gospodarstvima ove institucije obavljaju najveći dio promotivne aktivnosti mnogih oglašivača. Osnovni je zadatak ovih organizacija obavljanje poslova u vezi s istraživanjem, planiranjem, ostvarivanjem, nadziranjem pojedinih promotivnih akcija (najčešće akcija gospodarskog oglašavanja) na
komercijalnoj osnovi. Osnovne su funkcije ovih agencija: nuđenje promotivnih usluga, istraživanje i upoznavanje marketinških problema klijenata, planiranje promotivnih aktivnosti, kreiranje promotivnih rješenja, izbor medija (prijenosnika), proizvodnja propagandnih sredstava,
distribucija razašiljanje propagandnih poruka. U skladu sa svojom veličinom te aktivnosti variraju s obzirom na razinu usluge i specijalnosti koje pružaju. S obzirom na svoje potrebe oglašivač može angažirati agenciju koja obavlja ukupne promotivne aktivnosti (full-
service agency), ograničene usluge (limited service agency) ili specijalizirane (specialized agency). Agencije s ograničenim sustavom usluga koncentriraju se na uže djelatnosti promidžbe (npr. pribavljanje i zakupljivanje medija). Specijalizirane agencije koncentriraju
se na odabrana tržišta, stoga pružaju uslugu onim poduzećima oglašivačima koja su zainteresirana i koja djeluju na tim tržištima. Agencije su za svoj rad plaćene na razne načine. To može biti u obliku rabata što dobivaju od medija ili dodavanjem pro-
agencija
vizije na stvarne troškove pri kreiranju, izvedbi i razašiljanju promotivnih sredstava (10-20%). Ako te naknade ne kompenziraju troškove agencije, ona može tražiti posebne naknade za poslove definiranja promotivne strategije, organiziranja aktivnosti odnosa s javnošću i si. Ta naknada može biti izračunata kao dnevnica ih rad po satu ili može biti izračunata kalkulacijom troškova prouzročenih ovim aktivnostima. U želji da potakne agenciju na izuzetna ostvarenja, poduzeće oglašivač može primijeniti naknadu za rad agencije na temelju ostvarenih rezultata, agency ski katalog (engl. agency catalogue, njem. Reisekatalog) katalog aranžmana. agencijski popust (engl. agency discount -AD, njem. Agentumachlass), iznos popusta na normalnu tarifu, u pravilu 50% ili 75%, koji zrakoplovne kompanije odobravaju djelatnicima akreditiranih putničkih agencija kada oni koriste letove njihove zrakoplovne kompanije. Osnovu za odobravanje popusta čini rezolucija IATA (IATA resolution 880 - reduced fares for accredited passenger sales agent). agencijski ugovor o hotelskim uslugama (engl. agency agreement on hotel services, njem. Agenturenvertrag iiber Hotelleistungen) -* ugovor agencijski o hotelskim uslugama. Agenda 21, općeprihvaćeni principi održi-vog razvitka turizma o kojima su se sporazumjele vlade 182 zemlje na sastanku na vrhu o Zemlji u Rio de Jaineiru 1992. godine. Agenda 21 je uputstvo za pojedince, poslodavce i vladine organizacije za
12
agrarna područja usmjeravanje razvoja na način da on pomaže društvu i vodi brigu o okolišu. Agenda 21 ogromni je dokument koji sadrži 40 poglavlja podijeljenih u 4 sekcije. Dokument obrađuje: 1) socijalnu i ekonomsku dimenziju razvoja: zemlje u razvoju; siromaštvo; potrošačke partnere; stanovništvo; zdravlje; integracija okoliša i razvoja 2) očuvanje i management prirodnih i antropogenih dobara: atmosfera; zemlja; šume; pustinje; planine; poljoprivreda; biološka raznolikost; biotehnologija; oceani; pitka voda; otrovne kemikalije; opasne radioaktivne tvari, čvrsti otpad i kanalizacija 3) jačanje uloge vodećih skupina: žene; djeca i mladež; domorodačke skupine; nevladine organizacije; lokalne vlasti; radnici; poslodavci i proizvođači; poljoprivrednici; znanstvenici i tehnolozi 4) načini implementacije: financije; transfer tehnologije; znanost; obrazovanje; gradnja novih kapaciteta; međunarodne institucije; zakonske mjere; informacije. agent (engl. agent, n\tm. Agent, Vertreter), fizička ili pravna osoba, koja je samostalna i uz naplatu provizije ovlaštena izričito ili prešutno raditi za drugoga - nalogodavca (principala). aglomeracija (engl. agglomeration, njem. Ballungsgebiet), koncentracija stanovništva u gradska, industrijska ili lučka središta. Takva naselja sa svojom urbaniziranom okolicom čine međuzavisnu prostornu cjelinu gradsku aglomeraciju ili metropolis.
agrarna područja agrarna područja (engl. rural areas, njem. Agrargebiet, Agrarland), svi prostori izvan okvira gradova i gradskih aglomeracija. Područja u kojima agrar i agrarna djelatnost određuje ukupnost agrarnog pejsaža i osnovne njihove funkcije. U agrarni okoliš osim pejsažnih komponenti uključujemo i sve elemente koji utječu na određen način života njegova stanovništva, a kao odraz specifičnog agrarnog pejsaža. Agrarni pejsaž prema tome nije samo netaknuta, prirodom stvorena sredina, već i kulturni pejsaž koji su stvorili ljudi. Zbog brze industrijalizacije i urbanizacije te svih negativnih posljedica tog procesa (zagađivanje prirodne sredine, buke, zamora...), agrarna područja postaju vrlo atraktivna i u sve većem obujmu postaju dio turističke ponude sa širokom lepezom sadržaja i oblika turističkog boravaka, agregatni indeksi (engl. aggregate indices (indexes), njem.Aggregationsindex), skupni indeksi izračunati po metodi agregata. Korisno su sredstvo u analizama poslovanja turističkih subjekata i analizama turističkog proizvoda. -> indeksi. AIEST (akr. od fr. Association Internationale d'Experts Scientifiques du Tourisme), Međunarodna udruga znanstvenih eksperata u turizmu, osnovana u Rimu 31. svibnja 1951. Inicijativu za osnivanje dali su 1941. godine Walter Hunziker i Kurt Krapf, direktori švicarskih turističkih sveučilišnih centara u Sankt Gallenu i Bernu. Zadaća udruge je da afirmira znanstvena istraživanja u turizmu, učvršćuje stručne i osobne veze
13
Airbus Industrie medu članovima, pomaže aktivnosti stručnih i znanstvenih institucija u turizmu te organizira barem jedanput godišnje znanstveni skup, godišnju skupštinu, na kojoj će članovi imati mogućnost međusobno razmijeniti rezultate svog znanstvenoistraživačkog rada. Stručno glasilo AIEST-a je Časopis Revue de Tourisme (The Tourist Review, Zeitschrift fiir Fremden-verkehr) koji je počeo izlaziti još 1945. godine. AIH (engl. International Hotel Association -1 HA) -+ IHRA. airbus, projekt, konstruiranje i proizvodnja specijalnog tipa zrakoplova. Radilo se o projektu širokotrupnog zrakoplova kapaciteta oko 300 sjedala, koji je trebao biti djelotvoran na kraćim relacijama (već od 150 km). Bilo je zamišljeno da povezuje veće urbane regije u jednoj zemlji, s posebnim redom letenja ili bez njega, pa i da leti na zahtjev putnika, tako da bi mogao ostvariti i nekoliko putovanja dnevno na određenoj relaciji, u ' polasku i povratku. Pojednostavljeni su prihvat i otprema putnika, prtljage i zrakoplova, tehnika putovanja, servis u samom zrakoplovu i si. Tako npr. nema rezervacije unaprijed, karta se kupuje neposredno pred sam ulazak u zrakoplov (dok ima mjesta), ili u samom zrakoplovu. Organizacija i tehnika putovanja airbusom ima nekih sličnosti s već postojećom praksom u zračnom prometu poznatom pod nazivom^liri/iutt/e. Airbus Industrie, europski konzorcij koji se bavi proizvodnjom zrakoplova. Osnovali su ga početkom 70-ih godina najznačajniji proizvođači zrakoplova
iz četiri europske zemlje: Aerospatiale of France, Deutsche Aerospace Airbus of Germany, British Aerospace Airbus i CASA of Spain. Airbusov prvi zrakoplov, A300B2, koji se u prometu pojavio 1974. godine, bio je prvi svjetski širo-kotrupni zrakoplov s dva motora koji je u mješovitoj konfiguraciji putničke kabine mogao ponijeti 250 putnika. Sljedeći korak napravljen je 1979. godine u obliku zrakoplova A 300B4, koji je imao dvostruko veći dolet od svog prethodnika, 3 200 nautičkih milja, i iz njega će se kasnije razviti A 300FF, prvi širokotrup-ni zrakoplovs dvočlanom posadom u pilotskoj kabini. Primjenjujući u proizvodnji najnovija dostignuća s područja aerodinamike i strukture materijala Airbus Industrie proizvodi zrakoplov A 310, koji će s nosivošću od 280 putnika i doletom preko 5 000 nautičkih milja postati jedan od najprofitabilnijih zrakoplova u toj kategoriji. U zrakoplov A 300-600 ugrađene su sve prednosti njegova prethodnika A 300 i novog zrakoplova A 310. To mu omogućava da s kapacitetom od 360 putnika i doletom dužim od 4 000 nautičkih milja ima vrlo niske operativne troškove i vrlo visoku profitabilnost letenja. Najnovija koncepcija A 330/A 340, koji se na tržištu pojavio 1987. godine, zapravo je širokotru-pni zrakoplov inicijalno proizveden u tri verzije: jedan dvomotorni model i dva modela s četiri motora. Kapacitet zrakoplova je 260-440 putnika, a dolet 4 000-8 000 nautičkih milja, zrakoplov A 330-300 nosi epitet nepobjediva zrakoplova na području troškova po putničkom sjedalu po milji, a zrakoplovu A 340-200 pripada titula zrakoplova s najdužim mogućim doletom. Airbus Industrie pojavljuje se na tržištu uskotmpnih mlaznih zrakoplova 1988. godine s
do tada najmodernijim zrakoplovom A-320. zrakoplov je imao kapacitet 150-167 putnika, dolet 3 000 nautičkih milja i prvi put je nudio mogućnost izbora motora: CFM ili IAE. Novi zrakoplov A-321, isporučen 1994. godine, imao je dolet 2 350 nautičkih milja i kapacitet 186-220 putnika. Najnovija verzija, A-319, pojavila se na tržištu 1995. godine te je s kapacitetom od 130 putnika najmanji zrakoplov u porodici. AIRIMP-passenger (engl. Airline International Reservations Interline Message Procedures - Passanger), standardni postupak traženja i javljanja rezervacija i prodaje sjedišta u zračnom prometu, nastao dogovorom između Traffic Conference of America (TCA) i IATA-e. Postupak se sastoji od tri samostalna načina prodaje: sustav "prodaja je slobodna" (free sale system, F/S), sustav "prodaj, ali javi" (sell and report, S/R), i sustav "zatraži i čekaj" (request and reply, R/R). Sustav "prodaja je slobodna" znači i u doslovnom smislu da je prodaja slobodna. U praksi to znači daje sjedalo u zrakoplovu prodano po sustavu F/S i definitivno prodano. Prodaju ukupnog broja prodanih sjedala prodavaoci moraju javiti do određenog vremena (odnosno datuma). To je tzv. krajnji rok (deadline) za prijavu prodanih mjesta. Najčešće je taj rok 72 sata prije polijetanja zrakoplova. Sustav "prodaj, ali javi" u doslovnom smislu znači slobodno prodaj sjedalo, ali javi centralnoj službi za rezervacije da si sjedalo prodao. Dok vrijedi sustav S/R, sjedala prodana na taj način stvarno su prodana. Sustav se primjenjuje kada ima manji broj sjedala na raspolaganju za prodaju nego što je to u slučaju sustava F/S. U ovom sustavu središnja služba rezervacija ima punu kontrolu nad
stanjem raspoloživih mjesta u zrakoplovu tako da može u svakom trenutku javiti prodavaocima da se sustav S/R ne može više primjenjivati, već treba prijeći na najograničeniji sustav - R/R. Sustav "zatraži i čekaj" u doslovnom smislu znači da prodavalac treba zatražiti željenu rezervaciju i čekati njezinu potvrdu. Riječ je o sustavu koji zahtijeva dugo vrijeme, pa je stoga i najskuplji, a rezultat može biti i pozitivan i negativan. Stupnjevi slobode i elastičnosti između tri navedena sustava uočljivi su i jasni, pa ih nije potrebno posebno detaljizirati. Središnja služba rezervacija, prateći stanje knjiženih putnika na pojedinom letu, može prodavaocima karata javiti da iz F/S sustava prijeđu na S/R ili na R/R. Isti se postupak primjenjuje i za prijevoz robe zrakoplovom. U tom slučaju takav sustav nazivamo AIRIMP-cargo ili AIRIMP-freight. airline -*■ zrakoplovna kompanija. airshuttle, kontinuirani dvosmjerni zračni promet između dva odredišta s velikom frekvencijom putnika, koji je postojao i prije pojave zrakoplova tipa Airbus. Ovaj vid zračnog prometa veoma je razvijen u Americi, ali postoji i između različitih država (npr. između SAD-a i Kanade). Tehnika prihvata i otpreme putnika i robe vrlo je pojednostavljena: ulazi se u zrakoplov dok se on ne napuni i on tada kreće, a karta se kupuje pred sam ulazak ili u zrakoplovu. Riječ je zapravo o svim vrstama gradskog i prigradskog javnog prometa, s bilo kojim prijevoznim sredstvom, koje se koristi u konkretnoj prilici. Airtours, 1. drugi po veličini britanski tur-operator, koji u svom vlasništvu ima i nekoliko turoperatora izvan Velike Britanije (Skandinavija, Belgija, Poljska, Kanada, SAD), lanac turističkih agencija Going Places,
čarter zrakoplovnu kompaniju Airtours International, smještajne kapacitete u nekim ciljnim destinacijama, te brodove za krstarenja Sredozemljem; 2. turoperator srednje veličine na njemačkom tržištu specijaliziran za zrakoplovne-aranžmane. akceleratorsko djelovanje (engl. accelerating effect, njem. Akzelerationswirkung), jedna od funkcija turizma koja kazuje da turizam ubrzano razvija određene gospodarske sektore, ali i cijela geografska područja, odnosno da ih razvija brže nego neki drugi sektori gospodarstva. akcesorne usluge (engl. accessory services, njem. Nebenleistungen) -> sporedne usluge. aklimatizacija (engl. acclimatization, njem. Akklimatisation), prilagodavanje organizama klimatskim uvjetima nove životne sredine. U širem značenju aklimatizacija je prilagodavanje novonastalim uvjetima života i rada. akontacija (engl. advance payment, njem. Vorschuss), u širem smislu novčana svota koju pri sklapanju obveznopravnog ugovora ili u tijeku njegova ispunjenja jedna ugovorna strana daje na račun svoje ugovorne obveze drugoj strani, radi olakšavanja ispunjenja obveze te druge strane. Akontacija se daje u pravilu u novcu i prelazi u vlasništvo primatelja, s tim da se poslije ispunjenja ugovora uračunava u ispunjenje obveze davaoca (-* oblici plaćanja unaprijed). akropola (engl. aceropolis, njem. Akropo-lis), starovjekovna utvrda podignuta na istaknutom brežuljku, pogodna za obranu od neprijatelja. Naselja koja su se u srednjem vijeku gradila na vrhovima brežuljaka ili na drugim uzvisinama, radi lakše obrane od neprijatelja, nazivamo
akropolskim naseljima ili naseljima akropolskog tipa (npr. kod nas Motovun u Istri i dr.). Takvim položajem u prostoru i posebice izgledom vrlo su privlačna turistima aktivan odmor (engl. active holiday, njem. Aktivurlaub), 1. predah ili pauza u vrhunskom sportu koji podrazumijeva lagan trening (trčanjem ili drugim dopunskim sportskim aktivnostima); 2. način odmaranja uz primjenu odgovarajućih tjelesnih aktivnosti koje omogućavaju povoljne fiziološke i psihološke reakcije; 3. aktivnost u slobodnom vremenu ili tijekom odmora na radnom mjestu. Suvremeno društvo sve više prihvaća aktivan način odmaranja u slobodnom vremenu, dnevnom, vikend ili godišnjem odmoru. Takav način odmaranja podrazumijeva vlastito sudjelovanje u različitim sportskim aktivnostima korisnim i potrebnim za očuvanje ili poboljšanje vitalnosti organizma. Preduvjet za povoljno djelovanje različitih sportskih aktivnosti i oblika na ljudski organizam jest pravilan odabir aktivnosti te modaliteti primjene (odgovarajući opseg opterećenja koji podrazumijeva intenzitet naprezanja, broj ponavljanja te učestalost vježbanja). Temeljna znanost koja se bavi istraživanjem i utvrđivanjem optimalnih kretnji za potrebe čovjeka naziva se kineziologija (kinezis: pokret; logos: znanost) iz koje su proizašle i primijenjene kineziologijske znanosti u području sportske rekreacije, vrhunskog sporta, terapije i si. Moderan način života i rada, koji ograničava tjelesnu aktivnost i kretanje, utjecao je na promjenu u načinu odmaranja koji u današnjim uvjetima treba nadoknaditi potrebu za kretanjem, prirodom, komunikacijom, igrom, zabavom i si. Svjetska udruga koja brine o kvaliteti slobodnog vremena ("Sport za sve")
sugerira i potiče aktivan odmor za svakoga i to svaki dan najmanje 30 minuta. Aktivan odmor temeljni je motiv i sadržaj kod različitih oblika turizma (sportskorekreacijskog, zdravstvenog, nautičkog itd.). aktivizacijski period (njem. aktiver Zeitabschnitt), razdoblje uvođenja nekog gospodarskog djelovanja, u kojem se obično ne postižu iznadprosječni rezultati. U nekim djelatnostima, posebice u tržišnoj aktivnosti (marketingu), npr. promociji, to je obično razdoblje povećanih investicija, jer uvođenje novog proizvoda na tržište ili poznatog proizvoda na novo tržište uvijek zahtijeva povećana ulaganja. akulturacija (engl, acculturation, njem. Kulturenverschmelzung), proces suradnje i stapanja različitih kultura kod kojeg norme, vrijednosti i simboli jedne kulture poprimaju elemente i značajke druge kulture, kao i izmijenjenu simboliku. Ponekad dominantnija kultura (kultura moćnijeg dijela društva) potisne "slabiju" kulturu; materijalističke vrijednosti i tržišno vrednovanje dobara i usluga turista iz SAD-a i Europe dolaskom turizma u nerazvijene zemlje Azije i Afrike utjecale su na njihov odnos prema vrijednostima. akumulacija (engl, accumulation, njem. Akkumulation), 1. skupljanje kapitala, novčanih sredstava ili dobara radi održanja kontinuiteta proizvodnje ili potrošnje ili pak za njihovo povećanje; stvaranje novčanih pričuva, Štednja; 2. proces taloženja materijala razorenog erozijom, abrazijom ih' denudacijom. U hidrologiji akumulacija je naziv za umjetno stvorenu nakupinu vode izgradnjom brane (akumulacijsko jezero). U turizmu se takve akumulacije ili jezera mogu iskoristiti za različite vrste ili oblike
turističkih kretanja (kupanje, izleti, ribolov). akvedukt (engl, aqueduct, njem. Aquädukt), građevinski objekt kojim se voda (u antičko doba kanalima, a kasnije vodovodnim cijevima) dovodi od izvora do potrošača (naselja). Turiste impresioniraju svojom veličinom, izgledom i načinom gradnje, akvizicija (engl. acquisüion, njem. Enverb), pribavljanje poslova (prikupljanje narudžbi, pretplata, oglasi i dr.) preko posebnih osoba akvizitera. Akvizicija je dio marketinške funkcije poduzeća orijentirane na proširenje tržišta robe i usluga. Naročito se koristi u gospodarskom oglašavanju, publicističkoj i izdavačkoj djelatnosti. Za razliku od pravnog zastupnika koji obično ima prava zaključivanja ugovora u ime i za račun poduzeća, akviziter po pravilu samo prikuplja narudžbe na tiskanim narudžbenicama koje popunjene dostavlja poduzeću. To je zapravo vrsta trgovačkih putnika s ograničenim ovlaštenjima. Akviziteri mogu biti i privatne fizičke osobe. a la carte poslovanje (engl. a la corte business, njem. a la carte-Tátigkeii), sustav restoranskog poslovanja koji se temelji na narudžbi jela iz jelovnika (asortiman ponude, sustav posluživanja i naplaćivanja ovisi o vrsti i kvaliteti restorana); usluga se u pravilu naplaćuje od gosta neposredno nakon konzumacije ili preko hotelskog računa ako je riječ o hotelskom gostu i usluzi pruženoj u hotelskom restoranu. a la carte usluga (engl. a la carte service, njem. a la carie-Angebot) -* hotelska usluga. Alcázar, naziv za planirani projekt udruživanja zrakoplovnih tvrtki Austrian Airlines, KLM, SAS i Swissair kojim bi spomenute kompanije prerasle u kćerke kompanije novog holdinga, megaprije-voznika, pod
nazivom European World Airlines. Cilj planiranog uduživanja: oduprijeti se velikoj konkurentskoj borbi među zrakoplovnim prijevoznicima ne samo u Europi nego i na svjetskom tržištu. Pregovori o projektu propali su krajem 1993. godine. Jedan od razloga bile su nesuglasice KLM-a i Swissaira u vezi sa zajedničkim američkim partnerom. KLM je inzistirao na suradnji s North West Airlinesom, a Swissair nije želio odustati od svog američkog partnera Delta Air Linesa. alotman (engl. allotment, njem. Kontingent, Platzquote) -* ugovor o alotmanu. alpinizam (engl. alpinism, njem. Alpinismus), planinski uspon uz opasne i veoma strme i teško prohodne obronke planina. Specijalnu opremu čine penjačko uže, klinovi, ljestvice od konoplje, ce-pin, karabineri i dereze (šiljci na cipelama). Međunarodno udruženje alpinista (UIAA Internationale des Associations d'Alpinisme) utvrdilo je jedinstvenu ljestvicu za ocjenu težine uspona, propisalo jedinstvene međunarodne simbole i znakove za orijentaciju i drugo. Alpska konvencija (engl. Alpine convention, njem. Alpenkonvention), sporazum o zaštiti Alpa potpisan na inicijativu Međunarodne komisije za zaštitu Alpa (CIPRA) u studenom 1991. godine. Zemlje potpisnice: Njemačka, Švicarska, Francuska, Italija, Lihtenštajn i Slovenija, te Europska unija. alpsko turističko područje (engl. Alpine tourism area, njem. Alpenreisegebiet), planinski sustav u Europi, koji se proteže na 220 000 km2 na području Francuske, Švicarske, Italije, Njemačke, Austrije i Slovenije. Taj je visokoplaninski prostor dug oko 1200 km, širok oko 150 km i tvori jedinstvenu klimatsku, hid-rografsku, florističku i etničku granicu, a proteže se od Ligurskog
mora na jugozapadu do Bečke kotline na sjeveroistoku i Panonske nizine na istoku. Širina Alpa varira od 135 do 260 km, a najviši je vrh Mont Blanc (4 807 m). Alpe su zapravo kompleksna planinska regija, koja visinom i oštrim planinskim vrhovima razdvaja Europu čineći prirodnu granicu između južne i središnje Europe. Uzdignutost i nabranost gorja rezu-tat je mlađeg geološkog razvoja (većim dijelom u tercijaru), ali se pojedini kompleksi znatno razlikuju po gradi i sastavu. U suvremeno doba zbog izgradnje više cestovnih i željezničkih pravaca
preko Alpa srednja i zapadna Europa veoma su dobro povezane sa Sredozemljem (najduži su tuneli Simplon - 20 km i St. Gothard 15 km), pa su Alpe danas prostor spajanja, dodira i suradnje, snažne gospodarske aktivnosti, kulturnih zbivanja i događanja, regija visokog životnog standarda stanovništva, a ne prostor razdvajanja dviju makroregio-nalnih cjelina Europe. Za turistički razvoj od posebnog je značenja činjenica što su veoma izražene pejsažne i druge razlike između Istočnih i Zapadnih Alpa (visina, Širina, smjer pružanja
planinskih lanaca, klima, biljni i životinjski svijet...). Granica između njih pruža se otprilike zamišljenom crtom od jezera Como na jugu do Bodenskog jezera na sjeveru. Zapadne Alpe imaju široke i relativno blage padine na francuskoj, a strme na talijanskoj strani. Južni obronci Zapadnih Alpa meridijanskog su smjera, a sjeverni idu pravcem istokza-pad i dodiruju se oko Mt. Blanca. Ovi su dijelovi Alpi najviši i imaju izrazito viso-koplaninske reljefne i klimatske karakteristike. Istočne Alpe su šire, ali i znatno niže od Zapadnih (najviši je visoki Tauern s vrhuncem
Grossglockner, 3 798 m). Sjeverno i južno od Tauerna je predalpski prostor osrednjih visina sa značajnim riječnim tokovima i krškim osobinama reljefa. Klima alpskog područja je različita, a posebno zavisi od visina. U zimskim mjesecima snježne su oborine česte, a s nadmorskom visinom raste i broj dana zadržavanja snijega na tlu. Iznad 2 500 m nadmorske visine u Zapadnim a iznad 3 200 m u Istočnim Alpama zone su vječnog snijega i leda. Gledano u cijelosti, dubok snijeg i njegovo dugo zadržavanje na tlu omogućuje razvoj zimskih športova, odnosno
aktivan odmor
16
Alcazar
Alcazar
17
alpsko turističko područje
EKONOMA F V "'!Tfy. ZflCREB
alpsko turističko područje zimskog turizma i alpinizma gotovo cijele godine na visinama iznad 2 500 m. Osim toga, ovdje nalazimo i niz drugih turističkih resursa koji omogućavaju razvoj i drugih oblika turizma. Prvenstveno se to odnosi na ledenjake (oko 1 200, s ukupnom površinom od oko 4 140 km2), lijepa i slikovita ledenjačka jezera (Bodensko, Ciriško, Como...), termalna vrela (zdravstveni turizam), brojne tekućice sa slikovitim kanjonima i klisurama (Rajna, Rhone, Dunav...), raznolik biljni i životinjski svijet, a posebno su zbog temeljih prirodnih obilježja karakteristična naselja, običaji, folklor i stanovništvo. Upravo zato neka se tipična alpska obilježja koriste u stručnoj literaturi kao općeprihvaćeni termini, npr. alpska klima, alpska jezera, alpski tip kuće i si. Iako na zemlji postoji velik broj planina i planinskih sustava, iako su neki od njih veoma atraktivni, ipak europske Alpe zbog niza komparativnih prednosti privlače najveći broj turista (morfološka i pejsažna raznolikost, geoprometna povoljnost položaja i blizina Mediterana, neposredna blizina najrazvijenijih zemalja Europe i svijeta, na samom alpskom prostoru participiraju izvanredno razvijene zemlje, visoka razina prometne valorizacije i povezanosti s tržištima potražnje, visok nivo kulturne razvijenosti i dr.), pa zemlje koje participiraju na ovim prostorima ostvaruju velike prihode od turizma. Računa se da regija europskih Alpa u ukupnom svjetskom turističkom prometu sudjeluje s oko 10%, Čime je poslije regije europskog Sredozemlja najvažnija turistička regija svijeta. alternativni turizam (engl. alternative tou-rism, njGm .Altemativtourismus), pojam suprotstavljen pojmu masovni turizam, odnosno pojmu konvencionalni i komercijalni turizam. U stručnoj literaturi poznat je i pod drugim nazivima: meki,
18
AMADEUS odgovorni, održivi turizam. To samo pokazuje da se radi o pojmu koji za različite autore ima vrlo različita značenja. U suštini radi se o tome daje stalan i povećan rast turizma, kojeg prate dramatične promjene izazvane novim oblicima prometa, svim vrstama ekološke po-Iucije, povećanom izgradnjom turizmu namijenjenih objekata u turističkim područjima, te negativnim sociološkim i kulturološkim posljedicama, naveo stručnjake da zatraže korjenite promjene u postojećem turističkom fenomenu. Upravo zbog toga dio se turističkih teoretičara zalaže za raspravu prije o alternativnim oblicima turizma (novim oblicima poznate pojave) nego o alternativnom turizmu (Što može implicirati posve novu pojavu). Prema definiciji usvojenoj na međunarodnoj konferenciji u turizmu Ujedinjenih naroda u Rimu 1963. godine pod alternativnim se turizmom razumiju poslovna turistička putovanja, konvencije, hodočašća, obiteljska okupljanja, posjeta toplicama te turistička putovanja izletnika i onih skupina turista koji putuju radi "općeg razgledavanja". Kasnije, ovim se pojmom željelo istaći velike promjene koje je doživio turizam, u Širokom rasponu od promjena u ponudi i samom resursu do promjena u motivima putovanja, potrebama i ponašanju turista. Takav novi, alternativni turizam, po svojoj filozofiji i po svom sadržaju posve drugačiji od današnjeg .turizma, zalaže se za poštivanje ekoloških principa i kriterija u turističkim područjima, veću zaštitu prirodnih vrijednosti i rijetkosti te kulturno-povijesnog nasljeđa, podržavanje ideje zaštite autohtonog okoliša. Alternativni
ambijent turizam zahtijeva obostrano razumijevanje i jednakost između gostiju i domaćina. Po svemu ideje alternativnog turizma posve su nalik idejama održivog razvoja. AMADEUS rezervacijski računalni sustavi. ambijent (engl. ambiance, njem. Milieu, Ambiente), sredina ili okolina u kojoj čovjek živi. U turizmu se tim pojmom obuhvaća ocjena vrijednosti nekog turističkog mjesta, odnosno označuju bitne vrijednosti imidža po kojem to mjesto ili Šira destinacija privlači turiste. ambijentalni turistički resursi (engl. ambient tourist resources, njem. touristische Milieuressourcen), manje ili veće prostorne cjeline s nekim svojstvima privlačnosti za turiste. To su uglavnom antropogeni resursi, npr. trgovi, bulevari ili druge manje urbane cjeline, sportski objekti, parkovi, prometni objekti i infrastruktura (metroi, zračne luke, moteli, riječne ili morske luke), različiti gospodarski objekti (hidroelektrane npr.), tipovi naselja (kao primjerice vrlo atraktivna akropolska naselja) i si. Turistička atraktivnost ambijentalnih resursa blisko je vezana uz njihovu namjenu, funkcionalnost i individualnost, a njihova turistička vrijednost u uskoj je ovisnosti o stupnju atraktivnosti i vrijednosti šireg turističkog područja (mjesta ili regije). Stoga, ambijentalni resursi vrlo rijetko djeluju samostalno u privlačenju određenog segmenta turističke potražnje, već uglavnom spadaju u grupu komplementarnih turističkih motiva. American Express Company (AMEXCO), američka kompanija sa sjedištem u New Yorku osnovana 1850. godine za brzi (express) prijevoz; danas joj
19 analiza turističkih resursa je djelatnost usmjerena na usluge vezane uz putovanja, osiguranje, međunarodne financije i bankarstvo. Jedna je od najvećih Financijskih i turističkih korporacija, s poslovanjem koje obuhvaća cijeli svijet. U turističkom dijelu poslovanja AMEXCO ima oko 3 000 agencija. ■ American Express je ujedno i najveći emitent putničkih čekova u svijetu s 44-postotnim udjelom. amortizacija (engl. depreciation, njem. Abschreibung, Amortisation), viŠeznačan pojam. Upotrebljava se u značenju otplate dugova, kao naziv za gašenje vrijednosti nekih vrijednosnih papira, kao naziv za postupak stalnog smanjivanja vrijednosti neke stavke knjigovodstvene aktive uz istovremeno prenošenje te vrijednosti na odgovarajuće potražne račune. Kad se radi o osnovnim sredstvima, tada je amortizacija onaj dio osnovnih sredstava za koji se smatra daje fizički ili ekonomski potrošen. Osnovna joj je namjena da osigura financijska sredstva barem u tolikom iznosu da omogući zamjenu postojećih osnovnih sredstava. analiza izvedivosti (engl. feasibility study, njem. Realisationsanalyse), analiza os-tvarivosti za korisnu realizaciju nekog programa ili projekta, njegove investicijske rentabilnosti i profitabilnosti. Po svom sadržaju objedinjuje sadržaj detaljnog razvojnog prostornog plana, projektnog zadatka i investicijskog programa, odnosno financijske analize o podobnosti turističkog projekta ili programa za realizaciju i njegovu isplativost. analiza turističkih resursa (engl. tourist resource analysis, njem. touristische Res-sourcenanalyse), dio analize
alpsko turističko područje prostornih preduvjeta razvoja turizma u nekom prostoru i dio šire analize preduvjeta turističkog razvoja. U analizi se koristi određen broj analitičkih metoda i modela kojima se utvrđuju mogućnosti, podobnosti i ograničenja prirodnih i društvenih resursa u njihovu turističkom korištenju prilikom planiranja razvoja u turizmu određene prostome jedinice. Analiza obuhvaća: 1. identifikaciju, inventarizaciju i izbor pogodnih resursa za komercijalno turističko korištenje; 2. sistematizaciju resursa po osnovnim obilježjima i atraktivnim svojstvima, intenzitetu atraktivnosti i mogućoj namjeri, što omogućuje sagledavanje vrsta i oblika turizma (motivacijskih segmenata potražnje); 3. turističku valorizaciju turističkih resursa, odnosno ocjenu turističke vrijednosti resursa; 4. utvrđivanje opteretnog kapaciteta resursa (tourist carrying capacity); 5. utvrđivanje dominantnih turističkih resursa; 6. analizu turističkog korištenja zaštićenih prirodnih i društvenih turističkih resursa. anekumena (engl, anecumena (uninhabited area), njem. Anökumene, unbewohnte Erdteile), nenaseljeni dio površine Zemlje, nenaseljeni prostori, nenastanjeni krajevi. Uglavnom se misli na polarne predjele, visoka gorja, pustinje ili velike močvare. Ovi su prostori u novije doba turistički sve posjećeniji, uglavnom zbog nezagađenosti prirodne sredine te specifičnih pejsaža, biljnog i životinjskog svijeta. angažiranje (zauzimanje) više od 30 posto kapaciteta soba (engl, reservation of more than 30% of total room capacity, njem. Zimmerkapazitätnutzung von mehr als 30%), dolazi u obzir kao poseban oblik otkaza ugovora od strane
18
AMADEUS hotelijera, u prilikama kada je ugovorena skupina gostiju koja bi imala zauzeti više od trideset posto ukupnog kapaciteta hoteli-jerovih soba (30% of the total room capacity), a naručitelj ne jamči plaćanje ugovorenih soba. U tom slučaju ugostitelj je ovlašten obavijestiti u pisanom obliku naručitelja u razdoblju 60-30 dana prije dolaska skupine da kani raspolagati sobama za koje mu naručitelj nije jamčio plaćanje. Pod jamstvom (garancijom) plaćanja razumiju se svi -*■ oblici plaćanja unaprijed. Dade li hotelijeru putnička agencija nakon navedene pisane obavijesti, ili unutar navedenog roka 60-30 dana prije dolaska skupine jamstvo za plaćanje rezerviranih soba, time je isključila pravo hotelijera na ovaj otkaz. Nije dovoljno da putnička agencija dade pozitivan odgovor, već mora ispuniti uvjet, tj. platiti predujam, kaparu, garantni polog, predočiti predviđenu bankovnu garanciju i si. anketa (engl. survey, njem. Umfrage), prikupljanje, obrada i analiza podataka koji se odnose na jedinice od kojih se sastoji osnovni skup predmeta istraživanja, npr. stanovništvo ili kućanstva, državne ili gospodarske institucije, bilo u cjelini ili neki njihov dio. Kod primjene ankete u istraživanjima tržišta najčešće se koristi anketa metodom uzorka, tj. ispituje se reprezentativni dio (uzorak) skupa koji je predmet istraživanja (osnovni skup, statistička masa). Prema predmetu istraživanja razlikuju se ankete usmjerene na potrošača, kojima je zadatak da utvrde ponašanje potrošača u potrošnji nekog proizvoda ili usluge, ankete u posredničkim organizacijama (trgovini, turističkim agencijama i
ambijent si.) koje prikupljaju podatke o prometu pojedinih proizvoda i usluga, ankete usmjerene na stručnjake koji obuhvaćaju uske grupe stručnjaka koji su u stanju dati najvažnije podatke vezane uz objašnjavanje fenomena koji se istražuje, ankete o životnim troškovima pomoću kojih se registracijom prihoda i rashoda tipičnih domaćinstava utvrđuju promjene u životnom standardu stanovništva, ankete među slušaocima, gledaocima ili Čitaocima kojima se ispituju masovni mediji komuniciranja (televizija, radio, tisak), njihov domet i reakcija obuhvaćenog stanovništva. Terminom anketa nije dovoljno precizno objašnjena metoda kojom se prikupljaju, obrađuju i analiziraju podaci. Zapravo se radi o popularnom terminu za sva terenska istraživanja. anketar (engl. interviewer, njem. Befrager, Umfragedurchfuhrer), osoba koja ostvaruje postupak ispitivanja (anketiranja) izravno komunicirajući s ispitanicima. Mora posjedovati odgovarajuće kvalitete i osobine koje su uvijek u funkciji zadatka što ga anketar treba obaviti. Općenito se smatra da anketar na ispitanike mora djelovati što neutralnije, da svojom osobnošću ne utječe na rezultate ispitivanja. Anketar u svom nastupu ostavlja ugodan dojam na ispitanika tako da ostvari atmosferu bez napetosti i straha ispitanika od neugodnih pitanja. Prema bogatom iskustvu na tom poslu preporučuje se da predstavljanje anke-tara bude kratko i da obuhvati sljedeće sadržaje: naziv institucije koja provodi istraživanja te ime anketara, kratak opis općih karakteristika istraživanja koje se provodi, značenje i uloga
19 analiza turističkih resursa ispitanika kao slučajno izabrane osobe za dobivanje slike o potrošačkom ponašanju ispitanika, uvjeravanja o povjerljivosti dobivenih odgovora, odnosno jamstvo anonimnosti ispitanika. Da bi anketari obavljali svoj posao zaista uspješno, potrebno ih je motivirati kada je riječ o općim zadacima i kada se radi o specifičnim zadaćama pojedine istraživačke akcije. anketiranje hotelskih gostiju (engl. hotels guests survey, njem. Hotelgastumfrage), postupak kojim hotelsko poduzeće nastoji dobiti cjeloviti utisak o stavovima, mišljenjima i iskustvima svojih gostiju. Najčešće se to anketiranje ostvaruje na temelju anketnog upitnika koji gosti ispunjavaju sami i predaju ga recepciji hotela na svom odlasku. Tako anketni upitnik mora biti reduciran na najvažnije probleme i svojom dužinom i ekstenzivnosću ne smije utjecati na posjetitelja da uskrate svoje odgovore. Anketni upitnik sadrži opća pitanja o ispitaniku (dob, spol, zanimanje, domicil, način dolaska i dr.) kao i pitanja koja se tiču njegova boravka u hotelu (razlog posjeta, učestalost, stupanj zadovoljstva, primjedbe i nezadovoljstva, prijedlozi za poboljšanje rada hotela, namjerava li ponovno doći i si.). Takvo anketiranje najčešće je dio permanentnog postupka marketinške kontrole u hotelu. anketna istraživanja u turizmu (engl. tourist survey, njem. Tourismusumfrage), primjena metode ispitivanja na području turizma. Kao objekti ispitivanja prevladavaju turisti kao potrošači u okviru turističkog gospodarstva, ali se kao ispitanici mogu javljati i drugi čimbenici. To su osobe u okviru
alpsko turističko područje posredničkih organizacija (organizatori putovanja, turističke agencije - detaljisti), nosioci turističke ponude (hotelijeri, ugostitelji, djelatnici u prometnim poduzećima i si.), stručnjaci (eksperti) i si. Kada se anketa provodi na turistima, obuhvaćeni su različiti sadržaji koji se u osnovi mogu podijeliti na dvije grupe: opći podaci i turistički podaci. Opći podaci odnose se uglavnom na sociodemografska obilježja ispitanika kao što su starost, spol, veličina domaćinstva, ali isto tako i obilježja koja imaju za svrhu dobivanje potpunije slike o ispitaniku, kao što su zanimanje, razina obrazovanja, prihodi i si. Obično se pitanja kojima se žele dobiti takvi podaci postavljaju na kraju ispitivanja. Kako takvi podaci zadiru znatnim dijelom u intimu ispitanika, uz pitanja kojima se žele dobiti takvi odgovori ispitaniku se uobičajeno daje jamstvo da će njihovi odgovori biti anonimni i povjerljivi. Turistički podaci odnose se na obilježja turističkog ponašanja ispitanika. Ti podaci mogu se strukturirati s obzirom na sadržaj na pitanja o dosadašnjim i budućem turističkom ponašanju (cilj turističkog putovanja, trajanje, vrijeme sezona turističkog putovanja, prijevozna sredstva, ostvareni boravak, stavovi, motivi i mišljenja u odnosu na putovanje, opći stavovi i životni stil, opća očekivanja, zadovoljstva putovanjem, želje za naredni period, prihvaćenost postojećih i budućih turističkih proizvoda), kao i na pitanja koja se odnose na glavno turističko putovanje u proteklom razdoblju (motivi, aktivnosti, proces odlučivanja, način prikupljanja in-
18
AMADEUS
ambijent
19 analiza turističkih resursa
anketna istraživanja formacija, način putovanja, poznavanje destinacije i si.) Annals of Tourism Research, najpoznatiji svjetski turistički znanstveni časopis. Podjednako tretirajući teoriju i njezinu primjenu u međunarodnom turizmu, časopis već 25 godina nastoji razvijati različite aspekte teorije turizma. Časopis ima svojevrsnu formu koja omogućuje međusobnu razmjenu mišljenja stručnjaka iz različitih disciplina, proširujući granice turističkih teorijskih znanja. Izdavač Elsevier Science. Časopis izlazi četiri puta godišnje. anomija (engl, anomy, njem. Regelwidrigkeit), odsutnost normi u društvu. Nastaje slabljenjem i raspadom normativne kontrole, pa moralne i druge norme prestanu funkcionirati, čini se da je "sve dopušteno" te se otvara prostor devijan-tnom ponašanju članova društva. Ta se pojava dovodi u vezu s pojavom masovnog turizma i preuzimanja normi drugih, najčešće zapadnih kultura od strane lokalnog stanovništva industrijski nerazvijenih zemalja. Pritisak zapadnoeuropskih turista sa svojim stilom života i potrebama potpuno različitim od potreba lokalnog stanovništva koje je do tada živjelo od poljoprivrede u predindustrijskim i predmodernim zajednicama imao je najčešće za posljedicu imitaciju i prihvaćanje tih normi bez stvarnog temelja u životu.To je dovelo do propadanja društvenih normi tih zajednica i raspada postojećeg sustava vrijednosti, a novi još nije nastao (Polinezijski otoci, Havaji, Haiti, Bali itd.). Slabljenje nor-mativnog poretka ima za posljedicu patološko ponašanje
22
antropogeni resursi dijela stanovnika (prostitucija, droga, raspad tradicionalne obitelji, kriminal). Pojam je uveo u socijalnu anlizu E. Dürkheim, a proširio mu značenje R. Merton utemeljujući anomiju u društvenoj strukturi. Antarktika, naziv za stare kristilinske stijene oko Južnog pola prekrivene ledom, mjestimice debelim i više od 2 400 m. Antarktika je zapravo kontinent površine 13 087 000 km2, a sa susjednim otocima 14 107 637 kmz. Iako nema stalnih naselja, turistički postaje sve zanimljiviji prostor, a time i sve posjećeniji. Led koji se spušta prema moru stvara oblike ledenih pokrova ili ledenjaka, oko Rosso-va mora niz je vulkana, klima je vrlo surova (snažni vjetrovi i temperature koje se spuštaju i do 65 °C), ali i u takvim uvjetima egzistira specifičan biljni i životinjski svijet (bijeli medvjed, pingvini, polarni galeb, albatrosi, kitovi, tuljani, morski medvjed), Antarktika je podijeljena u šest sektora, koji su pod kontrolom Velike Britanije (tri sektora), Francuske, Norveške i SAD. anticiklona (engl. anticyclone, njem. Hoch-dmckgebiet), područje visokog tlaka zraka, gdje se zrak kreće od centra prema rubovima, odnosno području nižeg tlaka. Kretanje je vrdožasto zbog rotacije Zemlje i trenja. Na sjevernoj hemisferi kretanje je zraka u smjeru kazaljke na satu, a na južnoj suprotno. Anticiklone se najčešće formiraju u suptropskim područjima. Ljeti je izrazita Azorska anticiklona (u srednjem dijelu Atlantskog oceana) i Havajska anticiklona (u Tihom oceanu). Zimi se u sjevernoj Aziji formira Sibirska anticiklona, a
antropogeni resursi
23
apel
nad sjevernom Amerikom Kanadska anticiklona. Na polarnim područjima anticiklone su stalne (Arktička). antički (engl. antique, njem. antik), starodrevan, star, sve što pripada starom vijeku. antipod (engl. antipode, njem. Antipode), 1. naziv za stanovnike na dijametralno suprotnoj strani Zemlje; 2. ljudi s oprečnim nazorima i crtama karaktera.
međusobne odnose čovjeka (ljudskog društva) i prirodne sredine. Interakcija Čovjeka i prirode. antropologija turizma (engl. tourism anthropology, njem. Tourismusanthropolo-gie), znanstvena disciplina koja proučava ulogu čovjeka i njegov položaj u svjetlu njegova ponašanja u turizmu, odnosno njegovo turističko ponašanje kao posljedicu te čovjekove uloge.
antropogeni (atropični) turistički resursi (engl. anthropogenic (atropic) tourist resources, njem. anthropogene Tourismus-ressourcen), svi objekti, predmeti i pojave u prostoru koje su odraz čovjekova umnog ili fizičkog rada tijekom njegova razvoja. Uloga ovih resursa je ne samo da svojim atraktivnim svojstvima privuku turiste nego da im istodobno omoguće što sadržajniji boravak. Na taj način antropogeni resursi utječu i na dužinu boravka i ukupnu potrošnju. Uz ove resurse najčešće su vezani atributi estetskog i znamenitog, pa uglavnom djeluju na zadovoljavanje kulturnih potreba turista i na njihove psihičke funkcije. U pravilu, rijetko djeluju kao samostalni motivi privlačenja turista, već su pretežno (u suvremeno doba gotovo neizostavno) dio ukupne turističke ponude, budući da pojačavaju privlačnu snagu prirodnih resursa. Antropogene resurse možemo razvrstati na kultumo-povijesne, etnosocijalne, umjetničke, manifestacijske i ambijentalne. antropogeografija (engl. anthropogeograp-hy, njem. Anthropogeographie), ili socijalna geografija, znanstvena disciplina, dio opće geografije, koja proučava
ANVR (akr. od niz. Algemene Nederiandse Vereiniging van Reisbureaus), Opće udruženje turističkih agencija i turopera-tora Nizozemske. Udruženje je podijeljeno u četiri grupacije: turoperatore (195, a sa predstavništvima 501), putničke agencije općenito (469, sa poslodavcima 1609), putničke agencije specijaliste za poslovna putovanja (129) i recspti-vne putničke agencije (220). Broj članova teško je odrediti, jer su mnogi učlanjeni u sve četiri grupacije. AOC (akr. od engl Airline Operators Com-mtttee), povjerenstvo sastavljeno od predstavnika zrakoplovnih kompanija u nekoj zračnoj luci, koji se sastaju da bi ukazali, prodiskutirali i razriješili probleme s kojima se susreću u svakodnevnom obavljanju poslova u vezi s odvijanjem zračnog prometa u toj zračnoj luci. apa rt hotel (engl. alisuite hotel, n]cm. Apar-thotel), ugostiteljski objekt za smještaj u kojem su sve smještajne jedinice apartmani. Uzsmještaj i doručak, nudi i druge ugostiteljske usluge. apartman (eng\. suite, njem. Appartement, Ferienvvohnung), ugostiteljski objekt za smještaj u
anketna istraživanja kojem se gostu opremom omogućava samopriprema hrane. Čini ga više funkcionalno povezanih prostorija čiji su pojedini dijelovi opremom i uređenjem namijenjeni bilo dnevnom boravku, kuhanju, blagovanju ili spavanju. apartmansko naselje (engl. apartment vil-lage, njem. Appartementsiedlung,
22
antropogeni resursi Ferien-wohnungssiedlung), ugostiteljski objekt koji je izdvojena funkcionalna cjelina većeg broja samostojećih objekata namijenjenih pružanju usluga smještaja, prehrane i točenja pića. Svojom lokacijom u strukturi naselja ističe se središnji objekt u kojem je organiziran prijam te ugostiteljska ponuda ali i mogući
antropogeni resursi sadržaji za zabavu i rekreaciju dok se u okolnim objektima nalaze smještajne jedinice u pravilu apartmani i često nose komercijalne nazive vila, bungalov i si. apel (engl. appeal, njem. Appel), oznaka za prodajnu argumentaciju u procesu gospodarskog oglašavanja, odnosno impuls za kupovinu, a
23
apel poziva se na široku lepezu želja, sklonosti, potreba i zahtjeva (korisnost, ljubav, ljepota i dr.). U tom smislu mogu se u gospodarskom oglašavanju koristiti apeli na korisnost, na strah, humor, glazbu, seks i si. Apel na korisnost ima za cilj da se potaknu i motiviraju ljudi na izravne ili neizravne ko-
apel
risti koje će imati kupovinom, odnosno korištenjem oglašavanog proizvoda i usluge. Apelom na strah ukazuje se na negativne posljedice do kojih može doći ako se ne koristi promovirani proizvod (npr. nekorištenje godišnjeg odmora ili apstinencijom od turističkog putovanja izlažemo se mogućnosti da nas okolina ne prihvati na odgovarajući način i si.) Apel za humor služi da bi oglašivač ostvario različite komunikacijske ciljeve: ostvarivanje pozornosti, utjecaj na stavove, povećanje recepcije poruke i naravno ono najvažnije - ostvarenje kupnje. To isto vrijedi i za apet na seks koji nesumnjivo privlači pozornost ali je upitno koliko utječe na odluku o kupnji. Napjevi, popularne melodije, aranžmani klasične i popularne glazbe mogu privući pozornost i stvarati emotivni ugođaj i raspoloženje slušatelja te ih na toj osnovi navesti da budu receptivniji na argumente iz poruke turističkog oglašavanja. aperitiv (fr. aperitif), piće koje se uzima prije jela radi poticanja apetita (rakija, likeri i dr.) -* pića. aperitiv bar (engl, bar, lobby bar, njem. Aperitifbar) ~* bar. APEX (krat. za engl, advance purchase excursion fares), posebna izletnička tarifa s vremenskim ograničenjem kupovine karte i s još nekim drugim ograničenjima koja putnik treba prihvatiti njezinom kupovinom. Uvođenje tarife APEX u međunarodnom zračnom prometu omogućilo je bilo kojem potencijalnom putniku, bez obzira na dob ili pripadnost određenoj skupini, da kupi
24
area 1,2, 3 uslugu prijevoza po nižoj cijeni. Takve tarife zahtijevale su kupovinu povratne karte unaprijed i određivale minimalno trajanje boravka u krajnjem odredištu. Jeftinije tarife ponuđene su kao nova alternativa putnicima turističke klase. Iako je cijena bila znatno niža od pune cijene u turističkoj klasi, putnicima se nudila ista kvaliteta usluge. One su postale rasprostranjene na tržištu SAD 1975. godine kad je American Airlines uveo svoju prvu super-sever tarifu (u slobodnom prijevodu: vrlo niska tarifa koja putnicima omogućava vrlo velike uštede). Izvorna ideja uvođenja ove tarife bila je želja da se stimulira novi segment potražnje za uslugama zračnog prometa koji će moći popuniti mjesta koja bi inače ostala prazna i na taj način zrakoplovnoj kompaniji osigurati stvaranje dodatnog prihoda. Primjenom ograničenja obavezne kupovine povratne karte unaprijed te određivanjem minimalne dužine boravka u krajnjem odredištu zrakoplovne kompanije nadale su se da će na taj način uvesti na tržište zračnog prometa novu vrstu usluge. APOLLO SYSTEM -> rezervacijski računalni sustavi. apsolutna vršna dnevna frekvencija potražnje (AVDF) (njem. absolute Tagesbe-lastbarkeitsfrequenz der Nachfrage), maksimalan istovremeni dnevni broj posjetilaca neke turističke destinacije u toku godine. Jedna od mogućnosti predviđene godišnje veličine potražnje na istovremeni dnevni broj korisnika objekata ponude u turizmu.
arca 1,2,3 Primjenom apsolutne vršne frekvencije u planiranju veličine kapaciteta dobili bismo mogućnost da se ostvari najveći mogući prihod, ali bi to zahtijevalo najveće kapacitete, a time i najveće investicije, postigla bi se najveća neiskorištenost kapaciteta u toku godine, što ovu varijantu čini ekonomski neprihvatljivom. aquabus, brodska veza na Temzi s katama-ranima između gradskog terminala Charing Cross i londonske zračne luke City Airport (nekadašnji Docks). aranžman (engl. package tour, njem. Arrangement, Pauschale) — turistički aranžman. area 1, 2, 3, oznake za podjelu zemaljske kugle prema pravilima IATA-e u tri glavna zemljopisna područja. Prvo područje, area 1, čine: Sjeverna i Južna Amerika s pripadajućim otocima, Grenland, Bermuda, zapadna Indija, Karipsko otočje i Havajsko otočje (uključujući Midway i Palmyra). Drugo područje, area 2, Čine: Europa (kao što je definirana posebnom rezolucijom IATA), Afrika s pripadajućim otocima, te dio Azije zapadno od Urala, uključujući i Iran. Treće područje, area 3, obuhvaća: Aziju i pripadajuće otoke (bez dijela koji se nalazi u drugom području), istočna Indija, Australija, Novi Zeland i pacifički otoci koji nisu uključeni u prvo područje. arhipelag (engl, arehipelago, njem. Archipel, Inselgruppen), skupina ili niz otoka i more u kojem se nalaze. Naziv je u antičko doba
Asperova metoda
25
upotrebljavan za Egejskog mora.
otoke
preko
arhitektonski turistički resursi (engl, arehiteetural tourist resources, njem. architektonische Tourismusressourcen), razne vrste građevina s umjetničkim vrijednostima, arhitektonskim značenjem ili kulturno-povijesnim funkcijama a pobuđuju interes turista. To su npr. Keop-sova piramida, Eiffelov toranj, zgrada HNK u Zagrebu, zrakoplovna luka Orly i si. Arktik (grč. arktos, medvjed), područje oko Sjevernog pola, uglavnom ograničeno srpanjskom izotermom od 10 °C. Glavnina površine (17,7 mil. km2) zauzima Sjeverno ledeno more, dio kopna Aljaske sa 4,5 mil. km2 te mnogi euroazijski i američki otoci s površinom od oko 3,8 mil. km2. Arktiku pripada i Grenland, najveći otok na svijetu. Turistički je ovo područje sve privlačnije ne samo zbog specifičnog biljnog (mahovine, liŠajevi, kržljave vrbe i breze) i životinjskog svijeta (bijeli medvjed, bijela lisica, sobovi, njorke, guske, tuljan, morž) već posebno Eskima koji žive u primorskom dijelu Sjeverne Amerike i Grenlanda. Svojim izgledom, načinom života i drugim etnosocijalnim karakteristikama pobuđuju sve veću pozornost turista, arrival guaranteed rezervacija sobe. arteški bunar (engl, arthesian, njem. artesischer Brunnen), mjesto gdje se bušenjem kroz nepropusne slojeve omogućava izbijanje vode na površinu iz duboke temeljnice, koja je ispod nepropusnog sloja. Arteški su bunari posebno važni za opskrbu
vodom u pustinjskim i polu pustinjskim područjima. ASATA (akr. od engl. Association of South African TravelAgents), Udruženje turističkih agencija Južne Afrike. asignacija (njem. Anweisung) -*■ upućivanje. asistencija (turistička) (engl.passengeras-sistance Service, njem. Kundenbetreung), općenito, pomoći, pomaganje, stavljanje na raspolaganje; u turizmu, taj se izraz upotrebljava onda kad se određena stručna osoba na željezničkoj stanici, zračnoj luci, na cestama ili bilo gdje drugdje stavi na raspolaganje putniku da mu pruži pomoć (materijalnu, savjetom, informacijom i si.). To može biti besplatno u lokalnim informativnim uredima, ili uz naplatu ako je ta osoba bila unaprijed angažirana posredstvom agencije, hotela i si. Asperova metoda utvrđivanja limita isplativih ulaganja (njem. Aspermethode), financijska analiza kojom se ocjenjuje ekonomska vrijednost i podobnost turističkih projekata, programa i planova. Cilj joj je sagledavanje rentabilnosti projekata, odnosno rizika investicijskih ulaganja, pri čemu je profit jedina realna vrijednost turističkog projekta. Zasniva se na analizi i procjeni da prihod projekta pokrije njegove buduće troškove, te da ostatak čistog dohotka bude minimalno toliki da pokrije otplatu zajma i kamate. Pritom u troškove ulaze: tekući troškovi, porezi i takse, izdaci za upravu, izmjene uprave ili osnivača. U troškove ne ulaze: troškovi održavanja, amortizacije, otplata zajmova i kamata, te deprecijacija. Ostatak umanjen za troškove održavanja mora biti dovoljan za otplatu zajma i kamata (anuitet), pa predstavlja minimum isplativosti projekta. Ako se ostatak
"kapitalizira" sumom kamatnih stopa troškova investicije i zajedničkom kamatom troškova održavanja i deprecijacije, dobivena vrijednost je najviši iznos mogućega kredita. Osnove ove metode razvio je H. Asper za potrebe Societe Suisse de Credit Hotelier, a švicarske banke su je koristile prilikom odobravanja kredita za investicije u hotelijerstvu. ASTA (akr. od engl. American Society of Travel Agents), Američko udruženje putničkih agenata, najraširenije udruženje u svijetu, u koje je učlanjeno više od 26 500 članova u 165 zemalja. Ima jedan od najstrožih etičkih kodeksa kojima Štiti interese turističkih potrošača i svojih članova. Sjedište ASTA-e je u Was-hingtonu. ATA (akr. od engl. Air Traffic Association of America), udruženje američkih redovitih zrakoplovnih kompanija, koje ima zadaću da standardizira odvijanje zračnog prijevoza te unaprijedi i podupre interese svojih članica. ATK (akr. od engl, available tonnekilometers), raspoloživi tonski kilometri, stvaran kapacitet zrakoplovne kompanije koji je ponuđen na tržištu, a koji se izračunava tako da se korisna nosivost zrakoplova na određenom letu izražena u tonama pomnoži s udaljenoŠću na kojoj zrakoplov leti izraženoj u kilometrima. atmosfera (engl, atmosphere, njem. Atmosphäre), 1. zračni omotač 2lemlje. Smjesa plinova koja se sastoji od stalnih dijelova (dušik 78%, kisik 21%, ugljični dioksid, argon, plemeniti plinovi) i primjesa (vodena para, krute i organske čestice). Donji su slojevi atmosfere troposfera i stratosfera, a iznad njih je mezosfera, termosfera i egzosfera; 2. opće stanje, draž, ozračje u nekoj turističkoj desti-naciji ili objektu.
atol (engl. atoll, njem.Atoll), nizak koraljni greben, okruglastog, polukružnog ili prstenastog oblika. Atoli su izgrađeni od različitih morskih organizama, naročito koralja. Uglavnom se nalaze u tropskim, toplim morima (npr. uz sjeveroistočnu obalu Australije). atrakcüa (engl. attraction, njem. Attrak-tion), turistička atrakcija, privlačan element u nekoj turističkoj destinaciji u obliku kultu rnopovijesne baštine, prirodne cjeline ili pojave, priredbe ili događaja koji motivira buduće turiste za dolazak ili predstavlja okosnicu razvoja turizma u destinaciji. Razlikuje se od pojma atraktivnosti, koji označava veće prirodne ili društvene cjeline (kulturne), dok je atrakcija manji dio znamenitosti ili događaj koji ima veliku privlačnu moć za turiste. U suvremenim teorijama turistička atrakcija je sustav od tri elementa koji tek u komunikaciji i međuodnosu (empirijskoj situaciji) koji Čine: turisti, znamenitost ili predmet i oznaČivaČ ili marker dobiva svoju privlačnu snagu. Ona nastaje izdvajanjem iz mnoštva sličnih sakralizacijom, ritualnim ponašanjem turista, te ulogom markera kao informacije o njoj. Turističke se atrakcije dijele na kultu rno-povijesne, manifestacije, priredbe, sportske priredbe, znamenite ljude, kulturu života i rada stanovništva, gradske (urbane) cjeline, umjetno stvorene atrakcije (zabavni parkovi, stara sela, ostaci industrijskih pogona ili naselja itd.). atraktivni turistički činioci (engl. lourism attraction atributes, njem. attraklive tou-ristische Faktoren), svi prirodni ili antropogeni (kulturni) objekti, pojave ili predmeti koji se nalaze u određenom prostoru a zbog svojih drau ili čari poticajno djeluju na čovjeka da ih posjeti, upozna ili doživi, odnosno da realizira svoje
rekreativne ili kulturne potrebe. Ti su činioci odraz prirodne sredine (prirodni ili biotropni atraktivni Činioci) ili pak čovjekove aktivnosti (društveni ili atropični činioci). O stupnju njihove privlačnosti (atraktivnosti) ovisi masovnost turističkog posjeta, vrste i oblici turističkih kretanja te mogućnost ekonomske valorizacije. Stupanj privlačnosti turističkih činilaca ocjenjuje se na osnovi njihovih svojstava: rekreativnog, kuriozitetnog, estetskog i svojstva znamenitosti. Prema veličini i oblicima utjecaja turistički činioci mogu biti samostalni, kompleksni i komplementarni. Kompleksni se odlikuju s više atraktivnih atributa i posjeduju raznovrsne mogućnosti za turističko aktiviranje, za razliku od komplementarnih (atraktivni atributi nisu dovoljno izraženi), koji po pravilu samo pojačavaju atraktivnost samostalnih činilaca, atraktivnost turističkih resursa (engl, tourist resource attractivity, njem. Attraktivität der touristischen Ressourcen), svojstva prirodnih i društvenih turističkih resursa kojima privlače turiste i pomoću kojih zadovoljavaju njihove turističke potrebe (rekreativne ili kulturne). Neki resursi posjeduju jedno, a neki više atraktivnih svojstava. Vrijednost atraktivnosti turističkih resursa je kvalitativna kategorija, koju je vrlo teško precizno kvantitativno izraziti i uvijek se svodi na subjektivne procjene. Od brojnih pokušaja različitih autora, najprihvatljiviji su Cesario i Knetsh (1976.): atraktivnost (Aj) izrazili su kao sumu umnožaka koristi (Ui) od mogućnosti i pogodnosti bavljenja rekreativnom ili nekom drugom aktivnošću (Zi), te kvalitete mogućnosti i pogodnosti (Gi) za aktivnost (Zi) i stupnja mogućnosti za bavljenje aktivnošću (Zi) (stupnjevanu 0-1). To su
matematički izrazili funkcijom: Aj = ZUi(Zi)*Gi(Zi)a,+ + Ui(Zi)*Gi(Zi)a2+:.. atributivno obilježje (engl, attributive characteristic, njem. attributive Eigenschaft), svojstvo (atribut) jedinice skupa. Statistika razlikuje numerička, rcdoslijedna, nominalna i vremenska obilježja. Nominalna obilježja dijele se na atributivna i geografska. Turistička statistika koristi veći broj atributivnih obilježja. Definicija turističke statistike po kojoj je "turist svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova" jest primjer atributivnog obilježja. auditivna oglašivačka sredstva (engl, auditive advertising media, njem. akustische Werbemittel), sredstva oglašivanja koja koriste čujne signale: ljudski glas, izgovorene riječi, glazbu, Šumove, zvučne signale, igrokaz, gramofonske ploče, magnetofonske vrpce, CD. U turizmu se najviše koriste: oglašivački govor, pjesme, kasete i usmeno oglašavanje. autentičnost (engl, authenticity, njem. Authentizität), novi koncept istraživanja motivacije suvremenih turista kojega je u sociologiju turizma uveo MacCannell (1973, 1976). U sociokulturnim istraživanjima turizma koristi se u nekoliko značenja: izvoran, vjerodostojan, istinit. 1. Moderni život i modernizacija pretvara čovjekovu "stvarnost" u kulturnu proizvodnju i turističku atrakciju. Gubeći vezu s korijenima, svojim selom, obitelji, radnim mjestom moderni čovjek, aposebno u ulozi turista, razvija zanimanje za "stvarni", autentični život negdje drugdje. Potraga za stvarnim, iskonskim, postaje važnim
motivatorom za odlazak na turističko putovanje. 2. Erving Goffman predlaže pojam "prednjeg" i "stražnjeg" prostora. U prednjem se prostoru sastaju domaćini i gosti, a stražnji je prostor mjesto intimnog boravka i života domaćina, često potpuno nedostupan gostima. Ta svojevrsna mis-tifikacija prostora potrebna je kako bi se očuvala određena društvena predodžba o njemu koja ima privlačnu moć za stranca. 3. U postmodernom shvaćanju turizma autentično se pojavljuje kao simbol i rezultat socijalne konstrukcije turističkih atrakcija, a ne kao objektivna zbilja i izvorni predmet: zabavni parkovi poput Disneylanda, miješanje zbilje i zamisli o zbilji, konstrukcija starogu novome (stara sela i stil života kojeg više nema "namještena autentičnost"). Postoji nekoliko tipova autentičnosti: u vezi s predmetom na koji se odnosi i njegovo podrijetlo, konstruirana autentičnost kao projekcija želja i vrijednosti u vezi s nekim premetom (simbolička autentičnost), te u vezi s aktivnostima u turizmu koje mogu odražavati egzistencijalnu potrebu turista za nečim "drugačijim", izvornijim od stvarnog života u rutini svakodnevice. autobus (engl. bus, njem. Bus, Autobus), cestovno motorno prijevozno sredstvo s više od 9 sjedećih mjesta uključujući vozačevo sjedalo -namijenjeno prijevozu putnika. Minibusi s više od 9 sjedećih mjesta, uključujući vozačevo sjedalo, namijenjeni prijevozu putnika smatraju se u statističkom smislu autobusima. autocesta (engl. highway, njem. Autobahn), posebno projektirana i izgrađena cestovna prometnica sa zaštitnim pojasom u sredini, namijenjena za promet motornih vozila, kod koje se ne koristi zaštitni
pojas i koja 1. ima, osim na kraćim dionicama ili posebnim mjestima, odvojene kolnike za promet iz suprotnih smjerova, međusobno odvojene razdjelnim trakom koji nije namijenjen za promet, a iznimno mogu biti razdijeljeni i na druge načine; 2. nema raskrižje u istoj razini s drugom cestom, željezničkom ili tramvajskom prugom, ili pješačkom stazom; 3. posebnim je prometnim znakom označena kao autocesta i rezervirana je za promet određenih kategorija motornih vozila. Sastavni dio autoceste su prometni traci za uključivanje ili isključivanje iz prometa, bez obzira na položaj prometnog znaka. Gradske autoceste su također uključene, autokorelacija (engl. autocorrelation, njem. Autokorrelation), najčešće se pod tim pojmom razumijeva postojanje linearne zavisnosti tekućih vrijednosti s vlastitim vrijednostima ranijih razdoblja. Češće se javlja u analizama vremenskih serija nego u drugim slučajevima. Stupanj i smjer jakosti veze između članova iste serije međusobno razmaknutih i (grč.: tau) razdoblja mjeri se koeficijentom autokorelacije. Za otkrivanje autoko-realcije reziduala u praksi najčešće se koristi DurbinWatsonov test. U analizama faktora koji utječu na veličinu i obujam turističkog tržišta nezaobilazno su sredstvo ekonometrijske analize. automati za kupovinu karata i prijavu putnika za let (engl. selfservice ticketing and check-in, njem. Fahrkarten- und Eincheckautomat), omogućavaju putnicima da kupe kartu ili da sami obave postupak prijave za let (uključujući i predaju prtljage) a da pri tome ne moraju čekati u redu na prijavnim šalterima. automobilski aranžman (engl. package tour by car, njem. Auto PackageTour) turistički aranžman.
autorizacija (engl. authorization, njem. Autorisation), postupak provjere ispravnosti bezgotovinskih sredstava plaćanja (čekovi, kreditne kartice i dr.) kod njihova izdavača, radi dobivanja jamstva o naplati; uobičajena je kod prijave gostiju u ugostiteljskim objektima a najčešće kod odjave, odnosno plaćanja računa za korištene usluge. autostop (engl. hitch-hiking njem. perAn-halter, Trompen), praksa da se automobilisti zaustavljaju posebno uzdignutim palcem da bi se besplatno putovalo. Takva praksa putovanja nosi u sebi određeni rizik, i za vozače i za putnike, naročito u pogledu odredbi o osiguranju. autostrada (engl, motorway, expressway, freeway, njem. Schnellstraße), cesta po kojoj se putuje vrlo brzo ili bez većih ograničenja. U tehničkom smislu autostrada označava cestu s dva kolna traka, od kojih svaki od njih ima više od jednog prometnog koridora. Prometni traci međusobno su odvojeni užim pojasom koji se ne smije prelaziti. Prometni traci su tako trasirani, opremljeni i izgrađeni da dozvoljavaju brzu vožnju motornih vozila. Na razini autostrade nema križanja. U nekim se zemljama plaća posebna cestarina za vožnju autostradom (ili na njezinu dijelu). autovlak (engl, car-train, njem. Autoreise-zug), putnički vlak koji uključuje i nekoliko vagona za prijevoz putničkih motornih vozila, s namjerom da u pravilu prevozi vozila onih putnika koji se prevoze u putničkim vagonima. Ti vlakovi vrlo često voze noću kako bi i na taj način omogućili putnicima da na najbolji mogući način stignu u svoje destinaci-je. U organizaciji suvremenog prometa pojedine vrste prometa međusobno se spajaju i
pomažu jedna drugu kako bi omogućile putnicima da stignu na željenu destinaciju. U tom kontekstu jedan od problema koji se pojavljuje jest umor za vrijeme puta, posebice na velikim udaljenostima. Autovlak se pojavio s namjerom da ukloni te teškoće, naročito na turističkim putovanjima.
avans (engl. advance payment, njem. Vor-schuss) -»■ oblici plaćanja unaprijed. avanturističko putovanje (engl. adventure trip, njem. Abenteuerreise), motivirano doživljajem novoga i nepoznatog, u tipologiji turističkih putovanja pripada medu prva organizirana
putovanja (Grand Tour, 17. i 18. St.), a u novije doba to su putovanja motivirana doživljajem nepoznatog, opasnog i drugačijeg od svakodnevice, npr. penjanje na Himalaju, putovanje planinskom cestom preko prijevoja Karakora, put na Antarktik, splavarenje divljim rijekama itd. average daily rate -» cijena.
avion (engl. airplane, plane, njem. Flugzeug) -*■ zrakoplov, avionski kod (engl. airline code, njem. Flugzeugcode, Flugzeugkode) -*■ oznake u zrakoplovstvu. AXESS International Network -* rezervacijski računalni sustavi.
banke podataka
backhaul, obJik zaštite više tarife koja se mora primijeniti uvijek kada se na ruti od polazišta od krajnjeg odredišta prolazi kroz točku zaustavljanja koju možemo identificirati kao HIP. Backhaul možemo prikazati primjerom iz prakse. Na ruti AMS-VIE-ZAG za konstrukciju tarife koristimo sljedeće vrijednosti: AMS-ZAG = 485 NUC, AMS-VIE = 572. To znači da na ruti AMS-ZAG preko VIE postoji HIP točka VIE za koju vrijedi viša tarifa nego do krajnjeg odredišta. U tom slučaju treba utvrditi razliku između te dvije tarife (572-485=87) i tu razliku kao zaštitni iznos dodati na HIP-tarifu AMS-VIE (572+87=659). U ovom će se slučaju zbog činjenice da se leti u krajnje odredište preko HIP-mjesta primijeniti tarifa uvećana za iznos backhaula, tako da će primjenjiva tarifa na relaciji AMS-ZAG via VIE iznositi 659 NUC umjesto 485 NUC. back-to-back ticketing, način izdavanja putničkih karata u zračnom prometu, koji omogućuje putniku da izbjegne plaćanje vrlo skupe tarife za putovanje tijekom tjedna, koju mora kupiti jer ne ostaje u desrinacije preko vikenda, tj. preko subote te zbog toga nema uvjete za kupovinu jeftinije karte. Zbog toga se putniku
izdaju dvije povra tne karte za istu destin aciju čime se forma lno stvara dojam da putnik zadov oljava uvjete boravka u destin aciji preko viken da, a on zapra vo koristi samo prve kupon e svake
31
B karte, zrakoplovne kompanije pokušavaju spriječiti takve zloupotrebe od strane putnika. baggage tag -» prtljažni privjesak. baht (THB), novčana jedinica Tajlanda, dijeli se na 100 satanga. balboa (PAB), novčana jedinica Paname, dijeli se na 100 santima. Balkanturist, najveći bugarski nacionalni incoming touroperator. Padom "željezne zavjese" djelatnost Balkanturista kao organizatora inozemnih putovanja, za bugarske turiste počela se znatno proširivati. balneologija, znanost o ljekovitoj primjeni mineralnih voda, blata i morskih kupki. Ova se riječ danas često koristi u medicini, te posebno u zdravstvenom turizmu. balneoterapija (engl. balneotherapy, njem. Balneotherapie, Baderheihherapie), u zdravstvenom turizmu liječenje pomoću kupanja u ljekovitim kupalištima. Terapija označava liječenje pomoću različitih prirodnih izvora: kupanje u pijesku (vaporis), terapija u parnoj kupelji (laconicum), terapija pomoću znojenja (cineris), kupanje u toplom pepelu. U zdravstvenom turizmu balneoterapija se koristi kao
bar posebna metoda liječenja određenih bolesti. banke podataka (engl. data banks, njem. Datenbank), računalni informacijski sustavi koji pohranjuju, sređuju i obraduju određene informacije i kao takve ih u prikladnom obliku dostavljaju naručiteljima. Prema tome, banka podataka je skup informacija prikladno pohranjenih i redovito procesiranih i aktualiziranih. Sadržaji banaka podataka najčešće nisu nove izravne informacije nego informacije koje se nalaze u okviru nekog drugog medija (npr. u tiskovnom obliku u okviru Časopisa, priručnika i si.). Danas postoji velik broj banaka podataka koje obuhvaćaju informacije iz turizma i može se reći da se taj broj stalno povećava. Tzv. online banke podataka mogu se podijeliti na tekstualne banke podataka i banke podataka koje obuhvaćaju činjenice, odnosno brojčane pokazatelje. Tekstualne banke podataka dijele se na referentne, koje dakle upućuju na bibliografske izvore iz različitih publikacija (knjiga, časopisa, novina), i banke podataka s punim tekstom, dakle one koje pohranjuju integralne tekstove iz određenih publikacija. Banke podataka razlikuju se i po pristupu. Direktne banke podataka omogućuju neposredan pristup korisnika preko telekomunikacijske mreže (online). Kada se pristup ostvaruje preko posrednika (brokera), tada govorimo o indirektnim bankama podataka.
banke podataka Prednosti banaka podataka u praćenju turističkog tržišta očigledne su (brz pristup informacijama, aktualne informacije, mogućnost korištenja različitih kriterija pri traženju određenih informacija, internacionalni obuhvat, ušteda za prostorom). U mnoštvu banaka podataka koje tretiraju turizam mogu se apostrofirati neke kao što su Information Center koji vodi American Hotel and Motel Association, Centre des Etudes Touristiques u Francuskoj, Travel Reference Center -Universïty of Colorado u Boulderu i dr. banket (engl. banquet, njem. Bankett), svečana gozba, ručak ili večera s
mnog osobi ili u povodu nekog skupa. -» o obrok. uzvan banketno poslovanje (engl. ika, banqueting, njem. Banketttàtigkeit), sveča sustav poslovanja ugostiteljskog nom objekta (najčešće poslovne jedinice atmos odjela hrane i pića organizirane pod ferom nazivom banketni odjel) koji se i temelji na dogovoru s naručiteljem govobanketa povodom različitih dorima, gađanja. -»■ obrok. a Bank holiday, praznik u Velikoj Britaniji priređ koji za razliku od državnih praznika ena u nije reguliran zakonom. Nekad je to čast bio praznik samo za bankarske nekoj djelatnike. javnoj bankomat (engl. cash dispenser, automated teller machine - ATM,
31
njem. Geidauto-mat, Bankautomat), stroj za izdavanje gotovine s tekućih računa banke elektroničkim putem. Štedi vrijeme, smanjuje gužve i troškove na bankovnim šalterima. Može se mahom koristiti cijeli dan (24 sata). Postavlja ga banka u svojim prostorima ali i na otvorenom. Koristi se ubacivanjem kartice s osobnim identifikacijskim kodom, unošenjem tajne šifre (PIN) i traženog (dopuštenog) iznosa. Korisnik komunicira s bankomatom na domaćem jeziku ili na engleskom. Noviji bankomati omogućavaju zamjene valuta i dr. operacije. bar (engl. bar, njem. Bar), ugostiteljski objekt u kojem se pripremaju i
bar poslužuju razne vrste alkoholnih i bezalkoholnih pića i napitaka, te jednostavnija topla i hladna jela. Sam naziv potječe od francuske riječi barrière što znači pregrada a simbolizira osnovnu karakteristiku svih barova - šank toČionika koji se nalazi u prostoriji za posluživanje gostiju. Uz spomenuto mora imati i prostor za pripremu jela, te skladišni prostor. S vremenom barovi su se specijalizirali prema vrstama usluga, vremenu poslovanja, načinu posluživanja te na taj način izradili svoje specifičnosti prema kojima razlikujemo više tipova: 1. aperitiv bar,
bar
Ugostiteljski objekt koji pruža usluge točenja pića (prvenstveno aperitiva po kojima je i dobio naziv); najčešće ga nalazimo u hotelima i smješten je neposredno uz hotelski restoran; 2. café bar, Ugostiteljski objekt u kojem se priprema i poslužuje kava i ostali napici, poslužuju pića, a mogu se pripremati i posluživati hladni i topli sendviči, slastice i voće. Uz prostoriju za posluživanje gostiju mora imati toČionik i prostor za pripremu slastica i sendviča ukoliko se poslužuju, te skladišni i sanitarni prostor; 3. disko bar, ugostiteljski objekt u kojem se, u noćnim satima, pripremaju i poslužuju pića i napici, te jednostavna jela (npr. hladni i topli sendviči). Obilježava ga disko glazba, a u pravilu nema plesni podij. Mora imati, uz prostoriju za posluživanje s točionikom, i prostor za pripremu sendviča i slastica, te skladišni i sanitarni prostor; 4. noćni bar, ugostiteljski objekt namijenjen razonodi i zabavi; posluje u noćnim i večernjim satima; namještajem prilagođen dužem zadržavanju gostiju, dok dekoracija i svjetlosni efekti pridonose intimnoj atmosferi prostora. U ovakvom objektu poslužuju se pretežno pića i napici, a mogu se pripremati i posluživati jednostavna jela. Uz spomenuto karakterizira ga i glazba koja može biti i živa; često ima i plesni podij i tada ga nalazimo pod nazivom dancing-bar, a ukoliko u svojoj ponudi upriličuje umjetničke programe nosi naziv variété-bar. Uz prostorije i opremu uobičajenu za barove mora imati i garderobu; 5. open bar, naziv za ponudu pića u različitim prigodama, preko improviziranih ilipokretnih barova,
32
bazar
zatvorenoj grupi ljudi, najčešće sudionicima nekog događanja (kongresa, domjenka i si.); 6. snack bar -»■ zalogajnica. barbecue, zabava koja može poprimiti razmjere od jednostavnog okupljanja do vrlo otmjenog primanja s ručkom ili večerom za uzvanike. Osnovne karakteristike su organizacija na otvorenom ili poluotvorenom; hrana se priprema na žaru, a može se posluživati uz asistenciju kuhara; konzumira se za improviziranim stolovima; pića se nude s posebnog stola. bareboat charter, sporazum ili dogovor po kojemu se jedrilica ili neko drugo plovilo iznajmljuje na određeno vrijeme, ali bez posade ili bilo kakvog oblika opskrbljivanja plovila. Od onoga tko unajmljuje plovilo obično se zahtijeva posjedovanje uvjerenja daje sposoban upravljati njime, a za različite oblike opskrbe, npr. gorivom, hranom, rezervnim dijelovima i si., koriste se za to specijalizirana mjesta na morskoj obali. Ovaj način iznajmljivanja plovila naročito je razvijen u područjima s izrazitom jedriličarskom tradicijom (npr.: Karipsko more, Australija i dr.), ali ga treba razlikovati od termina kao što su crewed charter, kojim se s plovilom iznajmljuje i posada, i provisioned charter, kojim se uz iznajmljivanje broda dogovara i opskrba gorivom i drugim namirnicama. barijera (engl. barrier, njem.BomereJ, pregrada, prepreka, brana, odnosno svaka vrsta ograničenja. Uz odgovarajući pridjev pokazuje o kakvom se ograničenju radi: carinska barijera, arhitektonska
bazen
barijera, urbanistička barijera, ekonomska barijera, vremenska barijera itd. bazar (engl. bazaar), bazama trgovina, oblik prodaje tipa orijentalnih sajmova na otvorenim ili u gradskim zatvorenim manjim prodavaonicama u kojima ne postoji određena cijena robe, nego je kupac i prodavatelj dogovaraju; neki od njih (npr. Istanbulski bazar) vrhunska su turistička atrakcija. Razvijeni svijet pod bazarima razumijeva velike robne kuće u kojima se jeftinije prodaje različita roba (igračke, suveniri, odjevni predmeti i si.), ili male trgovine mješovite robe s fiksnim cijenama. bazen (engl, swimming pool, njem. Schwimmbad), umjetno omeđen, manji ili veći, vodeni prostor na rijeci ili moru, ili umjetno izdubljen prostor napunjen vodom. Može biti na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, različitih oblika i dimenzija. Za treninge i natjecanja koristi se bazen dimenzija 50 m, 33,33 m, ili 25 m, a njegova širina ovisi o broju pruga (4, 6, 8 ili 10 pruga). Dimenzije bazena za olimpijska natjecanja su 50x25 m. Bazeni se koriste za natjecanja u plivanju, sinkronom plivanju, skokovima u vodu te za vaterpolo. Bazenski objekti u hotelima, turističkim naseljima sportsko-rekreacijskih centara na moru i si. uobičajeni su sadržaji za sportsku rekreaciju i zabavu turista. Grade se na otvorenom ili u zatvorenom prostoru uz more, rijeke i pružaju rekreaciju turistima u ljetnoj sezoni, posebno u vremenskim uvjetima kada prirodna kupališta nisu pogodna za kupanje.
33
Benelux
Hoteli visoke kategorije (4 i 5 zvjezdica) imaju bazen i prateće sadržaje koji se koriste cijele godine. Izvan glavne turitičke sezone ovi sadržaji (bazen, sauna, solarij, hidromasaža i si.) glavni su sadržaji rekreacije gostiju hotela. Stoga i hoteli niže kategorije koriste ovakve sadržaje za rekreaciju turista. bazni indeksi (engl, base indexes, njem. Basisindex) -»• indeksi sa stalnom bazom. BDP -* bruto domaći proizvod. beauty farm, male klinike s programima kozmetičkih i estetskih tretmana tijela, zdrave ili adekvatne prehrane, fltnessa i ostalih sportskorekreacijskih tretmana. Mnoge od njih grade svoju ponudu na posebnosti nekog programa tretmana ili proizvoda koji omogućuje relaksaciju, poljepšavanje tijela ili korekciju nekog nedostatka, i u novije su vrijeme tražen dodatak u turističkoj ponudi. U konceptu turizma motiviranog brigom za vlastito tijelo i održanje te poboljšanje zdravlja, u zdravstvenorekreativnim centrima, klinikama ili u sklopu hotelske ponude organizira se kompletna ponuda koja pruža program preventive u sprečavanju raširenih bolesti današnjice, uzrokovanih neadekvatnom prehranom, nervno-psihičkom napctoŠću, stresom ili profesionalnim bolestima. Ti programi uključuju moderne metode edukacije i informiranja klijenta kao i posebne vrste dijagnostike raznih sposobnosti organizma, funkcionalnih, motoričkih, a posebno estetskih.
bar bedeker, putni vodič, priručnik za turiste, knjižica s opisom nekog kraja ili grada i naznakom njegovih znamenitosti. Nazvan po njemačkom nakladniku Karlu Baedekeru, koji je izdavao takve vodiče sredinom 19. st. s ciljem da putniku dade praktične obavijesti koje bi mu omogućile da se snađe bez plaćenih vodiča. Njegovu tvrtku, osnovanu
32
bazar 1827, razvili su njegovi sinovi, a od 1956. sjedište joj je u Freiburgu im Breisgau. Bemextours, turoperator specijalist osnovan 1981. godine kapitalom Banca della Svìzzera Italiana i INACommerca. Poslovao je na tržištima Velike Britanije pod nazivom Phoenix Holidays, u Nizozemskoj kao Phoenix Vakanties, u Belgiji, Francuskoj,
bazen Njemačkoj i Švicarskoj pod nazivom Bemextours, u AuS; triji kao Adria Reisen, te u Italiji pod nazivom Travel Club. Godine 1994. otvorena su predstavništva Bemextoursa u Pragu i Bratislavi, a zatvorena je turo-peratorska organizacija u Belgiji. Polako zatim ugašene su i organizacije u ostalim zemljama. Na tržištu su uspjele opstati samo
33
Benelux turoperatorske organizacije Adria Reisen u Beču i Bemextours u Francuskoj koje su 1997. godine otkupili njihovi dotadašnji direktori. Benelux, zajednički naziv za države Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg. Naziv potječe iz 1947. otkad su te zemlje u zajedničkoj carinskoj uniji; 1953. sklopile su trgovinski ugovor, 1954. Ugovor o
Benelux slobodnoj cirkulaciji prometa i kapitala, a 1958. pristupile su Europskoj uniji. Bennudski sporazum I. (engl. The Bermuda I Agreement, njem. das Bermuda-Abkommen I), sporazum potpisan 1946. godine radi uklanjanja nesporazuma između SAD i Velike Britanije na području reguliranja odvijanja zračnog prometa. Sporazum je bio vrlo značajan korak prema liberalnom shvaćanju obavljanja međunarodnog zračnog prometa jer nije imao ograničenja u kapacitetima, broju frekvencija i korištenju 5. zračne slobode. Međutim, sporazum nije dopuštao cjenovnu konkurenciju. Cijene i tarife morale su biti usklađene medu kompanijama koje su letjele na određenoj destinaciji, i to uz pomoć pregovora u okviru IATA-e, nakon čega su dostavljane na odobrenje vladama dviju država. Države su zaključile da je takvo bilateralno pregovaranje kvalitetna osnova za razvoj redovnog zračnog prometa dok se ne postignu uvjeti za primjenu multilateralizma. Sporazum je isto tako predviđao da sve što se ne može riješiti između samih država treba učiniti arbitražom u okviru ICAO-a. Bennudski sporazum n. (engl. The Bermuda JIAgreement, njem. dasBermuda-Abkommen II), bilateralni sporazum o odvijanju međunarodnog zračnog prometa između SAD i Velike Britanije potpisan 23. srpnja 1977. godine. Predsjednik SAD Gerald Ford najavio je 1975. godine značajne promjene u zračnom prometu, što je navelo Veliku Britaniju da obznani prekidanje bilateralnog sporazuma u
34
biatlon lipnju 1977. godine, jer ionako imaju problema zbog konstantnog viška kapaciteta američkih zrakoplovnih kompanija u zračnom prometu preko Sjevernog Atlantika. Do prekida bilateralnog sporazuma ipak nije došlo, jer je postignut kompromis, koji je poznat pod nazivom Bennudski sporazum II. Sporazum je dopuštao da se nove zrakoplovne kompanije mogu pojaviti na tržištu pod uvjetom da njihov red letenja odobre nadležne vlade. On je isto tako uz redovni promet obuhvatio i izvanredni promet i na taj način je bio prvi proboj tradicionalnog shvaćanja bilateralnih sporazuma. Nakon toga sklapaju se još liberalniji sporazumi između SAD i Nizozemske, SAD i SR Njemačke i SAD i Belgije. Iako su europske velesile u zračnom prometu Italija i Francuska odlučile ne slijediti trend, bila je to ipak najava početka deregulate zračnog prometa. Doduše, najprije u SAD, ali nakon desetak godina sličan proces, samo pod imenom liberalizacija, pojavit će se i u Europi. bescarinska prodaja (engl, duty free sales, njem. zoUfreie(r) Verkauf, Dutyfree Verkauf), prodaja robe na koju se ne primjenjuju porezi i carina. bescarinska prodavaonica (engl, duty free shop, njem. zollfreie(s) Geschäft, Duty free Geschäft), mjesta u zračnim lukama, lukama, zrakoplovima ili brodovima na kojima putnici mogu kupiti robu koja nije opterećena carinom i porezima. Nacionalni propisi pojedinih zemalja propisuju količinu i vrstu robe koju putnici smiju unijeti u zemlju a da na nju ne plate carinu i poreze. biatlon (engl, biathlon, njem. Biathlon), skijaška disciplina s dvostrukom
biatlon
35
vještinom u skijanju i streljaštvu. Biatlon je natjecanje u trčanju na skijama na 10 ili 20 km i gađanje puškom kalibra do 8 mm, četiri puta, i to dva puta stojeći (drugo i četvrto gađanje) i dva puta ležeći (prvo i treće gađanje) u metu udaljenu 150 m po pet hitaca. Konačni plasman određuje vrijeme za koje je prijeđena staza uključivo s kaznama za promašaje. Moderni biatlon je uvršten prvi put na Svjetskom prvenstvu 1958., a prvi put na 011960. Od I960, uvršteno je i štafetno natjecanje nacionalnih selekcija (4x7,5 km). Za turizam nema neko veće značenje, osim samog -* skijaškog trčanja. bife (engl, buffet, njem. Büfett), ugostiteljski objekt u kojem se poslužuju pića, na-pici i hladna jela s mogućnošću pripremanja i posluživanja jednostavnih toplih jela. Mora imati prostoriju s točionikom namijenjenu posluživanju gostiju, prostor za pripremu jela, te skladišni i sanitarni prostor. bife stol (engl, buffet, Büfetttisch) -*■ stol.
njem.
bifurkacija (engl, bifurcation, njem. Bifur-kation, Gabelung, Spaltung), pojava kad se jedan vodeni tok račva na dva dijela, pa se na taj način odvodi voda u dva por-ječja ili slijeva. Za turiste je zanimljivo područje primjerice rijeke Nerodinke u Srbiji, gdje dio vode otječe u Lepenac (pritok Vardara), a dio u Sitnicu (pritok Ibra), zatim bifurkacija rijeke Casiquia-re u Južnoj Americi koja na sjeveru dijelom otječe u rijeku Orinoko, a na jugu s Rio Negro u porječje Amazone.
bingo Big Apple, u SAD-u popularan naziv za New York. Big Easy, u SAD-u popularan naziv za New Orleans. bilateralna turistička suradnja (engl, bilateral tourism cooperation, njem. bilaterale touristische Zusammenarbeit), suradnja u području turizma između dviju država ili dviju strukovnih udruga ih administrativnih, odnosno prostornih jedinica. Takav se oblik suradnje obično regulira međusobnim ugovorom ili drugom vrstom pravne regulative. bilateralni sporazumi (engl, bilateral agreements, nj em. bilaterale (r) Vertrag), međunarodni sporazumi sklopljeni između dviju strana. Ugovorne strane su u pravilu države, a ne međunarodne organizacije, jer međunarodne organizacije iako čine jednu ugovornu stranu, predstavljaju interese i mogu stvarati obveze za više država njihovih članova. Bilateralnim sporazumima uređuju se različiti međusobni odnosi država, od trgovinskih do pitanja prava osoba, državljanstva, priznavanja diploma, slobodnog prometa, malograničnog prometa, granica i dr. -»■ multilatcralni sporazumi. bileta/biljet (engl, ticket, njem. Fahrkarte), riječ francuskog porijekla - billet, izvorno znači kratko pismo, kratku zabilješ-ku, cedulju, potvrdu, ulaznicu. Riječ billet spominje se u turističkoj terminologiji u svim romanskim ali i u mnogim neromanskim jezicima, kao naziv za prijevoznu kartu u svim vrstama prijevoza. Billet aller-retour francuska kovanica koja znači povratnu kartu.
biljetarnica (engl, box office, njem. Fahrkartenschalter), mjesto na kojem se prodaju karte za prijevoz ili ulaznice. biljne zajednice (engl, plant communities, njem. Pflanzenfamilie), dio živog svijeta na Zemlji, koji čine više stotina tisuća biljnih vrsta različitog oblika, građe i veličine. Skup svih biljnih zajednica nekog područja čini biljni pokrov ili vegetaciju tog prostora. S obzirom na temperature i vlažnost tog prostora razlikujemo kse-rofite, mezofite, higrofite i hidrofite. Kserofiti su biljke prilagođene životu na suhim staništima, odnosno biljke kamenjara, stepa i pukotina stijena (npr. kaktus). Zbog potrebe smanjene transpira-cije, biljke imaju kožnato lišće, udubljene puči, smanjenu površinu lišća i druge prilagodbe prirodnim uvjetima u kojim egzistiraju. Mezofiti su biljke prijelaznih područja, umjerenih klimatskih Širina i ocjeditih terena. Higrofiti uspijevaju na vlagom zaštićenim tlima, a hidrofi-ti su biljke koje djelomično ili potpuno žive u vodi. bingo, omiljena lutrijska igra, vrlo često se organizira u britanskim puhovima, za vrijeme krstarenja kao posebna zabava za goste. biogeografski turistički resursi (engl, bio-geographic tourist resources, njem. bio-geographische touristische Ressourcen), biljni i životinjski svijet koji u turizmu ima ili može imati višestruko značenje ne samo u turističkoj valorizaciji prostora već i u usmjeravanju turista. Biljni svijet prije svega ima estetsku vrijednost, jer se kombinacijom boja i oblika stvara ljepše i sadržajnije okruženje. Flora utječe na raspoloženje i zdravlje čovjeka, a omogućava i niz rekreativnih aktivnosti i dr. Životinjski svijet stvara u turizmu mogućnosti
razvoja raznovrsnih rekreativnih i zabavnih manifestacija (lov, ribolov, fotosafari...), potiče razvoj i njegovanje kulinarskih vještina s posebnim specijalitetima i si. biosfera (engl.biosphere, njem.Biosphäre), litosfera, hidrosfera i dio troposfere koje nastavaju živa bića; prostor na kojem egzistiraju živa bića. biotropni turistički resursi (engl, biotropic tourist resources, njem. biothrope touristische Ressourcen) -*■ prirodni turistički resursi. bir, novčana jedinica Etiopije (ETB) i Eritreje (ETB), dijeli se na 100 centa. bistro (engl, bistro, njem. Bistro), ugostiteljski objekt u kojem se poslužuju pića i napici te pripremaju i poslužuju jednostavnija hladna i topla jela. Mora imati prostoriju s točionikom namijenjenu posluživanju gostiju, odvojen prostor za pripremu jela, te skladišni i sanitarni prostor. BIT (akr. od tal. Borsa Internationale del Turismo), Međunarodni turistički sajam u Milanu, održava se svake godine u veljači. bitni sastojci ugovora (engl, essential parís ofthe contract, njem. Hauptelemente des Vertrags, lat. essentialia negotii), oni o kojima strane moraju postići suglasnost kako bi određeni ugovor nastao, jer bez njih ne postoji određena vrsta ugovora. Koji su bitni sastojci utvrđuje se za svaku vrstu ugovora. Sporazumiju li se strane o bitnim sastojcima, a neke sporedne točke (-» nebitne sastojke) ostave za kasnije, ugovor se smatra sklopljenim. Bitni sastojci nekog ugovora mogu biti određeni propisom, po prirodi stvari ili voljom stranaka, a) Propisom su npr. utvrđeni bitni sastojci ugovora o prodaji s obročnim otplatama cijene, i to: stvar, cijena, ukupna svota svih obročnih otplata, svota pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi.
Nedostaje li bilo koji bitan sastojak ne postoji minimalan sadržaj koji mora postojati kod određenog tipa ugovora, a sankcija je ništet-nost takvog ugovora, b) Bitni sastojci po prirodi posla jesu takvi koji ne moraju biti određeni propisom, ali su oni toliko značajni za određenu vrstu ugovora da bez njih ne bi postojao određeni tip ugovora. Npr. kod ugovora o djelu, po prirodi posla bitni sastojci su djelo i naknada, c) Bitni sastojci po volji stranaka jesu takvi od kojih stranke, pored bitnih sastojaka po prirodi posla, čine zavisnim sklapanje ugovora stranaka (npr. uz neki uvjet). Voljom stranaka ne mogu se isključiti bitni sastojci utvrđeni propisom ili po prirodi posla, ah se za konkretan ugovor bitni sastojci mogu proširiti. Strane mogu pored bitnih sastojaka utvrđenih propisom i po prirodi posla odrediti svojom voljom da je neki sastojak bitan za sklapanje ugovora, te ih stoga nazivamo bitnim sastojcima po volji stranaka, bitni sastojci ugovora o ugostiteljskim uslugama (engl. essential parts of a hospitality services contract, njem. Hauptele-mente des Gastgewerbedienstleistungs-vertrags), jesu bitni sastojci "po prirodi posla", jer se radi o ugovorima koji su sa stajališta zakonodavca neimenovani (osim ugovora o alotmanu), pa bitni sastojci tih ugovora nisu ni mogli biti utvrđeni propisom, nego usvojenom poslovnom praksom ili uzancama. Kao bitne sastojke ugovora o ugostiteljskim uslugama Posebne uzance u ugostiteljstvu utvrđuju: opseg i vrstu usluga, cijenu i vrijeme korištenja usluga. Strane se moraju dogovoriti o predmetu (sadržaju ugovora iz kojeg proizlazi o kojoj vrsti ugovora o ugostiteljskim uslugama su se sporazumjeli), kao i o opsegu tih usluga (npr. kod ugovora o hotelskim uslugama radi li se samo o noćenju ili o pansionu), kako bi hotelijer znao koje su njegove obveze. Cijena je bitan
sastojak svakog ugovora o ugostiteljskim uslugama. Ako strane nisu ugovorile cijenu, smatra se (presumirá se) da je ugovorena cijena koja vrijedi u ugostiteljskom objektu na početku korištenja usluga i koja je objavljena na način određen propisima i uzancama. Kod svih ugovora o ugostiteljskim uslugama ugostitelj mora unaprijed znati kada će gost koristiti njegove usluge kako bi mogao uskladiti ponudu svojih kapaciteta, pa je vrijeme korištenja usluga tako bitno da je ono utvrđeno kao bitan sastojak ugovora. BITS (akr. od fr. Bureau International du Tourisme Social), Međunarodna organizacija za unapređivanje i razvoj socijalnog turizma u svijetu. Osnovana 1963. godine, sjedište organizacije u Bruxellesu. Članice organizacije su nacionalne i međunarodne nevladine organizacije. BITS donosi preporuke iz područja svog djelovanja, organizira savjetovanja i stručne skupove o različitim temama socijalnog turizma (npr. produženje sezone, odmor radnika, omladinski turizam, obrazovanje i kultura u turizmu, treća dob u turizmu i si.). bjelica ili blanket (engl. blank form, blank, njem. Blanketi), obrazac na kojem se nalazi samo potpis izdavatelja, dok ostali sadržaj, bilo u cjelini ili samo na nekim mjestima u obrascu, može slobodno ispuniti njezin posjednik. U željezničkom prometu upotrebljava se kao naziv za punovažan, tiskani obrazac željezničke putničke karte na kojoj se naknadno dodaju ostali potrebni podaci (npr. broj dana valjanosti karte, odredište (stanica) do kojeg se putuje, razred kojim se putuje i cijena i si.). Naziv bjelica mogu imati i drugi dokumenti, obrasci ili isprave, na primjer mjenica, ček, punomoć i si.
blagajna (engl. cashier, njem. Kasse), dio recepcije gdje se naplaćuju svi računi gostiju i obavljaju mjenjački poslovi (u hotelskoj praksi nalazimo je pod nazivom cashier). blagdan (engl. public holiday), dan kada se zbog običaja ili zakonske zabrane ne obavljaju nikakvi poslovi, osim onih koji su važni za kontinuirano odvijanje nekih javnih službi ili Čijim bi prekidom nastale velike gospodarske Štete. Država propisuje opće obvezne blagdane, a vjerske ili druge skupine mogu imati posebne blagdane. Neki blagdani propisani su u mnogim zemljama: Nova godina, Prvi svibanj (Praznik rada), Božić. U većini zemalja ima između 8 i 12 blagdana. U Hrvatskoj blagdani su: Nova godina (1. siječnja), Sveta tri kralja (6. siječnja), Uskrsni ponedjeljak, Blagdan rada (1. svibnja), Dan državnosti (30. svibnja), Dan antifašističke borbe (22. lipnja), Dan domovinske zahvalnosti (5. kolovoza), Velika Gospa (15. kolovoza), Svi sveti (1. studenoga) i Božični blagdani (25. i 26. prosinca). blagovaonica (engl. dining room, njem. Speisesaal), prostorija ugostiteljskog objekta namijenjena isključivo posluživanju gosta jelom, pićem i napicima; namještajem i uređenjem prostora prilagođena je dužem zadržavanju gosta. Bliski istok, zemlje istočno od Europe, odnosno zemlje jugozapadne Azije i sjeveroistočne Afrike, odakle "izlazi i rađa se sunce". U prenesenom smislu orijentalan znači raskošan, blistav, sjajan ili bogat. Političkogeografski pojam koji su počeli koristiti Englezi od kolonijalnog doba, odnosno iz doba kad su zemlje Zapadne Europe bile najvažnije političko, ekonomsko i vojno središte svijeta. Za taj prostor koristi se i naziv Srednji istok; pri tome se za Bliski istok razumijeva prostor Turske, Cipra, Iraka, Sirije, Libanona,
Jordana, Izraela i ostalih zemalja Arapskog poluotoka, a pod pojmom Srednjeg istoka obuhvaćeni su Irak i Afganistan, block-cabine, prodaja brodske kabine u kojoj se kabina prodaje u cjelini, bez obzira na broj osoba koje će u njoj boraviti. blok-brzina (engl. block speed, njem. Block-geschwindigkeit), prosječna brzina za svaki segment letenja izračunata iz blok-vremena (BT). blok-gorivo (engl. block fuel, njem.fi/oc/:-treibstoff), količina goriva potrebna za osiguravanje 100% korisne nosivosti zrakoplova, putnika i robe. blok-sat (engl. block hour, njem. Blockstunde), jedinična mjera za izračun blok-vremena, a blok-vrijeme (engl. block time - BT), vrijeme između paljenja motora zrakoplova u zračnoj luci polaska i gašenja motora u zračnoj luci na odredištu, što znači da uključuje i mrtvo vrijeme na zemlji - kretanje zrakoplova po poletno-sletnoj stazi, čekanje na polijetanje, parkiranje, gužve na zračnim koridorima i dr. blok-vrijeme (engl. block-time - BT, njem. Blockzeit) -* blok sat. BNP -» bruto nacionalni proizvod. boarding -> ulazak putnika u zrakoplov. boarding pass -> karta za ulazak u zrakoplov. bocage, poseban pejsaž nastao radom Čovjeka, gdje su pašnjaci ili polja ograđeni živicom. Posebnošću izgleda, djeluje na psihičke funkcije turista. Boeing, najveći svjetski proizvođač zrakoplova. Osnovan je u SAD-u i nosi ime po Williamu Eduardu Boeingu, projektantu zrakoplova. Prvi moderni putnički zrakoplov izrađen je 8. veljače 1933. godine, kada je u Seattleu izveden prvi probni let dvomotornog zrakoplova boeing B-247. Prvi američki mlazni zrakoplov, boeing B 707, proizveden
je 1958. godine i letio je uglavnom preko sjevernog Atlantika. Imao je kapacitet 170 putnika, letio je brzinom od 800 kilometara na sat, dolet mu je bio 6 400 kilometara, a mogao je letjeti na maksimalnoj visini između 10 000 i 13 000 metara. Nakon što je zrakoplov B 707 doživio uspjeh na tržištu, Boeing 1962. godine isporučuje zrakoplov B 727-200, i on će ih definitivno učvrstiti na poziciji vodećeg proizvođača mlaznih zrakoplova. Najnoviji zrakoplov, koji je Boeing lansirao na tržište 1995. godine, jest B 777. Riječ je o najvećem dvomotornom mlaznom zrakoplovu, koji može ponijeti do 370 putnika i letjeti bez zaustavljanja do 8 000 nautičkih milja, bolest gosta (engl. illnes of a guest, njem. Krankheit des Gastes), stvara ugostitelju i/ili organizatoru putovanja dodatne obveze. Ponajprije ugostitelj (organizator putovanja) je dužan pozvati liječnika na trošak gosta. Utvrdi li liječnik da se gost razbolio od neke zarazne bolesti i da njegova bolest ugrožava zdravlje drugih osoba, ugostitelj (organizator putovanja) može raskinuti ugovor, pri čemu je ugostitelj dužan prema gostu biti pažljiv i pomoći mu koliko je to potrebno. Ovisno o vrsti bolesti ugostitelj (organizator putovanja) će smjestiti gosta u bolnicu, obavijestiti o tome rodbinu, brinuti se o stvarima gosta i si. bolivar (VEB), novčana jedinica Venezuele, dijeli se na 100 sentima. boliviano (BOB), novčana jedinica Bolivije, dijeli se na 100 sentava. booking -*■ rezervacija. boravišna pristojba (engl. visitors' tax, tourist tax, local tourist tax, njem. Aufent-haltsgebuhr), pristojba koju gost plaća za svaki dan boravka u mjestu ugvore-nog smještaja. Boravišna pristojba i premija osiguranja moraju u računu ugosti-
telja biti posebno iskazane. Obračunava se po osobi i ostvarenom noćenju, a ovisi o razdoblju sezone i kategoriji turističkog mjesta. boravišni aranžman (engl. long-stay inpla-ce package tour, njem. Aufenthaltsange-bot) -*■ turistički aranžman. boravište (engl. residence, njem. Aufent-haltsort) prebivalište. bore, ispupčenja (antiklinale) i udubljenja (sinklinale) valovito nabranih slojeva zemlje. Ako su antiklinale i sinklinale vertikalno položene, bora je pravilna ili simetrična, a ako su nagnute bora je kosa. Bore su i naziv za plimski val koji prodire uz rijeku i zadržava otjecanje. Naročito su karakteristične za prostor Velike Britanije, pa se ovaj izraz i koristi u toj zemlji i zemljama njezina kulturnog utjecaja. U Francuskoj se za istu pojavu koristi naziv mascaret, a u području Amazone izrazproroca. BR (akr. od engl. British Rail), Britanske željeznice, željeznice Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Privatizirane u travnju 1994. godine. brainstorming (engl. brainstorming, njem. Brainstorming), spontan sustav kreacije ideja, naziv tehnike vođenja grupnog intervjua čiji je cilj da se rješenja određenog problema postignu spontanim idejama, mislima i asocijacijama sudionika. U ograničenom vremenu (od 20 do 45 minuta) grupa od 10 do 15 sudionika potiče se na kreiranje što više ideja i njihovih međuodnosa. Karakteristično je za ovu metodu da se kritika i valorizacija ideja nikada ne obavlja za vrijeme sastanka nego kasnije. Vrijednost je brainstorminga kao metode koja se koristi u prognostici, odnosno procjeni budućeg razvoja tržišta u tome što pravilno vođen sastanak može
rezultirati mnogobrojnim idejama u kratkom vremenu prvenstveno zbog lančane asocijacije kada se jedna ideja pojavi kod jednog sudionika, nju istodobno slijedi nova ideja kod dotičnog sudionika, ali isto tako i kod drugih sudionika. Njome se također ostvaruje stimulacija rivalstvom (kompetitivni faktor), ali i stimulacija pozitivnom potvrdom ideja, brana (engl. dam, njem. Staudamm), pregrada riječnog korita (niska brana) ili riječne doline (visoka brana). Brane se podižu radi podizanja razine vode,
a radi regulacije toka rijeke, iskorištavanja voda za natapanje agrarnih površina, izgradnje hidroenergetskih postrojenja i dr. Tako ujezerena voda, odnosno formirano jezero, može potaknuti neke oblike turističkih kretanja (npr. ribolovni turizam). BRAVO (akr. od engl. British Reservations Added Value Operation), nacionalni elektronski rezervacijski sustav u turizmu koji je razvila Nacionalna turistička organizacija Velike Britanije. Pruža
mogućnost da se diljem svijeta rezerviraju smještaj, restorani, zabava i prijevoz u Velikoj Britaniji. brijeg (engl. hill, njem. Berg), veće uzviše-nje iznad ravničarskog zemljišta. Takva uzvišenja omogućuju planinarenje, kraće izlete školske djece ili obitelji, šetnje i si. brod (cng\.ship, boat, vessel, njem. Schiff), svaki plovni objekat podesan za prijevoz putnika i tereta na moru i unutrašnjoj plovidbi. Svaki brod
mora imati određenu državnu pripadnost, koja se stječe upisom broda u upisnik brodova. Duljina broda je veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15 BRT. Putnički brod je onaj koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. brojčana oznaka zrakoplovne kompanije (engl. airiine code number, njem. Flug-gesellschaftcode, Fluggesellschafkennzei-chen) -*■ oznake u zrakoplovstvu.
broj leta
broj leta (engl. flight number, njem. Flug-nummer), oznaka leta pojedine zrakoplovne kompanije u konkretnu destinaci-ju. U pravilu se sastoji od dvoslovne ili troslovne oznake zrakoplovne kompanije i nekoliko brojeva (npr. broj leta OU 410 označava let zrakoplovne kompanije Croatia Airlines iz Zagreba za Frankfurt). brunch, obrok koji se služi između doručka i ručka, po sastavu bliži ručku kasni doručak). bruto domaći proizvod - BDP (engl. gross domestic product, GDP, njem. Bruttoso-zialprodukt, BSP), vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih unutar neke zemlje, a uključuje i vrijednost dobara i usluga proizvedenih pomoću inozemnih faktora proizvodnje u zemlji; ne uključuje vrijednost proizvodnje u inozemstvu koja potječe od domaćih proizvodnih faktora. Definiran je konvencijom u okviru standardiziranih sustava društvenih računa Ujedinjenih naroda. Nominalni GDP izražava vrijednost proizvodnje u tekućim cijenama, pa tako sadrži promjene cijena i količina. bruto nacionalni proizvod - BNP (engl. gross nationalproduct, GNP, njem.B/uf-tonationalprodukt, BNP), vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvode-nih pomoću domaćih faktora proizvodnje unutar nekog razdoblja. Pri tome je nevažno da U se ti faktori proizvodnje nalaze u zemlji ili inozemstvu. Definiran je konvencijom u okviru standardiziranih sustava društvenih računa Ujedinjenih naroda. Realni GNP izražava vrijednost proizvodnje u
40
Btx
stalnim cijenama iz jedne godine, pa zato izražava samo promjene u količinama proizvedenih dobara i usluga. bruto registarska tonaža - BRT (engl.gro-ss register tormage - GRT, njem. Brutto-registertonne), ukupan obujam čitave unutrašnjosti trupa broda do gornje palube i svih čvrstih i zatvorenih nadgradnji, bez obzira na to jesu li prostori korisni i upotrebljivi za trgovačke operacije. Registarska tona preračunata u metrički sustav iznosi 2,832 m3. BSP (akr. od engl. Bank Settlement Plan), specijalizirana organizacija IATA-e, koja se osniva na teritorijima različitih država i služi za pojednostavljivanje međusobnog obračuna ostvarenog prometa po osnovi prodanih putničkih karata između zrakoplovnih kompanija i putničkih agencija. BTA (akr. od engl. British Tourist Authority), Britanski ured za turizam zadužen za promociju turizma Velike Britanije u svijetu. Osnovan 1969. godine. Sjedište u Londonu. Osim glavnog ureda u Londonu, BTA ima jos 22 ureda diljem svijeta koji služe kao informacijski punktovi potencijalnim turistima izvan Velike Britanije. BTA blisko surađuje s nacionalnim turističkim uredima (English Tourist Board, Scottish Tourist Board i Wales Tourist Board). BTA brine za stalno unapređivanje turizma u Velikoj Britaniji. BTA također daje savjete vladi i poduzećima u turizmu glede svih problema vezanih uz turizam te provodi važna istraživanja na turističkom tržištu.
Btx
BTC/BTM (akr. od engl. Baltic Tourism ConferencelBaltic Travel Mart), Baltička konferencija o turizmu; organizator je Baltic Turism Cooperation, udruženje zemalja, gradova i turističkih poduzeća baltičkih zemalja. BTF (akr. od engl. International Brussel Travel Fair), turistički sajam za poslovne posjetitelje koji se svake godine održava u Bruxellesu. BTL (akr. od port. Bolsa de Tourismo de Lisboa), turistički sajam u Lisabonu. Održava se od 1989. svake godine u siječnju. Btx (njem. Bildschirmtext), komunikacijski sustav njemačkog telekoma. Omogućava klijentu da uz pomoć telefona i televizijskog aparata (s posebnim modemom) "pozove11 željenu informaciju. Btx osobito mnogo koriste turističke regije u Njemačkoj kao svoj prodajni kanal. Btx je otvoren sustav čije je korištenje vrlo jednostavno i jeftino, a opseg informacija je neograničen i dostupan 24 sata. budget holiday, termin koji se upotrebljava posebno na britanskom tržištu, a označava turističke aranžmane turopera-tora u kojima nije specificirano ni mjesto ni hotel u kojem će klijent boraviti. Obično po dolasku u zračnu luku recep-tivne turističke destinacije klijent doz-naje mjesto i hotel u kojem će provesti svoj godišnji odmor. Zbog niže cijene koju klijent plaća za takav "odmor na sreću", uvriježio se termin budget holiday. Hotel u koji se smještaju takvi klijenti organizatori putovanja nazivaju budget hotel.
41
buka
buđenje gostiju (engl, wake up services, njem. Weckdienst), hotelska usluga koja obuhvaća buđenje gosta u određeno vrijeme na njegov zahtjev (telefonom, sobnim sustavom za buđenje, kompjutorski preko TV-a itd.) budžet (engl, budget, njem. Budget) -*■ proračun. budžet turističkih potrošača (engl, tourist consumer budget, njem. touristische(s) Verbraucherbudget), dio dohotka, odnosno suma prihoda i rashoda jednog domaćinstva namijenjenog turizmu u određenom razdoblju. Zovu ga još i diskrecijskim dohotkom. To je onaj dio dohotka koji je namijenjen iskuljučivo turističkim potrebama domaćinstva ih pojedinih njegovih članova, dakle nakon što su podmirene njihove osnovne ili primarne pqtrebe. buffet -* bife. buka (engl, noise, njem. Lärm), jedan od negativnih utjecaja koji zračni promet ima na okoliš. Prvi put je problematika buke koju stvaraju zrakoplovi razmatrana kao ozbiljan problem na Vijeću ICAO 2. travnja 1971. godine, u skladu s odredbama članka 37. Ćikaške konvencije iz 1944. godine. Standardi i postupci u vidu preporuka dobili su službeno ime Annex 16 Čikaške konvencije (engl. International Standards and Recommended Practices, Environmental Protection, Annex 16 to the Convention on International Civil Aviation, Volume I, Noise). Dokument je nekoliko puta revidiran, zadnji put 11. studenoga 1993.
broj leta godine, i danas je bazični dokumenat za reguliranje problematike buke u zrakoplovstvu. Po njemu su svi zrakoplovi razvrstani u određene odjeljke, ovisno o njihovoj težini i ukupnoj korisnoj nosivosti, i za svaku kategoriju je predviđena maksimalno dopuštena razina buke. Ona se više ne izražava u decibelima već u novodefiniranoj jedinici koja se zove
40
Btx EPNdB i predstavlja vrijednost PNL korigiranu za spektralne neregularnosti i dužinu trajanja buke. Uvažavajući kriterije za razvrstavanje zrakoplova u pojedine odjeljke bučnosti, koje je propisao ICAO, možemo napraviti sljedeću podjelu: odjeljak 1 - zrakoplovi stare generacije, DC-8, B 707 s modificiranim motorima i drugi zrakoplovi, kojima danas ionako više
Btx nije dozvoljeno letenje u razvijenim industrijskim zemljama; odjeljak 2 zrakoplovi koji su zadnjih 25 godina obilježili svjetsko zrakoplovstvo i praktično predstavljavaii njegove standarde - B 727-100, B 727-200, B 737200, DC-9s, DC-10, B 747-100 i dr.; odjeljak 3 - zrakoplovi koji se prema okolišu odnose prijateljski i koji zadovoljavaju sve standarde gospodarske
41
buka grane glede bučnosti. U ovaj odjeljak svrstani su zrakoplovi najnovije generacije, B 737-300, B 737^00, B 737-500, A 320, A 319, A 321, A 340 i drugi noviji zrakoplovi. Politikom reguliranja buke u zračnom prometu posebno su pogođene zrakoplovne kompanije u Africi, Latinskoj Americi i tzv. Istočnoj Euro-
buka
42 butik
pi, čija se sadašnja flota uglavnom sastoji od zrakoplova svrstanih u odjeljak 2, pa čak i u odjeljak 1. One nisu u stanju izdvojiti potrebna sredstva za kupovinu nove, suvremene flote koja ne bi imala ograničenja, ali istovremeno moraju plaćati ogromne svote kao naknadu zbog povećane bučnosti za svaki let u razvijene industrijske zemlje. Uza sve to izložene su i riziku da u neke zemlje već danas ne mogu uopće više letjeti ili to neće moći u najskorije vrijeme, buking (engl. booking, njem. Buchung), 1. prijavljen dolazak gosta u neki hotel (najava dolaska); 2. rezervacija nekog turističkog aranžmana ili sjedišta u nekom prijevoznom sredstvu ili u smještajnom objektu; 3. sam postupak i služba evidentiranja prodaje turističkih aranžmana kod turoperatora ili turističkih agencija. U postupku bukinga koriste se različiti termini na engleskom, npr. booking form obrazac koji turoperator ili turistička agencija daje klijentu na popunjenje; booking fee ili booking char-ge novčani iznos koji klijent plaća agenciji za izvršenje određene rezervacije; booking list - dokument koji organizator aranžmana šalje izravnim davaocima usluga, a sadrži popis turista koji će koristiti usluge iz aranžmana; booking report - izvještaj o stanju bukinga u određenom razdoblju; last minute booking - rezervacija turističkog aranžmana neposredno pred samo putovanje, obično obuhvaća razdoblje između dva tjedna do nekoliko sati pred odlazak na put; centralni buking sustav rezervacije kod kojeg se prijave turista za određene aranžmane prosljeđuju izravno u jedno središnje mjesto koje sve evidentira i daje konačnu suglasnost o prodaji;
alotmanski buking - sustav bukinga kod kojeg prodajna mjesta raspolažu određenim kontingentom aranžmana i u sklopu tog kontingenta (alotmana) ponašaju se (u prodaji) sasvim samostalno. Bullet train (jap. Tokaido Sanyo Shinkan-sen)t japanski vlak velike brzine koji udaljenost od 1069 km od Tokija do Fu-kuoke savlada za 5 sati i 57 minuta. Polazna stanica je Tokio, najveća i najpro-metnija željeznička postaja na svijetu. Linija ide u smjeru istoka preko Na-goye, Kiota i Hirošime do Fukuoke na otoku Kiušu. Ukupno postoje četiri linije Shinkansen, koje međusobno povezuju četiri glavna otoka Japana i velika su konkurencija zrakoplovnom prijevozu. Karte za taj vlak mogu se pojedinačno kupiti samo u Japanu. bura (engl. (seaward) north easter, northeastern wind, njem. Bora), povremeni hladni i suhi, pretežno zimski vjetar, koji puše na jadranskom primorju i susjednom zaleđu. Bura je posljedica formiranja visokog tlaka u rashlađenoj srednjoj Europi, a niskog tlaka na Jadranu ili nekom dugom dijelu Sredozemlja. Bura je zapravo katabatički vjetar, koji prelazi preko dinarskih planina i obrušava se na primorje. Puše na mahove, a najveću snagu dostiže na sedlima i prijevojima primorskih planina (Velebita posebno). Zbog njezine snage i puhanja na mahove, onemogućava turistička kretanja i aktivnosti, ali je "zdrav" vjetar, jer lokalnom stanovništvu i turistima donosi os-vježenje (više kisika). Svojevrstan je pročišČivač zraka u ljetnim vrućinama i sparinama. butik (engl. boutique, njem. Boutique), udomaćen naziv za specijaliziranu
prodavaonicu ekskluzivne robe, neserijske, često unikatne ili u malom broju komada. U turizmu važan dio izvanpansion-ske ponude u kojoj turisti mogu kupiti specifične proizvode ručne izradbe, posebnog dizajna i materijala (ne suvenire), specifične za zemlju ili kraj, kao i ekskluzivnu robu svjetske klase modnu odjeću, ukrase i nakit poznatih kreatora.
prikup ljanje m, obradom i publici ranje m znans tvenih informacij a. U poseb nim publik acija ma CAB Intern ationa l objavlj uje sažetk e Člana ka i drugih znans tvenih prilog a iz podru čja slobo dnog vreme na, rekrea cije i turizma.
C, osnovna slovna oznaka za poslovnu klasu prijevoza (business class) u zračnom prometu. Osim slova C koriste se i druge slovne oznake kao: D, I, Z - za putovanje u poslovnoj klasi po umanjenoj cijeni, tj. cijeni s popustom (business class discounted), te i - za putovanje u poslovnoj klasi s nadoplatom. CAB (akr. od engl. Civil Aeronautics Board), Odbor za civilno zrakoplovstvo u SAD-u, organ nadležan za uvođenje i provođenje deregulacije, odnosno liberalizacije zračnog prometa 1978. godine. Nakon raspuštanja tog odbora 1984. godine svi poslovi prebačeni su na DOT Department of Transportation (odjel za transport unutar Ministarstva prometa); CAB International - cab, organizacija koja se bavi engle
ska riječ koja se danas u pravilu upotrebljava kao naziv za taksi. Zapravo je to skraćenica francuske riječi cabriolet, što je deminutiv od riječi cabriolè, i označava pojam elastičnosti, elegancije, nepredvidivosti, odnosno kapriciozan skok kakav izvodi mladi kozlić ili srndać. Oko 1750. godine ' lagana kočija na dva velika kotača, koja je ima
buka
42 butik
c la i krov od voštana platna koji se mogao spuštati i dizati, nazvana je kabriolet. Kočiju je vukao jedan konj, a kočijaš se nalazio na stražnjem dijelu kočije, iza sjedišta za putnike. Naziv
kabriolet kočija je dobila zbog laganog poskaki-vanja koje je pravila kad se konj kretao kasom. Svojevrsnom analogijom taj se naziv kasnije počeo upotrebljavati za lagani sportski automobil, dvosjed s pomičnim krovom. Danas je taj naziv još u upotrebi za sportski automobil, mada se naziv kabriolet u skraćenici kao CAB zadržao uglavnom za taksi. cafe-bar -* bar. cargo -* robni zračni promet. carina (engl. customs duty, duty), porez na uvoz, a rjeđe i na izvoz robe; iznos novca koji država naplaćuje od vlasnika robe prilikom njezina prijelaza granice. Obično su
ad po jedinici težine ili volumena) te valore kombinirane. U administrativnom m, tj. smislu carina je cjelokupna u administracija koja izvršava postot propise iz carinskog područja. ku od Carinom se naziva i ured u kojem vrijed se roba carini i naplaćuje carina nosti (carinarnica). robe, carrying capacity -»• opteretni no kapacitet. mogu cashier -*■ blagajna. biti i CASS (krat. za engl. Cargo specifi Settlement System), čne (u specijalizirana organizacija IA-TAodređ e, koja ima istu namjenu kao i enom BSP iznosu
CASS
44 cestovni prijevoz
samo Što ona omogućuje međusobni obračun između zrakoplovnih kompanija i robnih agenata, tj. obračun ostvarenog prometa po osnovi prodanih robnih tovarnih listova. catering, 1. ugošćivanje, posebno na raznim skupovima i u prometnim sredstvima, ali i u ugostiteljstvu. Za ovaj pojam je bitno da se hrana priprema negdje drugdje i donosi, odnosno osigurava se njezino posluživanje na drugim mjestima. Tako je i služba koja priprema obroke za posluživanje u zrakoplovima dobila isti naziv. Zbog opsega posla takve su službe prerasle u velika samostalna poduzeća, uglavnom smještena na području zračnih luka; 2. u ugostiteljstvu, serviranje i posluživanje hrane izvan objekta u kojem se priprema; razlikujemo tri varijante: a) naručitelj raspolaže potrebnim prostorom, inventarom, hranom, pićem i napicima, a unajmljuje samo osoblje koje će sve stručno pripremiti, poslužiti i pospremiti; b) naručitelj od ugostitelja zahtijeva pripremanje jela, pića i napitke, dok sve ostalo organizira sam u svom prostoru; c) naručitelj od ugostitelja zahtijeva kompletnu uslugu, odnosno sve osim prostora što znači pripremanje hrane, pića, napitaka, potreban inventar, orga-nizciju, posluživanje i pospremanje, te osoblje koje će sve to realizirati. CBR (akr. od njem. Caravan, Boot und Internationaler Reisemarkt), turistički sajam u Münchenu sa specijalističkom ponudom koja seže od ponude karavanin-ga (najnoviji modeli kamp-kućica i au-tomobila-
stanova), do ponude opreme za nautičare i ljubitelje sportova na vodi (najnoviji modeli jedrilica, motornih plovila, čamaca, opreme za ribolov, daske za jedrenje, oprema za spašavanje unesrećenih na moru, u rijekama i si.), te ostala turistička ponuda vezana uz putovanja u bliže ili daleke destinacije (safari, trekking, tematska putovanja, itd.). Održava se svake godine u drugoj polovici veljače. Prvi put sajam je održan 1970. godine. cesta (engl, road, njem. Straße), prometnica namijenjena kretanju vozila na čvrstoj podlozi, osim tračnica ili staza u zračnim lukama, otvorena za javni promet, u prvom redu namijenjena za kretanje cestovnih motornih vozila na kotačima. Sve ceste na određenom području sačinjavaju cestovnu mrežu. Cestovnu mrežu možemo razvrstati prema upravi odgovornoj za njezinu izgradnju, održavanje i/ili korištenje, prema projektnim normama ili prema korisnicima kojima je dozvoljeno prometovanje cestom. Dio ceste namijenjen za kretanje cestovnih prijevoznih sredstava nazivamo kolnik (carriageway). Dijelovi ceste koji Čine bankinu nisu dio kolnika, kao ni dijelovi ceste namijenjeni za parkiranje vozila ili za kretanje cestovnih vozila bez vlastitog pogona, čak i ako se u slučaju opasnosti mogu koristiti za prolaz motornih vozila. Širina kolnika mjeri se okomito na pravac ceste. Prometni trak (lane) jedan je od uzdužnih trakova na koje se kolnik može podijeliti, bez obzira na to je li obilježen uzdužnim oznakama na kolniku, i čija je Širina
cestovni prijevoz
dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru, osim motorkotača. cestarina (engl, toll, road toll, njem. Straßengebühr, Maut)^ iznos koji se plaća za korištenje cesta, mostova, tunela, kanala i sličnih objekata prometne infrastrukture, a koji se kasnije koristi za njihovo održavanje i/ili izgradnju. cestovni prijevoz (engl, road transport, njem. Straßentransport), svako kretanje robe i/ili putnika u cestovnom prijevoznom sredstvu po cestovnoj mreži. Kad se cestovno prijevozno sredstvo prevozi na drugom cestovnom prijevoznom sredstvu, uzima se u obzir jedino kretanje vozila koje obavlja prijevoz (aktivni oblik). Domaći cestovni prijevoz jest cestovni prijevoz između dva mjesta (mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaja) smještena u istoj zemlji bez obzira na zemlju u kojoj su cestovna prijevozna sredstva registrirana. Može obuhvaćati i tranzit kroz drugu zemlju. Međunarodni cestovni prijevoz jest cestovni prijevoz između dva mjesta (mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaja) koja se nalaze u dvije različite zemlje. Može obuhvaćati tranzit kroz jednu ili više drugih zemalja. Glavne jedinice mjere u cestovnom prijevozu jesu: 1. cestovni putnički kilometar, jedinica mjere koja predstavlja prijevoz jednog putnika cestom na udaljenosti od jednog kilometra. Udaljenost koja se uzima u obzir udaljenost je koju je putnik stvarno proputovao; 2. cestovni tonski kilometar, jedinica mjere koja predstavlja učinak prijevoza jedne tone robe cestom na udaljenosti od
45
cestovni promet
jednog kilometra. Udaljenost koja se uzima u obzir jest stvarno prijeđena udaljenost na promatranoj mreži. cestovni promet (engl, road traffic, njem. Straßenverkehr), svako kretanje cestovnog prijevoznog sredstva po cestovnoj mreži. Kad se cestovno prijevozno sredstvo prevozi na drugom vozilu, uzima se u obzir jedino kretanje prijevoznog sredstva koje obavlja prijevoz (aktivni oblik). Pod cestovnim prijevoznim sredstvom podrazumijevamo svako prijevozno sredstvo koje se kreće na kotačima, namijenjeno za upotrebu na cestama. Pri tome razlikujemo: putnička prijevozna sredstva (bicikl, moped, motocikl, osobni automobil, kamp-prikolica, autobus, trolejbus, tramvaj) i teretna prijevozna sredstva (kamion, cestovni tegljač, poljoprivredni traktor, prikolica, poljoprivredna prikolica, poluprikolica, zglobno prijevozno sredstvo). Kretanje cestovnog prijevoznog sredstva od polazne do odredišne točke, koje se može podijeliti u nekoliko dionica, nazivamo putovanje cestom. Pri tome razlikujemo: 1. ulaz cestovnog prijevoznog sredstva: svaki ulaz punog ili praznog cestovnog prijevoznog sredstva u zemlju cestom. Ako cestovno prijevozno sredstvo ulazi u zemlju drugom vrstom prijevoza, smatra se da je samo aktivan oblik ušao u zemlju; 2. izlaz cestovnog prijevoznog sredstva: svaki izlaz punog ili praznog cestovnog prijevoznog sredstva koje napušta zemlju
CASS
44 cestovni prijevoz
cestom. Ako prijevozno sredstvo napušta zemlju drugom vrstom prijevoza, smatra se da je samo aktivan oblik napustio zemlju; 3. tranzit cestovnog prijevoznog sredstva: putovanje punog ili praznog prijevoznog sredstva koje ulazi i izlazi iz zemlje na različitim mjestima, bilo kojim načinom prijevoza, pod uvjetom da je cijelo putovanje unutar zemlje obavljeno cestom i da nema ukrcaja ili iskrcaja u zemlji. Uključena su cestovna motorna prijevozna sredstva ukrcana, odnosno iskr-cana na granici te zemlje na drugo prijevozno sredstvo ili iz njega. Glavne jedinice mjere u cestovnom prometu jesu: prijevozni kilometar, jedinica mjere koja predstavlja kretanje cestovnog prijevoznog sredstva na udaljenosti od jednog kilometra. Razmatra se stvarno prijeđena udaljenost, uključena su prazna cestovna prijevozna sredstva, a jedinice sastavljene od tegljača i poluprikoIica ili kamiona i prikolica računaju se kao jedno prijevozno sredstvo; ponuđeni tonski kilometar, jedinica mjere za učinak koja predstavlja kretanje jedne tone raspoložive robe u cestovnom prijevoznom sredstvu na udaljenosti od jednog kilometra. Udaljenost koja se uzima u obzir stvarno je prijeđena udaljenost; ponuđeni kilometri sjedećih/ stajaćih mjesta, jedinica mjere za učinak koja predstavlja kretanje jednog sjedala/dozvoljenog stajaćeg mjesta u cestovnom prijevoznom sredstvu na udaljenosti od jednog kilometra. Udaljenost koja se uzima u obzir stvarno je prijeđena udaljenost. cestovni putnik (engl. roadpassenger, njem. Straftenreisende(r)), osoba koja putuje cestovnim prijevoznim sredstvom. Vozači osobnih automobila, isključujući vozača
taksija, računaju se kao putnici. Uslužno osoblje koje radi na autobusima, trolejbusima, tramvajima i teretnim cestovnim prijevoznim sredstvima ne računa se kao putnici. Iskrcani cestovni putnik jest putnik koji se iskrcao s cestovnog prijevoznog sredstva nakon što se njime prevezao. Transfer s jednog cestovnog prijevoznog sredstva na drugo smatra se iskrcajem prije ponovnog ukrcaja. Mjesto gdje se putnik iskrcava iz cestovnog prijevoznog sredstva kojim se prevezao zove se mjesto is-krcaja putnika. Ukrcani cestovni putnik jest putnik koji se ukrcao u cestovno prijevozno sredstvo da bi se njime prevezao. Transfer s jednog prijevoznog sredstva na drugo smatra se ukrcajem nakon iskrcaja. Mjesto gdje se putnik ukrcava u cestovno prijevozno sredstvo da bi se njime prevezao zove se mjesto ukrcaja putnika. CFA franak, zajednička valuta zemalja Za-padnoafriČke monetarne unije (UMOA) i Srednjoafričke monetarne unije (UMAC). Članice UMOA su: Benin, Burkina Faso, Mali, Nieer, Obala Bjelokosti. Senegal i Togo. Članice UMAC-a su: Čad, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Kamerun, Kongo i Srednjoafrička Republika. Obje monetarne unije imaju svoje centralne banke, domicilirane u Dakaru (Senegal) i Yaoundeu (KameTun), a CFA franak, kao zajednička valuta za sve te zemlje, fiksnim je paritetom vezan za francuski franak. franak. Chapter 11, specifičnost američkog zakona o stečaju, koji uz postupak likvidacije poduzeća predviđa i poseban model za ozdravljenje poduzeća na taj način da ga za određeno vrijeme odvoji od obveza prema vjerovnicima i omogući mu
cestovni prijevoz normalan nastavak poslovanja pod nadzorom suda sve dok se poduzeće ne reorganizira, u za to predviđenom vremenu, i ponovno postane sposobno plaćati svoje obveze. check in, 1. postupak prijavljivanja gosta (pojedinca ili grupe gostiju) pri dolasku u smještajni objekt, prilikom čega gost dobiva ključ od smještajne jedinice; 2. -»• prijava putnika za let. check in time, 1. vrijeme do kojeg se gostu čuva rezervirana soba, u pravilu do 18 sati; nakon tog vremena recepcija ima pravo staviti sobu u prodaju; 2. -»■ prijava putnika za let. check out, postupak odjavljivanja gosta (pojedinca ili grupe gostiju) na odlasku iz smještajnog objekta, prilikom kojeg se obračunavaju i naplaćuju korištene usluge. check out time, vrijeme do kojeg gost ima pravo koristiti sobu na dan odlaska, ukoliko nije prethodno produžio boravak. U pravilu je to do 12 sati. Chicago konferencija (engl. The Chicago International Conference on Civil Avia-tion, njem. ChicagoerAbkommen) -*■ Či-kaška konferencija. cicerone (čiČerone), vodič za strance u Italiji, koji posjetiocima kulturnih spomenika, galerija, muzeja i si. objašnjava povijest i značenje pojedinih objekata, svojom blagoglagoljivoŠću podsjeća na znamenitog rimskog govornika Marka Tulija Cicerona; u prenesenom smislu, turističke knjige s povijesnim i kulturno-povijesnim komentarima za strance. cijena (engl. priče, njem. Preis), 1. u trgovačkom pravu, vrijednost stvari izražena u novcu. Prema
45
cestovni promet kontinentalnim pravima ona se pretežno mora sastojati u novcu, a ne u drugim stvarima, jer bi se u tom slučaju radilo o zamjeni (suvremeni barter). a) Cijena mora biti određena ili odrediva. Određena cijena ustanovljena je u fiksnoj svoti, npr. 100 novčanih jedinica 1 kg robe. Cijena je odrediva ako nije izražena u fiksnoj svoti, ali ugovor sadrži dovoljno sastojaka pomoću kojih se ona može odrediti, npr. stranke ugovore srednju tržišnu cijenu na dan isporuke u mjestu prodavatelja. b) U suvremenom trgovačkom pravu postoje u pogledu cijene nova stremljenja, pa se -> ugovor o prodaji smatra sklopljenim i kad cijena nije određena i odrediva - dovoljno je da se stranke sporazumiju o predmetu. U našem trgovačkom pravu kupac je u takvim slučajevima dužan platiti onu cijenu koju je prodavatelj redovito naplaćivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad ove nema, -*■ razumnu cijenu, c) Propisana cijena je ona koju određuje mjerodavno tijelo. Kupac je u tom slučaju dužan platiti samo svotu propisane cijene iako je ugovorena i veća cijena. Propisi o cijenama prisilne su naravi i prodavatelj je morao znati daje viša cijena od propisane nedopustiva, pa je dužan razliku vratiti kupcu. Iako je cijena propisana, prodavatelj može robu prodavati po nižoj cijeni, d) Strane se mogu sporazumjeti da cijenu odredi neka treća osoba. Cijena koju odredi treća osoba ima konstitutivno značenje. Ako treći neće ili ne može odrediti cijenu, smatra se da je ugovorena -> razumna cijena, e) Ako je
CASS
44 cestovni prijevoz
ugovorom određivanje cijene ostavljeno samo jednom ugovaratelju, smatra se da takva odredba nije ni ugovorena, a kupac je dužan platiti razumnu cijenu; 2. u ugostiteljstvu, tržišna vrijednost usluga smještaja, prehrane, te točenja pića i napitaka. Sve cijene moraju biti navedene u cjenicima i istaknute na vidnim mjestima u objektu. Razlikuje se nekoliko vrsta cijena: redovna cijena (rack rate) cijena bez ikakvih popusta, u pravilu je to najviša cijena smještaja; cijena dnevnog korištenja sobe (day rate); obiteljska cijena (family plan) - cijena dvokrevetne sobe u koju je uključen i smještaj djeteta do određene dobi, u
sobi s roditeljima; sezonska cijena odnosi se na cijenu smještaja za određeno razdoblje u godini; cijena za svaku dodatnu osobu (each additional person - EAP) - dodatak na redovnu cijenu sobe, za korištenje dodatne postelje (pomoćne, dječje); prosječna dnevna cijena (average daily rate) - cijena koja pokazuje kolika je ukupna dnevna potrošnja realizirana u hotelu po sobi, te koliki je prihod moguće očekivati; zatvorene cijene (closed rates) — jedinstvena cijena za sve sobe smještajnog objekta, unaprijed se objavljuju, a odnose se na razdoblje trajanja velikih manifestacija kada je
cestovni prijevoz potražnja za hotelskim smještajem veća od ponude. cijena, paušalna (engl. inclusive price, njem. Pauschalpreis), ukupna cijena, jedna cijena za koju gost - putnik plaća kao novčani ekvivalent za jedinstven -*■ skup usluga, a ne za pojedinačnu uslugu, odnosno puki zbroj pojedinačnih usluga. U međusobno organiziranom i povezanom uzajamnom odnosu usluga i ukupne cijene i jest razlika između -* ugovora o organiziranju putovanja i -* posredničkog ugovora o putovanju kod kojeg je predmet ugovora jedna ili više usluga za koje se plaćaju pojedinačne cijene.
45
cestovni promet cijena, plaćanje (engl. price, njem. Zahl-ung), temeljna obveza gosta za pružene ugostiteljske usluge. Dugovanu cijenu izračunava ugostitelj prema cjeniku ugostiteljskog objekta, koji je obično istaknut na recepciji hotela, a pojedini dijelovi i u prostorijama za smještaj. U cjeniku, za sve ili pojedine usluge, mogu biti predviđeni popusti i dodatci. Popusti se mogu odnositi na korištenje ugostiteljskih usluga u predsezoni ili posezoni, dodatci npr. za posluživanje obroka u prostoriji za smještaj i si. U cijenu
cijena
smještaja ugrađuju se usluge uporabe hotelskog bazena, plaže i dječjeg igrališta, a u cijenu smještaja u motelu uračunava se i parkiranje automobila. Korištenje ostalih usluga može se naplatiti (-*■ sporedne usluge). Isto tako za ulazak u objekte s posebnim programima ili glazbom, priredbama i si. unutar ugostiteljskog objekta može se od gosta naplatiti naknada. cijena akcesornih usluga (njem. Preis von Nebenleistungen), uz cijenu za glavnu uslugu smještaja, pansiona ili polupansiona, cijena koja se plača za akcesome (sporedne) usluge. Njihov broj i vrsta zavisit će od vrste kategorije ugostiteljskog objekta. Neke od tih usluga uračunate su u cijenu smještaja bez obzira na to koristi U ih gost ili ne. Tako se usluge uporabe hotelskog bazena, plaže i dječjeg igrališta, a u motelu i parkiranja automobila ne naplaćuju posebno nego se gostu uračunavaju u cijenu smještaja. Neke druge akcesome usluge ugostitelja obvezatno se posebno naplaćuju, a njihove cijene su iskazane u cjeniku ugostiteljskog objekta. Među njima su usluge pranja i glačanja rublja, frizer-skog salona, dvorane za masažu i si. Za ostale pripadajuće usluge ugostitelj može naplatiti od gosta posebnu naknadu. To zavisi od ugostitelja i ugostiteljskog objekta. Tako se gostu može naplatiti ulaz u posebne prostorije unutar ugostiteljskog objekta kad se priređuju posebni zabavni programi, glazbeni koncerti, folklorne i vokalne priredbe i si. Isto tako ugostitelj može naplatiti od gosta uporabu teniske opreme i igrališta, igrališta za golf,
48
cijene u turizmu
uporabu čamca, garaže i usluge -»• turističkog animatora koji je zaposlen u ugostiteljskom objektu. cijena aranžmana (engl. package tour priče, njem.Arrangementpreis) -»turistički aranžman. cijena bruto i neto (engl. price-gross and net, njem. BruttoundNettopreis), cijena s provizijom ili bez provizije koju hotelijer plaća putničkoj agenciji; bruto cijena kod -> ugovora o hotelskim uslugama označuje cijenu usluga u koju je uračunata provizija koju hotelijer plaća putničkoj agenciji; neto cijena je cijena usluga koje hotelijer naplaćuje gostu u koju nije uključena provizija koju on plaća putničkoj agenciji. cijena turističkog proizvoda (engl. tourism product priče, njem. Preis des touristi-schen Produktes), naknada za priznatu vrijednost elemenata izravne i izvanredne ponude. U strategiji marketinga u turizmu cijena ima značajnu ulogu i pripada najdinamičnijim elementima marketinškog miksa. Cijenu proizvoda u turizmu određuje turističko tržište, na kojem se javlja oštra međunarodna konkurencija. Na donošenje konkretne odluke o cijeni proizvoda utječu brojni unutrašnji i vanjski činitelji. Vanjski činitelji mogu biti tržišni i izvantržišni. Od tržišnih najveći utjecaj imaju faza u životnom ciklusu proizvoda, način (stil) kupnje određenog proizvoda, elastičnost potražnje na cijene i konkurencija. Faze u životnom ciklusu turističkog proizvoda utječu na cijene tijekom cijelog životnog ciklusa, ali je taj utjecaj najizražaniji u fazi uvođenja i fazi opadanja. U tim
cijene u turizmu
49 ciljevi marketinških aktivnosti
fazama cijene su redovito najniže. Način kupnje - direktno ili indirektno, pojedinačno ili grupno - također je od značenja u formiranju cijena. Konkurencija snažno utječe na formiranje i kretanje cijena jer su turisti veoma mobilni i promjena mjesta boravka nije veći problem. Lokacija kao izvantržišni faktor također veoma snažno utječe na cijene. Lokacijske prednosti u smislu kvalitete atraktivnih faktora omogućavaju formiranje više razine cijena
ciklona (engl, cyclone, njem. Tiefdruckgebiet) , područje niskog tlaka zraka prema kojem se zrak vrtložasto kreće od periferije k centru. Vrtložasto kretanje nastaje zbog rotacije zemlje i trenja s podlogom. Na južnoj hemisferi ima smjer kazaljke na satu, a na sjevernoj suprotan. Ciklona se formira nad relativno toplijim područjima (oko ekvatora), a zimi nad sjevernim Atlantskim oceanom (Islandska ciklona) i nad sjevernim Tihim oceanom (Aleutska ciklona).
cijene u turizmu (engl. prices in tourism, njem. Preise im Tourismus), obavljaju funkciju regulatora odnosa ponude i potražnje na turističkom tržištu; jedan od najvažnijih, najutjecajnijih i najosjetljivijih instrumenata ekonomske politike, kojim se može bitno djelovati na turistička tržišta. Kada je najveća potražnja, cijene na turističkom tržištu su najviše, što je suprotno zbivanjima na drugim vrstama tržišta. Gornju granicu cijene u turizmu određuje sklonost potražnje, a ta se u normalnim slučajevima temelji na dohotku. Donju granicu cijene određuju ukupni troškovi, koji uključuju i postizanje barem takve profitne stope koja pokriva efektivne troškove kapitala. Manevarski prostor među njima u turizmu je tako malen da ne može odigrati gotovo nikakvu ulogu u politici prilagođavanja ponude potražnji. Zato cijenu u turizmu određuje u prvom redu dohodak turista: na turističkom tržištu cijene određuju troškove, a ne troškovi cijene.
ciljani programirani aktivni odmor (CPAO) (engl, goal-oriented programmed active rest, njem. Aktivurlaub), posebni programi kojima je moguće ciljano djelovati i pozitivno transformirati vitalne sposobnosti organizma. Sudionici takvih programa su odrasle osobe kojima se pristupa individualno ili se radi u manjim homogenim skupinama do 10 sudionika. CPAO bogati su sadržaji- ■ ma i traju najmanje 10 dana (osim dijagnostičkih procedura, uz osnovne sadržaje kineziološkog vježbanja, koriste se sadržaji fizioprofilakse sauna, masaža, jakuzi, izleti, kulturni programi i si.). Programi su utemeljeni na visokostruč-noj i znanstvenoj razini. Programe pružaju posebne medicinske ustanove i turističke organizacije koje nude program prevencije i unapređenja zdravlja. Drugi programi orijentirani su na poboljšanje funkcije lokomotornog sustava, aparata za kretanje. U Hrvatskoj postoje brojne destinacije koje svoj Iječilišni i turistički program mogu obogatiti ponudom ciljanog programiranog
cijena aktivnog odmora, sve traženijeg oblika oporavka i odmora. ciljevi marketinških aktivnosti (engl. marketing targets, njem. Marketingziele), osnovni pravci budućeg razvitka izvedeni iz globalnih ciljeva poduzeća. Različitost između ciljeva pojedinih dijelova poduzeća omogućuje poduzeću da formira određenu hijerarhiju ciljeva. S obzirom na razinu na kojoj se donose, formiraju se ciljevi u prvom hijerarhijskom stupnju na razini poduzeća, na razini pojedinog sektora, odjela, skupine proizvoda. S obzirom na prirodu ciljeva, u drugom hijerarhijskom stupnju formiraju se kvantitativni i kvalitativni ciljevi, a s obzirom na vremensku dimenziju na trećem hijerarhijskom stupnju formiraju se dugoročni, srednjoročni i kratkoročni (operativni) ciljevi. Dakle, svaka aktivnost pa i svaka pojedinačna poslovna akcija ima vlastite ciljeve. Oni se mogu poklapati i s ciljevima šireg razvoja turizma na razini turističke destinacije ili regije, pa i cijele zemlje. Od takvih posebnih i pojedinačnih ciljeva poduzeća u turizmu se postavljaju ovi ciljevi: povećati broj dolazaka inozemnih (domaćih) turista, pridobiti za određene destinacije nove segmente turista, promijeniti strukturu gostiju u nekoj desti-naciji, proširiti postojeća ili osvojiti nova tržišta, učvrstiti poziciju na pojedinačnom tržištu, ili kod pojedinog segmenta turističke potražnje itd. Međutim, u svojoj osnovi temeljni su ciljevi poduzeća u turističkom gospodarstvu: povećanje rentabilnosti investiranog kapitala, povećanje prihoda, povećanje udjela na tržištu. S vremenskog stanovišta možemo govoriti o dugoročnim ili strateškim i kratkoročnim ili taktičkim ciljevima. Strateški ciljevi
48
cijene u turizmu sadrže najkrupnije i najvažnije odluke za uspjeh učinka marketinga u cjelini, odnosno odluke koje imaju najveću važnost za poduzeće. Strateški marketinški ciljevi mogu se podijeliti na tzv. predmetne i formalne marketinške ciljeve. Predmetnim ciljevima razvijaju se određeni učinci koji se trebaju realizirati na određenom tržištu, u okviru pojedinih marketinških aktivnosti (npr. distribucija, gospodarsko oglašavanje). Ti se učinci u pravilu iskazuju financijskim pokazateljima. Formalnim ciljevima utvrđuju se određene dimenzije iz poslovanja poduzeća kao što su dohodak, profit, imidž i dr. i trebaju se po mogućnosti iskazati u egzaktnim pokazateljima. Taktički marketinški ciljevi su kratkoročnog karaktera i to su ciljevi onih aktivnosti koje vode ostvarenju temeljnih dugoročnih ciljeva marketinga u poduzeću. Ti se ciljevi temelje na analizama tržišta i na tržišnim prognozama. Nazivaju se još i konkretnim ciljevima (koji se mogu ostvariti u kratkom roku) jer se odnose na svaki pojedinačni proizvod, odnosno na sva pojedina poslovna područja (kao što je neka skupina potrošača ili neka geografska područja na koja poduzeće prodaje svoje proizvode). ciljna tržišta -*■ ciljne grupe. ciljne grupe (engl. target groups, njem. Ziel-gruppe), ili ciljna tržišta, oni dijelovi tržišta na koje se poduzeće usmjerava najvećim marketinškim naporima. Iz-
EKONOM*"' r— bor ciljne grupe provodi se nakon ostvarenog postupka tržišne segmentacije koja predstavlja identifikaciju i obuhvaćanje
cijene u turizmu
49 ciljevi marketinških aktivnosti
individualnih potrošača (turista) iz cjelokupne heterogene populacije u grupe ili segmente u kojima su članovi grupe ili segmenta relativno slični, ali i različiti od drugih grupa. U postupku izbora ciljne grupe (tržišta) poduzeće se može služiti trima temeljnim strategijama: strategijom nediferenciranog, strategijom diferenciranog i strategijom koncentriranog marketinga. Strategija nediferenciranog marketinga ostvaruje se kad poduzeće ignorira tržišnu segmentaciju i različitost tržišnih segmenata i kada se ujednačenim marketinškim programom orijentira prema cijelokup-nom tržištu. Strategija diferenciranog marketinga podrazumijeva oblik marketinške strategije kod koje se poduzeće usmjerava prema nekoliko tržišnih segmenata posebnim marketinškim programima. Strategija koncentriranog marketinga posebno je prikladna za manja poduzeća jer ona znači koncentraciju cjelokupnih marketinških napora na jedan tržišni segment za koji ocijeni da je najatraktivniji za dotično poduzeće. U izboru navedenih strategija poduzeće uzima u obzir nekoliko čimbenika. Jedan od njih je veličina sredstava kojima raspolaže poduzeće. Ako su sredstva ograničena, tada je najpovoljnija strategija koncentriranog marketinga. Drugi je Čimbenik homogenost proizvoda. Nediferencirani marketing pogodan je jedino kod visoke homogenosti proizvoda. Proizvodi koji variraju, kao npr. u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, upućuju na primjenu diferencirane i koncentrirane strategije. Faze životnog ciklusa proizvoda također utječu na izbor
navedenih strategija. U fazi uvođenja proizvoda prikladna je nediferencirana strategija, a u fazi zrelosti strategija diferenciranog marketinga. Na izbor strategije ut-
- 7JI5REB ječe i konkurencija. Ako konkurenti koriste nediferenciranu strategiju, tada se diferenciranim ili koncentriranim marketingom može ostvariti izrazita prednost u odnosu na konkurenciju. CIP (akr. od engl. Commercial Important Person), kratica za osobu kojoj se u poslovnim krugovima pridaje posebna pozornost. cirk, krnica ili kar, polukružno udubljenje pri vrhu planine, gdje se formiraju ledene mase koje hrane ledenjak. cirus, vrsta oblaka koji se sastoji od ledenih kristalića na visinama iznad 6 km. Bijele su boje i pretežno sitnijih oblika. CITS, 1. China International Travel Service, državna kineska turistička organizacija čiji je glavni zadatak unapređenje turizma Kine; 2. Jedinstven centar za hitnu pomoć, osnovan 1991. godine pod patronažom ČITA koji je do sada nebrojeno puta intervenirao pomažući i spašavajući unesrećene ili oboljele turiste, ali i zaposlene u međunarodnim kompanijama i diplomatskom koru u Kini; 3. vodeći kineski incoming touro-perator koji promovira turizam u Kini i raspolaže s preko 300 posebno školovanih višejezičnih turističkih vodiča. cjenovna elastičnost (engl. cross-price elas-ticity, njem. Preiselasiizitdl), odnos relativnih promjena razina potražnje određene robe ili usluge
cijena na turističkom tržištu i relativnih promjena njihovih cijena. Ova se elastičnost temelji na tezi da je cijena jedan od najvažnijih, najutjecajnijih, ali i najosjetljivijih instrumenata ekonomske politike, kojim se može bitno djelovati na tržišna kretanja i odnose. U turizmu je manevarski prostor između donje i gornje granice cijena u normalnim tržišnim uvjetima toliko malen da ne može odigrati gotovo nikakvu ulogu u politici prilagođavanja ponude potražnji. cjenovna konkurencija (engl. price competition), tržišna situacija u kojoj
48
cijene u turizmu poduzeća konkuriraju cijenama a ne kvalitetom ili drugim faktorima kako bi utjecala na izbor kupaca. Konkurencija cijenama je osobito snažna na turističkim tržištima, ponajprije u području zračnog prijevoza, te u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i putovanjima. Ta je strategija obično rezultat nepredvidljivih tržišnih uvjeta, u kojoma planirani kapaciteti ili prodaja premašuje stvarnu potražnju. cjenovni razred (engl. fare class, njem. PreiskJasse), cijena po kojoj je zrakoplovna kompanija spremna prevesti putnika na konkretnom letu iz
cijene u turizmu
49 ciljevi marketinških aktivnosti
mjesta A u mjesto B. Broj cjenovnih razreda i broj mjesta u svakom od njih ovisi o politici prodaje zrakoplovne kompanije i razlikuje se od kompanije do kompanije. Clef d'or (fr., Zlatni ključ), međunarodna udruga recepcionara hotela, sjedište u Parizu. Zaštitni znak udruge su dva uk-rštena zlatna kljuca. CLIA (akr. od engl. Cruise Lines International Association), Sjevernoameričko udruženje brodskih kompanija specijaliziranih za krstarenja. Osposobljava djelatnike turističkih agencija za uspješniju prodaju krstarenja te izdajecertifikate o položenom ispitu.
closed rates -* cijena. CMT (akr. od Caravan-Motor-Tourisdk), međunarodna izložba, održava se u siječnju svake godine u Stuttgartu. Prva takva izložba održana je 1968. godine. complimentary upgrade -*■ VIP tretman gosta. coneorde, prvi svjetski nadzvučni zrakoplov. Prvi put je poletio na Uniji London-Bahrain, 21. siječnja 1976. godine, zra' koplov francusko-britanskoga konzorcija, Aerospatiale i British Aircraft Corp., letio je brzinom od 2 300 kilometara na sat i imao kapacitet 125 putnika.
concorde Proizvedeno je ukupno 15 zrakoplova, od kojih se 7 našlo u vlasništvu Air Francea, dok je drugih 8 ušlo u flotu British Airwaysa. Kasnije će mnoge zemlje uvesti ograničenja za letenje nadzvučnih zrakoplova iznad svojih teritorija zbog velike bučnosti i probijanja zvučnog zida. To je bio snažan udar na dolet nadzvučnog zrakoplova i smanjenje njegove brzine letenja. Istovremeno je zbog potrebe nošenja veće količine goriva došlo i do smanjenja kapaciteta zrakoplova na 80-100 putnika, stoje dovelo do pogoršanja ionako visokih operativnih troškova. Tako je na Uniji London - Sydney let concordom trajao samo četiri sata kraće od leta zrakoplovom B 747, što i nije bila znatna prednost koja se očekivala od nadzvučnog zrakoplova. Iako je projekt SST proizvođačima donio gubitak od gotovo 2 milijarde dolara, bila je to ipak značajna pobjeda Europe protiv SAD-a, a Concorde je ostao do danas jedini civilni ih vojni nadzvučni zrakoplov ikada proizveden. confirmed reservation -»■ rezervacija sobe. connecting flight -> priključni let. connecting point, medumjesto u putniko-vu planu putovanja u koje putnik dolazi s jednim letom i prelazi na drugi let bilo da koristi istu zrakoplovnu kompaniju ili izlazi iz zrakoplova jedne kompanije i ulazi u zrakoplov neke druge kompanije, a sve s namjerom nastavka svoga putovanja. controlling, funkcija u poslovnom sustavu i instrument potpore menedžmentu u rukovođenju i upravljanju. Postoje različite koncepcije s obzirom na izravne ciljeve: računovodstvena, informacijska, upravljačka, usmjerena na neposredne poslovne
52
COTAL ciljeve poduzeća. Najcjelovitija koncepcija je upravljačka, po kojoj je controlling koordinativna i integrativna funkcija unutar specijaliziranog i raščlanjenog sustava menedžmenta. Postoji strateški i operativni controlling. U hotelijerstvu se najviše koristi informacijski controlling koji primjenom specifičnih metoda i instrumenata osigurava informacijsku osnovicu za upravljanje tekućim poslovanjem i budućim razvojem. U većim hotelima postoji odjel za controlling, a u manjim jedna osoba (kontroler). Može biti ustrojen kao stožerna ili linijska funkcija, cost-benefit analiza (engl. cost-benefit analysis, njem. KostenNutzen Analyse), metoda ekonomske analize kojom se uspoređuju i vrednuju sve prednosti i svi nedostaci nekog privrednog pothvata ili projekta analizom troškova (cost) i koristi (benefit).Važna je za donošenje ispravne odluke i za korekciju projekta. U turizmu se pored klasične analize kvantitativnim pokazateljima troškova i koristi ta metoda primjenjuje i na analizu kvalitativnih varijabli troškova i koristi od razvoja turizma u nekom kraju, posebno tamo gdje se turizam počinje razvijati izvana, tj. ulaganjima stranog kapitala i znanja. Pritom se vrši usporedba ekonomskih i sociokulturnih troškova te ekonomskih i sociokulturnih koristi koje nastaju u destinacijama gdje su kulturne norme i stupanj ekonomskog razvoja različiti od modela turizma koji se počinje razvijati. Pokazalo se daje u industrijski nerazvijenim zemljama razvoj određenog tipa masovnog turizma iniciranog izvana preko
COTAL stranih turoperatora i agencija polučio izuzetno puno sociokulturnih a i ekonomskih šteta za lokalnu zajednicu, te je bilanca troškova i koristi bila negativna. COTAL (akr. od šp. Confederado de Organizaciones Turísticas de la America Latina), Latinskoamerička konfederacija turističkih organizacija sa sjedištem u Buenos Airesu. Glavna je zadaća organizacije unapređenje turizma u Južnoj Americi te zastupanje interesa putničkih agencija i turoperatora Latinske Amerike. Svake godine COTAL organizira kongres u jednoj od zemalja Latinske Amerike na kojem se raspravlja o važnim problemima turizma na tom području. COTAL je član Svjetske turističke organizacije od 1979. godine. couchette, kola s ležajevima u željezničkoj kompoziciji, od Četiri do šest u jednom vagonskom odjeljku, s plahtom, pokrivačem i jastukom, ali ne i s drugim komforom uobičajenim u kolima za spavanje. couvert -*■ postava. crna lista (engl, black list, njem. schwarze Liste), popis gostiju s kojima je hotel imao negativno iskustvo, bilo da su ostavili neplaćene račune ili su remetili javni red i mir. crnica (engl, black soil, njem. Humuserde, Humusboden), tlo tamne ili crne boje nastalo truljenjem travne vegetacije u stepskim krajevima, gdje se izmjenjuje vlažno i sušno godišnje doba. Vrlo je plodno, jer je bogato humusnim sastojcima. crno tržište (engl, black market), ilegalne transakcije rijetkom robom,
53
culpa
proizvodima ili devizama koje su pod državnim nadzorom; obavljaju se ilegalno i donose prihode koji se ne evidentiraju te ne podliježu plaćanju poreza i drugih dažbina. Kad u međunarodnom turizmu kupovina i prodaja deviza na crnom tržištu postane značajna, teško je doći do pouzdanog izračuna prihoda i rashoda međunarodnog turizma, osobito ako se izračuni temelje na bankovnim izvještajima. Croatia Airlines, zrakoplovna kompanija Republike Hrvatske, osnovana je 1989. godine pod imenom Zagreb Airlines, ZAGAL, kao prvo dioničarsko društvo u bivšoj Jugoslaviji. Godinu dana kasnije kompanija mijenja ime u Croatia Airlines. Flotu Croatia Airlinesa 1999. Činila su 4 zrakoplova B 737-200,2 zrakoplova A-319, 1 zrakoplov A 320 i 3 zrakoplova ATR 42. Croatia nostra, projekt za unapređivanje kulturne baštine koji izvodi Internacionalni centar antropologije iz Motovuna, a organiziran je u okviru "Europa nostra" - projekta Europske turističke komisije (ETC). Zadaća je te komisije promocija Europe kao turističke destinacije preko svojih članica sa zajedničkim ciljem dodavanja "europske dimenzije" nacionalnim turističkim politikama. Hrvatski projekt radi na unapređivanju hrvatske kulturne baštine kao i njezinu saniranju od posljedica ratnih razaranja. crvenica (engl. terra rosa, njem. Roterde), vrsta tla, koje nastaje na vapnencima od netopivih mineralnih sastojaka koji zaostaju prilikom otapanja. Crvenica je karakteristično
concorde tlo krša, pa prema tome i naših krških područja. CTO, akr. od: 1. Caribbean Tourism Organization (Turistička organizacija Kariba), sjedište Bridgetown/Barbados. Glavni zadatak CTO-a je predstavljanje
52
COTAL karip-skog otočja kao cjelogodišnje turističke destinacije. Program rada CTO-a predočava se u posebnom strateškom planu čiju provedbu usvajaju i odobravaju sve zemlje članice svake dvije godine. Plan provode različiti sektori CTO-a: Sektor marketinga, Sektor za
COTAL istraživanja i statistiku, Sektor za izobrazbu i doškolovanje u turizmu, Sektor za tehničku pomoć i savjete; 2. Cyprus Tourism Organization, Ciparska turistička organizacija. cues ta, asimetričan greben, koji na jednu stranu pada postepeno a na
53
culpa drugu vrlo strmo. Postanak je uvjetovan položajem otpornijih slojeva. Čest reljefni oblik u istočnoj Francuskoj i jugozapadu SAD. culpa (engl. culpa, negligence, njem. Schuld, Verschulden) -*■ krivnja.
culpa in
contrahendo
culpa in contrahendo (nepozornost u vođenju pregovora) (engl, culpa in contrahendo, negligence in negotiations, njem. Verschulden bei Vertragsschluss), skrivljeno ponašanje osobe koja je vodila pregovore ne kaneći sklopiti ugovor, odnosno koja je vodila pregovore kaneći sklopiti ugovor ali je odustala od te nakane bez opravdanog razloga. Osoba koja tako postupa mora drugoj naknaditi Štetu (-> naknada štete). culpa in eligendo (njem. Verschulden bei Ermächtigtenauswahl), nepozornost glede izbora osobe kojoj je poslodavac ili nalogodavac povjerio obavljanje svojih poslova. Stoga poslodavac (nalogodavac) odgovara trećima za štetu koju prouzrokuje osoba u njegovoj službi (radi za nalogodavca) obavljajući posao koji im je povjeren. Poslodavac (nalogodavac) odgovara po načelu -* pretpostavljene krivnje. culpa lata (gruba, krajnja nepozornost) (engl, gross negligence, njem. grobe Fahrlässigkeit), stupanj nepozornosti kojim se označava takvo ponašanje Štetnika koji ne rabi ni onu pozornost koju bi uporabio svaki prosječan čovjek. Krajnja nepozornost je toliko težak stupanj krivnje, da se glede odgovornosti štetnika i pravnih posljedica u većini situacija izjednačuje s nakanom. culpa levis (obična nepozornost) (engl, ordinary negligence, njem. leichte Fahrlässigkeit), stupanj nepozornosti ili nemarnosti s kojom postupa onaj Štetnik koji u svom radu ne uporabi onu pozornost koju bi uporabio dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin (osobito pozoran i savjestan čovjek). Obična
54
Cunard Line
nepozornost je lakši stupanj nepozornosti i najlakši stupanj krivnje. Naime, tu je štetnik uporabio pozornost koju bi uporabio svaki prosječan čovjek, odnosno stručnjak, a da je uporabio osobitu pozornost, tj. daje postupio kao dobar domaćin, gospodarstvenik, odnosno stručnjak, ne bi došlo do štete. Zato je i u tom slučaju štetnik kriv, pa stoga i odgovara za štetu. U slučajevima ugovorne odgovornosti redoviti stupanj krivnje je culpa levis in abstracto, zato što kao mjerilo pozornosti služi ponašanje nekog zamišljenog savjesnog čovjeka. Međutim, postoji još niži stupanj krivnje, gdje je mjerilo pozornosti samo redovno ponašanje štetnika. Tu se od čovjeka zahtijeva da s tuđim stvarima i poslovima postupa bar onako kao Što postupa sa svojima. Zato se takva nepozornost naziva culpa levis in concreto. Primjer za takvu nepozornost nalazimo kod instituta besplatne ostave. Obična nepozornost služi i kao kriterij za snižavanje naknade štete u slučaju kad je do štete došlo dok je štetnik radio nešto u korist oštećenika. Sud u tom slučaju može odrediti nižu naknadu, vodeći računa o brižljivosti koju štetnik pokazuje u vlastitim poslovima. Culturelink, svjetska globalna mreža za istraživanje kulturnog razvoja i suradnje koju su osnovali UNESCO i Vijeće Europe 1989., a sjedište je u Zagrebu. Radi na stvaranju baze podataka iz područja kulture u suradnji s drugim europskim organizacijama, obuhvaćajući više od 80 ustanova iz 97 zemalja. Izdaje časopis Culturelink, kao i knjige svojih projekata i istraživanja.'
cunami -> tsunami. Čedok, k je u Češkoj, uz suglasnost češka slovačke strane, otkupio pravo Cunard Line, najstari brodar u linijskom turisti na upotrebu postojećeg imena, a prijevoz na sjevernom Atlantiku. Sir čka slovački je Čedok preimenovan u Samuel Cunard je 1840. godine sa aganc SATUR (Slovačka agencija za tusvojim parobrodom na lopatice ija rizam). "Britannia" otvorio prvu putničku i osnov ček (engl. cheque (brìi.), check poštansku redovnu liniju između ana Starog i Novog svijeta. Sa svojih 10 (am.), njem. Scheck), vrijednosni 1920. brodova za krstarenja Cunard Line papir kojim izdavatelj (trasant) godin spada medu najveće brodare na nalaže trasatu (u pravilu banci) e kao da iz njegova pokrića isplati zasvijetu koji se bave krstarenjima. nacio Najpoznatiji brod u floti je Queen Elikonitom imatelju čeka nalna zabeth 2, brod koji je zadnji obavljao (remitentu) određenu svotu putni linijski prijevoz preko Adantika. novca. Na ček se primjenjuju čka mnogi instituti kao i na mjenicu. agenc ija tadaš nje Čehos lovač ke s apsolutni m mono polo čarter (engl. charter, njem. Charter), m u brodarski i zrakoplovni ugovor o toj prijevozu pri kojem je predmet vrsti ugovora i brodski i zrakoplovni poslo prostor, za razliku od običnih vanja. ugovora o prijevozu u kojima prostor Prera ne dolazi kao sastojak ugovora. Isstao u prava o čarteru (engl. charier party) držav redovito sadrži ime prijevoznika, ime nog broda ili zrakoplova, bruto i neto turop zapremi-nu prijevoznih sredstava, erator ime naručitelja prijevoza ili krcatelja, a. luku ukrcavanja, odredišnu luku, Podjel odnosno klauzulu do kada se ona om ima priopćiti i visinu vozarine. U Čehos poslovnoj se praksi uz sklapanje lovač čarter ugovora poslije ukrcaja tereta ke izdaje teretnica. Čedo
culpa in
contrahendo
54
Cunard Line
c No, osim nekih sličnosti s mjenicom u tehničkom smislu, ček se od nje razlikuje i u pogledu oblika i sadržaja, i u pogledu radnji koje valja poduzimati
da bi se postigli određeni pravni učinci. Zakon o čeku sadrži odredbe koje se odnose samo na ček, no osim toga, upućuje i na primjenu određenih propisa Zakona o mjenici (npr. odredbe o valjanosti, o protestu, o zastari, o amortizaciji, o postupku za sudsko ostvrivanje čekovno-pravnih i regresnih zahtjeva i si.). Prednosti što ih Ček pruža u razvijenom gospodarstvu svijeta nisu mimoišle ni našu zemlju. U gospodarstvu je uporaba čeka bila i prije razvijena, a sada se i građani njime sve više služe. U međunarodnomu platnom prometu razvili su se u posebnim područjima osobiti oblici čeka
(u više istiskuje plaćanje gotovim turizmu novcem i u unutrašnjem i u traveller' međunarodnomu platnom prometu. s Ček mora imati šest bitnih cheque, sastojaka: naznaku da je napisan u Eurotekstu isprave, a ako je isprava cheque i izdana na stranom jeziku, izraz koji si.) na tom jeziku odgovara pojmu čeka, kojima bezuvjetni naputak da se plati se određena svota novca iz trasantova obavljaj pokrića, ime trasata, mjesto u plaća-plaćanja, mjesto i dan izdanja, nja bezpotpis trasanta. Za valjanost čeka uporabe nije potrebna naznaka remitenta ni deviza. rok dospijeća, što proizlazi iz prirode Ček svečeka. Ček
ček
Čikaška konferencija 56
je, po pravilu, vrijednosni papir na donositelja pa oznaka remitenta nije nužna, a kako se uvijek plaća po viđenju (isprava u kojoj je dospijeće drukčije određeno ne vrijedi), nema ni potrebe da se dospijeće označuje kao potrepština Čeka. Prema načinu na koji trasant određuje korisnika (remitenta) razlikujemo: Ček na ime, ček na donositelja i ček po naredbi. Ček na ime jest ček na kojem je izričito naznačeno ime remitenta, odnosno tvrtka društva, odnosno pravne osobe. Trasat je, po pravilu, dužan isplatiti ček samo onoj osobi koja je naznačena kao remitent, ali kako je ček vrijednosni papir i namijenjen cirkulaciji, i ček na ime može se prenositi, ček može glasiti i na ime trasanta. Ček na donositelja jest ček koji glasi na svaku osobu koja ima ček i podnese ga trasatu na isplatu. Čekom na donositelja smatra se onaj u kojemu je to izričito naznačeno, primjerice, "platite donositelju"; kao i onaj u kojem o tome nije ništa naznačeno (zato i kažemo da je ček vrijednosni papir na donositelja); ček koji glasi na ime, a sadrži i oznaku "ili donositelju" (npr. platite Josipu Josipoviću "ili donositelju"), također je ček na donositelja. Ne vrijedi ček na donositelja u kojemu su trasant i trasat jedna osoba. Ček po naredbi jest ček u kojemu je naznačeno da se ima platiti po naredbi određene osobe (npr. "platiti po naredbi Marka Markovića Ivi Ivicu"). Ček po naredbi je ček u kojem je poimence naznačeni remitent ovlašten naznačiti svaku drugu osobu kao novog ovlaštenika čeka. Ček se prenosi na tri načina, ovisno o načinu na koji je
određen njegov korisnik: a) jednostavnom predajom prenosi se ček koji glasi na donositelja; b) indosamentom se prenosi ček na ime i ček po naredbi. Kako je ček vrijednosni papir po naredbi, kad i glasi na ime, prenosi se kao da je izdan po naredbi -indosamentom; c) cesijom se prenosi ček ako je zabranjen prijenos indosamentom. Ako je trasat stavio na ček klauzulu "ne po naredbi" i si. (to je recta ček), Ček se ne može prenijeti posebnim instrumentom čekovnog prava indosamentom, ali se ipak može prenijeti običnom cesijom, tj. općim instrumentom obveznog prava. U domaćem i međunarodnom čekovnom prometu razvilo se više vrsta čekova, i glede namjene, i glede oblika. Svaki od njih sadrži sva obilježja i potrepštine čeka, ali i posebna obilježja prema načinu, namjeni i si. Najčešće i najvažnije vrste čeka s obzirom na namjenu i oblik u turizmu jesu -* putnički ček, ->■ euroček. čekovna (garantna) kartica (engl. cheque card, njem. Scheckkarte), isprava koju izdaju banke i kreditne organizacije pri otvaranju posebnih računa koji služe kao pokriće za plaćanje euročekom. Garantne kartice korisnici čekova drže kod sebe i one služe za dokazivanje identiteta korisnika i postojanje pokrića. U sklopu jedne zemlje postoje jedinstvene kartice, a tendencija je članica sustava euročeka da sve svoje kartice ujednače. Garantna kartica sadrži: na prednjoj strani oznaku banke ili kreditne organizacije koja je izdaje, ime vlasnika, specimen njegova potpisa, broj računa, broj kartice i rok njezina važenja, a na poleđini uvjete koji
ČikaŠka konferencija
moraju biti poštovani prilikom korištenja eu-ročekova, uvjete u kojima izdatnik kartice garantira da će isplatiti svaki euroček (npr. da specimen potpisa na kartici i na euročeku mora biti istovjetan, da se euroček može popuniti samo do određene svote i si.). Čikaška konferencija (engl. The International Conference on Civil Aviation, The Chicago Conference, njem. Chicagoer Abkommen), jedan od najvažnijih dokumenata na osnovi kojega se regulira odvijanje međunarodnog civilnog zrakoplovstva. U preambuli se kaže da je osnovna svrha Konferencije poticanje razvoja međunarodnog civilnog zrakoplovstva na siguran i redovan način, te uspostavljanje međunarodnog zračnog prometa na bazi jednakih mogućnosti i zdrave i ekonomične operacije. Konferencija je održana u studenom 1944. godine, prisustvovale su 52 zemlje, ali ne i tadašnji SSSR, koji se nije odazvao unatoč pozivu. Čikaška konferencija regulirala je sljedeća pitanja: a) pravo suvereniteta zemlje iznad vlastitog teritorija te pravo preleta njezina teritorija; b) carinske formalnosti i nacionalnu regulativu za zrakoplov u međunarodnom prometu; c) utvrđivanje dokumentacije koju zrakoplov mora posjedovati kada leti u međunarodnom prometu; d) uniformiranje međunarodnih standarda na područjima komunikacijskih i navigacijskih sustava, definiranje osnovnih karakteristika zračnih luka i pravila
57
čimbenici turizma
rada kontrole letenja, dozvola letačkog, ka-binskog i tehničkog osoblja, uvjerenja za plovidbenost zrakoplova, označavanja i registriranja zrakoplova, prikupljanja i razmjene meteoroloških informacija, vođenja dnevnika letenja, usklađivanje aeronautičkih mapa, carinske i pogranične procedure, postupaka u slučaju dolaska zrakoplova u opasne situacije i postupaka u slučaju eventualnih nesreća i dr. Na konferenciji je zaključeno da postoji potreba za osnivanjem organizacije koja će poticati razvoj i planiranje međunarodnog zračnog prometa u skladu s određenim pravilima. Rezultat je bio osnivanje IĆAO-a. Na konferenciji je isto tako postalo jasno da je neophodno izvršiti određene klasifikacije poslijeratnog međunarodnog zračnog prometa. Rezultat rada konferencije bila su dva dokumenta: sporazum o tranzitu u međunarodnom zračnom prometu, poznatiji pod imenom Sporazum o dvije zračne slobode (The International Air Services Transit Agreement Two Freedoms Agreement); sporazum o međunarodnom zračnom prometu, poznatiji pod imenom Sporazum o pet zračnih sloboda (The International Air Transport Agreement - Five Freedoms Agreement). Prvi sporazum, o dvije zračne slobode, prihvaćen je bez bilo kakvih polemika, što nije bio slučaj s drugim sporazumom, tj. sporazumom o pet sloboda. SAD su naknadno, po nalogu svog ministarstva vanjskih poslova, povukle potpis s ranije prihvaćenog dokumenta. Već poznatim zračnim slobodama kasnije će biti
ček
Čikaška konferencija 56
dodane tri nove -> zračne slobode. Konferencija je bila pokušaj da se pronađe multilateralna osnova za poslijeratno odvijanje zračnog prometa, ali nije pronađen kompromis između SAD, koje su favorizirale maksimalno slobodnu konkurenciju bez ograničenja u kapacitetima zrakoplova, broju frekvencija, tarifama i korištenju 5.
slobode, i Europe, predvođene Velikom Britanijom, koja se zalagala za snažnu regulaciju zračnog prometa. Čimbenici turizma (engl. tourism factors, njem. touristische Faktoren), činitelji ili faktori turizma; dijele se na pokretačke čimbenike ili čimbenike potražnje, čimbenike ponude ili receptive i posredničke
ČikaŠka konferencija čimbenike. Po nekim autorima čimbenike turizma valja dijeliti na čimbenike inicijative (pokretačke), čimbenike receptive, čimbenike komunikacije, čimbenike organizacije i čimbenike turističke politike. Pokretački čimbenici u domeni potražnje predstavljaju zapravo motivaciju ljudi da se uključuju u turistički promet.
57
čimbenici turizma Važnost neke prostome jedinice kao turističkog odredišta određuju tri osnovna čimbenika ponude: dostupnost, atraktivnost i prihvatni (smještajni i ostali) kapaciteti. Neki teoretičari tim čimbenicima dodaju i četvrti, turističku organizaciju. Izostanak samo jednog od njih dovodi u pitanje uopće mogućnost razvitka turizma.
čimbenici turizma Čimbenici ponude mogu se s gledišta njihove tržišne uloge podijeliti na objektivne i subjektivne. Objektivni su oni koji postoje bez obzira na određenu turističku gospodarsku aktivnost, a sastoje se uglavnom od skupine prirodnih i društvenih atraktivnih čimbenika. Subjektivne faktore čine skupine komunikacijskih (čimbenika dostupnosti) i re-ceptivnih (prihvatnih) čimbenika, ako su nastali isključivo ili pretežno radi razvijanja turizma. Njih odlučno karakterizira ljudski rad. Dostupnost se manifestira kombinacijom informativne i prometne dostupnosti. Prometna dostupnost ovisi o prometnoj povezanosti, učestalosti putničkog prometa do određenog turističkog odredišta i prometnim sredstvima (njihovu dovoljnom broju, odgovarajućoj tehničkoj opremljenosti, komforu, brzini itd.). Atraktivnost turističkog odredišta ogleda se u njegovoj prirodnoj i društvenoj atraktivnosti, odnosno u atraktivnosti prirodnih obilježja, kao i u stupnju atraktivnosti njegovih kulturnopovijesnih i drugih društvenih znamenitosti. Atraktivni čimbenici najčešće su odlučna diferencijalna komponenta cijene turističke usluge. Skupinu posredničkih čimbenika čine putničke ili turističke agencije i turoperatori, odnosno drugi organizatori putovanja. Posrednici su svojim organiziranim djelovanjem učinili mnoga odredišta dostupnijim turistima, naročito ona udaljenija, a Što je omogućio masovni turizam temeljen na niskim cijenama svih usluga uključenih u organizirano putovanje, tzv. paket turističkih us-
58
čovjekova okolina luga ili turistički aranžman, čovjekova okolina (engl. environment, njem. Umwelt), prirodna okolina u kojoj čovjek živi i djeluje, okolina koja se mijenja društvenom modifikacijom užeg i šireg prostora; čovjekovo mjesto u biosferi i njegov odnos prema njezinim pojedinim dijelovima.
ĐAAT (akr. od njem. Donau-AlpenAdria-Tour), prometni pravac (E6) dug od oko 1000 kilometara od Passaua do Rijeke. dalasi (GMD), novčana jedinica Gambije, dijeli se na 100 bututa. daleka destinacjja (engl. distant destination; long haul destination, njem. Fem-ziel), turistička destinacija izvan regije iz koje dolazi turist ili posjetitelj. daleka putovanja/udaljene rute (engl. long-haul travel, njem. Femreise), putovanja iz domicilne zemlje u neku drugu zemlju izvan regije kojoj pripada domicilna zemlja. To je termin koji se u turizmu udomaćio zbog udaljenosti glavnih i tradicionalnih emitivnih turističkih tržišta od receptivnih tržišta izvan Sredozemlja i Europe. Najprije se počeo koristiti u zrakoplovstvu za sve letove izvan Europe, zbog
dužine boravka posade zrakoplova na putu. Kasnije su ga preuzeli i turoperatori kako bi jednim imenom označili turističke aranžmane izvan područja sredozemnih destinacija i destinacija izvan Europe. Tako se ta tipična fraza iz zrakoplovne terminologije udomaćila i u turizmu, iako bi bilo ispravni-je govoriti o izvanevropskim putovanjima, ili još bolje o interregionalnim putovanjima. To je prihvatljivije kad se misli na svjetska turistička kretanja, odnosno na kretanja iz drugih područja prema Europi, jer su ta putovanja za tu-
D riste iz tih područja jednako tako daleka. damping (engl. dumping), prodaja robe ili usluga u izvozu po znatno nižoj cijeni, često ispod cijene koštanja. Jedan od najčešćih oblika nelojalne konkurencije na međunarodnom tržištu kako bi se prodrlo na neko tržište ili izbjeglo smanjenje cijene na domaćem tržištu. dangerous goods -* opasne tvari u putničkoj prtljazi. dani polijetanja (engl. days of operation, days of service, n\e.va.. Abflugtag), dani u tjednu kad postoji let neke zrakoplovne kompanije iz mjesta A u mjesto B. Dani u tjednu se označavaju brojčanim oznakama od 1 do 7 (ponedjeljak 1, utorak 2, srijeda 3, četvrtak 4, petak 5, subota 6 i nedjelja 7). datumska granica (engl. date Une, njem. Datumsgrenze), linija koja uglavnom slijedi 180. meridijan. Prema međunarodnom dogovoru odvaja područja kod kojih prilikom prijelaza treba pribrojiti ili oduzeti jedan dan. Budući da se Zemlja okreće od zapada
čimbenici turizma prema istoku, onaj tko obiđe Zemlju u tom smjeru izvrši jedno
58
čovjekova okolina okretanje više, pa se mora jedan dan odbiti, a Dnaj tko obiđe Zemlju
od istoka prema zapadu, budući da se izvršilo jedno okretanje manje,
jedan
dan treba pribrojiti. day rate -* cijena.
day use
delfi-modcl
day use ~* dnevno korištenje sobe. definicije turizma (engl. tourism definitions, njem. Tourismusdefinition), određivanja sadržaja pojma turizma prema njegovim osnovnim svojstvima. Razlikuju se nominalističke, privredne (ekonomske), univerzalne i statističke definicije. 1. U nominalističkim definicijama turizam se objašnjava iz svog imena. Najpoznatija je takva definicija da je "turizam ukupnost odnosa i pojava koje rezultiraju iz putovanja, s time da to nije u svrhu stalnog nastanjenja". Iz ove se definicije ne doznaje mnogo o biti pojave koja se definira. Najpoznatiji autori koji su dali takve definicije jesu Borma-nn, Glucksmann, Maritotti i drugi. 2. Privredne (ekonomske) definicije nastoje turizam dominantno odrediti kao gospodarsku (ekonomsku) pojavu. Klasični su primjeri takvih stajališta "turizam je specifičan oblik potrošnje" ili "turizam je nova potreba ljudi prouzrokovana i omogućena općim porastom životnog standarda" ili "turizam je pojava u kojoj ljudi privremeno napuštaju mjesto stalnog boravišta... iz Čega proizlazi potražnja za dobrima i uslugama, te potrošnja koja izaziva proizvodnju raznih dobara i usluga u receptivnoj zemlji". Predstavnici su takvih definicija Morgenroth, Romer, Ogilvie, Lickorish, Kerhaw, Norval, Troisi, Bemecker i drugi. 3. Univerzalne definicije nastoje povezati više čimbenika ove heterogene pojave. Najpoznatija od ovih definicija je ona koju su dali Walter Hunziker i Kurt Krapf i koja glasi: 'Turizam je skup odnosa i
60
61
dclfi-model
pojava nastalih prilikom putovanja i boravka stranaca u nekom kraju, ukoliko taj boravak ne znači stalno nas-tanjenje i nije vezan uz stjecanje zarade". Drugi poznatiji autori: Ramaker, Benscheidt, Nizerolle. 4. Statističke definicije nastale su iz potrebe statističkog evidentiranja, a polaze od utvrđivanja turističkog subjekta, tj. od utvrđivanja pojma turist, ali se služe i drugim kriterijima. To je opisna definicija kakvu je objavilo i Društvo naroda još 1937. godine, a odnosi se samo na inozemni turistički promet. Kasnije je WTO precizirao pojam turista, posjetitelja i ekskur-zionista. defjac^a (engl. deflation), pad opće razine cijena u zemlji, često povezan s opadanjem obujma prozvodnje robe i usluga, kao i zaposlenosti. delfi metoda (engl. Delphi method, njem. Delphi-Methode), postupak procjene budućih događaja na temelju sustavnog kombiniranja mišljenja i znanja eksperata tako da konsenzusom grupe eksperata odrede buduća kretanja. Cjelokupni postupak dakle zasniva se više na subjektivnim stavovima izabranih eksperata nego na znanstvenoj teoriji. Metoda polazi od pretpostavki da iako je budućnost neizvjesna, vjerojatnost budućih događaja mogu procijeniti pojedinci koji mogu prosuditi što će se dogoditi, dajući pritom više perspektivu nego oštru sliku budućnosti. Cjelokupni proces primjene ove metode ostvaruje se u nekoliko dionica. Nakon svake dionice utvrđuje se konvergencija, odnosno približavanje grupnih stajališta. Voditelj ispitivanja provodi istraživanje sve dok se konsenzus
ostvari, a nakon toga sačinjava izvještaj koji ilustrira distribuciju odgovora s navedenim vjerojatnostima događaja i naznakom interakcija medu promatranim fenomenima. delG-model predviđanja turističke potražnje (engl. Delphi method of tourism demand forecast, njem. Delphi-Modeil), u osnovi anonimno panel istraživanje određenog problema. Bit modela je u kombiniranju i korištenju mišljenja i ocjena odabranih stručnjaka različitih profila, o mogućnosti i vjerojatnosti da će se neki događaj, pojava ili trend dogoditi ili pojaviti unutar određenog vremena. Temelji se na pojedinačnom znanju i iskustvu stručnjaka, te njihovim subjektivnim ocjenama, pri čemu se utjecaj dominantnih ličnosti izbjegava anonimnošću panelistraživanja. Rezultati istraživanja iskazuju se stupnjevima vjerojatnosti, koji se temelje na stupnju istovjetnosti grupnog mišljenja. Kod toga bitnu ulogu ima stručnost u obradi i interpretaciji odgovora, te sposobnost u sintezi iznijetih mišljenja. Kao metoda u predviđanju turističke potražnje pogodnija je za kvalitativne prognoze. Realizacija istraživanja primjenom ovoga modela provodi se najčešće u pet faza: prva faza obuhvaća pripremni rad u kojem se definiraju problemi i ciljevi istraživanja, izrađuje sinopsis, pilotupitnik, izabiru članovi grupe stručnjaka, distribuira sinopsis i panel-upitnik, te analiziraju odgovori na panel-upitnik. Druga, treća i Četvrta faza uglavnom su slične i
denudacija
obuhvaćaju izradu prvog, drugog i trećeg upitnika, pri čemu se koriste analize odgovora iz prethodnog upitnika, pritom članovi panela iznose svoja mišljenja o odgovorima u kojima se ne slažu s većinom odgovora. Peta faza daje analizu, sintezu i ocjenu odgovora na 3. upitnik, te konačnu ocjenu stupnja vjerojatnosti na osnovi stupnja istovjetnosti grupnog mišljenja o predviđanjima za neki budući događaj. demografija (engl, demography, njem. Demographie), znanost koja proučava stanovništvo: kretanje stanovništva u vremenu i prostoru, njihova kvantitativna i kvalitativna obilježja, te odnose s društvenim i gospodarskim zbivanjima i procesima. demokratizacija turizma (engl, tourism democratization, njem. Demoralisation des Tourismus), proces ulaženja u turizam najrazličitijih društvenih klasa i slojeva. Uređenjem radničkog zakonodavstva i pravom na plaćene godišnje odmore te ostatkom prihoda nakon nami-renja osnovnih potreba svi društveni slojevi, a posebno srednja klasa razvijenih emitivnih i industrijskih država, počinju (nakon 2. svjetskog rata) masovno putovati. Drugi val demokratizacije nastaje raspadom socijalističkog bloka ("željezne zavjese") kada se i stanovnici bivših socijalističkih država uključuju u turizam na isti način kao i svi ostali. Do tada su vlasti tih zemalja kontrolirano propuštale turističke kvote svojih građana izvan svojih granica. I sam ulazak u te zemlje bio je
day use
delfi-modcl
organizacijski i politički ograničen te se turizam odvijao kao izdvojena i od vlastitih građana ograničena djelatnost. demonstracijski potrošački efekt (engl. demonstrational consumer effect, njem. Demonstrationsverbrauchereffekt), pojava potrošnje neovisno o zadovoljenju potreba kojima je roba namijenjena, već unutarnja težnja da se pokaže novčana snaga i legitimira željeni društveni status pojedinca ili društvene grupe, ili se imitira stil potrošnje drugih. Pojam je u kritičku društvenu teoriju (radikalna politička ekonomija i sociologija) uveo T. Vehlen, američki sociolog i ekonomist. Problem se aktualizirao u početnim fazama razvoja turizma u industrijski nerazvijenim zemljama gdje lokalno stanovništvo imitira potrošnju turista. Kako se radi o nekomplementarnim kulturnim vrijednostima, ta potrošnja je demonstrirala potrebu za istim takvim "bogatim" stilom života kojim žive i turisti iz razvijenim zemalja. denudacija (engl- denudation, njem. De-nundation, Erdoberflächenabtragung durch Wasser), odnošenje rahlog površinskog tla pod utjecajem egzogenih procesa. U užem smislu, odnošenje ili spi-ranje rahlog tla pod utjecajem oborin-skih voda. Proces dovodi do ogoljavanja i snižavanja zemljine površine, odnosno ekoloških promjena i procesa. Intenzitet najviše ovisi o sastavu i nagibu terena te biljnom pokrovu. depopulacija (engl. depopulation, njem. Depopulation), proces opadanja, odnosno smanjivanja broja stanovnika u nekom naselju, kraju ili državi.
60
dclfi-model depozit (engl. deposit, njem. Depositum, Hinterlegung), 1. pojam se dominantno odnosi na novčane depozite i označava novčana sredstva različitih vlasnika koje banka i druge depozitne ustanove prikupljaju na svojim računima i iz njih odobravaju kredite. Novčani depoziti su obveza banke prema svojim deponenti-ma i vode se u pasivi bilance banke, a vlasnicima depozita plaća se tzv. pasivna kamata. Aktivni (kreditni) poslovi banke moraju biti vodeni tako da se zaštite interesi deponenata: pojedinaca, poduzeća, ustanova, drugih banaka i vladinih tijela. Banke primaju i ne-novčane depozite, kao depozite stvari (depo poslovi -»■ ostave). Novčane depozite kod banaka i drugih financijskih organizacija moguće je podijeliti prema više kriterija, ali osnovna podjela razlikuje a vista (demand deposits) - depozite po viđenju i vremenske ili ročne depozite (time deposits). Depoziti po viđenju isplaćuju se njihovu vlasniku na prvi poziv, a oročeni depoziti imaju utvrđeni rok dospijeća i do tada u pravilu deponent ne može raspolagati novčanim sredstvima u depozitu; 2. novčani iznos koji je gost obvezan položiti na blagajni recepcije kao garanciju plaćanja ukoliko nema rezervaciju i hotelski račun namjerava podmiriti gotovinom. Depozit se po zatvaranju računa vraća gostu ili se može uračunati u naplatu računa. deprecijacija (engl. depreciation, njem. Geldentwertung, Geldverschlechterung), obezvređenje novca koje se očituje u padu kupovne moći novca na domaćem tržištu ili u padu vrijednosti neke valute na deviznom
tržištu izraženom preko tečaja u drugoj valuti. depresija (engl. depression, njem. Depression), udubljenje na površini Zemlje ili na morskom dnu koje je ispod razine okolnog terena. Pod depresijom se također podrazumijeva kopnena ili jezerska površina ispod razine susjednog mora (npr. Kaspijsko jezero, Mrtvo more i dr.). DER (akr. od njem. Deutsches Reiseburo GmbH), njemački turistički koncern sa sjedištem u Frankfurtu/M., u koji su uključeni lanac turističkih agencija DER (drugi po veličini u Njemačkoj) i turoperator DER (četvrti po veličini u Njemačkoj). Vlasnik DER-a su od početka 2000. godine bile Njemačke željeznice (DB), a otad veliki trgovački lanac Rewe Group (u čijem se vlasništvu nalazi i njemački turoperator ITS, LTU i lanac turističkih agencija Atlas). deregulacija zračnog prometa (engl. air traffic deregulation, njem. Deregulation), proces smanjenja utjecaja djelovanja političkih aktivnosti, pravnog sustava i mjera ekonomske regulacije na odvijanje zračnog prometa. Započela je 24. listopada 1978. godine donošenjem Zakona o deregulaciji domaćeg zračnog prometa u SAD (The Airline Deregulation Actof 1978.). Argumenti koje su govorili u prilog deregulacije bili su sljedeći: regulacija je nadživjela svrhu svog postojanja; zrakoplovstvo kao gospodarska grana u međuvremenu se dovoljno razvilo tako da nema više stvarne potrebe da država i njezini organi i dalje određuju i utječu na njegovu ekonomsku sudbinu; na tržištu je neophodno postojanje konkurencije; slobodno djelovanje ponude i potražnje na tržištu može
61
denudacija
day use
delfi-modcl
bolje rasporediti i iskoristiti postojeće tržišne resurse nego centralna državna vlast; regionalne zrakoplovne kompanije, koje posjeduju odgovarajuće zrakoplove, mogu bolje zadovoljiti interese i potrebe tržišta s malim potencijalom putnika nego velike zrakoplovne kompanije, koje moraju ili dobivati subvencije ili imati visoke cijene da bi pokrile visoke troškove letenja na takvim tržištima. Argumenti koji su govorili protiv deregulacije bili su sljedeći: regulacija zračnog prometa istovremeno štiti opće društvene i javne interese, ali i interese zrakoplovnih kompanija; nekontrolirane aktivnosti djelovanja konkurencije imat će za posljedicu samo trenutnu i kratkoročnu djelotvornost u raspoređivanju tržišnih resursa; ukidanje regulacije dovest će do stvaranja defenzivnih fuzija medu zrakoplovnim kompanijama; tržišta s malim putničkim potencijalom, obično manje razvijena provincijska mjesta, mogla bi izgubiti veze s ostalim državnim središtima, jer regionalne
60
dclfi-model zrakoplovne kompanije možda neće željeti ili neće biti u stanju zadovoljiti potrebe takvog tržišta, ali isto tako može se dogoditi da ne budu prihvaćene na tim tržištima jednom kada već godinama poznate kompanije obustave svoje letenje; zračne luke naći će se u velikim poteškoćama u planiranju letenja; pozicije proizvođača zrakoplova bit će uzdrmane jer će se zrakoplovne kompanije, suočene s velikom konkurencijom na tržištu i stalnim promjenama u redu letenja, nevoljko odlučivati za velike narudžbe novih zrakoplova. U provođenju procesa deregulacije nastali su veliki problemi koji su zahtijevali da se država ipak ponovno umiješa i donese neke nove mjere koje bi trebale eliminirati negativne efekte toga procesa. Ekonomska teorija poznaje četiri alternativna načina za zaštitu ekonomskih i socijalnih vrijednosti u gospodarskim granama koje se nalaze u privatnom vlasništvu a imaju takvo značenje kao što ga ima zrakoplovstvo. To su: snažna državna regulacija; blaga ekonomska regulacija; ekonomska
deregulacija i pravo konkurencije; laissezT fair. Pravo konkurencije alternativa je ekonomskoj regulaciji, u kojoj država nastoji ustanoviti odgovarajuća pravila, korigirati učinjene pogreške i zaštititi ekonomske i socijalne interese, koji nisu našli svoj visoki prioritet u režimu laissez-fair. Američka administracija odlučila se upravo za tu varijantu reguliranja nastalih pogrešaka u procesu deregulacije. Mjere koje su bile donesene krajem 80-ih godina počele su se odmah provoditi i obilježile su, uz veliku ekonomsku recesiju, rat na Srednjem istoku i uz to pripadajući trend neputovanja u inozemstvo nego ostanka u SAD, odvijanje zračnog prometa u 90-im godinama. deskriptivna statistika (engl. descriptive statistics, njem. deskriptive Statistik), obuhvaća metode prikupljanja, uređivanja, grupiranja, tabeliranja, grafičkog prikazivanja te izračunavanje različitih statističko-analitičkih veličina. Osnovni zadatak deskriptivne statistike jest utvrđivanje kvantitativnih razlika
61
denudacija između individualnih manifestacija promatranih pojava. Dobiveni sudovi odnose se isključivo na dani empirijski materijal. Istraživanje fenomena turizma, u prvom koraku, u najvećoj mjeri koristi metode deskriptivne statistike. detaljistička turistička agencija (engl. re-tailseller, retailoffice, njem. Reisemittler) -> putnička agencija. detaljni razvojni prostorni planovi programi u turizmu (engl. detailed master plan of tourism development, njem. Raumplanungsprogramm im Touris-mus), kratkoročni planovi manjih prostornih jedinica (mjesta, lokaliteta), u pravilu se u razradi nadovezuju na osnovne indikatore razvoja date u mak-roplanovima (sinteza glavnih postavki makroplana), a cilj im je detaljna razrada, odnosno programiranje fizičkog prometa, objekata ponude (ugostiteljstvo, trgovina, promet, usluge, zdravstvo, gospodarska infrastruktura, turistička infrastruktura, komunalna infrastruktura itd.), prostorno-funkcionalne
64 detaljni razvojni prostorni planovi
organizacije, prethodne ekonomske analize. Detaljni planovi (programi) kvantificiraju i kvalitativno strukturira-ju razvoj do takve razine razradenosti da se na njih direktno oslanjaju provedbeni urbanistički prostorni planovi, te investicijski projekti. devastacija prostora (engl. land devastation, njem. Raumzerstôrung), pustošenje, haranje ili uništenje prirodne sredine i ostalih sadržaja u prostoru zbog dugotrajnog nekontroliranog i neodgovarajućeg odnosa čovjeka prema prostoru, koji kulminira promjenama izvornog okoliša te konačno ekološkom krizom. devize (engl. foreign currency, foreign exchange, njem. Devisen), sredstvo međunarodnog plaćanja; potraživanja koja glase na stranu valutu, a mogu biti u obliku: prenosivih potraživanja kod inozemnih banaka i financijskih organizacija; prenosivih vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu; obračunskih jedinica; specijalnih prava vučenja; inozemnoga gotovog novca. Kvalitetu devize čini njezina mogućnost uporabe i način oblikovanja njezine intervalutar-ne vrijednosti. -* devizni priljev. devizna ograničenja (engl. currency restrictions, njem. Devisenrestriktion), ograničenja uvedena u pojedinoj državi zbog kontrole unesenog, iznesenog ili promijenjenog novca unutar te države. devizni priljev (cug\. foreign currency income, njem. Deviseneinnahmen), iznos potrošnje stranih turista u nekoj turističkoj destinaciji. Kupnjom
diferencirani marketing
robe i usluga u inozemnoj turističkoj destinaciji, inozemni turisti ostavljaju receptivnoj turističkoj zemlji devize, koje su rezultat rada u drugoj nacionalnoj ekonomiji, što je navelo turističku teoriju da uvede pojam nevidljivog izvoza. Zato se devizni priljev najčešće povezuje s proučavanjem utjecaja turizma na platežnu bilancu i uopće na unapređenje vanjskotr-govaČkih i općenito gospodarskih odnosa. Devizni se priljev može iskazati u inozemnoj valuti odnosno valuti stranog posjetitelja ili preračunato u valuti receptivne turističke zemlje. Deviznim priljevom povećava se ukupni nacionalni bruto proizvod zemlje u koju turisti dolaze. devizni račun (engl, foreign exchange account, njem. Fremdswährungskonto), tekući račun koji kod banke vodi fizička i pravna osoba u stranoj valuti. Postoji više vrsta deviznih računa; devizni računi građana kod domaćih poslovnih banaka na kojima građani drže svoje ušteđevine u stranoj valuti; devizni računi nerezidenata, tj. računi pravnih i fizičkih osoba kod domaćih banaka; devizni računi domaćih pravnih osoba kod domaćih banaka te devizni računi domaćih poslovnih banaka kod inozemnih banaka. devizni tečaj (engl, exchange rate, njem. Wechselkurs), cijena jedne valute izražena drugom valutom. Promatraju se međusobni tečajevi vodećih valuta, no obično se jedna značajna valuta, npr. američki dolar, koristi kao standard za iskazivanje i usporedbu svih tečajeva. Zavisi od vrijednosti valuta koje se uspoređuju
diferencirani marketing
i od ponude i potražnje valute na deviznom tržištu. Uvjeti ponude i potražnje određeni su suficitom ili deficitom platne bilance zemlje. Kretanja deviznih tečajeva znatno utječu na tok međunarodnog turizma. diferencirani marketing (engl, differentiated marketing njem. differenziertes Marketing), strategija poduzeća kojom se ono usmjerava prema određenom broju ih čak prema svim tržišnim segmentima, ali s posebnim ih diferenciranim marketinškim programom. To znači da se prema svakom segmentu tržišta u skladu s njegovim relevantnim karakteristikama stvara i specifična politika proizvoda, cijena, kanala distribucije i promidžbe. Na osnovi ove tržišne strategije nastoje se ostvariti dublje pozicije i veća razina prodaje u određenim segmentima. Jačim i specifičnim usmjerenjem prema pojedinim segmentima očekuje se da će porasti i lojalnost potrošača prema poduzeću koje provodi strategiju diferenciranog marketinga. Međutim, ova strategija zahtijeva povećane troškove, posebno za pojedine marketinške funkcije (istraživanje tržišta, razvoj i planiranje proizvoda, promidžba, prodaja). Diferencirani marketing ima posebno značenje u turizmu zbog sve naglašenije fragmentacije potrošačkog ponašanja u turizmu. diferenciranje cijena (engl. pnce differentiation, njem. Preisdifferenzierung), postupak zaračunavanja različite cijene istim ili različitim kupcima za isti proizvod. Poduzeće diferencira cijene da bi
65
dinar
potaknulo potražnju za svojim proizvodima i uslugama, Što mu omogućava stalniju proizvodnju i prodaju, i niže troškove. Diferenciranje cijena postaje obično masovna pojava u periodima relativne stagnacije gospodarske aktivnosti. Diferenciranje cijena najčešće se ostvaruje popustom, odnosno odobravanjem kondicija koje prodavalac daje određenim kategorijama kupaca ukoliko ispunjavaju neke određene kriterije. U turizmu kriterij za diferenciranje cijena mogu biti: kriterij vremena (niže cijene u predsezoni i posezoni), različite kategorije kupaca (pojedinci, obitelji, studenti, đaci), broj poslova (grupe kojima se daje popust, duži boravak pojedinaca uz sniženje itd.), pozicija u kanalu prodaje (ako posreduje turistička agencija, daju se provizije), vrijeme plaćanja (ako se daje akontacija, odobrava se rabat, na neposredna plaćanja odobrava se kasa-skonto), način korištenja (različiti načini pružanja usluga uzrokuju i različite cijene), geografski kriterij (različite cijene za pojedina tržišta, razlika za domaće i strane goste). digestivi (engl. beverages, i\}em. Digestif) -*■ pića. dina (engl. dune, sand-dune, njem. Diine), nakupina pijeska koji pokreće vjetar. Nastaje na mjestima gdje je ravnomjerno kretanje pijeska zadržano nekom zaprekom na tlu (grmlje, kamen i si.). IzboČena strana okrenuta je prema vjetru. Dine nastaju u pustinjama, ali ponegdje i na niskim pješčanim obalama. Vrlo su specifičnih oblika i atraktivnog izgleda, pa stoga
64 detaljni razvojni prostorni planovi zanimljive razgledavanja.
za
turistička
dinamičnost turističke potražnje (engl. dynamics of tourism demand, njem. Na-chfragedynamik im Tourismus), pokretljivost, jedna od temeljnih karakteristika turističke potražnje. Ona je nužna i bez nje nema niti turizma; pokazuje da zbog osobine turističkog resursa i statičnosti turističke ponude, pokretljivost turista uopće omogućava da govorimo o fenomenu turizma. Upravo ovu osobitost da na turističkom tržištu putuje kupac a ne roba jedno je od najvažnijih ekonomskih teorijskih gledišta s velikim praktičnim posljedicama. Golemi teh■ nički i tehnološki napredak kojemu smo svjedočili u dvadesetom stoljeću, posebno u domeni prijevoznih sredstava, s jedne je strane znatno proširio uvjete i mogućnosti za još veću pokretljivost turista, a s time onda još više potencirao značenje ovog faktora za razvoj ukupnog turističkog fenomena. Dinamičnost kao karakteristika turističke potražnje proizlazi i iz velikog broja turističkih atraktivnosti, rasprostranjenih po cijelom svijetu, sposobnih da prihvate i ugoste potencijalne posjetitelje. S druge strane ovoj dinamičnosti pomaže velik broj motiva koji pokreću ljude na različite oblike turističkih kretanja. dinar, novčana jedinica bivše Jugoslavije, a danas novčana jedinica SR Jugoslavije , (YUN) i Makedonije (denar, MKD) te vise arapskih zemalja: Alžir (DZD), Bahrcin (BHD), Irak (IQD), Jordan (JOD), Kuvajt (KWD), Libija (LYD), Sudan (SDD) i Tunis (TND). U monetarnom raspadu Jugoslavije 1991. Hrvatska je kao privremeni novac
diferencirani marketing
uvela hrvatski dinar (HRD), koji je 30. V. 1994. zamijenjen stalnom hrvatskom novčanom jedinicom -*■ kunom. dionice (engl. shares, njem. Aktien), ili akcije, ulozi, dijelovi temeljnog kapitala s kojim pojedini dioničari sudjeluju u dioničkom društvu. Izraz dionica ima trostruko značenje: a) ona je dio temeljnog kapitala i u tom smislu označuje temeljni kapital podijeljen na dionice, b) dionica označuje skup prava i obveza vezanih uz članstvo u dioničkom društvu koju možemo podijeliti na dvije temeljne skupine - upravljačku i imovinsku, te c) isprava koja je vrijednosni papir kojom je izraženo Članstvo i s njim povezana prava i obveze. Ne postoji zakonska obveza da se izda isprava o dionici, nego se statutom određuje hoće li se izdati isprave o dionici, njezin sadržaj, vrste itd. Zakonom se samo utvrđuju njezini bitni elementi. Osim temeljne isprave dioničko društvo može izdati i kupon, tj. ispr-vu kojom se potvrđuje pravo na dividendu, kao i talon kao ovlast na podizanje novih kupona kad je raniji kuponski list iscrpljen ili nestao. Rodovi dionica označuju skupine dionica koje mogu davati veća ili manja prava od ostalih. Rodovi mogu biti vrlo različiti: a) redovne (obične, stalne) su takve dionice koje imateljima daju pravo na upravljanje i pravo na sudjelovanje u dijelu dobiti (dividendi); b) povlaštene (preferencij-ske, prioritetne) dionice imateljima osiguravaju određena povlaštena prava u odnosu na imatelja redovnih dionica kao što su prvenstvo naplate dividende, prvenstvo naplate u postupku stečaja i si. Uz povlaštene dionice može se vezati i pravo na veći broj glasova od ostalih dionica (pluralni
diferencirani marketing votum), što je u mnogim zakonodavstvima zabranjeno; c) dionice bez prava glasa jesu one koje imateljima daju samo pravo na dividendu, a ne pravo glasa. U našem sustavu bez prava glasa mogu biti samo povlaštene dionice (povlaštene dionice bez prava glasa); d) dionice odgodne (osnivateljske) imaju pravo na dividendu tek onda ako je dividenda redovitih dionica dostigla utvrđenu svotu; e) radničke dionice su takve koje društva izdaju svojim zaposlenima iz gospodarskih, poreznih, socijalnih, interesnih i drugih razloga; f) dionice s pravom nazadkupnje (Što mora biti predviđeno statutom, jer inače društvo ne može otkupljivati svoje dionice); g) dionice bez nominalne oznake emitiraju se bez nominalne vrijednosti i u pravilu zakonodavstva zabranjuju takve emisije, itd. Prema vrstama dijelimo dionice na one koje glase na donositelja i one na ime. Na dionicama na donositelja nije označena osoba njezina imatelja, te se stoga mogu prenositi običnom predajom (tradicijom). Na dionicama na ime označeno je ime'dio-niČara i njihov je prijenos otežan samom tom Činjenicom, tj. one se u pravilu prenose indosamentom, te se za njihov prijenos primjenjuju odgovarajući propisi mjeničnog prava o indosiranju. Statutom se može predvidjeti da je za prijenos dionica na ime potrebna i suglasnost društva - tzv. vinkulacija, a prijenos treba prijaviti društvu koje će ga evidentirati u dioničkoj knjizi. Obje vrste mogu postojati usporedo, već prema tome kako je o tome određeno statutom, kojim se može predvidjeti da se dionica na ime može izmijeniti na dionicu na donositelja i obrnuto. U načelu ako se dionice izdaju prije pune uplate
65
dinar nominalne vrijednosti, moraju glasiti na ime, a iznimni slučajevi moraju biti predviđeni zakonom i utvrđeni statutom. dioničar (engl, shareholder, njem. Aktionär), ili akcionar, imatelj dionice, osoba koja je kupnjom dionice stekla sva prava i obveze iz dionice, koja su dvostruka: članska (pravo birati i biti biran u organe dioničkog društva, odlučivati na skupštini društva itd.) i imovinska (sudjelovati u dobitku društva, obvezi naknadnih uplata, pravo na nove dionice ako se izdaju i si.). Dioničar može biti fizička i pravna osoba. Ne može biti članom (dioničarem) društva onaj tko nema dionicu. U našem sustavu trgovačkih društava dioničko društvo može se sastojati i od samo jednog člana; za obveze dioničkog društva dioničar ne odgovara. Rizik dioničara sveden je na uplaćeni ulog. dioničko društvo (engl. public limited company, njem. Aktiengesellschaft), trgovačko društvo u kojem članovi dioničari sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Sredstva za osnivanje i početak rada pribavljaju se ulozima osnivača dioničara. Zbroj uloga čini temeljni kapital. Društvo izdaje dionice dioničarima u vrijednosti koja odgovara vrijednosti njihova uloga. Na osnovi dionica, dioničari imaju imovinska i upravljačka prava u društvu. Za obveze društva prema vjerovnicima odgovara samo društvo. U slučaju stečaja društva, dioničari gube jedino prava koja su imali na temelju dionica, ali nisu obvezatni namirivati dugove društva iz svoje imovine izvan društva. direktna pitanja (engl. direct questions, njem. Direkektfrage), verbalno ili grafički postavljena pitanja jednostavnije psi-hometrijske
64 detaljni razvojni prostorni planovi strukture, koja se upotrebljavaju prilikom ispitivanja stavova, mišljenja i tzv. inventara osobe. Služe za sakupljanje jednostavnijih informacija o ispitaniku ili predmetu ispitivanja. Za razliku od indirektnih pitanja, koja se primjenjuju najčešće u projektivnim tehnikama, direktnim pitanjima obraćamo se neposredno ispitaniku tražeći jednostavne odgovore. direktna promatranja (engl. direct obser-vation, njem. Direktbeobachtung), tehnika istraživanja tržišta u okviru temeljne metode promatranja. Postupak se
diferencirani marketing
svodi na direktno promatranje odgovarajuće pojave i činjenica uz pomoć osjetila, na osnovi čega se donosi zaključak. Direktno promatranje može se u okviru istraživanja turističkog tržišta koristiti npr. u turističkim agencijama gdje su objekt promatranja posjetitelji i njihovo ponašanje, ali i djelatnici agencije. U hotelijerstvu može se promatrati ponašanje gostiju prilikom korištenja određenih usluga hotela (restoran, trim-kabinet, plaža, bazen i si.). direktni kanali prodaje (engl. direct ehan-nels of distribution, njem. Direktabsatz), direktna prodaja
diferencirani marketing proizvoda i usluga krajnjem kupcu (korisniku). U direktne ili izravne kanale prodaje u turizmu mogli bismo uključiti: prodaju u vlastitom prodajnom odjelu nositelja turističke ponude, na šalteru agencije, na recepciji hotela, zatim prodaju preko pošte ili putem telefona, prodaju putem narudžbi, odnosno prodaju preko kataloga turističkih agencija, prodaju preko vlastite mreže poslovnica, prodaju preko "trgovačkih putnika" (turističkih konzultanata) i prodaju pomoću Interneta, videotehnike i posredstvom kompjutoriziranih rezervacijskih sustava, gdje se kao
65
dinar prodavač u tehničkom smislu riječi može pojaviti i PTT ili neka druga organizacija ili sustav koji se bave rezervacijom turističkih usluga. direktni marketing (engl. direct marketing njem. Direktmarketing), oblik marketinga u kojem se sve marketinške aktivnosti nosioca ponude direktno usmjeravaju prema krajnjem potrošaču. Direktnim marketingom ostvaruje se dvosmjerna komunikacija između poduzeća i njegovih potrošača, odnosno potencijalnih potrošača bez rizika nedjelotvornosti zbog prekida komunikacije ili slabljenja
direktni marketing
njezina intenziteta, što se događa pri korištenju posrednika. Direktni marketing je ujedno i interaktivni oblik marketinga koji koristi jedno ili više medija gospodarskog oglašavanja da bi se ostvarila mjerljiva reakcija i transakcija na toj osnovi (upiti, narudžbe, rezervacije i si.). Danas direktni marketing tendira prema tzv. marketingu direktnih odnosa. Naime, koristeći medije gdje se može ostvariti direktni odgovor (pošta, telefon, novi mediji), ostvarujući pritom prodaju proizvoda i usluga, korisnici ovog sustava formiraju na toj osnovi bazu podataka koja sadrži relevantne informacije o sadašnjim, nekadašnjim i potencijalnim potrošačima i kupcima. Na taj se način stvara intenzivna i trajna veza s tržištem, odnosno potrošačima. U turizmu ovaj koncept ima veliko značenje i već znatnu primjenu. Hotelska poduzeća ili turističke agencije šaljući promotivne poruke (poštom, telefonom, ručnom dostavom ili si.) mogu se usmjeriti na primatelje Čije adrese poznaju (banke podataka). Kada nakon toga primatelj ove poruke rezervira neki od ponuđenih turističkih aranžmana, zatraži prospekt ili katalog ili telefonski nazove agenciju, očigledno je da je na taj način izrazio svoje zanimanje i želju. Na toj osnovi ponuđači turističkih usluga ostvaruju daljnje potrebne informacije o svojim klijentima i na taj način nastaje dijalog s khjentima, odnosno poduzimanje daljnjih odgovarajućih mjera s ciljem ostvarenja prodaje. direktno oglašavanje (engl. direct adverti-sing, njem. Direktwerbung), dio direktnog marketinga, ciljana i usmjerena promotivna aktivnost prema krajnjim potrošačima. Ova komunikacija ostvaruje se
68
dislocirana prijava
korištenjem različitih oglašivač-kih prijenosnika i sredstava (televizija, radio, novine, telefon, katalog, direktna pošta, prospektni materijali, komercijalna pisma). Cilj je postići željeno ponašanje krajnjih potrošača uspostavljanjem distribucijskog kanala bez posrednika, najčešće persuasivnira komuniciranjem u masovnim medijima, kojim se potrošač uvjerava u prednosti stupanja u direktni kontakt s proizvođačem. Taj instrument individualizirane komunikacije u turizmu ima posebno značenje, jer omogućuje osobno obraćanje svim ciljnim grupama i osobama poimenično. dirham, novčana jedinica Maroka (MAD) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (AED). disko bar (engl. disco bar, njem. Diskobar) bar. disko klub (engl. discotheque, njem. Dis-koklub), ugostiteljski objekt koji u pravilu posluje noću i poslužuje različita pića i napitke, te jednostavnija jela. Karakterizira ga disko glazba, prostor za ples veličinom usklađen kapacitetu samog kluba, te garderoba. diskontinuirana (prekidna) obilježja (engl. discountinued characteristics, njem. diskontinuiriiche Merkmale), vrsta' numeričkih obilježja. Numerička obilježja su svojstva jedinica statističkog skupa koja se izražavaju brojčano. Dijele se na diskontinuirana i kontinuirana numerička obilježja. Numerička varijabla je diskontinuirana ako može primati samo konačno i prebrojivo mnogo vrijednosti. Numerička varijabla je
dislocirana prijava
kontinuirana ako teorijski može poprimiti bilo koju vrijednost iz nekog intervala. Diskontinuirana varijabla nije nužno cjelobrojna. Vrsta sobe, broj članova obitelji, smještajni kapaciteti, ugostiteljski kapaciteti samo su neki primjeri diskontinuirane numeričke varijable koje koristi turistička statistika. diskrecijski dohodak (engl. discretionary revenue, njem. Diskretionseinkommen) ~* budžet turističkih potrošača. dislocirana prijava putnika i prtljage za let (engl. check-in procedure outside of the airport, njem. dislozierte Fluggast-und Gepäckanmeldung}, prijava putnika i prtljage za let izvan zračne luke polaska (npr. u hotelu, na željezničkoj stanici, prijava za let telefonom ili telefaksom ili ispred pristanišne zgrade u zračnoj luci polaska). Disneyland, tematski zabavni park; nekolicina izgrađena u SAD-u, a u novije vrijeme jedan i u Europi, u blizini Pariza (1989.). Slijedeći filozofiju oca crtanog filma Walta Disneya s idejom oživljavanja likova, vremena i prostora junaka njegovih filmova, uz novije atrakcije koje privlače velik broj posjetitelja iz cijelog svijeta. Danas je to velika turistička industrija koja simbolima i filozofijom "dječje imaginacije" dobro odgovara suvremenoj motivaciji potrebe za igrom, nostalgije za nevinošću djetinjstva té na taj način postaje okosnicom turis-tičog razvoja i velike turističke potrošnje.
69 djelatnost trgovačkog društva
disparitet (engl, disparity, njem. Disparität, Ungleichheit), razlika između službenog i tržišnog tečaja valute. Izražava se kao odstupanje od pariteta valuta i deviznih tečajeva, tj. njihovih službeno utvrđenih odnosa i cijena. disperzija (raspršenost) (engl, dispersion, njem. Dispersion), jedan od važnijih statističkih pojmova kojima se brojčano izražava stupanj varijabilnosti podataka. Veću disperziju ili raspršenost imaju serije čiji članovi pokazuju veći varijabilitet. U praksi se koristi veći broj mjera disperzije: raspon varijacije, interkvar-til, koeficijent kvartilne devijacije, vari-janca -* standardna devijacija i koeficijent varijacije. Mjere disperzije imaju široko područje primjene u analizi turističkog tržišta. dispozitivne norme (engl, nonmandatory rules, njem. disponierende Normen, disponierende Regeln), primjenjuju se ako strane svoj odnos nisu drukčije uredile, ili ga nisu uopće uredile. Time se u trgovačkom pravu daje velika sloboda su-ugovarateljima da međusobne odnose urede same vlastitim raspoložbama (dispozicijama). diversifikacija (engl, diversification, njem. Diversifikation, Ausweitung des Angebots), upotpunjenje ili proširenje proizvodnog (uslužnog) ili prodajnog programa uključivanjem novih proizvoda ili usluga koje se razlikuju od dosadašnjih. Bitne odlike procesa diversifikacije su: novi proizvodi se po pravilu nude na drugim segmentima tržišta nego što se nudi postojeći prodajni i
direktni marketing proizvodni program, primjena i način upotrebe novih proizvoda razlikuje se od postojećih proizvoda. Zavisno od specifičnosti tih obilježja razlikuju se tri osnovna oblika diversifikacije: horizontalna, vertikalna i lateralna. Horizontalnom diversifikacijom naziva se poslovna politika gdje novi proizvod (proizvodi) ostaju u granicama dosadašnje poslovne orijentacije. Vertikalnom diversifikacijom postiže se produbljivanje proizvodnog programa, njegovo zaokruživanje ili upotpunjenje na način da se zadržava organska veza s prethodnom proizvodnom orijentacijom. Lateralna diversifikacija izvodi poduzeće iz prethodne poslovne orijentacije i prvobitnog procesa poslovanja jer novi proizvodi nemaju nikakve veze s prethodnom proizvodnjom. djelatnost trgovačkog društva (engl, company's activity, njem. Tätigkeit der Handelsgesellschaft) , zakonom ili poslovnom praksom utvrđeni posao kojim se mogu baviti određeni subjekti. U Hrvatskoj su Zakonom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti utvrđena načela, a istoimenom odlukom propisani su nazivi područja, potpodručja odjeljaka, skupina razreda i podrazreda gospodarskih i drugih djelatnosti. Ne nalazi li se koja djelatnost u popisu spomenute odluke, ni u kom drugom posebnom propisu, odluka ima orijentacijsku ulogu pomoćnog sredstva i sud će određenu djelatnost upisati u sudski registar ako je dopuštena. Djelatnost je "dopuštena" ako nije zakonom zabranjena iD nije suprotna moralu društva. Odredba o dopuŠte-nosti svake djelatnosti koja nije zakonom zabranjena odraz je načela poduzetničke slobode. Pod moralom društva ne razumijeva se
68
dislocirana prijava da svako trgovačko društvo ima svoj moral, nego se pod riječju "društvo" misli na širu ljudsku zajednicu s moralom koje djelatnost društva ne smije biti u suprotnosti. Trgovačka društva su slobodna u izboru djelatnosti kojima će se baviti. Djelatnost podružnice u okviru predmeta poslovanja trgovačkog društva upisuje se također u sudski registar. Trgovačko društvo nema samo jednu glavnu djelatnost tako da bi sve ostale morale biti "sporedne", nego su sve djelatnosti upisane u sudski registar za određeno društvo glavne. Sporedne (ZTD kaže "druge") su sve djelatnosti koje služe za obavljanje glavnih djelatnosti u istom trgovačkom društvu, ako se obavljaju u manjem opsegu, ili uobičajeno uz glavne djelatnosti, te nisu upisane u sudski registar. Svaka djelatnost može biti glavna ili sporedna, prema tome u kojem se trgovačkom društvu obavlja i u kojem je odnosu prema ostalim djelatnostima društva. S obzirom na to ne može biti ni podjela na "važnije" djelatnosti i na one koje to nisu. Na primjer, transport može u jednom društvu biti glavna, a u drugom sporedna ("druga") djelatnost. Od glavne i sporedne ("druge") djelatnosti razlikujemo pomoćnu djelatnost kod predmeta poslovanja gospodarskog interesnog udruženja. To su one djelatnosti gospodarskog interesnog udruženja kojima se ono bavi, a nisu obuhvaćene predmetom poslovanja članova udruženja. djelatnost turizma i ugostiteljstva (engl. activity of tourism and hospitality, njem. Tourismus-und Gastgewerbetdtigkeit), pružanje ugostiteljskih usluga smještaja, ugostiteljskih usluga prehrane i turističkog posredovanja. U Hrvatskoj je pod ovim nazivom ta djelatnost uvede-
dislocirana prijava na u Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti. Teoretičari imaju niz primjedbi na način na koji se tretiraju ove djelatnosti, a posebno na definiranje pojma turistička djelatnost. Prema Zakonu o turističkoj djelatnosti (1998) pod ovim se pojmom razumije pružanje usluga putničke agencije, turističkog vodiča, pratitelja, animatora, zastupnika, pružanje usluga u nautičkom seoskom, zdravstvenom, kongresnom, športskom, lovnom i drugim oblicima turizma i pružanje ostalih turističkih usluga. Prema hrvatskom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, pod ovim pojmom valja razumijeti djelatnost pripremanja hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje pića i napitaka te pružanje usluga smještaja, uključujući i pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu od mjesta sjedišta ugostitelja (npr. športskim i drugim priredbama, u prijevoznim sredstvima, na sajmovima i si.), kao i opskrba tom hranom (catering), djelomična (parcijalna) korelacija (engl. partial correlation, njem. Partialkorre-lat), stupanj i smjer kvantitativnog slaganja dviju pojava uz eliminaciju utjecaja jedne ili više drugih pojava koje su sastavni dio analize. Mjeri se koeficijentom parcijalne korelacije koji poprima vrijednosti u rasponu od -1 do +1. Ukoliko model uključuje veći broj nezavisnih varijabli, moguće je izračunati pojedinačni relativni "neto" utjecaj svake nezavisne varijable na zavisnu varijablu. Djelomična (parcijalna) korelacija ima osobitu primjenu kod postupka postupnog proširenja regresijskog modela (stepwise regression analysis). Neki domaći autori (B. Vukonić, Š. Tanković) koriste ovaj postupak u analizi faktora koji utječu na globalni turistički razvoj.
69 djelatnost trgovačkog društva dnevna karta jela (engl, menu, njem. Tageskarte), popis jela kojim restoran svakodnevno nudi jela karakteristična za određeno godišnje razdoblje, te jela po zahtjevu gostiju bilo kao gotova ili jela po narudžbi; piše se za svaki obrok i vjerno prati stalni jelovnik; uz naziv i opis jela mora istaći i cijenu. dnevna turistička potrošnja (engl, daily tourism consumption, njem. touristische^) Tagesverbrauch), potrošnja jednog turista ostvarena u jednom danu u nekoj turističkoj zemlji ili destinaciji. Može se iskazati skupno za sve turiste, ali i posebno za domaće, a posebno za inozemne turiste. U svojoj strukturi obuhvaća najčešće potrošnju ostvarenu u ugostiteljstvu, prometu, trgovini, putničkim agencijama, zabavnim i drugim priredbama te komunalnim djelatnostima. Koristi se kao izraz turističke razvijenosti nekog područja. S obzirom na vrlo raznoliku strukturu te potrošnje, vrlo ju je teško statistički evidentirati, pa se uglavnom procjenjuje na temelju odnosa između ostvarenog fizičkog i financijskog turističkog prometa (svedenog na jedan dan) ili na temelju posebnih tržišnih istraživanja, najčešće anketa. Ova druga metoda mnogo je češća i efikasnija kod analize ili daljnjih istraživanja. dnevni odmor (engl, daily rest, njem. Ruhezeit), boravak gosta u sobi tijekom dana kada ne želi da ga ometaju, bilo zbog odmora ili nekih drugih razloga; svoju želju izražava tzv. "kvakom" koju stavlja s vanjske strane sobnih vrata, okrećući crvenu stranu s natpisom "ne smetaj". dnevno korištenje sobe (engl, day use, njem. Zimmerbenutzung tagsüber), usluga smještajnih objekata (najčešće inote-la) koja se sastoji od
direktni marketing izdavanja soba gostima za dnevno korištenje, što znači da gost ne realizira noćenje već sobu koristi za dnevni odmor u razdoblju od 12 do 18 sati. Cijena te usluge je u pravilu 50% od redovne cijene noćenja, a ukoliko gost ostane duže od 18 sati, tereti se za naredno noćenje. dobra (STD), novčana jedinica Svetog Tome i Principa, dijeli se na 100 sentima. dobra vjera (engl. good faith, njem. guter Glaube, lat. bona fides), u najširem značenju savjesnost, što
68
dislocirana prijava razumijeva da neka osoba nije imala nikakvu nakanu učiniti nešto nepošteno ili protupravno, niti je znala ni prema okolnostima mogla ili morala znati za postojanje protuprav-nosti. Dobra vjera, kao institut, razvila se već u rimskom pravu, a danas ulazi u tzv. pravne standardne pojmove čiji sadržaj nije određen, već se ostavlja sudu da je konkretizira u pojedinom slučaju držeći se njegova općeg značenja kao smjernice. To načelo je u osnovi moralno pravilo o savjesnom i poštenom (zato ga i nazivamo
dislocirana prijava načelo savjesnosti i poštenja) koje u pravu znači branu tendencijama zlouporabe prava korekciju krutosti pojedinih normi, izvor nekih dopunskih obveza za sudionike obveznih odnosa, ukratko, omogućuje moraliza-ciju i humanizaciju obveznih odnosa. U našem pozitivnom zakonodavstvu ustanovljena je opća dužnost sudionika u obveznom odnosu da se u zasnivanju obveznih odnosa kao i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa pridržavaju načela savjesnosti i poštenja. Osim toga, to
69 djelatnost trgovačkog društva se načelo apostrofira i u odredbama pojedinih pravnih instituta, npr. kod uvjeta, ugovornog proširenja odgovornosti za štetu i dr. Pozivanje ZOO i Posebnih uzanci u ugostiteljstvu i si. na načelo savjesnosti i poštenja praktički su smjernice i uputa suugovarateljima o ponašanju u određenom pravnom odnosu, no ono bi se primjenjivalo i da nije izričito predviđeno, jer Čini temeljno načelo i ideju pravnog poretka. Sudioni-
dobra vjera ci ugovora ugovorom primjenu.
72 u
turizmu isključiti
ne mogu njegovu
doček gosta (engl. welcome service, njem. Gasteempfang), prvi službeni kontakt hotelskog osoblja s gostom, najčešće na ulazu u hotel, a može biti organiziran i na drugim mjestima, u pravilu na prometnim terminalima (zračna luka, željeznički kolodvor i dr.). dodaci na cijenu (engl. add-on amounts, njem. Preiszuschlag), takvi dodaci na redovitu cijenu koji prelaze cijene po cjeniku za redoviti smještaj. Npr. ako je ugovoreno izdavanje, odnosno uporaba jednog kreveta u dvokrevetnoj sobi (dvokrevetna za jednokrevetnu), gostu se naplaćuje uvećana cijena, ah" ne veća od 75% od cijene dvokrevetne sobe. dodatna provizija (engl. overriding commission, njem. Zusatzprovision) -+ provizija. događaj (engl. event, njem. Ereignis), jedan od temeljnih pojmova teorije vjerojatnosti. Elementarni događaj je ishod eksperimenta. Skup elementarnih događaja E je skup svih mogućih ishoda jednog eksperimenta. Svaki događaj A je podskup skupa E. Bilo koji podskup skupa E jest događaj. Događaji se dijele na sigurne, nemoguće i slučajne. Ako po ostvarenju K uvjeta određeni događaj uvijek nastupi kažemo da je siguran događaj. Vjerojatnost sigurnog događaja je 1. Ako pak po ostvarenju K uvjeta određeni događaj ne može nastupiti događaj je nemoguć. Vjerojatnost
dokolica nemogućeg događaja je 0. Slučajan događaj pri ostvarenju K uvjeta može ali ne mora nastupiti. Vjerojatnost nastupa slučajnog događaja A pri ispunjenju K uvjeta glasi: (0 <, P(A ) < 1). Teorija vjerojatnosti ima Široko prodručje primjene u poslovanju hotelskih, ugostiteljskih i turističkih poduzeća. Suvremeno poslovno odlučivanje je nezamislivo bez solidne osnove teorije vjerojatnosti. dohodovna elastičnost (engl. revenue elasticity, njem. Einnahmenselastizitat), promjena u turističkoj potražnji pod utjecajem promjena u dohotku. Ona mjeri postotnu promjenu u turističkom prometu na jedan postotak promjene u dohotku. U istraživačkoj turističkoj praksi, međutim, pod dohodovnom elastičnosti obuhvaćaju se ukupne promjene u turističkim dolascima nastale pod utjecajem promjena u dohotku (turista). Dohodak u normalnim tržišnim uvjetima u turizmu određuje gomju granicu cijena. Budući da je na turističkom tržištu razlika gornje i donje granice cijena vrlo malena, to i cijene turističkih usluga određuje u prvom redu dohodak turista. dok (engl. dock, njem. Dock), prostor u brodogradilištu u kojem se brodovi izdižu iz vode radi remonta, odnosno bojenja, čišćenja i drugih popravaka, ili se pak u njemu grade novi brodovi. Pod dokovima se podrazumijevaju i dijelovi luka u koje brodovi ulaze za vrijeme nadolazeće plime. U vrijeme oseke voda se u dokovima umjetno
73
dokolica zadržava zatvaranjem susjednim morem, rijekom.
veze sa odnosno
dokolica (engl. leisure, njem. Freizeit), dio slobodnog vremena koje preostaje nakon ispunjenja društvenih obveza, odnosno dio vremena koje je potpuno prepušteno čovjekovu vlastitom izboru i volji. Ona je skup zanimanja kojima se pojedinac prepušta po volji: da se odmara ili zabavlja, razvija nova znanja ili sposobnosti, slobodno sudjeluje u društvenom životu ili da se bavi stvaralačkim radom, jer se oslobodio svojih profesionalnih, obiteljskih i društvenih obveza (Dumazedier). Kako se dokolica pojavljuje kao organski dio potrošačkog društva, njezino je osnovno obilježje potrošačko pa se slobodno može govoriti o potrošačkoj dokolici. Dokolica mora donijeti kompenzaciju za teškoće svakidašnjeg života. Zabava i masovna kultura postaju ciljem dokolice. Tijekom povijesti mijenjalo se razumijevanje dokolice. U antičkoj Grčkoj dokolica je jedino vrijeme u kojem se slobodni ljudi mogu baviti aktivnostima duha i stvarati vrijednosti, jer stvaranje sredstava za egzistenciju i materijalnu reprodukciju bile su aktivnosti nižeg reda. U kasnijim koncepcijama dokolica je bila razmatrana kao vrijeme oslobođeno stega i pritiska rada, a u njemu su uživali samo pripadnici društvene elite koristeći je za aktivnosti "višeg reda" -
dokumenti prijevoz
za
umjetnost, filozofiju itd. Industrijsko je društvo svojom strukturnom i klasnom podjelom rada rascijepilo radno vrijeme od slobodnog. Slobodno vrijeme je onaj dio radnog dana koje je preostalo nakon posla i taj se dio količinski mijenjao kroz borbu radnika i sindikata za proširenje slobodnog vremena. Posljedica te borbe ali i tehnološkog napretka jest plaćeni godišnji odmor i skraćivanje radnog tjedna. Pojam i korištenje dokolice znatno se mijenja pod utjecajem masovnih sredstava komuniciranja i mogućnosti brzih i udobnih putovanja u sve dijelove svijeta. Dokolica gubi svoju mističnu stranu i postaje raspoloživim vremenom za svakoga tko želi i može nadoknaditi sve ono što ne može doživjeti u rutini svoje svakodnevice odlaskom na daleka putovanja, upoznavanjem drugačije kulture i stila života. Otuđenje u svakodnevici nadoknađuje se novim doživljajem u dokolici, koja se najčešće koristi za turistička putovanja. U suvremeno doba mnogi autori utvrđuju kako se vrijednosni sustav razvijenih društava znatno mijenja te središte zanimanja srednje klase postaje dokolica, prema kojoj se ravna i rad i bavljenje profesijom. Dok su u doba ranog industrijskog društva rad i njegove vrijednosti određivale način provođenja slobodnog vremena, u postindustrijsko' doba slobodno vrijeme ili poseban način njegova doživljavanja i provođenja - dokolica postaju kriterijima postizanja kvalitete života. dokoličarska klasa (engl. leisure class, njem. Freizeitgesellschaft), pojam
izveden iz novijih teorija o funkciji i ulozi slobodnog vremena, a koristi se u prenesenom značenju kao pojam za srednju klasu razvijenih emitivnih društava, koja u izmijenjenom okviru vrijednosnih orijentacija prema postindustrijskom društvu u konceptu novih stilova života dokolici pridaje izuzetnu važnost. Način korištenja dokolice određuje njihov društveni status, a potreba za "biti negdje drugdje" - izvan mjesta boravka, i to tamo gdje se nalaze pripadnici istog stila života, postaje imperativom. Mac-Cannell u svojoj knjizi "The Tourist" (1976.) analizira strukturalne promjene koje suvremeni turizam kao najrašireniji način provođenja slobodnog vremena - dokolice donosi u društvo. U predindustrijsku doba dokoličarska klasa je bila vladajuća klasa koja se oslobođena od rada posvećivala aktivnostima i umijećima "višeg reda" spajajući rad i slobodno vrijeme bez nužde i prisile. Suvremeni stilovi ponašanja u slobodnom vremenu preferiraju dokolicu kao mogućnost uživanja u fizičkom i duhovnom smislu te se hedonistički stil pojavljuje kao jedan od dominantnih. dokumenti za prijevoz putnika i prtljage (engl. passenger and baggage transporta-tion documents, njem. Reise-und Ge-pàckdokumente), dokumenti koji se koriste u bilo kojem segmentu odvijanja zračnog prometa. Najvažniji su: putnička karta, domaća i međunarodna (passenger ticket) ; karta za višak prtljage (excess baggage ticket); nalog za različita plaćanja (miscellaneuos charges order-MCO); prijevozni dokument za prijevoz viška prtljage po nalogu vlade (govem-ment excess baggage authorization form -GEBA); prijevozni dokument za prijevoz
viška prtljage po nalogu vlade SAD (government excess baggage authorization ticket - GEBAT). Svi navedeni dokumenti moraju biti točno i Čitko popunjeni, ispisani velikim tiskanim slovima, a u odgovarajuće rubrike moraju biti točno uneseni svi potrebni podaci. Osoba koja izdaje dokumente mora ih ovjeriti svojim potpisom i pečatom koji sadržava datum izdavanja. Kuponi za let moraju se koristiti redoslijedom, od mjesta polaska koje je navedeno u karti. Broj kupona za let mora uvijek odgovarati broju relacija uključenih u putovanje. dol (engl. open karst hollow, njem. Tal), do, dolac, udubljenje u kršu, koje je otvoreno na jednoj strani, gdje u vrijeme snažnih oborina otječe povremeni tok. Površina je u pravilu pogodna za agrarno iskorištavanje. dolar (engl. dollar), novčana jedinica Sjedinjenih Američkih Država (USD) i brojnih zemalja i teritorija: Antigva i Barbuda (istoćnokaripski dolar, XCD), Australija (AUD), Bahama (BSD), Barbados (BBD), Belize (BZD), Bro-nej (BND), Dominika (XCD), Fidži (FJD), Grenada (XCD), Gvajana (GYD), Hongkong (HKD), Jamajka (JMD), Kanada (CAD), Kiribati (AUD), Liberija (LRD), Mikronezija (USD), Namibija (NAD), Novi Zeland (NZD), Palau (USD), Portoriko (USD), Singapur (SGD), Solomonski Otoci (SBD), Sveta Lucija (XCD), Sveti Kris-tifor i Nevis (XCD), Sveti Vincent i Grenadini (XCD), Tajvan (TWD), Trinidad i Tobago (TTD) i Zimbabve (ZWD). Američki dolar je novčana jedinica SAD od 1786; jedna od svjetskih rezervnih valuta. Dijeli se na 100 centi. dolarska zona (engl. dollar area, njem. Dollarzone), američko valutno
područje gdje se kao obračunska valuta primjenjuje USD. To je cijeli američki kontinent gdje se sve transakcije između država i njihovih gospodarskih subjekata iskazuju u valuti najrazvijenijega i najstabilnijega gospodarstva. Dolarska zona nastojala se proširiti i na druga područja, ali bez znatnijeg uspjeha, jer je tamo u prednosti bila neka druga (britanska, njemačka, japanska itd.) valuta. SAD i druge zemlje s vlastitim valutnim područjima vode stalnu borbu za prestiž. dolasci turista (engl. tourist arrivals, njem. Touristenankunft), statistička veličina koja odgovara broju dolazaka turista u neku turističku zemlju ili destinaciju u određenom razdoblju, a ne broju osoba koje putuju. U novije je vrijeme zamijenila statističku veličinu broj turista, jer bolje odražava Čest slučaj da se isti turist koji više puta posjeti neku turističku zemlju ili destinaciju tijekom godine svaki puta računa kao novi dolazak. dolina (engl. valley, njem. Tal), izduženo udubljenje otvoreno prema jednoj strani prema kojoj dnom doline teče rijeka ili manja tekućica. Sastoji se od pristranaka, dolinske ravni i korita rijeke. U pravilu, dolina je od izvora tekućice sve šira. U složenoj dolini (kompozitna) izmjenjuju se proširenja (kotline) s uskim dijelovima (sutjeska ili klisura). Ako na ušću završava strracem, zove se viseća dolina, a ako tok na kraju doline ponire (u kršu), pa je dolina sa svih strana zatvorena, nazivamo je slijepa dolina. S obzirom na tektoniku i gradu, dolina može biti longitudinalna ili uzdužna s pružanjem bora. Transverzalna je ona koja pod
različitim kutom siječe osnovni pravac pružanja slojeva. domaća turistička potrošnja (engl. domestic tourism expenditure, njem. Inlands-ausgaben im Tourismus), potrošnja koja se pojavljuje kao izravni rezultat turističkog putovanja rezidenata unutar granica njihove države. Ona uključuje potrošnju na putovanju i na mjestima koja se posjećuju kao i potrošnju u fazi priprema za putovanje, ali i ostalu potrošnju u mjestu stalnog boravka učinjenu zbog turističkog putovanja turista sve do njihova povratka. domaćica u zrakoplovu (engl. cabin attendant, njem. Flugbegleiterin, Stewardess) -*■ kabinska posada. domaćinstvo (engl. household, njem. Haushalt), organizacijska jedinica hotela koja je zadužena za čišćenje, održavanje i uređenje svih smještajnih i javnih hotelskih prostora. Djeluje pod vodstvom glavne domaćice u uskoj koordinaciji sa svim organizacijskim jedinicama u hotelu. Organizacija i poslovanje domaćinstva prilagodava se potrebama i zahtjevima svakog pojedinog hotela koji proizlaze prvenstveno iz kapaciteta kojim raspolaže te kategorije koju hotel nosi. Domaćinstvo se u pravilu sastoji od odjela soba, čistoće, dekoracije, te praonica rublja s kemijskom čistionicom. Odjel soba je funkcionalni dio domaćinstva koji je odgovoran za Čišćenje, pospremanje, opremanje hotelskih smještajnih jedinica. Osoblje ovog odjela je jedino, u svakodnevnim prilikama, ovlašteno ući u sobu gosta tijekom njegova boravka u hotelu i to prema dnevnim zaduženjima od strane glavne domaćice. Odjel čistoće obavlja sve potrebne poslove u svrhu održavanja Čistoće i higijene svih javnih hotelskih prostorija kao i okolnog hotelskog prostora. Osoblje
ovog odjela, bez obzira što organizacijski spada pod domaćinstvo, nema pristup sobama. Odjel dekoracije zaduženje za stvaranje i održavanje estetskog izgleda i ugođaja unutarnjih hotelskih prostora svakodnevnim ali i prigodnim ukrašavanjem, isključivo cvijećem (trajnim biljem, stalnim i privremenim cvjetnim aranžmanima za prostore i stolove); također vodi brigu o održavanju i izgledu vanjskih zelenih površina hotela. Praonica rublja i kemijska čistionica je organizacijska jedinica koja posluje u okviru odjela domaćinstva, a zadužena je za kvalitetno i potpuno pružanje usluge održavanja gostinjskog rublja, odjeće i obuće (tzv. Valet Service) za zahtjev gosta, ali i hotelskog rublja koje spada u radni inventar kao i radne odjeće zaposlenih (podrazumijeva pranje, glačanje, čišćenje i kemijsko Čišćenje). Velike hotelske praonice vrše uslugu pranja i vanjskim korisnicima Što je dodatni izvor prihoda. domaći turizam (engl. domestic tourism, njem. Inlandstourismus), oblik turističkog prometa u kojem sudjeluju stanovnici jedne države i koji se odvija u granicama te države. Često se poistovjećuje sa pojmom i pojavom tzv. socijalnog turizma. U početku razvoja turizma u domaćem turizmu koristili su se i posebni, odvojeni oblici smještajnih i drugih, posebice ugostiteljskih kapaciteta. Kod domaćeg turizma radi se i o statističkoj veličini, jer se domaći turistički promet statistički prati i evidentira odvojeno od prometa kojeg u nekoj turističkoj zemlji obave inozemni (strani) turisti. Distinkcija između ovog pojma i pojma inozemni turizam proizlazi teorijski iz definicije turizma koja polazi od turiste Čija su dva osnovna obilježja privremena promjena mjesta boravka i motiv zbog kojeg to čini.
Privremena promjena mjesta boravka obuhvaća pak element putovanja i element privremenog boravka u drugom mjestu. Na osnovu ta dva elementa nastaje niz vrlo različitih odnosa i pojava u čijem je središtu čovjek (turist), a kad se ti odnosi i pojave dogode u okviru nacionalnih granica i u njima sudjeluje državljanin te zemlje, govorimo o domaćem turizmu. Upravo činjenica da se svi ovi odnosi i pojave događaju u granicama jedne zemlje, stvara niz ekonomskih, socijalnih i drugih posljedica za razvoj užih područja u koje turisti putuju, a koji se po svojim osobitostima drugačije manifestiraju nego u slučajevima kad posjetitelj dolazi iz drugog nacionalnog prostora. Najčešće spominjana razlika u ekonomskoj funkciji svodi se na činjenicu da se ■ kod domaćeg turizma radi samo o cirkulaciji dohotka u okviru nacionalnih granica i o prostornoj i granskoj preraspodjeli narodnog dohotka već stvorenog u istoj nacionalnoj ekonomiji. domaći zračni promet (engl. domestic air traffic, njem. Binnenluftverkehr) -> zračni promet. domicil (engl. domicile, njem. Wohnsitz), stalno boravište pojedinca, mjesto na koje se uvijek vraća. Od velike je važnosti za osobu jer se po njemu određuje nadležnost suda 11 slučaju spora, dužnost plaćanja poreza, ispunjavanje drugih obveza kao plaćanje doprinosa itd. U mnogim zemljama domicilne osobe terete se znatnim poreznim obvezama negoli nedomicilne. Domicilnoj će se osobi, za razliku od nedomicilne, u određenim okolnostima oporezivati dohodak ih imovina, bez obzira na to gdje bili ostvareni ili gdje se nalazili. Ne smije se miješati s rezidentstvom, tj. mjestom ili
mjestima gdje pojedinac živi određeno razdoblje. domicilna potrošnja (engl. domicile consumption, njem. Intandsverbrauch, Binnenkonsum), veličina potrošnje nekog domaćinstva ili nekog njezina člana koja se realizira u mjestu njegova stalnog boravišta. U turizmu njome se označava onaj dio potrošnje koji je namijenjen turističkom putovanju ili boravku, bez njih ne bi nastao, a odvija se u stalnom boravištu budućeg turista. U suvremenom turizmu taj dio potrošnje postaje sve veći, jer turisti sve češće kupuju naročito veću ih zahtjevniju opremu za turističko putovanje i boravak u svom prebivalištu, a ne više toliko u turističkoj destinaciji. Zbog namjere ove potrošnje koja nastaje odlukom za turističko putovanje i boravak, taj se segment potrošnje počeo računati u turističku potrošnju. dominantni turistički resursi (engl. domi-nant tourist resources, njem. dominante Ressourcen im Tourismus), prirodne i društvene atraktivnosti, vrijednosti i osobitosti prostora koje mu daju karakteristično obilježje i presudno utječu na njegov identitet. To su one specifične vrijednosti koje dominiraju u prostoru i po kojima je neki prostor poznat ili prepoznatljiv. Takvu dominantnu vrijednost u prostoru mogu imati prirodne, društvene ili neke druge vrijednosti koje su međunarodni, nacionalni ili regionalni raritet, znamenitost ili pogodnost za turizam (razvedenost naše obale, klimatska pogodnost srednje Dalmacije, mediteranske urbane ambijentalne osobitosti, narodno graditeljstvo i si.). Karakteristike i osobitosti dominantnih turističkih resursa koriste se u razvoju po-
nude i turizmu kao idejne osnovice za kreiranje ponude i turističkih destinaci-ja s vlastitim identitetom, zatim u promociji za stvaranje predodžbe o zemlji ili turističkoj destinaciji u kreiranju prepoznatljivih suvenira i slično. dong (VND), novčana jedinica Vijetnama, dijeli se na 10 hoa i 100 saua. donošenje odluka (engl. decision making; njem. Entscheidungsbildung), akt odgovarajućeg autoritativnog izražavanja volje o načinu reguliranja funkcioniranja poduzeća, a koji se temelji i ostvaruje u okviru procesa odlučivanja. Za sve odluke karakteristični su sljedeći momenti: koliko se mogućih alternativnih varijanti odlukom pokriva, dimenzije sredstava koje treba utrošiti za realizaciju odluke količina informacija potrebnih za kvalitetno koncipiranje odluke, i mjera rezultata i rizika koje odluka sadrži. Svaki rukovoditelj mora odrediti svoj koncept poslovnog odlučivanja koji će mu služiti kao koncepcijski okvir za donošenje odluka vezanih za vlastitu funkciju. Proces donošenja odluka sačinjavaju sljedeće faze: identifikacija problema, utvrđivanje alternativnih pu-teva rješenja problema, utvrđivanje kriterija za ocjenu alternativa, ocjena alternativa, izbor odgovarajuće alternative i provođenje odluke. Proces donošenja poslovnih odluka kontinuirani je proces u kojem se neprestano analiziraju informacije o izvršenju prethodnih odluka, identificiraju i rješavaju problemi koji nisu objašnjeni tim informacijama i pribavljaju informacijske osnove za uočavanje novih problema, koji neprekidno izrastaju pošto se riješe tekući problemi. Donošenje odluka počinje kada donositelj postaje svjestan problema. Uočavanje
problema i svijest o njemu tek je početak cjelokupnog analiziranja problema. Sljedeći korak je identifikacija uzroka problema. Međutim, vrlo često se odluka mora donijeti kada uzrok problema nije poznat. Npr. prodaje se proizvod koji donosi gubitak. Da bi se spriječio daljnji gubitak, proizvod se povlači prije nego što su poznati rizici gubitka ili se donosi neka odluka koja ublažava taj gubitak da bi se dobilo na vremenu i da bi se nakon preispitivanja cjelokupnog procesa mogla donijeti ispravna odluka. donošenje odluke o kupovini (engl. buying decision-making, njem. Kaufentschluss), posljednji akt u procesu kupovine. Proces donošenja odluke turista o kupnji prolazi kroz sljedeće faze: upoznavanje problema, prikupljanje informacija,
ocjena alternativa, izbor (kupovina), ocjene postprodajnog iskustva. Dakle, kada potrošač usluga u turizmu postaje svjestan potrebe za turističkom uslugom, počinje prikupljati dostupne informacije. Ta se aktivnost može očitovati u raspitivanju kod prijatelja i poznanika, ali se turist može obratiti i turističkim agencijama, praćenjem promidžbi turističkih destinacija u medijima i dr. U tom sklopu se kod potrošača formira uža grupa alternativnih rješenja (destinacija), tzv. "awareness set", o kojima se formira svijest. Ova se grupa destinacija u daljnjem procesu sužava na užu grupu za razmatranje ("consideration set"). Na toj osnovi formiraju se alternative iz kojih se ostvaruje konačni izbor. Do konačnog izbora dolazi se na temelju
ocjene alternativa. Pri ocjeni alternativa presudnu ulogu igraju kriteriji kojima se potrošač tada služi, i oni su zapravo njegov sustav preferencije. To može biti povoljna cijena, kvaliteta usluge, postojanje specifičnih usluga, atraktivnost lokacije i si. U toj fazi potrošač ima potrebu da se konzultira s predstavnicima turističkih agencija, prijateljima i si. Nakon svega toga slijedi odluka. Cjelokupni navedeni proces odlučivanja odnosi se samo na značajnije odluke, odnosno na neka nova opredjeljenja. Intenzitet napora kojim se angažira potrošač u ovom procesu zavisi od važnosti odluke koju donosi, odnosno o riziku vezanom za pogrešnu odluku. Pod time se ne podrazumijeva samo financijski
rizik nego i osobni rizik da se npr. godišnji odmor upropasti, da se ostvari loš dojam za okolinu i si. dopunske varijable (engl. complementary variables, njem. Erganzungsvariablen), pomoćno sredstvo u rješavanju problema linearnog programiranja. Pomoću dopunskih varijabli sustav nejednadžbi transformira se u sustav jednadžbi. Broj dopunskih varijabli ovisi o broju nejednadžbi sustava ograničavajućih uvjeta. Dopunske varijable moraju zadovoljiti uvjet nenegativnosti. Ukoliko figuriraju u funkciji kriterija, moraju imati nulte koeficijente. Upotreba dopunskih vari, jabli potvrđena je u nutricionim analizama kvalitativnih komponenti ugostiteljske ponude boljih hotela u svijetu i Hrvatskoj.
dopuštena težina prtljage dopuštena težina prtljage, težina prtljage koju putnik može sa sobom nositi na autobusu, vlaku, brodu ili avionu bez posebnog plaćanja. Ako putnik ima težu prtljagu od dopuštene težine prtljage, za visak mora posebno platiti. doručak (engl. breakfast, njem. Frithstuck) -* sporedni obroci. doruČkovaonica (engl. breakfast room, njem. Fruhstucksraum, Fruhstuckssaal), prostor ugostiteljskog objekta koji je namijenjen posluživanju prvih dnevnih obroka; zajutarka i doručka; može biti zasebna prostorija ili dio uobičajenog prostora za posluživanje obroka. dostupnost sjedala (engl. seat availability, njem. Platzverfugbarkeit), vrijeme u kojem je sjedalo u zrakoplovu raspoloživo za prodaju u određenom cjenovnom razredu. S obzirom na putnički segment ovisit će i njihova osjetljivost i elastičnost na (ne)dostupnost sjedala na konkretnom letu. Tako npr. poslovni putnici zahtijevaju da im sjedala u zrakoplovu budu dostupna do pred samo polijetanje zrakoplova, jer većinu svojih poslovnih putovanja ne mogu planirati puno vremena unaprijed. S dostupnoŠću sjedala proporcionalno raste i cijena usluge zračnog prijevoza na nekoj liniji. dotur (engl. feeder flights, njem. Zubringer-fluge), letovi koji imaju zadaću dovesti putnike iz različitih destinacija s manjim putničkim potencijalom u destinaciju koju zrakoplovna kompanija koristi kao svoj grad središte, odakle putnici mogu nastaviti svoje putovanje do
78
društveni proizvod
nekih važnijih destinacija. Ti se letovi koriste za poboljšavanje punjenja destinacija iz grada središta, ali su ujedno i jedina veza manjih središta s drugim destinacija-ma preko grada središta. double/single use, engleski izraz za korištenje dvokrevetne sobe od strane samo jedne osobe i po cijeni jednokrevetne. drahma (GRD), novčana jedinica Grčke, dijeli se na 100 leptona. dram (AMD), novčana jedinica Armenije, dijeli se na 100 luma. drop-off charges, novčana doplata kod iznajmljivanja automobila u slučaju kada se automobil iznajmljuje na jednoj lokaciji, a vraća na nekoj drugoj lokaciji. U tom slučaju poduzeća koja iznajmljuju automobile zahtijevaju od turista odTeden iznos povrh uobičajene tarife, koji im služi za pokrivanje troškova vraćanja automobila na prvotnu lokaciju. društvena funkcija turizma (engl, social impact of tourism, njem. soziale Tourismusfunktion) -+ socijalna funkcija turizma. društvene atrakcije (engl, man-made attractions, njem. Gesellschaftsereignis), mogu biti izgrađene atrakcije kao Što su različite građevine poznate zbog svojih arhitektonskih ljepota ih povijesnih događaja koji su se u njima odigrali; mogu to biti smještajni objekti kao apartman-ska naselja poznata zbog svojih specifičnosti, ali i zabavni t tematski parkovi, u koje se mogu ubrojiti npr. Disneyland (SAD, Francuska), Madurodam ili Ef-teling (Nizozemska).
društveni proizvod društvene djelatnosti (engl, social activities, njem. gesellschaftliche Veranstaltungen), zajednički naziv za sve djelatnosti kod kojih ciljevi nisu usmjereni maksi-miranju profita, ne djeluju na profitnom principu, već na ostvarivanju drugih, socijalno prihvatljivih ciljeva. Njihovo je značenje u turizmu i za turizam nešto manje nego u životu općenito. društveni (antropogeni) turistički resursi (engl, social (anthropogenic) tourist resources, njem. anthropogene Ressourcen im Tourismus) -*■ antropogeni resursi. društveni proizvod (engl, national product, njem. Sozialprodukt), ukupna veličina raznovrsnih materijalnih dobara i usluga proizvedenih, odnosno pruženih u određenom razdoblju u okviru gospodarstva promatranog u cjelini. Ta se ag-regirana suma dobara proizvedenih gospodarskom aktivnošću ljudi u svim sektorima proizvodnog rada statistički utvrđuje i obračunava za razdoblje od godine dana. Jedan je od najvažnijih ekonomskih agregata. Njime se iskazuje stupanj rasta proizvodnje i daje ukupna dinamika gospodarskih kretanja. -* bruto domaći proizvod, društveni standard (engl, public Services andhousing, njem. Lebensstandard), suma svih uvjeta u kojima ljudi žive i rade u određenoj sredini (najčešće državi), a determiniran je brojnim sastavnicama. Njime se pokazuje blagostanje ljudi, a iskazuje se u različitim pojedinačnim i agregatnim veličinama kao što su npr. prihod pojedinca ili domaćinstva, posjedovanje kuće ili stana, trajnih i polutraj-nih potrošačkih dobara, te
79
Durbin-Watsonov test
zadovoljavanje drugih potreba kao što su to kultura i obrazovanje, zdravstvo i prosvjeta i slično koji određuju način življenja. Kad se odnosi na pojedinca, zovemo ga i osobni standard. životni standard. društveno bogatstvo (engl, social wealth, njem. Wohlstand), ukupna vrijednost prirodnih resursa te materijalnih i duhovnih dobara jedne zemlje; naziva se još i nacionalno bogatstvo. Društveno se bogatstvo može bilancirati kada se od ukupne vrijednosti materijalnih i duhovnih dobara jedne nacije i njezine države odbiju obveze i dugovi. DRV (akr. od njem. Deutsche Reisebüro Verband), Udruženje njemačkih putničkih agencija; jedno od najvećih udruženja putničkih agencija u svijetu, u koje je učlanjeno više od 4 100 turističkih agencija i turoperatora (redovitih članova), te oko 800 izvanrednih članova (hoteli, zrakoplovne kompanije, organizacije rent a car, turistički uredi, željeznica, turistička poduzeća iz inozemstva i dr.). dual designator, prikazivanje ili publiciranje jednog leta pod različitim oznakama dviju zrakoplovnih kompanija. U tom slučaju se jedan te isti let pojavljuje na monitoru rezervacijskog sustava dva puta pod različitim oznakama, ali s istim vremenima polijetanja. dubinski intervju (engl. in-depth interview, njem. Intensivinterview, Tiefeninterview), vrsta intervjua pri kojem njegov voditelj nastoji izazvati Iznošenje složenih, prikrivenih ili "podsvjesnih" motiva ispitanika. Korišten je izvorno u području kliničke psihologije kao sredstvo za utvrđivanje izvora neuroloških
dopuštena težina prtljage poremećaja. Vođenje dubinskog intervjua složeno je i dugotrajno. Da bi se otklonila sputanost ispitanika pri odgovaranju na pojedina pitanja, koriste se tzv. projektivne tehnike. Dubinski intervju je nisko strukturiran, obavlja se u načelu usmeno, a može biti pojedinačan i grupan.
78
društveni proizvod duplex, engelski izraz za dvoetažni stan ili hotelski apartman. duplicate reservations -*■ rezervacija sobe. Durbin-Watsonov test (engl. DurbinWat-son's test, njem. Durbin-Watson Test), pokazatelj reprezentativnosti regresijskog modela. Regresijski modeli mogu imati različitu
društveni proizvod aplikativnu vrijednost, ovisno o kvaliteti modela. U tu svrhu koriste se različite mjere reprezentativnosti regresijskog modela. Jedan od takvih pokazatelja jest DurbinWatsonov d-pokazatelj kojim se ispituje problem koreUranosti slučajne varijable (greške relacije) regresijskog modela. Test veličina je:
79
Durbin-Watsonov test
f-i
gdje je d oznaka test veličine DurbinWatsonova, ei slučajna varijabla. U standardnim knjigama iz statistike i ekonometrije u prilogu se nalaze tablice
Durbin-WatsoDOv test
kritičnih vrijednosti d-pokazatelja. Testiranje se provodi za dani broj opservacija (n), broj nezavisnih varijabli (K) i razinu sigriifikantnosti (a). Teoretske vrijednosti sastoje se od dviju veličina (du du). Usporedbom teoretskih i empiričkih vrijednosti donosi se odluka o prisutnosti pozitivne ili negativne -> au-tokorelacije, o nepostojanju autokore-lacije ili pak o tome da test ne dovodi do zaključka. DurbinWatsonov test je nezaobilazan postupak u svim ekonomet-rijskim analizama turističkog tržišta. dužnosti gosta na dolično ponašanje (njem. Pflichten des Gastes), obveza gosta, jer ne postupa U tako, ugostitelj ima pravo odbiti daljnje usluživanje i uskratiti boravak u ugostiteljskom objektu, pa čak ga iz objekta udaljiti. U praksi su Česti slučajevi da se gost zadržava u ugostiteljskom objektu a da nije naručio uslugu, ili se neprimjereno dugo zadržava nakon konzumacije. U takvim slučajevima ugostitelj će najprije ponuditi gosta uslugom, odnosno novom uslu-
džoging (engl.ycggmg njem. Joggen), lagano rekreacijsko trčanje na duže staze. Vrlo je popularan i masovan
80
džoging
oblik rekreacije, a najčešće se izvodi na stazama u prirodi (u parku, Šumi, trim-stazi i si.). Upravo zbog toga vrlo je pogodna aktivgom, a ako on uslugu ne naruči, ugostitelj može zahtijevati da napusti ugostiteljski objekt. dvoslovne kratice zrakoplovnih kompanija (engl, nvo leuer airline code, njem. Zweibuchstabenkünel der Fluggesellschaften) oznake u zrakoplovstvu. DZT (akr. od njem. Deutsche Zentrale für Tourismus), Nacionalna turistička organizacija Njemačke, financijski znatno potpomognuta od savezne vlade. Sjedište DZT-aje u Frankfurtu/M. Glavni zadatak je predstavljanje njemačkog turizma na inozemnim turističkim tržištima. Ciljevi DZT-a su: povećanje broja noćenja inozemnih turista u Njemačkoj, povećanje deviznih prihoda od turizma, povećanje udjela Njemačke na međuna-rodom turističkom tržištu, doprinos razvoju turistički slabije razvijenih njemačkih regija, osiguravanje novih radnih mjesta u turizmu.Članice DZT-a između ostalih su zrakoplovna kompanija Lufthansa i Njemačke željeznice.
Dž
nost u turističkim uvjetima gdje postoje prirodne mogućnosti (staze, šetnice, parkovi) uz more, jezera, rijeke i drugdje. Prednost džoginga je u tome što ga mogu koristiti svi - od djece do osoba treće Životne dobi.
E, slovna oznaku za klasu prijevoza u zračnom prometu koja pokazuje da su putnici kupili kartu za prijevoz u tzv. air shuttleu. Rezervacija mjesta u zrakoplovu nije dopuštena. each additional person -> cijena. early arrivais -*■ rani dolazak. EATA (akr. od engl. EastAsia TravelAssociation), krovno udruženje službenih turističkih ureda Japana, Hong Konga, Filipina, Singapura, Južne Koreje, Tajlanda, Tajvana i njihovih nacionalnih zrakoplovnih kompanija. Ciljevi su udruženja unapređivanje turizma u spomenutim istočnoazijskim zemljama, te poticanje inozemnih turističkih putovanja u tu regiju.
zapra vo predstavlj a region alno rasloj avanj e ICAOa. Osnov na zadać a ECACa je pospj ešivanje djelot vorno sti i koordi nacija razvoj a europ skog zračn og prom eta, te podup iranje ciljeva ICAOa u Europi .
ECAC (akr. od engl. European Civil Aviation Conférence), Europska E-cesta konferencija civilnog zrakoplovstva, (engl. osnovana je 1954. godine u Parizu i E-
road, njem. E-Strafie), međunarodna mreža cesta koju čine ceste određene Europskim sporazumom o glavnim međunarodnim cestovnim prometnicama, potpisanim u Žene-vi 15. studenoga 1975. godine, i njegovim izmjenama i dopunama.
Durbin-WatsoDOv test
80
džoging
E ECPAT (akr. od engl. End Child Prostitution and Trafficking), Zaustavite prostituciju djece i trgovinu djecom, međunarodna
organizacija za borbu protiv prostitucije djece u turizmu. Sjedište organizacije je u Parizu. Svjetska turistička organizacija svesrdno potpomaže akciju čiji je zadatak utjecati na vlade zemalja širom svijeta da u svoje zakonodavstvo ugrade kaznene odredbe za svoje građane koji na odmoru u turističkim destina-cijama seksualno iskorištavaju djecu. ECTAA (akr. od engl. European Commision of Travel Agents' Association), Europska komisija udruženja turističkih agenata, skupina nacionalnih turističkih agencija i turoperatora unutar Europske unije,
udruž EC-vlakovi (engl. EuroCity, njem. enje EC-Zug, Eurocity), dio europske europ mreže brzih i komfornih vlakova skih koji su zamijenili nekadašnje udruž vlakove TEE (Trans Europe enja Express). S uvođenjem EuroCity turisti vlakova započela je nova era u čkih željezničkom putničkom agenc prometu. Prvi EC vlakovi počeli ija. su prometati 31. svibnja 1987. Sjediš godine. Ti su vlakovi prvotno te je povezivali samo zemlje članice orgaEZ-a te Austriju, Švicarsku, nizacij Norvešku i Švedsku, a kasnije su e u linije produžene na Sloveniju i Bruxel Hrvatsku. Iz geografskih razloga lesu. u mrežu EC-vlakova nisu uključene Grčka, Por-
EC-vlakovi rugal i Irska. Otvaranjem Istočne Europe prema Zapadu mreža EC-vlakova produžena je i prema tim zemljama. Danas je u mrežu EC-vlakova uključeno više od 2 000 gradova u zapadnom i istočnom dijelu Europe, a mreža se i dalje proširuje. Kompletna mreža obuhvaća oko 30 000 km željezničkih pruga, od čega oko 19 000 km čine nove ili rekonstruirane pruge za velike brzine. Svi vlakovi koji nose oznaku EC moraju udovoljavati međunarodno uvedenim standardima kvalitete. Tako je među ostalim određeno da EC-vlakovi moraju voziti brzinom od 140 do 200 km/h i imaju prednost pred drugim vlakovima. Zadržavanje na graničnim prijelazima . mora biti vrlo kratko, a kontrola putnih isprava.i carinska kontrola obavljaju se za vrijeme vožnje u vlaku. Zaposleni u EĆ-vlakovima moraju govoriti barem dva jezika i dužni su obavijesti preko oglasa davati dvojezično. efektiva (engl. cash, njem. Bargeld), gotov novac, gotovina, kovani novac i novčanice koje su u službenoj uporabi u nekoj zemlji. Što je platni promet razvijeniji, to je udio gotovine u novčanoj masi niži. Tome je u novije vrijeme znatno pridonijelo plaćanje čekovima, kreditnim karticama te drugim oblicima bezgotovinskog plaćanja. efektivna turistička potražnja (engl. effec-tive tourism demand, njem. effektive tou-ristische Nachfrage), dio realne turističke potražnje koji boravi u određenoj turističkoj destinaciji i takvim se definira sa njezina stajališta. EFTA (akr. od engl. European Free Trade Association), Europsko udruženje. za slobodnu trgovinu, europska ekonomska integracija čije članice praktički čine slobodnu
82
ekologija trgovinsku zonu. Cilj udruživanja članica bio je postupno smanjivanje i;ukidanje carina i drugih ograniče-■ nja u međusobnoj trgovini. Osnovana je 1960. u Stockholmu, na inicijativu Velike Britanije. Deklaraciju su još potpisale Švedska, Norveška, Danska, Austrija, Švicarska, Portugal, te kasnije Finska, Island i Lihtenštajn. Budući da je u međuvremenu većina članica pristupila Europskoj uniji, daljnji opstanak ove integracije - koju danas čine samo Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn -veoma je upitan. egzogene varijable (engl, exogenous, njem. exogene Variablen), faktori koji utječu na razvoj ekonomskih pojava mogu se podijeliti na unutarnje (endogene) i vanjske (egzogene). Postoje različiti koncepti pristupa endogenim i egzoge-nim faktorima. Tako je za građansku ekonomsku teoriju faktor vrijeme egzo-geni element razvoja, a za marksističku ekonomsku teoriju vrijeme je endogeni faktor razvoja. Na veličinu turističke potražnje djeluju brojni endgeni faktori kao Što su porast broja stanovnika, porast nacionalnoga capita dohotka, porast stupnja motorizacije, porast prometne infrastrukture, porast turističkih i pratećih kapaciteta itd. Egzogene varijable djeluju povremeno i izvan sustava i reduciraju (rjeđe potiču) veličinu turističke potražnje. Rat, terorizam, povremene elementarne ili pak druge katastrofe mogu znatno utjecati na veličinu turističke potražnje. egzogeni procesi (engl, exogenous processes, njem. exogene Prozesse), naziv za sve procese koji mijenjaju reljefne oblike pokretima nastalim iz
ekologija
unutrašnjosti zemlje (endogeni pokreti). To su erozija, abrazija, denudacija, korozija i akumulacija. Djelovanje egzogenih procesa najviše ovisi o klimi, zatim nagibu terena, mehaničkoj i kemijskoj otpornosti stijena, te o njihovoj vodopropusnosti. ekologija (engl.' ecology, njem. Umweltschutz, Ökologie), znanstvena disciplina koja sintetizira znanja i postupke prirodnih i društvenih znanosti, a radi proučavanja odnosa između pojedinih ekosustava i organizama (prirodne zajednice organizama i nežive tvari u nekom prostoru) te prirodne i društvene okoline. U izučavanju turizma i turističkoj praksi ekologija je izvanredno značajna disciplina, budući da je turizam, kao ni jedna druga gospodarska djelatnost, blisko vezan uz očuvanje kvalitetnog izvornog prostora te prostora oplemenjenog ljudskim radom. ekonomika turizma (engl, tourism econo-mics, njem. Fremdenverkehrswinschaft, Ökonomik des Tourismus), dio ekonomske znanosti koji opisuje, analizira, objašnjava i dovodi u vezu pojave i odnose u turizmu s gledišta njihovih ekonomskih učinaka i odraza. Međutim, s obzirom na to da može široko utjecati na društvenoekohomske odnose i s obzirom na potrebu sistemskih rješenja u okviru nacionalnih ekonomija, odgovarajuće ekonomske politike zemlje i međunarodnih zajednica, turizam ima sva svojstva da bude predmetom raak-roekonomskih analiza. S druge pak strane, obilje gospodarskih organizama koji
83
ekonomika turizma sudjeluju u turističkom gospodarstvu opravdavaju mnoga mikroekonom-ska proučavanja. Ponašanje turista tijekom njegova turističkog putovanja i boravka bitno je drugačije od života kojeg turist provodi u stalnom prebivalištu. Osim što ima drugačiji ritam života i način stanovanja i ishrane, drugačije su organizirani odmor i razonoda. Sve se to pak prenosi i na najvažniju razliku tog ponašanja s ekonomskog stajališta koji se očituje u činjenici da se takav čovjek (turist) privremeno, isključuje iz :procesa rada i postaje isključivo potrošač. Dohodak koji troši na taj način . ostvarenje na drugom mjestu i u drugo .vrijeme. Sve, inače brojne ekonomske ■ funkcije turizma imaju dvije zajedničke ,osobine: sjedne strane,; turističku potrošnju kao njihov zajednički materijalni izvor i s druge strane, utjecaj na dohodak kao izravan ili neizravan gospodarski cilj. Na tim su činjenicama izgrađeni predmet i interes znanstvene discipline ekonomike turizma. Iako se ekonomika turizma dominantno bavi makroeko-nomskom problematikom, u globalnim crtama ona proučava i mikroekonom-ske aspekte turističkog razvitka. Svaka potrošnja koja generira ekonomske aktivnosti vrijedna je makroekonomske pažnje, pa je zbog toga i interes ekonomske znanosti za turizmom postao relevantan interes u trenutku kad su objektivne ekonomske posljedice turističkog fenomena bile čvrsto zabilježene u prihodima nacionalnih ekonomija re-
EC-vlakovi ceptivnih turističkih zemalja širom svijeta. Taj je interes bio potenciran zanimanjem slabije razvijenih ili nerazvijenih zemalja za mogućim pozitivnim implikacijama Što bi ga razvoj turizma mogao donijeti u te sredine. To je dakako potenciralo i ukupni interes za izučavanjem ekonomskih posljedica turističkog razvoja, a to znači da je izuzetno pogodovalo razvoju posebne znanstvene discipline - ekonomike turizma - koja je upravo te posljedice obilježila kao osnovni predmet svog proučavanja. Ekonomika turizma kao posebna znanstvena disciplina u svojim je gledištima slijedila načela i gledišta koja su u određenim razdobljima vladala u svjetskoj teoriji turizma. Gledišta o turizmu iz početaka turističkog razvoja svodila su predmet izučavanja ekonomike turizma pretežno na izučavanje ekonomskih posljedica koje je turistički promet donosio u sektore ugostiteljstva, prometa i djelatnost putničkih agencija. Analiza se uglavnom svodila na makro plan: dugoročne utjecaje fenomena, posebice agregatne turističke potrošnje, multiplikativni -učinak i ostale makroekonomske posljedice turističkog razvoja.:Kasniji razvoj u shvaćanju turizma: znatno je proširio područje i predmet interesa ekonomike turizma na sve gospodarske sektore i sve prostome jedinice u kojima se razvija turizam. Tako je pojava i kasnija primjena marketinga u turizmu, unijela mnogo novog u ekonomiku turizma. Možda više od bilo čega drugoga, marketing je donio potrebu proučavanja tržišnih odnosa ne samo na mikro nego i na makro razini. Iako je ovaj sadržaj ostao uglavnom rezerviran za marketinška istraživanja kao posebnu disciplinu, ipak mnoge teorijske zasade današnje ekonomike turizma teško da bi stekle pravo znanstvenog tretmana u tako kratkom vremenu kao što se to dogodilo od
82
ekologija trenutka kad su marketinška znanja primjenjena i na turističko tržište. U recentnijim radovima turističkih znanstvenika u svijetu, predmet interesa ekonomike turizma postaju sve više i gospodarske posljedice koje turistički odlasci iz neke zemlje ili užeg područja donose toj emitivnoj zemlji ili području. Takva gledišta dodatno su se obogatila načelima globalizacije, što je još više utjecalo na proširenje područja interesa znanstvene discipline ekonomike turizma. Pored toga, ekonomika turizma je i izraz kojim se označava obrazovni predmet. Često je to temeljni predmet određenog nastavnog plana i programa, u kojem obrađena materija, usprkos nazivu, najčešće prelazi okvire ekonomskih proučavanja, ekonomska klasa prijevoza (engl. economy class, njem. Touristenklasse) -*klasa prijevoza. ekonomski rast (engl. economic growth, njem. Wirtschafíswachstum) ->• gospodarski rast. ekonomski razvoj (engl. economic development, njem. Wirtschaftsentwicklung) -*■ gospodarski razvoj. ekosustav (engl. ecosystem, njemÓko-System), sustav što ga svojim međusobno usklađenim odnosima na nekom području čini određen broj vrsta biljaka i životinja. Ako na području promatranog ekosustava obitava čovjek, njegova je populacija uključena u nj. Ekosustavi se mogu u prostoru preklapati, a zajedno čine biosferu, tj. cjelokupni prostor Zemlje u kojem se odvija život, ekoturizam (engl. ecotourism, njem. Ekotourismus), turizam u kojem je naglasak na boravku turista u prirodnom i nezagađenom okolišu, posebno u područjima s određenim stupnjem zaštite tog okoliša (nacionalni parkovi). Uz pojavu ekoturizma spominje se ekološko os-
ekologija vješćivanje i u turističkoj potražnji i u turističkoj ponudi. Zato ekoturizam nije samo pojam ekološki zdravog turističkog putovanja nego i napora da se u okviru turizma provede odgovarajuća zaštita resursa. Međunarodna udruga ekoturizma definira ga kao putovanje odgovornih u prirodna područja gdje se čuva i štiti okoliš i brine o blagostanju lokalnog stanovništva. eksklava (engl. exclave), dio državnog područja koji je kao posjed druge države isključen iz matične zemlje. S gledišta područja u koje je enklava uklopljena, ona je eksklava. Samim tim što se radi o drugim narodnosnim skupinama, to mogu biti vrlo privlačna područja za turiste, jer se od većinske skupine naroda razlikuju po čitavom nizu etnosoci-jalnih i drugih karakteristika. Obično su smještene u neposrednoj blizini matične države, no da bi se do njih došlo, potrebno je proći kroz strani teritorij. Turizam je glavna gospodarska grana u nekoliko sjevernoameričkih i europskih eksklava. Najveći broj eksklava nalazi se u Europi i Aziji. Tako je Švicarska zemlja domaćin dvjema eksklavama: Cara-pione (talijanska) i Biisingen (njemačka); Francuska jednoj: Llivia (španjolska); Nizozemska - 25 belgijskih BaarleHertog; te Belgija 12 nizozemskih Baar-Ie-Nassau od kojih je 11 smješteno unutar samih belgijskih eksklava. Jedna omanska eksklava nalazi se unutar Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok Indija i Bangladeš duž cijele granice imaju mnoštvo takvih malih teritorija unutar vlastite zemlje. Raspadom Sovjetskog Saveza formirano je 11 novih međunarodnih eksklava. Za razliku od uobičajenih eksklava, izraz polueksklava (pene-exclave)
83
ekonomika turizma označava teritorijalno male prostore koji su fizički povezani s matičnom zemljom. Zbog različitih prirodnih barijera kao što su npr. voda ili planina, polueksklave su lako dostupne pomoću prometnica koje prolaze preko teritorija neke druge zemlje. Nekoliko polueksklava postoji i duž njemačko-austrijske granice, te na granici između Irske i Sjeverne Irske. U Sjevernoj Americi nekoliko polueksklava locirano je uzduž američko-kanadske granice, a samo tri od njih su nastanjene: Point Roberts (država Washington), Northwest Angle (u Minnesoti) i dio indijanskog rezervata St. Regis (u Quebecu). ekskurzija (engl, excursion, njem. Ausflug), izlet; 1. kraće putovanje (do tri dana) sa zabavnom, sportskom, kulturnom ili znanstvenom svrhom; individualno ili grupno posjećivanje znamenitih mjesta ili mjesta prirodnih ljepota. Izlet može biti organiziran brodom, autobusom, vlakom, avionom, sa zajamčenim polascima bez obzira na broj prijavljenih, ili s minimalnim brojem sudionika; 2. grupa osoba koje idu na takva putovanja, izlete. ekskurzionist (engl, excursionist, njem. Ausflügler), sudionik ekskurzije, izletnik. U statistici Svjetske turističke organizacije izletnikom se smatra turist koji u nekoj zemlji boravi kraće od 24 sata, odnosno ne noći u zemlji posjeta. eksternalvje (engl, extemalities, njem. externe Effekte) -*■ eksterni učinici. eksterni' troškovi (engl, extemal costs, njem. externe Kosten), dio
EC-vlakovi eksternih učinaka koji utječu na opadanje ukupnog obujma proizvodnje, a čine ih pretežno troškovi održavanja prirodnog okoliša. Oni utječu ne samo na akumulaciju pojedinog gospodarskog subjekta nego i na opadanje ukupne raspoložive akumulacije namijenjene gospodarskom i društvenom razvitku. eksterni učinci (engl, extemal effects, njem. äußere Wirkungen), ili eksternalije, svi učinci koji proizlaze iz međusobne uvjetovanosti
82
ekologija kategorija na koje donositelji odluka u pojedinim gospodarskim poduzećima, granama pa i cijelim narodnim gospodarstvima ne mogu utjecati. Drugim riječima, javljaju se kada proizvodnja ili potrošnja jednoga gospodarskog subjekta ne uzrokuje troškove ili koristi jedino njemu samom, već se odražava i na troškove ili koristi drugih gospodarskih subjekata. Eksterni učinci pojavljuju se kao eksterne uštede i eksterni troškovi. Eksterne uštede treba promatrati kao pozitivan utjecaj okoline nekog
ekologija poduzeća ili grane na razinu outputa jednog gospodarskog subjekta. ekstrapolacija (engl, extrapolation, njem. Extrapolation), ili predviđanje, ocjena nepoznatih vrijednosti izvan granica poznatih podataka. Provodi se različitim kvantitativnim i kvalitativnim postupcima. Istraživanje ekonomskih pojava u vremenskoj dimenziji nije samo sebi svrhom. Standardna dekompozicija ekonomskih pojava na trend, cikličku, sezonsku ili slučajnu komponentu uvodni je dio
83
ekonomika turizma istraživanja s ciljem Što kvalitetnijeg predviđanja budućih događaja. Predviđanje budućih događaja može biti kratkoročno, srednjoročno i dugoročno. Posebna vrsta ekstrapolaci-je su tzv. konjunkturna kretanja koja su posebno značajna turističkim kadrovima koji se bave poslovima prodaje i rezervacijama smještaja i drugih turističkih kapaciteta. ekumena (engl, eeumena, njem. Ökumene), naseljeni dio Zemlje, koji obuhvaća
ekumen a otprilike 90 mil. km2 kopna. Stari su Grci ovaj naziv koristili za njima tada poznati svijet, tj.'za prostore oko Sredozemnog mora i jugozapadne Azije; elastičnost (engl. elasticity, 'njem. Elastizi-tai), sposobnost neke ekonomske veličine da reagira na promjenu druge eko-■ nomske veličine s kojom je međuzavisna. Mjeri se koeficijentom elastičnosti. U turizmu je naglašena elastičnost turističke potražnje, posebno s obzirom na cijene i dohodak. Za razliku od potražnje, ponuda je u turizmu izrazito neelastična. elastičnost potražnje (engl. demand elasticity', njem. Beddrfselastizttiit), mjera ponašanja potražnje u odnosu na promjene u drugim tržišnim pojavama. Ukoliko je postotna promjena količine veća od postotne promjene poj ave s kojom se uspoređuje, potražnja je elastična, i obrnuto. Prema veličini koeficijent elastičnosti potražnje ha turističkom tržištu može iskazivati elastičnost potražnje (koeficijent veći od 1), jediničnu elastičnost (koeficijent jednak 1) i neelastičnost (koeficijent manji od 1). elastičnost turističke potražnje (engl. elasticity of tourism demand, njem. Bedarfse-laštizitat im Tourismus), dinamičan odnos između potražnje i drugih zavisnih pojava, U kojem se potražnja mijenja brže ili sporije nego Sto nastupaju promjene u drugoj pojavi. Promjene u eko"' nbmskim'kategorijama o kojima ovisi turistička potražnja, a posebice promjene u okviru'dohotka, stvaraju osnovni aspekt promjenjivosti, koji nazivamo prmiarhom elastičnosti
86
EMIC-pristup turističke potražnje. Sekundarnom elastičnosti nazivaše povratna sprega, odnosno utjecaj tutističke'ipohiide na potražnju, a označava promjenjivost turističke potražnje prema promjenama u ponudi. U mnogim slučajevima promjene u zavisnim pojavama 'izazivaju brze i velike promjene ii turističkoj potražnji (njezinoj veličini, strukturi, motiviranosti za putovanja Ud.), pa u pravilu kažemo da je stupanj' elastičnosti turističke potražnje visok. U određenim uvjetima dobiva karakter labilnosti. elektronski transfer sredstava (engl. electronic funds transfer, wire transfer, njem. Zahlungsverkehr)y prijenos novca između računa pomoću telekomunikacijske i kompjutorske tehnologije, koja omogućuje izravne veze između terminala na prodajnom malotrgovinskom mjestu i kompjutora u bankama. Postoje i sUstavi specijalizirani za transakcije s malim svotama (bankomati, kućno bankarstvo). Takvi sustavi su u sve većoj upotrebi u hotelima, restoranima i putničkim agencijama. elitni turizam (engl. elite tourism), naziv za boravak turista u destinacijama i smještajnim objektima koji imaju izvanstandardnu kvalitetu usluge. Ovaj oblik turizma najčešće ne pretpostavlja miješanje turista s lokalnim stanovništvom, ali ni s drugim kategorijama turista. S druge strane, elitni turizam pretpostavlja podjednako odgovarajuće elitne sadržaje turističke ponude, kao i posebne i platežno natprosječno sposobne posjetitelje. U mnogim
EMICpristup turističkim zemljama, posebice u zemljama u razvoju, elitni se turizam odvija u prostorno izdvojenim turističkim objektima i prostornim cjelinama, tzv. turističkim enklavama. embargo, zabrana izvoza, odnosno uvoza; obuhvaća svaku zabranu u vanjskotrgovinskom prometu, pa i zabranu brodovima da uplove, odnosno isplove. U širem smislu znači i zabranu zrakoplovnih letova i.objavljivanja informacije. EMIC-pristup- (engl. EMIC-approach, njem. EMIC-Methode), metodologija istraživanja turizma temeljena na unutarnjem istraživanju na 'terenu" u destina-ciji kada še ispituju i pitaju za mišljenje i stavove svi sudionici turističkog fenomena: turisti, lokalno stanovništvo, turistički djelatnici. To je fenomenološka metoda, a zagovornik joj je sociolog i antropolog Eric Cohen, koji se zalaže za istraživanja odnosa između lokalnog stanovništva i turista, njihovih kultura, socijalnih promjena izazvanih razvojem turizma. emigracija (engl, emigration, njem. Auswanderung, Emigration) -* migracije. emitent (njem. Emittent), izdavatelj, trgovačko društvo ili druga ovlaštena osoba na izdavanju vrijednosnih papira (čeka, dionice i si.) i drugih -* legitimacijskih papira (npr. kreditne kartice), koji kad ih izda preuzima obveze iz papira, ovisno o njegovoj namjeni, vrsti i posebnim sporazumima. emitivna agencija (engl, outgoing travel agency, njem. Outgoingagentur) -* putnička agencija. emitivne turističke zemlje (engl.generating tourism countries,
87
energetski izvori njem. Outgoingfremdenverkehrsland), sve zemlje i sva područja u kojima je zapažen veći intenzitet i sklonost stanovništva putovanjima. Iz tih se zemalja i područja dominantno alimentira međunarodna turistička potražnja. U globalnom geografskom rasporedu emitivna turistička područja locirana su na sjevernoj polukugli našeg globusa. Razlog leži u činjenici da su prirodni resursi (rudaca, minerali, energetika) upravo u tim područjima omogućavali industrijalizaciju i urbanizaciju, koje su bile temeljne pretpostavke kod nastanka potrebe stanovništva za privremenom promjenom stalnog .prebivališta, odnosno potrebe za turističkim putovanjima i boravcima. Upravo ta dva faktora navode se medu temeljne pretpostavke za razvoj emitivnih oblika turizma. Najjača emitivna turistička područja u svijetu jesu Europa i Sjeverna Amerika. Najpoznatije pak emitivne turističke zemlje u svijetu u drugoj polovici dvadesetog stoljeća jesu Njemačka, SAD, Vel. Britanija i Skandinavske zemlje. emotivna kupovina (engl. emotional buying, njem. Emotionskauf), kupovina pri kojoj kupac nije motiviran racionalno već emotivno da je obavi. Vrijeme donošenja odluke pri kupovini je ograničeno, ne vrši se kalkulacija troškova i koristi koje će se imati od kupovine kao kod racionalnih kupovina. EMTA (akr. od engl. Eastern Mediterranean Tourist Association), Turističko udruženje istočnog Mediterana, osnovano 1993. godine za održavanja Svjetskog turističkog sajma (WTM) u
Londonu. Sjedište EMTA je u Kairu. Članice EMTA-e su Egipat, Izrael i Turska. Cilj udruženja je koordinacija aktivnosti na području marketinga u turizmu te izgradnja za turizam potrebne infrastrukture, maksimalno štiteći prirodu, okoliš i kultumopovijesne znamenitosti zemalja Članica. endogene varijable (engl. endogenous variables, njem. endogene Variablen) -* eg-zogene varijable. endogeni pokreti (engl. endogenous movements, njem. endogene Bewegungen), gibanja kore Zemlje izazvana procesima u unutrašnjosti Zemlje. Dijele se na tektonske pokrete (nabiranja i rasjedanja), epirogenetske pokrete, vulkane i potrese. Njihovim djelovanjem nastale su osnovne konture reljefa na Zemlji, a egzo-geni ga procesi stalno razaraju i mijenjaju. energetski izvori (engl. energy resources, njem. Energiequelle), prirodne materije čiji se procesi mogu iskoristiti za obavljanje nekih radova u industriji, poljoprivredi i drugim djelatnostima. Najvažniji prirodni energetski izvori su ugljen, nafta, plin, voda, uran, sunčeva energija, vjetar, plima i oseka, te geoter-malni izvori (korištenje izvora tople vode ili vodene pare, vulkanska energija), korištenje kretanja uzdušnih struja oceana, biokonverzija i si. Energetske izvore dijelimo na obnovljive i neobnovljive (izvori koji se regeneriraju i oni koji se troše). Engelov zakon (engl. Engel's law), tendencija smanjivanja udjela izdataka za hranu u obiteljskom budžetu kako dohodak raste, koju je uočio njemački statističar E. Engel. Usporedbom visine dohotka i strukture potrošnje, Engel je zaključio da ljudi s malim dohocima troše veći postotak svojih prihoda na najnužnije potrebe, a kod onih s
većim prihodima opada postotak potrošnje za najnužnije potrebe i sve više raste udio izdataka za zadovoljavanje ostalih potreba (kultura, rekreacija, putovanja i dr.). Na bazi tog zakona Engel definira tzv. Engelovu krivulju, koja pokazuje odnos između potrošene količine nekog dobra i razine dohotka. Značajne su za analizu uzoraka obiteljske potrošnje. ENIT (akr. od tal. Ente Nazionale Italinao per il Turismo), Nacionalna turistička organizacija Italije osnovana 1919. godine, a reorganizirana 1990. i 1995. godine. Glavni zadatak ENIT-a je promocija turizma Italije na inozemnim tržištima. Glavno sjedište je u Rimu. ENIT ima 13 predstavništava u Europi (Amsterdam, Berlin, Bruxelles, Kopenhagen, Frankfurt, London, Madrid, München, Moskva, Pariz, Stockholm, Beč i Zürich) te 7 u četiri izvaneuropske zemlje (Chicago, Buenos Aires, Los Angeles, Montreal, New York, Sidney, Tokio). enklava (engl, enclave, njem. Enklave), manja etnička skupina okružena većim skupinama i time odvojena od glavnine iste etničke skupine. Npr. San Marino, gradišćanski Hrvati u Austriji, Lužički Srbi u Njemačkoj i dr. eksklava. epigenetska dolina (engl, epigeneft'c valley, njem. epigenetisches Tal), dolina nastala vertikalnim djelovanjem rijeke, odnosno usijecanjem kroz rahle sedimente u tvrdu podlogu. Kasnije su erozijom i de-nudacijom spram rahli sedimenti iznad tvrde podloge i oko nje, pa riječna dolina ostaje izolirano usječna u višim i otpornijim stijenama. epirogenetski pokreti (engl, epirogenic movements, njem. epirogenetische Bewegungen), postupna izdvajanja, izdizanja ili spuštanja velikih djelova kopna ili čta-vih kontinenata, koja se
odražavaju na pozitivnom ili negativnom pomicanju obalne linije. ERASMUS (engl. European Community Action Scheme for the Mobility of University Students), Program Europske unije za unapređivanje mobilnosti studenata visokoškolskih ustanova, uveden 1987. godine, a između ostalog obuhvaća razmjenu studenata i docenata između visokoškolskih ustanova za izobrazbu turističkih kadrova na području EU. eratički blokovi (engl, erratic blocs), velike kamene gromade koje su ledenjaci u pleistocenu prenijeli s morenskim materijalom do područja otapanja leda (tako su primjerice eratički blokovi iz Skandinavije dospjeli do sjeverne Njemačke i Poljske).Veoma su atraktivni i privlače turiste, budući da se nalaze u pravilu u okolnom ravničarskom prostoru i na pretežno rahlom tlu. erozija (engl, erosion, njem. Erosion), proces obUkovanja reljefa razaranjem i odnošenjem površinskih dijelova Zemlje radom tekuće vode (fluvijalna erozija), leda (glacijalna ili ledenjačka erozija) ili vjetra (eolska erozija). Fluvijalna erozija udubljuje i proširuje riječno korito vodom koja nosi šljunak, pijesak ili kršje. Snaga razaranja ovisi o brzini vode, količini i obliku materijala koji nosi te o sastavu i nagibu dna i strana korita. Glacijalna erozija razara i odnosi površinske djelove zemljine kore pod utjecajem kretanja leda. Eolska erozija oblikuje reljef snagom vjetra, odnosno materijala koji pokreće vjetar. Najizraženija je u pustinjskim prostorima, gdje se zbog velikih temperaturnih razlika danju i noću minerali od kojih se sastoje stijene različito stežu i rastežu, pa dolazi do pucanja i raspadanja stijena. S takvih prostora vjetar odnosi sitni pijesak i njime erodora istaknute kamene površine. U pojedinim područjima snagom vjetra nastaju dine.
eruptivi (engl. eruptive, njem. Eruptivges-tein) -* stijene. eskapizam (engl. escapism, njem. Flucht (aus demAlltag), Entkommen), raširen naziv za glavni motiv odlaska na turističko putovanje među stanovnicima razvijenih emitivnih i industrijskih država (escape, bijeg). Radi se o bijegu iz rutine svakodnevice kao glavnom poticajnom elementu odlaska bez obzira na društveni sloj i profesiju. Zajedno s tim motivom pojavljuju se i drugi, npr. potreba za doživljajem novoga i drugačijeg, uživanje i opuštanje, upoznavanje drugih ljudi i kultura, načina života. eskeri (engl. eskers), vijugavo izduženi brežuljci visine 3-10 m. Sastavljeni su od grubo izmiješanog pijeska i šljunka koji su nataloženi u vrijeme pleistocenske glacijacije. eskudo (port, eseudo), novčana jedinica Portugala (PTE) i Zelenortske Republike (CVE). Dijeli se na 100 sentava. ESOMAR (akr. od engl. European Society for Opinion and Marketing Research), Europsko društvo za istraživanje javnog mišljenja i marketinga, okuplja stručnjake i znanstvene djelatnike koji se bave istraživanjem tržišta i istraživanjem javnog mnijenja. Pored kongresa kao glavne manifestacije ESOMAR organizira svake godine 5-6 seminara za uže područje. U tom okviru organiziraju se seminari s područja istraživanja turističkog tržišta. Redovno izdaje godišnjak informativnog karaktera (ESOMAR Handbook - Marketing Research in Europe), kongresne i seminarske materijale kao i mjesečnik European Research. Sjedište sekretarijata ESOMAR-a je u Amsterdamu, estavele (engl, estavelle), veće šupljine u krškim područjima kroz koje povremeno ponire i povremeno izvire voda. Najveće su u krškim poljima, npr. u Gat-skom polju, Ličkom polju,
Duvanjskom i Livanjskom polju i drugdje. estuar (engl, estuary), široko ljevkasto riječno ušće nastalo prodiranjem plimnog vala u donji tok rijeke, odnosno zaljev na ušću rijeka nastao gibanjem i radom masa morske vode pri plimi i oseki. Omogućuje plovidbu velikim brodovima duboko u kopno (npr. ušćem Labe, Temze, Gironde), pa su i brojni veliki gradovi i luke nastali duboko uvučeni u kopno (npr. London). Često su ta ušća prostorno toliko široka da turisti stječu dojam kako su na otvorenom moru. etapa planiranja održivog razvitka u turizmu (engl, towards sustainability, njem. Planungsstufe der anhaltenden Entwicklung im Tourismus), današnja etapa razvoja, koja je prožeta idejama o zaštiti i očuvanju Čovjekove okoline (okruženja) datim u deklaracijama UN na konferencijama u Rio de Janeiru i Tokiju. Polazišta u idejama za postojeći razvoj jesu: 1. identifikacija izvora zagađenja na globalnoj i lokalnoj razini; 2. uklanjanje izvora zagađenja; 3. racionalno korištenje prirodnih izvora. Polazišta za planiranje novog razvoja: 1. kreiranja razvoja takvih kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva koji će garantirati trajno održavanje povoljne, prihvatljive i održive razine očuvanja okoliša (prirodnog i društvenog okruženja); 2. način održanja takvog razvoja kod novih zahvata je takav da se već u toku planiranja razvoja ugrade takve kvalitativne i kvantitativne dimenzije (opteretni kapacitet) koje će osiguravati održanje ekološke ravnoteže (ecological capacity) i pragove tolerancije prirode, stanovništva i turista Cenvironmental capacity). Planiranje održivog razvitka u turizmu u biti je planiranje takvih vrsta, oblika i dimenzija turističkog razvitka kojim
se trajno mogu opteretiti turistički resursi i domicilno stanovništvo a da ne dode do uništenja temeljnih vrijednosti. U tom smislu korištenje modela op teretnog kapaciteta za cjelokupno okruženje treba tretirati kao instrument održivog razvoja. . etapa planiranja organizacije ponude (en-g\. phase of planning the organization of offer, njem. Planungsstufe der Nachfrageorganisation), etapa razvoja turizma nastala u razdoblju 19701980. kao odgovor usitnjenih brojnih subjekata ponude u receptivnim zemljama na organizaciju potražnje u emitivnim zemljama. Do organizacije potražnje dolazi integrativnim objedinjavanjem i poslovnim povezivanjem putničkih agencija s turoperatorima i turoperatora međusobno, što je rezultiralo turoperatorskim gigantima s velikim kapitalom. Oni su počeli vladati turističkim tržištima ne samo cijenama, nego su investirajući kapital u razvoj ponude u nekim receptivnim zemljama preusmjeravali turističke tokove u skladu s interesima investiranog kapitala. Usitnjena ponuda, u takvim okolnostima, više nije mogla kod velikih turoperatora nastupati pojedinačno, pa su se vođeni poslovnom logikom poslovno objedinili i povezali stvarajući ekonomsko-poslovne organizacije, koje su u njihovo ime i za njihov račun vršile plasman i promociju njihove ponude, pri čemu su zadržali svoj subjektivitet. Slično tome, radi istih razvojnih i poslovnih interesa, usitnjena privreda u tržišnim privredama stvara "poslovno funkcionalne organizacije" radr zajedničkog investiranja u izgrad-. nju turističke infrastrukture u turističkim .destinacijama (sportski objekti, zabavni objekti, skijaški tereni i žiČare) koju sami subjekti pojedinačno ne bi mogli izgraditi ili su
investicije u njih individualno nerentabilne* ali ih zaokružena ponuda u turističkoj destinacij), radi normalnog funkcioniranja ostale ponude, mora imati. Kod nas su se u to vrijeme odvijali procesi horizontalne i vertikalne integracije u privredi, pa tako i u turizmu, s osnovnim ciljem objedinjavanja akumulacije radi investicija. Kod toga su integrirani subjekti gubili svoj subjektivitet, stvarajući novi subjekt. Tako su stvoreni turistički kombinati, čime je usput i nehotice postignut isti cilj kao s "ekonomskoTposlovnim" i "prostorno funkcionalnim organizacijama" u razvijenim turističkim zemljama. Međutim, time se kod nas još više potencirala uniformiranost ponude bez vlastitog identiteta. etapa planiranja turističkih kompleksa (engl, phase of planning tourism complexes, njem. Planungsstufe touristischer Siedlungen), razvojna etapa u turizmu koju karakterizira planiranje i razvoj prostornih cjelina s usklađenom i zaokruženom ponudom u turističkim destinacijama (turističkim mjestima), te usklađenim razvojem turizma na regionalnoj razini s razvojem infrastrukture i komplementarnim djelatnostima, te cjelokupnim društvenim razvojem. Problemi koje je izazvao spontani razvoj u prethodnoj etapi, promjene u shvaćanju turizma, te pozitivan utjecaj razvoja turizma u konkurentskim receptivnim zemljama doveli su i kod nas do spoznaje o potrebi smišljenijeg razvoja turizma. Izrađuju se razvojni i prostorni planovi Južnog i Gornjeg Jadrana (1967.-1972.), zatim brojni razvojni planovi regija i turističkih destinacija. Turističke destinacije planiraju se kao zaokruženi turistički kompleksi u koje se uz ugostiteljstvo integriraju trgovina, rekreacijski, sportski, kulturni, zabavni objekti i sadržaji, usluge i gospodarski servisi^ infrastruktura itd. Ponuda se obogaćuje
i sve više usklađuje s potrebama turističkog tržišta, Što je dovelo do veće konkurentnosti ponude i do veće turističke potrošnje. Kod nas je taj proces tekao sporo i još nije dovršen u velikom broju destinacija. etapa planiranja turističkog identiteta (engl, phase of planning tourism idemity, njem. Planungsstufe der touristischen Identität), treće razvojno, razdoblje u turizmu, koje su prošle najrazvijenije receptivne turističke zemlje. Karakteristična je po planiranju i stvaranju turističkog identiteta zemalja, regija, destinacija i objekata ponude u turizmu temeljenog na. karakteristikama dominantnih prirodnih i društvenih resursa. Cilj toga je. bio stvaranje povećane konkurentske sposobnosti u već zaoštrenoj borbi na turističkom tržištu. Ova etapa razvoja potpuno je izostala u turističkom razvoju kod nas. Nestalna i nekonzistentna ekonomska, a posebno investicijska politika u turizmu, poslije ukinuća beneficiranih kamata (1971.), svu pažnju investitora usmjerila je na pribavljanje investicijskih sredstava. Formiranje turističkog identiteta u takvim je okolnostima bilo sporedno i neegzistencijalno pitanje. To je, međutim, dovelo do turizma bez identiteta na razini zemlje i turističkih destinacija i do opće uniformiranosti ponude u našem turizmu, a posljedica je, pored ostalog, njezina nekonkurentnost na tržištu. etapa spontanog razvitka (engl, phase of spontaneous development, njem. Stufe der spontanen Entwicklung), etapa u razvoju turizma karakteristična po planiranju i izgradnji pojedinačnih objekata za smještaj i ugostiteljstvo s težnjom za kvantitativnim povećanjem smještajnih mogućnosti i ciljem da se preko što većeg fizičkog prometa ostvari što veći prihod (posebno devizni), uglavnompreko potrošnje u ugostiteljstvu. Turizam se razvijao autonomno i zatvoreno bez poslovne i funkcionalne povezanosti s
komplementarnom privredom. Već se tada poistovjećivao s ugostiteljstvom, stoje kod nas ostalo do danas. S razvoj-no-planskog stanovišta planiranje investicija u pojedinačne objekte, bez cjelovitog sagledavanja razvoja prostorne cjeline, dovelo jc do spontanog, stihijskog i neracionalnog trošenja najboljih lokacija sa svim karakteristikama siromaštva ponude (smještaj, prehrana, kupanje i sunčanje) i s niskom razinom tu-
rističke potrošnje. Takav spontani razvoj bio je dominantan oblik razvoja turizma sve do 1965. do kada je na obalnom prostoru Hrvatske već izgrađeno oko 220 000 kreveta, što je zbog neracionalnog i neadekvatnog trošenja prostora počelo prijetiti ozbiljnim prostornim poremećajima i izazivati kolizije s razvojem drugih djelatnosti, gradova i naselja. etape planiranja razvitka u turizmu (engl. tourism development phases,
njem. Planungsstufe der Entwicklung im Tourismus), karakteristična razvojna planska razdoblja, koja su obilježena specifičnim razvojnim tendencijama u turizmu kod nas i u svijetu. Svaka etapa nosi neko dominantno obilježje i značila je napredak u razvitku u odnosu na prethodne etape. Taj napredak proizlazio je s jedne strane iz razvoja shvaćanja pojma turizma i njegovih društvenih i gospodarskih funkcija, te s druge strane iz logike tržišnog
privređivanja i zahtjeva koje je na razvoj u turizmu stalno postavljalo tržište potražnje i opće tendencije u filozofiji društvenog razvoja. U posljednjih 50 godina u turizmu, s raz-vojno-prostomog stanovišta, izdiferen-ciralo se pet karakterističnih etapa: spontani razvoj; planiranje turističkih kompleksa ,s cjelovitom ponudom; planiranje turističkog identiteta; planiranje organizacije ponude; planiranje održivog razvitka u turizmu.
etažna kuhinja
etažna kuhinja (engl. floor kitchen, njem. Etagenkuche) -»kuhinja. etažni servis (engl. room service, njem. Zimmerserviee), organizacijska jedinica u okviru odjela hrane i pića zadužena za kvalitetno i potpuno pružanje ugostiteljskih usluga (hrane i pića) u sobama {-*■ usluživanje u sobama) i drugim smještajnim jedinicama. ETC (akr. od engl. European Travel Com-mission), Europska turistička komisija, skup nacionalnih turističkih organizacija 23 zapadnoeuropske zemlje i Mađarske čiji je cilj unapređivanje europskog turizma (incoming funkcija). ETDC (akr. od engl. European Travel Data Center) -*■ Euromonitor. ETIC-pristup (engl. ETlC-approach, njem. ETIC-Zugang), metodologija analize turističkog fenomena izvana. Pomoću povijesne i strukturalne analize ulazi se posredno u problematiku, koristeći analizu drugih društvenih fenomena nastalih u vezi s turizmom ih kao njegova posljedica. etika okoliša (engl. environment ethics, njem. Umweltschutzethik), etička pravila i norme očuvanja i zaštite okoliša koje sežu u područje ljudske svijesti i osviješ-tenosti o potrebi brige sviju za okoliš. Radi se o nepisanim ali općeprihvaćenim pravilima kao i o zakonima čije provođenje treba garantirati država. Donesene su mnoge međunarodne deklaracije i zakoni koji obvezuju sve zemlje potpisnice, a svaka od njih ima i vlastite propise kojima regulira područje zaštite okoliša od zagađivanja svih vrsta. Odgovornost
92
etika
tereti pojedince i tvrtke ili organizacije koje su subjekti u tom procesu. No mnogo je značajnije svjesno ponašanje i dobrovoljna aktivnost mnogih grupa i pojedinaca kao i profesionalnih organizacija koji promiču vrijednosti zaštite, utječući na javno mnijenje i na odgovorne nositelje društvene moći. etika putničkih agenata (engl. travel agen-ts' ethics, njem. Ethik der Reiseagentu-ren), skup načela ponašanja putničkih agencija o kojima one moraju voditi računa i kad im nije nešto izričito zabranjeno propisom, odnosno ne postoji poslovni običaj. U okviru FUAAV donijeta su glede toga Međunarodna pravila profesionalne deontologije. etika u marketinškom komuniciranju (engl. ethics in marketing Communications, njem. Ethik in der Marketingkommuni-kation), primjena etičkih normi u svim vidovima promotivnih aktivnosti poduzeća. Gotovo svi vidovi i sredstva marketinškog komuniciranja su u znaku odluka s etičkim implikacijama. Etika je u promidžbi pojam kojim se obuhvaćaju načela i pravila kojih se treba pridržavati prilikom provođenja promidžbenih aktivnosti. Osnovne norme koje se trebaju poštovati jesu: istinitost, objektivnost, argumentiranost i moralnost. U tom smislu strukovne udruge koje se bave poslovima marketinškog komuniciranja donose kodeks ponašanja svih subjekata u tom procesu. Kada je posrijedi etičnost u marketinškom komuniciranju, onda su u najvećoj mjeri apostrofirana gospodarska oglašavanja (ekonomska propaganda). Kritike prema
etika
tom obliku komuniciranja mogle bi se u najvećoj mjeri svesti na sljedeće osnovne sudove: gospodarsko oglašavanje je neistinito i obmanjujuće, njime se manipulira javnost i pojedinci, gospodarsko oglašavanje vrijeđa ljudsku inteligenciju, namećući vulgarne i loše uzore, s tom aktivnošću stvaraju se stereotipi, pod utjecajem gospodarskog oglašavanja ljudi kupuju stvari i usluge koje im ne trebaju i dr. Treba istaći da marketinško komuniciranje samo po sebi nije ni etično ni neetično, a u pitanju je samo moralni integritet osoba koje su nositelji te aktivnosti, i koje se mogu ponašati etično i neetično. Često pretjerivanje u isticanju pojedinih turističkih destina-cija primjer su neetičnog ponašanja u marketingu. etika u turizmu (engl. tourism ethics, njem. Ethik im Tourismus), zbirka nepisanih pravila ponašanja turista u destinaciji prema lokalnom stanovništvu i resursima kao i turističkih organizacija prema gostima u smislu ispunjavanja svih preuzetih obveza u organizaciji putovanja. Etičko ponašanje je i ponašanje između gospodarskih subjekata (agencija, turo-peratora, prijevoznika itd.) u organizaciji putovanja, tijekom putovanja i u samoj destinaciji. Pridržavanje općekul-turnih i civilizacijskih normi te normi poslovnog ponašanja (etika u poslovanju) obveza je svih subjekata. Posebna pravila reguliraju zakonski i formalnim propisima specifična područja turističkog poslovanja i komuniciranja.
93
Eurocontrol
etnocentrizam (engl. ethnocentrism), vjera u nadmoć vlastite etničke skupine, sklonost da se druge kulture ocjenjuju prema mjerilima vlastite kulture te da se dokazuje da je ona vrednija od drugih. U turizmu se miješaju ljudi različitih tradicija i kultura, te je potrebno bolje razumijevanje drugih ljudi i njihova načina života, što razumijeva promjenu stavova i ponašanja i lokalnog stanovništva i turista. etnografija (engl. ethnography, njem. Eth-nographie), opisni dio etnologije; opisuje i skuplja materijalnu i duhovnu kulturu naroda kao pomoćna empirijska metoda etnologiji. Pored nezamjenjive uloge etnografa kao skupljača materijala danas se koriste suvremena sredstva (magnetofon, film). etnologija (engl. ethnology, njem. Ethnolo-gie), znanost koja proučava život naroda u najrazličitijim vidovima. Cilj su joj znanstvene spoznaje o općim temeljima, oblicima, razvoju i rasprostiranju kulture čovječanstva. Proučava materijalnu i duhovnu kulturu, gospodarsko uređenje i institucije društva, religiju, znanost, umjetnost nekog naroda te cijelog čovječanstva. Služi se komparativnim pristupom i rekonstruira podrijetlo i značenje starih kultura. Danas se bavi i proučavanjem promjena ruralnih, seljačkih kultura, kao i kultura gradova i urbanih sredina u periodu velikih promjena i tranzicija u postindustrijske gradove. etnosocijalni turistički resursi (engl, ethno-social tourist resources, njem. ethno-soziale touristische Ressourcen), čitav spektar
etažna kuhinja materijalne i duhovne kulture jednog naroda, sve Što Čini njegov život. To su npr. narodne pjesme i plesovi, običaji, narode nošnje, rukotvorine, kulinarske vještine, mentalitet, te socijalne osobine naroda - npr. gostoljubivost, uslužnost, pristupačnost, temperament i si.
92
etika ETTFA (akr. od engl. European Tourism Trade Fairs Association), Europsko udruženje turističkih sajmova, udruženje 10 europskih turističkih sajmova. Članice udruženja su BIT Milano, BTL Lisa-bon, EIBTM Ženeva, FITUR Madrid, Holiday World Dublin, Holiday World Prag, REISELIV Oslo, TTW Montreux, TUR Göteborg i WTM London. Osnovana 1992. godine, sa
etika
sjedištem u Bruxellesu, a 1998. sjedište udruženja premješteno je u Prag. ETTFA na svim turističkim sajmovima ima svoj izložbeni prostor na kojem daje informacije posjetiteljima, novinarima, distribuira podatke o članicama i promovira ne samo spomenuto udruženje, već djeluje kao središnje mjesto komunikacije i centar za
93
Eurocontrol povratne informacije od strane izlagača i posjetitelja. Članovi ETTFA sastaju se kvartalno. Eurobolsa, turistički sajam samo za europske kupce; organizira se od 1991. godine i to uvijek u drugom gradu Meksika. Eurocontrol', europska organizaciju za kontrolu zračnog prometa, osnovana
Eurocontr ol 1960. godine. U početku Eurocontrol je regulirao samo prometovanje zrakoplova na visinama iznad 20 000 ft koje je zbog povećane potražnje za uslugama zračnog prometa i pojave brzih mlaznih zrakoplova postalo sve teže kontrolirati u okviru postojeće organizacije kontrole letenja^ Zemlje članice ECAC-a shvatile su da je nužno uskladiti rad postojećih nacionalnih kontrola letenja te razviti tehničku specifikaciju za razvoj jedinstvenog sustava kontrole letenja koji bi mogao kontrolirati protočnost odvijanja-zračnog prometa iznad svih zemalja članica ECAC-a. Uvođenje takvog sustava bilo je predviđeno za 21. stoljeće. Problemi s kojima se susrela europska kontrola letenja krajem 80-ih godina doveli su do usvajanja plana o harmonizaciji europskih kontrola letenja koji je trebao pridonijeti smanjenju kašnjenja zrakoplova. Određeni rezultati su postignuti, no harmonizacija nije otklonila nedjelotvorne koridore; slabe letove, niti zamijenila neadekvatnu opremu u nekim zemljama i nije riješila problem povećanog, prometa koji se očekuje nakon 2000: godine. euroček (engl. Eurocheque, njem. Euro-scheck), vrsta čeka za koji banke i kreditne ustanove koje ga izdaju jamče (garantiraju) da će ček naplatiti uz predočenje (prezentaciju) čekovne (garantne) kartice banci prema uvjetima dogovorenim u sustavu euročeka. Glavna je značajka tog načina plaćanja u tome što su 1 za isplatu Čeka potrebna dva instrumenta (isprave): ček i čekovna (garantna) kartica, jer je Ček'bez garantne kartice nenaplativ. Turistički i robni promet nametnuo je potrebu za ujednačavanjem tog instrumenta
94
euro plaćanja, pa su na inicijativu Udruženja njemačkih banaka 1969*Jgodine u Frankfurtu stvoreni zajedničldnivjetićuroČeka (ček mora . sadržavati .stilizirana ;s!ova "EC", rok važnosti na kartici ne smije biti prekoračen, naziv novčanog zavoda, broj računa i potpis stavljen na eurokarticu i euroček moraju biti isti, ček mora biti datiran s oznakom mjesta gdje je emitiran, broj garantne kartice mora se ubilježiti na poleđini čeka itd.). U ovom sustavu plaćanja građani zemalja uključenih u sustav mogu uz predočenje euročeka i eurokartice podizati devize u bilo kojoj zemlji, odnosno plaćati robu, račune i druge usluge, ponajprije turističke (hotelske i si.). Sva plaćanja oslobođena su bilo kakvih pristojba ili dodatnih troškova, ne samo kad se radi o izdavanju nego i pri honoriranju euročeka kod banke ili davaoca usluga. (Kod kreditnih kartica trgovci i ostali davaoci usluga plaćaju određeni postotak od obavljenog prometa posredstvom takvih kartica.) Euroček se razvio jer pruža korisnicima određene prednosti, kao što je npr. mogućnost da se svojim čekovima koriste u različitim zemljama i valutama i da plaćaju izravno čekovima; zatim, ti čekovi nisu unaprijed utvrđeni apoenima, jedino ne smiju prijeći određenu utvrđenu svotu, isplate čekova su osigurane garancijama banaka itd. Osim tih čisto "čekovnih" prednosti, sustav euročeka teži i k drugim ciljevima, kao što je stvaranje zajedničke europske monete, a pomoću euročeka, barem u području plaćanja, prevladavane su mnoge granice između pojedinih država. Vlasnik čekovne knjižice, popunjava euroček
curo tako što unosi nadnevak i mjesto izdavanja, oznaku korisnika,iznos ivalutu na koju ček glasi i stavlja svoj potpis koji mora odgova-■.. rati onome na garantnoj kartici. Nadnevak izdavanja ne smije biti kasniji od datuma do kojeg vrijedi garantna kartica, a svota ne smije prijeći visinu utvrđenu u garantnoj kartici. Za prezentaciju ot-kupljenih.čekova banci trasatu važi rok od 20 dana od dana izdavanja. euro (EUR), novčana jedinica Europske unije, čije je uvođenje počelo 1.1.1999. a treba završiti početkom 2002. Europski sustav središnjih banaka (ESCB) trebao bi najkasnije 1. I. 2002. pustiti banknote i kovanice eura u optjecaj, a najkasnije Šest mjeseci od tog dana trebao bi biti završen proces zamjene nacionalnih valuta u euro. Euromonitor, kontinuirano i usporedivo istraživanje europskih turističkih tržišta s najvažnijim podacima o putovanju Europljana starijih od 14 godina. Provodi se od 1988. godine. U 1998. godini istraživanje se provodilo u Austriji, Bjeloru-siji, Belgiji, Bugarskoj, Danskoj, Češkoj, Islandu, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Letoniji, Litvi, Luksemburgu, Mađarskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj, Švedskoj, Švicarskoj, Španjolskoj, Turskoj i Ukrajini. Istraživanje provodi IPK International - World Travel Monitor Company sa sjedištem u Miin-chenu. -* IPK. Euro-Pow Wow, turistički sajam za turistička putovanja u SAD koji se specijalno priređuje za europske
95
europski kulture
grad
turoperatore. Prvi takav sajam održan je 1990. godine u Parizu. Europska nagrada za turizam i okoliš (engl. European Prize for Tourism and Development), nagrada koju je 1995. uspostavila Europska komisija kako bi poticala postizanje ravnoteže između turizma i okoliša. Nagrada se dodjeljuje destinaciji koja najinovativnije i najdjelotvornije razvija turističku politiku koja poštuje okoliš. Europska unija (engl. European Union -EU, njem. Europäische Union - EU), europska ekonomska i politička integracija osnovana Rimskim ugovorom 1957. pod nazivom Europska ekonomska zajednica (EEZ), a od 198693. nosila naziv Europska zajednica (EZ). Cilj udruživanja članica bio je postupna i u kasnijoj fazi potpuna gospodarska integracija, gdje bi se sustavom mjera ekonomske politike osigurao harmoničan razvoj tih zemalja. Visok opći i individualni standard ostvario bi se postupnim ali vremenom i potpunim ukidanjem carina u međusobnoj trgovini, ukidanjem kontingenata u izvozu i uvozu, slobodnom cirkulacijom rada i kapitala, uvođenjem zajedničke monetarne politike, koordinacijom razvoja prometnog sustava, zajedničkom politikom odnosa prema trećim zemljama, usklađivanjem socijalne, agrarne i investicijske politike i dr. Europska je unija ekonomska organizacija nadnacionalnih obilježja, čije su članice danas Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Irska, Danska, Grčka, Španjolska, Portugal, Austrija, Švedska i Finska. Kao integracija Europska unija najsnažnija je trgovinska sila svijeta, budući da kontrolira oko 40% ukupne svjetske trgovine. Ujedno je to i najsnažnije emitivno ali i
receptiv-no turističko tržište svijeta, gdje su posebno značajne turističke velesile kao što su Francuska, Italija, Njemačka, Velika Britanija, Austrija, Grčka i Portugal.
europski grad kulture (engl. European city of culture, njem. europäische Kulturstadt), prestižni naziv i titula koju dobije grad u sklopu politike Europske unije na promicanju i izgradnji europskih kulturnih itinerera, te senzibiliziranju javnosti
za problematiku očuvanja europske kulturne baštine te njezine uporabe za kulturni turizam. Do danas je taj počasni naslov steklo dvanaest gradova, a svaki koji kandidira za taj naslov mora znatno obnoviti svoju povijesnu i kulturnu baštinu, te
osigurati najvišu razinu kulturne turističke ponude tijekom tog perioda. Na tom zadatku angažirani su brojni mediji i udruženja, te velika financijska sredstava za obnovu i izgradnju. Neki od gradova kulture ili "kultur-
europski grad kulture
ne prijestolnice" Europe bib' su Edinburgh, Rotterdam, Luxembourg, Kopenhagen. Eurostar, naziv vlaka velike brzine koji povezuje gradove London (Waterloo), Pariz (Gare du Nord) i Bruxelles (Gare de Midi). Cijelu rutu Eurostar prevali za 3 sata i 15 minuta. Vlak čini kompozicija od 18 vagona ukupnog kapaciteta 794 mjesta. Postupak s putnicima nalikuje onom u zračnom prijevozu (obaveza rezervacije unaprijed, čekiranje prtljage, ukrcavanje 30 minuta prije polaska vlaka, sigurnosne kontrole prije ulaska u vlak, itd.). Eurotunel (engl. Eurotunnel, Channel Tunnel, njem. Eurotunnel), ime tunela između Velike Britanije i Francuske, koji je za promet otvoren 1994. godine. Vlade dviju zemalja dale su tunel na upotrebu britanskofrancuskoj korporaciji na osnovi 65godišnje koncesije. Sustav željeznica spaja terminale Co-quelles pokraj Calaisa i Folkestone u Kentu i to u tri vrste prometa: le shuttle, u vlasništvu Eurotunela, služi za prijevoz automobila i autobusa; specijalni "shuttles", u vlasništvu Eurotunela, za prijevoz teretnih motornih vozila; vlakovi za prijevoz robe i putnika u vlasništvu nacionalnih željeznica Velike Britanije (BR), Francuske (SNCF) i Belgije (SNCB). evidencija izgubljeno - nađeno (engl, lost and found office, njem. Fundbüro), evidencija hotelskog domaćinstva o izgubljenim i zaboravljenim stvarima gostiju, koje su pronađene nakon njihova odlaska iz hotela; sadrži osim opisa stvari mjesto i datum pronalaska, te, ako je
96
Expo
poznato, puno ime i adresu gosla; vraćaju se gostu na njegov zahtjev, a u pravilu hotel ih čuva godinu dana. exchange office -* mjenjačnica. Expo (engl. Universal Exposition), Svjetska izložba, međunarodna izložba na kojoj se predstavljaju gospodarska, kulturna i znanstvena dostignuća zemalja sudionica; to je Često i velika turistička priredba na kojoj se predstavljaju države s nekom posebnom temom. Mjesta održavanja mijenjaju se, a sama izložba nije redovita. Prva svjetska izložba održana je 1851. godine u Londonu, a nakon toga uslijedili su uglavnom drugi europski gradovi domaćini (Beč, Amsterdam, Torino, Pariz i dr.). Na Svjetskoj izložbi 1998. godine u Lisabonu prvi put se, vrlo uspješno, predstavila i Republika Hrvatska.
F, osnovna slovna oznaka za prvu klasu prijevoza (first class) u zračnom prometu. Osim slova F koriste se i druge slovne oznake: A - za putovanje u prvoj klasi po umanjenoj cijeni, tj. cijeni s popustom (first class discounted), te P - za pu-
tovanje u prvoj klasi s nadoplatom (first class premium). F&B (food and beverage) -*■ HIP. facultas alternativa (engl. alternative obligation, njem. Ersetzungsbefugnis, Alternativverpflichtung), obveza kod koje dužnik duguje samo jednu činidbu, ali mu je dopušteno osloboditi se obveze ispunjenjem neke druge određene činidbe. Tako, primjerice, u slučaju prekomjernog oštećenja strana protiv koje je uperen zahtjev za poništenje ugovora ima pravo ponuditi dopunu do prave vrijednosti i ugovor će tada ostati na snazi. Te njezine ovlasti nazivaju se alternativnim ovlastima i njima se dužnik može koristiti dok vjerovnik u postupku prisilnog izvršenja ne dobije potpuno ili djelomično predmet obveze. Kod ove obveze, dakle, dužnik duguje ispunjenje jedne određene činidbe, samo je ta činidba predmet obveze in obligationet ali je on ovlašten ispuniti obvezu ispunjenjem bilo te činidbe, bilo neke druge određene činidbe. Prema tome, kod facultas alternative u pogledu ispunjenja - in solutione, imamo više činidbi, ali je dužnik ona strana koja odlučuje koju će
F od tih Činidaba ispuniti. Nastajanjem facultas alternative dužnik je, pored toga Što je preuzeo obvezu ispuniti činidbu koja je određena kao predmet obveze, dobio i ovlast da obvezu ispuni ispunjenjem druge činidbe, postavljene u drugoj liniji. Ova ovlast ide u prilog samo dužniku i stoga vjerovnik nema pravo tražiti neke od činidaba koje su postavljene u drugoj liniji. Sukladno tome, ako ispunjenje činidbe postane nemoguće bez dužnikove krivnje, obveza se gasi. Ukoliko je, pak, činidba postala nemogućom dužnikovom krivnjom, vjerovnik može tražiti samo naknadu štete, ali se dužnik može osloboditi obveze na naknadu štete ispunjenjem Činidbe na koju je, kao alternativnu, ovlašten. Alternativno ovlaštenje moguće je na strani vjerovnika, ako je tako ugovoreno ili predviđeno zakonom. Sastoji se u tome da vjerovnik može umjesto dugovane činidbe zahtijevati od dužnika neku drugu činidbu (fakultativna tražbina). Facultas alternativa nastaje, u pravilu, ugovorom, ali može nastati i na
europski grad kulture temelju zakona, odnosno family plan -*■ cijena.
96 oporuke,
Expo fango (engl. fango, njem. Fango), ljekovito blato.
farma (engl. farm, njem. Farm), veći , ju poljoprivredne kulture ili stoka. poljoprivredni posjed na kojem se određe Obično je orijentacija na manji uzgajane
farma
broj kulture ili uzgoja stoke (specijalizacija). Farme još karakterizira izdvojenost i svojevrsna osamljenost te okup-ljenost posjeda. Farme i farmerski način života zbog niza posebnosti izazivaju interes turista, posebice u SAD, Argentini, Urugvaju i Španjolskoj; sve su više dio turističke ponude tih zemalja. fast food -* objekt brze prehrane, fauna (engl. fauna, njem. Fauna), životinjski svijet. faze istraživanja tržišta (engl. market re-search stages, njem. Marktforschungs-phasen), koraci kroz koje treba provesti proces istraživanja tržišta. Cjelokupni proces istraživanja tržišta najčešće se strukturira u sljedeće faze: analiza situacije, neformalno istraživanje, planiranje formalnog istraživanja, prikupljanje podataka, obrada i analiza podataka, interpretacija podataka, izrada izvještaja. Analiza situacije faza je u kojoj se identificira problem koji inducira potrebu za istraživanjem. Glavni izvor informacija jesu podaci poduzeća, razne publikacije, ranije analize i si. Cilj je neformalnog istraživanja definiranje hipoteza za istraživanje kao i dobivanje daljnje predodžbe o tržišnoj situaciji. Da bi se ostvarili ti zadaci, potrebno je provesti neformalno istraživanje usmjereno na sve relevantne činitelje na tržištu (kupce - potrošače, posrednike u kanalima distribucije, stručnjake). Planiranje formalnog istraživanja najhitnija je faza u cjelokupnom procesu istraživanja i u njoj se utvrđuje: svrha i ciljevi istraživanja, vrste i izvori podataka koji će se prikupljati, način prikupljanja primarnih podataka, vrste uzorka za
98
felj tonsko oglašavanje
ispitivanje, operativni plan i proračun istraživanja. Prikupljanje podataka postupak je korištenja sekundarnih i primarnih izvora podataka (istraživanje na terenu korištenjem metoda ispitivanja, promatranja i eksperimenta). Obrada i analiza podataka faza je u okviru koje se provode postupci sređivanja, kodiranja prikupljenih podataka, testiranja uzorka, izrada tablica, formuliranja statističkih zaključaka. Interpretacija podataka posao je sinteze svih analitičkih elemenata koji su relevantni sa stajališta donošenja ispravne poslovne odluke. I konačno izrada izvještaja predstavlja prezentaciju cjelokupnog istraživanja u pisanoj formi pogodnoj za korištenje donositelju odluka. faze razvoja novog proizvoda (tngl.phases ofnew product development, njem. Entwicklungsphasen eines neuen Produktes), sekvence u okviru kojih se odvija razvoj novog proizvoda. Cjelovit proces planiranja i razvoja novog proizvoda za tržište može se strukturirati u sljedeće faze: prikupljanje ideja za planiranje i razvoj proizvoda, obrada ideja i stvaranje pretpostavki o mogućnosti i opravdanosti daljnje obrade i konkretizacije prijedloga, analiza tržišta za novi proizvod, razvoj proizvoda, testiranje proizvoda, lansiranje i komercijalizacija novog proizvoda. Ovaj opći obrazac razvoja novog proizvoda ne vrijedi u punoj mjeri kad je posrijedi razvoj turističkog proizvoda. Kad je riječ o novom hotelu ili novom prijevoznom sredstvu, faza testiranja proizvoda gotovo je isključena. Faza uvođenja proizvoda na tržište javlja se nešto
feljtonsko oglašavanje
ranije u redosljedu procesa, ali razdoblje od usvajanja ideje do uvođenja traje obično nešto duže od onog kod industrijskog proizvoda. feasibility studies analize izvedivosti. FEG (akr. od fr. Federation Europenne des AssociatonS des Guides Touristiques), Europsko udružnje turističkih vodiča. Sjedište u Bruxellesu. felj tonsko oglašavanje (njem. Feuilletonwerbung), temelji se na feljtonu (podlis-tku) kao oglašivačkom sredstvu. Poruka se prenosi u obliku novinskog članka koji ima popularnoznanstveni, literarni i pripovjedački karakter. Najčešće je riječ o reportažama koje su živo i duhovito sastavljene, bogato ilustrirane i pružaju informacije o proizvođaču, proizvodu, poslovnom događaju, turističkom mjestu, doživljaju i si. Turističke reportaže trebaju biti bogato ilustrirane zanimljivim fotografijama mjesta, ljudi i običaja o kojima se u reportaži piše. Objavljuju ih reprezentativni turistički časopisi i revije, fen (njem. Föhn), topao i suh vjetar koji se spušta niz sjeverne padine Alpa. Nastaje u situaciji kad je u Padskoj nizini visok tlakzraka, a sjeverno od Alpa nizak. Zbog naglog povišenja temperature snijeg se brzo otapa, pa su u tim danima učestalija rušenja lavina. Kod turista taj vjetar izaziva nelagodu, posebice što djeluje na sušenje sluznice i dr. FESPO (akr. od njem. Ferien-, Sportund Friezeilmesse), Sajam odmora, sporta i slobodnog vremena, prvi put održan u siječnju 1991. godine u Zürichu. Sajam je namijenjen širokoj publici, a sudjeluju izlagači iz raznih
99
Fisherov idealni indeks
turističkih regija i mjesta, turističke agencije, nositelji turističke ponude i druge turističke institucije. FFPs (engl, frequent flyer programmes; frequent user programmes) -*■ klubovi zrakoplovnih kompanija. F1A (akr. od fr. Federation Internationale de fAutomobile), Međunarodno automobilsko udruženje. Sjedište u Parizu. Fidelio -»■ Micros-Fidelio. FIJET (akr. od fr. Federation Internationale des Joumalistes et Ecrivains du Touris-me), Međunarodno udruženje turističkih novinara. Sjedište u Parizu. FIM (akr. od engl, flight interruption manifest) -> obrazac o prekidu leta/putovanja. First Choice, treći po veličini turoperator na britanskom tržištu. Osnovan 1973. godine pod imenom Owners Abroad. Svoje današnje ime nosi od proljeća 1994. godine. U svom vlasništvu ima nekoliko turoperatora u Velikoj Britaniji, Kanadi i Irskoj, Čarter-zrakoplovnu kompaniju Air 2000 (osnovana 1987.) te lanac turističkih agencija Travel Choice. Glavno sjedište: Crawley, Velika Britanija. U posljednjih 10 godina na odmore u organizaciji ovog turoperatora putovalo je preko 20 milijuna ljudi. Zapošljava preko 3 000 ljudi. Fisherov idealni indeks (engl. Fisher's Ideal Index, njem. Fischers Idealindex), geometrijska sredina dvaju skupnih indeksa: jednog raČunanog prema Laspeyre-su i drugog računanog prema Paascheu. Fisherov idealni indeks cijena računa se:
farma
<*-------&---------100 li-i
.--i
/=l,2,-,n. gdje yzlpt Fisherov idealni indeks cijena, pit cijene tekućeg razdoblja, p\o cijene baznog razdoblja, qu količine tekućeg razdoblja, q,o količine baznog razdoblja. Fisherov idealni indeks količina računa se: ~* i X<7^,
.-I
t = \,2,-,n. gdje je Ipt Fisherov idealni indeks cijena, Pit cijene tekućeg razdoblja, pio cijene baznog razdoblja, qn količine tekućeg razdoblja, q® količine baznog razdoblja. Ovi indeksi nazivaju se idealnim jer u najvećoj mjeri zadovoljavaju teorijske i matematičke testove (test vremenske reverzibilnosti, test faktorske reverzibil-nosti, test cirkularnosti). Zajedno s drugim vrstama indeksa nalaze Široku primjenu u znanstvenim i istraživačkim kao i praktičnom radu turističkih, hotelijerskih i ugostiteljskih subjekata. -»■ indeksi. fitness, označava sposobnost, zdravlje, dobru kondiciju, dobru tjelesnu sposobnost ("biti fit", tj. biti u dobroj psihofizičkoj kondiciji). TJ razvijenim zemljama fitness je danas izuzetno važan sadržaj tjelesnog vježbanja. Koriste ga gotovo sve populacije, od djece do ljudi treće životne dobi, i u vrhunskom sportu i u rekreaciji. Zbog toga se osnivaju brojni fitness centri, posebno u većim gradovima. Primjerice danas u Njemačkoj postoji viSe od 10 000 privatnih fitness centara s nekoliko milijuna korisnika. 1 u Hrvatskoj ovaj sadržaj ima velik broj korisnika - procjenjuje se da u
98
felj tonsko oglašavanje nas ima više od 100 fitness centara u kojima stalno ili povremeno vježba oko 20 tisuća osoba. S obzirom na rastuću potražnju za fitnessom i u turizmu se razvijaju fitness centri. Obično se grade uz hotele, turistička naselja, u gradu, a najčešće su u privatnom vlasništvu. Veličina fitness centra u Hrvatskoj obično se kreće 100-200 m2. Fitness centri su opremljeni suvremenim spravama i opremom za vježbanje, te pratećim sadržajima za rekreaciju i opuštanje (sauna, solarij, masaža, salon za uljepšavanje i dr.). Fitness je vrlo pogodan sadržaj za rekreaciju turista, jer pruža brojne mogućnosti rekreacije i aktivnog odmora, a ne zahtijeva puno prostora. FITUR (šp. Institución Ferial de Madrid), Međunarodni turistički sajam u Madridu. Održava se svake godine krajem siječnja. Prvi sajam održan je 1981. godine. FITUR spada među prvih pet najvećih turističkih sajmova u svijetu. Njegove posebnosti su otvaranje sajamskog prostora za nove inicijative u turizmu, poput FITUR ACTIVE na kojem izlagači daju ponude vezane uz kulturu, prirodu i pustolovine/doživljaje ili FTTUR KNOW-HOW koji turističku branšu upoznaje s posljednjim dostignućima u tehnologiji i znanjima koja se mogu primijeniti u praksi. FIYTO (akr. od engl. Federation of International Youth Travel Organizations), Udruženje međunarodnih organizacija za putovanja mladih sa sjedištem u Kopenhagenu. Glavni je cilj promocija turističkih putovanja za mlade te širenje horizonata mladih ljudi kroz putovanja, učenje jezika, upoznavanje s drugim kulturama i slično. FIYTO je postala jedna od najvećih i najutjecajnijih organizacija
feljtonsko oglašavanje u domeni putovanja mladih i studenata. Ima 245 članica u 54 zemlje svijeta. FIYTO nudi posebne karte za putovanja mladih na temelju kojih je moguće dobiti popuste kod prijevoznih organizacija, smještajnih objekata, muzeja i drugih kulturnih ustanova i slično. fizička distribucija (engl, physical distribution, njem. physische Distribution), uključuje planiranje, primjenu i kontrolu fizičkih tokova proizvoda od mjesta nastanka (proizvodnje) do mjesta uporabe da bi se zadovoljile potrebe kupaca. Fizička distribucija obuhvaća više aktivnosti od kojih su najvažnije: predviđanje prodaje, planiranje distribucije, upravljanje zalihama, obrada narudžbi, pakiranje, skladištenje u tvornici, otprema, vanjski transport, skladištenje na terenu i usluge kupcima. Cilj je fizičke distribucije dotur pravih dobara na prava mjesta, u pravo vrijeme a uz najniže troškove. fjord (engl, fiord, njem. Fjord), norveški naziv za dugačke, uske te vrlo duboke morske zaljeve, strmih stijena. Fjordovi su nastali radom ledenjaka. Zbog svojih impresivnih oblika i izgleda, turistički su mamac nordijskih zemalja. FKK (akr. od njem. Freikoerperkultur), u doslovnom prijevodu slobodna kultura tijela. Često se poistovjećuje s nudiz-mom, naturizmom. flora (engl, flora, njem. Flora), naziv za biljni pokrov s obzirom na sastav vrsta. flota (eng\. fleet, njem. Flotte), sve brodovlje neke države, ratno ili trgovačko, skup brodova određen za neku svrhu (ribarska flota i si.), skup zrakoplova neke zrakoplovne kompanije i si.
99
Fisherov idealni indeks flotila (engl, flotilla, njem. Flottille), skupina malih brodova, ratnih, ribarskih i dr. Kod turističkog jedrenja flotilu čini skupina od 10 do 12 jedrilica (brodica) sličnih veličina i karakteristika koje iznajmljuju turisti i na kojima plove sami bez skipera. Na čelu flotile je vodeća jedrilica sa skiperom i strojarom, a vrlo često i hostesom. Skiper svakog jutra obrazlaže plan plovidbe za taj dan, a strojar je na jedrilici za slučaj potrebe popravka neke od jedrilica iz sastava flotile te asistira skiperu kad je to potrebno. Hostesa daje klijentima sve ostale dodatne informacije i rješava tekuće probleme. fluktuacija (engl fluctuation), kolebanje i mijenjanje gospodarskih pojava, odnosa i procesa, odnosno gospodarske aktivnosti društva i njegovih članova. Razlikuje se fluktuacija nekoga određenoga gospodarskog fenomena (cijena, radne snage, ponude, potražnje, zaposlenosti itd.) od fluktuacije ukupne društvene gospodarske aktivnosti. Mnoge sezonske fluktuacije posve su normalan i neizbježan pratitelj gospodarske aktivnosti društva (dozrijevanje poljoprivrednih proizvoda, sezonska potražnja turističkih usluga). Fly & Cruise -+ turistički aranžman. Fly & Drive -*■ turistički aranžman. Fly & Rail -*■ turistički aranžman. folklor (engl, folklore, njem. Volkskunde), narodna umjetnost, narodne starine, običaji, svetkovine, mitovi, vjerovanja, pjesme i priče. Često se svodi na narodne pjesme i plesove ili na slikovite narodne nošnje. Iznimno je važan element u kulturnoj ponudi neke destinacije. fond slobodnog vremena (engl, free time, njem. Freizeitvorrat, zur
farma Verfügung stehende Freizeit), ukupan broj dana u jednoj godini u kojem pojedinac ima pravo ili mogućnost odmarati se. Posebno je to važno za radno aktivno stanovništvo, jer to vrijeme oslobođeno od rada pojedinac može upotrijebiti na različite načine, od potpunog odmaranja do dodatnog obrazovanja, sportskih i drugih aktivnosti, te uključenja u turistički život. Različite kategorije stanovništva imaju i različit fond
98
felj tonsko oglašavanje slobodnog vremena. Tendencija je njegova Širenja u cijelom svijetu i kod svih kategorija stanovništva. Zbog toga je sve više nastojanja da se ovo vrijeme iskoristi planirano i organizirano, Što u konačnici dovodi u pitanje izvornu ideju vremena oslobođenog od rada. Dijelimo ga na dnevni, tjedni (vikend) i godišnji fond slobodnog vremena. forinta (forint, HUF), novčana jedinica Madžarske, dijeli se na 100 filira.
feljtonsko oglašavanje formulami ugovori (engl. form contracts, njem. Formularvertrage), takvi ugovori koji se sklapaju prema unaprijed pripremljenim obrascima (formularima). Formularno pravo razvilo se u težnji da se pojednostavni poslovanje, jer se pomoću unaprijed pripremljenih formula-ra mogu izbjeći dugi pregovori, pogotovo ako je sadržaj ugovora u velikoj mjeri isti, kao Što je u slučajevima kada se ugovori masovno sklapaju. Oblici u kojima se pojavljuje formularno pravo jesu opći
99
Fisherov idealni indeks uvjeti poslovanja, -* tipski (standardni) i -* adhezijski ugovori (po pristupu), te razne klauzule (termini). Iako su navedeni oblici forraularnog prava slični - budući da svaki uključuje obrazac (formular) po kojemu jedna strana stalno sklapa ugovore s neodređenim brojem suugovaratelja i u većoj ili manjoj mjeri dopušta, ili uopće ne dopušta, odstupanje od formulacije u obrascu, oni se razlikuju po svojim • značajkama i pravnim učincima. Prete-žan dio turističkih ugovora sklapa se po-
formulami ugovori
moću obrazaca ugovora, s tim da ih ovisno o položaju na tržištu i veličini i renomeu predlagatelja sastavljaju ili putnička agencija ih hotelijer, fosili (engl. fossils, njem. Fossil), organski ostaci biljaka ili životinja koji su ostali sačuvani u stijenama za vrijeme taloženja u geološkoj prošlosti. Na osnovi fosilnih ostataka (nalazišta) moguće je odrediti apsolutnu i relativnu starost nekog sloja. frakcija izbora (englfraction ehoice, njem. Auswahlquote), označava proporciju jedinica osnovnog skupa izabranih u uzorak. U upotrebi su još nazivi kvota ili stopa izbora. Recipročna vrijednost frakcije izbora zove se interval izbora ili korak izbora. U uzoračkoj analizi osobito je važno razlikovati dva karakteristična slučaja: prvi kada je frakcija izbora manja od 0.05 (/ < 0.05) i drugi kada je frakcija izbora veća ili jednaka 0.05 (/£0.05). U metodološkim materijalima Državnog zavoda za statistiku daje se razrađen pregled upotrebe pojedinih uzoraka u turističkim istraživanjima. franak (h.franc), novčana jedinica Francuske (FRF) i brojnih zemalja: Andora (FRF), Belgija (BEF), Benin (CFA franak, XOF), Burkina Faso (XOF), Bu-rundi (BIF), Čad (CFA franak, XAP), Džibuti (DJF), Ekvatorska Gvineja (XAF), Gabon (XAF), Gvineja (GNF), Kamerun (XAF), Komori (KMF), Kongo (XAF), Lihtenštajn (švicarski franak, CHF), Luksemburg (LUF), Madagaskar (MGF), Mali (XOF), Monako (FRF), Niger (XOF), Obala Bjelokosti (XOF), Ruanda (RWF), Senegal fXOF), Srednjoafrička Republika (XAF), Švicarska (CHF) i Togo (XOF). Od 1795. uveden u Francuskoj kao
102
funkcija ponude novčana jedinica. Od 1865. francuski franak postaje međunarodna valuta (Latinska monetarna unija), ali poslije I. svjetskog rata gubi to značenje na račun švicarskog franka. Franak se dijeli na 100 santima.
Frankfurtska tabela (engl. Frankfurt table, njem. Frankfurter-Tabelle), lista najčešćih manjkavosti u izvršenju ugovora između organizatora putovanja i klijenta s postotkom naknade koju je u takvim slučajevima turoperator dužan isplatiti klijentu u odnosu na visinu cijene plaćena paket-aranžmana. Frankfurtsku tabelu izradio je Državni sud u Frankfurtu na temelju sudske prakse u rješavanju sporova između turoperatora i klijenata. Postotak naknade uključuje odštetu, a to je naknada u visini plaćene i primljene usluge te naknadu štete za "izgubljeno zadovoljstvo" jer klijent nije dobio ono što je platio i zbog toga mu je uskraćeno očekivano zadovoljstvo. franšizing poslovanje (engl. franchising, njem. Franchising) -* ugovor o franši-zingu. frekvencija (engl. frequency, njem. Frequenz), učestalost letenja neke zrakoplovne kompanije između mjesta A i mjesta B. Veća učestalost letenja između dva odredišta pridonosi povećanju ukupne kvalitete usluge zračnog prometa neke kompanije i vrlo je često njezina komparativna prednost pred konkurentskim zrakoplovnim kompanijama. front office -► prijamni odjel. FUAAV -v UFTAA. fully booked, ili closed out, engleski izrazi za potpunu popunjenost ili
103
runkeya ponude
rezervira-nost kapaciteta u objektu.
smještajnog
fumarole (engl. fumarole, njem. Fumarole, Vuikandampfquelle), mjesta u vulkanskim područjima na kojima izbijaju vrući plinovi, medu kojima prevladava vodena para. funkcija ponude (engl. suppfy funetion, njem. Funktion des Angebots), ekono-metrijski izraz međuzavisnosti ponude i cijena. Opći oblik funkcije ponude glasi ?
G=J G >.Pi.p2."-.P*;?.9i.ft."-.ft) gdje je Qi oznaka za funkciju ponude, p označava cijenu proizvoda X, pi, pz—, pk cijene ostalih proizvoda od kojih zavisi ponuda, qi, qz—> (Jk faktori koji su vezani za tehničko-tehnološke uvjete proizvodnje. Funkcija ponude može imati različite analitičke oblike (linearni, parabolični, potencijski, eksponencijalni, logaritamski Ltd.). funkcija potražnje (engl. demand funetion, njem. Funktion der Nachfrage), ekono-metrijski izraz međuzavisnosti potražnje i cijena. Opći oblik funkcije potražnje glasi Qi=F(p>P\>p2>~>Pk'4>q2>->qk) gdje je Qi oznaka za funkciju potražnje, p označava cijenu proizvoda^,/?/« pz ■•■> pk cijene ostalih proizvoda od kojih zavisi potražnja, qj, qz—,
funkega prosječnih troškova (T/Q) (engl. average costs funetion, njem. dureh-schnittliche Kostenfunktion), izražava ukupne troškove (T) po jedinici proizvoda u funkciji obujma proizvodnje (T). Iz funkcije prosječnih troškova može se odrediti razina proizvodnje za koju se postižu minimalni prosječni troškovi. U
funkcije turizma ekonomskim analizama funkcija prosječnih troškova može se koristiti kao kriterij optimalnosti.
funkcija ukupnih troškova (T) (engl. total costs funetion, njem. Funktion der Ge-samtkosten), ekonometrijski je izraz ovisnosti ukupnih troškova o veličini te produkcije (Q). Opći oblik funkcije ukupnih troškova glasi T =F(p,pi,Pi,---,plc;q,qvq2t—lqlc) gdje je T oznaka za funkciju ukupnih troškova, Q označava fizički obujam proizvodnje, cijene pi, pz ...,pk pojedinih faktora produkcije
formulami ugovori polifunkcionalnost i medufunkcionalna povezanost. 2^ato su mnogobrojni teoretičari i drugi turistički autori pokušali sistematizirati funkciju turizma, navodeći osnovne karakteristike svake funkcije. Tako se ove funkcije turizma mogu podijeliti u dvije
102
funkcija ponude potpuno različite skupine: 1. ekonomske funkcije (economic funetions) ili gospodarske funkcije, koje obuhvaćaju njegova djelovanja koja su usmjerena na izrazito gospodarske ciljeve i koja rezultiraju određenim gospodarskim učincima.
runkeya ponude Ti su ciljevi i učinci u pravilu povezani s dohotkom. Osnovni se gospodarski učinci ostvaruju na različitim razinama: a) gospodarski subjekt (turističko poduzeće) izravno uključen u pripremu i realizaciju
103
funkcije turizma
osnovne turistič-■ ke usluge, b) poduzeće komplementarnih djelatnosti posredno uključeno u ' turistički proces, c) ostala poduzeća i organizacije koje stvaraju opće uvjete za
funkcije turizma
odvijanje turističkog procesa i d) teritorijalno političke jedinice od razine turističkog mjesta i općine do razine turističke destinacije i zemlje, gdje se odvijaju pojedine faze turističkog procesa. Osnovni ekonomski učinci koji se ostvaruju razvojem turizma jesu: aktiviranje turističkih potencijala, omogućavanje turističkog privređivanja, zapošljavanje prometnih kapaciteta, zapošljava turističke i sukladne kapacitete, povećavanje zaposlenosti, aktiviranje nerazvijenih područja, povećavanje međunarodne razmjene rada i usluga, poboljšavanje devizne bilance, stimuliranje gospodarskih tokova među područjima i sudionicima turističkog procesa. Temeljne ekonomske funkcije turizma su multiplika-tivna, induktivna, konverzijska i razvojna funkcija. S gledišta svojih gospodarskih učinaka turizam valja tretirati kao područje međuzavisnog, komplementarnog i kompleksnog djelovanja brojnih funkcija, što ga karakterizira kao izrazitu polifunkcionalnu pojavu. Ono što je zajedničko svim različitim ekonomskim funkcijama turizma jesu turistička potrošnja kao njihov zajednički materijalni izvor i okvir te utjecaj na dohodak kao neposredni ih posredni gospodarski cilj. U vezi s djelovanjem turizma na dohodak razlikujemo funkcije: a) koje su povezane s cirkulacijom dohotka, odnosno preraspodjelom već stvorenog dohotka i b) one koje djeluju u smislu stvaranja novog, izvornog dohotka. Novije razdoblje turističkog razvoja pokazalo je da su ekonomske funkcije u suvremenim
104
F.D.R.
uvjetima ne samo postale neodvojive od ostalih, nego Čine jedan od najupadljivijih, a praktički i najvažnijih i najsloženijih odražaja i djelovanja turizma; 2. neekonomske funkcije razumijeva onu skupinu funkcija turizma koje vrše rekreacijsko i drugo s njima povezano djelovanje na same turiste i koje u pravilu ne teže postizanju gospodarskih ciljeva. Ove su se funkcije pod utjecajem istorodnih motiva prve pojavile u povijesnom smislu. Zato se i smatra da turizam ne može postojati bez neekonomskih motiva i funkcija. Na turiste ove funkcije mogu djelovati izravno ili neposredno (zdravstvena, zabavna, kulturna funkcija) i neizravno ili posredno (socijalna, politička, obrazovna funkcija). S obzirom na golemi broj aktivnih sudionika turističke potražnje, jasno je da ove funkcije ne djeluju samo na pojedinca nego i na društvo u qelini. Uostalom, već u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, najveći dio svijeta priznao je rekreaciju u najširem smislu riječi ne samo individualnom, već i društvenom potrebom, osiguravajući zakonodavnim i drugim mjerama pravo svim zaposlenim stanovnicima na plaćeni godišnji odmor i općenito mogućnost za što potpunije zadovoljenje ovih potreba. funta (engl pound, njem. Pfund), novčana jedinica Velike Britanije (GBP), Cipra (CYP), Egipta (EGP), Irske (IEP), Libanona (LBP), Sudana i Sirije (SYP). Britanska funta (pound sterling, funta sterlinga) je od najstarijih vremena engleska, odnosno britanska novčana jedinica. Vodeća je valuta do kraja I. svjetskog rata, kad je postupno počinje istiskivati američki dolar, koji ju je
posve zamijenio kao vodeća valuta nakon II. svjetskog rata. Dijeli se na 100 penija. F.U.R. (akr. od njem. Forschungsgemein-schafi Urlaub und Reisen), istraživačko udruženje osnovano u srpnju 1994. godine u Frarikfurtu/M s ciljem nastavka istraživanja turističkih kretanja, stavova, motiva i ponašanja njemačkih turista vezanih uz turistička putovanja koje je od 1970. godine sve do bankrota 1994. provodio Studienkreis fur Tourismus iz Starn-berga. F.U.R je nezavisno interesno udruženje domaćih i inozemnih korisnika spomenutog turističkog istraživanja u Njemačkoj. Sjedište mu je u Hamburgu.
GALILEO International -*■ rezervacijski računalni sustavi. garancija (engl. guarantee, njem. Garan-tie), u širem smislu temeljno pravilo trgovačkog prava prema kojem je prenositelj obvezan pribavitelju osigurati nesmetano i u punom opsegu korištenje prava koje mu je ugovorom prenio ili stvari koje mu je predao. U užem smislu, garancija je odgovornost za fizičke i pravne nedostatke (mane). Garanciju
ne smije mo miješ ati s jamst vom. Postoje tri osnov ne vrste garan cija: a) ponu dbena garan cija (tend er guara ntee), b) avans na garan cija i c) garan cija za dobro izvrše nje posla. Te su garan cije stvorene u među narod noj
trgovačkoj praksi u vezi s investicijskim radovima, i danas se još uvijek najčešće rabe. Postoje i razni oblici posebnih oblika garancija, npr. garancija punjenja kod ugovora o alotmanu znači obvezu putničke agencije na punjenje kapaciteta ugostitelja. Agencija nema prvo pravodobnim priopćavanjem o nemogućnosti popunjavanja kapaciteta otkazati ugovor u cjelini ili djelomično. Obveza je agencije platiti ugostitelju naknadu za neiskorišteni ležaj i dan u fiksnoj svoti (obično 5075% vrijednosti neiskorištenih usluga). Akcesoma garancija (nesamostalna) takva je kod koje je garancijska obveza banke ovisna o postojanju obveze temeljnog ugovora. Tu garanciju izdaje banka s naslova jamstva (bankovno
funkcije turizma
104
F.D.R.
G jamstvo) koje je uređeno trgovačkim (ili građanskim) pravom; zapravo se tu radi o institutu jamstva, jer se banka kao jamac obvezuje vjerovniku
(korisniku garancije) da će ispuniti ruzi za slučaj mogućeg stečaja obvezu dužnika (nalogodavca) ako to (zajedni organizatora putovanja (-*■ on ne učini. Samostalna garancija je ci) jamčevina). takva kod koje banka preuzima prema putnički garantirani nedolazak (engl. korisniku garancije samostalnu obvezu h guaranteed no-show) -*■ koja je u odnosu na dužnikovu obvezu agencija rezervacija sobe. iz glavnog ugovora odvojena i . U njega garantni polog (engl. guarantee samostalna. Na temelju samostalne svaka deposit, njem. Hinterlegung), garancije prema korisniku garancije, agencija unaprijed plaćena svota koju banka se obvezuje da će ispuniti ne uplaćuje putnička agencija plaća na ime obvezu dužnika (nalogodavca) nego određen potpune ili djelomične cijene svoju obvezu (bankovna garancija), u svotu usluga koje pruža hotelijer, a koja garancijski fond (engl. guarantee-fund, unaprije se oduzima od hotelskog računa njem. Garantiefonds), poseban fond za d koju ili se vraća putničkoj agenciji ako zaštitu putnika u mnogim europskim tu- primi od ona pravodobno otrističkim državama koji se nalazi pri ud- klijenta
garantni polog geografske serije106 kaže -+ agencijski ugovor o hotelskim uslugama. Kod svih -* ugovora o hotelskim uslugama svako plaćanje unaprijed, nije li izričito ugovoreno kao -*■ kapara, -* rezervacijska pristojba, -+ predujam i slično, bit će tretirano kao garantni polog. Visinu garantnog pologa kao unaprijed plaćene svote na ime dijela naknade za usluge u pravilu određuje hotelijer. Nije li hotelijer u potvrdi rezervacije naznačio visinu, nego samo obvezu putničke agencije da plati garantni polog, on odgovara vrijednosti zatraženih usluga za jednodnevni boravak, a u objektima sa sezonskim poslovanjem cijeni naručenih uslugaza tri dana boravka. U engleskom se pravu kod izvođenja investicijskih radova zadržani iznos naziva i retention money. garaža (engl. garage, njem. Garage) -*■ sadržaj hotela. gastronomija (engl. gastronomy, njem. Gastronomie), širi pojam od -*kulinar-stva, obuhvaća poznavanje jela, pripremanje jela, odabir pića i posluživanje gostiju. gate, prostori u kojima putnici koji su prošli kontrolu putovnica i obavili sve carinske formalnosti čekaju na ulazak u zrakoplov. GATS (akr. od engl. General Agreement on Trade in Services), Opći sporazum o trgovini uslugama, konačni sporazum Urugvajske runde koji je potpisan u travnju 1994. godine, a stupio je na snagu 1995. godine nakon ratifikacije u nacionalnim zakonodavstvima; stvorio novi okvir poslovanja za ključni sektor svjetskog gospodarstva uključujući i klauzulu najvećeg povlaštenja i preglednosti.
geografske serije Sporazum ne regulira samo prekogranično kretanje usluga već utječe i na poslovanje u cjelini pa je otuda njegovo značenje još veće. Glavne prednosti GATS-a za turizam ogledaju se u liberalizaciji međunarodne razmjene usluga. GATS stvara okvir za: a) proširenje pružanja turističkih usluga, b) olakšano kretanje ljudi vezanih uz spomenute usluge, c) globalni turistički razvoj.
GĐP (akr. od engl, gross domestic product) -* bruto domaći proizvod. gejziri (engl, geysers, njem. Geysir, Geiser), islandski naziv za topla vrela koja pod tlakom pare povremeno izbacuju toplu vodu. Termalni vodoskoci u vulkanskotrusnim zonama, npr. na Islandu, Novom Zelandu, u SAD i drugdje. generalna avijacija (engl, general aviation, njem. Allgemeine Luftfahrt), vrsta zračnog prometa koja se razlikuje od civilnog komercijalnog zračnog prometa i zračnog prometa koji se obavlja za vojne potrebe. U nju spadaju sljedeće vrste zračnog prometa: poslovni letovi, in-struktorski letovi, individualni letovi u privatne namjene, letovi za potrebe poljoprivrede, letovi za potrebe snimanja iz zraka, medicinski letovi i si. generalna havarija (engl, general average, njem. grosse Havane) -* havarija. ■ generalni ključ (engl, master key, njem. Universalschlüssel), ključ ih magnetska kartica koja omogućava ulazak ovlaštenim osobama u sve ili u pojedine hotelske prostorije. Postoji više vrsta generalnih
107 ključeva/kartica, čije korištenje se odobrava zaposlenicima prema njihovu stupnju ovlaštenja ulaska u pojedine hotelske prostorije. geografska oznaka podrijetla (engl, label of origin, njem. Ursprungsanschrift), podatak na proizvodu ih na njegovoj opremi koji priopćuje iz kojeg je područja proizvod, a u svijesti potrošača izaziva predodžbu da taj proizvod ima osobita svojstva upravo stoga što potječe iz određenog područja koje ima posebne klimatske i druge pogodnosti. Snažno je sredstvo promocije. geografske (prostorne) serije (engl, geog-raphic series), statistički nizovi nastali prostornim (geografskim) uređenjem promatranih pojava u datom radoblju ili trenutku. Turistička statistika u Hrvatskoj razvrstava turiste i ostvarena noćenja prema vrstama turističkih mjesta na glavni grad (Zagreb), kupališna mjesta, primorska mjesta, planinska mjesta, ostala turistička mjesta i neturistička mjesta, turisti i noćenja razvrstavaju se na domaće i inozemne posjetitelje, inozemni gosti se razvrstavaju prema zemljama porijekla, itd. geomorfološki turistički resursi (engl.geo-morphological tourist resources, njem. geomorphologische Ressourcen im Tou-rismus), sve reljefne raznolikosti i bogatstva površinskih i podzemnih oblika zemlje, nastali kao rezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenog modeliranja od zemljina postanka do danas. To su npr. planine i planinski lanci, vulkani,
globalizacija
klisure, kanjoni, polja u kršu, pećine, Špilje... GETS Marketing Co. -»■ rezervacijski računalni sustavi. glacijacija (engl. glaciation, njem. GlaziaL Eiszeit), prirodan proces koji uvjetuje stvaranje, nagomilavanje i održanje velikih ledenih masa na dijelovima Zemlje. Glacijacija se povremeno javlja u geološkoj prošlosti, npr. u kvartaru, per-mu, karbonu i dr. Pod pojmom glacijaci-je treba podrazumijevati i specifičan oblik razvoja reljefa pod utjecajem kretanja leda. Posebno značenje imala je glacijacija u izuzetno hladnim razdobljima u geološkoj prošlosti Zemlje, u tzv. ledeno doba. S obzirom na veličinu ledenog pokrova, položaj, izgled i sastav pojedinih zaleđenih područja, razlikujemo različite tipove glacijacije: ledeni pokrovi, planinska glacijacija i pijedmontski ledenjaci. U polarnim i vrlo visokim planinskim područjima glacijacija i danas snažno utječe na oblikovanje reljefa. glacijalna erozija (engl. glacial érosion, njem. Glazialerosion) -* erozija. glavna domaćica u zrakoplovu (engl. purser, flight director, njem. Chefstewardess) -*■ kabinska posada. glavni obrok (engl. the main meal, njem. Hauptmahlzeit) -* obrok. glavno jelo (engl. the main course, njem. Hauptgericht, Hauptspeise), odnosi se na slijed menija koji se sastoji u pravilu od mesnog jela; kod bogatih i vrlo bogatih menija postoji više mesnih jela, a glavno medu njima ističe se po načinu pripreme, dekoracijom, te posebnim estetskim dojmom.
garantni polog geografske serije106
geografske serije
glečer (engl. glacier, njem. Gletscher) ~* ledenjak. glina (engl. clay, njem. Lehm), sediment sastavljen od vrlo sitnih koloidnih čestica i različitih minerala, medu kojima prevladava kaolin. Kad se navlaži, glina je plastična i vododrživa. Služi kao sirovina za izradu Iončarske i porculanske robe, opeka i dr. globalizacija (engl. globalization, njem. Globalisation), u ekonomskom smislu znači porast međuovisnosti tržišta i proizvodnje u različitim zemljama kroz trgovinu dobrima i uslugama, slobodan protok kapitala, međunarodne strateške sporazume te različite oblike udruživanja i izmjene tehnologija. To je naziv za pristup prema kojem se, pod utjecajem brojnih čimbenika, cijeli svijet promatra kao jedinstveno tržište. Znači porast u međunarodnoj proizvodnji rada koja se postiže pomoću međunarodne fragmentiranosti proizvodnje i pretpostavlja efikasniju alokaciju resursa. Globalizacija se kao megatrend pojavila 90-ih godina. U turističkoj ponudi očituje se u pojavi dominirajućih globalnih zrakoplovnih kompanija, hotelskih lanaca, ruroperatora, u globalnim distribucijskim sustavima. Na potražnoj strani važni su Čimbenici globalizacije rastući dohodak i blagostanje društva, obrazovanje, nove motivacije i promjene životnog stila.
pristup nije bio dopušten zbog različitih zakonskih prepreka koje svoje korijene vuku iz regulacije zračnog prometa od strane države i njenih institucija. Zrakoplovne kompanije počele su međusobno bliskije surađivati, povezivati se na različite načine te kupovati udjele u drugim kompanijama. Trend takve vrste suradnje snažno je krenuo sredinom 80-ih godina i traje i danas u nesmanjenom intenzitetu. Niklo je mnoštvo novih komercijalnih, marketinških i globalnih udruženja koja i danas uspješno djeluju u dva osnova oblika: a) zajednički marketinški sporazumi zrakoplovnih kompanija bez vlasničkog udjela i b) udruženja zrakoplovnih kompanija zasnovana na vlasničkom udjelu. Najznačajnija globalna udruženja zrakoplovnih kompanija danas su ona koja predvode sljedeće kompanije: Lufthansa i njezini partneri United Airlines, Air Canada, Thai Airways International, SAS i Varig. Udruženje je poznato pod imenom "Star Albance"; Delta Air Lines i njezini partneri Swissair, Sabena i Austrian Airlines. Udruženje je poznato pod imenom "Atlantic Excellence"; British Airways i njegovi partneri American Airlines i Quantas; KLM i Northwest Airlines; Swissair i njegovi partneri Austrian Airlines, Sabena, AOM, TAP i Turkish Airlines. Udruženje je poznato pod imenom "The QuaJiflyer Group".
globalna udruženja zrakoplovnih kompanija (engl, global airline alliances, njem. globale Fluggesellschaften vereinigung, globale Allianzen (globale Untemehmens-verbindungen)), udruženja koja su nastala kao rezultat traženja načina da se zrakoplovne kompanije približe profitabilnim tržištima, na koja im
globalna zrakoplovna kompanija (engl. global carrier, njem. globale Fluggesellschaft), zrakoplovna kompanija koja je prisutna na ključnim svjetskim tržištima zračnog prometa, ima integriranu mrežu letova, znatan tržišni udio, jako domaće tržište, jasno izraženu korist globalizacije za svoje putnike, jaku bazu putnika i visok stupanj njihove lojalnosti te
107 zbog svoje pozicije globalne zrakoplovne kompanije može za razliku od drugih kompanija koristiti prednosti ekonomike obujma i opsega. globtroter (engl.globetrotter, njem. Weltenbummler), putnik koji putuje oko svijeta; "svjetski putnik", "svjetska skitnica", osoba obuzeta strašću putovanja po "bijelom" svijetu. GMT (akr. od engl. Greenwich Mean Time) -*■ svjetske vremenske zone. GNP (akr. od engl, gross national product) bruto nacionalni proizvod. godišnji odmor (engl, vacation, njem. Urlaub), plaćeni dio odmora kojim poslodavac priznaje pravo pojedincu na obnovu njegovih psiho-fizičkih i radnih sposobnosti. Dužina radnog dana i plaćenog godišnjeg odmora različito je riješena u pojedinim zemljama, s tendencijom da bude zakonski regulirana. Do prvih plaćanja odmora dolazi koncem 19. stoljeća najprije u Njemačkoj, a poslije u Engleskoj, Francuskoj i Švicarskoj. Prvi zakon o plaćenim godišnjim odmorima donesen je u Francuskoj 1936. godine. Going Places, drugi po veličini lanac turističkih agencija u Velikoj Britaniji, u čijem se sastavu nalazi više od 800 turističkih agencija. Vlasnik lanca je britanski turoperator Airtours. golf (engl, golf, njem. Golf), igra malim tvrdim loptama, odnosno drvenim ili željeznim kuglama koje se posebnim Štapovima tjeraju u jamicu preko raznih umjetnih zapreka što manjim brojem udaraca. Igralište za golf čini prostran valovit teren ispresijecan šumicama, potocima, jezerima, površine 20 - 60 ha, koji je podijeljen na 9 ili 18 dijelova, rupa. Svaka rupa sastoji se od početka (teeingground), travnate čistine ili staze za
globalizacija igru (fairway), prepreka (hazard) \ zelenila (green), na kome se nalazi jamica sa zastavicom. Preostali dio terena (Šumarci, grmlje, visoka trava) zove se rough. Dužina staze pojedinih rupa iznosi 100-500m, a svih 18 ukupno 4 000-6 5Q0 m. Opremu za igranje golfa čine loptice i najviše 14 štapova, koji se dijele na drvene (woods) i metalne (irons). Štapovi su međusobno različiti i označeni brojevima, a svaki ima posebnu namjenu ovisno o vrsti udarca, udaljenosti jamice i položaju loptice. Igra u golfu počinje udarcem s teeing-grounda. Nakon početnog udarca loptica je u igri i ne smije se dodirivati rukom, osim u slučaju zamjene. Uzastopnim udarcima igrač tjera lopticu do greena, gdje je utjeruje u jamicu štapom (putter). Na isti način igra se nastavlja u ostalim poljima. U golfu postoje dva osnovna oblika natjecanja: igra na rupe (match-play) i igra na udarce (strokeplay). Golf je natjecateljska i rekreacijska igra, kao sport-skorekreacijski sadržaj vrlo je bliska turizmu. Osim igrališta i pratećih sadržaja, golf u pravilu ima određene smještajne i ugostiteljske kapacitete visoke kategorije. Danas je to jedan od najpopularnijih sportova u turizmu. Procjenjuje se da u svijetu danas ima oko 60 milijuna igrača i više od 50 tisuća terena. Polovicu toga imaju SAD, Japan oko 15 milijuna, Kanada i Australija nekoliko milijuna igrača. U Europi prednjači V. Britanija sa 3 milijuna igrača, slijede Švedska, Francuska i Njemačka sa po nekoliko stotina tisuća igrača itd. U Hrvatskoj kao turističkoj zemlji postoje dva terena za golf (u Krašiću i na Briju-nima), a nekoliko ih se gradi (u okolici Zagreba, Varaždina i u nekim jadranskim mjestima). Golfska struja (engl. Gulf Stream, njem.
garantni polog geografske serije106
Golfstrom), topla morska struja koja jednim dijelom dolazi s istoka u Karip-sko more, tjesnacem između Floride i Kube nastavlja istočnom obalom Sjeverne Amerike. Drugi joj krak teče od otočja Srednje Amerike prema sjeveru. Od rta Hateras skreće prema pučini u pravcu istoka i sjeveroistoka. Ispred Biskajskog zaljeva jedan se krak odvaja prema jugu (Kanarska struja), dok glavni tok nastavlja prema sjeveroistoku i zahvaća obale sjeverozapadne Europe završavajući u vodama Arktika. Golfska
geografske serije
stuja snažno utječe na klimu sjeverozapadne Europe. gorje (engl, mountains, njem. Gebirge), skupina uzvišenja na dijelu Zemlje koja se znatnije izdižu iznad okolnog prostora. Obično u gorju ima više planina. go-show -* neočekivano pojavljivanje putnika na odletu. gospodarska dobrobit (engl, economic welfare, njem. ökonomische^) Wohlstand), dio ljudske dobrobiti koja se očituje potrošnjom dobara i usluga, a definira se izrazima
107 dobrobiti pojedinca ili skupina (grupa) gospodarske funkcije turizma (engl, economic functions of tourism, njem. Wirt-schaftsfunktionen im Tourismus) -* funkcije turizma. gospodarski rast (engl, economic growth, njem. Wirtschaftswachstum), povećanje razine nacionalnog proizvoda. Mjerenje stvarne razine nacionalnog proizvoda vrlo je osjetljiv postupak, Što ovisi o strukturi nacionalnog gospodarstva, ali i o načinu statističkog evidentiranja.
globalizacija
gospodarski razvoj (engl, economic development, njem. Wirtschaftsentwicklung), proces unapređivanja životnog standarda i dobrobiti stanovništva jedne zemlje povećanjem dohotka po stanovniku. To se postiže povećanjem stupnja industrijalizacije u zemlji, kao i unapređivanjem ostalih sektora gospodarstva. Kapital i tehnologija temeljni su faktori gospodarskog razvoja. U osnovici vezan je uz ekonomsku strukturu, ekonomski sustav i ekonomsku politiku.
gospodarsko oglašavanje
gospodarsko oglašavanje (engl. advertising, njem. Werbung), ili ekonomska propaganda, oblik i vid promidžbenih aktivnosti koji predstavlja zasebnu prezentaciju i promidžbu ideja, proizvoda, usluga, identificiranog sponzora (komunikatora) preko plaćenih medija (posrednika). Gospodarsko oglašavanje je jedan od najčešće korištenih oblika marketinškog komuniciranja. Intenzivno korištenje gospodarskog oglašavanja kao oblika promidžbe proizlazi iz činjenice da gospodarsko oglašavanje obavlja nekoliko kritičnih komunikacijskih funkcija: informiranje, nagovaranje, poticanje, povećanje vrijednosti proizvoda (usluga), podržavanje ostalih marketinških napora. Cjelokupni plan i realizacija politike gospodarskog oglašavanja kao dio cjelovitog marketinškog plana ostvaruje se u nekoliko sukcesivnih faza: analiza položaja oglašivača na tržištu, izbor ciljeva gospodarskog oglašavanja, izbor strategije gospodarskog oglašavanja (utvrđivanje proračuna, oblikovanje poruke, izbor medija, utvrđivanje vremenskog aspekta gospodarskog oglašavanja), implementacija strategije gospodarskog oglašavanja, ocjena učinaka gospodarskog oglašavanja. Osnovna je prednost gospodarskog oglašavanja ostvarenje informiranosti na širokom geografski raspršenom tržištu. Nadalje ovim vidom promidžbe omogućuje se ponavljanje, odnosno ponovno lansiranje poruka i na toj osnovi stvaranje dojmljivih učinaka. Gospodarsko oglašavanje može se koristiti u stvaranju dugoročnog
110
gostionica
imidža, ali isto tako za ostvarenje neposrednih prodajnih uspjeha. Javna priroda gospodarskog oglašavanja daje nekom proizvodu i usluzi koja se pomoću njega predstavlja određenu legitimnost. Međutim, gospodarsko oglašavanje ima i stanovitih nedostataka. Prvo, ona je neosobno komuniciranje i ne može biti toliko utjecajno kao osobno komuniciranje. Ono je također jednosmjerna komunikacija. Njegovi primatelji se ne osjećaju obvezni da na njega odgovore i reagiraju. Gospodarsko oglašavanje zahtijeva znatna sredstva i u pravilu je skuplji vid promidžbe od ostalih. U sklopu ukupnih promotivnih napora u turizmu, gospodarsko oglašavanje je daleko najznačajniji vid komuniciranjas turistima. gost (engl, guest, njem. Gast), klijent, putnik, fizička osoba koja koristi usluge ugostitelja bilo na temelju izravnog ugovora, bilo ugovorom sklopljenim preko putničke agencije; osoba koja i kad nije sklopila ugovor s ugostiteljem ovlaštena je od njega zahtijevati i primiti usluge ugovorene između ugostitelja i putničke agencije. U takvim situacijama interesi gosta posebno su zaštićeni zakonom i posebnim uzancama; gosti mogu biti individualni i u skupini. Razlikuje se nekoliko pojmova: gost s rezervacijom: gost koji je svoj dolazak u hotel najavio, a određene usluge unaprijed osigurao; gost bez rezervacije (walk in guest): gost koji u smještajni objekt dolazi bez prethodne najave; tranzitni gost: gost koji je u prolazu i kratko se zadržava u smještajnom objektu, najčešće samo jednu noć, a nerijetko rabi
gostoprimstvo
uslugu dnevnog korištenja sobe; učestali gost (frequent guest): osoba koja učestalo posjećuje određeni hotel; VIP gost: gost koji na određeni način ostvaruje pravo na -* VIP tretman bilo svojom važnošću za sam hotel ili svojim učestalim dolascima. gostionica (engl, inn, njem. Gasthaus, Gaststätte, Kneipe), ugostiteljski objekt za prehranu, u kojem se pripremaju i poslužuju gotova topla i hladna jela, ali i jela po narudžbi (a la carte), te različita pića i napici; posluje tijekom cijelog dana. Mora imati blagovaonicu ih' prostor namijenjen posluživanju, prostor za pripremu jela, skladišni i sanitarni prostor. gostoprimstvo (engl. hospitality, njem. Gastfreundschaft), odnos domaćina prema gostu; komuniciranje, usluživanje i prihvaćanje gostiju od strane domaćina (lokalnog stanovništva, hotelskog osoblja, turističkih djelatnika). Sličan pojam je gostoljubivost, koji izražava direktnije već i vrstu gostoprimstva i primjeren ili neprimjeren način ophođenja domaćina prema gostu. grad (engl. town, njem. Stadt), veće poli funkcionalno naselje, u kome se glavnina stanovništva bavi sekundarnim ili tercijarnim djelatnostima (nepoljopriv-rednim zanimanjima). grad kulture (engl. city of culture, njem. Kulturstadt), grad u kojem je kulturna ponuda dominantan vid turističke ponude. Grad vrijednih spomenika kulture, priredbi i atraktivnih događanja tijekom cijele godine. Kulturna proizvodnja i
111
turizam ređivanja.
grafičko prikazivanje
dominantni
vidovi
priv-
gradski turizam (engl. city tourism, njem. Stàdtetourismus), poseban oblik turizma, turistički dolasci, putovanja u gradske aglomeracije koje su tijekom povijesti bile raskrsnice, politička, administrativna i kulturna središta svojih zemalja, pa danas omogućuju turistima bogat izbor "kulturnih događanja", zbog kojih se oni odlučuju posjetiti neku od takvih gradskih sredina. Koncentracija spomenutih institucija i događaja u svjetskim gradovima, pogotovo u tzv. metropolama, stvorila je od njih danas najposjećenija turistička središta u svijetu. Pariz, London, New York, Rim, Rio de Janeiro i mnoge druge svjetske metropole danas posjećuje u godini više turista nego mnoge inače afirmirane i dobro posjećene turističke receptivne zemlje. S obzirom da je s veličinom fizičkog posjeta turista povezana i veličina njihove potrošnje, turizam u takvim gradskim sredinama postaje jedan od vrlo važnih faktora zaposlenosti i dohotka njihovih stanovnika. Tako je razvoj turizma u gradovima stvorio uvjete za djelovanje brojnih gospodarskih aktivnosti, a promijenio je i uobičajenu strukturu gradske trgovačke i ugostiteljske ponude. Golema hotelska zdanja izrasla u gradovima postala su i svojevrsni simbol razvoja civilizacije i urbanog imagea ovih gradskih sredina. "Gradske fasade", ispunjene nizom u pravilu visokih hotelskih tornjeva, kao one u Hong Kongu, Tel Avivu i brojnim drugim gradovima, jedina su prava predodžba takvih gradskih sredina u očima većine. grad središte (engl. hub), grad ili statističko područje koje pripada određenoj regiji u kojoj postoji
gospodarsko oglašavanje potreba za zračnim prometom. Ovisno o udjelu potencijalnih putnika u zračnom prometu iz grada središta u odnosu na ukupan broj putnika u zračnom prometu razlikujemo velike, srednje i male gradove središta, kao i gradove koji nemaju dovoljno potencijala da bi postali takvo središte, ali su u operativnom smislu sa stajališta zrakoplovnih kompanija pogodni za uspostavljanje prometa na toj osnovi. U našoj literaturi često se upotrebljavaju i izrazi čvorište ili refrakcijski centar ulazno-iz-laznih tokova. grafički dizajn (engl. graphic design, njem. GraphikDesign), oblikovanje dvodimen-zionalnih, vizualnih, komunikacijskih artefakata. Obuhvaća Širok dijapazon specifičnih djelatnosti, od grafičke opreme proizvoda, odnosno predmeta koji se upotrebljavaju u turizmu, ambalaže, preko signalizacije u eksterijeru i interijeru, kreiranja slova (tipografski dizajn), kreiranja simbola, vizualnog identiteta do opreme knjiga, novina i časopisa, kreiranja sredstava gospodarskog oglašavanja, vizualnih komunikacija na televiziji i filmu, grafičko prikazivanje (engl. graphic pre-sentation, njem.graphische Darstellung), predočavanje prikupljenih i uređenih statističkih podataka javnosti u grafičkom obliku. U praksi se koristi u svrhu popularizacije statističkih rezultata. Grafički prikazi mogu se klasificirati u površinske grafikone, kartograme i linijske grafikone. Državni zavod za statistiku u ljetopisima, priopćenjima, dokumentima i inim studijama koristi brojne grafičke prikaze aktualnih pokazatelja turističke statistike.
I
Gran Chaco, nizine i ravnjaci u središnjem dijelu Južne Amerike.
110
gostionica
Ovo oko 650 000 km1 veliko područje uglavnom je travnato. Specifičan pejsaž, način života lokalnog stanovništva, njihov izgled, nastambe u kojima žive, te druge etno-socijalne karakteristike, privlače mnoge znatiželjnike (turiste) u ovo područje.
grand tour, "velika putovanja" koja su poduzimali engleski plemići i diplomati u razdoblju od 1547. do 1830., a trajala su po dvije i više godina. Cilj im je bila Europa, a smjer od Pariza preko Alpa do juga Italije i natrag preko Alpa u Njemačku, dolinom Rajne ponovno u Francusku. Obavezno su posjećivani talijanski renesansni gradovi kao obilježje europske civilizacije i kulture.Ta prva organizirana putovanja imala su spoznajnu, istraživačku i obrazovnu funkciju. To je bila kruna završetka obrazovanja plemića koji su s tih putovanja donosili dnevnike, putopise kao prve informacije za buduće putnike i istraživače. U 18. st. dolazi do obnove tih putovanja, a putnici su književnici, slikari i avanturisti koji odlaze iz Europe u Italiju za umjetničkom inspiracijom na temelju renesanse i klasike (Goethe: "Pisma iz Italije"). granica (engl. border, njem. Grenze), carinska crta, granica carinskog područja na kojoj se primjenjuju jedinstveni carinski propisi, u nas se poklapa s državnom granicom, Što je slučaj i s većinom drugih zemalja. Posebno je značajna s carinskopravnog stajališta nastanka carinske obveze. granična metoda (engl. marginal method, njem. Grenzmethode) -* metode turističke statistike. gratis soba (engl. complimentary room, njem. gratis Zimmer),
gostoprimstvo besplatna soba koju hotel dodjeljuje svojim gostima u određenim situacijama; vrlo često poslovnim partnerima prema unaprijed postignutom dogovoru. gravitacijski modeli predviđanja turističke potražnje (engl. gravitational mode/s of tourist demand forecasts, njem. Gravitationsmodelle der touristischen Nachfra-geprognose), matematičkoekonomet-rijski modeli koji se tremelje na principima Newtonova zakona gravitacije, modificirani u tom smislu što šu mase dvaju tijela koje se privlače zamijenjene veličinom populacije emitivnog P\ \ receptivnog područja^, pa je broj turista / koji putuju iz "i" u "j":
Kasnije su razvojem ovog osnovnog oblika modela različiti autori unosili varijable koje još više karakteriziraju emitivni prostor (visina dohotka per capita, broj stanovnika, sličnost jezika, rodbinska povezanost, međudržavni odnosi, odnos cijena, liberalizacija prijelaza granice, odnos deviznog tečaja, gustoća stanovništva, stupanj urbanizacije i industrijalizacije itd.), zatim varijable re-ceptivnog prostora (atraktivnost resursa, udaljenost i prometna povezanost). Poznatiji gravitacijski modeli za predviđanje potražnje su Archerov, Cram-pon-Tan, Armstrongov, Lesceuxov Medi model i Laberov trip generation model i model RPPT. Neki od tih modela predviđaju generiranje potražnje u emi-tivnom prostoru, neki predviđaju amorfnu potražnju, neki su statični, tj. ne predviđaju buduće stanje potražnje, kod nekih utjecaj destinacije nije uzet u obzir itd. Zbog toga je za potrebe razvojnog prostornog planiranja u turizmu razvijen model RPPT, koji omogućuje
111
grafičko prikazivanje
prognozu budućeg stanja efektivne potražnje, i to određenog segmenta potražnje za određenu destinaciju, pa je najprihvatljiviji za primjenu u razvojnom prostornom planiranju. Green Globe, Zeleni globus, program akcija Svjetskog turističkog vijeća (-* WTTC) Čiji je glavni cilj umanjivanje opterećenja prirode izazvanih razvojem turizma. Osnovan 1994. godine. U Green Globe je učlanjeno preko 160 kompanija čiji je glavni predmet poslovanja pružanje usluga putnicima i turistima. Green Globe se zalaže za očuvanje prirode ne ograničavajući kontinuirani rast turističkih putovanja. Projekt podupiru United Nations Enviroment Programm (UNEP), te Earth Council koji nadzire primjenu Agene 21 (-*■ Agenda 21). Najvažniji zadaci Green Globea su davanje besplatnih savjeta kompanijama o njihovim mogućnostima i načinu očuvanja okoliša, ukazujući primjerima kako su slične probleme riješile neke druge kompanije, promicanje nekih dobrih turističkih projekata koji su u najvećoj mjeri vodili računa o očuvanju Čovjekova okoliša i štednji energije, prikupljanje baze podataka vodećih ekoloških-turističkih projekata u svijetu. grill room, restoran koji može poslovati samostalno ili u sklopu hotela; obilježava ga pripremanje jela pred gostima na otvorenoj vatri, roštilju ili ražnju, dok se juhe, prilozi, salate i slastice pripremaju u kuhinji i gotovi se donose pred gosta. Gost sam bira meso s izložbene vitrine, količinu i način pripremanja. grosistička agencya (engl. wholesale agency, njem. Grofihandleragentur) -* turistička agencija. gruba (krajnja) nepozornost (engl, gross negligence, njem. grobe Fahrlässigkeit) culpa lata. grupni intervju (engl, group interview, njem. Gruppeninterview), intervju u kojem se istovremeno ispituje veći broj
gospodarsko oglašavanje osoba. S obzirom na način vođenja grupni intervju može kao i pojedinačni biti u većoj ili manjoj mjeri strukturiran ili direktivan. U području istraživanja potrošača najčešće se koristi polustruk-turirani grupni intervju u kojem sudjeluje 610 osoba. Voditelj intervjua postavlja pitanje u vezi s pojedinim unaprijed utvrđenim tematskim skupinama nastojeći da to bude Što spontanije odgovaranje, međusobno
110
gostionica
poticanje i razmjena mišljenja s ispitanicima. Odgovori se registriraju magnetofonom, zapisivanjem u unaprijed pripremljene zapisnike ili najčešće kombinacijom ta dva načina. Osnovne prednosti grupnog intervjua proizlaze iz njegove ekonomičnosti i postizanja specifičnog socijalnog učinka ispitane situacije. Nedostaci su grupnog intervjua poteškoće u istovremenom dovođenju većeg
gostoprimstvo broja ispitanika, poteškoće u objektivnoj reprodukciji i analizi sadržaja odgovora, sustavni utjecaji ponašanja pojedinaca na odgovore grupe u cjelini. Može se utvrditi da je ova tehnika posebno pogodna za istraživanje tržišta u turizmu. Ono što bi se moglo shvatiti kao dodatni učinak primjene ove metode u turizmu jest znatan promotivni učinak. Uključivanjem turističkih potrošača u istraživanje na temelju
111
grafičko prikazivanje
ove tehnike turistima se daje do znanja da se uvažavaju i valoriziraju njihove želje, potrebe, kao i njihovi prijedlozi za poboljšanje usluga. GSA (akr. od engl, general sales agent), agent kojega je ovlastila zrakoplovna kompanija ili neki drugi principal da za njih obavlja poslove promocije, rezervacija i izdavanja karata i druge poslove na određenom teritoriju. Vrlo često se u
GSA
114 gvarini
praksi umjesto izraza GSA upotrebljava i engl. izraz sole agent. guaranteed
Filipu i Jakovu i pruža ostale turističke usluge.
no-show -* rezervacija sobe. guaranteed reservation -» rezervacija sobe. gubitak prtljage (engl. luggage loss, njem. Gepackverlust) -*■ nepravilnosti u prijevozu prtljage zrakoplovom. guided tour, turistička skupina s vodičem, npr. na razgledu grada ili najčešće na autobusnom aranžmanu. gulden (engl. guilder, njem. Gulden), novčana jedinica Nizozemske (NLG) i Suri-nama (SRG); dijeli se na 100 centa. gurd (HTG), novčana jedinica Haitija, dijeli se na 100 san tima. gustoća naseljenosti (engl.population density, njem. Bevölkerungsdichte), odnos broja ukupnog stanovništva prema jedinici površine. Relativna gustoća jest broj stanovnika na km 1 određenog teritorija. Agrarna gustoća pokazuje odnos broja agrarnog stanovništva na km* agrarnog zemljišta, a poljodjelska gustoća pokazuje omjer agrarnog stanovništva na km2 poljodjelskih površina. Fiziološka gustoća pokazuje omjer ukupnog stanovništva prema ukupnoj površini koja bi se mogla agrarno kultivirati. gvarini (PYG), novčana jedinica Paragvaja, dijeli se na 100 sentima.
hacijenda (engl. hacienda, njem. Hazien-da), veće imanje, odnosno poljoprivredno dobro na kojem se uzgajaju određene poljodjelske kulture ih određena vrsta stoke uz primjenu suvremenih agrotehničkih mjera. Hacijenda ima isto značenje kao ranč, majur ih farma. HAK (Hrvatski autoklub), udruga građana u koju je udruženo 113 autoklubova iz cijele zemlje. HAK broji preko 88 000 članova. Član je Federation Internationale d' Automobile (FIA) iz Pariza i Alliance Internationale de Tourisme (AIT) iz Zeneve. HAK svojim članovima pruža i usluge s područja turizma i to na dva načina: neprofitni servis (turističke informacije, izrada putnih itinere-ra, sustav HAK preporučuje i omogućava popuste članovima u mnogim smještajnim objektima, u servisima i uslužnim radionicama te pomoć na cesti); profitni servis koji u svoje ime i za svoj račun obavlja tvrtka HAK-Turizam d.o.o., u 100postotnom vlasništvu HAK-a. Tvrtka pruža usluge svim zainteresiranima na tržištu, ali članovi HAK-a ostvaruju određene popuste i pogodnosti. HAK-Turizam se bavi izradom boravišnih turističkih aranžmana, organizacijom izleta u zemlji i inozemstvu, rent-a-carom, upravlja autokampom Đardin u Sv.
H hamada, kameni ravnjaci u Sahari s kojih je vjetar otpuhao pijesak. To je vrlo specifičan geomorfološki turistički resurs. Haška deklaracija o turizmu (engl. Hague Declaration on Tourism), deklaracija koju je u Haagu 1989. prihvatila Interparlamentarna konferencija o turizmu, koju su zajednički organizirali Interparlamentarna unija i Svjetska turistička organizacija. U deset načela Deklaracija ističe potrebu globalnog pristupa turističkom razvoju i međunarodne suradnje zemalja, u koju treba uključiti privatni sektor. Haška konvencija (engl. Hague Convention, njem. Haager Konvention), konvencija donesena 1970. godine u Haagu koja se bavila samo nezakonitim oduzimanjem zrakoplova, definiranjem mjera koje treba primijeniti u slučaju otmice, definiranjem jasnih obveza zemlje u koju zrakoplov sleti, te pravima kapetana. Iako je Tokijska konvencija definirala
GSA
114 gvarini
pitanje kriminalne radnje nezakonitog oduzimanja zrakoplova (otmica), smatralo se da to pitanje
nije riješeno na odgovarajući način, posebno nakon što su otmice postale vrlo učestale na Kubi i na
Srednjem istoku krajem 60-ih godina, jer nije predviđala nikakve konkretne sankcije protiv otmičara,
a ni bilo
kakve druge protumjere. Zbog toga
Haška konvencija
se Haška konvencija bavila samo tom vrstom kriminala. Haški protokol (engl. Hague Protocol, njem. Haager Protokoli), donesen je u Haagu 1955. godine, a značajan je po tome što je udvostručio naknadu za isplatu štete u slučaju smrti putnika na 250 000 franaka. Istodobno su produženi i rokovi za prijavu štete. Havanska konvencija (engl. Havana Convention, njem. Havanna Konvention), konvencija donesena u Havani 1928. godine, američki pandan Pariškoj konvenciji. Na 5. panameričkoj konferenciji, održanoj 1923. godine, imenovano je Međuameričko povjerenstvo za komercijalno zrakoplovstvo (Inter American Commercial Aviation Commission), koje je trebalo pripremiti kodeks zakona i pravilnika čije preuzimanje bi bilo preporučeno svim američkim državama. Radilo se o reguliranju komercijalnog zrakoplovstva, određivanju linija koje će se letjeti, uspostavljanju odgovarajućih carinskih procedura u zračnom prometu, usklađivanju procedura slijetanja, davanju preporuka za izgradnju zračnih luka i si. Povjerenstvo se sastalo u Washingtonu 1927. godine, a rezultat je bio nacrt kodeksa koji je predstavljen na 6. panameričkoj konferenciji u Havani, 1928. godine. Kodeks što ga je usvojilo 20 zemalja članica Panameričke unije nazvan je Havanska konvencija i uključivao je većinu osnovnih načela Pariške konvencije. havarija (engl. average, njem. Havarie), općenito znači štetu ili
116
havarija
kvar, a u pomorskom pravu znači sve štete i izvanredne troškove koje pretrpi ih podmiri brod ih teret za vrijeme pomorskog pothvata. Razlikuju se zajedničke havarije (generalne, engl. general average, njem. grosse Havarie) i posebne havarije (partikular-ne, engl. particular average, njem. besondere Havarie). Čin zajedničke havarije je svaki namjeran i razložan izvanredni trošak i svaka namjerna i razložna Šteta koju učine, odnosno prouzroče zapovjednik broda ili druga osoba koja ga zamjenjuje, poduzet radi spašavanja imovinskih vrijednosti sudionika u istome pomorskom pothvatu od stvarne opasnosti koja im zajednički prijeti. Žrtva ili trošak moraju biti izvanredni, tj. ne smiju proistjecati iz redovita tijeka plovidbe, te ne smiju biti pokriveni obvezama brodara prema ugovoru o prijevozu. Šteta ili trošak moraju biti učinjeni s nakanom, na temelju odluke zapovjednika ili osobe koja ga zamjenjuje. Štete i troškovi moraju biti razložni, pa se ne bi radilo o Činu zajedničke havarije kada je zapovjednik učinio štetu ili trošak pod pritiskom straha a da stvarne opasnosti nije bilo. Opasnost mora zajednički prijetiti brodu i teretu, tj. ne radi se o zajedničkoj havariji ako su u opasnosti samo brod ili samo teret. Čin zajedničke havarije mora se poduzeti radi zajedničkog spasa broda ili tereta. Tipični su slučajevi zajedničkih havarija npr. bacanje tereta u more, hotimično nasukavanje broda, troškovi u luci skloništa, troškovi
hclidrom
hidrografski turistički resursi
117
spašavanja itd. Štetu i trošak koji predstavljaju zajedničku havariju snose svi sudionici pothvata. Likvidacija zajedničke havarije provodi se po posebnom postupku koji provode stručnjaci, likvidatori zajedničkih havarija. U tome se postupku utvrđuju doprinosi u zajedničku havariju sudionika plovidbenog pothvata. Pitanja zajedničke havarije uređena su posebnim međunarodnim pravilima York-antwerpen-skim pravilima (engl. York Antwerp Rules). Posebnu havariju čine sve štete i izvanredni troškovi koje pretrpi brod ili teret a snosi ih onaj kome su se dogodili. Ako je kriv za nastanak štete, brodar je mora nadoknaditi korisniku prijevoza, a i korisnik prijevoza (vlasnik tereta) u određenim slučajevima mora nadoknaditi štetu brodaru.
Pol se nalazi kod otoka Antipodes u blizini Novog Zelanda, more prekriva 90,5% površine, a tu je koncentrirano oko 64% čitave površine mora na Zemlji. heterogenost turističke potražnje (engl. tourism demand heterogeneity, njem. Verschiedenartigkeit der touristischen Nachfrage), heterogenost turističke potražnje manifestira se u teoriji i praksi turističke potrebe i turističke potrošnje. Praksa je pokazala da o različitostima pojedinaca i društvenih skupina ovisi i njihovo ponašanje kao turista, ali ovisi i o količini i kvaliteti njihove potrošnje. Zbog toga je teorija eksplicitna u tvrdnji da ekonomske funkcije turizma u nekom prostoru u dobroj mjeri ovise o karakteristikama turističkih posjetitelja, a među njima posebno o njihovoj heterogenosti.
helidrom (engl, heliport, njem. Hubschrauberlandeplatz) -* zračna luka.
heterogenost turizma (engl, tourism heterogeneity, njem. Ungleichheiten im Tourismus), slojevitost strukture turizma, proizlazi iz činjenice da u njemu sudjeluje velik broj pojedinačnih gospodarskih sektora i neekonomskih aktivnosti, da u njegovu nastajanju i razvoju sudjeluje velik broj čimberiika različitog sadržaja i osobitosti, da se njegovi učinci iskazuju na velikom broju područja ljudskog života, pa otuda proizlazi i mišljenje teoretičara da se u slučaju turizma radi o fenomenu, a ne samo o gospodarskom sektoru ili pojavi. Stoga turizam ima mnogo različitih implikacija na društvenom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom i drugom planu. Turizam je istovremeno rekreacija, dokolica, putovanje, godišnji odmor, ali je i
hemisfera (engl, hemisphere, njem. Hemisphäre), polovica zemljine ili nebeske kugle. Ekvator dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku ili hemisferu, a ravnina početnog ili nultog meridijana na istočnu i zapadnu hemisferu. Pod pojmom kopnene hemisfere podrazumjevamo polovicu zemljine kugle na kojoj se nalazi najveći mogući postotak kopna, pol joj je kod ušća Loire (Francuska), a od ukupne površine 49% je kopno. Tu je okupljeno ukupno 86% kopna na Zemlji. Vodena hemisfera (hidrosfera) također je izabrana polovica zemaljske kugle na kojoj se nalazi najveći mogući postotak morske površine.
Haška konvencija intenzivan rad (u djelatnostima koje zadovoljavaju potrebe turista), stjecanje dohotka, zaposlenost i si. Istovremeno turizam doprinosi zdravlju, kulturnom i obrazovnom usavršavanju, zbližavanju ljudi, miru i popuštanju društvenih napetosti, a onda i aktiviranju platne bilance, povećavanju produktivnosti rada, ravnomjernijoj distribuciji narodnog dohotka u turističkoj zemlji, razvoju ekonomski nedovoljno razvijenih krajeva itd. Zbog ove heterogenosti o turizmu i nije moguće raspravljati niti ga proučavati samo kroz prizmu jedne znanstvene ili stručne discipline, hidden city ticketing, način izdavanja putničke karte za koji je karakteristično da putnik koji ima rezervaciju i kartu za let iz mjesta A u mjesto C svjesno izlazi iz zrakoplova u mjestu B u koje zrakoplov slijeće na svojoj ruti iz A u C. Razlog je za takvo ponašanje putnika činjenica da je karta jeftinija nego kada se koristi direktan let iz mjesta A u mjesto B. zrakoplovne kompanije zabranjuju takvu praksu i putnici se izlažu riziku da im zbog nepojavljivanja na segmentu leta iz B u C bude stornirana rezervacija za povratni dio putovanja. hidrografija (engl, hydrography, njem. Hydrographie, Gewässerkunde), znanstvena disciplina koja proučava i grafički predočava raširenost i osobine voda na zemlji. hidrografski turistički resursi (engl. hydrographie tourist resources, njem. hydrographische Ressourcen im Tourismus), sve vode i vodene površine na Zemlji te podzemne vode koje su privlačne turistima i koje se mogu turistički valorizirati. To su prije svega svjetska mora (posebno mediteranska), zatim jezera i rijeke, ali i podzemne vode,
116
havarija
npr. termalne vode i gejziri. Hidrografski su resursi uz klimatske najprivlačniji turistički resursi.
hidrosfera (engl, hydrosphere, njem. Hydrosphäre, Wasserhülle der Erde) -*■ hemisfera. hidroterapia (engl, hydrotherapy, njem. Hydrotherapie), liječenje toplom iü hladnom vodom posebnim postupcima i metodama. higijenski uvjeti (engl, hygienic conditions, sanitary conditions, njem. hygienische Bedingungen, Gesundheitsbedingungen), temeljna komponenta poslovanja ugostiteljskih objekata. Podrazumijeva niz permanentnih aktivnosti, koje obuhvaćaju zdravstvenu kontrolu zaposlenih, mikrobiološku kontrolu namirnica i čistoće, antibakterioloŠko čišćenje površina, dezinsekciju itd. HD? (akr. od engl, higher intermediate point), viša međumjesna točka koja se kao tarifna komponenta može pojaviti u izračunu tarife za neku destinaciju. Ona može biti između točke početka tarifne komponente do točke zaustavljanja, između točke zaustavljanja do točke završetka tarifne komponente ili između dvije točke zaustavljanja unutar jedne tarifne komponente. Poenta je ovakvog načina izračunavanja tarife u ovome: ako u bilo kojoj tarifnoj komponenti izračunavanja željene tarife postoji viša međumjesna točka (HIP) u istoj klasi prijevoza, potrebno ju je identificirati i na odgovarajući način uključiti u izračun tarife. HIS, kr. za hotelski informatički sustav, danas ima najširu
hclidrom primjenu u hotelijerstvu. -*■ MicrosFidelio. Hispaniola, "Mala Španjolska", otoku Antilima (76 200 km2) na kojem se na zapadu nalazi Republika Haiti, a središnji i istočni dio otoka pripada Dominikanskoj Republici. hladna jela (engl, salads, njem. kalte Spei-sen), jela koja se poslužuju hladna iako prethodno mogu biti termički obrađena; najčešće ih nalazimo u meniju kao hladna predjela i uvijek se služe prva; svojom kvalitetom i dojmljivim dekorom imaju ulogu aktivirati želju za drugim jelima; moraju biti načinjena od laganijih namirnica, količinski umjerena te umjereno začinjena. Hladna predjela mogu biti od povrća, od jaja, od mesa i mesnih salata, od riba i rakova, od voća, te od delikatesnih namirnica (kavijar, kamenice, Šparoge, artičoke i dr.) hladna kuhinja (engl, colà line, njem. kalte Küche) -> kuhinja. hobi-aranžman (engl, hobby tour/trip, njem. Hobbyreise) -* turistički aranžman. hodočasnički turizam (engl, pilgrim touri-sm, njem. Pilgertourismus, Wallfahrtlou-rismus), drugi naziv za vjerski turizam. Hodočašćenje osim vjerskih motiva u suvremenom svijetu uključuje sve više i niz turističkih motiva, koji se međusobno nadopunjuju. Cilj je tih putovanja posjet nekom vjerskom središtu, ali hodočasnici koriste takvu priliku i za posjet turističkim atraktivnostima i destinaci] ama. hodočasnik (engl, pilgrim, njem. Pilger, Wallfahrer), naziv za sudionika hodočašća. hodočašće (engl, pilgrimage, njem. Wallfahrt, Pilgerfahrt), putovanje vjernika k mjestu što ga je posvetilo
hidrografski turistički resursi
117
neko očitovanje božanstva ili djelatnosti nekog religijskog učitelja, u namjeri da se ondje molitvom prikažu u izuzetno povoljnom okolišu. Njime vjernici ispunjavaju neke od vjerskih zadaća ili obreda, odnosno hodočaste radi "očišćenja, iskupljenja, zavjeta, iscjeljenja, čuda ili znamenja i drugog". Promatrajući retrospektivno, hodočašće je fenomen vezan za sve religije, te kao takav postoji prije biblijskih religija. Po tome je jedan od najstarijih iskazivanja vjerskih štovanja. Crkva nerado govori o turističkoj komponenti hodočašća, jer to umanjuje vjerodostojnost vjerskog sadržaja takvog putovanja, a hodočašće je primamo ipak religiozan čin. Hodočašće je ne samo svojstveno svim vodećim religijama suvremenog svijeta, nego je ijednaod temeljnih obveza vjernika. Tako je u kršćanstvu, budizmu, hinduizmu, brahmanizmu, a posebice u islamu. U rimokatolika snažan poticaj za hodočašće leži u pojmu indulgencije, odnosno oprosta. Ako se hodočašće promatra kao putovanje, onda je ono u svim vjerama neka vrsta kolektivne askeze. S vremenom se hodočasnički asketizam razvio do nevjerojatnih razmjera, a tome su hodočasnici dobrovoljno dodavali brojne tegobe kako bi i na taj način iskazali vrline o kojima je učila vjera: krepost, strpljenje, upornost, smjernost, pokoru itd. Sociolozi turizma zagovaraju tezu po kojoj je turizam svojevrsno hodočašće moderne civilizacije, ritual modernog društva. Teza proizlazi iz određenih sličnosti od motiva do načina i organizacije putovanja, ali i činjenice da se u oba slučaja radi o privremenoj migraciji. holdinško društvo (engl. holding company, njem. Holdinggesellschaft,
Haška konvencija Dachgesell-schaft), 1. u širem značenju društvo koje je u druga društva uložilo svoj kapital, tako da drži sve ili većinu dionica (odnosno udjela) tih društava, što mu omogućava da upravlja njima i stječe dobitak nastao njihovim poslovanjem (proporcionalno visini svoga udjela u tim društvima); 2. u užem značenju društvo Čija se temeljna poslovna djelatnost sastoji u osnivanju, financiranju i upravljanju drugim društvima. Sjedište je takvih holdinških društava redovito u tzv. poreznim oazama, tj. državama (npr. Lihtenštajn, Luksemburg, Nizozemski An-tili itd.) koje im pružaju porezne olakšice koje se sastoje u potpunom
116
havarija
oslobađanju od plaćanja poreza, odnosno mini-miziranju pojedinih poreznih stopa. Temeljni je uvjet za stjecanje poreznih olakšica da se ta društva ne bave bilo kakvom drugom djelatnošću osim navedenih, te što je često slučaj da ne stječu prihod poslovanjem u zemlji u kojoj im je sjedište, već jedino poslovanjem u inozemstvu; 3. u poslovnim financijama izraz označava društvo koje je osnovano sa svrhom investiranja u vrijednosne papire drugih društava i održavanja nadzora nad tim društvima.
hclidrom holistički pristup (engl, holistic approach, njem. Hollystischer Zugang), pristup u analizi i istraživanju društvenih pojava koji polazi od cjeline i povezanosti dijelova s cjelinom (holly sveto, duboko moralno, duhovno). Ljudsko se društvo, slijedi U se taj pristup, sastoji od međusobno povezanih dijelova i nije moguće doći do spoznaje analizom svakog zasebno, ne vodeći računa o cjelini fenomena. Prvotno je nastala teorija u biologiji koja polazi od toga da je organsko jedinstvo živoga bića uzeto kao cjelina više od pukog zbroja njegovih dijelova. U psihologiji pravac prema kojem psihičke fenomene osobe ne
hidrografski turistički resursi
117
treba promatrati izolorano već u organskom sklopu čitave psihičke strukture. U tom kontekstu holistički pristup turizmu znači proučavanje turizma kao q'elovitog društvenog fenomena, a ne posebne gospodarske djelatnosti koja se samo sporadično i prema potrebi dovodi u vezu s cjelinom društva. homologacrja (engl, homologation, njem. Homologierung, Übereinstimmung), postupak kojim se utvrđuje odgovara li tip zrakoplova ili zrakoplovnog uređaja propisima za gradnju zrakoplova ili zra-
homologacija
koplovnog uređaja, te da ne pokazuje obilježja ili osobine koje ugrožavaju ili bi mogle ugroziti njegovu sigurnu upotrebu. Horizon Holidays, britanski turoperator uz Čije ime se veže početak turoperator-skog poslovanja u svijetu. Horizon Holidays je organizirao prvo turističko paušalno putovanje prema unaprijed programiranom aranžmanu baziranom na zrakoplovnom prijevozu za Calvi na Korzici 1950. godine. God. 1988. kupio ga je britanski turoperator Thompson, koji je 1996. odlučio posve ugasiti njegovo ime. horizontalna koncentracija (engl. horizontal concentration, njem. horizontale Kon-zentration), spajanje ili pripajanje poduzeća unutar iste privredne grane ili djelatnosti. Najčešći pojavni oblici horizontalnih integracija na turističkom tržištu jesu povezivanje turističke agencije s turističkom agencijom, povezivanje ruroperatora s turoperatorom, povezivanje hotelskog poduzeća s hotelskim poduzećem i si. hortikultura (engl. horticulture, njem. Gar-tenbau), dio poljoprivrede koji se bavi uzgojem vrtnih kultura; vrtlarstvo. hortikulturni spomenik (engl. horticultural monument, njem. Gartenkunststuck, Gartenarchitektur), parkovno oblikovana površina, arboretum i botanički vrt, pojedinačno sadeno stablo ili skupina stabala koji imaju znanstvenu, kultur-no-povijesnu ili estetsku vrijednost (kod nas je to npr. Maksimir u Zagrebu, Opeka u Varaždinu ili Trsteno u Dub-rovačkoneretvanskoj županiji). Visoka
120
hotclyer
estetska vrijednost ovih površina faktor su njihove sve veće privlačnosti t posje-ćenosti. hospitium privatum, načelo gostoljubivosti u privatnoj kući kako ga je vidjelo i propisivalo rimsko pravo, a vrijedilo je na cjelokupnom teritoriju Rimskog Carstva. hospitium publicum, načelo javne gostoljubivosti koje prema rimskoj pravnoj regulativi, te ako tako Senat odluči, obvezuje na izuzetnu pažnju prema strancu gostu u svim gradovima Rimskog Carstva. hostesa (engl, hostess, njem. Hostess, Betreuerin), ili domaćica, osoba koja vodi brigu o putnicima ili gostima npr. domaćica u zrakoplovu (air hostess) i zemaljska domaćica (ground hostess), ili domaćica u vlaku, autobusu ili na brodu, domaćica skupini ili pojedincima prilikom većih sportskih natjecanja, kongresa i sličnih manifestacija. U SAD je riječ o osobi koja u restoranima dočekuje goste i razvodi ih do njihovih stolova; u upotrebi je i engl, izraz greeter. hotel (engl, hotel, njem. Hotel), ugostiteljski objekt za smještaj u kojem se gostima osim usluge smještaja pružaju i usluge prehrane i točenja pića, kao i brojne druge usluge, ovisno o kapacitetu i kategoriji koju nosi. Smještajne jedinice hotela su sobe i apartmani. Danas u poslovanju hotela postoje specifičnosti po kojima se međusobno razlikuju a proizlaze ne samo iz kategorije, već i prema lokaciji na kojoj se nalaze (primorje, planinski prostori, lječilišta, kupališta itd.), vremenu i načinu poslovanja (objekti s cjelogodišnjim ili
hotclijcr
sezonskim poslovanjem), uslugama koje pružaju (npr. gar-ni hotel - samo usluge smještaja i doručka, objekti koji pružaju usluge punog ili polupansiona) te karakteristikama gostiju prema kojima su usmjerili svoju ponudu (boravišni, poslovni hoteli itd.). Naziv potječe od francuske riječi höte što znači gost. hotelijer (engl, hotel keeper, njem. Gastwirt, Hotelier), fizička ih pravna osoba koja se profesionalno bavi pružanjem usluga smještaja prema propisima svoje zemlje uz mogućnost pružanja i drugih usluga vezanih uz smještaj, obično prehrane i pića. Radi ujednačavanja poslovnih običaja i promicanja i zaštite položaja hotelijera u odnosu na goste i agencije osnovano je Međunarodno udruženje hotelijera (engl. International Hotel Association, fr. Association Internationale de P Hôtellerie -AIH). hotelijerstvo (engl. hotel industry, njem. Hôtellerie, Hotelgastgewerbe), dio ugostiteljske djelatnosti koji obuhvaća pružanje usluga smještaja, prehrane, te pića i napitaka u za to namijenjenim ugostiteljskim objektima. Hotelplan, drugi po veličini turoperator na švicarskom tržištu (iza Kuonija). hotelska iskaznica (engl. guest card, njem. Hotelkarte, Gàstekarte, Gàsteausweis), interni hotelski identifikacijski dokument gosta, prvenstveno s informativ-nopromotivnom svrhom. U pravilu uz ime gosta i broj sobe sadrži najhitnije informacije o hotelskim uslugama koje se nude. -»■ kartica dobrodošlice.
121
hotelska usluga
hotelska soba (engl. hotel room, njem. Ho-telzimmer) -* smještajna jedinica, hotelska tarifa (engl. hotel tariff, njem. Ho-telgebuhren), popis cijena različitih usluga koji je utvrdio hotelijer posebno ili zajednički više hotelijera i službeno objavljen za putnike. Hotelijeri se tih tarifa moraju pridržavati, bez obzira na to jesu li izražene u valuti zemlje hotelijera ili u stranoj valuti, onako kako je objavljeno. Samo sporazumno hotelijer i putnička agencija mogu ugovoriti valutnu klauzulu (-► prilagodba cijene). hotelska usluga (engl. hotel service, njem. Hotelleistung), pojam koji podrazumijeva prvenstveno tri osnovne ugostiteljske usluge, na kojima svaki hotel temelji svoje poslovanje: uslugu smještaja, uslugu prehrane, te uslugu točenja pića i napitaka, ali i svaku drugu uslugu pruženu u hotelu od strane hotelskog osoblja, bez obzira na organizaciju i način pružanja tih usluga, što ovisi o samom objektu, tj. njegovoj kategoriji, kapacitetu, a prvenstveno klijenteli kojoj se nastoji maksimalno udovoljiti. Usluge mogu biti različite: usluga smještaja: ugostiteljska usluga koja je temelj poslovanja svih smještajnih objekata, pa tako i hotela. Sastoji se od iznajmljivanja smještajnih jedinica (stavljanje gostu na raspolaganje jedne ili vise -* smještajnih jedinica na određeno vrijeme uz odgovarajuću novčanu naknadu). Realizacija tih usluga spada u nadležnost odjela recepcije i domaćinstva; usluga prehrane: također temeljna
homologacija
ugostiteljska usluga poslovanja svih restoranskih objekata. Sastoji se od stvaranja uvjeta za potpuno i kvalitetno posluživanje svih obroka (svakodnevnih, glavnih i sporednih, te prigodnih) u realizaciji odjela hrane i pića; a la carte usluga: odnosi se na pružanje usluge prehrane, pića i napitaka i to isključivo prema narudžbi gosta na temelju jelovnika;
120
hotclyer
a la carte usluga je temelj restoranskog -*• a la carte poslovanja; usluga noćenja i prvog dnevnog obroka (bed and breakfast - B&B): usluga čija cijena obuhvaća usluge smještaja (noćenja) i konzumacije prvog dnevnog obroka, u pravilu zajutarka (najčešće kontinentalni zajutrak) ili doručka, ovisno o navici gosta. Temelj je poslovanja gami hotela; polupansionska usluga
hotclijcr
(halfboard - HB; halfpension - HP; mo-dified american plan - MAP): hotelska usluga koja uz smještaj (noćenje) u cijenu uključuje i konzumaciju zajutarka i jednog od dva glavna dnevna obroka (ručak ili večera) po izboru gosta (polupansionsko poslovanje); usluga punog pansiona (full board - FB; full pension -FP; american plan ~AP):
121
hotelska usluga
hotelska usluga koja uz smještaj (noćenje) u cijenu uključuje i konzumaciju zajutarka, ručka i večere (pansionsko poslovanje); di-ne-around plan: pruža hotelskim gostima mogućnost konzumiranja obroka u drugim hotelima i restoranima koji nisu poslovne jedinice hotela u kojem je gost smješten. Hotelske usluge možemo kla-
hotelska usluga sificirati po hotelskim odjelima. Usluge domaćinstva: čišćenje odjeće i obuće, prepravak odjeće, kemijsko čišćenje odjeće, pakiranje i dekoriranje poklona, čuvanje djece, čuvanje kućnih ljubimaca, čišćenje sobe na poziv gosta i dr.; usluge odjela hrane i pića (isključivo usluge prehrane i točenja pića i napitaka): restoranske usluge, sobno usluživanje, pripremanje hrane za put ili izlete; usluge recepcije: buđenje, prijevoz, kupnja karata za različite priredbe na zahtjev gosta, rezerviranje smještaja u sljedećem odredištu gosta, telekomunikacije, čuvanje osobnih stvari gosta. hotelski apartman (engl, hotel suite, njem. Hotelappartement) -* smještajna jedinica. hotelski ključ/kartica (engl, hotel key, key card, njem. Einwegschlüssel), naprava za otvaranje i zatvaranje vrata hotelske sobe; iz sigurnosnih razloga hoteli sve više napuštaju primjenu klasičnih ključeva, odnosno ključanica na vratima soba i zamjenjuju ih tzv. elektronskim sigurnosnim sustavom, odnosno magnetskim karticama. hotelski krevet (engl, hotel bed, njem. Hotelbett), temeljni dio opreme svake smješajne jedinice. Po veličini razlikujemo: standardni krevet (1,0 x 2,0 m), queen size bed (1,40-1,60 x 2,0 m) ili bračni krevet (tzv. francuski ležaj), king size bed (2,0 x 2,0 m). Bez obzira na veličinu kreveta, imamo dvije različite postave dvokrevetnih soba: double bed postava sobe znači da su dva standardna kreveta spojena; twin bed postava znači sobu s dva odvojena standardna kreveta. Mur-
122
hotelski zastupnik phy bed]&krevet koji se preklapa na zid. Na zahtjev gosta u sobu se mogu dodati pomoćni, te dječji krevet. hotelski porez (engl, hotel tax), porez na cijenu hotelskog smještaja, koju nameće centralna ili lokalna vlast radi povećanja prihoda; ponekad se koristi za turističke svrhe. Plaća se pri plaćanju hotelskog računa. hotelski račun (engl. hotel bili, njem. Ho-telrechnung), dokument na temelju kojega hotel prilikom odlaska gosta naplaćuje sve usluge koje je gost koristio za boravka u hotelu. Kod dužih boravka uobičajena je naplata računa preko tzv. tjednog računa, koji se zaključuje svakih sedam dana. hotelski TQM (engl. hotel TQM, hotel total quality management, njem. Hotel TQM), upravljanje hotelskim poslovanjem koje na svim organizacijskim razinama nastoji postići potpunu kvalitetu usluga, prvenstveno usavršavanjem postojećih ljudskih potencijala radi zadovoljavanja gostiju i osiguranja dugoročnog poslovnog uspjeha. hotelski ugovor (engl. hotel contract, njem. Hotelvertrag) -* ugovor o hotelskim uslugama. hotelski zastupnik (engl. hotets agent, njem. Hotelvertreter), profesionalna organizacija koja djeluje kao lokalni prodajni centar za nezavisne, individualne hotele i skupine hotela, te im omogućuje da se na tržištu jednako ili približno jednako nose s velikim međunarodnim hotelskim lancima, koji imaju svoj sustav rezervacije (npr. Utell International). Ugovorni odnosi između zastupnika i hotela kao i metode rada hotelskih
hotelski zastupnik zastupnika variraju, u skladu s postojećom komercijalnom praksom. Naknade za usluge u pravilu mogu se oslanjati ili na pristojbu agencijskog tipa, ili na proviziju po obavljenom poslu, ih na njihovu kombinaciju. Važno je primijetiti da u takvu poslu osnovu čini stalni ugovorni odnos s hotelom, te se po tome hotelska zastupstva razlikuju od putničkih agencija koje će po naravi svog posla nastojati za svoga klijenta (hotelske goste) rezervirati mjesto u bilo kojem hotelu. Usluge koje nude hotelska zastupstva kompleksnije su od onih koje nude putničke agencije, koje će često nastojati samo ubrati proviziju za svaku obavljenu rezervaciju. Tako npr. Britanska zajednica hotelskih zastupnika nabraja vrste usluge koje pružaju njezini članovi: potpune informacije o zastupljenim hotelima, uključujući sve detalje i cijene za pojedince i grupe, posebne usluge itd., besplatne prospekte u boji za pojedine hotele, promptne potvrde rezervacije. Poslovanje putem hotelskih zastupnika pruža niz prednosti i klasičnim putničkim agencijama. Već spomenuta Britanska zajednica hotelskih zastupnika garantira da će njezini članovi isplatiti svakoj putničkoj agenciji zasluženu proviziju za rezervaciju, iz čega se može vidjeti da su hotelska zastupstva zaista u službi hotelske recepcije. Ona posjeduju najvjerodostojnije informacije o zauzetosti hotelskih kapaciteta svojih klijenata i mogu
123
hotelsko osoblje lako rješavati rezervacije daleko unaprijed, rezervacije za velike skupine i slično. U eri povećane ponude prijevoza hotelska su zastupstva najpogodnija za utvrđivanje broja raspoloživih slobodnih mjesta na određenoj lokaciji. Sa stajališta putničke agencije operacija potvrde rezervacije za nekog klijenta preko hotelskog zastupnika svodi se na običan, lokalni telefonski razgovor. Ako se uzme u obzir opći porast cijena, kojemu nije izbjegao porast cijena telekomunikacijskih usluga, onda to i nije tako beznačajan faktor. Također se primjećuje da se putničke agencije sve više oslanjaju na takav način potvrde rezervacija preko hotelskog zastupnika, jer se više ne žele upuštati u neke međunarodne ponude ako nisu sigurne da su tamo u stanju pronaći smještaj za svog klijenta. Za hotelijera prednosti usluga hotelskog zastupnika više su nego očite. Preuzimanjem poslova rezervacije zastupnik postaje na neki način vlastita služba rezervacija, i tako se smanjenjem osoblja povećava produktivnost po hotelskom le-žaju. hotelska naselje (engl. hotel village, njem. Hotelsiedlung), ugostiteljski objekt koji se sastoji od središnjeg objekta nsmijenjenog prihvatu i prehrani gostiju, te većeg ili manjeg broja samostalnih objekata u kojima se u pravilu nalaze smještajne jedinice (prvenstveno sobe, ali i apartmani). Osim usluge smještaja pruža i usluge prehrane i točenja pića, te brojne druge, ovisno o kategoriji koju nosi. Kategorija hotelskog naselja kreće se od jedne
do tri zvjezdice gdje tri zvjezdice označavaju najbolje moguće opremljen i uslugom predstavljen objekt. hotelsko osiguranje (engl. hotel security, njem. Hotelversicherung), obveza hotelijera da za gosta koji je ugovorio smještaj posebno obračunava i premiju osiguranja gosta (kao i boravišnu pristojbu) i od njega je naplatiti, s time da je to u računu hotelijera posebno iskazano. hotelsko osoblje (engl. hotel staff, njem. Hotelpersonal), obuhvaća velik broj zaposlenika najrazličitijih zanimanja podijeljenih u različite odjele (nabava, marketing, tehnička služba, opća i kadrovska služba itd.). Medu specifična hotelska zanimanje spadaju: u odjelu domaćinstva: glavna domaćica - osoba odgovorna za cjelokupan rad domaćinstva i njegovu funkcionalnu povezanost s ostalim odjelima u hotelu, prvenstveno s odjelom recepcije i tehničkog održavanja. Organizira, nadzire i kontrolira rad u svim jedinicama koje spadaju u odjel domaćinstva (odjel soba, odjel čistoće i odjel dekoracije i praonice rublja s kemijskom čistionicom); nadzornica čistoće - organizira, nadzire i kontrolira rad zaposlenih u odjelu čistoće. Odgovorna je za izgled i higijenu svih javnih prostora hotela i za održavanje propisanih standarda; nadzornica soba - organizira, nadzire i kontrolira rad sobarica. Odgovorna je za pravovremeno izvršenje radnih zadataka za odgovarajući broj soba za koji je zadužena, za primjenu propisanih standarda u načinu rada sobarica, kao i za održavanje standarda u sobama glede opremljenosti, uređenosti i tehničke ispravnosti; sobarica -osoba zadužena za čišćenje i pospremanje smještajnih jedinica (soba i apartmana) i hodnika; dekorater/aranžer -osoba zadužena za dekoraciju
prostora isključivo cvijećem (trajnim biljem i privremenim cvjetnim aranžmanima). Vodi brigu o trajnom bilju i o zelenim površinama (u pravilu uz pomoć vrtlara); higijeniČarka - osoba zadužena za održavanje čistoće i higijene svih javnih prostora hotela; u odjelu hrane i pića: kuhar hladne kuhinje kuhar zadužen i odgovoran za poslovanje dijela kuhinje koji nazivamo hladnom kuhinjom, a specijaliziran je za spravljanje hladnih jela (sendviči, salate, voćne salate i si.) (-*■ hladna jela); kuhar tople bihinje -ključna osoba u kuhinjskom dijelu odjela hrane i pića, koja je svojom stručnošću, te kulinarskim znanjem i vještinama sposobna samostalno pripremiti sva jela koja se nalaze u ugostiteljskoj ponudi objekta. Svojom gastronomskom osobnošću stvara prepoznatljivost kuhinje i tako doprinosi kvaliteti cjelokupne usluge objekta. U velikim hotelskim kuhinjama zaduženje i odgovoran za pravovremeno pripremanje glavnih jela, dok priloge, umake, predjela, salate pripremaju po njegovoj uputi pomoćnici; saucier - kuhar tople kuhinje koji je svojim znanjem i vještinom specijaliziran za spravljanje najrazličitijih umaka i drugih dodataka jelu; slastičar -osoba zadužena za spravljanje toplih i hladnih slatkih jela, slastica; konobar -najeksponiraniji ugostiteljski djelatnik koji vodi brigu o gostu i njegovim željama od njegova ulaska u restoran pa do izlaska. Njegova osnovna zadaća je potpuno i kvalitetno posluživanje gosta, što znači da samostalno ili uz pomoć svog pomoćnika obavlja sve poslove u procesu posluživanja poštujući pritom određena pravila ugostiteljstva i standarde kuće. Uz znanje stranih jezika i struke, njegovu radu pomaže i poznavanje
gastronomije; sommelier (peharnik, vino-noša, vinoposlužitelj) - konobar koji savjetuje goste pri izboru vina i ocjenjuje njegovu kvalitetu. Susrećemo ga u luksuznim restoranima i restoranima hotela visoke kategorije, poznaje sva vina, te njihove karakteristike. Prepoznajemo ga po maloj posudi za degustaciju i podrumskom ključu koje nosi na srebrnom lančiću; barmen (mješaČ pića) prva stručna osoba za barskim toČionikom, konobar koji je izučen i usavršen za spravljanje barskih mješavina, tj. koktela; od njega se zahtijeva besprijekorno znanje općih pravila posluživanja, primanja narudžbi, prodaje i komunikacije s gostima, a posebno je važno dobro poznavanje karakteristika pića; u prijamnom odjelu (uniformirano osoblje): recepcionar - osoba zadužena za prijavu i odjavu gosta; concierge - osoba zadužena za pružanje svih traženih informacija; blagajnik (cashier) djelatnik recepcije zadužen za naplatu računa i mjenjačke poslove; bellmeni hotelski djelatnici zaduženi za doček gosta, njegovu prtljagu i dostavu; vratar - osoba koja dočekuje goste na ulazu u hotel; nosač prtljage osoba zadužena za prenošenje gostinske prtljage; teklić - djelatnik recepcije zadužen za donošenje i raznošenje pošte, informacija i ispunjavanje različitih želja gostiju; šef recepcije rukovodi radom osoblja recepcije. hrana (engl. food), organska i/ih anorganska materija biljnog ili Životinjskog porijekla koja može sadržavati masti, uglji-kohidrate, bjelančevine, vitamine, minerale i
vodu a može biti različitih energetskih i nutricionističkih vrijednosti. hrana i piće - HIP (engl. food and beverage - F&B), hotelski odjel koji je zadužen za obavljanje svih potrebnih radnji koje omogućuju potpuno i kvalitetno pružanje usluga hrane, točenja pića i napitaka u svim prostorijama namijenjenim posluživanju. Unutarnjom organizacijom, načinom i razinom poslovanja nastoji svoje specifičnosti podrediti potrebama i zahtjevima hotela u okviru kojega posluje te pridonijeti kvaliteti cjelokupnog poslovanja. Poslovanje ovog odjela temelji se na tri glavne funkcije: priprema, prerada i prodaja hrane, pića i napitaka. Priprema podrazumijeva grubu pripremu dobavljenih namirnica, a u pravilu prostori za pripremu su fizički odvojeni od prostora namijenjenog i opremljenog za preradu namirnica. Prerada namirnica podrazumijeva finu pripremu, prigotavljanje, slaganje i dekoriranje jela u za to namijenjenim prostorijama (-* kuhinja). Prodaja u odjelu hrane i pića može biti organizirana na nekoliko različitih načina: uobičajena prodajau prostorima namijenjenim posluživanju jela i pića (restauranti, barovi i dr.); prodaja preko posluživanja u sobama (room service) i prodaja preko bànketnog odjela čije poslovanje se temelji na dogovoru s naručiteljem banketa povodom različitih događanja. hum (engl, (small) hili, hillock, hummock, njem. Hügel), ili brežuljak, najmanje uz-višenje iznad zaravnjene površine. Pod pojmom huma treba podrazumijevati i karakterističan krški oblik brežuljkastog uzvišenja na krškim zaravnima ili na poljima u kršu. Nastaje uglavnom zbog manje izloženosti korozivnom ili eroziv-nom djelovanju vode ili je zaostatak na mjestu gdje je i prije početka razvoja
krškog procesa uzvišenje.
postojalo
veće
humina (njem. Karsthochebene und Karstfelder in der Herzegowina), prostrane krške zaravni i polja u Hercegovini. Pogodna su za razvoj
stočarstva i zemljoradnje. Kako su tla bogata boksitima, povoljna su posebice za uzgoj vinove loze, duhana i žitarica. HUPA (akr. od Hrvatsko udruženje putničkih agencija), strukovna udruga pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u
koju se obavezno učlanjuju sve putničke agencije koje su registrirane za obavljanje poslova putničke agencije u Hrvatskoj. Udruga je osnovana 1994. godine, a danas broji oko 800 članica. Katedra za turizam Ekonomskog
fakulteta u Zagrebu i HUPA zajednički svake druge godine organiziraju u Zagrebu savjetovanje putničkih agencija na kojem se raspravlja o problemima turističkog posredovanja u Hrvatskoj. Prvo savjetovanje održano je 1995. godine.
1ATA
i (akr. od engl, information, njem. Auskunft, Information), informacije, posebno uređen prostor u zrakoplovnim lukama, na željezničkim stanicama, autobusnim kolodvorima, pristanišnim lukama i si. gdje se mogu dobiti različite stručne obavijesti poput vremena odlazaka i dolazaka prijevoznih sredstava, kašnjenja itd. IACA (akr. od engl. International Air Carrier Association), Međunarodno udruženje zrakoplovnih kompanija, sa sjedištem u Bruxellesu, ima zadaću da svojim članicama, koje se uglavnom bave izvanrednim zračnim prometom, osigura zaštitu njihovih interesa u odnosu prema europskim vlastima. Preteča ovog udruženja bila je International Air Charter Association, osnovana u Žene-vi 1971. godine. IAPCO (akr. od engl. International Association of Professional Congress Organizers), Međunarodno udruženje profesionalnih organizatora kongresa, osnovano 1968. godine sa sjedištem u Bruxellesu. Udruženje prima samo one Članove koji se kao glavnim zanimanjem isključivo bave organizacijom domaćih i međunarodnih skupova, kongresa.
IAST (akr. od engl. Intern ationa l Acade my for the Study of Touris m), Međun arodn a turisti čka akade mija, neprof itna udrug a znanst venika , istraži vača i sveuči lišnih nastav nika širom svijeta koji su dobro-
127
I voljno udruženi da bi ohrabrili primjenu svojih istraživanja i unapređivah razmjenu spoznaja o turističkom fenomenu. Članstvo u udruzi je ograničeno (75 članova), a članom se postaje izborom, a ne učlanjenjem. Time je ova udruga postala najuglednijom organizacijom turističkih znanstvenika u svijetu. Udruga izdaje svoj Newsletter, a jednom u dvije godine organizira svoj godišnji sastanak, uvijek u drugoj zemlji i drugoj lokaciji. IATA (akr. od engl. International Air Carrier Association), Međunarodna organizacija za zračni promet, nedržavna organizacija koja predstavlja udruženje svih svjetskih redovnih zrakoplovnih kompanija. IATA je osnovana 1945. godine u Havani na inicijativu zrakoplovnih kompanija, a sa zadatkom da pomogne u rješavanju problema koji su se pojavili zbog nagle ekspanzije civilnog zračnog prometa nakon završetka II. svjetskog rata. IATA je po svojim funkcijama nasljednica bivše IATA-e, International Air Traffic Association, osnovane u Haagu 1919. godine. Glavni zadatak IATA-e je da osigura da se cjelokupan zračni promet bilo gdje
ICAO u svijetu odvija najvećom mogućom brzinom, sa sigurnošću, udobnošću, djelotvor-nošću i ekonomičnosću. Njezini su ciljevi: promoviranje sigurnog, redovnog i ekonomičnog zračnog prometa u korist ljudi cijelog svijeta; unapređivanje zračnog prometa te proučavanje problema vezanih za tu problematiku; utjecaj na razvoj mišljenja o suradnji svih poduzeća koja se direktno ili indirektno bave međunarodnim zračnim prometom; suradnja s ICAO-om i drugim međunarodnim organizacijama. Za zrakoplovne kompanije IATA stvara mehanizme za pronalaženje zajedničkih rješenja za postojeće probleme (npr. objavljivanje njihovih letova, procedura za prihvat putnika i robe, cijena i drugih važnih informacija u različitim medijima IATA-e, koji su pristupačni širom svijeta). Za vlade pojedinih zemalja IATA je mjesto za koordinaciju međunarodnih tarifa i cijena prijevoza, a krajnjim korisnicima, tj. putnicima, IATA omogućuje pojednostavljenje procesa putovanja. Zahvaljujući koordinaciji preko IATA-e individualni putnici mogu jednim telefonskim pozivom i plaćanjem u jednoj valuti organizirati putovanje koje obuhvaća više zemalja i usluge nekoliko zrakoplovnih kompanija. Kao organizacija, IATA je dobrovoljna, demokratska, ne-ekskluzivna i
1ATA nepolitička organizacija. Učlaniti se može bilo koja zrakoplovna kompanija koja je registrirana za obavljanje redovnog zračnog prometa. Kompanije koje obavljaju redovni međunarodni zračni promet postaju aktivne članice, a kompanije koje lete u redovnom domaćem prometu dobivaju status pridruženih članica. IATA ima dva glavna sjedišta, Montreal i Ženevu, te nekoliko regionalnih direkcija: Buenos Aires, Rio de Janeiro, London, Nairobi, Da-kar i Bangkok. Budući da je IATA neprofitabilna organizacija, ona se financira sredstvima svojih članova, uglavnom u proporciji s udjelom prometa članova u ukupnom međunarodnom zračnom prometu. Glavno tijelo IATA-e je Godišnja
glavn sve aktivne članice. Smjernice a godišnje skupšt politike provode se preko Izvršnog odina, bora, koji najveći dio svojih zadataka na obavlja preko svojih odbora od kojih su kojoj najvažniji: Financijski odbor, Tehnički jedna- odbor, Odbor za promet i Odbor za kopra pravna pitanja. vno s Ibusz, mađarska turistička agencija, po osnovana 1902. godine, jedni privatizirana 1991-92. godine. m IC, oznaka za međugradski (intercity) glaso vlak. m sudjel ICAO (akr. od engl. International Civil Aviation Organization), uju Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo, osnovana 7. prosinca 1944. godine pod imenom Privremeni ICAO (Provisionai ICAO PICAO), kao rezultat zaključaka
127 Čikaške konvencije. Došlo je do sukoba između Velike Britanije i Kanade na jednoj strani, koje su željele da se osnuje jedno međunarodno tijelo koje bi se bavilo dodjeljivanjem prava letenja i kontrolom kompletnog svjetskog zrakoplovstva, i SAD na drugoj strani, koje su željele "slobodno nebo". Pronađen je kompromis po kojem je PICAO imao veliku moć u regulaciji tehničkog aspekta odvijanja zračnog prometa, i samo istraživačku i savjetodavnu funkciju na ekonomskom području. PICAO gubi oznaku "Privremeni " 4. srpnja 1947. godine nakon stoje dovoljan broj zemalja, 26 potpisnica, ratificiralo njegove osnovne ciljeve i zadatke, koji su
ICAO definirani Čikaškom konvencijom: osiguranje sigurnog i pravilnog rasta međunarodnog civilnog zrakoplovstva u cijelom svijetu; poticanje gradnje i uporabe zrakoplova u miroljubive svrhe; poticanje razvoja zračnih puteva, zračnih luka i sredstava zračne plovidbe za međunarodno civilno zrakoplovstvo; omogućavanje svim narodima sigurnog, redovnog, djelotvornog i ekonomičnog zračnog prometa; sprečavanje gospodarskih gubitaka uzrokovanih pretjeranom konkurencijom; osiguravanje potpunog poštovanja prava svake države ugovor-
ICAO
idcja vodilja
niče i osiguravanje primjerenih mogućnosti sudjelovanja zrakoplovnih tvrtki svake države ugovornice u međunarodnom zračnom prometu; izbjegavanje diskriminacije medu državama ugovor-nicama; unapređivanje sigurnosti letenja u međunarodnoj zračnoj plovidbi; pomaganje općeg razvoja svih vidova međunarodnog civilnog zrakoplovstva. Kao jedna od organizacija Ujedinjenih naroda, ICAO za glavnu svrhu svog postojanja navodi služenje na području civilnog zrakoplovstva ljudima iz država koje su ga osnovale. Predstavnici svih država članica čine Skupštinu, najviše tijelo ICAO-a, koja se sastaje svake tri godine. Sve zemlje članice ICAO-a ravnopravno su zastupljene u Skupštini i imaju po jedan glas. Za utvrđivanje potrebnog kvoruma i pri donošenju svih važnijih odluka primjenjuje se pravilo većinskog odlučivanja. Savjet, stalno tijelo ICAO-a, odgovorno je Skupštini za izvršenje zadataka same organizacije. Broj Članova Savjeta ograničenje na 33, a bira ih Skupština. Sjedište ICAO-a je u Montrealu. ICOM (akr. od engl. International Council ofMuseums), Međunarodno vijeće muzeja, nevladina organizacija muzeja i zaposlenih u muzejima koja promiče ciljeve muzeja koji se tiču njihova vođenja, sa sjedištem u Parizu. Članovi ICOMa su nacionalna udruženja muzeja iz 120 zemalja. ICOMOS (akr. od engl: International Council on Monuments and Sites), Međunarodno vijeće za očuvanje spomenika i znamenitosti, nevladina
128
129
ideja vodilja
organizacija koja se zauzima za zaštitu i očuvanje arhitektonskih vrijednosti, te za zadržavanje spomenika i spomeničke kulture u njihovu povijesnom konekstu sa sjedištem u Parizu. Djeluje kao nadglednik UNESCO-ve svjetske kulturne baštine. ICPA (akr. od engl. International Cruise Passengers Association), Međunarodno udruženje brodskih kompanija specijaliziranih za krstarenja. ID (akr. od engl, industry discount), iznos popusta na normalnu tarifu - u pravilu 50%, 75%, 90% ili 100% koji zrakoplovne kompanije odobravaju svojim djelatnicima ih djelatnicima drugih zrakoplovnih kompanija kada koriste letove njihove zrakoplovne kompanije. Osnovu za odobravanje popusta čini rezolucija IATA (JATA resolution 788free and reduced fare or rate transportation). idealna turistička potražnja (engl, ideal tourism demand, njem. ideale touristische Nachfrage), nastaje kada se od ukupnog stanovništva eliminiraju apsolutni nepotrošači. U tom se krugu nalaze svi oni kod kojih postoji objektivna potreba za turističkim oblicima rekreacije, pri čemu je najveći dio i svjestan te potrebe, dok je sve manji dio onih kod kojih još nisu potpuno formirane subjektivne potrebe. Kao pojam nastala je iz potrebe da se u teoriji, ali još više u praksi turizma izvrši preciznija distinkcija medu različitim kategorijama potražnje, kako bi se različitim marketinškim akcijama lakše i djelotvornije do njih dopiralo.
ideja vodilja u gospodarskom oglašavanju (engl, headline in advertising, njem. Leitidee in der Werbung), jedinstvena tema koja predstavlja vodeću ideju gospodarskog oglašavanja. Utvrđeno je da su uspješnije one kompanije koje pripadnicima ciljne grupe prenose jednu jedinstvenu specifičnu ideju o proizvodu i njegovim upotrebnim svojstvima, koju oni mogu lako upamtiti i koja će ih motivirati na potrošnju i kupovinu oglašavanog proizvoda. Obično postoji više alternativnih tema koje mogu postati idejom vodiljom gospodarskog oglašavanja. Sve alternativne teme treba temeljito proučiti, vrednovati i odabrati onu koja je najsvrhovitija s obzirom na ciljeve marketinške strategije i ciljeve gospodarskog oglašavanja. U turizmu ideja vodilja najčešće ima emotivni karakter naglašavajući emocije kao što su prijateljstvo, ljubav, uzbuđenje i slično, idejna skica (engl, lay-out, njem. Ideenentwurf, Layout), rukom crtana, skicirana zamisao nekog oglašivaćkog sredstva u kojoj je sadržana osnovna ideja, a služi kao putokaz crtaču, fotografu, slagaru i tiskaru kao osnova za izradu rješenja koje će tom oglašivačkom sredstvu dati konačan izgled. Skica pokazuje i specificira veličinu i poziciju teksta, crteža, fotografija, naslova, slogana i svega onog što čini neki oglas, plakat, letak, prospekt, katalog itd. Način oblikovanja idejne skice posebno je važan u određivanju imidža turističkog proizvoda ih turističkog poduzeća koje se prezentira. Idejnom skicom mogu se naglašavati atributi, kao što su: ekskluzivnost, tradi-cionalnost, vedrina i si.
igre loptom
identifikacija, inventarizacija i izbor turističkih resursa (engl. Identification, listing and selection of tourism resources, njem. Identifikation, Bestandsaufnahme und Auswahl der touristischen Ressourcen), prva točka analize turističkih resursa, a svrha joj je da iz brojnih identificiranih i evidentiranih prirodnih i društvenih resursa u nekom prostoru izabere one koji su po svojim kvalitativnim i kvantitativnim karakteristikama podloga za privredno korištenje preko turizma. Zahtijeva terenska istraživanja i mjerenja rekognosciranja terena i desk istraživanja korištenje raspoložive literature, znanstvenih i stručnih radova. Tako dobivene spoznaje omogućuju izbor pogodnih i eliminaciju nepogodnih resursa. Kriteriji su za izbor i eliminaciju resursa kvaütativni (npr. intenzitet atraktivnosti) i kvantitativni (npr. pre-mali kapacitet termalnog vrela i si.). U daljnji postupak analize uključuje se suženi izbor onih resursa koji posjeduju dovoljnu kvalitetu i kvantitetu za komercijalno korištenje pomoću turizma i predstavljaju gospodarska dobra. 1DMA (akr. od engl. International Destination Ménagement Association), Međunarodno udruženje destinacijskog menedžmenta. Sjedište u Miinchenu. IEA (akr. od engl. International Exhibitors Association), Međunarodno udruženje sajamskih izlagača. Cilj IEA je unapređenje sajamskog i izložbenog nastupa u SAD-u.
ICAO
idcja vodilja
IFTO (akr. od engl. International Federation of Tour Operators), Međunarodno udruženje turoperatora. Sjedište u Le-wesu, Velika Britanija. Članovi IFTO-a su turoperatori iz sljedećih zemalja: Belgije (ABTO), Hrvatske, Danske (RID), Finske (AFTA), Francuske (CETO), Njemačke (DRV), Grčke, Nizozemske (ANVR), Italije (CPTO), Luksemburga, Norveške (RiN), Slovenije, Španjolske (AMAVE), Švedske (RiS), Švicarske i Velike Britanije (TOSG). igre loptom (engl. sport, njem. Balbpiele), igre i natjecanja u raznim sportskim disciplinama koje se provode loptom, jedan od najstarijih oblika zabave i nadmetanja. U većini starih, povijesnih kultura bile su vezane uz razne kultove, simbolizirale su borbu između dobra i zla, u mnogim religioznim obredima imale su magičnu moć. Igre loptom, posebno u nogometu, američkom footbal-lu, košarci, tenisu, rukometu, odbojci, danas se svrstavaju medu najpopularnije i najmasovnije sportove. Iako ne postoje precizne statistike, računa se da u raznim sportskim igrama u svijetu sudjeluje oko 500 milijuna ljudi. Sportske igre neposredno su ili posredno vezane uz turizam; stvaraju posebno turističko tržište, koje ima veliko značenje u razvijenim sportskim i turističkim zemljama. Igre loptom najbrojnije su i najpopularnije sportske igre u Hrvatskoj, i u području natjecateljskog (vrhunskog) sporta i u području sportske rekreacije u domicilu ili u turizmu. IHA (akr. od engl. International Hotel Association) -*■ IHRA. IHRA (akr. od engl. International Hotel and Restaurant Association), međunarodno udruženje hotela i restorana, osnovano 1946. pod
128
129
ideja vodilja nazivom International Hotel Association (IHA). IHA je 1996. preimenovana u IHRA; sjedište u Parizu. IHRA svake godine izdaje novi International Hotel Guide (Međunarodni vodič hotela) sa svim potrebnim podacima o navedenim hotelima, kao i World Directory of Travel Agencies (Svjetski adresar putničkih agencija). Clan IHRA-e je i Hrvatsko udruženje hotelijera (HUH). imaterijalna dobra (engl, non-material goods, njem. immaterielle Güter), sva dobra koja nemaju stvarnu, materijalnu vrijednost, ali u određenim okolnostima, posebice u turizmu, mogu imati realnu cijenu na tržištu. Tu spadaju prije svega kulturno-povijesni spomenici i umjetnička djela, povijesni lokaliteti. U tu kategoriju spadaju i svi prirodni čimbenici kao što su more, rijeke, jezera, spilje, planine, šume, otoci, ljekoviti izvori i blata itd. -»■ konverzijska funkcija turizma. imaterijalne prirodne pojave (engl, immaterial natural phenomena, njem. immat-rielle Naturerscheinungen), vrlo rijetke prirodne pojave, koje se javljaju u područjima koje turisti slabo posjećuju ih uopće ne posjećuju. To su primjerice polarna svjetlost, fatamorgana i si. IMDA (akr. od engl. International Management Development Association), međunarodno udruženje čiji je cilj zbližavanje znanstvenika, poslovnih ljudi i kreatora državne politike u rješavanju problema povezanih s razvojem menedžmenta diljem svijeta razmjenom informacija i znanja, obučavanjem, kooperacijom i razmjenom kadrova. imidž (engl. image, njem. Image, Ansehen), sve one predodžbe (slike)
koje o nekom ili nečem stječe javnost. Ta slika, odnosno predodžba nije statična i jednom zauvijek data konstanta. Ona je rezultat stalnog utjecaja različitih društvenih subjekata na određenu društvenu skupinu, ciljnu grupu, odnosno javnost u najširem značenju tog pojma. U turizmu se može govoriti o imidžu destinacije (zemlje, regije, mjesta i si.) i o imidžu poduzeća (turoperatora, turističkih agencija detaljista, hotela ili lanaca hotela, zrakoplovne kompanije, auto-busnog poduzeća i si. Imidž ima posebno značenje u turističkom marketingu jer utječe na proces donošenja odluke o kupnji koju donosi turist. imidž destinacije (engl. destination image, njem. Image des Zielortes), ukupnost predodžaba, stajališta, znanja, iskustava, očekivanja, želja i osjećaja koje ljudi (pojedinci ili grupe) povezuju s određenom turističkom destinacijom. Integracijom svih tih očekivanja i zahtjeva dobije se "idealni profil" neke destinacije. Taj idealni profil može poslužiti kao uzorak i mjerilo za utvrđivanje stvarnog, realnog imidža određene destinacije. U tom kontekstu upravo stvaranje i promidžaba "povoljnog" imidža kod potencijalnih turista igra posebnu ulogu. Međutim kad je posrijedi promidžba imidža turističke destinacije, treba imati na umu činjenicu da je gotovo svaka turistička destinacija multifunkcionalna, odnosno da u turističkoj potražnji postoji multimotiviranost potrošača prilikom izbora određene destinacije, odnosno postojanje različitih potrošačkih segmenata. Prema tome javlja se inicijalni problem u stvaranju imidža kome i kako imidž treba predstaviti. U stvaranju imidža
igre loptom turističke destinacije treba imati na umu da je turistički proizvod destinacije mješavina nekoliko parcijalnih proizvoda i usluga, odnosno individualnih komponenata koje su rezultat djelovanja različitih poduzeća. Marketinški napor u stvaranju imidža turističke destinacije nije dakle samo rezultat djelovanja promotora parcijalnih proizvoda velikog broja različitih proizvođača Čiji parcijalni proizvod sudjeluje u stvaranju ukupnog turističkog proizvoda nego i djelovanja posebnih turističkih institucija koje su zadužene za promidžbu pojedine destinacije. To su najčešće javna ili polujavna tijela na regionalnoj ili nacionalnoj razini turističke zemlje (u nas Hrvatska turistička zajednica). Međutim, treba imati u vidu da imidž koji stvaraju ove institucije u pojedinoj zemlji, a koji bi se mogao nazvati "službenim" imidžem, nije uvijek najznačajniji izvor ideja i spoznaja koje oblikuju potencijalni turisti o određenoj destinaciji. Imidž oblikovan javnim medijima, osobnim iskustvom turista na podlozi ranijih posjeta dotičnoj destinaciji, zatim osobnim dodirima, zapravo je važniji od onoga što oblikuju službene i za to zadužene organizacije, imidž poduzeća (engl. corporate image, njem. Untemehmensimage), ili korporativni imidž, slika o poduzeću koja se stvara strategijom korporativnog identiteta. Cilj ostvarenja pozitivnog i prihvatljivog korporativnog imidža postiže se na podlozi jasno definirane filozofije i misije poduzeća kao najšireg koncep-cijskog okvira, djelotvornim korištenjem korporativnog dizajna, korporativnih komunikacija i korporativne kulture. Operativna realizacija korporativnog imidža stvara se i podržava pro-
ICAO
idcja vodilja
midžbenom aktivnošću u odnosima s javnosti. imidž proizvoda (marke) (engl. produet-brand image, njem. Produktimage, Mar-kenimage), fizička i simbolička percepcija koju potrošač formira na osnovu stvarnog proizvoda ili na osnovi informacije koju je dobio o njemu. Formiranju imidža doprinosi dizajn, marka, pakovanje i prodajne usluge kupcu. Imidž proizvoda formira se i promidžbenim aktivnostima i stoga i ciljevi promidžbe mogu biti stvaranje pozitivnog i poželjnog imidža. Pozicioniranje vlastitog proizvoda na
128
129
ideja vodilja tržištu u odnosu na druge proizvode koji podmiruju istu potrebu poduzeće može uspješno obaviti ako istraživanjem posebno ustanovi kakvu sliku potrošači imaju o proizvodu. Kupac se odlučuje na kupovinu proizvoda određenog poduzeća na osnovi vlastitih stavova o proizvodu koji nisu u najvećem broju slučajeva zasnovani na stručnom poznavanju proizvoda. Proizvod često ima neko obilježje simbola za kupce. To svojstvo određenog simbola, izraženo imidžom proizvoda, često daje pečat statusu proizvoda u očima kupca -
njegovu mjerilu i položaju u odnosu na druge proizvode na tržištu. U turizmu je imidž proizvoda posebno važan u slučajevima kada se želi psihološki diferencirati vlastiti proizvod u odnosu na konkurentski (npr. u hotelijerstvu). imigracija (engl. Immigration, njem. Imig-ration, Einwanderung) -* migracije. IMO (akr. od engl. International Maritime Organization), Međunarodna pomorska organizacija, podorganizacija UN-a koja regulira tehničke uvjete međunarodnog brodskog prometa. Posebna pozornost pridaje se
igre loptom sigurnosti ljudi na moru. IMO ima 140 zemalja članica. imperativna norma (engl, imperative norm, njem. dringende Vorschrift), ili stroga norma, norma čiju primjenu njezini adresati ne mogu otkloniti svojom voljom. Kogentna (prisilna) norma (-> prisilni propisi) može biti imperativna (nalažuća) kojom se nekom subjektu nešto naređuje. Na primjer, tvrtka trgovačkog društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugog trgovca upisane u ' sudski registar kod istog registarskog suda. Imperativne norme mogu se pre-
imperativna norma
poznati ili prema samom svom tekstu ili prema mjestu u pravnom poretku. O imperativnoj normi radi se onda kad dikcija norme, riječi i stil upućuju na zaključak o zabrani odstupanja od te norme. Na primjer, "nevaljane su odredbe društvenog ugovora i druge pravne radnje...", ili "Osobe navedene u odredbama prethodnih stavaka ovoga članka ne mogu se u cjelini ni u dijelu osloboditi od tamo navedene obveze", "Sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose a ne mogu ih uređivati suprotno ustavom utvrđenim načelima, prinudnim propisima i moralu društva" i si. Istodobno, kad se radi o propisima koji su u načelu u cjelini imperativni (npr. postupovni, upravni), pretpostavlja! će se kako su norme sadržane u tim propisima imperativne i bez posebne naznake o tome. U tim propisima posebno se utvrđuje kad se ne radi o imeperativnoj već o -* dispozitivnoj normi. imperfektnost turističkog tržišta (engl. imperfection of a tourism market, njem. Unvollkommenheit des touristischen Marktes), nesavršenost turističkog tržišta, teorijski koncept koji znači da na turističkom tržištu postoji izrazita neusklađenost ponude i potražnje, te pokazuje da se odnosi na turističkom tržištu razlikuju od istih odnosa na drugim tržištima. Na turističkom tržištu dominira turistička potražnja, koja je heterogena i proširuje se brže od turističke ponude, pa bi bilo logično očekivati da će oskudnija ponuda diktirati tržišne uvjete. Zbog te tržišne anomalije kalkulacija cijena
132
indeksi
indeksi
na turističkom tržištu odstupa od klasičnih metoda utvrđivanja troškova i odnosa ponude i potražnje. -* primarna elastičnost turističke potražnje; sekundarna elastičnost turističke potražnje.
putovanja vrijedi povlaštena tarifa. Tu vrstu putovanja mogu organizirati zrakoplovne kompanije, turističke agencije članice IATA i drugi organizatori putovanja koji nisu Članovi IATA.
impulzivna kupovina (engl. impulse buying, njem. Impulsivkauf, nicht motivier-te(r) Kauf), kupovina kod koje kupac odluku donosi bez prethodnog razmišljanja i planiranja, na samom prodajnom mjestu (trgovini, turističkoj agenciji i si.) i da nije prije toga bio svjestan svoje potrebe. Kupovina dakle nastaje na podlozi percepcije proizvoda na prodajnom mjestu, kao i percepcije promidžbe koja se ostvaruje na prodajnom mjestu. Da bi došlo do impulzivnog kupovanja, potrebno je određeno raspoloženje, povoljan stav. Od posebnog je značenja afektivna komponenta stava koja pokazuje pozitivan ili negativan smjer (želju ili odbijanje) prema proizvodu, ideji ili sadržaju. Zbog toga se impulzivno kupovanje naziva i emocionalno kupovanje.
incoming agencija (engl. incoming agency, njem. Incoming Agentur) -* turistička agencija.
inbound turizam (engl. inbound tourism, njem. Inbound Tourismus) -*■ ulazni turizam, međunarodni turizam. incentive aranžman (engl. incentive tours, incentive travel, incentive package, njem. Incentive-Reise) -* turistički aranžman. inclusive tour (IT), naziv za putovanja koja se uglavnom organiziraju zračnim prijevozom, a u ranžman je uključena i odgovarajuća ugostiteljska usluga u odredišnom mjestu (ili neka druga usluga, npr. razgled grada, transfer i si.). Za IT
incoming turizam (engl. incoming tourism, njem. Incoming Tourismus) -» ulazni turizam. indeksi (engl. indices, indexes, njem. Index), odnosi koji pokazuju relativne varijacije jedne ih" više pojava u vremenskoj dimenziji. Uobičajeno se dijele na individualne i skupne indekse. Individualnim indeksima prati se dinamika razvoja jedne pojave, skupnim indeksima dinamika razvoja više pojave koje čine organsku cjelinu (industrijska proizvodnja, poljoprivredna proizvodnja, cijene ugostiteljskih usluga itd.). Individualni indeksi mogu biti verižni (indeksi s promjenljivom bazom) i bazni (indeksi sa stalnom bazom). Skupni indeksi dijele se na skupne indekse cijena, skupne indekse količina i skupne indekse vrijednosti. Skupni indeksi imaju osobitu ulogu u dinamičkoj analizi ekonomskih pojava. Izračunavaju se pomoću metoda agregata (agregatni oblik indeksa) ili pomoću metoda prosječnih odnosa koji se temelje na individualnim indeksima i pripadajućim ponderima. Prilikom računanja skupnih indeksa cijena mogu se koristiti stalne količine baznog razdoblja (Laspeyresov indeks količina) ili stalne količine tekućeg razdoblja (Pa-aseheov
133
indeksi
indeks količina). Analogno, prigodom računanja skupnih indeksa količina mogu se koristiti stalne cijene baznog razdoblja (Laspeyresov indeks količina) ili stalne cijene tekućeg razdoblja (Paascheov indeks količina). Fi-sherov idealni indeks je geometrijska sredina dvaju skupnih indeksa: jednog s ponderima iz baznog i drugog s ponderima iz tekućeg razdoblja. indeksi cijena (engl.price indexes, price indices, njem. lndexpreis), pokazuju relativne promjene razine cijena u vremenskoj dimenziji. Hrvatska službena statistika sustavno prati cijene industrijskih proizvoda pri proizvođaču, cijene poljoprivrednih proizvoda, cijene na malo, cijene ugostiteljskih usluga, cijene noćenja, indeks životnih troškova itd. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima prate se u oko 320 poslovnih subjekata, iz 30 grana industrije, za više od 400 industrijska proizvoda. Ovi indeksi cijena računaju se od 1962. godine. Cijene na malo prate se u Hrvatskoj u 12 gradova za 362 proizvoda i 78 vrsta usluga. Indeks cijena na malo vodi se u Hrvatskoj od 1952. godine. Cijene ugostiteljskih usluga hrane, pića i noćenja prate se u 21 gradu, odnosno u 68 ugostiteljskih objekata za 68 vrsta usluga. Indeksi ovih cijena računaju se od 1962. godine. Na indeksnoj listi životnih troškova nalaze se 423 reprezentanta, 345 proizvoda i 78 vrsta usluga. Statistički podaci o cijenama odabranih skupina proizvoda i indeksi životnih troškova izuzetno su korisno sredstvo ekonomske analize. Ako cijene tijekom godina nisu
imperativna norma stabilne, prosudba o razvoju na bazi nominalnih vrijednosti uvelike je otežana. Postupkom deflacioniranja eliminira se utjecaj cijena na razvoj promatrane pojave. indeksi sa stalnom bazom (engl. base indexes, njem. Index mit unvariabler Basis), odnosi koji pokazuju relativne varijacije jedne pojave u vremenskoj dimenziji prema odabranoj veličini baznog razdoblja. Podatak prema kome se vrši usporedba naziva se bazna veličina. Opći izraz za izračunavanje indeksa na stalnoj bazi: /,=^"100, r = 1,2,- - , n . gdje je /( oznaka za indeks na stalnoj bazi, y, frekvencija vremenske serije u razdoblju t, yb frekvencija baznog razdoblja. Bazni indeksi su pozitivni brojevi, jednaki, manji ili pak veći od 100. Bazni indeks pokazuje stopu promjene u vremenu t na 100 jedinica pojave odabrane za baznu veličinu. Indeksi na stalnoj bazi grafički se mogu prikazati linijskim i površinskim grafikonom. Indeksi na stalnoj bazi su proporcionalni veličinama niza iz kojeg su izračunati. indeksi s promjenljivom bazom (engl. chain indexes, njem. Index mit variabler Basis), pokazuju odnos stanja jedne pojave 1,1 različitim momentima vremena. Nazivaju se također verižnim indeksima. Opći izraz za utvrđivanje indeksa s promjenljivom bazom: K= — -100, t = 2,-,n. gdje je Vi oznaka za verižni indeks, yi frekvencija vremenske serije u razdoblju t, y,~i frekvencija u razdoblju (t-1). Verižni indeksi su pozitivni brojevi koji mogu biti
132
indeksi jednaki, manji ili veći od 100. Verižni indeks pokazuje stopu promjene u vremenu t na 100 jedinica pojave u vremenu (t-1). Grafičko prikazivanje ve-rižnih indeksa specifičnost je koja odudara od standardnog linijskog grafikona. indeks kupovne moći (engl. buying power index, njem. Kaufkraftindex), pokazatelj kupovne moći novca, mogućnost kupovine robe i usluga u određenom vremenu. Povećanjem cijena, istim se novčanim iznosom može nabaviti manje robe i usluga. Dinamika cijena mjeri se indeksom cijena, pa je indeks kupovne moći jednak recipročnoj vrijednosti indeksa cijena. Kupovna moć može se povezivati s različitim gospodarskim područjima (potrošnjom, proizvodnjom i si.), a najčešće s osobnom potrošnjom. Promjene cijena robe i usluga potrošača mjere se indeksom potrošačkih cijena, koji je uobičajeno indeks troškova života. indeks troškova života (engl. cost-ofliving index, njem. Lebenskostenindex), prati kretanje cijena odabranih proizvoda i usluga potrošačkih jedinica sadržanih u posebnoj listi ("košari"). Kako je broj potrošačkih jedinica veoma velik i struktura njihove potrošnje različita, izdaci se prate na uzorku tipičnih potrošačkih jedinica (kućanstava). Indeks troškova života služi za praćenje dinamike osobne potrošnje, odnosno životnog standarda, a njime se procjenjuju promjene realnih plaća. indirektni kanali distribucije (engl. indirect channels of distribution, njem. indirekte Distributionskandle), na turističkom tržištu ostvaruju se prodajom preko tur-operatora, prodajom preko posrednika -turističke agencije, prodajom preko prijevozničke organizacije. Važnost
indeksi
indirektnih kanala distribucije u turizmu veoma je velika i stoga odluka o izboru posrednika ne smije biti slučajna. Prednosti koje pružaju indirektni kanali podjednako su prisutne i na strani kupca i na strani nuditelja usluga. Kao prednosti kupca pri korištenju indirektnih putova prodaje na turističkom tržištu navode se: kupac se može svakog trenutka informirati i savjetovati u svome mjestu boravka ili u njegovoj blizini; kupac može izabrati i uspoređivati proizvod u sklopu određenog asortimana (preko prospekata, dokumentacije); kupac može odjednom kupiti sve zatražene parcijalne proizvode (usluge) u obliku "paketa" uključujući i dodatne nužne usluge drugih proizvođača, koje se dodaju uslugama o kojima je riječ. U sklopu prednosti nuditelja usluga navode se i sljedeće prednosti: proizvođač ne mora sam nuditi usluge u kupčevu boravišnom mjestu, potrebno mu je manje kon-takata (prodajnih komunikacija), distribucija se može provoditi na širem području ili na većem broju tržišta, Što bi s ograničenjem na vlastita sredstva bilo nemoguće u takvoj geografskoj rasprostranjenosti, posrednici imaju iskustva, specijalizirani su, pa mogu postići više nego proizvođač, proizvođač štedi vrijeme i novac, Što je neposredna prednost za kupca jer visoki troškovi direktne prodaje na dalekim tržištima pridonose povećanju cijena.
indirektno oglašavanje (engl. indirect advertising, njem. indirekte Werbung), aktivnost usmjerena potrošačima masovnim slanjem promidžbenih poruka (TV, radio, plakati, časopisi i si.). Temeljni je zadatak ovakvog oglašavanja
133
indeksi
privlačenje pozornosti, oživljavanje interesa i pobuđivanje zanimanja potencijalnih potrošača. Bitno je obilježje otežana mogućnost mjerenja uspješnosti djelovanja. individualni putnik (engl. traveller, guest, njem. Individualreisende(r), Einzelreisen-de(r)), 1. pojedinac (gost/korisnik) koji svoje putovanje organizira samostalno bez pomoći posrednika (putničke agencije, turoperatora i si.); 2. osoba koja posredovanjem putničke agencije koristi hotelske i druge usluge, a ne koristi se posebnim povlasticama predviđenim za -* skupinu putnika. individualno paušalno putovanje (engl. individuai inclusive tour, njem. Einzelpau-schalreise), paketaranžman za individualnog turista ili obitelj s raznim oblicima prijevoza. Mora sadržavati najmanje dvije ili više usluga. Obično je to kombinacija prijevoza, smještaja, prehrane, transfera, itd. individualno turističko putovanje (engl. individuai tourist travel, individuai tour, njem. Individualreise, Einzelreise), putovanje pojedinca na odmor u vlastitoj organizaciji, bez korištenja usluga putničke agencije. induktivna funkcija (engl. inducive function, njem. induktive Funktion), jedna od ekonomskih funkcija turizma; turizam inducira proces formiranja novog, povećanog dohotka nacionalnog gospodarstva ili barem stvara uvjete za njegovo povećanje. To se zbiva utjecajem turističke potrošnje, i to bilo povećanjem osnovnog dohotka bilo stvaranjem ek-stradohotka. Osnovni interes gospodarskih subjekata koji sudjeluju u ovom procesu nije sama turistička potrošnja ni izravna zarada što bi je pojedini gospodarski subjekti realizirali prodajom svojih proizvoda turizmu, nego uloga te
imperativna norma turističke potrošnje u indukciji povećanih ukupnih učinaka proizvodnje. Zato je važno utvrditi veličinu induktivnih učinaka turističke potrošnje, što se postiže koeficijentom indukcije, odnosno učinkom turističke potrošnje na dohodak privrede. industrija (engl. manufacturing industry, njem. Industrie), gospodarska djelatnost koja proizvode primarnih djelatnosti prerađuje u poluproizvode ili gotove proizvode. Dijeli se na ekstraktivnu i prerađivačku, a s obzirom na
132
indeksi namjenu industrijskih dobara na laku i tešku. Razlikujemo još crnu metalurgiju, obojenu metalurgiju, metalopreradivačku i kemijsku industriju te industriju neme-tala i niz drugih lakih industrija. industrijske biljke (engl. industrial plants, njem. Industriepflanze), ratarske kulture namijenjene industrijskoj preradi za proizvodnju tekstila (pamuk, konoplja, lan...), ulja (soja, suncokret, sezam, uljana repica...), šećera (šećerna trska, šećerna repa), škroba i alkohola (krumpir), lijekova, začina i dr.
indeksi
INFINI Travel Information -»■ rezervacij-ski računalni sustavi. inflacija (engl. inflation, njem. Inflation), prekomjerno povećanje novčane mase u optjecaju, što vodi smanjenju vrijednosti novca i općem rastu cijena; neravnoteža u robnonovčanim odnosima izazvana povećanjem novčane mase u optjecaju i mase odobrenih kredita u usporedbi s veličinom raspoloživog robnog fonda izraženog ukupnim cijenama. Teorija uzroke porastu cijena vidi u povećanoj potražnji koja se najčešće financira kreditima
133
indeksi
i zajmovima, zatim u promjeni strukture agregatne potražnje, u pritisku troškova koje stvaraju radnički sindikati na tržištu rada, te u povećanju nadnica kao posljedice ostvarenih interesa radnika. informacija (engl. information, njem. Information), obavijest ili podaci koji znače novost za potrošača, odnosno onoga koji prima obavijest. Informacija je danas i sama roba koja ima svoju cijenu i kojom se trguje.
informacyski sustavi
informacijski sustavi u turizmu (engl, information systems in tourism, njem. Informationssysteme im Tourismus), različiti postupci i tehnike prikupljanja, obrade i prijenosa informacija. U svom petogodišnjem razvoju informatička tehnologija prolazila je kroz različite razvojne faze od kojih je svaka pružala sve nove i proširenije mogućnosti primjene u brojnim sektorima ljudskog života. U današnje vrijeme govorimo o eksplozivnom razvoju multimedije i Interneta i općenito računarstva i telekomunikacija. Razlikujemo dva osnovna tipa prijenosa informacija korisniku, ovisno o vezi između korisnika i davatelja informacija: "off-line" i "on-line". Najrašireniji oblik prenošenja informacija je "offline" (CD-ROM), posebno zanimljiv u primjeni u turističkoj promociji, jer ima kapacitet dovoljan za pohranu velikog broja najrazličitijih tipova informacija. On omogućuje korisniku da se usmjeri na segment koji ga zanima i gotovo neograničeno ulazi u dubinu, do najsitnijih detalja, popraćenih tonskim i video zapisima. "On-line" veza omogućuje korisniku direktnu povratnu vezu i osigurava mu samostalno poduzimanje neke akcije pored pregledavanja ponuđenih sadržaja. Tu je do izražaja došlo Internet (Web stranice) kao globalno i tzv. info-kioskkao lokalno rješenje. In-fo-kiosk je dostupno računalo, postavljeno na javnom mjestu, koje nudi odgovarajuće multimedijske sadržaje individualnim i poslovnim korisnicima u turizmu. Sa turističkog stajališta ključni momenti koji "on-line" pristup
136
inkaso
podacima čine tako dragocjenim sastoji se iz konstantne ažurnosti podataka, trenutnog pristupa udaljenim podacima i mogućnostima dvosmjerne komunikacije. U turističkoj se praksi susreću brojni sustavi što funkcioniraju u međunarodnim okvirima, na području zemlje i u poduzeću (poslovni informacijski sustavi). U suvremenom turizmu od internacionalnih sustava najpoznatiji su Amadeus, Apollo i Galileo koji su, pogotovo u nekim poslovima (rezervacije u hotelijerstvu i prometu, u bookingu kod organizatora aranžmana), postali neizostavnim dijelom poslovnog instrumentarija u sve većem broju zemalja. Osnovna osobina koju danas od multimedije očekujemo u turizmu je dobivanje informacija na zahtjev, a ne unaprijed pripremljen program kod kojeg možemo samo odlučiti želimo li ga pratiti ili ne. Kvalitetno pripremljena i izvedena multimedija daje neslućene mogućnosti jednostavnog pretraživanja goleme količine svih vrsti turističkih podataka, a traženu informaciju prezentira na način, kojeg korisnik može sam odabrati i prilagoditi, informatika (engl, informatics, njem. Informatik), znanost o informacijama, njihovu oblikovanju, prenošenju, registriranju, obrađivanju i upotrebi. Razvila se osobito u posljednje vrijeme s upotrebom elektronskih računala kao sredstava za obradu i prenošenje informacija. infrastruktura (engl, infrastructure, njem. Infrastruktur), općenito podloga, pod-gradnja; u turizmu sva
inkaso
potrebna podloga da bi se mogao odvijati turistički promet. infrastrukturna ograničenja (engl, infras-tructural limitations, njem. infrastrukturelle Einschränkungen), sva ograničenja u turističkom razvitku izazvana posvemašnjim ili djelomičnim nedostatkom nekog infrastrukturnog kapaciteta ili neke skupine infrastukurnih kapaciteta. inkaso (engl, collection, njem. Inkasso), naziv kojim se označuje postupak naplate dužne svote od dužnika preko banke, i to uz prezentaciju odgovarajućih dokumenta koje su vjerovnik i dužnik ugovorili, odnosno koji su uobičajeni. U tom postupku sudjeluju vjerovnik (npr. prodavatelj) kao bančin nalogodavac (engl. principal, njem. Auftraggeber), banka koja je primila nalog nalogodavca i koja će mu doznačiti primljenu svotu (engl. remmiting bank, njem. Einreich-erbank), banka koja naplaćuje dokumente (engl. collecting bank, njem. Inkasso-bank), banka koja prezentira dokumente (engl. presenting bank, njem. vorlegende Bank) i dužnik (kupac koji je prodavate-lju dužan platiti cijenu ugovorene robe). Pritom nije nužno sudjelovanje tri banke, jer banka koja naplaćuje dokumente može ih istodobno i prezentirati, odnosno vice versa. Odnos između nalogodavca i banke mogao bi se kvalificirati kao nalog ili komisija, dok se u njemačkom pravu kvalificira kao ugovor o djelu. Na temelju bančina
137
institucionalne osnove
prihvata naloga, banka poziva kupca da preuzme dokumente koje je primila od prodava-telja (svog nalogodavca) uz istovremeno a) plaćanje ili b) akceptiranje pro-davateljeve mjenice. Prvi način naplate naziva se documents against payment (D/P), a drugi documents against acceptance (D/A). U slučaju kupčeva odbijanja banka vraća dokumente prodavate-Iju uz obavijest o kupčevu odbijanju. Banka pri tome ne odgovara prodavate-lju za naplatu, već samo za podnošenje dokumenata kupcu uz poziv za plaćanje i za postupanje u čitavom poslu s razumnom pozornošću. S obzirom na način upućivanja dokumenata kupcu, razlikuju se "čisti inkaso" (clean collection) i "dokumentarni inkaso" (documentary collection). Prvim izrazom obilježava se slučaj kad prodavatelj upućuje trgovačke dokumente izravno kupcu, a financijske preko banke, a drugim slučajem kad prodavatelj i jedne i druge dokumente upućuje kupcu preko banke. Za dokumentarni inkaso postoje pravila koja je priredila Međunarodna trgovačka komora i objavila u publikaciji br. 322. pod naslovom "Jedinstvena pravila za dokumentarni inkaso" (Uniform Rules for Collections). inozemac (engl, foreigner, njem. Ausländer), stranac, svaka fizička osoba koja nije domaći državljanin, tj. ima državljanstvo druge države ili nema nijedno od postojećih državljanstava (izbjeglica ili apatrid), kao i pravna osoba koja nema sjedište u RH. Razlika između domaćeg državljanina i stranca čini se zbog primjene mjerodavnog prava na pravne odnose između suugovaratelja. Tako npr. kod ugovora o alotmanu kod kojeg je putnička agencija inozemac, a
informacyski sustavi
hotelijer domaći subjekt, hrvatsko pravo će se primijeniti ako su to strane ugovorile ili na naše pravo upućuju koli-zijske norme međunarodnog privatnog prava. inozemni (strani) element (engl, foreign element), element vezan za osobe, mjesto, sadržaj (predmet) i si. Što ima doticaj s više država. Na primjer, naš državljanin sklopi sa
136
inkaso
stranim državljaninom ugovor u trećoj zemlji o isporuci neke robe u četvrtu zemlju. U takvim prilikama nastaje pitanje primjene mjerodavnog prava na taj ugovorni odnos. insolacija (engl, insolation, njem. Insolation ) , obasjavanje Zemlje Sunčevim zrakama, vrijeme trajanja Sunčeva zagrijavanja. Insolacija ovisi o kutu upada zraka, o položaju
inkaso
površine koja se obasjava (prisojna ili osojna strana), nadmorskoj visini, oblačnosti i prozirnosti atmosfere. Atmosfera propušta samo 43% Sunčevih zraka, a ostatak se reflektira i apsorbira u zraku. Insolacija se izražava brojem sati sunčevog sijanja u nekom mjestu u toku godine.
137
institucionalne osnove institucionalne osnove prostornog planiranja (engl, institutional base of spatial planning, njem. amtliche Raumplanungsgrundlagen), uspostavljene su relativno kasno, jer je u svojem razvoju u prošlosti prostorno planiranje bilo u podređenom položaju u odnosu na dru-
institucionalne osnove štveno planiranje. Nikada nije imalo funkciju vlasti. Njegove institucije uvijek su samo stručne institucije. Prvi zakon o ovoj vrsti planiranja donesen je tek 1973. (Zakon o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta -NN, 14/1973.). Do tada je ta vrsta planiranja bila regulirana Građevinskim zakonom iz 1931. i kasnije Osnovnom uredbom o generalnom urbanističkom planu iz 1949. Do donošenja Zakona o prostornom planiranju 1973. ta vrsta planiranja regulirana je usput u okviru zakona o društvenom planiranju. Kasnije su donesena još dva zakona, i to: Zakon o prostornom planiranju i uređenju prostora (NN, 54/1980.) i Zakon o prostornom uređenju (NN 30/1994.). Nadležni državni organ za prostorno planiranje bio je Republički komitet za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline, a u njegovu sastavu bila je stručna institucija Zavod za prostorno planiranje. Stručne poslove planiranja obavljali su brojni urbanistički instituti i zavodi. Danas je nadležni državni organ za tu problematiku Ministarstvo graditeljstva i zaštitu okoline, koji je 1999. promijenio naziv u Ministarstvo prostornog planiranja i zaštitu okoline, a njegova stručna institucija je Zavod za prostorno uređenje. Prema zakonu iz 1994. stručne poslove iz područja prostornog planiranja na razini županija i općina mogu obavljati njihovi zavodi za prostorno planiranje, ali se ti poslovi mogu povjeriti i pravnim osobama registriranim za tu djelatnost. institucionalno oglašavanje (engl, institutional advertising, njem. institutionelle Werbung), tip oglašavanja koje naglasak stavlja na poduzeće (firmu), a manje na
138
instituti tržišta
za
istraživanje
proizvode. Orijentirano je na stvaranje odgovarajućeg imidža poduzeća, odnosno specifične osobnosti poduzeća u svijesti opće javnosti i tretira poduzeće kao svojevrsni proizvod diferencirajući ga i pozicionirajući u odnosu na druga poduzeća. Cilj je ovog oglašavanja stvoriti naklonost (goodwill) prema poduzeću i njegovim proizvodima i tako ih učiniti prihvatljivima na tržištu. institut (engl. legal institute), 1. skup pravnih normi koje se odnose na isti društveni odnos ili na manju skupinu društvenih odnosa. Na primjer, institut mjenice i čeka, institut naknade štete i si. Opseg pojma instituta nije moguće potpuno točno utvrditi, tako da se njime označuju čas uže čas šire skupine pravnih propisa, od kojih jedne mogu činiti dijelove drugih. Na primjer, institut mjenice može biti samostalan, ali i dio instituta vrijednosnih papira; 2. specijalizirana organizacija za određena stručna ili znanstvena područja. Na primjer, Institut za turizam, Institut za međunarodno javno i privatno pravo, Gospodarski institut i si. instituti za istraživanje tržišta (engl. mar-ket research institutes, njem. Marktfor-schungsinstitute), institucije općeg tipa koje se bave gospodarsko-analitičkim radom, obuhvaćajući i istraživanja tržišta, preko makroekonomskih instituta za praćenje opće gospodarstvene i tržišne konjunkture do specijaliziranih za određene grane, grupacije, probleme ili tehnike. Najviše instituta (biroa) za istraživanje tržišta bavi se
instituti tržišta
za
istraživanje
istraživanjima raznih marketinških problema za potrebe poduzeća. U našoj zemlji postoje institucije općeg tipa za istraživanje marketinških problema. To je CEMA-Centar za marketing, Zagreb, posebno značajna jer posjeduje terensku mrežu anketara i na taj način može provoditi sukcesivna ispitivanja na reprezentativnom uzorku na nacionalnoj razini (tzv. omnibus ankete). Institucija koja je specijalizirana za turističko gospodarstvo i koja također provodi terenska istraživanja (tipa TOMAS) Institut za turizam, Zagreb. Pored tih institucija postoji i veći broj manjih koje provode ad hoc istraživanja na manjim uzorcima. Također treba imati u vidu i fakultete koji u okviru svojih katedri provode određena istraživanja tržišta (npr. Ekonomski fakultet u Zagrebu). instrumenti marketinškog miksa (engl. marketing mbc instruments, nj em. Market-ing-Mix-Mafinahmen), promjenjive veličine kojima poduzeće nastoji zadovoljiti ustanovljene potrebe potrošača i ostvariti ciljeve poslovanja. To su elementi koji su uglavnom pod kontrolom poduzeća. Iako u literaturi postoje različita shvaćanja, ipak se općenito prihvaća da su proizvod, cijena, kanali distribucije i promidžba četiri osnovna elementa marketinškog miksa. Svi instrumenti marketinškog miksa usmjereni su prema tržišnom segmentu koji je cilj poslovanja. Svaki instrument marketinškog miksa strategijski je promjenjiva kategorija kojom se manipulira da bi se ostvarilo profitabilno poslovanje. Neophodno
139
integralni razvitak
turistički
je poznavati i pratiti promjene u faktorima koji uvjetuju ulogu pojedinih elemenata marketinškog miksa. Izmjene u kvaliteti i intenzitetu djelovanja tih faktora moraju se uzimati u obzir pri donošenju odluka o pojedinim instrumentima marketinškog miksa kao i o njihovoj kombinaciji. integracija (engl. intégration, njem. Intégration), spajanje ili povezivanje dijelova u jednu cjelinu. integralni marketing (engl. integral marketing, njem. integrales Marketing), shvaćanje po kome marketinški sektor obuhvaća svu operativu, odnosno marketing je jedina operativna funkcija poduzeća, a sve ostalo je savjetodavnog karaktera. Koncepcija integralnog marketinga definira mjesto, veličinu i strukturu marketinškog sektora u poduzeću, polazeći od mjesta i uloge poduzeća u gospodarstvu kao i od stava koji o tome imaju rukovodioci u poduzeću. Prema Kotleru, koji je taj koncept formulirao u gospodarstvu SAD, prevladavaju tri shvaćanja o ovome pitanju. Najprije se prihvatilo da marketing obuhvaća prodaju, gospodarsko oglašavanje i istraživanje tržišta. Nešto je naprednije rješenje da marketing objedinjava i druge poslove koji utječu na kupca, kao istraživanje i razvoj, kreditiranje, servis, garanciju i dr. Naravno idealno je rješenje da marketing obuhvaća cjelokupnu operativu, odnosno da se primijeni integralni marketing. Koncept integralnog marketinga još nije našao širu primjenu u praksi. Praktična je korisnost koncepcije ta
šio ukazuje na neophodnost da marketinški sektor koordinirano s drugim sektorima treba povezati ukupnu aktivnost poduzeća sa zahtjevima kupaca. Sve funkcije i aktivnosti moraju se uskladiti na takav način da se poduzeće kao cjelina i njegovi pojedini dijelovi direktno usmjeravaju ka cilju omogućavajući pravovremeno prilagodavanje promjenama u gospodarstvu i društvu. Koordinacija je potrebna na tri razine: 1. sve aktivnosti u marketingu trebaju biti koordinirane međusobno; 2. marketinški sektor mora se koordinirati s ostalim sektorima u poduzeću; 3. marketinški sektor treba omogućiti koordinaciju poduzeća kao cjeline s drugim poduzećima. Time bi marketinški sektor osigurao da se sve aktivnosti u poduzeću povezu oko jedinstvenog cilja zadovoljenje potreba potrošača uz ostvarenje profita. U turizmu koncept integralnog marketinga odnosi se na integraciju marketinških aktivnosti na makro razini (zemlje kao destinacije), mezo razini (regija ih turističko mjesto) i na mikro razini (turističko poduzeće). integralni turistički razvitak (engl, integral tourism development, njem. integrale Entwicklung des Tourismus), oblik razvoja turizma u kojem -turizam čini samo jednu zavisnu varijablu i ne promatra se kao izolirana pojava, već kao međusobni odnos brojnih komponenata društveno ekonomske stvarnosti određene sredine. Turizam se od samih početaka razvijao uvijek naglašavajući svoju pripadnost pojedinoj užoj prostornoj jedinici. Najprije je to bilo turističko mjesto i lokalitet, pa zatim turistička zona i regija, turističko područje, turistički pravac i, naposljetku, turistička destinacija. Integralni
razvitak podrazumijeva ukupni razvitak jednog kompleksnijeg prostora u kojem su moguće različite turističke aktivnosti, razvijajući se u međusobnoj suglasnosti, ali i s drugim gospodarskim aktivnostima, koje su uglavnom podređene koncepciji i politici turističkog razvitka takve prostorne jedinice. integralno planiranje (engl. integral planning njem. integrale Planung), model planiranja u kojem se u jedinstvenom postupku planiranja usmjerava i usklađuje gospodarski, socijalni i prostorni razvoj na svim prostornim razinama. Integralno planiranje u turizmu je instrument ekonomske politike, kojim se osigurava skladan i sinkroniziran razvoj turizma i svih grana i djelatnosti u kojima se neposredno ili posredno ostvaruje turistička potrošnja i koje sudjeluju u podmirenju turističkih potreba. Taj model trebao bi dati sve bitne elemente za kreiranje i vođenje integralne ekonomske politike u turizmu i turističke politike. integrirane marketinške komunikacije (engl. integral marketing communications, njem. integrierte Marketingkommu-nikation), termin koji u suvremenom razvoju marketinga potiskuje raniji termin promocije. Integrirane marketinške komunikacije su proces razvoja i oživotvorenja različitih vidova nagova-račkih komunikacijskih programa. Cilj je i svrha integriranih marketinških komunikacija utjecanje i direktno poticanje odgovarajućeg ponašanja izabranog ciljnog segmenta. U okviru ovog koncepta poduzeće koristi sve vidove kontakata koje potrošači imaju s njegovim proizvodima i uslugama kao kanale za buduće poruke. Integrirane marketinške komunikacije koriste sve relevantne vidove komuniciranja pomoću kojih se može ostvariti recepcija kod potrošača. Taj koncept
počinje i završava s potrošačima kao žarišnom točkom cijelog sustava komuniciranja. Bitni aspekti ove koncepcije jesu: poticanje akcije, korištenje svih vidova kontakata, potrošač kao polazna točka, ostvarenje sinergetskog efekta i stvaranje odnosa. U odnosu na klasični koncept promidžbenog komuniciranja integrirane marketinške komunikacije reduciraju značenje masovnih promidžbenih medija, stavljaju naglasak na interaktivno komuniciranje, te se korištenjem različitih vidova komuniciranja ocjenjuje svaki učinak i na toj osnovi izabiru najprofitniji učinci. Sve veća primjena Interneta u turizmu pokazatelj je značaja ovog koncepta u turističkom gospodarstvu. integrirani turistički razvitak (engl, integral tourism development) -*■ integralni turistički razvitak. intenzitet atraktivnosti turističkog resursa (engl, tourist resource attraction intensity, n\tm. Attraktivitätsintensität der touristischen Ressourcen, Intensität der Anziehungskraft von touristischen Ressourcen), mjera kojom se međusobno utvrđuje različit stupanj turističke privlačnosti pojedinih prirodnih ili društvenih resursa. Zbog metodoloških teškoća najčešće se mjeri brojem posjetitelja, što isključuje one resurse koji se zbog određenih objektivnih razloga nisu prije toga mogli posjećivati. Označava domet i jačinu utjecaja atraktivnosti resursa na turističku potražnju. Taj intenzitet opada s povećanjem udaljenosti izvora potražnje od resursa i ovisi o vrsti resursa, njegovu svojstvu atraktivnosti i općoj poznatosti. S tog aspekta resursi mogu biti lokalnog, regionalnog, nacionalnog, međunarodnog i svjetskog intenziteta atraktivnosti. Isto tako s obzirom na intenzitet atraktivnosti po oblicima atraktivnosti djelovanja mogu se podijeliti na: 1. samostalne,
koji su u stanju djelovati samostalno u privlačenju turista; 2. komplementarne, koji djeluju zajedno s nekim drugim resursima povećavajući atraktivnost tih resursa (klima i more); 3. kompleksne, koji posjeduju više atraktivnih svojstava, intenzitet turističkog prometa (engl, tou-rist flow (traffic) intensity, njem. Intensität des touristischen Verkehrs), veličina turističkog prometa koji pritječe u neku turističku destinaciju, ali i određeni pritisak turističkog prometa u određenom razdoblju. Mjeri se u odnosu na prostor, na broj lokalnog stanovništva, na veličinu smještajnih kapaciteta i si. Intenzitet turističkog prometa je pokazatelj turističke statistike koji se temelji na usporedbi dviju koordiniranih veličina. U upotrebi je veći broj postupaka:
fen &>,
IX ¡-1
2XITP3!=i±—
YA, gdje su ITPn, ITP2UITP31 oznake za intenzitet turističkog prometa, ukupni broj turista, fep( ukupni broj domiciln
nih stanovnika, JXfUkupni broj noćenja, YAi ukupni broj kvadratnih kilo-
2Ti
metara. Ako se želi izračunati intenzitet turističkog prometa za jedan dan, tada se nazivnik množi sa 365 (dana), interkulturalna komunikacija (engl. intercultural communication, njem. interkul-turelle Kommunikation), komunikacija između različitih kultura na temelju zajedničkih interesa i dogovora oko sličnih ciljeva. Nastaje unutar društva u kojem postoje različite etničke grupe kada suradnjom dolazi do komunikacije, ili između kultura različitih društava. Doprinosi suradnji, toleranciji i razumijevanju medu narodima. Turizam omogućuje i potiče interkulturalnu komunikaciju. interline putnici (engl. interline passengers, njem. Interlinereisende), putnici čiji se plan putovanja iz mjesta A u mjesto B sastoji od više pojedinačnih segmenata na kojima lete zrakoplovima različitih kompanija, koje za takvu vrstu suradnje imaju poseban sporazum. Internet, računalna mreža međusobno spojenih računalnih mreža rasprostranjenih širom svijeta. Korisnicima umre-ženih računala omogućuje primjenu različitih mrežnih servisa za "krstarenje" (surfanje) po mrežnim resursima, za pronalaženje mrežnih resursa, za pretraživanje baza podataka, za komunikaciju korisnika sa zajedničkim interesima, e-pošta za razmjenu poruka između korisnika, za interaktivan rad na udaljenom računalu, za pronalaženje podataka o osobama, institucijama i računalima u mreži. Internet je zbog svojih sadržaja, velikog broja usluga i vrlo jednostavne uporabe postala glavna globalna infrastruktura za skupljanje poslovnih informacija i poslovanje. interni turizam (engl. internai tourism, njem. inteme(r) Tourismus) domaći i -*■ inbound turizam. ,
interno istraživanje (engl. intemal research, njem. interne Forschung), ili istraživanje za stolom (engl. desk research), sekundarno istraživanje istraživanje koje se provodi pomoću podataka iz sekundarnih izvora podataka, tj. podataka koji su već raspoloživi bilo kao podaci samog poduzeća (interni podaci) ili kao podaci koji se mogu prikupiti iz službenih i ostalih izvora izvan poduzeća (eksterni podaci). Interno istraživanje, odnosno prikupljanje podataka iz sekundarnih izvora obavlja se u tijeku preliminarnog istraživanja. Prednost sekundarnih istraživanja očituje se u činjenici što su jeftinija od primarnih (terenskih) istraživanja, što se brže dolazi do podataka, i što omogućavaju stvaranje osnove za pripremu primarnih istraživanja. Nedostaci u korištenju ovih istraživanja očituju se u tome da pribavljene informacije na toj osnovi često nisu najaktualnije, postoje ograničene mogućnosti uspoređivanja podataka iz različitih izvora, pribavljene informacije samo djelomično i površno osvjetljavaju istraživani problem, podaci su nedovoljno detaljizirani, podaci su također dostupni konkurenciji. U istraživanju turističkog tržišta interno istraživanje također se usmjerava na interne i eksterne izvore podataka. Pod internim izvorima posebno značenje ima računodov-stvena evidencija, statistika prodaje, statistika reklamacija. Posebno značenje imaju i rezervacijski sustavi. Pod vanjskim izvorima razumijeva se službena statistika turizma (Statistički ljetopis i dokumentacija Turizam i Promet turista u primorskim gradovima i općinama), osnovni međunarodni statistički izvori (Ljetopis turističke statistike WTO-a i dr.), rezultati istraživanja specijaliziranih institucija i banke podataka.
interpretacija atrakcije (engl. interpreta-tion of attraction, njem. Deutung derAt-traktion, Attraktionsinterpretation), predstavljanje neke turističke atrakcije na takav način da će zaokupiti pažnju potencijalnog turista i pružiti nova saznanja. interregional ni turizam (engl, interregional tourism, njem. interregionale(r) Tourismus), putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u drugu zemlju koja je izvan te regije. Najveći broj interregionalnih turističkih kretanja ostvaruje se između dviju najvećih emitiv-nih i receptivnih turističkih regija svijeta: Europe i Amerike. Međutim, i ostale regije svijeta najveći intenzitet u inter-regionalnim turističkim kretanjima ostvaruju uglavnom s Europom, a tek onda s regijom koja je geografski najbliža toj emitivnoj turističkoj regiji. Europa kao najveće svjetsko emitivno turističko tržište postaje sve značajnijim interre-gionalnim emitivnim turističkim potencijalom, što izuzetno jako utječe na ukupne suvremene turističke tokove u svijetu. Iako se glavnina emitivnog turističkog potencijala razvijenih turističkih regija svijeta generira iz zemalja koje pripadaju istom regionalnom turističkom području, pa se može reći da intra-regionalni turistički tokovi dominiraju nad interregionalnim, u slučaju slabije razvijenih turističkih regija svijeta (Afrika, južna Azija i Srednji Istok) situacija je obrnuta, što znači da interregionalni turistički promet dominira nad intrare-gionalnim. To se može objasniti stupnjem ekonomske razvijenosti zemalja iz navedenih regija koji onemogućuje da se veći broj stanovnika tih područja uključi u međunarodna turistička kretanja. S obzirom na izuzetno velik rast emitivnog
turističkog potencijala na području regije istočne Azije i Pacifika, može se očekivati da će ta regija, slično Europi, ubrzo postati veliki interregionalni emitivni turistički potencijal koji će uravnotežiti međunarodnu regionalnu distribuciju turističkog prometa. Japansko turističko tržište u interregionalnim turističkim kretanjima velikim je dijelom orijentirano na Europu, pa se čak predviđa da bi do 2005. godine svaki peti turist iz Japana mogao svoj odmor provoditi u Europi. intervju (engl. interview, njem. Interview), opći pojam koji se odnosi na različite postupke prikupljanja podataka usmenim ili pisanim ispitivanjem pojedinaca ili grupe osoba. Intervju je jedna od najčešće korištenih metoda ne samo na području istraživanja marketinga već i u nizu drugih područja (socijalna psihologija, sociologija, psihologija itd.). U svojoj osnovi intervju jc jedan od oblika metode opažanja, odnosno samoopaža-nja. Raznolikost ciljeva i načina primjene ove metode uvjetovali su korištenje niza specifičnih podvrsta intervjua, Čiji se nazivi često nedovoljno jednoznačno koriste, neprecizni su ili se poklapaju. Polazeći od prakse istraživanja u području marketinga najprikladniji kriteriji podjele različitih vrsta intervjua jesu: svrha (eksplorativni, probni, kontrolni), stupanj strukturiranosti sadržaja ispitivanja i ispitivačkog postupka (neformalni - formalni, slobodni vodeni, po-lustrukturirani strukturirani, standardizirani itd.), način komuniciranja (usmeni, pismeni, telefonski), broj istovremeno ispitivanih osoba (individualni, grupni) upoznatost ispitanika s pravim ciljevima provođenja intervjua (direktnim - indirektnim).
Sve navedene vrste intervjua koriste se u istraživanju turističkog tržišta. Intourist, turistička agencija osnovana 1929. godine u tadašnjem SSSR-u koja je imala apsolutni monopol nad organiziranim putovanjima i koja je kreirala turističku politiku te vodila nacionalnu turističku propagandu svoje zemlje. Danas je Intourist diverzificirano turističko poduzeće koje u svom sastavu ima turoperatora u zemlji i na inozemnim tržištima i njegov se posao sada svodi na uobičajene poslove vezane uz organizaciju putovanja. intraregionalni turizam (engl, intraregional tourism, njem.
intrareginale(r) Tourismus), turistički promet ostvaren unutar iste regije, odnosi se na dolaske rezi-denata bilo koje zemlje u pojedinoj regiji u bilo koju drugu zemlju iste regije. Turistička praksa je pokazala da turistička kretanja u okviru iste regije imaju određene zajedničke osobine za sve sudionike tih kretanja bez obzira na zemlju iz koje putuju. Kako u suvremenom svijetu pojedine regije imaju i mnoga druga zajednička obilježja, a posebno naglašenu međusobnu gospodarsku i političku kooperaciju, a kako upravo te okolnosti utječu na turističke
tokove, to se intraregionalni turistički promet počeo posebno statistički i analitički pratiti. To jednako vrijedi i za one regionalne prostore u kojima nije bilo uopće kooperacije medu zemljama ili pojedinih njezinih oblika, jer je i takva situacija, samo s negativnim predznakom, bitno utjecala na ukupni turistički promet u toj regiji i svijetu općenito. intruzivne stijene (njem. Intrusivgestein, Tiefengestein) -*■ stijene. inverzija temperature (engl, temperature inversion, njem. Temperatureninversion), pojava
kad je raspored temperature suprotan od očekivanog i uobičajenog, kad se temperature s visinom povećavaju, odnosno kad su temperature niže u dolinskim prostorima u odnosu na okolna planinska uzvišenja. investicije (engl, investments, njem. Investitionen), ulaganje materijalnih vrijednosti, novca i znanja u sadašnjosti radi ostvarivanja pozitivnog učinka ili učinaka u budućnosti. Investirati se može u jednom ili više razdoblja. Investicije kao ulaganja u realna kapitalna dobra mogu se podijeliti na neto i bruto investicije. Neto investicija je iznos kojim se po-
I
iskorištenost zrakoplova
investicijeiskorištenost putničke kabine 144
većavaju zalihe ukupnog fiksnog kapitala, a bruto investicije su ukupan trošak, ulaganje u fizički kapital uključujući i deprecijaciju kapitala. investicijska politika (engl, investment po-licy, njem. Investitionspolitik), dio ekonomske i razvojne politike usmjerene na definiranje i izbor ciljeva i strategije realizacije izabranih ciljeva, te mjera ekonomske politike u domeni uvjeta kreditiranja i načina investiranja. investitor (engl, investor, njem. Investor), pravna ili fizička osoba koja svoja ili posuđena sredstva ulaže u posao u sadašnjosti očekujući profit u budućnosti. Po načelu djelotvornosti, visina (cijena) uloženih vlastitih ili posuđenih sredstava treba biti manja od visine očekivanog profita. Investitor snosi sve pozitivne ili negativne učinke investiranja. inje (engl, frost, njem. Rauhreif), padalina koja nastaje kad je jaka studen, maglovito i slabo vjetrovito vrijeme. Vodene kapljice koje lebde u zraku nošene vjetrom zaustavljaju se na granama drveća, stupovima, žicama i si. i kristaliziraju se u ledene kristale. IPK (IPK International), specijalizirana institucija za istraživanje i konzalting u turizmu. Osnovana 1970. godine u Münchenu. Osim istraživanja europskog turističkog tržišta (-+ Euromonitor), vrši i posebno istraživanje na njemačkom turističkom tržištu pod nazivom Deutscher Reisemonitor. irigacija (engl, irrigation, njem. Irrigation, Bewässerung), natapanje zemljišta radi omogućavanja uzgoja
poljoprivrednih proizvoda poboljšavanje njihova uzgoja.
ili
IRIS, 1. međunarodni rezervacijski i informacijski sustav u START-u, znači buki-ng, rezervaciju karata za vlak za zemlje koje se nalaze u savezu IRIS-a (Francuska, Švicarska, Italija, Nizozemska, Danska, Španjolska, Portugal, Velika Britanija); 2. međunarodni rezervacijski i informacijski sustav TUI-a. isključenje ili ograničenje odgovornosti obvezanika (njem. Ausschließen oder Einschränken des Verantwortungspflichtigen), izraz za ugovorno utanaČenje tzv. klauzule neodgovornosti. U određenim prilikama, pravni poredak ga ne priznaje, tj. ono je ništetno. Kod ugovora o prodaji odredbe o neodgovornosti pro-davatelja za nedostatke stvari su ništet-ne ako je nedostatak bio poznat pro-davatelju a o tome nije obavijestio kupca, kao i onda ako je takvu odredbu prodavatelj nametnuo kupcu koristeći se svojim monopolnim položajem. U turizmu se zabrana ugovaranja klauzule neodgovornosti primjenjuje u situacijama kad zakonodavac želi zaštititi gosta od nekorektnih putničkih agencija i hotelijera. Tako npr. a) hotelijer ne može jednostranim objavama o isključenju odgovornosti svoju odgovornost isključiti, niti b) organizator putovanja u svoje opće uvjete poslovanja, programe putovanja, ugovor o organiziranju putovanja smije unositi klauzule kojima isključuje ili ograničava svoju odgovornost za rizik i štetu koja može zateći putnika za vrijeme putovanja, odnosno bo-
ravka utvrđenog ugovorom (npr. za tjelesne povrede ili smrt putnika, neispunjenje ugovornih obveza, nestanak ili oštećenje imovine putnika i si.). Zakonodavstva na više mjesta posebno predviđaju kad je dopuštena mogućnost ograničavanja odgovornosti organizatora putovanja i drugih obvezanika propisujući i uvjete za to, a redovito se takva ograničenja odnose na unaprijed određenu najvišu svotu naknade (npr. najviše na trostruku cijenu putovanja i si.). iskorištenost putničke kabine (engl, passenger load factor - PLF, njem. Auslastung der Flugkabine), postotak sjedala u zrakoplovu koja su stvarno prodana ili iskorištena. iskorištenost zrakoplova (engl. weight load factor - WLF, njem. Auslastung des Flugzeugs), postotak outputa zrakoplovne kompanije koji su stvarno prodani. Riječ je o RTKs izraženim u postotku odATKs. ISO (akr. od engl. International Organization for Standardization), Međunarodna organizacija za standardizaciju, podod-jel UN-a čiji je zadatak standardizirati tehničke norme. ispitivanje (engl. questionnaire method, njem. Umfrage), temeljna metoda u istraživanju tržišta koja se sastoji u postavljanju pitanja respodentima (potrošačima, korisnicima, ekspertima) radi dobivanja određene primarne informacije. Ispitivanje se tretira kao jedna od tri glavne metode (uz promatranje i eksperiment) tzv. primarnih istraživanja (terenskih istraživanja). Zavisno od sadržaja razlikuje se ispitivanje o činje-
145
istraživanje marketinga
nicama, namjerama, mišljenju, pobudama, informiranosti. Prilikom definiranja sadržaja da bi se dobili ispravni odgovori na pojedina pitanja, ona moraju biti formulirana precizno i razborito. Kvaliteta rezultata isto tako zavisi od izbora ispitanika. Načini ispitivanja, odnosno tehnike komuniciranja s ispitanicima različiti su, a njihov izbor treba biti racionalan. Postoje preliminarna ili neformalna ispitivanja, ispitivanje informiranosti, ispitivanje znanja. Ispitivanje se može obaviti usmeno, telefonski i dopisnom anketom. Ispitivanje može biti pojedinačno ili grupno. U metodu ispitivanja spada primjena raznih tehnika psihološkog ispitivanja. Metoda ispitivanja koja se provodi kontinuirano (longitudinalno) naziva se panel-ispiti-vanje. To ispitivanje ima sve veće značenje u turizmu. istočnokaripski dolar (XCD), zajednička valuta zemalja Istočnokaripske monetarne unije: Antigva i Barbuda, Dominika, Grenada, Sveta Lucija, Sveti Kristifor i Nevis, te Sveti Vincent i Grenadini. -*dolar. istovjetnost usluga unutar skupine (njem. Leistungsausgleich innerhalb der Grup-pe), pojam koji razumijeva da u svim prilikama hotelijer - kad je riječ o ugovorima za skupinu gostiju mora unutar skupine svim članovima pružati iste usluge. Ovo pravilo nema samo obračunsku funkciju radi utvrđivanja ukupne cijene već je i bitan preduvjet uopće za postojanje skupine, unutar koje ne smiju postojati razlike. istraživanje marketinga (engl. marketing research, njem. Marketingforschung), sustavan rad
investicijeiskorištenost putničke kabine 144 zasnovan na znanstvenim metodama skupljanja, registriranja i analize podataka u vezi s problemima koji se odnose na promet, prodaju i potrošnju robe i usluga na relaciji proiz-vođačpotrošač. U najužoj je vezi s procesom marketinga. Bez istraživanja ne može biti riječi o marketingu. Područje istraživanja marketinga vrlo je široko, a može se klasificirati u tri razine: mak-rookruženje, mikrookruženje i marketing u užem smislu. U makrookruženju istražuju se odnosi koji nastaju iz međusobnog djelovanja faktora na relaciji društvo poduzeće (pravnoekonomski sustav, politički sustav, razvoj kulture, društveno bogatstvo i dr.) a koji su u bližoj ili daljnjoj vezi s tržišnim djelovanjem poduzeća. Istraživanje mikrook-ruženja zapravo je istraživanje tržišta. Kako je tržište odraz odnosa između ponude i potražnje na određenom području, istraživanje tržišta sastoji se od sustavnog i argumentiranog zbira saznanja u vremenu. Istraživanje marketinga u užem je smislu istraživanje djelovanja marketinških instrumenata poduzeća u vezi s politikom proizvoda, prodaje i distribucije, cijena kao i promidžbe. Osnovne karakteristike suvremenog istraživanja marketinga sastoje se u tome što se ta aktivnost provodi po strogo znanstvenim kriterijima. Znači prvenstveno se treba primjenjivati znanstvena metodologija istraživanja, a u istraživanjima koristiti znanstveno provjerene metode prikupljanja podataka i metode analize. Zahvaljujući upravo tome marketing je postao izvanredno efikasan u rješavanju složenih tržišnih problema pred kojima se poduzeća nalaze. S obzirom na to daje glavni
iskorištenost zrakoplova
zadatak istraživanja marketinga prikupljanje (a zatim registriranje, obrada i analiza i sinteza) važnih informacija za potrebe marketinga, to ova djelatnost Čini dio širokog informacijskog sustava ili uže poslovnog informacijskog sustava, odnosno još uže marketinškog informacijskog sustava.
istraživanje motiva (engl. motivation
research, njem. Motivforschung), istraživanje čija je svrha pronalaženje subjektivnih ili psiholoških faktora koji imaju poticajnu ulogu u različitim oblicima potrošačkog ponašanja. U prvobitnom značenju pojam istraživanja motiva odnosio se zapravo na sve one istraživačke postupke čijom se primjenom željelo doći do podataka o prirodi i značenju subjektivnih procesa u području potrošačkog ponašanja. Razvoj primjene psihologije u marketingu kao i sve složeniji zadaci i načini djelovanja na potrošače uvjetovali su potrebu za složenijim i cjelovitijim sagledavanjem uloge psiholoških i socioloških faktora u potrošnji. U tom smislu moderna psihologija potrošača obuhvaća ne samo istraživanje motiva ih potreba čovjeka već i drugih jednako značajnih faktora kao što su i perceptivni procesi, stavovi, učenje i pamćenje itd. U turizmu je važno utvrditi motive koji potiču turističku potrošnju. promatranjem (engl. observational method,, njem. Forschung durch Beobachtung), pored ispitivanja i eksperimenta jedna od temeljnih empirijskih metoda u društvenim istraživanjima, koja se također koristi u sklopu istraživanja turističkog tržišta. Postupak promatranja svodi se na motrenje ponašanja i izraza osoba
istraživanje
koje su relevantne za praćenje turističkog tržišta, pri čemu naravno najveću ulogu kao objekti promatranja igraju turisti. Promatranje se može provoditi osobno i uz pomoć tehničkih sredstava. U oba načina radi se o sustavnom praćenju ponašanja relevantnih čimbenika u trenutku događanja koja su u središtu interesa istraživača. Moguće je također ostvariti promatranje određenog događaja uz sudjelovanje promatrača i bez njegova sudjelovanja. U prvom obliku promatrač je dio cijelog promatranog sustava i promatra ga iznutra. Kod drugog oblika promatrač registrira događanje izvana ne sudjelujući u njemu. Postupak promatranja može se diferencirati s obzirom na stupanj svjesnosti koji objekti promatranja imaju u samoj akciji. Naravno da s gledišta pouzdanosti dobivenih podataka najveće značenje ima onaj oblik promatranja kod kojeg promatrane osobe nisu upoznate s akcijom promatranja i gdje se ponašaju prirodno i spontano. Promatranje se također može razlikovati s obzirom na okruženje u kojem se ostvaruje i u tom smislu možemo govoriti o promatranju na terenu i promatranju u laboratorijskim uvjetima. Metoda promatranja u okviru istraživanja turističkog tržišta može se koristiti u turističkim agencijama gdje promatrač može registrirati kako zainteresirani kupci izražavaju svoje želje, kako se odvija razgovor s osobljem agencije i kako se donosi konačna odluka o kupnji. Primjenu ove metode moguće je ostvariti u okviru odgovarajuće turističke destinacije, objekta ih manifestacije gdje se također može registrirati
145
istraživanje marketinga
cjelokupno turista.
kretanje
i
ponašanje
istraživanje promocije (engl.
promotional research, njem. Werbeforschung),sasta\ni dio istraživanja marketinga. Aktivnosti istraživanja promocije usmjerene su na prikupljanje, obradu i analizu podataka, da bi se osigurala informacijska podloga kao temelj za donošenje odluka o planiranju, programiranju, organiziranju, provođenju, nadzoru i eventualnom ispravljanju postavljenih zajedničkih ciljeva komunikacijskog spleta. Osiguranje takve informacijske podloge posebno je važno za turistička poduzeća i za institucije koje se bave promotivnim aktivnostima na razini regije ili zemlje. istraživanje tržišta (engl. market research, njem. Marktforschung), sustavno planiranje, prikupljanje, analiza i izvještavanje o dobivenim rezultatima, važnim za odlučivanje u marketingu. Najčešće se ispituje: određivanje obilježja tržišta, mjerenje potencijala tržišta, analiza udjela na tržištu, analiza prodaje, istraživanje trendova poslovanja, kratkoročna i dugoročna predviđanja, ispitivanje ponude konkurencije, istraživanje cijena, testiranje postojećih i novih proizvoda/ usluga na tržištu i dr. istraživanje turističkog tržišta (engl. market research in tourism industry, njem. Marktforschung im Tourismus), primjena metodologije istraživanja tržišta i marketinga na osebujnu problematiku poslovanja turističkih poduzeća na državnome, međunarodnome i globalnome turističkom tržištu. Predmetom su istraživanja trendovi društvenih promjena, demografska i
investicijeiskorištenost putničke kabine 144 gospodarska kretanja, kulturološka obilježja pojedinih područja, način života, komparativne i konkurentske prednosti glavnih turističkih odredišta, segmentacija turističkog tržišta i dr. istraživanje za stolom (engl. desk research) -* interno istraživanje. IT-aranžman (engl. inclusive tour, njem. IT-Reisen) -*■ aranžman. ITB (akr. od njem. Internationale Touris-musborse in Berlin), Međunarodna turistička burza u Berlinu, najveći turistički sajam na svijetu; održava se svake godine početkom ožujka. Njegova vodeća uloga u svijetu proizlazi i iz činjenice
iskorištenost zrakoplova
da preko 2/3 svih izlagača dolazi iz inozemstva. ITB je postao glavni forum komunikacije i marketinga za turističku branšu iz cijelog svijeta. Prvi takav sajam održan je 1966. godine.
itinerary -»■ plan putovanja. ITS (akr. od njem. International Tourist Services Länderreisedienst), Šesti po veličini njemački turoperator, osnovan 1970. godine s ciljem ponude organiziranih turističkih putovanja klijenteli robnih kuća Kaufhof. Danas je u vlasništvu trgovačkog lanca Rewe. IUCN (akr. od engl. International Union for Conversation of Nature),
Svjetsko udruženje za zaštitu prirode. Sjedište u Fon-tainebleauu (Francuska). izbor kanala distribucije (engl, choice of distribution channels, n\em. Auswahl der Distributionskanäle), donošenje odluke proizvođača i ponuđača usluga o tome hoće li koristiti posrednike, kao i o broju i tipu korištenih posrednika. Pri donošenju odluka moraju se razmatrati kvalitativni i kvantitativni faktori. Od kvalitativnih faktora koji utječu na izbor kanala prodaje u literaturi se najčešće navode sljedeći: karakteristike proizvoda (usluga), karakteristike tržišta, karakteristike
145
istraživanje marketinga
samog proizvođača, karakteristike posrednika i karakteristike konkurencije, a od kvantitativnih: obujam prometa, troškovi distribucije i ostvareni financijski rezultat. Specifičnost kanala distribucije u turizmu i sve veća uloga organizatora aranžmana, a posebno turoperatora koji svojom ekonomskom snagom i mogućnostima da zakupe velike kapacitete pojedinih davalaca usluga (i tako njima povećavaju prosječnu iskorištenost) doveli su do toga da organizatori putovanja sve više diktiraju ponašanje drugih sudionika na
izbor kanala distribucije
tržištu. To se odnosi čak i na turističke agencije, koje se u tom sustavu pojavljuju kao detaljisti, iako o njihovoj usluzi i kvaliteti poslovanja turoperatori više ovise (u fazi prodaje) nego o hotelijerima ili ugostiteljima. Tako danas na turističkom tržištu tzv. osnovni nositelji turističke ponude (hotelska i ugostiteljska privreda) nisu u poziciji da odaberu posrednika svog poslovnog partnera, što je inače uobičajeni način u tržišnim odnosima, već posrednik odabire između mnogobrojnih nositelja ponude. izbor medija turističke propagande (engl. media selection, njem. Medienwahl der Werbung im Tourismus), faza u procesu planiranja medija koja slijedi nakon određivanja medijskih ciljeva. Da bi se donijela ova odluka, oglašivač mora biti informiran o obuhvatu, učestalosti i utjecaju svakog od alternativnih medija. U donošenju odluke o izboru medija oglašivač mora uvažavati i sklonost izabranog tržišta u odnosu prema pojedinim medijima. Radio i televizija su najpogodniji mediji da se dopre do mladih potrošača. Priroda i karakter proizvoda igra također značajnu ulogu. Turistička mjesta najbolje se predstavljaju u Časopisima u boji. Brzo pripremljena hrana (fastfood) namijenjena omladini najbolje se promovira na televiziji. I razUčiti tipovi poruka također utječu na izbor medija. Npr. poruka u kojoj se predstavlja ponuda restorana za Valentinovo može biti uspješno lansirana preko radija i novina. Ponuda koja sadrži tehničke podatke, kao što su npr. poruke vezane za ponudu aranžmana
148
izbor tehnologije
turističke agencije, može biti uspješno distribuirana preko časopisa ili direktnom poštom. Troškovi, odnosno cijena medija može također biti faktor odlučivanja. Kako je televizija najskuplji medij, oglašivač se može u uvjetima ograničenog proračuna za ekonomsku propagandu odlučiti za neki jeftiniji medij. Naravno uzimaju se pretežno u račun troškovi za svaku tisuću izlaženosti, a ne ukupni troškovi. Međutim, ove pretpostavke o pojedinim medijima ne vrijede za uvijek, i u tom smislu treba ih povremeno preispitati s obzirom na naglašeni dinamizam promjene na ovom području. Upravo zbog visokih troškova pojedinih medija (posebno televizije) i njihova velikog korištenja postoji opća tendencija prema novim i alternativnim medijima. izborni programirani aktivni odmor (IPAO) (engl. elective (optional) programmed active rest, njem. Aktivurlaub nach Wahl undAngebot), sportske aktivnosti i sadržaji koje programiraju stručnjaci sportske rekreacije za potrebe osoba koje biraju aktivnosti prema vlastitim potrebama i željama. Programiranje sadržaja po izboru sudionika ovisi o materijalnim i stručnim preduvjetima. Model se izbornog programiranog aktivnog odmora sastoji iz osnovnog sadržaja, čija je namjena pozitivan utjecaj na motoričke i funkcionalne sposobnosti, te na emocionalno stanje sudionika. Sve aktivnosti trebaju se provoditi uz nadzor stručne osobe, koja prila-gođava sportskorekreacijske aktivnosti i sadržaje objektivnim mogućnostima i
izbor tehnologije
potrebama sudionika. U okviru IPAO moguće je programirati vikend programe, 7-dnevne i višednevne. IPAO osim sportskih aktivnosti sadrži društvene zabavne igre, izlet, natjecanje, poduku, fi-zioprofilaksu i si. Sudionici IPAO mogu biti različite neselekcionirane skupine, homogene skupine prema dobi ili spolu, mlađe i starije osobe, obitelji i si. IPAO je moguće organizirati i za umirovljenike te posebno za osobe s invalidnošću koji se mogu samostalno kretati. Programi se u pravilu provode u turističkim objektima koji imaju odgovarajuće materijalne i kadrovske uvjete. izbor tehnologije (engl. choice of technology, njem. Technologiewahl), važno pitanje u strategiji razvoja turizma. Vrsta tehnologije koja se koristi u strategiji razvoja vrlo je važna, uglavnom zbog svojstvene fleksibilnosti pri izboru tehnika, ali i prilikom održavanja. Svaka sredina, odnosno svaka zemlja utvrđuje određenu politiku u izboru tehnologija, stoje povezano ne samo s gospodarskim nego Često i s političkim kriterijima odabira. -»■ ekologija. izgubljeno/nađeno (engl. lost & found), služba za izgubljenu i nađenu prtljagu putnika koji putuju različitim prijevoznim sredstvima (zrakoplov, vlak, autobus, brod) ili gostiju u smještajnim objektima. Više o gubitku prtljage u prijevozu zrakoplovom -* nepravilnosti u prijevozu prtljage zrakoplovom. izjednačavanje individualnog gosta s izravnim gostom (njem. Gleichstellung des Individualgastes mit dem
149
izmjena cy'cnc
Direkigast), postignuto je u suvremenom ugostiteljstvu u velikoj mjeri, tako da se gubi razlika u kakvoći usluga individualnom gostu koji hotelske (i druge) usluge osigurava preko putničke agencije i izravnom gostu koji ugovor o hotelskim uslugama sklapa sam; prije svega i za individualnog gosta i za izravnog gosta ne vrijede povlastice koje se daju skupini gostiju; nadalje otkazni rokovi za rezervacije usluga smještaja i pansiona su isti, osim za smještaj do dva dana boravka, a sastoji se u tome da -* izravni gost može dati otkaz rezervacije do 12 sati prvog dana boravka, a kada se radi o individualnom gostu kojeg šalje putnička agencija, ona je kao naručitelj profesionalac dužna nedolazak gosta javiti do 17 sati uoči dana predviđenog dolaska, kako bi hotelijer mogao preuzeti druge rezervacije, odnosno izravne goste. izlazni turizam (engl. out-going tofirism, outbound tourism, njem. Outgoingtouris-mus), turistička putovanja koja turisti jedne zemlje poduzimaju na teritoriju druge zemlje, odnosno inozemne turističke destinacije. Izraz se naročito koristi u praksi djelovanja putničkih agencija za onaj dio njihova poslovanja koji je usmjeren na organiziranje turističkih aranžmana s turističkim odredištima izvan nacionalnih granica. Suprotni pojam je incoming ili ulazni turizam, izlet (engl, excursion, njem.Ausflug) ekskurzija. izletnički turizam (engl, excursion tourism, njem. Ausflugstourismus), turistički promet u kojem se ne
izbor kanala distribucije ostvaruje noćenje. S obzirom na to da se tjedni odmor u velikom broju zemalja produžio na više od jednog dana, danas se izletima smatraju i putovanja koja se odvijaju vikendom, što znači da mogu uključivati i jedno do dva noćenja. Razlikuju se poludnevni, dnevni i vikend izleti. izletnik (engl, excursionist, njem. Ausflügler) -* ekskurzionist. izmakli (izgubljeni) dobitak (engl, lostpro-fit, njem. entgangener Gewinn, lat. lucrum cessans), 1. dobitak kojem se netko nada po redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima koji bi bio ostvario da nije bilo štetne radnje štetnika; 2. negativna šteta koja je isključivo imovinskog značenja i nije vezana uvijek sa -► stvarnom štetom, već može postojati i samostalno. izmjena (prilagodba) cijene (engl, change in price, njem. Preisänderung (Preisanpassung)), promjena ugovorno utvrđene cijene turističkih usluga, koju pod određenim uvjetima može učiniti putnička agencija i hotelijer. Unatoč načelu nepromjenjivosti cijena određenih turističkim ugovorom, ipak je moguća kod dugoročnih ugovora i ugovora koji se imaju ispunjavati kroz neko duže vrijeme ugovaranjem valutne (devizne) klauzule; svakako da i po općem obveznom pravu putnička agencija i hotelijer mogu ugovoriti i druge načine izmjena (prilagodbi) cijena, a neki instituti mogu doći do primjene a da ih strane ne ugovore npr. -* klauzula rebus sic stantibus. (engl. itinerary change, njem. Reiseprogrammànde-rung), izmjene koje može učiniti organizator putovanja samo ako je nastupila
izmjene
programa
putovanja
148
izbor tehnologije viša sila, s tim da povećanje troškova ide na teret organizatora, a smanjenje u korist putnika. Ako se izmjene odnose na smještaj putnika, zamjene ugovorenog smještaja mogu se obaviti samo uporabom objekta iste ili više kategorije u ugovorenom mjestu smještaja i na teret organizatora. Kad organizator obavi bitne izmjene programa bez opravdanog razloga, putnik može odustati od ugovora ako nije počelo njegovo ispunjenje. Organizator je dužan putniku vratiti sve što je primio, a ako su bitne izmjene u programu učinjene za vrijeme ispunjenja ugovora, putnik u slučaju odustanka snosi samo stvarne troškove ostvarenih usluga, a ostalo mu organizator mora vratiti. izobare (engl. isobars, njem. Isobaren), linije koje na sinoptičkim kartama povezuju mjesta istog tlaka zraka. izobate (engl. isobaths), linije koje na kartama spajaju mjesta jednake dubine mora ili jezera. izohijete (engl. isohyets, isohyetal lines, njem. Isohyete), linije koje na kartama spajaju mjesta istih ili jednakih količina padalina. izohipse (engl. contour (Une), njem. Iso-hypse), linije,na kartama koje spajaju točke iste apsolutne visine. (engl. isoclines, njem. Isokline), linije koje na kartama povezuju mjesta iste magnetske inklinacije. izoterme (engl. isotherms, njem. Isotherme), Unije koje na karti spajaju mjesta ■ istih temperatura u jednom vremenskom razdoblju. izokline
' izrada upitnika (engl. questionnaire
constructing, njem. Umfiagenerstellung), ključni dio operacionalizacije svih istraživanja zasnovanih na primjeni
izbor tehnologije
"ispitivanja", odnosno metoda ankete i intervjua. U načelu ovaj postupak obuhvaća sljedeće faze: operativno definiranje sadržaja istraživanja, odnosno podataka koji se žele prikupiti, formiranje preliminarnog koncepta upitnika ili podsjetnika, formalna analiza, selekcija i strukturiranje koncepta upitnika, priprema upitnika za probno ispitivanje, provođenje probnih intervjua ("pilot"), analiza rezultata probne primjene i izrada definitivnog instrumenta. Dobar anketni upitnik mora zadovoljiti velik broj zahtjeva opće ili specifične prirode. Najvažniji takvi zahtjevi odnose se na razumljivost pitanja, prikladan redoslijed, dužinu, izbjegavanje sadržaja na koje ispitanik ne želi iU ne može odgovarati, predlaganje prikladnih kategorija odgovora, prikladnost predviđenog načina obrade. izravan let (engl. direct flight, njem. Direk-tflug), let koji se obavlja pod jednim brojem leta od mjesta početka putovanja do krajnjeg odredišta, ali koji može imati jedno ili više zaustavljanja s tim da se od putnika ne zahtijeva da pri tome mijenjaju zrakoplov. izravni gost (engl. individual guest, njem. Direktgast), fizička osoba koja izravno od ugostitelja zatraži smještaj ili pansion, a -> ugovor o hotelskim uslugama je sklopljen kad ugostitelj taj zahtjev prihvati. Ako je gost poslao zahtjev za rezervaciju smještaja ili pansiona, ugovor je sklopljen kad gost primi pozitivan odgovor, tj. potvrdu o rezervaciji. Potvrda rezervacije je prihvat ugostitelja na ponudu gosta ("zahtjev za rezervaciju") za sklapanje ugovora. izravni ugovor o hotelskim uslugama
(njem, Direktvertrag dber Hotelleistun-gen) ugovor o hotelskim uslugama izravno s gostom.
149
izmjena cy'cnc
izravno plaćanje od strane gosta (engl. payment on the spot, njem. Direktzah-lung seitens des Gastes), usljeduje uvijek pri izravnom ugovoru o hotelskim uslugama, a pri agencijskom ugovoru o hotelskim uslugama kad je to izričito ugovoreno. Plaća U gost hotelijeru izravno, račun može podmiriti gotovinom, čekom ili kreditnom karticom za koju je sklopio ugovor s izdavateljem. Plaća li račun putnička agencija, dužna je izdati vaučer, te original s jednom kopijom po gostu, vodiču, poštom ih na koji drugi način dostaviti ugostitelju. izravno plaćanje usluge kreditnom karticom od strane gosta (engl. credit card payment on the spot, njem. direkte Zah-lung seitens des Gastes mit Kreditkarte), kod -> agencijskog ugovora o hotelskim uslugama može biti ugovoreno da gost izravno plaća hotelijeru; tada se plaćanje može podmiriti gotovinom, čekom ili kreditnom karticom. Riječi iz čl. 13e. Kodeksa "The hotelier is free to accept only credit cards for such direct settlements from whom he has been accredited" mogu se samo tako tumačiti da u navedenom slučaju o hotelijeru ovisi hoće li uopće, odnosno koju će karticu prihvatiti od gosta, a ne da će prihvatiti svaku karticu za koju je sklopio ugovor o zastupanju ili franšizingu. Kad bi se tumačilo da mora primiti svaku karticu na koju je ugovorno vezan, odredba čl. 13e. Kodeksa ne bi imala smisla. Radi se o nečem drugom, hotelijer može odbiti plaćanje kreditnom karticom i zahtijevati plaćanje gotovinom. To kod izravnoga gosta ne može, već mora primiti svaku kreditnu karticu za koju je sklopio ugovor. Plaćanje čekom ne može se u načelu odbiti, ali hotelijer ima pravo' provjere čeka, banke itd. po
izbor kanala distribucije odredbama Zakona o čeku. Ako nije ugovoreno da gost izravno plaća, naručitelj je dužan izdati turističku uputnicu (vaučer) i s jednom je kopijom, po gostu, vodiču, poštom ili na neki drugi način dostaviti ugostitelju prije nego što on započne pružati uslugu, izvanpansionska potrošnja, izraz za dio turističke potrošnje koji se ostvaruje na druge usluge osim onih u okviru hotelskih pansionskih usluga, najčešće izvan smještajnih objekata, odnosno izvan unaprijed plaćenih turističkih
148
izbor tehnologije agencij-skih aranžmana. Sam izraz nedovoljno precizno definira sadržaj takve potrošnje, jer se pod njim ne podrazumijeva samo potrošnja u ugostiteljstvu nego i u svim drugim vrstama sadržaja (trgovačkim, sportsko-rekreacijskim, kulturnim, zabavnim i si.). Ova je potrošnja izvanredno važna za ukupnu turističku potrošnju, jer je posljedica diskrecijske odluke turista, a povećanjem njezina udjela u ukupnoj turističkoj potrošnji postižu se znatno bolji ekonomski učinci od
izbor tehnologije
turizma. Ovaj se izraz udomaćio u domaćoj turističkoj praksi i ne nalazimo ga u terminologiji na drugim jezicima. izvanredan let koji je zakupila jedna osoba (engl. sole use charter, njem. Selbstbenutzercharter), let kad kompletan zrakoplov zakupi jedna osoba i sjedala se dalje ne prodaju individualnim putnicima. Zbog uvjeta da se mjesta ne mogu dalje prodavati individualnim putnicima ova vrsta izvanrednog leta
149
izmjena cy'cnc
nikada nije imala posebno značenje, izvanredan let na osnovi kompletnog pa-ket-aranžmana (engl. inclusive tour charter, njem. Inclusive Tour- Charterverkehr (ITC)), let kad cijeli zrakoplov zakupi jedan ili više turoperatora, koji se prodaje krajnjim korisnicima u obliku kompletnog paketa (npr. let, hotel, transfer, prehrana i si.). Oni su do nedavno bili stabilna osnova za razvoj izvanrednog zračnog prometa u Europi, ali su se odnedavna pojavili i novi oblici kao sto su prodaja paket-aranžmana bez uključene prehrane (self catering
152 izvjeŠtajna istraživanja
izvanredan let
package) i prodaja samo putničke karte bez ostatka aranžmana (seat only basis). izvanredan let povodom posebnih događaja (engl. ad hoc charter, njem. Special-Event-Charter), let koji se organizira zbog nekog događaja (sportskog, vjerskog, kulturnog i si.) uz uvjet da putnici plaćaju određenu cijenu koja pokriva troškove prijevoza, smještaja (ako je neophodan), te cijenu ulaznice za taj događaj. izvanredan let za Članove posebnih grupa ili klubova (engl. affinity group and student charter, njem. Affinitatsgruppen-eharter), let koji svoju definiciju vuče iz rezolucije 045 IATA: organiziranje izvanrednih letova za članove kluba ili grupa koji imaju principijelnu svrhu, cilj i namjeru drugačiju od putovanja. Uvjet je da grupe moraju egzistirati više od godinu dana te da imaju manje od 50 000 Članova. Zadnjih godina taj koncept je doživio snažne kritike, jer se letovi organiziraju na principu diskriminacije pa mogu putovati samo članovi kluba ili grupe i jer je reguliranje takvih letova u praksi bilo vrlo teško kontrolirati. izvanredan let za koji je potrebno unaprijed rezervirati mjesta (engl. advanced booking charter, njem. ABC-Charter), uveden je da bi se prevladale negativ-nosti letova za članove posebnih grupa ih klubova. Postoje danas na gotovo svim odredištima preko sjevernog Atlantika. Radi se o letovima koje mogu koristiti svi koji su spremni kupiti kartu unaprijed i istovremeno napraviti rezervaciju te poštovati
153
izvještajna istraživanja
uvjet minimalnog boravka. Karte se kupuju kod ovlaštenih agenata, a ne direktno kod zrakoplovnih kompanija. izvanredan let za najširu publiku (engl. public charter, njem. Offentlichkeitschar-ter), uveden je 1978. i 1979. godine u SAD. Ukinuta su sva ograničenja i jedina je stvarna razlika između njega i redovnih letova ta Što zrakoplovne kompanije ne mogu prodavati sjedala direktno krajnjim korisnicima nego to moraju činiti preko konsolidatora ili turope-ratora. izvanredan zračni promet (engl, charter flight (non scheduled traffic), njem. Charterverkehr, Gelegenheitsluftverkehr), promet koji se ne obavlja prema objavljenom redu letenja ili na redovitoj osnovi tako da se red letenja može jasno ustanoviti. Kasnije "nacionalne" definicije izvanrednog zračnog prometa ponekad su težile da budu ponešto čvršće, posebno u zemljama i u slučajevima kada su vlade željele zaštititi svoje redovne zrakoplovne kompanije. Iako definicije izvanrednog prometa variraju od zemlje do zemlje, postoje neke zajedničke konstante: izvanredni promet ne smije štetno djelovati na redovni promet; zrakoplovne kompanije ne smiju prodavati karte direktno putnicima; cijena prijevoza samo je jedan od elemenata koštanja cijelog paketaranžmana, koji obuhvaća i troškove noćenja, transfera, prehrane i si.; mora se definirati maksimalno i minimalno trajanje boravka putnika u krajnjoj destinaciji; zrakoplovom koji prevozi putnike u izvanrednom
prometu ne smije se prevoziti roba. Osnovu za odvijanje izvanrednog zračnog prometa Čini Multilateralni sporazum o komercijalnim pravima u izvanrednom zračnom prometu u Europi, koji je donio ICAO u Parizu 30. travnja 1956. godine. izvanredne okolnosti (njem. außerordentliche Umstände) -*■ klauzula rebus sic stantibus. izvještajna (eksplorativna) istraživanja (engl, exploratory research, njem. explo-ratorische Forschung), istraživanja koja služe prvenstveno za upoznavanje istraživača s karakteristikama istraživanog problema. Svrha je ovih istraživanja da omoguće točno oblikovanje problema, definiranje hipoteze za daljnja istraživanja, dublje upoznavanje problema i stvaranje mogućnosti za definiranje najadekvatnije koncepcije istraživanja. Prema tome istraživanjem se ostvaruju ideje i uvid u istraživani problem. Ek-splorativno istraživanje više "traži povezanost" pojava ili varijabli nego što ih predviđa. U tom je smislu zapravo osnovna svrha izvještajnog istraživanja kvalitativna analiza. Ono se najčešće provodi primjenom tzv. izvidajnih intervjua koji su nisko strukturirani, a najčešće se obavljaju na nekim namjernim ili prigodnim uzorcima. Ispitanici su uglavnom osobe koje su profesionalno ili stručno vezane za područje koje se istražuje. izvor (engl, spring, well, njem. Quelle), mjesto gdje voda temeljnica koja se u podzemlju kreće na nepropusnoj podlozi izbija na površinu.
izvori potražnje
izvori međunarodne turističke potražnje (engl, sources of international tourism demand, njem. Quellen internationaler toristischer Nachfrage), područja i zemlje iz kojih se generira najveći broj turista u međunarodnom prometu. Važnost pojedinog izvora međunarodne turističke potražnje ovisi pretežno o broju stanovnika, o razvijenosti zemlje (područja), te o njezinim fizičkogeografskim osobitostima. Prema izvoru iz kojeg dolazi najveći broj turista, cijene turističkih usluga u receptivnim zemljama ravnaju se u velikoj mjeri upravo prema kupovnoj snazi stranaca, što je pak na drugoj strani nametnulo specifične oblike pomoći i zaštite domaćih turista. Posebnosti u ponašanju turista iz pojedinih zemalja, a s time i posebnosti u vođenju adekvatne makro i mikro turističke politike prema njima uvrstile su pojam izvora međunarodne turističke potražnje medu nekoliko najvažnijih u odnosima na međunarodnom turističkom tržištu. Zemlje koje danas predstavljaju područja iz kojih se generira najveći broj turista u međunarodnom turističkom prometu jesu Njemačka, SAD, Velika Britanija i Skandinavske zemlje.
152 izvjeŠtajna istraživanja
izvanredan let
jama (engl, pit, njem. Schlucht, Aushöhlung, Grube), šupljina u kršu, koja od površine nastavlja u vertikalno udublje-nje. Nastaje korozijom dubokih pukotina u vapnenačkim ili u dolomitnim stijenama. jamčevina (engl, guarantee-fund, security, njem. Hinterlegung), 1. osiguranje koje mogu dati članovi uprave kapitalnih društava za slučajeve kada zbog njihova poslovođenja društvu nastane kakva šteta. Jamčevina se može dati u bilo kojem obliku osiguranja (zalog, hipoteka, mjenice, dionice drugih društava, ali i samog društva i s).). Naime, u vođenju poslova društva kapitala uprava ima velike ovlasti, pa može postojati opravdana bojazan da i najbolji programi i planovi na papiru u zbilji ne budu ostvareni, nego društvu može nastati i Šteta. Institut jamčevine rabi se za zaštitu interesa društva od štete koju mu mogu nanijeti članovi uprave, ah je ujedno i stimulans upravi na ambiciozno, ali i realistično poslovanje. 2. Prilikom sklapanja -» ugovora o smještaju u turističkom apartmanu ugostitelj može tražiti da mu gost plati jamčevinu za štetu za oštećene ili uništene uređaje, opremu i inventar u apartmanu i zajedničkim prostorijama i prostorima. Uobičajena jamčevina je 25% ugovorene cijene smještaja. Ugostitelj je dužan vratiti plaćenu jamčevinu odmah nakon isteka ugovora i is-pražnjenja apartmana, uz odbitak eventualne naknade štete. Svota jamčevine određuje se ugovorom o smještaju u turističkim
153
izvještajna istraživanja apartmanima ovisno o iznosu cijene, trajanju ugovora te vrijednosti opreme, uređaja i inventara, odnosno o mogućoj šteti. Jasno je stoga da će postotak jamčevine prema ugovornoj cijeni biti veći za ugovore s kraćim trajanjem, a manji za ugovore s dužim trajanjem. Ugostitelj je ovlašten zadržati jamčevinu do visine naknade štete, tj. naplatiti iz jamčevine naknadu štete. Istekom ugovora ugostitelj je dužan vratiti ugovaraču jamčevinu, odnosno ostatak jamčevine. Ugovorom o smještaju u turističkim apartmanima tom se jamčevinom može osigurati i ispunjenje ostalih obveza gostiju, a posebice naplata smještaja za produženi boravak. zračni promet (engl public airtransport, njem. offentliche(r) Luftverkehr) —■ zračni promet.
javni
javno mnijenje (engl.public opinion),
mišljenje većine ljudi u nekoj zajednici o nekom posebnom problemu. Poznavanje javnog mnijenja od važnosti je za mnoge gospodarske, političke i druge odluke. Kako bi se utvrdilo stvarno stanje javnog mnijenja, rx>duzima se njegovo stručno istraživanje. Postoje profesionalne organizacije koje se time bave na komercijalnoj osnovi. jednak tretman gostiju (engl. equal
guest treatment, njem. GleichsteUung der Gaste), temeljno načelo glede pružanja usluga gostima. Hotelijer pod istim uvjetima mora gostima pružati usluge iste kakvoće. Temelj za mjerenje usluga iste kakvoće je izravni gost, tj. gostima koje šalje putnička agencija hotelijer mora pružati usluge one kakvoće koje pruža izravnom gostu. Isto tako hotelijer ne smije činiti razliku ni između
gostiju koje mu šalje agencija, tj. individualnoga gosta i skupine gostiju. Ugovorom o hotelskim uslugama mogu se za agencijske goste ugovoriti i posebne usluge. Time se očito misli na dodatne usluge, kao i na usluge bolje kakvoće, a nikako na usluge ispod onih koje hotelijer pruža izravnom gostu; posebne usluge (specific services) su ugovorene iznimke od pravila o jednakom tretmanu, jednostruko imenovanje (engl. singie de-signation, njem. Einzelbezeichnung, Einzelbennenung), termin koji se koristi u bilateralnom reguliranju zračnog prometa. Prema bilateralnom ugovoru potpisanom između dviju država zračni prijevoz mogu obavljati samo zrakoplovne kompanije koje su za to imenovali nadležni državni organi. Ako taj promet može obavljati samo jedna zrakoplovna kompanija iz svake države govorimo o jednostrukom imenovanju. jedrenje (engl. sailing, njem. Segeln), plov-ljenje pomoću jedara uz iskorištavanje energije/snage vjetra za kretanje čamca ili broda na jedra. Jedrilica ih" jedrenjak izloženi su u jedrenju prividnom vjetru koji nastaje sastavljanjem samog vjetra i brzine kretanja jedrilice. Prividni vjetar kad god puše s prednje strane, jači je i dolazi pod manjim kutom od pravog vjetra - to više što je jedrilica brža. Posljedica toga je znatno jače djelovanje prividnog vjetra od pravog na brze jedrilice (posebno one na ledu i pijesku), stoga one i jedre brže od brzine vjetra u kojem se nalaze. Moderno sportsko jedrenje može biti jedrenje za rekreaciju u užem smislu (krstarenje) ili regatno jedrenje.
izvori potražnje
Jedrenje je jedna od najboljih vrsta aktivnog odmora jer je čovjek stalno u pokretu, neprestano aktivan, ovisan o moru i vjetru, mora rješavati niz predvidivih i nepredvidivih okolnosti u kojima se nalazi. Za sportsko-rekreacijski turizam obje vrste jedrenja od velikog su značenja. Jedrenje kao djelatnost u turizmu ne služi samo za zadovoljstvo, razonodu ili natjecanja već donosi i znatne direktne i indirektne gospodarske koristi. jedrenje na dasci (engl. windsurfing, njem. Surfing), upotreba snage vjetra za kretanje posebno oblikovanom daskom po vodi. Daska za jedrenje nema oblik korita kao čamac već je ravna i na njoj je jarbol fiksiran samo u spojnom dijelu s daskom, jer u nastavku ima tzv. gumeni zglob koji omogućava pomicanje jarbola u svim smjerovima. To pomicanje jarbola važno je zbog promjene smjera kretanja daske, koje joj omogućava upravo pomični jarbol kojim se "hvata" vjetar i koristi njegova snaga. Osim jarbola daska ima zadnje stabilne peraje (jedno ili dva) i polufiksnu podiznu kobilicu, što podrazumijeva njezino fiksiranje u nekoliko položaja za odabir njezina najpovoljnijeg otpora. Uobičajena dužina daske je oko 3,6 m, a Širina oko 0,7 m. Teška je oko 25 kg, zavisno od dužine, oblika i materijala ili smjese od koje je napravljena. Onaj koji jedri stoji na dasci držeći se za tzv. bum. To je okvir od lake legure oko jedra, a služi za upravljanje daskom pomicanjem jedra. Za sportskorekreacijski turizam jedrenje na dasci značajno je kao sredstvo
152 izvjeŠtajna istraživanja
izvanredan let
rekreacije ili natjecanja, ali i za ostvarivanje dodatnih prihoda.
153
izvještajna istraživanja
jedrilica (engl. sailing boat, Segel-boot) -* zrakoplov.
njem.
jelovnik (engl. Speisekarte), naznačenim
menu, njem. popis jela s cijenama koje
izvori potražnje
ugostiteljski objekti za prehranu nude
jelovnik
joint venture
svojim gostima. Sastavljen je prema određenim pravilima ugostiteljske struke s ciljem da se gostu što preglednije predoči izbor ponuđenih jela i olakša odabir. jen (yen, JPY), novčana jedinica Japana, dijeli se na 100 sena. Uveden je 1871, kad se Japan organizira kao suvremena nacionalna država. Iako je Japan danas značajna gospodarska velesila, zbog restriktivnih japanskih propisa jen zaostaje za američkim dolarom, njemačkom markom, švicarskim frankom i britanskom funtom. jet lag, stanje koje se javlja kod ljudi koji putuju zrakoplovima na dugou'nijskim letovima mijenjajući različite vremenske zone. Pri tome dolazi do razbijanja normalnog ritma ljudskog organizma, koje se najčešće manifestira nesanicom i nekim drugim poremećajima. Obično je jet lag izraženiji na dugoUnijskim letovima u pravcu istoka negoli u pravcu zapada, ah je to, naravno, u krajnjem slučaju zavisno od pojedinca do pojedinca. jezero (engl. lake, njem. See), prirodno udubljenje na kopnu ispunjeno vodom. Računa se da na zemlji ima oko 2,5 mil. kmz jezerske površine, Što čini 1,8% kopna. Budući da rijeke ili manje te-kućice koje utječu u jezera nanose materijal, kod mnogih
156
157
joint venture
jezera površina se smanjuje ih se zatrpavaju, a neka jezera presušuju. Prema načinu postanka jezera dijelimo na tektonska, vulkanska, ledenjačka, krška, reliktna, sedrena, riječna i umjetna. Tektonska su jezera vodene površine, koje su ispunile udubljenja nastala tektonikom zemljine kore (npr. Mrtvo more, Ohridsko jezero). Vulkanska jezera nastaju ispunjavanjem vodom kratera ugaslih vulkana. Ledenjač-ka jezera su vodom ispunjena udubljenja nastala pregrađivanjem dobne mo-renskim materijalima koje su ledenjaci nanosili u davnoj geološkoj prošlosti (npr. Bledsko jezero). To su i vodom ispunjena udubljenja koja su zaostala nakon povlačenja ledenjaka (Velika jezera na sjeveroistoku Sjeverne Amerike, brojna jezera u Skandinaviji i dr.). Krška jezera nastaju ispunjenjem vodom krških udubljenja, čiji su ponori zatrpani vododrživim naplavinama (npr. Modro i Crveno jezero kod Imotskog i dr.). Reliktna jezera su udubljenja nekadašnjih većih jezera ili mora ispunjena vodom. Sedrena jezera nastaju stvaranjem sedrenih barijera nekih riječnih tokova u krškim dolinama, pa pregrađivanjima doline nastaje jezero (npr. Plitvička jezera). Riječna jezera nastaju odvajanjem riječnih meandara, a umjetna podizanjem brana pri izgradnji
hidroenergetskih sustava sustava za navodnjavanje izgradnjom ribnjaka.
ili te
jogging -* džoging. JNTO (akr. od cug\-Japan National Tourist Office), Japanska nacionalna turistička organizacija, osnovana 1964. godine. Cilj je promocija turizma Japana na inozemnom tržištu. JNTO provodi istraživanja turističkog tržišta te izdaje turističku literaturu i video vrpce turističkog sadržaja. JNTO ima svoja predstavništva u svim važnijim gradovima u svijetu. Joint venture (njem. gemeinsame Unternehmen), ili zajednički pothvat, ugovor kojim dvije ili više osoba udružuju svoju imovinu i/ili rad radi ostvarenja unaprijed određenog poslovnog pothvata i koje se razdružuju nakon njegova ispunjenja, s tim da suugovaratelji proporcionalno svom udjelu ih dogovoru dijele dobitak i snose gubitak. Joint venture je sličan -*■ partnershipu, ali se od njega razlikuje po tome što se odnosi na unaprijed određenu poslovnu operaciju čije je ostvarenje vezano na određeno vrijeme (makar i ua više godina), dok partnership predstavlja zajedničko vođenje poslova u
jumbo jet
svim segmentima njihove dje-latnoti i u pravilu je trajan poslovni odnos. Za zasnivanje odnosa joint venturea ne zahtijevaju se formalnosti osnivanja, ne stvara se novi pravni subjekt, a međusobni odnosi stranaka su fiducijar-ni, tj. svi suugovaratelji istodobno su sufiducijanti i fiducijari. Prema trećima odgovornost joint venture suugovarate-Ija je neograničena, a može se ograničiti samo ugovorom s trećim, a ne internim sporazumom. Kako nema značajke korporacije, na joint venture primjenjuju se odgovarajuće odluke o partnershipu, pogotovo u poreznim stvarima. Strane ugovora o joint venture mogu biti fizičke i pravne osobe, a najpoznatiji ugovori o joint venture sklapaju se u području proizvodnje i prodaje nafte, elektronike, kemije i atomske energije. juan (yuan, CNY), novčana jedinica Kine, dijeli se na 10 jiaoa i 100 fena. jugo (engl. south wind, souther, njem. Schi-rokko), ili široko, povremeni vjetar na jadranskom primorju. Puše s prostora sjeverne Afrike preko Sredozemnog mora i Italije prema područjima niskog zračnog tlaka. Relativno je nepovoljan za ljudski organizam, budući daje topao i veoma vlažan. jumbo jet -+ zrakoplov.
Kanarska struja
kabina (engl. cabin, njem. Kabine), dio prijevoznog sredstva posebno uređen i namijenjen za smještaj putnika za vrijeme putovanja. U zrakoplovu je riječ o posebno uređenom dijelu zrakoplova koji je namijenjen za smještaj putnika za vrijeme leta. Putnička kabina u zrakoplovu može biti podijeljena u različite odjeljke ovisno o tome koju cijenu putnici plaćaju za prijevoz (-► klasa prijevoza). Izraz kabina susrećemo i na brodu i on označava poseban prostor na brodu spavaonicu.
potpis nice Konve ncije o među narod nom civiln om zrako plovstvu obavlj a prijev oz putnik a, pošte i tereta u javno m zračn om prom etu izmeđ u odredi šta unuta r teritor ija neke druge zemlj e.
kabinska posada (engl. cabin crew, cabin attendants, njem. Bordbesatzung), članovi posade zrakoplova, ali nisu članovi letačke posade, koji obavljaju poslove Što su im ih, u interesu sigurnosti ukrcanih putnika, odredili operator ili zapovjednik zrakoplova. Osim tih poslova ka-binsko osoblje je zaduženo i za putnički servis u samom zrakoplovu. Za članove kabinske posade udomaćili su se izrazi domaćica u kabriolet zrakoplovu ih stjuardesa. (engl. kabotaža (engl. cabotage, njem. Kabotage), pravo da inozemna zrakoplovna kompanija države
159
karnet
coupe, convertible, njem. Kabrio) -*■ cab.
K kalkulacija cijene aranžmana (engl, pac-kage tour pricing, njem. Reisekostenkalkulation), postupak kojim turistička agencija utvrđuje cijenu svoga proizvoda (aranžmana) na osnovi cijena koštanja pojedinačnih usluga koje su sastavni dio aranžmana. U praksi uglavnom postoje tri pristupa kalkulaciji aranžmana: orijentacija kalkulacije prema troškovima, orijentacija kalkulacije prema ciljnoj skupini i orijentacija kalkulacije prema konkurenciji. kamp (engl, camp site, njem. Campingplatz), ugostiteljski objekt za smještaj u kojem je pružanje usluge smještaja organizirano na otvorenom prostoru. Smještajna jedinica kampa je kampirališno mjesto, odnosno kamp jedinica (parcela) koja može, ali i ne mora biti, označena. Ovisno o kategoriji koja se označava zvjezdicama od jedne do četiri te o načinu poslovanja, kamp uz nužne infrastrukturne priključke (voda, struja), mora raspolagati prostorima i uređajima za zajedničko
Kanarska struja korištenje (higijenski prostori, rashladni uređaji i dr.) te objekte raznih namjena (ugostiteljski objekti, sportsko-rekreativni sadržaj i dr.). kanali (engl, canals, njem. Kanäle), umjetni vodeni tokovi izgrađeni za navodnjavanje, odvodnjavanje, hidrocentrale, plovidbu i si. Kauarska struja' (engl. Canaries Current, njem. Kanarenstrom), hladna morska struja koja teče od Azora do Kapverd-skih otoka. kantina (engl, canteen, njem. Kantine), ugostiteljski objekt zatvorenog tipa u kojem se pružaju usluge prehrane i točenja pića i napitaka isključivo određenom krugu ljudi. kanjon (engl, canion, njem. Canon), uska i duboka riječna dolina strmih strana. Kanjoni mnogih rijeka privlače turiste svojim impresivnim izgledom i oblicima i zbog estetskog doživljavanja (npr. kanjon rijeke Colorado u SAD) i zbog mogućnosti nekih aktivnosti (rafting i si.), kapacitet (engl, capacity, facility, njem. Kapazität), fizička ili duševna sposobnost, nosivost, prostorni
sadrža prenesenom smislu izraz za objekte j, turističke ponude, a u najužem obuja smislu izraz za smještajni objekt. U m, op- hotelijerstvu označuju ukupan broj seg, objekata, apartmana, soba i drugih zapre smještajnih mogućnosti ugostitelja; mnina u praksi je iz temeljnog pojma . U nastalo više inačica: 1. angažirani turisti (bukirani) kapaciteti označuju one čkoj smještajne jedinice ugostitelja koje termin je ~> ugovorom o alot-manu ologiji angažirala putnička agencija; 2. sposo nebukirani kapaciteti označuju one bnost kapacitete hotelijera koji nisu prihva obuhvaćeni konkretnim ugovorom o ta hotelskim uslugama; 3. nepopunjeni nekog kapaciteti označuju one kapacitete podkoje je putnička agencija ugovorila, ručja ali ih nije popunila. ili kapara (engl, earnest-money, nekog njem.Anzah-lung, Vorauszahlung) objekt -*■ oblici plaćanja unaprijed. a, kapetan (engl, captain, njem. Kapitän) ukupn -* letačka posada. ost sadr- kapitalni koeficijent (engl, capitalratio, njem. žaja i output veličin Kapitalkoeffizient), omjer veličine e. U vrijednosti investicijskih ulaganja i
159
njima ostvarene proizvodnje, odnosno između broja novčanih jedinica koje treba uložiti da bi se dobila jedna novčana jedinica nove proizvodnje. Izražava se u prosječnom ili graničnom obliku. Pokazatelj je racionalnosti investiranja. Konstantni kapitalni koeficijent osnova je tzv. akceleratorskog principa. -»■ akceleratorsko djelovanje. karantena (engl, quarantine, njem. Quarantäne), izvorno izolacija od zaraznih bolesnika ili osoba koje su s njima u doticaju. Obično je trajala 40 dana. Riječ se danas koristi kod sportaša koji se odvajaju od javnosti prije važnih sportskih natjecanja da bi se psihički optimalno pripremili za natjecanje. Za tu svrhu najčešće se koriste hoteli, moteli, izletišta i drugi smještajni i ugostiteljski objekti koji su obično udaljeni od mjesta sportskog događaja i pružaju potpunu udobnost i diskreciju. karavan (engl, caravan, njem. Wohnwagen), cestovno prijevozno sredstvo konstruirano da ga vuče osobni automobil, a nije namijenjeno
karnet prijevozu putnika i/ ili robe. U hrvatskom jeziku poznato i pod nazivom kamp-prikolica. Pojam ka-mp-prikolice uključuje i cestovna prijevozna sredstva čija je glavna namjena rekreacija. U pravilu razlikujemo karavane koje vuku osobni automobili (trailer) i karavane koji imaju vlastiti pogon (motor caravan). karbovanec (UAK), novčana jedinica Ukrajine, dijeli se na 100 krivni. karnet (engl, block of tickets, camel, njem. Camet), bilježnica, notes, blok, u suvremenom turizmu upotrebljava se u raznovrsnim oblicima i složenicama. Najčešći su primjeri: camet d'assistance, francuski naziv za dokument koji svojim članovima izdaju na temelju međunarodnih konvencija i ugovora međunarodna automobilska udruženja ili nacionalni automobilski klubovi. Na temelju takvih dokumenata automobilistima se pružaju raznovrsne tehničke usluge
karnet
(popravci, pomoć na cesti, vuča vozila itd.); camet-camping intemational, naziv isprave koju izdaju službena kamping-udruženja ili kamping-klubovi u pojedinim zemljama. Njome se imalac legitimira pri dolasku u kamp; camet de cou-pons, naziv za snop kupona, od kojih svaki ima određenu novčanu vrijednost. Njime se na povlašten način ostvaruje neko pravo, ulazak na neku priredbu ili, u najčešćoj upotrebi, tako se naziva prijevozna isprava u podzemnoj željeznici, u autobusima i si. Ona je uvijek jeftinija kada se kupuje u obliku karneta nego da se kupuje svaki kupon posebno; camet de passage, naziv međunarodnog dokumenta na temelju kojeg se može privremeno uvesti prijevozno sredstvo u cestovnom i brodskom prijevozu. Isti se dokument naziva još i triptih, što pokazuje da se dokument sastoji od tri dijeta: jedan se predaje pri ulazu u zemlju, drugi pri izlazu, a treći je matrica, koja se predaje ustanovi koja je triptih izdala. Ekvivalent ovog dokumenta na njemačkom je Zollpassierschein; camet de reduction, naziv za snop kupona, slično kao i camet de coupons; camet (ili cahier) de route, naziv manje bilježnice u koju vodič ili pratilac skupine turista (putnika) bilježi različite podatke i zapažanja s putovanja. Mogli bismo ga označiti kao dnevnik putovanja. U zračnom prijevozu takav se dnevnik naziva i camet de bord. karta (engl. ticket, njem. Karte), umanjena i pojednostavljena slika čitave Zemlje ili jednog njezina dijela. Nazivamo ih geografske karte, a mogu biti izrađene u različitim mjerilima, ovisno o veličini prostora koji se prikazuje. Topografske karte
160
karta za višak prtljage karta za višak prtljage
prikazuju manje prostore, pa su u pravilu krupnijeg mjerila (nazivamo ih još specijalke). Neravnine na Zemlji prikazuju se na različite načine, najčešće izohipsama, a simbolima je predočen sadržaj prostora. Svaka karta nosi naziv i to prema glavnom naselju koje je na njoj prikazano. Geološke karte prikazuju sastav i gradu Zemlje, a pomorske karte priobalni reljef morskog dna, obalu i druge sadržaje koji služe potrebama pomorstva. Orografske karte prikazuju reljef Zemlje ili jednog njezina dijela, a hidrografske kopnene vode. Postoje i druge vrste karata koje imaju posebnu namjenu (etnografske, povijesne, meteorološke, političke), pa tako i turističke karte, koje su svojim izgledom i sadržajem namijenjene uglavnom turistima i djelatnicima u turizmu. Uglavnom prikazuju određenu turističku destinaciju ili regiju, gdje su posebno istaknuta važnija turistička mjesta, prirodne i antropogene turističke atrakcije i prometnice. karta, prijevozna -* putnička karta. karta pića (engl, beverage menu/list, njem. Getränkekarte), popis i cjenik alkoholnih i bezalkoholnih pića i napitaka koje ugostiteljski objekt nudi i poslužuje gostima. -»vinska karta. karta za ulazak u zrakoplov (engl, boarding pass, njem. Boardingkarte), dokument Što ga putniku izdaje zrakoplovna kompanija, koji mu služi kao potvrda da je prijavljen za let u skladu s propisanim postupkom, kao i za ulazak u zrakoplov. Istovremeno karta za ulazak u zrakoplov pruža putniku potrebne obavijesti u vezi s
konkretnim letom. Svaka karta za ulazak u zrakoplov sadrži osnovne podatke o prijevozniku i letu: ime prijevoznika, broj leta, odredište, ime putnika, klasu putovanja, broj sjedala, broj izlaza, vrijeme ulaska u zrakoplov i dr. specifične informacije. Karta za ulazak u zrakoplov izdaje se u zamjenu za odgovarajući kupon iz zrakoplovne karte za taj dio leta (flight coupon). karta za višak prtljage (engl, excess baggage ticket, njem. Ubergewichtgepäckschein), dokument koji se izdaje putniku kao potvrda naplate prijevoza viška prtljage iznad dopuštene besplatne količine. Karta za višak prtljage ima dva kupona, a zaseban kupon za let potreban je za svaku promjenu prijevoznika i za svaki dio putovanja povezan s promjenom leta, klase ili prekidom putovanja. Višak prtljage naplaćuje se u pola-zišnoj točki za cijelo putovanje, ili do točke prekida putovanja. kartica dobrodošlice (engl, welcome card, njem. Willkomenskarte), interni promotivni materijal (standard) hotela, kojim se gostu izražava dobrodošlica: gost je dobiva na recepciji uz hotelsku iskaznicu, u sobi na stolu u obliku šatorića, te na drugim prigodnim mjestima. kartografija (engl, cartography, njem. Kartographie), tehnička vještina izrade i reprodukcije karata. Kartografija je i znanost koja se bavi obradom podataka potrebnih za izradu i sastav karata. kasni doručak (engl, brunch, njem. späie(s) Frühstück) -» obrok.
161
kategorizacija objekata
(engl, delay, njem. Verspätung), svako kašnjenje na letovima redovitih zrakoplovnih kompanija koje je veće od 15 minuta u odnosu na redom letenja predviđeno vrijeme slijetanja zrakoplova na konkretnom letu. katalog aranžmana (engl, holiday brochure, njem. Reisekatalog), osnovna prodaj-no-propagandna edicija turističke agencije ili turoperatora koja sadržava glavne informacije o organizatoru putovanja i njegovu proizvodu (aranžmanima) i služi kao sastavni dio ponude proizvoda organizatora putovanja na tržištu. Na temelju informacija i ilustracija u katalogu aranžmana klijent stvara predodžbu o ponuđenom proizvodu i donosi odluku o kupnji. Svaki katalog aranžmana sadrži propagandni, odnosno animirajući dio u koji spadaju naslovna stranica, uvodne stranice kojima organizator putovanja predstavlja sebe i svoj proizvod kao i promotivne stranice turističke destinacije te informativnoprodajni dio koji sadrži informacije o smještajnim objektima, pregled cijena i vremenski raspored odvijanja aranžmana kao i uvjete bukinga i informacije vezane uz mogući raskid ugovora. Raspored ilustrativnih i tekstualnih dionica mora biti usklađen s ciljem stvaranja atmosfere i poticanja mašte kako bi se utjecalo na potencijalnog klijenta da krene u željenom smjeru. Tekst treba biti razumljiv, jednostavan i interesantan te treba slijediti fotografiju, odnosno crteže. Tiskani katalog aranžmana sve više zamjenjuje primjena nove kašnjenje
karnet tehnologije. Različiti "online" sustavi omogućavaju organizatorima putovanja da svojim klijentima na bolji način dočaraju atmosferu na odmoru, kako slikom, tako i akcijom, muzikom, animacijom i si. Međutim, klasični katalog aranžmana, neće u cijelosti biti potisnut s tržišta, iako će se pored tiskanih kataloga sve češće koristiti i njegove elektronske alternative. (engl. catamaran, njem. Kata-maran; tamilski kattamaram: povezano drvo), pomorska brza jedrilica sa dva paralelna trupa, odnosno bilo koje plovilo sa dva paralelna korita broda. U Brazilu, Ekvadoru, Indoneziji, Sri Lan-ki, Tajvanu i Salamunskim otocima to je dvotrupni čamac na jedra (rjeđe na vesla) za ribarenje i prijevoz. Gradi se od bambusa, balze i drugih vrsta lokalnog drva. Može biti i splav na jedra od bam-busovine ili mahagonijevih trupaca. Trupovi su međusobno spojeni poprečnim gredama ili platformom. Kao dvotrupni motorni brod koristi se kao brod baza za podmornice i roniUce, za istraživanja, spašavanje i druge specijalne svrhe. U sportskorekreacijskom turizmu koristi se za jedrenje ili sportski podvodni ribolov i dr.
katamaran
ugostiteljskih objekata (engl. quality rating, njem. Kategorisierung derGastgewerbeobjekte), grupiranje ugosiireljskih objekata približno istih kvaliteta na temelju unaprijed utvrđenih uvjeta u Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata. Kategorija smještajnih objekata označava se brojem zvjezdica ovisno o kojoj vrsti ugostiteljskog objekta za smještaj je
kategorizacija
160
karta za višak prtljage karta za višak prtljage riječ; pa tako predviđene kategorije za hotel, apart-horel, apartman i kuću za odmor su od jedne do pet zvjezdica gdje pet zvjezdica predstavlja prvu kategoriju; za kamp je predviđen raspon moguće kategorizacije od jedne do četiri zvjezdice, dok je za pansion, motel, hotelsko naselje, apart-mansko naselje i sobu za iznajmljivanje predviđeno od jedne do tri zvjezdice.
katuni (engl. herders' sheds, njem. Sommer-weidehiitten in der Dinara), skupine stočarskih kuća u mnogim planinskim područjima jugoistočne Europe, posebno u Dinaridima. Te se kuće koriste za ljetne ispaše stoke. Turistima su zanimljive nastambe katuna, njihov specifični način života i uzgoja stoke te niz drugih etnosocijalnih karakteristika. kaucija (engl. security, caution money, njem. Kaution), sigurnica, u gospodarskom prometu, kao termin, ima vrlo široko značenje. Kaucija označava svaku vrstu osobnog ili stvarnog jamstva za ispunjenje neke obveze. Tako u mnogim zemljama označava vrstu bankarske garancije, pri čemu banka jamči trećoj osobi da će neki njezin klijent ispuniti svoju novčanu ili neku drugu obvezu. S druge strane, kaucija može značiti i jamstvo koje treće osobe daju banci prilikom dodjeljivanja bankarskih zajmova nekom od banČinih klijenata. Najčešće se, međutim, kaucija pojavljuje kad dužnik daje vjerovniku stanovitu svotu novca ili vrijednosne papire kao jamstvo da će ispuniti svoju ugovornu obvezu. Ta svota se vraća davaocu kaucije u trenutku kad ispuni svoju ugovornu obvezu, dok je u suprotnom zadržava primatelj kaucije. Time se i kaucija, u gospodarskom prometu, pojavljuje kao jedno od sredstava za
osiguranje ispunjenja ugovornih obveza, osobito budućih tražbina, npr. za potraživanje naknade Štete koja bi mogla nastati na iznajmljenoj stvari. U turističkim ugovorima, posebno pri -* ugovoru o smještaju u turističkim apartmanima, ugostitelj može uvjetovati prihvat rezervacije plaćanjem predujma; taj predujam osim funkcije osiguranja ispunjenja ugovora i plaćanja unaprijed dijela cijene ima i funkciju kaucije (sigumice) iz koje ugostitelj naplaćuje odštetu u slučaju odustanka gosta ili naručitelja od rezervacije i si. kauza (engl. cause, njem. Geschaftsgrund-lage, Kausa, lat. causa), pravno izražena gospodarska svrha koja se objektivno ostvaruje izvršenjem ugovornih obveza, ostvarivanjem subjektivnih obveznih prava. Kod kupoprodaje, npr. gospodarska svrha je stjecanje stvari, a kauza ili pravno oblikovana ta ista svrha stjecanje prava vlasništva. Kauza je u svom objektivnom vidu tipizirana, uvijek je jednaka za određeni ugovor. Određena je strogim propisom (ius strictum). Kauza mora postojati u svakom ugovoru, aU se dopušta da se ponekad ne naznačuje izričito (apstraktni pravni poslovi). Među tim, kauza se ne može presumirati (pretpostavljati). kavana (engl. café, coffee-room, coffeehouse, coffee-shop, outdoorcafé, sidewalk café, njem.Kaffeehaus, Cafe), ugostiteljski objekt koji je unutrašnjim uređenjem prilagođen dužem zadržavanju gostiju. U kavani se pretežno pripremaju i poslužuju kava i ostali napici, slastice i pića, a mogu se pripremati i posluživati hladna i jednostavna topla jela; mogu se posluživati i glavni obroci u prostoriji
161
kategorizacija objekata za posluživanje ili odvojenoj blagovaonici. Osim prostora za posluživanje, kavana mora imati kuhinju, toČio-nik $ izložbenom rashladnom vitrinom za slastice i hladna jela ako se nude, te skladišni i sanitarni prostor. Postoji više tipova kavana. Kavana bečkog tipa: karakterizira je raznovrsnost ponude - napici, bečki i kontinentalni zajutrak, topla i hladna jela, tople i hladne slastice, te gotovo sva alkoholna i bezalkoholna pića. Uz nekoliko dnevnih novina i časopisa koji su posjetiteljima stalno na raspolaganju, u ponudi su i društvene igre kao što su: šah, biljar, karatanje, kuglanje, praćenje televizijskog programa i dr. Kavana je namijenjena dužem zadržavanju gostiju, te je opremom i unutarnjim dekorom tome i prilagođena. Kavana francuskog tipa: najčešće smještena u dijelovima grada koji su zatvoreni za promet. Karakterizira je jednostavniji asortiman ponude i improvizacija prostora za posluživanje na otvorenom. Kavana talijanskog tipa: po asortimanu i veličini prostora sliči cafe baru: gost obavlja konzumaciju u pravilu stojeći za visokim stolovima ili točio-nikom. U ovom tipu kavane nude se uglavnom različiti napici počevši od kave i čaja do velikog izbora aperitivnih i di-žestivnih pića, piva, vina, desertnih vina i pjenušaca na čaše, kolača, sladoleda, sendviča. Kavana domaćeg tipa: proizlazi iz bečke kavane, stoje očito po načinu posluživanja i po nekim elementima asortimana, koji ipak nije tako širok kao u kavanama bečkog tipa već je prilagođen potrebama domaćih ljudi, ali i tur-sta, te njihovim financijskim mogućnostima. Veličinom prostora i njegovom opremljenošću znatno je skromnija.
karnet kavanarstvo (njem. Kaffeehauswesen), dio ugostiteljske djelatnosti koji obuhvaća pružanje usluga točenja pića i napitaka u za to namijenjenim ugostiteljskim objektima. '
kaznene odredbe (engl. penalty clauses, njem. Strafordnung), dio nekog propisa (koji ne mora biti kazneni zakon) kojim se određuju kazne za prekršaje koje počine fizičke i pravne osobe zbog povreda određenih odredaba konkretnog zakona; npr. ako netko pruža usluge iz čl. 10. Zakona o turističkoj djelatnosti a nije putnička agencija.
160
karta za višak prtljage karta za višak prtljage
kina (PGK), novčana jedinica Papue Nove Gvineje, dijeli se na 100 toesa. kineziološka rekreacija (engl. kinesiologi-cal recreation, njem. kinestotherapeutis-che Erholung bewegungstherapeutische Erholung), pripada primijenjenoj kine-ziološkoj znanosti koja na temelju znanstveno utemeljenih spoznaja oblikuje različite modele kinezioioških stimulu-sa radi pozitivnih transformacija (promjene) antropoloških obilježja. Pozitivne promjene antropološkog statusa iziskuju poznavanje kibernetskog modela funkcioniranja kineziološkog tretmana na Čovjeka, sustav mjernih
instrumenata za kontrolu kvalitativnih i kvantitativnih promjena na organizmu, metodologiju obrade podataka i mogućnost valorizacije različitih programa u praksi. Kineziološka rekreacija je polazište za razradu različitih programa koji pružaju mogućnost primjene rekreacijskih sadržaja u različitim uvjetima turizma, lječilišta, sportskih centara i si. Kineziološka znanost polazi od pretpostavke da se određenim stimulusima (vježbom) može pozitivno utjecati na promjene kvalitete funkcioniranja ljudskog organizma neovisno o dobi i
161
kategorizacija objekata
inicijalnom statusu sudionika. Istraživanja u svijetu upućuju na sve veće značenje planiranja i programiranja kinezioioških sadržaja za potrebe čovjeka, što je rezultiralo izgradnjom brojnih centara za rekreaciju, fit-ness centara i slično. kip (LAK), novčana jedinica Laosa, dijeli se na 100 ata. kjat (MMK), novčana jedinica Mijanmara (Burme), dijeli se na 100 pjasa. klasa prijevoza (engl. classofservice, njem. Transportklasse), podjela putničke kabine prijevoznog sredstva (zrakoplova,
klasa prijevoza
vlaka, broda) na odvojene sekcije, i to ovisno o kvaliteti usluge koja se putnicima pruža za vrijeme trajanja putovanja. Za korištenje pojedine klase prijevoza putnici moraju kupiti putničku kartu po točno određenoj cijeni (fare types). 1. U zračnom prometu postoje tri osnovne klase prijevoza: ekonomska ili turistička, poslovna i prva klasa. Ekonomska klasa prijevoza (economy, coach ili tourist class of service) je dio putničke kabine u zrakoplovu namijenjen putnicima koji su kupili putničku kartu po cijeni određenoj za prijevoz u toj klasi. Riječ je o klasi prijevoza za koju se u pravilu ostavlja najveći broj sjedala u zrakoplovu, cjenovno je najjeftinija, ali je i servis u samom zrakoplovu prilagođen razini cijene (puno niži komfor, manje besplatnih usluga u zrakoplovu, više ograničenja vezanih za samo putovanje i kupovinu karte i si.). Korisnici ove klase prijevoza uglavnom su putnici koje možemo po njihovim karakteristikama, svrstati u tržišni segment turističkih putovanja ili tržišni segment privatnih putovanja i ostalih vrsta putovanja koja se iz bilo kojeg drugog razloga ne mogu svrstati u neki drugi segment. Riječ je o putnicima koji su izuzetno cjenovno osjetljivi i koji su spremni prilagoditi svoje potrebe za putovanjem mogućnosti dobivanje što niže cijene prijevoza. Poslovna klasa prijevoza (business, dub ili intermedióte class of service) je dio putničke kabine u zrakoplovu namijenjen putnicima koji su kupili putničku kartu po cijeni određenoj za prijevoz u toj klasi. Riječ je o klasi prijevoza za koju se u pravilu ostavlja puno manji broj mjesta u
164
klasa prijevoza
usporedbi s ekonomskom klasom prijevoza, cjenovno je znatno skuplja, ali zato putnici mogu uživati u visokoj kvaliteti usluge (vrlo visok komfor, Široka lepeza besplatnih usluga, nepostojanje ograničenja na samom putovanju i si). Radi se o tržišnom segmentu poslovnih putovanja koji je vrlo zgusnut, jer se sastoji od relativno malog broja ljudi koji učestalo putuju. Putnici su uglavnom neelastični na promjenu cijena, ali kao protuuslugu za izuzetno visoku cijenu koju plaćaju za korištenje poslovne klase zahtijevaju poseban tretman (velik broj frekvencija, mogućnost izbora najpogodnijeg vremena putovanja, raspoloživost sjedala do trenutka polijetanja, mogućnost otkazivanja ili promjene rezervacija, mogućnost zaustavljanja na planiranom putovanju, individualiziram) i visokokvalitetnu uslugu u zrakoplovu i si.). Prva klasa prijevoza (first class of service), dio putničke kabine u zrakoplovu namijenjen putnicima koji su kupili putničku kartu po cijeni određenoj za prijevoz u toj klasi. Riječ je o klasi prijevoza za koju se u pravilu ostavlja vrlo malen broj sjedala, vrlo često sjedala ležaja, jer ova klasa prijevoza treba osigurati potpuno individualan pristup svakom pojedinom putniku i vrhunsku, u nekim slučajevima i ekstravagantnu uslugu (vrhunski kuhari pripremaju hranu pred putnicima, individualan pristup zabavi za vrijeme leta, najveći komfor i si.). Cijena korištenja ove klase ekstremno je visoka i zbog toga postoji izuzetno malen tržišni segment koji traži ovu vrstu usluge. To je navelo neke
klasa prijevoza
zrakoplovne kompanije na ukidanje ove klase prijevoza, tj. njezinu zamjenu poboljšanjem kvalitete usluge poslovne klase (nova klasa je cjenovno puno prihvatljivija od prve klase). Spomenute tri osnovne klase prijevoza u zrakoplovu su i fizički odvojene jedna od druge da bi se putnicima osigurala željena privatnost. Unutar svake klase moguć je i određen broj potklasa. U tom slučaju putnici dobivaju istu kvalitetu usluge u zrakoplovu, ali se zbog razlike u cijeni putničke karte razlikuju i eventualna ograničenja za vrijeme putovanja ili neke druge pogodnosti. 2. U željezničkom prometu razlikujemo dvije osnovne klase prijevoza: 1. razred i 2. razred. Ovisno o vrsti vlakova (putnički, brzi, ekspresni, IC i si.), vrstama vagona (AB 30, AB 33, BC i si.) i cijeni karte koju je putnik platio, putnici su smješteni u različitim dijelovima vlakova odnosno vagona. O komforu koji putnici žele imati (mjesto u vagonu za spavanje, mjesto u vagonu s ležajevima, broju osoba u kabini i si.) ovisit će i visina dodatka koju putnik mora platiti na osnovnu cijenu karte za konkretnu destinaciju. 3. U pomorskom prometu općenito možemo govoriti o sljedećim klasama prijevoza: palubni prijevoz, aviosjedalo, kušet i kabinski smještaj. O komforu koji putnici žele imati (vrsti kabine, broju kreveta, opremljenosti kabine i si.) ovisit će i visina dodatka koju putnik mora platiti na osnovnu cijenu karte za konkretnu destinaciju. klasični modeli predviđanja turističke potražnje (engl. classical models of tourist demand forecasts, njem. klassische Modelle fiir die touristische Nachfragep-rognose), pojam koji obuhvaća četiri poznate tehnike i metode: 1. istraživanje
165
klauzula rebus sic
stantibus
turističkog tržišta u emitivnim zemljama i konkurentskim područjima. Obuhvaća anketna istraživanja lokalnog stanovništva u emitivnim zemljama, analize službenih podataka o provođenju godišnjih odmora ili prigodnih praznika, analize turističkog prometa u konkurentskim zemljama sa sličnim razvojnim osnovama. Ovakvo istraživanje daje realnu osnovu za sagledavanje i predviđanje kvalitativnih i strukturalnih karakteristika potražnje. Danas se mogu koristiti publicirani rezultati takvih istraživanja u nekim zemljama (npr. Reiseanafyse); 2. domaća istraživanja u turističkim destinacijama, pretežno o kvalitativnim karakteristikama ostvarenog fizičkog prometa i njegovoj potrošnji (Tomas -stavovi i potrošnja inozemnih turista). Rezultati se mogu koristiti za kvalitativna predviđanja strukture inozemne potražnje; 3. predviđanja na osnovi analize tendencije kretanja fizičkog prometa u proteklom razdoblju iskazanog baznim indeksima i stopama rasta ili pada. Predviđanja se izvode jednostavnom aplikacijom dotadašnjih stopa ako se ne očekuju promjene u tendencijama, ili aplikacijom novoprocije-njenih stopa ako se promjene realno mogu očekivati. Problem korištenja ove metode proizlazi iz nesigurnosti procjena različitih utjecaja na buduća kretanja i intenzitet tih utjecaja; 4. kvantifikacija potražnje na osnovi opteretnog kapaciteta resursa. Veličina potražnje u tom slučaju jednaka je prihvatnim mogućnostima resursa. Ova metoda može
klasa prijevoza
se koristiti samo u onim slučajevima u kojima sa sigurnošću možemo ocijeniti da je potražnja veća od opteretnog kapaciteta resursa (izletnički lokaliteti oko velikih gradova, zaštićeni prostori gdje ekološki prag ograničava prihvatni kapacitet, lovni turizam, ribolovni
164
klasa prijevoza
turizam, termalna kupališta i si.). Tako kvantificirana potražnja i na tim osnovama planirani razvoj konačne su dimenzije razvoja takvih destinacija. klauzula stantibus
(clausula)
rebus
sic
klasa prijevoza (engl .frustration, njem. Wegfall der Geschäftsgrundlage), načelo kojim se jednoj strani daje mogućnost da raskine ugovor ili zahtijeva njegovu izmjenu, ako bez krivnje suugovaratelja nastupe nakon sklapanja ugovora takve okolnosti zbog kojih bi ispunjenje obveze za jednu stranu postalo pretjerano oteža-
165
klauzula rebus sic stantibus no. Unatoč temeljnom načelu trgovačkog prava da obveze treba ispunjavati (-» pacta sunt servanda), zahtijevati od strana njihovo ispunjenje premda bi im time bio nanesen pretjeran gubitak sigurno nije u skladu s njihovom voljom, niti s načelom pravičnosti. Zbog toga je u suvremenim pravima dopušteno da se
klauzula stantibus
rebus
sic
ugovor može raskinuti ili izmijeniti ako je došlo do bitnih promjena okolnosti od trenutka sklapanja ugovora do njegova ispunjenja. Pretpostavke za primjenu klauzule rebus sic stantibus po našem pravu su sljedeće: okolnosti moraju nastati nakon sklapanja ugovora; okolnosti o kojima je riječ moraju biti takve da bitno otežavaju ispunjenje obveze jedne od strana; ugovor zbog toga ne odgovara očekivanjima ugovornih strana (subjektivni kriterij) i po općem mišljenju bilo bi ga nepravično održati na snazi s dosadašnjim sadržajem (objektivni kriterij); ovlaštena strana za postavljanje zahtjeva za raskid jest ona kojoj je otežano ispunjenje; ovlaštena strana ne može se pozvati na izmijenjene okolnosti ako su one nastupile nakon isteka roka za ispunjenje njezine obveze; ne može se na izmijenjene okolnosti pozivati ona strana koja ih je bila dužna uzeti u obzir u Času sklapanja ugovora, ili ih je mogla izbjeći iQ savladati; na klauzulu rebus sic stantibus mogu se strane pozvati i kad nije izričito ugovorena. Kad se steknu navedene pretpostavke, strana ne može sama raskinuti ugovor nego podnosi zahtjev sudu. Ako sud donese odluku o izmjeni odgovarajućih uvjeta, ona ima značenje obnove (novacije). klijent (engl. client, njem. Klient, Kunde), 1. osoba koja povjerava vođenje nekih poslova drugoj stručnoj osobi, npr. odvjetniku, banci, specijaliziranoj organizaciji i si.; 2. u turističkim ugovorima označuje osobu koja sklapa s putničkom agencijom ugovor o organiziranju putovanja i si., odnosno osoba koja je na temelju
166
klimatski resursi
turistički
ugovora o alotmanu između putničke agencije i hotelijera ovlaštena primati usluge hotelijera i si. klijet (engl. vineyani hut, vineyard cottage, njem. Winzerhduschen), ugostiteljski objekt u kojem se pretežno poslužuju lokalna vina i rakija, te karakteristična jela koja se nerijetko pripremaju prema običajima kraja. Mogu se posluživati i druga pića. Mora imati prostoriju s točionikom namijenjenu posluživanju gostiju, prostor za pripremu jela, skladišni i sanitarni prostor. klima (engl. elimate, njem. Klima), ili podneblje, prosječno stanje atmosferskih prilika u nekom mjestu ili području u određenom razdoblju. Klima ovisi o metereološkim elementima (temperatura, padaline, tlak zraka, vlaga, vjetar, naoblaka) i klimatskim faktorima (geografska širina, odnos kopna i mora, nadmorska visina, reljef, vrste tla, biljni pokrov). Na osnovi sličnih klimatskih obilježja na Zemlji se izdvajaju: tople ili žarke klime - ekvatorijalna, tropska i tropsko-monsunska (temperaturni srednjaci svih mjeseci iznad su 18 aC), umjereno tople klime istočnih i zapadnih primorja (mjesečni temperaturni srednjaci iznad su 6 °C), umjerene (svježe) klime (1-5 mjeseci s temperaturnim srednjacima ispod 6 °C), hladne klime (6 i više mjeseci s temperaturnim srednjacima ispod 6 °C), te polarne klime (sve srednje temperature svih mjeseci ispod 6 °C). Često se klime izdvajaju na osnovi skupnih obilježje jednog manjeg dijela Zemlje, pa razlikujemo planinski tip, pustinjski tip, atlantski tip i istočnoeuropski tip klime i dr. U
klimatski resursi
turistički
turizmu je posebno značajan tzv. sredozemni ili mediteranski tip klime, budući daje karakteriziraju topla i suha ljeta a relativno vlažne i blage zime, pa su takva područja izvanredno povoljna za turističku valorizaciju. To su zapravo prostori najveće turističke potražnje, odnosno posjeta. klimatologija (engl. climatology, njem. Kli-matologie, Klimakunde), znanost koja proučava karakteristike i značenje klime za život na Zemlji. klimatski turistički resursi (engl. elimatic tourist resources, njem. klimatisehe touristisehe Ressourcen), različiti atmosferski elementi koji čine klimu određenog prostora i po kojima se razlikuju pojedini tipovi klima. Turisti u skladu s vlastitim željama izabiru područja koja im klimatski odgovaraju, odnosno gdje elementi pojedinih klima (temperature, tlak zraka, padaline, insolacija, vlaga, vjetrovi) omogućavaju zadovoljavanje njihovih rekreativnih, kulturnih i drugih potreba i gdje se u fiziološkom smislu najbolje osjećaju, klisura (njem. Schiucht, Engpass) sutjes-ka. klubovi zrakoplovnih kompanija (engl. airline clubs, njem. Fluggesellschaften-klubs), specijalni klubovi koje zrakoplovne kompanije osnivaju za svoje putnike koji učestalo koriste njihove usluge (FFP frequent flighter programme) i kroz njih članovima nude posebne usluge i različite pogodnosti (npr. posebni prostori u zračnim lukama - airport lounges). Američke zrakoplovne kompanije dozvoljavaju članstvo u
167
knjiga žalbe takvim klubovima svima koji su spremni platiti utvrđenu godišnju članarinu, a druge zrakoplovne kompanije, npr. europske, ne naplaćuju članarinu, ali imaju restriktivan pristup pri odabiru članova. Uz ove klubove nerijetko se vežu i naj-različitiji programi namijenjeni Čestim korisnicima usluga zrakoplovnih kompanija. Riječ je o promotivnim programima, zvanim još i programima za lojalne putnike (loyalty schemes), koji se usmjeravaju na pojedine kategorije putnika koji putujući skupljaju bodove ili milje i na taj način stječu uvjete za dobivanje određenih nagrada (npr. besplatne karte, mogućnost putovanja u višoj klasi prijevoza od one za koju je putnik kupio kartu, prioritet pri obavljanju formalnosti prijave za let, mogućnost nošenja veće količine besplatne prtljage - ručne ili one koja se predaje, odnosno neplaćanja viška prtljage ako ga putnik ima, mogućnost korištenja VIP-salona u zračnim lukama, popusti pri rezerviranju smještaja u poznatim hotelskim lancima, iznajmljivanju automobila ili korištenju različitih rekreativnih sadržaja...). Zrakoplovne kompanije uvele su različite FFP da bi stekle ili zadržale naklonost i odanost putnika koji vrlo često imaju potrebu za korištenjem usluga zračnog prometa. Danas gotovo sve zrakoplovne kompanije imaju programe za stalne i vjerne putnike. Npr. KLM Flying Dutchman, SR - Qua-liflyer, LH Miles & More, Air France -Frequence Plus Program, Thai Airways -Royal Orchid Plus, Delta Air Lines -Delta
Frequent Flyer, -Aadventage, Mileage Plus, Freeway, Croatia
American Airlinea United AirlinesVirgin Atlantic Airlines -FFP ...
know-how (znanje i iskustvo) (engl, know-how, njem. Know-how Erfahrungen), 1. u užem smislu primijenjeno tehničko znanje, metode i podaci potrebni za praktično ostvarenje i primjenu tehnike koja služi u industrijske svrhe. To su sva znanja i iskustva koja nisu prijavljena radi stjecanja patenta, a kojima se ponekad mora ovladati da bi se mogao primijeniti neki patentirani ili nepatentirani izum, nova tehnologija itd.; 2. nezaštićeno znanje, jer ga ponekad imatelj ne želi zaštititi. Izum može ostati nezaštićen, i biti samo knowhow, kad izumitelj nije voljan objaviti pojedinosti o njemu, što bi mu bila dužnost kad bi ga zaštitio patentom; 3. u širem smislu know-how se ne ograničuje samo na područje tehnike, nego obuhvaća cjelokupno znanje i iskustvo potrebno za suvremeno poslovanje, tj. odnosi se i na organizaciju poduzeća, knjigovodstvo, informatiku, komercijalu i si. Kako ne uživa patentnu zaštitu, najbolje ga je zaštititi ugovorom o licenciji. knjiga žalbe (engl, complaints book, njem. Beschwerdebuch), knjiga koju mora imati svaki ugostitelj, u koju gost može upisati svoju utiske, prigovore i pohvale; ministar turizma propisuje oblik, sadržaj i način vođenja knjige žalbi. Kodeks poslovanja (engl. Code ofpractice, njem. Geschaftskodex), 1. -* Konvencija HOT 79; 2. tekst o poslovanju između putničkih agencija i hotelijera usuglašen među IHA i UFTAA1991. Kodeks sadrži 28 članaka i tri dodatka, tj. definicije (10 pojmova) koje su redaktori smatrali ključnima kako bi se
otklonila mogućnost raznih tumačenja tih ugovora te popis (check list) 27 klauzula koje se trebaju navesti u ugovoru o hotelskim uslugama bez obzira na to odnosi li se on na pojedince ili na skupine; 3. AIH/FUAAV arbitražna pravila (24 točke) za stalno arbitražno tijelo (Odbor za vezu, Liaison Committee) u svrhu mogućeg izvansudskog rješavanja međunarodnih sporova iz ugovora o hotelskim uslugama između hotelijera i putničke agencije. U uvodu je navedeno da je Konvencija AIH/FUAAV prestala vrijediti 14. lipnja 1987. godine, a kako se međunarodna praksa od njezina postojanja (HOT 1979.) u velikoj mjeri razvila, obje udruge sukladno dosljednosti prakse i prava - da bi se izbjegla opasnost od rizika različitih ugovornih uta-načenja koja bi mogla dovesti hotelijere i putničke agencije do nesigurnosti glede njihovih prava i obveza - donijele su Kodeks koji nadomješta spomenutu Konvenciju. Potpisnici Kodeksa su AI-H-a i FUAAV sa svojim sjedištima u Parizu (čl. 1.). IAJH i FUAAV se obvezuju da će se zauzimati kod nacionalnih udruga da se njihovi članovi, kad se radi o međunarodnim ugovorima, podvrgavaju Kodeksu, te preporučiti nacionalnim udrugama da njihovi članovi i poduzeća pri sklapanju hotelskih ugovora daju prednost onim suugovarateljima koji su članovi udruga potpisnika Kodeksa (čl. 2). Nadalje, obje udruge preporučuju svojim članovima nacionalnim udrugama - da se pri sklapanju međusobnih konvencija (ugovora) unutar svoje države pridržavaju načela Kodeksa (čl. 4). Odredbe Kodeksa imaju pomoćnu i nadopunjujuću ulogu. U prvom redu to se odnosi na ugovore sklopljene
između hotelijera i putničke agencije koji nisu predviđeni Kodeksom. Zatim ako u ugovoru o hotelskim uslugama nedostaje koja od klauzula predviđena Kodeksom, na tu će se materiju primijeniti odredbe Kodeksa. Isto tako njegove će odredbe poslužiti kao smjernice za odlučivanje u sporovima između hotelijera i putničke agencije bilo mirnim putem, bilo putem suda, odnosno arbitraže (čl. 5.). Pravila Kodeksa primjenjuju se isključivo za ugovore o hotelskim uslugama s inozemnim elementom, tj. sklopljenim između hotelijera i putničke agencije čija su sjedišta u različitim državma (čl. 3). Ali, kako je Kodeks ipak samo skup međunarodnih poslovnih običaja, pojedina pravila (običaji) Kodeksa gube svoju snagu i neće še primjenjivati ako su suprotna nacionalnim propisima uopće, a naročito propisima antitrustovskog zakonodavstva (jer bi povezivanje AIH i FUAAV u određenim prilikama moglo činiti elemente monopola) i normama međunarodnog prava (čl. 6., st. 2). Odredbe Kodeksa ovlašten je tumačiti Odbor za vezu (Liaison Committee), sastavljan na paritetnom temelju predstavnika AIH i FUAAV (čl. 27), a Kodeks je stupio na snagu 3. srpnja 1991. kada su ga prihvatile obje udruge (čl. 28). Kodeks je imao velik utjecaj i na redaktore naših Posebnih uzanci u ugostiteljstvu Republike Hrvatske, jer se i međunarodni poslovni običaji i poslovna praksa ne mogu ignorirati u domaćoj poslovnoj praksi, koja ih mora u velikoj mjeri preuzeti želi li biti u krugu turistički razvijenih zemalja. koeficijent determinacije (engl. determination coefficient, coefficient of determination, njem.
Determinationskoeffizient), relativna mjera reprezentativnosti regresijskog modela. Računa se stavljanjem u odnos protumačenih i ukupnih kvadrata odstupanja zavisne varijable. Koeficijent determinacije poprima vrijednosti iz intervala [0, I ]. Kod dvodimenzionalnih regresijskih modela promjene zavisne varijable izazvane su promjenama samo jedne nezavisne varijable. U tom slučaju govorimo o jednostavnom koeficijentu determinacije. Kod višedimenzionalnih regresijskih modela na promjene zavisne varijable djeluju istovremeno dvije ili više nezavisnih varijabli. Ukoliko se mjeri istovremeni utjecaj svih nezavisnih varijabli na promjene zavisne varijable, tada se govori o koeficijentu multiple determinacije. Određenim analitičkim postupkom moguće je izdvojiti neto utjecaj svake pojedine nezavisne varijable na promjene zavisne varijable. koeficijent elastičnosti (engl. elasticity coefficient, coefficient of elasticity, njem.Haç-tizitâtskoeffizient), mjera kojom se utvrđuje stupanj reakcije neke ekonomske veličine na promjenu neke druge ekonomske veličine s kojom je u stanju međuzavisnosti. Pojam elastičnosti uveo je u ekonomsku znanost 1885. Alfred Marshall u jednoj studiji potražnje. Postoje brojne analitičke i grafičke metode kojima se računa koeficijent elastičnosti. U metodološkom smislu treba uočiti razliku između diskontinuiranog i kontinuiranog elasticiteta potražnje. Elastičnost se može mjeriti grafičkim putem. Koeficijent elastičnosti računa se E
y dx
gdje je Eyj koeficijent elastičnosti, x nezavisna varijabla, y zavisna
varijabla, i dyldx derivacija ipsilona po iksu. Mjere elastičnosti imaju izuzetno značenje u istraživanju turističkog tržišta. U ekonomici turizma govori se tako o velikoj dohodovnoj elastičnosti turističke potražnje ili pak o neelastičnosti turističke ponude. Ilustrirajmo to sljedećim primjerom. Ako je vrijednost nacionalnog dohotka u nekom razdoblju porasla za 5%, a u istom razdoblju se povećao broj turista za 6.5%, tada je koeficijent elastičnosti 1.3. Vrijednost koeficijenta elastičnosti veća od jedinice odgovara visokoj elastičnosti. koeficijent iskoriŠtenosti kapaciteta (engl. coefficient of capacity utilisation, njem. Koeffkient der Kapazitdtenauslastung), korisna mjera turističke statistike pomoću koje se prati iskorištenost smještajnih kapaciteta. To je relativni pokazatelj koji se temelji na usporedbi dviju koordiniranih veličina. Računa se, k
2X KIK^ii—
gdje je KIKii koeficijent iskoriŠtenosti smještajnih kapaciteta, £X ukupan k
broj ostvarenih noćenja, £Lff ukupan broj kreveta. Ukoliko se želi izračunati koeficijent iskoriŠtenosti za jedan mjesec, tada se nazivnik množi s brojem dana u mjesecu. Na isti se način za godinu dana nazivnik množi sa 365 (dana). koeficijent kontingencije (engl. contingency coefficient, coefficient of contingency, njem. Kontingentskoeffizient), mjera kvantitativnog slaganja frekvencija
nominalnog obilježja. Podaci grupirani istodobno prema modalitetima dviju ili više varijabli predočuju se u kombiniranoj tabeli koja se još naziva i tabelom kontingencije. Najčešće se u praksi koristi Pearsonov koeficijent kontingencije, koji se izračunava na osnovi frekven
koeficijent kontingencije cija kombiniranih tabela promatranih obilježja. Ukoliko između kombiniranih klasa nema slaganja, ovaj je koeficijent jednak nuli. Gornja granica Pearso-nova koeficijenta kontingencije zavisi od složenosti klasifikacije modaliteta obilježja. Osim Pearsonova koeficijenta kontingencije, u praksi se koriste koeficijent kontingencije Čuprova, koeficijent kontingencije Cramera, koeficijent kontingencije Kendalla itd. Koeficijent kontingencije ima svoju značajnu primjenu u istraživanju fenomena turizma. koeficijent korelacije ranga (njem. Rang-kollation), mjeri stupanj kvantitativnog slaganja (međuzavisnosti) redoslijednih (rang) varijabli. U praksi se najčešće koristi Spearmanov koeficijent korelacije ranga. Poprima vrijednosti iz intervala [-1, +1]. Predznaci plus i minus ukazuju na smjer povezanosti. Visina koeficijenta korelacije ranga upućuje na veću ili manju jačinu povezanosti. koeficijent kvartilne devijacije (engl. coef-ficient of quartile deviation), relativna i nepotpuna mjera disperzije. Računa se kao omjer interkvartila i zbrojakvartila. Koeficijent kvartilne devijacije poprima vrijednosti između nule i jedan i ne ovisi o mjernim jedinicama obilježja. Interpretacija koeficijenta kvartilne devijacije veoma je jednostavna. Ukoliko je koeficijent kvartilne devijacije blizu nuli, govori se o slabijoj raspršenosti središnjih pedeset posto članova niza; ukoliko je pak koeficijent kvartilne devijacije bliži jedinici, tada se govori o jačoj raspršenosti središnjih pedest posto članova niza.
170
koeficijent korelacije
koeficijent linearne korelacije (engl. coef-ficient of linear correlation, linear corre-lation coefficient), mjera kvantitativnog slaganja između dviju pojava; poprima vrijednosti iz intervala [-1, +1], Predznak upućuje smjer veze između pojava. Koeficijent linearne korelacije jednak nuli označava odsutnost korelacije. Kada je koeficijent linearne korelacije 1, tada je riječ o potpunoj ih perfektnoj korelaciji. Vrijednosti koeficijenta korelacije između 0 i 0.5 upućuju na zaključak da je korelacija slaba, između 0.50 i 0.80 da je korelacija srednje jačine, i konačno između 0.8 i 1 označava čvrstu korelaciju medu pojavama. koeficijent multiple determinacije (engl. coefficient of multiple determination, multiple determination coefficient), mjera reprezentativnosti kakvoće multipla regresijskog modela. Izračunava se kao omjer zbroja kvadrata odstupanja protumačenih modelom i zbroja ukupnih kvadrata odstupanja. Označava se R2. Računa se:
-----,0
R =^ 2
2
kocficrjertt korelacije strane i dvije ili više nezavisnih varijabli. Koeficijent multiple linearne korelacije obilježava se si? i računa se kao pozitivni drugi korijen iz koeficijenta multiple determinacije:
m
kolektivno oglašavanje
koeficijent turističke gustoće - KTG. To su: KTG = br°Jkreveta .1000 broj stanovnika BKOK
■1000
y) 2 Oy , y) 2 ' i«]
KTG =■ broj stanovnika BKKK
gdje su R koeficijent multiple linearne korelacije, yi empiričke vrijednosti za visne varijable, y,regresijske vrijednosti zavisne varijable i y aritmetička sredina zavisne varijable, koeficijent turističke funkcionalnosti (engl. coefficient of tourist functionality, njem. Koeffizient der touristischen Wirkung), pokazatelj turističkog značenja nekog grada, regije ili pak države. To je relativni pokazatelj dviju koordiniranih veličina. Računa se stavljanjem u odnos turističkih kapaciteta i broja domicilnog stanovništva. U upotrebi su dvije formule: JJ>,
KTR:=-
2X, KTF2i =
gdje su R2 koeficijent determinacije, >»,-empiričke vrijednosti zavisne varijable, yt regresijske vrijednosti zavisne varijable iy aritmetička sredina zavisne varijable. Za usporedbu modela različitih dimenzija koristi se i korigirani koeficijent determinacije. U brojnim ekono-metrijskim istraživanjima turističkog tržišta ova mjera se potvrdila kao značajna mjera kakvoće korištenog modela multiple regresije. koeficijent multiple linearne korelacije (engl. coefficient of multiple linear correlation), mjera jakosti veze između zavisne varijable s jedne
171
gdje je KTFn koeficijent turističke funkcionalnosti, KTFn koeficijent turističke funkcionalnosti, ^^ukupan broj ležaja, £P,- ukupan broj domicilnih stanovnika. koeficijent turističke gustoće, relativni broj koordinacije kojim se u statistici turizma mjeri razvijenost turističke ponude neke zemlje, regije, ili pak turističkog mjesta. U praksi se koristi veći broj formula kojima se predočuje
■1000, KTG = broj stanovnika gdje je BKOK broj kreveta u osnovnim kapacitetima, a BKKK broj kreveta u komplementarnim kapacitetima. Primjena koeficijenata turističke gustoće u ekonomskim analizama jest orijentacijskog karaktera, koeficijent varijacije (engl. coefficient of variation, variation coefficient, njem. Variationskoeffizient), relativna i potpuna mjera raspršenosti (disperzije) članova niza. Računa se kao omjer standardne devijacije i aritmetičke sredine pomnožen sa 100. Koeficijent varijacije bliže nuli ukazuje na manju raspršenost članova statističkog niza. -* standardna devijacija. kognitivna disonanca (engl. cognitive disonance, njem. kognitivc Dissonanz), pojam iz teorije socijalnih stavova koji kao polaznu postavku i osnovnu ideju naglašava težnju za uskladenošću. Ljudi teže da kognitivni (spoznajni) elementi (znanje, mišljenje, ideje o stvarima, kao i o sebi samome i o vlastitom ponašanju) ne budu disonantni već usklađeni međusobno i s mišljenjem drugih. Ta usklađivanja postižu se kod ljudi tako što svoje kognitivne elemente uspoređuju s kognitivnim elementima onih koji su im slični i
koeficijent kontingencije tako se otklanja kognitivna disonanca. U turističkom marketingu kognitivna disonanca ima značenje u okviru tzv. postkupovnog ponašanja. Naime, u razdoblju nakon ostvarene kupnje aktom plaćanja kupljene usluge pa do samog početka turističke potrošnje potrošač - turist je opterećen sumnjom u ispravnost svoje odluke. Taj osjećaj zapravo traje i tijekom potrošnje i nakon toga. Vrlo često pod pritiskom tih sumnji turist može otkazati već uplaćenu uslugu. Stoga se turističko poduzeće davalac usluge mora potruditi (prvenstveno u promidžbi) da otkloni takve sumnje uvjeravajući kupca kako je donio optimalnu odluku. kokteli (engl. cocktails, njem. Cocktail) -> pića. kolektivno oglašavanje (engl. syndicated advertising, njem. Gemeinschaftswer-bung), zajednički oglašivački napor dvaju ih više gospodarskih subjekata s ciljem predstavljanja i povećanja prodaje neke vrste proizvoda od zajedničkog interesa (ne proizvoda pojedinog proiz-
170
koeficijent korelacije
kocficrjertt korelacije
171
kolektivno oglašavanje
komuniciranje kolektivno oglašavanje
vođača). U kolektivnom oglašavanju nikad se ne navodi ime proizvoda niti ime pojedinog proizvođača, poduzeća. Troškovi oglašavanja snose se zajednički u postotku od prometa i veličine svakog pojedinog sudionika zajedničkog oglašavanja. kolon, novčana jedinica Kostarike (CRC) i Salvadora (SVC). komodizacija kulture (engl. culture as a commodity, njem. Kulturanpassung), pretvaranje kulturnih, umjetničkih i izvornih narodnih dobara, običaja i vrijednosti u svima dostupnu robu na tržištu. Poseban vid otuđenja vrednota koje izjednačavanjem sa svakom pa i konfekcijskom robom gube značenje i identitet (commodity trgovačka potrošna roba) Slučaj kada se izvorne vrijednosti i običaji naroda toliko komercijaliziraju radi turističke potrošnje da izgube na kraju privlačnu snagu i za same potrošače i postaju umjesto atrakcije običnom, svakome dostupnom robom. U kritičkim teorijama turizma kritizira se sveopća komercijalizacija običaja i kulture lokalnog stanovništva radi potrošnje. kompleksna turistička ponuda (engl. complex tourism offer, complex tourism supply, njem. komplexe(s) touristische(s) Angebot), raznovrsnost oblika i vrsta kapaciteta turističke ponude u određenom omeđenom prostoru, koja odgovara skupnoj ili kompleksnoj turističkoj potrebi. Naime, složenost turističke potrebe implicira složenost usluga i robe kojima se te potrebe mogu zadovoljiti, odnosno sinkronizirano sudjelovanje različitih čimbenika, u čemu se i ogleda
172
s tržištem
kompleksnost turističke ponude. Sama složenost turističke potrebe rezultat je s jedne strane brojnosti motivacija u turizmu, a s druge strane brojnosti i različitosti gospodarskih i negospodarskih aktivnosti kojima se takve potrebe objektivno mogu zadovoljiti. komplementarna turistička ponuda (engl. complementary accommodation
establishments, njem. komplementàre(s) touris-tische(s) Angebot), različiti smještajni objekti kojima se nadopunjuje osnovna turistička ponuda. To su dominantno kampovi i kućna radinost kojima se na-dopunju osnovni smještajni kapaciteti. Kao pojam i pojava javila se najprije u područjima koja su tek ulazila na turističku kartu svijeta, jer nisu tražila veća investicijska ulaganja. S druge strane, komplementarna ponuda osiguravala je dodatnu zaposlenost stanovništva u turističkim područjima i gotovo posvuda gdje se organizirala, znatno je pridonijela lokalnoj gospodarskoj stabilnosti te gospodarskom i ukupnom razvoju destinacije ili lokaliteta. Međutim, prema rezultatima brojnih istraživanja, razvoj komplementarnih kapaciteta ponude, posebice kućne radinosti, doveo je i do brojnih negativnih posljedica, naročito na sociološkom planu (nestanak tradicionalnih djelatnosti u takvim područjima i prelazak do-maćinstavana prihode od turizma stoje opasno s obzirom na visoku sezonal-nost turizma kao pojave, oponašanje ponašanja turista koji donose druge običaje, kulturu, vjeru i si., asocijalno ponašanje mladih dobnih skupina u lokalnom stanovništvu i drugo).
komuniciranje
s tržištem
komuniciranje s tržištem (engl. market Communications, njem. Marktkommuni-kation), ukupnost napora koji se ostvaruju marketinškim komunikacijama a usmjereno je na jedan ih više ciljeva: stvoriti potrebu za određenim proizvodom (uslugom), kreirati tržišnu marku, formirati pozitivan stav prema proizvodu i pobuditi želju za proizvodom, olakšati kupovinu. Komunikacijska aktivnost u marketingu obuhvaća sljedeće elemente: izvor - pošiljatelj (osoba ih grupa ljudi - poduzeće koji imaju određenu ideju i zamisli koje žele prenijeti na druge ljude), kodiranje (prevođenje zamisli u simbole), poruke (simbolički izraz zamisli pošiljatelja), kanal (medij kojima se prenosi poruka), primatelj (osoba ili grupa ljudi kojima je poruka namijenjena), dekodiranje (interpretacija poruke od strane primatelja), povratna sprega (feed back). Koristeći marketinške komunikacije pošiljatelj poruke mora donijeti sljedeće odluke: identificirati ciljnu grupu, definirati očekivanu reakciju na poruku, izabrati poruku i izabrati način povratne sprege. Pošiljatelj poruke započinje cijeli proces imajući u vidu jasnu sliku svoje ciljne grupe, dakle javnosti kojoj se obraća. U tom kontekstu pošiljalac mora spoznati u kakvom odnosu stoji ciljna grupa prema proizvodu i u tom smislu treba prema njoj djelovati. Ciljna grupa može zapravo biti u jednom od šest mogućih stanja i odnosa prema proizvodu: upoznavanje, poznavanje, sviđanje, preferencija, uvjerenje i kupnja. U izboru poruke kojom se obraća primateljima
173
konfliktne teorije
pošiljatelj mora utvrditi: što će reći (sadržaj poruke), kako će logički reći (struktura poruke), kako će to simbolički izraziti (oblik poruke) i tko će reći (izvor poruke). U izboru medija moguće je koristiti dva tipa kanala: osobni i neosobni (radio, televizija, tisak i dr.). Izbor načina povratne sprege znači izbor postupaka kojima će se utvrditi je li javnost registrirala poruku, sjeća li je se, što misli o poruci, odnosno je li poruka utjecala na promjenu ponašanja. konačno ugovorene skupine (njem. endgültige Gästeliste, endgültige Teilnehmerliste), konačan broj članova skupine koju putnička agencija šalje hotelijeru u smještaj i pansion, a to je onaj broj koji je utvrđen zadnjim utanačenjem, odnosno zadnjom rezervacijom ("of the final reservation"). Naime između putničke agencije i hotelijera često nastaju sporovi zbog promjene u broju članova skupine od početne rezervacije koja se kasnijim rezervacijama povećava ili smanjuje. marketing (engl. concentrating marketing, njem. verflochtene(s) Marketing), oblik tržišne strategije u fazi definiranja ciljne tržišne skupine. Poduzeće na temelju postupka segmentacije tržišta određuje jedan ili uži broj segmenata prema kojima usmjerava najveći dio svojih marketinških napora. To je strategija koju najčešće primjenjuju manja poduzeća. Naime, kada su resursi poduzeća ograničeni, tada je strategija koncentriranog marketinga optimalno rješenje. Isto
koncentrirani
komuniciranje kolektivno oglašavanje
tako strategija koncentriranog marketinga pogodnija je kod proizvoda kod kojih postoji mogućnost diferencijacije nekih karakteristika proizvoda, stoje tržište heterogenije po karakteristikama, odnosno zahtjevima potrošača, veće je značenje strategije koncentriranog marketinga. Često se strategija koncentriranog marketinga koristi u višim fazama životnog ciklusa proizvoda, kada se u fazi odumiranja proizvoda jačom koncentracijom na nekoliko segmenata proizvod nastoji održati na tržištu.
koncesija (engl. concession, njem. Konzes-sion), dozvola za obavljanje neke radnje, koja je uvjetovana posebnim odobrenjem ili je u načelu zabranjena; ugovor kojim neka država, pod određenim uvjetima i na određeno vrijeme, prepušta drugoj državi ili stranom poduzeću iskorišćivanje svojih prirodnih bogatstava, izgradnju i uporabu željeznica, luka, cesta, komunalnih poduzeća i dr. konfliktne teorije (engl. conflicting theories, njem, Konflikttheorie, zwiespaltige Theorie), sociološke teorije kojima se analizira napetost između turističke industrije i njezinih klijenata, između vi-sokorutiniziranog i bezličnog turističkog establišmenta i kvalitete očekivanog turističkog doživljaja. Kritike se osvrču na pojavu kolonijalnog odnosa razvijenih emitivnih zemalja prema nerazvijenima u koje uvode turizam proizvodeći sindrom ovisnosti preko modela turizma koji razara ekonomske i socijal-no-kulturne strukture receptivnih zemalja. Kritici je izvrgnuta komerci-jalizacija kulturnih vrijednosti odnosa između gosta i domaćina, koji postaje isključivo poslovan, kao i stvaranje
172
s tržištem
stereotipa, servilnosti.
lažne
autentičnosti,
konglomerat (engl. conglomerate, njem. Konglomerat, Zusammenballung) -*■ stijene. kongresni turizam (engl. congress tourism, convention tourism, njem. Kongresstou-rismus), oblik suvremenog turizma koji podrazumijeva organizaciju kongresa, seminara, simpozija i konferencija. Za mnoge netipične turističke gradove, taj oblik je često jedini oblik turističkog prometa. Kongresni turizam ekonomski je vrlo zanimljiv receptivnim turističkim destinacijama, jer je potrošnja poslovnih ljudi, osnovnih sudionika kongresa, uobičajeno znatno viša od potrošnje standardnih turista, a i ravnomjernija je tijekom godine. konjunkturna istraživanja (engl. business cycle research, njem. Konjunkturfor-schungen), istraživanja koja se poduzimaju da bi se ustanovilo postojeće stanje i očekivani tokovi u razvoju gospodarskih aktivnosti kao i uzroci koji uvjetuju ili će u bliskoj budućnosti utjecati na promjene tih aktivnosti. Svrha konjunkturnih istraživanja je da se pravovremeno uoče poremećaj i nesklad u privrednim tokovima koje treba otkloniti mjerama ekonomske politike da bi se izbjegle neželjene posljedice po gospodarski rast te ih se svelo na što manju mjeru. Istraživanje se može odnositi na opću gospodarsku konjunkturu ih na konjunkture pojedinih gospodarskih djelatnosti, grana i proizvoda. Istraživanje gospodarske konjunkture obično se sastoji iz više etapa. U prvoj se utvrđuju gospodarski agregati i tokovi koji se smatraju međusobno zavisnim i odlučujućim za uravnotežen, dinamički razvitak
komuniciranje
s tržištem
cjelokupnog gospodarstva. Druga etapa podrazumijeva analizu odabranih pokazatelja i nastalih promjena i uzroka koji su uvjetovali ili će dalje uvjetovati promjene gospodarskih tokova. U ovoj fazi zapravo se daje dijagnoza konjunkturnih tokova. Na toj osnovi slijedi posljednja faza, u kojoj se predviđa dalji razvitak gospodarskih tokova. Konjunkturna istraživanja u turizmu indiciraju značenje i utjecaj gospodarskog okruženja na turizam i turistički marketing.
konkludentne radnje (engl. implied conduct, njem. konkludentes Handeln), očitovanje volje koje se sastojiu tome da se iz određenog ponašanja očitovatelja može sigurno zaključiti (concludere) da je posrednim putem htio izraziti stanovitu volju. Konkludentne se radnje uvijek tumače prema postojećim prometnim shvaćanjima. Konkludentnim .radnjama može se npr. izvršiti opoziv oporuke tako da oporučitelj još za života raspolaže svojom imovinom protivno oporuci; u turizmu je konkludentna radnja npr. uručenje ključeva od sobe gostu na recepciji hotela, upisivanje gosta u knjigu gostiju i si. Osoba koja je učinila određene konkludentne radnje, a ne želi da se one protumače kao očitovanje volje potrebno za sklapanje nekog pravnog posla, mora izjavom isključiti mogućnost da se njezine konkretne radnje shvate kao očitovanje volje u stanovitom pravcu. Takva se ograda naziva protestatio. konoba (engl. tavern, wineshop fish restaurant, njem. Weinkeller, Kellerschdnke), ugostiteljski objekt autohtono namješten u kojem se pretežno poslužuju vino i rakija s tog područja, te karakteristična jela koja
173
konfliktne teorije
se mogu pripremati na ognjištu. Mora imati prostoriju s točionikom namijenjenu posluživanju gostiju, prostor za pripremu jela, skladišni i sanitarni prostor. konobar (engl. waiter) hotelsko osoblje.
konobarska pripremnica (engl. waiter's office, njem. Servierraum, Serviertheke), pomoćni prostor smješten između kuhinje i prodajnih prostorija ugostiteljskog objekta (restorana, barova i dr.). Opremljen je vitrinama, ormarima za spremanje ugostiteljskog inventara i rublja koje se koristi u tijeku posluživanja, te uređajima i drugim pomoćnim sredstvima u obavljanju ugostiteljskih usluga. Namijenjen je obavljanju svih pripremnih radova neophodnih za profesionalno i stručno posluživanje. konobarski rajon (engl. wait station, njem. Bedienungsdienstbereich), dio organizirane cjeline prodajnog odjela ugostiteljskih usluga (blagovaonice) u kojem šef sale organizira i uz pomoć konobara realizira doček, prihvat, smještaj i prodaju ugostiteljskih usluga gostima. Kategorija hotela uvjetuje kapacitet konobarskog rajona i broj osoblja koje poslužuje. konsenzualni ugovor (engl. consensual contract, njem. Konsensualvertrag), ugovor koji nastaje već samim sporazumom strana. Naziv dolazi od latinske riječi consensus (sporazum). Za postanak ili perfekciju tih ugovora dovoljno je da se prihvati ponuda. Samim tim, ugovor je nastao pa stoga za samu njegovu perfekciju nije potrebno ništa više dati ni učiniti. Konsenzualni su ugovori npr. prodaja, zamjena i dr. Sama predaja stvari ne spada u akt sklapanja konsen-zualnih ugovora, nego u akt
komuniciranje kolektivno oglašavanje
ispunjenja ugovora. Hrvatsko zakonodavstvo usvojilo je konsenzualnu konstrukciju ugovora. Iznimke su npr. ugovori sklopljeni u režimu kapare, koji svi ulaze u kategoriju tzv. realnih ugovora. Većina turističkih ugovora je konsenzualna, to su svi oni za čiju valjanost zakon ne zahtijeva određeni oblik (npr. ugovor o alotmanu mora biti sklopljen u pisanom obliku).
konsolidator (engl. consolidator), zrakoplovna kompanija ili poduzeće koje kupuje veliku količinu sjedala
172
s tržištem
zrakoplovnih kompanija te ih dalje prodaje po sniženim cijenama. kontingent (engl. quota, allotment, njem. Kontingent, Quote), udjel, odnosno dio doprinosa, količina robe ili usluga koja se dodjeljuje nekom korisniku za određeno razdoblje ili za izvršenje određenog zadatka. -* alotman. kontrola zračnog prometa (engl. air traffic control, njem. Luftverkehrskontrolle), sprečavanje sudara zrakoplova u zraku i na manevarskim površinama zračnih luka, između zrakoplova i vozila, te iz-
komuniciranje
s tržištem
među zrakoplova i ostalih prepreka na manevarskim površinama zračnih luka, u svrhu sigurnog, redovitog i nesmetanog odvijanja zračnog prometa. Kontrola zračnog prometa je u nadležnosti suverenih država. O odvijanju kontrole zračnog prometa u Europi Eurocon-trol.
Konvencija HOT - 79 (engl. Convention HOT79, njem./ZOT79 Konvention), kodifikacija međunarodnih običaja nastalih u odnosima između putničkih agencija i hotelijera. Nastala suradnjom Međunarodne hotelske udruge (engl. International Hotel Association - IHA;
173
konfliktne teorije
od 1996. IHRA -InternationalHotel and Restaurant Association; fr. Association intemationale de Fhotellerie - AIH) i Međunarodne federacije udruga putničkih agencija (engl. Universal Federa-tion of Travel Agents Associations -UFTAA; fr. Federation universelle des associations d'agences de voyages -FUAAV). U okviru AIH donesena su Međunarodna hotelska pravila (u Rimu 1954., dopunjena u Katmanduu 1981.), a 1965. u okviru FUAAV Međunarodna pravila profesionalne deontologije (Etika putničkih agenata). No po svom
Konvencija
HOT-79
opsegu primjene, pravnom i međunarodnom značenju najvažnija je zajednička aktivnost obiju udruga na utvrđivanju međunarodnih običaja i poslovne prakse nastalih u odnosima između putničkih agencija i hotelijera glede sklapanja i ispunjavanja ugovora o hotelskim uslugama, s naročitim težištem na zaštitu korisnika njihovih usluga putnika i gosta. Između udruga FÜAAV već je 1956. godine donesena prva konvencija koja je uređivala neke odnose između hotelijera i agencije, druga je prihvaćena 1963., treća 1970., a 1979. godine četvrta. Sve te konvencije imaju za predmet hotelski ugovor, s tim daje svaka od njih bila dopuna ih izmjena stare i redigirane nove prakse. Konvencija HOT -79 se sastoji od 1. dijela "Preambule" (uvodne deklaracije, čl. 1. do 7.) u kojoj je utvrđen djelokrug njezine primjene na hotelske ugovore međunarodnog značenja (čl. 4.), ako su je ugovomici izričito prihvatili ih je prešutno primjenjuju u praksi, a neće se primijeniti one njezine odredbe koje bi bile suprotne nacionalnim, osobito "antitrustovskim odredbama" (čl. 5.). Važne su odredbe Konvencije o njezinoj supsidijamoj primjeni ako hotelijer i agencija nisu sklopili neki drugi ugovor, te o njezinoj dopunskoj primjeni za one odredbe koje se ne nalaze u konkretno sklopljenom ugovoru (čl. 5.), a ima značajke smjernica, preporuke i inspiracije (i izvora) kad se materija hotelskog ugovora ureduje na nacionalnoj razini (čl. 7.). Drugi dio "Hotelski ugovori" sadrži opće odredbe koje vrijede za obje vrste ugovora (čl. od
konverzija deviza
176
9. do 36.), te odredbe koje se odnose na ugovore za individualna putovanja (čl. od 38. do 43.) i ugovore za skupna putovanja (čl. od 44. do 57.). Treći dio sadrži zaključne odredbe (čl. od 58. do 61.) npr., tko je mjerodavan davati tumačenje Konvencije, rješavanje sporova, trajanje i prestanak, stupanje na snagu. Aneks sadrži tumačenje pojmova korištenih u Konvenciji. Spomenuta suradnja djelotvorno traje pedesetak godina, a aktualni rezultat njihove aktivnosti je Kodeks poslovanja iz 1991. godine (Code of practice). Konvencija za izjednačenje nekih pravila koja se odnose na međunarodni zračni prijevoz
(njem. Warschauer Abkommen, fr. Convention pour Tunification de certaines regies relatives au transport aérien international) -*■ Varšavska konvencija. konvencije i međunarodnom
sporazumi u zračnom prometu
(engl, conventions and agreements in international air traffic, njem. Abkommen und Vereinheitlichungen im internationalen Luftverkehr), pravna regulativa koja se bavi reguliranjem međunarodnog zračnog prometa. Najznačajnije međunarodne konvencije i sporazumi koji su se bavili regulacijom zračnog prometa jesu: Pariška konvencija (The Paris Convention), 1919. godine; Madridska konvencija (77ie IberoAmerican Convention), 1926.; Havanska konvencija (The Havana Convention), 1928.; Varšavska konvencija (The Warsaw Convention), 1929.; Čikaška konferencija (The Chicago Conference), 1944.; Bermudski sporazum (The Bermuda Agreement), 1946.; Haški protokol (The Hague Protocol), 1955.;
konverzija deviza
Tokijska konvencija (771e Tokyo Convention), 1963.; Haška konvencija (The Hague Convention), 1970.; Mon-trealska konvencija (The Montreal Convention), 1971.; Bermudski sporazum II. (The Bermuda Agreement II), 1977. exchange conversion, currency conversion, njem. Devisenumrechnung), zamjena jedne vrste deviza (valuta) u drugu ako su valute međusobno konvertibilne, tj. zamjenji-ve. Konverziju deviza obavljaju banke, a konverziju efektivnoga stranog novca (valute) mogu obaviti mjenjačnice. Za konverziju deviza plaća se bankarska provizija propisana u bankama za takve transakcije.
konverzija
(engl, foreign
deviza
konverzijska funkcija (engl. conversion funetion, njem. Konversionsfiinktion), jedna od ekonomskih funkcija turizma; svojim djelovanjem turizam omogućuje da se mnoga dobra koja inače nemaju svojstvo robe ni odgovarajuću prometnu vrijednost uključe u gospodarski proces i tok. Takva se dobra iz neprivrednih pretvaraju u privredne resurse i činioce (klima, sunce, snijeg, pogled i si.). Ova funkcija djeluje na onaj dio materijalnih dobara koja sama po sebi nemaju karakter robe, ali i na brojna imaterijalna dobra bez prometne vrijednosti. Tako se posredstvom turizma ekonomski valoriziraju dobra koja to inače ne bi mogla. Slično je i s turističkim dobrima koja imaju svoju materijalnu vrijednost, ali je ona u gospodarskom smislu beznačajna kad se usporedi s njihovom imaterijalnom
177
koraljni grebeni
vrijednošću (umjetničke zbirke, muzeji, kulturno-povijesni objekti, parkovi prirode i si.). Konvertirana vrijednost ovih dobara podvrgava se specifičnim zakonitostima turističkog tržišta. kooperativni marketing (engl, cooperative marketing, njem. kooperatives Marketing), poseban oblik međunarodnog marketinga koji se ne zasniva ni na defen-zivnoj ni na ofenzivnoj strategiji već na strategiji ravnopravne suradnje. Pojavni oblici tog marketinga su tzv. viši oblici gospodarske suradnje kao što su proizvodnja po licenciji, ugovorna proizvodnja, ugovorno rukovođenje, montažna proizvodnja, proizvodna kooperacija, franšizing, zajednička ulaganja, grupni marketing, zajedničko prodajno poduzeće u inozemstvu. Međunarodni kooperativni marketing može biti bilateralan ili multirateralan i obuhvaća jednu ih više funkcija. U sferi turizma najčešće se od oblika međunarodnog kooperativnog marketinga primjenjuju ugovorno rukovođenje, franšizing i zajedničko ulaganje. Koordinacijski regionalni prostorni plan gornjeg Jadrana (Projekt gornjeg Jadrana ili Projekt Jadran II.) (engl. Upper Adriatic Regional Physical Development Plan, njem, Regionalprogramm derNord-adria), rađen je u vremenu 1970-1972. u suradnji s Programom za razvoj UN. Obuhvatio je prostor sjeverno od Trogira uključujući i obalu Slovenije. Polazna osnova bile su prihvatne mogućnosti obale pogodne za turističko korištenje od 510 km. Predviđen je vrlo nizak prostorni
Konvencija
HOT-79 standard, velika gustoća od 2,15 korisnika po 1 m dužine pogodne obale, što iznosi samo 4,65 m z obale po 1 korisniku. Kupališni pojas na obali imao bi prihvatni kapacitet oko 1 100 000 istovremenih korisnika, ostali prostorni fondovi na obali 455 000 istovremenih korisnika ili ukupno 1 535 000 istovremenih korisnika na obali. Po odbitku potreba lokalnog stanovništva i izletnika od 640 000, za turističke potrebe preostaju mogućnosti od 895 000 istovremenih korisnika, Što uz koeficijent istovreme-nosti omogućuje smještajni kapacitet od 1 250 000 kreveta.
korak između sjedala (engl. seat pitch, njem. Sitzplatzabstand), standardni način mjerenja gustoće sjedala u zrakoplovu; razmak između zadnjeg dijela jednog sjedala i iste točke na sjedalu koje se nalazi ispred. Riječ je o prostoru koji putniku stoji na raspolaganju za noge. Mjerna jedinica je inch. koraljni greben (engl. coral reef, njem..Kb-rallenriff), uzvišenje izgrađeno od različitih morskih organizama, naročito koralja u tropskim morima. To su topla mora, gdje se na temperaturama višim od 20 °C i na dubini i do 60 m formiraju takvi grebeni. Najpoznatiji je Veliki koraljni greben uz sjeveroistočnu obalu Australije. kordova (NIO), novčana jedinica Nikaragve, dijeli se na 100 sentava. korelacija (engl, correlation, njem.Korrelation, Wechselbeziehung), međusobna povezanost dviju ili više varijabli. Povezanost između pojava može
176
konverzija deviza
biti funkcionalne i stohastičke naravi. Funkcionalna povezanost je imanentna prirodnim znanostima (fizički zakoni), dok je stohastička povezanost prisutna u istraživanjima društvenih fenomena. Mjere korelacije su: koeficijent linearne korelacije, koeficijent multiple linearne korelacije, koeficijent parcijalne korelacije, indeks korelacije, koeficijent korelacije ranga Spearmana itd. korisna nosivost zrakoplova (engl, pay load capacity, njem. Hutzladefähigkeit des Flugzeugs, Tragfähigkeit des Flugzeugs), ukupan kapacitet zrakoplova raspoloživ za prijevoz putnika, prtljage, robe ili pošte izražen u tonama. Ponegdje se za izraz korisna nosivost upotrebljava izraz plaćeni teret. Odnos između korisne nosivosti (broja putnika i količine robe) i udaljenosti do koje zrakoplov može doletjeti prikazuje se posebnim dijagramom. korisnik usluga (engl, service user, njem. Kunde, Dienstleistungsnutzer), gost koji je ovlašten od ugostitelja zahtijevati ispunjenje -* ugovora o hotelskim uslugama, bez obzira na to što nije ugovorna strana, kao što je npr. kod -»■ ugovora o alotmanu. Zahtijeva li gost od ugostitelja i druge ugostiteljske usluge koje se pružaju u ugostiteljskom objektu, ugostitelj mu ih je dužan pružiti s time da se za te usluge uspostavlja izravni odnos između ugostitelja i gosta, te mu je za njih dužan izravno platiti cijenu. korištenje ugostiteljskih prostora s pozornošću dobrog domaćina (njem. Nutzung der gastwirtschaftlichen Räume), način na koji je gost dužan koristiti stvari ugostitelja, kao što su uređaji, oprema, inventar i si. u sobi
konverzija deviza i zajedničkim prostorijama. Po prestanku ugovora o hotelskim uslugama gost je obvezan predati prostorije za smještaj u stanju u kojem ih je primio, a nije odgovoran za pogoršanja koja su posljedica redovite (uobičajene) uporabe prostorija za smještaj. korporativni identitet (engl. corporate
identity, njem. Untemehmensidentitat), središnja komunikacijska strategija s ciljem stvaranja odgovarajućeg imidža poduzeća (corporate image). Stvaranje korporativnog identiteta počinje s jasno ustanovljenom filozofijom poduzeća (korporacije). Pod tim nazivom razumijeva se određivanje jasne ideje vodilje u poslovanju poduzeća izražene ciljevima poduzeća i određivanjem osnovnih obilježja poduzeća. Sredstva kojima se realizira strategija korporativnog identiteta su: korporativni dizajn (corporate design), korporativno komuniciranje (corporate Communications) i korporativna kultura (corporate culture). Korporativni dizajn odnosi se na vizualnu prezentaciju poduzeća. Stalnim korištenjem istih grafičkih elemenata postiže se brza identifikacija i prepoznatljivost poduzeća, odnosno njegovih usluga i proizvoda. Elementi koji čine osnovu za stvaranje korporativnog dizajna jesu znak (simbol) poduzeća, naziv (ime) poduzeća, boja, izabrani tip slova, tipizirani dokumenti i obrasci, izgled zgrada, fasada i okoline poduzeća. Ti vizualni elementi moraju se duže razdoblje konstantno primjenjivati jer se samo na taj način Stvara željeni dojam. Korporativno komuniciranje označuje ukupnost prepoznatljivih i specifičnih promidžbenih akcija i vizualnih prezentacija poduzeća koji
koraljni grebeni
177
se sustavno ponavljaju i s vremenom učvršćuju u svijesti potrošača, brzo uočavaju, prepoznavaju i na taj način postaju konstante. Korporativna kultura označuje način rukovođenja i komuniciranja s djelatnicima poduzeća i izražava se određenim pravilima ponašanja i rukovođenja. Osnovni je cilj strategije korporativnog identiteta da se kod potrošača stvori pozitivan imidž o poduzeću. Naime, tek kada su filozofija poduzeća i imidž usklađeni, možemo govoriti o uspješnoj strategiji korporativnog identiteta, odnosno uspješnoj središnjoj komunikacijskoj strategiji. imidž (engl, corporate image, njem. Untemehmensimage) -*■ imidž poduzeća.
korporativni
(engl, east wind, njem. Südostwind in der Donauebene), jak i hladan vjetar koji povremeno puše u sjeveroistočnim dijelovima Panonske nizine i u Podunavlju, uglavnom u zimskom dijelu godine. Javlja se kad je u jugoistočnom dijelu Europe anticiklona, a na Mediteranu ciklona.
košava
kotlina (engl, basin, depression, hill-
encircled valley; mountain-encircled valley, njem. Gebirgskessel, Bergmulde), ovalno ili nepravilno udubljenje ravničastog dna, široko od nekoliko pa do desetak kilometara. Najčešće nastaje u trošnim stijenama kao proširenje riječne doline. (engl, krater, njem. Krater), udubljenje na Zemljinoj površini, najčešće nastalo erupcijom vulkana. Može nastati i potresom, rjeđe padom meteorita. To je vrlo zanimljiv i poseban prirodni fenomen, privlačan za turističko razgledavanje.
krater
Konvencija
HOT-79 kratica za zračnu luku (engl, airport code, njem. Flughafencode, Flughafenkürzel) -»oznake u zrakoplovstvu. kratko putovanje (engl, short trip,
short tour, njem. Kurzreise), putovanje u trajanju do tri dana. krčma (engl, inn, njem. Kneipe), ugostiteljski objekt u kojem se poslužuju pića i napici, te hladna jela s mogućnošću pripremanja i posluživanja toplih jela isključivo prema običajima prostora u kojem se nalazi. Mora imati prostoriju s točionikom namijenjenu posluživanju gostiju, prostor za
konverzija deviza
176
pripremu jela, te skladišni i sanitarni prostor. funkcije marketinga (engl. creative marketing function, njem. kreative Marketingfunktioneh), sposobnost da se stvari i pojave promatraju na nov način, uspostavljaju novi odnosi, sagledavaju nove perspektive i razvijaju nove ideje; mogućnost stvaranja nečeg novog. U osnovi, stvaralački napor kako bi kreativne ideje i rješenja bili na primjeren način iskoristivi u marketinškim aktivnostima.
kreativne
kredit (engl. credit, njem. Guthaben,
Kredit,
lat.
creditum),
ustupanje
konverzija deviza određene svote novčanih sredstava od strane financijske organizacije (banke i dr.) kao kreditora (vjerovnika, zajmodavca) nekoj osobi (debitoru, dužniku, zajmoprimcu), uz obvezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu - kamatu. Općenito pojam obuhvaća profesionalne novčane bankovne kredite, pozajmljivanje imovine u bilo kojem obliku, dužničke vrijednosne papire (obveznice, note, blagajničke zapise, komercijalne zapise), nenovčane kredite u obliku akcepata, avala i si., kreditna pisma, stand-by sporazume, "otvorene račune", međusobne poslovne
177
koraljni grebeni aranžmane poduzeća s prodajom robe, usluga i izvođenja radova uz odgođenu naplatu, potrošačke kredite, izvoz robe s naplatom preko 60 (90) dana i si. Uobičajene vrste: robni i novčani (prema predmetu kreditiranja), bankovni i komercijalni (prema subjektima), kratkoročni i dugoročni (prema roku, odnosno ekonomskoj funkciji), proizvođački i potrošački (prema svrsi), krediti za obrtna sredstva i investicijski (prema namjeni), otvoreni i pokriveni (prema osiguranju), tuzemni i inozemni (prema domicilu) i si. Osim standardnih kreditnih oblika, primjenjuje se i mnoštvo složenih kreditnih konstrukcija, kao
kredit
i brojne inačice vrijednosnih papira.
180 dužničkih
kreditna kartica (engl. cređit card, njem. Kreditkarte), legitimacijski papir sui ge-neris na osnovi kojeg je vlasnik kartice ovlašten od trgovca ili davaoca usluge tražiti robu ili uslugu, a ovaj je obvezan robu prodati ili uslugu obaviti. Kreditna kartica je isprava koja dokazuje ovlast zakonskog imatelja kartice da od fizičkih i pravnih osoba koje su sklopile ugovore s emitentima kreditne kartice zahtijeva ispunjenje usluga ili prodaju robe. Kartica je neprenosiv legitimacijski papir kojim vlasnik dokazuje svoju platežnu (kreditnu) sposobnost, a trgovac ih davalac je samo ovlašten provjeriti valjanost legitimacije (kartice) i usporediti potpis korisnika kartice na kartici i računu. Kreditna kartica nije vrijednosni papir jer u njoj nije inkorporirano samo pravo, nego ima značenje isprave identifikacije ovlaštenika, a temelj izdavanja kartice je pokriće na računu, odobreni kredit ili bonitet korisnika kartice. Vlasnik kartice je emitent (iz-datnik), a korisniku se daje na uporabu. Izdatnik kartice ima koristi od članarina i upisnina, provizije prodajnih mjesta, obrtaja novčanih sredstava ili kamata na odobreni kredit. Interes prodajnog mjesta je u pridobivanju kupaca dobre platežne moći u povećanom prometu. Korisnik kartice stječe sigurnost i kredit. Kreditnu karticu emitira neka banka, specijalizirana turistička ili neka trgovačka organizacija koja omogućuje vlasniku da predočenjem (prezentacijom) kreditne kartice
kreditno pismo
može doći do robe od prodavatelja ili usluge od davaoca usluga koji se nalazi u sustavu, kome emitent vrši isplatu nakon podnesenih računa, a konačni obračun nakon toga obavlja emitent s vlasnikom kartice. Svaka kreditna kartica također sadrži određeni minimum i obično se sastoji od: naziva i simbola emitenta, imena i prezimena korisnika, njegova originalnog potpisa, 02nake zemlje gdje je izdana, do kojeg nadnevka kartica vrijedi, broja i serije izdanja, oznake da je neprenosiva i je li lokalna ili međunarodna. Budući da se korištenje kreditnih kartica intemacionaliziralo, naročito u području turizma, njihova uporaba moguća je kod svih inozemnih prodavatelja i pružalaca usluga koji prihvaćaju sustav određene kartice. kreditno pismo (engl. letter of credit, njem. Kreditbrief), vrijednosni papir kojim izdatnik (asignant - u pravilu banka) daje uputu upućeniku (asignatu - u pravilu drugoj banci) da korisniku isprave (asi-gnataru) isplati stanovitu svotu novca do određene najviše svote (tzv. plafona kreditnog pisma). Kreditno pismo rabi se prilikom putovanja koje traje dulje vrijeme uz mijenjanje mjesta boravka, pa je naročito pogodno u domaćem i međunarodnome turističkom prometu. U takvim slučajevima kreditno pismo ima prednost pred gotovinom iz razloga navedenih kod čeka, a pred čekom jer svrhu na koju pismeno glasi ne treba naplatiti najednom i u cijelosti kao kod čeka, nego se ono može isplaćivati sukcesivno. Ako korisnik pisma (može biti fizička i pravna
krcditno pismo
osoba) traži djelomičnu isplatu, isplaćene svote asignat ubilježava na samu ispravu, koja se vraća asig-nataru na daljnje korištenje dok se ne dosegne utvrđeni plafon. Kad korisnik "iskoristi" kreditno pismo do plafona, ili ako traži cijelu isplatu, asignat će radi obračuna s asignantom zadržati kreditno pismo. Kod kreditnog pisma postoje dva međusobna nezavisna pravna odnosa. Prvi je odnos između asignanta i asignata, u pravilu je to odnos između banke izdatnika kreditnog pisma i banke isplatitelja koji se temelji na nekome pravnom poslu nezavisnom od kreditnog pisma. Drugi odnos postoji između asignanta i asignatara, i to je odnos između banke i klijenta koji kod nje ima žiroračun, odnosno koji joj radi pokrića doznači svotu u visini kreditnog pisma, pa onda banka (asignant) izdaje kreditno pismo korisniku (asignataru) do svote pokrića na žiroračunu, odnosno do plaćene svote. Kreditno pismo može poslužiti i za gotovinska i virmanska plaćanja, a može glasiti po naredbi, na ime i na donositelja. Kreditno pismo mora sadržavati sve sastojke koje sadrži vrijednosni papir, a zakonodavstva ga nisu posebno obuhvatila, iako se u praksi prilično rabi. Iako, dakle, zakonom nisu određeni bitni sastojci kreditnog pisma, kao npr. kod čeka, ono treba sadržavati oznaku da se radi o kreditnom pismu, rok u kojem se može uporabiti, ime asignata, ime asignatara,
181
kriteriji planiranje
za
nadnevak i mjesto izdavanja uz potpis asignanta, bezuvjetnu uputu na isplatu novčane svote do plafona. Kreditno pismo je isprava koja dospijeva po viđenju, pa nije potrebno akceptiranje. Ipak pri isplati adresat (asignat) mora provjeriti materijalnu i formalnu legitimaciju korisnika, ili će u protivnom odgovarati adre-santu (asignantu) za nastalu Štetu. Kreditnim pismom nastali pravni odnosi ureduju se prema pravilima o upućivanju (asignaciji), jer se ono razvilo u posebnu vrstu vrijednosnog papira kojem izvorište ostaje asignacija. Kreditnim pismom koristi se asignatar samo posredstvom banaka i ono ima veliko značenje za turizam, ali sami hotelijeri s njim ne dolaze u doticaj. Postoje dvije osnovne vrste kreditnog pisma: a) obično (posebno, osobno) kreditno pismo je takvo kod kojeg se kao asignat javlja samo jedna korespondirajući banka asignanta, kad je uputa za isplatu upućena jednoj određenoj banci; i b) cirkulamo kreditno pismo je takvo kod kojeg se korisnik (asignatar) može obratiti jednoj od više naznačenih banaka, odnosno svim korespondirajućim bankama asignanta. Ovaj oblik je vrlo pogodan za turiste, korisnike (asignatare) kreditnog pisma, jer im omogućuje da jednom te istom ispravom podižu potrebne svote u raznim zemljama i mjestima u tijeku svog putovanja. kriptodepresija (engl. criptodepression), udubljenje na Zemljinoj površini ispunjeno vodom čija je površina iznad a dno ispod
razine mora (npr. Vransko jezero na Cresu ili Bajkalsko jezero). kriterij dokazane krivnje (engl. criterion of proven guilt, njem. Kriterium zur Schulda-nerkenntnis) pretpostavljena (pred-mnijevana) i dokazana krivnja. kriteriji za planiranje sportskorekreacij-skih sadržaja u turizmu (engl. criteria for planning sportsrecreational activities in tourism, njem. Planungshiterien fur Sportund Erholungsprogramme im Tourismus), opći i specifični kriteriji čije poštovanje omogućuje kvalitetno planiranje sportsko-rekreacijskih sadržaja u turizmu. Turizam je vrlo osjetljiv na sve vanjske utjecaje, a turist je primarna osoba u ostvarivanju turističkih potreba i želja, stoga svakom planiranju sportsko-rekreacijskih sadržaja treba prethoditi analiza koja će u prvom redu poštovati kriterije za njihovo uvođenje. Turistička ponuda treba biti strukturalno usklađena s potrebama i zahtjevima turističke potražnje. Tipična gradnja namijenjena u prvom redu masovnom tipu turizma preslik je modela modernog urbaniziranog načina života, što je suprotno zahtjevima visoke kvalitete u turizmu. Sportsko-rekreacijski sadržaji u svojim različitim oblicima sustavni su dio turističke ponude. Planiranje sportsko-rekreacijskih sadržaja sudjeluje u oblikovanju kvalitete turističke ponude. Primjena takvih oblika ponude potrebna je i moguća u turističkim destina-cijama koje posjeduju nekoliko bitnih preduvjeta: materijalne, stručne, klimatske, ekološke, tradicionalne i si. Utvrđeni kriteriji temelje se na višegodišnjoj primjeni određenih sadržaja sporta i rekreacije u turizmu te na istraživanjima potreba gostiju za korištenje spor-tsko-rekreacijskih sadržaja. Polazeći od spoznaje da je sportsko-rekreacijska ponuda dio
ukupne turističke ponude, za njezino planiranje potrebno je poštovati različite kriterije: prostomo-urbanističke, klimatsko-ekološke, arhitektonsko-građevinske i tehničke, demografske, stručno-kadrovske, ekonomske. Programi sportske rekreacije pripadaju primijenjenoj kineziološkoj znanosti koja se u turizmu rukovodi principima očuvanja i unapređivanja zdravlja turista prema točno utvrđenim kriterijima. Osim općih kriterija za planiranje spor-tsko-rekreacijskih sadržaja neophodno je utvrditi i poštovati specifične kriterije koji će omogućiti kvalitetan pristup u njenoj provedbi. To su programski kriteriji koji se zasnivaju na funkcionalnim, motoričkim, psihosocijalnim sposobnostima organizma čovjeka (turista). Poštovanje kriterija omogućava nesmetanu kvalitetnu provedbu raznovrsnih programa sportske rekreacije u turizmu, bez rizika. kriterij ograničene uzročne (objektivne, kauzalne) odgovornosti (engl. criterion of limited causal (objective) responsibility, njem. Kriterium zur begrenzten (ob-jektiven, kausalen) Verantwortung), postoji kad se po kriteriju uzročnosti odgovara do određene svote koju unaprijed utvrđuje zakon ili ovlašteno državno tijelo. Kod hotelskih ugovora hotelijer odgovara za stvari gosta unijete u hotelski objekt ako mu nisu predane u ruke (odjeća, kovčezi, oprema, fotoaparati i si.), kao ostavoprimatelj, tj. po kriteriju uzročnosti. Oštećeni gost ne mora dokazivati krivnju ugostitelja, nego samo uzročnu vezu između štetne radnje i štete, tj. ugostitelj se ne može osloboditi od odgovornosti dokazivanjem da nije kriv što je nestala, odnosno oštećena stvar gosta. Kako je u našem pravu ta uzročna odgovornost utvrđena samo do određene svote, to je ono
prihvatilo odgovornost ugostitelja po kriteriju ograničene uzročne (objektivne, kauzalne) odgovornosti. Te stroge objektivne odgovornosti ugostitelj se može osloboditi samo ako dokaže da je do oštećenja ili propasti stvari došlo: zbog više sile, zbog nekog uzroka u samoj stvari, ili zbog ponašanja samog gosta ili ponašanjem osoba koje je on doveo ili su mu došle u posjet. Kauzalna odgovornost je ograničena do određene svote koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Ta svota nije velika pa su moguće situacije da oštećenje stvari ili njezin nestanak prelazi tu svotu (npr. nestanak kinokamere). U tom slučaju ugostitelj odgovara za punu naknadu štete samo ako je šteta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osoba za koje on odgovara, pa za štetu koja je veća od svote koju je odredila Vlada Republike Hrvatske ugostitelj odgovara po kriteriju predmnijevane krivnje, što znači da je teret dokaza na štetniku -ugostitelju, jer mora dokazati da nije kriv. kriterij pretpostavljene (presumirane) krivnje (engl, criterion ofpresumedfault, njem. Kriterium zur vermuteten Schuldzuweisung) ~* pretpostavljena (pred-mnijevana) i dokazana krivnja. kriterij uzročnosti (engl, cause criterion, njem. Kausalitätskriterium), kriterij odgovornosti bez krivnje, kriterij kauzalne, objektivne odgovornosti, kriterij odgovornosti štetnika za štetu prema kojem se za odgovornost za štetu uopće ne utvrđuje krivnja, već samo postojanje uzročne veze između štetne radnje i nastale štete. Oštećenik mora dokazati samo
štetnu radnju i štetu, a ne i krivnju štetnika. Štetnik se ne može osloboditi ■ odgovornosti za Štetu dokazujući da nije kriv Što se šteta dogodila. Ipak, štetnik se može osloboditi odgovornosti dokaže H da je šteta nastala zbog više sile. Na primjer, za povredu zdravlja gosta ako je do povrede došlo zbog pružanja usluga prehrane i pića, ugostitelj odgovara po ovom kriteriju i kriteriju ograničene uzročne odgovornosti. U većini situacija kod ugovora u turizmu odgovara se po kriteriju krivnje. krivnja (engl. fault, njem. Verschulden, Schuld), subjektivni element protuprav-nosti. Postoje dvije vrste krivnje: nakana i nepozornost. Nakana je takva vrsta krivnje kod koje se traži da štetnik postupa znajući i hotimice. Nakana se određuje subjektivno, jer su za nju odlučujući subjektivni elementi volja i znanje. Prema tome, kod nakane se kao uvjet uzima u obzir subjektivni stav učini-telja prema djelu. Nakana bi odgovarala umišljaju u kaznenom pravu. Kod nakane se ne traži znanje štetnika o protu-pravnosti radnje. Dovoljno je daje neka radnja objektivno protupravna. Nepozornost je druga vrsta krivnje koja se, za razliku od nakane, određuje objektivno. Tu se ponašanje učinitelja uspoređuje s ponašanjem drugih ljudi kako bi se ustanovilo je li uČinitelj uporabio dužnu pozornost, tj. onu pozornost koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajućoj vrsti obveznih odnosa (pozornost dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina). Nepozornost se naziva i nemarnošću. Nepozornost se može odrediti i subjektivno. Nepozomo je postupao onaj koji je htio uzrok, ali nije htio posljedicu. Nepozornost određena po subjektivnom kriteriju koristi se u kaznenom pravu, gdje se naziva nehaj. Kod nepozornosti
razlikujemo dva stupnja: grubu (krajnju) nepozornost (-»■ culpa Iata) i običnu nepozornost (-»■ culpa levis). krstarenje (engl. eruising njem. Kreuzfahrt), jedrenje za zabavu, razonodu, tj. jedriti od-do ili od mjesta do mjesta, na jedrilici, brodu ili motornoj jahti za zadovoljstvo, obično morem (češće), ali i jezerima i rijekama (rjeđe). Krstari se na krstašima, sportskim jedrenjacima, redovito zatvorenim, opremljenim pomoćnim motorom, kao i prikladnim uređajima i opremom za dulja putovanja (krstarenja) ili velikim motornim čamcima s kabinama i opremom za dulji boravak na moru. Krstarenja motornim čamcima, osim za razonodu, mogu biti i pojedinačna ili grupna natjecanja s unaprijed određenom brzinom za svladavanje određene rute za krstarenje. Unutar modernog sportskog jedrenja krstarenje spada u jedrenje za rekreaciju u užem smislu (krstarenje). Jedna od najboljih vrsta aktivnog odmora u turizmu, jer je čovjek stalno u pokretu, neprestano aktivan, ovisan o moru i vjetru. Za sportsko-rekreacijski turizam krstarenje je od velikog značenja, jer kao djelatnost nosi značajne potencijale za ostvarivanje direktnih i indirektnih gospodarskih učinaka. krš (engl. karst, njem. Karst, Karstgebiet), kamenit, pust i teško prohodan dio zemljine površine. U užem značenju krš je specifičan reljef u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit, gips, sol). Karakterizira ga specifična podzemna cirkulacija vode, oskudica vode, tla i biljnog pokrova, te slabi uvjeti za život čovjeka i valorizaciju prostora. Krš nastaje otapanjem vapnenca (korozija) vodom koja u sebi ima ugljičnog dioksida. Pri tome, kalcijev karbonat prelazi u kalcijev bi-karbonat, koji voda sa sobom nosi
i taloži mjestimice u obliku sedre na
površini a u obliku siga u podzemnim šupljinama. Voda na površini otječe kroz pukotine u unutrašnjost, proširuje pukotine i stvara razgranani mrežu podzemnih šupljina. Pri otapanju ostaju neotopivi sastojci (crvenica). Krš karakteriziraju veoma specifični oblici kao što su škrape, jame, špilje, pećine, kanjoni, uvale, polja, zaravni, ponori, ponornfce, vrela, vrulje, ponikve... kruna (engl, crown, nj&m.Krone), novčana jedinica Češke (koruna, CZK), Danske (krone, DKK), Estonije (kroon, EEK), Islanda (krona, ISK), Norveške (krone, NOK), Slovačke (koruna, SKK) i Švedske (krona, SEK). "kruška"-signal -*■ standardi u hotelu. kružno putovanje (engl, round trip, round tour, njem. Rundreise), turističko putovanje u trajanju od više dana prema određenom itinereru kružnog tipa. Paušalno putovanje raznim sredstvima prijevoza. ksenofobija (engl, xenophobia, njem. Xenophobie, Fremdenfeindlichkeit), mržnja prema strancima i svemu stranom. Javlja se kao posljedica neprihvatljivog turističkog razvoja kada se lokalno stanovništvo zbog svojih kulturnih normi i osjećaja ugroženosti tih normi ne uključuje u turističku djelatnost i ne želi kontaktirati sa stranim turistima. Ponekad se strah i zaziranje od stranaca dolaskom turista smanjuje ih povećava (primjer nekih otočnih zemalja i krajeva - neki otoci u okviru Bahama) kuća za odmor (engl, summer cottage, weekend cottage, njem. Ferienhaus), ugostiteljski objekt u kojem se prvenstveno pružaju usluge smještaja, najčešće cijela kuća ili pojedini njeni dijelovi.
kućni red ugostitelja (engl, rules of etiquette, njem. Hausordnung), po svojoj pravnoj prirodi oblik -*• općih uvjeta poslovanja ugostitelja. Njega stvara ugostitelj, a mogu i nacionalne ili međunarodne udruge ugostitelja (Međunarodna hotelijerska udruga AJH prihvatila je 2. XI. 1981. u Katmanduu Međunarodni hotelski red). Njime ugostitelj određuje sukladno s poslovnim običajima u ugostiteljstvu jednostrano i unaprijed uvjete za pružanje i korištenje ugostiteljskih usluga u svom ugostiteljskom objektu. Kućni red obično sadrži pismenu redakciju već kondenziranih i općepoznatih poslovnih običaja profesije. Uobičajeno, kućni red sadrži klauzulu o primjeni uzanci na ugovor između gosta i ugostitelja, propise o obvezi vraćanja ključa i kartice sobe na recepciju hotela; vrijeme i uvjete korištenja usluga prehrane, bazena, hotelskih posebnih restorana, usluga pranja rublja, masaže i drugih posebnih usluga čiji broj i vrsta varira prema kategoriji i vrsti ugostiteljskog objekta. Kućni red navodi uvjete plaćanja pojedinih usluga, otkazne rokove za ugovor o hotelskim uslugama, vrijeme u kojem je gost nakon prestanka ugovora dužan napustiti sobu, način predaje novca i dragocjenosti u ostavu na čuvanje, uvjete uporabe posebnih prostorija (sale za biljar, igračnice, bara i si.). U ovom nabrajanju odredaba ne treba vidjeti drugo nego seriju primjera. Njihov će broj i vrsta ovisiti o karakteru poslovanja, vrsti i kategoriji ugostiteljskog objekta. Kućni red ugostitelj obično ističe na vidnom mjestu na recepciji ugostiteljskog objekta. Tako vidljiv i gostu pristupačan kućni red postaje sastavni dio ugovora o hotelskim
uslugama čije sklapanje nudi ugostitelj gostu. Pojedini dijelovi kućnog reda nalaze se i u svakoj sobi ugostiteljskog objekta (obično pričvršćeni na vratima sobe ili ostavljeni na sobnom stolu). Kako u kućnom redu uvjete ugovora jednostrano diktira ugostitelj, oni obvezuju gosta tek ako su mu bili ili mogli biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora. Međutim, pojedine odredbe kućnog reda gost saznaje tek ulaskom u sobu, gdje može pročitati kućni red. Otuda valja smatrati da je gost saznao i složio se s pravilima kućnog reda tek preuzimanjem sobe u kojoj je dobio smještaj. kuglana (engl. bowling centre, bowlodrome; bowling alley, njem. Kegelbahn), sportski objekt za trening i natjecanja s punim kuglama i Čunjevima. Podijeljena je u polja staze s asfaltnom, drvenom ili PVC podlogom. kuglanje (engl. bowling, njem. kegeln), sportska igra u kojoj se kuglom obaraju čunjevi. Natjecanje se provodi za pojedince, parove i ekipe prema pravilima međunarodne kuglaške federacije -FIO. Kuglanje je sportska aktivnost, koja se vrlo često provodi u hotelima koji posjeduju kuglanu. Pogodno je kao sportskorekreacijska aktivnost turista svih dobnih skupina. kuhar -*■ hotelsko osoblje. kuhinja (engl. kitchen, njem. Kiiche), ugostiteljska kuhinja, organizacijska i funkcionalna cjelina opremljena uređajima i drugom opremom za pripremu jela u ugostiteljskim objektima. U svrhu bolje organizacije rada velike kuhinje imaju posebne odjele prema vrsti tehnološke i termičke pripreme jela i dijele se na: hladnu kuhinju, toplu kuhinju, café kuhinju, kuhinju za zajutrak i slastičarnicu. Topla kuhinja: dio ugostiteljske kuhinje u kojoj se
pripremaju jela koja zahtijevaju termičku obradu. Mora biti odgovarajuće opremljena - štednjaci, manji kotlovi, kiperi, friteze, etažne pećnice, tople kupke, roštilji, radni stolovi, topli stolovi za grijanje tanjura, priručni hladionici i dr. Glavni je dio kuhinjskog odjela, a nerijetko se naziva i glavnom kuhinjom. Hladna kuhinja: dio kuhinjskog odjela u kojem se pripremaju sva jela koja se poslužuju hladna (hladna predjela, salate, sendviči, kompoti i dr.). Opremljena je odgovarajućom opremom, a među važniju spadaju: rashladni uređaji, hladna komora, te radne površine stolova i kuhala. Od tople kuhinje dijeli je zid ili neka druga pregrada, da u nju što manje ulazi topli zrak.
Kuhinja kave: dio ugostiteljske kuhinje namijenjen pripremanju toplih i hladnih napitaka, prvenstveno na osnovi kave, ali i Čaja, mlijeka i kakaa. Uz napitke u njoj se često pripremaju i jela koja se poslužuju u vrijeme zajutarka i doručka. Nalazimo je i pod nazivom kuhinja za zajutarke. Etažna kuhinja: priručna kuhinja smještena na katovima, služi osoblju etažnog servisa za dogo-tavljanje jela, te za održavanje potrebne temperature jela pri posluživanju u sobama. Njezina funkcionalnost dolazi do izražaja u slučaju veće dislociranosti kuhinje u velikim hotelima. Danas se rijetko koriste zbog visoke nerentabilnosti. Satelitska kuhinja: služi za raspodjelu hrane
dopremljene iz centralne kuhinje, za dovršavanje zadnje faze pripreme nekih jela, te za održavanje potrebne temperature jela. Funkcionalnost ove kuhinje dolazi do punog izražaja u hotelima koji imaju veći broj međusobno dislociranih prostora i prostorija za posluživanje gostiju u koje je nemoguće kvalitetno izravno dopremati hranu iz centralne kuhinje. Slastičarnica: nalazimo je u sklopu većih hotelskih kuhinja, a namijenjena je pripremanju najraznovrsnijih desertnih jela i slastica, te često i specijaliteta za prodaju u objektu i izvan njega. Neki hoteli osim slastičarnice imaju i malu pekarnicu u kojoj se pripremaju raznovrsna peciva
namijenjena zajutarcima. kuhinja u zrakoplovu (engl, galley, njem. Bordküche), prostor u zrakoplovu koji služi za pripremu ili uskladištenje hrane i pića koje se poslužuje putnicima za trajanja leta. kulinarstvo (engl, culinary art, njem. Kochkunst), poznavanje i vještina pripremanja hrane, odnosno jela. kulturna baština (engl, cultural heritage, njem. Kulturerbe) -*■ kulturno naslijede. funkcija (engl, cultural function, njem. Kulturfunkiion), utjecaj što ga re-ceptivne turističke zemlje imaju na kulturnom planu prema inozemnim ali i domaćim posjetiteljima. Međutim, i kulturna razina posjetitelja ima nerijetko znatan utjecaj na kulturne spoznaje
kulturna
kulturna funkcya
domicilnog stanovništvo u receptivnim područjima (i zemljama). Drugim riječima, kulturna funkcija utječe da se kod turista i njihovih domaćina stvore kontakti s kulturnim dostignućima i Čak navike i potrebe, koje onda ljudi prenose i u svoj svakidašnji život u svom obita-valiŠtu. U kulturne funkcije ubrajaju se i posljedice turističkog utjecaja na kulturne i znanstvene zahvate kao što su određeni arheološki, urbanistički ili arhitektonski pothvati. Jedna je od najviše spominjanih neekonomskih funkcija turizma. kulturne i druge manifestacije (engl. cultural and other events, njem. Kultur-und andere Veranstaltungen), dio kulturne ponude u sklopu koje su pored kultur-no-povijesnog naslijeđa, kulturnih i vjerskih ustanova sve popularniji festivali, sportske priredbe, natjecanja, posebni sajmovi tradicionalnih djelatnosti, velike manifestacije, koncerti na otvorenom itd. Hodočašća potiču i druge vidove religijskog turizma gdje se gubi granica između hodočašća i svjetovnih (kulturnih) motiva dolaska posjetitelja. kulturni itinerer (engl. cultural itinerary, njem. Kulturitinerarium), plan obilazaka kulturnih i povijesnih atrakcija svih vrsta. Poznati su Europski kulturni itine-reri koji su oblikovani u okviru aktivnosti EU i uz suradnju nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti s ciljem boljeg upoznavanja kulture, tradicije i običaja Europljana. Kulturni itinerer se oblikuje i nudi kao poseban dio u turističkoj ponudi ili kao dio ponude jedne desti-naciije.
186
kuna
kulturni turizam (engl. cultural tourism, njem. Kulturtourismus), oblik turizma u kojem prevladava interes potražnje za objektima i sadržajima kulturnog karaktera; pojam je novijeg datuma; ne baš sretan prijevod s engleskoj jezika. Kulturni turizam ne znači samo "putovanje u prošlost" već i upoznavanje sa suvremenim životom nekog grada ili većeg turističkog prostora, posjet nekoj kulturnoj priredbi, kazališnoj predstavi iU modnoj reviji. Osobito su nositelji tog oblika turističkog prometa veliki gradovi, a među njima oni koji brojnošću svojih kulturno-povijesnih spomenika i sadržaja predstavljaju "gradove muzeje". Takvi su, na primjer, Venecija, Firenca, Budimpešta, Beč itd. kulturno naslijede (engl. cultural héritage, njem. Kulturerbe), kulturna baština, spomenici i skupine građevina od izuzetne univerzalne vrijednosti sa stajališta povijesti, umjetnosti i znanosti te mjesta i predjeli od izuzetne univerzalne vrijednosti s povijesnog, estetskog, etnološkog i antropološkog gledišta (prema Unescovoj Konvenciji za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine). kulturno-povijesai turistički resursi (engl. cultural and historié tourist resources, njem. kulturgeschichtliche Ressourcen im Tourismus), svi sačuvani ostaci prošlih civilizacija i njihova tehnološka dostignuća, spomenici i pojedini objekti, urbanističke cjeline, umjetnička ostvarenja u kiparstvu i slikarstvu te drugim granama umjetnosti, a koji su privlačni turistima (koje turisti posjećuju). kumulativni niz séries, njem.
(engl. cumulative Kumulationsreihe),
kuna
187 kvalitativna opredjeljenja
nastaje postupnim zbrajanjem frekvencija od prve do posljednje. Zbrajati se mogu apsolutne i relativne frekvencije. Osnova su za izračunavanje nekih statističkih veličina (medijan, kvartili itd-). Grafički se najčešće prikazuje stupnjevitim linijskim grafikonom. kumulativni vaučer (engl. cumulative voucher, njem. Kumulationvoucher) -* vaučer. kumulusi (engl. cumulus, Kumulus) -* oblaci.
njem.
- kuna (kn, HRK), hrvatska novčana jedinica, uvedena 30. V. 1994, kada je kao stalni hrvatski novac zamijenila privremeni hrvatski dinar, koji je bio u uporabi od 1991. Dijeli se na 100 lipa. Kuoni, najveći švicarski turoperator, djeluje na 13 tržišta izvan Švicarske. kupon (GEK), novčana jedinica Gruzije. kupovna moć (engl. purchasing power, njem. Kaufkraft), mogućnost pretvaranja potreba i želja potrošača preko odgovarajućih novčanih iznosa potrebnih za kupovinu robe i usluga koji će te potrebe zadovoljiti. Ta kupovna moć ovisi o visini društvenog proizvoda zemlje i njezine podjele na osobnu, javnu i investicijsku potrošnju. Kupovna moć stanovništva povećava se ako je stopa rasta nominalne veličine dijela društvenog proizvoda namijenjenog potrošnji viša od stope inflacije, a pada ako je niža. kvača, novčana jedinica (MWK) i Zambije (ZMK).
Malavija
"kvaka"-signal standardi sobe. kvalitativna opredjeljenja ponude u turizmu (engl. qualitative determination of tourism supply,
njem. Qualitatsorientie-rung des Angebots im Tourismus), izbor vrsta, tipova i kategorije objekata i sadržaja ponude. Temelji se na: 1. predviđanjima kvalitativnih i strukturalnih karakteristika potražnje, posebno na ekonomskoj strukturi potražnje, visini i strukturi potrošnje, preferenciji u korištenju vrsta, tipova i kategorija objekata ponude i njihovih usluga; 2. pogodnostima resursa i cjelokupnog okruženja za odgovarajuće turističke namjene, kao i na općoj kvalitativnoj razini resursa i okruženja, standardu opremljenosti destinacija, kulturnoj i civilizacijskoj razini okruženja u destinaciji; 3. tendencijama u svjetskoj ponudi u turizmu, naročito u konkurentskim destinacijama. To je kreativan izraz planiranja kvalitativnih ciljeva i u biti je sinteza rezultata analiza resursa i okruženja, te prognoza potražnje. kvalitativna prostorna opredjeljenja turističkog razvoja (engl. qualitative determination of space available, njem. qualitative Raumorientierung der Tourismus-entwicklung), izraz koji u okviru planiranja kvalitativnih ciljeva razvoja obuhvaća kreiranje: 1. prostorne i funkcionalne koncepcije i fizionomije turističkih destinacija; 2. unutrašnje prostorne organizacije funkcija i namjena prostora; 3. funkcionalni odnos destinacije prema širem prostoru. Kreiranje prostorne i funkcionalne koncepcije i fizionomije turističkih destinacija temelji se na razrješenju dilema: da li za nove turističke objekte koristiti nove, još neizgrađene prostore ili za to koristiti postojeća naselja, graditi rastresito ili koncentrirane komplekse s izraženim urbanim, ambi-jentalnim vrijednostima, stvarati turističke
kulturna funkcya komplekse s isključivo turističkom namjenom, ili mješovite komplekse sa stalnim stanovništvom, koji će kao živi organizmi biti sposobni za život cijele godine? To nisu samo teoretska pitanja već imaju mnogostruke praktične vrijednosti, kao Što je racionalno korištenje prostora, ambijentalne atraktivnosti destinacija, mogućnost proširenja sezone ili cjelogodišnje poslovanje i time bolja iskorištenost objekata ponude, veća potrošnja, privlačnost za investiranje, viši kulturni i civilizacijski život lokalnog stanovništva itd. Zbog toga se u kreiranju prostome i funkcionalne koncepcije treba zalagati za stvaranje: funkcionalno zaokruženih, koncentriranih polifunkdonalnih cjelina s osobinama živog organizma s urbanim i ambijental-nim identitetom, pri čemu, gdje god je moguće, treba koristiti postojeća naselja. Unutrašnja prostorna organizacija funkcija i namjena prostora u turističkoj destinaciji polazi od turističkog karaktera i turističke namjene destinacije. Kada se misli na destinaciju kao mjesto boravka u terminalnom turističkom području, tada mislimo na prostor u kojem se odvija cjelokupni svakodnevni život i kretanje turista. Takva prostorna jedinica mora posjedovati zaokruženu ponudu za zadovoljenje svakodnevnih potreba turista. S planerskog stanovišta to je osnovna prostorna jedinica ponude, a sa stanovišta diferencijacije i tipologije turističkog prostora takva desti-nacija je turističko mjesto. Kod planiranja organizacije funkcija i namjene prostora unutar destinacije treba respektirati: konačna tržišna opredjeljenja, kvalitativna opredjeljenja u ponudi, opću prostornu i funkcionalnu koncepciju,
186
kuna
te raspoložive resurse i posebno njihov prostorni razmještaj. Prostorni razmještaj resursa u turističkom mjestu i njihova turistička namjena predod-reduje bitne turističke funkcije i namjenu užih prostora, koji onda po logici funkcionalne zavisnosti i povezanosti determiniraju prostornu organizaciju ostalih funkcija i namjenu užih prostora u turističkom mjestu. Prirodne i društvene resurse treba shvaćati kao temeljne objekte ponude za koje su vezani bazni rekreacijski ili kulturni objekti i sadržaji ponude, te predodređuju cjelokupnu turističku infrastrukturu destinacije (sportske objekte, kupališta, skijaške objekte, kulturne i zabavne objekte i si.), prostorni razmještaj i karakter egzistencijalnih objekata (smještaj, ugostiteljsvo), ostali gospodarski objekti (trgovina, promet, servisi), gospodarska infrastruktura (hladnjače, skladišta i si.), komunalna infrastruktura i njihov prostorni razmještaj. Funkcionalni odnos destinacije prema širem prostoru valja gledati u međuzavisnost višestrukih funkcionalnih veza, a prije svega u zajedničkom rješavanju problema velike infrastrukture, prometa i prometne povezanosti, kolizije u namjeni i funkcijama prostora, zaštite okoline, u poslovnoj povezanosti, promociji, društvenoj nadgradnji, povezanosti s komplementarnim djelatnostima (poljoprivreda, prehrambena industrija), te rješavanju gospodarske infrastrukture. kvalitativna tržišna opredjeljenja turistič-
kog razvoja (engl. quality market determination of tourism development, njem. qualitative Marktorientierung der Tourismusentwicklung), u okviru planiranja kvalitativnih ciljeva razvoja konačna opredjeljenja na vrste i oblike turizma, odnosno segmente turističke potražnje. Predviđene veličine
kuna pojedinih segmenata potražnje moraju omogućiti opredjeljenja za one segmente koji su korespondentni raspoloživim resursima i koji se pojavljuju u takvoj kvantiteti i strukturalnim karakteristikama, da se u razvoju mogu tretirati kao segmenti potražnje od primarnog značenja. Takvi segmenti potražnje u daljnjem razvoju daju osnovno obilježje turizmu i ponudi u turističkoj destinaciji. Segmenti od sekundarnog značenja u pravilu su malobrojni i nisu bitni za razvoj destinacije, ali se u planiranju ponude, infrastrukture i si. moraju uzimati u obzir. kvalitativni ciljevi turističkog razvoja (engl. quality objectives of tourism development, njem. Qualitatsziele der Tourismus-entwicklung), ciljevi koji se u pravilu ne mogu kvantitativno izraziti, a imaju presudno značenje u definiranju i kreiranju zamisli budućeg razvoja turizma desti-nacija i zemlje. Obično se pojmovno poistovjećuju s vizijom ili koncepcijom razvoja. Kreiranju kvaUtativnih ciljeva razvoja može se pristupiti nakon detaljne razrade analitičke osnove preduvjeta razvoja i tržišnih determinanti razvoja, odnosno to je turistička sinteza koja mora odgovoriti kakav turizam i kakav razvoj u turizmu je moguću određenom prostoru i ne može se poistovjetiti sa strategijom. Planiranje kvalitativnih ciljeva mora razriješiti: 1. konačno tržišno opredjeljenje; 2. kvalitativno opredjeljenje u ponudi; 3. prostorno-funkcionalnu fizionomiju i koncepciju destinacije, unutrašnje funkcionalne odnose u organizaciji destinacije i funkcionalni odnos destinacije prema širem prostoru; 4. kreiranje turističkog identiteta destinacije i ponude u destinaciji.
187 kvalitativna opredjeljenja kvantitativne metode u marketingu (engl. quantitative methods in marketing, njem. Quantitatsmethode im Marketing), metode koje se zasnivaju na primjeni matematike i statistike kako bi se na taj način pridonijelo kvaliteti istraživanja i poslovnog odlučivanja u marketingu. Problem marketinškog odlučivanja, posebno onoga koje se odnosi na optimalizaciju instrumenata marketinškog miksa, očigledno je takvoga karaktera da zahtijeva korištenje kvantitativnih metoda u donošenju odluka. Operacijska istraživanja omogućuju kvantificiranje određenih alternativnih procesa donošenja optimalne odluke. Posljednjih godina govori se o marketinškoj znanosti, pod čime se podrazumijeva primjena znanstvenih metoda, prije svega kvantitativnih metoda. Matematičko programiranje odnosi se na metode i modele koji se primjenjuju za rješavanje problema gdje je u pitanju alokacija ograničenih sredstava na alternativna konkurentna rješenja na optimalan način. Vrlo često se u marketingu koristi linearno i dinamičko programiranje (Monte-Karlo metoda, Denon metoda, Markovljevi lanci itd.). Tehnike mrežnog planiranja našle su široku primjenu u projektiranju marketinških planova. Statističke metode su neophodne u istraživanju marketinga. Računovodstvena metodologija također se primjenuje u marketingu da bi se ustanovili prihodi i troškovi, odnosno profit koji treba rezultirati iz određenih marketinških aktivnosti. kvantitativni ciljevi turističkog razvoja
(engl. quantitative objeetives of tourism development, njem. Quantitatsziele der
kulturna funkcya Torismusentwicklung), ciljevi kojima se izražavaju dimenzije razvoja turizma (fizičkog prometa), prihoda od turizma, drugih direktnih i indirektnih koristi, kapaciteti objekata ponude i njihove strukture, turističke infrastrukture, gospodarske, komunalne i velike infrastrukture. U planiranju kvantitativnih ciljeva treba razlikovati plan i
186
kuna
program. Plan je globalan, najčešće dugoročan i obuhvaća prostor zemlje, regije i zone, konceptualnog karaktera, a kvantitativno se izražavaju samo osnovni indikatori razvoja (fizički promet, prihod i zapošljavanje, osnovni objekti ponude -smještaj ili neki drugi karakteristični indikator ponude), gospodarska infrastruktura, velika infrastruktura i utjecaj turističkog
kuna razvoja na komplementarne djelatnosti (poljoprivreda i prehrambena industrija), diferencijaciju i namjenu prostora. Program se u pravilu izvodi iz plana, ali detaljno planira-programira buduće segmente fizičkog prometa, kvantificira sve objekte ponude i turističke infrastrukture, gospodarske i komunalne
187 kvalitativna opredjeljenja infrastrukture, potreban broj zaposlenih i njihovu infrastrukturu, prihod i granicu mogućih ulaganja. kvanza (AON), novčana jedinica Angole,
dijeli se na 100 lueja. kvecal (GTQ), novčana jedinica Gvatemale, dijeli se na 100 sentava.
latentna potražnja
Labradorska struja (engl. Labrador Current, njem. Labradorstrom), hladna morska struja kojom vode iz Arktika teku kroz Davisov prolaz u Atlantik. Pred New Foundlandom ustiču se s Golfskom strujom, pa se sante leda ovdje naglo stapaju. Manji krak Labradorske struje oplakuje sjevemoameričku obalu, što utječe na snižavanje temperatura istočne obale Sjeverne Amerike. Ledene sante velika su opasnost za plovidbu tim prostorima. laguna (engl. lagoon, lagune, njem. Lagune), obalni plićak zatvoren pješčanim nanosom (prudom) ili koraljnim grebenom. lanac turističkih agencija (engl. travel agency chain, njem. Reiseburokette), niz agencija u vlasništvu jedne tvrtke ili uz ugovore o franšizi. last minute charge naknadno utvrđena potrošnja. last-minute putovanje (engl. lastminute travel, njem. Last Minutereisen), putovanje na koje se putnici odlučuju neko kraće vrijeme pred sam odlazak, u nekim slučajevima i samo nekoliko sati pred polijetanje zrakoplova, rukovodeći se pri odluci prvenstveno izuzetno niskom
cijeno m takvo g putov anja. Na drugoj strani organi zatori takvih putov anja, zrako plovn e komp anije, turop erator i ili specij alizira ne agenc ije na taj način pokušav aju proda ti što više sjedal a ih'
191
L aranžmana za koje već u tom trenutku s velikom izvjesnoŠću mogu pretpostaviti da će bez aktivnosti prodaje last-minute ostati neprodani. late charge naknadno utvrđena potrošnja. latentna turistička potražnja (engl, latent tourism demand, njem. latente touristische Nachfrage), prikrivena ili pritajena potražnja, tj. onaj dio ili segment stanovništva koji objektivno ima uvjete da se uključi u turistički promet, ali u trenutnim uvjetima nedostaje neki od čimbenika koji bi ovu kategoriju pretvorio iz očekivane u realnu potražnju. U poslovnoj politici subjekata turističke ponude, latentan je onaj dio potražnje kojem se rado okreću poslovne aktivnosti, jer to je onaj segment koji još nije uključen u turistički promet pa i nije pod izravnim utjecajem konkurencije. No, najčešće latentna se potražnja ne pretvara u potencijalnu aktivnost sudionika turističke ponude, nego kvalitativnim promjenama u nacionalnoj gospodarskoj politici, koja može jedina objektivno utjecati na pozitivne promjene u individualnom standardu stanovništva,
legitimacijski papiri
a to je svakako jedan od najvažnijih preduvjeta za prelazak latentne u druge oblike turističke potražnje. Tamo gdje postoje drugi razlozi turističke apstinencije pojedinih kategorija stanovnika i opet će odgovarajuće promjene nastupiti gotovo u pravilu zbog drugih razloga a ne zbog tržišnih aktivnosti pojedinih gospodarskih subjekata. Latentna turistička potražnja ostaje tržišno vrlo zanimljivim segmentom potražnje na duži rok, pa je obično tako i tretiraju poslovne politike pojedinih gospodarskih subjekata. lats (LUL), novčana jedinica Latvije (Letonije), dijeli se na 100 samimsa. lava (engl, lava, njem. Lava), usijana žitka masa koja nastaje kad magma izbije na površinu Zemlje. Lava doseže temperature od 1 000 °C do 1 200 *C, a hlađenjem i skrućivanjem na površini nastaju površinske eruptivne stijene. lavina (engl, avalanche, njem. Lawine), ili usov, velika količina snijega koja klizi i ruši se s planinskih padina u dolinu. Velika su opasnost za komunikacije i naselja, kao i za planinare, skijaše i turiste općenito. LCC (engl.Lufthansa City Center), franšiz-ni lanac turističkih agencija njemačke zrakoplovne kompanije Lufthanse. led (engl, ice, njem. Eis), smrznuta voda koja nastaje kad se temperature vode snize na 0 °C. Prilikom smrzavanja volumen se povećava za 1/9, pa led u ka-
menim pukotinama lomi stijene. Led ledenjač ormirana radom ledenjaka. U pravilu na kopnu prekriva više od 15 mil. ka ima strme strane i ravno dno. km2, a prekriva polarna kopna i dolina Nastala je pod utjecajem kretanja visoke predjele planina. Led na moru (engl, ledenjaka, pa zato i ima poprečni može biti dvojakog porijekla: 1. glacia presjek u obliku slova U (obične snižavanjem temperatura mora l riječne doline u obliku su slova V). ispod - 2 °C more se smrzava i valley ledenjak (tngl. glacier; ice-berg, njem. stvara se tzv. morski led. Zimi se u , Glet-scher), pokretna ledena masa Arktičkom moru stvaraju ledene njem. koja se s planinskih područja spušta sante i do 3,5 m debljine, koje se u Trog), u niže dijelove gdje se otapa. ljetnim mjesecima otapaju i stanjuju, ili Ledenjak nastaje u cirkovima, a posebice ako ih struje nose prema valov, klizanjem prema dolini nosi materijal nižim geografskim širinama; 2. (morene) i stvara specifične oblike riječn kopneni led, koji je pod nagibom te kao što su valovi, ledenjačka jezera, a klizi prema moru, gdje ga plime i dolina strije, komčiće i si. Brzina kretanja oseke otkidaju a struje odnose na ledenjaka različita je: od 0,1-0,4 m koja pučinu kao ledene bregove. na dan u Alpama do 10-30 m na dan je na Grenlandu. transf
latentna potražnja 191 legitimacijski papiri (engl.papersof Identification, njem. Legitimationspap'tere), pisane isprave (npr. željezničke karte, kazališne i druge ulaznice, bonovi za hranu i druge slične isprave) koje sadrže određenu obvezu za njihova izdavatelja; obaviti prijevoz, izvesti kazališnu predstavu, izdati hranu, itd.), a u kojima nije označen korisnik (vjerovnik), niti iz njih ili okolnosti u kojima su izdane proizlazi da se mogu ustupiti drugome. Na legitimacijske papire primjenjuju se odgovarajuće odredbe o vrijednosnim papirima, ali oni time ne postaju vrijednosni papir, nego njihov surogat, jer kod
legitimacijski papiri legitimacijskog papira obveza utvrđena u papiru ne proizlazi iz samog papira, nego samo označuje postojanje obveze izdatnika (poslije održane utakmice možete kartu baciti), dok je kod vrijednosnog papira samo pravo utjelovljeno u papiru. Legitimacijski papiri nisu namijenjeni za cirkulaciju u pravnom prometu, niti je njihova svrha prenošenje s osobe na osobu, Što ne znači da oni nisu prenosivi (npr. netko oboli pa svoju kartu za kazalište cedira (ustupi) drugome naplatno ili nenaplatno). Vrijednosni papiri su u pravilu namijenjeni cirkulaciji i
legitimacijskì papiri
prenose se na predviđeni način ovisno o vrsti vrijednosnog papira (predajom, indosamentom, cesijom). S gubitkom legitimacijskog papira nestao je samo jedan od dokaza koji nama olakšava dokazivanje prava, ali samo pravo nije prestalo; gubitkom vrijednosnog papira gubi se samo pravo iz papira, legitimacijski znaci (njem. Legitimations-zeichen), garderobni ili slični znaci koji se sastoje iz komada papira, metala, plastike, drva ili drugog materijala, na kojima je obično utisnut neki broj ili naveden broj predanih predmeta, a koji obično ne sadrže nešto određeno u obvezi njihova izdatnika, nego služe samo da pokažu tko je vjerovnik u obveznom odnosu pri čijem nastanku su izdani. Na primjer garderobni znak (broj) kazališta izdaje se posjetitelju kao dokaz daje sklopljen ugovor o čuvanju (ostavi) stvari. Na legitimacijski znak ne primjenjuju se ni na koji način odredbe o vrijednosnim papirima, nego se u nedostatku zakonskih rješenja u svakom pojedinačnom slučaju treba držati zajedničke volje izdavatelja i primatelja znaka, te onoga Stoje uobičajeno. lej, novčana jedinica Moldavije (MDL) i Rumunjske (ROL), dijeli se na 100 ba-nija. lek (ALL), novčana jedinica Albanije, dijeli se na 100 ćintara. Iempira (HNL), novčana jedinica Hondurasa, dijeli se na 100 sentava. leone (SLL), novčana jedinica Sijera Leone, dijeli se na 100 centa. letačka posada (engl. cockpit crew, njem. Flugbesatzung), članovi posade zrakoplova koji posjeduju odgovarajuću dozvolu za upravljanje zrakoplovom ili obavljanje drugih poslova u vezi s upravljanjem
192
liDeratizacija zračnog prometa
liberalizacija zračnog prometa
zrakoplovom tijekom letenja. U zrakoplovu se tijekom zračne plovidbe mora nalaziti posada u propisanom sastavu. Broj članova posade u zrakoplovu i njezin sastav određuje se prema vrsti, kategoriji i namjeni zrakoplova. Letačku posadu u pravilu sačinjavaju pilot i kopilot. letenje pod zajedničkim brojem (engl. code-sharing, njem. Code-SharingVerein-barung), suradnja između dviju zrakoplovnih kompanija koja ne podrazumijeva kapitalno povezivanje, nego dvije kompanije koriste zajednički broj leta na jednoj liniji, premda na toj liniji ili segmentu te linije leti zrakoplov samo jedne od tih kompanija. letenje preko zračnih luka gradova središta (engl- hub and spoke network, njem. Hubs and Spokes), sustav letenja koji omogućava zračni promet malim regijama preko velikih gradova središta do krajnjih odredišta korištenjem za to odgovarajućih veza koje postoje u zračnim lukama gradova središta. lev (BGL), novčana jedinica Bugarske, dijeli se na 100 stotinaka. liberalizacija (engl. liberalization, njem. LiberaOsierung), u doslovnom smislu, dozvola za nešto što je do tada bilo zabranjeno ili ograničeno (slobodu, sloboštinu). U ekonomskoj terminologiji znači ekonomsku politiku kojoj je cilj uklanjanje institucionalnih i drugih prepreka koje stoje pred gospodarskim slobodama. Osim toga liberalizacija znači politiku koja teži uklanjanju barijera koje se postavljaju pred širenjem tržišnog načina poslovanja. Znači i odustajanje od prije poduzetih zakonskih ili drugih mjera.
liberalizacija zračnog prometa (engl. liberalization of air traffic, njem. Liberalise-rungim Luftverkehr), proces deregulaci-je zračnog prometa u Europi. Za razliku od SAD-a proces deregulacije u Europi bio je polagan, ali progresivan, i usklađivan s aktivnostima političkog ujedinjavanja Europe. Prvi korak napravljen je 1987. godine donošenjem prvog paketa mjera. Bio je to početak procesa deregulacije u Europi, samo pod novim imenom liberalizacija zračnog prometa. Drugi paket mjera dogovoren je medu članicama Europske unije u prosincu 1989. godine, potvrđen u lipnju 1990. i stupio na snagu 1. studenoga 1990. Osnovne karakteristike paketa bile su: maksimalan tržišni udio u kapacitetima na bilo kojoj destinaciji unutar EU povećan je sa 60% na 67.5% s tendencijom da se u 1991. godini poveća na 75%; cijene mogu pasti do razine od 30% od referentnih tarifa, stoje u odnosu na 45% prije donošenja paketa znatan napredak, s time da su ograničenja koja tarife imaju veća što su tarife niže. Države mogu staviti veto na tarife samo ako ih mogu okarakterizirati kao lihvarske; od siječnja 1992. godine dolazi do ublažavanja kriterija koji se koriste pri odobravanju višestrukog imenovanja zrakoplovnih kompanija za letenje u određena odredišta. Limit od 180 000 putnika godišnje na pojedinoj destinaciji smanjenje na 100 000
193 liberalizacija zračnog prometa
putnika, a ukupan broj letova godišnje smanjen je sa 1 000 na 600; povećan je broj sjedala koja zrakoplovne kompanije mogu ispuniti putuicima 5. zračne slobode sa 30% na 50%, dok je limit za zrakoplove s manje od 100 sjedala u potpunosti ukinut; uvodi se princip dvostrukog neodobravanja tarifa, tj. predložena tarifa na linijama unutar EU može, od siječnja 1993. godine, biti blokirana samo ako je ne odobre obje vlade. Do tada je za to bila dovoljna odluka samo jedne vlade. Princip ne važi za tarife koje su prešle 105% referentne cijene. Treći paket, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1993. donio je potpunu slobodu na svim područjima odvijanja zračnog prometa, ali se osim kabo-taže ipak najviše bavio cjenovnom politikom. Od 1996. godine dolazi do potpune primjene principa dvostrukog neodobravanja za odredišta gdje postoji razvijena konkurencija. Pri tome se pod odredištem s razvijenom konkurencijom smatraju odredišta koja opslužuju tri ili više zrakoplovnih kompanija najmanje jednom dnevno. Odredišta sjed-nom zrakoplovnom kompanijom smatraju se monopolskim, a ona s dvije kompanije duopolskim odredištima. Na odredištu s ograničenom konkurencijom država članica EU može staviti veto na cijenu u roku od 21 dana od dana kada je druga kompanija prijavila cijenu, ali uz prihvaćanje rezerve da konačnu odluku ipak donosi Povjerenstvo EU. Cijene ne
legitimacijskì papiri mogu biti nepotvrđene ako su formirane u skladu s principom dugoročno planiranih troškova. Četvrti paket, koji je stupio na snagu 1. travnja 1997., bavi se kabota-žom, najtvrđim orahom u okviru liberalizacije unutar EU, tj. pravom prijevoza putnika unutar jedne zemlje. Ka-botažu u zrakoplovstvu nazivaju i "zlatnim vrčem na kraju duge", vjerojatno se i zato sve zrakoplovne kompanije godinama snažno odupiru njezinu odobravanju drugim zrakoplovnim kompanijama. Čak i SAD, koje sebe nazivaju najliberalnijim tržištem u pogledu deregulacije zračnog prometa, nisu voljne odobriti pravo korištenja kabotaže na svom teritoriju. U EU ističu da je liberalizacija zračnog prometa ostvarena 95%, iako na drugoj strani ne mogu ne priznati da na samo 7% odredišta unutar EU leti više od dviju zrakoplovnih kompanija. Liberalizacija zračnog prometa, čak i onda kada bude ostvarena 100%, ne znači da u budućnosti neće postojati određena pravila igre i vrlo ozbiljna ograničenja u njegovu odvijanju. Ta će ograničenja biti na sljedećim područjima: kontrola letenja, zračne luke, prihvat i otprema putnika, prtljage, robe i zrakoplova i subvencionirani alternativni vidovi prometa. Liberalizacija dovodi do snižavanja tarifa prijevoza Čime se znatno pospješio zračni prijevoz u turizmu. licenca (engl, licence, njem. Lizenz)
ugovor o licenci. (SZL), novčana jedinica Svazija, dijeli se na 100 centa. Uman (njem. Lima«), potopljeno ušće rijeke ili nisko obalno područje koje je pješčanim prudom, oslonjenim na istaknute poluotoke, pretvoreno u morski zaljev. lilangeni
192
liDeratizacija zračnog prometa
liberalizacija zračnog prometa
193 liberalizacija zračnog prometa
limited release tag -* prtljažni privjesak
litoralizacija (n]em. Litoralisation),
lokalna metoda (engl. local method,
o ograničenju odgovornosti. linearna provizija (engl, equable commission, njem. lineare Provision), provizija koja se određuje u određenom postotku od cijene obavljene usluge, bez obzira na opseg usluga, sezonu i si. Kod ugovora o alotmanu, osnova za plaćanje provizije je račun za obavljene usluge po tom ugovoru, isključujući boravišnu pristojbu i proviziju, te premiju osiguranja. Provizija se plaća tako da ugostitelj prilikom ispostavljanja računa putničkoj agenciji odbije proviziju, tako da agencija plaća račun umanjen za proviziju. U pravilu se ugovara linearna provizija, pa će se u slučaju da je visina (postotak) provizije u ugovoru izostavljen, a provizija nije isključena, smatrati da je ugovorena linearna provizija u postotku određenom uzancama. linijska brodska plovidba (engl, regular line, njem. Linienschifffahrt) -+ pomorska plovidba. lira, novčana jedinica ItaÜje (ITL), Malte (MTL), San Marina (ITL), Turske (TRL) i Vatikana (ITL). Talijanska lira je u optjecaju od 1859; dijeli se na 100 čentizima (centisimo). Usta čekanja (engl, waiting list, njem. Warteliste), lista na kojoj su imena putnika koji žele koristiti točno određenu uslugu (konkretan let zrakoplovom, sobu u hotelu, mjesto za određeni izlet i dr.), koja je u trenutku postavljanja njihova zahtjeva u potpunosti prodana. Zahtjev putnika koji se nalaze na listi čekanja može biti ispunjen ako tko otkaže svoju rezervaciju ili se ne pojavi na mjestu korištenja usluge. litas (LTL), novčana jedinica Litve, dijeli se na 100 centasa.
proces ubrzanog razvitka gospodarstva i drugih sastavnica društvenog života na obalama svjetskih mora. Proces premještanja društvenog i gospodarskog života na obale mora, Čime more dobiva značajnu ulogu u globalizaciji života. litosfera (engl. lithosphere, njem. Lithos-phare), stijene koje sačinjavaju čvrsti vanjski sloj zemljine kugle. Debljine su 10-70 km. Gornji dio pretežnojegraden od silicija i aluminija (SIAL), a debljine je 10-30 km pod kontinentima, dok se u oceanima stanjuje. Donji dio kore građenje pretežno od silicija i magnezija (SIMA), a radi se zapravo o žitkoj masi koja je na prijelazu iz tekućeg u kruto stanje. Litosfera je izgrađena od eruptivnih, sedimentnih i metamorfhih stijena. lokalna kultura (engl. local culture, njem. Ortskultur), sastavni dio turizma kao društveno-kulturnog fenomena. Pojavljuje se kao privlačan motiv dolaska turista u destinaciju, a njoj samoj daje posebnost i identitet. To je način Života i rada stanovnika nekog kraja, njihovi običaji, duhovna i materijalna baština, stil življenja, društvene i kulturne institucije te vrijednosni sustav koji upravlja njihovim ciljevima. Izvrgnuta je brojnim utjecajima dolaskom stranih turista i kultura. Ponekad se radi o međusobnom prožimanju i obogaćivanju, ponekad o sukobu nekomplementamih sustava vrijednosti različitih kultura.
njem. Ortsmethode) -*■ metode turističke statistike. lokalno vrijeme (engl, local time,
njem. Or-tszeit), vrijeme u konkretnoj destinaciji, koje se, ovisno o njezinu geografskom položaju, razlikuje od vremena po Greenwichu (-*■ svjetske vremenske zone). Sva vremena polijetanja i slijetanja zrakoplova uvijek se prikazuju u lokalnim vremenima destinacije. lost and found office -»■ nepravilnosti u prijevozu prtljage zrakoplovom. loti (LSL), novčana jedinica Lesota, dijeli se na 100 senta. lovački dom (engl, hunting lodge, njem. Jagdhütte), ugostiteljski objekt namijenjen pružanju usluga smještaja i prehrane, a gostima osigurava i mogućnost samopripreme hrane. Osim smještajnih jedinica (soba ili spavaonica), prostora za pripremu jela i prostora za posluživanje, mora imati i prostoriju za zajednički boravak. lovni i ribolovni turizam (engl, huntingand ftshing tourism, njem. Jagd-und Fische-reitourismus), poseban oblik turizma u kojem svoje slobodno vrijeme ljudi koriste u lovu i ribolovu, pa se tako lovci i ribolovci smatraju specifičnim dijelom turističke potražnje. Sudionici lova i ribolova kao jednako važnu zadaću imaju brinuti o uzgoju i zaštiti divljači, te njegovati ljubav prema prirodnom okolišu. Posjetitelji koji dolaze kao lovni ili ribolovni turisti poznati su po natprosječnoj potrošnji. Organizacijom ovog oblika turizma bave se posebna gospodarska poduzeća (putničke i turističke
legitimacijskì papiri agencije, agencije lovnog turizma), lovačka društva, organizacije lovišta i si.
LTU (akr. od njem. Lufttransport-Unternehmen GmbH), čarter zrakoplovna kompanija u Njemačkoj s vertikalno integriranim turoperatorima LTUTou-ristik, Jahn Reisen, Meier's Weltreisen, Tjaereborg, Transair THR-Tours, te hotelima LTI International u-ciljnim destinaeijama i brodovima za krstarenja Nilom. U vlasništvu njemačkog trgovačkog lanca Rewe Group. lučka pristojba (engl, harbor dues, njem. Hafengebühr), iznos u novcu što se ubire kao naknada za
192
liDeratizacija zračnog prometa
liberalizacija zračnog prometa
iskorištavanje obale i sredstava sigurnosti plovidbe, kao i za određene usluge brodu prilikom ukrcavanja, iskrcavanja i prekrcavanja tereta i putnika. Lučka se pristojba izračunava na osnovi neto registarske tonaže broda, ako nisu predviđena odstupanja. Plaćaju je domaći i inozemni brodovi preko 10 BRT kada doplove u luku, na sidrište ili neku točku morske obale radi obavljanja trgovačkog poslovanja.
luka (engl.porf, njem. Hafen), prirodno ili umjetno zaštićen morski, riječni ili jezerski prostor na obali u koji brodovi mogu nesmetano uploviti da
se zaklone od nevremena ili da ukrcaju ili iskrcaju teret ili ljude, ili da obave potrebne popravke. Dijele se prema namjeni: na opće, trgovačke, ratne i sportske luke te luke nautičkog turizma; prema mjestu na morske luke i luke unutrašnje plovidbe; prema vodostaju na otvorene i zatvorene luke; prema veličini i značenju u robnoj razmjeni na svjetske, međunarodne, nacionalne, regionalne i lokalne. Danas nisu samo mjesta pristajanja brodova, ponude i potražnje brodskog prostora već i snažna industrijska, financijska i kulturna središta.
193 liberalizacija zračnog prometa luka nautičkog turizma (engl, nautica! pori, njem. Yachthafen, Marina), uređen prostor na moru, rijeci, jezeru za privez plovila, ukrcaj i iskrcaj robe i putnika. Luka nautičkog turizma može biti: sidrište (dio vodenog prostora opremljen plutačama za privez plovila u uvali zaštićenoj od nevremena), privezište (dio obale uređen za pristajanje brodova), turistička luka (posebna luka ili dio luke javnog prometa koja pruža usluge veza i najpotrebnije usluge plovilima i nautičkim turistima), marina, nautičko-turistički centar (luka nautičkog turizma u
luka nautičkog turizma
kojoj je organizirano obavljanje i pružanje svih usluga iz djelatnosti nautičkog turizma). U hrvatskom turizmu luke nautičkog turizma definirane su Pravilnikom o vrstama i kategorijama luka nautičkog turizma i o rninimalnim tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije
196
za pružanje usluga nautičkog turizma.
Lunn Poly
za
potrebe
Lunn Poly, jedan od najstarijih i najvećih lanaca turističkih agencija u Velikoj Britanij s preko 800 poslovnica; ima oko 6 000 zaposlenih. U vlasništvu turoperatora Thomson Travel.
Lj Vjanosi (engl. Uanos), travnjaci s visokom travom na prostorima između Anda i rijeke Orinoco u Južnoj Americi. Na oko 300 000 km 2 tih travnatih površina naročito je razvijeno stočarstvo. Uetna sezona (engl. summer season, njem. Sommersaison) ~+ turistička sezona. ljetovalište (engl. summer resori, njem. Sommerort), vrsta turističkog mjesta u kojem dominira dolazak turista u ljetnom razdoblju. Takvo je turističko mjesto postupno urbanistički i arhitektonski poprimilo osobine koje nemaju druga mjesta, pa ni druga turistička mjesta. Osnovni motiv dolaska u ljetovališta
je kupanje i aktivnosti na vodi (moru, jezeru, rijeci). Zanimljivo je da su danas brojna, a i mnoga od najpoznatijih europskih ljetovališta nastala kao zimovalište, jer su turisti počeli dolaziti u takva naselja zimi da bi izbjegli klimatske nedaće iz svojih stalnih prebivališta. U počecima turizma, pojedina već naseljena i razvijena mjesta i gradovi, koji su zbog svog geografskog smještaja u područjima koja su imala objektivne mogućnosti za razvoj turizma, izgradnjom smještajnih kapaciteta postala su odredišta turističkih putovanja. Kako se u tim počecima najčešće radilo o
luka nautičkog turizma
196
Lunn Poly odredištima na obalama mora (posebice na Sredozemlju), onda su se takva naselja nakon afirmacije kao turističkih odredišta pretvarala u ljetovališta. Dakle, u naselju gdje dominira turizam kao gospodarska aktivnost. Kasnije su turisti motiviranim sličnim ali ipak drugačijim razlozima, tražili nova odredišta svojih putovanja i u planinskim područjima i to u istom razdoblju tijekom godine (ljeti), ali ipak takva odredišta nisu zbog svojih fizičkih i klimatskih svojstava, kao i zbog aktivnosti koja su turistima stajala na raspolaganju, nazivana ljetovalištima.
mailing lista
Madridska konvencija (engl. The IberoAmerican Convention, njem. Madrider Abkommen), jedna u nizu međunarodnih konvencija koje reguliraju odvijanje međunarodnog zračnog prometa. Donesena je 1926. godine u Madridu. Budući da je Pariška konferencija, koja je uskladila različite poglede na suverenost zračnog prometa, bila dokument koji su uglavnom potpisale europske zemlje, španjolska je zajedno s još nekoliko zemalja Južne Amerike kreirala vlastitu konvenciju, koja je bila vrlo slična Pariškoj konvenciji, maestral (engl. landward breeze, njem. Nordwestwind), lokalni vjetar koji ljeti puše na jadranskoj obali. Puše danju s relativno hladnijeg mora na kopno. U lokalnom govoru zovu ga još smorac, zmorac pa i zvanjac, jer puše izvana, odnosno s mora. Za turiste pa i lokalno stanovništvo vrlo često djeluje kao osvježavajući vjetar. magla (engl. fog, njem. Nebei), pojava u prizemnom sloju troposfere. Radi se o vodenim kapljicama ili ledenim kristalima koji lebde u zraku te znatno smanjuju vidljivost. magma (engl- magma, njem. Magma), ras-. topljena masa u dubokoj unutrašnjosti zemlje. Povremeno prodire u kamenu koru (litosferu), a katkada i na površinu (lava), pa
njezini m hlađen jem i kristal izacijo m nastaj u eruptiv ne stijene .
199
M magnetizam zemlje (engl. Earth's magnetism, njem. Erdmagnetismus), sila koja slobodnu magnetsku iglu na vertikalnoj osovini postavlja u pravac sjever-jug. Taj se pravac ne poklapa u potpunosti s geografskim meridijanom i Čini tzv. magnetsku deklinaciju (otklon). Magnetska je deklinacija promjenjiva u vremenu i prostoru. Mjesta iste magnetske deklinacije na kartama označuju se linijama koje zovemo izogone. Magnetska igla nije u potpunosti ni horizontalna, već stvara tzv. magnetsku inklinaciju, koja na polovima iznosi 90°, a smanjuje se prema ekvatoru. Linije na kartama koje povezuju mjesta iste inklinacije jesu izokline. mailing lista (engl. mailing list, njem. Mai-lingliste), 1. općenito, lista stvarnih i potencijalnih klijenata s adresama na koje poduzeća šalju svoje promotivne poruke, obavijesti i ponude za kupovinu određenih proizvoda i usluga iz svoga programa; 2. lista adresa gostiju ili putnika (potencijalnih i stvarnih) koju hotelijeri, turističke agencije, turoperato-ri, zrakoplovne i druge prijevozničke kompanije koriste za upućivanje svog promotivnog materijala ili različitih poslovnih informacija direktno na adresu pojedinaca. Za poduzeća koja se ba-
mali turizam ve turizmom posjedovanje takve liste izuzetno je važno jer omogućuje direktan kontakt s klijentima, tako da im se mogu ponuditi najnovije usluge, poslati informacije o zaboravljenim stvarima, neplaćenom računu ili posebnim uslugama i si. -*■ adresar gostiju, mail order (njem. Postversandauftrag), narudžba poštom, uspostavljanje kontakta između kupca i prodavača neosobnim komunikacijskim sredstvima kao što su katalozi, telefonski pozivi, propagandni leci ili teletekst. U turizmu mail order je način izravne rezervacije/prodaje aranžmana organizatora putovanja klijentima neosobnim komunikacijskim sredstvima. makija (engl. macchia, dense evergreen un-derbush, njem. Macchia), vegetacija zimzelene šikare u mediteranskim prostorima. makro razvojni prostorni planovi (engl. macro development physical plan, njem. Malcroentwicklungsraumpldne), u turizmu dugoročni (10-30 godina) planovi većih prostornih jedinica, konceptualnog karaktera, čija je bit zamisao ili vizija razvoja s osnovnim kvantitativnim pokazateljima razvoja turističkog prometa, objekata osnovne ponude (smještaj), infrastrukture, djelatnosti koje posredno sudjeluju u turizmu (poljoprivreda i si.), prioriteta, žarišta i strategije realizacije, direktnih i indirektnih ekonomskih efekata (zapošljavanje, prihod), te ostalih utjecaja i posljedica planiranog razvoja (ekonomski, socijalni,
mailing lista prostorno-ekološki). Razrada makrorazvojnih prostornih planova temelji se na prethodno razrađenoj analizi preduvjeta razvoja (položaj, analiza resursa, demografsko-ekonomska analiza, kritička analiza rezultata dosadašnjeg razvoja), te na prognozi mogućih segmenata turističke potražnje. maksimalna svota odštete (engl. maximum amount of compensation, njem. Entschddigungshochstbetrag), maksimalni paušalni iznos odštete na koji hotelijer ima pravo ako putnička agencija pravodobno ne otkaže rezervaciju za skupinu gostiju (ili gost zakasni ili ne dođe). Strane mogu ugovoriti visinu i način utvrđivanja odštete koju od putničke agencije može zahtijevati hotelijer. Nema li o tome ugovornih odredaba, visina odštete ovisi o tome u kojem trenutku je nepravodobni otkaz uslijedio prije nadnevka ugovorenog dolaska skupine. Tako hotelijer ima pravo na odštetu: u svoti od 2/3 cijene ugovorenih usluga za jednu noć po otkazanom gostu primi li obavijest o otkazu rezervacije više od tri dana prije nego što su trebali stići gosti, te u svoti od 3/4 cijene ugovorenih usluga za jednu noć po otkazanom gostu primi li obavijest o otkazu rezervacije tri dana (72 sata) ili manje prije ugovorenog dolaska skupine. Svrha je plaćanja odštete kao unaprijed utvrđene naknade štete osiguranja hotelijera od Štetnih posljedica nepravodobnog otkaza smještaja i pansiona i zakasnjelog dolaska ili nedolaska gostiju. S druge strane odšteta je upozorenje putničkoj agenciji da zna što je čeka ako pravodobno ne otkaže. U tom smislu odšteta nije "kazna" za putničku agenciju, pa ne smije biti veća nego što bi mogla biti šteta
naneasku gosta ne može biti veća od sena ugovorene cijene boravka za tri noći hotelij po otkazanom gostu. eru u maksimalno dopuštena težina naved zrakoplova u polijetanju (engl, enim maximum take-off weight - MTOW, slučaj njem. Höchststartgewicht), evioperativna težina praznog zrama. Iz koplova uvećana za težinu goriva i tih korisne nosivosti (putnika, robe i razlog prtljage). a mali turizam {engl, day-trip tourism, stran njem. Ausflugstourismus), izraz koji e se koristi za pojam izletništva, mogu odnosno izletničkog turizma. -*■ ugovo izletnički turizam. riti maksi malnu svotu odšte te. Ne ugovo re li stran e koja bi to maksi malna odšte ta mogla biti, odšte ta za nepra vodob ni otkaz rezer vacije , zakaš njenja u dolas ku i nedol
199
mali turizam
manat
manat, novčana jedinica Azerbajdžana
(AZM) i Turkmenistana (TMM). manifestaci ski turizam (engl. events tourism, njem. Veranstallungstourismus), naziv za sve oblike turističkog prometa motivirane održavanjem različitih manifestacija kulturnog, znanstvenog, poslovnog, sportskog, zabavnog i sličnog karaktera i sadržaja. Još od vremena preteča turizma čovjek je bio svjestan da održavanje manifestacija dovodi u mjesta događanja više ili manje posjetitelja, koji svojim dolaskom i potrošnjom povećavaju uobičajenu masu konzumenata u trgovinama i pojedinim uslužnim aktivnostima. Ta spoznaja posebno je došla do izražaja u vrijeme modernog turizma, a možda najviše u posljednja dva decenija dvadesetog stoljeća. Manifestacijski turizam traži odgovarajuću infrastrukturu i u klasičnim turističkim kapacitetima smještaja i prehrane, ali i u prostorima, sadržajima i opremi koji omogućuju održavanja pojedine manifestacije. Postojanje upravo takve infrastrukture u velikim svjetskim gradovima, navelo je mnoge među njima da forsiraju manifestacijski oblik turističkog prometa kao značajan izvor prihoda svojih stanovnika. Zato obično gradske vlasti i izravnim financijskim sredstvima podržavaju održavanje pojedinih manifestacija, jer osim što djeluju promotivno za pojedinu urbanu sredinu, ove manifestacije dovode nove potrošače u gradove i tako povećavaju zaposlenost ali i omogućavaju veće prihode gradskom stanovništvu.
200
marka
ispunjena usluga (engl. inferior service, njem. mangelnde Dienstleis-tur*g)j pružena usluga nezadovoljavajuće kvalitete, neprofesionalno pružena usluga.
manjkavo
sklonost potrošnji (engl. marginal propensity to consumption, njem. Marginalverbrauch, Marginalkonsum), odnos promjena u potrošnji s promjenom u dohotku. Primjenjuje se u računici multiplikativnog učinka. -*■ multiplikator turističke potrošnje.
marginalna
marina (engl, marina, njem. Marina, tal.
marina), međunarodni naziv za suvremene luke za jahte, luke za turističko-plovne objekte i službu iznajmljivanja plovila s pratećim uslužnim i ugostiteljskim objektima. U turizmu se marina definira kao luka nautičkog turizma koja pruža usluge veza, čuvanja, održavanja i servisiranja plovila, te usluge opskrbe i prehrane turistima nautičarima. U turizmu postoje tri kategorije marina: prva su kategorija marine s pet zvjezdica, druga marine s četiri zvjezdice, treća s tri zvjezdice. Pravilnikom su propisani univerzalni uvjeti za marine, prema kojem marina mora ispunjavati sljedeće uvjete: privezište u moru i na suhom, sposobnost pružanja logističkih usluga na pontonu i u krugu marine, trgovačku ponudu za potrebe nautičara, ugostiteljske sadržaje, parkiralište za vozila. maritimne djelatnosti (engl, maritime acti-vities, njem. maritime Tätigkeiten), ukupnost turističkih aktivnosti na moru, u moru i na obali, uključujući rekreaciju i sve sportske i nautičke aktivnosti kao i sva kretanja u vezi s odmorom i
marka
rekreacijom na turističkim jedrilicama, plažama, turističkim lukama i drugim pomor-skoturističkim brodograđevnim objektima. Maritimne su djelatnosti Širi pojam od nautičkog turizma jer uključuju i organizaciju aktivnosti vezanih uz sam ambijent pa sve do pružanja logističkih usluga na pontonu i u okviru marine. marka, novčana jedinica Njemačke (deutsche Mark, DEM) i Finske (Markka, FIM). Njemačka marka dijeli se na 100 pfeniga. Uvedena 1948. u zapadnom dijelu Njemačke, zamijenila Reichsmar-ku. Donijela je financijsku stabilnost Zapadnoj Njemačkoj, pridonijela njezinu gospodarskom oporavku, te postala simbol snage njemačkog gospodarstva. Nakon monetarnog ujedinjenja 1990. rabi se i u Istočnoj Njemačkoj. Ključna je valuta Europskog monetarnog sustava, druga je iza američkog dolara u međunarodnoj trgovini, a koristi se i kao neslužbena paralelna valuta u većini istočnoeuropskih zemalja. marka proizvoda (engl. product brand, njem. Produktmarke), ime, znak, simbol (ili kombinacija tih elemenata) koji se koriste da bi se identificirao proizvod (usluga) određenog poduzeća. Kao marketinška kategorija marka je vid psihološke diferencijacije proizvoda; stoga je stvaranje marke proizvoda (usluga) jedan od najvažnijih dijelova politike proizvoda i ujedno temeljni cilj cjelokupne marketinške politike poduzeća. Stvaranje jako poznate i preferirane marke jedan je od značajnijih marketinških ciljeva u turizmu. Značenje marke u turizmu
201
marketing
očituje se kroz nekoliko izrazitih pogodnosti koje ona pruža ima-telju marke. Prvo, marka doprinosi vjernosti (lojalnosti) turista prema određenim destinacijama, hotelima i restoranima. Marka proizvoda (usluga) ih desti-nacije u turizmu reducira elastičnost potražnje na cijenu, što znači da se za proizvode i usluge s markom može zaračunavati viša cijena. Nadalje marka olakšava lansiranje novog proizvoda u okviru već formirane marke (otvaranje novog hotela ih restorana u lancu). Potrošači lakše identificiraju proizvode (usluge) s markom i na toj osnovi kreiraju svoju preferenciju prema takvim proizvodima prilikom odluke o kupnji, smatrajući da je takva odluka manje rizična za njih. Marka proizvoda ne stvara samo odgovarajući imidž proizvoda nego isto tako utječe na oblikovanje cjelovitog imidža poduzeća. Formirana, prepoznatljiva i preferirana marka povećava društveni ugled poduzeća i njegovih proizvoda. Marka proizvoda olakšava segmentiranje tržišta i pozicioniranje proizvoda. Proizvođača proizvoda (usluge) s markom bolje prihvaćaju i preferiraju posrednici (turističke agencije). Marka proizvoda, znatnijim dijelom formirana promidžbenim naporima poduzeća nakon prihvaćenosti u javnosti, olakšava daljnje promotivne aktivnosti poduzeća. Simboli i znakovi koji se koriste postaju na toj osnovi promidžbene konstante poduzeća koji se moraju dosljedno koristiti u promidžbi marke. Međutim, iako se dosljednošću
manat stvaraju uvjeti za snažniji dojam marke, potrebno je povremeno preispitati marku proizvoda i eventualno je aktualizirati i redizajnirati. marketing (engl. marketing, njem. Marketing), marketinška koncepcija, oblik tržišnog poslovanja, rezultat općeg razvoja znanosti i tehnike, odnosno povećanja mogućnosti proizvodnje dobara i usluga. Ako je društvo na stupnju razvoja gdje je osnovni cilj zadovoljavanje elementarnih potreba koje su na relativno niskoj razini, poduzećima se postavlja zahtjev da proizvedu Što više proizvoda. Poduzeće je okrenuto samo sebi, ponuda je mala a potrebe ostaju nezadovo-ljene. Proizvođač ima dominantnu ulogu na tržištu (tržište prodavača). Viši stupanj gospodarskog razvoja nameće promjenu odnosa proizvođač - tržište -potrošač. Razvoj znanosti i tehnologije omogućuje veću ponudu. U toj fazi razvoja raste važnost organizacije prodajne službe u poduzeću, uočava se utjecaj kvalitete prodajnih stručnjaka i sposobnosti distribucijske mreže da služi potrošače. To je razdoblje tzv. prodajne (komercijalne) orijentacije poduzeća. Razdoblje marketinške orijentacije nastaje u trenutku kada proizvodne snage narastu do tog stupnja da omogućuju veću ponudu nego što je potražuju. Tržište prodavača transformira se u tržište kupca. To znači da u poduzeću funkcija koja je usmjerena prema tržištu (funkcija marketinga) postaje dominantnom. Ona obuhvaća politiku proizvoda, cijena, kanala distribucije, komuniciranja s tržištem i tržišno istraživanje. Podmirenje potreba, potražnje i potrošnje uz maksimalan financijski učinak kao rezultat zadovoljenja potreba kupaca jest
200
marka conditio sine qua non marketinške koncepcije. Međusobna povezanost funkcija marketinga, poduzeća i potrošača te njihove okoline čini marketinški sustav. Tržište, odnosno potrošač (kupac) središte je tog sustava. Poduzeće djeluje na tržište činiteljima koji su pod njegovom kontrolom (proizvod, kanali distribucije, cijena i promocija). Svi se ti činitelji u određenoj kombinaciji zovu marketinški miks. Međutim, poduzeće ne djeluje u vakuumu, već u svom djelovanju mora imati na umu učinke okruženja koji su tzv. nekontrolirane varijable marketinga (gospodarsko, društveno, tehnološko, pravno okruženje, konkurencija). Fokus marketinga mijenjao se s godinama. Evoluirao je sa stajališta proizvoda (industrijska roba, poljoprivreda, minerali, usluge), institucionalno (proizvođači, trgovina, bankarstvo, turizam i dr.), funkcionalno (kupnja, prodaja, logistika), upravljački (analiza, planiranje, organizacija, kontrola) i društveno (efikasnost tržišta, kvaliteta proizvoda, društveni utjecaj). Marketing je uvijek izlazio osvježen razvijajući djelotvoran koncept.
marketing u turizmu (engl. tourism marketing, njem. Marketing im Tourismus), sustavno i koordinirano prilagođavanje politike turističkih poduzeća, turističke politike države na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, međunarodnoj razini, da bi se postiglo optimalno zadovoljenje potreba određenih grupa potrošača i tako ostvario odgovarajući profit. Iz ove definicije vidljivo je da se marketing u turizmu povezuje s politikom zemlje kao nužno koordiniranom aktivnošću. Iz toga proizlazi da je u turizmu naglašena veza između marketinških aktivnosti
marka što je vode nositelji turističke ponude i akcija turističke politike na razini zemlje i određenih teritorijalnih jedinica. Marketing u turizmu provođenje je marketinške koncepcije u poduzećima turističkog gospodarstva i drugih nositelja turističke ponude, ah se ne ograničava samo na poduzeće već se ostvaruje koordinirano na različitim razinama gdje se usklađuju interesi nositelja ponude i ciljeva turističke politike zemlje, regije ili lokalne zajednice. Međutim, pojedini nositelji turističke ponude, odnosno poduzeća, posebno ona u sklopu turističkog gospodarstva, moraju izgrađivati svoju marketinšku politiku i svoj marketinški poslovni sustav. Marketinška koncepcija treba dakle biti osnova za organizaciju turizma na mak-roplanu (na razini zemlje u cjelini, regije i turističkih mjesta) kao i na mikrop-lanu (u poduzećima turističkog gospodarstva). Turistička se ponuda formira uz sudjelovanje mnogih različitih nositelja djelatnosti - gospodarskih i negospodarskih subjekata. Zbog velikog broja djelatnosti, koje izravno ih neizravno sudjeluju u formiranju turističke ponude nekog područja ili zemlje, ta se ponuda javlja kao složen sustav unutar nacionalnog gospodarstva. Njezino funkcioniranje pa i usmjeravanje nije moguće osigurati samo djelomičnom politikom pojedinih nositelja ponude već je potrebna izgradnja određene politike društva prema razvoju takve ponude. Upravo zbog velike ekonomske važnosti turizma (konkremije, zbog ekonomskih učinaka što nastaju ostvarenjem turističke ponude) u sklopu ekonomske politike pojedinih zemalja formira se i posebna
201
marketing
turistička politika. Veze između takve politke i marketinga u turizmu veoma su naglašene, jer se marketinški sustav oblikuje u sredini na koju utječe spomenuta politika. Tako se uz organiziranje marketinga za potrebe direktnih nositelja turističke ponude javljaju i odgovarajuće marketinške akcije na razini nekih lokalnih, regionalnih i nacionalnih zajednica i organizacija, pa se stvara veza između marketinga nositelja turističke ponude i aktivnosti turističke politike. To posebno dolazi do izražaja kod djelatnosti istraživanja turističkog tržišta i u predstavljanju turističke ponude. Te dvije funkcije u turizmu ostvaruju se na određeni način i u međusobnim (nadnacionalnim) okvirima. U prodaji usluga i mjestu i ulozi kanala prodaje također postoje neke specifičnosti (ista usluga proizvod se prodaje na više mjesta, prodaje se paket usluga ili individualna usluga, posrednici u prodaji imaju specifičan položaj itd.). marketinška kontrola u turizmu (engl. marketing control in tourism, njem. Marketingkontrolle im Tourismus), završna faza procesa marketinškog planiranja u turizmu, i na taj način odgovarajuća kontrola njegova ostvarenja, čija je najvažnija svrha utvrditi u kojoj se mjeri ostvaruju očekivanja izražena u tijeku marketinškog planiranja, odnosno upozoriti na odstupanja od predviđenog razvoja akcija i osigurati temelj za ko-rektivne mjere. Marketinška kontrola u turizmu obuhvaća: kontrolu izvršenja marketinškog plana, kontrolu financijskog rezultata, i kontrolu uspješnosti marketinških aktivnosti. Kontrola izvršenja marketinškog plana odnosi se najčešće na godišnje planove i usredotočena je na analizu prodaje, na analizu udjela u tržištu i analizu
manat troškova. Analiza udjela u tržištu posebno je važna jer upozorava na rezultate poduzeća ne samo u apsolutnom nego i u relativnom izrazu (u odnosu na konkurenciju). Kontrolom financijskog rezultata treba procijeniti ne troši li poduzeće prekomjerno za ostvarivanje svojih ciljeva prodaje. S tim u vezi nužno je pomno pratiti ključni odnos troškova marketinga i razine prodaje. Kontrolom uspješnosti marketinških aktivnosti utvrđuju se učinci pojedinih marketinških funkcija i elemenata. Pritom se naravno mora voditi računa o tome da se pojedinačni re-
200
marka
zultati vrlo teško mogu izolirati na taj način da ih možemo strogo vezati za pojedini marketinški element ili funkciju. Međutim, stvarno se može provesti provjera terminskog vremenskog izvršenja aktivnosti predviđenih makre-tinškim planom. U središtu ove kontrole nalazi se djelotvornost politike proizvoda, odnosno ponude turističkog poduzeća, zatim kvalitete prodajne funkcije i konačno kontrola promotivnih aktivnosti. marketinška politika (engl. marketing poli-cy, njem. Marketingpolitik),
marka planska aktivnost kojom se preciziraju načela, stavovi i kriteriji usmjeravanja odluka i akcija. Marketinška politika je kontinuirana planska odluka koja se primjenjuje na situacije koje se ponavljaju. Ona je također unaprijed zauzeti stav o pitanjima za koja će trebati donijeti odluke. Precizno definirana marketinška politika pretpostavka je za racionalnu djelatnost marketinškog sektora. Zato je potrebno da bude jasno definirana kako bi je mogli nesamo razumijeti već i prihvatiti i provoditi svi koji rade u
201
marketing marketingu. Neophodno je da bude tako definirana da stimulira kolektivnu, grupnu i pojedinačnu inicijativu za poboljšavanje efikasnosti marketinške aktivnosti poduzeća. Pri formuliranju marketinške politike treba staviti u međusobni odnos tri grupe relevantnih činilaca od Čije analize zavisi racionalnost politike. Prije svega konkretne mogućnosti kojima poduzeće raspolaže, zatim ciljeve koje poduzeće namjerava ostvariti formuliranom politikom i konačno instrumente
204 marketinška zbivanja marketinška politika
marketinškog miksa koji stoje na raspolaganju poduzeću da pri darim mogućnostima realizira postavljene ciljeve. Marketinška politika daje neophodan okvir za oblikovanje marketinškog plana. Također kao jedna od funkcionalnih politika poduzeća, marketinška politika mora biti sastavni dio jedinstvene opće politike poduzeća. marketinška strategija (engl. marketing strategy, njem. Marketingstrategie), način ostvarivanja ciljeva marketinške aktivnosti poduzeća, odnosno odabrani strategijski pravac akcije. Marketinška strategija znači osnovnu ideju vodilju svakog marketinškog planiranja. Može se zapravo reći da je marketinški plan detaljan program i operacionalizacija marketinške strategije. Cjelokupni proces stvaranja strategije može se podijeliti u tri faze: prikupljanje informacija, analiza i definiranje ciljeva i politike, te donošenje odluke, odnosno realizacija. Prikupljanje informacija prva je faza i zapravo je kontinuiran proces. Nosioci definiranja strategije nastojat će ustanoviti što veći broj relevantnih podataka o gospodarskim, društvenim i političkim trendovima, kao i o tehnološkom razvoju koji utječe na određeno poduzeće. Drugim riječima, treba ustanoviti maksimalnu količinu informacija o okruženju koje djeluje na aktivnost poduzeća. Pozorna analiza informacija (internih i eksternih) nužna je da bi se odredili alternativni pravci akcije. Svaka alternativa mora se analizirati u svijetu mogućnosti ali i rizika što su vezani za nju. Na osnovi većeg broja alternativa rukovodioci donose odluku.
Posljednja faza u navedenom procesu jest realizacija strategije. U fazi realizacije treba paziti na pet činilaca koji određuju uspješno ostvarivanje strategije. To su: planiranje, organizacija, informacijski sustav, nagrađivanje i stimulacija te rukovođenje. Proces operacionalizacije marketinške strategije najčešće se strukturira u dvije faze: izbor ciljne tržišne grupe i definiranje marketinškog miksa. marketinška taktika (engl. marketing tac-tics, njem. Marketingtaktik), način provođenja određenih akcija i korištenja sredstava u provođenju marketinške strategije poduzeća. Za razliku od marketinške strategije, koja zahtijeva složeno marketinško planiranje marketinških aktivnosti kao sustava, taktika je orijentirana na pojedinačne odluke koje se odnose na elemente marketinga kao sustava. Jednom formulirana strategijska kombinacija instrumenata marketinškog miksa radi realizacije novog proizvoda ili osvajanja novog tržišta mora se često modificirati marketinškom taktikom zbog promjena u uvjetima privređivanja i u tržišnoj situaciji. Marketinška taktika omogućava da se marketinška strategija provodi djelotvorno. marketinška zbivanja u turizmu (engl. tourism event marketing njem. Market-inggeschehen im Tourismus), služe za povećanje poznatosti i atraktivnosti turističke destinacije kao i za formiranje poželjnog imidža destinacije. Radi se o zbivanjima koja se događaju jednom ih pak rijetko izvan redovitog programa institucije koja ih organizira. Jednako
marketinška zbivanja
kao i turistička atrakcija takva zbivanja nude priliku za razonodu, društveno i kulturno iskustvo izvan uobičajene palete mogućnosti ili izvan svakodnevnog iskustva. Sva zbivanja, u koja spadaju i festivali, mogu se svrstati u sljedeće tematske kategorije: vizualna umjetnost, glazba, ples, kazalište, opća kultura, folklor, karneval, sport, natjecanja, proslave godišnjica, pokretanje tradicija. Posebno značenje u ovom sklopu dobivaju zbivanja koja privlače izuzetno velik broj posjetitelja, tzv. megazbivanja (međunarodne izložbe, olimpijske igre i si.). Neovisno o tome koliko su zbivanja poznata u javnosti, da bi se ostvario maksimalan posjet, ona zahtijevaju dobro tempirane i koncentrirane marketinške a posebno promidžbene napore. Izrada cjelovitog i konzistentnog plana promidžbe zbivanja (i festivala) počinje procesom istraživanja kojim će se identificirati najpogodnije tržište i tržišni segment prema kojima će se usmjeriti promidžbeni napor. Na toj osnovi utvrđuju se ciljevi promidžbenih aktivnosti i veličina proračuna. U promidžbi turističkih zbivanja posebno značenje ima oglašavanje preko tiskovnih materijala (letci, brošure). Za promidžbu turističkih zbivanja mogu se koristiti i ostali mediji: novine, časopisi, žurnali, bilteni, posteri (uključujući i informacijske panoe), radio i televizija. U suvremenim uvjetima dobivaju na značenju neki novi mediji kao što je video, a u zadnjim godinama sve veću ulogu ima direktni marketing. Pored turističkog oglašavanja u
205
marketinške funkcije
sklopu ukupnih promidžbenih napora važno mjesto ima aktivnost odnosa s javnošću. Cjelokupna aktivnost odnosa s javnošću u ovom kontekstu obuhvaća i osiguranje vijesti i informacija o programima zbivanja, osobne nastupe i izjave za tiskovno lansiranje, lobiranje, upravljanje pritužbama, ublažavanje negativnih reakcija i si. Konačno treba imati u vidu i mogućnosti korištenja osobnog komuniciranja u promidžbi turističkih zbivanja. U prvom redu radi se o osiguranju usluge vodiča, pripovjedača i zabavljača, tj. osoba koje svojom kompletnošću i sposobnošću za animacijom posebno utječu na stvaranje punog zadovoljstva posjetitelja turističkog zbivanja. marketinške funkcije (engl. marketing functions, njem. Marketingfunktion), pojam koji obuhvaća osnovne funkcije, područja i aktivnosti marketinga, a to su planiranje i razvoj proizvoda, prodaja i distribucija, promidžba i istraživanje tržišta. Planiranje i razvoj proizvoda kao marketinška funkcija usredotočena je na najznačajniji element marketinga, na proizvod. U tom kontekstu ova funkcija u znaku je nekoliko temeljnih odluka: razvoj i lansiranje novih proizvoda, modifikacija i aktualiziranje postojećih proizvoda u proizvodnom asortimanu i eliminiranje zastarjelih proizvoda iz postojeće proizvodne linije (asortimana). U sklopu tih aktivnosti treba polaziti od šire
204 marketinška zbivanja marketinška politika definicije proizvoda pa pored fizičkih (opipljivih) atributa treba uključiti i atribute kao što su cijena, marka proizvoda, ambalaža, postprodajne usluge (garancija, servis), što sve obuhvaća tzv. koncepcija totalnog proizvoda (total product). Prodaja i distribucija funkcija je marketinga usmjerena na realizaciju i prodaju proizvoda i usluga na tržištu. Za prodaju je sa stajališta marketinga bitna potreba da ona bude integrirana i koordinirana u sustav odluka koje se odnose i na ostala područja marketinga kao što su promidžba i planiranje proizvoda. Ova funkcija također je usmjerena na izbor kanala distribucije imajući mogućnosti odlučivanja između direktnih (neposrednih) kanala prodaje, dakle ostvarenjem direktnog odnosa s krajnim potrošačima, i indirektnih (posrednih) kanala distribucije, gdje se odnos s potrošačima ostvaruje posredstvom posrednika (trgovina, agencija i dr.). Promidžba kao marketinška funkcija je usmjerena na to da poduzima sustav mjera i aktivnosti kojima se tržište želi upoznati s odgovarajućim dobrima i uslugama tako da se stvore potrošačke preferencije u odnosu na vlastite proizvode. To se ostvaruje preko četiri vida promidžbenih aktivnosti: gospodarskog oglašavanja, osobne prodaje, unapređivanja prodaje i odnosa s javnošću (public relations). Istraživanje tržišta marketinška je funkcija kojom se osiguravaju potrebne informacije za donošenje poslovnih odluka u sferi ostalih marketinških funkcija. To je sustavni rad koji se temelji na znanstvenim metodama prikupljanja, registriranja i analize svih činjenica koje se odnose na probleme ponude i
potražnje dobara i usluga na relaciji proizvođač -potrošač. marketinški informacijski sustav - MIS (engl, marketing 'Information System, njem. Marketing Informationssystem), sustav trajnog prikupljanja, pohranjivanja, obrade i prezentacije tržišno relevantnih informacija. MIS treba rukovodstvu za provođenje procesa poslova-nog odlučivanja osigurati potrebne informacije u potrebno vrijeme, na odgovarajućem mjestu i u odgovarajućem obliku. Prema tome proces donošenja poslovnih odluka u marketingu sa stajališta tokova infomacija ima sljedeće faze; informacijski input (zavisan od ciljeva odlučivanja), transformaciju (prerada informacija i stvaranje veze između informacijskog inputa i informacijskog outputa), i informacijski output (novo stanje i izmjenjeni odnosi na temelju informacijskog outputa u transformaciji). Potrebne informacije dobivaju se u obliku internih izvještaja poduzeća, aktivnosti marketinškog obavještavanja, istraživanjem marketinga i analizom informacija. Jedinstveni i najznačajniji elementi MIS-a u turističkom poduzeću jesu podaci o gostima. Ove informacije bitne su za unapređivanje usluga, kreiranje djelotvorne promocije, stvaranje novih proizvoda, unapređivanje postojećih kao i za izradu marketinških planova. U programiranju obuhvata MIS-a potrebno je odrediti optimum relevantnih informacija tako da služe za donošenje ključnih marketinških odluka. U tom pogledu važno je da rukovoditelji marketinga izraze svoje stajalište i potrebe za informacijama. U okviru turizma dolaze do izražaja MIS-i u okviru hotelijerstva (tzv. hotelski in-
marketinška zbivanja formacijski sustav HIS) i u okviru poduzeća turističkog posredovanja. marketinški miks (engl. marketing mix, njem. Marketingmix), odgovarajuća kombinacija instrumenata kojima poduzeće može utjecati na ostvarenje svojih ciljeva marketinške aktivnosti. U formuliranju svoje politike, programa, planova i strategije poduzeće koristi različite instrumente koji pojedinačno ili u kombinaciji s drugima treba da mu omoguće ostvarenje ciljeva. Miks (kombinacija) je rezultat planskog pristupa formuliranja marketinške strategije i rezultat je nastojanja poduzeća da zadovolji potrebe kupaca. Praksa je pokazala da kombinacija instrumenata (elemenata) marketinškog miksa: proizvod, cijena, kanali prodaje i promidžba daje bolje rezultate nego samo oslanjanje na jedan instrument, posebno u dugoročnoj strategiji. Pretpostavka je stvaranja optimalne kombinacije instrumenata marketinškog miksa poznavanje troškova i učinaka korištenja pojedinih instrumenata. marketinški program (plan) (engl. marketing programme, njem. Marketingprog-ramm), rezultat procesa marketinškog planiranja, dakle u pisanoj formi prezentacija i specifikacija marketinških ciljeva, odluka i mjera (strateških i taktičkih) da bi se ti ciljevi ostvariÜ. Prema tome marketinški program je formalno prezentacija marketinške strategije za iduće razdoblje. Međutim, treba voditi računa o tome da marketinški program bude dovoljno fleksibilan i da se može prilagoditi iznenadnim i neočekivanim događanjima. Marketinški program sadrži i marketinški proračun kojim se
205
marketinške funkcije specificiraju u cjelini ali i u strukturi financijska sredstva da bi se realizirale pojedinačne odluke iz programa. Program također iznosi vremenski süjed i trajanje pojedinih marketinških akcija. Isto tako on precizira odgovornost nositelja pojedinih marketinških akcija. Osim toga, marketinški program mora biti strukturiran tako da omogući kontrolu pojedinih faza i marketinških rezultata u cjelini. Kako se marketinškim programom obuhvaća velik broj faza, odnosno aktivnosti koje treba uskladiti, vrlo pogodna metoda terminiranja marketinškog program je tehnika mrežnog planiranja. marketinški sustavi (engl. marketing systems, njem. Marketingsystem), sustavi poslovnih aktivnosti u mikio i makro razmjerima, orijentirani djelotvornom zadovoljavanju individualnih i društvenih potreba uz efikasno iskorištavanje resursa. Mikrosustav marketinga određen je skup inputa i aktivnosti koje trebaju osigurati djelotvorno zadovoljenje potražnje za proizvodima ili uslugama pojedinačnog gospodarskog ili negospo-darskog subjekta uz optimalno korištenje raspoloživih resursa. Inpuli mikro-sustava marketinga jesu instrumenti marketinga (proizvod, cijena, distribucija i promidžba). Procesi sustava su određene marketinške aktivnosti (funkcije) - prodaja, istraživanje tržišta, promidžba, planiranje marketinga. Output mikrosustava je zadovoljavanje potreba potrošača (kupca) i djelotvornost korištenja uloženog rada i sredstava u marketinškom sustavu. Mikrosustav marketinga
204 marketinška zbivanja marketinška politika sastavni je dio poslovnog sustava gospodarskog subjekta i kao dio ukupnog poslovnog sustava povezan je i utječe na ostale podsustave (proizvodne, financijske, planske, informacijske i si.). Na sve elemente mikrosustava marketinga utječe poslovno okruženje u kome gospodarski subjekt realizira svoju poslovnu aktivnost. Makrosustav marketinga je sustav aktivnosti pojedinih institucija koje se uključuju u sustav i koji trebaju svojim mikrosustavima marketinga osigurati efikasno zadovoljavanje individualnih i društvenih potreba. Inputi makrosustava marketinga su proizvodne, uslužne i re-gulativne
institucije. Output makrosustava je zadovoljenje individualnih i društvenih potreba preko potrošnje (korištenja) proizvoda i usluga.
marketinško planiranje (engl. marketing planning, njem. Marketingpianung), služi za formuliranje marketinške strategije, odnosno u svakom marketinškom planu marketinška je strategija zadržana kao osnovna ideja. Značenje, odnosno korist od marketinškog planiranja očituje se u činjenici da planiranje potiče sustavno razmišljanje o budućnosti, vodi boljoj koordinaciji napora poduzeća, daje osnovu za definiranje
marketinška zbivanja kriterija kontrole marketinškog poslovanja, utječe na pronalaženje najdjelotvornijih smjerova razvoja, stvara uvjete za adek-vatnije suprotstavljanje iznenadnom razvoju događaja. Postoji niz kategoriziranja planiranja u marketingu. Sa stajališta vremenske komponente, odnosno vremenskog horizonta na koji se odnosi plan, postoji dugoročno, srednjoročno i kratkoročno planiranje. Također postoji povezanost između osnovnih oblika marketinške organizacije i tipova marketinških planova. U funkcionalno organiziranom poduzeću izrađuju se planovi za svaku funkciju, u proizvodno
205
marketinške funkcije orijentiranoj za svaku grupu proizvoda. Posebno značenje ima marketinško planiranje vezano za neki izuzetan događaj, najčešće lansiranje novog proizvoda, ulaženje na novo tržište, integracija s drugim poduzećem i si. Marketinško planiranje kao kompletan proces ostvaruje se kroz sljedeće faze; dijagnozu (analiza postojeće situacije), prognozu (ocjena budućeg razvitka na tržištu i okruženju), određivanje ciljeva, definiranje marketinške strategije i taktike, realizaciju marketinškog plana, marketinšku kontrolu.
masovne pojave masovne pojave (engl. mass notions, njem. Massenerscheinungen), sve pojave koje uključuju velik broj sudionika turističke ponude i potražnje. Na strani turističke ponude vidljive su u velikim gospodarskim subjektima (koncernima), kao Što su npr. međunarodni hotelski lanci ili međunarodne zrakoplovne kompanije ili međunarodni turoperatori. masovni turizam (engl. mass tourism, njem. Massentourismus), oblik turizma u kojem je zastupljen velik broj turista koji putuju organizirano, najčešće u tzv. paket-putovanjima ili aranžmanima u organizaciji turoperatora i putničke (turističke) agencije. Nastaje i traje u vremenu poslije završetka Drugog svjetskog rata. U općoj gospodarskoj ekspanziji oslobođenih ljudi i država, turizam se intenzivno razvija u stalnom godišnjem ritmu povećanja obujma i sadržaja prometa. Zahvaljujući naglom razvoju društvenih i tehničkih preduvjeta, turistička putovanja obuhvaćaju široka područja i golemi broj sudionika. Mase potrošača u domaćem i inozemnom turizmu zadovoljavaju svoje kompleksne turističke potrebe u suvremeno organiziranom radnom procesu visokih tekućih standarda i velikih serija ostvarenja. Uspostavljaju se svojevrsni prometni mostovi od najvećih izvora potražnje prema najvećim turističkim odredištima, u područjima masovnog posjeta turista. Masovni je turizam potaknuo gospodarski razvitak u mnogim slabije razvijenim sredinama koje
208
materijalni preduvjeti osim prirodnih ljepota i nisu imale drugih razvojnih mogućnosti, te je umnogome podigao standard nudeći domicilnom stanovništvu katkada i jedinu mogućnost za zapošljavanje. Karakteristika masovnog turizma je ne samo velika masa svih slojeva stanovništva nego i vremenska koncentracija turističkog prometa na razdoblje godišnjih odmora, posebno ljeti. Razvojem planinskih turističkih destinacija, sve više postaje popularan i odmor zimi, s naglaskom na skijanje kao motivirajuću aktivnost turista. Za prihvat takvih velikih masa turista izgrađena je golema infrastruktura i prihvatni kapaciteti, koji su u mnogim područjima takvih razvojnih tendencija stvorili brojna zagađenja u prostoru, masovnost potražnje (engl, mass demand, scale ofdemand, njem. Massennachfrage), brojnost, mnogobrojnost, skupnost potražnje. Naročito poslije Drugog svjetskog rata, svjetski se turizam povećao do tada neslućenih razmjera. Masovnost potražnje ne označava samo veličinu potražnje nego i njezine druge osobine, kao dob, ekonomski status, način provođenja odmora itd., što je rezultiralo pojavom i pojmom masovnog turizma. Mnoge od posljedica masovnog turizma u receptivnim turističkim prostorima stvorile su ukupno gledajući negativnu sliku, s mnoštvom reperkusija po receptivni turistički prostor, ali i po sudionike takvog oblika turizma. master key -» generalni ključ. matematički i ekonometrijski modeli predviđanja turističke potražnje
materijalni preduvjeti (njem. mathematische und ökonometrische Prognosemođelie der touristischen Nachfrage), metode i tehnike u kojima se koriste matematički i ekonometrijski metodološki postupci u predviđanjima. Dijele se na: 1. multivarijabilne regresijske modele i 2. gravitacijske modele. materijalni preduvjeti razvoja turizma (engl, material prerequisites of tourism development, njem. materielle Voraussetzungen der Tourismusentwicklung), objekti i uređaji koji su rezultat dosadašnjeg razvoja turizma u nekoj prostornoj jedinici. Materijalne elemente čine: 1. objekt! i sadržaji koji prvenstveno služe turistima (smještaj, ugostiteljstvo, trgovina, rekreativni i sportski objekti, objekti kulture i zabave i si.); 2. objekti koji istovremeno služe turistima i domicilnom stanovništvu i predstavljaju standard opremljenosti naselja i turističkih prostora (trgovina, ugostiteljstvo, obrt, servisi, objekti kulture, zdravstva, zabave i sl.)i 3. prometna infrastruktura (prometnice, prometni kapaciteti, prometni terminali, parkirališta, PTT terminali i si.); 4. komunalnotehnička infrastruktura (vodovodna, kanalizacij-ska, pročistači otpadne vode, rješenje otpada i smeća, električna, plinska, PTT mreža i njihovi kapaciteti); 5. velika infrastruktura (magistralni vodovi vode, struje, plina, PTT i njihovi kapaciteti). Analiza stanja materijalnih elemenata treba ukazati na stanje, prilagođenost i iskoriŠtenost, te pogodnost za budući razvoj destinacije.
209
mediji oglašavanja
turističkog
MCO (akr. od engl, miscellaneous charges order) -*■ nalog za različita plaćanja. MCT (akr. od engl, minimum connecting time), minimalno zahtijevano vrijeme u nekoj zračnoj luci između slijetanja jednog zrakoplova i polijetanja drugog zrakoplova ili nastavka leta. Zahtijevano vrijeme razlikuje se od zračne luke do zračne luke, a ovisi i o vrsti leta (npr. za domaće letove to vrijeme obično iznosi 20-30 minuta, za kontinentalne letove 4560 minuta, a za interkontinentalne od 60 minuta naviše). meandar (engl, meander, njem. Mäander), vijugavi dio riječnog toka. Naziv je dan po krivudavom toku rijeke Mendereh, maloazijskom pritoku Egejskog mora. medicinski programiran aktivni odmor (MPAO) (engl, medicalprogrammed ac-tive rest, njem. medizinisch gesteuerte(r) Aktivurlaub), programirana tjelesna aktivnost namijenjena odraslim i starijim osobama s ciljem podizanja općih psihofizičkih sposobnosti organizma. MPAO se temelji na aktualnom zdravstvenom i funkcionalnom statusu čovjeka te primjeni odgovarajućih kinezio-loških stimulansa u cilju podizanja zdravstvenih i funkcionalnih sposobnosti. MPAO se provodi u okviru najmanje desetodnevnog boravka i u tom su sklopu ove sportskorekreacijske aktivnosti: tri sata aktivnosti srednjeg i jačeg srednjeg intenziteta (uz voditelja), poslijepodnevne aktivnosti niskog inte-ziteta (u trajanju od dva sata),
jedan cjelodnevni izlet, fizioprofilaksa, sauna, solarij, masaža, stručno predavanje o utjecaju vježbanja na zdravlje i si. Sudionici se svrstavaju u homogene skupine 12-15 osoba, vodi ih voditelj koji brine o sudionicima, ispravnosti vježbanja te kontroli opterećenja. Mjerenja na kraju tretmana i anketa, osim pozitivnih utjecaja na bitne pokazatelje zdravlja, imaju utjecaj i na stupanj emocionalnosti i zadovoljstva koje izražavaju sudionici programa. Najčešći korisnici ovih programa su djelatnici različitih profesija te posebice osobe kod kojih je došlo do kroničnog umora i starije osobe. Budući da se MPAO provodi izvan domicila, vrlo je značajna njegova uloga u turizmu. medicinski turizam (engl, tourism, Gesundheitstourismus) -* stveni turizam.
health njem. zdrav-
mediji turističkog oglašavanja (engl, tou-rist advertising media, njem. Medien der touristischen Werbung), prijenosnici (kanali, posrednici) kojima se prenose og-lašivačke poruke potencijalnim potrošačima turistima. Najvažniji prijenosnici u turističkom oglašavanju jesu masovni komunikatori (mas-mediji), radio, televizija, film, video, novine, turistički sajmovi, izložbe, festivali, različite prigodne manifestacije. Pored njih, treba spomenuti i plakat, pošte, kinematografe, škole, izloge, promotiv-no-prodajne punktove, javna prometna sredstva, sportske dvorane i igrališta, bazene. Najznačajniji interaktivni mediji trenutno su: CD-ROM, virtualna realnost, Internet, besplatni telefonski pozivi. Na izbor medija utječu uglavnom ova četiri važna elementa: 1. osobitosti tržišta, 2. priroda oglašivačke poruke, 3. snaga medija, 4. troškovi. Unutar pojedinih medija (posrednika), npr. novina,
postoje i konkretni prijenosnici tzv. vehiku-li (npr. Vjesnik, Večernji list i dr.). Može se zapravo reći daje svako okruženje na koje se poruka može otisnuti, izraziti, objaviti, potencijalni medij turističkog oglašavanja. Svaki medij i svaki prijenosnik (vehikul) ima svoje jedinstvene karakteristike i svojstva. Oglašivači nastoje izabrati one medije i vehikule čije su karakteristike u najvećoj mjeri u skladu s proizvodom, odnosno uslugom koja se promovira, u svrhu dosezanja izabranog ciljnog tržišta, odnosno prenošenja izabrane poruke. Analizirajući pojedine medije, treba imati u vidu da njihova vrijednost u pogledu njihovih prednosti nije apsolutna. Naime, bilo bi pogrešno zaključiti da je jedan medij superioran u odnosu na drugi jer vrijednost i značenje medija treba zapravo ocjenjivati u funkciji okolnosti koje nameće određeni proizvod (usluga) u određenom trenutku, postavljenih ciljeva turističkog oglašavanja, izabranog ciljnog tržišta, raspoloživa oglaŠavačkog proračuna, konkurentskih odnosa i dr. Najbolji medij ili najbolja kombinacija medija nije determinirana prednostima i ograničenjima pojedinih medija nego specifičnim položajem oglašivača. medijski miks (engl. mixed media, njem. Mediakombination), optimalan izbor pojedinog ili grupe prijenosnika (kanala, posrednika) koji se koriste u promotivnoj kampanji sa svrhom prenošenja poruke ciljnim grupama potrošača. Izbor spleta prijenosnika ovisi o promo-cijskim ciljevima, ciljnoj grupi, obilježju proizvoda i njegovu životnom ciklusu, općoj situaciji na tržištu, spletu promocijsltih aktivnosti, sezoni, visini financijskih sredstava, broju i raspoloživosti glasila i načinu
primitka poruke. Za dobivanje optimalnih rješenja za izbor medija danas se, uz standardne metode istraživanja, koriste matematička programiranja, linearni i nelinearni dinamični modeli uz upotrebu računala. mediteransko turističko područje (engl.
Mediterranean tourism area), obuhvaća prostor Sredozemnog mora, otoka i priobalja zemalja Europe, Afrike i Azije koje okružuju Sredozemno more. Pri tome zemlje europskog Mediterana imaju najveće turističko značenje (turistički posjet i prihode od turizma), dok od zemalja afričkog Mediterana veće značenje imaju samo Tunis i Egipat. Mediteransko područje značajno je i po drugim gospodarskim djelatnostima. Osim starih luka i gradova, u novije su se vrijeme formirala na tim obalama i neka veoma značajna industrijska središta - Marseille, Genova, Trst, Augusta, Rijeka, Sidra, Barcelona, Cartagena, Aleksandrija, Solun, Pirej) - posebice kompleksi crne metalurgije, petrokemije, terminali i rafinerije. Sredozemnim morem odvija se vrlo snažna razmjena dobara, posebice nakon ponovnog otvaranja Sueskog kanala. Posebno značenje i ulogu taj prostor dobiva suvremenim razvojem turizma, pa je to danas najvažnije receptivno turističko područje svijeta (oko 35% ukupnog svjetskog međunarodnog turizma). Na zemlji postoje i druga područja gdje su vode tropskih mora i toplije od vode Sredozemnog mora, ali nigdje ne postoji geografskoturistička cjelina s tolikom koncentracijom prirodnih i kulturnopo-vijesnih turističkih resursa kao u zemljama europskog Mediterana. Komparativna prednost mediteranskog turističkog područja proizlazi iz činjenice što su u neposrednom zaleđu tih zemalja naj-
razvijenije zemlje svijeta, odnosno glavne emitivne zemlje svjetskog turizma. međukompanijski sporazumi o isplaćivanju kompenzacije za ustupanje određenifi prava letenja
(engl. inter-airline royalty agreement, njem. Royalty Abkommen), način na koji kompanije mogu kompenzirati prihod koji su izgubile jer druge kompanije koriste neke zračne slobode na koje nemaju pravo. Kompenzacija se isplaćuje za pravo korištenja 5. zračne slobode, 6. zračne slobode, 3. i 4. zračne slobode i može biti izražena u postotku od ostvarenog prihoda, fiksnom iznosu po putniku, Fiksnom godišnjem iznosu i garantiranom broju "interline putnika" na oštećenoj zrakoplovnoj kompaniji. Isplata kompenzacije za pravo korištenja 5. i 6. slobode fenomen je koji je poznat godinama, dok je problem isplate kompenzacije za pravo korištenja 3. i 4. zračne slobode novijeg datuma. On se može pojaviti kada jedna od imenovanih kompanija odluči ne letjeti na određenoj liniji nego se suglasi da će prepustiti kompletan promet drugoj kompaniji, a od nje zauzvrat zahtijeva određenu kompenzaciju. međukompanijski sporazumi o podjeli prihoda odnosno troškova (engl. inter-airline pooling agreement, njem. Pool Abkommen), vrsta dvostranih komercijalnih sporazuma čiji je cilj realizacija zaključaka međudržavnih bilateralnih ugovora o zračnom prometu i u krajnjoj fazi poboljšanje financijskog položaja gospodarske grane u cijelosti. Pozitivne strane sporazuma: jamči provođenje zaključaka bilateralnih ugovora i u situacijama u kojima bijedna kompanija mogla doći u slabiju konkurentsku poziciju, i to tako da slabijoj kompaniji osigurava
njen udio u kapacitetu i dohotku; u slučaju kada su obje zrakoplovne kompanije podjednako jake omogućava poboljšavanje iskorištenosti putničke kabine te ne dopušta međusobno tržišno natjecanje medu kompanijama potpisnicama sporazuma dodavanjem frekvencija koje bi mogle stvoriti višak kapaciteta; dovodi do racionalizacije reda letenja i smanjenja troškova tako da putnici uživaju u pogodnostima kvalitetnijeg reda letenja više nego u uvjetima slobodne konkurencije; štiti zrakoplovne kompanije i putnike od opasnosti tzv. prekomjerne konkurencije u oligo-polskoj situaciji; sprečava zloupotrebu cijena. Najveća je negativna strana ovih sporazuma ta da mogu dovesti do situacije da dvije zrakoplovne kompanije kontroliraju tržište, drže visoke cijene i na taj način guše sve moguće inovacije. Sporazumi o podjeli prihoda, odnosno troškova nisu jednostavna podjela 50:50 ili klasično ograničenje u trgovini koje se ne razlikuje od drugih takvih oblika. Oni su jednostavno klasičan model suradnje dviju kompanija. Zakonodavstvo SAD zabranjuje američkim zrakoplovnim kompanijama sklapanje takvih sporazuma, ali su oni bili rašireni u Europi, gdje je do nedavno 75-80% unu-tareuropskog prometa bilo regulirano na taj način, jugoistočnoj Aziji, te u manjoj mjeri i u drugim dijelovima svijeta. Sporazumi mogu pokrivati jednu liniju ili sektor, sve linije na kojima lete imenovane zrakoplovne kompanije između dvije zemlje, prava 3. i 4. zračne slobode, pravo 5. zračne slobode, doduše vrlo rijetko, i to pretežno u dugolinijskom prometu, te putnički i robni promet. Sporazumi u pravilu objedinjuju dvije kompanije, ali ponekad i 3 ili 4 kompanije, posebno
u jugoistočnoj Aziji. Informacija o njihovu potpisivanju je javna, ali su zato uvjeti pod kojima su sklopljeni najstrože čuvana tajna. Sporazumi se sklapaju obično na 3-5 godina. Osnovne vrste sporazuma o podjeli prihoda, odnosno troškova jesu: sporazum o podjeli prihoda i troškova i sporazum o podjeli prihoda. međukompanijski sporazum o priznavanju prijevoznih dokumenata (engl.
in-terline agreement, njem. Interline Abkommen), sporazum između dviju ili više zrakoplovnih kompanija koji regulira pitanje statusa putnika koji u okviru svog plana putovanja na određenom segmentu koriste i letove zrakoplovnih kompanija potpisnica sporazuma. međunarodna promocija (engl. international promotion, njem. internationale Wer-bung), skup planiranih i kontinuiranih aktivnosti koje sačinjavaju proces komuniciranja na stranim tržištima između proizvođača (u turizmu: nositelja ponude) i potencijalnih kupaca, s ciljem stvaranja pozitivnog stava o proizvođaču i proizvodu, koji će imati za posljedicu preferiranje u procesu kupnje. međunarodna turistička potrošnja (engl. international tourism expenditures), izraz koji se za statističke potrebe definira kao sredstva kojima pojedinci/putnici u inozemstvu plaćaju robu i usluge. Drugim riječima, to je onaj dio turističke potrošnje koji se ostvaruje u okviru međunarodnih turističkih putovanja. Ovaj oblik potrošnje ne obuhvaća dio koji se ostvaruje od domaćih posjetitelja. Značenje međunarodne turističke potrošnje proizlazi iz činjenice da je riječ o potrošnji koju u određenoj turističkoj destinaciji ostvaruju inozemni posjetitelji, dakle o deviznoj potrošnji.
Međunarodna ugostiteljska udruga (engl. International Union of Hotel, Restaurant and Cafe Keepers, International HoRe-Ca), udruga hotelijera, restoratera i ka-vanara, osnovana 1949, sa sjedištem u Zûrichu. Članice su nacionalne organizacije hotelijera, restoratera i kavanara, a članovi su i pojedini ugostitelji. Udruga djeluje na promidžbi struke i povećanju kakvoće ugostiteljskih usluga. međunarodni marketing (engl. international marketing, njem. intemationale(s) Marketing), primjena osnovnih principa, koncepata, instrumenata i praktična marketinškog djelovanja u međunarodnim poslovnim aktivnostima obuhvaćajući mnoge aspekte suvremenog menedžmenta. Međunarodni marketing kao kompleksna aktivnost u provođenju svih marketinških funkcija bez obzira na nacionalne granice, podsustav je međunarodnog poslovanja. Međunarodno poslovanje uključuje sva funkcionalna područja koja prate međunarodne tokove robe, usluga, kapitala, znanja, ideja kao Što su međunarodno poslovanje, međunarodni financijski menedžment, međunarodni transfer znanja i know-howa i međunarodni marketing. Međunarodni marketing prelazi strogu definiciju međunarodne trgovine i uključuje u sebi širi spektar aktivnosti poduzeća, budući da u tokovima međunarodnog marketinga nije uvijek uvjet fizički prijelaz robe preko državnih granica kao što je to slučaj u trgovinskim tokovima. Ako pod pojmom međunarodnog marketinga u širem smislu obuhvatimo razne modalitete i dinamiku marketinškog angažiranja u međunarodnom poslovanju polazeći od pristupa poduzeća u im-
plementaciji baznih principa marketinga, onda bismo mogli sa stanovišta orijentacije, fokusa, sredstava koja se koriste i konačnog efekta izdvojiti tri pojavna oblika međunarodnog marketinga: izvozni, multidomicilni i globalni. Izvozna marketinška orijentacija kao poseban oblik primjene međunarodnog marketinga jest proces upravljanja resursima poduzeća radi zadovoljavanja potražnje izvan jednog nacionalnog tržišta posredstvom proizvoda proizvedenih u matičnoj (domaćoj) zemlji, gdje roba ili usluge prelaze nacionalne granice. Multidomicilna (multilokalna), odnosno prema inozemstvu usmjerena marketinška orijentacija podrazumijeva sve marketinške aktivnosti, ali ujedno znači i koordiniranje i jedinstveno provođenje marketinških aktivnosti poduzeća u vezi s raznolikim, inozemnim okruženjima, odnosno prilagodbu svakom pojedinačnom (nacionalnom) inozemnom tržištu. Globalna marketinška orijentacija znači integralno usmjeravanje marketinških aktivnosti poduzeća na sve zemlje, ah ne i na osnovi provođenja marketinških aktivnosti na bazi pojedinačnog pristupa po zemljama nego prema globalnom svjetskom tržištu. Upravo taj koncept utječe na dominantno značenje međunarodnog marketinga u turizmu, gdje je svjetsko tržište žariŠna točka marketinškog sustava u turizmu. Međunarodni turistički savez ( fr. Alliance Internationale de TourismeAIT), turistička udruga sa sjedištem u Ženevi koja okuplja nacionalne turističke organizacije, osnovana 1898, a od 1919. djeluje pod sadašnjim nazivom. Promiče međunarodni turizam, a osobitu pozornost pridaje uvođenju
graničnih olakšica i pružanju usluga u cestovnom prometu. međunarodni turizam (engl. international tourism, njem. internationale^) Touris-mus), promet stranih turista izvan njihove domicilne zemlje; jedan od dva temeljna oblika turističkog prometa. Ako se turističko odredište nalazi na istom kontinentu, naziva se još i intrakonti-nentalni turizam, a ako je turističko odredište na drugom kontinentu, naziva se interkontinentalni turizam. Zbog teškoća u evidentiranju, u međunarodnoj turističkoj statistici koriste se veličine turistički dolasci i turistički odlasci. Takva evidencija, međutim, istu osobu može tijekom putovanja pokazati nekoliko puta u različitim smještajnim objektima ili turističkim lokalitetima, pa se
prikazuje nerealni turistički promet. -*■ turističko noćenje. Međunarodno udruženje hotelijera (engl. International Hotel Association - IHA) -> IHRA. megaevent, velike priredbe i manifestacije' (kulturne, sportske) poput olimpijada, svjetskih nogometnih prvenstava, koncerata za mase na otvorenom kada nastupaju najpoznatiji svjetski izvođači privlače velik broj posjetitelja iz okolice i svijeta i organizatoru donose velike prihode. Pripadaju turističkim atrakcijama i važan su privlačan motiv dolaska. Na toj se osnovici razvija event-turizam, kad se zbog održavanja neke takve manifestacije poveća turistički promet i povećavaju prihodi.
menedžment ljudskih potencijala (engl. human resource management HRM, njem. Personalwirtschaft), planiranje, izbor, razvoj, praćenje karijere i druge aktivnosti (osposobljavanje, edukacija) kadrova u nekoj tvrtki ili organizaciji s ciljem povećanja konkurentske sposobnosti tvrtke u odnosu na konkurenciju. Danas postoje moderne metode u vođenju politike ljudskih potencijala i tom se dijelu menedžmenta posvećuje velika pažnja jer je potpuno jasno da uspjeh tvrtke ovisi o ljudima. Turizam je djelatnost u kojoj su ljudi ključ uspjeha. Radi se ne samo o kadrovima i turističkim djelatnicima već i o lokalnom stanovništvu koje živi od turizma u turističkim regijama. O stupnju njegove identifikacii-je s turizmom ovisi dobrim dijelom i uspješan turistički
razvoj. HRM je cjelovit koncept upravljanja i rukovođenja ljudima nego što su to bili prijašnji koncepti kadrovske politike. meni (engl. menu, njem. Menü, fr. menu), ponuđen izbor skupine jela za određeni obrok utvrđen po određenim gastronomskim pravilima, mora imati najmanje tri odgovarajuća -*• slijeda (tzv. temeljni ili jednostavni meni). Ovisno o broju slijedova razlikujemo više menija: jednostavni, prošireni, bogati i vrlo bogati. Može biti namijenjen različitim gostima, pa razlikujemo: svakodnevni meni, namijenjen svakodnevnom poslovanju i prilagođen Širokom krugu gostiju; turistički meni: nudi turistima zanimljiva jela, obično nacionalne i regionalne specijalitete, po pristupačnim ci-
meni
214 metoda eksperimenta
jenama; dijetalni meni: sastavljen je od jela koja se pripremaju po medicinskin uputama, razlikuju se ovisno o vrsti dijete; makrobiotički meni: nudi gostima makrobiotiČku prehranu koja se temelji na namirnicama isključivo biljnog podrijetla, raznim začinima i malim količinama mesa, a karakterizira je poseban način pripreme; svečani meni: sastoji se od većeg broja slijedova s biranim i neuobičajenim jelima, često i jelima nacionalne kuhinje. Ovaj meni u sredini obroka predviđa stanku u posluživanju radi zdravice ili govora; specijalni meni: prvenstveno je namijenjen osobama koje zbog zdravstvenih ili tradicionalnih vjerskih razloga ne jedu određene namirnice. Koristi se povremeno; meni po izboru: nudi gostima već sastavljene menije ili skupine gotovih jela da sami sastave meni. Pojavljuje se u dvije varijante: a) gostima se nudi nekoliko menija između kojih on odabire onaj koji mu najbolje odgovara. Ova varijanta česta je u objektima niže kategorije; b) gostima se nudi popis jela koja su svrstana u skupine i odgovaraju slijedovima u meniju, a gost po vlastitom izboru kreira svoj meni. Ova varijanta česta je u objektima više kategorije. meni-karta (engl, menu, njem. Menükarte) popis jela - karta s ispisanim jelima koja se nude gostima u obliku menija (već sastavljen obrok); stavlja se na stol kao dodatak jelovniku. Koristi se i pri organiziranju banketa. meteorologija (engl, meteorology, njem. Meteorologie, Wetterkunde), znanost o svojstvima atmosfere, odnosno znanost koja mjeri fizička stanja atmosfere, predviđa
vremenske prilike i utvrđuje uzroke tih promjena. merikal (MZM), novčana jedinica Mozambika, dijeli se na 100 sentava. metoda eksperimenta (engl, experimental method, njem. experimentelle Methode), istraživački postupak pri kojem se namjerno, organizirano i pod kontroliranim uvjetima izaziva pojava koja je predmet istraživanja tržišta. Mijenjanjem uvjeta koji djeluju na promatranu pojavu i praćenjem korespondentnih promjena u njoj moguće je vršiti kauzalnu (uzročnu) analizu zaključivanjem ili dokazivanjem. Obilježja ili uvjeti istraživačkog postupka koji se namjerno i kontrolirano usmjeravaju zovu se nezavisnom varijablom, a pojava koja je pod utjecajem tih uvjeta naziva se zavisna varijabla. Irelevantna varijabla jesu oni uvjeti ili obilježja eksperimentalne situacije za koje se pretpostavlja da ne djeluju na nezavisnu varijablu. Složeniji oblici eksperimentalnog plana mogu uključiti više istovremeno mijenjanih nezavisnih varijabli (faktorski plan). Polazeći od tih načelno opisanih osobina eksperimenta, moguće je zavisno od osobine konkretnog područja ili problema razviti neograničen broj eksperimentalnih metoda ili postupaka. S obzirom na mjesto odvijanja eksperimenta razlikujemo laboratorijski i terenski eksperiment. U okviru istraživanja turističkog tržišta moguće je laboratorijskim testom ispitati npr. koji turistički proizvod i u kojim kombinacijama pojedinačnih
metode istraživanja
elemenata u najvećoj mjeri zadovoljava potrebe ciljnog tržišta. Isto tako moguće je utvrditi koji raspon cijena određenog turističkog proizvoda turisti doživljavaju kao prihvatljiv i realan. Pomoću eksperimenta moguće je također istražiti učinke promidžbenih akcija, odnosno izabranih promidžbenih poruka. Terenski eksperiment ili test tržišta pruža mogućnost da se na jednom prostorno definiranom tržištu (mjesto, grad i si.) predstavi novi proizvod s popratnom promotivnom potporom i pritom prate učinci. Pod terenskim eksperimentom smatra se i postupak tzv. test-prodaje i degustacije. metode istraživanja turističkog tržišta (engl, tourism markei research methods, njem. Forschungsmethode des touristischen Marktes), široki skup postupaka i instrumenata za ostvarenje poželjne transparentnosti tržišta. U sklopu ukupne funkcije i aktivnosti istraživanja tržišta u turizmu postoji mogućnost podjele ove aktivnosti prema nekoliko osnovnih kriterija. S obzirom na ciljeve istraživanja možemo govoriti o kvantitativnim i kvalitativnim istraživanjima. Kvantitativna istraživanja usmjerena su na pribavljanje informacija iskazanih u brojčanim pokazateljima koji najčešće izražavaju volumen, učestalost i strukturu neke pojave. Kod kvalitativnih istraživanja u prvom su planu osnovni aspekti potrošačkog ponašanja, kao što su stavovi, mišljenja, motivi, preferencije. S obzirom na to govori se o psihološkim istraživanjima, jerje primijenjena metodologija temeljena
215
metode planiranja
na sociološkim i psihološkim postavkama. U tom se smislu analiziraju kategorije kao što su imidž, stavovi o promotivnim akcijama, motivacija i si. Međutim, u marketingu se najčešće istraživanja strukturiraju u primarna i sekundarna. Primarno istraživanje (field research ili istraživanje na terenu) u turizmu zapravo je primijenjeno empirijsko sociološko istraživanje - temeljeno na tri osnovne metode: ispitivanje, promatranje i eksperiment. Primarno istraživanje obuhvaća istraživanja kod kojih su dobivene informacije isključivo u funkciji istraživačkog zadatka, odnosno dobivaju se originalnim prikupljanjem podataka. Ta istraživanja mogu biti obavljena uz zajednički napor više poduzeća (asocijacije, udruge) ih na ekskluzivnoj osnovi za potrebe isključivo jednog poduzeća. Zajednička istraživanja mogu se provoditi na razini zemlje (makrorazina) ili na razini nekog područja ili turističkog mjesta (mezzo razina). Sekundarno istraživanje (desk research ili istraživanje za stolom) počiva na korištenju već postojećih statističkih podataka i podloga koje izvorno služe za druge svrhe, ali ti podaci imaju re-levantnost i u okviru konkretnog zadatka istraživanja tržišta. Pritom se mogu razlikovati interni izvori (u samom poduzeću) i eksterni izvori (banke podataka, službena statistika i dr). metode i tehnike planiranja i programiranja ponude u turizmu
(engl. methods and techniques of planning and programming a tourist offer, njem. Methoden und
meni
214 metoda eksperimenta
Techniken der Angebotsplanung und Programmierung im Tourismus), nisu jedinstvene, i za svaki određeni slučaj (smještaj, ugostiteljstvo, trgovinu, turističku infrastrukturu, komunalnu infrastrukturu itd.) primjenjuju se odgovarajuće metode i tehnike primjerene problemu. Jedinstvene su samo polazne osnove i načelne postavke: svi objekti ponude planiraju i programiraju se na prognoziranim veličinama i strukturama pojedinih segmenata potražnje, pri čemu treba uzimati u obzir rezultate analize preduvjeta razvoja (položaja, resursa, dostignutog stupnja razvijenosti, prometne povezanosti itd.) i planirane kvalitativne ciljeve razvoja. Neposredna podloga za kvantifikaciju ponude i svih materijalnih elemenata u destina-ciji jest prosječna vrsna dnevna frekvencija segmenata potražnje, odnosno prosječan dnevni broj istovremenih korisnika odgovarajućih usluga, te odgovarajući parametri i normativi jedinica ponude ui površine po jednom korisniku. Kvalitativne strukture ponude moraju biti usklađene sa strukturom korisnika po preferenciji korištenja objekata ponude ili vrsta usluga, ekonomskom strukturom potražnje i kvalitativnom razinom okruženja. metode planiranja identiteta turističke ponude (engl. methods of planning a
tourist offer identity, njem. Methode der Identitdtsplanung des touristischen Ange-bots), sastavni dio planiranja kvalitativnih ciljeva turističkog razvoja, kojima se planiraju turističke destinacije i njezina ponuda s vlastitim karakterističnim značajkama na kojima se temelji prepoznatljivost, odnosno identitet. Metodološki, planiranje i kreiranje identiteta turističkih
destinacija i ponude trebalo bi se temeljiti na prepoznatljivim obilježjima dominantnih prirodnih i društvenih resursa kojima raspolaže destinacija i koji sami po sebi toj destinaciji daju prepoznatljivost. Planiranje identiteta ponude mora proizaći iz onih dominantnih osobina resursa ili okruženja koje ih čine prepoznatljivima (raritet-nost, znamenit povijesni ih kulturni događaj, neka estetska vrijednost, ambi-jentalnost, specifičnost narodnog graditeljstva i si.). Naglašavanjem tih obilježja u idejnoj osnovici u arhitekturi i urbanizmu destinacije, u arhitekturi interijera i si. izbjegla bi se unificiranost i bezličnost destinacija, objekata ponude, suvenira i si. To je onda osnovica za stvaranje spontane ili sugerirane predodžbe (image) koja turiste asocira na zemlju, destinaciju i ponudu, te jedna od bitnih prednosti na turističkom tržištu. metode predviđanja potražnje (engl. de-mand forecast methods, njem. Methode der Nachfrageprognose), različite znanstvene discipline koje služe za predviđanje budućeg razvoja potražnje. U mnoštvu kategorizacija tih metoda uobičajena je standardna podjela na dvije osnovne skupine: 1. metoda koja ocjenu buduće potražnje temelji prvenstveno na ljudskom iskustvu, intuiciji i poznavanju tržišta; 2. metode koje buduću potražnju proq"enjuju na temelju "zakonitosti" kretanja potražnje u prošlosti. Prema navedenoj kategorizaciji metoda prognoziranja buduće potražnje, može se govoriti o tzv. numeričkim i nenumeričkim metodama. Numeričkim se metodama tržište predviđa pretežno matematičkim i grafičkim operacijama na temelju
metode istraživanja
raspoloživih statističkih i povijesnih podataka. Nenumeričke su, prema tome, sve metode prema kojima se razvoj tržišta predviđa najčešće neovisno o statističkim podacima, a na temelju određenog skupa pojedinačnih mišljenja. U okviru numeričkih metoda najčešće se spominju: metode ekstrapolacije trenda, metoda regresijske analize, metode prognoze na temelju kompleksnih modela, metode inputoutput analize, metode analize životnog ciklusa, pokretni prosjeci, Box-Jenkinsonova metoda i dr. U nenumeričke metode ubrajaju se metode ispitivanja potrošača, panel eksperata (Delti metoda), vizionarsko prognoziranje, povijesna analogija i dr. Sve ove metode imaju primjenu u programiranju budućeg razvoja turističkog tržišta. metode svladavanja sezonalnosti u planiranju u turizmu (engl. planning methods of overcoming the seasonality in tourism, njem. Methode der Saisonpla-nungim Tourismus), načini svođenja godišnjeg broja posjetilaca ili noćenja na prosječan dnevni broj turista ili istovremeni broj korisnika usluga u turističkoj destinaciji ili nekom objektu ponude. Naime, prognozama potražnje najčešće se kao rezultat dobiju godišnje mase određenog segmenta potražnje (osim prognoza metodom opteretnog kapaciteta), a to nisu pogodne veličine za direktnu primjenu u planiranju i programiranju objekata ponude u turizmu. Problem još dodatno komplicira sezo-nalnost turizma. Zbog toga godišnje veličine moramo svesti na primjenjiv oblik, a to je prosječan dnevni ili istovremeni broj. Metodološki to svođenje se temelji na vremenskoj distribuciji, koja je različita kod pojedinih segmenata
215
metode planiranja
potražnje. Kod boravišnih turista u obalnom području to je ljetna koncentracija, u planinama su dvije sezone, kod iovnog, ribolovnog i si. oblika turizma su specifične vremenske distribucije, izletništvo ima ljetnu koncentraciju, ali i koncentraciju na kraju tjedna itd. U svladavanju sezonalnosti i svođenju potražnje na dnevni broj postoje tri varijante: 1. apsolutna vršna frekvencija, 2. prosječna dnevna frekvencija i 3. prosječna vršna dnevna frekvencija potražnje. Svaka od njih ima neke prednosti i nedostatke. Za planiranje prihvatljiva je ona koja optimalno pomiruje dvije osnovne suprotnosti - težnja za ostvarivanjem što većeg prihoda u Što manjem kapacitetu, odnosno potrebu za što boljom iskorištenošću objekata ponude i što manjom investicijom, metode turističke statistike (engl. tourism statistles methods, njem. Methode der touristischen Statistik), metode prikupljanja podataka o obujmu turističkih aktivnosti, a to su: a) granična metoda, b) lokalna metoda i c) procjene znanstvenih i stručnih institucija. Granična metoda prikupljanja podataka o obujmu turističkih aktivnosti temelji se na registriranom prometu putnika na graničnim prijelazima, željezničkim pograničnim postajama, pristaništima, zračnim lukama i drugim pograničnim prijelazima. Lokalna metoda prikupljanja podataka o obujmu turističkih aktivnosti temelji se na obvezatnom prijavljivanju svakog putnika koji privremeno boravi u mjestu turističke destinacije. Suvremena statistika poznaje mnoštvo postupaka koj i-ma se uz veliku dozu preciznosti mogu procijeniti pokazatelji turističke statistike.
meni
214 metoda eksperimenta
Ovakav način "prikupljanja" podataka dolazi osobito do izražaja u novije vrijeme postupnim ili pak stvanim eliminiranjem graničnih formalnosti. Ovaj izuzetno osjetljiv posao mogu obavljati samo određene znanstvene i stručne institucije (fakulteti, zavodi, instituti i si.). metode utvrđivanja potrebnog broja zaposlenih (njem. Methode zur Bestimmung der notwendigen Beschäftigtenzahl), ovise o razini na kojoj se primjenjuju. Kod programiranja pojedinačnih smještajnih objekata primjenjuju se
normativi o broju kreveta na jednog zaposlenog (hoteli, ovisno o kategoriji, 3,26-8 kreveta, turistička naselja 8,4-15,9, kampovi 37,1, apartmani 12). Na razini turističke destinacije i na regionalnoj razini planiranja primjenjuje se metoda kojom se utvrđuje koliko će se radnika trebati zaposliti u pojedinim djelatnostima direktne ponude u turizmu (smještaj, ugostiteljstvo, trgovina, servisi, promet i ostalo) ako se izgradi jedan krevet u nekoj vrsti smještaja. Primjenom odgovarajućih parametara u
metode istraživanja
ukupnosti proizlazi da će u destinaciji svaki novi krevet izazvati zapošljavanje u prosjeku 0,35 radnika (odnosno jedan zaposlen na 2,836 kreveta). Dakako da će jedan krevet u različitim vrstama smještaja izazvati i različit broj zaposlenih, pa u praktičnoj primjeni treba koristiti odgovarajuće parametre (hotel 0,468 radnika, motel 0,527, pansion 0,348, turističko naselje 0,252, kamp 0,168 radnika/l krevet). metode utvrđivanja potrošnje prehrambenih proizvoda (njem. Methode zur Bestimmung des
215
metode planiranja
Nahrungsmittelverbrauchs), temelje se na predviđanju broja turista i noćenja i normativima o prosječnoj dnevnoj potrošnji osnovnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dobivenim odgovarajućim istraživanjima. Na osnovi toga može se utvrditi dnevna i godišnja potrošnja glavnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za potrebe pojedinačnog objekta, te na razini destinacije i globalnoj razini. Koristi se za planiranje nabave i osiguranje opskrbe ah isto tako i za planiranje mogućeg utjecaja turizma na razvoj poljoprivrede.
metode utvrđivanja metode utvrđivanja ukupnog prihoda (UP) (njem. Methode zur Bestimmung des Gesamteinkommens), od planiranog razvoja različite su ovisno o predmetu i obuhvatu. Kod pojedinačnih objekata UP je zbroj umnožaka broja pojedinih vrsta usluga i njihovih pojedinačnih cijena. Međutim, na razini turističke destinacije ili na razini regije UP se procjenjuje na osnovi prosječne dnevne potrošnje pojedinih segmenata potražnje. Prosječna dnevna potrošnja procjenjuje se na osnovi tekućih cijena ugostiteljskih i drugih usluga u sličnim konkurentskim destinacijama, procjene cijena pojedinačnih usluga koje realno možemo postići u tretiranoj destinaciji s obzirom na kvalitativnu razinu ponude i okruženja u destinaciji, procjene količine i vrste usluga koje će koristiti pojedini segmenti potražnje i konačno na osnovi korištenja rezultata eventualnih istraživanja. Ukupni prihod C/Pje zbroj umnožaka prosječne dnevne potrošnje P 1,2,3... i predviđenoga godišnjeg broja turista (noćenja) pojedinih segmenata potražnje TN¡,2,3,.~UP = (TNi *P¡) + (TN2 *P2) + ... Za procjenu ukupnih koristi troškova nekog razvojnog plana najčešće se koriste: analiza doprinosa turizma BDP-u i cost-benefit analiza. me-too turoperator, termin koji se udomaćio u engleskom govornom području za sve one male i srednje turoperatore koji se u svom poslovanju ne specijaliziraju već svojom šarolikom, generalnom ponudom aranžmana nastoje
218
mineral oponašati poslovanje turoperatora genera-lista.
mineral
velikih
zivaju još Čitav niz ekonomskih i neekonomskih promjena i procesa.
Micros-Fidelio, najpoznatiji i u svijetu najrasprostranjeniji informatički sustav koji sadrži programske podrške za hotelski informatički sustav i restaurantski informatički sustav. Hotelski informatički sustav obuhvaća područje upravljanja poslovanjem poduzeća, centralni rezervacijski sustav i sustav za informiranje potrošača. Restaurantski informacijski sustav obuhvaća cjelokupno poslovanje sektora hrane i pića.
milja (engl. mile, njem. Meile), jedinična mjera za udaljenost, duljinu puta, koja je različita u razhčitim zemljama. Razlikuje se engleska milja koja iznosi 1 609 m, geografska milja koja iznosi 7 420 m, te morska ili nautička milja koja iznosi 1852 m. Nautička milja u zrakoplovstvu označava udaljenost između dva odredišta i koristi se za izračunavanje cijene prijevoza na toj relaciji.
migracije (engl. migrations, njem. Migra-tion), prostorna pokretljivost stanovništva, čiji uzroci mogu biti politički, vjerski, ekonomski i drugi s obzirom na prostor razlikujemo unutrašnje (unutar jedne zemlje) i vanjske (kretanje stanovništva iz jedne zemlje u inozemstvo), koje još nazivamo i emigracija. Unutrašnje migracije mogu biti lokalne, međuregionalne, medu republičke i si., ovisno o ustrojstvu pojedinih država, a vanjske migracije mogu biti međunarodne unutar jednog kontinenta i između pojedinih kontinenata. Prema trajanju mogu biti dnevne, tjedne, sezonske, privremene i stalne (iseljavanje). U suvremeno doba najsnažnije su migracije na relaciji selo-grad te ekonomske migracije, odnosno kretanje stanovništva iz slabije razvijenih područja, regija ili zemalja u gospodarski razvijenija područja, a radi potrage za poslom, bolje i veće zarade i uopće boljih uvjeta života. Migracije utječu na velike promjene u strukturi i dinamici stanovništva zemlje porijekla migrana-ta, ali i zemlje prijama migranata te iza-
mineral (engl. mineral, njem.Mineral), ele-menat ili kemijski spoj posebnih fizičkih osobina koji sudjeluje u izgradnji stijena. Minerali od kojih se dobivaju metali jesu rude. minibar (engl. minibar, njem. Minibar) -* standardi sobe. minigolf (engl. miniature golf, njem. Mini-golf), sportska igra slična golfu, a cilj joj je da se sa što manjim brojem udaraca štapom svladaju prepreke i loptica ubaci u jamicu. Igralište minigolfa obuhvaća 18 različitih odvojenih staza. Vrlo je pogodna igra za rekreativce u turizmu pa se vrlo često grade igrališta uz hotele, motele, izletišta i dr. minimalan boravak (engl. minimal stay, njem. Mindestaufenthalt), označava minimalan broj noćenja kao uvjet za rezervaciju ili odobrenje posebne cijene usluge smještaja ili specijalne tarife prijevoza u zračnom prometu. minimalan broj putnika (engl. minimal number of passengers, njem. Mindestzahl derReisenden), petnaest osoba koje putuju zajedno (dolaze i odlaze) kod ugovora o hotelskim uslugama, a koju naručitelj (putnička
219
mjenjačnica
agencija) i ugostitelj (hotelijer) smatraju cjelinom (skupina gostiju) i za koju ugostitelj odobrava posebne uvjete i pogodnosti.. minimalan broj sudionika (engl. minimal number of participants, njem. Mindestzahl der Teilnehmer), broj sudionika koji postavlja organizator događanja (npr. konferencije, sastanka i dr.) kao uvjet za rezervaciju ili posebnu cijenu. minimalna svota odštete (engl. minimum amount of compensation, njem. Entschddigunsminimalsumme), svota koje se za nepravodobni otkaz smještaja, pansiona, nedolaska gosta (now-show) može unaprijed ugovoriti (kao i maksimalna svota odštete), a ako ona nije ugovorena, to je po -*■ Kodeksu poslovanja ugovorena cijena boravka za jednu noć po nepravodobno otkazanom gostu ili gostu koji se nije pojavio. mjenica (engl, bill of exchange, njem. Wechsel), vrijednosni papir po naredbi na temelju zakona; vrsta obligacijskog vrij-dnosnog papira čija je gospodarska funkcija u dužnikovu davanju osiguranja plaćanja vjerovniku uz dužnikovo preuzimanje apstraktne novčane obveze prema vjerovniku, čije ispunjenje dospijeva prema naznaci na samoj mjenici. Bitni sastojci mjenice određeni su Zakonom o mjenici (NN, 4/94); papir kojem nedostaje makar jedan od tih sastojaka u trenutku izdavanja ne može se uzeti kao mjenica. Svaka mjenica mora sadržavati: oznaku daje mjenica napisana u samom slogu isprave, bezuvjetni uput ili obećanje da se plati ili da će se
metode utvrđivanja piatiti određena svota novca, ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent), oznaku dana i mjesta izdavanja mjenice, potpis onoga tko izdaje mjenicu. Iako Zakon u bitne sastojke mjenice uvršćuje i naznaku kojom se određuje način dospijeća mjenične obveze i naznaku mjesta gdje se plaćanje mjenice treba obaviti, ove dvije naznake u stvarnosti nisu bitni sastojci mjenice stoga što u slučaju nepostojanja tih naznaka izdani papir nije ništetan nego vrijedi kao mjenica, a zakonske pretpostavke primjenjuju se na mjesto plaćanja i način dospijeća mjenične tražbine. U takvom slučaju uzima se da mjenica dospijeva po viđenju te da je mjesto plaćanja ono mjesto koje je naznačeno kraj glavnog mjeničnog dužnika. S obzirom na broj osoba postoje dvije vrste mjenica: trasirana mjenica i vlastita mjenica. S obzirom na način određivanja dospijeća mjenične obveze postoje mjenica na određeni dan (a dato), mjenica na određeno vrijeme od izdanja, mjenica na određeno vrijeme od viđenja i mjenica po viđenju. mjenjačnica (engl, exchange office, njem. Wechelstube), obavlja sve mjenjačke poslove sredstava plaćanja, a u hotelu se nalazi u sklopu blagajne na recepciji. mjesta provođenja sportske rekreacije
(engl. sporiš facilities, njem. Sport-und Erholungsorte), dijelimo na otvorene i zatvorene prostore i objekte. Sportskorekreacijske aktivnosti u zatvorenim prostorima moguće je provoditi na radnom mjestu, u stanu ili kući, društvenim objektima (škole, institucije, sportski klubovi, objekti za sport i rekreaciju), privatnim objektima
218
mineral
mineral
(fitness centrima, sportskorekreacijskim centrima i si.), IjeČilišnim i turističkim centrima na moru i kontinentalnom dijelu. Takvi objekti mogu imati definirane prostore za različite sportske igre utvrđene međunarodnim pravilima, ali se isto mogu koristiti prostori prilagođeni za provođenje različitih aktivnosti sportske rekreacije. Sportska rekreacija može se provoditi na otvorenim prostorima, i to igralištima i terenima namijenjenim za različite sportske igre i aktivnosti (igre s loptom - nogomet, košarka, odbojka, tenis i si.). Velik broj sportsko-rekrea-cijskih aktivnosti odvija se spontano na prirodnim terenima. Većina gradova posjeduje parkove, šetališta i javne površine za građanstvo koji se mogu oplemeniti različitim sadržajima za rekreaciju građana. Planinarske staze, polja i livade u neposrednoj blizini gradskih centara moguće je iskoristiti za različite sportsko-rekreacijske aktivnosti, poput obilježenih staza za orijentacijsko kretanje, trčanje i si. Turizam daje posebne mogućnosti razvoja različitih oblika sportske rekreacije na otvorenim prostorima vezanim uz more, jezera i rijeke, planine i si. Sportsko-rekreacijske aktivnosti i sadržaje moguće je provoditi u gotovo svim uvjetima. Jedini uvjet koji trebaju zadovoljiti jest sigurnost korisnika sadržaja, primjerice obilježene staze i šetnice, bez prometnih sredstava, označena mjesta za kupanje, sunčanje i si.
zastupanje, konsignacija, sevisiranje i si. Dobra im je strana što se ukupni poslovni odnosi uređuju na jednom mjestu pa se izbjegavaju ponavljanja. Negativna strana mješovitog ugovora sastoji se u tome što je jedan te isti ugovor podvrgnut raznim pravnim tretmanima. Ugovor koji se kao neimenovani razvija u poslovnoj praksi sadrži u sebi sastojke više imenovanih ugovora, pa ga ne možemo (uopće, ili još) svrstati pod neki imenovani ugovor. mlazni zrakoplov (engl, jet plane, jet aircraft, jet, njem. Düsenflugzeug) -» zrakoplov.
mješoviti ugovor (engl, mixed contract,
močvara (engl, swamp, bog, morass,
njem. gemischter Vertrag), ugovor koji se sastoji od više imenovanih ugovora. Na primjer jednim ugovorom ureduje se materija koja bi se mogla urediti s više pojedinačnih ugovora, kao stoje
marsh, marshland, fen, slough, njem. Sumpf), zemljište natopljeno stajaćom vodom. Ima posebnu vegetaciju (šaš, trska i dr.) i životinjski svijet pa je pogodna za
(engl, mobility, njem. Mobilität, Beweglichkeit), pokretljivost, jedna od temeljnih karakteristika turističke potražnje i općenito čitavog razdoblja modernog turizma. Bez mobilnosti koja se manifestira putovanjem, nema turizma. Mobilnost turista je naročito došla do izražaja golemim tehničkim napretkom što ga je čovječanstvo zabilježilo u drugoj polovici 20. stoljeća. Načinima te mobilnosti i vrsti korištenog prometnog sredstva pridaje se posebna pažnja u turističkoj statistici i analitičkim i istraživačkim poslovima u turizmu. Naime, primijećeno je da se korisnici određenog prometnog sredstva karakteristično ponašaju u turizmu prilikom pripreme za putovanje u mjestu stalnog prebivališta, za vrijeme putovanja i u samoj turističkoj destinaciji.
mobilnost
219
mjenjačnica
neke aktivnosti (npr. lov, ribolov, razgledavanje). modaliteti i rokovi otkaza korištenja usluga prehrane (engl, cancellation policy, njem. Modalitäten und Absagefristen von Verpflegungsleistungen), kod ugovora o uslugama prehrane i točenja pića jesu: 1. U rezervacijama usluga prehrane, kao i u potvrdama takvih rezervacija, uz vrstu, količinu i sastav usluge treba biti precizno navedeno i vrijeme početka korištenja uslugom. Rezervacija usluga prehrane za skupine gostiju može se otkazati najkasnije 12 sati prije vremena određenog za početak korištenja uslugom utvrđenom u rezervaciji. Na primjer, rezervirana je večera za određen broj osoba s početkom posluživanja u 20 sati dotičnog dana. Otkaz takve usluge pravodoban je ako je izvršen najkasnije do 8 sati ujutro istog dana. U tom slučaju ugostitelj nema pravo na odštetu. Ako se gost ili skupina gostiju nisu koristili ugovorenom uslugom prehrane, a nisu je otkazali u određenom roku (12 sati prije ugovorenog početka korištenja), ugostitelj ima pravo na odštetu 50 posto od cijene ugovorene usluge. U ovom slučaju ugostitelj je već otpočeo s pripremanjem usluge prehrane, utrošene su namirnice, nastali su i drugi troškovi, pa je logično da ugostitelj ima pravo na odštetu. 2. Ako se uslugom prehrane koristio manji broj gostiju od ugovorenog rezervacijom, a razlika je u broju gostiju po naručitelju pravodobno otkazana (najmanje 12 sati prije početka korištenja usluge), naručitelj će platiti uslugu za onoliko gostiju koliko ih se koristilo uslugom, ali u slučaju da se uslugom prehrane koristio manji broj gostiju a razlika
metode utvrđivanja (smanjenja broja gostiju) nije otkazana pravodobno, ugostitelj ima pravo na odštetu u svoti 50 posto od cijene neiskorištenih usluga. Kako bi to u praksi izgledalo objasnit će se na sljedećem primjeru. Rezerviran je ručak za 10 osoba uz cijenu od 250 kuna po osobi, što ukupno iznosi 2 500 kuna. Uslugom se koristilo 8 osoba - gostiju. Naručitelj će za taj broj platiti ukupno 2 000 kuna (8x250 = 2 000). Uslugom su se koristila dva gosta manje od rezervacijom utvrđenog broja. Vrijednost neiskorištene usluge
218
mineral iznosi 500 kuna (2x250 = 500), ugostitelj ima pravo na odštetu u svoti od 50% neiskorištenih usluga, to u ovom slučaju iznosi 250 kuna. Naručitelj će, dakle, uz cijenu usluge od 2 000 kuna platiti ugostitelju i 250 kuna za odštetu. U slučaju kada se uslugom prehrane koristi veći broj gostiju nego što je rezervacijom određeno, smatra se da je ugovor izmijenjen na onaj veći broj gostiju koji se uslugom stvarno koristio. To znači da će ugostitelj usluge prehrane i za povećani broj gostiju obračunati po ugovorenoj cijeni, radi
mineral li se o istoj cijeni koja je prije ugovorena. 3. Radi li se 0 individualnom gostu (gostima), nakon Stoje hrana naručena ne može se otkazati niti mijenjati sadržaj narudžbe (npr. umjesto bečkog odreska mijenjati za pariški) bez pristanka ugostitelja. U praksi je ipak uobičajeno da ugostitelj takvom zahtjevu gosta udovolji ako pripremanje hrane nije već otpočelo, tj. ako već nisu nastali troškovi njezina pripremanja. Ako su pripreme hrane već počele, takvom zahtjevu gosta ugostitelj po pravilu neće udovoljiti. 4. Naručeno
219
mjenjačnica
piće gost može otkazati ili mijenjati sve dok ugostitelj naručeno piće ne posluži. Pića 1 napitci što se pripremaju (koktel, druge mješavine, kava, Čaj i si.) mogu se otkazati ili mijenjati isto kao i hrana. To znači da se takva pića i napitci naknadno ne mogu otkazati ni mijenjati bez ugostiteljeva pristanka. 1 u ovom slučaju ugostitelj će udovoljiti zahtjevu gosta ako priprema pića ili napitka nije počela, tj. ako vće nisu nastali troškovi njihove pripreme.
model ekonomskog pristupa
222 modeli potrošačkog ponašanja
model ekonomskog pristupa planiranja u turizmu (engl. model of "economic policies" approach to tourism planning, njem. Modeli der Wirtschaftsplanung im Tourismus), polazna osnova procjena resursa i postojećih kapaciteta; novost je Što uvodi element određivanja i procjene tržišta (predviđanje) iz čega su komparacijom (mogućnosti i ograničenja) planirane varijante mogućeg razvoja i planovi svih varijanti, zatim izbor optimalnog rješenja (varijante) i na kraju detaljni planovi (programi) izabranih varijanti. Uvođenje procjene tržišta potražnje (predviđanje) svakako je napredak u planiranju u turizmu, ali to je samo djelomični tržišni pristup, jer zbog toga što nema analize, nego se vrši procjena resursa, nije bila moguća segmentacija tržišta potražnje niti pogodnosti resursa za određene vrste i oblike turizma, pa se planira na osnovi predviđanja "amorfnog tržišta". To je onda izazvalo potrebu planiranja u varijantama i izbor optimalne varijante, za koju su se programirali novi kapaciteti. Ovaj model nastao je u vrijeme kada je ponuda već premašila potražnju i kada se konfekcijskom ponudom nije moglo konkurirati na tržištu. Varijantama razvoja nastojala se ponuda prilagoditi zahtjevima potražnje. model fizičkog planiranja (engl. physical planning model), najstariji tradicionalni model. Polazna osnova modela je procjena resursa i postojećih kapaciteta ponude (u prvom elementu modela), te globalna procjena kretanja na tržištu (drugi elementi modela). Iz takvih procjena uslijedilo je planiranje novih
kapaciteta (treći element) i prostorni plan s lokacijama novih kapaciteta ponude (četvrti element), te procjena troškova i koristi (costbenefit analiza) od planiranog razvoja. To znači da u ovom modelu na planiranje novih kapaciteta nisu utjecali preduvjeti koji proizlaze iz resursa i ostalog okruženja niti zahtjevi tržišta potražnje. Planirana ponuda utjecala je na izbor potražnje. To je bilo prihvatljivo u etapi razvoja turizma kada je potražnja bila veća od ponude i kada su se svi kapaciteti lako mogli prodati na tržištu. modeli planiranja u turizmu (engl. models of planning in tourism, njem. Planungs-modelle im Tourismus), metodološki konzistentni obrasci kojima se definira ideja, teoretska utemeljenost, pristup, postupci i međusobno uvjetovani misaoni slijed radnji u procesu planiranja kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva razvoja, strategije razvoja i posljedica planiranog razvoja. Proces planiranja slijed je međusobno zavisnih faza rada u kojima se ni jedna faza rada ne može uspješno razraditi ako joj ne prethodi odgovarajuća razrada prethodnih faza, odnosno razrada svakog elementa modela temelji se i na inputima iz prethodnih elemenata modela, a model mora činiti konzistentnu cjelinu. Usporedo s etapnim razvojem turizma i karakterističnim obilježjima pojedinih etapa, razvojem teoretskih saznanja i misli o pojmu i shvaćanju turizma razvijalo se i planiranje u turizmu. Evolucija planiranja izražena u modelima vidljiva je prije svega u unošenju metodologije analize resursa i
modeli potrošačkog ponašanja 223
ostalih preduvjeta razvoja, te u utjecaju tržišta potražnje. Danas modele planiranja u turizmu dijelimo na tradicionalne modele (fizički pristup planiranju i ekonomski pristup planiranju) i suvremene modele (model PASOLP i model RPPT). modeli potrošačkog ponašanja (engl. con-sumer behavior models, njem. Modelle des Verbraucherverhaltens), strukturirani činioci koji objašnjavaju u cjelini ili s određenog aspekta ponašanje potrošača pretežno u području kupovnog ponašanja. Modeli mogu biti kvantitativni i kvalitativni zavisno od toga jesu b predstavljeni u deskriptivnoj ili kvantitativnoj formi, i ekonomski, sociološki, psihološki - zavisno od toga koji su faktori ponašanja pretežno zastupljeni. Modeli potrošačkog ponašanja izgrađuju se s različitim ciljevima. Jedan od osnovnih ciljeva jesi upoznavanje procesa i akta kupovine. Modeli potrošačkog ponašanja korisno služe i za predviđanje potražnje. Modeli potrošačkog ponašanja koji uključuju sociološke i psihološke varijable korisno se mogu upotrijebiti za planiranje promidžbene aktivnosti, a osobito gospodarskog oglašavanja. Najvažniji modeli potrošačkog ponašanja, koji se nazivaju i modelima kupovine, jesu: Kotlerov, Katonin, En-gelov, Howardov, Nicosijev i dr. Kako je posrijedi potrošačko ponašanje u turizmu, Engelov model ponašanja ističe sljedeće faze donošenja odluke turista o kupnji: upoznavanje problema, prikup-
model RPPT
ljanje informacija, ocjena alternativa, izbor (kupovina), ocjena prodajnog iskustva. Interpretirajući ovaj model može se reći da potrošač usluga u turizmu mora biti svjestan potrebe za turističkom potrošnjom. Kada je donio odluku da ostvari bilo koji vid turističke potrošnje, potrošač počinje prikupljati dostupne informacije iz različitih izvora (prijatelji, poznanici, turističke agencije, turistička promidžba). U tom sklopu on formira uže grupe alternativnih rješenja (destinacija po Kotleru, tzv. awareness set). Grupa destinacija u daljnjem se procesu sužava na užu grupu za razmatranje (consideration set). Na toj osnovi formiraju se alternative iz kojih se ostvaruje konačni izbor, do kojega se dolazi na temelju ocjene alternativa. Pri ocjeni alternativa presudnu ulogu igraju kriteriji kojima se potrošač služi a koji su zapravo njegov sustav preferencija-To može biti povoljna cijena, kvaliteta usluge, atraktivnost lokacije i dr. U ovoj fazi turist ima potrebu konzultirati se s predstavnicima turističkih agencija, prijateljima i si. Nakon svega slijedi odluka. modeli predviđanja turističke potražnje (engl. models of tourist demand forecasts, njem. Modelle der touristischen Nachfrageprognose), metodološki obrasci kojima se definiraju metode, tehnike i postupci predviđanja budućeg stanja turističke potražnje. Klasificiraju se u tri metodološke grupe: a) matema-tičkoekonometrijske, b) metode i tehnike korištenja mišljenja grupe stručnjaka (delfi-model) i c) klasični pristupi u predviđanju turističke potražnje.
model ekonomskog pristupa
222 modeli potrošačkog ponašanja
modeli u marketingu (engl. marketing models, njem. Marketingmodelle), uopćavanje određene stvarnosti; mogu se predstaviti u kvantitativnoj ili kvalitativnoj formi. Marketinški modeli su zapravo strukturalni marketinški procesi i mogu se odnositi na sve instrumente marketinga, funkcije (aktivnosti) i nosioce potrošnje (kupce).
model parova gradova (engl. city-pair model, njem. Stddtepaarmodelle), model koji se zasniva na proučavanju karakteristika gradova, koji su mjesto početka i završetka jednog putovanja u zračnom prometu bez obzira na to koristi li se izravan let ili let preko nekog grada središta.
modeli potrošačkog ponašanja 223 model RPPT (model razvojnog prostornog planiranja u turizmu) (engl. model of developmental physical planning in tourism, njem. Modeli der Raumplanung im Tourismus), suvremeni model planiranja razvoja u turizmu i zajedno s urbanističkim prostornim planiranjem Čini cjelinu prostornog planiranja u turizmu. Model je
model RPPT razvijen i korišten u planiranju razvoja u turizmu u Hrvatskoj. Temelji se na elementarnim saznanjima iz teorije turizma: 1. da je turizam privremeni boravak turista u turističkim destinaci-jama, radi zadovoljenja svojih turističkih potreba, pri čemu troše sredstva za-
model RPPT
rađena u domicilu za kupnju i korištenje pogodnosti, usluga i robe koju im nudi prirodno i društveno okruženje, te brojni subjekti ponude (ugostiteljstvo, trgovina, sportski objekti, razni rekreacijski objekti itd.); 2. da će neka destinacija privući i na sebe vezati one segmente potražnje koji će atraktivnim svojstvima prirodnog i društvenog okruženja (resursa), te iz toga izvedene ponude, moći zadovoljiti svoje turističke potrebe, odnosno da će privući onoliko turista ko-respondentnih segmenata potražnje kolika je turistička vrijednost prirodnog i društvenog okruženja (resursa) iz toga izvedene ponude. Iz toga su proizašla prva dva temeljna elementa modela: 1. analiza preduvjeta razvoja (resursa, položaja demografsko-ekonomskog okruženja, dostignutog stupnja turističke razvijenosti i si.) i 2. motivacijsko-segmentiranje potražnje, prognoze veličine i strukture potražnje. Ta dva temeljna elementa daju dovoljno kvalitativnih i kvantitativnih inputa za planiranje i programiranje kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva razvoja, kao i za razradu strategije realizacije i ekonomskih, socijalnih i prostornih posljedica planiranog razvoja. Temeljna je razlika modela RPPT u odnosu na model PASOLP u tome što se model RPPT nakon razrade prva dva temeljna elementa modela ne upušta u planiranje "turističkog proizvoda", nego iz njihovih ključnih inputa planira kvalitativne ciljeve (koncepciju) razvoja (vrste i oblike) turizma (segmente potražnje, vrste, tipove i kategorije i opću kvalitativnu razinu ponude, prostomu koncepciju turističke destinacije - mjesta kao osnovne jedinice
224
Montrealska konvencija cjelovite ponude), te kvantitativnih ciljeva (veličine i strukture objekata ponude). moderni turizam (engl. modem tourism, njem. modeme(r) Tourismus), turizam koji se razvio u svijetu nakon Drugog svjetskog rata, posebice nakon 60-ih godina 20. st., u što je uključen i veliki napredak Što ga je u turističko poslovanje unio do tada neslućeni tehnički napredak. Međutim, sve se više prihvaća teza po kojoj se modernim turizmom naziva razdoblje njegova razvoja koje je počelo prvim organiziranim putovanjem Tho-masa Cooka 1841. godine. -*■ organizirano putovanje. modernizacija (engl. modemization, njem. Modemisation), obnavljanje, dotjerivanje, unošenje suvremenog, duha modernog vremena u način poslovanja na turističkom tržištu; uskladiti, odnosno dovesti u sklad s novim tehničkim ili tehnološkim ili poslovno-filozofskim dostignućima, preinačiti prema sadašnjem ukusu. monsun (engl. monsoon, njem. Monsun)-, periodični vjetar koji nastaje zbog nejednakog zagrijavanja kopna i mora u toku godine. Zimski monsun puše sa sibirskih hladnih prostora (anticiklona) preko Kine prema Indiji i jugozapadnoj Aziji, donoseći hladno i suho vrijeme. Ljetni monsun najjače je izražen u Indiji, budući da se Indijski i dijelom Tihi ocean snažno zagrijava, pa tople i vlažne zračne mase zahvaćaju južnu, jugoistočnu i istočnu Aziju ("monsunska Azija"). Naročito velike količine kiša zahvaćaju tada unutrašnjost kontinenta, posebno brdovita i planinska
Montrealska konvencija područja. Može se kazati da ljetni monsun za te prostore u doslovnom smislu riječi znači život. Ali za turiste iz Europe, Sjeverne Amerike i općenito za osobe iz umjerenih i hladnih klima, vlaga i visoke temperature razdoblja ljetnog monsuna u fiziološkom smislu su gotovo nepodnošljive. Montrealska konvencija (engl. Montreal Convenlion, njem. Montrealer Abkom-men), donesena je u Montrealu 1971., a bavila se radnjama koje ugrožavaju sigurnost civilnog zrakoplovstva na takav način da se ošteti zrakoplov ili navigacijska postrojenja, na zemlji ili u zraku. Konvencija se bavila i tretmanom lažnih dojava o takvim prekršajnim radnjama kao i mjerama za kažnjavanje onih koji takve radnje čine. more (engl. sea, njem. Meer, See), povezani vodeni prostor, koji pokriva 70,8%, odnosno 361 mil. km2 Zemljine površine. Mora su nastala hlađenjem i kondenzacijom vodene pare, koja se u vrijeme stvaranja Zemlje nalazila u atmosferi i postepeno ispunjavala depresije. More je nejednako raspoređeno na Zemlji: na sjevernoj hemisferi zaprema 61%, a na južnoj 81% površine. Veće dijelove mora nazivamo oceani, a manje morem u užem smislu. Između kontinenata smještena su sredozemna mora, na polovima mora polarnih krajeva, a dublje u kontinent uvučena su unutrašnja mora. Najveće dubine mora izmjerene su u Tihom oceanu (Marijanska brazda), dok je prosječna dubina svih mora na svijetu oko 3 795 m. Salinitet mora
225
morske mijene
je odnos količina soli u morskoj vodi, a iskazuje se u promilima. Salinitet je veći tamo gdje je ishlapljivanje veće (topla mora), a manji ako u more pritječe veći broj kopnenih voda (rijeka). Prosječni salinitet svjetskih mora iznosi oko 35%, što znaci da je u moru otopljeno oko 50 000 bilijuna tona raznih sob" (oko 44 m debeo sloj oko cijele Zemlje!). Temperatura mora prvenstveno ovisi o kutu pod kojim padaju sunčeve zrake, pa stoga opadaju s udaljenoŠću od ekvatora. Tu pravilnost uvelike remete morske struje. Prosječna temperatura mora iznosi 3,5 °C. Kolebanja temperatura tijekom dana sežu do dubine od oko 20 m, a prosječna godišnja kolebanja i do 150 m. Što je veći salinitet mora, ono se zaleđuje pri nižim temperaturama. Morska se voda hladi i zagrijava sporije od kopna, pa je more zbog velike akumulacije topline veliki modifikator klima primorskih krajeva. Što se tiče gibanja mora, treba reći da morska voda mijenja svoj položaj u horizontalnom i vertikalnom pravcu (-»valovi, -»■ morske struje, -»■ morske mijene plima i oseka). Kao posljedica jednoličnije životne sredine, morski su organizmi znatno jednostavnije građe od kopnenih. Istodobno, život u mom mnogo je bujniji, a kako gustoća morske vode smanjuje utjecaj sile teže, morske životinje težinom nad-mašuju kopnene (npr. najveća kopnena životinja, slon, teži oko 4 tone, a kitovi i do 200t.). Zbog različitih uvjeta života u pojedinim morima i dijelovima mora, velika je razgranatost biljnih i životinjskih
vrsta. Organizme prilagođene životu na dnu mora nazivamo bental, a one koji žive u slobodnoj vodi pelagijal (planktoni - ne kreću se samostalno već ovise o gibanjima vode, i nektoni - samostalno se kreću). More i podmorje gotovo su neiscrpan rezervoar biljne i životinjske hrane, ali i različitih minerala za energetsko iskorištavanje i industriju. morena (engl. moraine, njem. Morune), raznoliki materijal koji je nataložio ledenjak. morske mijene (engl. tides (solar tides; moon lides), njem. Gezeiten), naizmjenično izdizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske razine pod gravitacijskim utjecajem mjeseca i sunca. Za 24 sata i 50 minuta odigraju se dvije plime i oseke, ali su u različitim dijelovima zemlje ta kolebanja veoma različita. Najveće je u zaljevu Fundy (istočna obala Kanade) i iznosi 15-20 m, dok su kolebanja morske razine u zatvorenim morima mnogo manja. Tako npr. u Sredozemnom mom iznose do 2 m, a u Jadranskom od 25 cm pa do 1,10 m. Visoka kolebanja mogu se gospodarski dobro iskoristiti, jer omo■ gućuju primjerice velikim brodovima da ušćima rijeka plove duboko u unutrašnjost (npr. London, Hamburg) ili pak da se na takvim mjestima podignu hidroenergetski sustavi (npr. u Francuskoj) i na taj način dobiva električna energija. (engl, sea currents, njem. Meeresströmung), horizontalno gibanje morske vode. Nastaju pod utjecajem stalnih (ili planetarnih) vjetrova. Pasati uvjetuju kretanje morskih masa u pravcu zapada, pa tako nastaju ekvatorijalne štuje. Zapadni vjetrovi umjerenog pojasa skreću tople vode prema istoku. Morske se struje dijele na hladne i tople. Utječu na klimu u
morske
struje
svijetu, život u moru (tople su bogate planktonima a hladne kisikom), na pomorsku plovidbu (tople sprečavaju zaleđivanje mora, a hladne nose vrlo opasne ledene bregove i sante) i si. Od važnijih morskih stuja u Atlantskom su oceanu topla Golfska struja i hladna Labradorska, te još Kanarska, Brazilska i Bengvelska struja. U Tihom oceanu to su Kuro-shio i Oyashio, Humboldtova, Kalifomijska i IstoČ-noaustralska struja. mortalitet (engl, mortality, njem. Sterblichkeit, Mortalität), ili pomor, broj umrlih u jednoj godini u određenom području. Može se iskazati apsolutnim brojkama ili stopom (u postocima ih promilima). (engl, motel, njem. Motel), ugostiteljski objekt za smještaj, lociran uz prometnice i namijenjen pružanju usluga smještaja i prehrane putnicima koji se zaustavljaju radi odmora. U pravilu osnovna karakteristika poslovanja je pružanje usluga u što kraćem vremenskom roku (npr. samoposluživanje). Uobičajeno je da se uz motel locira i benzinska crpka. Prvi moteli se pojavljuju u SAD-u, izradnjom velikih prometnica, a sam naziv motel je složenica riječi motor i hotel. motivacija (engl, motivation, njem. Motivation), psihološki proces motiviranja -poticanja osobe da realizira neke svoje potrebe. U turizmu to je proces očekivanja i predodžbi o tome kamo putovati, proces prikupljanja informacija, odabira i donošenja odluke o putu. Nakon toga je odlazak na put, boravak u mjestu izbora, povratak i sumiranje rezultata i evociranje doživljaja. Na motivaciju utječu socio-ekonomske i biheviorističke osobine turista. Socio-ekonomske su spol, dob, prihodi, status, obrazovanje, a biheviorističke motel
potrebe, stavovi, osobine ličnosti. Stil života kod kuće utječe na motivaciju za putovanjem. Mnogi autori smatraju kako se motivatori (poticatelji za putovanje) ne pojavljuju zasebno već u grupi sa sličnima (motivacij-ski okviri): sveto - svjetovno, obično -neobično, push - pull (poticaj no-priv-lačni okvir), inverzijski, okvir igre. Najčešći motiv za odlazak na putu razvijenim industrijskim društvima je bijeg od rutine svakodnevice. Želja za doživljajem novoga pojavljuje se zajedno s motivima užitka, česti su motivi koji suvremenog Čovjeka tjeraju na putovanje u nove krajeve. Nove, izmijenjene vrijednosti razvijenih društava utječu na nove motive i novi tip ponašanja turista, a to je potreba za njegom i održavanjem tijela, za zabavom i rekreacijom, za druženjem, za sudjelovanjem i pomaganjem u društvu, za učenjem. motivacijska segmentacija tržišta turističke potražnje (engl, motivation segmen-tation of tourist demand market, njem. Motivationssegmentation des touristischen Nachfragemarktes), diferenciranje potražnje na homogene skupine, koje će na atraktivnim svojstvima resursa, te mogućnostima stvorenim na osnovi tih resursa zadovoljiti svoje turističke potrebe. Kod motivacijske segmentacije radi se dakle o diferencijaciji turističke potražnje na osnovi homogenosti turističkih potreba, koje su motivirale određenu grupu na dolazak u odgovarajuću turističku destinaciju. Kako je u pravilu u suvremenim turističkim kretanjima uvijek prisutno više motiva, onda je motivacijsku segmentaciju moguće izvršiti na temelju dominantnih ili pretežnih motivacija kretanja. Za razvojno prostorno planiranje
potrebna je takva praktična tržišna segmentacija koja će sadržavati dominantnu motivaciju i ujedno dužinu boravka koja proizlazi iz karaktera motivacije i turističkih potreba. mototurizam (engl. auto-moto tourism,
njem. Auto-Moto Tourismus), turistička putovanja u kojima se poglavito osobni automobil koristi kao prijevozno sredstvo. Razvojem mototurizma razvila su se i posebna prijevozna sredstva kao što su prikolice i automobilske karop-kućice. Karakteristika ovog oblika turizma sadržana je u posebnoj vrsti smještajnih jedinica koje koriste njegovi sudionici. To su autokampovi i moteli. Razvoj mototurizma naglo se ubrzao izgradnjom razuđene cestovne mreže diljem Europe, a kvalitetne prometnice jedan su od najvažnijih preduvjeta za razvoj mototurizma. Upravo zbog razgranate mreže cestovnih prometnica u svijetu, mototurizam je postao jedan od oblika turističkih putovanja gdje se prijevoznim sredstvom omogućuje dolazak u neposrednu blizinu ili do samog prirodnog ili od čovjeka stvorenog atraktivite-ta. mrtva sezona (engl. seasonalslack), dio godine kada je potražnja za uslugama ih proizvodima neke sezonske djelatnosti na najnižoj razini. Tako je npr. mrtva sezona u turizmu kada ima najmanje turista. sporazumi (engl. multiiate-ral agreements, njem. multiiaterale Ver-trdge), međunarodni sporazumi sklopljeni između više od dviju ugovornih strana. Ugovorne strane su države ili međunarodne organizacije. Multilate-ralnim sporazumima ureduju se različita pitanja zajednička za više država. Najbrojniji su u oblasti unifikacije trgovačkog i drugih pravnih
multilateralni
područja. Multilateralnim sporazumima osnivaju se međunarodne organizacije, carinske unije i zone slobodne trgovine. U literaturi i ugovornoj praksi pojavljuju se pod nazivima: višestrani ili mnogostrani ugovori i konvencije, međunarodni sporazumi, bilateralni sporazumi. Multilateralni sporazum o komercijalnim pravima u izvanrednom zračnom prometu u Europi (engl. Multilateral Agreement on Commercial Rights of NonScheduled Air Services in Europe, njem. multilaterale Verträge über komerzielle Rechte im außerordentlichen Luftverkehr) -* izvanredan zračni promet. multimedijska prezentacija (engl, multimedia presentation, njem. multimediale Präsentation), predstavljanje nekog poslovnog problema ili njegova rješenja (npr. predstavljanje novog proizvoda, prodajna prezentacija, predstavljanje oglašivačke koncepcije ili promocijske kampanje i dr.) korištenjem više različitih prijenosnika (kanala, posrednika) poruke (višemedijalno prikazivanje, demonstracija, predlaganje, izvedba.) multiple reservation -*■ rezervacija sobe. multiplikacijski učinak (efekt) (engl, multiplication effect, njem. Muliiplikations-effeki), učinak koji nastaje kad se sredstva turističke potrošnje nakon svoje osnovne cirkulacije od mjesta gdje su nastala do mjesta trošenja ne zaustavljaju, nego njihov najveći dio nastavlja cirkulirati i tako utjecati na gospodarska zbivanja; proizlazi iz multiplikacijske funkcije turizma. Stoje veći broj transakcija koje se izvrše preko turističke potrošnje u jednoj godini, toliko će biti veći multiplikacijski učinak turizma. Od-
ređuje se tako da se vrijednost koja je , jednom ušla u gospodarski tok preko konzumnog akta u prvoj, tj. osnovnoj . transakciji pomnoži s prosječnim brojem iteracija u kojima ona sudjeluje. multiplikativna funkcija turizma (engl. multiplicative function, njem. multiplika-tive Funktion im Tourismus), jedna od ekonomskih funkcija turizma, i ujedno jedna od teorijski najspornijih turističkih funkcija. Sastoji se u tezi da se sredstva turističke potrošnje nakon svoje osnovne cirkulacije od mjesta gdje su nastala do mjesta potrošnje ne zaustavljaju, nego da njihov najveći dio nastavlja cirkulirati i time dalje utječe na gospodarska zbivanja. Nakon što se turistička potrošnja u prvoj transakciji raspodjeljuje na glavne djelatnosti iz užeg kruga tzv. turističkog gospodarstva, u drugoj transakciji nakon što je svaki pojedini čimbenik turističkog gospodarstva primio turističku potrošnju kao svoj prihod, mora i sam najveći dio tog prihoda raspodijeliti i isplatiti usluge i robu trećih. Multiplikator sam po sebi označava prosječan broj obrtaja, odnosno iteracija što ih vrši svaka realizirana jedinica potrošnje u tijeku svoje cirkulacije u jednoj godini, a prije svog konačnog izlaska iz gospodarskog tijeka. Bit je multiplikativne funkcije potrošnje u tezi da se prelijevanjem bruto vrijednosti iz ruke u ruku pokreću novi gospodarski procesi. -*■ turistički multiplikator. multiplikator (engl. multiplier, njem. Multiplikator), umnoživač, onaj koji umnožava, oznaka za umnožavanje, odnosno povećanje jedne pod utjecajem neke druge pojave. Osnovni je stup Kevneso-ve teorije dohotka i zaposlenosti. Teorija multiplikatora tvrdi da dano povećanje u ukupnom dohotku zbog povećanja u autonomnim
investicijama ili u potrošnji, uz određeni umnožak izvornog povećanja u autonomnoj potrošnji, rezultira u povećanju veličine dohotka. Drugim riječima, svaka jedinica potrošnje, prije nego što izađe iz nekog gospodarstva, na svom cirkulirajućem putu potiče gospodarske procese u kojima se stvara veći dohodak nego Što iznosi početna ih inicijalna potrošnja. Multiplikator vanjske trgovine (foreign trade multiplier) jest koeficijent nastale promjene u dohotku zbog promjena u izvozu. -» multiplikativna funkcija turizma, multiplikator turističke potrošnje. multiplikator turističke potrošnje (engl. multiplier of tourist expenditure, njem. Multiplikator des touristischen Verbrauchs), broj obrtaja (iteracija) što ih vrši svaka realizirana jedinica turističke potrošnje tijekom cirkulacije u godini dana prije nego Što potpuno nestane iz gospodarskog toka. Multiplikator turističke potrošnje nastao je iz sve izraženije potrebe da se analizira i procjenjuje turistička potrošnja kao izraz ukupnog gospodarskog učinka turizma u određenom području. Istraživanja su pokazala da početna turistička potrošnja zapravo ne miruje, nego i dalje cirkulira gospodarskim i negospodarskim tokovima, uzrokujući značajne ekonomske posljedice i učinke. Ovaj se multiplikator u pravilu određuje za inozemnu turističku potrošnju. Ta je potrošnja svakako dodatna potrošnja koje u nekoj nacionalnoj ekonomiji ne bi bilo da nema turizma. Ona se primamo slijeva u djelatnosti ugostiteljstva, prometa, trgovine itd., uzrokujući povećan obujam poslovanja tih djelatnosti, iz čega proizlazi i povećanje narodnog dohotka. Već u drugom ciklusu svoje cirkulacije početna turistička potrošnja se slijeva putem nabave
repromaterijala, isplate plaće radnicima, doznačavanjem različitih poreza, doprinosa, taksa, članarina, nabavkom novih sredstava za proizvodnju i si. u čitav niz gospodarskih i negospodar-skih djelatnosti. Ova potrošnja inicira u tim djelatnostima povećan obujam poslovanja, a u gospodarskim djelatnostima dolazi i do stvaranja narodnog dohotka. Taj dohodak nije registriran kao dohodak od turizma, nego je to dohodak od dotičnih djelatnosti (industrije, građevinarstva, poljoprivrede i si.). Inicijalna jedinica potrošnje i dalje kola kroz nacionalno gospodarstvo i negos-podarske djelatnosti vršeći više kon-zumno-dohodovnih transakcija, odnosno iteracija. To kolanje jedinice potrošnje prati se u vremenskom periodu, najčešće u jednoj godini, i to sve do momenta njenog izlaska iz gospodarskog toka. Izračunavanjem multiplikatora turističke potrošnje nastoji se procijeniti taj "bijeg" jedinica turističke potrošnje u druge djelatnosti, a time procijeniti i ukupni učinak turizma. -»■ multiplikativna funkcija turizma. multivarjjabilni regresijski modeli predviđanja turističke potražnje (engl. mul-tivariable regressive model of tourism de-mand, njem. multivariable Regressions-modeUe der touristischen Nachfrageprognose), matematičko-ekonometrijski modeli koji u predviđanju polaze od pretpostavke da je veličina potražnje za nekom destinacijom funkcija brojnih nezavisnih varijabli koje karakteriziraju i opće faktore i okolnosti (vremenske nepogode, političku situaciju, propagandu i si.), i specifične faktore u emitivnim prostorima (broj stanovnika, dohodak per capita, razinu cijena u emitivnom području u odnosu na destinaciju, devizni tečaj,
privlačnost destinacije i si.). Osnovni matematički oblik ovih modela je: turistički promet Y,y iz emitivnog područja i u receptivno podmčje j funkcija je nezavisnih varijabli X/, X
%X3,... koje karakteriziraju razne aspekte potražnje i destinacije. Yij=f(X,1XzX3,...) Iz ove gmpe modela poznatiji su Arche-rov model -
za programiranje broja turista koji iz emitivne zemlje putuju u re-ceptivnu zemlju, Artusov model za predviđanje potrošnje i visine prihoda, te Askarijev model - za predviđanje potražnje za
određenim paket aranžmanima emitivnim zemljama.
u
nacionalni turizam
nacionalna udruženja za marketing (engl. national marketing associations, njem. nationale Marketingverbände), stručna i profesionalna udruženja svih onih koji djeluju u marketingu, a postoje u gotovo svim zemljama s razvijenim tržišnim gospodarstvom. U okviru nacionalnog udruženja pruža se mogućnost svim osobama koje se profesionalno bave problematikom marketinga da razmjenjuju stečena iskustva, raspravljaju o problemima metodološkog i poslovnog karaktera i da se dalje stručno usavršavaju. Članstva u nacionalnim udruženjima čine nezavisno od osnovne profesionalne usredotočenosti: ekonomisti, psiholozi, sociolozi, statističari ali i sve osobe koje se profesionalno bave marketinškim problemima. U Hrvatskoj djeluje CROMAR - Hrvatsko udruženje za marketing, koje organizira stručne skupove (simpozije, kongrese i si.), izdaje stručni časopis (Marketing) i promiče ideju marketinga u Hrvatskoj. nacionalni dohodak (engl, national meóme, njem. Nationaleinkommen, Volkseinkommen), mjera novčane
vrijed nosti dobar a i uslug a koje su na raspol aganj u naciji, a proistj eču iz gospo darsk e aktivnosti. U svakoj zemlji nacio nalni dohodak, dugor očno gleda no, pokaz uje tendencij u porast a. Stvar a se samo u oblasti
231
nagodba
materijalne proizvodnje, a realizira se
N i u neproizvodnim djelatnostima, kao i u neprivrednim djelatnostima realizacijom roba i usluga, plaćanjem poreza, taksa i drugih dadžbina. Veličina nacionalnog dohotka po jednom stanovniku koristi se kao jedan od najznačajnijih pokazatelja ekonomske razvijenosti pojedinih zemalja, nacionalni park (engl. nationalpark, njem. Nationalpark), prostrano područje zaštićeno od svake eksploatacije njegovih prirodnih izvora. Ti su prostori od.osobite kulturne, znanstvene, odgojne, obrazovne, estetske, rekreativne i turističke vrijednosti, a obuhvaćaju jedan ili više sačuvanih ili tek neznatno izmijenjenih ekosistema. Ne mogu se unutar njih obavljati nikakvi poljoprivredni radovi, lov, ribolov ili neke druge aktivnosti. Nije dopuštena stambena izgradnja ili gradnja prometnica, osim infrastrukture potrebne za razvoj turizma, pri čemu treba unaprijed odrediti sredstva i načine zaštite. Prema Zakonu o zaštiti prirode u Hrvatskoj je 7 nacionalnih parkova: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni i Krka. U
nacionalni turizam svijetu postoji veoma velik broj nacionalnih parkova (samo u SAD 38), koji u turističkom razvoju pojedinih zemalja imaju izvanredno značenje (npr. Yellowstone u SAD, Engadin u Švicarskoj, Tatranski nacionalni park u Poljskoj i Češkoj i dr.) nacionalni turizam (engl, national tourism, njem. Nationaltourismus), obuhvaća turistička kretanja stanovnika pojedine nacije unutar zemlje ali i izvan nje, dakle domaći i izlazni turizam. Drugim riječima, nacionalni turizam za Hrvatsku obuhvaća sva turistička putovanja njezina stanovništva, i putovanja unutar Hrvatske i putovanja u druge zemlje. Često ga se pogrešno poistovjećuje s domaćim turizmom. načelo neformalnosti pri sklapanju ugovora (engl, principle of informality in concluding contracts, njem. Grundsatz des unkonventionellen Vertragsabschließens), načelo koje znači da sklapanje ugovora ne podliježe u pravilu nikakvom unaprijed određenom obliku. Neformalnost ne znači da ugovori nemaju nikakv
oblik ugovora ne traži određeni oblik, dok jer je se kod formalnih ugovora unaprijed svaki traži određeni oblik kao uvjet za sadrž nastanak valjanog ugovora. aj načelo savjesnosti i poštenja (engl, uvijek principle of good faith, njem. izraže Gewissensund n u Ehrlichkeitsgrundsatz) -* dobra nevjera. kom način posluživanja (engl, type of obliku service, njem. Servierart, . Bedienungsart), tehnika rada pri Razlik posluživanju -+ glavnog jela. a Razlikujemo nekoliko načina poslužiizmeđ vanja, koji se kombiniraju radi u postizanja veće djelotvornosti, a nefor nazvani su prema zemljama iz kojih malpotječu. 1. Bečki način ili teller nog i system takav je način posluživanja forma kod kojeg kuhar na zagrijani plitki lnog tanjur slaže mesno jelo s prilozima; ugovo konobar ga preuzima i doprema do ra je u stola, te ga stavlja na stol ispred tome gosta prilazeći mu u pravilu s Što se njegove desne strane i to tako da kod meso bude što bliže gostu. Ovaj nefor način posluživanja ne zahtijeva malni posebne konobarske vještine, ali h
231
dolaze do izražaja kuharske sposobnosti i dekoratorske vještine. 2. Kod francuskog načina posluživanja gost se sam poslužuje s plitice koju može pridržavati konobar ili se nalazi na stolu gosta, odnosno na pomoćnom, tzv, gueridon stolu koji se priključuje goslo-vu stolu. 3. U engleskom načinu posluživanja gosta poslužuje konobar s plitice koju drži u lijevoj ruci kod posluživanja jednostavnijih jela, a kod složenijih jela poslužuje se s plitice položene na pomoćni, tzv. gueridon stol. 4. Ruski način posluživanja smatra se sa stručnog aspekta najboljim, a primjenjuje se u restoranima više kategorije. Karakterizira ga pripremanje mesnih jela u komadu koja se rasijecaju tek za stolom, nakon što gost izrazi želju za određenim komadom mesa. nadmorska visina (apsolutna visina) (engl. height above sea-level, njem. Meeres-hdhe, Meeresspiegel), vertikalna udaljenost neke točke od prosječne razine mora. Mjeri se altimetrom, niveliranjem, trigonometrijskom i fotograraetrijskom metodom.
nagodba nadzvučni zrakoplovi (engl. supersonic planes, njem. Uberschallflugzeug) -*■ Concorde. nagodba (engl. bargain, compromise, settlement, njem. Obereinkommmen, Kompromiss), ugovor kojim strane prekidaju međusobni spor ili neizvjesnost u nekom pravnom odnosu postignut uzajamnim popuštanjem, tako da se spor prekida ih neizvjesnost otklanja. Nagodbom se ureduju međusobna prava i obveze, s tim da ona ne znači samo smanjenje iU povećanje postojeće obveze (npr. kamatne stope), nego se njome može preuzeti i nova obveza. Kad samo jedna strana popusti drugoj, to nije nagodba nego priznanje duga. Nagodbom može biti ostvarena i obnova (novacija), ali samo onda kada su nagodbom ispunjeni svi uvjeti za novaciju. Ugovor kojim strane nisu izmijenile pravnu osnovu i predmet ugovora nije novacija nego
nagodba
nagodba. Nagodba gosta (putnika) s ugostiteljem može se sklopiti u slučaju prigovora gosta na usluge, a u svrhu da se izbjegne spor. -*■ prijateljska nagodba. nagodba gosta s hotelijerom (njem. Übereinkommen des Gastes mit dem Hotelier), moguća je izravno i onda kad je ugovorna strana putnička agencija. Ima li koji putnik (gost) iz skupine, odnosno predstavnik putničke agencije kakvih prigovora na hotelijerove usluge, hotelijer je obvezan odmah, još za boravka putnika (gosta) razmotriti prigovor na usluge. Ako hotelijer ustanovi da je prigovor opravdan, osim ispunjenja obveze iz ugovora ponudit će klijentu (gostu) odgovarajuću naknadu u novcu ili uslugama. Ako klijent pristane na ponudu, nagodbu će pismeno utvrditi hotelijer s klijentom ili s predstavnikom agencije. Ne dođe li do nagodbe za boravka klijenta, putnička je agencija obvezna dostaviti ugostitelju prigovor klijenta (sudsku opomenu, tužbu, pismeni prigovor i si.), sa svojim prijedlogom za rješenje prigovora (nagodba, vođenje spora) u roku od mjesec dana od primitka. Hotelijer je obvezan putničkoj agenciji odgovoriti u roku od 15 dana, a ako to ne učini, smatra se da ne prihvaća prigovor, odnosno prijedlog za nagodbu. Ne prihvati li hotelijer prigovor putničke agencije, odnosno prijedlog za nagodbu, putnička agencija prema vlastitoj inicijativi ili inicijativi nezadovoljnog klijenta (gosta) može podići tužbu. U domaćim sporovima to će biti
232
naknada štete
mjesno mjerodavan trgovački sud prema mjestu hotelijerova sjedišta. Tako će biti i u međunarodnom sporu, ali se zbog posebnosti -*■ agencijskog ugovora o hotelskim uslugama putnička agencija može obratiti radi prijateljske nagodbe, mirenja i arbitraže Odboru za vezu IHA-FUAAV. (Posebni prilog -*■ Kodeksa poslovanja pod nazivom IHA-UFAA arbitražna pravila.) naira (NGN), novčana jedinica Nigerije, dijeli se na 100 koba. NATTA (akr. od engl. National Association of Independent Travel Agents), Nacionalna organizacija nezavisnih putničkih agencija, britansko udruženje putničkih agencija srednje veličine, u konkurentskom odnosu prema ABTA-i. nakana (engl. intention, njem. Absicht) -* krivnja. naknada (engl. compensation, recompense, njem. Entgelt, Ersatz), svota novca ili pokretnih stvari koja se daje za ispunjenje protučinidbe. Obično se kod ugovora o prodaji novčani ekvivalent za ispo-ručnu robu zove cijena, dok se kod drugih ugovora, ako nema nekog posebnog naziva (npr. kod ugovora o zakupu zakupnina), rabi termin naknada (npr. kod ugovora o djelu, ugovora o ostavi, ugovora o alotmanu, itd.). Kod prouzročene štete, štetnik koji odgovara za štetu dužan ju je popraviti (naknada šte-te). naknada štete (engl. damages, njem. Scha-denersatz), oblik popravljanja Štete koji se sastoji u novčanom ekvivalentu. To znači da se naknadom štete ne uspostavlja izravno ranije stanje, nego se u
naknada štete
obliku isplate odgovarajuće svote novca nadomješta oštećenom ono što je zbog štetne radnje izgubio. Obujam naknade štete različit je kod deliktne i ugovorne odgovornosti. OŠtećenik, bez obzira na vrstu i stupanj krivnje štetnika, ima kod deliktne odgovornosti pravo na naknadu kako a) obične, stvarne štete (dam-num emergens) tako i na b) naknadu iz-maklog dobitka koristi (lucrum ces-sans). I kod ugovorne odgovornosti za štetu u obujam naknade ulaze obična Šteta i izmakli dobitak, s tim da se obujam i visina naknade čine zavisnim od vrste i stupnja krivnje. Obujam ugovorne štete prouzročene običnom nepozornoŠću (culpa levis) dužnika svodi se na tzv. predvidivu štetu, tj. onu koju je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao moguću posljedicu povrede ugovora s obzirom na činjenice koje su mu tada bile ili morale biti poznate. Kao kriterij predvidivosti štete trebala bi biti pozornost dobrog domaćina i dobrog gospodarstvenika. U slučaju prijevare ili namjernog neispunjenja te neispunjenja zbog krajnje ne-pozornosti vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika naknadu cjelokupne štete. Pravila o obujmu naknade ugovorne štete dispozitivne su prirode pa će se primijeniti samo ako ugovorne strane nisu iskoristile zakonsku mogućnost da to pitanje riješe vlastitim dogovorom. Pod visinom naknade Štete razumijeva se vrijednost štete izražena u novcu prema određenim cijenama
233 naknadno utvrđena potrošnja
(redovita, izvanredna, afekcijska). Visina naknade štete kod deliktne odgovornosti ravna se prema načelu potpune naknade prema kojem sud treba dosuditi naknadu štete u svoti koja je potrebna da se oš-tećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje. Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. Od načela potpunosti naknade postoje i iznimke koje dopuštaju, pod određenim pretpostavkama, sniženje cijene. Prvi je slučaj kada je odgovorna osoba slabog imovnog stanja pa bi je isplata potpune naknade dovela u oskudicu, a šteta nije prouzročena s nakanom ni krajnjom ne-pozornošću. Drugi je slučaj kad je štetnik prouzročio Štetu radeći nešto korisno za oštećenika, postupajući pri tome brižljivošću koju bi pokazao i u vlastitim poslovima. Kod ugovorne odgovornosti, ugovorne strane mogu sporazumno utvrditi visinu naknade, odnosno ugovoriti svotu naknade. Takva će odredba biti nevaljana ako je ugovorena svota naknade u očitom nerazmjeru sa Štetom. Kod štete povredom ugovora također se predviđa nekoliko slučajeva smanjenja naknade, i to: 1. ako je pri povredi obveze osim štete za vjerovnika nastao i određeni dobitak; 2. ako strana koja se poziva na povredu ugovora nije poduzela sve razumne mjere da bi se smanjila šteta izazvana tom povredom, i 3. ako za nastalu štetu ili njezinu veličinu, odnosno na otezanje dužnikova položaja ima krivnje do vjerovnika ili osobe za koju on odgovara. Naknada štete može se ustanoviti propisom
nagodba
koji sadrži cjenik ili tarifu o naknadi određene vrste štete, arbitrarno od strane suda prema procjeni sudskih vještaka, komisijski te sporazumom između štetnika i oštećenika. Svota naknade može se odrediti u ukupnom (jednokratnom) iznosu i u obliku novčane rente. Naknada u obliku novčane rente određuje se za imovinsku štetu zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja, posebno za štetu zbog gubitka uzdržavanja ih zarade ili trajnog povećanja potreba. Novčana se renta određuje doživotno ili za određeno vrijeme. Vjerovnik može umjesto rente zahtijevati da mu se isplati jedna ukupna svota, ako za to ima ozbiljnih razloga ili ako dužnik ne dade osiguranje za isplatu rente koju sud odredi. naknada za neprihvaćanje putnika na let (engl. denied-boarding compensation, njem. Entgeld fur Verweigerung), naknada koja se plaća putniku koji posjeduje važeću rezervaciju za neki let i koji se pojavio u propisano vrijeme na propisanom mjestu, ali ga zrakoplovna kompanija unatoč tome nije bila u mogućnosti primiti na let jer nije bilo slobodnih mjesta u zrakoplovu. naknadno utvrđena potrošnja (engl. after departure charge; kite charge; last minute charge, njem. verspdtete(s) Berechnen), proces naplate naknadno ispostavljenih računa za izvršenu uslugu gostu nakon njegove odjave i do tada utvrđenog i plaćenog računa. nalet zrakoplova (engl, aircraft utilization, njem. Flugzeugnutzung), prosječna dnevna iskorištenost zrakoplova za određeno razdoblje, obično mjesec ib godinu, koji se
232
naknada štete
dobiva tako da se najprije ukupni sati letenja podijele s brojem zrakoplova, a nakon toga se rezultat podijeli s brojem dana u promatranom razdoblju.
nalog za različita plaćanja (engl, miscellaneous charges order - MCO, njem. Auftrag für verschiedene Zahlungen), dokument koji se može izdati kao pokriće naplate za sljedeće usluge: zračni i kopneni prijevoz, naplate za višak prtljage, zemaljski aranžmani kod IT-tarifa, najam vozila, doplata za višu klasu, ekstra-tarife, pristojbe, depozite, hotelski smještaj i si. MCO se može izdati za specificirani i nespecificirani prijevoz i druge usluge. narairenje iz vrijednosti zadržanih stvari gosta (engl, indemnity from back retain right, njem. Begleichung aus Wertgegenständen des Gastes), pravo koje ima ugostitelj ako -* pravo zadržaja kao sredstvo prisile nije dalo željene rezultate i potraživanja ugostitelja nisu bila namirena od strane gosta u razumnom roku. Ugostitelj se ima pravo naplatiti iz vrijednosti zadržanih stvari na isti način kao i založni vjerovnik. Prije početka postupka naplate ugostitelj je obvezan obavijestiti gosta o svojoj nakani. Obavijest je pravodobna ako od slanja obavijesti u europske zemlje protekne 15 dana, a u izvanreuropske 30 dana. napici (engl, beverage, njem. Getränk) pića. napojnica (engl, tip, gratuity, njem. Trinkgeld), novčani iznos koji gost daje osoblju kao nagradu za pruženu uslugu (nosaču prtljage, konobaru i si.). naravni sastojci ugovora (njem. Vertragselemente), obuhvaćaju širi
naknada štete sadržaj ugovora koji prelaze minimalne i bitne sastojke, a smatraju se redovito uključenim u sadržaj ugovora makar ih strane nisu izričito ugovorile. Tako npr. kod -*■ ugovora o hotelskim uslugama naravni sastojci ugovora bile bi posebne odredbe o odgovornosti hotelijera za nedostatke usluga. naručeni aranžman (engl, taylormade package, njem. gebuchte Pauschalreise) -* turistički aranžman. "nastojati" popuniti kapacitete (njem. "Bestreben" die Belegungsquote zu erfüllen), obveza putničke agencije kod ugovora o alotmanu, kad se hotelijer obvezuje staviti na raspolaganje određeni broj kreveta i pružiti ugostiteljske usluge gostu. Na prvi pogled ova obveza putničke agencije nije sukladna načelu jednake vrijednosti davanja. Ipak načelo ekvivalencije nije narušeno jer se kod ugovora o alotmanu obveze stranaka razlikuju od obveza kod drugih turističkih ugovora. Obveza agencije popuniti kapacitete ne ovisi samo o uloženom trudu agencije nego i o nepredvidivim oscilacijama turističke potražnje, pa agencija u Času sklapanja ugovora ne zna u kojem će opsegu moći ispuniti svoju obvezu popunjavanja u času dospjelosti obveze. Zbog te specifične neizvjesnosti i nepredvidivosti mogućnosti ispunjenja ugovorne obveze, poslovna praksa, što je potvrdio i naš zakonodavac, obvezuje agenciju jedino na "nastojanje" popuniti ugovorene kapacitete, a ne i na "popunjavanje". Ekvivalencija u
233 naknadno utvrđena potrošnja obvezama stranaka manifestira se i u obvezi agencije da obavijesti hotelijera u ugovorenim rokovima da nije u mogućnosti popuniti kapacitete. Ako pak strane žele čvrstu obvezu agencije na popunjavanje kapaciteta hotelijera, mogu to posebno ugovoriti ugovor o alotmanu s garancijom punjenja). natalitet (engl, birth rate, njem. Natalität, Geburtenzahl), ili rodnost, broj rođenih u određenoj populaciji u jednoj godini, a iskazuje se u apsolutnim brojkama ih stopama. Pri tome se redovito podrazumijeva tzv. efektivna rodnost (natalitet), odnosno broj živorođenih, dok se ukupni broj rođenih (živorođenih i mrtvorođenih) iskazuje pojmom ukupni (totalni) natalitet. naturizam (engl.nafoKrism, nudism, njem. Freikörperkultur), poseban oblik turističkog prometa, nastalog na pokretu na-turizma, u kojem se njegovi sudionici zalažu za "slobodan odnos čovjeka i prirode", a za razliku od nudizma, naturizam ima svoju ideologiju, dok se nudizam temelji uglavnom na egzibicioniz-mu pojedinaca. Oba ova oblika favoriziraju življenje u skladu s prirodom, izbjegavaju prema vlastitom shvaćanju negativne strane civilizacijskih dosega, pa otuda dok su turisti i njihova neodjeve-nost ili minimum tekstila, i to samo u posebnim prilikama. Nudisti se okupljaju u posebnim smještajnim objektima, najčešće naturističkim i nudističkim kampovima i naseljima, te zauzimaju posebne, izdvojene naturističke (nudističke) plaže. Mnoge receptivne turističke zemlje ne dozvoljavaju prakticiranje nudizma ili ga koncentriraju u strogo kontrolirane prostore, pod posebnim i ograničenim režimom boravka.
nagodba
nautički turizam (engl, maritime tourism, nautical tourism, njem. nautische(r) Tourismus), naziv za poseban oblik turizma u kojem dominiraju plovidba i boravak turista u vlastitom ili tuđem plovilu te različite nautičke aktivnosti u turističke svrhe i radi razonode. Po prosječnoj potrošnji turista, smatra se jednim od najinteresantnijih oblika turističkog prometa. Razvijaju ga zemlje s posebnim pogodnim prirodnim resursima. Zbog ovog oblika turizma stvorene su posebne vrste infrastrukturnih objekata: luke, lučice, marine, vezovi, kapaciteti za snabdjevanje brodova i nautičara i si. Ukoliko se radi o području prirodno prikladnom za razvijanje
232
naknada štete
nautičkog turizma, tada pogodnost razvoja nautičkog turizma leži i u relativno malim investicijama potrebnim za njegov razvoj. Sudionici ove vrste turizma nazivaju se nautički turisti. Razvijanjem nautičkog turizma mnoge su zemlje u svijetu koje su raspolagale prirodnim mogućnostima za njegov razvoj, bolje gospodarski aktivirale ona svoja priobalna ili otočka područja koja su se prije toga ubrajala u nerazvijene gospodarske krajeve. nebitni sastojci ugovora (engl, nonessen-tial constituent parts of contract, njem. unwesentliche Vertragselemente), sastojci bez
naknada štete
kojih ugovor može postojali, ali ih ugovori često sadrže konkretiziraj ući, pojačavajući, pojašnjavajući, dopunjujući i si. bitne sastojke ugovora. Kod imenovanih (nominantnih) ugovora bitni sastojci po prirodi posla određuju se propisima, a kod neimenovanih (inomi-nantnih) ugovora oni se utvrđuju poslovnim običajima. Kod nebitnih sastojaka razlikujemo naravne ili prirodne (naturalia negotii) od svojevoljnih (acci-dentalia negotii). Naravni sastojci obuhvaćaju širi sadržaj ugovora preko svog bitnog i minimalnog, pa se smatraju redovito uključenim u sadržaj ugovora makar ih strane nisu
233 naknadno utvrđena potrošnja izričito ugovorile. Ovi sastojci su tipični za određenu vrstu ugovora pa se predviđaju dispozitivnim propisima, što znači da ih strane mogu isključiti ili izmijeniti. Na primjer, kod ugovora o prodaji stvari, naravni sastojci su odredbe o prodavateljevoj materijalnoj i pravnoj odgovornosti za nedostatke stvari, pa ako strane o tome ništa ne ugovore, tj. ne ugovore ograničenje ili isključenje prodavateljeve odgovornosti, prodavatelj za te nedostatke odgovara po samom zakonu. Svojevoljni nebitni sastojci ugovora vrijede samo ako su ugovoru dodani izričitom-voljom strana, a propisi ih ne zabranjuju. Oni
nebitni sastojci ugovora
236
neelastičnost ponude
prilagodavaju i nadopunjuju konkretni ugovor, a vrijede jedino ako su ih strane izričito ugovorile, nebukirani kapaciteti (engl, free capacity, njem. ungebuchte Kapazitäten) -» kapaciteti.
uvodi na tržište i kada je osnovni cilj razvijanje primame potražnje na tržištu. U turizmu ova se strategija najčešće koristi pri lansiranju nove turističke destinacije.
necjenovna konkurencija (engl, nonprice competition), različite metode konku-rencijske borbe kojima je cilj povećanje ili bar održavanje udjela poduzeća na tržištu, a da se pritom izbjegava sniženje cijena kao sredstva ostvarivanja vlastitoga tržišnog položaja. Kao glavni Čimbenici necjenovne konkurencije javljaju se inventivnost, kvaliteta, dizajn, marka, reklama te diferencijacija proizvoda. Necjenovna konkurencija sve je važnija metoda konkurencije na turističkom tržištu (npr. za hotele lokacija je opći konkurencijski faktor, a usluge rezervacije i kreditni aranžmani izuzetno su važne konkurencijske prednosti). nediferencirani marketing (engl, undifferentiated marketing, njem. undifferenzierte^) Marketing), izraz neuoČavanja ih ignoriranja činjenice da tržište nije homogeno, odnosno ocjene da se mogu identičnom marketinškom politikom u svim dijelovima tržišta zadovoljiti potrebe potrošača. Vrlo često za opravdanje izbora ove strategije razlozi su u nižim marketinškim troškovima koji se ostvaruju jedinstvenim marketinškim programom. Ova strategija najčešća je u slučaju kada se radi o proizvodima i uslugama za koje nije moguće naći mogućnost međusobne veće diferencijacije. Isto tako ova se strategija najčešće koristi prilikom prve faze životnog ciklusa proizvoda (usluge) - kada se novi proizvod
nedolazak gosta (engl, no show, njem. nicht erschienene^) Gast), slučaj kada gost ne dođe u smještajni objekt u predviđenom vremenu (-* check in time) iako ima rezerviran smještaj. rezervacija sobe. neekonomske funkcije (engl. noneconomic functions, njem. unwirtschaftiiche Fun-ktionen), ili društvene funkcije turizma, omogućuju turistima da zadovolje svoje rekreacijske potrebe, iz kojih onda proizlaze i odgovarajući turistički motivi, a izražavaju se učincima dominantno društvenog obilježja. Na same turiste one djeluju posredno ili neposredno. Turistička rekreacija kao osnovni i svodni motiv turističkih gibanja vezana je za one neekonomske funkcije turizma koje neposredno djeluju, a takvim se smatraju zdravstvena, zabavna i kulturna funkcija. Posredne neekonomske funkcije turizma jesu socijalna i politička funkcija. One u prvom redu djeluju na humanizaciju ljudskih odnosa u nacionalnim i međunarodnim razmjerima, pa njihova povezanost s ekonomskim razvitkom nije u takvoj uzročnoj vezi kao kod neekonomskih funkcija koje imaju neposredno rekreacijsko djelovanje. Različito se iskazuju u odnosu na polove turističke emitive i receptive, te u odnosu na turističkog korisnika - u domeni sociologije, psihologije, kulture, politike, obrazovanja i si.
ncfaktorskc usluge
neelastičnost ponude (engl. nonelasticity of tourism offer, njem. unelastische(s) Angebot), proizlazi prije svega iz statičnosti ponude u turizmu. Neelastična je jer može u vrlo maloj mjeri i vrlo sporo reagirati na promjene u drugim pojavama, a osobito u promjenama preferencija potencijalnih gostiju, kao i na promjene u cijenama što su ih tražioci turističkih usluga skloni plaćati na osnovi promjene u svom dohotku. Ako se potražnja smanji, turistička se ponuda neće moći i sama smanjiti u istom razmjem kao i potražnja, a najčešće se uopće neće smanjiti, a uz to neće moći bitno promijeniti ni cijene svojih usluga. nefaktorske usluge (engl. non-factor services), sve usluge u bilanci plaćanja koje nisu povezane s dohocima faktora proizvodnje, rada i kapitala. Tri su osnovne vrste takvih usluga: usluge međunarodnog prijevoza robe i putnika, turističke usluge i investicijski radovi u inozemstvu. negativne izjave o suugovaratelju (njem. negative Aussagen uberden Vertragspar-tner), izjave koje u odnosu na klijenta (gosta) ne smiju davati ni putnička agencija, ni ugostitelj; oni se moraju suzdržati od negativnih izjava o drugoj strani, bez obzira na razloge, tj. ne moraju izjave imati za cilj postizanja neke gospodarske koristi, dovoljno je da nanese štetu poslovnom ugledu suugo-varatelja; povrijeđena strana ovlaštena je podići tužbu za -»■ naknadu štete (materijalna i nematerijalna).
237
neopravdan odlazak
nekropola (engl. necropolis, njem. Nekropole), groblja do pojave kršćanstva. nemogućnost otkazivanja hotelskog ugovora od strane ugostitelja (njem. Un-durchfiihrbarkeit der Stornierungdes Ho-telvertrags seitens des Gastwirtes), izraz koji znači da ugostitelj nema pravo otkazati ugovor o hotelskim uslugama koji je sklopljen na temelju rezervacije, bilo putem samog gosta, bilo putem putničke agencije, a koja za svoj predmet ima pružanje usluge, smještaja, pansiona ili polupansiona. Ova zabrana štiti gosta od moguće diskriminacije ugostitelja. neočekivano pojavljivanje putnika na od-letu (cng\.go-show, njem. Goshow-Pas-sagier), izraz kojim se označava putnik koji iz bilo kojeg razloga odluči koristiti uslugu zračnog prometa za koju nije imao valjanu rezervaciju ili kupljenu kartu na taj način da se pojavi u zračnoj luci neposredno pred samo polijetanje zrakoplova kompanije kojim namjerava letjeti. neograničena ldlometraža (engl, unlimited kilometresfmileage, njem. unbeschränkte Kilometerzahl), termin koji se koristi pri iznajmljivanju automobila, a znači da se s iznajmljenim automobilom po određenoj vrsti cijene može u dogovorenom vremenskom intervalu napraviti neograničen broj kilometara. Postoje i drugi način iznajmljivanja automobila po kojem se uz dnevni najam plaća i određeni iznos za svaki prijeđeni kilometar. neokolonijalizam (engl, neocolonialism, njem. Neokolonialismus), novi vid ek-
nebitni sastojci ugovora sploatacije neke zemlje. Nakon raspada kolonijalnih carstava i nestanka kolonijalnih sila, pojavljuje se ekonomski vid korištenja resursa druge zemlje radi ekonomske koristi i profita. Početne faze u razvoju turizma u nerazvijenim dijelovima svijeta imale su te karakteristike zbog činjenice da investitori nisu razvijali model kojim bi se u turističku djelatnost uključivalo i domaće stanovništvo i domaće gospodarstvo, već je dolazilo do propadanja i uništavanja lokalne proizvodnje zbog uvoza strane robe. Lokalno je gospodarstvo imalo malo koristi i više šteta (inflacija, gubitak radnih mjesta, napuštanje nekih tradicionalnih zanimanja, socijalno raslojavanje, sezonska nezaposlenost). neopravdan odlazak gosta prije vremena (engl, early departure, njem. unberechtigte vorzeitige Abfahrt des Gastes), svaki odlazak za koji se ne bi našlo neko ozbiljno opravdanje, npr. prejako mu je sunce, u hotelu nema kockarnice i si. Ode U gost neopravdano prije vremena, hotelijer naplaćuje odštetu u visini 3/4 ugovorene cijene, ali samo za one usluge koje još nisu iskorištene. Naše Uzan-ce izričito razlikuju prijevremeni neopravdani odlazak individualnoga gosta od gosta u skupini, naročito glede utvrđivanja visine odštete, dok Kodeks na isti način tretira prijevremeni neopravdani odlazak gosta i za individualne i za skupinu gostiju. nepojavljivanje putnika na odletu (engl. no-show, njem. No-show-Passagier, nicht erschienene(r) Fluggast), izraz kojim se označava putnik koji iz bilo kojeg razloga ne koristi uslugu zračnog prijevoza za koju je imao valjanu rezervaciju ili kupljenu kartu,
236
neelastičnost ponude a do trenutka polijetanja nije o tome izvijestio zrakoplovnu kompaniju s kojom je imao namjeru letjeti. nepopunjeni kapaciteti (engl, unsold
capacities, njem. unbelegte Kapazitäten) -> kapaciteti. nepozornost (engl, negligence, njem.
Fahrlässigkeit) -* krivnja. nepravilnosti
prijevozu prtljage (engl, irregularity report, damage report, njem. Störungen bei der Gepäckbeförderung im Luftverkehr), sve vrste nepravilnosti koje se mogu pojaviti za vrijeme prijevoza: nedolazak prtljage na odredište (prtljaga samo kasni u dolasku ili izgubljana prtljaga), oštećenje prtljage, otuđenje iz prtljage, posjedovanje nepotraživane predane prtljage i posjedovanje nepotraživane ručne prtljage i osobnih stvari. Ukoliko se kod preuzimanja prtljage utvrdi bilo kakva nepravilnost koja je nastala u prijevozu, putnik je treba prijaviti u zračnoj luci dolaska kod službe za izgubljenu i nađenu prtljagu. O bilo kojoj vrsti nepravilnosti u prijevozu prtljage potrebno je sastaviti odgovarajući zapisnik (PIR -property irregularity report ili DPR -damage report). Odgovornost zrakoplovne kompanije u slučaju nepravilnosti u prijevozu prtljage utvrđena je međunarodnim konvencijama. Većina kompanija primjenjuje tzv. VarŠavskd režim odgovornosti, prema kojem je odgovornost kompanije za izgubljenu, oštećenu ili otuđenu prtljagu ograničena na 20 dolara za svaki kilogram prtljage. Kompanije ne preuzimaju odgovornost za oštećenje lomljive i pokvarljive robe, niti za kašnjenje u isporuci ili gubljenje novca, nakita, srebrnine, vrijednosnih papira ili bilo koje vrste dokumenta, uzoraka i zrakoplovom
u
ncfaktorskc usluge
237
neopravdan odlazak
ostalih dragocjenosti u slučaju da se prevoze u predanoj prtljazi.
gosta udaljiti iz ugostiteljskog objekta.
nepravodobni otkaz i nepojavljivanje gosta/agencije (engl. no show, njem.
nesmetano korištenje usluga (njem. ungestörte Leistungsnutzung), obveza ugostitelja na neprestanu skrb o tome da gostu bude omogućeno posebno mirno, korisno i funkcionalno uživanje smještaja i svih drugih usluga vezanih za smještaj. Ugostitelj mora imati neprekidnu službu za osiguranje reda i tišine, a osobito za pružanje pomoći gostu. Dnevnu službu pomoći obavljaju portiri, recepcionari, poslužitelji na dizalu i si. Osim tog osoblja pojedini ugostiteljski objekti imaju čuvare parkirališta, garaža i drugo pomoćno osoblje. Za noćno dežurstvo ugostitelj određuje minimalan broj osoblja koje obavlja službu čuvanja i na raspolaganju je gostu za svaku pomoć (kao npr. vratar, recepcionar i si.). Ugostitelj je odgovoran kako za svoje radnje, tako i za radnje i propuste svojega osoblja, ali i za radnje trećih osoba kojima se ometa gost u mirnom i uobičajenom korištenju usluga u ugostiteljskom objektu i uopće sprečava u uživanju mira i udobnosti na koje gost može računati s obzirom na kategoriju i renome ugostiteljskog objekta. Da bi gost mogao mirno i funkcionalno koristiti smještaj, ugostitelj je dužan održavati prostorije za smještaj u stanju koje omogućuje njihovu udobnu i uobičajenu uporabu. U tu svrhu ugostitelj je obvezan obavljati sve popravke u prostoriji za smještaj, na namještaju i uređajima u njemu. neto cijena bez provizije (engl, net priče without commission, njem. Nettopreis ohne Provision) -*■ cijena.
ni-chterschienener Gast), dva različita instituta, ali ih slijede iste pravne posljedice. Nepravodobni otkaz znači da putnička agencija nije otkazala rezervaciju (zapravo -*■ agencijski ugovor o hotelskim uslugama) u ugovorenim ili poslovnom praksom utvrđenim rokovima ili je otkazala sa zakašnjenjem. Nepojavljivanje gosta znači da njegova rezervacija nije otkazana a on se uopće ne pojavi. U oba slučaja putnička agencija je dužna hotelijeru platiti odštetu. Visinu i način plaćanja odštete mogu strane unaprijed ili naknadno ugovoriti, a ako to ne učine, ona se plaća u paušalnoj svoti: a) u slučaju boravka do tri dana ili boravka dužeg od tri dana izvan sezone u svoti ugovorene cijene usluga za jednodnevni boravak, b) u slučaju boravka dužeg od tri dana u glavnoj sezoni - u svoti ugovorne cijene usluga za trodnevni boravak. neprimjereno dugo zadržavanje gosta u
ugostiteljskom objektu (njem. unberec-htigt langer Gdsteaufentlmlt im Gastgewerbeobjekt), izraz koji kod -*■ ugovora o uslugama prehrane i točenja pića znači da se 1. gost zadržava u ugostiteljskom objektu a da nije naručio uslugu (npr. sjedne za stol, a ne naruči jelo ili piće), ugostitelj će ga ponuditi uslugama, odnosno 2. ako se gost nakon konzumacije neprimjereno dugo zadržava u objektu odbije ponudu novom uslugom, ugostitelju stoje na raspolaganju dvije mogućnosti: a) uskratiti gostu boravak u objektu i odbiti daljnje posluživanje, i b) takva
netočne obavijesti (engl, incorrect information, njem. ungenaue
nebitni sastojci ugovora Informationen), obavijesti koje pogađaju gosta i mogu mu uzrokovati štetu. Razlikujemo dvije situacije: 1. dade li hotelijer netočnu obavijest putničkoj agenciji, a ona na temelju te obavijesti ugovara s klijentima boravak u hotelu, pa zbog takve netočne obavijesti gost postavi odštetni zahtjev, odgovoran je hotelijer, te 2. pruži li hotelijer točnu obavijest, a putnička agencija dade svom klijentu netočnu obavijest, za odštetni zahtjev gosta ne odgovara hotelijer nego putnička agencija. Nasuprot hotelijerovoj obvezi na davanje točnih obavijesti
236
neelastičnost ponude putničkoj agenciji o svom objektu, postoji obveza agencije da u odnosu na svoje klijente poštuje doslovni tekst obavijesti dobivenih od hotelijera. Tako će od samog početka izbjeći odgovornost za štetu koju bi gost mogao zahtijevati zbog netočnih podataka, neto devizni učinak (engl, net foreign income effect, njem. netto Deviseneinkommenseffekt), vrijednost ekonomskog učinka iz inozemnog turizma koji preos-taje nakon što su podmireni svi troškovi uvoza robe i usluga nužni da se ostvari određeni turistički promet iz inozemstva. Ako
ncfaktorskc usluge se realizacija inozemne turističke potrošnje pretežno oslanja na domaće izvore opskrbe i proizvode i usluge domaćeg porijekla, turizam ostvaruje visok neto devizni učinak, neto dobit ili gubitak (engl, net income or loss, njem. Nettogewinn oder Verlust), dobit ili gubitak zrakoplovne kompanije koji nastaje kao rezultat obavljanja usluga zračnog prometa i drugih aktivnosti nakon što od ukupnih prihoda oduzmemo ukupne troškove, poreze, kamate, tečajne razlike i ostale financijske rashode, nevidljivi izvoz (engl, invisible export, njem.
237
neopravdan odlazak
unsichtbare Ausfuhr), izvoz usluga, za razliku od izvoza proizvoda koji se smatra vidljivim izvozom. Zovu ga još i izvozom na licu mjesta. S obzirom na to da u turizmu putuju turisti, potrošači a ne roba, to se usluga i roba prodaje stranim kupcima u receptivnoj zemlji, dakle na domaćem tržištu, Tako se usluga i roba ne moraju izlagati transportnim troškovima, plaćanju carine i drugim uvoznim dažbinama, a niti se izlažu meduna-
nevidljivi izvoz
rodnoj konkurenciji istih i sličnih usluga i robe. ngultrum (BTN), novčana jedinica Butana, dijeli se na 100 četnima. NTT, Institut za turizam i istraživanje termalnih lječilišta u sjevernoj Europi. Sjedište u Kielu. nivalni režim -*■ rijeka. noćenja turista (engl. bednights, nights, njem. Touristenubemachtung), statistički izraz kojim se mjeri veličina turističkog prometa. TJ hotelijerstvu služi kao jedinica mjere ostvarenja fizičkog turističkog prometa. Pomnožena s prosječnom cijenom, putem noćenja može se dosta precizno ocijeniti vrijednost dohotka ostvarenog od turista koji su imali najmanje jedno noćenje. noćenje s doručkom (engl. bed and breakfast - B&B) -> hotelska usluga. noćni bar (engl. night bar, njem. Nachtbar) bar. noćni klub (engl. night club, njem. Nacht-klub), ugostiteljski objekt u kojem se pretežno poslužuju pića, pripremaju i poslužuju napici, te jednostavna jela. Karakterizira ga živa glazba, artističke i druge priredbe. Osim prostorije s točionikom za posluživanje gostiju, skladišnog prostora i prostora za pripremanje jela, noćni klub mora imati i garderobu za goste odvojenu od garderobe za izvođače programa,
240
normativ
s primjerenom opremom (tuš kupaonice, ogledala, umivaonike i dr.). Uređenjem i namještajem noćni klub prilagođen je dužem zadržavanju gostiju. noćni red (engl. turndown service, njem. abendliches Aufbetten), naziv koji obuhvaća niz standardom propisanih radnji kojima dežurna sobarica priprema sobu za noć. Karakterističan je za hotele visokih kategorija iako od hotela do hotela postoje razlike. Noćni red obuhvaća: skidanje dekorativnog prekrivača s kreveta, stavljanje pokrivača koji se odgrće u obliku trokuta, slaganja pidžame na krevet, stavljanje prostirke pred krevet i papuča, stavljanje "bombona za laku noć" na jastuk ili noćni ormarić, navlačenje zastora, paljenje noćne lampice, osvježavanje kupaonice, izmjene korištenih ručnika i dr. nomadi (engl. nomads, njem. Nomade), stočarska plemena koja nemaju stalnog boravišta, već sele prema potrebama stada, odnosno u potrazi za ispasiŠti-ma. nomenklatura djelatnosti (engl. nomenclature of (economic) activities, njem. Tâtigkeitsbezeichnung), sustav označavanja djelatnosti prema klasifikaciji utvrđenoj određenim principima i kriterijima. Šifrom se označava svaka djelatnost i tako se svaka od njih simbolično i skraćeno
no show
obilježava, čime se isključuju nesporazumi do kojih bi moglo doći zbog upotrebljavanja neodgovarajućeg ili nepotpunog naziva pojedine vrste djelatnosti. Za šifrirano obilježavanje mogu se upotrijebiti brojevi, slova i njihova kombinacija. normativ (engl. (established) standard, standard specification, njem. Normative), utvrđena norma utroška materijala. U ugostiteljskim poduzećima razlikujemo normative jela i normative pića. Normativom jela unaprijed je utvrđena vrsta i količina svake pojedine namirnice i začina koje je potrebno utrošiti u pripremi određenog jela prema utvrđenom receptu. Osnova za izradu normativa je broj obroka za koji se normativ i utvrđuje; najčešće je to za deset obroka. Normativ pića unaprijed je utvrđena količina koja se prodaje pod cijenu jednog pića. U slučaju barskih mješavina pod normativom pića podrazumijeva se unaprijed utvrđena vrsta i količina svakog pojedinog pića i dodataka koji su po recepturi predviđeni za određeni koktel. no show -> nepravodoban otkaz i nepojavljivanje gosta/putnika, -* nepojavljivanje putnika na odletu. novčana jedinica (engl, monetary unit, njem. Währungseinheit), državnim zakonom ili međunarodnim dogovorom određena jedinična
241
nuzgrcdne usluge
vrijednost i naziv novca; element je za izražavanje novčane vrijednosti. U Hrvatskoj je novčana jedinica hrvatska kuna (kn, HRK), koja se dijeli na 100 lipa. U SAD je novčana jedinica američki dolar (USD), koji se dijeli na 100 centa. novine (engl, newspapers, njem. Zeitung), jedan od najraširenijih prijenosnika (medija, kanala, posrednika) masovnog komuniciranja za širenje oglašivačkih poruka i publicitet proizvoda i usluga. Prednosti novina su: brza akcija i lokalizirana akcija, masovnost, mogućnost prigodnog oglašavanja. Negativne strane su: brzo zastarijevanje, slaba izoliranost poruka i relativno slaba kvaliteta tiska. Zbog velikih naklada i brze akcije, novine su, uz radio, relativno najjeftiniji prijenosnik oglašavanja i publiciteta. Nuovolles Frontières, turoperator u Francuskoj.
najveći
NUR (akr. od njem. Neckermann und Rei-sen), drugi po veličini turoperator u Njemačkoj, osnovan 1965. godine sa sjedištem u Frankfurtu/M. Od 1998. godine, kad se NUR udružio s čarter zrakoplovnom kompanijom Condor, postao je dio holdinga C & N Touristik. nuzgredne usluge (njem. Zusatzleistung) -> sporedne usluge.
obavgesti hotelyera
oaza (engl, oasis, njem. Oase), izdvojeno područje pod vegetacijom u pustinjskom kraju, na mjestima gdje na površinu izbija podzemna voda ili prolazi te-kućica koja donosi vodu iz vlažnijih područja (npr. Nil iz tropsko-ekvatori-jalnih područja). Bušenjem arteških i drugih bunara površine oaza se povećavaju, kao i izgradnjom brana na rijekama i provođenjem vode kanalima. Oaze su u pravilu gusto naseljene, budući da su pogodne za intenzivnu poljoprivrednu obradu. Vrlo su privlačne za turističke posjete i razgledavanje, pa su u mnogim zemljama Sjeverne Afrike i Arapskog poluotoka dio turističke ponude. obala i priobalje (engl, coast and littoral, njem. Küste und Küstengebiet), pojas na kome more, jezero ili rijeka graniči s kopnom. Obala i priobalje pod utjecajem su fizičko-geografskih elemenata i modifikatora vode i kopna (posebice obale mora). S obzirom na pružanje reljefa, obale mogu biti transverzalne (okomite na pružanje reljefa), longitudinalne (usporedne s reljefom), te indiferentne (ako susjedno kopno nema izrazitih
reljefn ih oblika ). Razve denos t obale je razlik a izmeđ u njezin e zračn e i stvarn e dužin e, pri čemu je najve ći utjecaj imala abrazi ja. U turizm u su pose bno atrakt ivne tople medit erans ke obale,
243
objave
o isključenju
pogotovo one s visokim stupnjem razve
o denosti. Hrvatska obala je medu najraz-vedenijima u svijetu, pa sa stupnjem razvedenosti od 9,7 zauzima drugo mjesto u Europi (iza Norveške), obavijesti hotelijera putničkoj agenciji i gostu (engl. information to travel agent and client, njem. Informationen desHoteliers an das Reisebüro), moraju biti točne i o samom ugostiteljskom objektu, i o lokaciji, vrsti i kategoriji, te o vrstama i kakvoći usluga. Gostoljubivost i susretljivost što se očekuju od ugostitelja nalažu mu da gosta okruži ljubaznošću i brigom. Osim svake potrebne pomoći, ugostitelj je dužan gostu dati besplatno sve obavijesti vezane za prostor, za smještaj i ispunjenje i drugih ugovorenih i uobičajenih ugostiteljskih usluga koje mu pruža (npr. restoranske i druge usluge). Gost će se moći tom prigodom obavijestiti o pojedinim važnim odredbama iz kućnog reda koje se odnose na mjesto, način i vrijeme pružanja pojedinih ugostiteljskih usluga u ugostiteljskom objektu (npr. vrijeme pružanja usluge prehrane i si.). Uobičajeno je da od
obavgesti hotelyera službi ugostiteljskog objekta, a osobito na recepciji, gost može dobiti najšire informacije o turističkim znamenitostima mjesta, o voznim redovima, sportskim, zabavnim i kulturnim priredbama, adrese važnijih ustanova i kulturno-povi-jesnih spomenika, o deviznom tečaju, o izletima, telefonskim brojevima, ukratko o svemu Što bi boravak gosta u ugostiteljskom objektu i mjestu gdje se nalazi moglo učiniti bogatijim i sadržajnijim. običaj (engl, custom, njem. Sitte, Gewohnheit), 1. nepisani, ustaljeni način ponašanja i djelovanja u nekoj ljudskoj zajednici; 2. pravila ponašanja u građanskom pravu koja su se kroz stanovito potrebno vrijeme formirala u društvenoj zajednici na osnovi nekog ponavljanja utvrđenog shvaćanja, a zakonski im je propis izravno ili neizravno priznao prvni značaj. U pravnom običaju kao izvoru prava moraju biti inkorporirana dva elementa: a) materijalni, koji pokazuje da društvena praksa koja se manifestira kao činjenje ili nečinjenje određenih
radnji običaji subordinirani zakonskom ili pravu jer važe samo onda ako ih postu zakon prizna. Također, običaji su paka supsidijarni pravni izvor, što znači da jest dolaze u obzir samo onda ako dovol određeni odnos nije propisom u jno cijelosti pravno normiran, a pravilo gusta, koje sadrži nije protivno načelima na stalna kojima se temelji čitav pravni i poredak određene zajednice. Pravni jednol običaji su izvori našeg građanskog ična, i prava. Na području obveznih odnosa b) primjenjuju se, kao dopunski izvor psiho- obveznog prava, posebice loški, trgovačkog ugovornog prava, trtj. govački (poslovni) običaji. Ako su uvjere kodificirani, nazivaju se uzancama. nje daobičajno pravo (engl, common law, se njem. Gewohnheitsrecht), pravna radi o pravila čiji se formalni izvor ne nalazi općeo u nekom propisu koji donosi bodređeno zakonodavno tijelo, nego u vezno običajima određene društvene m sredine koji se postupno i manje ih pravil više spontano stvaraju. Stoga se u običajno pravo često suprotstavlja ponaš tzv. pisanom pravu, tj. pravu koje anja. donose određena državna tijela. No i Pravni za običajno pravo kao i za pisano su pravo vrijedi načelo da njegova
243
primjena mora biti obvezna za sva tijela. No i za običajno pravo kao i za pisano pravo vrijedi načelo da njegova primjena mora biti obvezna za sva tijela koja pravo primjenjuju kao i za sve subjekte prava uopće. Običaji, tj. običajno pravo, na području obveznih odnosa primjenjuju se kao dopunski izvor prava u kontinentalnom pravu, i to posebice trgovačkog ugovornog prava, i nazivaju se trgovačkim običajima; ne smije biti protivno -* prisilnim propisima, a ako su suprotni dis-pozitivnim propisima, primjenjivat će se dispozitivne odredbe. obična nepozornost (engl, ordinary negligence, njem. leichte Fahrlässigkeit) -* culpa levis i -* krivnja. obiteljski budžet (engl, family budget, njem. Familienhaushaltplan), ukupnost novčanih prihoda obitelji, a služi za zadovoljavanje potreba obitelji kao cjeline, ali i članova obitelji kao pojedinaca. Ima strukturu prihoda i rashoda, a njime je ograničena kupovna moć obitelji,
objave o isključenju odnosno njezinih pojedinih Članova. Struktura obiteljskog budžeta mijenja se u vremenu i prostoru, ovisno o broju i dobi njezinih članova te promjena koje nastaju u strukturi njezinih prihoda i rashoda. Postoji logika prioriteta u izdacima iz obiteljskog budžeta, koju je prvi opisao E. Engel (Engelov zakon). objave o isključenju odgovornosti (njem. keine Haftung), izjave kojima ugostitelj isključuje, ograničava ili uvjetuje svoju odgovornost za štetu, nestanak stvari i si. za stvari koje su gosti unijeli. Objave koje su istaknute u prostorijama ugostitelja, nemaju nikakvog pravnog učinka. Ovom zakonskom odredbom želi se onemogućiti jedna strana, ugostitelj, da jednostranom izjavom volje putem izvjesnih objava isključi ili ograniči svoju odgovornost. Praksa je, naime, pokazala da se poneki ugostitelji nastoje osloboditi svoje pooštrene odgovornosti, pa
objave o isključenju
raznim objavama na zidovima svojih prostorija, pa čak i u -> kućnim redovima utvrđuju svoju neodgovornost za štetu na koju su po zakonu odgovorni. Ako bi se jednostranim izjavama ugostitelju dopustilo njegovo isključenje od odgovornosti, ugrozila bi se u području turizma pravna sigurnost na koju su inozemni turisti i poslovni ljudi naviknuti. Zbog toga ako npr. na ziđu sobe, ormara ili restorana visi objava "za nestale stvari gostiju ne odgovaramo" i si., onda ta objava nema pravnog učinka, jer ugostitelj jednostranom izjavom volje ne može isključiti prisilnu normu zakona. Ne mijenja ništa na stvari ako bi se slična "upozorenja" našla u kućnom redu, pa ih ugostitelj objavljuje pozivom na kućni red (npr. "ne ostavljajte osobne stvari na terasama i balkonima, jer za njih ne odgovaramo"), oblaci (engl, clouds, njem. Wolke), vidljive nakupine vodenih kapljica ili ledenih kristala koji lebde u zraku. Razlikuju se s obzirom na izgled i visinu na kojoj se nalaze, pa se dijele na 10 rodova koji su kombinacija 4 glavna: nimbusi, kumulu-si, stratusi i cirusi. oblici plaćanja unaprijed (engl, advance payment, njem. Vorauszahlung, Vorauskasse), razna sredstva pojačanja ugovora u turizmu čija je osnovna gospodarska svrha u tome da se plaćanjem određene svote unaprijed hotelijer osigura za one slučajeve kada je gost, odnosno putnička agencija obavila rezervaciju pa gost ne dođe, a hotelijer ne uspije rezervacijom angažirane kapacitete popuniti drugim gostima. No plaćanje unaprijed (akontacija) osim navedenog razloga, u konkretnom
244
oblici plaćanja unaprijed oblici plaćanja unaprijed
ugovoru može imati i ulogu prisile na suugovaratelja sa svrhom ozbiljnog pristupa u ispunjenju ugovornih obveza, olakšavanju üi čak i omogućavanju hotelijeru ispunjenja njegove obveze i si. Poslovnoj praksi stoje na raspolaganju razna sredstva pojačanja ugovora kako bi ugovaratelji mogli izabrati onaj koji im u danim prilikama najviše odgovara (predujam, kaparu, garantni polog i naknadu za rezervaciju). Kako su navedena sredstva pojačanja ugovora različiti instituti i po svojoj pravnoj prirodi i po pravnim posljedicama, to ni teorijski ni praktično nije svejedno koji će se od njih u konkretnoj prilici primijeniti. Pritom nije uvijek odlučujući naziv koji strane rabe, nego njegov sadržaj (falsa nominatio non nocet). Tako npr. ako bi strane ugovornu klauzulu o plaćanju unaprijed nazvale predujam, a iz njezina sadržaja proizlazi da se radi o kapari, na plaćanje unaprijed primijenit će se odredbe obveznog prava o kapari. 1. Predujam (avans) (njem. Vorschuss) u općem obveznom pravu je svota koju jedna strana pri sklapanju ili u tijeku ispunjenja ugovora daje drugoj na ime djelomičnog ispunjenja svoje ugovorne obveze. Općenito je glavni gospodarski cilj (kauza) plaćanja predujma u tome da se primatelju predujma olakša, a ponekad uopće omogućuje ispunjenje njegove obveze. Predujam ima svrhu a) omogućiti primatelju da ispuni obvezu, ali i b) sredstvo osiguranja ispunjenja
ugovora. Oba navedena razloga su moguća: i to ili jedan ili drugi, ili oba. Iz kojih će razloga hotelijer tražiti predujam stvar je njegovih prilika i ocjene: ako su mu potrebna sredstva za ispunjenje obveze, zahtjev za predujmom od putničke agencije jednostavniji mu je i pogodniji način za namicanje potrebne gotovine nego uzimanje kredita kod banke, a ako pak želi putničku agenciju potaknuti na ozbiljno sklapanje ugovora, može od nje zatražiti predujam, kako bi je prisilio da pri samom sklapanju ugovora dobro procijeni hoće li moći ispuniti svoje ugovorne obveze. 2. Rezer-vacijska pristojba (engl. reservation fee) je svota koju putnička agencija unaprijed plaća hotelijeru s time da će se odbiti od konačnog računa za hotelske usluge, tj. plaća se putničkoj agenciji ako je ispunila svoje obveze, a ne vraća joj se u slučaju otkaza rezervacije ili nedolaska gosta. U situacijama kada hotelijer pored putničke agencije s kojom stalno posluje želi započeti poslovati i s kojom drugom, a nije do kraja siguran u njezinu pouzdanost, u receptivnim turističkim zemljama (posebice u Španjolskoj) počeo se primjenjivati novi institut plaćanja unaprijed u kojem putnička agencija ako ne ispuni svoje obveze u slanju gostiju, gubi uplaćenu svotu. Bitno je za određenje rezervacijske pristojbe to da postoje dva režima toga instituta: s njome se na jedan način postupa ako putnička agencija ispuni svoje obveze, a na drugi ako otkaže rezervaciju, odnosno ako gost ne dođe. Za
245 oblici plaćanja unaprijed
neispunjenje ugovornih obveza glede rezervacije ne zahtijeva se krivnja agencije, kao ni mogućnost njezina utjecaja na ispunjenje.Tako se u slučaju otkaza rezervacije ne utvrđuje ni krivnja, ni razlozi otkaza, dovoljna je objektivna Činjenica otkaza. Kod nedolaska gosta također se ne traži krivnja agencije, a nedolazak gosta može biti uzrokovan i nekim razlogom koji uopće nije pod nadzorom agencije. Gospodarski je cilj (kauza) rezervacijske pristojbe osiguranje hotelijera od nastalih šteta. Ako bi šteta bila veća od rezervacijske pristojbe, on može tražiti i naknadu veće štete. 3. Kapara (engl. earnest money, njem. Angeld, Draufgabe) je novčana svota ih neka druga zamjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna strana daje drugoj kao znak daje ugovor sklopljen i kao sigurnost da će se ugovor ispuniti. U našem pravu u slučaju neispunjenja ugovora postoje dvije mogućnosti: jedna, ako je za ispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svom izboru tražiti ispunjenje ugovora, ako je to moguće i eventualnu naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili je vratiti, ili se zadovoljiti primljenom kaparom, te druga, ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja ju je primila, suugovartelj može po svom izboru: tražiti ispunjenje ugovora ako je to moguće, naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare. Ugovori li se kapara pri agencijskom ugovoru o hotelskim
objave o isključenju
uslugama, suugovaratelj koji daje kaparu bit će putnička agencija, a koji je prima bit će hotelijer. U turizmu, kapara je određena kao ugovorena naknada odštete (compensation) koja se ne vraća onome koji ju je dao, a kriv je za otkaz ugovora (cancellation), pod čime se misli na zakasnjeli otkaz i neispunjenje ugovora, odnosno koju u dvostrukoj svoti ima platiti ona strana koja ju je primila i kriva je za otkaz ugovora. Hoće li se primijeniti kompliciraniji postupak ZOO ili jednostavniji oblik kapare prema Kodeksu, ovisi o tome radi li se o domaćem ili međunarodnom agencijskom ugovoru o hotelskim uslugama. Kaparu će strane ugovoriti kad se žele Čvršće obvezati na ispunjenje ugovora, jer ona može pogoditi obje strane, a kod agencijskog ugovora o hotelskim uslugama financijski teže pogađa hotelijera koji ju je primio. Kapara se mora posebno ugovoriti. U slučaju sumnje o kojem se obliku plaćanja unaprijed radi, pretpostavlja se da se radi o garantnom pologu. 4. Garantni je polog (engl. guarantee deposit) unaprijed plaćena svota koju putnička agencija plaća na ime potpune ili djelomične cijene usluga koje pruža hotelijer, a koja se oduzima od hotelskog računa ih se vraća putničkoj agenciji ako ona pravodobno otkaže agencijski ugovor o hotelskim uslugama. U odnosu na kaparu, rezervacijsku. pristojbu, predujam, odnosno bilo koje plaćanje unaprijed, ono će biti tretirano kao garantni polog- nije li drukčije ugovoreno ili ako ne postoji drukčiji poslovni običaj. Gospodarski gledano garantni polog se vraća, odnosno uračunava ako putnička agencija ispuni ugovor, a ne vraća se ako ugovor nije pravodobno otkazan.
244
oblici plaćanja unaprijed oblici plaćanja unaprijed Visinu garantnog pologa kao unaprijed plaćene svote na ime dijela naknade (cijene) za usluge hotelijera po pravilu određuje hotelijer. U međunarodnoj praksi ako hotelijer u potvrdi rezervacije nije naznačio visinu garantnog pologa nego samo obvezu putničke agencije da ga plati, garancijski polog odgovara vrijednosti zatraženih usluga (smještaj, pansion, polupansion itd.) za jednodnevni boravak, a u objektima sa sezonskim poslovanjem jednak je cijeni naručenih usluga za tri dana boravka. Općenito uzevši gospodarska je svrha svih oblika plaćanja unaprijed pokriće štete koju bi mogao pretrpjeti hotelijer ne ispuni li putnička agencija svoje obveze preuzete ugovorom ili ako pravodobno ne otkaže rezervaciju, a tek je drugoredno osiguranje ispunjenja njezinih obveza, odnosno financiranje hotelijera. oblici sportske rekreacije (engl. types of sports recreation, njem. Sport-und Erho-lungsarten), različite mogućnosti bavljenja sportskom rekreacijom prema mjestu i strukturi korisnika, a to mogu biti: djeca predškolske i mlađe školske dobi, djeca starije školske dobi, srednjoškolci, studenti ili mlađe osobe do 30 godina, odrasli, osobe srednje životne dobi, starije osobe, osobe treće životne dobi, osobe s invalidnošću. U odnosu na dobnu strukturu postoje kriteriji oblikovanja programa sportske rekreacije. U odnosu na mjesto izvođenja sportske rekreacije moguće je oblikovati raznovrsne programe u zatvorenim prostorima i objektima i na otvorenom: u mjestu rada,
stanovanja i u turizmu (u tranžitor-him i stadohirahim uvjetima boravka). U odnosu na učestalost provođenja aktivnosti sportske rekreacije postoje redovni oblici vježbanja i povremeni oblici aktivnosti. U odnosu na ciljeve, oblike sportske rekreacije moguće je podijeliti na nekoliko osnovnih programa: transformacijski, zdravstvenopreventivni, zabavni, natjecateljski, program obuke, manifestacijski, promocijski, zabavni i si. turizma (engl. types of tourism, njem. Tourismusformen), različiti oblici turističke djelatnosti kojima se zadovoljavaju turističke potrebe. Sve složenije i raz-nolikije turističke potrebe izazvale su novi proces na sirani turističke ponude: njezino sve veće prilagođavanje potrebama potencijalnih turista. To okretanje prema preferencijama turista osiguralo im je bavljenje mnogobrojnim aktivnostima, koje su onda rezultirale i istoimenim posebnim ili specijalnim oblicima turizma. Prema duljini boravka u destinaciji razlikujemo glavni (godišnji) odmor, drugi (ili čak treći) odmor u godini i izletnički, odnosno vikend turizam. Prema načinu organizadje putovanja razlikujemo grupni (skupni) od individualnog turizma. Prema mobilnosti razlikuje se boravišni (stacionarni) turizam, tranzitni turizam i kružna putovanja (krstarenja), odnosno ture. Prema sadržaju boravka postoji zdravstveni, lovni, ribolovni, vjerski, sportsko-rekreativni, kongresni, kulturni, nautički i mototurizam. Prema obilježjima recep-tivnog turističkog prostora govorimo o
oblici
245 oblici plaćanja unaprijed primorskom, planinskom, jezerskom, gradskom i seoskom (ruralnom) turizmu. Prema dobi, odnosno prema obiteljskom statusu razlikujemo dječji, omladinski, obiteljski i turizam treće dobi. oblik (forma) ugovora (engl. fomz of
contract, njem. Vertragsform), u ugostiteljstvu je po prirodi stvari neformalan (-»■ načelo neformalnosti), Što znači da se mogu sklopiti u bilo kom obliku (usmenom, pisanom, -* konkludentnim radnjama), ah se zakonom može odrediti poseban oblik. Tako je npr. ugovor o alotmanu strogo formalan ugovor i mora biti sklopljen u pisanom obliku. Osim zakonske forme (forma ex lege), strane mogu same utvrditi da poseban oblik bude uvjet za valjanost njihova ugovora, u kojem slučaju govorimo o ugovornoj formi (forma ex contractu). Posebne uzance predviđaju i izričito mogućnost ugovaranja posebnog ugovornog oblika. Ostavljena je dakle mogućnost stranama da u načelu neformalan ugovor može biti sklopljen i pisano. Strane taj oblik mogu odrediti kao uvjet za valjanost ugovora, čime pisani oblik postaje bitan sastojak ugovora po volji strana. Pisana potvrda ugovora koji nije sklopljen u pisanom obliku ne znači da je ugovor sklopljen formalno, nego je potvrda samo dokaz o postojanju neformalno sklopljenog ugovora. obračun provizije (njem. Provisionsabrech-nung), postupak kojim ugovorne strane utvrđuju visinu provizije; ovisi o tome je li u cijenu usluga davatelja uključena provizija koju on plaća posredniku. -* visina provizije.
objave o isključenju
obrazac (formular) ugovora (engl. blanc of contract, njem. Vertragsformular) -*■ formu larni ugovori. obrazac o prekidu leta/putovanja (engl. flight interruption manifest, njem. Flug-unterbrechungsformular), obrazac koji se daje putnicima u slučaju nedobro-voljne promjene rute - i to ako kuponi za let više ne postoje (uzeti su na početku putovanja) ili ako nije moguće izdati novu kartu - na temelju kojeg će putnik nastaviti putovanje do odredišta. Do ne-dobrovoljnih promjena u putovanju (nedobrovoljna promjena rute, kompanije, klase i dr.) dolazi ako kompanija otkaže let, ne izvrši let u razumnom vremenu prema redu
244
oblici plaćanja unaprijed oblici plaćanja unaprijed letenja, ne sleti u točiti predviđenoj za slijetanje, ne može osigurati prethodno potvrđeno mjesto ili uzrokuje gubitak veze za let na kojem putnik ima rezervaciju, obrazovna funkcija turizma (engl. educa-tional function of tourism, njem. Bildungsfunktion des Tourismus), neekonomska funkcija, polazi od teze da svako turističko putovanje, s namjerom ili bez nje, unosi u turista nova znanja i spoznaje s različitih područja života. Ta je funkcija povezana s urođenom znatiželjom čovjeka za novim spoznajama, koja se materijalizira kroz turistička putovanja.
obrok (engl. meal njem. Mahheit), u
ugostiteljstvu pružanje usluga hrane, pića i napitaka na uobičajen način, što znači da se sastav, količina i vrijeme uzimanja obroka razlikuju od države do države. Obroke dijelimo prema opsegu i vremenu konzumiranja na glavne i sporedne, a s obzirom na važnost razlikujemo svakodnevne, prigodne i svečane obroke. 1. Glavni obroci: ubičajeno je tijekom dana uzimati tri obroka: uz zajutrak i dva glavna obroka ručak i večeru. Zajutrak je prvi dnevni obrok, u pravilu raz-nolikiji i energetski bogatiji. Što je u skladu sa znanstvenim spoznajama o zdravoj prehrani. Ovisno o sastavu razlikujemo velik broj zajutraka: kontinentalni zajutrak ili kompletni
245 oblici plaćanja unaprijed zajutrak -najčešće se sastoji od jednog napitka, namaza, te kruha, peciva ili tosta; švicarski zajutrak za osnovu ima kontinentalni zajutrak obogaćen sirom i eventualno meko kuhanim jajem; bečki zajutrak - za osnovu ima kontinentalni zajutrak obogaćen meko ili tvrdo kuhanim jajem. Za napitak u pravilu se poslužuje bijela kava s tučenim vrhnjem; engleski zajutrak - spada u skupinu bogatih zajutarka, a sastoji se od sokova na bazi voća ili povrća, raznih napitaka 1 (najčešće čaj), raznih vrsta kruha i peciva, namaza, žitarica, jela od jaja, hlad' nih jela, toplih mesm'h jela, priloga od povrća, jela od riba, kompota, slatkih
obrok
toplih tijesta i voća; američki zajutrak -bogat zajutrak koji se sastoji od voćnih sokova i .sokova od povrća, napitaka (najčešće kava), kruha, namaza, žitarica, jela od jaja, hladnih jela, toplih mesnih jela, kompota, slatkih toplih tijesta, te voća; bife zajutrak - bogati zajutrak koji se sastoji od voćnih sokova, napitaka, kruha i peciva, namaza, narezaka, sirova, pašteta, jela od jaja, mesnih toplih jela, priloga od povrća, žitarica, voća, kolača, kompota. Asortiman ovih zaju-tarka nudi se preko tzv. bife stola s kojeg gost slaže zajutrak po vlastitoj želji. Ponuda jela i napitaka ovisi o kategoriji objekta, odnosno o cijeni koju gost plaća. Ručak je glavni obrok, smatra se i najvažnijim obrokom i najčešće se u ugostiteljstvu sastoji od tri jela (juha, mesno jelo s prilozima i desertno jelo). Služi se u pravilu u vremenu od 12 do 15 sati. Večera je glavni obrok čija su osnovna karakteristika lako probavljiva mesna jela. Meni za večeru najčešće sadrži: hladno predjelo, mesno ih riblje jelo, te odgovarajuće priloge i desert. Uz ovaj obrok obično se nude Čuvena i kvalitetna vina. Večera je obrok uz koji se gosti duže zadržavaju. 2. Sporedni obroci nazivaju se i međuobrocima, jer su prema predviđenom vremenu konzumiranja smješteni između glavnih obroka. Postoje dva takva obroka: doručak i užina, a konzumiraju se ovisno o želji i potrebi pojedinca. Doručak je obrok koji se po vremenu konzumiranja smješta između zajutraka i ručka, a služi se u pravilu od 9 do 11 sati. Sastav doručka prvenstveno ovisi o navikama i mogućnostima. U
248
obrok hrvatskom ugostiteljstvu razlikujemo sljedeće tipove doručka: nacionalni doručak: sastavljen je od nacionalnih jela karakterističnih za pojedino područje. Cesto su to juhe, mesna jela spravljena na različite načine (pržena teleća jetra, teleća plućica na kiselo, fileki, gulaš, teleći mozak s jajima, kobasice, hrenovke, razni omleti, pizze i dr.). Uz spomenuta jela nude se i odgovarajući prilozi, te voćni sokovi, piva i mješavine s vinom; diplomatski doručak: po svom je sastavu izuzetno bogat, što znači da tu nalazimo različita skupa i neuobičajen, egzotična jela, pjenušce, desertna vina, te koktele; kasni doručak (brunch): u svom sastavu ima jela koja su karakteristična za zajutrak, doručak i ručak; svojevrsna kombinacija tih triju obroka. Užina je drugi sporedni obrok koji se konzumira po želji i potrebi pojedinca. Poslužuje se između ručka i večere, okvirno od 16 do 17 sati. Njezin sadržaj ovisi o navikama gostiju - Englezi npr. u to vrijeme imaju svoj poznati five o'clock tea; Nijemci i Austrijanci najčešće za užinu serviraju kavu s mlijekom, te kolače ili sendviče. Svakodnevni obroci koji su uobičajeni tijekom dana: zajutrak, doručak, ručak, užina i večera. 3. Prigodni obroci priređuju se povodom nekog događaja, organiziraju se i realiziraju u ugostiteljskom objektu ili izvan njega neovisno o svakodnevnim obrocima. Prigodne obroke s obzirom na složenost organizacije možemo podijeliti na jednostavne i svečane prigodne obroke. Jednostavni prigodni obroci su: kasna večera: jednostavan
obrok prigodni obrok koji se poslužuje u kasnim večernjim satima, a nude se lako probavljiva, lagana jela, te svakodnevni asortiman pića; čajanka s plesom: karakterizira je plesna glazba. Može biti zatvorenog tipa (unaprijed dogovorena s naručiteljem) ih otvorenog tipa (dio redovnog poslovnog programa). Uz uobičajenu ponudu hrane i pića (različiti napici, keksi, kolači, sendviči, te sve vrste jakih alkoholnih pića) organiziraju se i različite društvene igre. Hrana se može nuditi preko bife-stola ih konobarskim posluživanjem. Ovaj obrok priređuje se za velik broj gostiju, zbog pokrivanja troškova glazbe; piknik: osnovna karakteristika je odlazak na izlet u prirodu izvan mjesta stanovanja ili privremenog boravka, a popraćen je odgovarajućim ugostiteljskim uslugama. Može se upriličiti bilo za doručak, ručak, užinu ili večeru. Hrana se priprema na otvorenom ili se nosi dogotovljena iz ugostiteljskog objekta u termos-bocama; zabava (party): prigodan obrok koji označava zabavu za zatvoren krug gostiju. Može dobiti naziv prema sastavu gostiju ili prema vrstama usluga. Svečani prigodni obroci su: koktel parti (cocktail party): svečani prigodni obrok organiziran za veći iU manji broj uzvanika, nazivamo ga i koktelom, primanjem ili domjenkom. UpriliČuje se poslijepodne u trajanju od pola do dva sata, ovisno o vremenu kojim raspolažu uzvanici, te o složenosti ponuđene usluge. Može se priređivati u svim hotelskim prostorima koji su namijenjeni posluživanju gostiju i koji moraju veličinom, higijenskim i estetskim uvjetima odgovarati broju uzvanika.
249
obveznopravni odnosi Osnovna karakteristika ovog obroka je način posluživanja, koje može biti realizirano konobarskim posluživanjem ili postavljanjem tzv. koktel bifea i stolica uz krajeve prostorije. Ovo primanje ubraja se u tzv. formalna primanja (uzvanike obvezuje na dolazak i odlazak u točno određeno vrijeme, čak s naznakom načina odijevanja). Ponuđena hrana svrstava se u tri grupe: hladna jela, topla jela i slatka jela. Količina jela izražava se u zalogajima. Hrana se konzumira s nogu, što omogućuje posluživanje većeg broja gostiju; banket; u pravilu ručak ili večera priređena prigodom različitih događaja. Bankete karakterizira meni s više slijedova koji nudi više biranih jela i vina, a posebno svečana atmosfera koja se postiže odgovarajućom dekoracijom, postavom stola za svečani meni, glazbom. Banketni stolovi kreiraju se u različitim oblicima ("I", T', "U", "O"); bife: obrok koji se upriličuje povodom različitih svečanosti. Osnovna karakteristika mu je da se pripremljena hladna i topla jela te pića nude preko bifea (po čemu i dobiva naziv) s kojega se gosti sami poslužuju. S obzirom na ponudu bife može biti hladni, topli, hlad-no-topli. Osim kompletnih bifea koji nude kompletan meni poznati su i tzv. mali bifei koji nude samo jednu vrstu jela (razlikujemo bifee hladnih predjela, salata, voća, kolača i si.) obvezno osiguranje (engl, compulsory insurance, njem. obligatorische Versicherung), osiguranje od određenih rizika propisano zakonom pojedine zemlje. Prema odredbama Zakona o osiguranju u Hrvatskoj se obvezno osiguravaju: 1. putnici u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja, uključujući autobuse koji obavljaju prijevoz putnika; rent-a-car
obrok
vozila; taksi vozila; zrakoplovi za javni prijevoz i zrakoplovi za turistički prijevoz; 2. vlasnici, odnosno korisnici motornih vozila od odgovornosti za Štete počinjene trećim osobama; 3. vlasnici, odnosno korisnici zrakoplova od odgovornosti za štete počinjene trećim osobama. obveznopravni odnosi (engl, obligation relations, njem. Obligationenrechts- Verhältnisse), odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlaštena zahtijevati od druge strane (dužnika) da joj preda neku stvar (dare), ili da joj nešto učini (facere), ili da ne učini nešto na što inače ima pravo, tj. da nešto trpi (pati) ili da nešto propusti (non facere). Bez obveznih odnosa, dakle, obveznog prava, ne bi se moglo odvijati tržišno gospodarstvo, a njegova su obilježja ova: a) objekt obveznih odnosa je činidba, tj. svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na temelju obveznog odnosa dužan ispuniti vjerovniku; b) obvezni su odnosi relativni, tj. oni djeluju samo između suvgovaratelja; c) obvezni odnosi su dispozitivni, tj. strane same odlučuju hoće li i u koje obvezne odnose ulaziti, a jedino je ograničenje dopustivost i mogućnost sadržaja obveze. U rijetkim obveznim odnosima jedna se strana pojavljuje samo kao dužnik, a druga samo kao vjerovnik, npr. kod ugovora o darovanju. U pravilu, pogotovo u trgovačkom pravu, obje su strane i vjerovnik i dužnik. Na primjer, kupac je dužnik glede obveze isplate cijene, a vjerovnik u pogledu zahtjeva za isporuku robe, dok je prodavatelj dužnik glede obveze isporuke robe, a vjerovnik glede zahtjeva za
248
obrok
isplatom cijene. Definicije svih turističkih ugovora, kako između putničke agencije i gosta, putničke agencije i hotelijera, tako i ugostitelja i gosta.
obvezno pravo (engl. law of contracts, njem. Obligationenrecht), skup pravnih normi koje ureduju obvezne odnose, kojima je glavni izvor ugovor, ali obveze mogu nastati i izvan ugovora, npr. obveza na naknadu štete, poslovodstvom bez naloga, stjecanjem bez pravne osnove i si. oceani (engl. oceans, njem. Ozean), jedinstvene i kontinuirane vodene mase koje ispunjavaju velike depresije između kontinenata. To su Tihi (Veliki ili Paci-fički) ocean, Atlantski i Indijski ocean. odbijanje ugostitelja da primi stvari gosta (njem. Aufbewahrungsverweigerung), odbijanje koje je samo iznimno dopušteno, pa je zbog pravnih posljedica koje mogu nastati nužno razlikovati opravdano od neopravdanog odbijanja. U načelu ugostitelj je obvezan primiti na čuvanje vrijednosne papire, novac i druge vrijedne stvari gosta (npr. nakit, umjetničke slike, skupocjene kamere i si.), međutim, on može i odbiti primiti na čuvanje stvari (uključujući i spomenute) koje su u usporedbi s mogućnostima i kategorijom objekta prevelike vrijednosti, što bi bilo opravdano odbijanje. Neopravdano odbijanje bilo bi takvo kad postoje svi uvjeti da ugostitelj primi stvari gosta na čuvanje (npr. postoji u hotelu sef za pohranu dragocjenosti gosta), a hotelijer odbije njihovo čuvanje. Razlike u pravnim posljedicama između opravdanog i
obrok
neopravdanog odbijanja su sljedeće: ne primi li ugostitelj stvari gosta, a odbijanje je opravdano, odgovoran je gostu ako one nestanu ili budu oštećene jednako kao i za sve druge donesene stvari gosta, dakle objektivno i ograničeno. Međutim, ako je odbijanje neopravdano, ugostitelj duguje potpunu naknadu štete, dakle, odgovara objektivno kao za sve donesene stvari gosta, ali neograničeno. Pooštrena i neograničena odgovornost posljedica je povećanog rizika što ga je ugostitelj stvorio i čije posljedice treba snositi. U pravnoj praksi postavit će se pitanje kakvim sadržajem treba ispuniti tako široke standardne pojmove kao što su: "prikladne prostorije", "Čuvanje koje prelazi mogućnosti ugostitelja", a napose u čemu su "drugi uzroci" koji bi mogli ugostiteljevo odbijanje učiniti opravdanim. Kod tako širokih pojmova nemamo tako siguran kriterij s pomoću kojeg bismo mogli odrediti kada ugostitelj nema prikladne prostorije za smještaj stvari gosta, pa će to ovisiti o ocjeni odbijanja prema okolnostima svakog posebnog slučaja. Na primjer, prema posebnim propisima o kategorizaciji ugostiteljskih objekata za smještaj, hoteli više kategorije moraju imati "sefove za čuvanje stvari od vrijednosti". Ako sad gost zatraži od ugostitelja u hotelu visoke kategorije primitak na čuvanje pozamašne svote novca, drago kamenje ili nakit iznimne vrijednosti, a ugostitelj to odbije primiti, takvo odbijanje trebat će kvalificirati kao neopravdano. No, ako to isto zatraži gost od ugostitelja u gostionici koja prima
249
obveznopravni odnosi goste na konak, a koja nema "prikladnih prostorija za njihov smještaj", ugostiteljevo odbijanje bit će opravdano. Nadalje čuvanje bi prelazilo "mogućnost ugostitelja" kada bi gost zahtijevao predaju stvari koje su potpuno ili djelomično opasne za stvari drugih gostiju ili čije bi čuvanje iziskivalo posebna znanja ugostitelja. Ugostitelj bi mogao opravdano odbiti primiti na čuvanje vrijedne stvari gosta koje su "prevelike vrijednosti u usporedbi s kategorijom ugostiteljskog objekta i njegovim mogućnostima". Tako npr. opravdano je odbijanje kad u skromnom pansionu ugostitelj odbije prihvatiti na čuvanje veću količinu dragog kamenja, nakita i zbirku veoma vrijednih slika. I to ne samo zato Što ne raspolaže "prikladnim prostorijama" (sef, blagajne u posebno zaštićenim prostorijama) nego i zato što su stvari prevelike vrijednosti u usporedbi s kategorijom ugostiteljskog objekta. odbojka na pijesku (engl. beach volleyball, njem. Volleyball im Sand), sportska igra loptom u kojoj sudjeluju dvije ekipe odijeljene mrežom. Igra se prema međunarodnim pravilima. Odbojka na pijesku popularna je sportska igra na plaži pa je vrlo zastupljen sportsko-rek-reacijski sadržaj u turizmu. odgovorni turizam (engl. responsible tourism, njem. verantwortungsbewusste(r) Tourismus) -*■ turizam održivog razvoja. odgovornost organizatora putovanja (engl. responsibility of tour operator, njem. Haftung des Reiseveranstalters) -*■ organizator putovanja. odgovornost za drugog (engl. vicarious liability, njem. Haftung fur das Verhalten Dritter), vrsta
obrok
odgovornosti kod koje netko odgovara za Štetu koju je prouzročila druga osoba. Odgovorna osoba i Štetnik dvije su različite osobe. Da bi nastala odgovornost za drugoga, traži se uz ostale pretpostavke i jedna dodatna -poseban odnos između štetnika i odgovorne osobe, pri Čemu je to najčešće roditeljski, skrbniČan ili radni odnos. Odgovornost za drugoga može biti objektivna ili subjektivna, deliktna ili ugovorna. Kao tipične slučajeve označavamo: 1. odgovornost za maloljetnike, kod koje za štetu koju počine maloljetnici mogu
248
obrok
odgovarati roditelji, skrbnici, Škole i neke druge ustanove (vrtići, đački domovi i si.); 2. odgovornost za duševno bolesne i zaostale u umnom razvoju. Za štete koje počine te osobe odgovaraju oni koji su dužni voditi nadzor nad njima. Odgovorna se osoba može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je obavljala nadzor na koji je bila obvezana, odnosno da bi šteta nastala i pri brižljivom nadzoru; 3. odgovornost poslodavca za zaposlenike. Poslodavac odgovara za štetu koju njegov zaposlenik prouzroči trećoj osobi u radu ili u
obrok
vezi s radom. Oštećenik upućuje zahtjev za popravljanje štete poslodavcu koji odgovara za štetu, a ako je šteta počinjena s nakanom, taj zahtjev može postaviti i neposredno štetniku. Poslodavac se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je radnik u određenim okolnostima postupao onako kako je trebalo. Odgovornost poslodavca je subjektivna, a kad je prouzročena opasnom stvari ili opasnom djelatnošću, odgovornost je objektivna. Poslodavac ima pravo regresa ako je zaposlenik prouzročio štetu s nakanom ili iz
249
obveznopravni odnosi krajnje nepozornosti; 4. odgovornost pravne osobe za štetu koju trećima uzrokuju njezina tijela upravljanja. Za tu štetu odgovara pravna osoba ako je počinjena u obavljanju ili u vezi s obavljanjem svojih funkcija. Pravna osoba ima pravo, u roku od šest mjeseci od dana isplate naknade Štete, na regres od osobe koja je štetu skrivila s nakanom ih iz krajnje nepozomosti, ako za određeni slučaj nije što drugo zakonom određeno., odgovornost za štetu (engl. damage respon-sability, njem. Schadenersatzpflicht) -> naknada štete.
odjavljivanje gosta
odjavljivanje gosta (engl. check-out, njem. Gastabmeldung) -* check out. odjeljak bučnosti (engl. stage, njem. Ldrmstufe), kriterij po kojemu se, ovisno o razini buke koju stvaraju, razvrstavaju zrakoplovi u nekoliko odjeljaka ili kategorija. Način razvrstavanja i konkretne odjeljke propisao je ICAO. odmaralište (engl. rest centre, recreation centre, njem. Erholungsort, Ferienort), ugostiteljski objekt za smještaj, namijenjen pružanju usluga smještaja i prehrane u pravilu određenom krugu ljudi (radnicima poduzeća i njihovim obiteljima, umirovljenicima i si.). odmor (tng\. rest, vacation, holidays, njem. Ferien, Urlaub), vrijeme oslobođeno od rada; način korištenja slobodnog vremena. Razlikujemo dnevni, tjedni i godišnji odmor, plaćeni i neplaćeni odmor. Odmora nema bez slobodnog vremena, a u životu suvremenog čovječanstva odmoru se poklanja izuzetna pažnja. Trend kretanja odmaranja u suvremenoj civilizaciji ide od klasičnih oblika prema modemom, od mirnog prema aktivnom, od jednoličnog prema intenzivnom. Bez odmaranja, bez odmora, posebice u nekim gospodarskim sektorima, dovodili bi se u pitanje živod zaposlenih. Općenito se odmor danas smatra jednim od primarnih preduvjeta za kvalitetni život, ali i za biološki opstanak čovjeka. U povijesnom kontekstu može se tvrditi da se većina radničkih zahtjeva u devetnaestom stoljeću svodila na borbu za normalni osamsatni radni dan što je
252
odnosi sjavnošću
uključivalo i pojam normalnog odmora. Borba za odmorom prethodila je borbi za slobodno vrijeme. Dužina radnog dana i plaćenog godišnjeg odmora određuje i vrijeme dnevnog i godišnjeg odmora. U suvremenom svijetu ove su kategorije odmora i zakonski garantirane svom zaposlenom stanovništvu. godišnji odmor. odnos domaćin-gost (engl. host and guest relation, njem. BeherbergerGastver-haltnis), najvažniji odnos koji nastaje u turističkom fenomenu između domaćina (lokalnog stanovništva) i gostiju (turista). To je ujedno i odnos najčešće različitih kulturnih obrazaca. Taj odnos može biti jednostavan, kada je u destinaciji jedna lokalna kultura i jedna uvezena kultura turista, ili složen kada se u destinaciji nalazi više etnosa ili više kultura kao i turista različitih kulturoloških obrazaca. Za razvoj turizma vrlo su važni stavovi lokalnog stanovništva i njihova identifikacija s turizmom. odnosi s javnošću (engl. public relations, njem. Offentlichkeitsbeziehungen), u turizmu dio komunikacijske politike poduzeća ali i ostalih činilaca i organizacija u turizmu koja uključuje sustavno obuhvaćanje i brigu oko odnosa poduzeća ili neke druge organizacije s javnošću. Cilj je te aktivnosti stvaranje pozitivne slike u odnosu na dobavljače, kupce, vlastite djelatnike, dioničare, banke, opću poslovnu, stručnu i političku javnost kao i stvaranje atmosfere razumijevanja i povjerenja javnosti. Ishodišna je točka aktivnosti društvena odgovornost prema
odnosi sjavnošću
javnosti, odnosno njegove integracije 5 njom. Integracija znači ostvarenje povjerenja, odnosno dugoročnog godivilla (naklonosti). U vođenju politike odnosa s javnošću treba odrediti ciljne grupe prema kojima će se aktivnost usmjeriti. Mediji koji se koriste mogu se podijeliti u dvije skupine: na masovne medije, i na korištenje različitih događaja, dodira, susreta vezanih za određene ciljne grupe (npr. posjete poduzeću, različite manifestacije u poduzeću i si.). Kad su posrijedi masovni mediji, komunikacija se preko njih može ostvariti na direktan i indirektan način. Direktan način korištenja medija može se ostvariti na temelju plaćene poruke iz djelokruga odnosa s javnošću. U okviru tog načina komuniciranja poduzeće (komunikator) utječe na oblik i sadržaj poruka. O indirektnoj komunikaciji s medijima govorimo kada novinari iz javnih medija (tiska, radija, televizije) samostalno oblikuju svoje viđenje određenog poduzeća. Događaji, dodiri, susreti izričito su pogodni oblici za provođenje aktivnosti odnosa s javnošću. Na taj se način mogu privući pojedine ciljne grupe i mogu se s njima tom prigodom ostvariti intenzivni odnosi i postići željeni ciljevi. Poseban aspekt aktivnosti odnosa s javnošću vezan je za tzv. krizna stanja poduzeća. Krizno je komuniciranje oblik aktivnosti koji poduzeće ostvaruje u okolnostima kada je suočeno s nesrećama, prirodnim nepogodama, štrajkovima i dr. U takvim okolnostima služba odnosa s javnošću mora biti svojevrsni glas poduzeća u tom
253
odustanak od ugovora
smislu da uvjeri javnost da poduzeće kontrolira i pozitivno usmjerava svoje aktivnosti. U sklopu turističkog gospodarstva u suvremenim uvjetima ta aktivnost ima u središtu svog djelovanja i neke specifične teme koje su povezane sa suvremenim turizmom - utjecaj turizma na čovjekovu okolinu, negativni sociološki aspekti turizma i si. Povezano s drugim promidžbenim aktivnostima odnosi s javnošću mogu utjecati na ostvarenje ukupnih promidžbenih ciljeva poduzeća, a ujedno učvrstiti sliku o turizmu kao pozitivnom fenomenu suvremenog svijeta. odrediste (engl. destination, njem. Reise-ziel, Bestimmungsort) -* turistička desti-nacija. održivi razvoj (engl. sustainable develop-ment), uravnoteženi razvoj, razvojni koncept koji općenito određuje da su rast i promjene strukture proizvodnje i potrošnje razvojno prihvatljivi, ako ne umanjuju ukupnu kakvoću i upotrebljivost prirodnih resursa. Početkom 90-ih godina postaje lajtmotivom svake razvojne strategije i ulazi u programe agencija UN i nevladinih udruga za zaštitu okoliša, te u gospodarske programe mnogih nacionalnih i regionalnih vlada razvijenih zemalja. Na osnovi koncepta održivog razvoja razvijen je koncept održivog turizma (sustainable tourism), a primjenjuje se na sve oblike turizma koji su dugoročno usklađeni sa svojom prirodnom, socijalnom i kulturnom okolinom. održivi turizam (engl, sustainable tourism, njem. haltbarer Tourismus),
odjavljivanje gosta
sposobnost turističke destinacije da ostane u ravnoteži s okruženjem, odnosno sposobnost da ostane konkurentna na tržištu usprkos pojavi novih i manje posjećenih destinacija te da privuče podjednako posjetitelje koji se vraćaju i one koji prvi puta dolaze. odšteta (engl, compensation, njem. Entschädigung Rückerstattung), obeštećenje, paušalni unaprijed izračunati oblik naknade štete. Na primjer, kod ugovora 0 hotelskim uslugama ako se rezervacija ne otkaže pravodobno, ili gost ne dođe (noshow) a njegova rezervacija nije otkazana ili je otkazana sa zakašnjenjem, ili gost ode prije vremena koje je ugovoreno, naručitelj plaća ugostitelju odštetu: 1. u slučaju boravka do tri dana u sezoni, ili boravka dužeg od tri dana -u svoti ugovorene cijene boravka za jedan dan, 2. u slučaju boravka dužeg od tri dana u glavnoj sezoni - u svoti ugovorene cijene usluga za trodnevni boravak (usporediti razliku od -> naknade šte-te). odustanak od ugovora (engl, rescission of the contract), pravo svake strane, odnosno samo jedne, jednostranom izjavom odustati od ugovora, a ovisno 0 vrsti, od ugovora se može odustati samo ako se ispune propisane ili ugovorene pretpostavke. Kod -»■ ugovora 0 organiziranju putovanja uvedena su podrobna pravila 0 odustanku s naglaskom na zaštitu putnika. odustanak organizatora putovanja (njem. Absage des Reiseveranstalters), izričito je zakonom zabranjen, jedino to može ako: 1. nije skupio minimalan broj putnika predviđen u potvrdi o
252
odnosi sjavnošću
putovanju, te 2. pod uvjetom da o odustanku obavijesti putnika u primjerenom roku koji ne može biti kraći od pet dana prije dana kada je putovanje trebalo započeti. Kao 1 kod nastupa izvanrednih okolnosti, tako i zbog nesakupljenog minimalnog broja putnika organizator mora dokazati postojanje okolnosti koje ga oslobađaju obveze ispunjenja ugovora, u ovom slučaju da nije uspio sakupiti dovoljan broj putnika. Dogodi li se to, nije obvezan naknaditi štetu koju bi zbog toga putnik pretrpio. Putnik ne može učiniti organizatora putovanja odgovornim za naknadu štete dokazujući da se mogao više zalagati glede prikupljanja minimalnog broja putnika navedenog u potvrdi o putovanju. Naime, skupiti minimalan broj putnika prije svega je u interesu organizatora putovanja. No kako se radi o odustanku od ugovora prije početka putovanja, organizator putovanja mora u cijelosti vratiti putniku sve što je od njega primio (predujam, ukupnu cijenu, razne uplate i si.). "odustanak" putnika i organizatora putovanja od ugovora o organiziranju putovanja, izraz kojim se označava tzv. odustanak zbog izmijenjenih okolnosti za razliku od pravog odustanka. Ako je odustanak putnika i organizatora putovanja od ugovora o organiziranju putovanja nastupio zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjeći ih otkloniti i koje bi, da su postojale u vrijeme sklapanja ugovora, činile opravdan razlog da se ugovor ne sklopi, onda to nije odustanak, već raskid ih izmjena ugovora zbog promijenjenih okolnosti (klauzula rebus sic stantibus). Što se tiče "odustanka" putnika zbog "okolnosti koje nije
odnosi sjavnošću mogao izbjeći...", putnik mora dokazati da se zbog tih okolnosti nije mogao koristiti uslugama iz ugovora, a ako to dokaže, zakonodavac ga oslobađa odgovornosti naknade štete i obvezuje ga samo na plaćanje troškova. Radi se, dakle, o okolnostima koje su izvan putnikove kontrole, koje ga, kad nastupe, sprečavaju i onemogućuju u ostvarivanju njegovih prava, pa putnik zbog njihova nastupa ne može započeti putovanje ili ga mora prekinuti htio on to ili ne. Zbog toga obavijest putnika organizatoru putovanja da su nastupile okolnosti zbog kojih on "odustaje" od ugovora nema značajke odustanka, nego notifikacije o nastupu događaja koji su ga doveli u situaciju da ne može koristiti usluge bez svoje krivnje i bez krivnje organizatora putovanja. Okolnosti koje se ne mogu izbjeći ili otkloniti jesu izvanredne okolnosti zbog kojih putnik može tražiti izmjenu ili raskid ugovora, a ako ih dokaže, ne mora plaćati naknadu štete organizatoru putovanja, nego samo troškove. Isto vrijedi i za "odustanak" organizatora putovanja zbog "okolnosti koje nije mogao izbjeći...", jer i taj odustanak nije u sferi volje organizatora putovanja već izmijenjenih okolnosti na koje on nije mogao utjecati (izvanredne okolnosti). Događaji na koje bi se mogao pozivati organizator putovanja: nagao i osjetan skok deviznog tečaja, unutrašnji nemiri, štrajkovi, epidemije, elementarne katastrofe, zakasnjelo izvješćivanje davaoca usluga da nisu u mogućnosti ispuniti ugovor i si. Dakle, zbog okolnosti koje su nastupile posbje sklapanja ugovora, koje organizator nije mogao predvidjeti u trenutku sklapanja ugovora,
253
odustanak od ugovora a niti ih otkloniti kad su se pojavile. Te okolnosti ne moraju biti takvog intenziteta da bi organizatoru izazvale naknadnu nemogućnost ispunjenja ugovora. Dovoljno je daje ispunjenje ugovora organizatora otežano ili da se njegovim ispunjenjem ne bi mogla postići svrha ugovora, i to do te mjere da ugovor očigledno ne bi mogao ispuniti očekivanja strana, što po općem mišljenju odustanak od ugovora čini pravičnim i opravdanim. Organizator putovanja mora dokazati postojanje takvih okolnosti, te da one čine opravdan razlog zbog kojeg on ne bi sklopio ugovor o organiziranju putovanja. Ne dokaže U to, bit će odgovoran za naknadu štete koju je pretrpio putnik zbog organizatorova odustanka. Organizator putovanja može "odustati" od ugovora u potpunosti i djelomice, pri čemu moramo voditi brigu je li odustao a) prije ili b) za vrijeme ispunjenja ugovora. Ad a) Odustane li opravdano organizator putovanja od ugovora prije početka putovanja, nije obvezan putniku naknaditi Štetu koju mu je time uzrokovao, ali je obvezan u cijelosti vratiti sve ono što je primio glede tog putovanja od putnika, kao što je predujam, paušalnu cijenu ako ju je ovaj uplatio, uplate za fakultativne usluge i si. Ad b) Odustane li opravdano organizator putovanja od ugovora o organiziranju putovanja tijekom njegova ispunjenja, ni tad ne odgovara putniku za naknadu eventualne štete, ali pošto je ugovor djelomice ispunio, organizator putovanja stječe pravo na pravičnu naknadu za ostvarene ugovorene usluge. Pravična naknada je ona kod koje se prigodom njezina utvrđivanja vodi briga o interesima obiju ugovornih strana, Što u konkretnom
odjavljivanje gosta
slučaju znači da naknada treba biti razmjerna vrijednosti već pruženih usluga. Unatoč odustanku, organizator putovanja je obvezan s pozornošću dobrog organizatora poduzeti sve mjere koje su nužne za zaštitu interesa putnika, npr. brinuti se za njegov smještaj i vraćanje u mjesto početka putovanja. Da bi to postigao, organizator će. često u svoje ime a za račun putnika poduzeti pravne poslove s trećima (prijevoznicima, ugostiteljima i si.) i pravno prema putniku imati položaj poslovođe bez naloga. Svakako, putnik ima prvo zahtijevati od organizatora vraćanje dijela
252
odnosi sjavnošću
paušalne cijene koja se odnosi na ugovorene usluge koje nisu pružene. odustanak putnika od ugovora o organiziranju putovanja (njem. Rucktritt vom Reisevertrag seitens des Gastes), izraz za odustanak u kojem putnik može u svakom trenutku odustati od ugovora, potpuno ili djelomično, pri Čemu se razlikuje odustanak prije i odustanak nakon početka putovanja. 1. Odustanak prije početka putovanja može biti: a) pravodoban i b) nepravodoban. Ad a) Pravodobnim odustankoro smatra se onaj odustanak koji putnik priopći
odnosi sjavnošću organizatoru putovanja s obzirom na vrstu aranžmana u razumnom roku prije putovanja. Razuman rok je u općim uvjetima naših organizatora putovanja određen 3040 dana prije polaska. Pravna posljedica pravodobnog odustanka putnika jest njegova obveza na naknadu administrativnih troškova organizatoru putovanja, a u stvarnosti organizator zbog putnikova odustanka neće imati neke štete. Ad b) Nepravodoban odustanak je onaj koji je uslijedio nakon vremena (utvrđenog u ugovoru, općim uvjetima putovanja, odnosno programom putovanja) u
253
odustanak od ugovora kojem se odustanak smatra pravodobnim, to je onaj koji je uslijedio izravno prije putovanja. U slučaju putnikova nepravodobnog odustanka organizator putovanja može od putnika zahtijevati naknadu štete u određenom postotku ugovorene ukupne (paušalne) cijene. Postotak mora biti gospodarski opravdan, a utvrđuje se razmjerno vremenu preostalom do početka putovanja. U općim uvjetima organizatora putovanja taj se postotak povećava s približavanjem dana početka putovanja: 21-30 dana prije početka putovanja 10%,
odustanak putnika
10-20 dana 20%, 3-9 dana 40-50% i posljednja tri dana 60-80% od ukupne cijene. Ako je postotak utvrđen u ugovoru ili općim uvjetima putovanja nerazmjeran i nije gospodarski opravdan u odnosu prema šteti koju snosi organizator putovanja, putnik može zahtijevati njegovo sniženje. 2. Odustane li putnik od ugovora o putovanju nakon početka putovanja, organizator ima pravo na punu svotu ugovorene cijene putovanja. To pravo organizatora putovanja je opravdano jer organizator putovanja praktički ne može više otkazati usluge koje je ugovorio s prijevoznikom, hotelijerom i drugim davaocima. Jedino ako postoje razlozi za raskid ili izmjenu ugovora zbog izmijenjenih okolnosti i zamjene putnika organizator putovanja nema pravo na punu svotu ugovorene cijene putovanja, nego na troškove i razmjeran dio putnikova korištenja uslugama. Ovaj odustanak nazivamo i pravi odustanak, za razliku od "odustanka" zbog izmijenjenih okolnosti. (engl. advertisement, njem. Anzeige), najznačajnije oglašivačko sredstvo, čija se poruka prenosi preko novina. Osnovni su zadaci oglasa: čitatelj ga mora vidjeti, pročitati, razumjeti, vjerovati mu; oglas mora upozoriti na prednosti proizvoda, koje će kod potrošača pobuditi interes za kupnju. Oglase je moguće podijeliti na nekoliko vrsta: prema namjeni (oglasi za široku potrošnju i oglasi namijenjeni određenim grupama potrošača), prema izgledu (jednobojni i višebojni), prema načinu izlaženja (pojedinačni, prigodni i serijski),
oglas
256
oglašivačko pismo
prema stilu (tipografski, standardni, memorativ-ni, izdavačko-knjižni, kataloški, eduka-tivni i dr.). Osnovni elementi oblikovanja oglasa jesu: slika, naslov, tekst i identifikacija oglašivača, odnosno njegove marke. aktija (engl. advertising action, njem. Werbeaktion), planirana aktivnost poduzeća usmjerena prema oglašavanju proizvoda i/ili usluga na tržištu. Osnovne značajke oglašivačke akcije jesu aktivnosti usklađene s drugim mjerama i marketinškim aktivnostima u vezi s unapređivanjem plasmana proizvoda/ usluga. Kratkoročna je po svom trajanju i tako koncipirana da daje brze efekte uz što manje troškove. Uz financijski plan, potrebno je izabrati najpogodnije medije i voditi računa o originalnosti, upećatljivosti, uvjerljivosti i prepoznatljivosti poruka, oglašivačka kampanja (engl, advertising campaign, njem. Werbekampagne), vremenski i financijski usklađena oglašivačka aktivnost sa zadatkom postizanja postavljenog poslovnog cilja ili plana lansiranja novih proizvoda i usluga ili poticanja povećanja prodaje već prisutnih asortimana. U turizmu se koristi u sklopu komercijalnog oglašavanja kojega provode turistička poduzeća za svoje proizvode i usluge. oglašivačke konstante (engl, advertising constants, njem. Werbekonstante), skupina nositelja oglašavanja kojima je zajedničko stalno pojavljivanje u oglaši-vačkim porukama, na proizvodima, u poslovnom komuniciranju i oglašivačka
oglašivačka pismo
dokumentaciji. To su: naziv ili ime poduzeća, zaštitni znak, ime proizvoda, kućna boja i kućni stil oglašavanja. oglašivački posrednici (engl, advertising media, njem. Werbeträger), skupina prijenosnika (medija, kanala) kojima se oglašivačka poruka prenosi od pošiljatelja prema potrošačima (kupcima). Prijenosnici mogu biti osobe ih objekti posredstvom kojih se pojedinačno, skupno ili masovno prenose poruke izabranim potrošačima. Najveću grupu čine mediji masovnog komuniciranja (TV, radio, novine). oglašivačko pismo (engl, advertising letter, njem. Werbebrief), najvažnije i najčešće korišteno direktno sredstvo oglašavanja Visok stupanj efikasnosti ovog sredstva proizlazi iz Činjenice da se radi o izravnom prenošenju oglašivačke poruke (tiskane ili pisane na listovnom papiru i odaslane poštom), unaprijed odabranom potencijalnom potrošaču u najpovoljnije (odabrano) vrijeme. ograničenja turističke potražnje (engl.
tourism demand limitations, njem. touristische Nachfragebeschränkung), činitelji ekonomskog, demografskog, sociopolitičkog, sociokulturnog, psihološkog i zemljopisnog karaktera koji na bilo koji način djeluju na smanjenje opsega ih rast potražnje u turizmu. Ova ograničenja limitraju ne samo opseg turističkih putovanja nego i pravce kretanja turista kao i izbor odgovarajućih destinacija. ograničenja u vezi s putničkom kartom
257
oligopol
(engl, restrictions, njem. Beschränkung, Restriktion), ograničenja koja putnicima koji nisu ispunili određene uvjete onemogućavaju korištenje promotivnih tarifa. Medu najvažnijima su ona u vezi s trajanjem putovanja, vremenom polaska, kupovinom karte, planom putovanja i svrhom putovanja. Ograničenja u vezi s trajanjem putovanja, kao što su minimalno i maksimalno trajanje boravka u krajnjem odredištu, obavezan boravak u odredištu bar preko jedne subote, obavezna kupovina povratne karte i si., imaju svrhu onemogućiti poslovne putnike da koriste jeftinije tarife. Ograničenja u vezi s vremenom polaska, kao što su mogućnost polaska samo u točno određenom dijelu dana, određenom danu u tjednu, određenom dijelu godine i si., trebaju potaknuti potražnju za uslugama zračnog prometa u vrijeme kada je ona izuzetno slaba. Ograničenja u vezi s kupovinom karte, kao što su obveza rezerviranja karte određen broj dana prije početka putovanja i izdavanje i plaćanje karte u trenutku obavljanja rezervacije, nemogućnost kupovine, karte unaprijed nego samo 24 sata prije polijetanja ili na sam dan leta i druga ograničenja, imaju za cilj poboljšanje likvidnosti kompanije priljevom sredstava prije nego što je usluga izvršena i omogućuju joj da vidi kakva se popunjenost na letu može očekivati, što joj daje mogućnost da u zadnji čas intervenira uvođenjem još nižih cijena. Ograničenja u vezi s planom putovanja, kao što su prodaja samo povratnih karata, fiksiranje povratka
odustanak putnika
u trenutku kupovine karte, nemogućnost promjena rezervacija ili eventualno uz određenu nadoplatu, nemogućnost prekida putovanja ili vremensko ograničavanje takvog zaustavljanja, nedozvoljavanje "open jaw" i korištenja pogodnosti miljažnog uvećanja, nemogućnost kombiniranog prijevoza s drugim zrakoplovnim kompanijama i druga ograničenja, imaju zadatak da ponuđene tarife usmjere na onaj dio tržišta kojem su stvarno i namijenjene te da istovremeno svojim ograničenjima destimuliraju potencijalne putnike koji su spremni platiti višu cijenu. Ograničenja u vezi sa svrhom putovanja odnose se prvenstveno na tarife koje se daju na korištenje agencijama ili turoperatori-ma, a koje ih uključuju u kompletan pa-ket-aranžman. OK, oznaka koju nalazimo u putničkoj karti u rubrici status koja označava da putnik ima valjanu rezervaciju za konkretan let. oligopol (engl. oligopoly, njem. Oligopol), struktura tržišta određene gospodarske grane na kojem su sva poduzeća svjesna uzajamne zavisnosti proizvodnje, prodaje, promocije i investicija. Zbog toga će pokušaj manipulacije bilo kojom varijablom od strane bilo kojeg poduzeća vrlo vjerojatno izazvati reakciju konkurentskog poduzeća. Ova obilježja obično se pripisuju tržištima na kojima broj poduzeća koja prodaju svoje proizvode možemo definirati kao "nekoliko". U ekonomskoj teoriji postoji nekoliko modela oligopola: od onih u kojima oligopolist djeluje neovisno i zasniva svoje odluke na temelju nekih pretpostavki u pogledu reakcija konkurencije, pa do modela u kojima je suparništvo medu poduzećima
256
oglašivačko pismo
prebrođeno različitim oblicima suradnje i/ili tajnih, odnosno, za razvoj konkurencije na tržištu, štetnih sporazuma. olimpijske igre (engl. Olympic Games,
njem. Olympische Spiele), svečane antičke svegrčke igre u Čast boga Zeusa održavane svake četiri godine u Olimpiji na poluotoku Peloponezu. Počeci im leže u kultnim igrama s kretskim utjecajem, as vremenom su poprimile panhelenski karakter s ciljem da duhovno ujedinjuju cijeli grčki svijet. Prve 01 o kojima postoje zapisi, održane su 776. g. pr. Kr. kada je Koribos pobijedio u utrci na 1 stadij (192 m). Žene nisu mogle sudjelovati na igrama ni kao gledatelji. Natjecanja su se održavala na stadionu (210x29 m), a na obroncima brežuljaka Kronos bilo je gledalište za 50 000 gledatelja. S vremenom igre su se širile po broju sportova i natjecanja. Posljednje antičke igre održane su 393. kada ih je zabranio car Teodozije Veliki iz političkih i religioznih razloga. Na prijedlog francuskog povjesničara P. de Coubertina, 1892. g. obnovljene su OI kao manifestacija mladeži čitavog svijeta. Prve moderne OI održane su 1896. u Ateni kada je formiran CIO, glavni organizator međunarodnog olimpijskog pokreta. Od 1896. održavaju se modeme OI svake prijestupne godine. Od 1924. održavaju se i zimske OI. Olimpijske igre provode se na načelima olimpizma, a na njima su zastupljene sportske grane koje se njeguju u barem 25 zemalja (tri kontinenta). Olimpijske igre kao najveća svjetska sportska manifestacija na kojima danas sudjeluje više od 10 000 sportaša, trenera i ostalih sportskih djelatnika, koje okupljaju više od milijun gledatelja na stadionima i
oglašivačka pismo borilištima od samih početaka odvijaju se pod okriljem turizma. Nema OI, kao ni drugih velikih sportskih priredbi, bez putovanja, boravka i ostalih turističkih djelatnosti. Stoga su OI postale veliki business koji priželjkuju gotovo sve razvijene zemlje. Brojne su društvene i ekonomske koristi izravno ili posredno od OI, ali su veliki i troškovi za tu najveću sportsku manifestaciju. (engl.you/fc hostel, njem. Jugendherberge), ugostiteljski objekt namijenjen pružanju usluga smještaja i prehrane isključivo mladim gostima. Smještajna jedinica ovog objekta je soba.
omladinski hotel
turizam (engl. youth tourism, njem. Jugendtourismus), turizam u kojem sudjeluju mladi ljudi. Radi se o turizmu posebne kategorije turista koji zbog svoje dobi imaju posebne i drugačije preferencije i potrebe od drugih dobnih skupina, iz kojih proizlaze i posebne aktivnosti i kapaciteti turističke ponude koji odgovaraju njihovoj dobi. Postoje i posebni turistički posrednici (putničke i turističke agencije), a i posebne organizacije (npr. ferijalni savezi i slične udruge) koji se bave samo organizacijom turizma mladih.
omladinski
omnibus anketa (engl. omnibus survey,
njem. Mehrthemenbefragung, Omnibu-sumfrage), sondažno ispitivanje potrošača primjenom metode reprezentativnog uzorka na nacionalnoj razini, koje provode specijalizirani instituti za istraživanje tržišta, za istovremene potrebe većeg broja naručilaca, korisnika rezultata, s raznim sadržajima u jednom upitniku. S obzirom na to da je omnibus anketa namijenjena različitim sadržajima, karakter
257
oligopol
pitanja po pravilu mora biti jednostavan, a rezultati obrade isto tako, bez mogućnosti složenih ukrŠtanja. Dakle, u pitanju je prikupljanje važnih ali jednostavnih i bržih informacija. U razvijenim zemljama pojedini instituti imaju redovite omnibus ankete svakih 15 dana. U nas omnibus ankem organizira CEMA - Centar za marketing Zagreb.
OMT (fr. Organisation Mondiale du Tourisme) - WTO. opasne tvari u putničkoj prtljazi (engl. dangerous goods, njem. gefährliche Gepäckgegenstände), tvari koje su prema IATA-i svrstane u predmete koji su opasni za prijevoz u putničkoj prtljazi. Razlikujemo 9 klasa opasnih tvari: eksplozivi, plinovi, zapaljive tekućine, zapaljive krute tvari, oksidirajuće tvari, otrovne i zarazne tvari, radioaktivne tvari, korozivne tvari i različite druge opasne tvari. Putnici i članovi posade mogu u prijavljenoj ili ručnoj prtljazi nositi tzv. odvojene opasne tvari: alkoholna pića, neradioaktivni medicinski i toaletni pribor, male boce kisika pod pritiskom, male boce stlačenog ugljičnog dioksida, patrone za sportsku namjenu, suhi led, žigice i upaljače, kirurški ugrađene aparate za srce koji sadrže radioaktivne tvari, invalidska kolica s necurećim i curećim akumulatorom, katalitički uvijač za kosu koji sadrži plinoviti ugljikovodik, živin barometar i boce za ronjenje. Sve te stvari mogu se nositi pod strogo utvrđenim uvjetima, koje putnik može saznati kod svake zrakoplovne kompanije. Ne smiju se prevoziti kao predana putnička prtljaga niti kao mena prtljaga: sigurnosne aktovke s ugrađenim alarmnim uređajem, eksplozivi, municija, materije za
odustanak putnika
vatromet i svjetleće rakete, plinovi (nezapaljivi, zapaljivi, duboko zamrznuti, otrovni) poput boca s plinom za kampiranje, zapaljive tekućine i zapaljive krute tvari (plin za upaljače, boje, razrjedivači, žigice, la-kozapaljivi predmeti), oksidirajuće, otrovne i zarazne tvari, radioaktivne tvari, korozivne tvari (živa, kiselina, lužine, akumulatori s tekućim elektrolitom), magnetizirane tvari i dr. tvari. opća turistička promidžba (engl, general tourism advertising njem. allgemeine Fremdenverkehrswerbung), vid pro-
256
oglašivačko pismo
midžbene aktivnosti kome je svrha prezentirati turistička podmčja i njihovu kvalitetu radi privlačenja turista u određeni kraj ili zemlju. Kao inicijatori takve promidžbe javljaju se razne državne ili paradržavne organizacije odnosno organi koji ujedno financiraju takvu promidžbu ili za nju osiguravaju novac raznim putovima. U skladu s postavljenim zadatkom ta vrsta promidžbe ističe posebnosti i prednosti određenih podmčja (destinacija) s namjerom da se privlačenjem pozornosti turističke mase privuče određeni broj turista i tako poveća turistički
oglašivačka pismo promet i turistička potrošnja na odgovarajućim područjima i u pojedinim zemljama. Nastojanja nosilaca takve promidžbe usmjerena su prvenstveno prema inozemnim turistima. Da bi bila maksimalno djelotvorna, takva vrsta promidžbe mora biti po svojoj koncepciji potpuno povezana s promidžbom koju provode pojedina poduzeća nosioci pojedinačnih turističkih usluga (tzv. poslovna ili komercijalna turistička promidžba). Neki autori dijele opću promidžbu na globalnu ili institucionalnu, i specijalnu ili specifičnu. Globalnom turističkom
257
oligopol promidžbom naziva se promidžba koja ističe opće privlačnosti zemlje, regije ili mjesta, a specifičnom onu koja upozorava na određene karakteristike nekog mjesta (kultumo-povijesne spomenike, kulturno-zabavne manifestacije, vodiče za određene izlete i slično) iU pak daje neke specifične informacije (o cijenama i kvaliteti usluga, prirodnim atrakcijama i si.). opći uvjeti poslovanja (engl, general conditions, njem. allgemeine Geschäftsbedingungen), popis ugovornih klauzula kojima se ugovorne strane mogu koristiti
260 opći uvjeti poslovanja opravdani prijevremeni odlazak opravdani prijevremeni odlazak
tako da sve te klauzule ili neke od njih uključe u svoj ugovor, da se u svom ugovoru pozovu na njih ili samo na neke. Opći se uvjeti, dakle, ne mogu izravno primijeniti jer ne Čine obrazac ugovora, nego formular ugovornih klauzula na koje se strane mogu pozvati. Opće uvjete formulira neko trgovačko društvo (opći uvjeti prodaje, opći uvjeti usluge i si.), samo skupina društava ili sva društva nekog područja ili zemlje (npr. javno poduzeće HPT), ili ih formulira neka asocijacija gospodarstvenika ili netko treći (npr. Hrvatska gospodarska komora). U okviru Europske ekonomske komisije UN izrađeni su 1953. Opći uvjeti za dobavu postrojenja i opreme u izvozu. Pri izradi općih uvjeta njihovi kreatori nisu vezani postojećim poslovnim običajima, iako se i oni mogu unijeti u opće uvjete. Zbog toga je osnovna razlika između općih uvjeta i uzanci (odnosno poslovnih običaja) u tome što se opći uvjeti donose slobodno, a uzance imaju podlogu u poslovnom običaju. Opći uvjeti poslovanja primjenjuju se samo na temelju ugovora između konkretnih su-ugovaratelja, što znači da ih dobrovoljno prihvaća ponuđeni ako ih je formulirao njegov suugovaratelj, odnosno da su ih prihvatile obje ugovorne strane ako ih je izradilo udruženje kojem suugova-ratelji pripadaju, ili prihvaćaju opće uvjete nekog trećeg. Opći uvjeti poslovanja ponekad podliježu odobrenju državnih tijela, posebice kada se radi o zaštiti općih interesa, a trgovačko društvo služi se svojim općim uvjetima, imajući mo-nopolni položaj na tržištu. Tako npr. na području osiguranja,
komunalnih i sličnih društava državni organi obavljaju kontrolu nad njihovim radom postavljanjem određenih uvjeta prigodom osnivanja, te kontrolom poslovanja, općih uvjeta poslovanja, cijena usluga i si. Davanjem određenih odobrenja ili suglasnosti državnih tijela ne mijenja se pravna priroda općih uvjeta, oni time ne postaju propis, već ostaju što jesu: ponuda jedne strane drugoj. Odobrenje i suglasnost znači preventivni nadzor nad općim uvjetima poslovanja, pa sama Činjenica da su oni odobreni ne sprečava sud da preispita jesu li opći uvjeti protivni propisima. U turizmu opći uvjeti su vrlo čest oblik formularnih ugovora, pogotovo u ugovorima koje sklapa putnička agencija s putnikom (-»• ugovor o organiziranju putovanja), ali i hotelijeri, a tipičan primjer je kućni red. "open jaw", vrsta putovanja u putničkom prometu koje dopušta da u jednom planu putovanja u zemlji krajnjeg odredišta točka dolaska bude različita od točke polaska ili da su točka polaska i točka povratka u zemlji polaska različite. operativna dobit ili gubitak (engl, operating income or loss, njem. Betriebseinkommen oder Verlust), dobit ili gubitak zrakoplovne kompanije koji nastaje kao rezultat obavljanja usluga zračnog prometa prije podmirenja poreza na dobit, a zasniva se na ukupnim operativnim prihodima i ukupnim operativnim troškovima. oportunitetni troškovi (engl, opportunity costs, njem. Altemativskosten, Opportunitätskosten), fiktivni dobitak, odnosno gubitak, koji nastaje ulaganjem sredstava upravo u jedan
određeni a ne neki drugi projekt. Ako se 100 jedinica uloži u projekt A, dobiva se dobit od 10 jedinica, a isti iznos sredstava uložen u projekt B ostvaruje dobit od 15 jedinica. Razlika od 5 jedinica je oportunitetni trošak ili korist, ovisno o tome u koji su projekt sredstva uložena. opravdani prijevremeni odlazak gosta (engl, early departure, njem. begründete frühere Abreise), odlazak gosta prije isteka njegova ugovorena boravka u ugostiteljskom objektu koji ima opravdan razlog, npr. užoj obitelji gosta dogodi se kakva teška nesreća, Ui se sam gost razboli i si. Opravdan odlazak gosta može prouzročiti i sam hotelijer, npr. ne pruživši gostu ugovorene usluge, opteretni kapacitet (engl. carrying capacity, njem. Belastbarkeit, Nutzlast), ili kapacitet nosivosti, mogućnost podnošenja, odnosno prag, tj. gomja granica turističkih aktivnosti iznad koje dolazi do zasićenosti (saturiranosti) prostora. Ako turiste shvatimo kao statičan element sustava turizma, onda se koncepcija opteretnog kapaciteta svodi na njihove mogućnosti podnošenja kvalitete, standarda i svega onoga u destinaciji što određuje kvalitetu njihova iskustva. To pak određuje njihov stav u odnosu na osnovno pitanje potrošačkog izbora, tj. je li dobivena vrijednost jednaka novcu koji su bili spremni platiti za dano turističko iskustvo, bez obzira na oblik te kupovine. Prema tome, opteretni kapacitet se može shvatiti i kao posljedica i kao mogući optimalni program. On odražava potrebu kretanja ka poželjnom (optimalnom), ali isto tako je putokaz eliminiranja
261
opteretni kapacitet
nepoželjnog. Osim fizičke satu-racije prostora, dolazi do degradacije okoliša i sa sociokulturnog aspekta, te do smanjenja zadovoljstva gostiju (tzv. psihološka saturacija), što na kraju rezultira opadanjem gospodarske koristi od daljnjeg razvoja turizma. Sam se pojam može definirati kao ona količina turizma (turista) u jednom ograničenom prostoru, u turističkoj destinaciji, Čijom upotrebom različitih turističkih sadržaja ne dolazi do negativnih učinaka na okoliš. Naime, i prostor, shvaćen u fizičkom smislu, zatim kultura i ekonomska struktura određene turističke destinaci-je imaju granice, i to ne shvaćene kao krajnji vlastiti kvantitativni limit, nego onu granicu pri kojoj već djeluje proces smanjivanja kvalitete zadovoljstva turista, kod čega se smanjuje preferencija u odnosu na danu destinaciju. Zato je opteretni kapacitet u destinaciji određen prirodnim, ekonomskim, političkim, kulturnim, infrastrukturnim i drugim životnim i poslovnim aktivnostima turista. opteretni kapacitet turističkih resursa
(engl, tourist carrying capacity, njem. Aufnahmefähigkeit der touristischen Ressourcen, Belastbarkeit der touristischen Ressourcen), svjesno, razumno i opravdano ograničavanje opterećenja i iskorištavanja prostora, odnosno turističkih resursa do praga ili granice koja uz minimalne negativne posljedice omogućuje optimalno korištenje turističkih resursa. Razumno ograničavanje iskorištavanja prostora najefikasniji je način aktivne zaštite. Svrha mu je iznalaženje optimalnih mjera i dimenzija razvoja kojim se neki
260 opći uvjeti poslovanja opravdani prijevremeni odlazak opravdani prijevremeni odlazak resurs može trajno opteretiti a da pritom ne dođe do narušavanja temeljnih vrijednosti prirodne sredine, odnosno ekološke ravnoteže prostora, te karakteristika i atraktivnih svojstava resursa. S analitičkog stanovišta to je kvantitativna metoda s izrazitim kvalitativnim posljedicama u prostoru. S razvojnog stanovišta opteretni kapacitet je instrument za postizanje održivog razvoja. S metodološkog stanovišta cilj je iznalaženje matematičkih modela za utvrđivanje praga ekološke tolerancije (ecological capacity). U tom smislu već je 1955. H. A. Sundt postavio model "turističkog intenziteta korištenja prostora" kao odnos između ukupnog turističkog prostora (Uk) i iskorištenog dijela toga prostora (Ik):
Turistički intenzitet korištenja prostora može se iskazati i kao odnos ukupno mogućeg broja kreveta i stvarnog broja ■kreveta i si. Slično tome P. Defert (1967.) je dao model za stopu turističke ■
funkcije F f kao odnos broja kreveta N i broja stalnih stanovnika P:
F, = — .100 ' P Umjesto broja krevetaN može se koristiti broj turista, broj noćenja, devizni priljev i si. Model za ekološki prag tolerancije turističkih resursa K prvi je dao P. Stanev (1975.), kao odnos površine turističkog prostora S i njegove osjetljivosti Ko u vrijednosti 0,5-1, te neophodne standardne površine m2/l korisnik N N
pri čemu K mora biti veći od fizičkog prometa u tora prirodnom kompleksu. Lawson i Baud-Bovy (1977.) predlažu model za utvrđivanje kapaciteta turističkih resursa
gdje je NA U neophodna površina po jedinici (šator, čamac itd.) podijeljena s brojem korisnika po jedinici. Kod svih modela koji izražavaju ekološki prag tolerancije postavlja se problem faktora N standardne površine turističkog prostora po jednom korisniku, kao sintetizirane mjere svih ekoloških problema opterećenja turističkih prostora. Određene standarde za kapacitet okruženja (environmental capacity), koji su ujedno i prag ekološkog opterećenja prostora (ecological capacity) dali su P. Laveri (1971.), Lawson i Baud-Bovy (1977.), te J. Owsiak (1985.). kapacitet turističkog okruženja (engl. ENVIRON environmental capacity, njem. umweltbedingte Belastbarkeit) , Širi pojam od opteretnog kapaciteta turističkih resursa (ecological capacity), a odnosi se na iznalaženje optimalnih mjera i dimenzija razvoja turizma u turističkoj destinaciji s obzirom na prag ekološke tolerancije, ah i na prag tolerancije domicilnog stanovništva i prag tolerancije turista, a svrha mu je iznalaženje ukupnog praga tolerancije, da ne bi došlo do: 1. narušavanja ravnoteže prirodne sredine, 2. promjena demografske i socijalne strukture domicilnog stanovništva, 3. narušavanja i uništenja kulturnih i etnosocijalnih vrijednosti domicilnog stanovništva, 4. narušavanja prostornog
opteretni
standarda i prostornog komfora turista. S analitičko-metodo-loškog stanovišta prag tolerancije okruženja K je funkcija nezavisnih varijabli ekološkog praga tolerancije S x K o / N , praga tolerancije domicilnog stanovništva/" prema turistima T , T x K s / P i praga tolerancije turista T u odnosu na prostor glavnih koncentracija i okupljanja turista S kao što su plaže, trgovi, šetnice i si. T x K t / S . Matematički izraz opteretnog kapaciteta turističkog okruženja K (environmental capacity) bio bi: K=f(S,*KjN)(T*K,/P) (T*K,/Sk) gdje je Sr površina resursa, N standardna površina po korisniku, Tbroj turista, P broj domicilnih stanovnika, Sk površina prostora glavne koncentracije turista, Ko, Ks, K J korektivni faktori osjetljivosti prostora, stanovništva i tržiš-ta). Orbis, turistička agencija u Poljskoj osnovana 1923. godine. Danas jedan od vodećih turoperatora na poljskom tržištu u čijem se sastavu osim turoperatora i lanca turističkih agencija nalaze i mnogi hoteli, te vlastiti autobusni vozni park. organizacijska kultura hotela (engl. hotel corporate culture, njem. Hotelmanage-mentkultur), sustav normi, vrijednosti i temeljnih shvaćanja kao i simbola koji nastaju u hotelu rijekom zajedničkog rada sviju zaposlenih, a artikulira ih vodeća osoba - menedžer ili vlasnik hotela. To su dijelom nevidljivi a dijelom vidljivi elementi poslovanja koji utječu na ponašanje zaposlenih kao i na njihove individualne vrijednosti. Ukoliko su motivirajući i prihvaćeni od zaposlenika, dovode do njegove identifikacije s hotelom i njegovom filozofijom te na posredan način utječe na djelotvornost i
261
opteretni kapacitet kvalitetu usluga. Na organizacijsku kulturu utječu stil vođenja hotela, kvaliteta i osposobljenost osoblja i posebno me-nedžmenta, uporaba modernih tehnologija i komunikacijskih sustava. Dobra organizacijska kultura priskrbljuje hotelu dobar imidž budući da ima motiva-cijski efekat na zaposlene te time podupire kvalitetu usluga. Simbolički elementi su logo i boje kuće, uređenje interijera, posebne usluge i proizvodi u odnosu na konkurenciju, organizacijski preduvjeti razvitka turizma (engl, organizational prerequisite for tourism development, njem. organisatorische Voraussetzungen der touristischen Entwicklung), sustav mjera i pogodnosti koje omogućuju djelotvorno funkcioniranje i djelovanje svih subjekata ponude u turističkoj destinaciji. Obuhvaćaju: 1. državne, županijske i općinske mjere u domeni investicijske i poslovne politike koje su stimulativne i pogodne za razvitak; 2. stanje ekonomsko-poslovne organiziranosti gospodarskih subjekata u turizmu radi rješavanja zajedničkih problema (prodaja, nabava, promocija zajedničke investicije u turističku infrastrukturu i gospodarsku infrastrukturu i si.); 3. stanje društvene organiziranosti i organizacija (turističke zajednice, turističke informacije, lovačke, planinarske, ribolovne i si. organizacije, kulturne organizacije i institucije itd.). Analiza mora utvrditi stanje, kao preduvjet za daljnji razvoj destjnacije. organizator putovanja (engl, tour organizer, travel organizer, tour operator, njem. Reiseveranstalter), putnička agencija koja se na temelju ugovora o organiziranju putovanja obvezuje pribaviti putniku skup
260 opći uvjeti poslovanja opravdani prijevremeni odlazak opravdani prijevremeni odlazak usluga koje se sastoje od prijevoza, boravka i drugih usluga za jednu ukupnu (paušalnu) cijenu; odgovara prema -*■ kriterijima pretpostavljene krivnje. organizirano putovanje (engl. organized trip, njem. Pauschalreise), putovanje koje poduzima pojedinac ili grupa koristeći se uslugama turističke agencije ili turoperatora. Oblik putovanja u kojem turist izbor odredišta, način putovanja, vrste usluga i samo izvođenje putovanja
i boravka u turističkom odredištu u cijelosti ili djelomično prepušta ovlaštenim organizatorima turističkih putovanja, putničkim (turističkim) agencijama i turoperatorima. organiziranje marketinških funkcija (engl. marketing organization, njem. Ver-triebsorganisation, Absatzorganisation), pozicioniranje marketinga kao funkcije u organizacijskoj strukturi poduzeća kao i određivanje međusobnog odnosa pojedinih marketinških
podfunkcija (prodaja, istraživanje tržišta, planiranje i razvoj proizvoda, promidžba) u okviru cjelovite marketinške funkcije. Marketing kao funkcija najčešće se organizacijski pozicionira u globalnoj organizacijskoj strukturi poduzeća preko posebne organizacijske jedinice (sektora, odjela, i si.). U poduzećima turističkog gospodarstva mogu se primijeniti različiti modeli (tipovi) organiziranja marketinga, odnosno marketinškog sektora. U praksi se najčešće primjenjuju četiri modela: funkcionalni, geografski, predmetni
261
opteretni kapacitet (proizvodni) i model orijentiran prema kupcima. Funkcionalni je model najjednostavniji tip organizacije marketinga, a temelji se na centraliziranju marketinške funkcije, odnosno njezinu strukturiranju na osnovne podfunkcije kao posebne organizacijske jedinice (prodaja, istraživanje tržišta, planiranje i razvoj proizvoda, promidžba). Geografski model organizacije makre-tinga temelji se na strukturiranju marketinga prema geografski determiniranim tržištima, što znači da za svako
organiziranje
osnovna turistička 264 ponuda
geografsko tržište postoji samostalna marketinška organizacijska jedinica. Predmetni (proizvodni) model znači organiziranje marketinga na takav način da se za svaki proizvod (ili grupu homogenih proizvoda) organizira posebna marketinška jedinica (npr. u turističkoj agenciji posebno marketinška organizacijska jedinica za paušalne aranžmane, posredovanje u smještaju i dr.) Model organizacije prema kupcima temelji se na podjeli marketinške aktivnosti prema tržišnim segmentima unutar pojedinih tržišta. Tako bi se u turističkoj agenciji kao posebni turistički segmenti radi organiziranja marketinga mogü javiti domaći turisti, inozemni turisti, grupni kupci usluga, individualni kupci, đačke ekskurzije itd. Osim mogućnosti da se marketing u turističkim poduzećima organizira prema navedenim modelima, moguće je i stvaranje kombiniranih modela uvažavanjem specifičnih obilježja pojedinog poduzeća. Orient Express, ih Train d'Orient, prvi međunarodni luksuzni vlak koji je prvi put krenuo 5. lipnja 1883. godine na relaciji Pariz Beč - Budimpešta - Beograd -Sofija Istanbul. U početku je na dijelu relacije bilo potrebno koristiti i brod i poštanska kola, a tek od 1888. godine uspostavljen je željeznički prijevoz na cjelokupnoj relaciji. Zlatno doba Orient Expressa završava 1939. godine. Orijent (lat. orientis, izlaziti, roditi se, rasti) -* Bliski istok. orkan (uragan) (engl. hurricane, njem. Orkan), snažni i razorni ciklonalni vjetrovi koji pušu prostorima Kariba. Naziv su proširili Španjolci, a kasnije Englezi. osiguranje otkaza putovanja cancelled trip insurance,
(engl. njem.
265
osnovna turistička ponuda
Reise-Rücktrittskostenversicherung), osiguranje povrata uplate za slučaj nemogućnosti putovanja ili prekida uplaćenog turističkog aranžmana zbog smrti, nesretnog slučaja ili teške bolesti ugovaratelja osiguranja ili bliske rodbine. Obično se može ugovoriti pri kupnji turističkog aranžmana. Osiguravatelj nadoknađuje oko 90 posto štete.
cjeline s mogućnošću skladnog autonomnog razvoja i usklađenog djelovanja svih međuzavisno povezanih funkcija i dijelova prostora. Takvom pojmu razvojne prostorne jedinice odgovara pojam prostora i funkcija turističke regije. Zbog toga, s razvojnog aspekta turističku regiju definiramo kao osnovnu razvojnu prostomu jedinicu u turizmu.
osnovna prostorna jedinica ponude u turizmu (engl. basic spatial unit of tourism supply side, njem. elementare Raumein-heit des touristischen Angebois), proizlazi iz poslovne potrebe da se prostorne jedinice u kojima se odvija boravak i cjelokupni svakodnevni život turista, materijalno, funkcionalno i organizacijski osposobe za podmirenje sveukupnih potreba turista (rekreativnih, egzistencijalnih, kulturnih, zabavnih, sportskih i si.), te da pružaju dojmljive ambijentalne i estetske ugođaje. Takve prostorne jedinice moraju biti integralna, funkcionalna zaokružena cjelina, pružati pogodnosti ponude, ugođaja, specifične ekspresije, koja će kod turista stvarati zadovoljstvo i ostavljati pozitivnu impresiju. Takva prostorna jedinica, po svojoj definiciji, jest turističko mjesto.
osnovna turistička ponuda (engl. basic tourism offer, njem. touristische Grund-leistung), najvažniji dio turističke ponude. Odnosi se na osnovne kapacitete turističke ponude; naziv je za tzv. čvrste objekte turističkog smještaja, u koje spadaju hoteli, moteli, pansioni i turistička naselja. Ovaj naziv dolazi od čvrste građe ovih smještajnih objekata, a pojam osnovne ponude iz činjenice da se ovi objekti smatraju temeljem svakog turističkog razvoja.
osnovna razvojna prostorna jedinica u turizmu (engl. basic spatial unit of tourism development, njem. elementare Raumentwicklungseinheit im Tourismus), zasniva se na razvojnoj potrebi da se u turističkim prostorima definiraju što zaokruženije turističke i gospodarske razvojne i funkcionalne
osobna potrošnja (engl, personal consumption, njem. Privatverbrauch, Eigenverbrauch), neposredno trošenje potrošnih dobara i usluga radi podmirivanja potreba pojedinca. Turistička potrošnja dio je osobne potrošnje. osobna prodaja u turizmu (engl, personal selling in tourism, njem. persönlicher Verkauf im Tourismus), individualna, osobna komunikacija, nasuprot masovnoj relativno neosobnoj komunikaciji koju čine ostali oblici promidžbe (gospodarsko oglašavanje, unapređenje prodaje, odnosi s javnošću). To je ujedno i osnovna prednost toga promidžbenog vida. Nositelj takve komunikacije može se lakše prilagoditi zahtjevima
ostava
potrošača (kupaca turističkih usluga), a također se ostvaruje i najadekvatniji oblik povratne sprege. Prednost je tog vida promidžbe i u mogućnosti jačeg i izravnijeg usmjeravanja prema ciljnoj skupini. Iz takve aktivnosti često rezultira prodaja, što znači da se tim putem ostvaruje i najvažniji cilj promidžbene akcije. Nedostaci takvog načina komuniciranja ogledaju se u tome što je relativno skuplji od ostalih načina. Osobna prodaja ima naglašeno značenje u turizmu jer se nerijetko kupčev stav o kvaliteti kupljenog proizvoda, npr. turističkog aranžmana koji kupuje u turističkoj agenciji, mnogo češće formira na kvaliteti odnosa koji je prodajno osoblje uspostavilo s dotičnim kupcem turistom, prodavačevoj ljubaznosti, strpljivosti, šarmu, poznavanju materije, jednom riječi na njegovoj vješ-■ tini komuniciranja (prodaje) nego na realnoj kvaliteti samog proizvoda ih us■ luge (turističkog aranžmana). Osobna se prodaja u turizmu dakle smatra oblikom promocije koji se ostvaruje u neposrednom (osobnom) dodiru prodavača ikupca na šalteru turističke agencije, na recepciji hotela, na šalteru prijevoznika, odnosno u svakom slučaju osobnog komuniciranja s kupcem. U tom pogledu osobna prodaja obuhvaća sljedeće aktivnosti: identificiranje potencijalnih kupaca i suradnja s njima, izbor optimalnog načina komuniciranja i poruka, davanje savjeta i sugestija kupcima, odgovaranje na pojedinačne primjedbe i pitanja, uvjeravanja kupca kada se pojavi sumnja u određeni proizvod, pomoć neodlučnom kupcu da se odluči,
organiziranje
osnovna turistička 264 ponuda
zaključiti razgovor tako da rezultira kupnjom, sugerirati kupovinu dodatnih usluga, pratiti reakcije kupca i stupanj njegova zadovoljstva poslije kupovine. ostava (engl, deposit, njem. Verwahrung) -* ugovor o ostavi. ostava, neprava (engl, irregulär deposit, njem. unregelmässige(r) Verwahrungsvertrag, lat. depositum irreguläre), ugovor kojim se ostavoprimatelj obvezuje primiti od ostavodavaoca određenu količinu zamjenjivih stvari na čuvanje s pravom da ih potroši te s obvezom da vrati istu količinu stvari iste vrste. Pri redovitoj ostavi ostavoprimatelj prima stvar na čuvanje i baš tu istu stvar mora vratiti. Međutim, pri nepravoj ostavi ostavoprimatelj ima pravo i potrošiti, a ne samo Čuvati stvar ostavodavaoca, jer mora vratiti istu količinu stvari iste vrste, a ne samu stvar danu na čuvanje. Institut neprave ostave približava se ugovoru o zajmu, pa se od trenutka kad su u ostavu dane zamjenjive stvari s pravom ostavoprimatelja da ih potroši i s obvezom vraćanja iste količine iste stvari, na njihove odnose primjenjuju pravila ugovora o zajmu, a samo će glede vremena i mjesta vraćanja vrijediti pravila ugovora o ostavi nisu li ugovorne strane nešto dmgo odredile. Unatoč sličnosti zajmu, neprava ostava ostaje vrsta ostave, ne samo zbog toga što je zakonodavac uređuje u sklopu ugovora o ostavi, a ne zajma, nego zbog gospodarskog cilja (kauze) neprave ostave. Naime, kauza neprave ostave nije davanje zamjenjivih stvari ostavoprimatelju u zajam, nego na čuvanje (ostavu), a on treba ostavo-davcu vratiti istu količinu iste stvari. Kad je predmet ugovora novac i kad je depozitar banka, riječ je o posebnom ugovoru -
osnovna turistička ponuda
bankovnom depozitu, ostava, redovita (engl, deposit, njem. Hinterlegung, Verwahrung, lat. depositum re-gulare), temeljni oblik ostave, koji sadrži sve bitne značajke tog instituta, a njezine odredbe primjenjuju se i na posebne oblike ostave, nije li za njih nešto drukčije određeno. ostava, ugostiteljska (njem. Verwahrungspflicht des Gastwirts) ugovor o ugostiteljskoj ostavi. ostava u nuždi (njem. Notverwahrung, lat. depositum necessaria), pojavljuje se onda kada netko zapadne u nevolju (požar, potres, poplava i si.) zbog koje nastaje očita opasnost za njegovu imovinu, pa ugroženom nije moguće slobodno izabrati ostavoprimatelja, nego se stvar povjerava praktički prvome na koga se naiđe. Ostava u nuždi temelji se na općem pravilu da je dužnost drugome pomoći nađe li se u opasnosti. Onaj kome je stvar povjerena u slučaju nevolje (nužni ostavoprimatelj) dužan je Čuvati povjerenu mu stvar s povećanom pozornošću, Što znači da se on ne može s povjerenom stvari ponašati kao sa svojom. Ostave u nuždi mora se svatko prihvatiti te je ona u načelu besplatna, ali uz naknadu troškova čuvanja stvari. ostavodavatelj (engl, deponent, njem. Hinterleger, Deponent), suugovaratelj koji daje stvar u ostavu. Njegove obveze jesu preuzeti stvar, naknaditi ostavoprimatelju troškove, a i naknadu ako je posrijedi naplatna ostava. Kako je ugovor o ostavi načelno sklopljen u korist ostavodavca, to je on dužan doći po čuvanu stvar ostavoprimatelju ako nešto drugo nije ugovoreno. Ostavodavčevo ne-preuzimanje deponirane stvari u određenome
265 mjestu i vremenu uzrokuje ostavodavčevo zakašnjenje kao vjerovnika. Ostavodavac je dužan naknaditi ostavoprimatelju sve troškove opravdano učinjene radi čuvanja stvari bez obzira na to radi li se o naplatnoj ili nenaplatnoj ostavi. Ostavodavac je dužan ostavoprimatelju naknaditi štetu koju je on bez svoje krivnje imao zbog ostave. Ostava se načelno smatra besplatnom i pritom plaćanje naknade nije bitni sastojak ugovora ni obveza ostavo-davca. Iznimno je ostava naplatna ako je naknada ugovorena ili ako se ostavoprimatelj bavi primanjem stvari na čuvanje kao svojim redovitim zanimanjem (držatelji garderoba, skladišta, garaža, magazina i si.), ili ako se naknada mogla očekivati s obzirom na okolnosti posla. Kad se stekne neka od spomenutih pretpostavki, ostavodavac je obvezan platiti ugovorenu ili odgovarajuću naknadu ostavoprimatelju. ostavoprimatelj (engl. depositer, njem.ZJe-positar), suugovaratelj koji čuva stvar na temelju ugovora o ostavi. Njegove su obveze primanje stvari, čuvanje stvari i njezino vraćanje. Ispunjenje obveze primanja stvari sastoji se u obvezi ostavoprimatelja da poduzme sve radnje potrebne u konkretnom slučaju kako bi se mogla obaviti primopredaja predmeta ugovora radi čuvanja. Za Čuvanje sata, prstena i ostalih dragocjenosti potrebne su sasvim različite pripremne radnje nego za čuvanje traktora, vina ili životinja. Svrha je ugovora o ostavi Čuvanje i očuvanje stvari i ostavoprimatelj je obvezan poduzeti sve radnje koje su potrebne da se sučuvana stvar vrati ostavodavcu u stanju u kojemu je primljena. Glede pozornosti koju ostavoprimatelj mora pokloniti čuvanju stvari zakonodavac
ostava
čini razliku već prema tome čuva li ostavoprimatelj stvar uz naknadu ili bez nje. a) Pri naplatnoj ostavi ostavoprimatelj je dužan čuvati stvar kao dobar gospodarstvenik (odnosno domaćin). To znači da se od ostavoprimca zahtijeva ona pozornost koja se pri čuvanju stvari može zahtijevati od svakog dobroga gospodarstvenika in abstracto. b) Pri nenaplatnoj ostavi ostavoprimatelj je dužan čuvati stvar kao svoju vlastitu. Ako je posrijedi besplatna ostava, stupanj potrebne pozornosti može biti manji nego pri naplatnoj ostavi jer se mjeri in conereto za svakog ostavoprimatelja. Svi ljudi ne čuvaju svoje stvari s jednakom pozornošću pa ako ostavoprimatelj primljenu stvar u depozit čuva kao svoju vlastitu, ta pozornost može biti manja od pozornosti dobroga gospodarstvenika. Gdje će se i kako čuvati deponirana stvar, u načelu ostavoprimatelj sam odlučuje. Ali, ako su mjesto i način čuvanja ugovoreni, ostavoprimatelj ih može promijeniti samo ako to zahtijevaju izmijenjene okolnosti; u suprotnome odgovara i za slučajno oštećenje, odnosno propast stvari. Ostavoprimatelj nema prvo rabiti deponiranu stvar, Što odgovara pravnoj prirodi ugovora o ostavi, jer je čuvanje primarno obilježje ostave, dok je pri ostalim ugovorima (npr. zakupa) primarno korištenje, a čuvanje je nužno, ali sekundarno obilježje. Zakonodavac ne spominje, ali po prirodi stvari postoji tzv. nužna uporaba, tj. ona koja je nužna za održavanje stvari. Ako je u ostavu dana neka nepotrošna stvar i ostavoprimatelju je dopušteno da je rabi (dopuštena uporaba deponirane stvari), onda se na odnose ugovaratelja primjenjuju pravila ugovora o posudbi, a samo se
organiziranje
osnovna turistička 264 ponuda
vrijeme i mjesto vraćanja stvari ocjenjuju po pravilima ugovora o ostavi ako o tome ugovaratelji nisu nešto drugo ugovorili. Dogodi li se da se ostavoprimatelj ne pridržava svoje obveze uzdržavanja od uporabe, pa rabi deponiranu stvar a da za to nema dopuštenje ostavodavca (nedopuštena uporaba deponirane stvari), ostavoprimatelj duguje ostavodavcu odgovarajuću naknadu za uporabu stvari, a osim toga odgovara i za slučajnu propast ili oštećenje stvari uzrokovane nedopuštenom uporabom. Isto tako
osnovna turistička ponuda
ostavoprimatelj odgovara za slučajnu propast ili oštećenje stvari ako ju je bez pristanka ostavodavca ili bez nužde predao drugome na čuvanje (subdepozit). Bez obveze ostavoprimatelja na vraćanje iste čuvane stvari ne bi se radilo o ugovoru o ostavi, nego o nekome drugom ugovoru (npr. darovanju, zajmu ili prodaji). Stvar se u načelu mora vratiti u onom stanju u kojem je primljena na čuvanje, sa svim plodovima i drugim koristima od stvari, a) Što se tiče vremena vraćanja stvari, ono ovisi o tome u
265 čijem je interesu ostavna pogodba sklopljena. S motrišta svrhe ugovora težište je na obvezi primanja, a ne davanja stvari u ostavu pa je opće pravilo da je rok vraćanja stvari ustanovljen u korist ostavodavca. Rok vraćanja stvari smatra se da je ugovoren u interesu ostavoprimatelja ako se on profesionalno bavi čuvanjem stvari ili ako se radi o naplatnoj ostavi. Pri besplatnoj ostavi ostavoprimatelj može prije ugovorenog roka vratiti stvar ostavodavcu ako bi samoj stvari prijetila opasnost propasti ili oš-
ostava
tećenja ili ako bi mu daljnje čuvanje moglo uzrokovati štetu. U obje situacije i kad je rok vraćanja stvari određen i kad to nije ostavoprimatelj ne može vratiti stvar prije roka ili na svoj zahtjev ako je riječ o naplatnoj ostavi, b) Kao mjesto vraćanja deponirane stvari smatra se mjesto gdje je ona predana ostavoprimatelju bez obzira na to gdje se ona stvarno čuva. Ugovorom se može odrediti da to bude i neko drugo mjesto, a u tom su slučaju troškovi prijenosa iz
ostavoprimatelj mjesta predaje stvari ostavoprimatelju do mjesta faktičnog čuvanja i natrag na teret ostavodavca. ostvareni prihodovni putnički kilometri (engl, revenue passenger kilometre RPK, passenger-küometre performed (carried), njem. ausgelastete (transportierte) Passa-gierkilometer), jedan punoplatežni putnik prevezen jedan kilometar u komercijalnom prometu. Učinak u ostvarenim prihodovnim putničkim kilometrima izračunava se zbrajanjem prelećenih kilometara zrakoplovom u komercijalnom prometu na svakom segmentu letenja između dvije zračne luke i množenjem s brojem putnika prevezenih na tim segmentima. Pri tome se pod punopla-težnim putnikom podrazumijeva svaki putnik koji je platio barem 25% neke cijene koja se u komercijalnom prometu primjenjuje na toj relaciji. ostvareni prihodovni tonski kilometri (engl, revenue ton-kilometre, tonkilometre performed (carried)-RTK, njem. ausgelastete (transportierte) Tonnenkilometer), jedna tona punoplatežnog tereta prevezena jedan kilometar. Učinak u ostvarenim prihodovnim tonskim kilometrima izračunava se množenjem prevezenih tona s brojem prelećenih kilometara u komercijalnom prometu. otkaz rezervacije (engl, booking cancella-(ion, njem. Buchungskündigung), 1. ugostitelj nema pravo otkazati prihvaćenu rezervaciju smještaja i pansiona kod -*■ ugovora o hotelskim uslugama; kod -*■ ugovora o uslugama prehrane i točenja pića ako se ne naplaćuje posebna naknada za
268
otok
rezervaciju, ugostitelj nije dužan prihvatiti rezervaciju stola ili sjedala, a ako je prihvati (bez obzira na naplatu), dužan je zadržati stol ili sjedalo sve dok ne procijeni da gost neće doći; ugostitelj je dužan prihvatiti svaku rezervaciju u granicama raspoloživih kapaciteta; 2. gost može otkazati rezervaciju smještaja ili pansiona; a) do 12 sati prvog dana, kad je riječ o smještaju do dva dana, b) dva dana prije početka korištenja usluge, kad je riječ o smještaju od tri do sedam dana, te c) sedam dana prije početka korištenja usluge kad je riječ o smještaju duljem od sedam dana ili o sezonskom objektu u sezoni; kod -»■ ugovora o uslugama prehrane i točenja pića rezervacija za skupinu gostiju može se otkazati najkasnije 12 sati prije vremena određenog za početak korištenja usluge utvrđene rezervacijom. otkaz ugovora (engl, cancellation, njem. Aufkündigung, Vertagsauflösung), jednostrana izjava ugovorne strane kojom se okončava ugovorni odnos sklopljen na neodređeno vrijeme. Za valjanost otkaza trebaju se ispuniti sljedeće pretpostavke1, otkaz mora biti dostavljen drugoj strani, može se dati u svako doba samo ne u nevrijeme, obveza druge strane prestaje istekom otkaznog roka (ugovorenog, propisanog, uobičajenog, a ako nema takvih primjerenog), a vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika ono što je dospjelo prije nego Što je obveza prestala otkazom. Naručitelj ugovorene usluge otkazuje pisanim putem, s naznakom nadnevka. Svaki nepisani otkaz naručitelj potvrđuje
otok pisano, a taj otkaz vrijedi od dana usmene obavijesti ako se pisana potvrda otkaza pošalje najkasnije idućeg dana. Ako ugostitelj u međuvremenu u bilo kojem pisanom obliku potvrdi primitak usmenog iU telefonskog otkaza, naručitelj je oslobođen obveze da svoj usmeni ili telefonski otkaz potvrdi u pisanom obliku. otok (engl, island, .njem. Insel), manji dio kopna okružen morem. Ukupna površina svih otoka svijeta iznosi oko 7% kopna. Po položaju dijele se na priobalne i pučinske, koji su najčešće vulkanskog ili koraljnog postanka. Skupine ih nizovi otoka Čine arhipelag (npr. kornatski arhipelag). Najveći otok u svijetu je Grenland. Otoci su vrlo privlačne turističke destinacije, posebno mediteranski i trop-sko-ekvatorijalni (npr. Baleari, Karipski otoci, jadranski otoci), kako zbog svoje klime tako i zbog posebnih karakteristika i ugođaja. otvoreno nebo (engl, open skies, njem. offener Himmel), vrsta sporazuma o odvijanju zračnog prometa između dviju ili više zemalja, koji dozvoljava zrakoplovnim kompanijama neograničeno letenje unutar njihovih teritorija. Takvi sporazumi postoje između SAD i npr. Nizozemske, Njemačke, Singapura, Novog Zelanda, Malezije i Bruneja (-> deregu-Iacija zračnog prometa, -*■ liberalizacija zračnog prometa). ougija (MRO), novčana jedinica Maurita-nije, dijeli se na 100 homa. outbound turizam (engl, outbound touri-sm, njem. Outbound Tourismus) -»■ izlazni turizam. out-going tourism (engl, out-going tourism, njem. Outgoing Tourismus) izlazni turizam.
269
oznaka zrakoplova
out of order sobe (engl, out oforder rooms, njem. Zimmer außer Gebrauch) sobe izvan upotrebe. overbooking, nemogućnost ugostitelja/prijevoznika da gostu/putniku pruži ugovoreni smještaj/prijevoz zato što je sobu/sjedište u prijevoznom sredstvu iznajmio drugom gostu/putniku; slučaj kada je broj realiziranih rezervacija veći od trenutno slobodnog smještajnog/prijevoznog kapaciteta. Događa se kao posljedica nastojanja da se smanji rizik nepopunjenosti smještajnog/prijevoznog kapaciteta. Ugostitelj je obvezan pružiti gostu usluge smještaja, pansiona ili polupansiona u ugovorenom ugostiteljskom objektu. Kad je predmet ugovora smještaj sa specifikacijom, ugostitelj je dužan predati gostu smještaj ugovorenih svojstava. Povreda obveze pružanja ugovorenog smještaja u ugovorenom objektu česta je u poslovnoj praksi i kad se dogodi, ugostitelj postaje gostu dužnik obične štete. Pod običnom štetom valja razumjeti umanjenje već postojeće imovine gosta do koje je došlo krivnjom ugostitelja. Najčešće obuhvaća troškove prijevoza, transfera i povećane troškove smještaja u drugi ugostiteljski objekt. Izgubljeni dobitak i moralna naknada štete zbog propuštenog i pokvarenog godišnjeg odmora u našem se pravu ne dosuđuje. Drukčije je u pravu Švicarske i Njemačke. Iznimno, ugostitelj neće dugovati gostu naknadu Štete ako smjesti gosta u ugostiteljski objekt iste ili više kategorije u ugovorenom lokalitetu. Ugostitelj je dužan snositi razliku u cijeni i troškove transfera. Zaželi li
ostavoprimatelj gost vratiti se u rezervirani ugostiteljski objekt, Čim u njemu bude mjesta, ugostitelj mu je dužan to omogućiti i uz to platiti troškove transfera gosta i njegove prtljage. prekapaci-tiranost zrakoplova. ovlast ugostitelja da pregleda stvari gosta (njem. Durchsuchungsrecht des Gast-wirts), pravo ugostitelja da
268
otok pregleda stvari ako gost zatraži da ih ugostitelj primi na čuvanje; prigodom preuzimanja stvari ugostiteljevo pravo da pregleda stvari gosta ustanovljeno je u zaštitu interesa ugostitelja kako bi se zaštitio od možebitnog nelojalnog ponašanja gosta; o pregledu se gostu izdaje potvrda o preuzetim stvarima na čuvanje. Predaje li gost
otok na čuvanje novac, vrijednosne papire, dragocjenosti, kamere i si., ugostitelj ima pravo zahtijevati da se takve stvari radi njihova boljeg Čuvanja stave u zaključan ili zapečaćen paket. oznaka grada (engl. city code, njem. Orts-kennzahl) -* oznake u zrakoplovstvu.
269
oznaka zrakoplova
oznaka zračne luke (engl. airport code, njem. Flughafencode, Flughafenkurzel) -*■ oznake u zrakoplovstvu. oznaka zrakoplova (engl- aircraft code, njem. Flugzeugkennzahl) -* oznake u zrakoplovstvu.
oznaka zrakoplovne kompanije
oznaka zrakoplovne kompanije (engl.
airline designator code, njem. Fluggesell-schaftkiXrzel) -> oznake u zrakoplovstvu. (engl. air transportation codes, njem. Bezeichnungen in der Luftfahrt), skup uvjetnih znakova (slova i/ili brojki) koje se upotrebljavaju da bi se na kratak i jednostavan način prenijele ili zapisale informacije o raznim temama. Najpoznatije su sljedeće oznake: oznaka zrakoplova ili avionski kod (aircraft code), oznaka grada ili zračne luke (city/airport codes), dvoslovna ili troslovna oznaka zrakoplovne kompanije (two or three letter airline designator code) i brojčana oznaka zrakoplovne kompanije (airline code number). Oznake zrakoplova propisane su u dokumentu IATA Standard Schedules Informations Manuel, Dodatak A, i daju nam precizne informacije o tome koja vrsta i tip zrakoplova leti na konkretnoj liniji. Za vrstu zrakoplova postoje oznake: J = mlazni zrakoplov, T = turbopropelerski zrakoplov, P = propelerski zrakoplov, H =s helikopter, A = hidrozrakoplov. Za tip zrakoplova upotrebljavaju se različite slovno-brojČane oznake, npr. 319 = Airbus Industrie A 319, AT7 = Ae-rospatiale/Alenia ATR 72, 738 = Boeing 737-800, D9S = Mc Donnell Douglas DC-9 (sve putničke serije 30,40,50, 80). Oznaku grada ih zračne luke Čini troslovna skraćena oznaka grada ili zračne luke koja se koristi u zračnom prometu. Neke od oznaka gradova jesu npr. ZAG = Zagreb, Hrvatska; SPU = Split, Hrvatska; RJK = Rijeka, Hrvatska; LON = London, Velika Britanija; YQB = oznake
u
zrakoplovstvu
270
oznake u zrakoplovstvu
Quebec, Kanada i si. Neke kratice zračnih luka identične su kraticama gradova, npr. FRA = Frankfurt/Main, AMS = Amsterdam, ali postoje i zračne luke koje imaju kratice različite od kratica gradova u kojima se nalaze, npr. PAR = Pariz, ali su zračne luke CDG = Paris Charles de Gaulle i ORY = Paris Orly, ili LON = London, ali su zračne luke LHR = London Heathrow, LGVV = London Gatwick, i si. Oznake zrakoplovnih kompanija, koje im odobrava IATA, mogu biti dvoznamenkaste (dva slova ili kombinacija slova i broja), ili troznamenkaste (tri slova, ili kombinacija slova i brojki) i one se koriste u rezervacijama, redovima letenja, putničkim kartama, tarifama, službenim dokumentima, službenoj statistici zračnog prometa i si. Evo nekih primjera za oznake zrakoplovnih kompanija: AA = American Airlines, OU = Croatia Airlines, C2 = Air Caribbean, L6 - Air Maldives, ADR = Adria Airways, CTN = Croatia Airlines i dr. Brojčanu oznaku zrakoplovne kompanije čine prva tri broja, tipična za konkretnu zrakoplovnu kompaniju, kojima uvijek počinju serijski brojevi svih njezinih putničkih karata, MCO-a, dokumenata za višak prtljage i zrakoplovnih tovar-nih listova. Npr. 001 = American Airlines, 131 = Japan Airlines, 643 - Air Malta, 831 = Croatia Airlines, 999 = Air China i si.
pacta sunt servanda (njem. geschlossener Vertrag muss korrekt erfüllt werden, hrv. ugovori obvezuju), temeljno načelo trgovačkog i uopće građanskog prava prema kojem se ugovori sklapaju stoga da se ispunjavaju, a sklopljeni ugovor postaje zakon za ugovorne strane, tj. suugova-ratelji su se dužni odnositi prema ugovoru kao prema zakonu. Ono o čemu su se ugovorne strane sporazumjele obvezuje ih, tako da od preuzetih obveza u pravilu ne mogu jednostrano odustati, niti može jedna strana svojevoljno mijenjati predmet i sadržaj ugovora, niti ne-ispunjavati ugovorne obveze. Ugovoru vjerna strana može od strane koja ne ispunjava ugovorne obveze tužbom mjerodavnom sudu tražiti prisilno ispunjenje obveza. Ipak, iako pacta sunt servanda kao temeljno načelo ostaje, u današnje doba velikih poslovnih rizika tražiti od ugovornih strana da su dužne ispuniti svoje obveze makar i pod nepovoljnim okolnostima koje bi im mogle nanijeti štetu nije u skladu s voljom ugovornih strana, niti s načelom pravičnosti, pa je u suvremenim pravima, kao što je i naše, dopuštena mogućnost da se ugovor može izmijeniti ili čak raskinuti (klauzula rebus sic stantibus). padaline (oborine) (engl, percipitation, njem. Niederschläge), vode koje u tekućem ili krutom stanju padaju iz oblaka ili nastaju kondenzacijom, odnosno sublimacijom na tlu. Glavne su padaline
P kiša, snijeg, solika, tuča, rosa, mraz i inje. Količina padalina mjeri se kišomje-rom (ombrometar), a izražava se u mm visine vode. Prosječna količina padalina na zemlji iznosi oko 1 000 mm, ali su razlike količina padalina velike na kopnu i moru te u pojedinim dijelovima zemlje, a i režim padalina je različit. paket-aranžman (cng\. package tour, njem. Pauschalreise) turistički aranžman. pampa (eng\. pampas, njem. Pampa), travnate i prostrane ravnice na naplavnoj nizini južnog dijela Južne Amerike (Argentina), pogodne za razvoj stočarstva. U novije doba rančevi u pampama Latinske Amerike (npr. Argentine) mjesta su sve većeg turističkog interesa, pa su mnogi od njih uređeni za prihvat posjetilaca i razgledavanje. panel-istraživanje (engl. panel research, njem. Meinungsforschung, Panelforsehung), tip longitudinalnog (repetitiv-nog) istraživanja koje se ostvaruje u okviru sljedeće tri bitne karakteristike: stalan
oznaka zrakoplovne kompanije
uzorak jedinice ispitivanja, stalna ista pitanja po sadržaju i obliku, ispitivanje ili snimanje obavlja se u stalnim vremenskim razmacima -
270
oznake u zrakoplovstvu
dakle ista pitanja postavljaju se u točno utvrđenim vremenskim
razmacima, istim jedinicama ispitivanja. Podaci i informacije iz pane-la posebno su korisni za otkrivanje promjena koje s
vrem enom nastu paju
bilo da se radi o promjenam u intenzite-
272 panel-istraživanje paritet kupovne moći
tu i navikama potrošnje bilo u promjenama potrošačkih preferencija prema pojedinim proizvodima. Budući da panel prati kretanja pojave u dužem razdoblju, to su informacije iz panela nezamjenjiv instrument u prosuđivanju vlastitog položaja na tržištu kao i iznalaženja mogućih izgleda na uspjeh za vlastiti proizvod i vlastita poduzeća. U pogledu ispitivanja sudionika u panelu vrijede sva načela i metodološki pristupi karakteristični za metodu ispitivanja. Važnost panel-istraživanja u turizmu očituje se u mogućnosti praćenja procesa donošenja odluke o turističkoj potrošnji. Isto tako u turizmu panel može biti korišten u praćenju tržišnih trendova, zatim kao marketinški test, kao i u procjeni budućih kretanja. Vremenski ograničeni paneli turista mogu također otkriti sezonske mijene u turističkom ponašanju. U obuhvaćanju panela nužno je definirati: 1. vrstu promjena koje se mogu događati (dužina godišnjeg odmora, način putovanja, broj destinacija), 2. jedinicu mjerenja (broj dana godišnjeg odmora, veličinu izdataka, broj prijeđenih kilometara i dr.), 3. realno vremensko razdoblje u kojem se očekuju promjene, 4. činioce promjene (izloženost medijima, financijska i profesionalna ograničenja i dr.). pansion (engl pension, private hotel, boarding house, guest house, tourist home, njem. Pension), manji ugostiteljski objekt za smještaj (uobičajeno do 20 smještajnih jedinica) prilagođen dužem boravku gosta u kojem se uz uslugu smješ-
273
Pariška konvencija
taja pruža i usluga prehrane bilo kao po-lupansionska ih kao usluga punog pansiona. Karakterizira ga topla atmosfera, a u pravilu nema dodatnih sadržaja kao što je to slučaj kod hotela. par gradova (engl. city-pair, njem. Stadte-paar)y dva grada - mjesta početka i završetka jednog putovanja u zračnom prometu (npr. Zagreb i Frankfurt su par gradova na planiranom putovanju zrakoplovom iz Zagreba u Frankfurt). Pariška konvencija (engl. International Air Navigation Code, The Pariš Convention, njem. Pariser Luftverkehrsabkommen), donesena 1919. godine u Parizu, prvi je dokument koji se bavio reguliranjem međunarodnog zračnog prometa. Predstavnici savezničkih snaga i njima pridruženih država sastali su se u Parizu 1919. godine i osnovali Međunarodno povjerenstvo za zračnu plovidbu -1CAN (International CommissionforAir Navigation). Povjerenstvo donosi Kodeks međunarodne zračne plovidbe (The Internationa! Air Navigation Code), koji se vrlo često u stručnim krugovima naziva Pariška konvencija iz 1919. godine. Osnovni principi Konvencije jesu: priznanje principa pune i apsolutne suverenosti svake države nad zračnim prostorom iznad svog teritorija ili svojih teritorijalnih voda, prava odbijanja stranih zrakoplova te nametanja svog zakonodavstava u zračnom prostoru iznad vlastitog teritorija ili teritorijalnih voda; priznanje poželjnosti maksimalne slobode u međunarodnom zračnom prometu
pod uvjetom da je zadovoljen princip suverenosti, te ukoliko je ta sloboda u skladu sa sigurnošću države i s domaćim zakonodavstvom, provođenje odgovarajuće regulative koja regulira ulazak zrakoplova u zemlju; priznanje principa da će uvjeti ulaska i tretmana zrakoplova iz jedne zemlje na teritorij neke druge države isključivati diskriminaciju; priznanje principa da svaki zrakoplov mora biti vlasništvo jedne od zemalja ugovomica te da morabiti unesen u njezin registar zrakoplova. Konvencija je imala 34 člana, aneksi su regulirah problematiku koja se češće mijenja, a završena je 13. listopada 1919. godine i potpisale su je 32 države. Medu potpisnicima nisu bile SAD i bivši SSSR. paritet kupovne moći (engl, purchasing power parity, njem. Kauflcraftparität), razina tečaja zamjene domaćeg novca stranim novcem koja odgovara kupovnoj moći novca u njihovoj vlastitoj zemlji. Između dviju zemalja postiže se ako se za zamijenjenu količinu novca u obje te zemlje može kupiti jednaka košara dobara ili usluga. Obično je kupovna snaga novca na domaćem tržištu u manje razvijenoj zemlji veća nego na stranim tržištima, pa je tekući tečaj nepo-voljniji od tečaja koji bi izražavao paritet kupovne moći. Obratno je u razvijenih zemalja. parkiralište (engl, parking lot, njem. Parkplatz) -*■ sadržaj hotela. parkovi prirode (engl, natural parks, njem. Naturschutzpark), prostran prirodni ili dijelom kultivirani prostor
PASOLP model
s naglašenim ekološkim, estetskim, rekreativnim pa time i turističkim vrijednostima. U parkovima prirode dopuštene su samo one djelatnosti koje ne ugrožavaju njegove bitne karakteristike i funkcije. U Hrvatskoj postoji 6 takvih parkova: Kopačev-ski rit, Medvednica, Velebit, Biokovo, Telašćica i Lonjsko polje. park-šuma (njem. Waldpark), prirodna ili odnjegovana (sađena) šuma, dekorativni vrt, perivoj, šumica koja je namijenjena odmoru ili rekreaciji, a ima i određenu pejsažnu i estetsku vrijednost. Dopuštene su samo one djelatnosti koje pridonose njezinu održavanju i uređenju. U Hrvatskoj postoje 23 park-šume. partikularna havarija (engl, particular average, njem. besondere Havarie) -* havarija. pasati (engl, trade winds, njem. Passatwind), planetarni vjetrovi koji sa sjeveroistoka i jugoistoka struje prema meteorološkom ekvatoru, odnosno od područja visokog tlaka prema ekvatorijalnom području niskog tlaka zraka. Zbog rotacije zemlje na sjevernoj hemisferi pušu sa sjeveroistoka, a na južnoj s jugoistoka. Naročitu važnost imali su u pomorstvu u vrijeme jedre-njačke plovidbe, a naziv su dobili od španjolskih pomoraca koji su se njima koristili na plovidbi za Ameriku. PASOLP model (akr. od engl. products' analysis sequence for outdoor leisure planning, njem. PASOLP-Modell), suvremeni model planiranja u turizmu, u potpunosti ima tržišni pristup, a zasniva se na ideji planiranja "turističkog proizvoda", pa se može tretirati i kao
272 panel-istraživanje paritet kupovne moći marketinški pristup planiranju. Model ima četiri faze rada, a svaka faza veći broj elemenata modela. U fazi "A", koja nosi naziv "procjene i analize", analiziraju se polazni elementi (resursi, potražnja, državna i područna politika i razvojni prioriteti), iz čega proizlaze izvedeni elementi (područja glavnih atraktivnosti i turističkih interesa, turističko-tržišni segmenti, ciljevi turističkog razvoja glavnih područja). Faza "B" je teoretska i praktična bit modela. Predviđaju se veličine i strukture prethodno utvrđenih turističko-tržišnih segmenata potražnje. Za svaki segment potražnje planira se više varijanti turističkog proizvoda i za svaki planirani proizvod sagledava se njegova investicijska izvedivost, te ekonomski i socijalni utjecaji. Na osnovi tih parametara biraju se optimalni proizvodi. To omogućuje da se već u fazi "B" možemo definitivno opredijeliti za prioritetne segmente potražnje i optimalne proizvode, te uskladiti prioritete razvoja s državnom i područnom politikom prioriteta i ciljeva. U fazi "C", na osnovi prethodno odabranih proizvoda, razrađuje se program novih kapaciteta (u što se uključuju podobni postojeći kapaciteti), definira se namjena glavnih turističkih potencijala prostora, te glavnih preferiranih destinacija, odnosno razrađuje detaljan fizički plan, te strategija realizacije (koja se temelji na ciljevima, prioritetima i programu novih kapaciteta). U fazi "D" sagledavaju se konačni ekonomski, socijalni i prostorni utjecaji i posljedice planiranog razvoja. Doprinos modela PASOLP planiranju u turizmu optimalan je
273
Pariška konvencija tržišni pristup i analiza preduvjeta razvoja. Međutim, taj model unosi u planiranje niz teoretskih i praktičnih dilema, prije svega kad je riječ o "turističkom proizvodu": nije odgovoreno na pitanja što je to turistički proizvod? Autori modela PASOLP Lawson i Baud-Bovy poistovjetili su turistički proizvod s proizvodom putničke agencije, odnosno "paket aranžmanom" i definirah turistički proizvod kao "ukupnu konzumaciju" koju turisti stvarno realiziraju. Teoretski gledano turizam je dolazak turista u destinaciju, boravak i potrošnja sredstava zarađenih u domicilu. Oni ne proizvode, nego samo troše. Gospodarske djelatnosti koje turistima pružaju usluge (ugostiteljstvo, trgovina, promet i si.) nisu turističke djelatnosti, već samostalne grane i djelatnosti koje postoje i bez turizma. One proizvode svoje proizvode, pa ih ne možemo nazivati turističkim proizvodima. S praktične strane, "turistički proizvod" ne postoji u fizičkom obliku kao jedan cjelovit proizvod. Postoji niz samostalnih proizvoda (ugostiteljskih, trgovačkih, prometnih, pogodnosti okruženja i si.) koje turisti pojedinačno kupuju i pojedinačno koriste. pastoral (engl. pastoral, njem. seelsorge-risch), nauk o vršenju službe katoličkih svećenika. On se zapravo svodi na duhovnu brigu crkve za svoju pastvu, odnosno za vjernike. Pastoralna briga uključuje i brigu za vjernike dok nisu u svom stalnom boravištu, a to znači i dok su na turističkom putovanju. PATA (akr. od engl. Pacific Asia TravelAssociation), organizacija za unapređivanje i promociju turizma
na području te regije koja se proteže od Pakistana preko Novog Zelanda i Oceanije sve do zapadne obale SADa. PATA je osnovana 1952. godine. Sjedište organizacije je u San Franciscu. Članovi PATA-e su turoperatori, turističke agencije, zrakoplovne i brodske kompanije, hotelska poduzeća i druge zainteresirane organizacije i poduzeća koja dolaze u vezu s turizmom. paušal (engl. fixed inclusive (priče, travel, tour), njem. pauschal), vrsta posla kod kojeg se jedan od dvojice poslovnih partnera obvezuje da će drugom pribaviti robu ili učiniti uslugu za prosječnu ili globalnu cijenu, unaprijed dogovorenu, s mogućnošću dobitka ili gubitka. Drugim riječima, u tom poslu, u pravilu, jedan od partnera griješi, jer ravnotežu je vrlo teško uspostaviti i ona se u praksi pojavljuje malokad. paušalno putovanje (engl.package tour, inclusive tour, pre-paid tour, njem. Paus-chalreise), individualno ili grupno putovanje u sklopu turističkog aranžmana uz uključene najmanje dvije ih više usluga, čija se cijena izražava u paušalnom iznosu. PAX, kratica za "putnik" (passenger) koja se općenito koristi u poslovanju zrakoplovnih kompanija, ali često i u ostalom turističkom poslovanju. pay TV standardi sobe. pećina (engl. cave, njem. Grotte, Hohle), kraća horizontalna šupljina u kršu, koja obično ima širok otvor. U nekim našim krškim krajevima pećina je naziv i za vertikalni dio planine, a ponegdje ima isto značenje kao i špilja. pečenjarnica (engl. barbicue bar; barbicue restaurant, njem. Bratstube), ugostiteljski objekt u kojem se pripremaju i poslužuju
PASOLP model pretežno pečena jela, a mogu se posluživati pića, te pripremati i posluživati napici. pejsaž (engl. landscape, n]em.Landschaft), prostor koji se izdvaja izgledom, zbog značenja jednog prirodnog elementa ili zbog utjecaja društvenog rada. Npr. močvarni pejsaž, šumski pejsaž, agrarni pejsaž. Zbog snažnog estetskog doživljavanja vrlo je privlačan za turiste. pendel promet (njem.Pendelverkehr), vrsta prijevoza u kojem se unaprijed definirane grupe putnika prevoze iz istog mjesta polaska u isto krajnje odredište, pri čemu na toj relaciji postoji više polazaka i povrataka. Kod ovakve vrste prijevoza uvijek su prvi povratak i zadnji polazak prazni (bez putnika) te kao takvi trebaju biti uračunati u cijenu. pendolino (njem. Pendolino), vrsta novo-konstruiranog dizelskog motornog vlaka s ugrađenom nagibnom tehnikom, koji u usporedbi s konvencionalnim vlakovima ne mora kočiti i usporavati pri ulasku u kolosiječne zavoje nego može nastaviti vožnju postojanim tempom a da pritom udobnost putnika ne bude bitno smanjena. Nagibni vlak može u zavojima voziti do 30% većom brzinom od konvencionalnog vlaka, a ovisno o topografiji brži je i više od 25% od konvencionalnog vlaka. periodičnost (engl. periodicity), ponavljanje pojava u pravilnim razmacima; cik-ličnost. Mnoge su ekonomske pojave periodične, osobito one koje su povezane s prirodnim procesima (u poljodjelstvu, sjetva, žetva; u potrošnji, ovisno o smjeni ljeta i zime, ljetni i zimski turizam).
272 panel-istraživanje paritet kupovne moći peta zračna sloboda (engl. Fifth Freedom, njem. Fiinfie Luftfreiheit) -*■ zračne slobode. pezeta (šp. peseta), novčana jedinica španjolske (ESP) i Andore (ESP), dijeli se na 100 sentima. pezo (ip.peso), novčana jedinica Argentine (ARP), Čilea (CLP), Filipina (PHP), Dominikanske Republike (DOP), Gvineje Bisau (GVVP), Kolumbije (COP), Kube (CUP), Meksika (MXN) i Urugvaja (UYU). picerija (engl, pizzeria, pizza parlor (ara,), njem. Pizzeria), ugostiteljski objekt u kojem se pripremaju i poslužuju pizze, te poslužuju pića, a
273
Pariška konvencija mogu se pripremati i posluživati i druga jela od tjestenine i napici. Mora imati prostoriju s točioni-kom namijenjenu posluživanju gostiju, prostor za pripremanje jela, skladišni i sanitarni prostor. pića (engl, beverages, njem. Getränk), osnova pružanja usluge točenja pića, dijelimo ih u nekoliko skupina. Aperitivi: skupina pića koja se konzumiraju prije obroka kako bi se potaknuo apetit. Poslužuju se u malim količinama, ne smiju biti ni pregusti ni preslatki, poslužuju se u pravilu hladni i uz čašu vode. Digesti-vi: skupina pića koja se konzumiraju nakon jela, potiču bržu
razgradnju. U pravilu su to alkoholna pića, poslužuju se na sobnoj temperaturi. Kokteli: miješana pića, sastoje se najmanje od dva pića, te dodataka u obliku začina i aroma. Ovisno o sastavu poslužuju se u različito doba dana, u različitim prilikama, prije i za vrijeme jela, a često i između glavnih obroka. Napici: pripremljena topla i hladna pića s različitim energetskim vrijednostima. Pripremaju se od kave, čaja, mlijeka, voćnih sokova i dr., s alkoholom ih bez njega. Žestoka pića: alkoholna pića s većim postotkom koncentrata alkohola. Ovisno o postotku koncentracije
PASOLP model alkohola, ta se pića dijele na slaba (do 25%), jača (25 - 40%) i jaka alkoholna pića (40-80%). pilot (eng\. pilot, njem. Pilot) -> letačka posada. PIN (akr. od engl, personal idenu'/icaiion humber), osobni identifikacijski broj; tajni, obično četveroznamenkasti broj ili riječ, koji se dodjeljuje vlasnicima plastičnih kreditnih kartica. Koristi se zajedno s karticom za provođenje transakcija, tj. za dobivanje pristupa preko tipkovnice do računalno kontroliranih uređaja kao što su bankomati. Svrha mu
PIN
planinski turizam
je spriječiti kartice.
neovlaštenu
uporabu
pivnica (engl. (wine) cellar, wine-vault; beer-hall, njem.Bieriokal Bierkneipe), ugostiteljski objekt u kojem se poslužuje pretežno točeno pivo, vlastite ili rude proizvodnje, kao i druga piča. Također se mogu pripremati i posluživati jednostavnija topla i hladna jela. Mora imati prostoriju s točionikom i uređajem za točenje piva namijenjenu posluživanju gostiju, prostoriju za pripremanje jela, skladišni i sanitarni prostor. plaćanje cijele svote unaprijed (engl. prepayment in advance, njem. Vorauszah-lung, Vorauskasse), pravo hotelijera da za predviđene i zatražene usluge zahtijeva od putničke agencije plaćanje unaprijed. Uvjetuje li hotelijer plaćanje cjelokupne svote za pružanje usluga unaprijed, ugovor o ugostiteljskim uslugama je sklopljen u trenutku uplate; ugostitelj je ovlašten zahtijevati i djelomično plaćanje unaprijed u nekom od ->- oblika plaćanja unaprijed. plakat (engl.poster, njem. Plakat), pripada skupini vanjskih sredstava oglašavanja i nije samostalan u svom nastupu, već služi kao nadopuna novinskom, TV i radio oglašavanju, osobito za proizvode široke potrošnje. Mjestom svog prezentiranja i svojim izrazom on u oglašavanju ima zadaću privuci pažnju i održati prisutnost nekog proizvoda na tržištu. Koristi se kao podsjetnik za već uveden i poznat proizvod na tržištu, sa zadatkom da svojim likovnim rješenjem privuče pozornost, stvori ugodnu atmosferu i
276
277
planinski turizam
estetski ugođaj promatraču. Jednaka važnost pridaje se likovnoj obradi plakata i njegovu formatu. OglaŠivačka funkcija plakata može se sažeti u ove tri formulacije: 1. mora biti uočljiv, 2. mora biti razumljiv, 3. poruka mora biti Iako pamtljiva. planet (engl. planet, njem. Planet), nebesko tijelo sfemog oblika koje kruži oko sunca i svijetli reflektirajućom svjetlošću te mjenja svoj položaj. Ima ih 9: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton. planina (engl, mountain, njem. Gebirge, Berg), veće i prostranije uzvišenje koje se izdiže iznad okolnog zemljišta više od 100 m. Planine su često vrlo atraktivan turistički resurs, jer neke od njih omogućuju niz rekreativnih aktivnosti i ugodan odmor. planinarenje (engl, mountain-climbing, mountaineering, njem. Bergsteigen), rekreacijska aktivnost pješačenja na vrhove planina, kretanje u gorskom, planinskom prostoru. Postoje razni oblici planinarenja - visokogorsko, zimsko, ljetno, skijaško i si. Planinarska tura je višednevno putovanje kroz planinska područja, duži planinski pohod. planinarski dom (engl, climbers' lodging, climbers' chalet, njem. Berghütte), ugostiteljski objekt namijenjen pružanju usluga smještaja i prehrane koji gostima, u pravilu planinarima, osigurava i mogućnost samopripreme hrane. Uz smještajne jedinice (sobe ili spavaonice), prostor za pripremu jela i prostor za posluživanje mora
imati i prostoriju boravak.
za
zajednički
planinski turizam (engl, mountain tourism, njem. Gebirgstourismus, Bergtourismus), vrsta turizma u kojem se odredišta turista nalaze u planinskim područjima. Planinska područja svojim osobitostima i klimatskim uvjetima odredila su ne samo načine putovanja, sadržaje i aktivnosti u planinskom boravištu nego i vrste objekata turističke ponude, kao Što su planinarske kuće i domovi, planinski hoteli i si: Zimski sportovi zimi, Šetnje i planinarenje ljeti temeljni su motivi u dva osnovna sezonska razdoblja planinskog turizma. Sve popularnije postaju i šetnje, pa se za ovu kategoriju posjetitelja u šumskim i planinskim predjelima izgrađuju posebne šetnice, najčešće kao staze ili markirani (obilježeni) putovi. Uz mnoge od njih na određenim udaljenostima nalaze se manji ugostiteljski objekti, okrijepne stanice ili jednostavno odmorišta sa klupama i eventualno stolovima, plan i program (engl. plan and programme, njem. Plan und Programm), izraz kojim se u razvojnom prostornom planiranju turizma razlikuju dvije osnovne vrste planova: 1. makro ili globalni razvojni prostorni planovi i 2. detaljni razvojni prostorni planovi ili programi. Razlikuju se po sadržaju, vremenskom i prostornom obuhvatu. Makro ili globalni su dugoročni, 1030 godina, i u pravilu se odnose na veće prostorne jedinice (zemlja, županija, regija, zona), a po sadržaju su konceptualni, te u ciljevima daju koncepciju i samo osnovne indikatore razvoja (fizički promet i kvantifi-
planiranje
kaciju osnovnih objekata ponude). Ko-respondentni su makro ili globalnim urbanističkim prostornim planovima. Detaljni razvojni prostorni planovi ili programi po vremenskom obuhvatu su kratkoročni (do 5 godina), u prostornom obuhvatu odnose se na manje prostorne jedinice (zone, mjesta, lokaliteti), po sadržaju to su programi u kojima se kvantificiraju i kvalitativno strukturira-ju objekti ponude do takve razine razrade da se na njih kao programske podloge direktno oslanjaju provedbeni urbanistički planovi, te investicijski projekti i programi. planiranje (enghplanning, njem. Planung), u užem smislu, sastavljanje, razrađivanje planova, projekata, zamisli, namjera, nakana i si. Sa stanovišta razvoja planiranje bi se moglo definirati kao "svjesno usmjeravanje i usklađivanje gospodarskog, socijalnog i prostornog razvoja, te kreiranje zamisli i ciljeva razvoja". Planirani ciljevi i koncepcija razvoja slu■ že kao inputi u kreiranju ciljeva ekonomske politike i mjera potrebnih za postizanje planiranih ciljeva. U tom smislu plan treba shvaćati kao instrument, sredstvo i metodu ekonomske i razvojne politike kojim se konkretizira-ju i izražavaju razvojni ciljeve. Plan, dakle, treba odgovoriti na pitanje kakvi su zamisao i ciljevi razvoja, a strategija kako postići i realizirati zamisao i ciljeve razvoja. planiranje gospodarskog oglašavanja u turizmu (engl. advertising planning in tourism, njem. Werbeplanung im Touris-mus), svjesno i plansko
PIN
planinski turizam
usmjeravanje medijskog oblika komuniciranja s turističkim tržištem. Gospodarsko oglašavanje u turizmu samo je jedan od instrumenata marketinga i njegova djelotvornost zavisi od toga u kojoj je mjeri prostorno i vremenski sinkronizirano s ostalim instrumentima i povezano u jedan konzistentan marketinški miks. Stoga je plan gospodarskog oglašavanja sastavni dio globalnog marketinškog plana. Osnovni sastavni dijelovi plana gospodarskog oglašavanja jesu planski ciljevi i zadaci, plan strategije gospodarskog oglašavanja, plan medija, financijski plan i plan kontrole uspješnosti cjelokupne aktivnosti. Prvi korak u planiranju gospodarskog oglašavanja sastoji se u tome da se u skladu s ciljevima marketinga odrede ciljevi i zadaci gospodarskog oglašavanja, kao i ciljna skupina s kojom valja komunicirati i što se komuniciranjem želi postići. Pošto se obave sva potrebna istraživanja i ustanovi Što pripadnici ciljne skupine znaju a što ne znaju u vezi s predmetom promidžbe, pošto su proučene njihove karakteristike, stavovi i motivi i postoje proanalizi-rana ponuda konkurencije, pristupa se sljedećoj fazi - utvrđivanju strategije gospodarskog oglašavanja. Iz toga slijedi izrada plana medija s terminskim planom emitiranja poruka, sastavljanje predračuna troškova i na kraju izrada plana kontrole nad tijekom realizacije cjelokupne aktivnosti kao i analiza uspješnosti i pojedinih korištenih promidžbenih sredstava i medija i akcije u ci-jelini. planiranje i programiranje smještajnih objekata ponude (engl. planning and programming ofaceomodation fatilities, njem. Planen und Programmieren von
276
277
planinski turizam
Unterkunfisobjekten), zasniva se na prosječnoj vršnoj dnevnoj frekvenciji (PVDF) svir^ segmenata potražnje koji su istovremeni korisnici smještaja, pa kod boravišnih turista broj kreveta B K B K = PVDF istovremenih korisnika smještaja Po Lawsonu i Baud-Bovyju broj kreveta 5/za neki segment potražnje: B f=T*D/365*R, gdje je T broj posjetilaca, D prosječni boravak, R faktor stupnja procjene isko-rištenosti. Kod tranzitera potreban broj kreveta zasniva se na intenzitetu prometa u PVDF i broju zaustavljanja BZ od7,5%ujednomsmjera na svakih 100 km na autocestama i na 60 km na regionalnim cestama. Prema iskustvenim parametrima, oko 3% od broja zaustavljenih koristit će usluge smještaja, pa se motelski smještaj za jedan smjer izračuna: BL = PVDF * 7,5% = BZ * 3% Kod izletničke potražnje bitna je struktura izletniŠtva u kojoj vikend izletnici sudjeluju sa 7,9% ukupnog broja izletnika te vremenska distribucija po kojoj se u 13 ljetnih tjedana realizira oko 50% godišnjeg broja izletnika, a krajem tjedna (subota/nedjelja/praznici) 60-75% tjednog broja iz čega proizlazi da bi vikend izletnici koristili smještaj samo 20-40 dana u godini - ovisno da li koriste jedno ili dva noćenja-pa je nerentabilno graditi smještajne objekte koje bi koristili samo izletnici. Takav problem javlja se kod planinarstva, lovnog i ribolov-nog turizma i si. Programiranje struktura smještajnih objekata temelji se na strukturama potražnje po: kupovnoj moći i visini potrošnje na godišnjem odmoru, preferencijama u korištenju vrsta smještajnih objekata,
preferencijama u korištenju usluga prehrane u smještajnom objektu, strukturi prema broju članova obitelji ili grupe na godišnjem odmoru i si. planiranje i programiranje trgovačkih objekata (engl. planning and programming of commercial facilities, njem. Planen und Programmieren von Verkaufsobjekten), temelji se na broju posjetilaca u PVDF (prosječnoj vršnoj dnevnoj frekvenciji), vrsti destinacije i njezinoj koncepciji te vrstama i tipovima smještajnih objekata. U slučajevima gdje u strukturi smještaja prevladavaju kampovi i apar-tmanski tip smještaja i u destinaciji gdje prevladavaju izletnici, postoji naglašenija potreba za trgovinama. Dimenzioniranje se temelji na normativima: 0,05 m2/l krevet u hotelima, 0,20 ra2/ posjetilac u destinacijama sa standardnom strukturom smještaja, 0,32 m2/ posjetilac u destinacijama gdje prevladavaju kampovi, apartmani i si. te u izletničkim destinacijama. Trgovački kapacitet (m2) Tk: Tk = PVDF * NORMATIV m2. Lawson i Baud-Bovy predlažu normativ 0,6-0,7 m2/l krevet. Tako za destinaciju od 7 000 kreveta predlažu 35 trgovina (od toga 7 za svakodnevnu opskrbu prehrambenim proizvodima, 8 za druge svakodnevne potrebe (novine, suveniri, duhan, farmaceutski proizvodi, kozmetika, knjižara i si.), 20 trgovina za modne proizvode, sportsku odjeću i opremu, fotografski pribor i si. planiranje i programiranje ugostiteljskih objekata (engl. planning and programming of catering services, njem. Planen und Programmieren von Gastwirtschafts-objekten), temelji se na prosječnoj vršnoj dnevnoj frekvenciji (PVDF) pojedinih segmenata i istovremenosti korištenja, preferencijama u prehrani i strukturi
planiranje smještaja, specifičnostima nekih segmenata (tranzit, izletništvo), Pravilniku o klasifikaciji, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata. Za boravišne turiste u klasičnim hotelskim i sličnim objektima dimenzioniranje se programira prema Pravilniku. U apartmanskom tipu smještaja (apartmani, vile, kampovi i si.), prema istraživanjima o preferenciji u prehrani na godišnjem odmoru: 23,5% turista sklono je koristiti puni pansion, 23,7% turista sklono je sva tri obroka koristiti u samopripremi, a 52,8% sklono je mješovitom načinu prehrane i to: 15,4% polupansion u restoranu, a drugi obrok u samopripremi, 16,7% dva glavna obroka u restoranu, doručak u samopripremi, 9,4% doručak u restoranu, dva glavna obroka u samopripremi. Iz toga slijedi da 65,0% turista korisnika apartman-skog smještaja koristi restoran za neki obrok prehrane, odnosno 55,6% za glavni obrok, pa je potrebni broj resto-ranskih sjedala Pb Pb = broj ležaja * 55,6%. Isto tako, to pokazuje da 65,2% turista potpuno ili djelomično samo priprema hranu, odnosno 48,5% samo priprema glavni obrok u smještajnom objektu. To nalaže adekvatno opremanje takvih objekata i to 33,1% kreveta s kuhinjom, 32,1% kreveta s kuhinjskom nišom, a 35,2% kreveta ne treba takvu opremu. U tranzitnim objektima dimenzioniranje ugostiteljstva temelji se na broju korisnika u PVDF, odnosno na parametru dnevnog zaustavljanja 7,5% tranzitera u jednom smjeru na distanci od 100 km na magistralnim cestama, na 60 km na regionalnim cestama. Zatim na parametrima da se 50% zaustavlja u vrijeme glavnog obroka, da se u 2 sata glavnog obroka realizira 2/3 konzumacija, te da konzumacija u prosjeku traje 1 sat. Broj konzumnih
PIN
planinski turizam
mjesta na tranzitnom pravcu za 1 smjer BKM BKM=PVDF!7I5%(05 3 Izletnički ugostiteljski kapaciteti programiraju se na veličini i strukturi izletničke potražnje u PVDF i strukturi izletnika po korištenju ugostiteljskih usluga na putu (W-100%, 1/1-58,4%, 1/2 -63,7%), te strukturi izletnika po korištenju glavnog obroka (W-100, 1/1100%, 1/2-50%). Uz uobičajene parametre, da se u 2 sata glavnog
276
277
planinski turizam
obroka realiziraju 21 3 konzumacija glavnog obroka, te da konzumacija traje 1,5 sat, broj restoran-skih sjedala za izletnike BR BR = (2/3) * BKGO * 0.75, gdje je BKGO broj konzumacija glavnih obroka. planiranje turističkog razvoja (engl. tou-rism development planning njem. touris-tisehe Entwicklungsplanung), misaoni akt i postupak svjesnih prethodnih priprema i programirane akcije
usmjerene na ispunjavanje određenih razvojnih turističkih ciljeva u određenom vremenskom razdoblju. Planovi su sredstva za ispunjenje ovih ciljeva. Planiranje pretpostavlja postojanje cilja, jer bez njega ne bi imalo smisla. Međutim, planiranje nije uzimanje bilo kojeg cilja, nego opredjeljenje za jedan (ili skupinu dopu-njujućih) najpogodniji od više poznatih i ispitanih ciljeva ili načina njihova ostvarenja. Pod pojmom planiranja razvoja turizma u pravilu se razumije planiranje na globalnom
planiranje nivou, dakle na planiranje turizma u cijelosti, a ne samo pojedinih sudionika turističke ponude ili nositelja razvoja. Planiranje turističkog razvoja objašnjava se kao planiranje globalnih ciljeva, a to znači sintetiziranih rezultata i učinaka turističke politike, a sadrži planiranje razvoja svih sastavnih dijelova turističkog proizvoda usluge smještaja i prehrane, prijevoza i turističkih atrakcija kao i infrastrukru-
280 planiranje turističkog razvoja
re i svih elemenata koji se mijenjaju razvojem turizma, uz procjenu troškova i koristi turističkog razvoja na okoliš. U ekonomskom sustavu planiranje turističkog razvoja je misaoni akt koji upućuje stvari nekim određeriim putem za koji se smatra daje, s obzirom na okolnosti, najsvrsishodniji, a to znači da rezultira najboljim ekonomskim učinkom. S ovog aspekta plan turističkog razvoja dio je jedinstvenog gospodarskog plana, u međuzavisnom je i koordiniranom odnosu sa svim ostalim sektorima gospodarstva. Ako bismo pojam planiranja turističkog razvoja pokušali definirati rječnikom teorije sustava, tada bismo ovo planiranje mogli označiti kao podsustav sustava odlučivanja o turističkom razvoju, koji počiva na problemu pronalaženja optimalnog turističkog razvojnog sustava. Strategija donošenja takvih optimalnih odluka pretpostavlja aktivnu koordinaciju na različitim razinama što više sudionika samog sustava, ali i onih subjekata izvan sustava o kojima ovisi razvoj turističkog sustava. Plan u tom kontekstu treba shvatiti kao jedan od mogućih mehanizama koordinacije. Planiranje turističkog razvoja temelji se na brojnim načelima kao što su načelo optimalnosti, načelo usklađenosti, načelo realnosti, načelo znanstvenosti, načelo preglednosti, načelo pravovremenosti itd. U svjetskoj turističkoj teoriji još se vode rasprave o mogućnostima i granicama planiranja turističkog razvoja, ali se opravdanost samog postupka ne dovodi u pitanje. Razina i sadržaj ovih rasprava ovisi: a) o razini opće
plantaža
razvijenosti sredine u kojoj se rasprava vodi, b) o razini teorijskih spoznaja u odgovarajućoj sredini, kao i c) o razini turističke razvijenosti takve sredine. Primjena planskih metoda u politici razvoja turizma logična je posljedica samog bića turizma (dinamičnost, poliva-lentnost motiva uključivanja ljudi u turistička kretanja, širok splet mogućih utjecaja turizma na materijalnu osnovicu i društvenu nadgradnju, velika konjunkturna osjetljivost i si.). Vođenje pak državne, regionalne i poslovne turističke politike danas više nije moguće osnivati na ekonomskim naslućivanjima i iskustvima, već je potreban znanstveni pristup kompleksnoj problematici reguliranja i optimalizacije razvoja turizma na kratki, srednji i dugi rok, u čijim je temeljima njegovo planiranje, planiranje turizma (engl. tourism planning, njem. Tourismusplanung), planiranje veličine i strukture fizičkog prometa i njegova ekonomskog ekvivalenta -potrošnje turista i prihoda od njihove potrošnje. planiranje u turizmu (engl. planning in tourism, njem. Planung im Tourism us), širi pojam od planiranja turizma i obuhvaća planiranje korištenja turističkih resursa i drugih preduvjeta razvoja, planiranje turističke potražnje i njezine potrošnje, te planiranje razvoja gospodarskih grana i djelatnosti u onolikoj mjeri koliko turistička potražnja u njima realizira svoju potrošnju, odnosno u mjeri u kojoj te grane i djelatnosti podmiruju potrebe turista. plan putovanja (engl. itinerary, njem. Rei-seroute, Reiseplan), razrađeni plan putovanja putnika jednim prijevoznim sredstvom
plan turističkog razvoja
(zrakoplovom, brodom, vlakom) ili kombinacijom više prijevoznih sredstava. Pri putovanju zrakoplovom riječ je o konkretnom putovanju zrakoplovom za koje se putnik odlučio. Na isti način se razrađuje plan putovanja za putovanje vlakom, brodom ili autobusom. (engl.plantation, njem. Plantage), agrarno gospodarstvo velikih površina, osobito u tropskim i tropsko-ekvatori-jalnim područjima, gdje se za potrebe tržišta uzgaja u pravilu jedna kultura ah uz primjenu suvremenih agrotehničkih mjera. plan turističkog razvoja (engl. tourism development plan, njem. Plan der touristis-chen Entwickiung), jedan od osnovnih dokumenata o turističkom razvoju kojim se utvrđuju ciljevi razvoja, izvršitelji pojedinih akcija, kao i sredstva za postizanje ciljeva. platna bilanca (engl. balance of payments, njem. Zahlungsbilanz), statistički dokument koji obuhvaća sve vanjske transakcije u koje je uključena država, u zadanom vremenskom razdoblju. Dijeli se na tekući i kapitalni račun. Platna bilanca prikazuje promjene stanja u odnosu na inzemstvo u određenom vremenskom periodu. plato (engl. plateau, njem. Plateau), pretežno ravničarska površina, nastala erozijom ili korozivnim snižavanjem neravnina izdignutih endogenim silama (pineplen). Plava zastava (engl. European Blue Flag, njem. Blaue Europe-Flagge), inicijativa i akcija (kampanja) Europske unije usmjerena na očuvanje turističkih lokaliteta obalnog pojasa. Europskoj kampanji Plava zastava cilj je podići stupanj plantaža
281
plivanje
svijesti stanovništva za očuvanje ljudskog okoliša. Kampanja Plava zastava inaugurirana je 1987. godine, u Europskoj godini okoliša. Plava zastava je nagrada plažama i marinama s visokim standardom sadržaja i okoliša, koje ispunjavaju postavljene kriterije i podi-zimaju posebne akcije informiranja i ekološkog obrazovanja ljudi radi njihova uključivanja u zaštitu okoliša i brižnog odnosa prema obalnom pojasu i moru. Kampanjom rukovodi Zaklada za obrazovanje o okolišu u Europi (Foundation for Environmental Education in Europe FEEE) u suradnji s Europskom unijom. Akcija se provodi i u Hrvatskoj. Plavi vlak (engl. Blue Tram, njem. Blue Train), komforan vlak koji u Južnoj Africi povezuje Pretoriju i Cape Town. Na relaciji koja je duga 1 608 kilometara vožnja traje oko 25 sati, a u cijenu karte uključena su i tri obroka. plaža (it.plage), žal, obala od pijeska ili
ob-lutaka na morima ili jezerima, pogodna za kupanje. Često se za izraz plaža koristi sinonim kupalište. ples (engl, dance, njem. Tanz), ritmom sređen i oblikovan slijed pokreta tijela. Plesom se mogu smatrati sve vrste gibanja, počevši od svečanog hoda do složenih ritmičkih sekvencija koraka, trka, poskakivanja i skokova, od skladnog kretanja udova i trupa do bizarnog razmahivanja, od monotonog okretanja i kruženja do bjesomučne vrtnje. Njemački muzikolog C. Sacha smatra da je ples u svojim počecima bio motorička reakcija na pojačano veselje, igra viška snage, koja se
280 planiranje turističkog razvoja izražava u ritmički skladnom kretanju. No, pored veselja ljudi su plesom već u prethistorijsko doba davali oduška i ostalim svojim emocijama, primjerice strahu, žalosti, ljubavi i mržnji. Na taj su način iživljavali svoje emocije pa ih je ples dovodio do smirenja, ali isto tako i do novih uzbuđenja. Pretpostavlja se da su plesovi s motivima religije i magije bili prvi svjesno organizirani plesovi čovječanstva. Ozvučenje plesnog ritmabilo je obogaćeno zveketom nakita koje je u svojoj raznolikosti proizvodilo različite zvukove, te se to smatra začecima muzičkih instrumenata. Opisane kategorije plesa zastupljene su kod svih naroda i rasa. Oni se naziru jednako u narodnim plesovima seljačkih kultura kao i u društvenim plesovima urbanih kultura te u umjetničkom plesu. Ples je.aktivnost koja se provodi u slobodno vrijeme, posebno na odmoru, pa je postao jedan od najučestalijih oblika zabave u turizmu. plivanje (engl, swimming, njem. Schwimmen), vještina održavanja i kretanja tijela po površini vode skupom usklađenih pokreta tijela koji omogućavaju i/ili održavanje na površini vode i/ili kretanje u željenom smjeru. Prema načinu pokreta plivača i položaju njegova tijela u vodi suvremeno sportsko plivanje obuhvaća slobodno plivanje ili kraul, prsno plivanje, leptir, dupin (razlikuje se po pokretima nogu od leptira) i leđno plivanje. Najmlađa je disciplina sportskog plivanja sinkronizirano plivanje, namijenjeno ženama, a sastoji se od izvođenja ritmičkih pokreta i figura, te vježbi uz
plantaža glazbu. S aspekta sportskorekreacij-skog turizma plivanje bi moglo imati mnogo veće značenje kada bi u nekom turističkom središtu na jednom mjestu postojali koncentrirani sadržaji za sveobuhvatne pripreme plivača, koji bi u tom slučaju mogli privući i plivače pojedince i klubove, te stvoriti pozitivan imidž kod drugih potencijalnih posjetilaca. PNR (akr. od engl. passenger name record), zapis koji sadrži sve podatke u vezi s konkretnom rezervacijom putovanja putnika. On se sastoji od obaveznih podataka o putniku (npr. ime, plan putovanja i kontakt) i neobaveznog dijela, tj. posebnih zahtjeva (rezervacije leta, hotela i/ili automobila, posebni zahtjevi u vezi sa sjedalom ili hranom...). pobrđe (engl. hilly terrain, njem. Gebirgs-landschaft), prostor s više brežuljaka ili bregova. početak pružanja usluga smještaja (engl. check-in-check-out time, njem. Unterku-nftsleistungsbeginn, Einquartierungszeit), na temelju -» ugovora o hotelskim uslugama računa se od 15 sati. Pretpostavka je daje do 12 sati u sobi bio drugi gost, a da će do 15 sati ugostitelj pripremiti sobu za novoga gosta. Iznimno, ako je soba prazna i pripremljena, ugostitelj može predati gostu sobu i ranije. Zatraži U gost da sobu zauzme ujutro na dan dolaska, dakle do 12 sati, ugostitelj ima pravo zahtijevati naplatu smještaja i za proteklu noć ako soba nije mogla biti izdana za noć drugom gostu zbog toga što ju je trebalo ujutro staviti određenom gostu na raspolaganje. Gost može zatražiti od ugostitelja, na temelju ugovora o hotelskim uslugama, pružanje
plan turističkog razvoja usluge smještaja za dnevni odmor, i to u razdoblju između 6 i 18 sati. Ako gost koristi dnevni odmor u trajanju do 8 sati, ovisno o dužini boravka u sobi, ugostitelj će naplatiti smještaj po znatno nižoj cijeni, koja ne može biti nikako veća od 50 % od redovite cijene smještaja. podgorje (engl, piedmont area, foothills, njem. Vorgebirge), kraj ispod strmo nagnutih planinskih padina. U pravilu podgorje karakteriziraju izvori vode i gusta naseljenost. Stanovništvo koristi planinsko zemljište (ispaša i Šume) i susjedni niži kraj (zemljoradnja). podneblje (engl, climate, njem. Klima) ~* klima. podzol, ili pepetjuša, vrsta tla u područjima vlažnih i hladnih klima (npr. u Sibiru, Kanadi ili sjevernoj Europi). Budući da se iz površinskog sloja ispiru plodni organogel sastojsci, male je plodnosti. pogreška tipa I. (engl, error type I, njem, Fehler Typ I.) statističko testiranje hipoteza. pogreška tipa II. (engl, error type II, njem. Fehler Typ II.) -► statističko testiranje hipoteza. pol (engl, pole, njem. Pol), krajnje točke Zemljine osi koje ne rotiraju (Južni i Sjeverni pol). polarna fronta (engl, polar front, njem. Polarfront), ploha koja razdvaja hladni polarni i topli tropski zrak. Naročito je izražena zimi, kada postoje-velike temperaturne razlike između polarnih i tropskih zračnih masa. polarni vjetrovi (engl, polar winds, njem. Polarwind), planetarni veoma hladni vjetrovi, koji pušu s polarnog područja visokog tlaka zraka prema subpolarnom području niskog tlaka zraka. Zbog rotacije Zemlje i trenja skreću prema zapadu, odnosno pušu
281
plivanje
s istoka. Velika su prepreka turističkim kretanjima. polarno svjetlo (engl, polar lights, njem. Polarlicht), svjetlosna pojava u slojevima atmosfere 70-750 km, najčešće vidljiva iznad magnetskih polova, ali katkada i drugdje pa i iznad naših krajeva. Prirodna su rijetkost i turistima zanimljiv fenomen. polder (engl, polder, njem. Koog, Polder), nizozemski naziv za isušene dijelove morskog dna. Nasipi ih brane od mora, a voda se ocjeduje u kanale i crpkama prebacuje preko nasipa. Poldere nalazimo u Nizozemskoj, Belgiji i Njemačkoj. Melioracijom su ta zemljišta postala veoma plodna. polifunkcionalnost turizma (engl, multifunctionality of tourism, njem. mehrfache Funktionalität des Tourismus), izraz koji pokazuje da turizam nema jednoznačnu funkciju, već da se sastoji od brojnih funkcija: zdravstvene, rekreativno-zabavne, obrazovne, kulturne, političke, socijalne i skupine ekonomskih funkcija. Značenje pojedine funkcije za ukupni turistički razvoj nekog područja ovisi o brojnim činiocima, ali prema gledištima velikog broja teoretičara turizma u svijetu, njegova dominantna funkcija je ekonomska (gospodarska). politička funkcija turizma (engl, political function of tourism, njem. politische Funktion des Tourismus), jedna od neekonomskih funkcija turizma; u svojoj teorijskoj osnovici pokazuje da turizam odgojno djeluje razvijajući patriotske osjećaje prema vlastitoj zemlji i ljudima, ali njeguje i razumijevanje i poštovanje prema drugima, te tako pridonosi svjetskom miru i međunarodnoj suradnji. Teorija zastupa tezu o dvojnoj politič-
280 planiranje turističkog razvoja koj funkciji turizma: jednom, radi se o utjecaju što ga turist donosi u receptiv-no turističko područje kao odraz političkih zbivanja u vlastitoj sredini, a drugi put radi se o utjecaju što ga političko okruženje u receptivnom prostoru ima na turista koji boravi u takvom prostoru. U dosadašnjoj turističkoj praksi ta se funkcija nerijetko manifestirala kao izravno ograničenje turističkih kretanja, bilo da se radilo o odlasku na turističko putovanje iz određene zemlje ili u određenu destinaciju
plantaža zemlje, bilo da se radilo o zabrani dolaska turista iz pojedine zemlje i državnog sustava, politički vidovi turizma (engl. political as-pects oftourism, njem. politisehe Aspekte des Tourismus), analiza politoloških pojmova i fenomena koji utječu na turizam ili turizam proizvodi njih. Odnosi moći, etabliranje određenog modela turizma kao moć, ideološki utjecaji, politička socijalizacija, autoritet, pojam i fenomen suvereniteta, pitanja Iegitimiteta.Turizam se promatra kao vid političke socijalizacije koju kontrolira
plan turističkog razvoja država ili velike korporacijeturoperatori. Njegova je funkcija zadržavanje ili reprodukcija određenog stanja i odnosa moći zbog posebnih interesa. Istražuju se i fenomeni utjecaja političkih nestabilnosti i ratnih sukoba na turizam pojedinih regija, a posebno pitanje sigurnosti i utjecaja terorizma na turistička kretanja. položaj u turizmu (engl. position in tourism, njem. Position im Tourismus), obuhvaća geografski, prometni i turis-tičko-tržišni položaj neke destinacije. Geografski položaj je
281
plivanje
prostorni odnos destinacije prema Širim prostornim cjelinama iz čega proizlaze prirodne (klimatske i druge prirodne osobitosti destinacije) i društvene (pripadnost civilizacijskom krugu, kulturološke, etnoso-cijalne i si. osobitosti), karakteristike i specifičnosti destinacije. Položaj može biti pogodnost ili ograničenje u ocjeni mogućnosti privrednog aktiviranja pomoću turizma. Prometni položaj je odnos destinacije prema magistralnim prometnicama i glavnim turističkim to-
potrošača 284 položaj u ponašanje turizmu
kovima, prema prometnim terminalima (lukama, aerodromima, željezničkim i autobusnim kolodvorima i si.), te prometna povezanost destinacije s magistralnim prometnicama i terminalima. To su također pogodnosti ili ograničenja turističkog aktiviranja resursa i razvoja destinacije. Turističko-tržišni položaj je udaljenost destinacije ili resursa od glavnih gravitirajućih izvora turističke potražnje, te položaj prema komplementarnim i konkurentskim resursima ili destinacijama. S povećanjem udaljenosti izvora potražnje od destinacije smanjuju se tržišne mogućnosti destinacije. polucija arhitekture (engl. pollution ofar-chitecture, njem. Architekturzerstorung), degradacija ili rušenje i nestanak povijesnih cjelina u gradovima ili pojedinih objekata radi neke nove izgradnje ili nestručne rekonstrukcije starog. Mnoge povijesno i kulturno vrijedne građevine nestale su zbog izgradnje novih naselja ili građevina, posebice u tijeku ekstenzivne izgradnje turističkih naselja i hotela u gradskim jezgrama. polupansionska usluga (engl. halfboard -HB, half pension - HP, modified American plan - MAP) -> hotelska usluga. polje u kršu (njem. Karstfeld), veće polje okruženo višim krškim zemljištem. Nastaje na mjestu gdje su vododržive stijene (lapori, gline, pješčenjaci) okružene vapnencima ili dolomitima. Vododržive se stijene raspadaju na površini, a raspadnuti materijal voda spira i odvodi kroz kršku unutrašnjost. Tako na mjes-
285
ponašanje potrošača
tima vododrživih stijena nastaju udub-ljenja ravnog dna i strmih obronaka. Polje u pravilu ima izdužen oblik (obično nije duže od 100 ni šire od 10 km), kroz njega teče rijeka ili potok koji na jednom dijelu polja izvire a na drugom ponire. Kada u kišnom razdoblju pritječu veće količine voda, ponori često nisu u mogućnosti odvesti svu vodu, pa nastaju poplave ili ujezerivanje vode. Dijelovi polja koja u vegetacijskim razdobljima ne plave vrijedne su poljoprivredne površine i intenzivno se obraduju. pomorska plovidba (engl. shipping, njem. Seeschlfffahrt), djelatnost plovljenja morem na posebno izgrađenim plovilima - brodovima. S obzirom na prostorno kretanje brodova, prikladnost pojedinih vrsta brodova i stručnu spremu kapetana i posade razlikujemo obalnu plovidbu i dugu ili oceansku plovidbu. S ekonomskog stajališta, s obzirom na način oblikovanja cijena razukujemo linijsku plovidbu, slobodnu (trampersku) plovidbu i tenkersku plovidbu. Linijska plovidba je ona koja stalno održava određene utvrđene pomorske linije. Slobodna plovidba obavlja prijevoz sezonskih proizvoda te prijevoz masovnih dobara niže vrijednosti. Njezini brodovi nisu vezani za neki određeni smjer nego "lutaju" morima diljem svijeta prenoseći i tražeći teret. Tankerska plovidba je po svojim značajkama slična linijskoj. Tankeri plove iz manjeg broja točno poznatih luka u zemljama koje izvoze naftu i njezine prerađevine u luke zemalja potrošača sirove nafte i to bez pristajanja u usputnim lukama. Ona
pool agencija
se dakle obavlja između luka ukrcaja i luka iskrcaja.
našim krajevima koristi i naziv dolac, do ili vrtača.
pomorstvo (engl. maritime economy, njem. Seewesen), sve djelatnosti na moru i u vezi s morem. Obuhvaća pomorsko gospodarstvo i različite negospodarske djelatnosti i organizacije. Pomorsko gospodarstvo uključuje brodarstvo, eksploataciju luka, brodogradnju, ribarstvo i ribarsku industriju, iskorišćivanje organskih i neorganskih tvari u moru i podmorju, morsku tehnologiju i nautički turizam. U užem smislu, pomorstvo je umijeće upravljanja i manevriranja brodom, rukovanje njegovom opremom i teretom.
ponuda (engl. offer, tender, njem. Angebot), akt kojim bilo koja od budućih ugovornih strana inicira postanak ugovora. Može se reći da je ponuda i prijedlog ugovora učinjen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sastojke budućeg ugovora tako da bi se njegovim prihvatom mogao sklopiti ugovor. Ponuda se, u pravilu, upućuje određenoj osobi, ali se može staviti i neodređenom broju osoba (opća ponuda). Općom ponudom smatra se npr. izlaganje robe u izlogu s naznakom cijene. U sadržajnom pogledu ponuda mora sadržavati najmanje bitne sastojke (essentialia negotii) budućeg ugovora. U ponudi mora biti jasno izražena nakana da se sklopi ugovor (animus contrahendi). Slanje kataloga, cjenika, tarifa i drugih obavijesti te oglasi u tisku, lecima, na radiju, televiziji ili na koji drugi način nisu ponuda, već poziv da se stavi ponuda. Ponuda je, u pravilu, neformalan akt. Ponuditelj je vezan ponudom do isteka roka koji je u ponudi naznačio. Ponuda učinjena nenazočnoj osobi u kojoj nije određen rok za prihvaćanje veže ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda stigne ponuđenom, da je razmotri, o njoj odlučuje i da odgovor o prihvaćanju stigne ponuditelju. Ponuda ugovora za čije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik obvezuje ponuditelja samo ako je učinjen u tom obliku. Ako ponuditelj umre ili izgubi poslovnu sposobnost prije prihvaćanja ponude, ponuda ne gubi učinak, osim ako suprotno proizlazi iz nakane strana, običaja ili prirode
ponašanje potrošača (engl. consumer behaviour, njem. Verbraucherbenehmen), specifičan oblik ili područje adaptivnog ponašanja čovjeka pri nabavi, odnosno kupnji proizvoda i usluga, a odnosi se na sve objektivno izražene reakcije u procesu kupnje ili potrošnje. Na ponašanje potrošača na tržištu osobne potrošnje odlučujući utjecaj imaju Širi sociokulturni čimbenici, kao Što su sociokultur-ni prostor u kojemu potrošači žive, te različita osobna obilježja potrošača, npr. iskustvo, motivacija, percepcija, osobine ličnosti, dob i spol, način života i si. ponikva (engl. funnel-shaped depression in karst, sink-hole, swallow hole, njem. Tal-kessel), ljevkasto udubljenje u kršu (obično promjera do 200 m i dubine oko 100 m), čije su strane u pravilu kamenite, a na dnu ponikve nalazimo crvenicu pogodnu za obradu. Za ponikvu se u nekim
potrošača 284 položaj u ponašanje turizmu posla. Isto pravilo vrijedi i za slučaj smrti, odnosno poslovne nesposobnosti ponuđenog. Prema Bečkoj konvenciji o međunarodnoj prodaji prijedlog za sklapanje ugovora koji mora biti upućen jednoj ili više određenih osoba, mora biti dovoljno određen i mora upućivati na nakanu da se obveze u slučaju prihvata ponude. Prijedlog se smatra
ponašanje potrošača
dovoljno određenim ako sadrži naznaku robe koja je predmet ugovora, izričito ili prešutno određenu količinu i cijenu ili sadrži elemente za njihovo utvrđivanje. Prihvat ponude mora biti u svemu sukladan s ponudom. To se odnosi na sadržaj ponude glede sastojaka, ali i ostalih sastojaka koje ponuda može sadržavati. Odgovor na
285 ponudu koji doduše ukazuje na prihvaćanje, ali sadrži dodatke, ograničenja ili druge izmjene, jest odbijanje ponude i čini protuponudu (counteroffer). No, dopunski ili različiti uvjeti koji se odnose na cijenu, plaćanje, kakvoću i količinu robe, mjesto i vrijeme isporuke, opseg odgovornosti suugovara-telja
pool agencija
ili na rješavanje sporova smatrat će se da bitno mijenjaju uvjete ponude. pool agencija (engl. pool of agencies, njem. Pool-Ageniur), povezivanje turističkih agencija radi ostvarivanja zajedničkih interesa, pri čemu agencije članice zadržavaju svoju samostalnost, ali zajednički sudjeluju u raspodjeli dobiti ili gubitka.
popis gostiju popis gostiju po sobama (engl, rooming list, njem. Gästeverzeichnis), popis putnika (gostiju) prema karakteristikama smještaja - na temelju traženih soba, njihove veličine, komfora i si. Organizator putovanja, najčešće putnička agencija, sastavlja popis osoba koje će zajedno boraviti u istoj sobi. Prilikom dolaska grupe u hotel, recepcija u postojeći popis upisuje samo brojeve soba te gostima izdaje ključeve dodijeljenih im soba. Na ovaj način znatno se ubrzava prijam gostiju. popis putnika/sudionika (engl, list of participants, njem. Teilnehmerliste), lista s imenima i prezimenima svih putnika na nekom putovanju. popust (engl, discount, njem. Ermäßigung, Nachlass), u pravilu, određeni postotak na primjenjivu tarifu za koji se snizuje cijena prijevoza za pojedinu kategoriju putnika ili neke turističke usluge. 1. Najčešći popusti koji se primjenjuju u međunarodnom zračnom prometu jesu: popust za bebe (infants fare), popust za djecu (ehildrenfare), popust za obitelji, bračne parove ili bračne drugove (fa-mily and spouse fares), popusti za studente (student fares), popusti za nastavnike (teachers fares), popusti za članove posada na brodu (ships' crews), popusti za pomorce (seamans réductions), popusti za vojnike (military fares), popusti za vodiče grupa (tour conductors fare), popusti za omladinu i studente (youthl students fares), popusti za starije osobe (senior Citizens fares), popusti za radnike na privremenom radu u nekoj stranoj zemlji (foreign workers
286
popust cijenu
na
fares), popusti za izbjeglice (refugee fares), popusti za kombinirana putovanja: zračni/vodeni promet (air/sea fares), izletničke tarife (excursion fares), popusti za vjerska putovanja (pilgrim fares) i popusti za emigrante (emigrant fares). 2. Popusti koji se primjenjuju u željezničkom prometu slični su onima koji vrijede u zračnom prometu (popust na povratno putovanje, popust za omladinu, studente, starije osobe, obitelji, specijalne kategorije putnika i dr.) i oni variraju od zemlje do zemlje, odnosno pojedinih željeznica (državnih ili privatnih). 3. U pomorskom prometu susrećemo također različite vrste popusta: popusti za grupe, popusti za djecu, popust na povratno putovanje i si. Cijene isto tako znatno variraju ovisno o sezoni (visoka i niska sezona), vrsti broda i si. popust na cijenu hotelskih usluga (engl. discount on hotelservices, njem. Hoteler-majiigung), posebni popust koji može odrediti ugostitelj za određene osobe u odnosu na cijene objavljene u cjeniku. Redovito se takvi popusti odobravaju za djecu uzimajući u obzir njihovu dob. Tako npr. prema uzanci 36 hotelijer za djecu do druge godine života, ako spavaju u krevetu s roditeljima ili pratiteljem, ne naplaćuje od gosta cijenu smještaja, a hranu naplaćuje prema cjeniku ugostiteljskog objekta. Za djecu od dvije do sedme godine, ako dijele krevet s roditeljima ili pratiteljem, ugostitelj naplaćuje cijenu smještaja umanjenu za 70%, a hranu prema cjeniku ugostiteljskog objekta. Međutim, ako
porez na vrijednost
dodanu
se djeca, u dobi do sedam godina, koriste posebnim krevetom u sobi roditelja ili pratitelja, ugostitelj naplaćuje uslugu smještaja umanjenu za 30%. U dvojbi, roditelj ili pratitelj dužni su dokazati djetetovu dob vjerodostojnom ispravom (npr. rodnim listom, putovnicom i si.), inače, ako takve dokaze ne mogu pružiti, ugostitelj će i za djecu naplatiti punu cijenu smještaja. Za pojedine druge kategorije gostiju ugostitelj može odrediti poseban popust ili nižu cijenu od objavljene u cjeniku. Ugostitelj to postiže posebnim ugovorom sa skupinom gostiju, gostom u posezoni ili predsezoni, s hodočasnicima, športskim klubom, izletnicima škola i si. porez na dodanu vrijednost - PDV (engl. value added tax - VAT, njem. Mehrwertsteuer), oblik poreza na promet, čija je realizacija podijeljena u parcijalna plaćanja koja se obavljaju na temelju dodane vrijednosti u svakoj fazi procesa proizvodnje i distribucije. PDV se obračunava i uplaćuje sukcesivno, prilikom svake prodaje, ali samo na neto vrijednost ostvarenu u svakoj fazi. Izvoz se vrši bez ovog poreza, a uvoz se opterećuje istim stopama kao i nacionalni proizvod. Stopa može biti jedinstvena, ali i diferencirana za različite vrste robe ili usluga. porez na putnike u tranzitu (engl, transit travellers tax), porez koji plaćaju turisti koji nakratko posjećuju neku zemlju (na jedan dan ili dio dana, na brodu koji krstari i si.). Iskazuje se u cijeni usluga koje se daju takvim turistima, a ponekad i u obliku pristanišne pristojbe.
posebne uzanec
287
porez na putovanja u inozemstvo (engl, foreign travel tax), namet na luksuznu potrošnju što ga imaju neke zemlje u razvoju. Plaća se u cijeni karte za zračni, željeznički i dr. prijevoz u druge zemlje. porez na turiste (engl, tourist tax), naziv za oporezivanje kojemu su podvrgnuti turisti. Može imati različite oblike. Obično je ograničen na naknade za usluge i pristojbe zračnih luka koje turist plaća kad napušta zemlju zračnim prijevozom, no koriste se i različite vrste indirektnog oporezivanja u obliku poreza na sobe ili na hotel i si. porječje (engl, river basin, njem. Flussgebiet), područje s kojeg sve vode teku u jednu rijeku ili more. Porječja su međusobno odvojena razvodnicom. portirnica odjel.
(njem.P/ortć)
-*
prijamni
poruka gospodarskog oglašavanja (engl. advertising message, njem. Werbebotschaft), svaka vrsta poticanja i obavještavanja potrošača o proizvodima ili uslugama različitim sredstvima i prijenosnicima (medijima) gospodarskog oglašavanja. Da bi se ostvarila i zadržala pozornost, poruke u okviru gospodarskog oglašavanja moraju biti dobro planirane i dojmljive. Dojmljivost poruke ovisi o njezinu sadržaju i izgledu, dužini i vremenu emitiranja poruke, o korištenim medijima i njihovim značajkama, ali u najvećoj mjeri o usklađenosti poruke s karakteristikama njezina primatelja. Međutim, u svojoj osnovi poruka ovisi o kreativnosti, odnosno kreativnoj strategiji koju oglašivači
posebne uzance razvijaju kreiranjem poruke, ocjenom i selekcijom poruke te realizacijom poruke. Prilikom kreiranja poruke oglašivač se mora odlučiti o temi, odnosno apelu. Poruke gospodarskog oglašavanja sastavljane su od brojnih elemenata koji se mogu različito usmjeravati, povećavati, smanjivati, mijenjati, a sve u želji da se stvori željeni dojam. Ključni elementi u porukama koje se koriste u grafičkim i oglasnim sredstvima jesu naslov (headline), likovni dio, podnaslov, tekst, slogan, logotip, pečat. Kod auditivnih sredstava to su govor, propagandne pjesme, igrokaz. Kod projekcijskih sredstava to su fotografije, crteži, propagandni filmovi (spotovi), dijapozitivi, dijatonski filmovi idr. posebna havarija (engl, particular average, njem. besondere Havarie) -> havarija. posebne uzance u ugostiteljstvu (engl, special practices in catering industry, njem. besondere Usancen im Gastgewerbe), utvrđuju poslovne običaje kojima se uređuju odnosi između ugostitelja, putničke agencije i gosta, za sljedeće -*■ ugovore o ugostiteljskim uslugama: -> ugovore o hotelskim uslugama, -» ugovor o smještaju u turističkim apartmanima, -» ugovor o uslugama kampiranja, -*■ ugovor o uslugama prehrane i pića. Najčešći i glavni ugovor od navedenih je ugovor o hotelskim uslugama (sa tri svoje inačice), ali su se i ostali navedeni ugovori u tolikoj mjeri razvili i sadrže svoje posebnosti, da su redaktori Posebnih uzanci uspoređujući domaću i inozemnu praksu došli do zaključka kako oni predstavljaju nove oblike ugovora koji su uređeni posebnim poslovnim običajima i da ih je iz sustavnih razloga potrebno izdvojiti od hotelskih ugovora. Unatoč tome, a i s obzirom na to da je i u tim ugovorima bitan sastojak
288
poslovni koncept ugovora smještaj gosta, ne postoji li za takve ugovore poseban poslovni običaj ih ugovorna odredba, na njih se neizravno primjenjuju uzance koje uređuje ugovor o hotelskim uslugama općenito, odnosno posebne uzance koje se odnose na agencijski ugovor o hotelskim uslugama. U tom smislu je i ugostitelj zajednički pojam kod svih ugovora o ugostiteljskim uslugama, a izraz hotelijer treba rabiti kada se misli na neki od ugovora o hotelskim uslugama. O pravnim značajkama ->■ uzance.
posjetitelj (engl. visitor, njem. Besucher), svaka osoba koja putuje u mjesto izvan svog stalnog boravišta u trajanju od najviše 12 mjeseci, prema definiciji Svjetske turističke organizacije. Glavni razlog putovanja ne smije biti obavljanje plaćene djelatnosti u mjestu koje se posjećuje. U posjetitelje se ubrajaju turisti i dnevni posjetitelji. Istodnevni posjetitelj (engl. same-day visitor) naziv je za posjetitelja koji ne noći u smještajnim objektima zemlje koju je posjetio. poslovna klasa prijevoza (engl. business class in transport, njem. Business Ciass) -* klasa prijevoza. poslovna oglašivačka sredstva (engl. business advertisements, njem. Geschaftswer-bemittel), nositelji oglasivačke poruke koji se koriste u poslovnom komuniciranju. Pomoćna sredstva u sklopu ukupne promotivne aktivnosti poduzeća, a uglavnom se odnose na obrasce i tiskane (vizualne) oblike predstavljanja poduzeća (poslovno pismo, omotnica, poslovna karta, jamstveno pismo, cjenik i ostala poslovna dokumentacija). Uz navedene, u turizmu se koriste još i razglednice, račun, jelovnik, hotelska iskaznica, planovi grada, turistički zemljovidi, vrećice za lunch
poslovni moral pakete, rezervacije za stolove i dr. poslovnica turističke agencije (engl, travel agency branch office, njem. Reisebüro -Zweigstelle), vlastiti poslovni punktovi turističke agencije izvan mjesta svog sjedišta. poslovni ciklus (engl, business cycle, njem. Konjunkturzyklus), širenja i sužavanja obujma ukupne gospodarske aktivnosti koji se smjenjuju sa stanovitom pravil-nošću. Sastoji se od kontrakcije (odnosno recesije, a kad je izrazita, riječ je o depresiji), dna, ekspanzije (kad je izrazita, riječ je o bumu), te vrhunca. Poslovni ciklus varira u trajanju i intenzitetu, odražavajući promjene u ekonomskom sustavu, političkom sustavu i vanjskim poremećajima. Izravno utječe na turističku potražnju. poslovni koncept "od-vrata-do-vrata" (engl. door-to-door-delivery, njem. Lieferung von Haus zu Haus), obavljanje svih potrebnih formalnosti u vezi s prijevozom pošiljki zrakom u ime pošiljatelja (usluga-od-vrata-dovrata). Koncept se javlja s pojavom zrakoplovnih kompanija specijaliziranih za prijevoz ekspresnih pošiljki. One su se pak pojavile stoga što su tradicionalne zrakoplovne kompanije koje su se bavile robnim prometom ignorirale potrebu brzog prijevoza malih i hitnih pošiljki. poslovni koncept "upravo na vrijeme" (engl. just on time, njem. Just on time Prinzip), dostava robe na pravo mjesto u pravo vrijeme, čime se ehminira potreba držanja zaliha. Cijena kapitala natjerala je pošiljatelje robe da rekonstruiraju svoje logističke kanale i smanje vrijeme držanja robe na zalihama na minimum. poslovni moral (engl. business ethics, business morality, msm.Gescháftsethik, Geschaftsmoral), 1. kolokvijalno, činitelji
289
posrednik putovanja stvaranja ugleda trgovačkog društva i njegova boniteta na domaćem i inozemnom tržištu; 2. u pravnom smislu, skup moralnih načela kojih se u međusobnom poslovnom kontaktu trebaju pridržavati svi sudionici na tržištu. U pravilu se ne utvrđuje propisima, nego se sastoji od nepisanih pravila ponašanja koja su prihvatili poslovni ljudi, a u pojedinim strukama izrađeni su i posebni pisani moralni kodeksi. Zbog njihova značenja ne smijemo ih poistovjetiti s poslovnim (trgovačkim) običajima, s tim da moralna norma može, a to se često događa, prerasti u poslovni običaj. poslovni običaji (engl. business customs usage, commercial practice, njem. Han-delsbrauch), važan čimbenik autonom-nog prava jer zakonodavac često ne stigne pratiti razvitak tržišta i odnosa sudionika na njemu, pa prepušta subjektima toga prometa da svoje odnose sami reguliraju, pazeći pritom da time ne povrijede javni poredak. U današnje doba, kada sredstva priopćavanja omogućuju da se brzo saznaje li neka praksa postala poslovnim običajem, ne traži se više, kao u običajnom pravu, dokaz dugotrajne primjene. Jednoobrazni zakon o sklapanju ugovora o međunarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvari pod izrazom "običaji" podrazumijeva načine postupanja za koje razumne osobe istog svojstva, kada se nađu i istoj situaciji kao ugovorne strane, redovito smatraju da se imaju primijeniti na sklapanje njihovih ugovora. U tom smislu izjašnjava se i Konvencija UN o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe (Beč, 1980.), jer pod poslovnim običajem smatra se takav običaj koji je stranama "bio poznat ili morao biti poznat i koji je široko poznat u međunarodnoj trgovini i redovito ga
uzimaju u obzir ugovorne strane u ugovorima iste vrste u odnosnoj trgovačkoj grani". Poslovni običaj je, dakle, poslovna praksa koja je tako proširena da subjekti trgovačkog prava redovito očekuju da će se prema toj praksi postupiti i pri sklapanju njihova međusobnog pravnog posla. U našem pravu se uz poslovni običaj rabi i izraz trgovački običaj, no razlika se još nije izdiferenci-rala, npr. da bi poslovni običaji bili kad se odnosi na sve subjekte, a trgovački kad se odnosi samo na trgovce.
poslovni turizam (engl. business tourism), naziv za turističke dolaske s osnovnim motivom poslovanja, u kojem je turistički način provođenja vremena od sekundarnog interesa za sudionike ovog oblika turizma. Naime, poslovni ljudi u sredinama izvan svog domicila nakon što su obavili odgovarajući posao skloni su ponašanju koje inače odgovara ponašanju turista. U prosjeku visoka platežna sposobnost takvih posjetitelja čini ih dobrim pa i iznadprosjeČnim potrošačima, što im daje osobito značajno mjesto u
globalnoj rošača.
strukturi
turističkih
pot-
posluživanje jela (engl. foodservice, njem. Servieren), postupak iznošenja jela, pića i napitaka na stol pred gosta. ~* ugostiteljsko posluživanje. posrednički ugovor o putovanju (engl. contract of travel intermediation, njem. Reisevermittlungsvertrag) -*■ ugovor posrednički o putovanju. posrednik putovanja (engl. travel interme-diaries, njem.Reisevermittler, ii.intermedialer), putnička agencija ovlaštena
sklapati posrednički ugovor o putovanju na temelju kojeg je ovlašten s drugim subjektima u ime i za račun putnika sklapati određene ugovore. Preuzima li posredničkim ugovorom o putovanju obvezu na sklapanje ugovora o organiziranju putovanja, posrednik je dužan o tome izdati potvrdu koja mora sadržati, osim podatka koji se odnose na putova-
posrednik putovanja
290 potražnja
potencijalna
turistička
potcncijalna
turistička
potražnja
potrošač
291 nje, oznaku i adresu posrednika i podataka da on nastupa u tom svojstvu, jer ako to njegovo svojstvo nije naznačeno, smatra se da je on organizator putovanja. Ako se tim ugovorom posrednik obveze za putnika sklopiti neki drugi ugovor o posebnoj usluzi (boravak), on je i o tome dužan izdati potvrdu. Posrednik putovanja dužan je raditi prema uputama putnika ako su one u skladu s ugovorom, uobičajenim poslovanjem posrednika, a ne idu na štetu interesa ostalih putnika. Ako su upute izostale, posrednik radi na način najpogodniji za putnike. Posrednik je dužan savjesno izabrati treću osobu koja treba putniku obaviti usluge predviđene ugovorom i odgovara mu za svoj izbor (culpa in eligendo). postava (njem. Gedeck, fr. couvert), sav pribor koji se stavlja na stol, a neophodan je gostu pri konzumaciji. Razlikuje se ovisno o složenosti obroka za koji se postavlja. postindustrijski turizam (tng\. postindus-trial tourism, njem. postindustrielle(r) Tourismus), turizam koji će se razviti u vrijeme nakon što se završi klasično razdoblje industrijskog društva, odnosno koji se već razvio u još rijetkim sredinama i državama gdje je već počelo razdoblje postindustrijskog društva. Nastanak postindustrijskog društva determiniran je prije svega stupnjem razvoja i napretka tehnologije, Širokom primjenom znanosti u gospodarstvu, djelotvornom organizacijom i menedžmen-tom. Postindustrijsko društvo obilježava dominacija tercijarnih i kvartarnih djelatnosti, vrlo visok dohodak, u gospodarstvu i životu općenito
dominiraju javni sektor i javni fondovi, a osnovni činioci napretka su znanstvena dostignuća, visoki dostignuti stupanj obrazovanja i drugo. postmoderna (engl. postmodemism, njem. Postmodeme), nakon modeme u umjetnosti razdoblje napetosti između starog i novog. Prisutnost različitih stilova i obnova prijašnjih pravaca na nov način i s novim senzibilitetom. U turizmu je to novi motivacijski okvir koji preferira atrakcije koje odražavaju duh nekog razdoblja iz povijesti ili se radi o rekonstruiranim starim tvornicama, selima, materijalnoj i duhovnoj ostavštini poznatih ličnosti. Gubitak smisla i želje za progresom i tehnologijski relativizam karakteriziraju stanje duha postmoder-nizma. pošiljke gosta (njem. Sendungen für den Gast), pošiljke koje stignu gostu u ugostiteljski objekt; ugostitelj ih je obvezan bez odgađanja predati gostu. Prispjele pošiljke mogu biti brzojavi, pisma, paketi, telefaksi, poruke i si. Kad pošiljka stigne nakon stoje gost napustio ugostiteljski objekt, ugostitelj je dužan poslati pošiljke u razumnom vremenu na adresu koju je gost ostavio ugostitelju. Kad gost nije ostavio adresu, ugostitelj će u roku od 24 sata vratiti pošiljku pošti. Ako ugostitelj odgađa predaju pošiljke gostu, ili je nakon odlaska ne pošalje na ostavljenu adresu, pa za gosta zbog toga nastane šteta, ugostitelj će biti odgovoran za tako prouzročenu štetu (npr. ne preda mu pošiljku u kojoj je bila avionska karta,
koju zbog toga gost nije mogao koristiti). Ista odgovornost pogađa ugostitelja koji, kad nema adrese gosta, ne vrati pošti pošiljku u roku od 24 sata od njezina prispijeća u ugostiteljski objekt. potencijalna turistička potražnja (engl. potential tourism demand, njem. potentielle touristische Nachfrage), dio turističke potražnje koji nastaje kada se idealni turistički krug smanji za broj relativnih apstinenata. U potencijalnu turističku potražnju ulaze svi oni kod kojih postoje turističke potrebe i mogućnosti da ih zadovolje, odnosno kod kojih postoji sklonost turističkoj potrošnji. Ova kategorija turističke potražnje podvrgnuta je praktički svim poznatim marketinškim aktivnostima svih vrsta sudionika turističke ponude. To je i razumljivo s obzirom da se radi o dokazanim putnicima, odnosno korisnicima turističkih usluga. potencijal tržišta (engl. market potential, njem. Marktpotential), sposobnost nekog tržišta da prihvati u određenom vremenu neku količinu robe i usluga. To znači da je potencijal tržišta maksimalna količina svih vrsta robe i usluga koje je tržište u stanju prihvatiti u nekom vremenu pod uvjetom da se u istom vremenu normalno odvija kupovina te robe. Često se za potencijal tržišta upotrebljava termin apsorpcijska moć (sposobnost) tržišta. Ta sposobnost tržišta da konzumira robu i usluge zavisi prije svega od kupovne snage datog tržišnog područja. Za izračunavanje kupovne moći pojedinog područja (indeksi bogatstva i životnog
standarda, indeksi potrošnje i si.) danas se koriste različiti indikatori. poticajne mjere u investicijskoj politici u turizmu (engl. incentives in tourist investment policy, njem. Anregungsmafinah-men in der Investitionspolitik des Tourismus), sastavni dio investicijske politike, a odnose se na mjere u domeni uvjeta kreditiranja i način investiranja. Ovise o ciljevima razvojne politike. Prvenstveno se odnose na stvaranje povoljnih kreditnih uvjeta povoljnog roka vraćanja kredita s eventualnom odgodom početka vraćanja kredita, povoljnim kamatama ili državnim beneficiranjem kamata. poticajne mjere u turističkoj politici (engl. incentives in tourism policy, njem. Anre-gungsmafinahmen in der Tourismuspoli-tik), mjere države koje se odnose na poticanje rasta fizičkog prometa: liberalizacija graničnog prijelaza - ukidanje viza, olakšice na putovanju - benzinski bonovi, regres na cijenu troškova prijevoza, povećanje kupovne moći turista realan odnos tečaja nacionalne valute ili lagana devalvacija nacionalne valute, stimulacija kod promjene deviza povoljan tečaj, te poticajne mjere uvjeta privređivanja u gospodarstvu u turizmu - povoljan odnos cijena robe, usluga i pogodnosti u odnosu na domicilne cijene u emitivnim zemljama turista i konkurentskim turističkim zemljama (sniženje stopa poreza i doprinosa, priznavanje turizmu statusa izvoznika, regres na devizni prihod, smanjenje ulaznih ci-
jena reprodukcijskog materijala i proizvoda, komunalija, troškova na plaće i si.). potolina (engl. tectonic valleys, njem. Gra-benbruch), uleknuće između dvaju ili više usporednih rasjeda. Još se naziva tektonska graba ili rov. potresi (engl. earthquakes, njem. Erdbe-ben), iznenadno i kratkotrajno ali često veoma snažno gibanje zemljine kore, koje se valovito prenosi od žarišta (hi-pocentar) na sve strane. Najjače se osjeća na površini iznad žarišta (epicentar). Potresi po postanku mogu biti tektonski (90% slučajeva), vulkanski (7%) ili posljedica urušavanja (3%). Godišnje se seizmografima registrira oko 100 000 potresa, a najveća je učestalost u područjima mlade nabranih gorja. Stoga su potresima i najugroženiji primjerice Iran, Afganistan, Japan, Čile, Sumatra, zapad SAD-a kao i naše dinarsko područje. Snažniji potresi mogu imati katastrofalno djelovanje, pa je tako npr. potres u Agadim (Maroko) 1960. prouzročio smrt oko 10 000 ljudi, ih potres u Skoplju 1963. više od 1000 mrtvih. potrošač (engl. consumer, njem. Verbrauc-her, Konsument, Kunde), središnja točka suvremene tržišne ekonomije, a posebice marketinga. Potrošačem se naziva svaki subjekt, osoba ili organizacija (poduzeće ili ustanova) koji troši ili bi u određenoj situaciji mogao trošiti neki proizvod ili uslugu, jer ga smatra prikladnim za podmirenje vlastite potrebe. Potrošače dijelimo na više kategorija: apsolutne nepotrošače, relativne nepot-rošače, potencijalne potrošače i stvarne potrošače. potrošena pića iz minibara (njem. Minibarkonsumation), pića koja gost konzumira. Kad se u ugostiteljskim objektima za smještaj više kategorije u prostoriji za smještaj gosta nalazi
minibar, gost može konzumirati ponuđena pića i potrošena upisati u blok - račun potrošenih pića koji se gostu ostavlja u sobi. Ako gost ne vodi evidenciju potrošenih pića, potrošenim pićima smatra se razlika između stanja pića pri dolasku i odlasku gosta iz prostorije za smještaj. potrošnja (engl. consumption, njem. Ver-brauch, Konsum), proces trošenja ili korištenja materijalnih dobara ili usluga radi zadovoljenja ljudskih potreba. Razlikujemo proizvodnu i neproizvodnu potrošnju, a ova posljednja se dijeli na osobnu i zajedničku potrošnju. Za turizam je posebno važna neproizvodna potrošnja jer se preko nje zadovoljavaju ljudske potrebe koje su nužne za čovjekov opstanak i razvitak kao fizičkih i društvenih bića. potvrda o putovanju (njem. Reisebestati-gung), isprava koju putnička agencija pri sklapanju ugovora o organiziranju putovanja izdaje putniku. Mora sadržavati: mjesto i nadnevak izdanja, tko je organizator putovanja, ime putnika, mjesto i nadnevak početka i svršetka putovanja, nužne podatke o prijevozu, nadnevke pružanja drugih usluga koje su obuhvaćene ukupnom cijenom, najmanji broj putnika, ukupnu cijenu svih usluga, uvjete uz koje putnik može tražiti raskid ugovora, a može sadržavati i ostale korisne podatke. Ako program putovanja sadrži obavezne podatke iz potvrde, potvrda o putovanju može samo uputiti na program. Valjanost ugovora ne ovisi o postojanju potvrde i njezinu sadržaju, ali agencija odgovara za štetu koju je pretrpio putnik zbog neizdavanja ih netočnosti podataka. Pretpostavlja se da su podaci navedeni u potvrdi točni dok se ne dokaže suprotno.
potvrda rezervacije (njem. Buchungsbes-tatigung), po pravnom značenju prihvat ponude gosta od strane ugostitelja, ugovor o hotelskim uslugama među nenazoČnima je sklopljen kad gost na svoj zahtjev za rezervaciju primi potvrdu rezervacije. Pobliže -*■ rezervacija. povijesni turizam (engl. historical tourism, njem. hislorischer Tourismus), vrsta turizma u kojem su cilj turističkog putovanja značajniji povijesni spomenici ih mjesta i objekti gdje su se odigrali važni povijesni događaji. Povijest je ne samo oduvijek zanimala čovječanstvo, nego je na njenim iskustvima bilo lakše spoznati sadašnjost i planirati budućnost. Upravo to je i bio glavni motiv turističkih putovanja s povijesnim sadržajem. Gotovo da i nema turističkog putovanja u kojem se ne obilaze različiti povijesni spomenici i sadržaji. Međutim, osobitost ovih turističkih putovanja koje karakteriziraju povijesni turizam je u tome što povijesni sadržaji postaju jedini ili temeljni cilj takvih putovanja. Jedno od najstarijih takvih organiziranih putovanja bilo je ono koje je organizirao Thomas Cook nakon završetka građanskog rata u SAD (1865) s posjetom mjestima povijesnih bitaka i drugih povijesnih događaja vezanih uz američki građanski rat. povijest gosta (engl.guart history, njem. An-gaben uberden Gost), evidencija o karakteristikama i navikama gosta koji učestalo posjećuje hotel. -* učestali gost. povijest turizma (engl. history of tourism, njem. Geschichte des Tourismus), pojam koji koristi Svjetska turistička organizacija razlikujući povijest putovanja od povijesti turizma. Od pet faza u koje dijeli tu povijest, posljednja faza
obuhvaća turizam. Prve četiri faze prema toj podjeli jesu: rana faza obuhvaća razdoblje starih civilizacija (Grčke, Rima, Azije); srednje doba - obuhvaća razdoblje od 5. do 14. stoljeća, odnosno hodočašća i istraživačka putovanja; doba renesanse - razdoblje od 14. do 17. stoljeća kada su nastupila edukativna putovanja i Grand Tour; doba industrijske revolucije razdoblje od 1750. do 1850. godine koje je obilježio parni stroj i kada dolazi do razvitka gradova; i doba modernog turizma, koji karakterizira razvoj prometa, osobna potrošnja i masovni oblici turističkog prometa. pozicioniranje turističkog proizvoda (engl. positioning of tourist product, njem. Positionierung des touristischen Produ-kts), određivanje mjesta turističkog proizvoda u percepciji turista u odnosu prema konkurentskim proizvodima. Ono je određeno načinom kako se proizvod doživljava u svijesti potrošača (turista). Potrošači su preopterećeni informacijama o proizvodu i uslugama i ne mogu se koncentrirati na svaki pojedinačni proizvod prigodom odluke o kupnji. Pozicioniranje kao marketinška koncepcija polazi od toga da turist ili potrošač turističkih usluga ocjenjuju i kupuju proizvode na osnovi percepcije i imidža koji su jedinstveni za svaki turistički proizvod ili uslugu. Potrošači zapravo pojednostavljuju proces odlučivanja o kupnji tako da pojedine proizvode i poduzeća smještaju u pojedine kategorije i tipove. U tom smislu poduzeće čini svjestan napor da ostvari željenu poziciju svog proizvoda u svijesti potrošača. Postoji u tom sklopu nekoliko specifičnih strategija pozicioniranja. Mogu se kao prvo koristiti različita obilježja proizvoda. Npr. j;dan hotel može promicati svoju nisku cijenu
smještaja, a drugi svoju pogodnu lokaciju. Pozicioniranje proizvoda može biti temeljeno na potrebama koje zadovoljavaju i prednosti Što ih pruža taj proizvod. Isto tako može se pozicionirati s obzirom na kategoriju korisnika (npr. hotel za mlade). Proizvod se može pozicionirati i na podlozi konfrontacije s postojećim konkurentima (npr. gradski hotel na periferiji ali s lakšim pristupom). Konačno proizvod se može pozicionirati u odnosu na drugu kategoriju proizvoda. Npr. brod za krstarenje pozicionira se u odnosu na druge alternative u izboru destinacije i smještaja (npr. u odnosu na neka turistička mjesta). Ako dva i više poduzeća odaberu istu poziciju, svako mora tražiti daljnje mogućnosti diferencijacije (npr. "poslovni hotel s nižim cijenama" ili "poslovni hotel s povoljnom lokacijom"). Izbor strategije pozicioniranja poduzeće mora provesti u tri faze: identificiranje mogućih vlastitih konkurentskih prednosti za ostvarenje određene pozicije, izbor najprikladnije konkurentske prednosti i, konačno, promicanje u svijesti potrošača te prednosti odabranog tržišnog segmenta, pozornost organizatora putovanja (njem. Achtsamkeit des Reiseveranstalters), izraz koji znači da organizator putovanja s obzirom na to daje profesionalac mora u obavljanju svojih poslova s putnicima i ugostiteljima poslovati s pozornošću dobrog (savjesnog i urednog) stručnjaka, tj. postupati prema pravilima struke i poslovnim običajima. praonica rublja i kemijska Čistionica (engl. laundry and dry cleaner's, njem. Wäscherei und Reinigung), organizacijska jedinica koja posluje u okviru odjela domaćinstva a zadužena je za kvalitetno i potpuno pružanje usluge održavanja gostinskog rublja, odjeće i obuće
(tzv. valet service) na zahtijev gosta, ali i hotelskog rublja koje spada u radni inventar, kao i radne odjeće zaposlenih (podrazumijeva pranje, glačanje, čišćenje i kemijsko Čišćenje). Velike hotelske praonice pružaju uslugu pranja i vanjskim korisnicima, što je dodatni izvor prihoda. prapor (njem. Tonsandstein), ili les, sediment prašinastog oblika i žućkaste boje nanesen vjetrovima u pleistocenu. Sastavljen je uglavnom od kremena i gline-naca, pa je izvanredno povoljan za poljoprivredno iskorištavanje. Praporom je pokriveno oko 4% zemljina kopna (oko 1% europskog kopna). pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge smještaja (njem. juristische und natürliche Personen), trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Ugostiteljsku djelatnost pod uvjetima propisanim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti mogu u svojim poslovnim prostorijama i prostorima obavljati i ugostiteljske obrazovne ustanove te đački i studentski domovi, a određene ugostiteljske usluge smiju pružati i građani. Isto tako pravne i fizičke osobe mogu organizirati pružanje usluga smještaja i prehrane za svoje djelatnike, članove, umirovljenike s prebivalištem u Republici Hrvatskoj u objektima zatvorenog tipa (objekti za prehranu, odmarališta i si.). pravodobni otkaz rezervacija (njem. rechtzeitige Absage der Buchung) -*■ otkaz rezervacije. pravodobni otkaz ugovora o hotelskim uslugama (njem. rechtzeitige Vertragsannullierung über Hotelleistungen), otkaz bez obveze plaćanja naknade štete ugostitelju, a postoji ako gost priopći otkaz do ugovorenog roka prije početka koriš-
tenja usluga. Pritom gost ne treba obrazložiti svoj otkaz, a za njegovu valjanost nije potrebna ni skrivljena povreda ugovora od strane ugostitelja. Ako rokovi za pravodobni otkaz nisu posebno ugovoreni, što najčešće biva u praksi, primijenit će se pravila iz Posebnih uza-nci. Otkaz je pravodoban kad je priopćen ugostitelju: 1. do 12 sati prvog dana, kad je sklopljen ugovor na dva dana; 2. dva dana prije početka korištenja usluga, kad je sklopljen ugovor o hotelskim uslugama na rok od 3 do 7 dana; 3. sedam dana prije početka korištenja usluga ako je sklopljen ugovor o hotelskim uslugama na rok duži od 7 dana, ili bez obzira na rok, ako je riječ o sezonskom ugostiteljskom objektu u sezoni. Pravodobni otkaz ugovora obvezuje ugostitelja na vraćanje svih prethodno uplaćenih svota (kapare, garantnog pologa, predujma ili eventualno unaprijed uplaćene pune cijene ugovorenih usluga). pravodobno otkazivanje pojedinih obroka hrane (njem. rechtzeitige Stomierung einzelnerMahlzeiten), dopušteno otkazivanje obroka kod kojeg se -» ugovor o hotelskim uslugama ne otkaže. Naime, gost može tijekom trajanja ugovora čiji je predmet pružanje usluge pansiona ili polupansiona otkazati pojedine obroke hrane (ručak ili večeru). Ako gost otkaže obrok hrane dan prije dana njegova korištenja i to do 19 sati, ugostitelj je dužan pri obračunu umanjiti cijenu pansiona. Ako gost ne koristi pojedine obroke, a nije ih pravodobno otkazao, ili ih je otkazao sa zakašnjenjem, cijenu pansiona ugostitelj neće smanjivati (zakasnjelo otkazivanje obroka hrane). Isto tako, cijenu pansiona neće smanjivati ako gost umjesto otkazanogobroka hrane zatraži
obrok suhe hrane (lunch-pa-ket), odgovarajuće vrijednosti i kakvoće. pravo konkurencije (utakmice) (engl. antitrust law, competition law, njem. Wett-bewerbsrecht, fr. droit de la concurrance), 1. američki pravni izraz za kontroliranje rasta tržišne snage pojedinih gospodarskih subjekata. Izraz se ne odnosi samo na državnu politiku protiv monopola nego i na reguliranje poslovanja pojedinih poduzeća, grupa poduzeća, mješovitih poduzeća ili kartela. Pri tome se prvenstveno misli na sprečavanje njihovih namjera u stjecanju monopolske pozicije na tržištu raznim formama udruživanja ili kupovine drugih poduzeća i realiziranja te moći u praksi dogovaranjem o cjenovnoj i prodajnoj politici, jer takvo ponašanje može dovesti druga poduzeća ili krajnje korisnike u neravnopravan položaj; 2. posebno područje prava oblikovano na propisima i sudskoj praksi o poticanju tržišnog natjecanja i ograničavanju zloporaba monopolističkog i vladajućeg položaja pojedinih društava. Prvi propisi doneseni su u SAD i poznati su pod nazivom Shermanov akt (1890.), kojim se zabranjuje svako ugovaranje koje izaziva podjelu tržišta i sprečava slobodnu utakmicu. Pravo konkurencije područje je javnog prava koje štiti određene javne interese sa zadatkom ostvarivanja određenih ciljeva. Načelni opći cilj je ostvarivanje slobodne utakmice u što je uključena sloboda poduzetništva, sloboda osnivanja trgovačkih društava i sloboda izbora potrošača, odnosno pravo da se bude opskrbljen. Primjenom i prihvaćanjem pravnih standarda propisa o slobodnoj utakmici, odnosno discipliniranjem djelovanja monopola omogućava se sudje-
lovanje u razmjeni i natjecanju većeg broja subjekata neovisno o njihovoj veličini i snazi, njihov rast i razvoj, zaštita potrošača, malih i srednjih trgovaca, racionalnost ulaganja, potiče se sniženje cijena i povećanje kakvoće proizvoda i tehnološki razvitak. Hrvatska je usvojila Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja 1995. godine. Najrazvijenije pravo konkurencije u međunarodnim organizacijama jest pravo konkurencije EZ-a kao instrument ostvarivanja ekonomske zajednice i jedinstvenog tržišta, pravo zadržaja (engl, retention right, njem. Zurückbehaltungsrecht), pravo vjerovnika u čijim se rukama nalazi stvar njegova dužnika da zadrži tu
stvar sve dok mu dužnik ne podmiri dospjelo potraživanje. Ne ispuni li dužnik svoju obvezu, vjerovnik se ima pravo naplatiti iz vrijednosti stvari koju drži na isti način kao i založni vjerovnik, s tim da je prije ostvarenja naplate dužan o tom postupku obavijestiti dužnika. Ovo pravo stječe se na temelju ugovora, a i na temelju zakona. Na temelju ugovora o ugostiteljskoj usluzi ugostitelj je dužan pružiti ugovorenu uslugu, a gost za primljenu uslugu platiti naknadu. Za stvari koje gosti unesu u ugostiteljski objekt, ugostitelji se smatraju ostavoprimateljima i postaju ugovorni partneri -* ugovora o ugostiteljskoj ostavi. Time je ugostiteljima
nametnuta obveza čuvanja stvari gostiju, a za unesene stvari odgovornost je stroža nego kod obične ostave. Ali ako gost ne plati uslugu, ugostitelj kao vjerovnik (retinent) ima pravo zadržati stvari koje su gosti donijeli. Pravni poreci daju ugostiteljima pravo retencije, jer pružanjem usluge nepoznatim osobama čije materijalno stanje redovito nije poznato, ugostitelji preuzimaju znatan poslovni rizik koji se ublažava pravom zadržaja stvari gostiju. Pravo zadržaja nemaju svi ugostitelji nego samo oni "koji primajugoste na noćenje", te se ovlaštenici prava zadržaja ne izjednačuju s drugim osobama koje snose odgovornost za nestanak ili
oštećenje stvari koju su gosti unijeli u ugostiteljski objekt, tj. pravo retencije stvari gosta imaju samo hotelijeri iz ugovora o hotelskim uslugama, a ne i ugostitelji iz ugovora o pružanju usluge prehrane i točenja pića. Zakonodavac daje ugostiteljima "pravo zadržati stvari koje su gosti donijeh". Za stvari koje su gosti donijeh" a nisu ih predali na čuvanje ugostitelju vrijedi načelo ograničene objektivne odgovornosti ugostitelja, a pravna osnova njegove odgovornosti je sklopljeni ugovor o hoteli-jerskim uslugama (prava ugostiteljska ostava). Zakonodavac nije izričito pro-
pravo zadržaja
pisao da pravo zadržaja pripada ugostitelju i za one stvari koje gosti donesu i predaju mu na čuvanje. Za čuvanje tih stvari vrijedi načelo odgovornosti ugostitelja neograničeno, ali po -» kriteriju predmnijevane krivnje, a pravna osnova ove ugostiteljske ostave je poseban ugovor o čuvanju stvari. Kad bi se radilo o -*■ običnoj ostavi regularnom depozitu, ugostitelju kao ostavoprimatelju ne bi pripadalo pravo zadržaja deponirane stvari, jer se u općim odredbama o re-tenciji izričito kao iznimka utvrđuje da: "vjerovnik nema pravo zadržaja kad dužnik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je predana vjerovniku na Čuvanje ili poslugu". AH kod ugostiteljske ostave ne radi se o običnoj, redovitoj ostavi, nego o vrsti ostave koja ima svoj poseban režim u odnosu na ostale vrste ostave, dok se sama ugostiteljska ostava javlja u dva opisana oblika. prebivalište (engl, residence, njem. ständige^) Wohnsitz), i boravište (njem. Wohnort) građana, često nadovezne okolnosti (poveznice) za koje pravni poreci vezuju primjenu određenog prava ih nadležnosti sudova i drugih državnih organa. Prebivalište (domicil) je mjesto u kojem se fizička osoba nastanila s nakanom da u njemu stalno živi. Boravište je mjesto gdje fizička osoba boravi izvan svog mjesta stalnog stanovanja; u širem smislu mjesto hotela u kojem prebiva gost njegovo je boravište, pa hotelijer za njega plaća boravišnu pristojbu. prebukjranje zrakoplova (engl pfone over-boofdng, njem. Flugzeugüberbuchung) -*■ prekapacitiranost zrakoplova.
296
predmeti
predaja stvari na čuvanje (njem. Abgabe von Wertgegenständen zur Aufbewahrung), pravo gosta da preda stvari na čuvanje ugostitelju, kako bi postigao veću sigurnost za očuvanje pojedine stvari i bezbrižno se koristio uslugama ugostitelja. S druge strane, ugostitelj je dužan ići u susret gostu t primiti stvari Čije posebno čuvanje gost traži. Stvari na Čuvanje može predati samo gost i to dok ima svojstvo gosta. Načelno, ugostitelju može biti povjerena bilo koja stvar, ali pod uvjetom da već ima svojstvo "donesene" stvari. Kada gost zatraži, ugostitelj je dužan primiti stvar, čuvati je s pozornošću dobrog domaćina i vratiti na zahtjev gosta. Ugostitelj je posebno obvezan primiti na čuvanje: vrijednosne papire, novac i druge stvari (npr. nakit i druge dragocjenosti, umjetničke slike, skupocjene kamere i si.). Ugostitelj može odlučiti da ne primi stvari gosta. S obzirom na značajne pravne posljedice koje odbijanjem mogu nastati, potrebno je razlikovati opravdano od neopravdanog odbijanja. (-► odbijanje ugostitelja da primi stvari gosta.) predjelo (engl, hors đeuvre, njem. Vorspeise), slijed obroka koji predstavlja hladna ili topla jela koja se služe prije glavnog obroka. Ako je riječ o obroku složenijeg menija, predjela su uglavnom količinski manja. Ovisno o načinu pripremanja i normativima, predjela se mogu posluživati i konzumirati kao samostalna jela. predmeti opasni za prijevoz zrakoplovom (njem. gefährliche Gegenstände), predmeti ili tvari koji mogu biti opasni ako se prevoze
predmeti
zrakoplovom, pa se njihov prijevoz propisuje pristankom prijevoznika. Pri tome se misli na predmete koji su napravljeni od zapaljivih ili praskavih tvari ili sadrže zapaljive ili praskave tvari, kao što su ampula s plinom za upaljač, valjak napunjen punom, stlačeni plin i si. Žigice u kutiji smiju se nositi sa sobom, ah nikako ne smiju biti u predanoj prtljazi. Limenka s lakom za kosu pod tlakom (do 450 grama) smije se unijeti u putničku kabinu. Uređaji koji sadrže živu moraju biti zamotani u Čvrste polietilenske vreće, kako bi se izbjeglo moguće istakanje. Odobrenje za prijevoz oružja i streljiva prijevoznik daje na putnikov zahtjev. Potpunu listu predmeta za prijevoz putnici mogu dobiti na uvid kod svake zrakoplovne kompanije. pred turističko razdoblje (engl pretourism period, njem.vortouristischePeriode),i]i epoha turizmu analognih pojava, u teoriji turizma naziv za vrijeme prije prvog organiziranog putovanja (1841. godine). U širem smislu pod tim se nazivom razumije praktički cjelokupno razdoblje povijesti civilizacije, jer putovanje, koje se smatra neophodnim preduvjetom razvoja turizma, važan je dio cjelokupne ljudske povijesti. Naime, migracije iz tog razdoblja ljudske povijesti bile su vezane uglavnom za one motive koje danas smatramo klasičnim turističkim motivima: rekreacija, sport, zabava, obrazovanje i kulturno uzdizanje. Razdoblje humanizma i renesanse stvorilo je preteču današnjeg turista. U užem smislu predturističkim smatra se razdoblje 18. i 19. stoljeća do pojave Thomasa Cooka. Uporište
297
preferencije turista
za takva stajališta nalazi se u pojedinim karakteristikama putovanja koja su i nakon pojave turizma zadržala sva svoja elementarna svojstva kao i prije pojave turizma. Od polovice 18. stoljeća počinje razdoblje europskog romantizma u kojem se naročito propagiraju putovanja. U putovanjima se tražila umjetnička inspiracija, ali i naobrazba, kultura, zabava i si. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća došlo je do revolucionarnih promjena, medu kojima posebice izum parnog stroja, stoje rezultiralo njegovom primjenom kod parobroda i željeznice. To je pak sve uvelike pospješilo razvoj svjetskog turizma. predujam (engl. advance payment, njem. Vorschuss) -* oblici plaćanja unaprijed. predviđanja kvalitativnih struktura turističke potražnje (engl. quality structure of ■ tourist demand, njem. Qualitdtsstruktur der Tourismusnachfrage), predviđanja i ■ procjene o karakteristikama, preferencijama, sklonostima i ponašanju prognoziranih segmenata potražnje u budućnosti. Ova predviđanja obuhvaćaju procjene tendencija i promjena: vremenske distribucije, dužine boravka, prosječne dnevne potrošnje i strukture potrošnje, preferencije u korištenju smještajnih objekata po vrstama, tipovima i kategorijama, preferencije po oblicima i načinu prehrane, strukture po broju članova obitelji ili grupe, starosne strukture, strukture po organizaciji dolaska i korištenju prometnih sredstava u dolasku, strukture po zanimanjima,
pravo zadržaja kupovnoj moći, motivacijske strukture itd. Za predviđanja tendencija i promjena kvalitativnih struktura turističke potražnje koriste se dva osnovna izvora: 1. analize struktura i tendencije promjena turističkog prometa u našoj destinaciji i konkurentskim destinacijama u proteklom razdoblju i 2. istraživanja turističkog tržišta u emitivnim zemljama, tretiranoj i konkurentskim destinacijama ili korištenje rezultata takvih istraživanja. Svrha je dobivanje sigurnih i pouzdanih informacija i podloga za planiranje i programiranje kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva, odnosno planiranje skladnih odnosa ponude i potražnje u turističkim destinacijama. predviđanje turističke potražnje (engl. tourism demand forecast, njem. touristische Nachfrageprognose), predviđanja budućeg stanja veličine i struktura turističke potražnje, koje sadrže i daju informacije planerima i kreatorima politike, da donose odgovarajuće odluke prije događaja. Zbog toga su predviđanja potražnje u centru procesa planiranja u turizmu. Bez pouzdanih procjena buduće potražnje nije moguće formulirati ciljeve razvojnih planova i mjere ekonomske i razvojne politike. predviđena rezervacija (engl, confirmed reservation) -> rezervacija sobe. preferencije turista (engl, touristspreferen-ces, njem. Präferenzen des Touristen), pojam pod kojim se podrazumijeva subjektivni aspekt turističkog ponašanja pri kupovini turističkog proizvoda. Nasuprot tzv. objektivnoj teoriji, koja zastupa gledište da ekonomski zakoni određuju ponašanje potrošača, subjektivna teorija daje
296
predmeti
primat ukusu i željama potrošača. Prema raspoloživosti dohotka i formiranoj cijeni turisti utvrđuju vrstu i količinu turističkih usluga koje će konzumirati. Kakva će struktura potrošnje pritom nastati zavisi od prioriteta koji se pojavljuju u izboru potrošača. Iza tih preferencija stoje motivi kupovine. Motivi su tek pokretačka snaga za određeno potrošačko ponašanje turista. Pretvaranje tih psihičkih faktora u konkretnu potrošnju prolazi cijeli niz faza i barijera i predmet su posebne vrste tzv. motivacijskih istraživanja. U tom sklopu razmatraju se brojni psihološki momenti: stavovi, uvjerenja, prethodna iskustva, društveni položaj, self-image, razina očekivanja i karakteristike samog proizvoda. prekapacitiranost zrakoplova (engl, over-booking, njem. Flugzeugüberbuchung), prekapacitiranost rezervacijskih mogućnosti zrakoplova, stavljanje na raspolaganje za rezerviranje više mjesta nego što ih stvarno ima u zrakoplovu, a sve zbog želje da se ukloni negativan utjecaj koji stvaraju putnici koji otkazu svoje rezervacije ili se ne pojave na od-letu. prekid putovanja (engl, stopover, break of joumey, njem. Reiseunterbrechung), hotimičan prekid putovanja putnika duži od 24 sata, unaprijed dogovoren i odobren od strane zrakoplovne kompanije, u mjestu koje se nalazi između mjesta polaska i krajnjeg odredišta za putnika. premija osiguranja (engl, insurance pre-mium, njem. Versicherungsbeitrag), novčana svota koju osiguranik ih ugovara-telj osiguranja na temelju ugovora ili za-
predmeti kona uplaćuje osiguratelju. Za gosta koji je ugovorio smještaj ugostitelj posebno obračunava premiju osiguranja gosta (kao i -*■ boravišnu pristojbu), te ju od njega (gosta) naplaćuje. prenoćište (engl, hdging aceomodation, njem. Herberge), ugostiteljski objekt u kojem se gostu pružaju usluge noćenja. Smještajna jedinica prenoćišta je soba. prepaid, engleski izraz za unaprijed plaćeno. prerija (njem. Grasland, Prärie), izraz kojim su prvi francuski istraživači nazivali prostrane travnate predjele zapadno od rijeke Mississippi. Danas tim pojmom označavamo područja biljnih zajednica suhih travnjaka u srednjem dijelu Sjeverne Amerike, koji je suvremenim agrotehničkim mjerama postao jedna od najvećih žitnica SAD i svijeta (pšenica, kukuruz). Prostori prerije tzv. Divljeg zapada imali su burnu prošlost tijekom kolonizacije tih područja, što je motiviralo mnoge pisce, povjesničare, etnologe i posebno filmske redatelje, da ih ovjekovječe za sadašnje i buduće generacije. Ti su prostori time postali vrlo privlačni američkim, ali i inozemnim turistima. prestanak prava zadržaja, nastupa u trenutku kad gost ili netko treći za njega namiri ugostitelju njegovo potraživanje od gosta. To je temeljna svrha -» prava zadržaja prisiliti gosta da ispuni dužno potraživanje ugostitelja. prestanak ugovora otkazom gosta (njem. Vertragsannullierung seitens des Gastes), prestanak ugovora do kojeg dolazi jednostranom izjavom gosta. Kod -* ugovora o hotelskim uslugama postoji niz pravila koja su različita od odredaba o otkazu
297
preferencije turista općeg obveznog prava. Naime, vremenska nepodudarnost trenutka sklapanja i ispunjenja ugovora, nepred-vidivi rizici putovanja, osobne prilike gosta i si. mogu donijeti gostu niz neočekivanih situacijau kojima ispunjenje već sklopljenog ugovora ili postaje otežano ili gubi svaki smisao i gasi svaki njegov interes. Gost jedino želi izaći iz ugovora. Da bi se izašlo u susret tom opravdanom interesu gosta, a da se ujedno izbjegnu problemi koji bi mogli nastati primjenom općih pravila o otkazu, raskidu ugovora, izlaz je u znatnom proširenju ugovorne autonomije. To se očituje u lakoj raskidivosti ugovora o hotelskim uslugama do koje može doći na inicijativu gosta, otkazom ugovora u svakom trenutku za trajanja ugovora (-+ pravodobni otkaz -* ugovora o hotelskim uslugama).
preteče turizma (engl, tourism precursors, njem. Ursprünge des Tourismus), sve pojave koje i prije organiziranog putovanja Thomasa Cooka mnogim svojim osobinama podsjećaju na turističko putovanje. Posebno mjesto medu pretečama turizma ima tzv. Grand Tour, vrsta organiziranih putovanja koja su se poduzimala od sredine 16. do početka 18. stoljeća u glavne gradove i neka druga europska mjesta koja su smatrana zanimljivim za izobrazbu i odgoj mladih pripadanika britanske aristokracije. -> Grand Tour. prethodna ekonomska analiza plana (engl, pre-feasibility study, njem. wirtschaftliche Planvoranalyse), financijska analiza kojom se na globalnoj razini regije i turističke destinacije ili pojedinog objekta ocjenjuje ekonomska podobnost plana ili programa i utvrđuju
pravo zadržaja granične vrijednosti mogućih investicijskih ulaganja. Cilj je da se unaprijed utvrdi prag rentabilnosti, te upozori investitor, programeri i projektanti da već u fazi izrade investicijske dokumentacije respektiraju granicu mogućih ulaganja. Polazište je da prihod (UP) umanjen za poslovne rashode i troškove rada (T) bude minimalno toliki da pokrije anuitet. U troškove (T) ulaze: materijalni troškovi, tuđe usluge, amortizacija (50%), plaće radnika i uprave. U troškove ne ulaze: troškovi održavanja, amortizacija (50%), otplata kamata, otplata glavnice
296
predmeti
W»-r=bruto dobit NETO DOBIT = BRUTO DOBIT - TROŠKOVI ODRŽAVANJA, POREZI I TAKSE Neto dobit su slobodna sredstva SR, koja se mogu koristiti za otplatu anuiteta^ NETO DOBIT = SR = A Budući da je moguća visina anuiteta poznata, onda je uz poznate uvjete kreditiranja (rok otplate, kamatna stopa) poznat anuitetni koeficijent AK, a time i granična visina kreditnih investicijskih ulaganja IK. IK-AIAK
pretpostavljena dokazana
(predmnijevana) i krivnja
predmeti (tngl.presumedandappro-ved fault, njem. vermutete und bewiesene Schuld), jedan od kriterija utvrđivanja odgovornosti Štetnika kad se za njegovu odgovornost zahtijeva krivnja. Glede odgovornosti za štetu prema kriteriju krivnje, nema štetnikove odgovornosti tako dugo dokse ne ustanovi je li on kriv za nastalu štetu. Prema tome treba li oštećeni dokazati krivnju štetnika ili se ona pretpostavlja, razlikujemo: 1. kriterij dokazane krivnje, pri kojoj oštećeni koji postavlja zahtjev za naknadu štete treba dokazati štetnu radnju štetnika, štetu, uzročnu vezu i
297
preferencije turista subjektivni element protupravnosti (krivnja štetnika). Objektivne elemente protupravnosti utvrđuje sud po službenoj dužnosti. Teret dokaza po tom kriteriju jest na oštećenome, a štetnik se može braniti tako da pobija ono što je oštećeni dužan dokazati; 2. kriterij pretpostavljene (presu-mirane) krivnje, pri kojoj štetnik odgovara za štetu ako je kriv, a njegova se krivnja pretpostavlja. Oštećeni mora dokazati štetnu radnju, štetu, uzročnu vezu, a krivnju štetnika ne dokazuje jer se ona pretpostavlja. Budući da krivnja
pretpostavljena i dokazana krivnja
ima više stupnjeva, vrijedi onda pravilo da se pretpostavlja najniži stupanj krivnje, a to je obična nepozorhost. Teret dokaza je na štetniku jer on mora dokazati da nije kriv. Naše građansko i trgovačko pravo kao opće pravilo pri utvrđivanju odgovornosti za štetu predviđa kriterij pretpostavljene (presumirane) krivnje. Kad za neke određene odnose kriterij pretpostavljene krivnje ne odgovara, zakonom se za te posebne slučajeve određuje drugi kriterij. Tako je uz opće načelo kriterija presumirane krivnje, kriterij dokazane krivnje propisan na više mjesta. Pri izvanugovornim obvezama, npr. pri posebnoj odgovornosti roditelja ako dužnost nadzora nad malodobnikom nije na roditeljima već na nekoj drugoj osobi, postojanje roditeljske krivnje mora dokazati onaj tko se na nju poziva. Pri povredi ugovornih obveza, npr. pri ugostiteljskoj ostavi, predviđena je kauzalna odgovornost ugostitelja, ah je ona ograničena do svote koju određuje Vlada RH. prevlaka (engl. isthmus, njem. Landenge, Landzunge), uzak pojas koji spaja dvije kopnene mase. Npr. Sueska prevlaka, Panamska prevlaka i dr. pridržavanje ugovornih cijena (njem. Preisverbindlichkeit), temeljna obveza ugostitelja; cijene su utvrđene ugostite-ljevim cjenikom, hotelskom tarifom ili ugovorom s putničkom agencijom; ta obveza se odnosi i na cijene izražene u valuti zemlje hotelijera, i na cijene u stranoj valuti utvrđene ugovorom; cijene između domaćih subjekat i kada su gosti državljani Republike Hrvatske smiju se ugovarati samo u
300
prihod
kunama, a u svim ostalim slučajevima ih u kunama ili u stranoj valuti. prigorje (engl.piedmont region, njem. Vor-gebirge), područja uz prisojnu padinu planine ili gorja. Obično je prijelaznih karakteristika između nizine i planine. Zbog impresivnih, pitomih pejsaža, polja vinograda i sličnog, ti su krajevi vrlo privlačni za kratkotrajne izlete i vikend turizam, prigovor na usluge (engl, complaint for services, njem. Beschwerde über Dienstleistungen, Reklamation), temeljno pravo gosta (putnika/klijenta), odnosno predstavnika naručitelja usluge još tijekom boravka gosta u ugostiteljskom objektu; ugostitelj je obvezan odmah još za vrijeme boravka putnika (gosta) razmotriti prigovor. Ustanovi li ugostitelj da je prigovor opravdan, osim ispunjenja obveze iz ugovora ponudit će gostu odgovarajuću naknadu u novcu ili uslugama. Ako klijent pristane na ponudu, nagodbu će pismeno utvrditi hotelijer s gostom ili s predstavnikom agencije. Ne dođe li do nagodbe za boravka gosta, putnička agencija je obvezna dostaviti ugostitelju prigovor klijenta (sudsku opomenu, tužbu, pismeni prigovor i si.), sa svojim prijedlogom za rješenje prigovora (nagodba, vođenje spora) u roku od mjesec dana od primitka. Hotelijer je obvezan putničkoj agenciji odgovoriti u roku od 15 dana, a ako to ne učini smatra se da ne prihvaća prigovor, odnosno prijedlog za nagodbu. Ne prihvati li hotelijer prigovor putničke agencije, odnosno prijedlog za nagodbu, putnička agencija prema
prihod
301
vlastitoj inicijativi ili inicijativi nezadovoljnog klijenta (gosta) može podići tužbu. U domaćim sporovima to će biti mjesno nadležni trgovački sud prema mjestu hotelijerova sjedišta. Tako će biti u međunarodnom sporu, ali se zbog posebnosti agencijskog ugovora o hotelskim uslugama putnička agencija može obratiti radi prijateljske nagodbe, mirenja i arbitraže Odboru za vezu IHRAFUAAV. prihod po sjedalu/kilometru
raspoloživom
(engl, revenue per available seatfkilometre - RASK, njem. Ertrag pro angebotenen Sitzkilometer), ukupan prihod zrakoplovne kompanije u odnosu na ukupno raspoloživa sjedala/kilometre. Raspoloživa sjedala/kilometri predstavljaju kilometre koje je zrakoplov preletio na svakom segmentu leta pomnožene s brojem sjedala koja su bila ponuđena u komercijalnom zračnom prometu na tim segmentima. prihod po sjedalu/kilometru (engl.revenue per seat-kilometre RSK, njem. Ertrag pro Sitzkilometer), ukupan prihod zrakoplovne kompanije po sjedalu/kilometru. Sjedala/kilometri predstavljaju kilometre koje je zrakoplov preletio na svakom segmentu leta pomnožene s brojem sjedala koja su bila prodana u komercijalnom zračnom prometu na tim segmentima. prihvat ponude (engi. acceptance, njem. Annahme), pozitivno očitovanje one strane kojoj je poslana ponuda. Prihvat daje strana
prihvat ponude
osobno ili njezin zakonski ili ugovorni zastupnik. Prihvatom ponude nastaje ugovor, te prihvat stoga mora sadržajno . odgovarati ponudi. Stoga npr. izjava prihvatitelja da ponudu prihvaća uz stanovite izmjene nije prihvat, nego odbijanje ponude. Sama pak izjava prihvatitelja smatra se u tom slučaju novom ponudom, koja sada potječe od prvobitnog ponuđenog. Prihvat se može dati u bilo kojem obliku u kojem se može očitovati volja (može se dati i konklu-dentno). Šutnja ponuđenog, u načelu, ne znači prihvaćanje ponude. Bez pravnog je učinka odredba u ponudi da će se šutnja ponuđenog ili neko drugo njegovo propuštanje smatrati kao prihvaćanje. Iznimno će i šutnja ponuđenog značiti prihvat ako ponuđeni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede određene robe, a ponudu nije odmah ih u ostavljenom roku odbio. Isto vrijedi kad osoba koja se ponudila drugom obavljati njegove naloge ili je obavljanje naloga njezina djelatnost (otpremnik, posrednik) dobiveni nalog odmah ne odbije. Na opoziv prihvata analogno se primjenjuju pravila koja vrijede za ponudu. Ako prihvat ne stigne ponuditelju u zakonskom ili od ponuditelja predviđenom roku, ponuditelj prestaje biti vezan svojom ponudom. No, ako je izjava o prihvatu učinjena pravodobno stigla ponuditelju nakon isteka roka za prihvat (npr. zbog zagubljenosti u pošti), a ponuditelj je znao ili morao znati da je izjava otposlana pravodobno (npr. o oda-
prihod 300 pismom, telefonom, teleprinterom, brzojavom Hi na bilo koji drugi način.
pretpostavljena i dokazana krivnja slanju ga je provodobno izvijestio ponuđeni), ugovor je sklopljen. Ne želi li ponuditelj više sklapanje ugovora, može najkasnije prvog idućeg radnog dana od primitka zakasnjelog prihvata izvijestiti ponuđenog da se zbog zakašnjenja ne smatra vezanim svojom ponudom. Kod ugovora o hotelskim uslugama za prihvat ponude naručitelja (gosta ili putničke agencije) razlikujemo dvije situacije: a) sklapanje ugovora medu nazočnima, tj. kad su strane nazočne, ugovor je sklopljen kad ugostitelj prihvati (prihvat ponude) izravno postavljeni zahtjev gosta (ponudu) za pružanje usluga smještaja, pansiona ili polupansiona. Pritom gost nije samo osoba fizički nazočna na recepciji hotela prilikom sklapanja ugovora nego i osoba u telefonskoj, teleprin-terskoj i izravnoj radiovezi. Važno je ovdje zapaziti da uručenjem ključeva na recepciji ugostitelj "predaje" ugovorenu sobu koju, s druge strane, uzimanjem ključeva gost "preuzima" (simbolička tradicija). Svakako, ako gost nije izričito izjavio volju za sklapanjem ugovora, predaja je ključeva i konkludentni čin kojim se to postiže. Isto značenje ima upisivanje gosta u knjigu gostiju, unošenje prtljage u sobu i si.; b) sklapanje ugovora između nenazočnih osoba, što je danas raširena pojava u poslovnoj praksi. Proces sklapanja ugovora tada obično počinje tako što gost upućuje zahtjev za rezervaciju određenog sadržaja. "Zahtjev za rezervaciju" ponuda je gosta, a "potvrda rezervacije" je prihvat ponude ugostitelja. Ugovor o hotelskim uslugama je dakle sklopljen kad gost primi "potvrdu rezervacije". Načelno "zahtjev za rezervaciju" i "potvrdu rezervacije" gost i ugostitelj mogu priopćiti
prljam gosta (engl. check-in procedure, njem. Gdsteempfang), proces koji obuhvaća niz radnji od dočeka gosta, prijave na recepciji do samog smještanja gosta u sobu; tijekom prijama gostu se mora izraziti i pokazati dobrodošlica. prijamni hal (engl. reception hali, njem. Empfangshalle), ulazni prostor hotela namijenjen organizaciji i realizacija re-cepcijskih i portirskih poslova. Ovisno o kategoriji i kvaliteti može biti opremljen i dodatnim sadržajima npr. cafe bar, su-venirnice, poklon-galerije i brojni drugi. Samo uređenje i dekor u funkciji je ugodne i opuŠtajuće atmosfere tog prostora; česti su cvjetni aranžmani, umjetničke slike, skulpture, tiha opuštajuća glazba i si. prijamni odjel (engl. front ojfice, njem. Empfangsabteilung), organizacijska jedinica hotela zadužena za cjelokupni prijam gosta (doček, prijavu, smještanje gosta u sobu) s unutarnjom podjelom na recepciju i portirnicu. Recepcija (reception desk; front offrce) obavlja poslove conciergea (informatora), recepcionera i blagajnika (-* hotelsko osoblje). Djeluje pod vodstvom šefa recepcije u uskoj vezi s ostalim organizacijskim jedinicama smještajnog objekta. Portirnica danas kao posebna cjelina rijetko gdje funkcionira, već se njeni poslovi (rad s ključevima, pošta, prtljaga itd.) obavljaju u okviru recepcije. prijateljska nagodba (engl. amicable settle-ment, njem. gutliche Regelung, gutliche Vereinbarung), institut nagodbe između hotelijera i putničke agencije kojim Odbor za vezu IHRA-FUAAV daje tumačenje
prihod različitih stajališta suugovaratelja sa svrhom da se strane nagode, a ne da svoje nesuglasice rješavaju u postupku mirenja (engl. conciliation) ili arbitriranja (engl. arbitration). prijava putnika za let (engl. check-in, njem. Flugabfertigung), procedura prijavljivanja putnika za let u kojoj se koriste posebne vrste dokumenata s kojima se putnici prijavljuju. U turističkoj terminologiji postoje različite izvedenice ili složenice engleske riječi check, a najčešće su: check-in-counter, naziv za prijavni šalter na kojem putnici mogu obaviti sve formalnosti u vezi s prijavom za let; check-in-time, izraz za krajnji trenutak u kojem se putnik još može javiti na prijavni šalter u zračnoj luci prije polaska na putovanje, odnosno prije prijave za let. Dozvoljeni interval između vremena polijetanja i check-in time različit je kod domaćih i kod međunarodnih letova; check-list, naziv za kontrolni dokument, listu o izvršenim registracijama bilo putnika bilo prtljage; check-through, izraz za registraciju prtljage putnika do posljednjeg odredišta kod putnika u zračnom prijevozu. Naime, kako se na dužim relacijama često mora mijenjati zrakoplov, bez takve vrste registracije prtljage to bi značilo da bi putnik morao u svakoj zrakoplovnoj luci podizati svoju prtljagu i ponovno je registrirati, odnosno predavati na sljedećoj dionici puta, sljedećoj zrakoplovnoj kompaniji; connecting time, označava u zračnom prometu minimalno vrijeme koje je dozvoljeno između vremena dolaska putnika s jednim letom i odlaska putnika s iste zračne luke na drugi let kojim nastavlja putovanje (connecting flight). Radi se o
301
prihvat ponude vremenu koje se razlikuje u odnosu na različite zračne luke, domaći i međunarodni promet, redovite i izvanredne letove, pojedine zrakoplovne kompanije, kao i na druge različite uvjete putovanja. prijavljivanje gosta (engl, check-in, njem. Gästeanmeldung) -* check in. prijenosnici turističkog oglašavanja (engl. media vehicles, njem. Werbeträger im Tourismus), prijenosnici (vehikule) za koje se oglašivač opredijelio unutar izabranog medija pretpostavljajući da će oni najpovoljnije i najdjelotvornije prenijeti njegove poruke potrošačima. Ako se npr. odlučio za časopise, tada unutar te kategorije medija mora identificirati svaki od raspoloživih časopisa koji dolaze u obzir za oglašavanje, uvjete oglašavanja u terminima troškova, izbora mjesta u časopisu i učestalosti izlaženja. Isto tako za svaki izabrani prijenosnik ispituje se njegova vjerodostojnost, status, kvaliteta. Pored troškova treba uzeti u razmatranje još neke kriterije. To je kvaliteta do koje dopire pojedini vehi-kul. Naime, za promicanje npr. određenog hotela jedan će prijenosnik imati veću vrijednost izlaganja od nekog drugog. Također treba uzeti u obzir i veličinu pažnje publike pojedinog prijenosnika. Neki se prijenosnici, npr. časopisi, čitaju s većom pažnjom od drugih. U razmatranje treba uzeti uvjerljivost i vjerodostojnost kao i politiku oglašavanja u pojedinim prijenosnicima, odnosno sklonost pružanja posebnih pogodnosti oglašivačima. Imajući u vidu kompleksnost problematike u izboru
prihod 300 maksimalno vrijeme između dolaska i prvog sljedećeg priključnog leta da bi se onemogućilo izigravanje poštovanja pravila stopovera, odnosno nedopuštenog zaustavljanja u putnikovu planu putovanja. prilagodba (izmjena) cijena (engl, adjus-tment ofthe rates, njem. Preisanpassung, Preisangleichung), moguća je kod dugoročnih ugovora (long-term contracts, npr. ugovora na tri godine), ili kod ugovora čije ispunjenje ne mora biti dugotrajno, ali koji se ne počinju ispunjavati odmah po sklapanju nego nakon nekog dužeg vremena. Konkretna je mogućnost prilagodbe cijene ugovaranje valutne (devizne)
pretpostavljena i dokazana krivnja medija i prijenosnika postoji sve veća sklonost da se svi problemi rješavaju pomoću složenih matematiziranih modela, odnosno specifičnim kompjutorskim programima. prijevoj (engl, ridge, njem. Gebirgssattel), ili sedlo, sniženje na planinskom grebenu ih najniže mjesto između dva planinska grebena ili vrha, koji omogućava lakši prijelaz i povezivanje jedne i druge strane planine. priključni let (engl, connectingßght, njem. Anschlussflug), sljedeći, kasniji let kojim putnik nastavlja putovanje do sljedeće destinacije. U zračnom prometu često se određuje
prihod klauzule. To je odraz novih odnosa između hotelijera i putničke agencije glede usklađivanja njihove volje oko cijena. (Naime, prema Konvenciji HOT 79 i Posebnim uzanci-ma iz 1983. hotelijer je mogao bez suglasnosti putničke agencije promijeniti cijene, s time da nove cijene vrijede po proteku 30 dana od promjene). Jednostrana promjena cijena, naročito prije ili u tijeku turističke sezone, može izazvati veliku nesigurnost, pa je nova praksa puno fleksibilnija. Po općem obveznom pravu hotelijer i putnička agencija mogu ugovoriti i druge načine prilagodbe cijena, s time da neki instituti mogu doći u obzir i po samom zakonu a da ga
301
prihvat ponude strane ne ugovore, npr. izmjena i raskid ugovora zbog izmijenjenih okolnosti. primarna elastičnost turističke potražnje (engl, primary elasticity of tourism de-mand, njem. primäre Elastizität der touristischen Nachfrage), odnos rasta između turističke potražnje i drugih čimbenika iz njezina gospodarskog okruženja, kao što su broj stanovnika, narodni dohodak, osobna potrošnja itd. Primarna elastičnost je pozitivna ako se turistička potražnja povećava brže od povećanja spomenutih činilaca.
primarna ponuda
primarna (izvorna) ponuda u turizmu (engl, pnmary-original offer in tourism, njem. primäre(s)ursprüngliche(s) Angebot im Tourismus), ponuda koja je izvorna jer proistječe iz habitusa prostora, a primarna jer bez njezina primarnog postojanja ne bi mogla postojati ni ostala ponuda u turizmu. Određena je funkcijom prostornog habitusa u turizmu. Nepovoljni prostorni habitus generira turističke potrebe i potiče ljude na odlazak i privremeni boravak u prostore u kojima mogu razriješiti svoje turističke potrebe. To čini pojmovnu pokretačku bit turizma. U turizmu ljudske potrebe se mogu svesti na potrebe fiziološkorekreativnog karaktera (opuštanje, os-vježenje, odmor, oporavak, zdravlje i si.) i potrebe psihološkokultumog karaktera (bijeg od svakodnevice, doživljaji, proširenje znanja, razonoda i si.). Habitus prostora, a prije svega prirodne i društvene vrijednosti posjeduju odgovarajuća svojstva atraktivnosti, koje treba shvaćati kao aktivne činitelje u razrješavanju i zadovoljavanju turističkih potreba. Samim tim pogodnosti koje stvaraju svojstva atraktivnosti prirodnih i društvenih resursa treba tretirati kao ponudu u turizmu. primjenjiva tarifa (engl, applicable fare, njem. Anwendungstarif), normalna (godišnja) iU bilo koja druga posebna tarifa koja se može primijeniti u konkretnom slučaju vodeći računa o svim uvjetima u vezi s putnikom i njegovim putovanjem. primjereni rok nakon konzumacije jela i pića (njem. angemessene Aufenthaltsdauer des Gastes im
304
priority check out
gastwirtschaftlichen Objekt), vrijeme koje je u objektu određene kategorije primjereno za boravak gosta nakon što je bio uslužen. U klasičnoj gradskoj kavani i jedan sat konzumacije nakon što je gost bio uslužen kavom nije neprimjereno i nedolično, dok bi to u kafiću gdje se služi es-presso kava redovito bilo. prinos (engl. yield, njem. Ertrag), izraz s više značenja: dobit, povrat ulaganja, zarada, prihod. U zračnom prometu, prosječan prihod ostvaren po prevezenom putniku, odnosno toni robe po ATK ili RTK. Prinos se dobiva tako da se ukupan prihod zrakoplovne kompanije, na pojedinom letu ili ukupnoj mreži letova, podijeli s njezinim ukupnim ATKs ili RTKs na pojedinom letu ili mreži letova. prioriteti realizacije plana razvitka (engl. priorities in reatization of development plan, njem. Realisationspriorilâten des Entwicklungsplans), kvalitativni i kvantitativni ciljevi strateškog karaktera, Čijim se ostvarenjem postiže neki bitan cilj u razvoju, npr. sadržajno i funkcionalno zaokruženje ponude, zapošljavanje, poticanje razvoja komplementarnih djelatnosti, razvoj nedovoljno razvijenih područja, zaustavljanje depopulacije i si. Prioriteti realizacije mogu biti i oni ciljevi koji posjeduju posebne pogodnosti, npr. infrastrukturna opremljenost, prometna pristupnost, visok intenzitet atraktivnosti resursa, turistička afirmiranost i poznatost i si. Definiranje i utvrđivanje prioriteta metoda je i sredstvo strategije realizacije.
priority check out
priority check in, proces prijavljivanja gosta koji je privilegiran određenim odstupanjima od uobičajenih pravila prijave gosta. Odnosi se na goste od posebne važnosti, tzv. VIP (very important per-son). U priority check in spadaju early check in (izdavanje sobe prije početka -* check in timea, uglavnom u ranim jutarnjim satima) i quick check in (brzi način prijave koji je unaprijed pripremljen, a od gosta zahtijeva samo potpis i preuzimanje sobe, odnosno ključa). -* check in. priority check out, proces odjave gosta koji je privilegiran određenim odstupanjima od uobičajenih pravila odjave. Odnosi se na goste od posebne važnosti, tzv. VIP (very important person). U priority check out spadaju late check out (odjava gosta nakon isteka vremena predviđenog za napuštanje sobe (bez dodatne naknade) i quick check out (način odjavljivanja gosta preko obrasca "quick check out" koji gost dobiva prilikom check ina, a omogućava mu odlazak iz hotela bez javljanja i zadržavanja na recepciji hotela, tako da se obrazac ubacuje s prekontroliranom i potpisanom kopijom računa u sandučić predviđen za to). -»check out, -> check out time. pripreme sportaša (njem. Sportlervorberei-tungen), dio trenažnog procesa koji se odvija u pravilu izvan domicila s ciljem postizanja optimalne forme za treninge i natjecanja. Za pripreme se koriste sportski centri koji se nalaze u pogodnim klimatskim uvjetima i imaju odgovarajuće sportske objekte i opremu. Klimatski uvjeti osobito su važni za bazične i
305
pristojbe zračnih luka
specijalne pripreme sportaša, i u tu se svrhu najčešće koriste planinski uvjeti (iznad 800 m visine) ili primorski sportski centri. S obzirom na to da se veći dio priprema odvija izvan mjesta boravka, te aktivnosti imaju značajnu ulogu u turizmu. prirodna okolina (engl. natural environment, njem. Naturumgebung), okolina koja se razvijala i razvija bez čovjekove prisutnosti i intervencije. Danas su takvi prostori veoma rijetki, pa se pojam prirodne okoline koristi kad se želi naglasiti stanje okoline prije nekog neposrednog čovjekova zahvata na danom prostoru. prirodne atrakcije (engl. natural attractions, njem. Naturanziehungskraft, Natu-rattraktion), pojam koji uključuje ljepote prirode, klimatska obilježja, biljni i životinjski svijet. Odraz su zemljopisne sredine u kojoj su nastale. Te atrakcije i u suvremenom turizmu privlače najveći broj .posjetitelja. Dakako, o pojedinačnoj atraktivnosti ovisi i stupanj njezine turističke privlačnosti, ali ne isključivo. Za turističku privlačnost prirodnih atrakcija nužna su još dva činioca: pristupnost (pristupačnost) i prihvatni kapaciteti. prirodne rijetkosti (engl. natural raritiesl spécifie natural features, njem. Naturrari-taten, Natursehenswurdigkeiten), objekti ili kompleksne formacije žive i nežive prirode koji se ističu svojom neobičnošću i originalnošću, ljepotom i jedin-stvenošću. Na taj način imaju visok stupanj privlačnosti (atraktivnosti), pa su pogodni za turističku valorizaciju. To su npr.
304
primarna ponuda
slapovi Nijagare, krška Plitvička jezera, gejziri na Islandu, te mnogi impresivni kanjoni, špilje, vulkani diljem svijeta i dr.
prirodni turistički resursi (engl. natural tourist resources, njem. touristische Na-turressourcen), svi prirodni elementi i faktori visokog stupnja privlačnosti, koj i su odraz geografske sredine, a koji se mogu turistički valorizirati. Neki autori koriste za njih još termin biotropni turistički resursi. Prema genetskom svojstvu mogu se podijeliti na geomorfološ-ke, klimatske, hidrografske, biogeograf-ske i pejsažne turističke resurse. Najčešće u prostoru nalazimo nekoliko elemenata ili faktora, Što određenom prostoru daje viši stupanj privlačnosti i time veću kvalitetu. prisilni propisi (engl. coercive provisions, njem. Zwangsvorschriften, lat. jus cogens), propisi koje su ugovorne strane dužne poštovati prilikom sklapanja svojih ugovora i koji se primjenjuju na ugovor iako ih ugovorne strane nisu izričito ugovorile. Ugovorne strane ne mogu svojim sporazumom isključiti primjenu prisilnih propisa na svoj ugovor niti svoje odnose urediti na način suprotan tim propisima. pristojbe zračnih luka (engl. airport fax; passenger tax; security tax, njem. Flughafengebiihr), različite vrste pristojbi koje putnici ili zrakoplovne kompanije plaćaju pri odlasku iz neke zračne luke ili pri dolasku u neku zračnu luku za korištenje različitih usluga. Neke od njih su uključene u cijenu zrakoplovne karte, neke nisu, a neke plaća direktno zrakoplovna kompanija. privremeni smještaj (engl, temporary
accommodation,
njem.
priority check out
vorübergehende Unterkunft, vorläufige Unterkunft), smještaj koji je hotel dužan osigurati gostu u drugom hotelu u slučaju da ga ne može smjestiti u traženu sobu zbog popunje-nosti. Troškove privremenog smještaja u drugom hotelu, kao i troškove transfera, snosi hotel. probno tržište (engl, test market, njem.
Testmarkt), prostorno ograničeno tržište na kojem se provodi prodaja proizvoda i usluga u kontroliranim uvjetima uz djelovanje odabranih instrumenata marketinga. Osnovni ciljevi postupka su dobivanje projektivnih brojčanih vrijednosti o mogućnostima plasmana na većem području ili o efikasnosti određenih mjera marketinga. Po svojim karakteristikama probno tržište treba reprezentirati područje ili segment koji se smatra cijelokupnim tržištem. Osnovne karakteristike koje služe kao kriterij reprezentativnosti jesu: sociodemograf-ska obilježja potencijalnih potrošača, njihovo dosadašnje ponašanje u potrošnji, stanje konkurencije, struktura medija oglašavanja. Točnost rezultata probnog tržišta upravno je proporcionalna veličini i broju područja koja su uključena u postupak. Na probnom se tržištu mjere rezultati prodaje i prikupljaju informacije o mišljenjima i stavovima potrošača (tržišta) kao i njihovu prihvaćanju turističkog proizvoda u cjelini. prodajna politika u turizmu (engl, sales
policy in tourism, njem. Vertriebspolitik im Tourismus), dio tržišne politike, sastoji se od formuliranja ciljeva prodaje, zatim utvrđivanja načela kojim će se poduzeće rukovoditi u procesu prodaje, te utvrđivanja sredstava koja
priority check out
omogućuju ostvarenje postavljenih ciljeva. Za politiku prodaje u turizmu posebno je bitna odluka hoće li se generalno politika prodaje temeljiti na izravnoj prodaji ili na prodaji preko posrednika. To se posebno odnosi na hotelijerstvo, ugostiteljstvo i prometne organizacije. Izbor jednog od spomenuta dva načina u mnogome određuje sve ostale sadržaje i aktivnosti politike prodaje pojedinog nositelja turističke ponude. Jedno je od važnijih pitanja na koja treba odgovoriti prodajna politika u turizmu način distribucije. Na turističkom tržištu primjenjuje se nekoliko načina. Turistička agencija i drugi organizatori aranžmana dugo su primjenjivali tzv. ekstenzivnu distribuciju, na tržište se plasirao velik broj aranžmana koji su bili podjednako namijenjeni svim vrstama potrošača, a za prodajne kanale uzimalo se sve što je bilo na raspolaganju na tržištu. Kasnije je prevladavalo načelo tzv. selektivne distribucije, u kojoj se organizatori aranžmana vodeni određenim kriterijima odlučuju za manji broj prodajnih, i to one koji su pokazali dobre rezultate. Faza tzv. ekstenzivne distribucije jedva je zakoračila na turističko tržište, ali ima naznaka takvog načina izbora kanala distribucije, posebno u hotelskoj privredi i najviših kategorija nositelja turističke ponude. Posebno je važno u prodajnoj politici voditi računa o tome u kojem se vremenu (dijelu godine) neki proizvod može prodavati na određenom tržištu. Cijeli pojedini narodi stekli su naviku donošenja odluke o provođenju godišnjeg odmora u određeno vrijeme. Specifičnost politike prodaje u turizmu čine sami nosioci turističke ponude. Naime pri donošenju
305
pristojbe zračnih luka politike prodaje u taj se proces u turizmu uključuje i država, odnosno teritorijalna jedinica na kojoj će se realizirati ponuđene usluge. Država sudjeluje u tim odlukama posredstvom državnih organa nadležnih za poslove turizma. Ako su posrijedi posebni i za ukupni razvoj turizma važni poslovni odnosi (napose ako su poslovni partneri iz inozemstva), država može postaviti posebne zahtjeve u vezi s politikom prodaje pojedinih nositelja prodaje, odnosno uređenjem njihova poslovnog odnosa s turoperatorima ili drugim turističkim posrednicima. produženi boravak (engl, extended stay, njem. verlängerte(r) Aufenthalt), svaki boravak gosta duži od najavljenog, bilo da se radi o dnevnom korištenju sobe na sam dan odlaska ili naknadno produženom boravku. profit (engl.profit, njem. Profit), vrijednost koja se utvrđuje razlikom prihoda ostvarenih realizacijom i stvarnih troškova ostvarene poslovne aktivnosti. To je novčani iznos koji preostaje vlasniku kapitala nakon što izvrši sve isplate u vezi sa svim ostalim resursima koje poduzeće koristi. Takvo je određenje pojma obuhvaćeno pojmom poslovnog profita (business profit). program dugoročnog razvoja i plan prostornog uređenja Jadranskog područja (njem. Programm der langfristigen Entwicklung und Raumplanung desAdirage-biets), prvi globalni dugoročni sveobuhvatni integralni plan kod nas. Rađen je u vremenu od 1965. do 1967. Cilj mu je bio utvrditi kakav gospodarski i društveni razvoj se može predvidjeti u jadranskom području, te ocijeniti potrebe za prostorom pojedinih
primarna ponuda
djelatnosti i ostalih korisnika, posebno turizma, poljoprivrede i pomorske privrede, te da planiranom namjenom prostora spriječi kolizije u prostoru i omogući usklađen i povezan društveni, gospodarski i prostorni razvoj obalnog prostora. Korištene su teoretske spoznaje i metodologija planiranja iz ranije izrađenih metodoloških studija. U okviru sektorskog plana za turizam utvrđena je prihvatna mogućnost obale. Na osnovi ranijih izmjera da je samo 15,9% obale pogodno za direktno turističko korištenje, tipova obale, te uz primjenu niskih parametara 6-8 mz po kupaču, utvrđeno je da obalni prostor bivše
304
priority check out
Jugoslavije može istovremeno prihvatiti 1,8-2,2 milijuna turista. program dugoročnog turističkog razvitka Hrvatske (engl, programme oflong-term tourism development of Croatia, njem. Programm der langfristigen Fremdenverkehrsentwicklung Kroatiens), naziv za predviđeni program koji je trebao biti naš prvi razvojni i urbanistički prostorni plan u turizmu. Po karakteristikama trebao je biti makro ili globalni i dugoročni (pa bi se trebao zvati "plan", a ne "program"). Program nije izrađen stoga što u to vrijeme (1959-1963.) još nije bilo dovoljno teoretskog znanja niti je
priority check out
postojala odgovarajuća metodologija, pa je to vrijeme iskorišteno za izradu brojnih metodoloških studija koje su se koristile u kasnijim izradama prostornih planova. Za planiranje turizma bitne su izmjere obale i utvrđena tipologija obala pogodnih za turističko korištenje. programi po mjeri klijenta (engl, taylor made program, njem. Reiseprogramm nach Wunsch), turistički aranžmani koje organizatori putovanja maksimalno prilagodavaju (kroje po) individualnim željama svojih klijenata.
305
pristojbe zračnih luka programirani aktivni odmor (engl, prog-rammed active rest, njem. programmier-te(r) Aktivurlaub), aktivnost koja je definirana u odnosu na strukturu sudionika (korisnici mogu biti razvrstani prema dobi, od 3 godine nadalje, prema spolu; homogenizirani prema sposobnostima, u mješovite skupine ili individualno); u odnosu na ciljeve (zdravstveno preventivni, ciljane potrebe, primjerice mršavljenje, celulit, izdržljivost i si., zabava, poduka, natjecanje i si.); prema mjestu provođenja (u mjestu stanovanja kao
programirani aktivni odmor 308
redoviti oblici aktivnosti ili izvan mjesta boravka u turističkim uvjetima u 10 ili više dana boravka), te prema stupnju organiziranosti koji podrazumijeva pravilan odabir aktivnosti, definiranje sadržaja za postizanje ciljeva, vođenje, nadzor i kontrolu učinaka aktivnosti. Programirani je aktivni odmor vježbanje po programu koji je precizno utvrdila stručna osoba za potrebe sudionika. Poštujući zakonitosti kineziološke rekreacije o prilagodavanju aktivnosti i opterećenja u cilju očuvanja i unapređenja zdravstvenog statusa, utvrđuju se parametri inicijalnog stanja zdravlja, na temelju kojih se programiraju aktivnosti. Programirani aktivni odmori sve su popularniji, posebice u turizmu, koji ih pri-lagođava raznovrsnim vlastitim osobitostima te na taj način obogaćuje svoju specifičnu ponudu. programiranje gospodarske infrastrukture (engl, programming of economic infrastructure, njem. Programmierung der wirtschaftlichen Infrastruktur), dimenzioniranje objekata: centralne praonice, centralnog skladišta, centralne hladnjače, centralne grube pripreme hrane i distribucijskog centra. Tretiraju se kao zajednička gospodarska infrastruktura turističkog mjesta, ali se neki mogu planirati i kao zajednički objekti na razini zone ili regije. Programiraju se primjenom normativa 0,20-0,30 m2 po jednom krevetu ili turistu u prosječnoj vrsnoj dnevnoj frekvenciji. programiranje komunalne i velike infrastrukture (engl, programming of technical infrastructure, njem. Progammierung der kommmunalen Infrastruktur), kvan-tificiranje svih
programiranje
infrastrukturnih objekata koji se kvantitativno mogu izraziti (parkirališta, vodoopskrba, elektro-opskrba, FIT), dok će ostali kapaciteti proizaći kao_ tehničko rješenje ih kao rješenje urbanističkog ili prostornog planiranja, pa ih je teško programski unaprijed kvantitativno sagledati (kanalizacija, parkovi, šetne staze, lokalne prometnice i si.). 1. Programiranje parkirališta zasniva se na strukturi posjetitelja s obzirom na korištenje prometa u dolasku i organizacijski oblik dolaska. Danas oko 70% turista dolazi cestovnim motornim vozilima, pa je problem parkirališta velik i za turiste i za lokalno stanovništvo. On se rješava na dvije razine - u okviru smještajnih objekata (prema Pravilniku o klasifikaciji, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata), te u okviru turističkog mjesta kao javna parkirališta. Javna parkirališta dimenzioniraju se prema broju turista korisnika motornih vozila (70%) u prosječnoj vršnoj dnevnoj frekvenciji (PVDF) pretvorenom u broj vozila (3,3 turista/l vozilo) i potrebnoj parkirališnoj površini po 1 vozilu (22 m2). Parkirališta (m2) P: p
_ PVDF»70% 3,3*22
Tome treba dodati potrebe lokalnog stanovništva. 2. Vodoopskrba se programira na PVDF pojedinih segmenata potražnje i njihovoj prosječnoj dnevnoj potrošnji vode (boravišni turisti i ostali korisnici
programiranje
smještaja 400 l/dan, jednodnevni izletnici 20 l/dan, tranziteri bez noćenja 10 l/dan). Kvantifikacija potrebne dnevne količine vode za turističke potrebe je zbroj umnožaka dnevnog broja turista određenog segmenta u PVDF i njegove prosječne dnevne potrošnje vode (1). Potrebne količine vode (1) PKV. PKV = PVDFrLl+PVDF2'L2+... 3. Kvantifikacija potreba za elektroenergijom temelji se na parametrima o količini elektroenergije koju treba osigurati po jednom potrošaču: hoteli i ostali čvrsti objekti 0,6 k\V/l krevet, kampovi s vanjskom rasvjetom 0,06 kW/l krevet, restorani 0,15 kW/l sjedalo, javna rasvjeta 0,25 kW/l rasvjetno mjesto i si. Ukupne potrebe su zbroj umnožaka broja kreveta ili nekog drugog potrošača s normativom njegove potrošnje po jedinici: Potrebne količine električne energije PKE: PKE = BKČO * 0.6 + + BKK * 0.06 + ... gdje je BKČO broj kreveta u čvrstom objektu, a BKK broj kreveta u kampu. 4. PTT kapaciteti, prvenstveno se misli na telefoniju, programiraju se na Pravilniku kojim je propisano u koliko posto soba mora biti telefon: visoke kategorije 100%, srednja 75%, niska 25%, najniža telefonska kabina na katu. Velika infrastruktura (magistralne prometnice i magistralni vodovi struje, vode, plina, telefonije, prometni terminali najčešće se rješavaju na regionalnoj razini kao zajednički objekti svih destinacija. Po kapacitetu moraju biti usklađeni s razvojnim ciljevima regije i zemlje. programiranje objekata za kulturni i zabavni život (engl. programming of entertainment and cultural facilities,
309
programiranje ponude
njem. Programmierung der Kulturund Unter-haltungseinrichtungen), standard opremljenosti turističkih mjesta, a služe turistima i lokalnom stanovništvu (kinematograf, višenamjenska dvorana, otvorena pozornica, knjižnica, omladinski zabavni centar, plesna dvorana noćni klub i si). Za programiranje se primjenjuje normativ 0,10-0,20 m2/l krevet u primorskim destinacijama, 0,20-0,30 m2 u planinskim destinacijama po jednom krevetu. Objekti za kulturu i zabavu (m2) OKZ: OKZ = BK * 0,10 m2 - 0,20-0,30 m2, gdje je BK broj kreveta. Lawson i Baud-Bovy smatraju da nije isplativo graditi kino ako destinacija ima manje od 4 000 kreveta, višenamjensku dvoranu na manje od 7 000 kreveta, otvorenu pozornicu na manje od 2 000 kreveta, knjižnicu na manje od 12 000 kreveta, omladinski zabavni centar na manje od 7 000 kreveta, plesnu dvoranu na manje od 2 000 kreveta itd. programiranje ponude turističke infrastrukture (engl. programming of tourism infrastrueture, njem. Angebotsprogram-mierung der touristisehen Infrastruktur), obuhvaća programiranje ponude dviju grupa objekata: bazni rekreacijski objekti i sadržaji i sportsko-rekreacijski objekti i sadržaji. 1. Bazne rekreacijske objekte i sadržaje Čine prirodni objekti i njihove pogodnosti za rekreaciju i sport. To su: prirodni ili uređeni obalni kupališni pojas mora, jezera i rijeka u povoljnim klimatskim uvjetima, kupališta zasnovana na drugim izvorima
programirani aktivni odmor 308 (termalna kupališta i si.), tereni za skijanje i druge rekreativne aktivnosti u planinama, te drugi prirodni izvori i pogodnosti. Ova grupa objekata turističke infrastrukture osnova je turističkih kretanja čiji motivi su rekreacija, a to je danas dominantan motiv. Programiranje ponude baznih rekreacijskih objekata svodi se na izgradnju, uređenje i opremanje, adekvatno njihovoj namjeni. Pored uređenja prirodnog objekta, svi bazni rekreacijski objekti moraju biti opremljeni: sanitari-jama (na 500 korisnika/jedan sanitarni blok od 6 WC-a sa svim sadržajima), jednostavnim ugostiteljskim objektom (500 korisnika/jedan objekt za male konzumacije), objektom i službom za iznajmljivanje i servis opreme, čuvanjem djece i čuvarskom službom za spašavanje, prvu pomoć i si., parkirališnim prostorom odgovarajuće površine udaljenim maksimalno 150-200 m od baznog rekreacijskog objekta. Kupališta, pored toga, moraju biti opremljena: sunčališti-ma (2m2/l korisnik), tuševima (500 korisnika/4 tuša), kabinama za presvlačenje, morska kupališta u neposrednom zaleđu plaže trebaju imati uređene objekte i sadržaje za male sportove (stolni tenis, badmington i si.), a bazenska kupališta još i garderobne kabine ili ormariće, uređen prostor za piknik i si. SkijaliŠta trebaju pružati mogućnost skijanja za sve tri kategorije skijaša (početnike 10% nagib skijališta, srednje 25% i napredne 35%), tolerantnu gustoću 75-125 skijaša/ha skijališta, sustavom žičara koje će omogućavati da čekanje ne prijeđe tolerantnih 15-20 minuta. Uz sve bazne rekreacijske sadržaje treba osigurati uređene,
programiranje opremljene i označene Šetne staze i staze za trčanje i si. 2. Sportsko-rekreacijski objekti i sadržaji jesu objekti za rekreativno bavljenje sportom. Treba ih tretirati kao zajedničku turističku infrastrukturu turističkog mjesta. Tu spadaju: slobodni sportskorekreacijski tereni (200 m2 za 1 000-1 500 kreveta), igralište za male sportove (800 m2 za 4-5 tisuća kreveta), teniska igrališta (1 blok od 4 igrališta za 2 000 kreveta), tenis u zatvorenom (1 tenisko igralište na 20 000 kreveta - u planinama na 7 000 kreveta), sportska dvorana (250-1000 m2 na 7 000 kreveta), otvoreni bazen (500-2 500 m 2 na 1 000 i više kreveta), bazen u zatvorenom (200-1 500 m2 na 7 000 kreveta; u planinama za 2 000 kreveta), jahaći centar (na 4 000 i više kreveta), minigolf (5 000 m 2 na 5-6 tisuća kreveta) itd. Normativ za dimenzioniranje sportskorekreacijskih objekata: na otvorenom 5-8 mVjedan krevet ili turista u prosječnoj vršnoj dnevnoj frekvenciji, u zatvorenom 0.2 m2/jedan krevet - u planinama 0.40.5 mVjedan krevet. programiranje uslužnih kapaciteta (engl. programming of service facilities, njem. Programmierung der Dienstleistungska-pazitdten), sadržaji koji predstavljaju standard opremljenosti turističkog mjesta (osobne, zdravstvene, bankarske, poštanske i agencijske usluge, razni servisi i si). Za dimenzioniranje tih kapaciteta koristi se normativ 0,10-0,20 m2/l posjetilac, ovisno o postojećem standardu opremljenosti za
programiranje potrebe domicilnog stanovništva. Uslužni kapaciteti (m2) UK: UK = PVDF * 0,10 - 0,20 m2 programi sportske rekreacije (engl. programmes of sports recreation, njem. Sport-und Erholungsprogramm), sadržaji različitih sportsko-rekreacijskih aktivnosti oblikovanih za konkretne potrebe određenih korisnika. Programi sportske rekreacije definirani su vrstom sadržaja, mjestom provođenja, opsegom opterećenja, vremenom trajanja aktivnosti, brojem i strukturom korisnika, sustavom kontrole provođenja aktivnosti i njihovih učinaka. Program sportske rekreacije postavlja stručna osoba na temelju utvrđene potrebe, rukovodeći se kineziološkim principima i uspostavljanjem optimalnih uvjeta za njihovu provedbu. Programi sportske rekreacije nalaze Široku primjenu u turizmu. programi za putnike koji često lete (engl. programmes for frequent fliers, njem. Vielfliegerprogramm) klubovi zrakoplovnih kompanija. program putovanja (engl. tour programme, njem. Reiseprogramm), detaljan opis načina i vremena putovanja s naznačenim i točno specificiranim svim uslugama uključenim na tom putovanju. projekcijska oglašivačka sredstva (engl. projective advertisements, n]em. pmjektive Werbemittel), nositelji oglašivačke poruke koji se u obliku dijapozitiva (na TV poznati pod nazivom telop), dijafilmova i filmova projiciraju u nekim prostorima (kinematografima, trgovinama, izložbama, sajmovima i dr.). Iako
309
programiranje ponude su ponekad vrlo upečatljiva, ta sredstva u globalnoj promotivnoj aktivnosti imaju komplementaran karakter. Posebno se koriste u općoj turističkoj propagandi koja se provodi na razini destinacije. projektivne tehnike (engl. projective methods, njem. projektive Methoden), istra-I živačke tehnike koje se odnose na ispitivanje potrošača za dobivanje određenih indicija o stvarnom stanju stvari koje su za ispitanika neugodne i koje nerado izražava bojeći se gubitka ugleda ili bojeći se da njihovim izražavanjem ostavlja dojam osobe koja odstupa od uobičajenih normi ponašanja. To se postiže najčešće indirektnim pitanjima. Pretpostavlja se da na taj način ispitanici projicirajući u druge osobe svoja stajališta i motive izražavaju ono što na izravna pitanja vjerojatno ne bi odgovorili ili bi odgovorili nepotpuno, bilo zato što nisu svjesni svojih stajališta, bilo što ih ne žele otvoreno kazati. Primjer pitanja: "Kakvi ljudi provode godišnji odmor kampirajući, opišite njihova očekivanja od godišnjeg odmora". U ovom sklopu koriste se pojedine specifične projektivne tehnike preuzete iz psihologije kao što su: asocijacije riječi, test dovršenih rečenica, test dovršenih priča, test dovršenih slika (test praznih balona), test tematske apercepcije, kineski portret, perceptivna mapa i dr. Projekt o zaštiti čovjekove okoline u jadranskoj regiji Hrvatske (Projekt Jadran III.) (engl. Project of Human Envi-ronmenl Protection in the.Adriatic Re-gion of Croatia, njem. Umweltschutzpro-jekt fur die Adriaregion inKroatien (Projekt Adria III)), projekt rađen u razdoblju 1974.1977., čiji je zadatak bio da procijeni kako će razvoj planiran projektima Jadran I. i II. utjecati na prostor i čovjekovu okob'nu. Potaknut je i
programirani aktivni odmor 308 temeljen na principima Deklaracije UN o Čovjekovoj okolini donesenoj u Stoc-kholmu 1972., a naročito na postavci o "racionalnom planiranju kao oruđu za rješavanje konflikata između potreba razvoja i potreba zaštite i unapređenja okoline". Razrada Projekta temeljila se na dvije osnovne posiavke: 1. zaštita okoline može se sagledati samo u kontekstu razvoja, 2. razvojna politika, politika prostornog uređenja, planiranje zaštite i unapređenja okoline moraju biti usuglašene i činiti cjelinu. Projekt je utvrdio da su zagađivanja j poremećaji izazvani dosadašnjim razvojem turizma relativno mali i lako rješivi adekvatnom komunalnom
programiranje i prometnom infrastrukturom. Najveći poremećaji nastali su nekontroliranom izgradnjom kuća za odmor i neadekvatnim položajem prometnica uz obalu i kroz obalna naselja. Turizam je sve ugroženiji od izvora zagađivanja iz gradova, industrije i prometa. Projekt ocjenjuje da će realizacijom krajnjih planiranih proporcija razvoja u projektima Jadran I. i II. od oko 2 milijuna kreveta turizam postati najveći korisnik obalnog prostora, ali daje planirani broj kreveta sa stranovišta zaštite prihvatljiv uz uvjet da se adekvatno riješi pitanje komunalne infrastrukture i
programiranje prometnica, zatim da se zone predviđene za turizam koriste isključivo za izgradnju objekata za turizam, te da se izgradnja koncentrira u komplekse sa slobodnim međuprostorima po principu "decentralizirane koncentracije". prolazna zračna luka (zng\.gateway, njem. Luftverkehrsknotenpunkt), zračna luka koja, na osnovi svoga geografskog položaja, bogate ponude letova i drugih karakteristika služi putnicima kao mjesto iz kojeg mogu direktno, ili uz zamjenu zrakoplova, otputovati u bilo koji dio svijeta. U međudržavnim sporazumima o
309
programiranje ponude odvijanju zračnog prometa to je zračna luka preko koje je imenovanim zrakoplovnim kompanijama dozvoljen ulazak u neku zemlju ili izlazak iz nje. promidžba (engl. promotion, njem. Wer-bung), proces komuniciranja između poduzeća i potrošača s ciljem da se stvori pozitivan stav o proizvodima i uslugama čime bi potrošače trebalo navesti da pri kupovanju daju prednost tim proizvodima (uslugama). Prema tome osnovna je svrha promidžbe poticanje prodaje proizvoda i usluga poduzeća. Uloga
promidžb a promidžbe u integriranom marketinškom programu poduzeća veoma je značajna u brojnim okolnostima. Međutim ta uloga nije statična nego dinamična. Otuda nema jednom zauvijek definirane uloge promidžbe u kombinaciji elemenata marketinškog ni za poduzeće u cjelini ni za osnovne proizvode i usluge u njegovu asortimanu. Promidžba kao instrument (elemenat) marketinškog miksa uspješna je ako i ostali instrumenti (proizvod, cijena, kanali distribucije) uspješno obavljaju svoju ulogu. Ako je proizvod po svojim svojstvima ispod tržišnih kriterija, cijena previsoka, a kanali prodaje neuspješni, promidžba ne može odigrati svoju ulogu onako kako bi trebala. Naime, promidžba ne može nadoknaditi slabosti u djelotvornosti drugih elemenata marketinškog miksa. Promidžba je uglavnom način masovnog komuniciranja s tržištem. Za proces komuniciranja bitno je da se zna: tko govori i što kaže, kojim kanalima kazuje, kome želi priopćiti i koji su učinci rečenog. Djelotvornost procesa promidžbenog komuniciranja ogleda se u pozitivnoj promjeni stava prema proizvodima i uslugama poduzeća postojećih i potencijalnih kupaca, utjecaju na oblikovanje mišljenja kao i u eventualnim promjenama u mišljenju i ponašanju u procesu kupovine na tržištu. Promidžba se u marketingu ostvaruje preko četiriju osnovnih oblika: gospodarskog oglašavanja, osobne prodaje, unapređenja prodaje i odnosa s javnošću. Svi oblici promidžbe moraju biti koordinirani. To je prijeko potrebno
312
promidžb a jer je jedinstvena svrha svih oblika promocije da kupci budu svjesni postojanja proizvoda poduzeća i da se pritom stvori njihova preferencija prema tim proizvodima, Što će naravno utjecati na ukupni plasman. Koordinacija akcije nužna je u izboru oblika promidžbe, veličini napora koji se čini u svakom obliku pojedinačno i vremenskom usklađivanju napora i odgovornosti koje svaki oblik ima za ostvarivanje planiranih ciljeva. Svaka pojedinačna odluka o promidžbi proizvoda i usluga poduzeća dio je planskog napora prema postavljenim ciljevima s nastojanjem da se predvide učinci na ostale oblike aktivnosti promidžbe. Kako se aktivnosti promidžbe poduzeća obavljaju u Četiri oblika, jednom od osnovnih odluka mora se odrediti koja će se uloga dodijeliti svakome od njih. Najčešće se traži kombinirani napor akcije svih oblika promidžbe. Optimalna kombinacija, međutim, zavisi od prirode proizvoda (usluga), faze u životnom ciklusu proizvoda, specifičnosti procesa kupovanja proizvoda i drugih Čimbenika. promidžba "od usta do usta" (engl, mouth-to-mouth promotion, njem. mündliche Werbung), formiranje tzv. govornog faktora, pojma koji izražava kvalitetu i dinamiku govora o pojedinom poduzeću. Empirijska istraživanja pokazuju da turisti odluke o korištenju odmora ili nekog drugog oblika turističke potrošnje donose na temelju informacija i razgovora koje su prije toga vodili sa svojim prijateljima i poznanicima. To je razlog da se u suvremenom marketingu sve više vodi računa o tom faktoru jer se utvrdilo da govorni faktor nije pasivna,
promidžb a nekontrolirajuća kategorija već da se može mjeriti i da se može usmjeravati i njime rukovoditi. U tom pogledu cjelokupni pristup formiranju djelotvornog koncepta "od usta do usta" poduzeće treba usmjeriti na ove aktivnosti: poduzimanje mjera kako bi se smanjio i uklonio negativni govorni faktor poduzeća, lansiranje programa stvaranja pozitivnog govornog faktora, ustanovljenje sustava stalnog djelovanja u pravcu stvaranja i podržavanja pozitivnog govornog faktora. U tom smislu treba odrediti norme i standarde ponašanja zaposlenih koje moraju biti dio stalnog obrazovanja i treninga zaposlenih. Poduzeće koje želi ostvariti uspješan marketing "od usta do usta" treba stimulirati svoje potrošače da izraze pritužbe i primjedbe u vezi sa svojim nezadovoljstvom zbog usluge ili proizvoda koji nisu ispunili njihova očekivanja. promidžbena sredstva gospodarskog oglašavanja u turizmu (engl. means of advertising in tourism, njem. Werbemittel im Tourismus), nositelji promidžbene poruke, odnosno fizički oblici promidžbene poruke koji se pojavljuju na različite načine, determinirane prirodom medija ili svrhom korištenja. Sredstva gospodarskog oglašavanja mogu se svrstati u više posebnih grupa prema namjeni i karakteru. U turističkom gospodarskom oglašavanju koriste se sva značajnija sredstva ali i neka specifična. U skupini grafičkih sredstava koja su inače dominantna sredstva turističkog oglašavanja ističu se
313
promidžbeni miks prospekti, plakati, katalozi (turističkih agencija i turopera-tora), vodiči, brošure i leci. Uz njih se još koriste velike skupine poslovnih grafičkih sredstava (listovni papir, omotnice, razglednice, račun, jelovnik, hotelska iskaznica, planovi gradova, turistički zemljovidi, vrećice za Iunch-pakete, rezervacija za stolove, košuljice za propagandne materijale i dr.), te skupine prigodnih grafičkih sredstava (kalendar, čestitka, programi, pozivnice). Skupinu oglasnih sredstava čine pisani oglasi (reportaže, oglasi u novinama) i zvučni oglasi (televizijski, radijski, dijaton-ski). U prostorno-plastična sredstva ubraja se skupina tzv. prigodnih sredstava (suveniri, značke, olovke i dr.), te vanjska prostoma i plastična sredstva (propagandni stup, naljepnice, zastavice, svjetleća tijela, ogledni kartoni). Skupini auditivnih sredstava pripadaju propagandni govor, propagandne pjesme, gramofonske ploče i' kasete i usmena promidžba. U skupinu projekcijskih sredstava ubrajaju se dijapozitivi, dija-viva i dijafilm i film. Skupinu osobnih sredstava čine osobni susreli, javna predavanja, obilazak klijenata, promidžbena putovanja, poziv uglednim gostima i ostala sredstva koja stvaraju javno mnijenje. promidžbeni miks (engl. promotion mix, njem. Werbemix), utvrđivanje zastupljenosti svakog od temeljnih vidova promidžbe (gospodarsko oglašavanje, osobna prodaja, unapređivanje prodaje i odnosi s javnošću) u ukupnom promidžbenom i komunikacijskom naporu poduzeća. Optimalna kombinacija pojedinih
vidova promidžbe ovisi o mnogim čimbenicima. Treba imati u vidu i Činjenicu da u ovom sklopu postoji naglašena supstitabilnost, tj. mogućnost da se jedan način zamijeni drugim. Poduzeće može npr. umjesto intenzivnog gospodarskog oglašavanja koristiti sredstva i različite oblike unapređivanja prodaje. Osnovni kriterij kod traženja optimalne kombinacije trebalo bi prvenstveno biti ostvarenje istih ciljeva, ali ulaganjem manjeg iznosa sredstava. Svaki vid promocije ima svoje izrazite karakteristike i prednosti koje treba imati na umu prilikom utvrđivanja promoting miksa. Činilac od utjecaja jest vrsta proizvoda i tržišta. U turizmu npr. poduzeća više ulažu u gospodarsko oglašavanje i unapređivanje prodaje. Korištenje pojedinih vidova promidžbe ovisi i o fazi životnog ciklusa u kojoj se nalazi određeni proizvod ili usluga. U fazi uvođenja proizvoda na tržište gospodarsko oglašavanje i odnosi s javnošću pogodni su za ostvarenje upoznavanja, a unapređivanje prodaje opet je korisno za poticanje pri kupnji. U fazi zrelosti unapređivanje prodaje dobiva veće značenje u odnosu na gospodarsko oglašavanje. U fazi opadanja prodaje i zastarijevanja proizvoda, gospodarsko oglašavanje ima podsjećajnu ulogu, odnosi s javnošću se reduciraju, osobna prodaja gubi na intenzitetu, međutim, unapređenje prodaje ostvaruje se znatnim intenzitetom. promidžbeni proračun (engl, promotion budget, njem. Werbebudget), određivanje financijskog napora usmjerenog na marketinško komuniciranje. Cjelokupno odlučivanje može se
temeljiti na četiri osnovne metode: arbitrarne metode, metode postotka od prodaje, metode pariteta konkurencije i metode cilja i zadatka. Arbitrarna metoda je postupak koji se zasniva na procjeni o tome koliku svotu, odnosno utrošak sredstava za promidžbu poduzeće može podnijeti s obzirom na njegovo financijsko i poslovno stanje. Metoda postotka od prodaje postupak je kojim se do visine promidžbenog proračuna dolazi tako da se odredi postotak od ukupne prodaje (stvarne ili planirane). Dakle kod ove metode postoji određena relacija između izdvajanja za promidžbu, prodajne cijene i ukupne prodaje. Metoda pariteta konkurencije postupak je gdje poduzeće utvrđuje svoje promidžbene napore u relaciji s naporima konkurencije. Naravno, za primjenu te metode nužno je praćenje ponašanja konkurencije i registriranje svih bitnih elemenata njezine promidžbene politike. Metoda cilja i zadatka najlogičniji je i najmarketinškiji pristup utvrđivanja proračuna. U tom sklopu poduzeće mora utvrditi svoje ciljeve, zadatke i mjere koje treba poduzeti da se ti ciljevi ostvare i mora ocijeniti troškove za realizaciju predviđenih mjera i zadataka. promocija aranžmana (engl, package tour promotion, njem. Verkaufsförderung von Pauschalreisen, Pauschalreisenpromoti-on), kompleksna aktivnost organizatora putovanja usmjerena na pravovremeno poticanje kupca na kupnju aranžmana. Promocija posredstvom kataloga aranžmana još je uvijek dominantan oblik promocije proizvoda organizatora putovanja. proračun (engl. budget, njem. Budget), plan prihoda i rashoda države ili neke uže političko-teritorijalne
jedinice (zajednice) za određeno razdoblje. Takva predviđanja prihoda i rashoda u turizmu čine se radi osiguranja kontinuiteta u financiranju, ali i kontrole, i pojedinih aktivnosti, npr. turističke promocije ili ukupne djelatnosti društvene turističke organizacije, koja sredstva za djelovanje dobivaju iz državnog proračuna. Obično se donosi za razdoblje od godine dana. proroca (engl. bore, tidal bore), plimni val koji se širi uz Amazonu. Ista se pojava na francuskim rijekama naziva masca-ret, a na britanskim bore. prosječan boravak, jedan od najčešće korištenih indikatora turističke statistike koji služi kao solidna osnova za ekonomske analize. Prosječan boravak u Hrvatskoj u primorskim mjestima znatno je veći od prosječnog boravka u drugim turističkim mjestima. Ilustracija za
Ukupno noćenja (u 000)Ukupno turista (u 000]ProsjeCan boravak u Hrvatsko] za 1998.Zagreb6033571,6 9KupaliSna mjesla260793.54Primor ska mjesta29.6474.7176.29 Planinska mjesta110 691.59Ostal Izvor: SLTH-99., str. a tur. 382-343. mjesta169792.14Neruri Računa se taka da se podijeli stiCka ukupni broj ostvarenih noćenja s mjesta4791493,21Ukup ukupnim brojem turista: no31.2685.4505.74
1998. godinu ocjenu.
potvrđuje
izrečenu I/V, PB
gdje je = PB prosječan boravak,
—
Yflt = i-i
n
ukupni broj noćenja i 2X= ukupni broj (•i turista. prosječna dnevna frekvencija potražnje (PDF) (engl. average daily frequency of demand, njem. durchschnittliche Tages-frequenz der Nachfrage), druga mogućnost svođenja godišnje potražnje na dnevni broj posjetilaca, a predstavlja prosječni dnevni broj koji je jednaku toku cijele godine. PDF = °™ 365 gdje je GBN godišnji broj noćenja turista. Planiranje kapaciteta ponude po ovoj varijanti dobila bi se najbolja godišnja iskorištenost kapaciteta, najmanje investicije, ali bi kapaciteti bili premali za prihvat sve raspoložive potražnje u sezoni, pa se neće moći ostvariti mogući prihod koji donosi potražnja. Ova varijanta je ekonomski prihvatljivija, ah se po njoj ispušta mogućnost ostvarivanja što većeg prihoda, prosječna vršna dnevna frekvencija potražnje (PVDF) (engl. average daily peak frequency of demand, njem. durchschnittliche Spitzentagesfrequenz der Nachfrage), treća varijanta svođenja godišnje potražnje na prosječni dnevni istovremeni broj. To je prihvatljiva varijanta odnosa između planirane veličine kapaciteta i njegove iskorištenosti, te obuhvaća godišnje mase raspoložive potražnje, tj. ukupnog prihoda i visine investicija: PVDF=^, BD gdje je ZNM zbroj noćenja u mjesecu vršnog razdoblja, a BD broj dana vršnog razdoblja. Ova je varijanta ekonomski prihvatljiva, jer uz donju granicu iskorištenosti
kapaciteta omogućava ostvarivanje najvećeg dijela raspoloživog prihoda (potražnje). PVDF, odnosno na toj osnovi ostvaren ukupni prihod, trebao bi u odnosu na visinu investicija u potrebne kapacitete biti prag rentabilnosti. Smanjenjem vrijednosti PVDF sužavanjem vršnog razdoblja, a time i smanjenjem kapaciteta i investicija, zbog sezonalnosti povećat će se iskorištenost kapaciteta i rentabilnost i projekt dovesti do profita-bilnosti. Simulacijom odnosa visine prihoda, iskorištenosti kapaciteta i visine investicija može se utvrditi optimalna vrijednost PVDF, odnosno veličine kapaciteta. PVDF se može smatrati temeljnom veličinom, na kojoj se zasniva kvan-tifikacija ponude, turističke infrastrukture, gospodarske infrastrukture i komu-nalno-tehničke infrastrukture u planiranju turističke destinacijc. prospekt (engl, folder, njem. Prospekt), direktno sredstvo oglašavanja koje djeluje samostalno i smatra se jednim od najraširenijih oblika prodajne poruke. TJ prospektu se pomoću teksta i ilustracije ostvaruje oglašivačka akcija informiranja i poticanja na kupnju. U turističkom oglašavanju posebno značenje prospekt ima u hotelijerstvu. prostori uz magistralne prometne pravce (njem. Bereiche an Hauptverkehrsstraßen), prostori u užem gravitacijskom pojasu magistralnih cestovnih prometnica. Sastavni su dio prostorne strukture regije. Turističke razvojne mogućnosti takvih prostora ovise o vrsti i rangu prometnice, odnosno o intenzitetu tranzitnog prometa, koji treba
tretirati kao potražnju u kretanju, ali i o atraktivnosti prostora i lokacijskim pogodnostima (vidikovci, odmorišta, lokacije pogodne za motele, ugostiteljske objekte i si.) u užem pojasu takvih prometnica. prostorna razdvojenost turističke potražnje (engl, spatial Separation oftourist demand, njem. räumliche Spaltung der touristischen Nachfrage), osobina po kojoj je potencijalni turist u geografskom smislu u pravilu udaljen od turističke destinacije. Jedno od temeljnih obilježja turističke potražnje. U dosadašnjem razvoju turizma izražena je zakonitost u globalnim gibanjima turističkih tokova u pravcu sjever-jug. Ta je zakonitost uvjetovana Činjenicom da područja sjeverno od 50. paralele nemaju veći broj stanovnika, da imaju visok stupanj gospodarske razvijenosti, urbanističke koncentracije i urbanizacije, a to znači da raspolažu najintenzivnijim potrebama za rekreacijom i najvećim kontingentima slobodnih sredstava i slobodnog vremena. Istodobno, one ne raspolažu odgovarajućim prirodnim i drugim atraktivnostima koje bi privlačile masu turističkih korisnika, onako kako to mogu činiti južna područja uz topla mora. S obzirom na velik znanstveni napredak i tehnička otkrića u posljednjim desetljećima, čovječanstvo se u velikoj mjeri oslobodilo potpune ovisnosti o prirodnim prednostima što su ih nekada pružala područja poput Sredozemlja. Zato je danas prostorna distribucija svjetskog turističkog prometa sve ravnomjernija i obuhvaća uz primorska područja još i planinska područja, velike gradove, termalna mjesta i prostore uz jezera ako raspolažu odgovarajućim atraktivnim društvenim sadržajima.
prostorne
determinante razvitka turizma (engl, spatial determinants
of tourism de-velopment, njem. räumliche Bedingungen der Fremdenverkegrsentwicklung), dio ukupnih preduvjeta za razvoj turizma. Čine ih geografski položaj destinacije, tržišni položaj destinacije u odnosu na izvore potražnje, prometni položaj i prometna povezanost, zatim prirodne i društvene atraktivnosti prostora, te funkcionalna organiziranost i strukturira-nost prostora. funkcije turizma (engl, spatial tourism functions, njem. räumliche Funktionen des Tourismus), jedna od ekonomskih funkcija turizma; obuhvaćaju ulogu turizma u razvijanju nedovoljno razvijenih područja te integracijsko djelovanje turizma na ekonomske interese emitivnih i receptivnih područja. Za razliku od većine drugih tokova dohotka i novca, turizam uspostavlja vrlo blisku vezu između gospodarski veoma različito, pa i ekstremno, razvijenih sredina. Koncentracijom turizma, a s time i turističke potrošnje, stvara od određenih predjela turistička područja. Na Činjenici da turizam donosi posebnu ekonomsku korist izravno eraitivnim područjima i da ciklus turističke potrošnje započinje upravo u emitivnim područjima, uz standardne spoznaje o učincima turističkog razvitka na gospodarstvo receptivnih područja, gradi se osnovna teza o integracijskom djelovanju turizma na gospodarske interese svih područja uključenih u turizam.
prostorne
planiranje (engl, physical planning, regional planning, njem. Raumplanung), sustav planiranja koji čine razvojno prostorno planiranje i urbanističko prostorno planiranje, kojim se usmjerava i
prostorno
usklađuje gospodarski, socijalni i prostomi razvoj zemlje ili određenog područja, temeljen na prostom i cjelokupnom okruženju kao faktom razvoja i potrebama kao tržištu potražnje. Razvilo se iz urbanističkog planiranja u vrijeme kada je razvoj gradova doveo do zaoštrene međuzavisnosti gradova i njihovih gravitacijskih područja. Na razvoj ovog oblika planiranja utjecala je dislokacija industrije iz gradova, policentričan razvoj, a posebno razvoj onih gospodarskih djelatnosti kojima je prostor uvjet nastanka i faktor razvoja (poljoprivreda, turizam, korištenje hidroenergije, velike infrastrukture i si.). Naziv prostorno planiranje kod nas je prihvaćen i u praksi i u literaturi i zakonodavstvu, ali postoji neujednačenost u shvaćanju pojma, sadržaja predmeta i cilja planiranja. Često se poistovjećuje s regionalnim planiranjem ili se pod tim podrazumijeva samo uređenje i opremanje prostora. U zemljama s indikativnim planiranjem to je jedini oblik integralnog fizičkog planiranja gospodarskog, socijalnog i prostornog razvoja. U našem zakonodavstvu prostorno se planiranje također različito tretira: Zakon O prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta (1973.), Zakon o prostornom planiranju i uređenju prostora (1980.), Zakon o prostornom uređenju (1994.). prostorno planiranje u turizmu (engl. physical planning in tourism, njem. Raumplanung im Tourismus), sektorsko planiranje razvoja turizma i svih djelatnosti koje neposredno ili posredno sudjeluju u zadovoljavanju potreba turista, te planiranje turističke, gospodarske i tehničke infrastrukture i funkcionalne organizacije sadržaja u prostom, zatim urbanističko-prostoma
projekcija fizičkih pokazatelja planiranog razvoja u prostor, prostorna organizacija i oblikovno uređenje prostora, zaštita i unapređivanje prostora u skladu s ciljevima utvrđenim u planu. provizija (engl. commission, njem. Provision, Handelsprovision), općenito naknada koja se posredniku, zastupniku, komisionam itd. plaća za usluge Što posreduju u nekom poslu. Iskazuje se najčešće u postotku od vrijednosti transakcije, a rjeđe u fiksnom iznosu. Ima ih raznih vrsta ovisno o ugovoru, odnosno o subjektima za koje se posrednički posao obavlja (zastupnička, konsignacijska, posrednička,
bankovna, brokerska, itd.). U turizmu redovito se radi o proviziji putničkoj agenciji pri sklapanju -* agencijskog ugovora o hotelskim uslugama, i -* ugovora o alotmanu. Kod agencijskog ugovora o hotelskim uslugama moguće su dvije situacije: a) jedna u kojoj u cijenu usluga hotelijera nije uključena provizija koju on plaća putničkoj agenciji (neto cijena), te b) dmga kod koje je u cijenu usluga uključena i provizija (bruto cijena). Bude li ugovorena neto cijena, hotelijer plaća proviziju putničkoj agenciji posebno, dodatno na tu cijenu, a kod bruto cijene provizija je već uračunana u tu cijenu i od nje se odbija. Kad je u pitanju bruto cijena,
hotelijer je dužan platiti putničkoj agenciji od te cijene određeni postotak na račun provizije. Putnička agencija za svoj trud oko animiranja, zatim sklapanja ugovora s klijentima i napokon upućivanja putnika hotelijem ima pravo na naknadu proviziju, bez obzira na to je li ona ugovorena ih ne. Jasno, strane bi mogle ugovoriti da hotelijer ne plaća proviziju uopće (što je teško zamisliti), ili da je ne plaća za određene usluge ili usluge obavljene nakon određenog nadnevka i si., što se često ugovara. U tom smislu treba razlikovati pravo na proviziju, koja postoji iako je strane nisu ugovorile, od visine provizije koju strane mogu, ali ne moraju ugovoriti. Pravo
na proviziju može se ugovorom isključiti ili ograničiti, a ako nije drukčije ugovoreno, putnička agencija ostvarenje tog prava može zahtijevati od hotelijera nakon ispunjenja ugovora, odnosno dijela ugovora ako je ugovor dugotrajniji (du-rativan). Iznosi provizije razlikuju se od proizvoda do proizvoda, od kompanije do kompanije, od teritorija do teritorija i si. Mnoga poduzeća stimuliraju ili nagrađuju svoju maloprodajnu mrežu i dodatnim postotkom na uobičajenu proviziju ili im odobravaju dmge vidove stimulativnih provizija (incentive commission; overriding commission). Provizija prema dogovom je izraz iz hotelske ih
provizija transportne ponude turističkoj agenciji, a znači ugovaranje provizije s obzirom na obujam posla. Superprovizija je provizija iznad uobičajenog iznosa, a odobrava se u onim slučajevima kad onaj koji prodaje određeni proizvod ili uslugu postigne iznadprosječne rezultate, te ostvari pravo da na premašenu kvotu dobije viši postotak provizije. provizija i produženi boravak gosta (engl. commission and extended guest stay, njem. Provision und verlängerter Gästeaufenthalt), sintagma koja očituje posebnosti u tome što pravo na proviziju ima putnička agencija i za svako produženje boravka gosta ili gostiju u skupini ako se produženje zasniva na temelju dodatne rezervacije putničke agencije koju prihvati hotelijer. Putnička agencija ima pravo na proviziju i kad gost - koji već boravi u ugostiteljskom objektu na temelju rezervacije putničke agencije -sam rezervira produženi boravak. Na tu proviziju ima putnička agencija pravo jedino ako jamči hotelijeru za plaćanje produženog boravka gosta (garancija putničke agencije za plaćanje gosta). provizija prema dogovoru (engl, commission negotiable, njem. Provision nach Vereinbarung) -*■ provizija. prtljaga (engl, baggage, njem. Gepäck), skupni naziv za sve stvari koje putnik nosi sa sobom na putovanje. Pri putovanju zrakoplovom putnici mogu ponijeti određenu količinu prtljage besplatno, tj. bez dodatne nadoplate. Takva prtljaga sastoji se od dvije vrste prtljage: ručne i predane. Ručna je prtljaga (hand baggage; carry-on items) ona koju svaki putnik može
318
prtljaga ponijeti sa sobom, bez posebne nadoplate, u putničku kabinu zrakoplova, ako je ona pogodna za smještaj u za to predviđene prtljažne prostore u zrakoplovu (overhead rack) ili ispod putnikova sjedišta. Maksimalna veličina prtljage ne smije prelaziti 115 centimetara (zbroj sve tri dimenzije prtljage). Svi putnici, osim djece mlađe od dvije godine (infants), koja su platila samo 10% cijene karte, mogu u ručnoj prtljazi ponijeti svoje osobne stvari: ogrtač, kišobran ili štap za kretanje, manju kameru, dalekozor, razumnu količinu materijala za čitanje tijekom putovanja, žensku ili mušku osobnu torbicu, koja je sastavni dio odijevanja na putovanju, a ne služi kao torba u koju će se staviti artikli koji bi se inače mogli okarakterizirati kao prtljaga. Djeca mlada od dvije godine mogu u zrakoplov pomjeti hranu koju će konzumirati za vrijeme leta, košaru u kojoj se dijete nosi te jedna u potpunosti sklopiva dječja kolica za sjedenje ili vožnju (mogu biti unijeta u putničku kabinu ili smještena u glavni prtljažnik zrakoplova). Invalidi koji su ovisni o invalidskim kolicima, štakama i drugim ortopedskim i protetskim pomagalima mogu ih ponijeti kao ručnu prtljagu u zrakoplov. Isto tako, slijepim i gluhim putnicima dopušteno je da u putničku kabinu povedu pse koji su posebno uvježbani da im pomognu. Psi moraju biti propisno zauzdani i nemaju pravo na vlastito sjedalo. Predana prtljaga jest prtljaga do određene količine ovisno o vrsti
prtljaga
putničke karte, koju putnik može besplatno prevesti zrakoplovom na letu na kojem i on putuje, pod uvjetom da prtljagu preda na prijevoz u prtljažnom prostoru zrakoplova. Postoje dva glavna sustava pomoću kojih se određuje količina predane prtljage koju putnici mogu ponijeti sa sobom na putovanje: težinski sustav i komadni sustav. 1. Težinski sustav (weight system) zasnovan je na ukupnoj težini prtljage, bez obzira na to koliko komada prtljage putnik predaje, i primjenjuje se u svim zemljama osim u onima u kojima je na snazi komadni sustav. Uobičajena količina besplatnog prijevoza prtljage je 40 kg u prvoj klasi, 30 kg u poslovnoj klasi i 20 kg u ekonomskoj klasi (navedene količine su uobičajene, ali neke zrakoplovne kompanije mogu imati različite količine, posebice na domaćim letovima). Djeca imaju pravo na istu količinu prtljage kao i odrasle osobe, za razliku od djece mlađe od 2 godine, koja nemaju pravo na sjedalo, ali ni na besplatan prijevoz prtljage osim potpuno sklopivih dječjih kolica za vožnju ili sjedenje. 2. Komadni sustav (piece system) zasnovan je na broju komada prtljage koju putnik predaje. Uobičajena količina besplatnog prijevoza prtljage je: dva komada prtljage za putnike u prvoj i poslovnoj klasi pod uvjetom da ukupne dimenzije svakog komada prtljage ne prelaze 158 cm (zbroj tri dimenzije prtljaga), odnosno dva komada prtljage za putnike u
319
prtljažni privjesak ekonomskoj klasi pod uvjetom da ukupne dimenzije svakog komada prtljage ne prelaze 158 cm, odnosno total za oba komada prtljage 273 cm. Maksimalna težina bilo kojeg komada prtljage ne smije prijeći 32 kg, odnosno unutar Sjeverne Amerike 23 kg. Djeca imaju pravo na istu količinu prtljage kao i odrasle osobe, dok djeca mlada od dvije godine, koja nemaju pravo na sjedalo, imaju pravo na jedan komad predane prtljage čije dimenzije ne prelaze 115 cm te na besplatan prijevoz potpuno sklopivih dječjih kolica za vožnju ili sjedenje. Sljedeći artikli, bez obzira na njihove stvarne dimenzije, smatrat će se komadom prtljage od 135 cm: vreća ili podložak za spavanje, ruksak, par skija za skijanje uključujući vezove i panceri-ce, par skija za skijanje na vodi, torba za golf, palice»par cipela za golf, platnena vojnička vreća za odjeću ili tip vreće B-4, propisno zapakiran bicikl, propisno zapakirana oprema za ribolov, određeno sportsko oružje te prenosivi muzički instrumenti čija dužina, ne prelazi 100 cm. Vlade nekih zemalja nisu nikada odobrile komadni sustav, tako da se besplatan prijevoz predane prtljage između tih zemalja i SAD/Kanade obavlja po principina težinskog sustava. Isto tako neke lokalne zrakoplovne kompanije u SAD primjenjuju težinski sustav umjesto komadnog. U vezi s izrazom prtljaga vrlo često se upotrebljavaju i različite engleske složenice: accompanied baggage - prtljaga koja se prevozi u istom zrakoplovu u kojem se nalazi i putnik, bez obzira na to radi li se o predanoj ili ručnoj
provizija
prtljazi; interline baggage - predana prtljaga koja će do krajnjeg putnikova odredišta biti prevožena na letovima nekoliko različitih zrakoplovnih kompanija; interline baggage tag - prtljažni privjesak koji se koristi za prtljagu u čijem prijevozu sudjeluje više kompanija, a koji izdaje kompanija kojom putnik započinje putovanje. Prtljažni privjesak služi za identifikaciju prtljage koja je na početku putovanja predana na prijevoz do krajnjeg odredišta; thro-ugh checked baggage - prtljaga koja se predaje u polaznoj zračnoj luci na prijevoz do krajnjeg odredišta, bez obzira na to mijenja li putnik zrakoplovnu kompaniju ili ima nekoliko međuslijetanja do krajnjeg odredišta," unaccompanied baggage - prtljaga koja se prevozi kao robna pošiljka. Da bi izbjegao plaćanje viška prtljage, putnik se u većini slučajeva više isplati poslati dio kao "nepraćenu prtljagu". U većini slučajeva zrakoplovne kompanije spremne su prevesti takvu prtljagu po 50% tarife koja vrijedi za prijevoz robe.
prtljažni privjesak (engl, baggage tag, njem. Gepäckanhänger, Gepäckticket), privjesak koji služi za identifikaciju prtljage koju je putnik na početku putovanja predao na prijevoz do krajnjeg odredišta. Ima više vrsta prtljažnih privjesaka: standardni jednolinijski prtljažni privjesak, jednolinijski prtljažni privjesak s crvenom dijagonalnom crtom, višelinijski prujažni privjesak, privjesak o ograničenju odgovornosti, privjesak za prtljagu stand-by putnika, identifikacijski privjesak za prtljagu nepraćene djece, identifikacijski privjesak za putnike poslovne klase, identifikacijski privjesak s oznakom
318
prtljaga prednosti, identifikacijski privjesak za ručnu prtljagu i dr. prtljažni privjesak o ograničenju odgovornosti (engl, limited reléase tag, limited liability tag, njem. Gepäckticket über Haftungsbeschränkung, Gepäckanhänger über Haftungsbeschränkung), privjesak koji se izdaje u trenutku prihvaćanja prtljage, kako bi se označila prüjaga koja je neprimjerenih dimenzija, lomljiva, pokvarljiva, neprikladno upakirana, prethodno oštećena, kasno prijavljena za let, ili koja iz razloga sigurnosti nije bila prihvaćena u putničku kabinu. Primjena ovog prtljažnog privjeska ima dvostruku namjenu: prvo, upotrebljava se da bi se putnicima skrenula pozornost na činjenicu da zrakoplovna kompanija ima ograničenu odgovornost za prijevoz takve prtljage, i drugo, ovi privjesci upozoravaju osoblje da pažljivo rukuje takvom prtljagom. prva klasa prijevoza (engl, first class transport, njem. Erste Klasse Beförderung) -*■ klase prijevoza. psihologija u marketingu (engl, psychology in marketing njem. Psychologie im Marketing), primjena psihologije u marketingu koja proučava psihički život ne samo na osnovi ponašanja koje je moguće objektivno promatrati i registrirati nego i na osnovi neposrednih iskustava koje posjedujemo ili o kojem drugi ljudi priopćavaju. Psihologija u marketingu izuzetno je važna jer je bit marketinške koncepcije zadovoljenje potreba kupaca potrošača. Budući da te potrebe izviru iz same ličnosti čovjeka, a psihologija se najviše bavi tim
prtljaga ispitivanjima, psihologija i marketing su povezani. Posebno su važna ispitivanja ličnosti u pogledu namjera, opažanja (percepcija), motiva, socijalnih stavova, sklonosti i emocija. publicitet (engl.publicity, njem. Publizität), sastavnica promotivnog spleta, predstavlja svaki oblik (neplaćeni) javnog obavještavanja o nekoj pravnoj ili fizičkoj osobi, mjestu, proizvodu, događaju, zemlji. Provodi se preko masovnih medija komuniciranja i često se koristi kao dio šireg pojma, to jest pojma odnosi s javnošću. pula (BWP), novčana jedinica Bocvane, dijeli se na 100 teba. puni pansion (engl, full board - FB, full pension - FP, American plan AP) -> hotelska usluga. pustinja (engl, desert, njem. Wüste), područje na Zemlji koje zbog male količine padalina nema razvijen vegetacijski pokrov, pa je veoma slabo naseljeno ili nenaseljeno. Ukupno u svijetu pustinje zauzimaju oko 20 mil. km2. Veliko značenje u pustinjama imaju oaze. Pustinje s kojih vjetar odnosi pijesak postaju kamenite pustinje (ili hamada), a u područjima gdje se nanosi taj pijesak nastaju pjeskovite pustinje. U novije doba vrlo su atraktivni aranžmani posjeta pojedinim pustinjskim prostorima. Nude se izleti u pustinju automobilima, motorima, biciklima ili karavanama deva. putnička agencija (engl, travel agency, njem. Reisebüro, Reiseagentur), ili turistička agencija, 1. privredno poduzeće koje usluge trećih poduzeća, koje su (usluge) potrebne za putovanje i boravak, posreduje putnicima i
319
prtljažni privjesak turistima, ili te usluge nudi u posebnim kombinacijama kao nove "vlastite usluge". Putnička agencija posreduje između turističke ponude i potražnje. Dećaljistička putnička agencija (engl, retail saler, retail office, njem, Reisemittler) označavaju putničke agencije kao trgovce na malo (-* retailer) koji svoju djelatnost ograničavaju na propagandu i prodaju turističkih usluga iz poslovanja i u organizaciji grosističkih putničkih agencija turopera-tora. Emitivna putnička agencija organizirano inicira i omogućuje putovanja i boravak individualaca ili grupa na inozemnom i domaćem tržištu. Za grosis-tičku putničku agenciju turoperator. Receptivna putnička agencija organizira boravak i prihvat turista u izrazito re-ceptivnim turističkim područjima; pruža usluge turistima koji borave u recep-tivnoj turističkoj destinaciji. Samostalna putnička agencija djeluje kao samostalan gospodarski organizam. Zavisna putnička agencija djeluje u sastavu neke druge gospodarske organizacije; 2. subjekt trgovačkog prava čija se temeljna djelatnost sastoji u organiziranju i sklapanju ugovora o prijevozu, ugovora vezanih uz boravak turista u nekom kraju, te pružanju drugih usluga svojim klijentima i sudionicima turističkog prometa. Putnička agencija pojavljuje se u raznim ulogama: jednom kao zastupnik ili posrednik pravnih i fizičkih osoba koje se bave nekom od uslužnih djelatnosti vezanih uz boravak i putovanje, drugi put kao zastupnik, posrednik ili komisionar pravnih osoba i pojedinaca koje traže turističke usluge, a često putnička agencija ponudu i potražnju spaja i u raznim kombinacijama nudi kao
provizija
nove "vlastite usluge". Stoga se putnička agencija u turističkim ugovorima ne pojavljuje samo kao posrednik ili zastupnik nego i kao jedan od ugovornih partnera koji snose sve pravne posljedice sklopljenih ugovora. Zbog svoje univerzalnosti putnička agencija se udružuje u nacionalna i međunarodna udruženja, FUAAV (Federation Universelle des Associations desAgencesde Voyages), a njihova udruženja sklapaju međunarodne konvencije i pristupaju im, npr. FUAAV sa IHRA. Naše zakonodavstvo i poslovna praksa, te pretežni dio doktrine rabi izraz putnička agencija, dok se za isti pojam rjeđe rabi izraz turistička agencija.
318
prtljaga putnička karta (engl. passenger ticket, njem. Fahrkarte), ugovor o prijevozu putnika i njegove prtljage između prijevoznika i putnika, ili između prijevoznika i naručitelja. Tim ugovorom prijevozničko poduzeće (zrakoplovna kompanija, brodar, željezničko poduzeće, autobusni prijevoznik i si.) preuzima obvezu da putnika preveze od mjesta polaska do mjesta krajnjeg odredišta, a putnik je dužan za prijevoz platiti cijenu po objavljenim tarifama. Vremena navedena u karti, redu letenja, voznom redu ili negdje drugdje nisu zajamčena i nisu predmet tog ugovora. Putnička karta nije prenosiva na drugu osobu i mora sadržavati
prtljaga odgovarajući broj kupona za let ili putovanje. 1. U zračnom prometu razlikujemo putničku kartu za domaći promet i međunarodni promet. Svaka putnička karta koja se koristi za putovanja zrakoplovom mora posjedovati odgovarajući broj kupona za let. Zaseban kupon za let potreban je za svaku promjenu prijevoznika i za svaki dio putovanja povezan s promjenom leta, promjenom klase ili prekidom putovanja. Kuponi za let mogu se prihvaćati za prijevoz, zamjenu ili refundiranje samo ako su popraćeni koricama putničke karte. Putnička karta može biti izdana za putovanje u jednom smjeru ili povratno putovanje. Putnička karta najčešće važi
319
prtljažni privjesak godinu dana od datuma izdavanja, osim ukoliko nije drugačije određeno kartom, primijenjenom tarifom, uvjetima prijevoza ili drugim propisima. 2. U željezničkom prometu razlikujemo međunarodnu kartu, mjesečnu kartu, povratnu ili jednosmjernu kartu, pret-platnu kartu i dr. 3. U pomorskom prometu putnici moraju posjedovati važeću putničku kartu koja najčešće vrijedi 12 mjeseci. Putnici koji posjeduju kartu s otvorenim datumom putovanja dužni su pravovremeno izvršiti rezervaciju, jer im u suprotnom brodar ne jamči rezer-
putnička karta
vaciju i nije odgovoran za gubitak putovanja. putnička pristojba (engl. passenger tax, njem. Flughafengebuhr) -» pristojbe zračnih luka. putnički ček (engl. traveller's cheque, njem. Reisescheck), instrument plaćanja kreiran posebno za primjenu u međunarodnom putničkom i turističkom prometu. Glasi na okruglu svotu. Za razliku od ostalih čekova korisnik ga kupuje (plaća) pri preuzimanju. Izdaju ih banke i putničke agencije. Rabe se za plaćanje kupovine robe i usluga i za podizanje gotovine po dnevnom kupovnom tečaju za odnosnu valutu na dan realizacije čeka. Provizije izdavaoca čeka su minimalne. Najpoznatiji su putni čekovi American Express Company, Thomas Cook, engleskih (Lloyds, Barclays) i njemačkih banaka (pod nazivom Deutsche Reisescheck). Putni se ček smatra klasičnim primjerom prilagodbe banaka potrebama tržišta. putni dokumenti (engl. travelling documents, njem. Reisedokumente) -*legiti-macijski papiri. putnik (engl. traveller, njem. Reisende(r)), 1. svaka osoba koja putuje izvan svoje uobičajene sredine, odnosno izvan svog stalnog boravišta. Motivi putovanja mogu biti različiti, a ako se radi o privremenoj promjeni boravišta zbog nelukrativnih razloga, govorimo o turističkom motivu, a putnik dobiva naziv turist; 2. u pravnom smislu fizička osoba koja na temelju -*■ ugovora o organiziranju putovanja ili -»■ posredničkog ugovora o putovanju sklopljenog s putničkom agencijom od davaoca usluga prima usluge prijevoza, smještaja i druge ugovorne
322
putovanje usluge; 3. u zračnom prometu, svaka osoba koja posjeduje valjanu zrakoplovnu kartu i na osnovi nje koristi usluge zračnog prometa neke zrakoplovne kompanije. Kad govorimo o putnicima u zračnom prometu vrlo često se upotrebljavaju različite engleske riječi Hi složenice, npr. adult, svaka osoba koja je do trenutka početka putovanja za koje posjeduje zrakoplovnu kartu navršila 12 godina; chlld, svaka osoba koja je do trenutka početka putovanja za koje posjeduje zrakoplovnu kartu navršila 2 godine, ali ne i 12 godina. U pravilu takve osobe imaju pravo na 50% popusta na primjenjivu tarifu koja vrijedi za to putovanje, te imaju pravo na svoje sjedalo; infant, osoba koja do trenutka početka putovanja za koje posjeduje zrakoplovnu kartu nije navršila 2 godine. U pravilu takve osobe imaju pravo na 90% popusta na primjenjivu tarifu koja vrijedi za to putovanje, ali nemaju pravo na svoje sjedalo; through passen-ger, putnik koji do svoje krajnje destinacije putuje istim zrakoplovom; transfer passenger, putnik koji mijenja zrakoplov do svoje krajnje destinacije, ah tako da koristi priključne letove (connecting flight); transitpassenger, putnik koji prekida putovanje u nekom mjestu na putu između mjesta polaska i krajnje destinacije, zbog potrebe zamjene zrakoplova ili nekog drugog razloga. Ako putuju iz zemlje u zemlju, takvi putnici ne napuštaju tranzitni prostor. putovanje (engl. travel, njem. Reise), svladavanje neke prostorne udaljenosti. Kao pojam koji se koristi u turizmu znači svaki privremeni
putovanje
odlazak iz stalnog boravišta koristeći pri tome neko od raspoloživih prometnih sredstava. Sva putovanja uvijek su pored objektivnih pokretali i brojni subjektivni činitelji. Pojedinca ili skupinu na putovanja pokreće široka lepeza pobuda što ih opredjeljuje cjelokupan čovjek sa svim psihofizičkim komponentama ličnosti. Turistička se putovanja razlikuju od (običnih) putovanja po svojim specifičnim razlozima ih motivima koji ih pokreću. Putovanja mogu biti pojedinačna i skupna, individualna i organizirana, domaća i inozemna (međunarodna), putovanje bez zrakoplovne karte (engl. tic-ketless travel; electronic ticketing; e-ticketing, njem. ticketloses Fliegen), novi način rezerviranja karate za putovanje zrakoplovom. Umjesto klasične zrakoplovne karte putnik dobiva samo potvrdu rezervacije u obliku Šifre ili karticu s mikročipom. Medu pionire elektronske distribucije možemo svrstati američke zrakoplovne kompanije Value Jet, United Airlines, Southwest Airlines i Continental Airlines, koje su u razdoblju 1993.-1995. započele s testiranjem elektronske distribucije u praksi. Postoje dvije osnovne vrste putovanja bez karte: primitivniji oblik: putnik ili agencija rezerviraju mjesto kod zrakoplovne kompanije i dobiju potvrdu rezervacije u vidu šesteroznamenkaste šifre, koju putnik treba reći službeniku zrakoplovne kompanije u zračnoj luci da bi mu on na osnovi nje izdao kartu za ulazak u zrakoplov; sofisticirani]'i oblik: putnik dobije
323
PVĐF
Ox. smart card, karticu s mikročipom na kojoj su uneseni svi podaci koji se inače nalaze na zrakoplovnoj karti, podatak o putnikovu mjestu u zrakoplovu, stanju skupljenih milja u FFP i si. S tom karticom putnik može sam obaviti sve formalnosti za ulazak u zrakoplov. Planira se da kartica kasnije dobije i svojstva kreditne kartice i eventualno putovnice. U praksi je elektronska distribucija uglavnom zaživjela u domaćem zračnom prometu u SAD i u poslovanju ponekih europskih zrakoplovnih kompanija, ali veća primjena elektronske distribucije još nije moguća, prvenstveno zbog nedostatka zajedničkih standarda i međunarodnih propisa, zrakoplovne kompanije prvobitno su se dogovorile da će na razini IATA-e donijeti zajedničke standarde za letenje bez karata i to do 1. lipnja 1997. godine, ako to nije učinjeno. Ti bi standardi trebali riješiti nekoliko osnovnih problema: otvaranje zajedničke baze podataka, koja bi omogućila svim zrakoplovnim kompanijama da provjere posjeduje li putnik valjanu rezervaciju ili kartu u slučaju da u svom planu putovanja ima nekoliko različitih kompanija; odrediti na koji način će zrakoplovne kompanije tretirati rezervacije, izdavanje i plaćanje karata, obračun karata i si. u svojim međusobnim odnosima; odrediti kako će se transferirati prtljaga s kompanije na kompaniju; predvidjeti kako putnike upoznati s uvjetima o prijevozu, što je prema međunarodnoj konvenciji obveza svake zrakoplovne kompanije, koji su inače do sada bili otisnuti u samoj zrakoplovnoj karti.
putnička karta putovanje 322 putovnica (engl. passport), službeni IATA predviđa da će se do 2005. dokument za identifikaciju osobe, godine oko 90% ukupnog zračnog obično u obliku knjižice, izdaje ga prometa odvijati bez zrakoplovnih karata
putovanje
država svojim državljanima kako bi mogli putovati u inozemstvo.
323
PVĐF
PVDF -> prosječna vršna dnevna frekvencija potražnje.
rafting
R, slovna oznaku za klasu prijevoza u zračnom prometu koja pokazuje da su putnici kupili kartu za prijevoz nadzvučnim zrakoplovom concorde. rack rate -*■ cijena. računalni rezervacijski sustavi (engl. computer réservation System - CRS, njem. Computergestiitztes Reservierungssystem) -*■ rezervacijski računalni sustavi. radijacija u atmosferi (engl. radiation in atmosphère, njem. Atmosphàrenstrahl-ung), zračenje svjetlosti i Sunčeve topline na Zemlju i atmosferu (Sunčeva radijacija) te zračenje Zemljme topline u atmosferu (radijacija površine Zemlje). Molekule plinova koje čine atmosferu, čestice u zraku i površina Zemlje odbijaju u svemir dio sunčeva zračenja (kao i svi planeti i njihovi sateliti). Manji dio upija atmosfera, a najviše površina Zemlje (43%). Tako ugrijana zemlja zrači nevidljive toplinske zrake, koje griju atmosferu zajedno s energijom apsorbiranom neposredno u atmosferi i toplinom koja se oslobađa kondenzacijom vodenih para. Jedan dio energije atmosfera zrači u svemir, a drugi dio zagrijava Zemlju.
radioogl ašava nje (engl. radioadver tising, njem. Horfu nhver bung) , jedan od raširenijih (uz TV i novin e) i brzih prijen osnika (medi ja, kanal a, posre dnika) ogIašiva čkih poruk a. Osnov ne karak teris-
325
raskid ugovora
tike radija kao medija oglašavanja jesu:
R domet, pristupačnost, brzina obavještavanja i ekonomičnost, rafting (engl. rafting njem. Rafting), splavarenje na riječnim brzacima. Može se provoditi na ravnoj plivajućoj strukturi sastavljenoj od debala, bačava ili trupaca, vezanih skupa i korištenih kao zamjena za Čamac, brod. Raft (engl., splav) je praktičan za transport vodom, ah je i plovilo za spašavanje. U sportskom smislu moderni je rafting spuštanje u čamcima od posebnih materijala na zrak većinom gumenjacima, kapaciteta do 6 ili 8 ljudi, niz tok uglavnom divljih voda ili rijeka s motivom rekreacije, zabave ili avanturizma. Spuštanje raf-tom može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, i može biti odvoženo u cijelosti iU u etapama. To ovisi o dužini divlje vode niz koju se spušta, komunikacijama i želji samih raftera. Za rafting u etapama nužna su pristaništa, namijenjena i uređena u tu svrhu. Kako se radi uglavnom o predjelima čiste prirode, nužne su mjere za njezino očuvanje. Rafting nastaje
rafting šezdesetih godina 20. stoljeća kao hibrid organiziranog splavarenja u sportsko-turističke svrhe. Sezona raftinga traje, u najvećem broju slučajeva, u toplijim periodima godine, ovisno o podneblju. U Hrvatskoj rafting organiziraju pojedinci i agencije niz rijeke Dobru i Kupu. Kao sportsko-rekreacijska aktivnost u turizmu rafting bi trebao dobivati sve veće značenje, jer motiv čiste i nedirnute prirode i njezine ljepote potiče brojne rekreativce na ovu aktivnost. rajon (engl, area, njem. Dienstbereich) -*■ konobarski rajon. ranč (engl, ranch, njem. Ranch), u pravilu veće travnate površine golemih prostora polusuhih krajeva jugozapadnog dijela SAD, na kojima se uzgajaju goveda ili neka druga stoka.TJzima se kao međunarodni izraz za ovaj tip ili način uzgoja stoke. rand (ZAR), novčana jedinica Južnoafričke Republike; dijeli se na 100 centa. rani dolazak (engl, early arrival, njem. Frühankunft), dolazak gosta u hotel prije vremena predviđenog za prijem gosta u hotel, ne prije vremena do
kojeg gosta iz smještajnog objekta u ranim pretjutarnjim satima, prije isteka hodni vremena do kojeg ima pravo koristiti gost sobu na dan svog odlaska. -»■ ima priority check out. pravo rasa (engl, race, njem. Rasse), korišt određena skupina ljudi sličnih enja prirodnih osobina koje su nasljedne. sobe. Rasne se razlike najčešće određuju -+ prema boji kože, pa razlikujemo check bijelu, crnu i žutu rasu. Osim boje in kože, primjenjuju se i druge time, karakteristike, prema kojima se -> izdvaja više od 50 rasa na Zemlji. check Rasne razlike Često su bile povod out diskriminacijiji, maltretiranju i time. eksploataciji pojedinih ljudskih rani skupina. odlaz raskid ugovora (engl, termination of ak contract, rescission of contract, (engl, njem. Vertragsbruch, early Vertragskündigung), način presdepar tanka valjanog ugovora koji još nije ture, ispunjen ili je samo djelomično njem. ispunjen. Ugovorne strane mogu Früha raskinuti ugovor sporazumno, a breise mogu ugovornim uta-načenjem ), osigurati svakoj od njih pravo odlaz jednostranog raskida. Sporazumni ak raskid je ugovor (contrarius
325
consensus, mu-tuus dissensus) kojim ugovorne strane odustaju od postojećeg, valjanog ugovora prije njegova ispunjenja (storniranje ugovora). Juridička podloga sporazumnog raskidanja ugovora nalazi se u načelu stranačke dispozitivnosti, prema kojem obveznopravni odnosi nastaju, mijenjaju se i prestaju voljom strana. Za raskid ugovora vrijedi načelo neformal-nosti uz iznimke kad je drukčije predviđeno ugovorom i ako cilj zbog kojega je propisan oblik za sklapanje ugovora zahtijeva da raskid ugovora bude obavljen u istom obliku. Temeljni učinak sporazumnog raskida ugovora sastoji se u oslobođenju obveza u određenom obujmu i od određenog trenutka. Učinci sporazumnog raskida ugovora koji je djelomično ispunjen nastupaju exnunc, a učinci raskida neispunjenog ugovora ex tune. Već se djelomično u rimskom, a pogotovo u suvremenom pravu dopušta stranama da u ugovor unesu klauzule kojima se predviđa pravo jednostranog raskida ugovora zbog neispunjenja. Najpoznatije su
raskid ugovora klauzule clausula irrita-toria i lex commissoria. Clausula itritato-ria je uglavak po kojem se jednoj strani dopušta da može odustati od ugovora ako druga strana ne ispuni svoju obvezu. Lex commissoria je specifičan uglavak kod kupoprodaje i njome se proda-vatelj ovlašćuje za odustanak od ugovora ako kupac ne plati na vrijeme kupov-ninu. U slučajeve jednostranog raskida na temelju ugovora ulaze sklapanje ugovora s pravom odustanka davanjem odustatnine i sklapanje ugovora s pravom odustanka u režimu kapare kao odustatnine. Kod raskida na osnovi zakona razlikujemo slučajeve u kojima zakon ovlašćuje ugovornu stranu da jednostranom izjavom volje raskine ugovor, od slučajeva raskida po samom zakonu (ex lege). Pravo jednostranog raskida zakon daje stranama u onim sluča-
raskid ugovora jevima kad je došlo do određenih poremećaja u ispunjenju ugovornih obveza, kao što su zakašnjenje, neizvjesnost, djelomična nemogućnost i otežanost ispunjenja. Raskid se može tražiti zbog neispunjenja, a i zbog promijenjenih okolnosti (klauzula rebus sic stantibus). 0 raskidu ex lege govorimo kad do raskida dolazi po samom zakonu, odnosno po ispunjenju pretpostavaka koje zakon predviđa. Najpoznatiji slučaj raskida po samom zakonu imamo kod fiksnih ugovora, tj. ugovora kod kojih je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora. Raskidom ugovora nastaje i obveza restitucije ih povrata onoga stoje primljeno na ime ispunjenja. Prema hrvatskom i usporednom pravu raskid ugovora moguć je na dva osnovna načina: a) prema načelu da nemogućnost ispunjenja oslobađa od obveze, tj. ugovorne obveze se gase ako ni jedna strana nije kriva za nastanak okolnosti koje su bile uzrok nemogućnosti. Ako je nemogućnost ispunjenja nastupila samo za dužnika, on se oslobađa ugovorne obveze ako za nastale događaje nije kriv; b) drugo načelo je načelo klauzula rebus sic stantibus koje predviđa da je ispunjenje moguće ali zbog bitno izmijenjenih okolnosti ono je postalo znatno otežano pa bi ispunjenje u takvim okolnostima značilo pretjeran 1 nepravičan teret. Dužnik se u takvom slučaju može pozivati na to načelo i isticati da je ugovor sklopljen pod prešut-nim uvjetom (clausula) da će neke okolnosti ostati nepromijenjene (sic stan-tes), te budući daje do promjena koje se mogu ocijeniti kao
326
raskid ugovora
bitne došlo, opravdano je tražiti oslobođenje od odgovornosti: raskid ugovora o hotelskim uslugama (engl, breaking ofthe contract of hotel Services, njem. Vertragskündigung der Hotelleistungen), može poduzeti i ugostitelj i gost, jednostranom izjavom volje, ako druga strana svojim skrivljenim ponašanjem povrijedi svoju obvezu (različito od odustanka od ugovora ili izmijenjenih okolnosti i više sile gdje se ugovor može otkazati i bez krivnje druge strane). Ugostitelj ima pravo raskinuti ugovor i prestati pružati usluge gostu ako gost: a) grubo krši zakon, Posebne uzance u ugostiteljstvu ili odredbe o kućnom redu, osobito ako svojim ponašanjem ometa boravak drugih gostiju, b) ne plati račun za obavljene usluge nakon sedam dana boravka, c) razboli se od neke zarazne bolesti opasne za ostale goste u ugostiteljskom objektu. Osim raskida ugovora ugostitelj u slučaju razloga pod a) i b) ima pravo i na naknadu štete od gosta, tj. stvarne štete i izmaklog dobitka. Gost može, uz zahtjev za naknadu Štete, priopćiti ugostitelju raskid ugovora i napustiti ugostiteljski objekt: a) ako ugostitelj ne ispunjava obveze koje je preuzeo ugovorom, i b) osobito kad grubo krši odredbe kućnog reda i uzanci. kojima je reguliran ugovor o hotelskim uslugama. Obveze ugostitelja su brojne. Na primjer, ugostitelj jamči gostu ugovorena ili uobičajena svojstva prostorija i odgovoran je za mane koje sprečavaju njihovu normalnu
raskid ugovora uporabu. Ozbiljni nedostaci koji sprečavaju uobičajeno korištenje sobe mogu biti npr. pojava Štetnih insekata, vlažnosti, jakih neugodnih mirisa, dima i smrada od otpadaka iz susjednih objekata i si. Obveza je ugostitelja da u ugostiteljskom objektu osigura red i ukazivanje svake pomoći gostu organiziranjem za to posebnih službi. Osobito treba voditi brigu o čišćenju sobe, popravljanju namještaja, održavanju u ispravnom stanju uređaja, instalacija i inventara sobe (svjetla, vode, telefona i si.). Ako ugostitelj ne održava sobu tako da se ona može normalno koristiti, ako ne popravlja namještaj, ne popravlja manje kvarove, ne Čisti sobu niti mijenja posteljinu, ne daje rasvjetu ili vodu, gost može raskinuti ugovor i tražiti od ugostitelja naknadu Štete. Istu sudbinu može imati ugovor o hotelskim uslugama ako ugostitelj povrijedi obveze čuvanja stvari i osobe gosta. raskid ugovora zbog neispunjenja (engl. annullment of contract, rescision of contract, njem. Aufhebung wegen Vertragskündigung Nichterfüllung), vjerovniko-va jednostrana izjava volje dužniku da zbog neispunjenja ugovora smatra da između njih sklopljeni i valjani ugovor više ne postoji. Radi se uvijek o jednostranom aktu, jer ako obje strane izjave da raskidaju ugovor bez obzira na razloge, onda to nije raskid ugovora zbog neispunjenja, nego sporazumni prestanak obveznog odnosa. O raskidu ugovora zbog neispunjenja vjerovnik je dužan obavijestiti dužnika bez odgađanja. Vje-rovnikova izjava o raskidu ugovora zbog neispunjenja nije potrebna kod ugovora s fiksnim
327
razlika u rijeni rokom, kod kojeg se neispunjenjem ugovora raskida ex lege. Ipak da bi se izbjegla mogućnost dužnikova izigravanja ugovora ako mu on u danim okolnostima više ne odgovara (npr. našao je boljeg kupca), pa ne održi rok, vjerovnik može održati ugovor na snazi ako nakon isteka roka bez odgađanja obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenje ugovora. Učinak raskida ugovora zbog neispunjenja je prestanak obveznog odnosa, čime se obje strane oslobađaju ugovornih obveza, osim obveze na naknadu štete. raspisani aranžman (engl, pre-arranged package, njem. angebotene Pauschalreise) turistički aranžman. raspoloživi dohodak (engl, disposable in-come, njem. verfugbare(s) Einkommen), dohodak koji se u konačnoj raspodjeli dohotka pojedinca, domaćinstva ih nekog drugog kolektiviteta, te narodne privrede neke zemlje koristi za potrošnju u određenom razdoblju. raspoloživi tonski kilometri (engl, availab-le tonne-kilometres -ATK\ njem. angebotene Tonnenkilometer), stvaran kapacitet zrakoplovne kompanije koji je ponuđen na tržištu, a koji se izračunava tako da se korisna nosivost zrakoplova na određenom letu izražena u tonama pomnoži s udaljenošću na kojoj zrakoplov leti izraženoj u kilometrima. ravnopravnost gostiju (engl. guest equality, njem. Gleichstellung der Goste), izraz jednog od temeljnih načela ugovornog prava o jednakoj vrijednosti uzajamnih davanja, tj. da činidba jedne strane (plaćanje) treba odgovarati protućinid-bi druge strane (predaja stvari, obavljanje usluga
raskid ugovora itd.). Ona je konkretizirana i kod agencijskog ugovora o hotelskim uslugama uz posebnosti toga ugovora u cjelini, kao i posebnosti vezane uz ispunjenje, djelomično ispunjenje ili neispunjenje tog ugovora. S obzirom na to da usluge hotelijer pruža i izravnim gostima i gostima koje mu pošalje putnička agencija, u cilju zaštite interesa i ravnopravnosti gostiju, cijene što ih hotelijer "utvrđuje naručitelju", tj. putničkoj agenciji ne smiju ni u kojem slučaju biti veće od cijene što ih plaćaju izravni gosti. Ugovore li putnička agencija i hotelijer posebne cijene (npr. zbog dovođenja veće skupine gostiju, ili gostiju određene starosne dobi, ili gostiju određene struke na savjetovanje i si.), ni te cijene ne smiju biti veće od cijena što ih za istu uslugu plaćaju izravni gosti, Što znači da one mogu biti iste ili manje. razgled grada (engl. city sightseeing, njem. Stadtrundfahrt), razgledanje grada i njegovih najznamenitijih kulturno-povijes-nih sadržaja, uz stručno vođenje vodiča bilo pješice, autobusom, brodićima (npr. kanalima Amsterdama, Seinom u Parizu, Temzom u Londonu) ili taksijem. razlika u cjjeni (engl. price difference, njem. Preisunterschied), izraz kojim se označava stvarna vrijednost ukupnog prihoda agencije, bez sredstava koja nisu nastala agencijskim radom i kojima ne raspolaže kao agencija, već ona pripadaju poslovnim partnerima turističke agencije, davaocima usluga koji njima i raspolažu. Razlika u cijeni nije dohodak agencije, već taj iznos treba umanjiti za visinu stvarnih troškova agencije.
326
raskid ugovora
razmak između sjedala (engl. seat pitch, njem. Sitzplatzabstand) -*■ korak između sjedala. razumna cijena (engl. reasonable price, njem. vemunftige(r) Preis), 1. tekuća cijena u vrijeme sklapanja ugovora. Ako ugovorne strane nisu odredile tekuću cijenu, to je ona cijena koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Ali kad se radi o ugovorenoj tekućoj cijeni, onda kupac duguje cijenu koja je utvrđena službenom evidencijom na tržištu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo uslijediti ispunjenje obveze. Ako takve evidencije nema, tekuća cijena određuje se na temelju elemenata pomoću kojih se prema običajima tržišta utvrđuje cijena; 2. u sklopu cijene u trgovačkom pravu, sredstvo za utvrđivanje cijene ako je suugovaratelji nisu ugovorili, što omogućuje sklapanje valjanog ugovora i kad cijena u trenutku sklapanja nije određena ni odrediva. razvijene zemlje (engl. developed countries), visokomdustrijalizirane zemlje, zemlje s visokom razinom gospodarskog i socijalnog razvoja, koji se očituje u relativno visokom životnom standardu. Često se izjednačavaju sa zemljama OECDa. Većina ih ima visoku sklonost godišnjem odmoru i blagdanima i visoku razinu domaćeg turizma, te su vodeći generatori međunarodnog turizma, ali i značajne međunarodne turističke desti-nacije. razvojna politika (engl. development policy, njem. EntwicklungspolitOc), sastavni dio ekonomske politike, kojom se definira izbor razvojnih pravaca, ciljeva i metoda razvoja. S
raskid ugovora
obzirom na složenost turizma i gospodarskih i drugih djelatnosti u turizmu, razvojna politika u turizmu je integralna politika i sinteza razvojne politike turizma (fizičkog prometa i potrošnje), te svih parcijalnih razvojnih politika sudionika u turizmu. Takvu integralnu razvojnu politiku obuhvaća turistička politika, razvojne funkcije (engl. developmentalfunctions, njem. Entwicklungsfunkuonen), ekonomske funkcije turizma koje uključuju; 1. regionalno ujednačavanje -sadrži tezu da turizam djeluje na ujednačavanje razvoja među regijama jer se dohodak iz razvijenih regija (posredstvom turističke potrošnje) prelijeva u receptivne turističke regije; 2. razvijanja nerazvijenih područja (zemalja) - sadrži tezu da se posebice prirodni resursi koje je inače nemoguće ekonomski valorizirati, a posjeduje ih svaka pa i nerazvijene sredine, može turizmom aktivirati i stvoriti ekonomske učinke koji će pozitivno djelovati na razinu ukupne razvijenosti takve sredine; 3. uravnoteženje robno-novčanih odnosa, posebice na unutrašnjem tržištu - polazi od teze da razvitak ne samo domaćeg turizma ima utjecaj na unutrašnje gospodarske odnose, već i turistička putovanja vlastitih građana u inozemstvo mogu imati za razvijene zemlje pozitivne gospodarske učinke; 4. zapošljavanje - sadrži tezu da turizam zbog dominatnog sudjelovanja usluga pruža dobre mogućnosti zapošljavanja jer je u njemu veliko sudjelovanje živog ljudskog rada, a zbog unutrašnje strukture turizma velike su mogućnosti zapošljavanja nekvalificirane ili dokvalificirane i ženske radne snage; 5. funkcija turizma u međunarodnoj ekonomskoj
327
razlika u rijeni
razmjeni, a posebice s gledišta platne bilance - počiva na tezi da inozemni turisti donose u receptivnu turističku zemlju inozemna sredstva plaćanja, stvorena u drugim gospodarskim nacionalnim sustavima; osim toga preko turizma izvozi se različita roba koja se inače ne bi mogla izvesti, i po cijenama koje su u pravilu znatno povoljnije od onih koje se postižu izvoznim trgovinskim transakcijama.
razvojno prostorno planiranje u turizmu (engl, spatial tourism development, njem. Raumentwicklungsplanung im Tourismus), sastavni dio sustava prostornog planiranja u turizmu, kojim se planiraju kvalitativni i kvantitativni ciljevi razvoja u turizmu u određenom prostoru. Planiranje ciljeva razvoja temelji se na detaljnoj analizi prostornih preduvjeta razvoja (geografski, prometni i tržišni položaj, prirodni i društveni resursi), na demografskoekonomskim preduvjetima i ekonomskoj politici, te na analizi dostignute razvijenosti turizma, ponude i infrastrukture u promatranom prostoru, zatim na predviđanjima veličina i struktura turističke potražnje. U Zakonu o prostornom uređenju (NN, 30/94., čl. 13), u okviru dokumenata prostornog uređenja navodi se pod nazivom Strategija i program prostornog uređenja Države. RDA (Internationaler Bustouristik Verband), nekadašnji Reise-Ring Deutscher Autobusunternehmungen, Međunarodno udruženje autobusera, interesna udruga turoperatora autobusera i njihovih poslovnih partnera sa sjedištem u Kolnu, gdje se svake godine održava work-shop. RDS (akr. od engl. Rail Distribution System), elektronski distribucijski sustav njemačkih željeznica pomoću kojeg je moguće dobiti informacije,
raskid ugovora rezervirati i obračunavati karte u željezničkom prometu. real (BRR), novčana jedinica Brazila, dijeli se na 100 sentava. realna potražnja (engl, actual demand, njem. reale Nachfrage), realni krug potrošača, onaj segment potražnje koji dio svojih slobodnih sredstava i svog vremena koristi u turističke svrhe. recepcija (engl reception, njem. Rezeption) -»prijamni odjel. recepcionar (engl, receptionist, njem. Rezeptionist, Empfangschef) -> hotelsko osoblje.
326
raskid ugovora
receptivna turistička agencija (engl, receiving tourist agency, njem. Incoming Reisebüro) putnička agencija. receptivne turističke zemlje (engl, receiving tourist countries, njem. Aufnahmeland), zemlje koje u većoj mjeri prihvaćaju turiste. Takve su zemlje zapravo turističke destinacije suvremenog svijeta. receptivni turistički čimbenici (engl, receiving tourist factors, njem. touristische Aufnahmefaktoren) -*■ Čimbenici turizma.
raskid ugovora
recesija (engl, recession, njem. Rezession), usporavanje gospodarske aktivnosti u nekoj zemlji, odnosno usporavanje njezinih stopa rasta ili čak njihov blagi pad. Radi se o blažem obliku gospodarske krize ili o njezinu samom početku. To je u pravilu nepovoljno razdoblje za razvoj domaćeg turizma, jer se novčani fondovi najčešće sele u inozemstvo ili se pretvaraju u Štednju kako bi se prebrodile nastupajuće teškoće, a time se smanjuju mogućnosti za potrošnju domaćeg stanovništva u turizmu. S druge strane, ako se radi o recesiji u
327
razlika u rijeni
receptivnoj turističkoj zemlji, to može barem u prvoj fazi biti dodatni impuls za dolazak stranih posjetitelja, ali kasnije zbog općeg stanja gospodarstva ti impulsi slabe i poprimaju suprotan predznak. red letenja (engl, (flight) timetable, njem. Flugplan), utvrđeno vrijeme uzlijetanja i slijetanja zrakoplova u linijskom zračnom prometu. redovan zračni promet (engl, scheduled traffic, njem. Linienflugverkehr) -* zračni promet.
redovita
rezcrvacyja
redovita, uobičajena rezervacija (engl,
or-dinary reservation, njem. allgemeingültige Buchung regelmäßige Buchung), rezervacija kod koje putnička agencija ne poziva hotelijera da joj ponudi cijenu usluga, tj. glede cijene nije ništa posebno ugovoreno, pa se smatra da je ugovorena ona cijena koja vrijedi u hotelu na početku korištenja usluga i koja je objavljena na način određen propisom, uzancom ili hotelskom tarifom, bez obzira na to plaća li cijenu gost ili putnička agencija. Glede ove rezervacije i na agencijski ugovor o hotelskim uslugama koji se sklapa uvijek putem rezervacije primjenjuju se Posebne uzance o izravnom ugovoru o hotelskim uslugama, što znači da se primjenjuju opća pravila, pa se kod ugovora između nenazočnih, u ovom slučaju kod agencijskog ugovora 0 hotelskim uslugama, zahtjev za rezervaciju smatra ponudom putničke agencije, a hotelijerova potvrda rezervacije prihvatom ponude za sklapanje ugovora, što znači da se ugovor smatra sklopljenim kad pošiljatelj primi potvrdu o rezervaciji. Posebnost je samo u tome što svaki nepisani zahtjev, a to će biti onaj koji je stavljen izravno, telefonom i si., putnička agencija mora hotelijeru potvrditi pisanim putem (pismo, brzojav, teleks, telefaks i si.). Zahtjev za rezervaciju mora kao i svaka ponuda sadržavati bitne sastojke ugovora, a to su: vrsta i opseg ugostiteljske usluge smještaja ili pansiona, vrijeme početka i trajanja usluge, te adresu gosta (gostiju) i same putničke agencije, dok se glede cijene smatra da je naručitelj suglasan s onom cijenom
330
red u
kampu
koja vrijedi u hotelu na početku korištenja usluge. u kampu (engl, camp order, njem. Hausordnung auf dem Campingplatz), opći uvjeti poslovanja ugostitelja. Posebnosti su ugovora o uslugama kampiranja i u tome stoje autonomija gosta skromnija 1 svedena na pravo da red u kampu što ga je utvrdio ugostitelj prihvati ili odbije, pa stoga ima značajke adhezijskog ugovora, dok je sloboda ugovaranja kod ostalih turističkih ugovora veća. Red u kampu varira od kampa do kampa i sadrži odredbe koje su prilagođene posebnim prilikama konkretnog kampa. Ipak sadržaji reda u kampu su se ustalili i sastavni su dio konkretnog ugovoraro kampiranju. U redu u kampu obično se na prvom mjestu navode odredbe koje određuju uvjete korištenja prostora za kampiranje ili kamp jedinice, zajedničkih prostorija i uređaja u kampu. Tim se odredbama određuje vrijeme i način njihove uporabe, vrijeme rada trgovine, restorana, prostora za pripremanje hrane itd. Odredbe o načinu održavanja higijene, mira i reda u kampu govore o dužnosti gosta da održava čistoću u kamp jedinici, da otpatke baca u posude za otpatke, a otpadne vode na određeno mjesto. Redom u kampu ugostitelj određuje i vrijeme kada gost, a osobito djeca, trebaju održavati u kampu potpunu tišinu i mir. Osim toga, govori se o vremenu podizanja šatora i postavljanju kamp-kućice, mjestu pranja automobila, o dužnosti
red
red u kampu
tihog i sporog kretanja u kampu i si. U nekim kampovima gdje ne postoji odvojeno cjenik usluga, u kućnom redu su i uvjeti plaćanja usluga. Obično se tada navode usluge koje su obuhvaćene skupnom cijenom, a koje usluge, ako se koriste, treba posebno platiti. Kućnim redom mole se gosti da dragocjenosti predaju na čuvanje na recepciji kampa. Isto tako, red u kampu propisuje uvjete korištenja odvojenih parkirališta, sidrišta, pristaništa, športskih terena, bazena, plaća i dječjih igrališta. Na kraju, red u kampu sadrži klauzulu kojom se na ugovor o kampiranju proteže primjena Posebnih uzanci u ugostiteljstvu. Red u kampu, koji Je obično tiskan, istaknut je na vidnom mjestu na recepciji kampa. U trenutku sklapanja ugovora opći uvjeti (poslovanja, ovdje reda u kampu) postaju sastavni dio ugovora o kampiranju. Svakako, sve to pod uvjetom da je gost upoznao opće uvjete ugostitelja prije ili u času sklapanja ugovora. Istaknuti red u kampu na vidnom mjestu stvara pretpostavku da je s njime gost upoznat. Obično u većim kampovima ugostitelj prigodom sklapanja ugovora predaje gostu brošuru (plan kampa), gdje je uz brojne informacije tiskan i red u kampu. referentna grupa (engl. reference group, njem. Referenzgruppe), svaka grupa s kojom se pojedinac identificira, čije vrijednosti želi koristiti u ponašanju i kao izvor osobnih vrijednosti i ciljeva. Položaj se pojedinca u svakoj grupi može definirati pomoću uloge i statusa. Ljudi biraju proizvode i usluge koje
331
regionalno planiranje odgovaraju njihovoj ulozi i statusu u društvu i na taj način ti proizvodi i usluge postaju statusni simboli. U okviru grupe neki su ljudi lideri javnog mišljenja, odnosno osobe koje prve usvajaju neki proizvod ili uslugu i nakon toga utječu na ostale pripadnike grupe, koji ih slijede. Zbog toga je važno da se u promidžbenoj aktivnosti identificiraju ti lideri i da se prema njima usmjere maksimalni napori. Ljudi su i pod utjecajem onih grupa kojima ne pripadaju ali kojima bi željeli pripadati. Takve se grupe nazivaju aspi-racijskim grupama, za razliku od disoci-jalnih grupa čije vrijednosti ili ponašanje pojedinac odbacuje. regija (engl. region, njcm.Region), prostor koji se izdvaja zbog istih ih veoma sličnih prirodnih, sociogospodarskih, povijesnih, kulturnih i drugih obilježja. Veću prostomu jedinicu takvih specifičnih obilježja nazivamo makroregija, koju čini više manjih prostornih cjelina ili mikroregija. Regionalne cjeline izdvajaju se radi lakšeg usmjeravanja gospodarskog razvoja jednog područja, odnosno Što ekonomičnijeg iskorištavanja njegovih prirodnih bogatstava, ljudskih resursa, položaja i drugih potencijala i prednosti. -*■ turistička regija. Regionalni prostorni plan južnog Jadrana (engl. Regional physical plan of South Adriatic, njem. regonale(r) Raumplan der Sudadria), skraćeno Projekt Južni Jadran ih Projekt Jadran I., rađen je u vremenu 1967.-1969. i obuhvatio je cijelo obalno područje i otoke južno od Vrulje i Hvara do Bojane. Kasnije (1969.) u taj je plan uključeno i
redovita
rezcrvacyja
područje Splita od Vrulje do Trogira. Projekt je rađen uz financijsku i stručnu pomoć programa za razvoj UN (UNDP). Turizam je u planu kvantificiran na osnovi prostornih mogućnosti obale pogodne za turističko korištenje, primjenom vrlo niskih parametara od samo 1,66 korisnika na 1 m dužine obale pogodne za turizam, odnosno 6 m2 po korisniku. Plan je utvrdio 353 km obale pogodne za turizam (14,1% ukupne dužine), što uz spomenuti parametar površine po korisniku omogućuje istovremeni prihvat 820 000 korisnika. Procjene potreba lokalnog stanovništva i izletnika bile su 300 000, pa je za turističke potrebe preostala mogućnost od 520 000 istovremenih stacio-niranib turista - korisnika obale. Uz koeficijent istovremene prisutnosti turista na obali od 1,4 proizaŠla je veličina mogućeg smještajnog kapaciteta za turiste od 730 000 kreveta. Planom je data struktura smještajnih kapaciteta po vrstama, kao i kvalitativna struktura po kategorijama, te potreban broj zaposlenih. regionalno planiranje u turizmu (engl. regional tourism planning njem. regiona-le(s) Planen im Tourismus), plansko i sustavno uređenje i izgradnja prostornih funkrionalnih cjelina, turističkih regija. Turistička regija može biti već prirodno diferencirana, na njezin turistički razvoj može ukazivati politika općeg razvoja šireg prostora ili se aktiviranjem turističkih resursa može nadomjestiti nedovoljan ili nedovoljno uspješan razvoj drugih sektora i djelatnosti. Zbog činjenice da je u turizmu atraktivnost prostora aktivan činilac u privlačenju -posjetitelja, a sam se prostor smatra dijelom turističkog proizvoda, planiranje prostora u turizmu dobiva specifično značenje. Kako je svaka pa i turistička regija u ekonomsko-
330
red u
kampu
geografskom smislu dio individualiziranog prostora, to njezino planiranje ima i značajnu tržišnu ulogu. U postupku planiranja potrebno je utvrditi odnos prema drugim djelatnostima u istoj regiji, uvažavajući međuovisnost i povezanost turizma s drugim manje ili više komplementarnim djelatnostima. Kod regionalnog planiranja u turizmu treba voditi računa da li se radi o potencijalnoj, afirmiranoj ili razvijenoj turističkoj regiji. Planiranjem se obuhvaća regija u cjelini, ali i njezina struktura koju čine turistički lokaliteti, pravci i centri. Metodologija regionalnog planiranja u turizmu obuhvaća: inventarizaciju turističkih vrijednosti (atraktivnosti), diferenciranje i razgraničenje planirane regije u širem prostoru, ocjenu atraktivnosti i razvijenosti regije, definiranje vizije turističke budućnosti regije, određivanje unutrašnje strukture regiJCj programiranje turističkih sadržaja u regiji, ekonomske i druge posljedice planiranog razvoja. -*■ turistička regija. regres (engl, recourse, njem. Rückgriff, Reg-ress), 1. pravo na povrat isplaćene svote novca od osobe koja je na to obvezana na temelju nekog pravnog odnosa. Takav odnos postoji npr. kod solidarnih sudužnika neke solidarne obveze gdje se i odnos između samih sudužnika naziva odnosom regresa. Naime, kad jedan od sudužnika u cijelosti podmiri vjerovnika, tada ima pravo da se na jednake dijelove namiri od ostalih sudužnika. Mogućnost da se jedan od sudionika regresira od ostalih na jednake dijelove postoji, jerje
red u kampu činidba djeljiva (-*■ djeljiva obveza). Pravo regresa po kojem jedan od dužnika može tražiti da i drugi sudjeluju u namirenju na jednake dijelove postoji onda kad među samim solidarnim dužnicima ne postoji još i kakav drugi interni odnos. Ako je, međutim, solidarna obveza sklopljena u isključivom interesu jednog od solidarnih dužnika, kao Što je to kod solidarnog jamstva gdje je svaki jamac ujedno i pla-tac, tada je on dužan naknaditi cijelu svotu obveze sudužniku koji je namirio vjerovnika. Kriteriji za utvrđivanje udjela mogu biti određeni propisom. Tako npr. Zakon o obveznim odnosima utvrđuje takve kriterije kod solidarne odgovornosti za štetu. Udio svakog štetnika određuje se prema težini njegove krivnje i težini posljedica koje su proistekle iz njegova djelovanja. Ako se udjeli ne mogu utvrditi, na svakog štetnika otpada jednak dio, osim ako pravičnost zahtijeva drukčiju raspodjelu u konkretnom slučaju. U regresnom zahtjevu nema solidarnosti. Pravo na regres gubi se ako je dužnik ispunio obvezu koju nije bio dužan ispuniti, npr. platio je zastarjeli dug ne istaknuvši prigovor zastare. 2. Kod vrijednosnih papira označuje pravo imatelja vrijednosnog papira da od trasanta, indosanta i ostalih regres-nih obveznika zahtijeva isplatu duga, npr. kod mjenice ako trasat odbije akce-pt ili isplatu mjenice. Da bi se sačuvalo pravo na regres, imatelj vrijednosnog papira mora obaviti -* protest. 3. Bez regresa (without recourse), pojam iz angloameričkog mjeničnog prava kad se trasant može osloboditi odgovornosti za isplatu. Rabi se i kod drugih vrsta ugovora kad se neke od ugovornih strana oslobađaju odgovornosti za
331
regionalno planiranje plaćanje; naplata se može izvršiti samo od određenih osoba ili iz određene imovine. Reiseanalyse (RA), istraživanje o turističkim kretanjima Nijemaca, ponašanju, stavovima, motivima i interesima njemačkih turista na odmoru. Istraživanje je koncipirao i kontinuirano svake godine provodio Studienkreis fur Tourismus iz Starnberga od 1970. do 1992. godine. Nakon bankrota tog instituta, istraživanje po istoj metodologiji provodi Forschungsgemeinschaft Urlaub und Rei-sen. F.U.R. Reisemonitor -*■ Euromonitor. reklamacija (engl. complaint, n\cm. Rekla-tnation, Mangelruge), 1. općenito, prigovor koji kod naplatnih ugovora ističe osoba na koju se prenosi pravo na stvarima, kad ustanovi da stvar sadrži nedostatke. U većini slučajeva ovlaštena strana može koristiti određena prava iz ugovora (na naknadu štete, isporuku druge robe, raskid ugovora i si.) samo ako je prethodno na propisani ili ugovoreni način ustanovila mane stvari i pravodobno i uredno reklamirala nedostatak. Stjecatelj ne gubi pravo pozvati se na nedostatak stvari makar i nije obavio svoju obvezu pregleda stvari i odašiljanja obavijesti, ako je otudivatelju nedostatak stvari bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat. Obavijest o nedostatku (reklamacija) mora sadržavati podroban opis nedostataka i poziv otudivatelju da pregleda stvar. Korisno je da se obavijest o nedostatku pošalje preporučenim pismom, brzojavom ili na neki drugi pouzdan način, jer ako tako poslana obavijest zakasni ili uopće ne stigne otudivatelju, smatra se da je obveza izvješćivanja ipak
redovita
rezcrvacyja
ispunjena; 2. u ugostiteljstvu, -> prigovor na usluge.
rekreacija (engl. recreation, njem. Erholung, Rekreatin), cjelokupna ljudska djelatnost, s pozitivnim učincima, izvan profesionalnog rada, koju čovjek odabire prema vlastitim potrebama i željama. Rekreacija doprinosi razvoju ličnosti, zadovoljavanju čovjekovih potreba i interesa, psihičkom rasterećenju i podizanju zadovoljstva, te kvaliteti života, posebice kao kreativni dio slobodnog vremena. Promjenom aktivnosti u odnosu na profesionalnu djelatnost, različitim oblicima rekreacijskih aktivnosti postiže se
330
red u
kampu
zdrav, kulturološki osmišljen odmor. Rekreacija može obuhvatiti različite vrste ljudske aktivnosti, primjerice: tjelesno vježbanje, aktivnosti u kulturi i umjetnosti, društveno-zabavne aktivnosti, sakupljačke aktivnosti, zanatske i tehničke aktivnosti, aktivnosti u prirodi. Ukupne aktivnosti koje zadovoljavaju različite potrebe ljudi ne obavljaju se iz nužnosti ili iz potrebe za materijalnom koristi. Osoba u rekreaciji aktivno sudjeluje ili pasivno uživa u gledanju ili slušanju određenih sadržaja. Vlastito sudjelovanje i potreba za vlastitim doživljajem u različitim rekreacijskim ak-
red u kampu tivnostima sve su izražajniji. Ponuda rekreacijskih sadržaja koja je orijentirana na zadovoljavanje ljudskih potreba u slobodno vrijeme mora oblikovati sadržaje rekreacije koji će biti dostupni naj-različitijim zahtjevima. Rekreacija kao društveno uvjetovana pojava podložna je promjenama, te na njezin izbor sadržaja utječu način života i rada. Ona postaje neophodna na određenoj razini razvoja društva, posebice danas kada način života i rada ograničavaju brojne prirodne Čovjekove potrebe.
331
regionalno planiranje rekreativno-zabavna funkcija (engl. rec-reative-entertainment function, njem. Er-holungs-und Unierhaltungsfunktion), jedna od neekonomskih funkcija turizma s neposrednim djelovanjem; pokazuje da turizam djeluje na čovjekovo fizičko i psihičko stanje. U suvremenom je turizmu veoma velik broj onih koji izravno traže rekreaciju kako bi regenerirah ili osposobili svoje radne i životne sposobnosti. Zabavna funkcija ima vrlo širok raspon zbog naglašene razlike u gledanju na pojam zabave. Pokazuje da turizam djeluje na opće raspoloženje Čovjeka. Cesto djeluje u kombinaciji s kultur-
334 rekreativno-zabavna funkcija
nom funkcijom. Općenito, sve su te funkcije toliko isprepletene da se teško utvrđuje gdje jedna završava, a druga počinje. relativna vlaga (engl, relative humidity, njem. relative Feuchtigkeit), odnos stvarne vlage u zraku prema onoj koju bi zrak mogao primiti pri istoj temperaturi. Kad zrak primi maksimalnu koučinu vodene pare (s obzirom na postojeću temperaturu), tada je postignuta zasićenost (100%). Daljnjim povećanjem dolazi do kondenzacije vodene pare. Relativna vlaga mjeri se higrometrom ili psihrometrom, a izražava se u %. religijski turizam (engl, religious tourism, njem. religionsbedingte(r) Tourismus) -> vjerski turizam. reljef (engl, relief, njem. Relief), sva udub-ljenja ili uzvjšenja na Zemlji, koja su nastala djelovanjem endogenih sila i eg-zogenih procesa u geološkoj prošlosti Zemlje i procesa koji se odvijaju danas. Prema prevladavajućem faktoru koji ima najveće značenje za današnji izgled reljefa pojedinih područja Zemlje razlikujemo: ledenjački reljef (nastao kretanjem ledenjaka), riječni reljef, pustinjski reljefi si. renta (engl, rent, njem. Rente), prihod ili dohodak koji netko ostvaruje na temelju već prije izvršene uplate (novčani kapital, vrijednosni papiri i si.) ili što ima vlasništvo na nekretninama (zemljište, zgrade i si.) ih iz naslijeđa, ali u svakom slučaju bez vlastitog rada. U gospodarskoj se praksi najčešće ovaj izraz upotrebljava za dohodak dobiven od zemlje, a u običnom govoru za dohodak ostvaren
restoran brze prehrane
iznajmljivanjem, zakupom, ustupanjem kapitala na određeno vrijeme i si. rentabilnost (engl.profitability, njem. Rentabilität), jedan od temeljnih principa poslovanja; nastojanje da se preduj-mljeni kapital u poduzeću uvećava i oplođuje, uz što manja angažiranja ostvariti što veći financijski rezultat. Mjeri se pokazateljem rentabilnosti. reportaža (engl. report, story, njem. Reportage), prigodni prikaz u novinama ili časopisu o pojedinom poduzeću ili turističkoj destinaciji. Turističke reportaže moraju biti osobito bogato ilustrirane zanimljivim fotografijama mjesta, ljudi i običaja o kojima se u reportaži piše. Treba ih objaviti u reprezentativnom listu ili reviji. re-routing, promjena rute, cijene, zrakoplovne kompanije, tipa zrakoplova, klase prijevoza, valjanosti zrakoplovne karte i dr. elemenata koji su bili navedeni u originalnom dokumentu o prijevozu putnika. resaca (engl. resaca), stojni valovi koji se javljaju duž obala Pirinejskog poluotoka. restauraterstvo (engl. restaurant services, njem. Restauration), dio ugostiteljske djelatnosti koji obuhvaća pružanje usluga prehrane, pića i napitaka u za to namijenjenim ugostiteljskim objektima. restoran (engl. restaurant, njem. Restaurant, h, restaurant), ugostiteljski objekt koji posluje samostalno ili u sklopu smještajnog objekta a svoje poslovanje temelji na pripremanju i posluživanju toplih
restoran brze prehrane
i hladnih jela, slastica, te pića i napitaka u vrijeme glavnih obroka (ručka i večere). S obzirom na sustav poslovanja možemo ih podijeliti na dva osnovna tipa: 1. restorani koji svoje poslovanje temelje na narudžbi gosta (a la carte poslovanje); 2. restorani koji uz a la carte uslugu gostima pružaju izbor nekoliko gotovih jela. Mora imati blagovaonicu ih prostoriju za posluživanje namještajem prilagođenu dužem zadržavanju gostiju, toćionik, kuhinju, konobarsku pripremnicu (office), te skladišni i sanitarni prostor. restoran brze prehrane (engl. fast food restaurant, njem. lmbissstube), ugostiteljski objekt u kojem se pripremaju jela za brzu konzumaciju, te pića i napici. Poslužuju se gostima za šankom točio-nika ili za posebnim pultom. Mora imati prostoriju s točionikom za posluživanje gostiju, prostor za pripremanje jela, skladišni i sanitarni prostor, restrukturiranje (engl. restructuring, njem. Restntkturicren, Neuordnen), obnavljanje, ponovno građenje, reustroj, termini su koji se često koriste u značenju uspostavljanja novog reda, novog poslovanja, odnosno općenito novog odnosa prema poslovanju, prema organizaciji rada i si. retailer (engl. retailer, retail office, njem. Reisemittler), općenito trgovac na malo, u turizmu označava detaljističke turističke agencije koje posreduju u prodaji turističkih aranžmana turoperatora i pružaju klijentima druge usluge u sferi putovanja i smještaja, osim usluge organizacije paušalnih putovanja.
335
rezervacija
revalorizacija (engl. value adjustment, njem. Revalorisierung), postupak usklađivanja nominalnih vrijednosti s promjenama nastalim zbog promjena cijena. Revalorizirati se mogu imovina, obveze, kamatne stope, osnovna sredstva itd. Koeficijenti kojima se računa valorizacija Često su zakonski određeni ili su predmet dogovora medu strankama. revizija marketinške aktivnosti (engl. marketing audit, njem. Marketingpruf-ung, Marketingrevision), sveobuhvatno, sustavno, neovisno i periodično ispitivanje okoline marketinga, ciljeva, strategija i aktivnosti u nekom poduzeću, sa svrhom da se utvrde problemi i mogućnosti za njihovo rješavanje i u tom smislu preporuči plan za poboljšanje akcije provedbe marketinga u tom poduzeću. Revizija okoline marketinga odnosi se na analizu glavnih snaga i tendencija makrookoline u ključnim komponentama zadaća poduzeća u određenoj okolini: tržišta, kupcipotrošači, konkurenti, posrednici, dobavljači. Revizija strategije marketinga odnosi se na preispitivanje ciljeva i strategije marketinga radi ocjene u kojoj su mjeri prilagođeni sadašnjoj i predvidljivoj okolini marketinga. Revizijom organizacije marketinga ocjenjuje se sposobnost organizacije marketinga za primjenu potrebne strategije u predviđenoj okolini. U tom se smislu ocjenjuje osnovna organizacijska struktura marketinga, funkcionalna uspješnost i uspješnost međusobne suradnje marketinga i ostalih funkcija. Revizija sustava
334 rekreativno-zabavna funkcija marketinga procjenjuje kvalitetu sustava poduzeća za analizu, planiranje i kontrolu. Revizija djelotvornosti marketinga ispituje profitnost različitih jedinica marketinga i isplativost različitih ulaganja u marketinške aktivnosti. I konačno revizija marketinških funkcija podvodi pod cjelovito preispitivanje glavne elemente marketinškog miksa (proizvod, cijena, kanali distribucije i promidžba). rezervacija (engl. reservation, booking, njem. Reservation, Reservierung, Buch-ung), 1. u stručnoj terminologiji se koristi kao izraz za a) pribilježbu dolaska gosta u neki hotel - najava dolaska, b) rezervaciju nekog agencijskog aranžmana ili sjedišta u nekom prijevoznom sredstvu ili u smještajnom objektu (hotelu), i c) za sam postupak i službu evidentiranja prodaje turističkih aranžmana kod turoperatora i turističkih agencija ili sjedišta u zrakoplovnoj kompaniji. Središnja je služba rezervacija mjesto u kojem se prikupljaju sve informacije o rezervacijama i prodaji i u svakom trenutku se može vidjeti stanje ukupne prodaje. U postupku rezervacija koriste se različiti engleski termini, npr. booking prm, formular za kupovanje aranžmana koji ispunjava kupac, klijent; booking fee ili booking eharge, novčani iznos koji klijent plaća agenciji da mu izvrši rezervaciju ili iznos koji plaća zrakoplovna kompaniji CRS za svaku izvršenu rezervaciju; booking list, dokument koji organizator aranžmana šalje izravnim davaocima usluga, a sadrži popis turista koji će koristiti usluge iz aranžmana; booking report, izvještaj o stanju rezervacija u određenom danu; 2. u pravu, način sklapanja ugovora o hotelskim
restoran brze prehrane uslugama među nenazočnim stranama. Pravno gledano zahtjev za rezervaciju određene usluge smještaja je ponuda gosta, a hotelijerova potvrda rezervacije je prihvat ponude. Potvrdom rezervacije sklopljen je ugovor o hotelskim uslugama, a ne predugovor kojim se preuzima obveza na sklapanje budućeg ugovora. Kad bismo ponudu i prihvat rezervacije tretirali kao predugovor, strane bi morale na temelju prihvaćene rezervacije sklopiti još i glavni ugovor, a ako ga ne bi sklopile, morale bi dokazivati da su se okolnosti izmijenile i da glavni ugovor o hotelskim uslugama nije zbog toga sklopljen, tj. morale bi se pozivati na raskid ili izmjenu ugovora zbog promjenjivih okolnosti. Hotelijer je na temelju potvrđene rezervacije preuzeo glavnu obvezu pružiti gostu smještaj i druge usluge, a ne obvezu na sklapanje budućeg glavnog ugovora o pružanju hotelskih usluga. Rezervacija se može i otkazati, pa do sklapanja ugovora ne mora ni doći. Prihvatom rezervacije ugovor je postao perfektan s mogućnošću jednostranog otkaza ugovora od strane gosta, a hotelijer prihvaćenu rezervaciju ne može otkazati i dužan je ispuniti ugovor. Rezervaciju hotelijer treba prihvatiti izričito, jer ako hotelijer koji je primio zahtjev za rezervaciju ne odgovori na ponudu gosta nego šuti, ugovor o hotelskim uslugama ne smatra se sklopljenim. Što je u skladu s temeljnim načelima našeg obveznog prava, prema kojem šutnja ponuđenog ne znači prihvat ponude. Ah šutnja na ponudu za sklapanje ugovora putem rezervacije kod ugovora o hotelskim ugovorima ima i svoje posebnosti. Naime, za razliku od opće norme
restoran brze prehrane
obveznog prava, gdje ponuđeni ne mora odgovoriti na ponudu, hotelijer je dužan odgovoriti na zahtjev za rezervaciju, najkasnije u roku od tri dana računajući od dana primitka zahtjeva, uzimajući u obzir početak korištenja usluge. Ako u određenom roku hotelijer ne odgovori na zahtjev za rezervaciju, korisnik (gost) ima pravo na naknadu štete. Hotelijer je obvezan u pravilu sklopiti i ugovor o hotelskim uslugama koje su predmet njegove djelatnosti. Ako se ugovor sklapa na temelju rezervacije, hotelijer je obvezan prihvaćati rezervacije po redoslijedu primitka, uz uvjet da ima slobodnih kapaciteta, pod prijetnjom sankcije odgovornosti za privredni prijestup za pravnu osobu, odnosno kod samostalnih ugostitelja za prekršaj. Iako je hotelijer dužan prihvatiti svaku ponudu na sklapanje ugovora o hotelskim uslugama, iznimno može odbiti njegovo sklapanje ako gost nije u mogućnosti (ako je insolventan) ili nije voljan platiti naknadu (cijenu), odnosno nije u podobnom stanju da bude primljen u ugostiteljski objekt. Odbijanje hotelijera da sklopi ugovor o hotelskim uslugama mora uslijediti iz ozbiljnih razloga, npr. ako je gost loš platac, pijanica, skitnica, opasan za druge goste, imovinu i renome hotela i si., a ne iz "pakosti". Isto tako, hotebjer može odbiti pružanje pojedinih hotelskih usluga iz razloga koji proistječu iz pravila o hotelskome kućnom redu (npr. ne dopušta se unošenje lako zapaljivog materijala, kuhanje hrane u sobama i si.). Uz sklapanje ugovora o hotelskim uslugama putem rezervacije vezana je još j edna specifičnost koja se sasto-ji u tome da hotelijer može prihvat zahtjeva za rezervaciju uvjetovati plaćanjem predujma.
335
rezervacija
Svrha je plaćanja predujma u tome da se plaćanjem određene svote unaprijed hotebjer osigura za one slučajeve kada gost koji je izvršio rezervaciju ne dode (no show), a hotelijer ne uspije drugim gostima popuniti rezervacijom angažirane kapacitete. U nas je uobičajen predujam jednak cijeni naručenih usluga za jedan dan, a u hotelima sa sezonskim poslovanjem za vrijeme sezone predujam iznosi cijenu naručenih usluga za tri dana boravka. Hotelijer je dužan potvrditi primitak predujma u roku od 72 sata od primitka uplaćene svote. rezervacija sa zahtjevom hotelijeru o ponudi cijene (njem. Buchung aufgrund des Preisangebots seitens des Hoteliers), postoji ako putnička agencija u zahtjevu za rezervaciju zatraži da joj ugostitelj ponudi cijenu. Takav zahtjev za rezervaciju nema značenje ponude, nego poziv da hotelijer dade ponudu. Glede odnosa između poziva na ponudu, ponude i prihvata potpuno je jasno: u prilici kada putnička agencija naručitelj usluge u zahtjevu za rezervaciju zahtijeva (zatraži) da joj hotelijer ponudi cijenu i da se u tom slučaju agencijski ugovor o hotelskim uslugama smatra zaključenim kada ugostitelj primi od putničke agencije prihvat ponuđene cijene, znači daje hotelijer na poziv naručitelja stavio ponudu s cijenom, a putnička agencija može tu ponudu prihvatiti ili ne. Tek kad putnička agencija prihvati ponudu ponuditelja, tj. hotelijera, te taj prihvat stigne hotelijeru, dolazi do perfekcije ugovora. Zahtjev za rezervaciju s klauzulom o ponudi cijene hotelskih usluga upućen hotelijeru od strane putničke agencije je poziv (engl. initiation) hotelijeru da on učini ponudu, potvrda rezervacije (engl.
334 rekreativno-zabavna funkcija confirm), uz utvrđivanje cijene i utvrđivanje rokova za prihvat je ponuda (engl. offer), a potvrda (engl. reconfirm) putničke agencije dana bez odgađanja, odnosno u postavljenom roku je prihvat (engl. acceptance) hotelijerove ponude. rezervacija sobe (engl. room booking njem. Zimmerbuchung), proces kojim gost najavljuje svoj dolazak u hotel, ali i unaprijed osigurava smještaj. Rezervacija s depozitom (guaranteed reservation; arrivai guaranteed) takva je rezervacija za koju je položen depozit, odnosno
restoran brze prehrane novčana garancija. Depozit se gostu vraća nakon realizacije rezervacije ili se ukalkulira u naplatu računa, a ukoliko gost ovu rezervaciju ne realizira, iznos depozita ostaje hotelu. Ovaj slučaj u praksi prepoznajemo pod nazivom garantirani nedolazak (guaranteed no-show). Duplicira-na rezervacija (duplicate reservation) je ona koja je obavljena više puta za istu osobu i isto vrijeme. Multiplicirana rezervacija (multiple reservation), označava rezervaciju više soba od strane jedne osobe s ciljem smještanja većeg broja osoba.
restoran brze prehrane
Potvrđena rezervacija (confir-med reservation), rezervacija s naknadnom potvrdom dolaska, uobičajena u slučajevima kada je između datuma rezervacije i njezine realizacije veći vremenski razmak. rezervacija stola (mjesta, sjedala) (engl. table booking, njem. Tischreservierung), u ugostiteljskom objektu uobičajena je pri istodobnom korištenju usluga od strane više osoba (poslovni ručkovi, svadbe, proslave vjerskih i državnih blagdana i si.), ali je moguća ako to zatraži i pojedinac. Ovu rezervaciju može
335
rezervacija
zatražiti gost sam, tj. za sebe, odnosno skupinu gostiju, ali i putnička agencija. Ugostitelj je dužan prihvatiti svaku rezervaciju usluge prehrane i pića u granicama raspoloživih kapaciteta, te narudžbu gosta uz uvjet da gost može i da je spreman platiti cijenu, te daje u takvu stanju da može biti gostom u ugostiteljskom objektu. Ugostitelj nije dužan prihvatiti rezervaciju stola ih mjesta (sjedala) ako ne naplaćuje posebnu naknadu za rezervaciju. Ako, pak, ugostitelj prihvati rezervaciju, pa i u slučaju
338 rezervacijski računalni sustavi rezervacija stola
ako ne naplaćuje posebnu naknadu za to, on će zadržati stol, odnosno mjesto sve dok ne procijeni da gost neće doći. Vrijeme za koje će ugostitelj zadržati stol ili mjesto nije određeno, već to ugostitelj utvrđuje sam polazeći od vlastitih iskustava i prakse. Protekom toga vremena ugostitelj može prethodno rezervirani stoli ili mjesto dati drugom gostu. U praksi se, međutim, događa da se i nakon proteka toga vremena gost pojavi u ugostiteljskom objektu. U tom slučaju ugostitelj će gostu pružiti uslugu u skladu s mogućnostima i raspoloživim kapacitetima objekta. rezervacijska pristojba (engl. reservation fee, njem. Reservientngsgebuhr, Buchungsgebuhr) -*■ oblici plaćanja unaprijed. rezervacijski računalni sustavi (engl. CRS - computerised reservations system, njem. computergestutzte(s) Reservierungssystem), sustavi koji sadrže informacije o konkretnim proizvodima, njihovoj raspoloživosti, cijenama i drugim komplementarnim uslugama, i koji dopuštaju ovlaštenim korisnicima sustava pravljenje rezervacija i izdavanje odgovarajućih dokumenata. Napretkom informatike i kompjutorizacijom poslovanja hotelijera, prijevoznika, agencija i turoperatora stvorene su sve tehničke pretpostavke za organizaciju jednostavnijeg i znatno bržeg sustava rezervacija usluga nego ranije. Upotreba računala znatno je smanjila broj potrebnih radnika u poslu oko rezervacija, a same rezervacije učinila preciznijim i sigurnijim. Takvi su se rezervacijski sustavi najprije počeli razvijati u jednom poduzeću (zrakoplovnoj kompaniji ili hotelu), kasnije u većim
poslovnim sustavima, a u novije vrijeme takvi rezervacijski sustavi obuhvatili su više raznorodnih usluga (letovi zrakoplovnih kompanija, smještaj u hotelima, iznajmljivanje automobila, putovanja vlakovima, trajektima, brodovima...). Zrakoplovne kompanije ustanovile su sredinom 70-ih godina da su im vlastiti računalni rezervacijski sustavi postali preskupi. Neke kompanije odlučile su se na osnivanje posebnih poduzeća koja će obavljati te poslove ne samo za njih nego i za druge kompanije, dok su druge kompanije odlučile povjeriti tu vrstu poslova specijaliziranim poduzećima. Za usluge koje im je takav CRS pružao u distribuciji usluga zrakoplovne kompanije plaćale su naknadu za svaki segment izvršene rezervacije, bez obzira na to tko je rezervaciju napravio (one same ili tko od njihovih posrednika prodaje). Rastom zračnog prometa, posebno njegovom globalizacijom, rasla je i uloga CRS-a; bez njih je odvijanje zračnog prometa praktički postalo nezamislivo. CRS je postao puno više od distribucijskog sustava kroz koji zrakoplovne kompanije mogu pružiti agencijama, drugim posrednicima prodaje i potencijalnim putnicima širom svijeta u svakom trenutku pristup k informacijama o letu te omogućiti brzo rezerviranje i izdavanje karata za svoje usluge, te pregled više od 30 milijuna različitih tarifa i neograničene mogućnosti za konstruiranje novih. Sustav isto tako omogućuje kompanijama i kontrolu prodaje svojih usluga u svakom trenutku te na taj način stvara preduvjete za poduzimanje svih potrebnih mjera za povećanje prinosa po letu i optimiziranje ukupnih prihoda kompanije. Svojim članovima CRS pruža mogućnost rezerviranja ne samo usluga zračnog prometa nego i mjesta u hotelima, kazalištima, restoranima, unajmljivanje automobila, daje sve potrebne informacije o vizama, zdravstvenim
339 rezervacijski računalni sustavi
propisima pojedinih zemalja i si. Značenje sustavu daje i činjenica da je on u mogućnosti prikupiti najrazUČitije marketinške informacije koje kompanije mogu kasnije koristiti u planiranju svog nastupa na tržištu (npr. imena putnika, učestalost putovanja, destinacije, posebne preferencije putnika i si.). CRS je postao "elektronska autocesta" između onih koji nude usluge i krajnjih korisnika, odnosno onih koji sudjeluju u posredovanju između kompanije i krajnjih korisnika. Teško je uopće zamisliti da bi danas itko, osim manjih zrakoplovnih kompanija specijaliziranih za određene dijelove tržišta, mogao poslovati bez CRS-a. Svjetsko tržište CRS-a koncentrirano je na četiri glavna sustava: AMADEUS Global Travel Distribution, GALILEO International, SABRE Group i WORLDSPAN, ali postoje i nešto manje značajni sustavi: ABACUS International, AXESS International Network, GETS Marketing Co., INFINI Travel Information, SITA (So-ciete Internationale de Telecommunications Aeronau tiques), SYSTEM ONE, TOPAS (Total Passengers Services System) i dr. ABACUS su 1988. godine osnovale tri azijske zrakoplovne kompanije: Singapore Airlines, Thai Airways i Cathay Pacific. Ubrzo nakon osnutka Thai Airways izlazi iz ABACUS-a, ali sustav privlači neke druge kompanije u svoju vlasničku strukturu (All Nippon Airways, China Airlines, Malaysia Airlines, Royal Brunei Airlines, Philippine Airlines, EVA Airways, Garuda Indonesia, Dragon Airlines, Silk Air i dr.). U veljači 1998. godine ABACUS potpisuje multimilijunski vrijedan ugovor o zajedničkom
I
rezervacijski računalni sustavi ulaganju i udruživanju s američkim globalnim distribucijskim sustavom SABRE Group i zajednički osnivaju ABACUS International. U novom poduzeću 65% vlasništva ima ABACUS International Holdings a 35% SABRE Group, sjedište mu je u Singapuru i najveći je GDS i CRS na području Azije i Pacifika. AMADEUS su 1987. godine osnovale četiri europske zrakoplovne kompanije: Lufthansa, Iberia, Air France i SAS (SAS je kasnije prodao svoje dionice osnivačkim kompanijama). Sustav je bio u punoj funkciji u siječnju 1992. godine kada je prvi PNR kreiran u njegovu vlastitom centru za pohranjivanje podataka u Njemačkoj. U travnju 1995. godine AMADEUS kupuje SYSTEM ONE i time Continental Airlines postaje novi dioničar. Poduzeće ima sjedište u Madridu, a današnja vlasnička struktura je sljedeća: Air France 29.2%, Continental Airlines 12.4%, Iberia 29.2% i Lufthansa 29.2%. AMADEUS je danas vodeći sustav na tržištima Europe i Južne Amerike, ali ima i znatan udio i na tržištima SAD, Afrike, Azije i Pacifika. AXESS je kao CRS izrastao iz putničkog rezervacijskog sustava što ga je osnovao Japan Air Lines 1964. godine, a ime mu je 1988. godine promijenjeno u AXESS. SABRE je 1995. godine kupio 25% dionica, tako da je današnja struktura vlasništva AXESS-a sljedeća: Japan Air Lines (75%) i SABRE Group (25%). AXESS je još uvijek dominantan rezervacijski sustav na tržištu Japana. GETS, rezervacijski sustav putničkih agencija, osnovala je 1989. godine SITA, a na zahtjev zrakoplovnih kompanija njenih članica. Poduzeće ima sjedište u Luxembourgu i u
338 rezervacijski računalni sustavi rezervacija stola vlasništvu je više od 50 dioničara. Kao sustav zastupljen je na tržištima Afrike, Europe, Južne Amerike, Kariba i Azije i Pacifika. GALILEO je osnovan 1993. godine spajanjem poduzeća Galileo International i Covia Partnership. Osnovalo ga je 11 sjever-noameričkih i europskih zrakoplovnih kompanija: Air Lingvs, Air Canada, Alitalia, Austrian Airlines, British Airways, KLM Royal Dutch Airlines, Olympic Airways, Swissair, TAP Air Portugal, United Airlines i US Airways. Sa svoja dva sustava, Apollo (na tržištu Sjeverne Amerike, Meksika i Japana) i Galileo (u ostalom dijelu svijeta) GALILEO International je po broju instaliranih terminala u putničkim agencijama najveći CRS na svijetu. Poduzeće ima sjedište u Rosemontu u američkoj državi Illinois, i u vlasništvu je zrakoplovnih kompanija koje su ga osnovale. INFIN1 su 1990. godine osnovali Ali Nippon Airways i ABACUS Distribution System s namjerom da zadovolje specifične potrebe japanskog tržišta. Sustav je u vlasništvu All Nippon Airwaysa (60%) i ABACUS-a (40%), sjedište mu je u Tokiju i s tržišnog je aspekta fokusiran isključivo na Japan. SABRE je 1976. godine osnovala američka zrakoplovna kompanija American Airlines. SABRE Travel Information Network mijenja 1993. godine ime u SABRE Group. Kompanija ima sjedište u Fort Worthu, u Teksasu, 82% vlasništva kompanije je u rukama AMR Corporation, koja je vlasnik i zrakoplovne kompanije American Airlines, dok je 18% dionica prodano na tržištu pojedincima. Danas je SABRE Group jedan od najvećih i najznačajnijih CRS-a i GDS-a u svijetu, s vrlo jasnom nakanom da postanu vodeća grupacija u pružanju rješenja na području informacijske tehnologije za potrebe turizma i putovanja. SITA, vodeće poduzeće na svijetu na području
globalnih telekomunikacija za potrebe zrakoplovstva, osnovalo je davne 1949. godine 11 zrakoplovnih kompanija. Danas zajedno sa svojim sestrinskim kompanijama EQUANT Network Services, EQUANT Integration Services i EQUANT Application Services posjeduje i vodi najveću i najsuvremeniju međunarodnu mrežu "voice and data", kojom opslužuje više od 650 partnera. SYSTEM ONE je izrastao iz re-zervacijskog sustava zrakoplovne kompanije Eastern Airlines (System One Direct Access - SODA). System One Corp. je osnovana 1987. godine kada je došlo do spajanja Eastern Airlinesa s Texas Air Corp, vlasnika Continental Airlinesa, što je dovelo i do spajanja Continental Reservation System (CCS) i SODA. Continental Airlines je prodao System One AMADEUS-u 1995. godine i za protuvrijednost uzeo dionice u njemu. Nekoliko godina nakon preuzimanja sustava došlo je i do njegova potpunog integriranja u AMADEUS. TOPAS je izrastao iz sustava KALCOS, koji je 1975. godine osnovala zrakoplovna kompanija Korean Air. Kasnije je došlo do promjene imena u TOPAS, 1983. godine započela je njegova distribucija na tržištu u Koreji, a 1992. postaje neutralan CRS na korejskom tržištu. Sustav je u suvlasništvu Hanjin Information Systems&Telecommunications Co. i Korean Air, sjedište mu je u Seulu i dominantan je sustav u Koreji. WORLDSPAN je osnovan 1990. godine kao posljedica ujedinjavanja Datas II System, koji je bio u vlasništvu američke zrakoplovne kompanije Delta Air Lines, i PARS System, koji jebio u vlasništvu američkih zrakoplovnih kompanija Northwest Airlines i Trans World Airlines. Baze podataka obaju sustava ujedinjene su 1994. godine. Sustav ima sjedište u Atlanti, u američkoj državi Georgia, i u pretežitom je vlasništvu Delta Airlinesa, Northwest Airlinesa i Trans World
339 rezervacijski računalni sustavi Airlinesa. Svoje usluge sustav pruža u SAD, Africi, Kanadi, Karibima, Europi, Meksiku i Srednjem istoku.
rezervat (engl, nature reserve, njem. Reservat) -*■ strogi prirodni pejsaži. rezidencijalna potrošnja (engl, residential consumption, njem. Inlandsausgaben), potrošnja svih domaćih fizičkih i pravnih osoba, bez obzira na državljanstvo, sa stalnim poslovnim domicilom i poslovnom djelatnošću u domaćoj zemlji. rezident (engl, resident, njem. Bewohner, Einwohner), osoba s boravkom u određenom mjestu, ako je (a) živjela u tom mjestu najmanje godinu dana, ili (b) živjela u tom mjestu manje od godinu dana, ili se u njega namjerava vratiti u roku jedne godine i nastaviti u njemu živjeti. režim padalina (njem. Jahresdurchschnitt an Niederschlagcn), prosječna raspodjela padalina u toku jedne godine. Najčešće se prikazuje po mjesecima, pa zato koristimo još i izraz godišnji hod padalina. rial (YER), novčana jedinica Jemena, dijeli se na 100 filsa. ribolovni turizam (engl. fishing tourism, njem. Fischereitourismus) -> lovni i ribolovni turizam. riel (KHR), novčana jedinica Kambodže, dijeli se na 100 sua. rijal, novčana jedinica Irana (IRR), Katara (QAR), Omana (OMR) i Saudijske Arabije (SAR). rijas (njem. Riaskuste), zaljev koji je nastao potapanjem riječne doline, odnosno riječnog ušća zbog izdizanja obalnog reljefa.
rezervacijski računalni sustavi riječne terase (engl. river terraces, njem. Schichtstufe), stepeničasto poredani podovi na dolinskim stranama rijeke, koji su tragovi ranijeg toka i izgleda doline. Nastaju kad oživi udubljivanje korita u naplavnom materijalu pa obale nekadašnjeg korita zaostanu kao terase. rijeka (engl. river, njem. Fluss), veći stalni vodeni tok koji teče riječnom dolinom i ima pritoke koji ga tijekom cijele godine opskrbljuju vodom. Rijeka teče koritom koji je sama izdubila na površini Zemlje. Glavna rijeka sa svim pritocima čini riječni sustav, a područje na kojem se razvio nazivamo porječje. Visinsko stanje razine vode na nekom mjestu toka rijeke zovemo vodostaj. Izražava se u centimetrima visine s obzirom na točku 0, kojoj je točno ustanovljena apsolutna visina. Vodostaj može biti iznad ili ispod 0, a očitava se na postavljenoj letvi ili se mjeri posebnim aparatima (umnjgraf). Riječni režim je prosječno godišnje stanje vodostaja. Važno gaje poznavati radi plovidbe rijekom, navodnjavanja ili za sprečavanje štetnog djelovanja voda (poplave). Režimi se dijele na pluvijal-ne (najviši vodostaj u doba kiša), nival-ne (najviši vodostaj u vrijeme kopnjenja snijega) i kombinirane (međusobni utjecaj kiše i topljenja snijega). ringit (MYR), novčana jedinica Malezije, dijeli se na 100 sena. rivijera (taL riviera, primorje), 1. općenito, turistički obalni pojas uz more; 2. uzak obalni pojas uz Sredozemno more između Marseillea (Francuska) i La Spe-
338 rezervacijski računalni sustavi rezervacija stola zije (Italija). Na francuskoj su Rivijeri poznata turistička mjesta Cannes, Anti-bes, Nica, Monaco, Menton, a na talijanskoj Bordighera, San Remo, Nervi, Rapallo, Portofino. Privlačnost Rivijere proizlazi prije svega iz blage mediteranske klime, suptropske vegetacije te niza kulturno-povijesnih objekata i sadržaja. Rivijera je posjećena cijele godine, posebno
zbog činjenice da duž obale vode moderne autoceste i željeznička pruga Marseille-Rim; 3. u Hrvatskoj rivijerom se nazivaju neka područja na jadranskoj obali, npr. kvarnerska rivijera ili makar -ska rivijera. rizik odbijanja putnika (engl, denied board-ing; denied access, njem. Nichtannahmerisiko von Reisenden), gubitak prihoda i nastajanje dodatnih
339 rezervacijski računalni sustavi troškova za zrakoplovnu kompaniju koji nastaju zbog uskraćivanja prijevoza putnicima koji su za određeni let imali važeću rezervaciju.
rizik praznih sjedala (engl, spoilage, njem. Risiko für nicht gebuchte (verkaufte) Sitzplätze), gubitak prihoda za zrakoplovnu kompaniju zbog postojanja neiskorištenih
rezervacijski računalni sustavi sjedala u zrakoplovu, tj. ukupan broj praznih sjedala u zrakoplovu pri njegovu polijetanju. rizik preranog popunjenja zrakoplova (engl, spill, njem. Risiko für zu frühe Überbuchung des Flugzeugs), gubitak prihoda za zrakoplovnu kompaniju koji
rizik preranog popunjenja 342
nastaje zbog Činjenice da određeni broj putnika, uglavnom onih koji su bili spremni platiti višu cijenu, nisu mogli koristiti usluge kompanije zbog neodgovarajućih kapaciteta. robni zračni promet (engl. cargo; air frei-ght, njem. Luftfracht), prijevoz robe, pošte i hitnih pošiljki zrakom u redovnom i izvanrednom prometu, i to: zrakoplovima namijenjenim samo za prijevoz putnika, a robu prevoze u teretnom prostoru ili se po potrebi pretvaraju u zrakoplove za prijevoz robe; zrakoplovima za mješoviti prijevoz kod kojih je uz teretni prostor za prijevoz robe namijenjen i dio putničke kabine; te zrakoplovima namijenjenim isključivo za prijevoz robe. ronjenje (engl. diving, njem. Tauchen), spuštanje u dubinu vode, plivanje ispod površine vode, gnjuranje u vodi, zadržavanje pod vodom uz prirodno suzdržavanje daha ili pomoću sprava koje omogućuju disanje. Ronjenjem se bave ljudi iz zabave, sporta, u privredne svrhe (popravci brodova, gradnja brana, bise-rari, koraljari) ili radi istraživanja. Ovisno o slučaju ronioci su opskrbljeni posebnim ronilačkim sredstvima. Rekord drži Piccard ml. koji je 1960. g. uspio zaroniti na dubinu od 10 690 m. Oblici ronjenja mogu biti: 1. ronjenje na zrak, u koje spadaju: ronjenje na dah (u apnei), autonomno ronjenje sa zrakom, ronjenje uz opskrbu zrakom s površine; 2. ronjenje na kisik, u koje spada autonomno ronjenje s kisikom; i 3. ronjenje na umjetne plinske
rukovoditelj marketinga rukovoditelj marketinga
mješavine u koje spadaju: autonomno ronjenje s plinskim mješavinama i ronjenje uz opskrbu mješavinom s površine. U sportsko-rekreacijskom turizmu veće značenje mogu imati sportski podvodni ribolov, arheološke lokacije i organizirane škole ronjenja. rooming list -*■ popis gostiju po sobama. room service -*■ etažni servis. rotacija zemlje (engl. Earth rotation, njem. Erdumdrehung), dnevno okretanje zemlje oko osi od zapada prema istoku. Točka na ekvatoru okreće se brzinom od 465 m/s, prema polovima sve sporije, dok točka pola ne sudjeluje u rotaciji. Rotacija Zemlje uzrokom je skretanje vjetrova koji puŠu prema ekvatoru prema zapadu i poprimanje pravca istočnih vjetrova, dokvjetrovi koji puŠu od ekvatora dobivaju pravac zapadnih vjetrova. Takvo skretanje naziva se devijacija. routing, elementi kao što su zrakoplovna kompanija, par gradova, klasa prijevoza i vrsta tarife, koji sačinjavaju strukturu putnikova plana putovanja. RTK (akr. od engl, revenue tonnekilometers), ostvareni tonski kilometri, kapacitet zrakoplovne kompanije koji je na tržištu prodan, a koji se izračunava tako da se broj tona koje se prevoze na određenom letu pomnože s udaljenošću na kojoj je zrakoplov letio (tj. predstavlja zbroj ostvarenih putničkih, robnih i poštanskih kilometara). rubalj (engl, rouble, njem. novčana jedinica Rusije
Rubel), (RUR),
Bjelorusije (BYB) i Tadžikistana. Dijeli se na 100 kopjejki. rubna mora (engl, fringe seas, njem. Randmeer, Binnenmeer), vodene površine koje su duboko uvučene u kontinente i imaju izgled velikih oceanskih zaljeva (npr. Sjeverno more ili Arapsko more). ručak (engl, lunch, njem. Mittagessen) -* glavni obroci. ručna prtljaga (engl, hand baggage, njem. Handgepäck) -» prtljaga. rukovoditelj marketinga (engl, marketing manager, njem. Marketingleiter, Marke-tingmanager), rukovoditelj službe marketinga koji odgovara za organizaciju, funkcioniranje i efikasnost te službe. Koordinira, sinkronizira i kontrolira rad organizacijskih jedinica u sustavu I službe marketinga s ostalim poslovnim funkcijama i procesom upravljanja i rukovođenja. Zadužen je za razvoj i uspješnost istraživačkog rada u marketingu. Razrađuje prijedloge istraživačkih akcija, odgovara za namjensko trošenje sredstava u te svrhe. Odgovoran je za programiranje razvojne politike poduzeća u skladu s utvrđenim ciljevima i zadacima. Brine se za funkcioniranje i djelotvornost sustava poslovnih informacija u marketingu, za informiranost osoba koje donose poslovne odluke u marketingu. U granicama ovlaŠtenjabrine se za afirmaciju poduzeća na domaćem i stranom tržištu, za razvijanje i jačanje
343
dobrih poslovnih javnošću.
ruža vjetrova
odnosa
i
veza
s
rupija (engl. rupee), novčana jedinica Indije (rupee, INR), Indonezije (rupiah, IDR), Maldiva (rufivaa, MVR), Mauri-cijusa (rupee, MUR), Nepala (rupee, NPR), Pakistana (rupee, PKR), Sejšela (rupee, SCR) i Šri Lanke (rupee, LKR). Indijska rupija dijeli se na 100 pajsa. ruralizacija (engl. rurahzation, njem. Ru-ralisation), proces stvaranja sela i razvijanje poljoprivrede. ruralni turizam (engl, rural tourism) -*■ seoski turizam. rurifikacija (engl, rurification, njem. Ruri-fikation), proces napuštanja gradskih naselja, odnosno proces preseljavanja stanovništva iz gradova u prigradska naselja ili seoske (ruralne) sredine. Rurifikacija je proces razvijenih sredina (zemalja), gdje se zbog buke, galame, onečišćenja životne sredine i drugih ekoloških, socio-psiholoških i ekonomskih razloga napušta grad i teži življenju u "mirnim" i ekološki Čistim prigradskim ili udaljenijim seoskim sredinama. U pravilu se u gradu zadržava radno mjesto, pa je proces rurifikacije snažniji tamo gdje je uspostavljena dobra i efikasna prometna povezanost grada s okolnim gravitacijskim prostorom. ruža vjetrova (engl, windrose, njem. Windrose), grafički prikaz učestalosti pojedinih smjerova vjetra za neko mjesto u određenom razdoblju (npr. tijekom dana, mjeseca ili godine).
sajraovi
S, kao i Y osnovna slovna oznaka za ekonomsku ili turističku klasu prijevoza (economy; coach class) u zračnom prometu. Osim slova S i Y koriste se i druge slovne oznake kao: B, H, K, L, M, Q, T, V, X - za putovanje u ekonomskoj klasi po umanjenoj cijeni, tj. cijeni s popustom (economy/coach class discounted) te W - za putovanje u ekonomskoj klasi s nadoplatom (economy/coach class premium). sabbat, u Izraelu svakotjedni dan odmora, praznik, od petka do subote navečer. Restorani i trgovine su zatvoreni, s izuzetkom rijetkih iznimaka. SABRE Group -*■ rezervacijski računalni sustavi. sadržaj hotela (engl. hotel facilities, njem. Hoteleinrichtungen), skup sadržaja koji je hotelu neophodan za ostvarivanje uvjeta poslovanja te kvalitetnog i potpunog obavljanja ugostiteljskih usluga. Pored toga hotel često nudi i brojne druge sadržaje kojima podiže razinu kvalitete svog poslovanja. Najčešći među njima su zabavni i sportski sadržaji, parkiralište, garaža, bazeni i dr.
sadržaji sports ke rekre aoje (engl. sports recre ation facUit ies, njem. sportl iche Erholun gseinr ichtu ngen) , skup sports korekre acijski h aktivn osti i fiziopr ofilaktičkih proce dura prilag ođeni h za različ ite potre be sudio nika, a cilj je omog ućiti
svima sudjelo
zainteresiranima
345
SATA
aktivno
s vanje i korištenje. Velike su mogućnosti primjene sadržaja sportske rekreacije u različitim uvjetima. Njima se mogu oplemeniti različiti prostori u naseljima, izletištima, turističkim mjestima t si. a da se ne naruše prirodne ljepote i prostori. Posebno su neophodni za mlađe dobne skupine, koje imaju veće potrebe za igrom i kretanjem, ali i za sve ostale koji žele ostati vitalni i zdravi. Pod sadržajima sportske rekreacije u turizmu podrazumijevaju se prirodni uvjeti za provođenje rekreacije, sportski objekti i oprema (sportski rekviziti, sportski sadržaji na vodi i si.), ali i posebno oblikovani sportskorekreacijski programi. safari (engl. safari, njem. Safari), izraz na svahiliju, koji je izvorno značio istraživačku ili lovačku ekspediciju u Africi, u kojoj 'su kao nosači tereta sudjelovali crnci domoroci. Kasnije se taj izraz počeo upotrebljavati za svako organizirano, pa i turističko putovanje koje je imalo za svrhu upoznati njegove sudionike s (ponajprije afričkom) divljinom, florom i faunom,
prirodnim ljepotama i rijetkostima, ali i kod lova, i to posebno koristeći više fotografske aparate nego lovačko oružje. U tom slučaju Često se koristi izraz foto-saf ari. Kod podvodnog ronjenja i razgledanja morskih dubina koristi se izraz podvodni foto-safari. sajmovi (engl fairs, njem. Messe), izložbe, u sklopu ukupne promidžbe prijenosnici (mediji), sredstva unapređenja prodaje i vid osobne prodaje, dakle osobnog komuniciranja s tržištem. Sajmovi kao promidžbeni medij omogućuju ciljnu usmjerenost u smislu orijentacije prema izabranom tržišnom segmentu. Turistički sajmovi su mjesta okupljanja svih onih koji su zainteresirani za turističku ponudu i potražnju. Sajmovi u turizmu mogu biti opći, javni, usmjereni na pojedine vidove turizma (npr. na nautički turizam) ili na pojedine desti-nacije. Njih organiziraju specijalizirana sajamska poduzeća, nacionalne i regionalne turističke organizacije i asocijacije, ili pojedina turistička poduzeća. Prednosti turističkih sajmova kao
proećim i potencijalnim kupcima, midžb mogućnost detaljne prezentacije enih vlastite ponude, ostvarenje medij pregovora, mogućnost ostvarenja a cjelovite marketinške komunikacije, očituj siner-getski učinak (izlošci, medijska u se u potpora, priredbe i si. u kombinaciji činjen stvaraju dojam koji se ne može ici da ostvariti na drugom mjestu), oni mogućnost lansiranja promidžbenih pružaj sredstava (brošure, prospekti) i u aktivnosti odnosa s javnošću. mogu Međutim, ulogu sajmova treba ćnost sagledati i sa stanovišta njihovih usmje nedostataka. Sajmovi u velikoj mjeri ravanj privlače "lovce na brošure i a prigodne darove". Sajmovi promi zahtijevaju visoke troškove (zakup džbe prostora, opremanje, brošure, prem prospekti, darovi, troškovi boravka, a prijevoza itd.). Sajmovi uvijek izabra trebaju biti dio cjelovitih prominom džbenih aktivnosti turističkog tržišt poduzeća i nastup na sajmu mora u, os- biti oglašen u lokalnim glasilima, a tvare suradnja s poslovnim partnerima nje mora biti pripremljena unaprijed i dodir dobro organizirana. a s saloni za različite kategorije putnika postoj (engl. lounges, njem. Salon,
sajraovi 345 Gesellschafts-raum), mjesta u zračnim lukama u kojima različite kategorije putnika mogu provesti vrijeme do polijetanja zrakoplova. Mogućnost korištenja salona povezana jc s tarifom koju su putnici platili ili članstvom u određenom klubu, i posebnu je povlastica. U salonima se putnicima poslužuju hrana i piće, na raspolaganju im stoje telefoni, telefaksi, TV i si. samački turizam (engl, single tourism, njem. Single Tourismus) -*■ single tourism. samopomoć (engl, selflielp, arbitrary assistance, njem. eigenmächtigte Hilfe, Selbsthilfe), 1. razlog isključenja protuprav-nosti radnje kod odgovornosti za Štetu. Ne odgovara za štetu onaj koji u slučaju dopuštene samopomoći prouzroči štetu osobi koja je svojim ponašanjem izazvala potrebu samopomoći. Naše zakonodavstvo generalno određuje da je dopuštena samopomoć pravo svake osobe otkloniti povredu prava kad izravno prijeti opasnost, ako je takva zaštita nužna i ako način otklanjanja
SATA
povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost; 2. u stvarnom pravu, oblik zaštite posjeda kada se posjedniku kojem je njegov posjed oduzet silom dopušta da odmah, neposredno, također silom, vrati svoj posjed. samoposluživanje (engl, selfservice, njem. Selbstbedienung), sustav restoranskog poslovanja u kojem se gost sam poslužuje birajući izložena jela (linija, bife stol i dr.). samostalna turistička agencija (engl, independent travel agency, njem. selbständige Reiseagentur) -> putnička agencija. sante (engl, ice floes, floes, njem. Eisberg, Eisscholle, Treibeis), ledeni blokovi nastali otkidanjem u zaleđenim morima. Plutaju morem nošeni morskim strujama. Velika su opasnost za plovidbu, posebice manjim plovilima. SATA (engl. South Asia Tourism Association), udruženje nositelja turističke po-
SATA
346 segmentiranje tržišta
nude iz zemalja s područja južne Azije čiji je cilj unapređivanje i promocija turizma toga područja. satelit (engl, satellite, njem. Satelit), svemirsko tijelo koje pod utjecajem gravitacije kruži oko nekog planeta. satelitska kuhinja (engl, satellite kitchen, njem.Küche) -»-kuhinja. sat letenja (engl, flying hour, njem. Flugstunde), jedinična mjera za izračun vremena letenja. saturacija prostora u turizmu (engl, space saturation in tourism, njem. Raumsättigung im Tourismus), poremećaj prirodne sredine, odnosno temeljnih vrijednosti i ekoloških karakteristika nekog resursa i prostora u cjelini te dominantnih antropogenih vrijednosti zbog prekoračenja prihvatnog kapaciteta resursa (prostora). savana (engl, savanna(h), njem. Savane), travnata površina u tropsko-ekvatorijal-nim područjima. Najveće takve površine nalaze se južno od Sahare te u Južnoj Americi, gdje se nazivaju još Ijanosi i kamposi. Savane su bogate različitim vrstama divljači, pa su foto-safari i organizirani lov vrlo privlačni turistima, osobito bogatoj kHjenteli iz SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Japana i drugih razvijenih zemalja. security -> služba sigurnosti, sedi (GHC), novčana jedinica Gane, dijeli se na 100 peseva. segmentiranje tržišta (engl, market segmentation, njem. Marktsegmentierung), temeljni postupak u marketingu, koji se zasniva na činjenici da su potrošači (kupci) vrlo različiti s obzirom na osnovna obilježja potražnje, odnosno
347
segmentiranje tržišta
da svaki od njih ima svoje jedinstvene potrebe i želje. Tržišna segmentacija je identifikacija i obuhvaćanje individualnih potrošača iz cjelokupne heterogene populacije u grupe ih segmente u kojima su članovi grupe ili segmenta relativno slični, ali i različiti od drugih grupa. Svaki od segmenta može biti izabran kao ciljno tržište na koje poduzeće onda djeluje s različitim marketinškim mik-som. Segmentacija tržišta kao jedna od temeljnih koncepcija u marketingu ima svoje izrazite prednosti u sljedećem: pomoću nje se bolje koriste sredstva i napori poduzeća, jer se mogu usmjeriti prema segmentima koji su najreceptiv-niji za te napore, tržišna segmentacija omogućuje bolje upoznavanje potrošačkih potreba, ali isto tako na temelju postupka tržišne segmentacije bolje se upoznaje konkurencija poduzeća. Segmentacija tržišta igra značajnu ulogu i u turističkom marketingu. Pored ranije navedenih općih prednosti i korisnosti postupaka tržišne segmentacije, može se reći da ona u turizmu ima značenje i u tome što olakšava djelotvorno pozicio-niranje turističkog proizvoda i omogućuje s većom preciznošću odabiranje promidžbenih sredstava. Postupak tržišne segmentacije provodi se na temelju četiri glavna kriterija: geografski, demografski, psihografski i kriterij na temelju potrošačkog ponašanja. Geografska segmentacija znači podjelu
turističkog tržišta prema osnovnim geografskim jedinicama kao što su države, narodi, regije, lokalne zajednice, gradovi. Ovaj tip segmentacije ima svoje značenje i svrhu kada u okviru globalnog tržišta postoje signifikantne razlike u potrošačkom ponašanju s obzirom na geografska područja i podrijedo potrošača. U turizmu se on koristi kad je posrijedi međunarodni turizam. Demografska segmentacija bazira se na demografskim kategorijama kao što su: starost, spol, veličina obitelji, faze u životnom ciklusu obitelji, rasa, religija, prihodi, zanimanje, obrazovanje i nacionalnost. Iako se demografski kriteriji koriste u turističkom marketingu, može se zapaziti da njihovo značenje s vremenom opada. Psihografska segmentacija vezana je za životni stil pojedinaca izražen aktivnostima, interesom i mišljenjem, te odražava način njihova življenja. Ova segmentacija vodi računa o tome kako ljudi provode svoje vrijeme (dnevne aktivnosti, hobiji, razonoda i si.), što smatraju važnim (interesi, društvene aktivnosti) i kakva su njihova mišljenja glede različitih vrsta turističkih putovanja. Ona daje mogućnost dubljeg uvida u turističko ponašanje. U osnovi ova segmentacija dijeli potrošače u različite grupe s obzirom na društvene slojeve (klase), životni stil i osobne karakteristike. Segmentacija na osnovi potrošačkog ponašanja kao temelj podjele potrošača po segmentima uzima u obzir njihova znanja, stavove, korištenje proizvoda i reakcije prema proizvodima. Ovaj vid
sekundarne potrebe
segmentacije, koji je posebno prikladan u turizmu, koristi kategorije kao što su okolnosti, prednosti, status potrošača, stupanj upotrebe proizvoda, status lojalnosti, faze spremnosti kupca, stav prema proizvodu. Na temelju provedene segmentacije i proqene različitih segmenata, poduzeće se odlučuje koje će segmente izabrati i koliko će ih izabrati za svoje ciljno tržište. U tom sklopu možemo govoriti o trima temeljnim strategijama: strategiji nediferenciranog marketinga, strategiji diferenciranog marketinga i strategiji koncentriranog marketinga, seizmologija (engl, seismology, njem. Seis-mologie), znanost o potresima. seks-turizam (engl, sex tourism, njem. Sextourismus), turistička putovanja kojih je seks osnovni motiv, naročito na Dalekom istoku. Kako se u većini slučajeva zapravo radi o prostituciji, većina zemalja zabranila ja takva organizirana putovanja u kojima se nudila prodaja tijela, bez obzira na spol i dob onih koji su takve usluge nudili. sekundarna elastičnost turističke potražnje (engl, secondary elasticity of tourism demand, njem. sekundäre Elastizität der touristischen Nachfrage), sklonost potražnje da reagira na promjene u okviru turističke ponude. Ova elastičnost ne djeluje na globalna nego na strukturalna kretanja turističkog prometa. U suvremenom turizmu sekundarna elastičnost izražava se prije svega kao cjenovna elastičnost. Drugim riječima, turistički su tokovi postali veoma osjetljivi na visinu cijene u turizmu.
SATA
346 segmentiranje tržišta
sekundarna (izvedena) ponuda u turizmu (engl, secondary (derived) tourist offer, njem. sekundäre(s) Angebot im Tourismus), proizlazi iz sekundarnog pojavljivanja i nastojanja, odnosno ona može u pravilu nastati samo ako u određenom prostoru postoji odgovarajuća primarna ponuda. Sekundarna ponuda mora biti temeljena i izvedena iz atributa primarne ponude, te usklađena (u pogledu vrsta, kategorija i dimenzija) s karakteristikama, turističkim vrijednostima i prihvatnim mogućnostima habitusa prostora, odnosno s primarnom ponudom. Samo tako usklađena sekundarna ponuda (ugostiteljstvo, bazni rekreacijski sadržaji i si.) može biti optimalan ekonomski valorizator primarne ponude. Preko izvedene ponude primarna ponuda se pretvara u ekonomsko dobro (konverzija). sekundarne djelatnosti (engl, secondary activities, njem. Sekundärtätigkeiten), pojam koji obuhvaća industriju, rudarstvo, građevinarstvo i proizvodno zanatstvo. Takvo grupiranje djelatnosti proizlazi iz potrebe analize ekonomske strukture neke sredine, naročito države, praćenja njezina razvoja i radi potrebe planiranja. sekundarne potrebe (engl, secondary non-homeostatic needs, njem. Sekundärbedürfrusse), ljudske potrebe koje se zadovoljavaju tek nakon što su primarne potrebe zadovoljene; nazivaju se i potrebama standarda. Prema Maslowljevoj teoriji hijerarhije potreba Čovjek prvo nastoji zadovoljiti potrebe bez kojih ne bi mogao opstati kao živo biće (hrana, piće, odijevanje, stanovanje). Sekundarne su, dakle, potrebe koje se u
347
segmentiranje tržišta redoslijedu ispunjavaju na drugom mjestu, druge po redu. selektivna promidžba (engl. selective promotion, njem. selektive Werbung), naziv za oglašavanje usmjereno na određena područja i prema određenim potrošačima. Ovu promidžbu posebno koriste poduzeća s izrazito diferenciranim proizvodima. selektivni turizam (engl. selective tourism, njem. selektiver Tourismus), turizam motiviran različitim razlozima; naziv se uvriježio, posebice u domaćoj turističkoj teoriji i praksi, a njime se želi ukazati na potrebu ili egzistiranje posebnih vrsta turizma, gdje su turisti motivirani nekim posebnim razlozima. Tim se izrazom željelo pokazati da je vrlo široka lepeza aktivnosti i sadržaja zbog kojih ljudi odlaze na turistička putovanja, a to je poput segmentacije - potvrdilo tezu da turizam nije tako homogen kako se to nekada mislilo, a omogućilo je pored toga u gospodarskoj praksi koncentriranje na pojedine segmente potrošača i njihovu različitu, selektivnu prirodu. semantički diferencijal (engl. semantic differential scale, njem. Bedeutungsunter-schiedskala), metoda koja se često koristi za istraživanje stavova. Zasnovana je na pojavi da verbalni (ili drugi) komunikacijski simboli uz svoje "denotativno" (osnovno, objektivno, univerzalno) imaju i "konotativno" značenje (značenje koje pojedinac pridaje simbolu zavisno od svojih specifičnih iskustava u vezi s pojavom koju taj simbol označava). Skala
semantičkog diferencijala sastoji se od niza suprotnih pridjeva (npr. lijepo-ružno) za koje je prethodno utvrđeno da su na razini određene populacije - u konotativnom smislu jednoznačno određeni (pozitivno ili negativno). Pridjevi koji se nalaze u skali semantičkog diferencijala ne smiju biti takvi da se mogu direktno povezivati s pojmom koji se ocjenjuje. Dobivši zadatak da pridjeve iz skale poveže sa zadanim pojmom ispitanik nesvjesno ocjenjuje na osnovi korespondencije kono-tativnih značenja i time izražava svoj inače prikriven i nedoživljen stav. Semantički diferencijal u istraživanju turističkog tržišta služi za ocjenu privlačnosti destinacije, turističke agencije ili turističkog proizvoda. seoski turizam (engl. rural tourism, njem. Urlaub auf dem Bauemhof, Dorftouris-mus), ruralni ili zeleni turizam, oblik turizma u kojem se podrazumijeva povremeni boravak turista u seoskoj sredini koja posjetiteljima, osim čistog zraka i prirodnog ambijenta, pruža različite mogućnosti aktivnog sudjelovanja u životu i radu u seoskom gospodarstvu (npr. berba grožđa i voća, skupljanje sijena, timarenje goveda i si.), ali i sudjelovanje u blagdanskim i prigodnim svečanostima, pokladnim običajima i drugim manifestacijama. Turisti borave na seoskom gospodarstvu, pa danas takva gospodarstva koja primaju turiste raspolažu posebnim smještajnim uvjetima (sobama ili Čak posebnim smještajnim objektima), a svoje kapacitete prodaju preko posrednika ili izravno. seš (fx. seiche), ^X.o\m valovi na Ženevskom jezeru, gdje su najprije utvrđeni i proučavani.
sekundarne potrebe sezonalnost turizma (engl. seasonality of tourism, njem. saisonbedingte(f) Tourismus), sezonsko kretanje turista koje je posljedica raspoloživog slobodnog vre-mena^ koje je u većini zemalja koncentrirano u ljetne i zimske mjesece. Takva koncentracija turista u relativno kratkom vremenu tijekom godine nepovoljno se odražava na iskorištenost smještajnih objekata ali i drugih vrsta kapaciteta turističke ponude, te na zaposlenost. Stoga mnoge turističke zemlje poduzimaju mjere za produljenje turističke sezone. Kaže se da je neka pojava sezo-nalna ako se obnavlja na približno isti način u vremenskom intervalu čija je duljina najviše jedna godina, sezonska koncentracija (engl. seasonal concentration, njem. Saisonkonzentra-tion), pojam koji znači da se određena zabilježena pojava događa uvijek u određenom razdoblju u godini. U turizmu ta su razdoblja uglavnom u turističkoj sezoni, zimskoj ili ljetnoj. Sezonska koncentracija jedno je od veoma važnih obilježja turističkog fenomena u danas jednom od najposjećenijih turističkih područja svijeta, u Sredozemlju. Posljedice koncentracije manifestiraju se uglavnom u negativnoj konotaciji, kako na planu zaštite čovjekovog okoliša, tako i na planu drugih oblika opteretnog kapaciteta, a slično se može reći i o problemima koje takva koncentracija turističkih dolazaka donosi lokalnom gospodarstvu, ali i unosi u marketinške odluke pojedinih tržišnih subjekata. -»■ sezonski turizam, -* sezonalnost turizma. sezonske varijacije (engl. seasonal varia-tions, njem. Saisonsschwankungen), periodične oscilacije oko prosječne razine vremenske serije, čiji je period
SATA
346 segmentiranje tržišta
najviše godinu dana, a javljaju se pod utjecajem klimatskih i institucionalnih faktora. Moguće ih je uočiti samo ako frekvencije vremenske serije predstavljaju mjesečne ili tromjesečne podatke. Pojave kod kojih su prisutne sezonske varijacije zovu se sezonskim pojavama. Svaka sezonska pojava sastoji se od "brijega" i "dola", tj. pune i mrtve sezone, koje se izmjenjuju u razmjerno pravilnom ritmu, a smjer i jakost sezonskih oscilacija najčešće se mjeri pomoću sezonskih indeksa. sezonski radnik (engl, seasonal worker, seasonal employee), osoba koja
347
segmentiranje tržišta obavlja plaćeni posao samo u jednom dijelu godine, u određenom godišnjem dobu ili sezoni, često samo u vrijeme najvećeg poslovanja na vrhuncu sezone. Može biti zaposlen u punom ili skraćenom radnom vremenu, ovisno o opsegu posla koji mu je povjeren.
Nastaju kristalizacijom kalcijeva karbonata koji se iz vodene nakupine taloži po stropu, zidovima ili tlu šupljina (špilja) u kršu. Oblici siga su stalaktiti (vise sa stropova ili svodova) i stalagmiti (dižu se sa Špiljskog dna). Zbog svoga specifičnog izgleda i ambijenta u kojem nastaju (spiljski prostori), vrlo su privlačan geomorfološki turistički objekt.
sezonski turizam (engl, seasonal tourism, njem. Saisontourismus), turizam koji se u nekoj turističkoj destinaciji odvija pretežno ili djelomično za turističke sezone.
sigurnica (engl, security, surety, caution money, njem. Kaution, Bürgschaß) -+ kaucija.
sige (engl, dripstones (stalactite, stalagmite), njem. Tropfstein), kalcitne nakupine u špiljama.
simbolička tradicija (engl, symbolic tradition, njem.symbolische Tradition), jedan od načina (modus)
sekundarne potrebe predaje stvari i ima ulogu ispunjenja ugovora i sastoji se od simboličke predaje stvari, kao što je npr. predaja ključeva od automobila kod ugovora o prodaji, dok će kod ugovora o hotelskim uslugama to biti od strane re-cepcionera predaja ključeva od sobe, apartmana i si. Ostali oblici predaje stvari su predaja stvari iz ruke u ruku i predaja očitovanjem, npr. kad se jedna strana očituje drugoj da stvar koju je dosad držala na temelju ugovora o ostavi, od toga trenutka drži kao zakupoprima-telj, jasno ako su se suugovaratelji sporazumjeli o promjeni pravne osnove.
single rate
single rate double occupancy -> VIP
tret-man gosta. tourism, samački turizam, turizam pojedinca, samca. U različitim razdobljima razvoja turizma ovom se obliku pridavala manja ili veća pažnja. sinoptiČka karta (engl, synoptic chart, njem. Wetterkarte), pregledna karta pojedinih dijelova Zemlje ili čitave Zemlje u koju su uneseni podaci momentalnog stanja u atmosferi (tlak zraka, ciklone, anticiklone, zračne fronte). Na osnovi takvih podataka daju se kratkoročne i dugoročnije prognoze vremena. sinoptiČka meteorologija (engl, synoptic meteorology, njem. Wetterkunde, Meteorologie), grana meteorologije koja pomoću sinoptičkih karata i drugih pomagala proučava stanje atmosferskih pojava i zakonitosti meteoroloških procesa na Zemlji ili dijelovima Zemlje, u svrhu predviđanja vremenskih prilika. sistematizacija turističkih resursa (engl. tourist resources classification, njem. Sys-temation von touristischen Ressourcen), kvalitativna sistematizacija izabranih resursa po genetskoj pripadnosti, atraktivnim svojstvima, oblicima, načinu i intenzitetu atraktivnog djelovanja. Ove kvalitativne osobine resursa imaju direktan utjecaj na privlačenje turista i na razrješenje njihovih turističkih potreba. U središtu ove kvalitativne analize su atraktivna svojstva resursa, koje treba shvaćati kao aktivne činitelje u razrješavanju turističkih potreba. Svaki resurs posjeduje jedno ili više atraktivnih svojstava koja određenim intenzitetom aktivno djeluju na single
sjcdalo u zrakoplovu
350 sjedalo u zrakoplovu
ljudski organizam uspostavljajući poremećenu fiziološku i psihološku ravnotežu, odnosno zadovoljavaju rekreativne i kulturne potrebe čovjeka. Na taj način moguće je utvrditi turističke namjene nekog resursa i moguće vrste i oblike turizma u nekom prostoru. Na osnovi homogenosti turističkih potreba koje mogu zadovoljiti odgovarajući resursi svojim atraktivnim svojstvima, moguće je izvršiti motivacij-sku segmentaciju tržišta turističke potražnje koja gravitira nekom resursu, odnosno njegovu prostoru. Da bi se mogla utvrditi turistička namjena nekog resursa, potrebno je dobro poznavanje fizičko - ge og raf ski h, kulturno-povijesnih i drugih karakteristika resursa (npr. kod obalnih resursa - broj dana s temperaturama vode i zraka iznad 18 °C, salini-tet, mirnoću mora, razvedenost obale, vrstu plaže i si.; kod termalnih vrela -kapacitet l/sek., temperaturu, mineralni sastav, radioaktivnost i si.; kod planinskih resursa - duljinu zadržavanja snijega, denivelacije i nagibe skijaških staza i si.; kod društvenih resursa treba posebno utvrditi svojstva na kojima se može temeljiti njihova komercijalna eksploatacija preko turizma - kulturna i povijesna vrijednost, opća poznatost, način turističkog korištenja i si.). SITA -* rezervacijski računalni sustavi. siva ekonomija (engl. grey economy), gospodarske aktivnosti koje nisu obuhvaćene državnom statistikom i za koju nisu plaćene odgovarajuće obveze državi. Razvijenost sive ekonomije uvjetuje više faktora: nerazvijenost pravnog,
gospodarskog i političkog sustava, ekonomska situacija u zemlji (kriza, nezaposlenost, pad životnog standarda), fiskalna politika (visoki porezi), tradicija (varanje države) i mnogi drugi. Kako je nemoguće precizno utvrditi obujam sive ekonomije, jer je riječ o neprijavljenoj djelatnosti, pojedine države procjenjuju njezino značenje i veličinu. sjedalo u zrakoplovu (engl.seat, njem. Sitz-platz), konkretno mjesto u zrakoplovu koje se putnicima dodjeljuje na prijav-nim šalterima. Putnici mogu zahtijevati konkretno sjedalo, npr. uz prozor (windowseat), uz prolaz (aisle) ili sjedalo uz izlaz u slučaju opasnosti (emergency exit seat). Postoje i putnici s posebnim zahtjevima kojima se obavezno izdaju točno propisana sjedala. U tu kategoriju spadaju sljedeći putnici: VIP putnici, nepračena djeca (UM), roditelji s malom djecom, putnici s ozljedama ruku i nogu, putnici s problemima pokretljivosti, putnici u nosilima, putnici koji koriste dodatnu bocu s kisikom, rezervna ili pojačana posada, trudnice, slijepi i gluhi putnici, nepoželjni i deportirani putnici, putnici s dodatnim sjedalima za prtljagu, grupa djece i njihovi pratioci i si. Skal-klub (engl. Skal-Club, njem. SkalClub), međunarodna udruga rukovodećeg osoblja turističkih agencija, zrakoplovnih tvrtki i drugih turističkih eksperata. Osnovan 1932. godine u Parizu. Svrha kluba je druženje, razmjena informacija i solidarnost u struci. Skal-klub ima regionalne klubove diljem svijeta. Članovi Skal-kluba sastaju se jednom mjesečno uz ručak ili večeru.
351
skijaško trčanje
Skandinavija, najveći europski poluotok, koji zaprema površinu od 825 000 km2. To je najsjeverniji europski prostor, koji čini Skandinavsko gorje što se postupno spušta prema jugoistočnoj obalnoj ravnici, a strmo završava na jako razvedenoj (norveškoj) obali. Skandinavski planinski masiv staro je prekambrijsko i pa-leozojsko gorje, a današnji reljef modificiran je pleistocenskom glacijacijom. Velikog je rudnog (željezo) i Šumskog bogatstva, te hidroenergetskih potencijala. Na Skandinavskom su poluotoku Norveška, Švedska i Finska, pri čemu su turistički atraktivnije vrlo razvijene Švedska i Norveška (fjordovi). skijanje na vodi (engl. water-skiing, njem. Wasserski), sportska grana u kojoj skijaš klizi površinom vode na jednoj ili dvije skije a vuče ga motorni čamac uzetom dugim 20-30 m. Skije su pretežno duge 120-190 cm, a široke 14-30 cm. Natjecateljsko skijanje na vodi nudi sve discipline: slalom, figure, skokovi, vožnja na duge pruge i vožnja po tabanima. Ovisno o disciplini koriste se obične, slalom-ske, trik i skakačke skije. Slalom se vozi na jednoj skiji i obilazi se 6 plutača, stalno sve većom brzinom i sa sve kraćim uzetom. Figure je moguće izvoditi na jednoj ili dvije skije. U dvije vožnje od po 20 s natjecatelj izvodi 3-4 različite figure po vlastitom izboru. Kao i u umjetničkom klizanju suci ocjenjuju težinu i izvedbu figura. Kod skijaških skokova postavljena je plutajuća skakaonica na vodi s koje natjecatelji skaču. Ocjenjuje se, kao i kod figura, težina skoka i njegova izvedba. Skijanje na vodi kao oblik rekreacije
single rate
350 sjedalo u zrakoplovu koristi se i na moru (češće) i na ovisi o vremenu i mjestu ponuđene jezerima i rijekama (rjeđe). Zahtijeva usluge, kao i duljini njezina trajanja. znanje tehnike skijanja ali i S aspekta sportsko-rekreacijskog određenu tjelesnu spremu. Dio je turizma donosi znatnu financijsku sportsko-rek-reacijske ponude u dobit. turizmu, skijaško trčanje (engl. skiper (engl, skipper, njem. Skipper), cross-country skiing njem. Langlauf), gospodar, odnosno kapetan malog vrsta trčanja, odnosno brzog trgovačkog broda, a u sportu hodanja na skijama posebno konkapetan momčadi. U sportskostruiranim za tu namjenu. Spada u rekreacijskom nautičkom turizmu tzv. nordijsko skijanje, a trči se skipera je moguće "iznajmiti" uglavnom u nizinskim ih nižim zajedno s plovilom, a koriste ga gorskim predjelima. Takav oblik rekreativci iz sigurnosnih razloga terena podrazumijeva trčanje po (upravljanje plovilom) ih zbog ravnom, uz brijeg i niz njega. To atrakcija koje skiperi poznaju na implicira i pravilo koje određuje području kojim plove. Osim što se maksimalne visinske razlike, koje ne zapošljava stanovit broj ljudi, skiperi smiju biti veće od 100 m za žene na u destinacijama sportsko5 km i od 150 m za žene na 10 km, rekreacijskog turizma mogu svojim te 250 m za muškarce bez obzira na djelovanjem i aktivnostima disciplinu. U programu su skijaškog doprinijeti obogaćivanju turističke trčanja sljedeće discipline: 5 i 10 km ponude. za žene, 10,15, 30 i 50 km za sklapanje ugovora između nenazočnih muškarce, te štafetno trčanje 4x5 osoba (njem. Vertragsabschluss km za žene i 4x10 km za muškarce. zwischen nichtanwesenden Discipline evoluiraju te se stoga Personen), sklapanje ugovora koje događaju povremene promjene u se obavlja putem pisma ih njihovoj količini i dužini. S aspekta telegrama, a ugovor je sklopljen u rekreacije skijaško trčanje fizički je trenutku kad ponuditelj primi izjavu vrlo zahtjevna aktivnost. Stoga je ponuđenog o prihvaćanju ponude. nužno optimalno doziranje Prema našem pravu nije odlučujuće opterećenja. Kao glavni motiv kad se ponuđeni očitovao da odlaska na sportski odmor skijaško prihvaća ponudu, odnosno kad je trčanje vrlo je razvijeno pretežno u poslao odgovor o prihvatu, jer su to zapadnoeuropskim zemljama, do trenuci nepoznati ponudi-telju i mjere u kojoj se broj rekreativaca u ugovor bi nastao u času koji on ne toj disciplini približava broju u može kontrolirati. No ugovor ne alpskom skijanju. nastaje ni u trenutku kad je ski-pass, skijaška propusnica, koristi se ponuditelj saznao za sadržaj na skijaškim odmorima za slobodnu prihvata, što bi bilo nepovoljno za upotrebu skijaških liftova i žičara, ponuđenog jer je trenutak saznanja odnosno kao propusnica za prijevoz ponuditelja o prihvatu ponude izvan skijasa. Može biti sa slikom korisnika kontrole ponuđenog (npr. dopis s ili bez nje. Plaća se ovisno o broju prihvatom ponude može i duže dana korištenja. Tako postoje vrijeme ležati neotvoren u prijamnoj poludnevni i dnevni ski-passi, kao i kancelariji ili na stolu ovlaštene oni za dva i više dana ih za cijelu osobe ponuditelja). Zato je hrvatsko skijašku sezonu. Cijena ski-passa pravo - kao i većina suvremenih
sjcdalo u zrakoplovu prava - prihvatilo trenutak primitka prihvata ponude od ponuditelja kao lako utvrdljiv i objektivno povoljan za obje strane (teorija primitka). Smatra se da je ponuda prihvaćena -makar nema izričite izjave o prihvatu -kad ponuđeni pošalje stvar ili plati cijenu, ili učini neku drugu radnju koja se može smatrati izjavom o prihvatu. Kod ugovora o hotelskim uslugama obično proces sklapanja ugovora počinje tako da gost upućuje zahtjev za rezervaciju određenog sadržaja. "Zahtjev za rezervaciju" ponuda je gosta, a "potvrda rezervacije" je prihvat ponude ugostitelja. Ugovor o hotelskim uslugama je dakle sklopljen kad gost primi "potvrdu rezervacije" (-> redovita, uobičajena rezervacija, te rezervacija sa zahtjevom hotelijeru o ponudi cijene), sklapanje ugovora među nazočnim osobama (njem. Vertragsabschluss zwischen anwesenden Personen), sklapanje ugovora između strana koje izravno pregovaraju, npr. u uredu ponuditelja, na recepciji hotela i si.; ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kad ponuđeni prihvati ponudu ponuditelja za sklapanje ugovora. Ako ponuditelj nije stavio rok za prihvat ponude, ponuđeni se mora bez odgađanja (odmah) izjasniti o ponudi, osim ako iz okolnosti proizlazi da ponuđenom pripada stanovit rok za razmišljanje. Ako je ponuditelj sam stavio rok za prihvat, vezan je do njegova isteka. Ugovor je sklopljen medu nazočnima i onda ako su ga strane sklopile putem telefona, teleprintera ili izravnom radiovezom. Ugovor o hotelskim uslugama medu nazočnim sklopljen je kad ugostitelj prihvati (prihvat ponude) izravno postavljen zahtjev gosta (ponudu), za
351
skijaško trčanje pružanjem usluga smještaja, pansiona ili polupansiona. Pritom gost nije samo osoba fizički nazočna na recepciji hotela prilikom sklapanja ugovora nego i osoba u telefonskoj, teleprin-terskoj i izravnoj radiovezi. Uručenjem ključeva na recepciji ugostitelj "predaje" ugovorenu sobu koju, s druge strane, uzimanjem ključeva gost "preuzima" (-> simbolička tradicija). Svakako, ako gost nije izričito izjavio volju za sklapanjem ugovora, predaja je ključeva i konklu-dentni čin kojim se to postiže. Isto značenje ima upisivanje gosta u knjigu gostiju, unošenje prtljage u sobu i si. sklonost potrošnji (engl. propensity to con-sume, n)etn. Konsumneigung),poslolno izražen odnos između izdataka utrošenih na osobnu potrošnju pojedinca, kućanstva, odnosno jedne zemlje i ukupnog prihoda pojedinca, kućanstva, odnosno narodnog dohotka zemlje. Razlikuje se granična i prosječna sklonost potrošnji. Granična sklonost potrošnji pokazuje porast potrošnje uvjetovan porastom dohotka od jedne jedinice. Prosječna sklonost potrošnji jednaka je omjeru potrošnje i dohotka. Pokazuje koji se dio dohotka prosječno troši. S porastom dohotka prosječna sklonost potrošnji postaje sve manja i teži graničnoj sklonosti potrošnji kao svojoj graničnoj vrijednosti. skupina od 30 gostiju (engl. group of 30 guests, njem. Gruppe von 30 Gdsten), najmanji broj gostiju koji otvara mogućnost hotelijera da odobri besplatan boravak još jednom predstavniku naručitelja. Razlika poslovnih običaja glede besplatnog boravka jednog i besplatnog boravka i drugog predstavnika putničke agencije je bitna: čini U skupinu
single rate
350 sjedalo u zrakoplovu gostiju više od 15 osoba, a manje od osoba skupine. Eventualni drugi 30, predstavnik putničke agencije predstavnik ne uračunava se u ima pravo na besplatan boravak ako minimalnu brojku 30, tj. potrebno je strane o tome ništa posebno ne da putnička agencija (u-kljuČujući i ugovore; pošalje U putnička agencija prvog predstavnika) uspije skupiti 30 30 i više gostiju u jednoj skupini, ona osoba, pa da se stvori mogućnost da ne stječe samim time pravo na još mu hotelijer odobri besplatan jedan besplatni boravak za svog boravak. predstavnika, nego o tome hoće U to skupina putnika (gostiju) (engl, group odobriti odlučuje hotelijer. Razlika of travellers, njem. Reisegruppe), između prvog i eventualno drugog određen broj osoba što putuju predstavnika putničke agencije je i u zajedno, koje putnička agencija i tome što se prvi, ako je broj ostalih hotelijer ili prijevoznik smatraju članova skupine 14, uračunava kao poslovnom cjelinom kojoj hotelijer pripadnik skupine, tj. on je petnaesta (prijevoznik) odobrava posebne
sjcdalo u zrakoplovu uvjete, cijene, tarife i povlastice predviđene za skupine. Skupinu gostiju čini barem 15 osoba koje putuju zajedno računajući i predstavnika putničke agencije. Predstavniku putničke agencije (npr. voditelj skupine) hotelijer pruža iste usluge boravka kao i svakom gostu u skupini, ali ne i prehranu, dakle voditelj grupe nema ni besplatan doručak. U slučaju da putnička agencija organizira autobusni prijevoz, vozač autobusa ima pravo na besplatan dnevni odmor i jedan obrok. Želi li predstavnik putničke
351
skijaško trčanje agencije i vozač autobusa druge usluge kod istog hotelijera, tretiraju se glede tih usluga kao izravni gosti. skupni aranžman (engl, group package/ tour, njem. Gruppenpauscheale, Gruppe narrangemenl) -> turistički aranžman. skupni indeksi cijena (eng\. generated indexes of price, njem. Preisindex), mjere dinamiku cijena više pojave koje Čine organsku cjelinu (indeksi cijena industrijskih proizvoda, indeksi cijena poljoprivrednih proizvoda, indeksi cijena na malo, indeksi cijena ugostiteljskih
skupni indeksi cijena
usluga itd.). Prigodom računanja skupnog indeksa cijena izdvajamo dva različita postupka. Prvi postupak, koji uključuje stalne količine baznog razdoblja (agregatni oblik Laspeyresova indeksa cijena), glasi:
P M * ? -----------10°. '=i.2,-,« 1-1
gdje je P0l(q0) Laspeyresov skupni indeks cijena, pu cijene tekućeg razdoblja, pst cijene baznog razdoblja,
T PA
PM = ¥-----------loo. ' = 1.2,-,« 1-1
gdje je P0,(q,) Paascheov skupni indeks cijena, pu cijene tekućeg razdoblja, p,o cijene baznog razdoblja, qu količine tekućeg razdoblja. -* indeksi. skupni indeksi količina (engl. genera led indexes of quantity, njem. Mengenindex), mjere dinamiku količina više pojava koje čine organsku cjelinu (industrijska proizvodnja, poljoprivredna proizvodnja itd.). Prigodom računanja skupnog indeksa količina izdvajamo dva različita postupka. Prvi postupak, koji uključuje stalne cijene baznog razdoblja (agregatni oblik Laspeyresova indeksa količina), glasi: k &(?<,)=-?---------100, /=l,2,-,n
354
skvoš
■-i
gdje je Qoi(po) Laspeyresov skupni indeks količina, qu količine tekućeg razdoblja, qiQ količine baznog razdoblja,pio cijene baznog razdoblja. Drugi postupak, koji uključuje stalne cijene tekućeg razdoblja (agregatni oblik Paascheova indeksa količina), glasi: t Ijli.Pi, Q M = ? ---------100, t=\,2,-,n I/lnPn 1-1 gdje je Qoi(pio) Paascheov skupni indeks količina, qu količine tekućeg razdoblja, qio količine baznog razdoblja, p,, cijene tekućeg razdoblja. -*■ indeksi, skupni indeksi vrijednosti (engl.generated indexes of value, njem. Wertindex), mjere dinamiku vrijednosti više pojava koje čine organsku cjelinu. Promjene vrijednosti posljedica su istovremenih promjena cijena i količina. Skupni indeks vrijednosti računa se: k
K
= J
r-----------100- ' = 1.2,-,«
gdje je Ko( skupni indeks vrijednosti, pu cijene tekućeg razdoblja, pjo cijene baznog razdoblja, qu količine tekućeg razdoblja, qio količine baznog razdoblja. -+ indeksi. skup usluga (engl. package of services, njem. Gesamtheit von Reiseleistungen, fr. ensemble de prestations combines), kod ugovora o organiziranju putovanja skup usluga koji se sastoji od prijevoza, boravka i drugih usluga koje su s njim vezane. Čini smišljenu povezanu, logičnu i zaokruženu cjelinu koja i čim potrebu da putovanje bude organizirano; za tu ukupnost usluga putnik plaća jednu
skvoš
ukupnu (paušalnu) cijenu koja je novčani ekvivalent za jedinstven skup usluga, a ne za zbroj pojedinačnih usluga. skvoš (engl. squash, njem. Squash), sportska igra koja se igra reketom i lopticom u posebnoj dvorani. Igralište se sastoji se od 4 zida, a površina je 9,75x6,40 m. Igra počinje servisom, a poen može osvojiti samo igrač na servisu. Kada igrač pogriješi, pravo na servis dobiva protivnik. Pobjeđuje igrač koji prvi osvoji 3 seta, a set se igra do 9 poena. Skvoš je rekreacijski sadržaj koji susrećemo i u turizmu. Najviše ga igraju Englezi i Amerikanci. Prednost ovog sporta je u tome što dvorana ne zahtijeva puno prostora i što se može igrati cijele godine, slaba valuta (engl, weak currency), ili meka valuta, valuta koja nije konvertibilna i koja se malo traži; banke i mjenjačnice u turističkim zemljama ne zamjenjuju takvu valutu za domaću valutu ili za neku od konvertibilnih (tvrdih) valuta. slastičarnica (engl.pastry shop, njem. Kon-ditorei), ugostiteljski objekt u kojem se pripremaju i poslužuju slastice i napici, te bezalkoholna pića. Osim prostorije za posluživanje gostiju, slastičarnica mora imati toČionik s rashladnom vitrinom, kuhinju, skladišni i sanitarni prostor. sleep-outs, slučaj kada gost napušta hotel na određeno vrijeme, ali zadržava sobu uz dogovorenu cijenu. slijed (njem. Speisenfolge), sastavni dio menija; jedno jelo ili skupina od nekoliko izabranih jela koja čine
355
slobodno vrijeme
jednu cjelinu i poslužuju se istovremeno. slijepi putnik (engl, blind passenger, njem. blinder Passagier), osoba koja se ukrcala na brod ili u zrakoplov bez važeće karte, a otkrivena je ih se sama otkrila tek za vrijeme putovanja. slobodna plovidba (engl, tramping, njem. Seeschifffahrt) -»■ pomorska plovidba. slobodna sredstva (engl, available funds, njem. verfügbare Geldmütel), financijska sredstva koja pojedincu ili obitelji ostaju na slobodnom raspolaganju nakon što su pokriveni izdaci za primame (egzistencijalne) potrebe čovjeka. Ona su, uz slobodno vrijeme, osnovni uvjet da se ljudi odlučuju uključiti u, turističke tokove. slobodno vrijeme (engl, free time, njem. Freizeit), vrijeme oslobođeno od organiziranog rada, ali ne i vrijeme oslobođeno svih društvenih obveza. Nakon što se oslobodio svojih profesionalnih i obiteljskih obveza, u slobodnom vremenu, osim što ga čovjek dijelom koristi za ispunjenje svojih društvenih obveza, pojedincu se prepušta na volju da se odmara ili zabavlja, bilo da razvija nova znanja ili sposobnosti, ili da se bavi stvaralačkim radom. Razlikujemo dnevno i tjedno slobodno vrijeme, odnosno govorimo o godišnjem fondu slobodnog vremena u kojeg ulazi i vrijeme plaćenog godišnjeg odmora. Onaj dio slobodnog vremena koji preostaje nakon spomenutih obveza, dakle dio vremena koje je potpuno
skupni indeksi cijena prepušteno čovjekovu vlastitu izbom, naziva se dokolica. No, dok se u određenim situacijama i društvenim sredinama turizam može gotovo poistovjetiti s dokolicom, to nikako nije niti može biti slučaj sa slobodnim vremenom. Slobodno je vrijeme rezultat i stečevina suvremene civilizacije, kojeg ne nalazimo ni u jednoj dosadašnjoj epohi. Poput drugih društvenih pojava, čvrsto je utkano u cjelovit društveni kontekst i nužno iz njega proizlazi, ali i utječe na nj. Suvremena civilizacija, izrasla na težnjama građanskog društva zajednakošću, demokratizirala je i pravo na slobodno vrijeme, koje se ne može osporavati niIjednom društvenom sloju. Pravo na rad uključuje i pravo na slobodno vrijeme. Pojava slobodnog vremena povezana je s pojmom plaćenog godišnjeg odmora. Sporim ah stalnim redukcijama radnog vremena u industrijskim zemljama od polovice 19. stoljeća do danas, fond slobodnog vremena kod najvećeg broja zanimanja popeo se na 48 sati tjedno, a krajem dvadesetog stoljeća ponegdje i više od toga. Slobodno vrijeme i dokolica ovisni su o radu, pa tek kvalitativni pomaci u radu mogu dovesti do proširenja slobodnog vremena i vremena dokolice. Sve veći fond slobodnog vremena postavio je pitanje općeg odnosa rad - slobodno vrijeme, ali i pitanje o načinu svrsishodnog ispunjenja slobodnog vremena. Svi teoretičari i istraživači društva jedinstveni su u stajalištu daje čovjekova djelatnost tijekom slobodnog vremena izuzetno važna za našu civilizaciju. Za mnoge to je pitanje paradoksa, da će se Čovjek
354
skvoš
moderne civilizacije naći u situaciji kad će raspolagati s više slobodnog nego radnog vremena, pa će osobito biti važno odgovoriti na pitanje kako različitim aktivnostima, dakle radom ispuniti to slobodno vrijeme. To će ipak i prije svega ostati pitanje uspostavljanja ravnoteže između vremena rada i vremena oslobođenog od rada, jer bez jednog i bez drugog čovječanstvo se ne može razvijati niti može (više) opstati, slot, vrijeme rezervirano za polijetanje i slijetanje zrakoplova određene zrakoplovne kompanije u određenoj zračnoj luci. slot koji su kompanije dobile, ali ga trenutno ne koriste (engl. grand-father rights, njem. momentan nicht genutzte Slots), specifičnost u vezi sa slotovima karakteristična za Veliku Britaniju po kojoj se jednom dobiveni slotovi smatraju vlasništvom zrakoplovne kompanije, bez obzira na to da h" ih ona trenutno koristi ili ne, i njezino je autonomno pravo da odredi hoće li ih, kako i kada koristiti. služba sigurnosti (engl. security (service), njem. Sicherheitsdienst), organizacijski najčešće spada u prijamni odjel, odgovorna je za sigurnost objekta, osoblja i gostiju poduzimanjem svakodnevnih, a po potrebi i dodatnih mjera sigurnosti. služba za izgubljenu i nađenu prtljagu (engl. lost and found office, njem. Fund-buro) -* nepravilnosti u prijevozu prtljage zrakoplovom. služba za turističko informiranje (engl. tourist information service, njem. touristische(r) Informationsdienst), podrazumijeva objedinjavanje svih mogućih turističkih informacija, koje se onda raznovrsnim tehnikama i na različite načine prenose zainteresiranima; funkcionira u
skvoš raznovrsnim poduzećima i asocijacijama unutar turizma. smanjenje broja gostiju u skupini (engl. reduced number after the reservation, njem. reduzierte Gasteanzahl nach der Buchung), nastaje ako se nakon sklapanja -*■ agencijskog ugovora o hotelskim uslugama smanji skupina na manje od 15 osoba, lako je putnička agencija skupila potreban broj osoba za skupinu na temelju kojeg je sklopila s hotelijerom ugovor o hotelskim uslugama, često se događa da se broj gostiju smanji nakon rezervacije a prije početka korištenja hotelskih usluga putnička agencija je obvezana obavijestiti hotelijera, a on će odlučiti i o tome izvijestiti putničku agenciju smatra li i dalje tako smanjeni broj gostiju skupinom; radi se o tome hoće li hotelijer i manjem broju gostiju od 15 dati povlastice. Ne obavijesti U putnička agencija pravodobno hotelijera o smanjenju broja gostiju ispod 15 pogađaju je pravne posljedice nepravodobnog otkaza za skupinu gostiju. Smart Card, kartica s posebnim mikroči-pom koji omogućava da se na karticu unesu sve potrebne informacije koje putnik treba za vrijeme putovanja na različitim mjestima i za različitu namjenu (npr. prijavnom šalteru, pri ulasku u zrakoplov, za korištenje automata za izdavanje ranije uplaćenih karata, izdavanje karte za ulazak u zrakoplov, odabiranje mjesta u zrakoplovu, dobivanje naljepnica za prtljagu koja se predaje, prikazivanje stanja i evide otiranje novih bodova u FFP i dr.). U kasnijoj fazi predviđa se njihova upotreba u funkciji kreditnih kartica, pa Čak i kao putovnica. Smart Card služi kao
355
slobodno vrijeme
pozitivno sredstvo identifikacije putnika, olakšava i ubrzava putnicima putovanje, a zrakoplovnim kompanijama omogućava smanjenje potrebnog broja zaposlenih u zračnim lukama.
smještajna jedinica (engl, accommodation unit, njem. Unterkunft, Unterbringungseiheit), svaki prostor (soba, apartman, kamp jedinica) namijenjen smještaju za privremenog boravka gostiju. Hotelska soba osnovna je smještajna jedinica svakog hotela bez obzira na njegovu kategoriju; ona je temelj hotelskog poslovanja. Sastoji se od jedne prostorije, kupaonice i predsoblja. Minimalna veličina soba propisana je Pravilnikom o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, a ovisi o kategoriji objekta i broju postelja odnosno broju osoba kojem je namijenjena. S obzirom na broj postelja u sobi ili s obzirom na broj osoba kojem je namijenjena razhkujemo: jednokrevetne, dvokrevetne i višekrevetne sobe. Višek-revetne sobe namijenjene su smještaju većeg broja osoba, u pravilu tzv. doubel double soba s dva dvostruka kreveta koji se formiraju dodatkom pomoćnih kreveta, odnosno dječjeg kreveta. S obzirom na površinu i opremljenost, sobe možemo razvrstati u tri grupe: junior, senior ili standard i superior. Soba junior zadovoljava uvjete za određenu kategoriju hotela, međutim po površini ne može se uvrstiti u standardne sobe. Sobe senior ili standard zadovoljavaju sve uvjete za određenu kategoriju, a po opremljenosti i veličini u skladu su
skupni indeksi cijena s propisanim standardima kuće. Većina soba u hotelu spada u ovu grupu soba. Soba superior zadovoljava uvjete za određenu kategoriju, a po površini je veća od sobe standard. Hotelski apartman je smještajna jedinica koja se za razliku od hotelske sobe sastoji od više prostorija: predsoblja, kupaonice, prostorije za dnevni boravak i spavaonice. Sobzirom na broj prostorija, opremljenost i uređenost, hotelske apartmane kao i sobe možemo svrstati u nekoliko grupa: junior, standard, superior i studio. Kamp jedinica je označen i uređen prostor različitih veličina namijenjen
354 pružanju usluge smještaja kamp-prikolica i dr.).
skvoš
skvoš
(šator,
ugostiteljskom objektu stvara za ugostitelja posebnu obvezu da bez odgađanja obavijesti obitelj umrloga i mjerodavna tijela (medicinsku ustanovu, liječnik treba utvrditi smrt, policijsku postaju, matični ured; a ukoliko je gost stranac treba obavijestiti i veleposlanstvo). Osim toga, ugostitelj je dužan sastaviti komisiju (od tri člana) koja će popisati imovinu gosta stoje donio u ugostiteljski objekt te o obavljenom popisu u privitku obavijestiti mjerodavna tijela (policiju, matični ured, sud). snack bar (engl. snack bar, njem. Imbiss-stube, Imbisshalle) -* zalogajnica.
smještajni kapacitet (engl. accommodation capacity, njem. Unterkunftskapazi-tàt, Unterbringungskapazitât), svi prostori u ugostiteljskoj djelatnosti namijenjeni pružanju usluga smještaja bez obzira na vrstu smještajnog objekta. Dijelimo ih na osnovne (hoteli, moteli, pansioni, aparthoteli, hotelska i apartmanska naselja) i komplementarne (prvenstveno kampovi, domaćinstva, odmarališta i dr.). smrt gosta (engl. death of a guest, njem. Tod des Gastes), u
355
slobodno vrijeme
SNAV (akr. od fr. Syndicat National des Agents de Voyages), nacionalna udruga turističkih agencija u Francuskoj. Sjedište u Parizu. Članice su joj 1300 putničkih agencija s više od 3 500 prodajnih punktova. soba za iznajmljivanje (engl. room to let, njem. Zimmerzu vermieten), ugostiteljski objekt koji je dio stambenog prostora (obiteljske kuće, stana i si.) u kojem se pružaju usluge smještaja, a u nekim slučajevima (na zahtjev gosta) i usluge
358 specijalni programirani odmorspecijalni programirani odmor soba za iznajmljivanje
doručka te mogućnošću korištenja prostorija za pripremu hrane. sobe izvan upotrebe (engl, rooms out of order, njem. Zimmer außer Gebrauch), sobe koje nisu u prodaji zbog nezadovo-Ijavanja propisanih standarda kuće, bilo da se radi o većim ili manjim tehničkim neispravnostima i nedostatku potrošnih standarda (hotelske brošure, mapa za praonicu rublja i si). Takve sobe mogu se dati u prodaju samo ako je gost upoznat s nedostatkom i pristaje na korištenje takve sobe; uobičajen je popust, a nedostaci se uklanjanju u najkraćem mogućem roku. sobe su mjerilo za obračun odštete (njem. Zimmer sind das Maß der Entgeldabrechnung), ne otkaže li putnička agencija pravodobno rezervaciju za skupinu gostiju, pa hotelijer ima pravo na paušalnu svotu naknade štete. Su ugovara telji mogu ugovoriti visinu i način utvrđivanja odštete; nema li o tome ugovornih odredaba, visina odštete ovisi o tome je li uopće, odnosno kada je nepravodobni otkaz uslijedio prije datuma ugovorenog dolaska skupine (-*■ nepravodobni otkaz i nepojavljivanje gosta). Temelj za obračun odštete jesu cijene noćenja u sobi, odnosno apartmanu. socijalna funkcija turizma (engl, social function oftourism, social impact oftourism, njem. soziale Tourismusfunktion, soziale Funktion im Tourismus), pripada tzv. posrednim neekonomskim funkcijama (s političkom funkcijom); pokazuje da turizam utječe na smanjenje socijalnih razlika između pojedinih ljudskih skupina, klasa, naroda ili rasa. Ljudi ne postaju turisti
da bi se socijalno opredjeljivah ili izgrađivali, ali je vrlo često takvo opredjeljivanje posljedica turizma, bilo spontano, bilo na temelju psiholoških ili organizacijskih priprema koje vrše drugi faktori. socijalni turizam (engl, social tourism,
njem. sozialer Tourismus), oblik turizma u kojem sudjeluju osobe s ograničenim ekonomskim sredstvima ili s drugom vrstom ograničenja s obzirom na svoje zdravstveno stanje, dob ili obiteljske prilike, a sudjelovanje u turizmu omogućeno im je posebnim mjerama. Te se mjere u praksi svode na specifične objekte u kojima borave ti turisti, posebne popuste u cijenama za putovanje i boravak u turističkim područjima i različite druge slične mjere. Te mjere donose katkada državni organi, katkada posebne udruge ili neka treća strana. sojenice (engl. pile dwellings, njem. Pfahl-bau), kuće ili čitava naselja koja su se u prošlosti gradila u močvarnim područjima ili na plićacima uz obale rijeka, jezera ili mora. Grade se na deblima radi zaštite od poplava, obrane od neprijatelja ili divljih zvijeri. solarna konstanta (engl. solar constant, njem.solareKonstante), količina energije koju zemlja prima insolacijom na jedinicu površine gornje granice atmosfere. Iznosi oko 1370 W/m:, a kako sunčeve zrake padaju okomito samo na mali dio zemljine površine (unutar obratnica), stvarna solarna konstanta za cijelu Zemlju iznosi u prosjeku 340 W/m2.
359
sold-out situation, slučaj kada se gostu nude sobe koje su privremeno izvan upotrebe zbog manjih neispravnosti. U prodaju se daju isključivo ukoliko je gost upoznat s nedostatkom i pristaje na korištenje takve sobe. Na takvu sobu uobičajen je popust, a kvarovi se otklanjaju u najkraćem roku. sol (PEN), novčana jedinica Perua, dijeli se na 100 sentima. som, novčana jedinica Kirgistana (KGS) i Uzbekistan (UKS). specijalni programirani aktivni odmor (SPAO) (engl. special programmed active rest, njem. speziell programmierte Ak-tiverholung), program namijenjen očuvanju i unapređivanju općih funkcionalnih sposobnosti organizma starijih osoba, umirovljenika ili osoba tzv. treće dobi, te invahdnim osobama. Moguće gaje provoditi u lječilištima, medicinskim ustanovama ili osposobljenim turističkim centrima koji nude programe za unapređivanje zdravlja. Programi se provode na temelju rezultata mjerenja inicijalnog zdravstvenog stanja i sposobnosti sudionika programa. Programom kine-zioloških stimulusa i pratećim postupcima fizioprofilakse utječe se na poboljšanje srčanožilnog i dišnog sustava te na poboljšanje sustava za kretanje kao bitnih čimbenika održanja i poboljšanja temeljnih funkcija organizma. Dodatnim sadržajima programa SPAO utječe se na poboljšanje kvalitete života ove skupine sudionika. Program traje 10 i više dana, a skupinu čini do 20 sudionika sličnih karakteristika. specijalni rezervati (engl, special reserves, njem. spezielle Reservate),
sponzorstvo područja u kojima je osobito izražen jedan ili više elemenata prirode (biljne i životinjske vrste, reljef, vode), a osobite je znanstvene važnosti i namjene. Stoga razlikujemo ornitološke, ihtiološke, geološke i druge specijalne rezervate prirode. Nisu dopuštene nikakve djelatnosti koje bi narušile njegova svojstva. U Hrvatskoj je proglašeno 69 specijalnih rezervata (npr. Vražji prolaz i Zeleni vir, Jastrebarski lugovi, Crna mlaka, Kopačev-ski rit). splavarenje (engl, rafting njem. Flößerei), transport vodom (rijekama, jezerima, morem) međusobno povezanih drvenih elemenata, uglavnom oblovine. Splavarenje je osobito rašireno u zemljama bivšeg SSSR-a (rijeke azijskog dijela; oko 50% oblovine prevozi se splavarenjem) i Kanadi (rijeke, jezera, pacifička obala). U Hrvatskoj se splavarilo u slijevu rijeke Save i njezinih pritoka Une i Bosne. Danas je splavarenje u opadanju, osobito zbog gradnje brana. Veličina splavi je 20-30 m3 do nekoliko tisuća m3 (u Kanadi). Osnovna joj je prednost jeftin transport, a mana često nepovoljan vodostaj rijeka. Iz organiziranog splavarenja u sportsko-turističke svrhe Šezdesetib godina kao hibrid nastaje -* rafting kao jedan od atraktivnih motiva sportskorekreacijskog turizma. spomenik prirode (engl. naturai monument, njem. Naturdenkmal), pojedinačni objekti ili skupina objekata nežive prirode koji imaju znanstvenu, kulturnu ili estetsku vrijednost. Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj takvih je spomenika
358 specijalni programirani odmorspecijalni programirani odmor soba za iznajmljivanje prirode 72 (npr. Modra špilja, Cerovačke pećine, Pazinska jama, Modro jezero). sponzorstvo (engl. sponsoring njem. Spon-sorenschaft), ustupanje novca, stvari, know-howa i organizacijskih usluga športašima i športskim organizacijama (športska sponzorstva), umjetnicima i kulturnim institucijama (kulturno sponzorstvo), kao i društvenim i ekološkim čimbenicima (društveno i ekološko sponzorstvo) s ciljem da se na toj osnovi ostvare gospodarski relevantni protuučin-ci. Ti su protuučinci gotovo bez iznimke promotivnog značenja. Poduzeća koja na taj način financiraju i unapređuju rad određenih osoba, ustanova i organizacija mogu, koristeći se time, uz pomoć gospodarskog oglašavanja i odnosa s javnošću, ostvariti sljedeće ciljeve: povećati stupanj svoje poznatosti, izgraditi ih izmijeniti imidŽ poduzeća i njegovih proizvoda, ostvariti i njegovati suradnju sa značajnim ciljnim grupama, integrirati se u društveni život zemlje i regije, bolje motivirati suradnike i djelatnike vlastitog poduzeća. Upravo stoga sponzorstvo zadnjih godina dobiva sve veće značenje i može se reći da se konstituira kao posebna marketinška funkcija i aktivnost. U tom sklopu koriste se različite metode, odnosno sredstva kao što su: konferencije za novinstvo, dresovi i Športska oprema, prijevozna sredstva kao i sva klasična promidžbena sredstva. Procjena je da će ovaj vid promocije u idućem razdoblju dobivati sve više na značenju na račun ostalih oblika promidžbe. Da bi ova aktivnost bila djelotvorna, mora biti integrirana u cjelovit promidžbeni miks poduzeća i na toj osnovi dugoročno tretirana.
Turistička poduzeća mogu izabrati u sklopu svoje promotivne politike različite oblike sponzorstva kako bi na taj način povećala stupanj svoje poznatosti i pokazala društvenu odgovornost i identifikaciju s turističkom regijom u kojoj djeluju. sporazum o franšizi (engl, franchising agreement, njem. Franchisingabkommen), sustav koji se koristi u zračnom prometu ali i u drugim gospodarskim granama, posebno u hotelijerstvu ili iznajmljivanju automobila. Vlasnik franšize ustupa svoje ime i zaštitni znak zainteresiranim poduzećima koja žele uzimanjem franšize nastaviti razvijati posao pod imenom vlasnika franšize. Novi korisnik franšize mora udovoljiti svim standardima kvalitete i usluge koju potencijalni potrošači očekuju od proizvoda pod tim imenom. Sporazumi o franšizi zahtijevaju veći stupanj suradnje medu partnerima nego što je slučaj sa sporazumima o letenju pod zajedničkim brojem. Osnovna razlika je da u slučaju sporazuma 0 franšizi novi korisnik franšize nudi krajnjim potrošačima proizvod ili uslugu ponekad pod imenom vlasnika franšize, ali uvijek pod njegovim službenim oznakama, dok kod sporazuma o letenju pod zajedničkim brojem partneri zadržavaju neovisnost u imenu i stilu poslovanja. Vlasnički udio i kontrolni paket nisu preduvjeti ni u jednom slučaju. Najčešći primjer franšize u zračnom prometuje British Airways, koji je takve ugovore sklopio s Manx Airlines, francuskim TAT-om, škotskim Loganairom 1s nekoliko drugih engleskih regionalnih zrakoplovnih kompanija. Sve kompanije partneri zadržale su u praksi poznati stil British Airwaysa.
359 Korist je u takvim sporazumima obostrana. British Airways vidi svoju korist u prisutnosti na tržištu preko svojih partnera, dodatnim putnicima za svoje dugolinijske letove, prihodu od usluga koje se prodaju korisnicima franšize te samoj naknadi za prodanu franšizu. S pravnog aspekta sporazumi o franšizi mogu se usporediti sa sporazumima o letenju pod zajedničkim brojem, jer mogu isto tako utjecati na konkurentski položaj zrakoplovnih kompanija na tržištu kroz suradnju s kompanijama koje bi im u drugačijim prilikama trebale biti konkurencija, što u krajnjem slučaju može znatno umanjiti ili eliminirati konkurenciju. sporazum o podjeli prihoda (engl, revenue sharing pool, njem. Übereinkommen über Einkommensverteilung), sporazum zrakoplovnih kompanija po kojem se ukupan prihod ostvaren na određenoj liniji dijeli među kompanijama koje lete na toj Uniji i to proporcionalno s kapacitetima koje kompanije nude na toj liniji. U dvokompanijskom sporazumu kompanije žele zadržati omjer 50 : 50 u prihodima i kapacitetima. Neravnoteža može biti dozvoljena samo ako kompanija ne može ili ne želi povećati svoje kapacitete. Kapaciteti se mogu utvrđivati na osnovi apsolutnog broja ponuđenih sjedala ili na osnovi ponuđenih sjedala po kilometru. Ovakvi sporazumi mogu postati sveobuhvatni sporazumi koji pokrivaju mnogo više od racionaliziranja reda letenja i kontrole kapaciteta. Logičan nastavak je razvoj zajedničke tarifne politike na linijama koje se lete u sporazumu te korištenje zajedničke strategije za pregovore na tarifnim
sponzorstvo konferencijama LATA. Sporazum može također predvidjeti zajedničke promotivne akcije, međusobno korištenje rezer-vacijsltih sustava, podjelu opreme i prostora za potrebe prihvata i otpreme putnika u zračnim lukama i si. Zajednički je efekat bilateralnih ugovora i medukompanijskih sporazuma o podjeli prihoda, odnosno troškova da utvrđuju linije na kojima kompanije mogu letjeti te istovremeno određuju udio druge ili treće zrakoplovne kompanije koje su imenovane za obavljanje zračnog prometa na tom tržištu. Danas su sporazumi koji su bili sklopljeni između kompanija unutar Europske unije uglavnom prestali važiti, jer je započeo proces liberalizacije zračnog prometa u Europi. Sporazumi su ostali i dalje vrlo rasprostranjeni u Aziji, posebice jugoistočnoj Aziji, i drugim dijelovima svijeta, ali nisu nikada bili dozvoljeni na linijama iz SAD ili prema toj zemlji. sporazum o podjeli prihoda i troškova (engl, revenue-cost pool, njem. Übereinkommen über Einkommenund Kostenverteilung), sporazum kojim se, u slučaju da potražnja za putovanjima na određenoj destinaciji nije dovoljna za dvije zrakoplovne kompanije, dogovara da leti samo jedna u ime svih članica potpisnica sporazuma. Troškovi i prihodi na određenoj liniji dijele se medu potpisnicama sporazuma prema unaprijed dogovorenoj formuli, a sve kompanije imaju interes za prodajom i njezinim unapređenjem bez obzira na to što ne lete, jer se dijele i dobit, ali i gubitak. Koncept sporazuma o podjeli prihoda i troškova može se proširiti sa slabih linija i na linije na kojima ima mjesta za dvije kompanije. U tako koncipiranim sporazumima lete obje kompanije na
358 specijalni programirani odmorspecijalni programirani odmor soba za iznajmljivanje jednoj ili više Unija. Prihodi i troškovi se dijele po unaprijed dogovorenoj formuli, a letovi obično nose brojeve letova obje kompanije. sporazum o zakupu određenog broja sjedala u drugoj zrakoplovnoj kompaniji (engl, block-space agreement; blocked space agreement, njem. Block-Space Abkommen, Vereinbarung über Sitzplatzkontingent), sporazum na osnovi kojega kompanije iznajmljuju određen broj sjedala za odredišta u koja same ne lete nego lete druge kompanije. Ovakav sporazum vrlo često koriste strane zrakoplovne
kompanije da bi zakupljujući sjedala na letovima domaćih kompanija dobile pristup njihovu domaćem tržištu do kojeg inače ne bi mogle doći, jer to ne dozvoljava nacionalno pravo ili politika. To je prije nekoliko godina napravio Japan Airlines sklopivši sporazum s Garuda Indonesia Airways, koja je na svojim domaćim letovima prevozila njihove putnike između Jakarte i Denpassara. sporedne (akcesorne, nuzgredne) usluge (engl, accessoryservice, njem. Nebenleistungen), usluge koje prate smještaj gosta i u funkciji su,
359 odnosno dopunjuju određenu glavnu usluga, od kojih su neke već standardne (davanje ručnika, sapuna, tople vode i si.), a druge ovise o vrsti i kategoriji ugostiteljskog objekta (uporaba televizora, športskih terena, bazena i si.). Posebno je to izraženo kod ugovora o smještaju u turističkim apartmanima (koji je zapravo ugovor o zakupu/ najmu/apartmana) kod kojeg ugostitelj u pravilu nudi gostima i druge usluge koje gost posebno naručuje i plaća, kao što su dodatni ugostiteljski sadržaji, a ta carte restoran, kavana, noćni klub, razne trgovine i si.
sponzorstvo sporedni obroci (engl, snacks, njem. Zwischenmahlzeit) -*■ obrok. sportska oprema (engl, sports equipment, njem. Sportausrüstung), jedinstven naziv za rekvizite, odjeću, obuću i pribor koji se koriste pri sportskim (trening i natjecanja) ili rekreativnim aktivnostima (vježbanje). Prema klasifikaciji sportskih proizvoda spadaju u sportskoindustrijski proizvod, tj. interdisciplinarni proizvod sporta i komplementar-riih djelatnosti. Npr. to su atletičarske sprinterice, bicikli, cipele za golf, čamci,
sportska oprema
diskovi, ekspanderi, oprema za fitness, gondole, hlačice za tenis, jedra, koplja, lopte, mrežice za koševe, naočale za plivanje, puške, rolerice, semafori, štope-rice, trenirke, utezi, vezovi, zviždaljke itd. Industrija sportske opreme u razvijenim zemljama postiže znatne financijske rezultate. rekreacija (engl. sports recrea-tion, njem. sportliche Rekreation, spor-tliche Erholung), dio rekreacije koji obuhvaća različite oblike i sadržaje sportskih aktivnosti u cilju rekreacije čovjeka. Rekreacija sportom odnosi se na vlastito sudjelovanje u raznovrsnim sportskim sadržajima s različitim ciljem, primjerice: zabavama, natjecanjima, unapređivanju zdravlja, oblikovanju tijela i si. Sportska rekreacija podrazumijeva prilagodbu različitih sportova, vježbanja, igara i aktivnosti za potrebe različitih struktura korisnika. Osobe koje se bave sportskom rekreacijom čine to iz vlastite želje i potrebe za aktivnošću, same odabiru aktivnost, vrijeme i način provođenja aktivnosti. Sportska rekreacija kao sadržaj slobodnog vremena ima značajnu ulogu u održavanju i podizanju vitalnih psihofizičkih sposobnosti čovjeka. Suvremeni način života uvjetovao je izrazite potrebe za kretanjem, a sve više i za stalnim programiranim vježbanjem. Sportska rekreacija poprimila je prevencijski karakter te dobila značenje u svim djelatnostima koje se brinu o očuvanju i unapređivanju zdravstvenog statusa ljudi, s izrazito pozitivnim socijalnim i ekonomskim učincima. Sportska rekreacija nalazi posebnu primjenu u suvremenom
sportska
362
sportski proizvod
turizmu, u kojem ima višestroku ulogu i generira brojne funkcije. atrakcije (engl. sports attractions, njem. Sportattraktion), 1. sva natjecanja koja privlače pažnju i zanimanje mnoštva ili velikog broja ljudi, npr. SP, EP, Or, razna klupska natjecanja ili sportski susreti s jakim političkim ili nacionalnim predznakom; 2. pojam koji razumijeva ekstremnost izvedbe događaja, odnosno avanturizam samog aktera, jer zbog nedovoljne sigurnosti ili spektaku-larnosti izvedbe privlači same aktere, mase gledalaca i medije (extreem sport). Neki od njih su out-door ili fun sportovi, npr. bungee jumping, nebesko daskanje (sky surfing), rafting, padobransko jedrenje (paragliding), rock climbing, brdski biciklizam (MTB), rolanje (il-line skating), daskanje (skateboarding), pustolovna utrka (adventure racing) koja uključuje MTB, trekking, orijentaciju, penjanje, jahanje, rafting i dr., kanjoning (canyoneering), skijanje na tabanima, base jumping i mnogi drugi. Suvremeni trendovi međutim više polažu na sigurnost, te se iz tog razloga nastoji izbjegavati naziv "ekstremizam" jer to on doista više i nije. Zbog svoje privlačnosti športske atrakcije sve se više pojavljuju u turizmu.
sportske
sportski proizvod (engl. sports product, njem. Sportprodukt), proizvod materijalnog i nematerijalnog oblika koji zadovoljava nečije želje ih potrebe na području sporta. Sportski proizvod ne mora dakle biti nužno u materijalnom obliku da bi zadovoljio neke potrebe ili želje; tako i sport pruža usluge na području sporta,
sportski proizvod
odnosno na njegovim potpodručjima sportskoj rekreaciji, području edukacije, kineziterapije i sporta invalida i natjecateljskog sporta kao najeksponiranijeg. Stoga, sportski proizvodi mogu biti materijalne i nematerijalne prirode i integrirani. 1. Sport-sko-industrijski proizvodi su proizvodi industrijskog porijekla, tj. to su interdisciplinarni proizvodi sporta i komplementarnih djelatnosti. Čitave djelatnosti, poput industrije, u funkciji su sporta i proizvode isključivo za sportsko tržište. 2. Čisti sportski proizvod su razni programi s primjenom u sportu, koji se realiziraju na tržištu kratkotrajne neposredne potrošnje. Primjer su edukacijski nastavni programi tjelesne i zdravstvene kulture za učenike i studente. Koliko su ti programi kompleksni, govori Činjenica o nužnosti poznavanja pedagogije, psihologije, fiziologije, biomehanike i anatomije, transformacijskih procesa, analize, demonstracije i dr. Usluge sportske rekreacije ne bismo mogli svrstati samo u intelektualne usluge, jer osim dijela programiranja transformacijskih procesa za korisnike, sportska rekreacija nudi najam sportsko-indus-trijskih proizvoda (npr. sportskih objekata i sportskih rekvizita), te konzumaciju drugih različitih usluga i sadržaja. Programi su vezani uz slobodno vrijeme i osobni izbor korisnika, njegove sklonosti i zdravstveni status. Natjecateljski vrhunski sport čisti je sportski proizvod koji
363
sportski stručnjaci
obuhvaća sportske priredbe svih vrsta i rangova natjecanja, gdje na točno određenom mjestu i u točno određeno vrijeme određeni sportaši odmjeravaju svoje znanje i vještinu s nekim (protivnikom) ili nečim (vremenom, udalje-nošću, bodovima, visinom) ih oboje. Natjecateljski vrhunski sport čisti je sportski proizvod koji se prepoznaje u svojoj završnoj i eksponiranoj fazi. Ujedno je vjerojatno i najspektakularniji sportski proizvod, jer je teško naći neki proizvod koji se želi konzumirati s približno jednakom dozom nada i očekivanja. Stoga su neke od karakteristika Čistog sportskog proizvoda napetost, očekivanje, uzbuđenje, sreća i veselje, razočaranje i si. Programe kineziterapije u procesu rehabilitacije osoba oštećena zdravlja, hendikepiranih osoba i inva-lidnih osoba moguće je svrstati u intelektualne usluge, kao čisti proizvod sporta. Korisnici usluga kineziterapije poseban su tržišni segment. Sport invalida također je posebno područje sporta i posebni je tržišni segment, kako potražnjom za kineziterapijskim tretmanima, i za sportsko-industrijskim proizvodima prilagođenim sportu invalida, tako i za programima sportske rekreacije i sporta prilagođenim inval/dnim osobama. 3. Integrirani sportski proizvod je spoj sportskog proizvoda s nekim drugim proizvodom ili nekom djelatnošću. Sportske proizvode moguće je, kao i većinu konvencionalnih proizvoda, koristiti ili konzumirati uz neke druge proizvode i/ili djelatnosti. Kada je korištenje nekog proizvoda ili neke druge djelatnosti uvjetovano
sportska oprema određenim sportskim proizvodom, takvi sportski proizvodi integrirani su s njim. Iz tog razloga se i zovu integrirani. Takvo integriranje može biti složeno ili jednostavno, te ih s tog stanovišta dijelimo na složeno integrirani proizvod i jednostavno integrirani proizvod. Složeno integrirani sportski proizvod je skup samog sportskog proizvoda i raspoloživih dobara, usluga i pogodnosti u domicilu ili izvan njega (hoteli, dvorane, promet i veze i dr.), a koji uvjetuju samo konzumiranje nekog sportskog proizvoda i integriraju ga s drugim djelatnostima. To je vrlo efikasan spoj sporta i drugih djelatnosti, a sve to na određenom mjestu i u određeno vrijeme. Primjeri složeno integriranog sportskog proizvoda su: sportski odmori (skijaški aranžmani, rafting) i sportska putovanja (praćenje olimpijskih, svjetskih, evropskih i inih natjecanja, programirani aktivni odmori i drugi slični aranžmani u koje je integriran neki sportski sadržaj kao osnovni motiv). Dakle, selektivni turizam s osnovnim motivom sporta (sportskorekreacijski turizam) proizvod je koji integrira sportski proizvod. sportski rekviziti (engl. sports equipment, njem. Sportrequisiten) -* sportska oprema. sportski stručnjaci u turizmu (engl. sports experts in tourism, njem. Sportexperten im Tourismus), sportski stručnjaci koji aktivno rade u turizmu. U turizmu se susreću najčešće sportski animatori iz raznih sportova, instruktori ili voditelji sportskih aktivnosti (tenis, golf, jahanje, skijanje, jedrenje, veslanje, ronjenje i si.), treneri u raznim sportovima (npr. u nogometu, košarci i si.), organizatori i voditelji
362
sportski proizvod sportskih aktivnosti, profesori fizičke kulture i.dr.
sportski turniri u turizmu (engl. sporiš tournaments in tourism, njem. Sporttur-niere im Tourismus), različite sportske manifestacije natjecateljskog ili rekreacijskog tipa koje se organiziraju i provode u turističkim mjestima i gradovima koji posjeduju turističke i sportske objekte i sadržaje. Najpoznatiji su oni u vrhunskom sportu, u tenisu (primjerice ATP Umag), nogometu (Istarska rivijera), košarci, jedrenju, veslanju i si. Oni privlače velik broj sudionika - natjecatelja, trenera, publiku. Rekreacijski sportski turniri su razne sportske manifestacije i natjecanja koja privlače velik broj sudionika. Posebno je značenje tih sportskih priredbi to što se većina odvija izvan glavne turističke sezone. sportsko-rekreacjj ska ponuda (engl.
sports-recreational offer, njem. sportlich-rek-reative(s) Angebot), skup materijalnih i stručnih preduvjeta koji je oblikuju. U osnovi su ponude sportski sadržaji prilagođeni uvjetima i potrebama korisnika u različitim uvjetima grada, naselja, turističkog mjesta i si. Sportsko-rekreacij-ska ponuda zasniva se na željama, potrebama i mogućnostima korisnika, te na kineziološkim pozitivno usmjerenim aktivnostima na zdravlje sudionika. U turizmu je ona dio ukupne ponude određene turističke destinacije. grane (engl. sports-recreational fields, njem. sportlich-rek-reative Branchen), potpodručja sportske rekreacije, a odnose se na područja interesa i djelovanja koja u prvom redu proučavaju utjecaj različitih profesija na zdravlje ljudi te u skladu s time
sportsko-rekreacijske
sportski proizvod mogućnosti primjene različitih programa: korekcije, kompenzacije, transformacije i si. PotpodruČje sportske rekreacije u mjestu stanovanja obuhvaća različite redovite i povremene programe i aktivnosti namijenjene svim strukturama korisnika od djece, odraslih osoba, starijih osoba do osoba s invalidnošću. Njihova namjena ima kompleksno obilježje te osim utjecaja na očuvanje i poboljšanje zdravlja utječe na kvalitetu života ljudi. PotpodruČje sportsko-rekreacijskih programa izvan mjesta stanovanja (u turizmu) zauzima značajno mjesto u istraživačkoj i aplikativnoj praksi sportske rekreacije. Kao važan sadržaj boravka turista sportska rekreacija ima niz povoljnih učinaka, primjerice u poboljšanju zdravlja i psihofizičke kondicije ljudi, poboljšanju kvalitete turističke ponude, produženju turističke sezone, atraktivnosti na turističkom tržištu i si. sportsko-rekreacijski centri u turizmu (engl. sports-recreational centres in tourism, njem. sportlichrekreative Touris-muszentren), skup objekata i sportskih terena, zatvorenog i otvorenog tipa, koji uglavnom opslužuju potrebe turista ali i domicilnog stanovništva. Gradnja sportskorekreacijskih centara u turizmu posljedica je potrebe gostiju za različitim sportsko-rekreacijskim sadržajima u vrijeme odmora. Sportsko-rekreacijski centri podrazumijevaju veće komplekse sportskih objekata. Sve veća potražnja za aktivnim načinom odmora turista uvjetovala je gradnju sportskih centara čiji sadržaji zadovoljavaju potrebe
363
sportski stručnjaci gostiju. Temeljni preduvjeti i kriteriji za oblikovanje sportsko-rekreacijskog centra jesu: interes i potreba gostiju, materijalne i stručne mogućnosti, prostorne mogućnosti, ekološki povoljni uvjeti, mogućnost dobre komunikacije s ostalim objektima, mogućnost daljnjeg proširenja, iskoristivost centra tijekom cijele godine, polivalentnost centra za različite potrebe (natjecanja, priprema sportaša, dijagnostika, rekreacije djece, poduka, mogućnost provedbe specifičnih programa i si.), održavanje objekata i dr. Suvremeni sportsko-rekreacijski centar iziskuje sportske sadržaje u zatvorenom prostoru, primjerice: bazen ili kompleks bazena za različite potrebe, polivalentnu dvoranu za sportske igre, dvoranu za fitness sa spravama, malu dvoranu za slobodno vježbanje, kuglanu, prostor za različite sportske aktivnosti, stolni tenis, pikado, streljanu i si.; dijagnostički centar za kontrolu zdravlja sudionika i gostiju; fizio-profilaktičke sadržaje poput saune, so-larija, različitih tipova masaže, jacuzzija i si. Sportski tereni na otvorenom mogu biti različito oblikovani, no najčešće su to tereni za košarku, odbojku, nogomet, tenis te manja igrališta namijenjena djeci. U sklopu centra moguće je organizirati aktivnosti: boćanje, mali golf, stolni tenis, streljanu i si. Značajne su uređene šetnice, parkovi i staze za posebnu namjenu, vožnje bicikla ili kotu-raljki, trimstaze. SRC u turizmu osnivaju se i djeluju kao profitni centri, što im daje i određenu ekonomsku vrijednost. sportsko-rekreacyski objekti (engl. sports-recreational facilities, njem. sportlich-rekreative Objekte),
sportska oprema građevine namijenjene za tjelesno vježbanje, treninge, natjecanja te sportsku rekreaciju građana. U sportske objekte spadaju igrališta, sportske površine, stadioni, sportske dvorane, bazeni, klizališta, skijališta, hipodromi, veslačke i kajakaške staze, igrališta za golf, tenis, motodromi i si. U sportske objekte spadaju i prateći objekti i sadržaji koji omogućuju sigurnu i udobnu sportsku aktivnost kao što su svlačionice, upravni prostori, parkirališta, prilazne ceste i dr. U turizmu sportski objekti namijenjeni su za natjecanja vrhunskih sportaša ili za sportsku rekreaciju turista i domicilnog stanovništva.
362
sportski proizvod
sportsko-rekreacijski turizam (engl. sports-recreational tourism, njem. sportlich-rekreative (r) Tourismus), poseban oblik turizma u kojemu prevladavaju sportski motivi za putovanje i boravak u određenim turističkim mjestima i centrima. Različite oblike sportsko-rekreacijskog turizma moguće je razvrstati u tri skupine: 1. natjecateljski sportski turizam, 2. zimski sportskorekreacijski turizam, 3. ljetni sportsko-rekreacijski turizam. Natjecateljski sportski turizam zasniva se na natjecateljskom sportu u kojem sudjeluju sportaši, treneri, me-nedžeri, publika kao i brojno gledateljstvo putem medija. Ova
sportski proizvod vrsta turizma najviše se odvija u gradovima i većim turističkim mjestima. Zimski sportskorekreacijski turizam odvija se u zimskim turističkim mjestima vezano za različite zimske sportove: skijanje, sanjkanje, klizanje i si. U njemu sudjeluju natjecatelji, publika, ali i velik broj rekreativa-ca. Ljetni sportskorekreacijski turizam odvija se na moru, rijekama, jezerima, planinama i si. Vezan je uz različita natjecanja, turnire, manifestacije te uz brojne aktivnosti sportske rekreacije.
363
sportski stručnjaci Sportsko-rekracijski turizam spada medu najmasovnije oblike turizma. sprud (engl. sandbank, sand-shelf, dune, njem. Sandbank), pješčani nanos koji je stalno ili povremeno iznad razine mora, rijeke ili jezera. Sredozemno more, unutrašnje more Atlantskog oceana između Europe, Afrike i Azije. Obuhvaća površinu od 2 965 980 km2 ili 2,8% Atlantskog oceana. S Atlantikom ga spajaju uska Gibraltarska vrata, a s Crvenim morem umjetno prokopan Sueski kanal, pri čemu istočni bazen čine Crno i Azovsko more, Mramorno more, Levantsko more, Egejsko,
Sredozemno
more standardi
u366 hotelu
Jonsko i Jadransko more, a zapadni bazen Alboransko, Balearsko, Ligursko i Tirensko more. Sredozemno more dugo je 3 860 km, a široko u prosjeku 600 km (na najširem rastojanju 1 750 km, a na najužem, Sicilskom prolazu, 145 km. Može se podijeliti na istočni i zapadni bazen koji dijeli Mesinski prolaz (širok 3 km) između Italije i Sicilije, te Sicilski prolaz između Sicilije i Tunisa. Istočni bazen znantno je razvedeniji, sastoji se od više mora povezanih morskim tjesnacima i prolazima. Sredozemno more i njegovo priobalje najznačajnije je turističko područje svijeta. -*■ mediteransko turističko područje. sredstva sportske rekreacjje (engl. Sports recreational facilities, njem. Mittel der sportlichen Rekreation), uključuju sadržaje koji omogućavaju ostvarenje različitih ciljeva u sportskoj rekreaciji. Tu spadaju objekti zatvorenog i otvorenog tipa, oprema i rekviziti i dr. Zavisno od razine usluga.sredstva se mijenjaju i kombiniraju te mogu biti jednostavana i složena. Složena obuhvaćaju, osim navedenih materijalnih sredstava sportske rekreacije, i medicinsku opremu (dijagnostika), te fizioprofilaktičke sadržaje. SRV (akr. od njem. Schweizerischer Reisebüro-Verband), Švicarsko udruženje turističkih agencija. Sjedište u Zürichu. stagnacija (engl. Stagflation), istodobno postojanje visoke stope inflacije i visoke stope nezaposlenosti; proces njihova istodobnog porasta. Stagnacija je proces neravnoteže u gospodarstvu koji karakterizira višak ponude nad potražnjom za radom i istodobni višak potražnje nad
ponudom na tržištu dobara. Izvor je stagflacije smanjenje ponude na tržištu. Smanjenje ponude smanjuje proizvodnju i zaposlenost, uz istodobno povećanje cijena. standardi u hotelu (engl. Standards in ho-tels, njem. Hotelstandards), skup pravila kojima se normira radni proces, utrošak materijala i ponašanje zaposlenih radi postizanja i održavanja željene razine kvalitete, ali i stvaranja prepoznatljivosti svojih usluga. Standardi sadrže različite upute i propise zaposlenima počevši od higijene, odijevanja, načina ophođenja do i najmanjih potankosti vezanih uz obavljanje svakodnevnih, ali i povremenih radnih zadataka. Dijele se na radne i materijalne standarde i standarde ophođenja s gostima. Radni standardi propisuju materijalna, najčešće potrošna sredstva koja koriste zaposlenici u svakodnevnom obavljanju radnih zadataka. Materijalni su standardi namijenjeni gostima, bilo da su potrošnog (sapun, šampon i dr.) ili promotivnog karaktera (hotelska brošura, razni prospekti i ostalo). Standardi ophođenja s gostima propisuju način na koji se treba obraćati gostu i kako s njime komunicirati. Ovim standardima posvećuje se velika pažnja u svim organizacijskim jedinicama, a posebno onim koje svoje poslove izvršavaju u direktnom kontaktu s gostom -prijamnom odjelu, odjelu hrane i pića, domaćinstvu. Sve tri grupe standarda određuju se za svaki pojedini odjel hotela, ali i za svako radno mjesto. Standardi
standardi u hotelu
prijamnog odjela: podjednako su važne sve tri grupe standarda iako najviše do izražaja dolaze standardi ophođenja s gostima. Standardi odjela hrane i pića: ističe se važnost radnih standarda, odnosno normativa hrane i pića koje je obvezno poštovati zbog visokih nabavnih troškova. U prodajnom dijelu ovog odjela dolaze do izražaja standardi ophođenja kao i onaj dio radnih standarda koji propisuje način rada. Standardi domaćinstva: razlikujemo standarde koji se odnose na poslovanje odjela soba, odjela čistoće, te praonice rublja i kemijske čistionice. Standardi sobe: osim opreme propisuju i sadržaj svake smještajne jedinice i razinu njezine opremljenosti. Možemo ih dijeliti na: standarde u kupaonici (vaga, toaletni sapuni različitih veličina, ručnici različitih veličina, šampon i kupka za kupanje, kapa za tuširanje i dr.); standardi u sobnom ormaru (vješalice, vreća za prljavo rublje, PVC-vrećica, lista za pranje i kemijsko čišćenje); standardi na noćnom ormariću (pisaći blok, olovka, pepeljara, šibice, mali telefonski imenik i dr.); standardi na pisaćem stolu ("service" knjižica, mapa za pisma, olovka, pepeljara, cjenik hrane i pića, sobni meni za doručak, tzv. "kruška", pribor za šivanje i dr.), te ostali sobni standardi (sobni znak sobarici tzv. "kvaka", anketni listić, kartica dobrodošlice, te minibar, Pay TV i dr.). "Kvaka" je plastificirani znak koji gost stavlja s vanjske strane vrata okrećući crvenu stranu (na kojoj u pravilu piše "ne smetaj"), ukoliko ne želi da bude ometan ili zelenu stranu ukoliko želi da mu se
367
stanovništvo
soba pospremi. "Kruška" je dizajnirani popis jela i pića koje gost može naručiti u sobu za doručak. U pravilu gost odabravši konzumaciju ostavlja "krušku" s vanjske strane vrata osoblju etažnog servisa. Minibar je sobni be-šumni hladnjak na usluzi gostima, opskrbljen alkoholnim i bezalkoholnim pićima; u nadležnosti odjela sobnog usIuživanja. Pay TV- uz redovni televizijski program (kabelski ili satelitski) gosti imaju mogućnost izbora iz specifične ponude filmova, uz nadoplatu. Standardi praonice i kemijske čistionice: odnose se na tehnologiju rada te ostale propise, npr. normative utroška materijala, standardi odjela čistoće: propisi o vrsti i kvaliteti sredstava za čišćenje, ali i detaljne upute o načinu rada te standardi ponašanja i ophođenja s gostima s obzirom na to da osoblje ovog odjela neprestano dolazi u kontakt s gostima čis-teći javne prostore hotela. standardna devijacija (engl. standard deviation, njem. Durchschnittsabweich-ung), najznačajnija mjera stupnja varijabiliteta obilježja. To je potpuna i apsolutna mjera raspršenosti niza. Računa se kao pozitivni drugi korijen iz vari-jance:
gdje je astandardna devijacija, x aritmetička sredina, x¡ pojedinačne vrijednosti obilježja, n broj vrijednosti. U upotrebi su još izrazi: prosječno odstupanje, prosječno odstupanje od prosjeka, stand-by, space availability, mogućnost putovanja za putnike koji
Sredozemno
more standardi
u366 hotelu
do datuma putovanja nemaju potvrđeno mjesto na konkretnom letu. Takvim putnicima se ipak pruža mogućnost putovanja ako pred samo polijetanje u zrakoplovu ima slobodnih mjesta. U tom slučaju oni se ukrcavaju u zrakoplov po principu: prvi došao prvi ukrcan (first-come, first-served basis). stanovništvo (engl, population, njem. Bevölkerung), skup osoba koje žive i rade na nekom dijelu zemlje, skup u kojem svaka jedinka ima svoja posebna obilježja. Stanovništvo se detaljno upoznaje proučavanjem njegovih kvantitativnih i kvalitativnih (strukturnih) karakteristika. Pri tome posebno su važne osobine stanovništva prirodno kretanje (rodnost, smrtnost, prirodni priraštaj), prostorno kretanje (migracije), gustoća naseljenosti, odnos muškog i ženskog stanovništva, spolno-dobna struktura, odnos aktivnog i izdržavanog, struktura stanovništva prema zanimanju i dr. Na Zemlji živi (1998.) oko 6,6 mlrd. ljudi, paje prosječna gustoća naseljenosti oko 11 stanovnika na km2, a prosječna gustoća naseljenosti samo kopnenog dijela zemlje (primjerenije) oko 39 stanovnika na km2. Zapažena je izrazita neravnomjernost razmještaja stanovništva svijeta, budući da 90% stanovništva živi na Sjevernoj polutki, 60% samo u sjevernim geografskim širinama između 20° i 40°, a izrazito su naseljena područja svjetskih priobalja (primorja). Po gustoći naseljenosti prednjači Azija (115), slijedi Europa (101), a najmanja je gustoća naseljenosti u Australiji s Oceanijom (3). Najizrazitije je okupljanje stanovništva u područjima južne i jugoistočne Azije,
zapadnoj Europi i sjeveroistoku SAD. Ta tri područja zauzimaju oko 13% površine svijeta, ali tu živi oko 70% ukupnog čovječanstva. Nasuprot tome, neka su područja na Zemlji vrlo slabo naseljena ili nenaseljena, npr. polarni, pustinjski ili visoki planinski prostori. Predviđa se da bi uz usporene stope rasta na Zemlji oko 2050. g. bilo oko 10 mlrd., a ako se zadrže sadašnje stope prirodnog priraštaja, između 13 i 15 mlrd. stanovnika. U stanovništvu svijeta bijela rasna skupina (europeidna) ima najveći udio (46%), nešto manje žuta (mongoloidna), oko 39,8%, a najmanje australoidna (crna) i mješanci. Glavni jezični sastav stanovništva svijeta čine velike skupine indoeuropskih, kavkaskih, hamitskih, semitskih, bantu i drugih jezika. U svijetu se govori oko 2 800jezika. TJ religijskom sastavu izdvajaju se kršćanstvo (30%), islam (18%), hinduizam (11%) te brahmanizam i budizam (31%). statičnost ponude (engl. static nature ofof-fer, njem. Angebotsstillstand), proizlazi iz dominantne uloge usluge u turizmu, ah i iz sadržaja atraktivnih čimbenika turizma. Ovi potonji vezani su uz mjesto svog nastanka, Što sili posjetitelje da putuju, iz čega onda proizlazi i temeljna tržišna karakteristika turizma: za razliku od drugih tržišta, u turizmu se kreću kupci (potrošači), a roba miruje! statistički uzorak (engl. statistical sample, njem. Statistikmuster), dio osnovnog skupa ili populacije na osnovi kojega se donose ocjene karakteristike cijelog skupa. Brojne su studije i analize
367
standardi u hotelu
izrađene u Državnom zavodu za statistiku u kojima se na bazi anketnih istraživanja (uzoraka) daju prikazi ponašanja inozemnih turista u Hrvatskoj. statističko testiranje hipoteza (engl. statistical testing of hypothesis, njem. statistis-che(s) Hypothesentesten), provjeravanje vjerojatnosti statističke hipoteze (tvrdnja o veličini nekog parametra ili o obliku rasporeda populacije). Statistički testovi mogu se podijeliti na parametrij-ske i neparametrijske. Parametrijski su testovi provjeravanje hipoteza na osnovi poznatog oblika i karakteristike distribucije numeričke varijable u osnovnom skupu. Neparametrijski testovi nemaju takve zahtjeve. Svaki postupak se sastoji od nulte hipoteze i altemantivne hipoteze. Nultu hipotezu određuje istraživač. Alternativna hipoteza proturječi nultoj hipotezi. Cjelokupni postupak provodi se pomoću slučajnog uzorka. Ukoliko se prihvati istinita nulta hipoteza, zakljačak je da je donesena odluka isprvana. Ukoliko se odbaci lažna hipoteza, odluka je također valjana. Problemi nastaju ako se odbaci istinita nulta hipoteza ili ako se prihvati lažna hipoteza. Kada se odbaci istinita nulta hipoteza, govori se o pogrešci tipa I. U slučaju prihvata lažne hipoteze govori se o grešci tipa II. Postupak testiranja i mogući ishodi prikazani su u tabeli: Odluka
Nulta hi Istinita ispravna
»teza je lažna greStefipa II.
Prihvatili nultu hipotezu Odbaciti nultu hipotezu greška tipa 1. Ispravna
Vjerojatnost odbacivanja nulte hipoteze naziva se još razinom značajnosti (signifikantnosti). Vjerojatnost odbacivanja lažne
stanovništvo hipoteze naziva statističkog testa.
se
snagom
stepa (engl. prairie, grass piain, njem. Step-pe), travnato područje umjerenog klimatskog pojasa. Količine padalina su oskudne i svedene tek na kraća razdoblja. Stepe u Sjevernoj Americi nazivamo prerije, a u Argentini pampasi. stijene (engl. roeks, njem Felsen), skupina minerala koji izgrađuju jedan dio litos-fere (zemljine kore). Prema načinu njihova postanka dijelimo ih na eruptivne, sedimentne i metamorfne stijene. Eruptivne (ili vulkanske) stijene nastale su izbijanjem magme iz zemljine unutrašnjosti u kamenu koru (intruzivne ili dubinske stijene) ili na površinu (efuzivne ili površinske stijene), gdje su se ohladile i skrutile. Važnije eruptivne stijene su granit, sijenit, gabro, dierit, trahit, andenzit, bazalt i dr. Vrlo su važne jer se koriste kao kvalitetan građevinski materijal. Sedimentne stijene (taložne ili slojevite) nastale su skrućivanjem sedimenata. Mehaničke sedimentne stijene nastale su taloženjem trošnog materijala raspadnutog mehaničkim trošenjem drugih stijena (pješčenjak, lapor, glineni škriljevac). Kemijske sedimentne stijene nastale su izlučivanjem iz otopina (sol, gips), a organogene sedimentne stijene nastale su sedimentacijom organizama (vapnenac, kreda, sedra). Metamorfne stijene nastale su preobrazbom eruptivnih i sedimentnih stijena pod utjecajem tlaka i visokih temperatura. stimulacija (engl. incentive), mjera kojom se nastoji unaprijediti poslovanje pojedinog poduzeća ili privredne grane, obično odobravanjem kredita uz niže
Sredozemno
more standardi
u366 hotelu
kamate, produživanjem roka u davanju kredita, plaćanjem određenih iznosa, ovisno o povećanju izvoza ili nekog drugog pokazatelja, sniženjem poreza ili ostalim poreznim olakšicama. stimulativna provizija (engl. incentive (sti-mulating) commission/overiding com-mission, njem. Stimuiationsprovision) , određuje se ovisno o broju ostvarenih noćenja tako da agenciju stimulira na što veće popunjavanje angažiranog kapaciteta. Premda ima više inačica ovakve provizije, njihova je osnovna značajka da se postotak provizije povećava s brojem ostvarenih
noćenja, pri Čemu se više stimuliraju izvansezonski mjeseci. stol (engl. table, njem. Tisch), ili ugostiteljski stol, sastavni dio ugostiteljskog namještaja neophodan u ugostiteljskim objektima. U pravilu je prenosiv, što omogućava razmještaj po potrebi. U ugostiteljstvu stolovi se dijele: 1. prema namjeni (restoranski, banketni, gu'ridon, konobarski radni, kavanski, barski, bife stol, vrtni); 2. prema obliku (četverokutni, okrugli); 3. prema veličini (stolovi za jednu, dvije, tri, četiri i više osoba). Dimenzije stola sagledavaju se dimenzijama
standardi u hotelu
ploha, koje su različite i ovise o broju osoba kojima je stol namijenjen. Banketni stol namijenjen je banketima i drugim svečanim primanjima. Znatno je širi od restoranskih stolova, sklopiv je, što pomaže pri kreiranju najrazliciti-jih oblika stolova, a u skladištu zauzima znatno manje mjesta. Bife stol je posebna vrsta većeg stola standardne visine (od 72 do 82 cm), ali znatno širi od res-toranskog (širina od 120 do 160 cm), dužina ovisi o potrebi. Često na sebi imaju stupnjevitu konstrukciju koja omogućava veću fleksibilnost kod aranžiranja ponude bife stola. Na njega se stavljaju pripremljena
367
stanovništvo hladna i topla jela, pića i odgovarajući stolni inventar. Primjenjuje se u svakodnevnom poslovanju (samoposluživanje), ali i kao način ponude jela i pića prilikom različitih svečanosti (-*■ obrok). Barski stol isto je Što i kavanski stol. Gueridon stol je pomoćni stol koji se po potrebi priključuje stolu gosta kao pomoć pri posluživanju ili dogotavljanja hrane kod stola. Izložbeni stol može biti različitih oblika i dimenzija. Ne služi ponudi već za izlaganje namirnica, s ciljem promocije i unapređenja prodaje. Kavanski stol je tipičan stol za opremanje kavana; znatno je manji i niži od restoranskog. Karakterizira ga
stol
jedna noga koja je ugrađena u metalno postolje, a ploha stola (četverokutna ili okrugla) najčešće je od mramora ili drugih tvrdih materijala. Konobarski radni stol namijenjen je konobaru kao pomoć u onom dijelu njegova posla koji obavlja u blagovaonici, gdje je i smješten. Projektira se prema potrebama svakog pojedinog restorana. Sastoji se od ladica, polica i ormarića koji su opremljeni stolnim rubljem i inventarom, te "stolnom apotekom" u onoj količini koju zahtijeva kapacitet restorana. Može biti i običan stol, često se naziva i "stanicom za posluživanje" jer ima ulogu konobarske pripremnice. Restoranski stol namijenjen je opremanju restorana; različitog je oblika i veličina, ovisno o broju osoba kojem je namijenjen. Pokretni stol ima ugrađene kotačiće dok se ploha može s dvije strane spustiti radi lakšeg prolaza kroz vrata hotelskih prostorija u kojima se mogu koristiti u različite svrhe. Vrtni stol namijenjen je opremi prostora za posluživanje gostiju na otvorenom. Izrađuje se od materijala otpornih na vanjske utjecaje, a gornja ploha se odvaja radi lakšeg skladištenja zimi. stolni tenis (engl. table tennis, njem. Tisch-tennis), sportska igra na posebnom stolu u dvoje ili četvero koji prebacuju lopticu preko mrežice dok igrač ne pogriješi. Igra počinje servisom, koji se mijenja nakon svakih pet postignutih poena, a igra se do 21 poena. Organiziraju se pojedinačna i grupna natjecanja za muškarce i za žene. Stolni tenis je vrlo raširen i masovan sport, posebno u Kim- Svjetsko prvenstvo igra se svake dvije godine. Stolni tenis je pogodan za sve vrste sportske rekreacije pa je vrlo zastupljen u
370
strategija realizacije
sportsko-rekreacijskoj ponudi u turizmu. stopover -*■ prekid putovanja, storno troškovi (engl. cancellation fee, njem. Stomokosten), ugovoreni iznos naknade za odustajanje od rezervacije, usluge i si. strategija (engl. strategy, njem. Strategie), imati pravac akcije, odrediti točku ka kojoj je akcija usmjerena, odnosno odrediti strategijski pravac; utvrđivanje dugoročnih ciljeva i načina njihova ostvarenja (-► marketinške strategije). strategia horizontalnog rasta (engl. strategy of horizontal growth, njem. Strategie des horizontalen Wachstums), strategija prodaje turističkih proizvoda (usluga) povećanjem broja stranih tržišta na kojima se nude ti proizvodi. Time se nastoji povećati promet, osigurati bolje korištenje kapaciteta ponude (što smanjuje fiksne troškove po jedinici) i tako povećati rentabilnost poslovanja. Takav prodor u širinu tržišta realno je ostvariv kod većih poduzeća jer to zahtijeva s jedne strane veće financijske izdatke za obradu tržišta, a s druge strane velike kapacitete ponude. Manjim se poduzećima ne preporučuje ova strategija jer s malim kapacitetima ne bi mogli biti znatniji partneri velikim posrednicima na tržištu (turoperatorima). strategija individualizacije (engl. strategy of individualization, njem. Individualie-sierungsstrategie), prilagođavanje svakog proizvoda (usluge, građevinskog objekta, uređaja, sadržaja, sredstva na kojima se pružaju usluge) zahtjevima i
strategija realizacije
željama pojedinih kupaca (segmenata). Individualizirana usluga može biti prema zahtjevima određene kategorije kupaca, npr. specijalni obrok ih struktura prehrane u hotelu, posebni "naručeni" program agencije itd. strategija realizacije plana razvoja (engl. development plan realization strategy, njem. Strategie der Planentwicklungsrea-lisation), ukupnost koordiniranih mjera i akcija usmjerenih na realizaciju postavljenih ciljeva bitnih za razvoj u određenom vremenu. Strategija mora definirati način, uvjete i mjere kojima će se ostvariti postavljeni ciljevi. Temelji se na mjerama ekonomske politike, posebno onima iz domene uvjeta privređivanja i investiranja. Odgovarajućim akcijama treba stvoriti povoljno okruženje koje će pobuditi interes za investicijska ulaganja. S razvojnoplanerskog stanovišta sastavni dio strategije je definiranje etapa, prioriteta i žarišta razvoja turizma, kao i organizacijski aspekti interesnog povezivanja subjekata ponude u turizmu. strategija selekcije tržišta (engl. market selection strategy, njem. Marktselektier-ungsstrategie), primjenjuje se uglavnom u poduzećima koja se već duže vrijeme oslanjaju na određena tržišta gdje je došlo do stagnacije ili opadanja interesa za njihov proizvod, tj. gdje je otkrivena mogućnost da se bolji rezultati ostvare na nekom drugom tržištu. Može se realizirati u dvije varijante. Prva je traženje novih tržišta za novi proizvod i povlačenje s postojećih, a druga je traženje novih segmenata
371
strogi prirodni pejsaži
na istom tržištu uz prilagođavanje proizvoda. strategija standardizacije (engl. standardization strategy, njem. Standardiesier-ungsstrategie), razumijeva smanjenje varijanti proizvoda (usluga) i odnosi se na stvaranje standardnih proizvoda usluga, standardizaciju komuniciranja s tržištem, standardizaciju prodaje, distribucije, pa i politike ciijena. Neke usluge mogu se posebno standardizirati, npr. pansionske usluge, tehnički standard sobe, transfer, lunchpaketi, a isto tako i neki složeni aranžmani program kružnog putovanja, izlet i si. strategija vertikalnog rasta (engl. strategy of vertical growth, njem. Strategic des ver-tikalen Wachstums), primjenjuje se u slučajevima kada poduzeće želi poveća-■ ti realizaciju na ograničenom broju tržišta, koncentrirajući se obično na naj' rentabilnija i najsigurnija. Ta strategija provodi se koncentriranjem svih marketinških napora prema tom užem krugu izabranih tržišta ili koncentracijom na određene tržišne segmente (penetracijom u dubinu tržišta). Spomenuto se tržište intenzivno obraduje, biraju se odedeni segmenti, jače se stimuliraju posrednici i prodajni djelatnici na tim tržištima (u poslovnicama), uvode se specijalni aranžmani i specijalne cijene, prilagođuje se zahtjevima pojedinih segmenata i specifičnostima tržišta. Ova strategija provodi se uglavnom u kombinaciji s odgovarajućom podstrategijama distribucije.
stol Prihvatljiva je naročito za manja i srednja poduzeća turističkog gospodarstva. strateški ciljevi razvitka (engl, stratégie aims of development, njem. strategische Entwicklungsziele), usklađeni i povezani zajednički ciljevi u razvoju, takvog karaktera i značenja čijom se prethodnom realizacijom otvaraju mogućnosti i uvjeti za realizaciju ostalih postavljenih ciljeva razvoja. stratigrafija (engl, straligraphy, njem. Stratigraphie), dio geologije koji proučava razvojni put zemlje od postanka litos-fere do danas. stratosfera (engl, stratosphère, njem. Stratosphäre), dio atmosfere do visine od oko 40 km (iznad troposfere). Obilježavaju je stalne temperature ali i vrlo jaki vjetrovi. stratovulkani (engl, stratovolcanoes, njem. Stratovulkan), vulkanski bregovi koji se sastoje od slojeva različitog materijala. stratusi (engl, stratus (sg.), strati (pl.), njem. Stratus), vrsta oblaka iz kojeg pada rosulja ili zrnati snijeg. Sive je boje i ima izgled sloja ili krpa. Spušta se vrlo nisko, čak do vrhova viših planina. strogi prirodni pejsaži (rezervati) (njem. Reservat), nacionalno i internacionalno prihvaćeni kao mjesta svjetske baštine, a s ciljem da se ti prostori trajno zaštite od saturacije. Priroda je neizmijenjena ili samo djelomično izmijenjena, odnosno dopuštaju se samo one djelatnosti koje neće narušiti slobodnu evoluciju prirode. U Hrvatskoj postoje dva stroga rezervata: Hajdučki i RoŽanski kukovi te Bijele i Samarske stijene, a u svijetu to su npr. otočje Galapagos (specifična fauna), Grand Canyon of Colorado u SAD, The Nagorongoro Conservation Area u Tanzaniji (ugasli
370
strategija realizacije vulkanski krater sa savanskom florom i faunom) i dr.
stručni ispit (engl, professional certification, njem. Fachprüfung), propisima predviđen potreban ispit koji - osim stručne spreme i drugih pretpostavki koje mora ispuniti - mora položiti neka osoba kako bi mogla steći odobrenje za obavljanje određenih poslova. Za turističke djelatnosti turistički vodič, turistički pratitelj, turistički animator, voditelj poslovnice turističke agencije. struje (engl, currents, njem. Strom, Strömung) -*■ more, -*■ morske struje. studijsko putovanje (engl, study tour, njem. Studienreise), turistička putovanja potaknuta pretežno stručnim ili znanstvenim motivima; razlikujemo a) studijsko putovanje radi stručnog usavršavanja članova neke strukovne organizacije, poduzeća i si. s ciljem upoznavanja slične proizvodnje ili poslovanja, b) studijsko putovanje radi prisustvovanja nekom stručnom ili znanstvenom skupu, npr. kongresu, godišnjoj skupštini raznih profesionalnih udruženja, saveza i asocijacija, ili prisustvovanje simpoziju, savjetovanju, seminaru i si., c) organizirani posjet stručnih turističkih djelatnika s emitivnih turističkih tržišta kojeg iniciraju nositelji turističke ponude nekog područja ili zemlje s ciljem unapređenja vlastitog turističkog prometa ili poslovanja. stupanj iskorištenosti kapaciteta (engl. capacity utilisation, njem. Kapazitätsausnutzungsstufe), pokazuje koliko je hotelski kapacitet iskorišten u odnosu na njegove maksimalne mogućnosti u određenom razdoblju.
strategija realizacije stvari predane "u ruke" ugostitelju, vrsta ugovora o ugostiteljskoj ostavi kod koje gost predaje ugostitelju u ruke stvari na čuvanje (npr. dragocjenosti, dokumente, novac, vrijednosne papire, automobil i si.). Ovo je naročit oblik ugostiteljske ostave, jer gost želi da se određene stvari posebno deponiraju na za to određena mjesta budući da npr. soba u hotelu nije prikladna ili dovoljno sigurna za očuvanje takvih stvari. Kad gost hoće ugostitelju predati stvar "u ruke" na čuvanje, ugostitelj ih je dužan primiti. Ugostitelj može odbiti primitak stvari na čuvanje jedino ako ne raspolaže prikladnim prostorijama za njihov smještaj (npr. nema garaže), ili ako njihovo čuvanje prelazi njegove mogućnosti iz kakva drugog uzroka. Pravna osnova ove vrste ugostiteljske ostave nije u ugovoru o ugostiteljskim uslugama, nego u posebnom ugovoru o čuvanju (depozitu) stvari. Stvari koje je gost "predao" ugostitelju na čuvanje ne dijele sudbinu stvari koje je samo "unio". Zbog te razlike nastaju ne samo teorijske nego i praktične posljedice. Naime, kad je gost predao stvari ugostitelju na čuvanje, a ove nestanu ili se oštete, ili ih je ugostitelj neopravdano odbio primiti na Čuvanje, ugostitelj ne odgovara po kriteriju ograničene uzročne odgovornosti, nego duguje potpunu naknadu štete koju gost zbog toga pretrpi (čl. 724., st. 3. ZOO), tj. odgovara po kriteriju pretpostavljene (predmnijevane) krivnje. Kod ove vrste ugostiteljske ostave obvezuje se ugostitelj primiti stvar, čuvati je i vratiti kad je gost bude zatražio kao kod redovite ostave (čl. 712. ZOO). Kod ugostiteljske ostave radi se o pokretnim stvarima, jer se samo one mogu
371
strogi prirodni pejsaži
donijeti i premještati a da se ne povrijedi njihovo sućanstvo, što i inače vrijedi za ugovor o ostavi. stvarna (obična) šteta (njem. Schaden, lat. damnum emergens), 1. umanjenje postojeće imovine oštećenika (npr. oš-tećeniku je štetnik razbio automobil i time umanjio imovinu oštećenika); 2. kad je u propisima ili uzancama naznačeno da Štetnik mora naknaditi štetu, pod tim se razumijeva i stvarna šteta i -* izmakli dobitak (korist). U protivnom se mora istaći na što se naknada štete odnosi, npr. ugostitelj je dužan pružiti hotelske usluge u objektu određenom ugovorom, u protivnom je obvezan naknaditi gostu samo običnu štetu; isto tako ako ugostitelj u određenom roku ne odgovori na zahtjev za rezervaciju, gost ima pravo na naknadu obične štete. stvarno zamijećena razina buke (engl, effective perceived noise level EPNdB, njem. effektiv wahrgenommene Lärmintensität), mjera za razinu buke koja uključuje intenzitet buke, distribuciju frekvencija i dužinu trajanja. sukre (ECS), novčana jedinica Ekvadora, dijeli se na 100 sentava. superprovizija (engl, override commission, njem. Überprovision) provizija, -*■ stimulativna provizija. supstitucionalna elastičnost (engl, substitute elasticity, njem. substituierbare Elastizität), stupanj moguće zamjene turističkog proizvoda ili usluge drugim proizvodima ili uslugama. Polazna teza počiva na pretpostavci da s obzirom na izdiferenciranost potrebe i visinu cijene, u određenim okolnostima turist može odustati od turističkog putovanja i zamijeniti ga kupnjom nekog drugog proizvoda.
stol sustav cjenovnog razreda u cjenovnom razredu (engl, nesting, njem. Preisklassensystem), metoda organiziranja i kontroliranja upravljanja raspoloživim sjedalima u različitim cjenovnim razredi, ma koja uvijek štiti sjedalo u skupljem cjenovnom razredu. sustav kontrole raspoloživih sjedala (engl. seat inventory control - SIC, njem. Kontrollsystem über verfügbare Sitzplätze), proces određivanja broja sjedala u različitim cjenovnim kategorijama, koja će biti stavljena na raspolaganje potenci-
370
strategija realizacije jalnim putnicima određenom letu.
na
točno
sustav posluživanja (engl, service system, njem. Bedienungssystem), pojam koji se odnosi na organizaciju rada u restoranima, tj. u prostorijama za posluživanje gostiju. 0 sustavu posluživanja ovisi i broj konobara po svakom pojedinom rajonu. 1. Jednokonobarski sustav posluživanja primjenjuje se u restoranima niže kategorije koji nude jednostavniju uslugu, odnosno manji izbor jela, pića i napitaka. Karakteristika ovog sustava je jedan voditelj posluživanja
strategija realizacije za cijeli restoran bez obzira na broj rajona; u svakom rajonu zaposlen je jedan konobar koji sam obavlja sve poslove posluživanja. 2. Dvokonobarski sustav posluživanja osim voditelja posluživanja u restoranu zapošljava u svakom rajonu još dvije osobe i to: voditelja rajona i konobara pomoćnika. 3. Trokonobarski (bečki) sustav posluživanja čest je u privatnim ugostiteljskim objektima. Osim voditelja posluživanja u restoranu, u svakom rajonu zaposlene su još tri osobe: konobar naplatitelj, konobar za jela i konobar za pića. 4. Brigadni
371
strogi prirodni pejsaži (francuski) sustav posluživanja primjenjuje se u luksuznim restoranima koji nude velik izbor hrane, pića i napitaka i pružaju vrhunsku kvalitetu cjelokupne usluge; zahtijeva velik broj stručnih osoba. Na čelu ovog sustava nalazi se voditelj posluživanja (ili voditelj ugostiteljskog servisa); do njega je voditelj posluživanja u konobarskim rajonima, zatim konobar za pića, konobar za dogotavljanje jela pred gostima, voditelj rajona, zamjenik voditelja rajona, pomoćnik voditelja rajona, pomoćnik u rajonu, servirka i
sustav posluživanja
eventualno učenik za zanimanje konobara. sutjeska (engl. defile, njem. Bergschlucht), kraće suženje riječne doline. Naziva se još i klisura. Nastaje u području gdje je riječna dolina usječena u otpornijim stijenama. Ima strme, duboke i stjenovite pristranke. sve uključeno (engl. all inclusive, njem. al-les inbegriffen, alles inklusive), vrsta turističkog aranžmana koji objedinjuje maksimalan broj usluga tako da klijent u mjestu odmora gotovo da i nema dodatnih izdataka. Međutim, u praksi je taj pojam vrlo fleksibilan, pa aranžmani all inclusive sežu od jednostavnih (uključene osnovne usluge, te točno specificirane dodatne usluge uključene u cijenu, poput korištenja sportskih terena, izleta i si.) do zaista svega uključenog u cijenu što bi gost na svom odmoru mogao koristiti (npr. neograničenu količinu hrane i pića u hotelu i na plaži, sladolede, slastice, čak do napojnica za osoblje koje gosta uslužuje tijekom odmora). svjetska čudesa (engl. wonders of the world), sedam svjetskih čuda, naziv za sedam monumentalnih građevina i kipova staroga vijeka: Kolos na
374
SWOT analiza
Rodu (Rodo-su), Artemizij u Efezu, Zeusov kip u Olimpiji, svjetionik Faros kraj Aleksan-drije, Mauzolej u Halikarnasu, Semira-midini viseći vrtovi u Babilonu i egipatske piramide (i Sfinga) kraj Gizeha. svjetske vremenske zone (engl. world time zones, njem. Weltzeitzonen), podjela zemljine kugle na vremenske zone. Zemlja se okreće oko svoje osi i u 24 sata zarprira se za 360 stupnjeva, što znači da se okreće 15 stupnjeva svaki sat. Na osnovi toga svijet je podijeljen u 24 standardne vremenske zone, svaka odijeljena meridijanom u razmacima od 15 stupnjeva. Centralni meridijan prolazi kroz Greenwich i predstavlja centar prve zone i 12 sati. Sva mjesta zapadno od Greenwicha imaju sat manje za svakih 15 stupnjeva, dok mjesta istočno do Greenwicha imaju sat više. svojevoljni nebitni sastojci ugovora (engl. accidentalia negotii, njem. eigenmächtige unwesentliche Vertragselemente, lat. accidentalia negotii), sastojci koji vrijede samo ako su ugovoru dodani izričitom voljom suugovaratelja, a propisi ih ne zabranjuju; njima se prilagođavaju i nadopunjuju
SWOT analiza
konkretni ugovori; npr. rokovi otkaza smještaja i pansiona mogu se drukčije urediti nego što to predviđaju propisi i uzance (-+ otkaz ugovora, otkaz rezervacije). svojstva atraktivnosti turističkih resursa (engl, characteristics of tourism dttrac-tion potential, njem. Eigenschaften von touristischen Ressourcen), 1. rekreativ-nost - svojstvo kojim turistički resursi preko određenih agenasa (toplina, svjetlost, UVzrake, mir, voda, čist zrak, bogatstvo kisikom itd.) djeluju na fiziološke funkcije i to prvenstveno u obliku osvježenja, odmora i oporavka, a u nekim slučajevima i zdravstveno kurativno; 2. kuriozitetnost ili raritetnost - to su rijetkosti raznih vrsta (predmeti, objekti, pojave, događaji, ostvarenja i si.) koje djeluju na psihičke funkcije čovjeka izazivajući i potičući pažnju, mišljenje, maštu i emocije; 3. znamenitost -svojstvo predmeta, objekata, mjesta i pojava od posebnog kulturnog, povijesnog ili političkog značenja, djeluju na umne i psihičke funkcije organizma; 4, estetsko svojstvo -
375
SYSTEM ONE
određeno je skladom oblika, boja, tonova, kod prirodnih pej-saža, umjetničkih ostvarenja, arhitektonsko-građevinskih ostvarenja, ambi-jentalnih cjelina i si., koji svojim ugođajem i estetskim kvalitetama djeluju na psihičke funkcije organizma, zadovoljavajući rekreativne ili kulturne potrebe. SWOT analiza (engl. SWOT anafysis, njem. SWOT-Anafyse), kvalitativna analitička metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u okviru 4 polja analize mogućnosti, ograničenja, prednosti, nedostaci procjenjuju jake i slabe strane, pogodnosti i problemi razmatranog predmeta ili pojave. Može se koristiti u procjeni podobnosti prostornih i tržišnih preduvjeta za turistički razvoj nekog prostora ili podobnosti i stanja postojeće ponude u odnosu na tržište potražnje, kao i za određena marketinška istraživanja i si. Kod toga treba respektirati činjenicu da se radi o subjektivnoj procjeni stupnjevanja elemenata analize, bez korištenja potrebnog analitičkog i metodološkog instrumentarija. SYSTEM ONE -> rezervacijski računalni sustavi.
šutnja ugostitelja
Širokotr upni zrako plovi (engl, wide body aircra ft, njem. Großr aumfl ugzeu g) -> šalterski namještenik (engl, eounter zrako clerk, njem. SchatterangesteUte(r)), plov. osoba koja dolazi u izravni kontak s klijentom, daje informacije, uvjerava Škrape klijenta na kupovinu usluge, prodaje (engl, usluge. crack Šank (engl, bar, njem. Theke, Ausschank), sastavni dio točionika, odnosno pult preko kojeg barmen izdaje pića i napitke konobaru ili neposredno za njim poslužuje gosta. Šekel (engl, shekel), novčana jedinica Izraela (ILS), dijeli se na 100 agora. Šetnice (engl. waUängpaths, njem. Spazierweg), posebno izgrađene i uređene staze za šetnju, trčanje i druge oblike rekreacije. Osobito su atraktivne šetnice u prirodnim prostorima: u parkovima prirode, nacionalnim parkovima, u planinama, uz more (lungomare), jezera, rijeke i dr. Šetnice su jedan od najatraktivnijih rekreacijskih sadržaja u turizmu. Šiling (njem. Schilling), novčana jedinica Austrije (ATS),, te Kenije (KES)> Tanzanije (TZS) i Ugande (UGX). Austrijski šiling dijeli se na 100 groša. Silin (SOS), novčana jedinica Somalije, dijeli se na 100 senta.
s in limest one, njem. Felss palte) , specifi čan oblik u kršu. Nepravil na žljeba sta udublj enja u vapne n
377
s cima, međusobno odijeljena oštrim bridovima i izdužena u smjeru otjecanja vode, koja korozijom nagriza vapnenac. šotovi, slana jezera i močvare bez površinskog otjecanja. Nalazimo ih na sjevernom rubu Sahare uz južno podnožje gorja Atlas. špilje (engl- caves, njem. Höhle, Grotte), šupljine u kršu koje se od otvora pružaju pretežno u vodoravnom smjeru. Nastaju korozijom u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit). Sige i drugi oblici u Špiljama privlače turiste, pa špilje imaju znatnu turističku vrijednost. Šuma (engl, forest), složen kopneni ekološki sustav koji ima svojstvo samoobnove i samoregulacije; jedinstvo je žive i nežive prirode; ekološko uporište u prostoru što ga pokriva i široko izvan njega. Osim komercijalne i zaštitne funkcije, šuma ima i važnu turističko-rekreativnu funkciju: odmor, planinarenje, sport, šetnje. Šutnja ugostitelja i naknada obične Štete, postoji ako u utvrđenom roku na primljeni zahtjev za
Švedski stol
rezervaciju ugostitelj uopće ne odgovori gostu: u tom slučaju ugostitelj postaje dužnik obične štete koju pretrpi gost, ah', a to je značajno, ugovor o hotelskim uslugama se ne smatra sklopljenim. Pod "običnom Štetom" valja razumjeti povredu postojeće imovine gosta učinjenu šutnjom ugostitelja (npr. troškvi nastali gostu oko postavljenog zahtjeva za rezervaciju i tome slično). U ovom pravilu našlo je primjenu načelo obveznog prava po kojem Šutnja ponuđenog ne znači prihvat ponude. Ali ako šutnja ne znači prihvat, za razliku od općeg obveznog prava gdje ponuđeni ne mora odgovoriti na ponudu, ugostitelj šutnjom povreduje svoju obvezu da izričito odgovori na svaki zahtjev za rezervaciju. Proizlazi da je ugostitelj dužan odgovoriti na svaki zahtjev za rezervaciju, bilo prihvatom rezervacije, bilo priopćenjem gostu da iz opravdanih razloga nije u mogućnosti to učiniti (npr. jer nema slobodnih soba). Dakle, ugostitelj može sklopiti ugovor o hotelskim uslugama samo izričitom i pravodobnom potvrdom rezervacije. Premda će ugostitelj izabrati sredstvo kojim će na svoj račun priopćiti gostu potvrdu rezervacije, uobičajeno je u poslovnoj praksi koja vezuje i ugostitelje, da se prihvat ponude upućuje po-nuditelju istim ili bržim sredstvom priopćavanja. Međutim, da bi što prije postigao sigurnost o sklopljenom ugovoru i njegovu
šutnja ugostitelja sadržaju, gost može zahtijevati da mu ugostitelj potvrdi rezervaciju pisanim putem. Troškove pisane potvrde rezervacije ugostitelj može, ali ne mora, naplatiti od gosta. Ugostiteljski duh i susretljivost često će nalagali ugostitelju da dobrom i korektnom gostu te troškove ne naplaćuje. švedski stol (engl. buffet service, njem. Selbstbedienungsbufelt), ponuda hladnih, jela, u pravilu ribljih, a često se poistovjećuje s načinom posluživanja bife obroka.
table d'hote, sustav poslovanja pod kojim podrazumijevamo posluživanje u određeno vrijeme za stolovima kapaciteta 8-10 osoba, što je danas uobičajeno na pokretnim ugostiteljskim objektima, prvenstveno brodovima. tajfun (engl. typhoon, njem. Wirbebturm, Taifun), vjetar razorne snage, koji puše povremeno u kasno ljeto i jesen prostorima jugoistočne i istočne Azije. taka (BDT), novčana jedinica Bangladeša, dijeli se na 100 pajsa. talasoterapija (engl. thalassotherapy, njem. Thalasotherapie), medicinska primjena učinaka prirodnih, klimatskih i svih faktora mora i primorja. Karakteristike zraka na moru: odsutnost štetnih tvari, bogat
sadrž valescenciji. Ona Čini osnovu aj zdravstvenog turizma na moru. aeros tala (WST), novčana jedinica Samoe, ola. dijeli se na 100 sena. More tankerska plovidba (njem.' omog Tankerschiff-fahrt) -»■ pomorska ućuje plovidba. kupan tarifa (engl. rates, njem. Tarif), je i službeno objavljena cijena usluge plivan prijevoza u zračnom i željezničkom je, a prometu koja je dogovorena na klima razini međunarodnih institucija. 1. sunča Tarife po kojima zrakoplovnje, zračn e kupke , inhala cije i si. Talas oterapija služi za rekre aciju, zdrav stveni turizam, liječe nje i rehab ilitacij u, za poboljašnj e tjeles ne kondi cije te za opora vak u rekon
377
Švedski stol
T ne kompanije danas prodaju svoje usluge možemo svrstati u pet osnovnih kategorija: tarife za korištenje usluga prve klase, tarife za korištenje usluga poslovne klase, tarife za korištenje usluga turističke ili ekonomske klase, povlaštene tarife i promotivne tarife. Tarife za korištenje usluga zračnog prijevoza u prvoj, poslovnoj ili turističkoj klasi bile su dugo godina osnova tarifnog sustava zrakoplovnih kompanija. Radi se o tarifama koje su namijenjene putnicima koji su osjetljivi na vrijeme koje provode na putovanju, ali su neosjetljivi na cijenu. One se međusobno razlikuju po kvaliteti usluge koju putnik dobiva i u razini cijene koju mora platiti za nju. Najznačajnija je karakteristika sve tri vrste tarifa da nemaju nikakvih ograničenja. Putnici mogu kupiti kartu bilo kada prije početka putovanja, mijenjati plan svog putovanja u polasku i povratku koliko god puta to žele i bez nadoplate, a neprodana sjedala u zrakoplovu će uvijek biti raspoloživa za kupnju po tim tarifama. Povlaštene tarife namije-. njene su samo putnicima koji zadovoljavaju određene kriterije u pogledu dobi, obiteljskog stanja, profesije i si.
šutnja ugostitelja Obično se izražavaju u postotku popusta na normalne tarife. Među najtipičnije povlaštene tarife možemo ubrojiti popust za djecu do 2 godine 90% i popust za djecu 2-12 godina 50%. Ti popusti odobravaju se na normalnu tarifu. Postoje i popusti za djecu i omladinu koji se odobravaju i na promotivne tarife, 25% u Europi i 33% u regiji Azija-Pacifik. Uz klasične popuste postoji i lepeza drugih popusta: studentski i obiteljski popusti, popusti za pomorce, vojnike, grupni popusti i dr. zrakoplovne kompanije kreiraju i različite vrste promotivnih tarifa koje nema njihova konkurencija, a sve s namjerom da privuku potencijalne putnike na svoje letove. Promotivne tarife varijacije su niskih tarifa s jednim ili više ograničenja, i omogućavaju putnicima znatne novčane uštede u usporedbi s korištenjem normalnih tarifa. One nemaju opću međunarodnu prihvaćenost nego se dogovaraju pojedinačno za određeni par gradova. Najraširenije su tamo gdje je velika konkurencija izvanrednih letova, Euromediteranska regija i Sjeverna
Amerika, tržištima privatnih putovanja, i imale i nasu zadatak da osiguraju povećanje odredišt neto prihoda kompanije. Promotivne ama tarife mogu imati različita imena u razgdje ličitim zemljama i različita ograničenja postoji u primjeni, Što može stvoriti određene izrazit administrativne probleme zrakoplovvišak nim kompanijama. 2. U željezničkom kapacite prometu vrijede opće odredbe ta zbog međunarodne tarife za prijevoz putnika korištenj i prtljage (TVC). Općenito postoji tarifa a 5. i 6. za korištenje prijevoza u 1. razredu i 2. slobode. razredu. Na tu tarifu dodaju se posebni Inicijalno dodaci ovisno o vrsti vlakova (putnički, su brzi, ekspresni, IC i si.), vrstama uvedene vagona (AB 30, AB 33, BC i si.) iU da biodobravaju pojedini popusti (popust na stimulira povratno putovanje, popust na le omladinu, studente, starije osobe, potražnj obitelji, specijalne kategorije putnika i u zamnogi drugi popusti). uslugam tehnika upravljanja putnikovim planom a putovanja (engl, itinerary zračnog management, njem. prometa Reiseroutenmanagment), tehnika izvan koja daje prednost pri dobivanju sezone rezervacije u zrakoplovu onim na putnicima koji će koristiti usluge
377
zrakoplovne kompanije na većoj udaljenosti uz više mogućnosti prekida putovanja. tektonski pokreti (engl, tectonic move-ments, njem. tektonische Bewegungen), pokreti u unutrašnjosti Zemlje, kojima su nabiranjem i rasjedanjem stvoreni glavni reljefni oblici na Zemlji. tekućice (engl, flowing waters, njem. fließende Gewässer), vode koje na površini 2^emlje teku pod nagibom. Dijele se na rijeke i potoke. tenge (KZT), novčana jedinica Kazahsta-na, dijeli se na 100 tijina. tenis (engl, tennis, njem. Tennis), sportska igra koja se igra loptom i reketom na specijalnom igralištu, a igraju dva ili četiri igrača prebacujući lopticu preko mreže sve dok jedan ne pogriješi te na taj način protivnik osvoji poen. Natjecanja se održavaju u disciplinama muškarci i žene
Švedski stol pojedinačno, zatim muški i ženski parovi te mješoviti parovi. Postoje pojedinačna i ekipna natjecanja koja se igraju po raznim sustavima (primjerice Davis Cup). Igralište je pravokutno od trave, crvene šljake, asfalta, betona, parketa, plastike i si. Prvi servis izvodi se s desne strane osnovne linije, a protivnički igrač stoji dijagonalno s druge strane mreže. Nakon odigranog poena, igrač izvodi servis s lijeve strane i tako naizmjence mijenja mjesto do kraja gema. Prva osvojena lopta vrijedi 15, druga 30, treća 40, a osvajanjem četvrtog poena igrač dobiva gem. Ako je rezultat 40:40, igra se na dva poena razlike. Nakon 6 osvojenih gemova, igrač osvaja set, ako je najmanje dva gema razlike, a u protivnom igra se do 7 gemova. U slučaju 6:6 igra se tzv. tie-break. Za pobjedu potrebno je osvojiti tri seta, a ig-
tenis
terminiranje medija
račiće dva seta. Tenis i turizam oduvijek su međusobno povezani. Sva teniska natjecanja i priredbe u svijetu odvijaju se pod okriljem turizma. Teniska natjecanja pokreću velike mase ljudi na putovanja, a tenis se igra na svim kontinentima. Zbog tenisa putuju natjecatelji, treneri, menedžeri, publika, poslovni ljudi. Hrvatska ima vrlo bogatu tenisku infrastrukturu - oko 3 000 terena (od čega 2 000 u turističkim mjestima), te nekoliko dvorana. Programi tenisa vrlo su brojni i u turizmu nalaze vrlo široku primjenu. teorija prijama (engl. acceptance theory, njem. Empfangstheorie), predviđa da je ugovor među nenazočnim stranama sklopljen kada ponuditelj dobije izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu; hrvatsko i većina suvremenih prava prihvatili su ovaj trenutak perfekcije ugovora jer je on lako utvrdljiv i objektivno povoljan za obje strane. Kod -*■ ugovora o hotelskim uslugama ako je gost (ih putnička agencija) poslao zahtjev za rezervaciju smještaja i pansiona (ponuda), ugovor se smatra sklopljenim kada on primi od ugostitelja potvrdu o rezervaciji (prihvat); -»■ sklapanje ugovora između nena-zočnih osoba. teorija turizma (engl. theory of tourism, njem. Tourismustheorie), teorijski pristup izučavanju turizma kao globalnog svjetskog fenomena koji svojim funkcijama djeluje na mnoga područja čovjekova života i rada. Teorija turizma u svojim istraživanjima i iskazima promatra turizam s geografskog, ekonomskog, sociološkog, kulturnog, psihološkog, povijesno-političkog i drugih stajališta. Teorija turizma rezultat je
380
terminiranje medija
potrebe da se što sveobuhvatnije izuči fenomen turizma, koji je svojim brzim razvojem i goleniim opsegom tog razvoja obilježio dvadeseto stoljeće, ali je i rezultat brojnih znanstvenih radova koji su se pojavili u posljednjih pedeset godina i koji su iz kuta mnogobrojnih i različitih disciplina osvijetlili taj fenomen. terasa (engl, terrace, njem. Terrasse), prostor za posluživanje gostiju na otvorenom, u pravilu s mogućnošću natkrivanja cijelog tog prostora ili njegova dijela. tercijarne djelatnosti (engl, tertiary industries, njem. Dienstleistungssektor), dio gospodarskih aktivnosti, usluga, čiji rad rezultira nematerijalnim dobrima, kao što su u turizmu smještaj, prijevoz i komunikacija, financijske usluge, ali i obrazovanje, zdravstvo i druge osobne usluge. Nazivom tercijarne odvaja se ova skupina aktivnosti od primarnih i sekundarnih gospodarskih aktivnosti. terrae (engl, spas, njem. Bäder), izvorišta toplih vrela. -* toplička vrela. terminiranje medija turističkog oglašavanja (engl, advertising scheduling njem. Werbeablaufplanung), definiranje vremenskog aspekta strategije turističkog oglašavanja. U tom kontekstu govorimo o makrovremenskom i mikrovremenskom rasporedu. Makrorasporedivanje se odnosi na raspored oglašavanja s obzirom na godine ili neki drugi veći odsječak vremena (npr. sezona). Poduzeće u tom sklopu može oglašavati tako da intenzitet oglašavanja uskladi sa sezonskom distribucijom prodaje (npr.
381
u skladu s predsezonom, sezonom i pos-tsezonom u turizmu), odnosno suprotno sezonskoj distribuciji prodaje, ih" pak na taj način da troškovi i intenzitet oglašavanja budu stalni cijele godine. Odluke o tome ovise o procesu, fazama i vremenskoj dužini odlučivanja potrošača o kupovini. Mikroraspodjela se odnosi na raspored oglašavanja u okviru kratkog razdoblja (dan ili tjedan). Poruke oglašavanja u tom kontekstu mogu se emitirati u skladu s nekom razinom učestalosti (s rastućom, opadajućom ili pak izmjeničnom učestalošću). I u ovom odlučivanju moraju se uvažavati neki faktori. To su fluktuacija kupaca (stopa ulaska novih kupaca na određeno tržište), učestalost kupnje (broj koji označuje koliko puta u određenom razdoblju prosječni kupac kupuje određeni proizvod) i stopa zaboravljanja (stopa prema kojoj kupac zaboravlja određenu marku). U sklopu odlučivanja o termi-niranju medija oglašivač se odlučuje između kontinuiteta, koncentracije, neujednačenosti i pulsiranja u oglašavanju. Kontinuitet se postiže ravnomjernim rasporedom izlaganja u određenom vremenu. Kod koncentracije se zahtijeva utrošak svih novčanih sredstava za oglašavanje samo u jednom razdoblju. Neujednačenost predstavlja oglašavanje u izvjesnom razdoblju, nakon čega slijedi pauza, pa opet novo oglašavanje. Sve su te odluke funkcije specifične pozicije poduzeća na tržištu. terorizam (engl. terrorism, njem. Terroris-mus), zastrašivanje nasiljem; metoda ili teorija u
Thomas Cook
pozadini te metode kojom organizirana skupina ili stranka nastoji ostvariti svoje ciljeve poglavito sustavnom upotrebom nasilja. Terorizam je najčešće metoda borbe između socijalnih skupina ili snaga, više nego borba između individua laća, i može se prakticirati u svakom socijalnom sustavu. Na početku su cilj terorista bili samo pojedinci, predstavnici vlasti ili moći, s kojima su spomenute skupine ili stranke bile u sukobu. Kasnije ciljevi terorističkih napada postaju i skupine ljudi, a naročito pojedini objekti. Terorizam je osobito opasan za turizam jer su turističke destinacije i drugi punktovi gdje se skupljaju turisti idealni sa stajališta terorističkih akcija. Turisti i turistički kapaciteti postali su objekti terorističkih napada i kao surogati za druge, prikladnije ciljeve koji ili nisu tako lako dostupom ili je politički učinak same terorističke akcije sigurniji. testiranje psihosomatskog statusa (engl. testing ofthepsychosomatic status, njem. Testen des psychosomatischen Zustands), mjerenje različitih karakteristika, sposobnosti i obilježja radi procjene psihofizičkog stanja organizma, sportaša ili rekreativca. Na temelju analize dobivenih rezultata moguće je programirati različite kineziološke operatore za postizanje vrhunskih sportskih rezultata ili za podizanje stupnja zdravlja. Procedure mjerenja obuhvaćaju ocjenu morfološkog statusa, u okviru čega se vrše antropometrijska mjerenja. Široko se primjenjuju u sportskoj, Školskoj, industrijskoj i vojnoj medicini, a ima
tenis
terminiranje medija
dodirnih točaka i s ostalim granama medicine i srodnim znanostima. Objektivno se utvrđuje opći razvoj tijela, usporedbom longitudinalnih mjerenja uočava se napredak ili stagnacija u razvoju (odnosi se na djecu u razvoju), na osnovi pojedinih antropometrijskih dimenzija moguće je selektirati mlade za pojedine
380
terminiranje medija
sportove, te za potrebe odraslih osoba utvrditi nerazmjere odnosa potkožnog masnog tkiva i visine i slično. Rezultati testiranja mogu poslužiti treneru pri programiranju treninga, dok u sportskoj rekreaciji takvi testovi za procjenu psihosomatskog statusa služe za svrstavanje u skupinu koju
381 karakterizira određeni opseg opterećenja. Takve skupine nazivaju se intenzitetske skupine u rasponu od 1 do 10 i određuju stupanj sposobnosti organizma. Testovi za procjenu psihosomatskog statusa neophodni su u programiranju kvalitetnih spor-tsko-rekreacijskih programa. Osim uvida u stanje zdravlja, otklanjaju rizik od
Thomas Cook
predoziranja ili nedovoljnog doziranja opterećenja te daju uvid u promjene nastale nakon tretmana. Thomas Cook, jedan od vodećih lanaca turističkih agencija u Velikoj Britaniji koji je osnovao Britanac uz čije se ime veže početak agencijskog poslovanja u svije-
Thomas Cook tu. Thomas Cook je 4. srpnja 1841. godine izveo prvo organizirano turističko putovanje s unaprijed određenim programom, koje je osim usluge prijevoza uključivalo posluživanje Čaja u toku vožnje i obrok u mjestu u koje se putovalo. Godine 1845. Cook je osnovao putničku agenciju pod nazivom Travel Agency Cook. Agencija je 1924. godine promijenila ime u Thomas Cook and Son. Danas posluje pod nazivom Thomas Cook i ima svoje poslovnice i izvan domicilne zemlje. Kupovinom nekoliko britanskih turoperatora, agencija Thomas Cook počela se baviti i turoperator-skim poslovanjem. U svojoj dugoj povijesti, Thomas Cook je promijenio nekoliko vlasnika, a od početka 1999. do sredine 2000. godine bio je u vlasništvu njemačkog koncerna Preusag. Thomson Travel, najveći britanski turope-rator, koji u svom vlasništvu ima nekoliko turoperatora u Velikoj Britaniji i izvan nje, lanac turističkih agencija Lunn Poly, te najveću čarter zrakoplovnu kompaniju u Europi Britannia Airways. Od sredine 2000. godine u vlasništvu je njemačkog koncerna Preusag. TIENET (akr. od engl. Tourism Information Exchange Network), informacijski sustav za razmjenu turističkih informacija, koji je uspostavila Svjetska turistička organizacija (WTO). Povezuje zemaljske, regionalne i međunarodne baze podataka s Dokumentacijskim centrom WTO-a. tierra caliente, topli i vlažni pojas do 1000 m nadmorske visine u
382
lipologya prostora
turističkih
tropskim i ekvatorijalnim krajevima Latinske Amerike. tierra fria, svježi i visoki dijelovi iznad 2 500 m nadmorske visine u tropskim i ekvatorijalnim dijelovima Latinske Amerike. tierra templada, pojas blage, umjerene Wime na prostorima od 1 000 do 2 500 m nadmorske visine u toplim i ekvatorijalnim krajevima Latinske Amerike. TIMATIC, elektronski sustav u vlasništvu International Airline Publications B.V. (IAP), koji pruža članovima SITA i drugih organizacija on-line pristup najraz-ličitijim podacima u vezi s konkretnim putovanjem (podaci o vizama, pograničnim formalnostima, valutama, zdravstvenim propisima...). timeshare (njem. Zeiteinteil), vremenska jedinica mjerena gotovo uvijek u tjednima, rezervirana u nekom ljetovalištu stalno (npr. do smrti korisnika) ili za razdoblje od više godina (redovito dužem od 30 godina); korištenje sobe, apartmana, stana i si. za određeni tjedan ih tjedne svake godine; -» ugovor o timesharings timeshare swaps, povezanost trgovačkih društava u čijoj mreži se na temelju -* ugovora o (imesharingu nalaze objekti iznajmljeni na različitim područjima (Alpe, Ibizza), tako da se korisnici ti-mesharea ne koriste uvijek istim objektom, već mogu mijenjati ljetovalište. tipologija turističkih prostora (engl, tourist areas typology, njem. Typologie der touristischen Räume), prostorna i funkcionalna sistematizacija,
tipologija prostora
turističkih
diferencijacija, organizacija i strukturiranje turističkih prostora. Prostor u stvarnosti nije u kaotičnom stanju, već je to sustav spontano ili planski izdiferenciran i organiziran u određene zaokružene prostorne i funkcionalne cjeline, sa svojim središtima. Tipovi turističkih prostornih jedinica jesu: regija, zona, centar, mjesto, lokalitet i gravitacijski pojas uz magistralne pravce tranzitnih turističkih tokova. Svrha je prostome i funkcionalne diferencijacije i organizacije turističkih prostora sprečavanje kolizije u namjeni prostora, optimalizacija korištenja raspoloživih resursa i drugih pogodnosti, standardizacija u opremanju, uređenju i funkcijama turističkih mjesta i centara, vođenje politike skladnog i racionalnog razvoja turizma u pojedinim prostornim jedinicama, te skladnog međuzavisnog razvoja između pojedinih prostornih jedinica. tipski (standardni) ugovori (engl. standard contraéis, njem. Standardvertarge), ugovori u kojima jedna ugovorna strana predočuje drugoj unaprijed pripremljen nacrt ugovora kojim se redovito služi. Tipski ugovor je zapravo -*■ ponuda za sklapanje ugovora u kojoj ponuditelj načelno dopušta odstupanje od predloženog formulara ugovora i spreman je pregovarati o uvjetima budućeg ugovora. Bitna odlika tipskog ugovora je njegova fakultativnost, tj. ponuđena strana može ga prihvatiti u cijelosti ili tražiti odgovarajuće izmjene i dopune. Od općih uvjeta poslovanja razlikuju se po tome što
383
lolar
tipski ugovori zbog svoje potpunosti mogu biti izravno primijenjeni. Razlikuju se i od -* adhezijskih ugovora. tjedni račun (engl. weekfy invoice, njem. Wochenrechnung) ~+ hotelski račun. tjesnac (engl. strait(s)t njem. Engpass), dio mora između dva kopna kojim su spojene dvije morske površine (npr. Bospor, Dardaneli, Beringov tjesnac i dr.). Imaju veliko prometno i geostratešku značenje. tlak zraka (engl. pressure, njem. Luftdruck), pritisak stupca zraka iznad jedinične površine. Normalni tlak zraka nazivamo onaj na 45° geografske širine na morskoj razini i pri temperaturi od 0 °C, a u ravnoteži je sa stupcem žive visine 760 mm. Tlak ziaka mjeri se barometrom, aneroidom i barografom, a izražava se u milibarima (1 mb=0,75 mm). tlo (engl. ¿round, njem. Boden), rahli površinski dio zemljine kore nastao trošenjem stijena litosfere pod utjecajem atmosferskih pojava, vode i rada organizama. Na stvaranje tla najviše utječe klima, posebno njezini elementi temperatura, vlaga i padaline, vjetrovi i insola-cija. Na osnovi morfološko-geografske rasprostranjenosti, tla možemo podijeliti na zonama, azonalna i ekstrazonal-na. Suvremenim agrotehničkim mjerama mogu se i lošija tla prirediti za kvalitetan uzgoj različitih kultura i postići visoki prinosi. Tako su npr. pustinjskostepska tla u SAD područja izvanredno visokih prinosa pšenice i si. Najplodnija su crna tla
(černozemi), sivo-smeđa, lesna, podzolasta, crvenkasta i lateritna tla, dok su crveno-žuta i pustinjska tla zbog stalnog nedostatka vlage nepovoljna za poljoprivrednu valorizaciju. TO, kratica za turoperator. točionica pića (engl, bar, njem. Getränkeausschank), prostor svakog restorana koji je u pravilu smješten izvan prostora za posluživanje gostiju. Tu se toče i izdaju sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pića, pripremaju svi napici, tj. sve što je gostu ponuđeno u karti pića ili vinskoj karti. S konobarskom pripremnicom spaja je veći ih' manji točionik (mora biti opskrbljen rashladnim uređajima, bazenom za pranje čaša, vrčeva, šalica, žlica i dr. inventara koji se koristi u točioniku; na njegovu jednom dijelu nalaze se aparati i uređaji za spravljanje raznih napitaka i dio radne plohe za stavljanje naručenog pića, napitaka i inventara). Uz točionicu pića obavezno se nalazi priručno skladište i rashladna komora. Tokijska konvencija (engl. The Tokyo Convention, njem. Tokyo Konvention), donesena 1963. godine, isključivo se bavi kriminalom na zrakoplovu za vrijeme međunarodnog leta ili radnjama koje ugrožavaju sigurnost zrakoplova, osoba ili imovine u zrakoplovu. Konvencija utvrđuje određene pravne mjere za sankcioniranje kriminalne radnje, prava i obveze kapetana zrakoplova, te obveze države u koju zrakoplov sleti. tolar, novčana jedinica Slovenije (SIT), dijeli se na 100 stotina. TOPAS (akr. od engl, total passengers services system) -*■ rezervacijski računalni sustavi. topla jela (engl, warm dishes, njem. warme Speisen), karakterizira ih termička obrada u procesu njihova
pripremanja, ali i činjenica da se poslužuju topla. topla kuhinja (engl, hot line, njem. warme Küche) kuhinja. toplička vrela (engl, spas, njem. Thermalquellen), mjesta gdje na površinu zemlje izbija topla voda. Ovisno o temperaturi vode, protoku vode u sekundi i drugim obilježjima ove su vode izvanredno povoljne za liječenje nekih reumatskih i sličnih oboljenja, pa prema tome i pogodan resurs za razvoj zdravstvenog turizma (kod nas npr. Varaždinske toplice, Krapinske toplice, Lipičke toplice i dr.). tornado (engl, tornado, njem. Tornado), razorna vrtložna ciklonalna gibanja uz-duha (vjetar), koja se povremeno javljaju u srednjem dijelu Sjeverne Amerike i na Senegalskom primorju. Tourism Economics, međunarodni stručni časopis, specijaliziran za pitanja poslovanja i financija u području turizma i rekreacije. Časopis izlazi od 1994. godine, godišnje se objavljuju četiri broja, a izdavač je IP Publishing Ltd., Vel. Britanija. Tourist Research Center (TRC), Turistički istraživački centar, specifična asocijacija turističkih stručnjaka, ograničenog broja članova (oko 25 u 1998. godini), blisko povezana s AIEST-om. Osnovan je 1965. godine i od tada se njegovi članovi redovno sastaju svake godine da razmijene metode i rezultate istraživačkog rada iz protekle godine. Prilozi s godišnjeg sastanka objavljuju se u časopisu The Tourist Review, stručnom glasilu ATEST-a. tracking, način rekreiranja hodanjem planinarskom stazom uzbrdo. Pripada jednostavnom monostrukturalnom cikličkom (ponavljajućem) obliku gibanja pod
opterećenjem koje čini nagib kojim se stimuliraju i poboljšavaju, u prvom redu, srčanožilne i dišne funkcije te funkcije sustava za kretanje. Kako se odvija na Čistom zraku, u prirodi, izvrsno je sredstvo aktivnog odmora. Već popularni džoging koji podrazumijeva trčeći korak i walking - hodanje ili pješačenje, tracking dobiva mjesto u rekreacijskim oblicima kao još jedan prirodni oblik kretanja kojim se može utjecati na poboljšanje izdržljivosti i zdravlje uopće. Najčešće se odvija u izletničkim i turističkim mjestima. trajekt (engl ferry-boat, njem. Fähre), plovilo specijalne građe, brod za prijevoz vozila, putnika i robe između kopna i otoka ili između otoka. Trajekt se kreće na vlastiti pogon i ima ulaz i izlaz za vozila. Trajekt može biti namijenjen prijevozu cestovnih vozila ili vlakova. transfer (engl, transfer, airport chauffeur service, pick-up service; limousine service, njem. Transfer), u turizmu najčešće shvaćamo kao prijevoz osoba od nekog prometnog terminala (željezničkog kolodvora, autobusnog kolodvora, zračne luke, pomorskog pristaništa) do konkretne turističke destinacije, odnosno smještajnog objekta (hotela, motela i si.) i obrnuto. U prometnom smislu transfer označava proces u kojem putnik mijenja uslugu jedne kompanije drugom uslugom iste kompanije (online transfer) ili mijenja uslugu jedne kompanije za uslugu druge kompanije (mterline transfer). Transfernim putnicima smatraju se oni putnici koji svoje putovanje započinju jednim letom, i zatim ga nastavljaju drugim, sljedećim letom. U transfernoj zračnoj luci dočekuje ih zemaljsko osoblje i upućuje prema vrsti transfer-nog prometa. Transfer je moguć s domaćeg na domaći let, s domaćeg na međunarodni let, s
domaćeg na interkontinentalni let, s međunarodnog na domaći let, s međunarodnog na međunarodni let, s međunarodnog na interkontinentalni let, s interkontinentalnog na domaći let i s interkontinentalnog na međunarodni let. Ako tijekom putovanja dođe do neregularnosti u prometu, posebice u slučaju kašnjenja, kompanija može snositi troškove svih transfernih putnika u razumnoj mjeri, ovisno o duljini vremena njihova čekanja na nastavak putovanja. Troškovi koje kompanija može snositi odnose se na sljedeće usluge: osvježenje, obrok, hotel i prijevoz zračna luka grad - zračna luka. Za sve usluge koje je potrebno pružiti transfernim putnicima u slučaju neregularnosti u prometu pobrinut će se Welcome Service. tranzit (engl. transit, njem. Transit), proces u kojem putnik mijenja prijevozno sredstvo za vrijeme putovanja do krajnjeg odredišta a da pri tome ne mora prolaziti kontrolu putovnica ili carinsku kontrolu. 1. Tranzitnim putnicima u zračnom prometu smatraju se putnici s međuslijetanjem između njihove polazne i odredišne zračne luke, koji nakon tog međuslijetanja nastavljaju put istim letom. Za vrijeme zaustavljanja oni mogu ili ostati u zrakoplovu, ili čekati u tranzitnoj prostoriji zračne luke. U slučaju napuštanja zrakoplova, dočekuje ih zemaljsko osoblje i prati u prostoriju za tranzit. Putnicima u tranzitu daju se tranzitne karte za ulazak u zrakoplov, radi kontrole na izlasku i ulasku u zrakoplov. Ukoliko tijekom putovanja dođe do neregularnosti u prometu, posebice u slučaju kašnjenja, kompanija može snositi troškove svih tranzitnih putnika u razumnoj mjeri a ovisno o duljini vremena njihova čekanja na nastavak putovanja. Troškovi koje
kompanija može snositi odnose se na sljedeće usluge: osvježenje, obrok, hotel i prijevoz zračna luka grad - zračna luka. Za sve usluge koje je potrebno pružiti tranzitnim putnicima u slučaju neregularnosti u prometu pobrinut će se Welcome Service. 2. Cestovni tranzit je tranzit preko neke zemlje između dva mjesta (mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaja) smještena u drugoj zemlji ili drugim zemljama pod uvjetom daje ukupno putovanje preko teritorija te zemlje obavljeno cestom i da nije bilo ni ukrcaja ni iskrcaja u toj zemlji. Uključena su cestovna motorna prijevozna sredstva ukrcana, odnosno iskrcana na granici te zemlje na drugo prijevozno sredstvo ih iz njega. 3. U željezničkom prometu govori se o tranzitu kada je u pitanju prijevoz putnika iU robe iz jedne zemlje u drugu kroz zemlju koja je smještena između njih. Travel Mart (engl. Travel Mart), turistički sajam s popratnim informativnim work-shopovima, poput WTM-sajma. WTM. treća dob (engl. third age), relativno noviji naziv za skupinu starijeg stanovništva koja se obično ograničava na umirovljenike. Jedna je od triju dobnih skupina na koje se dijele ljudi: prva dob, osobe do 25 godina, povezuje se sa školovanjem; druga dob, obuhvaća osobe od 25 do 50 godina, a vezuje se uz intenzivno zaposlenje; treća dob, osobe iznad 50 godina, koje postupno izlaze iz svijeta rada. Kategorija treće dobi osobito je važna za turizam, jer se ta skupina u razvijenim zemljama stalno povećava, a raspolaže sa znatnim novčanim sredstvima i s dovoljno vremena za turistička putovanja. trend (engl. trend, njem. Trend), statistička analiza kronološki uređenih vrijednosti (vremenskog niza) polazi od raščlambe niza u
trend, sezonsku, cikličku i slučajnu komponentu. Trend komponenta ili razvojna komponenta označava osnovnu liniju razvoja neke pojave. Postoji veći broj modela kojima se utvrđuje trend komponenta. trgovac (engl. merchant, trader, njem. Kaufmann), pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobitka proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima (liječnici, odvjetnici, porezni savjetnici i si.) smatraju se trgovcima ako je to u tim propisima tako utvrđeno. Redovito je trgovac trgovačko društvo i trgovac pojedinac. Razlika između pojma trgovac i trgovačkog društva ipak postoji. Da bi neka osoba stekla svojstvo trgovca, mora se baviti (uz ostale uvjete) gospodarskom djelatnošću, a trgovačko društvo je po svom obliku trgovac bez obzira na to obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost. Značenje određenja pojma trgovac je u tome da se zna da se na njega primjenjuju propisi ZTD i ostale norme trgovačkog prava. U usporednom zakonodavstvu svaka država određuje tko je trgovac, njegova svojstva, koje se norme na njega primjenjuju, njegove ovlasti, itd. Njemačko pravo je posebno precizno u određivanju trgovačkog statusa trgovca. trgovac pojedinac (engl. sole trader, njem. Einzelkaufmann), fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima u obrtu i u kontinentalnim pravima upisuje se u sudski registar kao trgovac pojedinac, dok englesko pravo to ne zahtijeva, nego samo da neke djelatnosti mogu obav-ljti ovlaštene osobe (npr. otrove mogu
prodavati samo ovlašteni ljekarnici)U našem pravu fizička osoba koja posluje u skladu s propisima u obrtu može tražiti upis u sudski registar, dakle može steći svojstvo trgovca pojedinca ako njezin godišnji prihod prelazi u valuti Republike Hrvatske protuvrijednost od 500 000 DEM, a mora se upisati ako njezin godišnji prihod prelazi 4 000 000 DEM u protuvrijednosti u našoj valuti. Registarski sud će po službenoj dužnosti brisati iz sudskog registra trgovca pojedinca za kojeg dobije godišnje financijsko izvješće iz kojeg proizlazi da ne ispunjava uvjete za upis, a svojstvo trgovca pojedinca prestaje brisanjem iz sudskog registra. trgovačka uputnica (njem. kaufmännische Anweisung) uputnica. trgovački običaji (engl, trade practices, trading practices, trade usages, njem. Han-delsusancen) -* poslovni običaji. trgovačko društvo (engl, corporation, company, njem. Handelsgesellschaft), zajednica koja nastaje sporazumom dviju ili više osoba koje udruženim kapitalom i/ ili udruženim radom posluju pod istom tvrtkom radi zajedničkih ciljeva, u pravilu stjecanja dobitka. Trgovačka društva su pretežni nositelji gospodarstva u tržišnim sustavima, ali njihov položaj nije uređen na isti način, nego postoje određeni obuci koji su propisima utvrđeni. Trgovačka društva možemo klasificirati u dvije temeljne skupine: a) društva osoba (personalna društva) - u kojima su pojedinci angažirani svojom osobnošću, svojim radom i odgovaraju svojom imovinom izvan društva, a temeljni oblici su javno trgovačko društvo i ko-oianditno društvo; b) društva kapitala (kapitalna društva) - kod kojih je temelj udruživanja kapital, a ne osobnost. Članovi društva ne odgovaraju svojom imovinom za obveze društva, niti su
obvezni raditi u društvu, a temeljni oblici su dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću. U našem pravu trgovačko društvo kapitala može se sastojati i od samo jedne osobe, trgovina (engl, trade, njem. Laden, Geschäft), gospodarska djelatnost kojom se na tržištu nude (prodaju) ili kupuju roba ili usluge. Cijena robe ili usluge oscilira zbog nerazmjera ponude i potražnje određenih vrsta robe ili usluga. S obzirom na količine robe koja se nudi ili kupuje, razlikujemo trgovinu na veliko i trgovinu na malo, a s obzirom na prostor na kojem se odvija trgovina razlikujemo unutrašnju trgovinu (unutar jedne zemlje), vanjsku trgovinu (trgovina između pojedinih država) i pograničnu trgovinu. trim (engl. trim, njem. Trimmen), u sportskoj rekreaciji označava suvremeni pokret za poticanje ljudi na vježbanje. Cilj pokreta je upoznati najširi krug građana s prednostima sportske rekreacije, te organizirati tjelesnu aktivnost koristeći prirodne uvjete i utjecaje čistog zraka, vode sunca i si Za te potrebe izgrađuju se trim-staze i trim-kabineti. Sadržaji trim-akcija usmjereni su na motiviranje pojedinaca, obitelji i skupina na plansko vježbanje radi održavanja općih sposobnosti rgani2ma. U trimu nude se sadržaji koji se provode prema vlastitim potrebama i mogućnostima. trim-kabinet (engl. fitness dub, njem. Trimm-Kabinett), prostor u sastavu sportskog centra, hotela, poduzeća, sve više i privatnih stanova i kuća, namijenjen individualnom ili skupnom vježbanju. Opremljen je osnovnim spravama za povećanje općih sposobnosti organizma (simulator tipa bicikla, trake za hodanje, švedske ljestve, utezi, polivalentni trenažer za jačanje svih mišićnih skupina i slični rekviziti). Može poslužiti i sportašima, ali je
primarno namijenjen rekreativcima. Može se reći da je trim-kabinet preteča suvremenih fitness centara, čija se namjena održala i danas, posebice u prostorima koji su površine 20-70 m2. trim-staza (engl. trim track, njem. Trimm-dich-Pfad), obilježeni poligon i staza za provođenje trim-aktivnosti u prirodi koja prati konfiguraciju tla na livadi ili u šumi, s mjestima (tzv. stanicama) za vježbanje. Staza se prolazi hodanjem ili trčeći, a na stanicama se vježba prema zadacima koji su tekstualno i slikovno predočeni na panoima. Staza, koja je najčešće kružnog
oblika, duga je od 1 000 do 2 500 metara, a broj stanica za vježbanje, vrsta sprava, broj prepreka, tj. zadataka ovisi o raspoloživoj površini, konfiguraciji tla i materijalnim mogućnostima. U praksi se trimstaze postavljaju u prirodi, pokraj hotela ili pri gradskim naseljima. troposfera (engl, troposphere, njem. Troposphäre), donji dio atmosfere u kome dolazi do gibanja pod utjecajem termičkih promjena na zemljinoj površini. U polarnim krajevima troposfera doseže do 17 km, a u ekvatorijalnim 8-9 km. Temperature s visinom opadaju i na
gornjoj granici troposfere iznose između -50° i -85 °C. troslovna kratica zrakoplovne kompanije (engl, three letter code, njem. Dreibuchstaben-Kürzel) -* oznake u zrakoplovstvu. tsunami, veliki i razorni morski valovi izazvani potresima u podmorjima. Javljaju se uglavnom na obalama Tihog oceana, a visina gravitacijskih valova ovisi o dubini mora. Štete koje mogu izazvati na obalama golemih su razmjera. tugrik (MNT), novčana jedinica Mongob-je, dijeli se na 100 monga. TUI (akr. od engl. Touristic Union International), najveći njemački i
europski tu-roperator, sa sjedištem u Hannoveru. Osnovan 1968- godine spajanjem turističkih agencija Hummel, Schamow, Dr. Tigges i Tourope. TUI danas pripada najvećem europskom turističkom koncernu TUI Group, kojeg pored TUI-a čine čarter zrakoplovna kompanija, lanac turističkih agencija i brodska kompanija Hapag Touristik, čiji je vlasnik njemački industrijski koncem Preusag. U sastavu grupacije TUI nalaze se turoperatori u Njemačkoj: TUI Njemačka, Wolters Reisen, AirConti, Eins-ZweiFly, Oft Reisen i Gebeco, zatim turope-ratori Thompson Travel u Velikoj Bri-
Tin
taniji, TUI Austria u Austriji, TUI Nederland u Nizozemskoj, TUI Suisse u Švicarskoj, Jet Air u Belgiji te AmbasadorToursu Španjolskoj. Grupacija TUI također je i suvlasnik ili vlasnik brojnih hotelskih kapaciteta u ciljnim destinacijama, poput Grecotela u Grčkoj, RIU u Španjolskoj, Grupotela na Majorki, te Robinson Cluba. U njegovu se sastavu nalaze i brojne turističke agencije u Njemačkoj i u receptivnim turističkim destinacijama. tundra (engl. tundra, njem. Tundra), sub-arktički prostori koji su zimi zaleđeni, a ljeti su obrasli mahovinama i bsajevima te sitnom vegetacijom (grmlje). Prošarani su močvarama. tuneli (engl. tunnels, njem. Tunnel), podzemni prolaz prokopan kroz brdo, ispod rijeke ili mora. Namijenjen je provođenju prometnica (željeznica, cesta, plovnih kanala) i u hidrotehničke svrhe (vodovod, odvodnjavanje, dovod vode u hidrocentrale). Tunelom se kod komunikacija i hidrotehničkih objekata svladava prirodna prepreka i skraćuje dužina puta. tura (engl. tour, njem. Tour), putovanje koje uključuje više destinacija, odnosno turističkih odredišta s relativno kratkim boravkom u svakom od njih. turbopropelerski zrakoplovi (engl. turbo-prop planes, njem. Turboproppellerflug-zeug) -*■ zrakoplov. turist (engl. tourist, njem. Tourist), prema definiciji Svjetske turističke organizacije, posjetitelj koji ostvari najmanje jedno noćenje u nekom smještajnom objektu u zemlji koju je posjetio. Prošireno, turist je svaka
388
turistička bilanca
osoba koja putuje u zemlju koja nije njegovo ili njezino stalno boravište, usmjereno je izvan njegova ih njezina uobičajenog okoliša, za vrijeme od najmanje jedne noći ali ne više od godine dana, s glavnom namjerom posjeta drugačijom od obavljanja neke lukrativne aktivnosti u zemlji u koju se putuje. Taj izraz uključuje osobe koje putuju iz razloga: odmora, rekreacije, posjeta prijateljima i rođacima, poslovnih i profesionalnih razloga, vjerskih (hodočasničkih) i drugih razloga. Sociološka definicija turista inzistira na dobrovoljnosti i privremenosti, a zatim i na zadovoljstvu putnika koje mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom kružnom putovanju. turistička agencija (engl, travel agency, njem. Reisebüro), drugi naziv za -> putničku agenciju. turistička asistencija Fremdenverkehrsbeistand) -»asistencija.
(njem.
turistička bilanca (engl, tourism balance, njem. Fremdenverkehrsbülanz), saldo turističkih prihoda i rashoda nekog turističkog područja ili zemlje. U širem smislu bilanca bi morala obuhvatiti sve oblike međunarodnog prijenosa vrijednosti, ukupni robni promet i usluge, te druge oblike transakcija u smislu platne bilance u koje zahvaća turizam. Takav obrazac, koliko god bio teorijski razložan i pogodan za stvarno utvrđivanje turističke bilance, nailazi u praksi na gotovo nepremostive teškoće u utvrđivanju pojedinih stavaka i brojaka. Zbog toga se ovaj obrazac suzio, pa govorimo o tu-
turistička bilanca
rističkoj bilanci u užem smislu. On obuhvaća u okviru aktive stavke: prihode ugostiteljskih objekata realiziranih na temelju boravka mozeninih turista, prihode od ostalih oblika turističke smještajne djelatnosti kojom se koriste inozemni turisti (privatni najam kuća, stanova i soba; medicinske i druge usluge zdravstvenog turizma i si.), prihode od prehrane, pića i sličnih usluga ostalih vrsta ugostiteljstva, prihode od prijevoza inozemnih turista upotrebom domaćih prijevoznih kapaciteta, prihode od tranzitnog prometa, zatim prihode posebnih turističkih djelatnosti u vezi s boravkom ili zahtjevima inozemnih furista (npr. usluge vodiča, tumača, sportskih učitelja, objekata za razonodu, muzeja, pošte i telefona, banaka, osiguranja i si.), prihode posebnih trgovačkih poduzeća u službi turizma (npr. trgovine suvenirima i drugom specifičnom robom namijenjenom turistima, prodaja tiskovina, cigareta i drugih duhanskih prerađevina), te prihode državnih organa realiziranih u vezi s inozemnim turizmom (boravišne pristojbe, prihodi od putovnica i viza i si.). U pasivu turističke bilance u užem smislu spadaju izdaci u devizama domaćih turista za turističke potrebe u inozemstvu, izdaci u devizama za turističku promociju i druge marketinške djelatnosti na akviziciji turista izvršenih u inozemstvu. U pasivi bi se trebali naći i izdaci turističkog gospodarstva za uvoz opreme i druge robe (npr. prehrambenih proizvoda) bez obzira na to je li ona
389
turistička geografija
namijenjena domaćim ili inozemnim turistima. turistička deklaracija (engl. tourist decla-ration, njem. touristische Dekiaration), dokument koji regulira neku globalnu ili pojedinačnu materiju iz područja turističke djelatnosti ili suradnje. Takav oblik pravnih dokumenata češće se potpisuje na razini pojedinih međunarodnih udruženja. Posebno su Česte deklaracije koje su međusobno potpisivale svjetske udruge hotelijera (IHRA) i putničkih agencija (FUAAV) kojima su regulirani najvažniji međusobni odnosi njihovih članica. turistička destinacija (engl. tourism desti-nation, njem. touristische(s) Reiseziel), u najširem smislu riječi svako odredište turističkog putovanja, od samostalnog turističkog objekta, aerodroma ili luke do turističkog mjesta, regije i turističke zemlje. U kontekstu modernog teorijskog shvaćanja pod turističkom destina-cijom razumije se Širi, integrirani prostor, koji svoj turistički identitet gradi na koncepciji kumulativnih atrakcija, koje su zbog doživljaja što ga omogućuju i s dodatnom turističkom infrastrukturom prostor intenzivnog okupljanja turista. Turistička destinacija dominantno je uvjetovana predodređenošću posjetitelja, odnosno njegovim željama, sklonostima, interesima, ukusom i si. turistička djelatnost (engl. tourism activity, njem. Fremdenverkehrstdtigkeit), pružanje usluga putničke agencije, turističkog vodiča, pratitelja, animatora,
Tin zastupnika, pružanje usluga u nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom, športskom, lovnom i drugim oblicima turizma, pružanje ostalih turističkih usluga i dr. Turističku djelatnost mogu obavljati trgovačka društva, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti, ako zakonom nije drukčije određeno.
388
turistička bilanca Pravne i fizičke osobe koje obavljaju turističku djelatnost, dužne su: a) objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena; b) za svaku obavljenu uslugu, korisniku izdati račun, kartu ili potvrdu s brojem kojom se potvrđuje primitak uplate i čuvati preshke tih dokumenata najmanje jednu godinu od dana njihova izdavanja; c) u prostorijama
turistička bilanca gdje se pružaju usluge, voditi knjigu žalbe i u roku od 15 dana odgovoriti na svaki prigovor; d) u obavljanju turističke djelatnosti, pravne i fizičke osobe dužne su poslovti u skladu s poslovnim običajima u turizmu. turistička enklava (engl. tourist enclave, njem. touristische Enklave), manje ili više odsječen, odnosno odvojen prostor turističke destinacije, u kojem su turisti
389
turistička geografija koncentrirani i izolirani od kontakta s lokalnim stanovništvom, najčešće sa željom da se izbjegnu mogući konflikti.
turistička geografija (engl. tourist geography, njem. Fremdenverkehrsgeographie), znanstvena disciplina koja proučava prostorna kretanja turista, utvrđuje ele-
turistička geografija
390
mente i faktore tih kretanja, izdvaja različite oblike turističkih kretanja na bazi njihovih regionalnih, vremenskih i strukturnih varijabilnosti, proučava prirodne i antropogene turističke resurse i daje ocjenu njihove vrijednosti, načine valorizacije prostora te predlaže metode i načine zaštite resursa i prostora u cjelini. Turistička geografija definira tipove turističkih regija i zemalja, a posebno proučava utjecaj turizma na gospodarski i društveni razvoj te transformaciju prostora. industrija (engl, industry, Fremdenverkehrsindustrie) turistička privreda.
turistička
tourism njem. -*■
turistička infrastruktura (engl, tourism
infrastructure, njem. touristische Infrastruktur), ukupnost svih izgrađenih kapaciteta turističke ponude, odnosno sve ono što valja izgraditi u nekoj turističkoj destinaciji da bi mogla kao takva funkcionirati. U užem smislu turističkom infrastrukturom smatraju se infrastrukturni kapaciteti koji su neophodni da bi se u nekom području razvijao turizam. inspekcija (engl, tourism inspection, njem. Fremdverkehrsaufsicht), tijelo izvršne vlasti ovlašteno za nadzor primjene propisa u ugostiteljstvu i turizmu. U provođenju nadzora inspektor ima slobodan pristup turističkim objektima, uvid u isprave, može uzimati izjave od zaposlenika i drugih osoba, provoditi provjere i uzimati uzorke, te ima druge ovlasti utvrđene zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom. Inspekcijske poslove u provedbi zakona i propisa donesenih na temelju zakona u prvom stupnju
turistička
turistička inspekcija obavljaju županijski uredi i ured Grada Zagreba mjerodani za poslove turističke inspekcije, a u drugom stupnju Ministarstvo turizma. Inspekcijski nadzor nad provedbom zakona i propisa donesenih na temelju zakona, te pojedinačnih akata, uvjeta i načina rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba provode mjerodavni turistički inspektori i drugi inspektori, svaki u okviru svoje mjerodavnosti, sukladno posebnim propisima. Turistički inspektor donijet će rješenje kojim će zabraniti obavljanje gospodarske djelatnosti ili pružanje pojedine ugostiteljske usluge, ako: a) pravna i fizička osoba obavlja ugostiteljsku djelatnost ili pruža pojedine ugostiteljske usluge a da nije upisana u propisani registar, odnosno u upisnik; b) ako pravna ili fizička osoba obavlja ugostiteljsku djelatnost ili pruža pojedine ugostiteljske usluge a da nije pribavila rješenje da objekt u kojem pruža te usluge udovoljava uvjetima propisanim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona i drugim uvjetima propisanim posebnim propisima; c) pravna i fizička osoba pruža ugostiteljsku uslugu osobama koje nisu njihovi djelatnici, članovi, umirovljenici te članovi uže obitelji njihovih djelatnika i umirovljenika s prebivalištem u Republici Hrvatskoj; d) ako ugostiteljski objekt u kojem se pružaju pojedine ugostiteljske usluge, uređaji i oprema ne udovoljavaju uvjetima propisanim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona i drugim uvjetima propisanim
turistička prijevoza
klasa
posebnim propisima, turistički inspektor naredit će otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti određujući rok u kojem se ti nedostaci i nepravilnosti moraju otkloniti. Ako nedostaci i nepravilnosti ne budu otklonjeni u određenom roku, turistički inspektor zabranit će obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno pružanje pojedinih ugostiteljskih usluga, dok se nedostaci i nepravilnosti ne otklone; e) ako nedostaci i nepravilnosti ugrožavaju zdravlje i život gostiju ili zaposlenog osoblja, turistički inspektor zabranit će obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno pružanje pojedinih ugostiteljskih usluga, dok se nedostaci i nepravilnosti ne otklone. turistička klasa prijevoza (engl. tourist class, njem. touristische Beforderungs-klasse) -* klasa prijevoza. turistička policija (engl. tourist police,
njem. Fremdenverkehrspolizei), posebna vrsta policije koja se osniva u pojedinim turističkim zemljama kako bi se s jedne strane jamčio mir i sigurnost turistima, a s druge strane da bi im se omogućilo da dobiju brojne potrebne informacije za turističkog boravka ih putovanja. turistička politika (engl. tourism policy, njem. Fremdenverkehrspolitik), skup smišljenih i koordiniranih akcija različitih organizacija i asocijacija uključenih u stvaranje turističkog proizvoda, usmjerenih na postizanje odgovarajućih učinaka. To je oblik državne intervencije u područje turizma. Može se podijeliti na opću i posebnu turističku politiku. Općom se politikom usmjeravaju interesi i
391
turistička ponuda aktivnosti svih činilaca koji su uključeni u turizam neke zemlje radi formiranja optimalne i time efikasne turističke ponude. Posebna turistička politika treba pridonijeti usklađivanju i unapređivanju djelovanja mnogobrojnih pojedinačnih činilaca, bilo na razini određenog područja bilo u vezi s određenim razdobljima ili pak na razini strukovnih interesa. Većina zemalja za koje je turizam važan gospodarski sektor odlučuje se za određenu politiku razvitka, kojoj se onda prilagođavaju mjere makro i mikroekonomskih razmjera. Politika se turizma u pravilu vodi na temelju smjernica osnovnog planskog turističkog dokumenta. Država ima podjednako važnu ulogu na legislativnom planu kao i u nadzoru turističkog razvitka. Turistička politika u biti je sinteza dijelova vanjske, unutrašnje, gospodarske, kulturne i drugih politika koje se odnose na turizam i gospodarstvo koje neposredno ili posredno sudjeluje u zadovoljavanju potreba turista. Zadatak je turističke politike da predlaže i usuglašava one mjere s drugim politikama koje dovode do realizacije planiranih ciljeva u turizmu (fizičkom prometu i potrošnji) kao i u gospodarskim djelatnostima u turizmu (ugostiteljstvu, trgovini, prometu, poljoprivredi itd.). turistička ponuda (engl. tourism offer, tou-rism suppfy, njem. Fremdenverkehrsan-gebot, touristische(s) Angebot), dio tržišta koji se pojavljuje kao ponuđač robe i usluga, odnosno ona količina robe i usluga koja se nudi po određenim cijenama radi zadovoljenja turističkih potreba. Tri su temeljna čimbenika
koji tvore turističku ponudu: atraktivni, komunikacijski i receptivni. Smatra se da se turistička usluga može kompletirati samo uz odgovarajuću kombinaciju svih činilaca na kojima se temelji turistička ponuda. Navedena tri činioca ne moraju biti sjedinjena u ponudi jednog ili svakog nosioca turističkih usluga, ali se oni na tržištu moraju
pojaviti kao sastavni dio ponude određenog područja. Atraktivnim Činiocima turističke ponude smatraju se razni prirodni i društveni faktori (posebno kultu rno-povijesni spomenici) koji mogu privući turiste radi rekreacije ili zadovoljenja kulturnih potreba, razonode i si. U komunikacijske činioce pripadaju prije svega pro-
metna sredstva i razvijenost prometnih veza, ali i kontakti s turistima, tržišne komunikacije i si. U receptivne faktore ubrajaju se oni koji turistima osiguravaju uvjete boravka u određenom mjestu, kako bi atraktivni faktori i rekreativni sadržaji mogli doći do pravog izražaja. Primarna turistička ponuda obuhvaća dakle ponudu prirodnih i
kulturnih dobara, veliku infrastrukturu, ambijent i razvijenost prometa. U sekundarnu turističku ponudu ubraja se cjelokupna turistička nadgradnja: objekti za smještaj i prehranu turista, putnički promet, objekti i uređaji za razonodu turista i organizacije turizma. Sa stajališta njihove
turistička ponuda
tržišne uloge čimbenici ponude mogu biti objektivni (prirodni i društveni atraktivni čimbenici, koji postoje bez obzira na određenu aktivnost) i subjektivni (komunikacijski i receptivni, nastali isključivo ili pretežno radi odvijanja turističkih aktivnosti). Turistička je ponuda kruta, neelastična, odnosno ako se potražnja smanji, ponuda ne može promptno na to reagirati, a i inače sporo reagira na promjene u drugim pojavama, a osobito na promjene u cijenama što su ih tražioci usluga spremni platiti na temelju promjena u dohotku. Turistička ponuda je statična, odnosno posjetitelj ne može zadovoljiti svoju turističku potrebu bez dolaska u turističku des-tinaciju. Ona je i dislocirana, što znači da je fizički vrlo udaljena od tržišta potražnje, zatim je i heterogena jer je sačinjavaju brojne sastavnice. Turistička ponuda je kapitalno i radno intenzivna, što se odražava u visokim fiksnim troškovima u strukturi cijene usluga i robe na turističkom tržištu. S obzirom na to da se u svim razdobljima godine ne koristi istim intenzitetom, kažemo da ima i sezonski karakter. turistička potražnja (engl. tourism demand, njem.Fremdenverkehrsnachfrage, touristische Nachfrage), količina robe i usluga koja se pod određenim uvjetima i uz određenu cijenu može plasirati na turističkom tržištu, odnosno za koju postoji realan i objektivan interes mogućih turističkih korisnika. Postoji određen dio stanovništva koji iz objektivnih razloga nije zainteresiran za turistička putovanja. To su tzv. apsolutni nepotrošači ili apstinenti. Turistička potražnja može biti idealna (svi koji imaju objektivnu potrebu),
392
turistička potražnja
potencijalna (svi kod kojih postaji potreba i mogućnost da takve potrebe zadovolje, ali još nisu donijeli odluku o potrošnji), realna potražnja (svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena upotrijebe za zadovoljenje turističkih potreba) i efektivna potražnja (svi oni iz segmenta realne potražnje koji dolaze u određenu turističku destinaciju). S rastom kupovne moći pojedinog segmenta turističke potražnje pada njegova veličina, tj. broj sudionika u tom segmentu. Osnovne karakteristike turističke potražnje jesu njezina dinamičnost, heterogenost, elastičnost i sezonalnost. Turistička potražnja rezultat je nastojanja nosilaca potražnje da se zadovolje turističke potrebe, a omogućuje je kupovna moć nosilaca turističkih potreba (pojedinca ili obitelji). To znači da je turistička potražnja ograničena ekonomskim mogućnostima kupaca bez obzira na intenzitet njihovih potreba. Međutim, na turističku potražnju djeluju i neki neekonomski faktori kao što su utjecaj radne i životne sredine (industrijalizacija i zagađenost, gustoća naseljenosti, tehnička razvijenost i si.), prirodni ambijent, socijalna politika i slobodno vrijeme (skraćenje radnog vremena, godišnji odmori, zdravstvena politika, razne povlastice), stupanj opće i turističke kulture, tradicija, moda i navike, opća razvijenost prometa i veza, turistička promidžba i dr. Turistička potražnja izrazito je heterogena kategorija, što se ogle-
turistička potražnja
da u razlikama s obzirom na demografske, psihografske i geografske karakteristike te način ponašanja nosilaca turističke potražnje. Ona je nadalje izrazito elastična s obzirom na dohodak, odnosno prihode stanovništva i s obzirom na cijene turističkih usluga. Turistička potražnja je vremenski neravnomjerno raspoređena i različitog je intenziteta u toku godine (sezonske oscilacije). Statistički podaci pokazuju da izdaci za turističke potrebe u svijetu rastu znatno brže od rasta društvenog proizvoda, nacionalnog dohotka i osobnih dohodaka stanovništva pri čemu brže rastu izdaci za turističko putovanje u inozemstvo nego za putovanje po zemlji. turistička potreba (engl. tourist need, njem. touristische(r) Bedarf), skup (agregat) pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način, a to znači radi obnavljanja svoje psihičke i fizičke kondicije. Turističke se potrebe u hijerarhijskom redu ukupnih ljudskih potreba mogu smatrati potrebama višeg reda jer do pojave turizma dolazi tek kada su zadovoljene egzistencijalne (primame) potrebe. U početku se turistička potreba smatrala luksuznom potrebom, relevantnom za relativno mali segment stanovništva. Kasnije teoretičari su turističke potrebe uvrštavali u sekundarne potrebe, da bi se u suvremenim uvjetima rada i života u mnogim sredinama danas uvrštavala čak u primarne ljudske potrebe. Rezultat je to ne samo promjena u radnim uv-
393
turistička privreda
jetima i statusu standarda života, već i u ukupnim shvaćanjima života i rada kako ih vide danas moderna znanost i praksa. turistička potrošnja (engl. tourist expenditure, njem. touristische Ausga ben), ukupna potrošnja robe i usluga koje turist kupuje ili konzumira da bi zadovoljio prvenstveno svoje turističke potrebe, bez obzira na to je li se akt potrošnje dogodio u stalnom boravištu turista, na putovanju ili u turističkom odredištu. Turistička je potrošnja dio šire kategorije narodnog dohotka, odnosno to je onaj dio narodnog dohotka koji stanovništvo izdvaja u turističke svrhe. Da je turizam blisko povezan s potrošnjom, prije svega govori okolnost da se on u današnjem smislu te riječi javio tek kad su se pojavile ne samo turističke potrebe nego i mogućnosti turističke potrošnje, kao posebna kvota u kategoriji dohotka i u sustavu njegove raspodjele. Turizam je, nadalje, vezan uz neposredno i svojevrsno konzumiranje niza ne-potrošnih dobara, koja bez turizma nisu Čak ni roba, npr. određene prirodne vrijednosti ili kulturna dobra. Ne samo da je turizam po svojim svojstvima, funkcijama i sudbinskoj ovisnosti o dohotku najviše vezan za potrošnju nego je on s gledišta potrošača idealan tip neproduktivne potrošnje: u obiteljskom budžetu izdaci za turizam nemaju nikakvu aktivnu stavku. Za receptivnu turističku zemlju od posebnog je interesa potrošnja što je ostvaruju inozemni turisti jer se radi o prelijevanju dijela dohotka iz druge zemlje i nacionalne ekonomije u
dohodak i nacionalnu ekonomiju turističke receptivne zemlje. Narodni dohodak može se pak smanjiti odljevom domaćeg narodnog dohotka iz zemlje, odnosno putovanjem turista u inozemstvo. Teoretičari smatraju da je za utvrđivanje realnog obujma i značenja turizma najpogodnija veličina turistička potrošnja. Realna struktura
osobne potrošnje namijenjene turističkom korištenju, tzv. kvota turističke potrošnje, može se utvrditi tek približno, najčešće anketnim istraživanjima, jer tradicionalne statističke metode ne pružaju takve mogućnosti. Zapažena osobina turističke kvote u većini turističkih zemalja jest njezino brže povećanje
od porasta ukupne osobne potrošnje. U suvremenom turizmu potrošnja ulazi u prvi plan ne samo makroekonomskih nego i mikroeko-nomskih istraživanja. turistička privreda (engl. tourism industry, njem. Tourismuswirtschaft), skup gospodarskih subjekata koji svoje
djelovanje pretežno obavljaju na turističkom tržištu. Ne postoji kao poseban sektor privređivanja, već se sastoji od niza gospodarskih subjekata koji na turističkom tržištu nalaze kupce i korisnike svojih proizvoda. U užem smislu u turističku se privredu uglavnom ubrajaju gospo-
turistička privreda darski subjekti hotelijerstva, ugostiteljstva i turističkog posredovanja, odnosno prometna poduzeća koja svoje usluge dominantno pružaju turistima. turistička promidžba (engl. tourism promotion, njem. Fremdenverkehrswerbung), ukupnost aktivnosti usmjerenih na privlačenje turista kupaca u određeno područje (zemlju) i nagovaranje na kupnju određenih proizvoda i usluga u mjestu turističkog boravka i na putovanju. Promidžbu čine razni oblici komuniciranja s potencijalnim kupcima. Glavne promidžbene aktivnosti u turizmu jednake su svim aktivnostima u ostaloj privredi premda se nešto razlikuju u izvođenju, odnosno u načinu primjene. U tom sklopu govorimo o: 1. turističkom oglašavanju, kojim se raznim sredstvima i preko različitih medija nastoje informirati potencijalni kupci (posjetitelji) o značajkama i prednostima određenog područja te elementima ponude i njezinim nositeljima, 2. osobnoj prodaji proizvoda i usluga u turizmu gdje prodavači i nuditelji nastoje u izravnom komuniciranju s kupcem uvjeriti kupca u prednosti i koristi koje će imati kupnjom njihova proizvoda (usluge), 3. unapređivanju prodaje kao dijelu promidžbene aktivnosti kojom se posredno i neposredno djeluje na sve sudionike u prodaj no-kupovnom procesu informiranjem, izobrazbom, savjetima i poticanjem radi prilagođavanja, olakšavanja, ubrzavanja i povećanja prodaje u turizmu, 4. odnosima s javnošću (public relations), što se ostvaruje planskim razvijanjem raznih veza s okruženjem, poslovnim
394
turistička promidžba partnerima i kupcima (sadašnjim i potencijalnim). Kao svojevrsni oblici promidžbe u suvremenim uvjetima mogu se smatrati sajmovi, marketing "od usta do usta", direktni marketing i dr. Kod promidžbe u turizmu, akcija promidžbenog karaktera ne provodi se samo na razini izravnih nositelja ponude (poduzeća) i državnih tijela i institucija već i na razini turističkih odredišta (mjesta) i regija, i zato se i zadaci promidžbe u turizmu nešto razlikuju od zadataka promidžbe u ostalim djelatnostima. Prvi je zadatak promidžbe u turizmu da dovede kupca u mjesto prodaje turističkog proizvoda i da mu prezentira proizvode kojima se može koristiti. Taj je zadatak veoma složen jer promidžba mora upoznati potrošača s pri-sutnošcu određenog lokaliteta na tržištu, upoznati ga s detaljima i prednostima vremena u kojem se lokalitet može koristiti, omogućiti mu mnogim konkretnim informacijama da lakše donese odluku-najprije o uključivanju u turističko kretanje, a zatim o izboru lokaliteta u kojem će koristiti turističke usluge lokaliteta. Kada je turist odabrao mjesto korištenja usluga, valja mu predočiti ostale mogućnosti upozoravajući ga na prednosti pojedinačnog proizvoda pred drugim, a nakon dolaska u mjesto i na mogućnost korištenja ostalih, još nepre-zentiranih usluga. Posebnu ulogu u okviru cjelokupne promidžbene aktivnosti u turizmu igra turističko oglašavanje. Gotovo sve turističke zemlje koriste tu-
turistička promidžba rističko oglašavanje kao instrument promicanja potražnje iz inozemstva. Smatra se da takvo turističko oglašavanje koje se ostvaruje kao zajednička funkcija ili zajednička aktivnost na razini jedne zemlje ili regije može postići mnogo veće učinke od one koja bi se vodila pojedinačnim akcijama. Zajedničko, turističko oglašavanje ima određene specifičnosti i poseban zadatak koji se u mnogo čemu razlikuje od zadataka klasičnog gospodarskog oglašavanja. Turističko oglašavanje javlja se na taj način kao opće turističko oglašavanje čiji je cilj privući gosta u zemlju, a tek zatim slijedi promicanje posebnih usluga i proizvoda, što je cilj i zadatak tzv. pos-1 lovnog turističkog oglašavanja koje provode nudioci pojedinih proizvoda i usluga. Financiranje zajedničke turističke promidžbe osigurava država koja je zainteresirana za razvoj turizma. Zapaženu ulogu u promoviranju nacionalne turističke ponude na stranom tržištu imaju tzv. nacionalni turistički uredi kakve imaju gotovo sve razvijene rutis-tičke zemlje, U Hrvatskoj takvu ulogu ima Hrvatska turistička zajednica (HTZ) sa svojim predstavništvima u inozemstvu. turistička receptiva (engl, receiving facili-lies, njem. touristische Aufnahmefähigkeit), svi kapaciteti nekog područja ili zemlje koji su namijenjeni pružanju usluga turistima. U užem smislu turističkom receptivom smatraju se hotelijerstvo, ugostiteljstvo, turističko posredovanje i putnički prometni kapaciteti dominantno namijenjeni potrebama turističkog prometa.
395
turistička regija turistička regija (engl, tourist región, njem. Fremdenverkehrsregion, touristische Region), 1. specifična i zaokružena prostorna, funkcionalna i gospodarska cjelina, iste gravitacije, dovoljno specifična i cjelovita da se može izdvojiti iz okolnog prostora i dovoljno velika da raspoloživim prirodnim i društvenim resursima i drugim pogodnostima, tć unutrašnjom i međuregionalnom funkcionalnom po-vezanošću može osigurati samostalan i skladan razvitak turizma kao dominira-juće gospodarske funkcije. Kriteriji za regionalizaciju turističkog prostora jesu: homogenost, funkcionalnost, samo-dostatnost i gravitacija istom regionalnom centru. Regija je u prostornom pogledu najmanje tolika da može zadovoljiti kriterij samodostatnosti i osigurati autonoman razvitak. Rijetko je u pogledu funkcionalnosti potpuno homogena, pa se regionalni prostor planski ili spontano diferencira u određen broj manjih prostornih jedinica, po namjeni i funkcijama homogenih, koje tvore zone sa svojim zonalnim centrima. Međutim, zone nemaju uvjete samodostatnosti za autonoman, skladan i kompleksan razvoj, nego im je potrebna komplementarnost i simbioza, koja se postiže na razini regije. Svrha zoniranja regionalnog prostora jest definiranje namjene prostora zona, a time sprečavanje kolizija nespojivih funkcija u prostoru regije; 2. prostor istih ih sličnih prirodnih, demografskih, socioekonomskih i drugih obilježja koji je privlačan turistima, odnosno
koji turisti posjećuju u većem broju u toku više godina. U takvoj prostornoj cjelini turizam je jedna od stožernih djelatnosti i ima funkciju objedi nj ujećeg djelovanja na druge gospodarske i društvene djelatnosti. Naselja turističke regije svojom prometnom i drugom infrastrukturom omogućavaju prihvat i boravak turista te na taj način regija ostvaruje znatan dio dohotka. Ako je turizam glavni izvor dohotka stanovništva, onda takvu prostornu jedinicu nazivamo homogena turistička regija. Ukoliko u nekim regijama turizam u stvaranju dohotka sudjeluje ravnomjerno s ostalim gospodarskim djelatnostima, takvu prostornu jedinicu nazivamo heterogenom turističkom regijom. Takvih je regija i u svijetu i u Hrvatskoj daleko više, što je i poželjnije (turizam je veoma osjetljiva djelatnost, pa se gospodarske, političke, sociopsihološke i druge krize lakše prebrode ako su u nekom geografskom prostoru osim turizma razvijene još i neke primarne ili sekundarne djelatnosti). Turističke su regije u pravilu poli funkcionalne prostorne jedinice (kompleksne turističke regije), odnosno u njima su razvijene različite vrste i oblici turizma (veoma je malo tzv. specijaliziranih cjelina), budući da je suvremena turistička potražnja orijentirana ne samo na rekreativne sadržaje boravka već sve više i na sadržaje kulturnih, umjetničkih i drugih antropogenih objekata, zbivanja i procesa. Prema veličini prostora na kojem se turizam odvija razlikujemo veće turističke regije (makroregi-je) i manje turističke regije (mikroregi-je). Tako npr. u Hrvatskoj izdvajamo tri makroregionalne turističke cjeline: primorsku, panonsku i gorsku makroregi-ju. Unutar njih turističke su mikroregio-nalne cjeline npr. Istra, kvarnersko primorje, Lika, Hrvatsko zagorje, sisačka Posavina,
varaždinska Podravina, Baranja i druge. turistička renta (engl. tourist rent, njem. touristische Rente), oblik ekstradobiti koji nastaje bilo kao višak nad prosječnom dobiti što ga polučuje poduzeće (poduzetnik) zbog razlike u prirodnim i povijesno-kultumim atraktivnostima nekog mjesta, područja ili destinacije, odnosno zbog različite udaljenosti turističke destinacije od emitivnih turističkih područja (diferencijalna renta I.), bilo kao posljedica dodatnih investicija kapitala u objekte ili mjesta s jednakom atraktivnošću, odnosno posljedica intenzivnijeg korištenja jednakih mogućnosti (diferencijalna renta II.); temelji se na različitoj veličini potražnje za pojedinim objektima i područjima različitih prirodnih i antropogenih vrijednosti. U turizmu se može govoriti i o pravoj monopolskoj renti kada se radi o unikatnoj atraktivnosti, jedinstvenoj po svojoj turističkoj privlačnosti (npr. Keopsova piramida, Mona Lisa u Muzeju Louvre u Parizu, stari grad Dubrovnik), a može se govoriti i o pozicijskoj renti, kod koje je položaj osnovni uvjet za nastanak i poslovanje pojedinih objekata ili destinacija (npr. ako hotel ima izuzetan pogled, ako je restoran neposredno uz određenu atrakciju, npr. uz muzej, na samoj obali, na skijalištu itd., ako je lječilište tik uz rriineralni izvor, ako je motel na vrlo prometnoj cesti, ako je turistička destinacija u blizini većih emitivnih područja ili zemalja). Turistička se renta formira samo u turističkoj sezoni, kad je i potražnja najveća. turistička sezona (engl. tourist season, njem. touristische Saison, Fremdenver-kehrssaison), razdoblje najintenzivnijeg
turističkog posjeta nekom području ili turističkoj destinaciji. Ovisno o godišnjem dobu, najčešće govorimo o ljetnoj i zimskoj turističkoj sezoni. Dijeli se na glavnu sezonu, predsezonu i postsezo-nu. Cijene u turističkoj sezoni uvijek su više nego u drugim razdobljima u godini, Stoje osobitost turističkog tržišta. -»■ sezonska koncentracija; ~* sezonski turizam. turistička statistika (engl. tourism statistics, njem. Fremdenverkehrsstatistik), znanstvena metoda koja se bavi prikupljanjem brojčanih podataka o turističkim aktivnostima, uređenjem prikupljenih podataka, kolekcioniranjem te prezentacijom prikupljenih podataka stručnoj ili široj javnosti. U tu svrhu izdaju se specijalizirani materijali. Podaci turističke statistike dobivaju se promatranjem ili procjenama stručnih institucija (instituti, zavodi i si.). Prikupljanje podataka može biti iscrpno i reprezentativno. S obzirom na vrijeme provedbe, promatranja mogu biti jednokratna, periodična i tekuća. Povremenim anketama prikupljaju se korisni podaci o karakterističnom ponašanju domaćih i inozemnih turista u Hrvatskoj. Turistička statistika sastoji se od načela i postupaka koji Čine osnovu za praćenje svih aktivnosti izravno ili posredno vezanih za turista. Predmet su turističke statistike sve masovne pojave koje po svojim obilježjima obuhvaćaju turističke aktivnosti. Obilježja turističke statistike razvrastavaju se po srodnim skupinama i to na a) obilježja koja se odnose na posjetitelje, b) obilježja koja se odnose na turiste, c) obilježja koja se odnose na smještajne kapacitete i d) ekonomska obilježja. Najznačajnija obilježja koja se odnose na posjetitelje jesu: vrijeme dolaska i odlaska, zemlja stalnog boravka,
vrsta posjetitelja (turist ili izletnik), itd. Obilježja koja se odnose na turiste osobito su brojna, najznačajnija su: spol, starost, vrsta korištenog prijevoznog sredstva, osnovna svrha putovanja, dužina boravka, vrsta (najviše korištenog) smještajnog kapaciteta, itd. Obilježja koja se odnose na smještajne kapacitete: mjesto boravka, vrsta objekta, sezonski objekt ili objekt koji radi cijele godine, kapaciteti objekta itd. Ekonomska obilježja svojim sadržajem i obuhvat-nošću ilustrativno pokazuju ulogu turizma u nacionalnom ili pak regionalnom gospodarstvu zemlje. Najznačajnija ekonomska obilježja jesu: broj djelatnika (ukupanbroj, broj djelatnika tijekom nekog razdoblja u kojem se provodi ispitivanje, prosječni broj djelatnika tijekom godine), plaće i nadnice djelatnika, iznosi za doprinose za socijalno i mirovinsko osiguranje, ostvareni promet prodajom robe i usluga, troškovi novih osnovnih sredstava, broj novih kreveta (soba) na bazi izgradnje, rekonstrukcije, proširenja ili pak preuređenja smještajnih objekata, povećanje osnovnih sredstava itd. Budući da turizam (osobito inozemni) znatno pridonosi razvoju obiteljskog poduzetništva i deviznom priljevu pojedinih zemalja, turistička statistika prati i druga ekonomska obilježja kao što su: vlasnici koji rade u objektu, neplaćeni članovi obitelji koji ispomažu u radu, ostali zaposleni i devizni priljev od turizma. Procjene deviznog priljeva od turizma daju odgovarajuće institucije (instituti, zavodi i si.). turistička štednja (engl. tourist savings, njem. touristischefs) Sparen), oblik namjenske štednje koja se koristi samo u turističke
svrhe. Uglavnom se ne pojavljuje u nekom određenom institucionalnom obliku, već kao slobodni oblik individualne namjenske štednje prema nahođenju pojedinaca. U nekim zemljama javile su se i turističke štedionice kao posebne vrste štedionica, odnosno bankarskih institucija, gdje je štednju moguće koristiti samo namjenski za turistička putovanja i boravke. turistička valorizacija (engl. tourist evalua-tion, njem. touristische Valorisierung der touristischen Ressourcen), proces znanstvene i stručne ocjene vrijednosti, odnosno sustavno razvrstavanje i stupnjevanje pojedinih turističkih resursa u prostoru. U ocjeni vrijednosti koriste se različite metode i kriteriji, kojima se ocjenjuje rekreativno svojstvo resursa, svojstvo znamenitosti, estetsko svojstvo, gospodarska i odgojna vrijednost. Cilj je turističke valorizacije utvrditi kvalitativnu i kvantitativnu vrijednost svakog pojedinog prirodnog ili antropogenog resursa i prostora u cjelini, da bi se utvrdila njegova upotrebna vrijednost. Turistička valorizacija je specifična vrijednosna kategorija, koja se iskazuje veličinom fizičkog prometa Što ga neki resurs može privući i na sebe vezati. Turistički najvredniji resursi privući će najveću masu korisnika, ali samim tim ne moraju ostvarivati i najveću ekonomsku korist, ako je prosječna potrošnja po korisniku niska, odnosno i mali broj korisnika uz veliku potrošnju može davati velike prihode. Zato se turistička vrijednost resursa ne može iskazivati financijskim, nego fizičkim pokazateljima. Pojmovno, turistička vrijednost resursa povezana je s temeljnim poimanjem turizma kao kretanjem turista iz svojeg domicila u turističko odredište radi zadovoljenja turističkih potreba. Metodološki, provođenje turističke
valorizacije (TV) temelji se na Činjenici o uzajamnom odnosu veličine turističkih potreba (P) i atraktivnosti resursa (A), koje bi trebale zadovoljiti te potrebe, zatim na činjenici da intenzitet atraktivnosti opada s povećanjem udaljenosti potražnje od resursa (D), te na utjecaju prometnih nepogodnosti (Sn), kao i na utjecaju komplementarnih resursa (AjtP) i konkurentskih resursa (Akn). Matematički, turistička vrijednost a resursa može se izraziti: TV =/(A , c f Pb, Akp , D-", Sn*, Akn" ) Kod aktiviranih resursa pozitivni utjecaj ima i ponuda (P„), a negativni utjecaj visoki troškovi boravka (Tb). turistička zajednica (engl. tourist board, tourist association, njem. Fremdenver-kehrsgemeinschaft), društvena turistička organizacija u Republici Hrvatskoj. Sastoji se od Glavnog ureda, Kongresnog ureda Hrvatske i mreže lokalnih zajednica na razini gradova, općina i županija. Turističkom zajednicom upravlja Turističko vijeće s ministrom turizma Hrvatske na Čelu. Financira se iz državnog proračuna, iz sredstava boravišne pristojbe, članarine i dobrovoljnih priloga. Njezin pretežni zadatak je provođenje nacionalne turističke promocije i unapređivanje turizma u svim mjestima i područjima Hrvatske koja imaju uvjete za turistički razvitak. turistička zemlja (engl. tourism country, njem. Reiseland, Fremdenverfcehrsland), država koja u svjetskom turističkom prometu sudjeluje u većem obujmu i po broju inozemnih turista i po ostvarenom deviznom priljevu od turizma. Turističke zemlje obilježava velika, raznolika ali i specifična ponuda, razvijen prometni sustav, kvalitetni
receptivni kapaciteti i ukupna infrastruktura, a turizam je jedna od stožernih gospodarskih djelatnosti. To je posebno vidljivo iz analize podataka o broju i udjelu uposlenih osoba u turizmu te poduzećima i ustanovama koje su neposredno ili posredno vezane uz turizam, prihodima koji se ostvaruju iz tih djelatnosti te udjelu dohotka ostvarenog u turizmu u ukupnom narodnom dohotku. turističke informacije (engl, tourist information, njem. touristische Informationen), podaci o svim pojavama što nastaju unutar turističkog procesa i oko njega. U užem smislu turističku informaciju čine samo oni podaci što se odnose na informiranje turista u uvjetima turističkog putovanja i boravka. turističke olakšice (engl, local concessions, njem. touristische Begünstigungen), sve odluke zemaljskih vlada, regionalnih i drugih profesionalnih udruga, ali i pojedinih poduzeća kojima se stimulira odlazak ljudi u turiste. Među najčešćim olakšicama koje su se donosile u korist razvoja turizma spadaju ukidanje unutarnjih graničnih formalnosti s nesmetanim prijelazom domaćeg stanovništva i turista iz trećih zemalja, zajednički standardi u medicinskoj zaštiti, informiranje i zaštita turista, te unapređivanje prometa i olakšice kod unapređivanja prometa i općenito olakčice u plaćanju usluga. turističke usluge (engl, tourism services, njem. touristische Dienstleistungen, Fremdenverkehrsdienste), određene skupine pojedinačnih usluga namijenjenih zadovoljavanju potreba turista, formiranih u skupnu turističku uslugu. Pripadaju širem području uslužnih djelatnosti, a dio su još Šireg pojma tercijarne proizvodnje. Na turističkom tržištu
neophodno je da se potrošač turističke usluge i njezin proizvođač susretnu licem u lice, Što turističkoj usluzi daje izrazito osobno obilježje. Turističke su usluge neopipljive, ne mogu se uskladiš-titi, a i variraju u kvaliteti i standardu. turistički animator (engl, tourist entertainer, njem. AnimateurAssistent, Freizeitbetreuer, Sportbetreuer), osoba koja planira i ostvaruje programe provođenja slobodnog vremena turista, a koji se odnosi na sportsko-rekreativne, zabavne i kulturao-društvene sadržaje. Mora ispunjavati sljedeće uvjete: biti poslovno sposobna, imati najmanje srednju stručnu spremu i položen ispit za turističkog animatora i poznavati najmanje dva strana jezika, turistički aranžman (engl. package holiday, package tour, package travel, inclusive tour, njem. Pauschalreise), ili paket-aranžman, paušalno putovanje, unaprijed aranžirana kombinacija ne manje od dvaju sljedećih elemenata, prodana ili ponuđena na prodaju po jedinstvenoj cijeni, kad usluge traju duže od 24 sata ili uključuju jedno noćenje: prijevoz, smještaj, ostale turističke usluge nevezane s transportom i smještajem i koje čine znatan dio aranžmana (definicija EU). Prema vrsti prijevoznog sredstva koje se koristi kod određenog aranžmana postoje automobilski aranžmani, kod kojih korisnici aranžmana u turističku destinaciju putuju vlastitim/ automobilskim prijevozom, pa taj aranžman ne uključuje organizaciju prijevoza od strane turističke agencije/ organizatora putovanja; avionski aranžman aranžman baziran na zrakoplovnom prijevozu (bilo linijskom bilo čarter prijevozu); autobusni
aranžman -aranžman baziran na organiziranom prijevozu autobusom do ciljne destina-cije. Ukoliko autobus ne ostaje u ciljnoj destinaciji cijelo vrijeme boravka turista, govorimo o pendel autobusnom prijevozu. Brodski aranžman - aranžman baziran na brodskom prijevozu. Željeznički aranžman - aranžman baziran na prijevozu željeznicom (prema redovnom voznom redu ili izvanrednom prijevozu - čarteru). Prema prostoru na kojem se odvijaju, aranžmani se dijele na domaće i inozemne, pri čemu su domaći oni koji se odvijaju na području domicilne zemlje turističke agencije i turista, a inozemni u kojima je turistička destinacija u inozemstvu (u odnosu prema sjedištu agencije). Individualni turistički aranžmani su oni kod kojih se kao kupci aranžmana pojavljuju pojedinci. Grupni aranžmani - kad se aranžman izvodi za određenu skupinu zainteresiranih putnika (turista) koje povezuje neki zajednički motiv za to putovanje. Emitivni turistički aranžmani su aranžmani koje emitivna turistička agencija plasira na tržište izravno klijentima ili posredstvom drugih turističkih agencija, ili drugih poslovnih partnera i kojima realizira potrebe i želje klijenata za turističkim putovanjem. Receptivni turistički aranžmani nastaju na inicijativu receptivne turističke agencije i nude se klijentima u receptivnoj turističkoj destinaciji, ili posredstvom emitivnih turističkih agencija u mjestima stalnog prebivališta klijenta za njihov sadržajniji boravak u receptivnoj destinaciji. Naručene turističke aranžmane kreira agencija na temelju narudžbe svojih klijenata. Raspisane aranžmane agencija formira vlastitom inicijativom; to su unaprijed pripremljeni programi putovanja i odmora koje agencija nudi na tržištu na prodaju potencijalnim klijentima koji nemaju mogućnost mijenjaja
sadržaja i uvjeta takvih aranžmana. Afi-nitetni aranžman (engl. affinity tour) označava turistički aranžman kojim klijent zadovoljava primarno neki drugi interes, a ne interes za turističkim putovanjem. Korisnici tih aranžmana su članovi iste udruge, kluba, vjerske zajednice, namještenici iste tvrtke ili si. koji se mogu uključiti na takav aranžman ukoliko su barem 6 mjeseci članovi spomenutih klubova ili udruženja (princip koji vrijedi za SAD). U Europi je taj pojam znatno proširen, pa se pod njim podrazumijevaju svi turistički aranžmani koji su svojim sadržajem namijenjeni nekoj posebnoj aktivnosti samo određenog kruga zainteresiranih, ali čiji su razlozi za putovanje zajednički (zdravstveni razlozi, vjerski razlozi, politički razlozi, ho-bistički razlozi). Akcijski aranžman (tura) oblik emitivnih turističkih aranžmana u kojem se po vremenu i mjestu sinkroniziraju (organiziraju) različiti oblici turističke ponude i nude u cjelovitom aranžmanu, koji se doživljava u pokretu, jer tura uključuje više turističkih odredišta u kojima se relativno kratko boravi. Osnovni sadržaj ovog aranžmana je putovanje, odnosno kretanje turista po zadanom itineraru koji mora biti bogat sadržajima interesantnim potencija-lim turistima. Boravišni turistički aranžman oblik je aranžmana čija je glavna karakteristika duži boravak u nekoj turističkoj destinaciji. To su obično aranžmani za ljetovanja ili zimovanja. Hobi-aranžmani kreiraju se prema nekom posebnom interesu, odnosno afinitetu ih hobiju stvarnih ili potencijalnih korisnika. Incentive turistički aranžman ih motivirajući turistički aranžman (engl.
incentive tours, incentive travel, incentive package) dolazi od istoimene engl. riječi u značenju koji razdražuje, pobuđuje, izaziva, rasplamsava. To je turistički aranžman koji je potpuno besplatan za svoje korisnike, jer ga plaćaju gospodarski organizmi koji takvim aranžmanom nagrađuju sudionike aranžmana za njihov ulog u poslovnom rezultatu. IT-a-ranžman specifična je vrsta aranžmana koji se temelji na povlaštenoj tarifi prijevoza te se smije izvoditi samo u kombinaciji s još najmanje jednom uslugom. U praksi je najčešći oblik IT-aranžmana baziran na prijevozu zrakoplovom iako postoje i željeznički i brodski JT-aran-žmani. IT-tarifu odobrava prijevoznik turističkoj agenciji. Ta je povlaštena cijena ograničena relativno velikim brojem posebnih uvjeta poput mirumuma boravka (minimum stay) koje putnik turist mora provesti na putu da bi se mogao koristiti povlaštenom cijenom prijevoza, maksimuma boravka (maximum stay) kojim se uvjetuje dužina trajanja takva putovanja, prekida putovanja (stop over) kojima se omogućuje ograničeno prekidanje putovanja, minimalne prodajne cijene (minimum sellingpriče) kojom se uvjetuje minimalni iznos potrošnje po danu, što se pribraja cijeni prijevoza, a ispod koje se ne priznaje konzumiranje dodatnih usluga koje su uvjet za primjenu JT-tarife, minimalnog broja putnika - uvjet koji se odnosi samo na grupne IT-aranžmane. IT-aranžmani mogu se formirati na osnovi više vrsta tarifa: individualne IT-tarife (aranžmani) za putovanje pojedinaca, grupne IT-tarife (aranžmani) za grupna putovanja s ograničenim brojem relacija, Fly and drive IT-tarife (aranžmani) za putovanja s kombiniranim korištenjem zrakoplovnog prijevoza i unajmljivanja automobila u odredišnome mjestu, Flay and Cruise IT-tarifa (aranžmani)
kada se zrakoplov koristi za prijevoz do broda kojim se nastavlja turističko putovanje (krstarenje), specijalne ITtarife za turističke aranžmane, odnosno putovanja između Europe, Srednjeg istoka i Afrike. IT aranžmani mogu biti kružni (CT- Circle Trip), povratni (RT-Round Trip), oko svijeta (RW- Round the World) i otvoreni (OJOpen law). turistički centar (engl, tourist centre, njem. Fremdenverkehrszentrum, Tourismuszentrum), s prostornog stajališta isto što i turističko mjesto. Ono po čemu se razlikuje od turističkog mjesta jesu funkcije turističkog centra. Turistički centar je takvo turističko mjesto koje pored turističkih funkcija što ih ima i turističko mjesto ima i brojne druge funkcije koje mora imati centar zone ili regije (administrativna, prometna, trgovačka, bankarska, kulturna, zdravstvena itd.). U turističkom centru prepleću se brojne funkcije potrebne domicilnom stanovništvu s turističkim funkcijama. Standard opremljenosti i uređenosti takvog centralnog turističkog mjesta viši je od standarda ostalih turističkih mjesta, ali je time omogućeno normalno funkcioniranje svih turističkih mjesta u graviti-rajućem prostoru. turistički geto (engl, tourist ghetto, njem. touristische(s) Ghetto), prostor s ograničenim prilazom, najčešće izdvojen od lokalnog mjesta s vrlo ograničenom mogućnošću kontakata između lokalnog stanovništva i turista; pejorativan izraz za turističku enklavu. turistički indikatori (engl, tourist indicators, njem. touristische Indikatoren), pokazatelji razine turističkog razvoja nekog područja. Obično se računaju u odnosu na
neku ekonomsku ili demografsku pojavu. turistički informacijski centar (engl, bureau for tourist information, njem. Touristeninformation), naziv za ured u kojem se u načelu besplatno mogu dobiti turističke informacije. Najčešće se radi o takvim centrima u gradovima ili na prilazu gradovima. Uobičajena međunarodna oznaka turističkih informacijskih centara je I. turistički lokalitet (engl, tourist resori, njem. touristische Lokalität), najmanja i osnovna prostorna jedinica u unutrašnjoj prostornoj strukturi regije i dio prostora turističkog mjesta. Posjeduje jednu od turističkih atraktivnosti, što je preduvjet za njegovo turističko aktiviranje. U pravilu, turistički lokaliteti su po funkciji homogene monofunkcionalne prostorne jedinice. turistički multiplikator (engl, tourism multiplier, njem. touristische^) Multiplikator), mjera porasta ili pada u gospodarskoj aktivnosti neke zemlje kao rezultat povećanja ili smanjenja turističkih prihoda. Turističkim se multiplikatorima mogu mjeriti promjene u prihodu od poslovanja (multiplikator transakcija ili prodaje), dohotka (dohodovni multiplikator), zapošljavanja (multiplikator zapošljavanja) i izvoza (izvozni multiplikator). Isti se modeli mogu primijeniti i kod mjerenja ekonomskog utjecaja turizma na cijelu ekonomiju. -* multiplikator turističke potrošnje. turistički potrošači (engl. tourist consumers, njem. touristische(r) Verbraucher) -* turistička potražnja; ->■ turist. turistički pratitelj (engl. courier/tour con-ductor, njem. touristische(r) Begleiter), osoba koja obavlja operativno-tehniČke poslove u vođenju i praćenju turista, te daje turistima osnovna priopćenja o svrsi putovanja. Mora ispunjavati sljedeće
uvjete: biti državljanin Republike Hrvatske, u kojoj mora imati prebivalište, imati poslovnu sposobnost, najmanje srednju stručnu spremu i položen ispit za turističkog pratitelja. turistički prihod (engl. tourism income, tourist receipts, njem. touristische(s) Ein-kommen), prihod koji se ostvaruje turističkom potrošnjom u nekom području. Prema veličini prostora o kojem je riječ razlikujemo lokalni, regionalni, nacionalni i međunarodni turistički prihod. Prema sudionicima turističkog prometa razlikujemo prihod ostvaren od domaćeg turizma i prihod ostvaren od inozemnog turističkog prometa. turistički proizvod (engl. tourist product, njem. touristische(s) Erzeugnis), ukupnost materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turističkoj ponudi; zajednički rezultat ponude jednog područja (destinaci-je), odnosno cjelovitost zahtjeva kupca turista prema određenom području ili nosiocu ponude. Kupac doživljava proizvod kao predmet zadovoljenja svojih potreba i kao "paket" fizičkih, uslužnih i simbob'čnih posebnosti od kojih se očekuje da omoguće satisfakciju ih budu korisni kupcu. Koliko će se i kojih pojedinačnih proizvoda ukomponirati u turistički proizvod ovisi o zahtjevu kupca. Većina kupaca zahtijevati će proizvod sastavljen od nekoliko zajedničkih komponenti "izvedene" ponude (osim onih što pripadaju "izvornoj" ponudi). Tako će npr. golema većina kupaca turista zahtijevati turistički proizvod sastavljen od smještaja, prometa, prehrane, rekreacije i usluge putničke agencije uz uživanje pogodnosti koje pripadaju
"izvornim" (atraktivnim) elementima ponude. Neki će tim elementima priključiti još izlete, posjet kulturnim manifestacijama, kupnju raznih vrsta robe u trgovini itd. Gotovo svaki tako "montirani" proizvod razlikovat će se jedan od drugoga po broju komponenti, ali će svi imati nekoliko zajedničkih bez kojih je rijetko moguće zamisliti turistički proizvod. Turistički proizvod može dakle biti shvaćen kao cjelovit proizvod jedne des-tinacije (montira ga turist prema svojim željama) i kao parcijalan proizvod jednog proizvođača (odnosno nosioca ponude) koji zadovoljava parcijalne potrebe turista. turistički promet (engl. tourism flow,
tourist traffic, njem. Tourismusverkehr), statistička kategorija kojom se označava (a) fizički promet turista u nekom području, destinaciji ili turističkom mjestu, (b) financijski promet ostvaren dolascima turista u neko područje i (c) opseg poslovanja u nekom poduzeću koje svoj primami gospodarski interes ostvaruje na turističkom tržištu. Turistički promet izražava se brojem turista, brojem noćenja i veličinom ostvarenog prihoda (turističkom potrošnjom). Evidentiranje turističkog prometa u većini turističkih zemalja obvezatno je, a propisan je i način evidencije. Odvojeno se evidentira promet ostvaren od domaćih i od inozemnih posjetitelja. turistički propisi (njem. Fremdverkehrs-
vorschrift), skup propisa koji uređuju odnose u području turizma a donijeli su ih mjerodavni državni organi. Svrha i cilj turističkog zakonodavstva je stvaranje pravnih okvira unutar kojih se omogućuje ostvarenje gospodarskih i izvangospodarskih funkcija turizma. Aktiviranje države u donošenju propisa u području
turizma vezano je za njegovu afirmaciju, a posebno uz proces povećanja turističkog prometa, kad su uočene sve prednosti i koristi koje pruža razvijeno turističko gospodarstvo. Prvi koraci na tom planu bile su mjere države usmjerene ka organiziranju i objedinjavanju turističkog gospodarstva, pa države osnivaju nacionalna turistička udruženja kao državne ili poludržavne organe, mjerodavne za vođenje brige o turizmu. Kad su stvoreni organi, država je najpri-. je povremenim, privremenim i blagim propisima zahvaćala u turističko gospodarstvo, stvarajući okvire za mogućnost svojih zahvata, a kasnije je intervenirala u svim, odnosno gotovo svim fazama turističkog ciklusa. Stoga su predmet turističkog zakonodavstva propisi koji: stvaraju preduvjete i okvire za turističku aktivnost, ureduju odnose između države i subjekata koji se javljaju u turizmu (subjektivni čimbenici turizma), uređuju poslovne (idruge) odnose nastalepo-vodom putovanja turista (objektivni čimbenici turizma), turistički rast (engl. tourism growth, njem. Fremdenverkehrswachstum), stalno povećanje turističkog prometa, odnosno porast u odnosu na prethodno (najčešće godišnje) razdoblje. Turistički rast može biti u fizičkom prometu (broj posjetitelja, broj noćenja, veličina prosječne dnevne potrošnje itd.) ih u financijskom prometu. Odvojeno se može statistički evidentirati, pratiti i analizirati rast domaćeg od rasta inozemnog turističkog prometa. turistički razvoj (engl. tourism development, njem. Fremdenverkehrsentwickl-ung),
proces u kojem turizam postaje manje ili više naglašen pravac razvoja određenog područja. Za razliku od rasta, turistički razvoj ne inzistira samo na povećanju kvantitativnih pokazatelja, već zastupa ideju općih koristi na kompleksnoj razini. Postoje različita mjerila razvoja ekonomskog, sociološkog, kulturološkog i dmgog sadržaja. U mješovitim mjerilima razina turističkog razvoja pokazuje se kao rezultat turističkih posjeta u odnosu na jedinicu prostora ili na broj lokalnog stanovništva. -* održivi razvoj. turistički resursi (engl. tourist resources, njem. touristische Ressourcen), prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti (valorizirati). Dio su cjeline razvoja određenog geografskog područja, odnosno regije ili zemlje, a bogatstvo resursima komparativna je prednost u gospodarskom razvoju. Turistički resursi moraju imati visok stupanj privlačnosti, kako bi svojim svojstvima i karakteristikama privukli određeni segment turističke potražnje. Cjelokupna ponuda u
turizmu zemlje morala bi se temeljiti upravo na atraktivnim svojstvima resursa kojim raspolaže. Turističke resurse prema njihovu genetskom porijeklu klasificiramo na prirodne (biotropne) i antropogene (atropične). Prirodni mogu biti klimatski, geomorfološki, hidrografski, biogeog-rafski i pejsažni, a antropogeni su kulturno-povijesni, etnosocijalni, manifes-tacijski, umjetnički i ambijentalni. turistički sektor (engl. tourism sector, njem. Tourismussektor), dio gospodarstva koji ima zajedničku funkciju zadovoljavanja potreba turista, a koji se sastoji od različitih turizmu sukladnih djelatnosti, do mjere do koje oni robom i uslugama više opskrbljuju turiste nego lokalno tržište. turistički sustav (engl. tourism system, njem. Fremdenverkehrssystem), specifičan, jedinstven sustav, koji ima odgovarajuća pravila nastajanja, vlastite manifestacije međusobnog utjecaja elemenata koji ga
sačinjavaju, kao i promjena medu tim elementima, ali i utjecaja na susjedne sustave, koji su s njim u stalnoj povratnoj sprezi (međuutjecaja). Turistički sustav čine određeni gospodarski i negospodarski subjekti (gospodarska poduzeća, institucije nekomercijalnog karaktera, javne organizacije i državna tijela). Jedno od bitnih obilježja sustava turizma u suvremenom društvu upravo je brojnost i složenost povratnih sprega u međuzavisnosti ponude i potražnje s jedne strane, te međuzavisnosti upravljanja turizmom i učinaka turizma s druge strane. Radi se, dakle, o sustavu koji je u stalnom procesu promjena i prila-godavanja. Svaka promjena inicijalnog karaktera (npr. promjena preferencija jednog segmenta turističkih potrošača, promjene cijena transparentnih troškova, promjene tečaja valute gosta ili domaćina ili, pak, promjene u informatičkim tehnologijama i promotivnim modelima) zahtijeva prilagodbe drugih Čimbenika (sastavnica) sustava radi
kompenziranja negativnih poticanja pozitivnih učinaka.
ili
turistički tokovi (engl. tourist flows, njem. Touristenflusse), glavni pravci kretanja, uvjetovani lokacijom najpovoljnijih i najefikasnijih prometnica, koji brzo ali i sigurno povezuju emitivna i receptivna turistička mjesta, regije ili zemlje. Budući da u svijetu, pojedinim regijama ili zemljama postoje turistička tržišta potražnje i turistička tržišta ponude, logično je očekivati da između njih postoje i neki izrazito frekventni pravci turističkih kretanja, turistički tokovi. turistički ugovori (njem.Fremdenverkehrs-vertrag), pravni poslovi kojima se uređuju međusobni odnosi u pružanju turističkih i ugostiteljskih usluga. Te pravne odnose svrstavamo u tri temeljne skupine: 1. odnose između davalaca turističkih i ugostiteljskih usluga izravnim korisnicima; 2. odnose između putničke agencije i klijenata, te 3. odnose između putničke agencije i ugostitelja.
turistički vodič turistički vodič (engl. tourist guide, njem. Fremdenverkehrsfiihrer), osoba koja ima odobrenje mjerodavnog ureda na čijem području pruža turistima usluge pokazivanja i stručnog objašnjavanja: prirodnih ljepota i rijetkosti, kulturno-povijesnih spomenika, umjetničkih djela, etnografskih i drugih znamenitosti, povijesnih događaja, ličnosti, legendi o tim događajima i ličnostima, gospodarskih i političkih tijekova i zbivanja, te pojedinih mjesta i područja. Ne smatra se turističkim vodičem stručni djelatnik koji obavlja poslove vodiča na svom radnom mjestu kod pravne osobe unutar poslovnog prostora u kojem radi (muzej, galerija, nacionalni park i si.), stručni djelatnik putničke agencije koji prati skupinu turista iz mjesta u mjesto, vodič u planinama i jamama, u lovu i ribolovu, kao i voditelj i pratitelj ekskurzije i izleta. Odobrenje za pružanje usluga turističkog vodiča izdaje se osobi koja ispunjava sljedeće uvjete: da je državljanin Republike Hrvatske, da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, da ima poslovnu sposobnost, da ima najmanje srednju stručnu spremu i položen stručni ispit za turističkog vodiča, da poznaje najmanje jedan strani jezik i da mu pravomoćnom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova turističkog vodiča. turistički zastupnik (engl. tourist representative, njem. Fremdenverkehrsvertreter), osoba koja zastupa domaćeg ili stranog organizatora putovanja ili posrednika, u odredištima putovanja. Putnička agencija obvezna je pismeno
404
turističko informiranje izvijestiti davaoca usluga o turističkom zastupniku, njegovim ovlastima i svim nastalim promjenama. Prije početka obavljanja poslova turistički zastupnik obvezan je dostaviti ugovor o zastupanju Ministarstvu turizma, koje vodi i upisuje ugovor u Upisnik ugovora o zastupanju. Turistički zastupnik obavlja sljedeće poslove: štiti interese i prava putnika i organizatora putovanja, odnosno posrednika kod davaoca usluga, daje obavijesti i upute putnicima kod ispunjavanja programa putovanja i dodatnih usluga, naručuje dodatne usluge u ime putničke agencije prema dobivenim ovlastima, posreduje u pribavljanju dodatnih usluga za putnike (izleti, kulturne i sportske priredbe i si.), obavlja i druge poslove potrebne za zaštitu interesa putnika zastupane putničke agencije. turističko društvo (engl. tourist association, tourist office, tourist board, njem. Fremdenverkehrsgesellschaft), naziv za temeljne jedinice društvene turističke organizacije u nekoj zemlji. U počecima turističkog razvoja ova su društva imala veliko značenje jer su okupljala sve strukture lokalnog stanovništva koje su se uključile i promicale razvoj turizma. Zadaća turističkih društava je svekoliko unapređenju turizma u određenoj prostornoj i društveno-ekonomskoj jedinici. U suvremenom turizmu najveći dio zadaća koje su turistička društva preuzela na sebe je u području turističke promocije, posebice na domaćem odnosno lokalnom planu. Rad turističkih društava u većini se zemalja financira iz posebnih, zakonom utvrđenih pristojbi ili taksa. Turistička društva
turističko informiranje neke regije ili države okupljaju se u regionalnoj ili nacionalnoj turističkoj organizaciji nelukra-tivnih direktnih zadaća. -* turistička zajednica. turističko informiranje (engl. tourist infor-mation, njem. touristische(s) Jnformie-ren), cjelovit sustav informacija kojima nositelji turističke ponude obavještavaju sudionike na strani turističke potražnje o svim činjenicama i podacima vezanim za ostvarenje turističke potrebe. Temelji se na principima sveobuhvatnosti, istinitosti, usmjerenosti i ekonomičnosti. Izravno turističko informiranje realizira se izravnim kontaktom pružaoca i korisnika informacije, a posredno turističko informiranje koristi prijenosnike između neposrednog pružaoca i primaoca informacijske poruke s različitom tehnikom prenošenja informacije. turističko korištenje zaštićenih resursa (engl, touristic utilization ofprotected re-sources, njem. touristische Nutzung von geschützten Ressourcen), vezano je uz niz ekoloških, kvalitativnih i kvantitativnih ograničenja, te povećane troškove u investicijama i održavanju u tijeku eksploatacije. Ova ograničenja proizlaze iz ekološke osjetljivosti resursa, kao i iz oblika, stupnja i režima zaštite. To su zaštićene prirodne ili društvene vrijednosti od posebnog znanstvenog, povijesnog, kulturnog ili prosvjetnog značenja i od posebnog su interesa za zemlju i društvo. Te vrijednosti su zbog svoje znamenitosti raritetnih, estetskih iU rekreativnih svojstava atraktivnosti i od posebnog interesa za turizam. Samim tim turizam se pojavljuje kao njihov korisnik i "potrošač" i utječe na
405
turističko mjesto promjene i preobražaje takvih prostora. Istovremeno turizam je životno zainteresiran za zaštitu i očuvanje takvih prirodnih i društvenih vrijednosti, jer na njima temelji svoje postojanje. Najznačajnije takve vrijednosti u pravilu su zaštićene nekim oblikom zaštitnih mjera u okviru zaštite prirode ili zaštite spomenika kulture. Danas je u Hrvatskoj zaštićeno 775 prirodnih objekata na površini od 4 472 km* ih 7,9% državnog teritorija (7 nacionalnih parkova - 694 km 2, 6 parkova prirode 3 175 km2,70 specijalnih rezervata-317 km2,2 stroga prirodna rezervata - 24 km2 itd.), od Čega su nacionalni park Plitvička jezera i biosfera Velebita ušli u popis svjetske prirodne baštine UNESCO-a. U spomeničkoj baštini objekata kulture Hrvatske registrirano je i zaštićeno 15 000 objekata i lokaliteta, od arheoloških nalazišta, urbanih i ruralnih cjelina do pojedinačnih objekata. Povijesne urbane cjeline Dubrovnika, Splita, Trogira i Poreča s pojedinačim objektima u njima također su ušle u popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Turističko korištenje takvih resursa u stalnoj je suprotnosti između težnji za što većim korištenjem i potrebom za očuvanjem i zaštitom, posebno njihovih temeljnih fenomena i dominantnih vrijednosti. Zbog toga, turizam u korištenju takvih objekata mora respektirati propisani režim zaštite i mora se pridržavati principa eksploatacije: 1. racionalnog korištenja, 2. aktivne zaštite, tj. da dio prihoda investira u zaštitu, 3. optimalnog opteretnog kapaciteta resursa, posebnog temeljnog fenomena i dominantnih vrijednosti, 4. opredjeljenja za adekvatne vrste i oblike turizma, a time i za odgovarajuće vrste, tipove i kategorije objekata ponude, 5. prostorne organizacije
korištenja i namjene popjedinih dijelova zaštićenih prostora i objekata, te lociranja objekata na rubovima zaštićenih prostora. turističko mjesto (engl. tourist resort, tou-ristplace, njem. Ferienort, Erholungsort), mjesto koje turisti posjećuju u većem broju, bez obzira na to je li ljudsko naselje, a svojom opremljenošću omogućuje prihvat i boravak gostiju. Neko se mjesto smatra turističkim ako raspolaže osnovnim uvjetima atraktivnosti (prirodne ljepote, ljekoviti izvori, spomenici, priredbe itd.) i receptivnosti (objekti za smještaj, za ugostiteljske i druge usluge, parkovi, kupališta, šetališta, sportski tereni i igrališta i si.). Sastoji se od većeg broja turističkih lokaliteta. To je s funkcionalnog stanovišta kompleksna turistička prostorna jedinica koja mora zadovoljiti sveukupne svakodnevne potrebe turista (turističke i egzistencijalne potrebe), pa mora posjedovati zaokruženu ponudu u turizmu. U pravilu to je najčešće homogena jedinica u kojoj dominiraju uslužne funkcije, a u fizionomiji prevladavaju estetske komponente, što takvom prostoru daje vizualnu prepoznatljivost. S prostornog gledišta turističko mjesto se ne mora podudarati s administrativnim granicama mjesta -bitno je da čini prostomofunkcionalnu cjelinu ponude u turizmu. Turistička se mjesta međusobno razlikuju s obzirom na razvijenost svojih ukupnih receptivnih kapaciteta. Turistička mjesta mogu ubirati turističku pristojbu iz koje se onda financira poboljšanje ukupnog a posebice turističkog uređenja mjesta, te njegovo predstavljanje na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu. Prema našoj metodologiji razlikujemo sljedeće vrste turističkih mjesta: glavni grad države, županijska
središta, planinska turistička mjesta, primorska turistička mjesta, toplička turistička mjesta i ostala turistička mjesta, turističko noćenje (engl. tourist bednight, tourist night, njem. Touristenubernacht-ung), statistička jedinica kojom se evidentira turistički promet. Evidentiranjem noćenja može se utvrditi ukupna veličina turističkog prometa, ali ne i broj turista, pojedinaca odnosno turističkih posjetitelja, jer isti posjetitelj može i u pravilu ostvaruje više noćenja tijekom boravka u jednoj turističkoj desti-naciji ili zemlji. Ovaj izraz može dobro poslužiti za utvrđivanje različitih izvedenih indikatora turističke razvijenosti. Kao "ostvareno (turističko) noćenje" služi za potrebe planiranja i analize ugostiteljskih poduzeća koja pružaju uslugu smještaja. Uz pomoć ove jedinice svi smještajni kapaciteti mogu računati stupanj svoje iskorištenosd, prosječnu duljinu boravka gostiju pojedine nacionalnosti te izvoditi i druge nužne pokazatelje uspješnosti poslovanja. turističko odredište (engl. tourism destination, njem. touristische(s) Reiseziel) -> turistička destinacija. turističko oglašavanje (engl. tourism advertising, njem. Fremdenverkehrswerbitng), oblik i vid promidžbene aktivnosti poduzeća, svako neosobno prezentiranje turističkog proizvoda i usluge identificiranog sponzora (komunikato-ra) preko plaćenih medija posrednika. Značenje turističkog oglašavanja kao oblika promidžbe proizlazi iz činjenice da turističko oglašavanje obavlja nekoliko kritičnih komunikacijskih funkcija: informiranje, nagovaranje, podsjećanje, povećanje vrijednosti proizvoda (usluge), podržavanje ostalih marketinških napora oglašivača. Turističko oglašavanje, naime, utječe na bolju informira-nost, odnosno stvaranje svijesti o novim proizvodima
(uslugama), specifičnim markama i educira potrošače o posebnim obilježjima proizvoda i koristima koje proizvod pruža potrošačima. Djelotvorno turističko oglašavanje nagovara potrošače da prihvate proizvod. Održava stalnu svijest i sjećanje na određeni proizvod, povećava na taj način zanimanje potrošača za proizvod. Turističko • oglašavanje povećava vrijednost proizvodu utjeČući na potrošačke percepcije. U tom smislu promicanom turističkom proizvodu dodaju se atributi kao Što su prednost, opća prihvaćenost, superiornost u odnosu na konkurentske proizvode. Turističko je oglašavanje tek dio ukupnih promidžbenih i marketinških napora koji svi trebaju biti usklađeni u djelotvoran promidžbeni i marketinški miks. U tom sklopu ono može i treba podržavati i potpomagati ostale promidžbene i marketinške napore.. Turističko oglašavanje ostvaruje se na dvije razine: na razini države (u okviru tžv. općeg turističkog oglašavanja) i na razini pojedinih nudilaca turističkog proizvoda (u okviru poslovnog turističkog oglašavanja). Globalna djelotvornost ostvaruje se naravno punom i uspješnom sinkronizacijom napora na obje razine. turističko poslovanje (engl, tourist business operation, njem. touristische Geschäftstätigkeit), poslovanje koje se odvija u gospodarskim subjektima, poduzećima, koje dominantno svoj interes nalaze na turističkom tržištu (putničke agencije, turoperatori, ugostiteljska i hotelijerska poduzeća, prometna i trgovačka poduzeća, udruge razučitog profila i drugi). Poslovanje se ostvaruje kroz različite interne i tržišne funkcije, uz poštivanje određenih načela rada, kako ih je sagledala i spoznala turistička teorija, a primijenila
turistička praksa. Osim različitim zakonskim aktima i uredbama, ovo je poslovanje regulirano i posebnim uzancama. turističko posredovanje (engl, intermediation in tourism, njem. touristische Vermittlung), postupak pri kojem se u pravni odnos dovode nositelji turističke ponude i turističke potražnje. Glavni akteri turističkog posredovanja jesu turističke agencije, turoperatori, prijevozničke organizacije. turističko putovanje (engl, tourist travel, njem. Touristenreise), putovanje od mjesta stalnog boravka u mjesto privremenog boravka potaknuto odmorom i rekreacijom, ili se poduzima zbog poslovnih, zdravstvenih i vjerskih razloga, posjeta prijateljima i rođacima ili zbog drugih razloga, uz uvjet da takvo putovanje traje između 24 sata i godine dana. turističko tržište (engl, tourism market, njem. Fremdenverkehrsmarkt, Reisemarkt), skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara Što služe za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno skup odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja. Vezanost turističke usluge za određeno područje i njegove osobine posebnost je turističkog tržišta. Naime, turističke usluge se formiraju na određenim kvalitetama područja, oslanjanjem na proizvodne i druge neprenosive činioce koji se pružaju samo na mjestu "proizvodnje". Različite okolnosti u kojima dolazi do razmjene turističkih usluga čine određene posebnosti ovog tržišta. Neki autori ističu velik utjecaj neekonomskih faktora na usmjeravanje turističke potražnje (politička situacija, atmosferske prilike, epidemija, moda i si.), malu podložnost raznim "ekonomskim
barijerama" (ekonomske integracije i ograničenje razmjene manje utječu na kretanje turista nego na kretanje robe), zatim veliku elastičnost turističke potražnje s obzirom na prihode nosioca turističkih potreba, djelovanje rekreacijskih motiva i potreba za kretanjem i intenzitet turističke potražnje. S robnog aspekta ono je istovremeno tržište proizvoda i usluga namijenjeno zadovoljavanju turističke potražnje, a s aspekta veza i odnosa to je tržište s ograničenim djelovanjem konkurencije, što je uvjetovano specifičnim razlikama proizvoda i usluga pojedinih područja. Sa stajališta tržišne tehnike i institucija, to je tržište na kojem se prepleće posredno i neposredno prodaja (prodajni kanali) s naglašenim značenjem posrednika i gdje je posebno razvijeno institucionaliziranje u sferi organiziranja potražnje (veliki turoperatori i niz drugih profesionalnih organizatora putovanja), a nasuprot tome je heterogena mreža "proizvođača" pružalaca različitih proizvoda i usluga za podmirenje takve potražnje. S gledišta prostora javljaju se sva navedena obilježja tog tržišta na određenim geografski definiranim tržištima, od lokalnog do međunarodnog tržišta u granicama velikih geografskih (svjetskih) regija sa sličnim prirodnim obilježjima. Roba i usluge što se nude na određenom turističkom tržištu ne mogu se odvojiti od mjesta "proizvodnje" pa tako nastaju i regionalni pojmovi tržišta, gdje su poznati ponuđači, ali ne i potencijalni kupci, za razliku od ostalih tržišta na kojima se proizvodi i usluge mogu kretati neograničeno jer nisu vezani za prostor. turizam (engl. tourism, njem. Tourismus, Fremdenverkehr), prema definiciji prihvaćenoj od AIEST-a i Svjetske turističke organizacije (WTO), skup odnosa i pojava vezanih
za aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan mjesta svog stalnog boravka, i to neprekidno i najviše do godine dana radi provođenja slobodnog vremena, poslovnih i drugih razloga. Turizam je u svom razvitku doživio niz vanjskih i unutarnjih bitnih preobrazbi: poprimao različite pojavne oblike, služio se različitim sredstvima, proširivao opseg u prostornom i kvantitativnom pogledu, mijenjao obilježja i strukturu, obogaćivao se novim motivima, dobivao nove funkcije, različito utjecao i služio se različitim ciljevima. Turizam kao globalni proces migracija dio je povijesno ostvarenih društvenih i ekonomskih sloboda čovjeka. On je društvena, ekonomska, politička i kulturna Činjenica suvremenog društva, nerazdvojiva od psihe, navika i potreba pojedinaca i naroda. Danas se turizam shvaća kao ideal ostvarene građanske slobode u kojoj je pojedinac (turist, potrošač) u središtu interesa. Turizam se tako uklopio u teoriju potrošačkog suvereniteta i postao je predmetom masovne potrošnje koju otvara poslijeratna paradigma gospodarskog rasta. Turizam je predmet globalne razmjene premda ne posjeduje razmjensku vrijednost u klasičnom smislu teorije vrijednosti. Dio je tkiva nacionalnih gospodarstava i politika, promotor suvremene ekonomske i kulturne globalizaci-je svijeta. Uvijek je povezan s funkcijom blagostanja, bilo da nastaje zbog blagostanja jednih ili donosi blagostanje drugima. Druga tehnološka revolucija dala je turizmu svjetsko značenje, dok treća tehnološka revolucija tek najavljuje njegovo doba. Turistička mobilizacija postaje sveopćim fenomenom čije krajnje kvantitativne domete te strukturne i kvalitativne implikacije nije jednostavno predvidjeti. Interes za turizam u razmjeru je s njegovim razvojnim potencijalima. Njegova
nagla ekspanzija dugo je skrivala inherentne proturječnosti koje se javljaju na pitanjima konflikta upotrebne i razmjenske vrijednosti, te posebno utjecaja turizma na lokalne zajednice. Materijalna dostignuća industrijskog društva i njegova produktivna moć na drugoj su strani stvorile zahtjeve za promjenom svakodnevnog života. Potreba za putovanjem, iako ne biološke, primarne naravi, u danim uvjetima života i rada ostvarila je sve bitne pretpostavke golemog uspona. Ova društveno uvjetovana potreba dobiva institucionaliziran i industrijaliziran izraz u obliku svjetskog sustava turizma, koji na ovom području ljudskih potreba i potrošnje nastoji dokazati sve prednosti industrijskog društva. Otvoren je tako proces da industrijski grad i industrijska urbanizacija svoju ravnotežu pronađu u turističkom putovanju, turističkoj zoni i turističkoj urbanizaciji. U svjetskoj fragmentaciji prostora turizam, shvaćen kao specifična migracija, kreće od urbanog ka ruralnom, od razvijenog ka nerazvijenom, od sjevera prema jugu. Otvoreno je razdoblje masovnog turizma kao simbola potrošnje i suvremenih potrošačkih navika. U turizmu se kupuje očekivanje, doživljaj, koji iako individualiziran, biva spretno uklopljen u ono što nazivamo masovnom industrijom. Svi materijalni oblici turističke usluge što se kupuju, sekundarni su u odnosu na kupovinu "očekivanog turističkog doživljaja". Dinamičan rast turizma i karakter promjena koje su ga pratile na području njegova istraživanja izazivah su odgovarajuća prilagođavanja. Ekonomska se paradigma, zahvaljujući prije svega snažnim učincima turizma na gospodarski razvoj, najjače i najšire razvila. Tome je pogodovao i
razvijeni instrumentarij ekonomske analize. Usporedo s ekološkom debatom koja je počela koncem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, razvija se i prostorno-ekološka kritika turizma zbog posljedica građevinske groznice, zemljišnih špekulacija i negativnih ekoloških utjecaja turizma. Osamdesete godine dvadesetog stoljeća u istraživanju turizma određene su njegovim soclokultumim kontekstom. Na taj se način razvoj istraživanja i znanja o turizmu nužno prilagođava složenosti i proturječnosti turizma kao posljedice globalnih uvjeta razvoja, dakle, načina proizvodnje koji je u stalnoj mijeni. S druge strane, i sam turizam izaziva direktne, indirektne, vidljive, nevidljive i povratne utjecaje na gospodarstvo, prirodu i društvo. Stoga je istodobno istraživanje jednog i drugog aspekta nužan uvjet za njegovo potpuno razumijevanje. turizam održivog razvoja (engl, sustainable tourism, njem. Tourismus der andauernden Entwicklung) -> održivi turizam. turizmologija (njem. Touristiklehre), znanost o turizmu, naziv kojim su teoretičari turizma pokušali označiti jednu sveobuhvatnu znanost koja bi izučavala turizam. Sama koncepcija pa i naziv osporavani su u teoriji turizma, pa i izvan nje, uz obrazloženje da je turizam složena pojava, pa je nemoguće proučavati je izvan konteksta brojnih disciplina ekonomije, sociologije, geografije, statistike, psihologije itd. - od kojih svaka proučava jednu od dimenzija koje u zajedništvu čine pojavu turizma. turndown service -*■ noćni red. turoperator (engl, tour operator; wholesale tour operator, tour wholesaler, wholesaler, packager, njem. Reiseveranstalter), gospodarski subjekt koji objedinjava-
jući usluge različitih ponuđača kreira i organizira paušalna putovanja na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepoznate kupce, te na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih prihoda. Turoperator kao trgovac/organizator putovanja na veliko kupuje u svoje ime i za svoj račun usluge različitih nositelja, te ih međusobno sastavlja i kombinira kreirajući tako jedinstven proizvod koji prodaje na tržištu nepoznatim kupcima u paušalnoj cijeni, gotovo u
pravilu neizravnim putem, koristeći pri tome najčešće tuđu prodajnu mrežu. U obavljanju tog posla turoperatoru u cijelosti pripada zarada, odnosno on snosi rizik i za mogući gubitak. Turoperatori generalisti ili univerzalni turoperatori (engl. massmarket tour operator, njem. Reiseveranstaltern Generalisten) nude vrlo široku lepezu paket-aranžmana za vrlo heterogenu masu turističkih potrošača (neki i za nekoliko milijuna klijenata) u velikom
broju destinacija. Incoming turoperatori djeluju na domicilnom tržištu i kreiraju paket-aranžmane za inozemnu klijentelu, te ih posredstvom mreže turističkih agencija u inozemstvu prodaju na tim tržištima. Turoperatori specijalisti orijentirani su na uži segment tržišta potražnje, homogen s obzirom na poseban interes klijentele za koju turoperator specijalist kreira svoje aranžmane. U praksi se mogu susresti različiti
pojavni obuci tih turoperatora, a mogu se grupirati barem prema trima osnovnim kriterijima: a) prema sadržaju proizvoda (specijalisti za ponudu aktivnosti na odmoru; npr. hobi-aktivnosti kao glavni sadržaj), b) primjenjujući geografski kriterij (npr. specijalisti za određenu turističku destinaciju), c) prema sociodemografskom kriteriju (npr.
turoperato r specijalsti za određene dobne skupine, samce i si.), tvrda valuta (engl. hard currency), konvertibilna valuta, valuta koja se slobodno mijenja u bilo koju drugu valutu (nekad i u zlato) u neograničenim količinama, odnosno može se koristiti u međunarodnim plaćanjima bez ograničenja.
410
TV spot
u obliku filma, koje se u trajanju od 10,20,30 sekundi do najviše jedne minute emitira preko televizije kao prijenosnika poruka. Svrha TV špota jest prenošenje osnovne ideje slikom (video), riječju i zvukom (audio), u sažetom obliku, zbog ograničenosti vremena emitiranja.
TV spot (engl. TVcommercial, njem. Fem-sehspot), sredstvo oglašavanja
U U, slovna oznaku za klasu prijevoza u zračnom prometu koja pokazuje da su putnici kupili kartu za prijevoz u tzv. air shuttleu. Rezervacija mjesta u zrakoplovu nije potrebna, mjesto je garantirano. udaljenost u turizmu (n]zm.Entfemungim Fremdenverkehr), prostorni odnos resursa ili destinacije prema izvorima potražnje, drugim destinacijma, magistralnim prometnicama, prometnim terminalima i si. Udaljenost uvijek treba promatrati integralno s prometnom povezanošću i vrstom prometa. Naime, pojam udaljenosti u turizmu ne treba shvaćati samo kao fizičku udaljenost nego i kao vrijeme putovanja, troškove putovanja, udobnost ili zamor, sigurnost putovanja i si. Udaljenost (D) treba iskazati kao sintetiziram pokazatelj, odnosno kao funkciju fizičke udaljenosti (U), troškova putovanja (Tr), potrebnog vremena putovanja (t), komfora, neudobnosti, zamora, sigurnosti putovanja (k) za određeno prometno sredstvo (Sr): D=/St(U,Tr,t,k).
UFTAA (akr. od engl. Universal Fédération oj Travel Agents' Association), Svjetska udruga putničkih agencija, osnovana 1967. godine u Mbntreuxu; sjedište u Bruxellesu. UFTAA je najviše i najveće tijelo u svijetu koje predstavlja organizacije i poduzeća u turističkom posredovanju. Predstavlja 114 nacionalnih udruženja putničkih agencija te pridružene Članice u ukupno 121 zemlji svijeta. UFTAA ima konzultativni status pri Ujedinjenim narodima u tijelima poput UNESCO-a, WHO i dr. UFTAA je pridruženi član WTO-a. Zastupa agencije kod IATA-a, međunarodne hotelske udruge (IHRA) i drugih sličnih udruženja. U praksi se jednako tako koristi i francuska kratica te udruge - FUAAV (Federation Universelle des Associations des Agents de Voyages), ugostitelj (engl, inn-keeper, njem. Gastwirt), u užem smislu fizička ili pravna osoba koja ispunjava uvjete propisane za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i kojom se bavi profesionalno. Prema našem Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti pojam osoba ovlaštenih da se bave ugostiteljskom djelatnošću širi je od pojma ugostitelja, pa sve ovlaštene subjekte prema ZO UD
dijelimo na tri skupine: a) ugostitelji, pod Čime se razumijevaju: trgovačka društva i trgovac pojedinac, obrtnik, zadruga - kao temeljni nositelji ugostiteljske djelatnosti. Njih nazivamo ugostiteljima u profesionalnom smislu (upis trgovca i trgovca
pojedinca u trgovački registar, odnosno obrtnika u obrtni registar). Ostali nisu ugostitelji, ali mogu pod uvjetima određenim ZOUD-om obavijati ugostiteljsku djelatnost, kao što su ugostitelj-
ugostitelj ugostiteljske usluge 412
ske i obrazovne ustanove (škole i fakulteti), đački i studentski domovi koji u svojim poslovnim prostorijama i prostorima obavljaju ugostiteljsku djelatnost, i to sve oblike ugostiteljske djelatnosti pod uvjetima određenim ZOUD-om. Glede pružanja usluga i ove ustanove mogli bismo svrstati u ugostitelje, ali one nisu trgovci u smislu trgovačkog prava. Svi subjekti iz te skupine pružaju usluge u objektima otvorenog tipa. b) Pravne i Fizičke osobe koje pružaju usluge smještaja i prehrane za članove društva, odnosno zadruga, svoje zaposlenike, umirovljenike, te članove uže obitelji svojih zaposlenika i umirovljenika (supružnici, djeca, pastorčad, usvojeni-ci, roditelji i usvojitelji) s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i to u objektima zatvorenog tipa kao što su odmarališta, menze i slični objekti za prehranu, pod uvjetima propisanim ZOUD-om, ali oni nisu ugostitelji u smislu ZTD-a i ZOU-D-a. c) Građani, ali ograničeno na samo određene ugostiteljske usluge, tj. oni mogu: iznajmljivati gostima sobe, apartmane, kuće za odmor, do ukupno najviše 10 osoba, odnosno 20 postelja ako su vlasnici ili nositelji korištenja tih objekata, kao i organizirati kamp na svom zemljištu za najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno 30 gostiju istodobno; uz te usluge smještaja građanin može pružati usluge doručka, polupansiona i pansiona osobama kojima pruža usluge smještaja. Činjenica da određene fizičke i pravne osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost a da nisu ugostitelji ne znači da objekti u kojima pružaju
413
ugostiteljske usluge
usluge i osobe koje ih pružaju ne moraju ispunjavati uvjete za obavljanje ugostiteljskih usluga. Tako npr. fizičke i pravne osobe koje pružaju usluge smještaja i prehrane ža svoje članove i s njima izjednačene osobe obvezatne su pružanje ugostiteljskih usluga prijaviti županijskom uredu (odnosno uredu Grada Zagreba) mjerodavnom za poslove turizma prema mjestu sjedišta objekta, odnosno prema mjestu gdje se pružaju usluge, što se upisuje u Upisnik o pružanju ugostiteljskih usluga pravnih i fizičkih osoba. ugostiteljska djelatnost (engl, catering, njem. Gastwirtschaft, gastwirtschaftliche Tätigkeit), pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje pića i napitaka, pružanje usluga smještaja uključujući i pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu od mjesta sjedišta ugostitelja (npr. u prijevoznim sredstvima, na Športskim i drugim priredbama) kao i opskrba tom hranom. U širem smislu pod ovu djelatnost spada kampiranje i smještaj u turističkim apartmanima, jer se i na te ugovore primjenjuju posebne uzance o -*■ ugovorima o hotelskim uslugama nije li što drukčije određeno. Pobliže razvrstavanje ovih djelatnosti predviđeno je Odlukom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pod područjem Ugostiteljstvo H. ugostiteljska ostava u posebnom smislu (njem. gastwirtschaftliche Verwahrung im besonderem Sinne), stvari predane "u ruke" ugostitelja. ugostiteljska ostava u užem pravnom smislu, unesene stvari koje nisu predane ugostitelju.
ugostiteljska usluga, pojam koji podrazumijeva prvenstveno tri usluge kojima gost zadovoljava svoje temeljne fiziološke potrebe, a to su usluge smještaja, prehrane i točenja pića i napitaka; u pravilu se pružaju u ugostiteljskim objektima. -* ugostiteljski objekt. ugostiteljske usluge na plovnom objektu (engl, hospitality services on vessels, njem. Gastwirtschaftsleistungen zu Wasser), 1. usluge prehrane, pića i napitaka koje može pružati i građanin na svom plovnom objektu za najviše 20 gostiju istodobno. Te usluge ne smiju građani pružati u lukama, pristaništima i na sidrištima, kao i u slučaju kada plovni objekt kruži izvan luka i sidrišta osobama koje nisu na plovni objekt ukrcane radi prijevoza; 2. na brodove namijenjene za prijevoz putnika uz usluge smještaja (apartmani, kabine i si.) ne odnose se navedena ograničenja iz toč. 1. ugostiteljske usluge pod šatorom, na klupama i si. (engl, hospitality services in a tent, on banks etc., njem. Gastwirtschaftsleistungen im Freien), mogu se pružati samo glede prehrane i pića, ne i smještaja, ako su ispunjeni tehnički uvjeti propisani od predstavničkog tijela, a ono propisuje i koja se jela, pića i napici mogu usluživti u tim objektima. ugostiteljske usluge u pokretnom objektu (engl, hospitality services in a mobile facilities, njem. Gastwirtschaftsleistungen auf Rädern), ugostiteljske usluge koje se pružaju u objektu koji se može premjestiti vlastitim pogonom ili vučom, ako ispunjava tehničke uvjete za pružanje usluga smještaja i prehrane (npr. kamp-prikolice, kućice
ugovor
i si.) mada nisu "čvrsti" objekti kao što su hoteli, restorani, barovi, kampovi i si. Ministar turizma propisuje tehničke uvjete koje moraju ispunjavati pokretni objekti, mjerodavni ured utvrđuje ispunjavanje tih uvjeta, a predstavničko tijelo utvrđuje prostore na kojima se ugostiteljske usluge smiju pružati. ugostiteljski objekt, svaki objekt koji opremom i uređenjem zadovoljava zakonom propisane uvjete poslovanja, a namijenjen je pružanju ugostiteljskih usluga, tj. usluga smještaja, prehrane te točenja pića i napitaka. Ovisno o tome na kojoj od tih usluga temelji svoje poslovanje, možemo ih podijeliti na ugostiteljske objekte za smještaj (hotel, motel, pansion, hotelsko naselje i dr.) koji svoje poslovanje temelje na pružanju usluge smještaja, a proširuju ga uslugama prehrane i točenja pića i napitaka, te na ugostiteljske objekte za prehranu koji temelje svoje poslovanje isključivo na pružanju usluga prehrane i točenja pića i napitaka. ugostiteljsko posluživanje (engl. hospitality service, njem. gastwirtschaftliche Be-wirtung), obuhvaća cjelokupni radni proces - od dočeka do ispraćaja gosta iz ugostiteljskog objekta. Razumijeva posluživanje na ugostiteljski način, što znači da se posluživanje odvija po određenim pravilima ugostiteljske struke, koja nalaže poštovanje standarda pojedinih ugostiteljskih kategorija, primjenjivanje načina ugostiteljskog posluživanja i normativa za određene usluge, te zahtijeva stručno osoblje, a cilj je potpuno i kvalitetno pružanje usluga prehrane i točenja pića i napitaka. -► sustavi posluživanja.
ugostitelj ugostiteljske usluge 412 ugostiteljstvo (engl. hospitality, hospitality industry, njem. Gastgewerbe), uslužna gospodarska djelatnost koja se bavi pružanjem usluga smještaja, prehrane i točenja pića i napitaka. Ugostiteljska aktivnost dijeli se na: hotelijerstvo, restau-raterstvo i kavanarstvo. ugovor (engl. contract, agreement, njem. Vertrag), suglasna izjavljena volja dviju ili više osoba s ciljem da između njih nastane, promijeni se ili prestane određeni pravni odnos. Kako su pravni odnosi po svom značenju različiti, npr. nasljednopravni, porodičnopravni, međunarodnopravni, stvarnopravni, obvez-nopravni itd., to se kao instrumenti za uređenje tih odnosa javljaju u raznim, granama prava. Po svom opsegu iz-gradenosti, množini oblika i primjeni u praksi najvažniji su oni kojima se stvaraju obveze za suugovaratelje. Obveznopravni ugovori klasificiraju se u određene skupine tako da određena pravna pravila vrijede samo za tu skupinu. Najvažnije podjele jesu na: 1. jednostrano i dvostrano obvezne ugovore, a) jednostrano obvezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je jedna strana samo dužnik, a druga samo vjerovnik, npr. darovanje (u trgovačkom pravu takav ugovor praktički se ne sklapa), dok su b) dvostrano obvezni ugovori (sina-lagmatični) oni kod kojih je svaka strana istodobno i vjerovnik i dužnik; 2. naplatne (onerozne) i besplatne (lukrativne): a) naplatni i b) besplatni ugovori razlikuju se po tome traži li se za činidbu protučinidba ili ne, a s obzirom na tu okolnost pravila o odgovornosti za materijalne i pravne
413
ugostiteljske usluge nedostatke primjenjuju se u principu samo kod naplatnih ugovora; 3. konsenzualne i realne: a) konsenzualni nastaju u trenutku kad su se strane sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora, a za nastanak ugovora nije potrebno ispuniti nikakvu Činidbu, b) realni ugovori su takvi kod kojih je pored suglasnosti strana o bitnim sastojcima ugovora potrebna i predaja stvari. Razlika je između konsenzualnih i realnih ugovora u tome što kod konsenzualnih predaja stvari spada u ispunjenje ugovora, dok kod realnih predaja znači sklapanje (nastanak) ugovora. Danas je većina ugovora konsenzualna, a realnim ih čini npr. odredba o kapari; 4. glavne i sporedne: a) glavni ugovori su oni kojima se utvrđuje glavna obveza, npr. prodaja, a b) sporedni (akcesorni) su oni koji se sklapaju u vezi s glavnom obvezom, npr. jamstvo, zalog. Značajke su sporednih ugovora u tome da slijede sudbinu glavnih; 5. imenovani (nomi-nantni) i neimenovani (inominantni): a) imenovni su oni koji su se tipizirah, dobili svoje ime i koji su uređeni propisima, a b) neimenovani se još nisu tipizirah do kraja, makar i imah svoje ime, i u pravilu nisu posebno uređeni propisima (agencijski ugovor o hotelskim uslugama, ugovor o faktoringu, o leasingu i si.); 6. predugovore i glavne ugovore: predugovori su takvi ugovori kojima se preuzima obveza na sklapanje glavnog ugovora. Predugovor obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora. Ipak, predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko promijenile da ne bi bio sklopljen da su postojale u vrijeme sklapanja; 7. formalne i neformalne: a) formalni ugovori su takvi za čiji je nastanak i
valjanost propisan ili ugovoren određeni oblik, dok su svi ostali b) neformalni. ugovor agencijski o hotelskim uslugama (engl. hotel contract, njem. Hotelleist-ungsvertrag), ugovor kojim se hotelijer obvezuje da će na zahtjev putničke agencije za njezine klijente korisnike usluga rezervirati smještaj, prehranu i ostale usluge po ugovorenim cijenama i da će joj platiti proviziju, a putnička agencija se obvezuje platiti pružene usluge, a ako usluge izravno plaća korisnik, obvezuje se izdati turističku uputnicu (vauČer). 1. Za ovaj ugovor često se rabe nazivi ugovor na temelju zatražene i potvrđene rezervacije, ugovor o rezervaciji, odnosno rezervacijski ugovor. Agencijski ugovor o hotelskim uslugama uređenje i na međunarodnom planu između udruga IHRA i FUAAV posebnim Kodeksom poslovanja (Code ofpra-ctice, 1991.) pod nazivom hotelski ugovor (Hotel contract), s kojim su u velikoj mjeri usuglašene i naše Posebne uzance u ugostiteljstvu glede tog ugovora. Kad ugovor koji agencija sklapa s hotelijerom prema sadržaju odgovara izravnom ugovoru o hotelskim uslugama, činjenica da ga ne sklapa gost izravno, nego to Čini preko agencije, ne mijenja njegovu pravnu narav pa ako nema nekih posebnosti, i za pravnu narav agencijskog ugovora o hotelskim uslugama vrijedi sve ono Što vrijedi za "izravni" ugovor o hotelskim uslugama, što znači daje riječ o ugovoru sui generis sa samosvojnom pravnom fizionomijom. Ni naručitelj -putnička agencija ni ugostitelj ne smiju gostima priopćavati cijene iz agencijskog ugovora o hotelskim uslugama, jer su cijene rezultat posebne kalkulacije su ugovara telj a, u svrhe zaštite gosta; cijene koje se naplaćuju od gostiju ne smiju biti
ugovor veće od redovitog cjenika i tarifa ugostitelja. 2. Agencijski ugovor o hotelskim uslugama ima dvije inačice, a razlikuje se po tome odnosi li se na: a) individualne goste (individualne putnike, pojedinačne goste, korisnike). Individualni putnik je pojedinac (klijent) koji preko agencije osigurava hotelske usluge, a ne koristi se posebnim povlasticama predviđenima za skupine, ili b) skupinu gostiju. Skupina gostiju je određen broj osoba što putuju zajedno, a koje putnička agencija i hotelijer smat-< raju poslovnom cjelinom kojoj hotelijer odobrava posebne uvjete, cijene, tarife (povlastice) utvrđene u odgovarajućem ugovoru. Unatoč toj razlici, u oba slučaja posrijedi je ugovor s istom pravnom prirodom za koji vrijedi jedinstveni pravni režim, kao što su zajedničke odredbe, prigovori na usluge, uzajamne obveze naručitelja i ugostitelja, osim razlika koje se dovezuju s obzirom na različitost predmeta ugovora (pojedinac- skupina). 3. Iako ugovor o alotma-nu, koji inače pripada ugovorima o ugostiteljskim uslugama.'ima sličnosti s agencijskim ugovorom o hotelskim uslugama, ipak među njima postoje bitne razlike, posebice između ugovora o alotmanu i onoga koji se odnosi na skupinu. Razlike su sljedeće: a) agencijski ugovor o hotelskim uslugama sklapa agencija s hotelijerom od slučaja do slučaja, a ugovor o alotmanu sklapa se za veći broj skupina koje agencija sustavno i u kontingentima šalje hotelijeru, b) agencijskim ugovorom o hotelskim uslugama hotelijer se obvezuje da će rezervirane usluge pružiti određenoj skupini ili pojedincu u točno određeno vrijeme (od... do), a ugovorom o alotmanu hotelijer se obvezuje staviti agenciji na raspolaganje svoje kapacitete za sve vrijeme trajanja ugovora, c) ugovor o
ugostitelj ugostiteljske usluge 412 hotelskim uslugama sklapa se na kraće vrijeme, potrebno za smještaj jedne skupine, a ugovor o alotmanu je trajni (dura-tivni) ugovor koji se sklapa na duži rok (ako nije drukčije ugovoreno, ugostiteljski kapaciteti stavljaju se na raspolaganje za jednu godinu), d) pri agencij-skom ugovoru o hotelskim uslugama hotelske usluge može platiti ih agencija ili gost - klijent agencije, a pri ugovoru o alotmanu jedino agencija plaća usluge, e)
413
ugostiteljske usluge agencijski ugovor o hotelskim uslugama u pravnom i gospodarskom smislu može sklopiti bilo koja putnička agencija pa i manja, dok ugovor o alotmanu redovito sklapaju po svom poslovnom ugledu, opsegu poslovanja i veličini kapitala, velike putničke agencije (tour operators). Različitosti između navedenih ugovora nužno je znati kako bi se lakše mogao razgraničiti i kvalificirati svaki od njih, osobito zbog primjene uzanci koje se odnose na pojedini ugovor.
ugovori sui generis (engl. sui generis contracts, njem. Vertrage sui generis), takvi ugovori koje ne možemo podvesti ni pod jedan postojeći ili više postojećih instituta, te se nazivaju ugovorima posebne vrste sa samosvojnim značajkama. To su u turizmu npr. agencijski ugovor o hotelskim uslugama i hotelski ugovor izravno s gostom. Ugovor iz Maastrichta (engl. Maastricht Treaty, njem. Vertrag von Maastricht), ugovor o pretvaranju
ugovor Europske zajednice u Europsku uniju, potpisan 7. veljače 1992. (stupio na snagu 1993.) od strane svih država članica EZ-a, kojim se na 320 stranica ugovornog sadržaja uvode dalekosežne novosti u zadacima i ustroju EZ-a i osniva Europska unija. Europska unija nije nova organizacija pa ni pravna osoba već svoje zadatke ostvaruje preko organa EZ-a. Promjenama iz Maastrichta uvode se nove odgovornos-
Ugovor iz
Maastricht^
ti i zadaci, i to prije svega u području suradnje u vanjskoj politici i stvaranju monetarne unije, unutrašnjim pitanjima sigurnosti i pravosuđa. Uvodi se i građanstvo Zajednice kao dopuna državljanstva u zemljama članicama. Ostvarivanje tih zadataka nije povjereno supranacionalnim organima i ovlastima EZ-a, već se o njima odlučuje na međudržavnoj, diplomatskoj razini, dakle uz suglasnost država članica. Takvo rješenje smatra se prijelaznim. EZ (kao i ECSC i EURATOM) ostaje samostalna organizacija, mijenja naziv EEZ u EZ i uz postojeće stječe nove odgovornosti u području zdravstva, zaštite potrošača, obrazovanja, kulture, zaštite okoliša i konkurencije. Proširena su ovlaštenja Europskog parlamenta čime odluke EZ-a stječu demokratski legitimitet, ali se očekuje smanjenje djelotvornosti, brzine i opsega odlučivanja. ugovorna provizija (njem. Vertragsprovi-sion), provizija čiju visinu strane utvrđuju ugovorom, čime praktički isključuju uobičajenu proviziju ih proviziju utvrđenu uzancama. Zele li strane u konkretnom ugovoru odrediti visinu provizije ugovorom, one to moraju učiniti najkasnije do trenutka kad putnička agencija primi potvrdu o rezervaciji. Kod ugovaranja strane sporazumno utvrđuju naročito: plaća li se provizija, a ako da, za koje usluge (ugovorom se za određene usluge provizija može isključiti), način plaćanja provizije; redovito će to biti određeni postotak od ugovorene cijene usluga, zatim ima li agencija pravo na proviziju i za produženi boravak gosta iznad ugovorenog roka, sve pod uvjetom jamči li agencija hotelijeru naplatu od gosta, nadalje je li temelj za
416
ugovor o alotmanu izračunavanje provizije bruto ili neto cijena usluga, nadnevak isplate provizije, isplaćuje ti se provizija nakon ispunjenja svih obveza hotelijera, ili se provizija isplaćuje po vremenskim odsjecima i si., a može se ugovoriti i maksimalno trajanje boravka gostiju za koje se plaća, odnosno ne plaća provizija. ugovor o alotmanu (engl. allotment contract, njem. Belegungsvertrag), ugovor kojim se ugostitelj obvezuje tijekom određenog vremena staviti na raspolaganje putničkoj agenciji određen broj kreveta u određenom objektu, pružiti ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i platiti joj određenu proviziju. Putnička agencija se obvezuje ugostitelju da će nastojati popuniti njegove kapacitete, odnosno obavijestiti ga u određenim rokovima da to ne može učiniti te da će platiti ugovorenu cijenu za pružene usluge. Ako nije drukčije ugovoreno, u našem pravu smatra se da su ugostiteljski kapaciteti stavljeni na raspolaganje za jednu godinu. Ugovor o alotmanu jedna je ugovorna cjelina u kojoj nastaju obveze i prava kako između ugovornih strana (agencija ugostitelj), tako i između ugovornih strana i trećih, tj. gostiju. Iako su ugovorne strane agencija i ugostitelj, on ugovorene usluge ne pruža agenciji već upućenom gostu. Gost je korisnik usluge i ima položaj osobe ovlaštene da primi ispunjenje ugovorenih obveza smještaja, prehrane i si. Gost nije izravni klijent ugostitelja, nego klijent putničke agencije. Kako gost nije ugovorna strana, to je njegov položaj (zapravo njegova zaštita) u tom ugovoru posebno zaštićen kako samim ZOOom, tako i Posebnim uzancama u
ugovor o alotmanu
ugostiteljstvu i ostalim poslovnim običajima u ugostiteljstvu. Zbog tih razloga ugovor o alotmanu je strogo formalan i mora biti sklopljen u pisanom obliku. 1. Obveze putničke agencije jesu: a) obavijestiti ugostitelja o tijeku popune smještajnih kapaciteta. Ne može li popuniti sve angažirane smještajne kapacitete, agencija je uz listu gostiju dužna o nemogućnosti popunjenja ugovorenim ili uobičajenim rokovima obavijestiti ugostitelja i odrediti rok do kojeg ugostitelj može slobodno raspolagati angažiranim kapacitetom; b) obavijestiti ugostitelja u ugovorenom roku ili roku koji je za tu obavijest utvrđen u poslovnim običajima u ugostiteljstvu da ab) u cijelosti odustaje od ugovora o alotmanu ili da bb) privremeno odustaje od korištenja angažiranih smještajnih kapaciteta a da time ne raskida ugovor o alotmanu, niti stvara sebi obvezu naknade štete ugostitelju. Ako takve obavijesti izostanu u određenom roku, ugostitelj ima pravo na naknadu štete; c) popuniti angažirane, ugostiteljske kapacitete ako ugovorom o alotmanu preuzme takvu posebnu obvezu (garanciju punjenja). Putnička agencija nema tada pravo da pravodobnom obavijesti otkaže ugovor o alotmanu ni djelomično ni u cijelosti. Ako unatoč takvoj posebno preuzetoj obvezi ne popuni angažirane ugostiteljske kapacitete, agencija je dužna ugostitelju platiti naknadu po neiskorištenom krevetu i danu; d) pridržavati se cijena ugovorenih s ugostiteljem, a osobama što ih
417
ugovor o alotmanu
Šalje u ugostiteljski objekt ne može zaračunati veće cijene za ugostiteljske usluge od onih predviđenih ugovorom o alotmanu, odnosno ugostiteljskim cjenikom; e) platiti cijenu danih ugostiteljskih usluga. Ako ugovorom nije drukčije određeno, cijena se plaća nakon obavljenih usluga, s time da ugostitelj ima pravo tražiti odgovarajuće predujmove; f) izdati pisanu ispravu (vaučer) osobama što ih šalje ugostitelju na temelju ugovora o alotmanu. Ta isprava glasi na ime ili na određenu skupinu, neprenosiva je i sadrži nalog ugostitelju da pruži usluge koje su u njoj navedene. Pisana isprava služi kao dokaz da je osoba klijent putničke agencije, a na temelju nje obračunavaju se uzajamna potraživanja između putničke agencije i ugostitelja. 2. Obveze ugostitelja jesu: a) preuzeti konačnu i neopozivu obvezu da tijekom određenog vremena stavi na korištenje ugovoren broj kreveta i pruži osobama koje upućuje putnička agencija usluge navedene u posebnoj pisanoj ispravi (vauČeru); b) odbiti svaku drugu putničku agenciju glede angažiranja kapaciteta koji su već rezervirani na temelju ugovora o alotmanu, c) osobama što ih uputi putnička agencija pružiti uz iste uvjete usluge kao i osobama s kojima je sklopio izravni ugovor o hotelskim uslugama, d) pridržavati se ugovorenih cijena. Ako ih želi mijenjati, dužan je obavijestiti putničku agenciju najmanje šest mjeseci unaprijed, osim pri promjeni tečaja valuta koje utječu na ugovorenu cijenu. Nove cijene mogu se primijeniti nakon isteka roka mjesec dana od njihove dostave
Ugovor iz
Maastricht^
agenciji, ah ne za usluge za koje je već dostavljena Usta gostiju; e) platiti agenciji proviziju na promet ostvarenu na temelju ugovora o alotmanu. Provizija se određuje u postotku od cijene obavljenih usluga prema ugovoru i općim uvjetima poslovanja putničke agencije, a ako njih nema, prema poslovnim
416
ugovor o alotmanu običajima. 3. Određenim klauzulama opći ugovor o alotmanu dobiva posebne značajke, npr. klauzulom da putnička agencija nema pravo odustati od ugovora ili s klauzulom ugovora o garanciji punjenja. ugovor o punjenja
alotmanu
s
garancijom
ugovor o alotmanu (njem. Belegungsvertrag mit Belegungs-garantie), poseban oblik ugovora o alotmanu s obvezom putničke agencije na punjenje kapaciteta ugostitelja; u tom je ugovoru obveza punjenja unaprijed utvrđena, pa agencija nema pravo pravodobnim obavještavanjem o
417
ugovor o alotmanu nemogućnosti popunjavanja kapaciteta otkazati ugovor u cjelini ili djelomično. Obveza je agencije da plati hotelijeru naknadu za neiskorišten krevet i dan u fiksnoj svoti (obično 50-75% vrijednosti neiskorištenih usluga), mada nije uspjela popuniti ugovorene kapacitete.
ugovor franšizingu
o
ugovor o franšizingu (tnglfranchise agree-ment, njem. Franchisingvertrag), ugovor autonomnog trgovačkog prava oblikovan u ugovornoj praksi i judikaturi SAD-a, a u Europi izričiti propisi o tom ugovoru doneseni su samo u Europskoj uniji. Ugovor o franšizingu je u pravu EU-a, a tako i hrvatskom pravu, jedan od primjera grupnih iznimaka od zabrana prava konkurencije pod uvjetom da sadrži odredbe predviđene propisima i Uredbom o izuzeću. Predmet ugovora o franšizingu je ustupanje prava iskorištavanja franšize u zamjenu za izravnu ih posrednu financijsku naknadu. Tim ugovorom jedna strana, davalac franšize, ustupa drugoj strani, primatelju franšize, pravo iskorištavanja franšize u svrhu marketinga, prodaje određenih vrsta robe i/ili usluga. Franšiza se tipizirala po sadržaju i sastoji se od više ustupanja prava i davanja usluga koji moraju u svakom ugovoru biti kumulativno ispunjeni. To su: ustupanje isključivih prava prodaje robe i/ili usluga na ugovornom području, isključivog prava iskorištavanja robnog ili uslužnog žiga, uzorka, modela, prava uporabe poslovnog know-howa, trajno obavljanje usluga tehničke i komercijalne pomoći, savjetovanja i nadzora kao kontrole kvalitete. Primatelj franšize obvezuje se da će primjenjivati i iskorištavati ustupljena prava u skladu s ugovorom i uputama sadržanim u priručniku i na druge načine, plaćati ugovorenu naknadu i da neće ustupljena prava iskorištavati izvan ugovornog područja. Naknada za franšizu ugovara se u obliku pristupnine u
418
ugovor građenju
o
razmjeru s uslugama i prenesenim znanjem obavljenim radi početka poslovanja i tržišnom vrijednošću franšize i u obliku naknade za franšizing. Naknada za franšizing plaća se obročno za trajanja ugovornog odnosa, u odnosu odmjerenom prema postotku ostvrenog ukupnog prometa ili dijela prometa primatelja franšize. Ugovorne su obveze davaoca franšize ove: ustupanje isključivih prava prodaje robe i/ili usluga primatelja franšize na ugovornom području, obveza da neće drugima davati ista ili slična prava ili sam obavljati djelatnosti na ugovornom području. Ugovorno područje određeno je geografski kao grad, mjesto, dio naselja ih područja. Primatelj franšize obvezuje se da će u svoje ime i za svoj račun prodavati isključivo robu davaoca franšize ili obavljati usluge u poslovnoj jedinici utvrđenoj u ugovoru. Primatelj franšize je pravno samostalna osoba, ali u svojoj poduzetničkoj inicijativi ograničena ugovorom o franšizingu. Primatelj franšize obvezuje se da će iskorištavati sva prava ustupljena ugovorom samo u određenoj poslovnoj jedinici, da neće prodavati niti tražiti potrošače robe i usluga izvan ugovornog područja, da se neće angažirati u sličnom načinu poslovanja izvan ugovornog područja i da će uložiti najbolje napore u prodaji robe i usluga koji su predmet ugovora. Obveza je primatelja franšize i čuvanje sadržaja ustupljenog know-howa kao poslovne tajne, primjena know-howa kao poslovne tajne, primjena knowhowa bez odstupanja, prihvaćanje svih naknadnih dopuna i izmjena know-howa. Davalac franšize
ugovor građenju
o
prenosi know-how obrazovanjem zaposlenika prije početka otvaranja poslovne jedinice i za trajanja ugovora. Ugovor o franšizingu je ugovor trajne naravi sklopljen za vrijeme od dvije do deset godina, najdulje u trajanju zakonske zaštite ustupljenih prava industrijskog vlasništva (žig). Najkraće vrijeme trajanja ugovora jest vrijeme u kojem primatelj franšize može amortizirati ulaganja u poslovnu jedinicu koja je bila uvjet sklapanja ugovora. ugovor o građenju (engl. construction
contract, ii\e.m.Bauvertrag), ugovor kojim se izvođač obvezuje da će u ugovorenom roku i prema određenom projektu sagraditi određenu građevinu (npr. hotel) na određenom zemljištu ili na takvom zemljištu, odnosno na već postojećem objektu obaviti kakve druge građevinske radove, a naručitelj (investitor) se obvezuje za obavljanje tih radova isplatiti određenu cijenu. Ugovor o građenju mora biti sklopljen u pisanom obliku. ugovor o hotelskim uslugama (engl. hotel keeper's contract, njem. Beherbergungs-vertrag, Hotelvertrag), ugovor kojim se hotelijer obvezuje izravnom gostu ili putničkoj agenciji da će gostu pružiti privremeni smještaj i usputne usluge u objektu pod njegovim nadzorom, a gost, odnosno putnička agencija obvezuje se za pružene usluge platiti naknadu. Ugovor o hotelskim uslugama ima tri inačice; agencijski ugovor, o hotelskim uslugama, ugovor o alotmanu i ugovor o hotelskim uslugama izravno s gostom.
419
ugovor licenciji
o
ugovor o hotelskim uslugama izravno s gostom (engl. direct hotel keeper's contract with client, njem.Beherbergungsver-trag, Gastaufnahmevertrag), ugovor o hotelskim uslugama kojim se hotelijer obvezuje da će gostu koji je od njega izravno zatražio smještaj ili pansion pružiti privremeni smještaj, pansion i nuz-gredne usluge u objektima pod njegovim nadzorom, a gost se obvezuje za pružene usluge platiti naknadu. Kod ovog ugovora nema sudjelovanja putničke agencije, s tim da zahtjev za sklapanje ugovora gost može učiniti na samoj recepciji usmeno, ali i telefonski (usmeno), brzojavom, teleprinterom, telefaksom ih drugim sredstvom priopćavanja. ugovor o leasingu (engl. leasing contract, njem. Leasingsvertrag), ugovor kojim jedna osoba (davalac leasinga) daje određeno vrijeme na korištenje drugoj osobi (primatelj leasinga) određenu stvar, a ova joj plaća lizinšku pristojbu, s time da se može ugovoriti da po isteku ugovornog razdoblja korištenja stvari: a) primatelj vraća stvar davaocu, b) da se razdoblje korištenja produžava, ih' c) da primatelj kupuje predmet ugovora i on prelazi u njegovo vlasništvo, a do tada isplaćene svote lizinŠke pristojbe računaju se kao dio ukupno ugovorene kupoprodajne cijene. U poslovni odnos kod lizinškog ugovora još se uključuju i druge osobe, kao što je proizvođač opreme i financijer čitave konstrukcije, dok lizinški ugovor sklapaju lizinška društva u ulozi davaoca i korisnik opreme kao primatelj leasinga. U poslovnoj konstrukciji u pravilu sudjeluju tri
osobe: proizvođač opreme, lizinška kuća (davalac leasinga) i korisnik opreme (primatelj leasinga), a strane samog ugovora o leasingu su davalac leasinga i primatelj leasinga. Leasing su poslovi izvoza i uvoza robe u zakup, a sklapaju se između davaoca robe u zakup i primatelja robe na određeno vrijeme. Na taj način primatelj robe dolazi lakše do investicijskih sredstava (opreme), jer ne mora platiti odmah punu cijenu nego samo zakupninu. Tako je leasing zapravo oblik financiranja primatelja Leasinga. Karakterizira ga uporaba tuđeg dobra u određenom vremenu uz naknadu. Gospodarsko određenje leasinga je "metoda financiranja nabave pokretnih i nepokretnih dobara", koja se na temelju posebnog ugovora daju na korištenje primatelju leasinga uz određenu naknadu i ugovorom na određeno vrijeme. To je poseban oblik, ponajprije srednjoročnog i dugoročnog financiranja društva i drugih pravnih i fizičkih osoba. Postoje razni oblici lizinškog aranžmana koji se globalno dijele na poslovni i financijski leasing. Na lizinški ugovor podredno se primjenjuju odredbe ugovora o zakupu. ugovor o licenciji (engl. license contract,
njem. Lizenzvertrag), ugovor kojim se davalac licencije obvezuje stjecatelju licencije ustupiti u cijelosti ili djelomično pravo iskorištavanja izuma, tehničkog znanja i iskustva, žiga uzorka i modela, a stjecatelj licencije obvezuje se da će mu za to platiti određenu naknadu. Ta materija uređena je Međunarodnom konvencijom o zaštiti industrijskog vlasništva, Pariz, 1883. godine, s daljnjim izmjenama i dopunama. U nas je ugovor o licenciji uređen ZOO. ugovor o licenciji know-how (engl. know-how license contract, njem. Know-how Lizenzvertrag), posebna
vrsta ugovora o licenciji koji se razlikuje od drugih ugovora o licenciji s obzirom na njegov predmet i s obzirom na vrstu činidbe davaoca licencije. Zajedničko svojstvo predmeta ugovora o licenciji patenta, žiga, uzorka ili modela jest to što se radi o pravima koja su isključiva, odnosno apsolutna (jer djeluju erga omnes) i ujedno javnosti poznatim, odnosno dostupnim izumima, znacima itd. S druge strane - iako ne postoji jedinstvena i općeusvojena definicija know-how i prava koja iz posjedovanja know-bowa proizlaze tvrdi se da je tajnost bitni element know-howa, te kako know-how ne znači isključivo, odnosno apsolutno pravo, već se štiti samo u okvirima koje pružaju pravila o (ne)lojalnoj utakmici. S obzirom na te okolnosti činidba davaoca licencije patenta, žiga, uzorka ih modela sastojat će se u trpljenju stjeca-teljeva korištenja izuma itd. koji je poznat javnosti, a činidba davaoca licencije know-howa u pravilu će biti davanje onih tajnih podataka od kojih se taj know-how sastoji. U doktrini se iznosi stajalište kako ugovor čiji bi predmet bio davanje podataka koji nisu tajni, ne bi bio ugovor o licenciji know-how već ugovor o poučavanju, tehnološkom školovanju i si. No, danas ipak prevladava stajalište da tajnost nije bitan element ugovora o know-how te da je moguće imati know-how čim se skupi neko znanje na jednom mjestu, a koje može služiti određenoj svrsi, pa makar ono bilo i pojedinačno poznato. Ugovori o licenciji patenta često su ujedno i ugovori o licenciji know-how, tj. nepatentiranog znanja koje je ipak potrebno za optimalno iskorištavanje patentom zaštićenog izuma. ugovor o menedžmentu management contract, Gescháftsfünrungsver-trag),
(engl njem. ugovor
nastao u međunarodnoj poslovnoj praksi. U pravnoj literaturi određen je kao sporazum kojim se vođenje poslova ili druge funkcije koje inače obavlja uprava ugovorom prenosi na samostalnu pravnu osobu koja vodi poslove društva uz naknadu. Obveze davaoca menedžmenta (menedžer) su da vodi poslove cijelog poduzeća ili jednog njegova odjeljka u sklopu čega donosi poslovne i financijske odluke, obavlja poslove zastupanja, kadrovske poslove, poslove vezane uz planiranje i marketing. Ovisno o prirodi djelatnosti njegovi poslovi mogu biti komercijalnog ili tehničkog karaktera, ali se redovno radi o stvarnom vođenju poslova i prijenosu know-howa poslovnog upravljanja. Tipična obveza davaoca menedžmenta je i izobrazba osoblja u poduzeću primatelja menedžmenta. Menedžer vodi poslove u ime primatelja menedžmenta i za njegov račun, ali se ugovorom redovito isključuje odgovornost za snošenje poduzetničkog rizika, gubitaka ih stečaja. Upravi primatelja menedžera preostaju nadležnosti nadzora nad financijskim poslovanjem i dr. u mjeri u kojoj je primatelj menedžmenta sposoban obavljati djelotvoran nadzor. Ugovori o menedžmentu primjenjuju se u poslovnoj praksi prijenosa znanja i iskustva poslovnog upravljanja od razvijenih zemalja nerazvijenim zemljama. U suvremenoj poslovnoj praksi naročito je razvijen prijenos menedžmenta vođenja hotela i drugih uslužnih djelatnosti. Primatelji menedžmenta su u pravilu velika državna poduzeća u proizvodnji ili javnim uslužnim djelatnostima ili veća i bogatija privatna poduzeća. Ugovor o menedžmentu je ugovor trajne prirode, sklapa se na određeno razdoblje od pet do sedam godina, a u ugovorima o hotelskom menedžmentu i do dvadeset godina ili na neodređeno vrijeme. Davalac
menedžmenta obvezuje se da će postupati u skladu s najboljim standardima struke, pozornošću savjesnog vlasnika i u interesu primatelja menedžmenta. Ugovori ove vrste sadrže brojna i široka ograničenja odgovornosti za naknadu štete davaoca menedžmenta. ugovor o organiziranju putovanja (engl. package tour contract, njem. Reiseveran-staltungsvertrag), obvezuje organizatora putovanja (redovito je to putnička agencija) da pribavi putniku skup usluga koje se sastoje od prijevoza, boravka i ostalih koje su s njim povezane, a putnik se obvezuje organizatoru platiti ukupnu (paušalnu) cijenu. Na temelju ugovora agencija - putnik, agencija sklapa još najmanje dva ugovora: agencija - prijevoznik i agencija hotelijer. 1. Agencija prilikom sklapanja ugovora izdaje putniku potvrdu o putovanju koja mora sadržavati: mjesto i nadnevak izdanja, tko je organizator putovanja, ime putnika, mjesto i nadnevak početka i svršetka putovanja, nužne podatke o prijevozu, nadnevke pružanja drugih usluga koje su obuhvaćene ukupnom cijenom, najmanji broj putnika, ukupnu cijenu svih usluga, uvjete uz koje putnik može tražiti raskid ugovora, a može sadržavati i ostale korisne podatke. Ako program putovanja sadrži obavezne podatke iz potvrde, potvrda o putovanju može samo uputiti na program. Valjanost ugovora ne ovisi o postojanju potvrde i njezinu sadržaju, ali agencija odgovara za štetu koju je pretrpio putnik zbog neizdavanja potvrde ili netočnosti podataka. Pretpostavlja se da su podaci navedeni u potvrdi točni dok se ne dokaže suprotno. Organizator putovanja ne može isključiti ni ograničiti svoju odgovornost iz ugovora (takva odredba bila bi ništetna), ali organizator
umjesto toga može pisano ugovoriti s putnikom najvišu svotu naknade uz uvjet da ona nije u očitom nerazmjeru sa štetom. Ta klauzula ne primjenjuje se ako je organizator štetu uzrokovao s nakanom grube nepozornosti. 2. Organizator putovanja (agencija) dužan je: dati putniku usluge koje imaju sadržaj i svojstva predviđena ugovorom, potvrdom (odnosno programom) i brinuti se o pravima i interesima putnika u skladu s dobrim poslovnim običajima na tom području, dati putniku potrebnu obavijest o cijenama, uvjetima prijevoza, boravku i posebnim uvjetima, o kvaliteti prijevoznih sredstava, o voznom redu, vezama, carinskim formalnostima i ostalim administrativnim propisima, Čuvati kao tajnu podatke koje dobije o putniku i njegovoj prtljazi, naknaditi štetu koju uzrokuje putniku zbog potpunog ili djelomičnog neispunjenja obveza koje se odnose na organiziranje putovanja predviđenih ugovorom, odnosno zakonom. Glede ostalih usluga postoje dvije mogućnosti: a) kad organizator putovanja sam obavlja i ostale usluge (prijevoz, smještaj i si.), odgovara za Štetu nanesenu prema normama koje se odnose na te usluge; b) kad organizator putovanja povjerava ispunjenje određenih usluga trećima, putniku odgovara organizator putovanja za štetu koja je nastala zbog djelomičnog ih potpunog neispunjenja tih usluga. Bez obzira na odgovornost organizatora putovanja, putnik ima pravo izravno i od trećeg koji je odgovoran za štetu zahtijevati potpunu ili dopunsku naknadu za pretrpjelu štetu. Organizator koji je putniku naknadio štetu, stječe prema trećima sva prava koja bi putnik imao prema trećoj osobi odgovornoj za štetu (regresno pravo); c) razmjerno sniziti cijenu putniku ako su usluge iz ugovora nepotpuno ili nekvalitetno ispunjenje,
uz uvjet da je putnik podnio prijavu organizatoru u roku 8 dana od završetka putovana, s time da zahtjev za sniženje cijene ne utječe na zahtjev za naknadu štete. 3. Putnik je dužan platiti organizatoru ugovorenu cijenu za putovanje u vrijeme koje je ugovoreno, odnosno uobičajeno, dostaviti pravodobno organizatoru sve točne podatke potrebne za organiziranje putovanja (za međunarodno putovanje poglavito isprave za prijelaz granice, voditi brigu da on osobno, njegove isprave i prtljaga ispunjavaju uvjete koje zahtijevaju administrativni propisi). Ako nije izričito isključeno ugovorom, putnik može odrediti drugu osobu da se umjesto njega koristi ugovorenim uslugama, uz uvjet da ta osoba zadovoljava posebne zahtjeve predviđene za određeno putovanje i da putnik naknadi organizatoru troškove uzrokovane zamjenom. Organizator u načelu ne može tražiti povišenje ugovorene cijene. Iznimno je to moguće pri međunarodnom putovanju ako je mogućnost povišenja cijene izričito predviđena u potvrdi o putovanju i samo ako se nakon sklapanja ugovora promijenio tečaj valute ili tarifa prijevoznika. Ali ako je povišenje veće od 10%, putnik može tražiti vraćanje uplaćenoga i raskinuti ugovor bez obveze na naknadu štete. Izmjene u programu putovanja mogu se obaviti samo ako su nastupile izvanredne okolnosti, s tim da povećanje troškova ide na teret organizatora, a smanjenje u korist putnika. Ako se izmjene odnose na smještaj putnika, zamjene ugovorenog smještaja mogu se obaviti samo uporabom objekta iste ih više kategorije u ugovorenome mjestu smještaja i na teret organizatora. Kad organizator učini bitne izmjene programa bez opravdanog razloga, putnik može odustati od ugovora ako nije započeto ispunjenje ugovora.
Organizator je dužan putniku vratiti sve što je primio, a ako su bitne izmjene u programu učinjene za vrijeme ispunjavanja ugovora, putnik u slučaju odustanka snosi samo stvarne troškove ostvarenih usluga, a ostalo mu organizator mora vratiti. Putnik može u svakom trenutku djelomično ili potpuno odustati od ugovora, ali se razlikuju: a) pravodobni odustanak, a to je odustanak putnika u razumnom roku prije početka putovanja, kad organizator ima pravo na naknadu administrativnih troškova, i b) nepravodobni odustanak, tj. onaj neposredno prije putovanja, a pritom organizator od putnika može tražiti naknadu u određenom postotku ugovorene cijene koji mora biti ekonomski opravdan, a utvrđuje se razmjerno vremenu preostalome do početka putovanja. Ako putnik odustane od ugovora nakon početka putovanja, organizator ima pravo na punu svotu cijene. No, organizator ima pravo samo na naknadu troškova ako je uzrok nepravodobnom odustanku viša sila ih je putnik odnosno sam organizator našao odgovarajuću zamjenu. Organizator može odustati od ugovora potpuno ili djelomično u dva slučaja: a) kad poslije ili za vrijeme ispunjavanja ugovora nastupe izvanredne okolnosti koje se nisu mogle ni izbjeći, ni predvidjeti, ni ukloniti. Ako je organizator odustao zbog više sile za vrijeme ispunjenja ugovora, ima pravo na pravičnu naknadu za ugovorene i ostvarene usluge, a dužan je poduzeti sve nužne mjere za zaštitu interesa. Izmjene u programu putovanja mogu se obaviti samo ako su nastupile izvanredne okolnosti, s tim da povećanje troškova ide na teret organizatora, a smanjenje u korist putnika. Ako se izmjene odnose na smještaj putnika, zamjene ugovorenog smještaja mogu se obaviti samo uporabom objekta iste ili više kategorije u ugovorenome mjestu smještaja i na teret organizatora. Kad organizator učini
bitne izmjene programa bez opravdanog razloga, putnik može odustati od ugovora ako nije započeto ispunjenje ugovora. Organizator je dužan putniku vratiti sve stoje primio, a ako su bitne izmjene u programu učinjene za vrijeme ispunjavanja ugovora, putnik u slučaju odustanka snosi samo stvarne troškove ostvarenih usluga, a ostalo mu organizator mora vratiti. Putnik može u svakom trenutku djelomično ili potpuno odustati od ugovora, ali se razlikuju: a) pravodobni odustanak, a to je odustanak putnika U razumnom roku prije početka putovanja, kad organizator ima pravo na naknadu administrativnih troškova, i b) nepravodobni odustanak, tj. onaj neposredno prije putovanja, a pritom organizator od putnika može tražiti naknadu u određenom postotku ugovorene cijene koji mora biti ekonomski opravdan, a utvrđuje se razmjerno vremenu preostalome do početka putovanja. Ako putnik odustane od ugovora nakon početka putovanja, organizator ima pravo na punu svotu cijene. No, organizator ima pravo samo na naknadu troškova ako je uzrok nepravodobnom odustanku viša sila ili je putnik, odnosno sam organizator našao odgovarajuću zamjenu. Organizator može odustati od ugovora potpuno ili djelomično u dva slučaja: a) kad poslije ili za vrijeme ispunjavanja ugovora nastupe izvanredne okolnosti koje se nisu mogle ni izbjeći, ni predvidjeti, ni ukloniti. Ako je organizator odustao zbog više sile za vrijeme ispunjenja ugovora, ima pravo na pravičnu naknadu za ugovorene i ostvarene usluge, a dužan je poduzeti sve nužne mjere za zaštitu interesa putnika; b) ako se nije prikupio najmanji broj putnika predviđen u potvrdi o putovanju, s time da putnik o tome bude obaviješten pet dana prije početka putovanja. U oba slučaja organizator mora vratiti putniku sve što
je od njega primio, ali mu nije dužan naknaditi eventualnu štetu. ugovor o ostavi (engl. contract of deposit, njem. Venvahrungsvertrag Hinteriegungs-verirag), ugovor kojim se ostavoprimac (depozitar) obvezuje da će primiti pokretnu stvar od ostavodavca (deponenta) i čuvati je besplatno ih uz naknadu i da će stvar vratiti nakon određenog vremena ili na zahtjev ostavodavca. Glede naplativosti, ugovor o ostavi po pravilu je nenaplatni (besplatni)
ugovor. No ako je naplata ugovorena, ili se mogla očekivati s obzirom na okolnosti posla, ili se ostavoprimac bavi profesionalno primanjem stvari na čuvanje, onda se radi o ostavi s naknadom. U vezi s nap-latnosti, ali i objektivnosti troškova čuvanja (npr. hranjenje životinje), ostava može biti jednostrano i dvostrano obvezni ugovor. Predmet ostave po našem pravu mogu biti samo pokretne stvari, a tako je i u ostalim
modernim zakonodavstvima, jer je čuvanje nepokretnih stvari predmet ostalih ugovora (npr. zakup, nalog). Ugovor o ostavi ne pripada u ugovore koji su temelj za stjecanje vlasništva (kao Što su prodaja, zajam i zamjena) jer je ostavoprimac dužan vratiti baš onu istu stvar koju je primio na čuvanje. Budući da se ugovorom o ostavi ne prenosi vlasništvo, ostavodavac može biti i osoba koja nije vlasnik stvari pa je ostavoprimac njemu dužan vratiti
stvar, osim ako dozna daje deponirana stvar ukradena. Iz temeljnog ugovora o ostavi razvili su se specifični oblici koji se posebice ureduju, ali još uvijek kao ugovor o ostavi iako na neki način odstupaju od temeljnog ugovora (ugostiteljska ostava, bankovni depozit, nepra-va ostava, ostava u nuždi), ali se iz ostave razvio i novi imenovani ugovor pona-prije trgovačkog prava, koji se posebice uređuje, a to je ugovor o uskladištenju.
ugovor o
posredovanju
ugovor o posredovanju (engl. contract
of commercial brokerage, njem. Maklerver-twg)* ugovor kojim se obvezuje posrednik da će nastojati naći i dovesti u vezu treću osobu sa svojim nalogodavcem, kako bi nalogodavac i treća osoba pregovarali o sklapanju određenog ugovora, a nalogodavac se obvezuje isplatiti posredniku određenu naknadu bude li ugovor sklopljen. Nalogodavac je dužan, ako je ugovor s trećom osobom sklopljen posredstvom posrednika, ovome isplatiti naknadu makar ona nije ugovorena. Nije li Sto drugo ugovoreno, posrednik stječe pravo na naknadu u času sklapanja ugovora za koji je posredovao. Posrednik ima pravo i na troškove ako je tako ugovoreno iako ugovor između nalogodavca i trećeg nije sklopljen. ugovor o pristupanju (engl. assignment,
njem. Anweisung), ili asignacija, izjava volje određene osobe uputitelja (asig-nanta), kojom ona ovlašćuje drugu osobu (upućenika, asignata), da za njezin račun ispuni nešto određenoj trećoj osobi (primatelju upute, asignataru), a asignatara ovlašćuje da to ispunjenje primi. Na primjer, ako osoba A duguje određenu svotu osobi B, a osoba B duguje istu svotu osobi C, tada osoba B daje nalog osobi A da isplati dužnu svotu osobi C. Time se praktički izbjegava dvostruko plaćanje iste svote. Za provođenje asignacije potreban je pristanak sva tri sudionika. Kod uputa radi se o trostrukom odnosu: asignant - asignat, asignat - asignatar i asignant asig-natar. Uput je temeljna konstrukcija za mnoge ugovore i funkcioniranje vrijed-nosnica (-+ mjenica, -*■ ček).
424
ugovor o
prodaji
o prodaji (engl. purchase (sales) contract, njem. Verkaufsvertrag), 1. ugovor o prodaji stvari je takav ugovor kojim se prodavatelj obvezuje da stvar koju prodaje preda kupcu tako da ovaj stekne pravo vlasništva, a kupac se obvezuje prodavatelju platiti cijenu; 2. ugovor o prodaji prava je takav ugovor kojim se prodavatelj obvezuje pravo koje prodaje ustupiti (cedirati) kupcu, a ovaj se obvezuje za to platiti cijenu. I kod ugovora o prodaji stvari i kod ugovora o prodaji prava postoji ista pravna osnova-ugovoroprodaji, alise razlikuje način stjecanja: kod prodaje stvari način stjecanja je predaja (traditio), a kod prodaje prava (npr. potraživanje zaštićenog izuma i si.) način stjecanja je ustupanje (cesija). 3. U našem i suvremenom trgovačkom pravu ne zahtijeva više da su se suugovaratelji unaprijed dogovorili o cijeni, već je dovoljno da je postignuta suglasnost o stvari, tj. ugovor o prodaji smatra se sklopljenim (zakonska pretpostavka) iako se suugovaratelji nisu izričito dogovorili o cijeni (određena cijena), niti ugovor sadrži dostatno podataka da bi se ona mogla odrediti (odrediva cijena). Kod ugovora o prodaji trgovačkog prava kad nema sporazuma o cijeni, kupac je dužanplatiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaćivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad nje nema, razumnu cijenu. Pod razumnom cijenom smatra se tekuća cijena u vrijeme
ugovor
ugovor o smještaju
sklapanj a ugovora, a ako se ona ne može utvrditi, onda cijena koju utvrđuje sud prema okolnostima slučaja. Kad je riječ o tekućoj cijeni, a nisu je odredile strane, presumirá se ("smatra") da je tekuća ona cijena koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Ali kad se radi o ugovorenoj tekućoj cijeni, dakle kad strane same ugovore "tekuću cijenu", onda kupac duguje cijenu koja je utvrđena službenom evidencijom na tržištu mjesta prodavatelj a u vrijeme kad je trebalo uslijediti ispunjenje obveze. Ako takve evidencije nema, tekuća cijena određuje se na temelju elemenata pomoću kojih se prema običajima tržišta utvrđuje cijena. ugovora smještaju u turističkim apartmanima (njem. Appartementunterkunfts-vertrag), takav ugovor o ugostiteljskim uslugama kojim se ugostitelj obvezuje da će za gosta, odnosno naručitelja smještaja staviti na raspolaganje turistički apartman u trajanju od najmanje sedam dana, a gost, odnosno naručitelj (u pravilu putnička agencija) za to plaća naknadu. Zbog posebnosti ovoga neimenovanog ugovora poslovna praksa je razvila posebne poslovne običaje (kod nas o tome postoje i posebne uzan-ce o predujmu, jamčevini, zabranama, u ponašanju gostiju, cijeni, raskidu ugovora itd.). Na odnose iz ovog ugovora u materiji koja nije posebno uređena primjenjuju se posebne uzance za ugovor o hotelskim uslugama, kuće i stanovi za odmor pod uvjetima iz ovog ugovora, na odnose između ugostitelja i gosta primjenjuju se
425
ugovor
o ugostiteljskoj ostavi
uzance o smještaju u turističkim apartmanima. ugovor o timesharingu (engl. timesharing contract, njem. Timesharing Vertrag), ugovor kojim se davalac timesharinga obvezuje predati turistički objekt na uporabu jednu ili više vremenskih jedinica godišnje kroz ugovoreno vrijeme i održavati objekt, a korisnik je ovlašten primljeni objekt rabiti u skladu s njegovom namjenom, vratiti ga i plaćati pristojbu (najamninu) za timesharing. Ti-meshare je vremenska jedinica mjerena u sedmicama, rezervirana u nekom ljetovalištu, hotelu i si. Ugovor se sklapa za posebnu sobu, apartman, vilu i si. a može se i mijenjati lokacija u okviru lanca timesharing društva (swap). U odsutnosti zakonskih odredaba, uputno je odnose između strana što detaljnije urediti ugovorom. Na ugovor o timesharingu supsidijarao se primjenjuju odredbe ugovora o zakupu. ugovor o trgovačkom zastupanju (engl.
agency contract, njem. Handelsvertretun-gsvertrag), ugovor kojim se zastupnik obvezuje da će se stalno brinuti da treće osobe sklapaju ugovore s njegovim nalogodavcem i da u tom smislu posreduje između njih i nalogodavca, te da nakon dobivene ovlasti sklapa ugovore s trećim osobama u ime i za račun nalogodavca, a ovaj se obvezuje da mu za svaki sklopljeni ugovor isplati određenu naknadu (proviziju). Pravo na naknadu (proviziju) stječe zastupnik kad ugovor bude ispunjen, ali je dopušteno i drukčije ugovoriti. Naše pravo prihvatilo je suvremeno shvaćanje zastupanja, koje se ne
ugovor o
posredovanju
sastoji samo u sklapanju poslova u tuđe ime i za tuđi račun nego i u obavljanju niza drugih faktičnih i pravnih radnji i na taj način sveobuhvatnije štiti interese zastupanog. Ugovor o trgovačkom zastupanju sam po sebi ne ovlašćuje zastupnika na sklapanje poslova s trećim. Naime, ugovor o trgovačkom zastupanju uključuje u pravilu dva pravna odnosa: odnos zastupnika i nalogodavca (principala) u kojem zastupnikove obveze mogu biti vrlo široko postavljene (interni odnos = nalog), te odnos između zastupnika i trećeg (eksterni odnos = punomoć). ugovor o ugostiteljskim uslugama (njem.
Gastleistungsvertrag), svi ugovori kojima je predmet ugostiteljska usluga i barem jedna ugovorna strana ugostitelj u širem smislu. Ovi ugovori obuhvaćaju: sve ugovore o hotelskim uslugama, ugovor o smještaju u turističkim apartmanima, ugovor o uslugama kampiranja i ugovor o uslugama prehrane i točenja pića. ugovor o ugostiteljskoj ostavi (njem.
Haftung der Gastwirte), takva vrsta ugovora o ostavi kod koje se ugostitelj - ostavo-primac obvezuje primiti na čuvanje pokretne stvari koje je njegov gost - os-tavodavac donio sa sobom u ugostiteljski objekt, čuvati ih od nestanka ili oštećenja i vratiti ih gostu. Ugovor o ugostiteljskoj ostavi u temelju sadrži dvije podvrste: 1. ugovor o ugostiteljskoj ostavi za pokretne stvari koje gost unosi u ugostiteljski objekt a da posebno ne obavijesti ugostitelja o kakvim se stvarima radi, niti ih gost predaje "u ruke" ugostitelju, npr. torbe, kapute, ribičku opremu i si. (prava ugostiteljska ostava, u užem smislu), te 2. ugovor o ugostiteljskoj ostavi za stvari koje gost predaje "u
424
ugovor o
prodaji
ruke" ugostitelju na čuvanje, npr. dragocjenosti, automobil, novce, dokumente i si. Potrebno je razlikovati ove dvije vrste ostave, pošto se one razlikuju po nastanku, pravnoj osnovi i odgovornosti ugostitelja. Kod prve, obveza ugostitelja da čuva stvari gosta ne temelji se na ugovoru o ostavi, nego na jednom od ugovora o ugostiteljskim uslugama; kod druge pravna osnova čuvanja stvari gosta nije ugovor o ugostiteljskim uslugama nego u posebnom ugovoru o ostavi. Stvari koje je gost "unio" a nije predao ugostitelju na čuvanje i stvari koje je predao na čuvanje ugostitelju ne spadaju pod isti pravni režim. U prvom slučaju ugostitelj odgovara po kriteriju ograničene uzročne (objektivne) odgovornosti do određene novčane svote, a samo preko te svote po kriteriju pretpostavljene krivnje (-► naknada štete), dok u drugom slučaju odgovara po kriteriju odgovornosti koji važi za odgovornost ostavoprimca kod ugovora o ostavi. Na međunarodnom planu prihvaćena je Europska konvencija o odgovornosti hotelijera za stvari koje su unijeli putnici (Pariz, 1962.). Ugostiteljske udruge i ostali ugostitelji smatraju se po samom zakonu ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli. Odredbe.o ugostiteljskoj ostavi na odgovarajući se način primjenjuju i na bolnice, garaže, kola za spavanje, organizirane kampove i si. Ugostitelj odgovara za punu naknadu štete, dakle i više od svote koju je utvrdila vlada, ako mu je gost predao stvari na čuvanje, a šteta na stvari nastala je krivnjom ugostitelja ili osobe za
ugovor o smještaju
koju on odgovara. Ugostitelj je dužan primiti na čuvanje stvari koje gosti donesu i hoće mu predati na čuvanje, osim ako ne raspolaže prikladnim prostorijama za njihovo smještanje ili iz nekoga drugog razloga čuvanje prelazi njegove mogućnosti. Odbije li ugostitelj neopravdano primiti stvar na čuvanje, duguje gostu punu naknadu Štete koju gost zbog toga pretrpi. Gost je dužan prijaviti nestanak ili oštećenje stvari čim za njib dozna, jer inače mora dokazati da je šteta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara. Nikakav učinak nemaju objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se isključuje, ograničava ili uvjetuje njegova odgovornost za stvari koje su gosti donijeli. Ugostitelji koji primaju goste na noćenje imaju pravo zadržati stvari (retentio) koje su gosti donijeli do potpune naplate potraživanja za smještaj i ostale usluge. Odgovornost ugostitelja se isključuje: u slučaju nastupanja više sile, zbog nekog uzroka u samoj stvari, ako su stvari nestale ili oštećene ponašanjem samog gosta, odnosno ponašanjem osoba koje je on doveo ili su mu došle u posjet. ugovor o uslugama kampiranja (njem. Campmietevertrag), ugovor o ugostiteljskim uslugama kojim se ugostitelj obvezuje da će gostu, odnosno naručitelju (obično putnička agencija) staviti na raspolaganje uporabu prostora za kampiranje ili kamp jedinice, a gost, odnosno naručitelj se obvezuje za tp platiti naknadu. Zbog posebnosti ovog neimenovanog ugovora postaje u nas posebne uzance o pravima i obvezama ugovornih strana, načinu uporabe kampa, redu u kampu,
425
ugovor
o ugostiteljskoj ostavi
stvarima gosta i raskidu ugovora. Temeljno je pravo gosta uporaba prostora za kampiranje, odnosno kamp jedinice za smještaj šatora, kamp-priko-lice, automobila ih' druge naprave za boravak u kampu, kao i uporabe zajedničkih prostorija, uređaja, opreme i usluga koji su u kampu namijenjeni gostima. Nije li posebnim uzancama i ugovorom drukčije predviđeno, na ovaj ugovor odgovarajuće se primjenjuju posebne uzance ugovora o hotelskim uslugama, odnosno agencijskog ugovora o hotelskim uslugama. ugovor o uslugama prehrane i točenja pića (engl. inn keeper's contract, njem. Bevvir-tungsvertrag), ugovor o ugostiteljskim uslugama kojim se ugostitelj obvezuje da će drugoj strani gostu pružiti uslugu davanja hrane i pića prema narudžbi, a gost se obvezuje platiti naknadu. Ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kad ugostitelj prihvati rezervaciju gosta, odnosno narudžbu usluga koju gost od ugostitelja osobno zatraži. Kako je taj ugovor vrsta ugovora o ugostiteljskim uslugama, i na njega se primjenjuju opća pravila zajednička za sve takve ugovore. ugovor o zakupu (engl. lease contract, rent contract, njem. Pachtvertrag), ugovor kojim se zakupodavac obvezuje predati određenu stvar zakupoprimcu na uporabu, a ovaj se obvezuje da će mu za to platiti određenu zakupninu i nakon prestanka zakupa vratiti zakupljenu stvar. Uporaba obuhvaća i uživanje stvari (pribiranje plodova), ako nije drukčije ugovoreno ili uobičajeno. Našim pravom jedinstveno je uređena uporaba i korištenje (pribiranje plodova) tuđe stvari, dok strana zakonodavstva, npr. austrijsko, poznaju ugovor o uporabi
ugovor o
posredovanju
(Bestandvertrag) kao zajednički pojam za zakup (Pacht) i najam (Miete). Razlika između najma i zakupa sastoji se u tome što se najam odnosi samo na uporabu tuđe stvari, npr. najam stana, tj. kad se stvar dade rabiti a da se dalje ne obrađuje. Ako se pak stvar dana na uporabu može uživati samo uz marljivost i trud, onda se radi o zakupu, tj. zakup se odnosi i na uporabu i na korištenje, npr. zakup poljoprivrednog zemljišta. ugovor, posrednički o putovanju (njem. Reisevermiltlungsvertrag, fr. contrats dintermediere de voyage), ugovor kojim se posrednik putovanja
424
ugovor o
prodaji
obvezuje da u ime i za račun putnika sklopi bilo ugovor o organiziranju, bilo ugovor o ispunjenju jedne ili više posebnih usluga koje omogućuju ostvarenje nekog putovanja ili boravka, a putnik se obvezuje za to platiti naknadu. Odredbe ugovora o organiziranju putovanja odgovarajuće se primjenjuju na posrednički ugovor o putovanju, a ne ugovor o nalogu ili zastupanju. Kad posredničkim ugovorom o putovanju posrednik preuzima obvezu sklapanja ugovora o organiziranju putovanja, dužan je o tome izdati potvrdu koja mora
ugovor o smještaju
sadržavati, osim podataka koji se odnose na putovanje, oznaku i adresu posrednika i podatak da on nastupa u tom svojstvu, jer ako to njegovo svojstvo nije naznačeno, smatra se daje on organizator putovanja. Ako se tim ugovorom posrednik obveze za putnika sklopiti neki drugi ugovor o posebnoj usluzi (boravak), on je i o tome dužan izdati potvrdu. Posrednik putovanja dužan je raditi prema uputama putnika ako su one u skladu s ugovorom, uobičajenim poslovanjem posrednika, a ne idu na štetu interesa ostalih putnika. Ako su upute izostale, posrednik radi na
425
ugovor
o ugostiteljskoj ostavi
način najpogodniji za putnike. Posrednik je dužan savjesno izabrati treću osobu koja treba putniku obaviti usluge predviđene ugovorom i odgovara mu za svoj izbor. Ugovor o organiziranju putovanja i posrednički ugovor o putovanju imenovani su i odvojeni samostalni ugovori. Bitne razlike između tih dvaju ugovora su u sljedećem: kod ugovora o organiziranju putovanja a) predmet ugovora je skup usluga, a kod posredničkog ugovora putovanje je pojedinačna usluga; b) cijena (naknada) kod prvoga je ukupna (paušalna) cijena, a kod drugoga pojedinačne cijene; c) sklapanje ugo-
428 ugovor o putovanju unapređenje prodaje vora s davaocima usluga: sklapa organizator u svoje ime i za svoj račun, a posrednik u ime i za račun putnika (gosta); d) potvrda o putovanju: kod prvoga mora sadržavati ukupnu cijenu i skup usluga, a kod drugoga ne sadrži takve podatke; e) radnje koje prethode sklapanju ugovora: organizator putovanja mora obaviti niz prethodnih radnji (program putovanja) i redovito s davaocima usluga sklapa ugovore prije nego ugovor s putnikom, a posrednik putovanja ne mora obaviti nikakve prethodne radnje, a s davaocima usluga sklapa ugovor redovito nakon što je sklopio ugovor s putnikom; f) odgovornost organizatora može biti različita, ovisno o tome: 1) obavlja U usluge sam; 2) odgovara i za neispunjenje ugovora od strane davaoca usluge; 3) odgovara za izbor trećeg, a posrednik putovanja u načelu odgovara samo za izbor trećeg. u gospodarstvu (njem. Wirtschaftsvertrag), ugovori što ih trgovačka društva i druge pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, te imtelji radnji i drugi pojedinci koji u obliku registriranog zanimanja obavljaju neku gospodarsku djelatnost sklapaju među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmete njihova poslovanja ili su u vezi s tim djelatnostima. Ugovor između dvaju trgovačkih društava o udruživanju sredstava za kupnju stana određenom djelatniku nije stoga ugovor o gospodarstvu.
ugovor
UHPA (akr. od Udruženje hrvatskih putničkih agencija), strukovna udruga i udruga poslodavaca, Čije su članice
429
unapređenje prodaje 210 putničkih agencija u zemlji i inozemstvu sa 462 poslovne jedinice, svi izdavači bankovnih i kreditnih kartica, većina rent-a car tvrtki, vodeća hotelska poduzeća, turističke zajednice i tvrtke. u zrakoplov (engl, boarding, njem. Boarding, Einsteigen), dolazak putnika u prijevozno sredstvo, tj. ukrcavanje u zrakoplov.
ukrcaj
ulančana gorja (engl. mountain chain,
njem. Kettengebirge), planinski dijelovi koji su nabiranjem izduženi preko velikih prostora u obliku usporednih lanaca (npr. Alpe, Dinaridi i dr.). ulazni turizam (engl. inbound tourism,
incoming tourism, njem. IncomingTouris-mus), turistička putovanja stranaca po drugoj zemlji, odnosno po inozemnoj turističkoj destinaciji. Podrazumijeva prihvaćanje gostiju u receptivnu turističku zemlju ili destinaciju. Svaki turist koji putuje iz zemlje svojeg prebivališta u neku drugu zemlju, može se istovremeno opisati kao "ulazni" i kao "izlazni" turist, ovisno o tome sa stajališta koje zemlje ga se promatra. Jedan od ciljeva turističke politike svake zemlje je da poveća svoj ulazni turizam, dakle poveća broj i domaćih i inozemnih gostiju, a smanji odlaske vlastitog stanovništva u inozemstvo, kako bi se povećali prihodi od turizma, a smanjili izdaci. UM (akr. od engl. unaccompanied minor), nepraćena djeca u dobi 5-12 godina, koja putuju sama i o kojima zrakoplovna kompanija treba voditi posebnu skrb. U zrakoplovu smije biti samo određen broj UM-a, a da pritom nije potrebno povećati broj kabinskog osoblja od propisima
predviđenog. Na zahtjev roditelja, kao nepraćena djeca mogu putovati i djeca starosti 12-17 godina, uz iste uvjete. prodaje (engl. sales promotion, njem. Vertriebsfórderung), korištenje različitih promidžbenih sredstava usmjerenih na poticanje neposredne reakcije turista. Ta se sredstva mogu klasificirati na sredstva usmjerena prema potrošačima (uzorci, nagrade, kuponi, sredstva na mjestu prodaje, premije, posebne ponude cijena, nagradni natječaji, demonstracije i degustacije i si.), prema posrednicima (informacijska putovanja i materijali, prospekti, katalozi, izobrazba prodajnog osoblja, uređenje prodajnog prostora, kooperacija) i sredstva usmjerena prema vlastitim djelatnicima u prodaji (programi izobrazbe, natjecanja i si.). U korištenju unapređenja prodaje kao promotivne aktivnosti treba voditi računa da ova marketinška aktivnost daje najbolje rezultate kada je skladno uklopljena u cjelovit marketinški miks i kada je usklađena i koordinima s ostalim promidžbenim aktivnostima (turističko oglašavanje, osobna prodaja, odnosi s javnošću). Vođenje politike unapređenja prodaje obuhvaća definiranje ciljeva, izbor sredstava unapređenja prodaje, obuhvaćanje optimalnog programa, predtestira-nje aktivnosti unapređenja prodaje, realizaciju i mjerenje rezultata ove aktivnosti. Intenzitet mjera unapređenja prodaje određuje učinke ove aktivnosti. Poduzeće mora biti svjesno da je potrebno osigurati određeni minimum mjera kako bi ova aktivnost imala opravdanje.
unapređenje
unesene stvari Dužina razdoblja u kojemu se provodi aktivnost unapređenja prodaje također je važna. Ako je razdoblje provođenja te aktivnosti suviše kratko, neće se ostvariti participacija svih zainteresiranih za akcije unapređenja prodaje. To znači da poduzeće (ah i ostali nositelji te aktivnosti) treba predvidjeti vremenski plan realizacije cjelokupne akcije i napora unapređenja prodaje u kojem će vremenski koordinirati i sinkronizirati pojedine akcije, utvrditi njihovo trajanje te odgovorne nositelje. unesene stvari koje nisu predane ugostitelju (njem. zur Verwahrung nicht abgegebene Gegenstände), vrsta ugovora o ugostiteljskoj ostavi, kod koje unijete stvari gosta nisu predane u ruke ugostitelju (npr. kovčezi, odjeća, higijenski pribor, ali i druge stvari koje mu nisu predane, npr. novac, filmske kamere, fotoaparati i si.). Za nestanak i oštećenje unijetih a nepredanih stvari ugostitelju ovaj odgovara najviše do svote koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Naš se zakonodavac poveo za stranim zakonodavstvom koje za ovu odgovornost ugostiteljaostavoprimca predviđa strožu odgovornost od ostavoprimca prema ugovoru o ostavi. Ugostitelji ostavoprimcu odgovaraju bez obzira na krivnju (inače je u našem obveznom pravu po pravilu prihvaćen kriterij pretpostavljene, pred-mnijevane, presumirane krivnje, tj. po kriteriju uzročnosti). Oštećeni gost ne mora dokazivati krivnju ugostitelja, nego samo
428 ugovor o putovanju unapređenje prodaje uzročnu vezu između Štetne radnje i Štete, tj. ugostitelj se ne može osloboditi od odgovornosti dokazivanjem da nije kriv što je nestala, odnosno oštećena stvar gosta. Kako je po ZOO ta uzročna odgovornost utvrđena samo do određene svote, to je naše pravo prihvatilo odgovornost ugostitelja po kriteriju ograničene uzročne (objektivne, kauzalne) odgovornosti. Te stroge objektivne odgovornosti ugostitelj se može osloboditi samo ako dokaže daje do oštećenja ili propasti stvari došlo: zbog više sile, zbog nekog uzroka u samoj stvari, ili zbog ponašanja samog gosta ili ponašanjem osoba koje je on doveo ili su mu došle u posjet. Pravna osnova ove vrste ugostiteljske ostave nije ugovor o čuvanju stvari, već ugovor o hotelskim uslugama, te odgovornost ugostitelja za nestanak i oštećenje unijetih a nepredanih stvari postoji bez obzira na to Što nije sklopljen ugovor o čuvanju stvari. Opseg i domašaj pojma "unesenih stvari" naš zakonodavac nije pobliže odredio, pa je zadaća sudova da u svakom konkretnom sporu utvrde što se pod time razumije. Naša je sudska praksa do sada glede zaštite gosta vrlo široko tumačila pojam donesene stvari, jer se odgovornost ugostitelja ne odnosi samo na stvari unesene u osnovni smješ-' tajni objekt nego i na stvari unesene na sporedne objekte i prostorije, uključujući i one koje nisu fizički vezane uz glavni objekt kao što su garaže, pomoćne prostorije i si. Posebice je ta odgovornost naglašena ako je ugostitelj sam stavio na raspolaganje prostorije sa svrhom da se u njih unose stvari. univerzalni turoperatori (engl, massmar-ket toar operator, njem.
429
unapređenje prodaje
Reiseveranstal-ter-Generalisten) -*■ turoperator. UNPAH (akr. od Udruženje nezavisnih putničkih agencija Hrvatske), strukovno udruženje predstavnika agencija koji su se udružili na osnovu propisa Republike Hrvatske. U svom članstvu okuplja putničke agencije u vlasništvu pojedinaca, obitelji ili partnera s visokom profesionalnošću u poslovanju. Osnovna zadaća udruge je zaštita i briga za strukovnoposlovne interese članova. Udruga ima redovne, pridružene i počasne članove. Redovni Članovi mogu biti isključivo vlasnici "bona fide" putničkih agencija koje svoje sjedište imaju u Republici Hrvatskoj i koje su registrirane u skladu s odgovarajućim propisima. Pridruženi članovi mogu biti osobe, tvrtke ili organizacije iz zemlje i inozemstva koje su kroz svoju djelatnost i poslovni interes usko povezane s hrvatskim putničkim agencijama. unutarnji turizam, ukupna turistička aktivnost stanovništva, odnosno domaći turizam te putovanja stranaca, odnosno ulazni turizam. Unutarnji turizam obuhvaća domaći i inozemni turizam jedne zemlje (destinacije). Kao pojam i veličina uglavnom služi za statističke potrebe. unutrašnja mora (njem. Binnenmeer, Randmeer), morske površine duboko uvučene u kontinent (npr. Baltičko more, Perzijski zaljev i dr.). uobičajena provizija (njem. übliche Provision), provizija koja se plaća ako strane ne ugovore samu visinu provizije te se primjenjuje trgovački običaj. Uobičajena provizija za odnose između domaće putničke agencije (naručitelja) i hotelijera je 5% na cijenu usluge. Ako domaća putnička agencija radi za račun strane putničke agencije, onda je ta
provizija domaćoj agenciji 3% na cijenu usluge, ne uračunavajući proviziju koju hotelijer plaća stranoj agenciji. Uobičajena provizija stranoj agenciji je 8% na cijenu usluge. To znači da će - ne ugovori li se drukčije, a uključi se u ugovor domaća agencija - na račun provizije hotelijer platiti 11% (3+8) od cijene usluga. To je razlog zašto domaći hotelijeri izbjegavaju sudjelovanje domaćih putničkih agencija, tj. sklapanje ugovora s inozemnom agencijom posredovanjem domaće. upgrade, 1. putovanje u klasi prijevoza višoj od one za koju je putnik imao valjanu rezervaciju ili dobivanje automobila više klase od onoga koji je bio stvarno rezerviran; 2. pravo na korištenje usluga više razine, najčešće usluge smještaja. Gost ga stječe ovisno o svojoj važnosti za hotel ili ovisno o situaciji (premještaj u drugu sobu zbog eventualnih kvarova). Razlika u cijeni u pravilu tereti hotel. upitnik (engl. questionnaire), najčešće korišten instrument istraživanja i prikupljanja primarnih podataka na terenu. Upitnik čini niz pitanja na koja ispitivač očekuje odgovore od ispitanika. Pažljivo se sastavlja, vodeći računa o vrsti i broju pitanja, upotrijebljenim riječima i redoslijedu pitanja. Kada je sastavljen, testira se prije negoli se primijeni na većem uzorku ispitanika. Oblik pitanja u upitniku može biti zatvoren ili otvoren, o čemu ovisi i kvaliteta odgovora. uporaba kampa (engl. use of camping site, ■ njem. Campingplatzbenutzung), način na koji je gost dužan rabiti kamp jedinicu ili prostor za kampranje; gost ih je obvezan rabiti s pozornošću dobrog domaćina i sukladno namjeni kampa. Šator ili kamp-kućicu smještenu na ugovorenom prostoru za
unesene stvari kampiranje ili kamp jedinici može koristiti za smještaj i ko-načenje samo gost i osobe koje su ugostitelju označene kao korisnici. Na dan dolaska, kod izravno sklopljenog ugovora, gost je u času sklapanja, na recepciji kampa, obvezan imenovati osobe koje će koristiti s njim šator ili kamp-kućicu podignutu na prostoru za kampiranje i predati ugostitelju njihove isprave. Obično su to članovi obitelji gosta, za koje je važno, radi korištenja popusta kod plaćanja cijene, navesti i njihovu dob (npr. dijete do 10 godina). Druge osobe koje nisu označene u ugovoru ne bi mogle koristiti prostor za kampiranje ili kamp jedinicu i na njoj podignute objekte radi smještaja i noćenja. uporaba TV prijemnika u hotelskoj sobi
(njem. Femsehbenutzung im Hotelzim-mer), ima nekoliko inačica: 1. ugostitelj ne naplaćuje uporabu TV prijemnika u hotelskim sobama za gledanje redovnih programa; 2. za gledanje posebnih programa iz hotelskog studija ugostitelj može naplatiti uporabu TV prijemnika; 3. kada TV prijemnik nije standardna oprema sobe, na zahtjev gosta može se postaviti TV prijemnik u sobu uz naplatu; 4. za uporabu TV prijemnika u zajedničkim prostorijama ne naplaćuje se naknada. uporaba
ugostiteljeva prostora za (njem. Benutzung der Unterkunfts-raume), izraz koji razumijeva da za sve vrijeme boravka gost mora postupati prema ugostiteljevu prostoru s pozornošću dobrog domaćina i pozornog gosta. Po prestanku ugovora gost je obvezan predati prostorije za smještaj u stanju u kojem ih je primio, a nije odgovoran za pogoršanja koja su posljedica redovite i uobičajene uporabe. Za svaku drugu štetu smještaj
428 ugovor o putovanju unapređenje prodaje nanesenu inventaru, uređajima i prostorijama u ugostiteljskom objektu odgovoran je gost, tj. ako je Šteta posljedica skrivljenog ponašanja gosta, osoba za koje odgovara (npr. djece) ili osoba koje dovodi u prostorije za smještaj (npr. prijatelja). Tako bi gost bio obvezan naknaditi štetu ugostitelju za razbijeno zrcalo, luster, prozorsko staklo, umivaonik, za oštećenje zavjese, tepiso-na ili neke druge stvari ako su oštećene s nakanom ili zbog nepozornosti gosta, osoba koje ga posjećuju iti osoba za koje
429
unapređenje prodaje odgovara. Isto tako gost će biti odgovoran ugostitelju za Štetu ako uređaji, oprema ili inventar u prostoriji za smještaj nestanu njegovom krivnjom (npr. stvari uzmu osobe koje su ga posjetile, ili sam gost ostavi širom otvorena vrata sobe, pa to učine njegovom krivnjom drugi gosti ili posjetitelji ugostiteljskog objek-ta).
uporaba ugostiteljevih sredstava priopćavanja (njem. Benutzung von Kommunikationsmitteln), upotreba uređaja kao Što su telefon, telefaks,
teleprinter, radioveza i slično, koja se gostu posebno naplaćuje, a cijenu određuje sam ugostitelj i priopćava je gostu prije uporabe. Ne učini li to, prema poslovnim običajima ugostitelj naplaćuje cijenu koja je 30 posto više od poštanske tarife. Za međumjesna ili međunarodna priopćavanja gost duguje ugostitelju cijenu za 20 posto višu od poštanske tarife. Za primljene faksove za gosta ugostitelj naplaćuje cijenu papira uvećanu za 30 posto. Povećane cijene nalaze opravdanje u potrošenom materijalu, troškovima
unesene stvari održavanja sredstava priopćavanja i potrebom angažiranja rada ugostiteljeva osoblja. upravljanje marketingom (engl, marketing management, njem. Marketingmanage-ment), proces kojim se pokreće i usmjerava marketinška aktivnost poduzeća radi ostvarivanja definiranih ciljeva poslovanja. Upravljanje marketingom proces je kojim se regulira rad i razvoj marketinških aktivnosti poduzeća i u osnovi
upravljanje marketingom je dinamičan proces jer se uvjeti u gospodarstvu i poduzeću mijenjaju; stoga je nužno razvoj marketinških aktivnosti prilagodavati Izmijenjenim uvjetima i novim ciljevima poslovanja. Istovremeno to je kontinuiran proces, koji bi se analitički mogao podijeliti na planiranje, organiziranje i kontrolu. Planiranje je faza u kojoj se donose planske odluke o ciljevima, politikama, planovima i strategijama marketinške aktivnosti. Organiziranje je faza stvaranja organizacijske strukture i aktivnosti marketinškog sektora. Kontrola je faza u kojoj se mjeri ostvarenje planskih odluka i poduzimaju korektivne akcije. Upravljanje je marketingom djelotvorno ako sve tri faze procesa teku kontinuirano i sinkronizirano. Proces upravljanja marketingom treba postaviti tako da pojedine faze daju sinergetski efekt, da se uzajamno dopunjavaju i potpomažu. Bez . odgovarajuće marketinške organizacije, planske odluke neće biti provedene u život. Samo na osnovi marketinške kontrole moguće je ustanoviti uzroke koji onemogućavaju djelotvornost poduzeća u ostvarivanju planskih odluka. Bez racionalnih planskih odluka nema usmjeravanja sredstava i rada za zadovoljavanje potreba potrošača i realizacije marketinških ciljeva poduzeća, upravljanje ukupnim prihodima od zračnog prometa (engl. yield management, njem. Luftverkehrseinkommensmanagement), upravljanje ukupnim prinosima po svakoj liniji i grupi Unija kojem je cilj što veći prinos u odnosu na iskazane troškove. upravni nadzor (njem. Leistungskontrolle), nadzor određenog državnog organa nad primjenom zakona i drugih propisa do-nijetih na temelju zakona. U provođenju i primjeni propisa u
432
uputitelj turizmu provodi ga Ministarstvo turizma, a inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju županijski uredi mjerodavni za poslove turističke inspekcije (i odgovarajući ured Grada Zagreba), a u drugom stupnju Ministarstvo turizma, upućenik (engl. assignee, njem.Anweisung-sempfdnger), ili asignat, strana asignaci-je koju je asignant (uputitelj) ovlastio da za njegov račun štogod ispuni primatelju upute (asignataru). Asignat nije dužan prihvatiti uput, osim ako je izdan na temelju upućenikova (asignatova) duga asignantu (uputitelju). Tada je upućenik dužan izvršiti uput do svote duga koji ima prema asignantu, ali samo ako to nije teže od ispunjenja asignantu. U trenutku davanja izjave o prihvatu uputa danog asignataru, između tih osoba nastaje dugovinski odnos nezavisan od bilo kojih drugih odnosa strana asignacije, gdje asignat postaje dužnik asignatara. S druge strane asignatar stječe pravo da zahtijeva ispunjenje od asignata.
upućivanje (engl. assignment, njem. An-weisung), uput ili asignacija, izjava volje određene osobeuputitelja (asignanta) kojom ona ovlašćuje drugu osobu (upu-ćenika, asignata) da za njezin račun ispuni nešto određenoj trećoj osobi (primatelju upute, asignataru), a asignatara ovlašćuje da to ispunjenje primi. Na primjer, ako osoba A duguje određenu svotu osobi B, a osoba B duguje istu svotu osobi C, tada osoba B daje nalog osobi A da isplati dužnu svotu osobi C. Time se praktički izbjegava dvostruko plaćanje iste svote. Za provođenje asignacije potreban je pristanak sva tri sudionika. Kod uputa radi se o
uputite^
trostrukom odnosu: asignant asignat, asignat -asignatar i asignant - asignatar. Uput je temeljna konstrukcija za mnoge ugovore i funkcioniranje vrijednosnica (-* mjenica, -»■ Ček). uputite^ (engl. assignor, njem. Anweisen-de), iU asignant, ona strana asignacije koja uputom ovlašćuje drugu osobu, tj. upućenika (asignata) da ovaj za račun asignanta štogod izvrši primatelju uputa (asignataru). Asignant može biti dužnik asignatara (primatelja upute) i željeti uputom namiriti svoj dug asignataru, no takav asignatar nije dužan pristati na uput, a i ako pristane, obveza asignanta ne prestaje sve dok asignat (upućenik) ne dade ispunjenje. Asignant može biti vjerovnik asignata (upućenika), ali ni asignat koji je dužnik asignanta nije dužan prihvatiti uput, osim kad je on izdan na temelju tog duga, a ispunjenje asignataru nije teže od ispunjenja asignantu. Značajno je to Što asignant može opozvati ovlast koju je uputom dao upućeniku (asignatu) sve dok asignat ne izjavi asignataru (primatelju upute) da prihvaća uput ili ga ne ispuni. (engl, written assignment, njem. Anweisungsschein), upućivanje dano u pisanom obliku. Inače činidba koja je predmet asignacije (upućivanja) najčešće se sastoji u plaćanju određene svote novca, u izdavanju vrijednosnih papira ili davanju neke druge zamjenjive stvari, a sam uput daje se u pisanom obUku: uputnica (uput dan u pisanom obliku) može glasiti na donositelja, u kojem slučaju svaki imatelj uputnice ima prema
uputnica
433
uravnoteženi razvitak upućeniku (asignatu) položaj primatelja uputa (asignatara). Odnosi koji inače nastaju pri asignaciji između asignatara i asignanta nastaju kod uputnice na donositelja samo između svakoga pojedinog imatelja uputnice i osobe koja mu je uputnicu ustupila, tj. ne mora svaki imatelj uputnice biti u pravnom odnosu s njezinim izdavateljem, ne mora postojati pravni odnos između asignanta i svakog asignatara. Uputnica na donositelja ima sve značajke vrijednosnih papira, jer kako je vidljivo - potraživanje Iz uputnice vezano je za sam papir i pripada njegovu zakonitom imate-lju pa se i na uputnicu primjenjuju pravila vrijednosnih papira koja se odnose na donositelja. Ako uputnica glasi na novac, na vrijednosne papire iU zamjenjive stvari, a izdana je s odredbom "po naredbi" osoba na koju je ova upućena (asignat) jest osoba koja se bavi gospodarskom djelatnošću i ako ono Što treba ispuniti ulazi u sklop njezine djelatnosti, radi se o posebnoj vrsti uputnice koja se u poslovnom svijetu naziva trgovačkom uputnicom (kaufinannische Anweis-ung). Pisana uputa ima značajke trgovačke uputnice kad se kumulativno ispune ovi uvjeti: da sadrži odredbu po naredbi; da se pisani uput odnosi na novac, vrijednosne papire iU zamjenjive stvari, da je upućenik (asignat) osoba koja se bavi gospodarskom djelatnošću, i da je ispunjenje obveze iz uputnice po naredbi u sklopu njegove djelatnosti. Trgovačka uputnica razlikuje se od obične (građanskopravne) uputnice po tome što trgovačka uputnica mora glasiti po naredbi i sadržavati tzv. order klauzulu. To znaci da u
upravljanje marketingom slučaju da je asignatar želi prenijeti na drugoga, mora je prenijeti indosamentom. Kad se radi o građanskopravnoj uputnici, dakle kad ona glasi na ime, prijenos se obavlja ce-sijom, a kad glasi na donositelja, prijenos se obavlja predajom (traditio). Isto tako uputnica koja bi sadržavala klauzulu po naredbi i imala propisani sadržaj (novac, vrijednosne papire, zamjenjive stvari) i bUa upućena osobi koja se bavi gospodarskom djelatnošću, dakle kad asignat nije trgovac (gospodarstvenik), ne bi se radilo o trgovačkoj uputnici, bez obzira na to što su i asignant i asignatar trgovci. Sve vrste uputnica (asignacije u pisanom obliku) ubrajamo u vrijednosne papire, s time da se kod opće (građanskopravne) uputnice radi o recta vrijednosnim papirima, a kod trgovačke uputnice o vrijednosnim papirima po naredbi (order). uragan (engl. hurricane, njem. Wirbel-
sturm), ili orkan, razoran vjetar. uravnoteženi razvitak (engl. balanced
development, njem. ausgeglichene Entwicklung) -* održivi razvoj; -» održivi turizam. urbanističko prostorno planiranje u turizmu (engl, urban physical
planning in tourism, njem. städtische Raumplanung im Tourismus), sastavni dio sustava prostornog planiranja u turizmu, čiji je zadatak prostorna projekcija ciljeva razvoja u turizmu, dobivenih razvojnim prostornim planiranjem i iskazanih uglavnom fizičkim pokazateljima. To je oblikovni vizualni produkt prostornog planiranja, odnosno prostorne projekcije, prostorne organizacije, uređenja, zaštite i unapređenja prostora. Dokumenti prostornog planiranja dijele se na: prostorne planove administrativno-
432
uputitelj teritori-jalnih jedinica (zemlje, županija, općina, gradova), prostome planove područja posebnih obilježja, generalni plan uređenja, detaljni plan uređenja, druge prostorne planove (sektorski, velike infrastrukture i si.). Po sadržaju, razini razrade i namjeni prostorni planovi se dijele na makro ili globalne i provedbene prostorne planove.
urbani turizam (engl, urban tourism,
njem. städtische(r) Fremdenverkehr), turizam koji se odvija u velikim gradovima, odnosno turistička putovanja usmjerena prema njima. Motivi dolaska turističkih posjetitelja u urbane sredine nešto su drugačiji nego kod klasičnih oblika turističkih kretanja. Jače su naglašeni kulturni, poslovni i sportski motivi. -> gradski turizam. urbanizacija (engl, urbanisation, njem.
Urbanisierung), postanak i razvoj gradova, proces prirasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska te širenje gradskog načina života u agrarna područja. Tipovi urbanizacije su izravna, neizravna i pseudourbanizacija, a s obzirom na stupanj urbanizacije razlikujemo nizak stupanj (do 40%), srednji (40-60%), visok (60-80%) i vrlo visok (80-100%). Grad i njegova urbanizirana okolica čine međuzavisnu cjelinu ili gradsku aglomeraciju. Koristi se još i pojam metropolitansko područje (regija), odnosno metropolis (matični grad), koji se sastoji od središnjeg ih matičnog grada (jezgre), predgrađa i vanjskog pojasa naselja. Konurbacija su područja neprekidne izgrađenosti, odnosno povezanosti i srašćivanja gradova, medu kojima nema ruralnih (seoskih) naselja ili zemljišta. Gradove s izrazito snažnim funkcionalnim i gravitacijskim karakteristikama za stanovništvo
433
uputite^
širih prostora metropolama.
nazivamo
usitnjenost ponude (engl. offer fragmentation, njem. Zersptitterung des Angebols), jedna od temeljnih karakteristika ponude u turizmu. Ona se posebice odnosi na uslužne kapacitete, koji se zbog heterogenosti turističke potražnje, odnosno brojnosti i raznovrsnosti turističkih potreba, pojavljuju u velikom broju manjih uslužnih jedinica. uskotrupni zrakoplovi (engl. regular/ narrow body aircraft, njem. schmalrum-pfige(s) Flugzeug) -> zrakoplov. uskraćeno zadovoljstvo (engl. lack of satisfaction, njem. entgangene Urlaubsfreu-de), onemogućavanje uživanja u nečemu što je klijent platio ili mu je bilo obećano bez posebne nadoplate, npr. klijent nije dobio sobu s balkonom koju je rezervirao pa nije mogao uživati u onome Što je platio, ih je u opisu u brošuri obećano da će klijent imati, a nije to mogao ostvariti (mogućnost kupanja u moru). usluga (engl. service, njem. Dienstleistung Leistung), radnja koja se obavlja samostalno u okviru gospodarske djelatnosti ili javne službe, uz naknadu ih bez naknade. Može biti: 1. sukladna ugovoru, što znači u cijelosti je ispunjena onako kako je ugovoreno, odnosno uobičajeno; 2. nekvalitetna, što znači da unatoč potpunosti ne odgovara kakvoći koja je ugovorena, odnosno uobičajena; te 3. nepotpuna, što znaci da nedostaje koji od sastojaka koji je predmet ugovora, odnosno koji su uobičajeni. usluga u zrakoplovu (engl. inflight service, njem. Bordservice), usluge koje se pružaju putnicima u zrakoplovu tijekom leta. One su
uravnoteženi razvitak
izuzetno važan segment integralne usluge zrakoplovne kompanije. Glavni razlozi za to su: radi se o segmentu usluge u kojem je putniku najdužem i najneposrednijem kontaktu s zrakoplovnom kompanijom; segment je pun raznovrsnih detalja koji su tu radi samog putnika i zadovoljavanja njegovih želja i potreba; ovaj segment putnik najduže pamti pa je njegova kvaliteta bitna za konačnu i cjelovitu ocjenu o kvaliteti usluge. Najvažniji dijelovi usluge u zrakoplovu jesu: usluga letačkog osoblja; usluga kabinskog osoblja; udobnost; ponuda hrane i pića; drage vrste usluga; mogućnost zabave za vrijeme leta.
usluziva nje u sobama (engl. room service, njem. Zimmerservice), hotelska usluga uobičajena u hotelima više kategorije, a sastoji se od posluživanja jela, pića i napitaka u sobama po narudžbi gosta, što je u pravilu skuplje od iste takve konzumacije pružene u hotelskom restoranu, etažni servis. uslužne djelatnosti (engl.service industries, service trade), vrsta djelatnosti koje se po nekim zajedničkim obilježjima (nedodirljivost i nematerijalnost) razlikuju od drugih. Mogu biti: primarne (usluge proizvodnih čimbenika, rada, kapitala i zemlje, samoj proizvodnji), intermedi-jarne (usluge neophodne u prometu i razmjeni nekih dobara) i finalne (potrošne, tj. one koje su namijenjene izravno potrošnji). Prema klasifikaciji Ujedinjenih naroda razlikuju se: 1. pomorski, zračni i ostale vrste prometa; 2. pomoćne usluge prometa; 3. osiguranje i reosiguranje; 4. usluge otpremništva; 5. financijske usluge; 6. usluge poduzećima; 7. obrada i
upravljanje marketingom prijenos podataka; 8. iznajmljivanje strojeva i sirovina; 9. usluge izgradnje i javnih radova; 10. upravljanje i iznajmljivanje nekretnina; U. trgovina na veliko i malo, hotelske usluge; 12. usluge popravaka, čišćenja i pranja; 13. usluge rekreacije i kulturne usluge; 14. usluge u kućanstvu i osobne usluge; 15. javna administracija, zdravstvene i socijalne usluge. ustava (engl. lock, njem. Schleuse), ih spla-vnica, naprava na rijeci ili kanalu kojom se brodovi ili splavi
432
uputitelj spuštaju ili dižu na razinu vode pomoću dviju brana koje se prema potrebi otvaraju ili zatvaraju (npr. u Panamskom kanalu).
USTOA (akr. od engl. United States Tour Operators Association), Udruženje turo-peratora SAD-a. Najveće udruženje tu-roperatora u Americi. ušće (engl, mouth, rivermouth, njem. Mündung), mjesto gdje se rijeka ili potok ulijeva u drugu rijeku, jezero ili more.
uputite^
uvala (engl, karst volley, njem. Bucht), izduženo udubljenje u kršu koje najčešće nastaje duž velikih pukotina u vapnencima. Duži promjer uvala obično ne prelazi 1 -1,5 km. uvjetni otkaz (engl, conditional cancella-tion, njem. bedingte Kündigung), naziv za posebni otkaz hotelijera ako putnička agencija sklopi s njime ugovor o hotelskim uslugama uz angažiranje (zauzimanje) više od 30 posto kapaciteta
433
uravnoteženi razvitak
soba. Naime, hotelijer iznimno u takvim slučajevima može dati otkaz putničkoj agenciji u razdoblju 60-30 dana prije dolaska skupine ako mu za njezin dolazak nije zajamčeno plaćanje; ovaj otkaz je "uvjetni", tj. nije apsolutni, jer ako unutar tog roka putnička agencija zajamči plaćanje ugovorenih soba (kaparom, predujmom, bankovnom garancijom i si.), takav otkaz je isključen, tj. nema pravnog učinka i ugovor ostaje na snazi.
uzance
U2ance (engl. usages, njem. Usancen),
kodificirani poslovni (trgovački) običaji, a kodifikaciju obavljaju ovlaštena tijela kao što su trgovačke i druge komore, burze, poslovna udruženja i si. Važan su izvor trgovačkog prava i unutrašnjeg i međunarodnog. U Republici Hrvatskoj postoje dvije temeljne vrste uzanci: Opće uzance za promet robom i posebne uzance. Opće uzance za promet robom ograničene su na ono što je opće i zajedničko za sve sudionike prometa robom u gospodarstvu, a u njih su unesena i neka temeljna pravila obveznog prava. Stupanjem na snagu Zakona o obveznim odnosima (ZOO), Opće uzance za promet robom ne primjenjuju se u pitanjima koja su njime uređena. Time one nisu stavljene "izvan snage" kako bi se na prvi pogled moglo zaključiti. ZOO, naime, daje široku autonomiju suugovarateljima u uređivanju ugovornih odnosa, uz uvjet da nisu u suprotnosti s ustavnim načelima, prisilnim propisima i moralom društva. Osim toga, pretežni dio ZOO sadrži dispozitivne norme te se obvezni odnosi mogu urediti i drukčije nego što je njime određeno. Strane mogu ugovoriti i druge izvore prava, dakle i Opće uzance za promet robom. Nadalje, prema odredbama ZOO-a ako su opće ili posebne uzance ili drugi trgovački poslovni običaji suprotni dispozi-tivnim normama ZOO-a, primijenit će se dispozitivne norme zakona, osim ako su strane izričito ugovorile primjenu uzanci ili drugih trgovačkih običaja. U novom sustavu hrvatskog trgovačkog prava, opće uzance se više ne donose. Posebne su uzance takvi poslovni običaji koji se odnose na uže
436
užina
područje gospodarskih djelatnosti ili na određenu robu i si. Posebne uzance u Republici Hrvatskoj ovlaštena je utvrđivati Hrvatska gospodarska komora, a objavljuju se u Narodnim novinama RH. Tako su u nas poznate Posebne uzance u ugostiteljstvu, Posebne uzance u građevinarstvu, itd. Pri utvrđivanju uzanci polazi se od prakse, pa ovlašteni organ ne može proglasiti uzancom nešto što nema podloge u poslovnoj praksi. Ali pri utvrđivanju poslovnih običaja, posao ovlaštenog tijela ne sastoji se samo u konstatiranju njihova postojanja, već se mora paziti da utvrđene i objavljene uzance budu cjelina koja ureduje određenu materiju. Zbog toga među poslovnim običajima treba odabrati najbolje i samo njih uvrstiti u sastav. Ovlašteno tijelo izborom između raznih običaja nužno se opredjeljuje za neke od njih, obavlja određena usklađivanja, donosi formulacije, pri čemu nužno čini i neka poboljšanja, pa sve to nije samo puko utvrđivanje već i određeno modificiranje postojeće prakse. U tom postupku utvrđivanja uzanci koji nužno uključuje i određene modifikacije, očituje se i razlika između poslovnih (trgovačkih) običaja i uzanci. užina (engl. second breakfast, midmoming snack, earty lunch, njem. Vesper, Jause) -*■ obrok.
valorizacija resursa u turizmu (engl. resource evaluation m tourism, njem. Valorisation der touristischen Ressourcen), stručna i znanstvena ocjena vrijednosti, odnosno sustavno razvrstavanje pojedinih resursa u prostoru. Ocjenjuje se njihovo rekreativno svojstvo, svojstvo znamenitosti, estetsko i kuriozitetno svojstvo, ali i odgojna i gospodarska vrijednost. Cilj turističke valorizacije je utvrditi kvantitativnu i kvalitativnu vrijednost svakog pojedinog prirodnog ili antropogenog resursa, kako bi se na osnovi te ocjene utvrdila njihova upotrebna vrijednost. valovi (engl. waves, a]em..Welle), pravilno i periodično gibanje morske, jezerske ih druge vode. Tom se prilikom stvara "brijeg" i "dolina", a vertikalna razlika medu njima je visina vala. Dužina vala je udaljenost između dva brijega i dvije doline. Brzina vala je udaljenost koju prijeđu "brijeg" i "dolina" u jedinici vremena. Valovi najčešće nastaju od vjetrova, zbog potresa na morskom dnu (u Japanu ih zovu tsunami), ali mogu nastati i zbog razlike u tlaku zraka, nadolaska plime i si. Valovi snažno djeluju na obalu (abrazija), anužno ih je poznavati u pomorstvu. U suvremenom turizmu imaju golemo značenje, ne samo zbog estetskog doživljavanja već posebno
V zbog razvoja nekih rekreativnih oblika (npr. daskanje, jedrenje), valuta (engl.currency, njem. Währung), papirni i kovani novac što ga izdaje država ili banka, u optjecaju služi kao sredstvo razmjene i zakonsko sredstvo plaćanja. Svaka država obično ima svoju valutu. Plaćanja između zemalja obavljaju se u valutama po određenom tečaju razmjene. Tečajevi razmjene valuta ovise o potražnji i ponudi odnosnih valuta. valutna klauzula (engl, currency clause, njem. Währungklausel), klauzula koja se unosi u prodajne ugovore kako bi se vjerovnik novčane obveze zaštitio od promjena vrijednosti novca u razdoblju između nastanka novčane obveze i trenutka njezina dospijeća. Njome se eliminira valutni rizik. valutni kod (engl, currency code), kod valute, kod od tri slova za pojedine valute, koji propisuje Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO), pa se i naziva ISO-kod valute. Tako npr. USD je valutni kod za američki
uzance dolar, HRK za hrvatsku kunu,. DEM za njemačku marku, ITL za talijansku
436
užina liru, GBP za britansku funtu, JPY za japanski jen, FRF za francuski franak,
CHF za švicarski franak, ATS za austrijski šiling, CZK za češku krunu,
SKK za
slovačku krunu, HUF madžarsku forintu, NLG za ni-
za
valutni kod zozemski gulden, RUR za ruski rubalj, SIT za slovenski tolar, itd. valutni rizik (engl. currency risk, njem. Wàhrungrisiko), rizik razlike unutarnje domaće vrijednosti i vanjske vrijednosti valute. Nastaje uvijek kada država povećava ili smanjuje (revalvira ili devalvi-ra) vrijednost vlastite valute, a vrlo ;e nepovoljan za gospodarstvo zemlje kada vlastita valuta devalvira, a strana valuta u zemljama iz kojih se uvozi revalvira i obratno, ako vlastita valuta revalvira, a valuta zemlje u koju se izvozi devalvira. Varšavska konvencija (engl. The Convention for the Unification of Certain Ruies Relating to International Transportation byAirThe Warsaw Convention ofI929, njem. Warschauer Abkommen), Konvencija za izjednačenje nekih pravila koja se odnose na međunarodni zračni prijevoz, donesena je u Varšavi 1929. godine. Ekspanzija zračnog prometa nakon II. svjetskog rata inicirala je potrebu za postavljanjem cjelovitijeg kodeksa koji bi regulirao međunarodno komercijalno zrakoplovstvo. Prvu inicijativu dala je Međunarodna trgovačka komora (International Chamber of Commerce), na svojim konferencijama 1923. i 1925. godine, na kojima je u rezolucijama zahtijevala uniformiranje kodeksa međunarodne kontrole privatnog komercijalnog zrakoplovstva. Na inicijativu francuske vlade održana je međunarodna konferencija u Parizu 1925. godine, na kojoj je osnovana C1TEJA - Comite International Technique d' Experts Juridiques Aerines, sa sjedištem u Parizu. U razdoblju 1926.-1929. godine CITEJA radi na
438
Varšavska konvencija kodeksu, a konačni nacrt bio je prihvaćen na II. međunarodnoj konferenciji o privatnom zračnom pravu u Varšavi 12. listopada 1929. godine. Konvencija o izjednačavanju određenih propisa u međunarodnom zračnom prijevozu - The Convention [or the unification of certain rules relating to international transporta-tion by air ili The Warsaw Convention of 1929 - primjenjuje se na bilo koji plaćeni međunarodni zračni prijevoz putnika, prtljage ili robe. Konvencija regulira dva osnovna područja: standarde putničkih karata, zrakoplovnih tovarnih listova i drugih putničkih dokumenata; odgovornost zrakoplovnih kompanija, naknade za pretrpljenu štetu, te pravila za utvrđivanje odgovornosti. U principu zrakoplovne kompanije odgovorne su za smrt ili povredu putnika; uništenje, gubitak ili oštećenje prtljage ili robe; štetu nastalu zbog zakašnjenja zrakoplova, prtljage ili robe. Maksimalni iznosi odgovornosti prema Varšavskoj konvenciji su sljedeći: kod prijevoza osoba odgovornost zrakoplovne kompanije ograničena je po jednom putniku na iznos od 125 000 franaka (1 francuski franak = monetarna jedinica koju čini 65.5 mgr zlata finoće 900/1 000); kod prijevoza prtljage i robe odgovornost zrakoplovne kompanije ograničena je na iznos od 250 franaka po jednom kilogramu; kod prijevoza osobnih stvari koje ostaju na Čuvanju kod putnika -ručna prtljaga - odgovornost kompanije ograničena je na 5 000 franaka po putniku. Navedeni iznosi zakonska su obveza zrakoplovne kompanije prema putniku, ali oni
Varšavska konvencija mogu biti i veći ako je to prethodno dogovoreno između zainteresiranih strana. Osim novčanih iznosa Konvencija predviđa i točne rokove u kojima je potrebno podnijeti odštetni zahtjev. Potpisivanjem Varšavske konvencije međunarodni zračni promet dobio je najznačajniji dokument do tada potpisan. SAD pristupaju Konvenciji 1934. godine. Konvencija doživljava nekoliko amandmana. U Haagu 1955. godine udvostručen je novčani limit za nadoknadu u slučaju smrti, 250 000 franaka ili 16 600 dolara, a 1971. godine u Guatemala City taj iznos se povećava na 100 000 dolara. U lipnju 1995. godine, na Konferenciji o odgovornosti zrakoplovnih kompanija, Airline Liability Conference, u Washingtonu, pokrenuta je inicijativa za ponovno povećanje limita. Do realizacije zahtjeva dolazi u Kuala Lum-puru, na 51. godišnjoj generalnoj skupštini lATA-e, gdje 12 zrakoplovnih kompanija iz 6 regija potpisuje deklaraciju o povećanju limita do maksimalno 150 000 dolara, ovisno o tome gdje je kupljena zrakoplovna karta. VAT (akr. od engl. value added tax) -> porez na dodanu vrijednost, vatu (VUV), novčana jedinica Vanuatua. vaućer (engl. voucher, njem. Bon Gutschein, Voucher), turistička uputnica, uslužnica, 1. u širem smislu označava neki dokument kojim se dokazuje da je određena svota novca plaćena (npr. iz-mirena neka obveza prema trgovačkom društvu), ali i dokument koji se izdaje umjesto novca, s tim da se njime može od dužnika tražiti ispunjenje neke obveze. Na primjer, trgovačko društvo
439
velike priredbe
sportske
može svojim zaposlenima izdati luncheon voucher, kojim mogu u određenim ugostiteljskim objektima ili dućanima plaćati hranu i druge određene proizvode. 2. U užem smislu u nekim zemljama u kojima se obavlja pretvorba državnih (društvenih) poduzeća u trgovačka društva s poznatim vlasnikom, zaposlenima i drugim zakonom određenim građanima izdaju se vaučeri kojima oni mogu kupiti dionice ili udjele u pretvorenim poduzećima. 3. U turizmu se vaučer (turistička uputnica, uslužnica, bon) pojavljuje kao isprava koju izdaje putnička agencija (trasant) kojim se ona obvezuje davaocu usluga (trasatu) da će platiti njegove usluge pružene donositelju klijentu agencije (remitentu). Svaki vaučer temelji se na nekom temeljnom pravnom poslu (npr. agencijskom ugovoru o hotelskim uslugama itd.), kojim je između putničke agencije s drugim agencijama ili izravno s davaocima usluge dogovoreno da će im agencija korisnike usluga slati s vaučerom. Vaučer se izdaje nakon uplate novčane svote agenciji od strane korisnika budućih usluga: original vaučera dobiva korisnik usluga, a prva i druga kopija šalju se davaocu usluga, koje služe kao dokument za rezervaciju, odnosno potvrdu daje dan predujam, ili kao dokazno sredstvo o opsegu i vrsti usluge. Vaučer nije vrijednosni papir jer ako se vaučer izgubi, ošteti, zaboravi i si., korisnik (remitent) nije izgubio samo pravo iz papira, tj. pravo na uslugu, koje se može dokazati pozivom na glavni ugovor, uvidom u neku od kopija vaučera i si. Vaučer je legitimacijski papir i prvenstveno
služi kao dokaz da je osoba koja ga prezentira klijent putničke agencije, večera (engl. evening meat, late dinner, njem. Abendessen) obrok. vegetacijske zone (engl. vegetation zones, njem. Vegetat'tonszone), rasprostranjene u obliku klimatskovegetacijskih zona (zbog sfernosti zemlje i različitog odnosa kopna i mora te visinske raznolikosti), pri čemu je i Čovjek imao značajnu ulogu (prijenos biljaka u druga područja, raznim mjerama i postupcima utjecao na adaptaciju bilja u novim ekološkim uvjetima i si.). Na zemlji postoji šest vegetacijskih zona: polarktička (Europa, Angloamerika, Kina, Japan, Makro-nezija), paleotropska (tople geografske širine), neotropska (Južna Amerika), Australijska, Kaplanska i Antarktička. velike sportske priredbe u turizmu (engl. mega sport evens in tourism, njem. grofie Sportveranstaltungen im Tourismus), europska i svjetska sportska natjecanja koja se održavaju u raznim sportovima (najpoznatija su u nogometu, košarci, rukometu, odbojci, tenisu, plivanju, vaterpolu, jedrenju, borilačkim sportovima itd.). Osim u pojedinačnim sportovima, posebno su značajna natjecanja poput TJniverzijade, Mediteranskih igara, te Zimskih i Ljetnih oUmpijskih igara. Velike sportske pripredbe održavaju se većim dijelom u sklopu turizma. verižni indeksi (engl. chain indices, njem. Kettenindex) -*■ indeksi s promjenljivom bazom. vertikalna koncentracija (engl. vertical concentration, njem. vertikale Konzen-tration), međusobno povezivanje poduzeća različitih privrednih grana ili djelatnosti. U turizmu, na primjer, povezivanje, udruživanje turoperatora sa zrakoplovnom kompanijom, hotelskim poduzećem, brodskom kompanijom, rent a car organizacijom i obrnuto.
veslanje (engl. rowing, njem. Rudem), vrsta, grana sporta na vodi, gdje se plovilo pokreće pomagalom - veslom. Kao sport veslanje se javlja u Engleskoj u 16. i 17. stoljeću kao posljedica velikog broja lađara i brodara (u Londonu oko 10 tisuća) koji su zarađivah za život prijevozom putnika, a zarada im je ovisila o brzini plovila. Upravo ta brzina plovila nagnala je ladare na natjecanja, a prvo za koje postoji pisani trag jest ono na Temzi iz 1715. godine, koje se smatra začetakom modernog veslanja kao natjecateljskog sporta. Godine 1828. sveučilište Cambridge uputilo je Oxfor-du izazov za utrku osmeraca, te je ona održana prvi put 10. lipnja 1829. u gradiću Henleyu kod Londona na Temzi. Prvu utrku dobio je Oxford. Reyans je veslan 1836. a utrku je dobio Cambridge s jednakom premoći. Od 1845. zbog gustog prometa na Temzi utrka je premještena uzvodno. Od 1839. utrka je postala stalna i tradicionalna te se održala do danas. Po svom obliku i karakteru razlikuju se narodno i sportsko veslanje. Sportsko veslanje podijelilo se na klasično i na kajakaštvo i kanuistiku. Discipline u kojima se natječu: samac, dvojac s kormilarom i bez kormilara, dvojac na pariće, četverac s kormilarom i bez kormilara i osmerac. videotekst (engl, videotex), elektronički uslužni sustavi koji prikazuju poslanu informaciju na videoekranu. Teletekst sustavi su televizijski sustavi sposobni primati i prikazivati podatke. Suvremeni sustavi, koji omogućuju interaktivnu komunikaciju, revolucionirali su distribuciju turističkih proizvoda, te se mnogi naručitelji služe njima.
vignette, naljepnica, oznaka, potvrda o plaćenoj cestarini za određeno vrijeme. Neke zemlje, npr. Švicarska, Austrija, Češka Republika i dr., propisuju obaveznu kupovinu vignetta za korištenje svoje mreže autocesta. vinska karta (engl, wine list, njem. Weinkarte), popis i cjenik svih vina koja se nude u ugostiteljskom objektu s kratkim opisom obilježja svakog vina. Uobičajeno je navesti prvo stolna, bijela, zatim ružičasta, pa crna i na kraju karte desertna vina i pjenušce. Prednost se daje domaćim vinima i pjenušcima. Vinska karta je danas sve rjeđa u ugostiteljskoj praksi. -> karta pića. VIP gosti/posjetitelji (engl. VIP guests, very important person guests, njem. VIP Gast), naziv za osobito važne goste. Oznaka kojom se najčešće u hotelima, obilježavaju posebno važni gosti, a koja za osoblje hotela znači da takvu gostu treba pristupati i usluživati ga s mnogo pažnje. Kod redoslijeda usluživanja (npr. prilikom upisa gosta u hotel) takvi gosti imaju prednost. VIP tretman gosta (engl, very important person guest treatment, njem. VIP Gast-betreung), odnos prema VTP-gostima, kojima hotel izražava izuzetno poštovanje, a obuhvaća: besprijekorno pripremljenu sobu u koju se u znak pažnje stavljaju tzv. in room gift (cvijeće, košara s voćem ili piće); pozdrave direktora (generalnog ili direktora domaćinstva) osobno ili preko pisma dobrodišlice; česte su i besplatne usluge (transfer, minibar, Pay TV, usluge praonice i kemijske čistionice i dr.); pravo na korištenje usluge više razine (-» upgrade) - tzv. complimentary upgrade je pravo na korištenje usluge smještaja više razine (npr. gost ima pravo, s obzirom na svoj VIP-status, koristiti mali apartman za cijenu sobe) ih tzv.
single rate double occupancy koji podrazumijeva korištenje dvokrevetne sobe za cijenu jednokrevetne. VI-Ptretman ima različite razine ovisno o stupnjevima važnosti VIP-gostiju, a razlikuju se od hotela do hotela, već prema kategoriji i kvaliteti usluga. visina provizije (engl, commission, njem. Provisionshöhe), po općem pravu utvrđuje se ugovorom, odnosno tarifom strane kojoj se ona mora platiti, a inače se plaća uobičajena provizija u određenoj gospodarskoj grani (branši). U turizmu postoje određeni poslovni običaji 0 visini provizije, utvrđeni i Posebnim uzancama u ugostiteljstvu; a) temeljna je uzanca da usluge hotelijeru plaća putnička agencija, i to i onda ako nije ugovoreno tko ih plaća. Klijent putničke agencije plaća hotelijeru samo ako je tako izričito ugovoreno između hotelijera 1 putničke agencije; b) putnička agencija je obvezatna platiti hotelijeru samo one usluge, koje su navedene u ispravi za rezervaciju. Primi li gost neke druge usluge, koje nisu navedene, u ispravi za rezervaciju, putnička agencija ih nije dužna platiti, ali ne dobije za njih ni proviziju, ugovorna i -»■ uobičajena provizija. višak prtljage (engl, excess baggage, njem. . Übergepäck), svaka količina prtljage iznad propisane besplatne količine predane prtljage. Svaki kilogram prtljage iznad propisane količine prüjage posebice se plaća (excess baggage charge). Pri prijevozu prtljage u kojem se primjenjuje težinski sustav za svaki kilogram prtljage iznad dozvoljenog se naplaćuje 1.5% od najviše direktne tarife za odrasle u jednom smjeru u ekonomskoj klasi. Izuzetak su: \% - iz Austrije, Bugarske i Izraela, iz Australije, Novog
Zelanda (osim 1.5% iz Australije i Novog Zelanda za jugozapadni Pacifik), iz Europe i Srednjeg istoka za Australiju i Novi Zeland; 1.35% - unutar Europe (osim 1% iz Austrije, Bugarske i Finske). Posebna naknada se plaća za prijevoz nezgrapnih i lomljivih predmeta do 75 kg koji se prevoze u putničkoj kabini tako da se koristi dodatno sjedište za njihov prijevoz. Pri tome se višak prtljage naplaćuje po stvarnoj težini predmeta koji se prevozi, aU ukupan iznos naknade za višak prtljage ne smije biti niži od 75% vrijednosti pune jednosmjerne tarife za odraslu osobu i to za klasu prijevoza koju putnik koristi; za prijevoz kućnih ljubimaca u putničkoj kabini naplaćuje se naknada u iznosu stvarne težine životinje i kaveza. Tako izračunata težina ne može biti dio besplatne predane prtljage putnika; za prijevoz skijaške i golferske opreme primjenjuje se posebna naknada, ali težina ovih stvari može biti uključena u težinu besplatne predane prtljage putnika, tako da se naknada plaća samo za težinu koja prelazi dopuštenu. Pri prijevozu prtljage u kojem se primjenjuje komadni sustav naknada za prijevoz viška prtljage ovisi o različitim čimbenicima: gradu ili državi polaska i zrakoplovnoj kompaniji s kojom se putuje. Svaka kombinacija čimbenika ima iznos standame naknade za tako utvrđen višak prtljage. Za svaki dodatni komad prtljage koji ne prelazi zadane gabarite (dimenzija/ težina) bit će naplaćena standardna naknada za višak prtljage. Ista naknada primijenit će se ako bilo koji komad prtljage koji spada u onu dopuštenu ima dimenziju veću od dopuštene, ali koja ne prelazi 203 cm i nalazi se unutar dopuštenoga težinskog limita. Dvostruka standardna naknada primijenit će se za dodatni komad prtljage koji ima dimenziju veću od dopuštene, ali koja ne prelazi 203 cm i nalazi se unutar dopuštenoga težinskog limita. Svaki drugi dodatni komad prtljage čije dimenzije prelaze
203 cm i težinu od 32 kg (unutar SAD 23 kg) neće biti prevezen ako nije unaprijed dogovoren njegov prijevoz sa zrakoplovnom kompanijom. Ako takva prtljaga bude prihvaćena za prijevoz, naplatit će se trostruka standardna naknada. Posebna naknada plaća se za prijevoz nezgrapnih i lomljivih predmeta do 75 kg koji se prevoze u putničkoj kabini na taj način da se koristi dodatno sjedište za njihov prijevoz. Za prijevoz u SAD ili iz njih primjenjuju se pravila komadnog sustava, ali naknada ne može biti niža od 75% vrijednosti pune jednosmjerne tarife za odraslu osobu i to za klasu prijevoza koju putnik koristi. Na drugim relacijama primjenjuje se standardna naknada od 75% vrijednosti pune jednosmjerne tarife za odraslu osobu i to za klasu prijevoza koju putnik koristi; za prijevoz kućnih ljubimaca u putničkoj kabini naplaćuje se naknada u iznosu stvarne težine životinje i kaveza. Tako izračunata težina ne može biti dio besplatne predane prtljage putnika. Za SAD ili iz njih primjenjuje se standardna naknada za višak prtljage, dok se drugdje primjenjuje dvostruka standardna naknada; za prijevoz skijaške i golferske opreme primjenjuje se posebna naknada. Za jedan par skija primjenjuje se 25% Standarne naknade, a za golfersku opremu 50% standardne naknade. viša sila (engl. Act of God, njem. höhere Gewalt, lat. vis maior), vanjski događaj koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti. U znanosti postoji nekoliko teorija o višoj sili. Tako po objektivnoj teoriji viša sila je događaj koji izlazi iz kruga redovitih događaja i u odnosu na osobu koja bi se trebala pojaviti kao štetnik taj se događaj smatra vanjskim. Po subjektivnoj teoriji viša sila je svaki događaj koji
se ni uz maksimalnu pozornost osobe nije mogao ni predvidjeti ni spriječiti. Vanjski događaj znači da je izvan stvari ili djelatnosti kojima je prouzročena šteta. Kao viša sila najčešće se pojavljuje prirodni događaj, npr. klizanje tla, potres itd. Međutim, karakter više sile mogu poprimiti i društvene pojave, npr. ratovi, zabrane uvoza, izvoza i si. Viša sila tipičan je primjer isključenja protupravnosti radnje, te s obzirom na to, razlog je oslobođenja odgovornosti za štetu (objektivna /kauzalna/ odgovornost, -► kriterij uzročnosti). Odredba ugovora, koja kada se unosi u međunarodne trgovačke ugovore i kojom se u pravilu predviđaju sve buduće okolnosti koje mogu nastati, a na koje ugovorne strane ne mogu utjecati i koje čine ispunjenje ugovora trajno ili privremeno nemogućim. Ako se ostvare pretpostavke primjene odredaba o višoj sili, moguća je obustava ispunjenja Ui raskid ugovora. Pravila Međunarodne trgovačke komore o višoj sili predviđaju moguće slučajeve koje strane mogu izabrati i unijeti u ugovore, a to su rat, objavljen i neobjavljen, građanski rat, pobune, revolucije, sabotaže, prirodne katastrofe, eksplozije, požari, bojkoti, Štrajkovi, zaposjedanje tvornica i akti vlasti i dr. višestruko imenovanje (engl. multiple de-signation, njem. mehrfache Benennung), termin koji se koristi u bilateralnom reguliranju zračnog prometa. Prema bilateralnom ugovoru potpisanom između dviju država zračni prijevoz mogu obavljati samo one zrakoplovne kompanije koje su za to imenovali nadležni državni organi. Ako taj promet možeobavljati više zrakoplovnih kompanija iz svake države, govorimo o višestrukom imenovanju.
viza (engl. visa, njem.Sichtvermerk, Visum), klauzula u pisanom obliku kojom se utvrđuje daje imatelju putne isprave (putovnice) odobren prijelaz preko državne granice u roku koji je u vizi označen. Mnoge zemlje multilateralnim i bilateralnim sporazumima pa čak i jednostranim izjavama ovlaštenih tijela isključuju potrebe viza za državljane određenih država. U suvremenom turističkom i poslovnom prometu, u potrazi za radnim mjestom i si., propisi neke države o nužnosti viza za državljane određenih država (odnosno za vlastite) čine zapravo mjeru zaštite (npr. od pristizanja strane radne snage), pa čak i akt diskriminacije i pritisaka prema određenim državama, više nego stoje to potreba za kontrolom ulaska, izlaska, odnosno boravka stranaca u zemlji. Na primjer, zemlja koja ne želi da njezini državljani odlaze u neku receptivnu turističku zemlju (u pravilu manje razvijenu, siromašniju, politički nepodobnu i si.) za državljane takve nepodobne zemlje uvodi sustav viza. Svaka država koja drži do svog ugleda (načela ravnopravnosti i reciprociteta) uvest će mjere za državljane prve države, Čime praktički otežava ulazak potencijalnih turista na svoje područje. S obzirom na namjenu vize mogu biti; ulazne, izlazne, izlaznoulazne, ulazno-izlazne, prolazne (tranzitne), turističke, radne, stalne, privremene itd. vjerski turist (engl. religious tourist, njem. religionsbedingte(r) Tourist), osoba koja se uključuje u vjerski motivirana putovanja ih hodočašća, posebno kad se uz vjerski pojavljuju i drugi turistički motivi kao razlog za putovanje. Cilj takvog turističkog kretanja podređen je religioznom vjerovanju i potrebi čovjeka, no ono ima i sva turistička obilježja iako ona nisu osnovni razlog za putovanje.
vjerski turizam (engl. religious tourism, njem. religionsbedmgter Tourismus), skup odnosa i uslužnih aktivnosti kojima se zadovoljavaju pretežno duhovne, ali i kulturne i socijalne potrebe vjernika što proizlaze iz njihova religijskog opredjeljenja. Ovisno o stupnju religijskog vjerovanja ljudi su spremni poduzeti putovanje na kraće ili duže vrijeme, na kraće ili veće udaljenosti, da bi zadovoljili svoje religijske potrebe, osjećaje ili obveze. Svrha takvih putovanja, koja se obično nazivaju hodočašćem, jest da vjernici time
slijede svoju vjersku potrebu ili u religiji označen cilj, a cilj takvih putovanja su različita hodočasnička ili sveta mjesta. Sve svjetske religije imaju sveta mjesta koja prigodno posjećuju hodočasnici. Pojedine religije traže od svojih vjernika da jednom za života posjete najsvetija mjesta (Meka, Benares, Jeruzalem), pa je vjerski turizam uobičajeno i vezan za područja na kojima se nalaze svetišta. U sklopu takvih putovanja, posebno u modernom društvu, uz religijski sve više
jačaju i drugi turistički motivi. Izvan vremena koje vjernik na takvim putovanjima posvećuje svojim vjerskim potrebama, on se ponaša u osnovi kao turist. Iako religijske potrebe turisti vjernici mogu imati i za vrijeme svog turističkog boravka u određenim turističkim destinacijama, takve potrebe koje se u tom kontekstu ne pojavljuju kao primarne motivacije ne definiraju takva putovanja kao oblik vjerskog turizma. Najvidljivija veza turizma i religije svakako se dokazuje preko tisuća nepokretnih sakralnih
objekata i sadržaja te vjerskih relikvija, koji postaju objektima turističkog interesa, odnosno obilaska turista. Pri tome je razlog takvog turističkog interesa češće kulturni sadržaj ili povijesna vrijednost sakralnog objekta nego njegova izvorna religijska namjena. U sličnom su odnosu turistička kretanja i vjerske svečanosti, koje više zbog svoje kulturološke i etnološke vrijednosti i ži-vopisnosti samog događaja nego izvornog religijskog značenja same manifes-
vjerski turizam
444 voditelj poslovanja
tacije tu svečanost pretvara u razlog obilaska većih ili manjih skupina turističkih posjetitelja. vjetar (engl. wind, njem. Wind), kretanje zraka od područja visokog tlaka prema području niskog tlaka zraka. Brzina strujanja zraka označava se brojevima od 1 do 6 (broj 1 označava povjetarac, a broj 6 orkanski vjetar). Mjeri se anemometrora i anemografom, a grafički se prikazuje ružom vjetrova. Vjetrove dijelimo na stalne, povremene i lokalne. Stalni su dio opće cirkulacije zraka na zemlji (pasati, jugozapadni vjetrovi, polarni vjetrovi), povremeni su npr. monsuni, a lokalni su npr. bura, jugo, maestral i dr. vlaga u zraku (engl. humidity, njem. Luft-feuchtigkeit), sadržaj vodene pare u zraku, a izražava se kao apsolutna vlaga ili kao relativna vlaga. Prostori velike vlažnosti nepovoljni su za razvoj turizma, iako su često bogati prirodnim i antropogenim turističkim objektima i pojavama. Velika vlaga izaziva snažna znojenja, teško disanje i si. vlak (engl. train, njem. Zug), jedno ili više željezničkih vozila vučenih jednom lokomotivom ili motornim vozilima ili s više njih ili samo jednim motornim vozilom, koja voze pod danim brojem ili specifičnim određenjem od početne stalne točke do krajnje stalne točke. Lokomotiva koja vozi sama ne smatra se vlakom. Glavne su kategorije vlakova: teretni vlak - vlak sastavljen od jednog ili više teretnih vagona i službenih vagona, koji se kreću prazni ili s teretom; putnički vlak - vlak za prijevoz putnika sastavljen od jednog ili više putničkih željezničkih vozila i
službenih vagona, koji se kreću prazni ili s putnicima; kombinirani vlak - vlak sastavljen od putničkih i teretnih vagona; ostali vlakovi vlakovi koji se kreću isključivo za potrebe željezničkog poduzeća i koji nisu uključeni u bilo kakav komercijalni promet. voda na zemlji (hidrosfera) (engl, hydros-phere, njem. Hydrosphäre, Wasserhülle der Erde), vode na kopnu (tekućice, stajaćice i podzemne vode) i svjetska mora. Hidrosfera prekriva najveći dio Zemlji-ne kugle (71%) i nalazi se u svim agregatnim stanjima: tekućem, krutom (led) i plinovitom (vodena para u atmosferi). Računa se da na Zemlji ima oko 1 370 mil. km3 vode, a više od 98% tih voda su svjetska mora i oceani. vodič (engl, guide, guide book), 1. knjiga koja sadrži sustavne informacije o nečemu kako bi se korisnik mogao lako snaći. Posebno su npr. informacije putnicima o zemljama i predjelima kroz koje putuju, a posebno o mjestima koje je vrijedno vidjeti; 2. turistički vodič. voditelj poslovanja (njem. Geschäftsleiter, Geschäftsführer), fizička osoba koju mora u svojoj poslovnici imati kao zaposlenika (barem jednoga) svaka putnička agencija koja izravno sklapa ugovore o organiziranju putovanja i posredničke ugovore o putovanju. Treba ispunjavati sljedeće uvjete: da je državljanin Republike Hrvatske, da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, da je poslovno sposoban, da ima najmanje srednju stručnu spremu, da aktivno zna najmanje jedan svjetski jezik i poznaje još jedan, da ima položen stručni ispit za
voditeU poslovanja
445
vrijednosni papiri
voditelja poslovnice, i da mu pravomoćnom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova voditelja poslovnice - dok ta mjera traje. Iznimno, voditelj poslovnice može biti i strani državljanin pod uvjetom da je dobio suglasnost Ministarstva turizma i da ispunjava i ostale uvjete za voditelje poslovnice (osim državljanina Republike Hrvatske). Stručni ispit za voditelja poslovnice polaže se pred ispitnom komisijom koja se prema potrebi, uz suglasnost Ministarstva turizma, ustrojava pri odgovarajućem visokom učilištu. O položenom stručnom ispitu izdaje se uvjerenje.
vremenska ograničenost turističke potražnje (engl, time limited tourism demand, njem. zeitliche Begrenzung der touristischen Nachfrage), jedna od temeljnih osobina turističke potražnje; upućuje na ograničeno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistička putovanja i boravke, a koje se svodi uglavnom na vrijeme godišnjeg odmora, dane vikenda i blagdana. Danas se godišnji odmori u mnogim sredinama koriste u dva pa i više termina godišnje. Isti termin ukazuje i na činjenicu da klimatski uvjeti ograničavaju pojedina područja u njihovim turističkim mogućnostima (npr. monsunske kiše, niske ili vrlo visoke temperature i si.).
vođa puta (engl, tour leader, njem. Reiseleiter, Reiseführer), vodič pratitelj aranžmana koji prati turističku skupinu tijekom putovanja (ture) i upoznaje sudionike putovanja s itinerarom, daje odgovore na pitanja što je vrijedno pogledati u turističkom mjestu i rješava određene klasične turističke probleme.
vremenska zona (engl, time zone, njem. Zeitzone), pojas od 15e geografske duži-ne u kojem sva mjesta imaju isto vrijeme, bez obzira na različita lokalna vremena. Zemlja je podijeljena na 24 vremenske zone (konvencijom). Početna je tzv. zapadnoeuropska, a pripadaju joj prostori od 7,5° istočno i zapadno od početnog meridijana (Greenwich -zvjezdarnica u Londonu, kroz koji prolazi početni meridijan). Dalje prema istoku je srednjoeuropska vremenska zona u kojoj je i Hrvatska. Svaka istočnija zona ima vrijeme od 1 sata naprijed od susjedne na zapadu. Granice vremenskih zona ne poklapaju se baš točno s meridijanima, već s političkim granicama država (praktični razlozi), vrijednosni papiri (engl, securities, njem. Wertpapiere), pisane isprave iz kojih proistječu neka prava koja, u pravilu, bez sačinjenja pisane isprave ne mogu nastati, bez prijenosa tog papira ne mogu biti prenijeta, a bez
vođenje knjige žalbi Beschwerden-buchfuhrung) knjiga žalbi.
(njem. ->■
von, novčana jedinica Demokratske Narodne Republike Koreje (KPW) i Republike Koreje (KRW); dijeli se na 100 čona. voucher -*■ vaučer. vrelo (engl, well, spring, njem. Quelle), mjesto gdje na površinu izbija podzemni tok. Režim vrela najčešće ovisi o režimu padalina na površini, pa katkada voda izbija u velikim količinama, a ponekad neka vrela i presuše.
vjerski turizam
444 voditelj poslovanja
predaje papira dužniku ostvarena. Ovako čvrsta povezanost između papira i prava koje iz njega proistječe naziva se načelo inkorpo-racije (utjelovljenja) prava u papir. Vrijednosni papiri prema vrsti prava koja iz njih proistječu dijele se na korporacijske, stvarnopravne (s podvrstom tradicijskih) i obligacijske. Skupinu korporacijskih vrijednosnih papira čine oni vrijednosni papiri koji daju određena prava u trgovačkom društvu, a primjer su dionice, neke vrste obveznica i užitnice. U tradicijske (traditio, predaja) vrijednosne papire uvršćuju se oni vrijednosni papiri u kojima je zapisano pravo potraživanja na predaju stvari. Tu spadaju skladišnica, teretnica i prenosivi tovami list. Obligacijski vrijednosni papiri dosad su u Hrvatskoj bili najpoznatiji. Iz njih proizlazi obveza plaćanja određene novčane svote i tu se uvršćuju mjenica i Ček. Prema načinu naznačivanja ovlaštenika vrijednosne papire ZOO dijeli na papire na ime, papire po naredbi i papire na donositelja, dok posebni propisi za pojedine vrste vrijednosnih papira naznačuju bilo sva tri spomenuta načina, bilo samo neke od njih. Prava iz vrijednosnih papira u pravilu su prenosiva indosamentom nezavisno od toga glasi li papir na ime ih po naredbi, odnosno predajom onda kada papir glasi na donositelja. Kod vrijednosnih papira potrebno je razlikovati pojam prava na papir od pojma prava iz papira: pravo na papir je stvarno pravo koje se stječe prema pravilima stvarnog prava, dok je pravo iz papira osobno pravo ili potraživanje njegova imatelja od dužnika. U vezi s vrijednosnim papirima važan je i pojam legitimacije, odnosno legitima-cijskog
svojstva papira. Ovo svojstvo vrijednosnih papira očituje se u činjenici da dužnik obveze koja je zapisana u papiru u načelu nije dužan ispuniti obvezu osobi koja se držanjem papira ne može legitimirati kao njegov imatelj (-* legiti-macijski papiri). vrijednost za novac (engl, value for money, njem. Geldwert), kategorija koja izražava potrošačku (kupčevu) percepciju vrijednosti proizvoda (usluge) za koji se odlučuje. Prilikom kupovine proizvoda kupac konfrontira svoja sredstva (novac) s koristima koje mu proizvod pruža, a nakon kupovine i potrošnje konstatira da li su koristi koje je ostvario (stvarne i doživljene) u skladu s plaćenom cijenom. Može se utvrditi da sve veći broj turista danas doživljava cijenu na taj način, što znači da u suvremenom turizmu sama cijena nije jedini faktor konkurentnosti nudioca, kao i faktor opredjeljenja kupca, nego da sve veću ulogu igraju necjenovni činioci konkurentnosti (kvaliteta, orginalnost, inovativnost, ekskluzivnost i dr.). vrijeme (engl, weather, njem. Zeit), trenutno stanje atmosferskih prilika na određenom području ili u nekom mjestu, a odeduje se prema karakterističnim elementima (npr. toplo, hladno, snježno, kišovito, oblačno, sunčano i si.). vrijeme koje zrakoplov provodi na zemlji između slijetanja i ponovnog polijetanja (engl. tumaroundtime,
njem. Ver-weilzeit, Umkehrzeit), vrijeme koje je potrebno da bi se iz zrakoplova iskrcali putnici i istovarila roba i prtljaga s dola-zećeg leta, zrakoplov ponovno pripremio za sljedeći let - čišćenje, gorivo, hrana i dr., te ponovno ukrcali putnici i
voditeU poslovanja utovarila roba i prtljaga za odlazeći let. vrijeme letenja (engl. flying time, airborne time - FH, njem. Flugdauer), vrijeme od trenutka kad se zrakoplov odvoji od po-letno-sletne staze pa do trenutka kad je zrakoplov ponovno dotakne. vrijeme naplate usluga (engl. term of
payment, njem. Zahlungsfrist fur Dienst-leistungen), ovisno je o vrsti ugostiteljske usluge, a u načelu odmah nakon što je usluga pružena. Iznimno kad se usluge pružaju tijekom dužeg razdoblja, kao što su usluge smještaja, pansiona ili polupansiona, naplaćuju se od gosta svakih sedam dana. Račun za usluge naplaćuje se odmah pošto je usluga dana ili nakon svakih sedam dana korištenja uslugom. Za usluge koje tijekom boravka koristi u ugostiteljskom objektu a odmah ne plati, gost potpisuje račun s naznakom broja sobe odmah nakon završetka usluge. Ti računi priključuju se hotelskom računu i naplaćuju skupa s tim računom. Ugostitelj je dužan načiniti specifikaciju računa prema pruženim uslugama. Od gosta može ugostitelj zahtijevati plaćanje noćenja unaprijed, osobito ako je gost bez prtljage-ili ima samo ručnu prtljagu. Kod ugovora o uslugama prehrane i točenja pića, cijena usluge plaća se u primjerenom roku nakon konzumacije jela i pića na zahtjev gosta, a prije odlaska gosta iz ugostiteljskog objekta. U slučaju da gost ne zatraži plaćanje usluge, ugostitelj ima pravo zatražiti od njega plaćanje usluge. Ugostitelj može zatražiti plaćanje usluge i za vrijeme dok gost konzumira jelo odnosno piće u slučaju kada se mijenja osoblje, kad se zatvara ugostiteljski objekt i u sličnim okolnostima. U zavisnosti od uvjeta
445
vrijednosni papiri poslovanja, ugostitelj može naplaćivati uslugu unaprijed ili istodobno dok poslužuje jelo i piće. To se prakticira u objektima gdje se gosti izrazito kratko zadržavaju (objekti uz prometnice, na željezničkim i autobusnim kolodvorima, u zračnim i pomorskim lukama, u objektima sa samoposluživanjem i si.).
vrijeme polijetanja (engl. departure time, njem. Abflugszeit), vrijeme naznačeno u zrakoplovnoj karti koje označava vrijeme polijetanja zrakoplova iz zračne luke izraženo u lokalnom vremenu dotičnoga grada. vrijeme prijave za odlet (engl. check-in time, njem, Flugabfertigungszeit), rok do kojeg se najkasnije putnik mora javiti službi za prihvat i otpremu putnika i prtljage u zračnoj luci na šalteru za registraciju putnika, podastirujući svoju zrakoplovnu kartu, prtljagu koju predaje na prijevoz, ručnu prtljagu i ostale putne isprave ako se traže. Rok do kojeg se putnik mora javiti ovisit će o vrsti leta. vrijeme slijetanja (engl. arrival time, njem. Ankunftszeit), vrijeme slijetanja zrakoplova u zračnu luku, izraženo u lokaN nom vremenu dotičnoga grada. vrste turizma (engl. types of tourism, njem. Tourismusarten), definiraju se iz različitih teorijskih i praktičnih razloga. Najčešće se pritom koriste različiti kriteriji kao Što su npr. temeljna karakteristika turističkog resursa, odnosno turističke atraktivnosti, veličina i karakteristika prostora u kojem se turizam odvija, dominantna vrsta turističkih aktivnosti u nekoj destinaciji ili Širem prostoru, zemlja podrijetla posjetitelja i smjera kretanja itd. Tako razlikujemo morski i planinski turizam; Lokalni, regionalni, nacionalni i međunarodni turizam
vjerski turizam
444 voditelj poslovanja
(turistički promet); domaći i strani turizam; seoski i urbani, vjerski; nautički; lovni i ribolovni turizam, itd. vrste ugovora o hotelskim uslugama (njem. Vertragsformen über Hotelleistungen), 1. -»izravni ugovor o hotelskim uslugama; 2. -» agencijski ugovor o hotelskim uslugama; 3.-* ugovor o alotmanu. vrtača (engl, karst valley, njem. Mulde, Wirbel), ponikva u nekim krškim
područjima Hrvatske Dalmatinska zago-ra).
voditeU poslovanja (Lika,
vrulje (engl, (submarine) spring, njem. Un-terseequelle), podmorska vrelaslatke vode. Javljaju se u krškim područjima gdje voda podzemnim kanalima teče pod tlakom i izbija u moru ili teče ispod morske površine. vulkan (engl, volcano, njem. Vulkan), površinski završetak izljeva magme iz zemlji-ne unutrašnjosti. Obično
ima oblik ču-njastog uzvišenja, koje se naziva vulkanska kupa. Na vrhu kupe je ljevkasto udubljenje ili krater vulkana. Vulkani se dijele na aktivne (žive) i ugasle. Izljevu magme obično prethodi tutnjava, dim, eksplozija ili erupcija vulkana, koju izaziva pritisak plinova i vodene pare. Zato uz vulkane često nalazimo gejzire i fumarole. Na Zemlji su 624 živa vulkana, te znatno veći broj ugaslih.
445
vrijednosni papiri Vrlo su privlačni za turiste (npr. Vezuv i Etna u Italiji, Fudžijama u Japanu, Hekla na Islandu ili vulkani Kenije), ali i za lokalno stanovništvo, budući da je vulkanski materijal veoma plodno tlo. Vulkani su u prošlosti izazivali goleme katastrofe (npr. Krakatau 1883. kad je stradalo 36 tisuća ljudi).
w walk in gost -+ gost. walk out, odlazak gosta bez prethodnog podmirenja hotelskog računa. WATA (akr. od engl. World Association of Travel Agencies), Svjetsko udruženje turističkih agencija, sa sjedištem u Ženevi. Osnovano 1949. godine. Danas WATA broji preko 200 članica u 175 gradova i 82 zemlje svijeta. Predstavlja međunarodnu mrežu putničkih agencija koje uživaju neke posebne beneficije i privilegije. welcome card (njem. Willkommenskarte) kartica dobrodošlice, wholesaler (njem. Reiseveranstalter) -* turoperator. WORLDSPAN -* rezervacijski računalni sustavi. VVTM (akr. od engl. World Travel Market), Međunarodni turistički sajam u Londonu. Pored ITB-a u Berlinu, najveća takva sajamska priredba u svijetu. Održava se svake godine u studenome. WTO (akr. od engl. World Tourism Organi-zation), Svjetska turistička organizacija, podorgariizacija Ujedinjenih naroda s ciljem praćenja, reguliranja i razvijanja turizma u svijetu. Vodeća međunarodna organizacija u području putovanja i
Y turizma. Osnovana 1976. godine. Zadaća WTO-a je da pomaže zemljama diljem svijeta u maksimizaciji pozitivnih utjecaja turizma na gospodarstvo (npr. u kreiranju novih radnih mjesta, izgradnji infrastrukture i si.) uz istovremeno smanjenje negativnih utjecaja koje razvoj turizma nosi sa sobom. WTO ima ukupno 138 zemalja članica i više od 350 pridruženih Članova (od vlada pojedinih zemalja do turističkih udruženja i privatnog sektora, poput zrakoplovnih kompanija, hotela i turoperatora). Sjedište u Madridu. Hrvatska je članica od 1993. godine. VVTTC (akr. od engl. World Travel and Tourism Council), Svjetsko turističko vijeće, osnovano 1990. godine u Londonu s ciljem koordinacije razvoja turizma u Europi i svijetu. Članovi Vijeća su izvršni direktori iz svih područja koja su u bliskoj vezi s turizmom, poput prijevozničkih kompanija, hotelskog i ugostiteljskog sektora, organizacija za zabavu i rekreaciju. Glavni zadatak WTTC-a je uvjeriti vlade pojedinih zemalja o ogromnom doprinosu koji putovanja i turizam daju razvoju nadonalnih gospodarstava i svjetske ekonomije općenito, promoviranje ekspanzije
turističkih tržišta u skladu s čovjekovim okolišem, te otklanjanje prepreka za razvitak ove djelatnosti. Y,
osnovna slovna oznaka za ekonomsku ili turističku klasu prijevoza (economy ili coach class) u zračnom prometu. Osim slova Y koriste se i druge slovne oznake: B, H, K, L, M, Q, T, V, X-za putovanje
zaboravljene i izgubljene stvari gosta u ugostiteljskom objektu (njem. vergessene und verlorene Gegenstände des Gastes), izraz koji obuhvaća zaboravljene i izgubljene stvari gosta u ugostiteljskom objektu, njegovim depandansama, zajedničkim prostorijama, športskim objektima, terenima za rekreaciju,
na bazenim a i slično, a koje je ugosti telj obvezan čim ih prona đe što prije vratiti gostu. Ako zabor avljen e i izgubl jene stvari pripad aju gostu koji je već otišao iz ugosti teljsk og
objekta, najčešće zbog isteka ugovora o hotelskim uslugama, ugostitelj je dužan obavijestiti gosta da
z
u ekonomskoj klasi po umanjenoj cijeni, tj. cijeni s popustom (economy/coach class discounted) te W - za putovanje u ekonomskoj klasi s nadoplatom (economy/coach class premium).
njihove dostave. Svakako, troškove dostave, koja se najčešće obavlja poštom, snosit će gost. Međutim, ako ne može uručiti zaboravljene stvari gostu, jer mu gost nije poslao zatražene upute o načinu njihove dostave, ih jer ne zna adresu gosta, su stvari ugostitelj je dužan zaboravljene koje mu stvari gosta čuvati najmanje godinu pripadaj dana. Ako taj rok protekne a gost u se ne javi niti zatraži predaju ili nađene i dostavu zaboravljenih stvari, zatražiti ugostitelj je dužan postupiti prema od njega propisima kojima se uređuje upute o postupanje s nađenim i zabonačinu
zaboravljene stvari
i
izgubljene
ravljenim stvarima. Prema tim propisima ugostitelj je obvezan stvari gosta predati policiji ili tijelu uprave mjerodavnom za izgubljene stvari. Stvari postaju vlasništvo općine, zabrana gostu dovođenja drugih osoba u kamp (njem. Besucherverbot auf dem Campingplatz), zabrana ustanovljena radi sigurnosti ostalih gostiju i njihove imovine; za takvo dovođenje nužno je izričito dopuštenje ugostitelja. Zbog toga je kamp redovito ograđen prostor i ima samo jedan ulaz ispred kojeg je recepcija kampa gdje se nalazi osoblje koje nadzire ulazak i izlazak ljudi i vozila u kamp. zabrana nagovaranja gosta (njem. Uberre-dungsverbot), obveza hotelijera da se suzdržava (negativna činidba) od nagovaranja gosta, klijenta, putničke agencije da postane njegov izravni gost. Redovito će to biti nagovaranje gosta da nakon isteka vremena boravka koje je rezervirala putnička agencija ostane još neko vrijeme u hotelu, ali kao izravni gost. Radi se zapravo o botelijerovu izbjegavanju plaćanja provizije na koju putnička agencija ima pravo i za svako produljenje boravka gosta za koga ona jamči plaćanje. zabrana podzakupa kod ugovora o uslugama kampiranja (njem. Unterpachtver-bot beim Campvertrag), iznimka od općeg obveznog prava prema kojem zakupoprimac može zakupljenu stvar dati u podzakup ako drukčije nije ugovoreno. Zabrana podzakupa kod spomenutog ugovora zabranjuje gostu zakupoprim-cu davanje drugom gostu u podzakup kamp jedinicu ili prostor za kampiranje (šator, kamp-kućicu i si.) ili bilo koji
450
zakasnjeli dolazak drugi na njima radi noćenja ili smještaja podignuti objekt. zadržavanje sobe za gosta (njem. Goste-zimmerbeibehaltung, Gdstezimmerver-wahrung), obveza ugostitelja na temelju ugovora o hotelskim uslugama da zadrži sobu za gosta do osamnaest sati dana ugovorenog za početak korištenja sobe. Ako protekne 18 sati a gost ne dođe niti pošalje ugostitelju posebnu obavijest (npr. o zakasnjelom dolasku), valja smatrati da gost sobu neće uopće koristiti, pa ugostitelj može njome raspolagati, tj. iznajmiti je drugim gostima. Pošalje li gost posebnu obavijest kojom priopćava ugostitelju vrijeme zakasnje-iog dolaska, ugostitelj je dužan zadržati sobu do dana određenog u obavijesti gosta. Ugostitelj koji iznajmi sobu drugom gostu nema pravo tražiti od gosta naknadu Štete za neiskorištene rezervirane usluge. zagađivanje okoliša (engl, pollution, njem. Umweltverschmutzung), nanošenje štete ekološkom sustavu odbacivanjem krutog, tekućeg i plinovitog otpada, te bukom i zračenjem. U modemom značenju zagađivanjem se smatra gubitak prirodnih i stvorenih estetskih vrijednosti, te gubitak povijesnog i kulturnog naslijeđa, što izravno utječe na turističku ponudu. Turisti su žrtve zagađivanja (promet u gradovima, ugroženost vodnih izvora te zagađenost plaža), ah i njihov izvor. zahtjev gosta za rezervaciju (njem. Buch-ungsanspruch des Gastes) -> rezervacija. zair (ZRN), novčana jedinica Zaira, dijeli se na 100 likuta.
zakasnjeli dolazak
451
zajednička havarija (engl, general average, njem. grosse Havane) -*■ havarija. zajutrak (engl, breakfast, Frühstück) -*■ obrok.
njem.
zakasnjeli dolazak gosta (engl, late arrival, njem. verspätete Gästeankunft), dolazak gosta u hotel nakon 18 sati ugovorenog dana a da prije nije ugovorio kasniji dolazak, odnosno nije poslao obavijest o svom zakasnjelom dolasku. U tom slučaju ugostitelj mu je dužan iznajmiti sobu samo ako u ugostiteljskom objektu ima slobodnih soba. Ako ugostitelju gost nije poslao posebnu obavijest do 18 sati ugovorenog dana, sklopljeni ugovor na osnovi rezervacije se gasi. S naknadno prispjelim gostom ugostitelj sklapa novi ugovor o hotelskim uslugama na određeno ili neodređeno vrijeme. Ako je pak sklopljen ugovor o hotelskim uslugama na temelju kojeg je gost platio ugostitelju predujam (garantni polog, kapam i si.), ugostitelj je dužan držati sobu na raspolaganju gostu do 12 sati sljedećeg dana. Ako gost ni tada ne dode, ugovor se gasi, a ugostitelj namiruje štetu iz uplaćenog predujma (garantnog pologa i si.). zakasnjeli otkaz ugovora o hotelskim uslugama (njem. verspätete Kündigung des Hotelvertrags), otkaz koji je gost priopćio hotelijeru nakon proteka propisanih, ugovorenih ili poslovnim običajima uobičajenih rokova za pravodobni otkaz. Ugovor se gasi, a gost postaje ugostitelju dužnik naknade Štete (zakasnjeli otkaz). Naknada štete može biti utvrđena u ugovoru, i to u paušalnoj
zakonski okviri
svoti, čija visina zavisi od ugovorene dužine boravka gosta i vremena priopćenja otkaza. Međutim, ako strane nisu posebno ugovorile visinu naknade štete, primijenit će se poslovni običaj. To znači, ako je ugovoren boravak gosta do 3 dana ili duži boravak izvan sezone, visina štete iznosi cijenu ugovorenih usluga za jednodnevni boravak gosta, a u slučaju ugovorenog boravka gosta dužeg od 3 dana u glavnoj sezoni, naknada štete iznosi cijenu ugovorenih usluga za trodnevni boravak gosta. U istim svotama i pod istim pretpostavkama gost duguje odštetu ugostitelju i kad uopće ne dođe u ugostiteljski objekt radi korištenja usluga (no show), a nije ugostitelju priopćio otkaz ili je to učinio sa zakašnjenjem. Gost može otkazati ugovor o hotelskim uslugama i tijekom njegova trajanja, kada je usluge već počeo koristiti. Ako priopći ugostitelju otkaz u spomenutim rokovima, računajući ih od dana kad je napustio sobu, gost neće dugovati ugostitelju naknadu štete za nekorištene usluge. Gost je dužan platiti ugostitelju usluge korištene prije otkaza. Kad god zbog nepravodobnog otkaza ugovora, djelomičnog nekorištenja ugovorenih usluga, nedolaska gosta ili prijevremenog njegova odlaska gost duguje naknadu Štete, duguje ju samo ako ugostitelj štetu zaista i pretrpi. Otuda, ako ugostitelj rezervirane usluge pruži drugom gostu na isto ili duže vrijeme, tada nema štete, a ima je ako uza sve nastojanje ne uspije pružiti usluge ili uspije samo djelomično, zakasnjelo otkazivanje obroka hrane (njem. verspätete Absage von Mahlzeiten), postoji kad
gost ne koristi pojedine obroke hrane a nije ih pravodobno otkazao (pravodobno otkazivanje pojedinih obroka hrane). U tom slučaju ugostitelj neće smanjiti cijenu pansiona ih polupansiona; cijenu pansiona ih polupansiona ugostitelj neće smanjiti ni onda ako gost umjesto otkazanog obroka hrane zatraži obrok suhe hrane (lunch-paket) odgovarajuće vrijednosti i kakvoće. Zakon o de regulaciji zračnog prometa u SAD (engl. Airline deregulation act of 1978) ~* deregulacija zračnog prometa. zakonski i ugovorni oblik ugovora (engl. legal and contractual form of contract, njem. gesetzliche und verträgliche Vertragsform) -► oblik/forma/ ugovora. zakonski okviri marketinga (engl, legal aspects in marketing, njem. gesetzliche Marketingrahmen), skup zakonskih propisa koji se posredno ili neposredno odnose na marketinške aktivnosti. Sudionici u marketinškim procesima suočeni su s mnogim zakonskim propisima koji se odnose na ovu djelatnost i koji na određeni način djeluju restriktivno. Može se reći da se posebno i naglašeno pod zakonskom regulativom nalaze dvije marketinške funkcije - istraživanje tržišta i naročito promidžba. Istraživanje tržišta dolazi pod utjecaj zakonske regulative ako se istraživanjem tržišta narušava privatnost, moralni integritet pojedinaca koji su objekt ispitivanja u sklopu procesa istraživanja tržišta. Isto tako istraživanjem se ne može zadirati u sferu poslovne tajne određenih gospodarskih subjekata koji su predmet interesa istraživača tržišta. Posebno intenzivno pravna regulativa tretira promidžbene aktivnosti u marketingu. Svi propisi koji se u nekim detaljima razlikuju od zemlje do zemlje imaju svoje značenje u zaštiti potrošača i
konkurentskih poduzeća od obmanjivačke, neistinite i nepoštene prakse. Zakonska regulativa potrebna je radi sprečavanja štete koja bi mogla biti nanesena potrošačima i konkurenciji. Naime, na podlozi neistinitih i obmanjivaČkih informacija oglašivača potrošači bi mogli donijeti odluke koje bi mu mogle nanijeti ekonomsku, fizičku ili psihološku štetu i povredu. Isto tako na temelju obmanjivaČkih informacija nanosi se šteta konkurenciji, koja na toj osnovi može biti oštećena zbog gubitka poslova, ugleda i si. Dajući neistinite podatke pojedini nuditelji turističkih usluga suočavaju se sa žalbama i prigovorima za neispunjenje očekivanja. Zakonska regulativa u većini turističkih zemalja daje turistima pravo na odgovarajuća obeštećenja. zakup (engl. lease contract, rent contract, njem. Paćht, Pachtung) -* ugovor o zakupu. zalogajnica (engl. snack bar, njem. Imbiss-stube), ugostiteljski objekt u kojem se pripremaju i poslužuju jednostavna jela i razna pića. Mora imati prostoriju za posluživanje ili samoposluživanje gostiju, konzumni pult, točionik, prostor za pripremu jela, te skladišni i sanitarni prostor. zaljev (engl, bay, gulf, njem. Bucht), dio morske površine uvučen u kopno. zamjena putnika drugom osobom,
dopuštena je kad od časa sklapanja ugovora do početka korištenja usluga treba proći stanovito vrijeme; u međuvremenu putnik se može predomisliti, nešto ga spriječiti u korištenju uslugama i si. U tom slučaju putnik ima pravo odrediti drugu osobu da se umjesto njega koristi ugovorenim uslugama pod uvjetom: da nije drukčije ugovoreno, tj. da strane nisu izričito isključile mogućnost zamjene, odnosno da organizator putovanja nije pridržao pravo da u
takvim slučajevima sam nade novog klijenta, da novi putnik zadovoljava posebne zahtjeve predviđene za određeno putovanje (npr. da ima putovnicu ih vizu, da je cijepljen ili će se cijepiti protiv određenih bolesti ako to zahtijevaju sanitarni organi za određeno putovanje i si.), da putnik naknadi organizatoru putovanja troškove nastale zamjenom (npr. troškove korespondencije, nabave novih dokumenata i si.). Zamjena putnika nije supstitucija u pravnom smislu kao kod drugih obveznopravnih odnosa (npr. kod ugovora o djelu gdje izvođač radova, ako iz ugovora ili prirode posla ne proizlazi što drugo, može obavljanje posla povjeriti nekome drugom - supstitutu, ah i nadalje odgovara naručitelju kao da je posao obavio osobno), jer stari putnik gubi svojstvo ugovorne strane i nije odgovoran organizatoru putovanja ako novi putnik ne ispuni ugovorne obveze. Ovdje se radi o ustupanju ugovora kojim se na novog putnika prenose sva prava i sve obveze, zapadni vjetrovi (engl, west winds, njem. Westwind), strujanje zraka u donjim dijelovima troposfere u umjerenom pojasu. Ti vjetrovi pušu od suptropskog pojasa visokog tlaka prema subpolamom pojasu niskog tlaka zraka. Zbog rotacije Zemlje skreću pa poprimaju pravac vjetrova sa zapada. Zapadni su vjetrovi relativno topli, jer dolaze iz nižih geografskih širina, a posebno su topli zimi ako dolaze s mora na kopno. zaravan (engl. plateau, terrace, njem. Hoch-ebene), prostrana ravničasta površina. Krška zaravan nastaje utjecajem vodo-drživog naplavnog materijala koji sprečava neposredno poniranje voda i uvjetuje širenje ravničarskog područja korozivnim otapanjem vapnenačkih uz-višenja na rubovima zaravni.
(engl. agency contract, njem. Vertretung) -*■ ugovor 0 trgovačkom zastupanju.
zastupanje
dijelovi prirode (engl. protected natural areas, njem. Naturschutzgebiet), prirodni pejsaži, odnosno kompleksi žive i nežive prirode koji su nacionalno i internacionalno prihvaćeni kao mjesta svjetske baštine, s ciljem da se sačuvaju od saturacije, odnosno da se sačuvaju pejsaži i prirodne rijetkosti. Zaštićeni dijelovi prirode klasificiraju se u više tipova zaštićenih područja, a najveće značenje pridaje se strogim prirodnim pejsažima (rezervatima) i nacionalnim parkovima.
zaštićeni
korisnika usluga (engl. protection of service users, njem. Kundenschutz, Verbraucherschutz), jedna od glavnih pretpostavki uspješnog turizma. Putnika i gosta nužno je zaštititi zakonskom regulativom od mogućih neugodnih iznenađenja koja im mogu prouzročiti putničke agencije i ugostitelji. Temeljni zakoni u nas u tom smislu su Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakon o turističkoj djelatnosti koji su po svom značenju upravni zakoni i sadrže pretežno prisilne propise. Tim zakonima formuliraju se opseg usluga koje su njima uređene, subjekti i uvjeti koji se moraju ispuniti za pružanje tih usluga, upravni nadzor nad primjenom zakona, te kaznene odredbe. Iako je iz pojmovnih, didaktičkih, sustavnih i drugih razloga dobro da je ova materija uređena dvama zakonima, ipak ona čini jednu cjelinu, jer je danas teško zamisliti poslovanje ugostiteljskih subjekata bez suradnje putničkih agencija, a bez ugovora s ugostiteljima opseg rada putničkih agencija znatno bi bio sužen. No, u turističko zakonodavstvo osim navedena dva zakona glede posebne
zaštita
zaštite korisnika usluge ubrajamo i one odredbe Zakona o obveznim odnosima koje izravno uređuju turističke ugovore, te sve propise koji na temelju tih zakona podrobnije uređuju turizam. Pri tome važnu ulogu imaju i poslovni običaji i uzance koje subjekti u turizmu moraju uvažavati ne ugovore li nešto drukčije, a što nije protuzakonito. zaštita prirode (engl. protection of nature, njem. Naturschutz), akcija čovjeka protiv narušavanja prirode i ravnoteže u njoj. Svijest o potrebi zaštite prirode nije se razvijala u skladu sa sveukupnim razvojem društva. Stjecanjem sve veće moći nad prirodom čovjek se počeo ponašati neracionalno i u konačnici djelovati suprotno ne samo interesima prirode nego i svojim vlastitim. Narušavanjem prirode narušavaju se i uvjeti za život čovjeka na našem planetu. S vremenom je postajalo sve jasnije da se prirodna dobra mogu trajno iskorištavati samo ako se priroda očuva u svom što izvornijem obliku. Nastala kao akcija entuzijasta, prerasla je u pokret koji se isprva borio za očuvanje pojedinih užih dijelova prirode, nastojeći zadržati njezin prvobitni izgled. Najprije su podvrgnuti zaštiti prirode objekti izuzetne i rijetke ljepote i vrijednosti. Organizirana zaštita nastala je kao posljedica sve većeg narušavanja odnosa u prirodi uvjetovanog razvojem urbanizacije i industrijalizacije. Danas ova akcija postaje općim pokretom kojim su obuhvaćena golema područja i kojim se brine o prirodi kao cjelini. Suvremeni pogledi na zaštitu prirode polaze od stajališta da je priroda izvor dobara i potrebnih uvjeta za svekoliki napredak Čovjeka, pa i njegov fizički opstanak na zemlji. Prirodna dobra treba postupno koristiti vodeći računa da se ne ugrozi osnovna prirodna
ravnoteža. To je teza o aktivnoj zaštiti prirode, u koju se turizam uključuje kao aktivni činilac te zaštite. zaton (engl, bay, gulf, njem. Bucht), dio morske površine duboko uvučene u kopno. Tjesnacem je povezan s morskom pučinom. zavala (engl, basin), ravničarsko područje ovalnog ili nekog drugog (nepravilnog) oblika okruženo višim planinskim zemljištem blažih padina. Zavala može biti velika od nekoliko do više stotina četvornih kilometara. Velike zavale nazivaju se još i bazenima. zavisna turistička agencija (engl, depen-dent travel agency, njem. abhängige Reiseagentur) -* turistička agencija. zdravljak (engl, dairy restaurant; milk bar, njem. Milchbar, Milchstube), ugostiteljski objekt u kojem se pripremaju i poslužuju isključivo mliječna topla i hladna jela, te napici i bezalkoholna pića. Mora imati prostoriju s točionikom i rashladnom vitrinom, prostor za pripremanje jela, skladišni i sanitarni prostor. zdravstvena funkcija turizma (engl, health tourismfunction, njem. Gesundheitsfunktion des Tourismus), neekonomska funkcija turizma s neposrednim djelovanjem koja izravno utječe na zdravlje i kondiciju čovjeka, a time i na društvenu zajednicu općenito. Ostvaruje se na vrlo velik broj načina, ovisno o općem zdravstvenom stanju pojedinca i njegovim potrebama u tom kontekstu (planinarenjem, kupanjem, šetnjom, sportskim aktivnostima, odmaranjem, medicinskim tretmanom i na druge načine). Ova se funkcija turizma ostvaruje bez obzira na to je li turist toga svjestan ili ne. Turizam u pravilu nije sredstvo za liječenje bolesti, nego za njihovo sprečavanje, a Često djeluje i u kurativnom smislu. -»■ toplice; -> zdravstveni turizam.
zdravstveni turizam (engl. health tourism, njem. Gesundheitstourismus), privremena promjena stalnog boravišta pojedinca u određeno povoljnije klimatsko ili kupališno mjesto radi zdravstvene preventive, kurative i rehabilitacije. Radi se, dakle, o vrsti turizma u kojem je naglašeni motiv turističkog putovanja očuvanje zdravlja. Pored klimatizma i talasoterapije, zdravstveni turizam se vezuje uz termalne izvore ljekovitih voda, boravak u toplicama. Ide u red najstarijih oblika turizma. U angloameričkoj literaturi naziva se "putovanje u zdravstvene svrhe, u svrhe liječenja". U zdravstvenom turizmu koriste se prirodni i klimatski činitelji kontrolirano, prema vrsti, obliku i trajanju, čime se želi poboljšati zdravstveno stanje i kondicija. Korisnik je turist, koji živi posebnim načinom života, a dio dana odvaja za medicinske sadržaje, često uz dodatne postupke fizikalne terapije. Pretežno se radi o osobama s kroničnim oštećenjima lokomotomog sustava, s artrozama, bolnim lumbalnim sindromima, ali i s kroničnim bolestima drugih sustava (dišni putovi, kožne bolesti i dr.). U suvremenom turizmu često se spominje pojam zdravstvenopreventivni turizam; koji čim dio zdravstvenog turizma. Njegovu osnovu čini preventivna medicina grana medicine koja se bavi sprečavanjem i suzbij anjem bolesti te očuvanjem zdravlja. Ovaj oblik zdravstvenog turizma dobro se kombinira sa sportsko-rek-reacijskim sadržajima, koji čine osnovnu komponentu aktivnog odmora. zelena karta (engl. green card, njem. grune Karte), u automobilskom osiguranju, dokument koji mora imati vozač u stranoj zemlji, a iz kojega se vidi da je u slučaju prometne nezgode osiguran za štete koje bi mogao počiniti trećim oso-
bama (osobama koje nisu ugovorne stranke ugovora o osiguranju). zemlje Magreba (engl. Magreb countries, njem. Maghreb-Staaten), regija sjeverozapadne Afrike, kojoj pripadaju Alžir, Tunis i Maroko. U prošlosti je to bio najzapadniji dio velikog Arapskog Carstva. Tunis i Maroko u novije su se vrijeme afirmirali kao značajne svjetske turističke destinacije. zenit (engl. zenith, njem. Zenit), točka na nebeskom svodu koja nam je iznad tjemena, odnosno okomito iznad neke točke na zemlji. zenitalne kiše (engl. zenithal rains, njem. Zenitregen), padaline u tropsko-ekvato-rijalnom pojasu koje nastaju u vrijeme kad sunce kulminira u zenitu. Zbog snažnog zagrijavanja kopna zračne se mase uzdižu, hlade se i kondenziraju te padaju svakodnevno u poslijepodnevnim pljuskovima. Prostori sa zenitalnim kišama uglavnom nisu značajnija turistička odredišta, ponajprije zbog nepodnošljive klime. zimska turistička sezona (engl. winter tourist season, njem. Wintersaison), turistička sezona koja se odvija u receptivnom turističkom području dominantno u zimskom razdoblju. Iako se pojmom zimske turističke sezone pretežno misli na dolazak posjetitelja u turističke destinacije u zimskom razdoblju godine, dolazak motiviran boravkom na snijegu, planinarenjem i si., zimski boravak turista i u drugim pa i u primorskim područjima, ali s drukčijim sadržajem turističkog boravka (šetnje, festivali, kulturne priredbe, igračnice i si.). U nekim turističkim područjima odgovarajućeg geografskog položaja i klimatskih prilika, zimska turistička sezona čini glavnu turističku sezonu. zlatna kartica (engl. gold card), posebna vrsta kreditne kartice koju kreditne institucije daju svojim
uglednim klijentima i koja im uz uobičajene prednosti daje i neka dopunska prava. zlatni tjedan (engl. golden week), izraz za jedan tjedan u svibnju u Japanu, u kojem se skupi nekoliko blagdana, što uvjetuje ogromnu japansku potražnju za turističkim uslugama u Japanu i izvan njega, te kao posljedicu snažan rast cijena putovanja, prijevoza i smještaja. zlot (PLZ), novčana jedinica Poljske, dijeli se na 100 groša.
krajolik (njem. bedeutende Landschaft), prirodni ili kultivirani prostor veće estetske vrijednosti. Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj 28 je takvih područja izdvojeno, a u njima su dozvoljene samo one aktivnosti koje ne narušavaju njihov izgled i ljepotu (to su npr. kanjon Cetine, Klek, Konavoski dvori, Rijeka dubrovačka, Prološko bla-to...). zonalno vrijeme (engl. zonal time, njem. Zonenzeit), određuje se prema lokalnom vremenu središnjeg meridijana vremenske zone od 15°. značajan
luka (engl. airport, njem. Flughafen, Flugplatz), aerodrom s najmanje jednim utvrđenim normiranim postupkom preciznog instrumentalnog prilaženja, na kojem postoje postrojenja za smještaj, održavanje, popravak, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari. U vezi s pojmom zračna luka upotrebljavaju se i mnogi drugi termini, za koje se u praksi smatra da imaju isto ili slično značenje, ili su povezani s djelatnošću zračnih luka. Među njih možemo ubrojiti:
zračna
aerodrom - određeno područje na zemlji ili vodi, uključujući sve objekte, instalacije i opremu, namijenjeno u potpunosti ih djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova; helidrom - aerodrom ili određeno područje na objektu namijenjeno u potpunosti ili djelomično za dolaske, odlaske i kretanje helikoptera; letjelište - aerodrom koji se u načelu upotrebljava za le-
zračna luka zračni promet tenje jedrilica i motornih jedrilica koje ne uzlijeću samostalno, a čija se upotreba može proširiti i za letenje drugih vrsta zrakoplova koji se upotrebljavaju u izvanrednom zračnom prometu; manevarska površina - dio aerodroma na zemlji ili vodi, osim stajanke, određen za uzlijetanje, slijetanje ili vožnju zrakoplova; međunarodni aerodrom aerodrom utvrđen kao ulazni ili izlazni aerodrom u međunarodnom zračnom prometu na kojem se provode postupci carine, granične kontrole i si.; operativna površina dio aerodroma na zemlji ili vodi određen za uzlijetanje, slijetanje ili vožnju zrakoplova, koji se sastoji od manevarske površine i stajanke; operator aerodromafizička ili pravna osoba koja je vlasnik ili korisnik aerodroma; sta-janka određeno područje na aerodromu namijenjeno za smještaj zrakoplova poradi ukrcaja i iskrcaja putnika, ukrcaja i iskrcaja tereta ili pošte, te za parkiranje i održavanje zrakoplova; staza za vožnju - određena površina na aerodromu namijenjena za vožnju zrakoplova; uzletno-sletna staza utvrđena pravokutna površina na zemlji, vodi ili objektu namijenjena za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova; zračno pristanište -aerodrom za avione ili helikoptere (he-lidrom), u načelu namijenjen za uzlijetanje i slijetanje u vizualnim meteorološkim uvjetima. zračne slobode (engl. freedoms of the air, njem. Freihetien derLuft), način reguliranja odvijanja međunarodnog zračnog prometa prema principima Čikaške konferencije. Postoji osam glavnih zračnih sloboda: prva zračna sloboda: pravo prelijetanja zračnog prostora neke zemlje bez prava
456
zračni promet slijetanja na teritorij zemlje koja se prelijeće; druga zračna sloboda: pravo prelijetanja zračnog prostora neke zemlje uz mogućnost slijetanja u tehničke svrhe na teritorij zemlje koja se prelijeće; treća zračna sloboda: pravo obavljanja komercijalnog zračnog prometa između vlastite zemlje i neke druge zemlje; četvrta zračna sloboda: pravo obavljanja komercijalnog zračnog prometa između neke druge zemlje i vlastite zemlje; peta zračna sloboda: pravo obavljanja komercijalnog zračnog prometa između dvije druge zemalja (između druge i treće zemlje); šesta zračna sloboda: pravo obavljanja komercijalnog prometa između druge i treće zemlje, ali preko vlastite zemlje. Na ovaj način, korištenjem dva para 3. i 4. slobode, kompanije nadoknađuju nedostatak prava korištenja 5. zračne slobode; sedma zračna sloboda: pravo obavljanja komercijalnog prometa između druge i treće zemlje, ali ne preko vlastite zemlje, nego preko neke četvrte zemlje; osma zračna sloboda: pravo komercijalnog zračnog prometa unutar neke zemlje, odnosno obavljanje tzv. domaćeg prometa. Ova sloboda vrlo se Često naziva i kabotaža.
zračni most (engl. finger, njem. Fingerflug-steig, Rampenfinger), način ulaska i izlaska putnika iz zrakoplova i u nj. Riječ je o pokretnom mostu koji se prislanja direktno na vrata zrakoplova povezujući zrakoplov i pristanišnu zgradu, što putnicima omogućava lakši i brži ulazak u zrakoplov i izlazak iz njega. zračni prijevoz (engl. air transport, njem. Lufttransport), prijevoz osoba
457 ili stvari zrakoplovom mjesta u drugo mjesto.
iz
jednog
zračni promet (engl. air traffic, njem. Luft-verkehr), proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari zračnom plovidbom, kao i bilo koja druga upotreba ih djelovanje u zračnom prostoru. Prijevoz u javnom zračnom prometu može se obavljati kao redovit (linijski) i izvanredan (povremeni) prijevoz osoba ili stvari u domaćem ili međunarodnom zračnom prometu. Redoviti (linijski) zračni promet je redovan komercijalni prijevoz osoba i/ili stvari, koji je dostupan svima podjednakim uvjetima, a obavlja se na unaprijed utvrđenim linijama, prema unaprijed utvrđenom redu letenja i po objavljenim cijenama i općim uvjetima prijevoza. Izvanredni (povremeni) zračni promet je komercijalan prijevoz osoba i/ili stvari koji nije linijski, a koji se obavlja uz posebno ugovorene uvjete: pojedinačni ili serijski čarter prijevoz, taksiprijevoz, panoramski letovi i si. Domaći zračni promet odvija se u zračnom prostoru neke zemlje, a međunarodni zračni promet obavlja se u zračnom prostoru iznad teritorija dviju ili više država. Prijevoz u javnom zračnom prometu može obavljati pravna osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti - zrakoplovna kompanija (zračni prijevoznik). zrakoplov (engl. aircraft, airplane, njem. Flugzeug), svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na zemljinu površinu. Zrakoplove možemo podijeliti prema različitim kriterijima ili karakteristikama, npr. prema obliku zmaja, brzini, performansama pri slijetanju i
zrakoplov polijetanju, položaju i vrsti krila, oznaci zrakoplova i si. Prema obliku zmaja (tijela) zrakoplova razlikujemo uskotrup-ne i širokotrupne zrakoplove: uskotrupni zrakoplov (regular/narrow body aircraft) je svaki mlazni zrakoplov čiji zmaj ima promjer manji od 200 in i snagu motora manju od 30 000 lb po motoru. U ovu kategoriju spadaju B 737, A 320 i dr.; širkotrupni zrakoplov (wide body aircraft; jumbo jet) je svaki zrakoplov Čiji zmaj ima promjer veći od 200 in i snagu motora veću od 30 000 lb po motoru. U ovu kategoriju spadaju npr. B 747, B 767, A 340, A 330 itd. Prema brzini razlikujemo, nadzvučne zrakoplove i one koji lete ispod brzine zvuka: nadzvučni zrakoplov (supersonic transport aircraft SST) sposoban je letjeti iznad brzine zvuka (741 milju na sat iznad morske površine); zrakoplovi koji lete ispod brzine zvuka (subsonic aircraft), kao što im samo ime kaže, lete brzinom manjom od 741 milje na sat. Prema performansama zrakoplova pri slijetanju i polijetanju razlikujemo VTOL i STOL zrakoplove: VTOL zrakoplovi (vertical takeoff and landing aircraft) jesu zrakoplovi, uključujući i helikoptere, koji mogu po-lijetati i slijetati vertikalno; STOL zrakoplovi (short take-off and landing aircraft) jesu zrakoplovi koji mogu poletjeti i sletjeti na kratkim horizontalnim udaljenostima. Prema položaju i vrsti krila razlikujemo zrakoplove s krilima koja su fiksirana na zmaju zrakoplova (fixed wing aircraft) i helikoptere. Uz upotrebu pojma
zračna luka zračni promet zrakoplov vežu se i mnogi drugi slični pojmovi, koji se međusobno ipak znatno razlikuju. Među njima su: avion - zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamiČkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima ostaju nepokretne; balon - zrakoplov lakši
456
zračni promet od zraka, bez motora; jedrilica zrakoplov teži od zraka, bez motora, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne; rotokopter - zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji se održava u letu reakcijom zraka na jednom ili
457 više rotora; zmaj - zrakoplov teži od zraka, bez motora i sustava za upravljanje, privezan ili vučen sa zemljine površine; zračni brod zrakoplov lakši od zraka pokretan motorom; zrakoplovni model -zrakoplov bez posade, teži od zraka, sposoban za letenje, poglavito razvijen i upotrebljavan u sportske
zrakoplov svrhe; zrako-plovno-sportska letjelica - zrakoplov s posadom, teži od zraka, s motorom ili bez njega (padobran, mikrolaki avion, parajedrilica, ovjesna jedrilica i si.).
zrakoplovna kompanija
zrakoplovna kompanija (engl, airline, airline company, air carrier, njem. Fluggesellschaft), poduzeće, tj. operator zrakoplova koji komercijalno prevozi osobe i/ ili stvari zrakoplovima. Uz izraz zrakoplovna kompanija često se vežu mnoge engleske složenice od kojih su najčešće: carrying airline, zrakoplovna kompanija na čijim linijama se prevozi ili treba prevesti putnik i njegova prtljaga; delivering airline, carrying airline na čijim linijama se prevozi ili treba prevesti putnik i njegova prtljaga iz mjesta početka putovanja (point of origin), mjesta prekida putovanja (stopover) ili mjesta kroz koje putnik samo prolazi (transfer point) do sljedećeg mjesta gdje putnik mijenja zrakoplovnu kompaniju (interline connecting point); flag carrier, zrakoplovna kompanija koju je vlada neke države ovlastila da obavlja međunarodni zračni promet između svog teritorija i teritorija jedne ili više stranih zemalja. Vrlo često su takve zrakoplovne kompanije u vlasništvu države; issuing airline, zrakoplovna kompanija koja je izdala zrakoplovnu kartu ili MCO za zračni prijevoz na linijama drugih zrakoplovnih kompanija; major airline, prema pozitivnim američkim propisima označava zrakoplovnu kompaniju koja ostvaruje godišnji promet veći od 1 milijarde dolara. Među 10 major US airlines spadaju: Alaska, America West, American, Continental, Delta, Northwest, Southwest, TWA, United i US Airways; national airline, prema američkim propisima naziv za zrakoplovnu kompaniju koja ostvaruje godišnji promet između 100 milijuna dolara i 1 milijarde dolara (npr. Hawaiian, Midwest Express, Tower
458
ZZ
Air...); non-scheduled airline, zrakoplovna kompanija koja obavlja izvanredan zračni promet; originating airline, zrakoplovna kompanija na Čj-jim letovima se obavlja prijevoz putnika i prtljage koji ili započinje u izvornom mjestu polaska ili se nastavlja od mjesta prekida putovanja; receiving airline, zrakoplovna kompanija na čijim letovima se obavlja prijevoz putnika i prtljage kao nastavak prijevoza od mjesta u kojem putnik prelazi s leta jedne zrakoplovne kompanije na let druge zrakoplovne kompanije (connec-tingpoint); regional airline (short-haul carrier; commuter carrier), zrakoplovne kompanije koje najčešće lete s turbop-ropelerskim zrakoplovima veličine 19-103 sjedišta. Te kompanije najčešće lete kao kompanije kćerke ili partneri u varijanti letenja pod zajedničkim brojem velikih kompanija (major airline); scheduled airline, zrakoplovna kompanija koja obavlja zračni promet na osnovi objavljenog reda letenja, zrakoplovna kompanija s niskim operativnim troškovima poslovanja (engl, low cost carrier, njem. Niedrigpreisfluggesellschaft, Nischencarrier), zrakoplovna kompanija koja ima znatno nižu strukturu operativnih troškova poslovanja nego redovne zrakoplovne kompanije koje su na tom tržištu godinama poznate i priznate. Ta činjenica omogućuje joj da svoje usluge na određenom tržišnom segmentu nudi po niskim cijenama, ali i da unatoč tome posluje profitabilno. zrakoplovna kompanija specijalizirana za određeni tržišni segment (engl, niche carrier, njem. Fluggesellschaft für bestimmte Marktsegmente),
zrakoplovna kompanija koja se ne ciljev može uključiti u tržišnu utakmicu s a globalnim zračnim prije-voziocima na razvoj svjetskom tržištu zračnog prometa. a. Da bi osigurala uvjete za opstanak, željeznič kompanija se pozicionira unutar ki malog i za velike kompanije prijev neekono-mičnog dijela tržišta, razvija oz poslovnu strategiju koja može (engl, zadovoljiti potencijalne putnike na rail tom dijelu tržišta i na taj način ga trans pretvara u svoje uporište. port, njem. ZZ, oznaka tarife u zračnom prijevozu Bahnt za mladež. ransp ort), svako kreta nje robe i/ili putni ka pri kojem se koristi Žežarišta realizacije plana razvitka (engl ljezni focal points of tourism development čko plan 'Implementation, njem. vozilo Realisationsbrennpunkte des na Entwicklungsplans), turističke datoj destinacije s preduvjetima i željez prednostima koji omogućuju brži, ničkoj kvalitetniji i veći razvoj od susjednih mreži. destina-cija. Bolji preduvjeti mogu Kad je proizlaziti iz karakteristika resursa, željez posjedovanja dominantnih resursa, ničko ambijentalnosti, estetskih vrijednosti, vozilo višeg standarda uređenosti i prevo opremljenosti destinacije, više -ženo kulturne i civilizacijske razine i si. na Žarišta razvoja jezgre su koje moraju drugo poticati i utjecati na turistički razvoj m u okolnom prostoru. Formiranje željez žarišta razvoja sastavni je dio ničko strategije realizacije planiranih
m vozilu, razmatra se jedino kretanje prijevoznog vozila (aktivni oblik). Domaći željeznički prijevoz obavlja se između dva mjesta - mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaj a -smještena u istoj zemlji bez obzira na zemlju u kojoj su željeznička vozila registrirana. Ova vrsta željezničkog prijevoza može obuhvaćati i tranzit kroz drugu zemlju. Međunarodni željeznički prijevoz obavlja se između dva mjesta -mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaja - u dvije
zrakoplovna kompanija
458
ZZ
z različite zemlje. Ova vrsta željezničkog prijevoza može obuhvaćati tranzit kroz jednu dodatnu zemlju ili više njih. Že-
ljeznički tranzit je željeznički prijevoz u istom željezničkom vozilu kroz zemlju između dva mjesta, mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaja, oba smještena u drugoj zemlji ili drugim zemljama. U željeznički tranzit uključen je ukrcaj/iskrcaj vagona na granici te zemlje u drugi oblik i iz drugog oblika prijevoza. Glavne jedinice mjere u željezničkom prijevozu jesu: željeznički putnički kilometar, jedinica mjere koja znači prijevoz jednog putnika željeznicom na udaljenosti od jednog kilometra. Udaljenost koja se uzima u razmatranje trebala bi biti udaljenost koju je putnik stvarno prešao na odnosnoj mreži. Ako to nije moguće, ta-
da bi serobnog prijevoza koja znači prijevoz trebala jedne tone robe željeznicom na uzeti u udaljenosti od jednog kilometra. obzir Udaljenost koja se razmatra stvarno zaračun je prijeđena udaljenost na ata ili promatranoj mreži, željeznički procijenj promet (engl. rail trafftc, njem. ena Bahnverkehr), svako kretanje udaljeno željezničkog vozila na prugama. st; Kad se željezničko prijevozno željeznič sredstvo prevozi na drugom vozilu, ki tonski razmatra se jedino kretanje kilometa prijevoznog vozila (aktivni oblik). r, Svako kretanje željezničkog vozila, jedinica koje se može podijeliti u broj mjere dionica ili pos-
željeznički promet
taja, od točno određene točke polaska do točno određene točke dolaska, naziva se putovanje željeznicom. Željeznička vozila su sva pokretna vozna sredstva isključivo tračnička, koja se kreću ili svojom vlastitom snagom (lokomotive i motorna vozila) ili koja vuku druga prijevozna sredstva (putnički vagoni, priključni vagoni, službeni vagoni, teretni vagoni). Glavne jedinice mjere u željezničkom prometu jesu vlak-kilometar, vučni vozni kilometar, vučeni vozni kilometar, ponuđeni tonski kilometar, va-gonkilometar, ponuđeni sjedeći kilometar, vučeni bruto-bruto-bruto-tonski kilometar i vučeni bruto-tonski kilometar. željeznički putnik (engl. railway passenger, njem. Bahnreisende), svaka osoba, isključujući članove osoblja vlaka, koja putuje željezničkim vozilom. Ukrcani željeznički putnik je putnik koji se ukrcao u željezničko prijevozno sredstvo kako bi se njime prevezao. Mjesto ukrcaja putnika je ono u kojem željeznički putnik uzima sjedalo u željezničkom vozilu kako bi se njime prevezao.Transfer iz jednog željezničkog vozila izravno u drugo ne smatra se ukrcajem i iskrcajem čak i ako putnik mijenja vlakove tijekom putovanja. Ipak, ako je tijekom transfera korišten drugi način prijevoza, to se smatra iskrcajem iz željezničkog vozila, nakon kojeg slijedi nov ukrcaj u željezničko vozilo. Iskrcani željeznički putnik je putnik sišao sa željezničkog vozila nakon što se njime prevezao. Mjesto iskrcaja putnika je ono u kojem željeznički putnik napušta željezničko vozilo. Transfer iz jednog željezničkog vozila u drugo ne smatra se ukrcajem i iskrcajem čak i ako putnik mijenja
460
životni ciklus
vlakove rijekom putovanja. Ipak, ako je tijekom transfera korišten drugi način prijevoza, to se smatra iskrcajem iz željezničkog vozila, nakon kojeg slijedi nov ukrcaj u željezničko vozilo. Žestoka pića (engl, spirits, drinks, hard liquors, Alkoholika) -*■ pića.
strong njem.
životinje u hotelu (engl, animals in the hotel, njem. Tiere im Hotel), načelno gost ne smije držati, ali se drukčije može ugovoriti ili hotelijer dopustiti kućnim redom. Kad je to dopušteno, životinja se smije držati i smjestiti u za to posebno određenim prostorijama (npr. pse-tarnicama). Gost bi mogao, dozvolom ugostitelja, držati životinju i u sporednim prostorijama sobe ili apartmana, ali ne bi mogao, ni posebnim ugovorom s ugostiteljem, uvoditi životinju u zajedničke prostorije ugostiteljskog objekta. Tako ne bi gost ni dozvolom ugostitelja mogao uvesti psa u blagovaonicu, TV salu, na hotelski bazen i si. Kad je posebnim ugovorom, ili kućnim redom, dopušteno uvoditi životinje u ugostiteljski objekt, ugostitelj ima pravo za držanje životinja naplatiti gostu posebnu naknadu. Osim toga, životinja može svojim ponašanjem prouzročiti ugostitelju, inventaru, uređajima i drugim gostima i njihovim stvarima Štetu. Gost, kao vlasnik životinje, odgovara ugostitelju i drugim ugostiteljima za svu štetu koju je prouzročila Životinja u pravilu na temelju -*■ kriterija objektivne odgovornosti (-*■ kriterij uzročnosti). životni ciklus turističkog proizvoda (engl. tourism product life cycle, njem. Lebenszyklus des touristischen Erzeugnisses), temeljna marketinška
životni ciklus
koncepcija koja polazi od postavke da svaki proizvod prolazi kroz nekoliko karakterističnih faza svog života (faza uvođenja, rasta, zrelosti i degeneracije). Koncepcija životnog ciklusa koristi se za konceptualizaciju marketinške strategije i politike upravo u funkciji navedenih faza. Zapravo može se reći daje za svaku fazu karakterističan specifičan marketinški miks, odnosno specifično značenje pojedinih marketinških elemenata (proizvod, cijena, kanali distribucije i promidžba). Na turističkom tržištu prije svega valja upozoriti na tri tipa turističkog proizvoda -jednostavni, elementarni i integrirani. Govorimo li o jednostavnom i elementarnom turističkom proizvodu, možemo zaključiti da nema osobitih razlika u smislu životnog ciklusa u usporedbi s ostalim proizvodima. S obzirom na integrirani proizvod možemo govoriti o životnom ciklusu pojedinačnih proizvoda koji ga čine i o životnom ciklusu samog integriranog proizvoda. Posljednji ovisi o životnom ciklusu proizvoda od kojih je sastavljen, ali i on sam ima određeni utjecaj na cikluse pojedinačnih proizvoda. Posebno je značajno analizirati životni ciklus sa stajališta cijene i profita. U fazi uvođenja proizvoda na turističko tržište prodajne su cijene prije svega odraz sredstava uloženih u takav proizvod. Ako je riječ o jednostavnom proizvodu, npr. o hotelskoj usluzi, tada je takva cijena određena troškovima izgradnje i kategorijom objekta, odnosno usluge. Za agencije u
461
životni stil
fazi uvođenja proizvoda na tržište prodajne su cijene obično povezane s troškovima "proizvodnje", a to znači relativno visoke jer priprema proizvoda za tržište najčešće opterećuje tu fazu životnog ciklusa proizvoda. Po pravilu profit je u toj fazi relativno nizak. To se posebno odnosi na pojedine prostorne cjeline koje ulaze na tržište s integriranom ponudom kao jedinstvenim proizvodom. Faza rasta turističkog proizvoda donekle je različita od iste faze industrijskog proizvoda za koji, i uz uvjet da se prodajna cijena malo snizi, dobitak postaje većim zbog postupnog snižavanja troškova. U turizmu se troškovi proizvodnje ne mijenjaju bitnije. U toj fazi sličnost s industrijskim proizvodom pokazuju agencijski proizvodi. U fazi zrelosti turističkog proizvoda prodajne su cijene obično stabilne i dosta visoke. U toj su fazi zahtjevi za promidžbenim akcijama veći, pa stoga (utjecaj promidžbenih troškova) usprkos relativno visokim cijenama, dobit može biti čak i manja. U posljednjoj fazi životnog ciklusa turističkog proizvoda smanjuje se prije svega profit. Sa stajališta integriranog proizvoda moglo bi se reći da je idealna situacija ona u kojoj su svi pojedinačni proizvodi u fazi rasta ili čak u fazi zrelosti. Iako je cijena pojedinih proizvoda najniža u fazi opadanja, to ne znači da je za integralni proizvod najbolje stanje u kojemu su pojedini proizvodi u toj fazi. Sa stajališta politike prodaje i strategije marketinga treba naglasiti da u pojedinim fazama životnog ciklusa proizvoda valja davati različite naglaske na pojedine instrumente prodajne politike.
željeznički promet životni standard (engl. standard of living, living standard, njem. Lebensstandard), ukupnost materijalnih i društvenih uvjeta koji omogućuju određeni način Života. U te se uvjete ubrajaju stan, odjeća, prehrana, zadovoljavanje kulturnih
460
životni ciklus potreba, rekreacija, prosvjeta, zdravstvo, higijena i dr. U visokorazvijenim zemljama većina stanovnika dostigla je visoku razinu životnog standarda.
životni stil (engl. lifestyle), marketinška metoda kojom se tržište dijeli
životni ciklus (segmentira) prema zajedničkim vrijednostima pojedinih skupina kupaca na tržištu. Polazi od postavke da svaka skupina ima različite potrebe i sklonosti, prema kojima se mora formirati i struktura ponude dobara i usluga.
životni stil
461
P
" H! FWITET - ZAtr*
advertising planning
464
fareaqueduct Bermudaapplicable I Agreement 465
ENGLESKO-HRVATSKI RJEČNIK TURISTIČKOG NAZIVLJA
Aboriginal culture aboridžinska kultura abrasion abrazija accelerating effect akceleratorsko djelovanje acceptance prihvat ponude acceptance theory teorija prijama accessory service sporedne (akcesorne, nuzgredne) usluge accidentalia negotii svojevoljni nebitni sastojci ugovora acclimatization aklimatizacija accommodation capacity smještajni kapacitet accommodation unit smještajna jedinica accropolis akropola acculturation akulturacija accumulation akumulacija acquisition akvizicija active holiday aktivan odmor activity of tourism and hospitality
djelatnost turizma i ugostiteljstva Act of God viša sila actual demand realna potražnja add-on amounts dodaci na cijenu ad hoc charter izvanredan let povodom posebnih događaja adjustment of the rates prilagodba (izmjena) cijena advanced booking charter izvanredan let za koji je potrebno unaprijed rezervirati mjesta advance payment akontacija, avans, predujam adventure trip avanturističko putovanje advertisement oglas advertising gospodarsko oglašavanje advertising action oglašivačka akcija advertising agency agencija za gospodarsko oglašavanje advertising campaign oglašivačka
kampanja advertising constants aglašivačke konstante advertising letter oglašivaČko pismo advertising media
ogtašivački posrednici advertising message poruka gospodarskog oglašavanja
advertising planning in tourism planiranje gospodarskog oglašavanja u turizmu advertising scheduling terminiranje medija turističkog oglašavanja aerobics aerobika affinity group and student charter izvanredan let za članove posebnih grupa ili klubova affinity tour afinitetni aranžman after departure charge naknadno utvrđena potrošnja agency agencija agency agreement on hotel services agencijski ugovor o hotelskim uslugama agency catalogue agencijski katalog agency contract ugovor o trgovačkom zastupanju, zastupanje agency discount - AD agencijski popust agent agent agglomeration aglomeracija aggregate indices (indexes) agregatni indeksi agreement ugovor airborne time - FH vrijeme letenja air carrier zrakoplovna kompanija aircraft zrakoplov aircraft code oznaka zrakoplova aircraft utilization nalet zrakoplova air freight robni zračni promet airline zrakoplovna kompanija airline clubs klubovi zrakoplovnih kompanija airline code avionski kod airline code number brojčana oznaka zrakoplovne kompanije airline company zrakoplovna kompanija Airline deregulation act of 1978 Zakon o deregulaciji zračnog prometa u SAD airline designator code oznaka zrakoplovne kompanije airplane avion, zrakoplov airport aerodrom, zračna luka airport chauffeur service transfer
airport code kratica za zračnu luku, oznaka zračne luke airport tax pristojbe ZTačnih luka air traffic zračni promet air traffic control kontrola zračnog prometa
air traffic deregulation deregulacija zračnog prometa air transport zračni prijevoz air transportation codes oznake u zrakoplovstvu a la carte business a la carte poslovanje a la carte service a la carte usluga all inclusive sve uključeno allotment alotman allotment contract ugovor o alotmanu all suite hotel aparthotel Alpine convention Alpska konvencija Alpine tourism area alpsko turističko područje alpinism alpinizam alternative obligation facultas alternativa alternative tourism alternativni turizam ambiance ambijent ambient tourist resources ambijentalni turistički resursi American plan - AP puni pansion amicable settlement prijateljska nagodba anecumena (uninhabited area) anekumena animals in the hotel životinje u hotelu annulment of contract raskid ugovora zbog neispunjenja anomy anornija anthropogenic (atropic) tourist resources antropogeni (atropiČni) turistički resursi anthropogeography antropogeografija anticyclone anticiklona antipode antipod antique antički antitrust law pravo konkurencije (utakmice) apartment village apartmansko naselje appeal apel
applicable fare primjenjiva tarifa aqueduct akvedukt arbitrary assistance samopomoć archipelago arhipelag architectural tourist resources arhitektonski turistički resursi area rajon arrival time vrijeme slijetanja arlhcsian arteški bunar assignee upućenik assignment ugovor o pristupanju, upućivanje assignor uputitelj atmosphere atmosfera atoll atol attraction atrakcija attributive characteristic atributivno obilježje auditive advertising media auditivna oglašivačka sredstva
barrier barijera base index es bazni indek si, indek si sa staln om bazo m
B baggage prtljaga baggage tag prtljažni privjesak balanced development uravnoteženi razvitak balance of payments platna bilanca balneotherapy balneoterapija banquet banket banqueting banketno poslovanje bar aperitiv bar, bar, šank, točionica pića barbicue bar pečenjarnica barbicue restaurant pečenjarnica bargain nagodba
authenticity autentičnost authorization autorizacija autocorrelation autokorelacija auto-moto tourism mototurizam available funds slobodna sredstva available tonne-kilometres ATK raspoloživi tonski kilometri avalanche lavina average havarija average prosječnih
costs
function
funkcija
troškova (T/G) average daily frequency of demand prosječna dnevna frekvencija potražnje (PDF) average daily peak frequency of demand prosječna vršna dnevna frekvencija potražnje (PVDF)
basic spatial unit of tourism development osnovna razvojna prostorna jedinica u turizmu basic spatial unit of tourism supply side osnovna prostorna jedinica ponude u turizmu
basic tourism offer osnovna turističk a p o n u d a
basin kotlina, zavala bay zaljev, zaton beach volleyball odbojka na pijesku bed and breakfast - B&B noćenje s doručkom bednights noćenja turista beer-hall pivnica Bermuda I Agreement Bermudski sporazum I.
Bermuda II Agreement Bermuda II Agreement Bermudski sporazum II. beverage napitak, piće, digestiv beverage menu/list karta pića biathlon biatlon bifurcation bifurkacija bilateral agreements bilateralni sporazumi bilateral tourism cooperation bilateralna turistička suradnja bill of exchange mjenica biogeographic tourist resources biogeografski turistički resursi biosphere biosfera biotropic tourist resources bio tropni turistički resursi birth rate natalitet bistro (bistrot) bistro black list crna lista black soil crnica blanc of contract obrazac (formular) ugovora blank bjelica, blanket blank form bjelica, blanket blind passenger slijepi putnik blocked space agreement sporazum o zakupu određenog broja sjedala u drugoj zrakoplovnoj kompaniji block fuel blok-gorivo block hour blok-sat block of tickets karnet block-space agreement sporazum o zakupu određenog broja sjedala u drugoj zrakoplovnoj kompaniji block speed blok-brzina block-time - BT blok-vrijeme Blue Train Plavi vlak boarding ukrcaj u zrakoplov
buying decision-making
466
boarding house pansion boarding pass karta za ulazak u zrakoplov boat brod bog močvara booking buking, rezervacija booking cancellation otkaz rezervacije bore proroca boutique butik bowling kuglanje bowling alley kuglana bowling centre kuglana bowlodrome kuglana box office biljetarnica breakfast doručak, zajutrak breakfast room doručkovaonica breaking of the contract of hotel services raskid ugovora o hotelskim uslugama break of journey prekid putovanja brunch kasni doručak budget proračun, budžet buffet bife, bife stol buffet service švedski stol bureau for tourist information turistički informacijski centar bus autobus business advertisements poslovna oglašivačka sredstva business class in transport poslovna klasa prijevoza business customs usage poslovni običaji business cjele research konjunkturna istraživanja business ethics poslovni moral business morality poslovni moral business tourism poslovni turizam buying decisionmaking donošenje odluke o kupovini cabin
467
cabin kabina cabin attendant domaćica u zrakoplovu cabin attendants kabinska posada cabin crew kabinska posada cabotage kabotaža café kavana camp order red u kampu camp site kamp canals kanali Canaries Current Kanarska struja cancellation otkaz ugovora cancellation fee stomo troškovi cancellation policy modaliteti i rokovi otkaza korištenja usluga prehrane canion kanjon canteen kantina capacity kapacitet capacity utilisation stupanj iskorištenosti kapaciteta capital-output ratio kapitalni koeficijent captain kapetan caravan karavan cargo robni zračni promet carnet karnet carrying capacity opteretili kapacitet cartography kartografija car-train autovlak cashier blagajna catamaran katamaran catering ugostiteljska djelatnost catering industry ugostiteljstvo cause kauza cause criterion kriterij uzročnosti caution money kaucija, sigumica cave pećina, špilja
ci t y t o u ri s m
C
chain indexes indeksi s promjenljivom bazom, verižni indeksi change in price izmjena (prilagodba) cijene Channel Tunnel Eurotunel characteristics of tourism attraction potential svojstva atraktivnosti turistički h resursa charter čarter charter flight (nan scheduled traffic) izvanredan zračni promet check ček (am.) check-in prijava putnika za let, prijavljivanje gosta checkin-check-out time početak pružanja
usluga smještaja check-in procedure prijam gosta check-in procedure outside of the airport dislocirana prijava putnika i prtljage
za let check in time
vrijeme prijave za odlet check-out odjavljivanje gosta cheque ček (bril.) cheque card čekovna (garantna) kartica Chicago Conference Čikaška
konferencija choice of distribution channels izbor kanala distribucije choice of technology izbor tehnologije city code oznaka grada city of culture grad
kulture model model parova gradova city-pair city sightseeing razgled grada par city tourism gradski turizam gradova city-pair
468 coefficient classicalcontingency models
classical models of tourist demand forecasts klasični modeli predviđanja turističke potražnje class of service klasa prijevoza clay glina client klijent climate klima, podneblje climatic tourist resources klimatski turistički resursi climatology klimatologija climbers' chalet planinarski dom climbers' lodging planinarski dom clouds oblaci coast and littoral obala i priobalje cockpit crew letačka posada cocktails kokteli Code of practice Kodeks poslovanja code-sharing letenje pod zajedničkim brojem coefficient of capacity utilisation koeficijent iskorištenosti kapaciteta coefficient of contingency koeficijent kontingencije coefficient of determination koeficijent determinacije coefficient of elasticity koeficijent elastičnosti coefficient of linear correlation koeficijent linearne korelacije coefficient of multiple determination koeficijent multiple determinacije coefficient of multiple linear correlation koeficijent multiple lineme korelacije coefficient of quartile deviation koeficijent kvartilne devijacije coefficient of tourist functionality koeficijent turističke funkcionalnosti coefficient of variation koeficijent varijacije coercive provisions prisilni propisi coffee-house kavana coffeeroom kavana coffee-shop kavana cognitive disonance kognitivna disonanca cold line hladna kuhinja collection inkaso
consumption
commercial practice poslovni običaji commission provizija, visina provizije commission and extended guest stay provizija i produženi boravak gosta commission negotiable provizija prema dogovoru common law običajno pravo company trgovačko društvo company's activity djelatnost trgovačkog društva compensation naknada, odšteta competition law pravo konkurencije (utakmice) complaint reklamacija complaint for services prigovor na usluge complaints book knjiga žalbe complementary accommodation establishments komplementarna turistička ponuda complementary variables dopunske varijable complimentary room gratis soba complex tourism offer kompleksna turistička ponuda complex tourism supply kompleksna turistička ponuda compromise nagodba computer reservation system - CRS računalni rezervacijski sustavi concentrating marketing koncentrirani marketing conditional cancellation uvjetni otkaz confirmed reservation predviđena rezervacija conflicting theories konfliktne teorije conglomerate konglomerat congress tourism kongresni turizam connecting flight priključni let consensual contract konsenzualni ugovor consolida tor konsolidator construction contract ugovor o građenju consumer potrošač consumer behavior models modeli potrošačkog ponašanja consumption potrošnja
469
contingency coefficient koeficijent kontingencije contour (line) izohipse contract ugovor contract of commercial brokerage ugovor o posredovanju contract of deposit ugovor o ostavi contract of travel intermediation posrednički ugovor o putovanju Convention for the Unification of Certain Rules Relating to International Transportation by Air The Warsaw Convention of 1929 Varšavska konvencija Convention HOT - 79 Konvencija HOT -79 conventions and agreements in international air traffic konvencije i sporazumi u međunarodnom zračnom prometu convention tourism kongresni turizam conversion function konverzijska funkcija convertible kabriolet cooperative marketing kooperativni marketing coral reef koraljni greben corporate identity korporativni identitet corporate image imidž poduzeća, korporativni imidž corporation trgovačko društvo correlation korelacija cost-benefit analysis cost-benefit analiza counter clerk šalterski namještenik coupe, kabriolet courier/tour conductor turistički pratitelj cracks in limestone škrape creative marketing function kreativne funkcije marketinga credit kredit credit card kreditna kartica credit card payment on the spot izravno plaćanje usluge kreditnom karticom od strane gosta criptodepression kriptodepresija criteria for planning sports-recreational activities in tourism kriteriji za
cyclone
planiranje sportsko-rekreacijskih sadržaja u turizmu criterion of limited causal (objective) responsibility kriterij ograničene uzročne (objektivne, kauzalne) odgovornosti criterion of presumed fault kriterij pretpostavljene (presumirane) krivnje criterion of proven guilt kriterij dokazane krivnje cross-country skiing skijaško trčanje cross-price elasticity cjenovna elastičnost CRS - computerised reservations system rezervacijski računalni sustavi cruising krstarenje culinary art kulinarstvo culpa in contrabendo culpa in contrahendo (nepozornost u vođenju pregovora) cultural and historic tourist resources kulturno-povijesni turistički resursi cultural and other events kulturne i druge manifestacije cultural function kulturna funkcija cultural heritage kulturna baština, kulturno naslijede cultural itinerary kulturni itinerer cultural tourism kulturni turizam culture as a commodity komodizacija kulture cumulative series kumulativni niz cumulative voucher kumulativni vauČer cumulus kumulusi currency restrictions devizna ograničenja currents struje custom običaj cyclone ciklona
daily rest
470
direct channels
D
daily rest dnevni odmor daily tourism consumption dnevna turistička potrošnja dairy restaurant zdravljak dam brana damage report nepravilnosti u prijevozu prtljage zrakoplovom damage responsability odgovornost za štetu damages naknada štete dance ples dangerous goods opasne tvari u putničkoj prtljazi data banks banke podataka date line darumska granica days of operation dani polijetanja days of service dani polijetanja day-trip tourism mali turizam day use dnevno korištenje sobe death of a guest smrt gosta decision making donošenje odluka defile sutjeska delay kašnjenje Delphi method delfi metoda Delphi method of tourism demand forecast delfi-model predviđanja turističke potražnje demand elasticity elastičnost potražnje demand forecast methods metode predviđanja potražnje demand function funkcija potražnje demography demografija demonstrations! consumer effect demonstracijski potrošački efekt denied access rizik odbijanja putnika denied boarding rizik odbijanja putnika
denied-boarding compensation naknada za neprihvaćanje putnika na let dense evergreen underbush makija denudation denudacija departure time vrijeme polijetanja dependent travel agency zavisna turistička agencija deponent ostavodavatelj depopulation depopulacija deposit depozit, ostava depositer ostavoprimatelj depreciation amortizacija depression depresija, kotlina descriptive statistics deskriptivna statistika desert pustinja desk research istraživanje za stolom destination odredište destination image imidž destinacije detailed master plan of tourism development detaljni razvojni prostorni planovi - programi u turizmu determination coefficient koeficijent determinacije developmental functions razvojne funkcije development plan realization strategy strategija realizacije plana razvoja development policy razvojna politika differentiated marketing diferencirani marketing dining room blagovaonica direct advertising direktno
direct flight
471
oglašavanje direct channels of distribution direktni kanaU prodaje direct flight izravan let direct hotel keeper's contract with client ugovor o hotelskim uslugama izravno s gostom direct marketing direktni marketing direct observation direktna promatranja direct questions direktna pitanja disco bar disko bar discotheque disko klub discount popust discountinued characteristics diskontinuirana (prekidna) obilježja discount on hotel services popust na cijenu hotelskih usluga discretionary revenue diskrecijski dohodak dispersion disperzija (raspršenost) disposable income raspoloživi dohodak distant destination daleka destinacija diversification diversifikacija
elasticity coefficient
gosp odarski razvoj economi c function s of tourism gosp odarske funkcije turizma economi c growth ekonom ski rast, gosp odars ki rast
E
early arrival rani dolazak early departure rani odlazak early lunch užina earnest-money kapara Earth's magnetism magnetizam zemlje earthquakes potresi Earth rotation rotacija zemlje east wind košava ecology ekologija economic development ekonomski razvoj,
daily rest diving ronjenje dock dok domestic air traffic domaći zračni promet domestic tourism domaći turizam domestic tourism expenditure domaća turistička potrošnja domicile consumption domicilna potrošnja dominant tourist resources dominantni turistički resursi
470 door-todoordelivery poslovni koncept "odvratado-
direct channels vrata" dripstones sige dune dina, sprud Durbin-Watson's test DurbinWatsonov test duty free sales bescarinska prodaja duty free shop bescarinska prodavaonica dynamics of tourism demand dinamičnost turističke potražnje
direct flight
471 ecotouri sm ekoturiz am eeumen a ekumen
economic welfare gospodarska dobrobit economy class ekonomska klasa prijevoza ecosystem ekosustav
elasticity coefficient a educational function of tourism obrazovna funkcija turizma effective perceived noise level - EPNdB stvarno zamijećena razina buke effective tourism demand efektivna turistička potražnja elasticity elastičnost elasticity coefficient koeficijent elastičnosti
elasticity of tourism demand
elasticity of tourism demand elastičnost turističke potražnje elective (optional) programmed active rest izborni programirani aktivni odmor (IPAO) electronic ticketing putovanje bez zrakoplovne karte elite tourism elitni turizam EMIC-approach EMIC-pristup emigration emigracija emotional buying emotivna kupovina enclave enklava endogenous variables endogene varijable endogenous movements endogeni pokreti energy resources energetski izvori ENVIRON environmental capacity opteretiti kapacitet turističkog okruženja environment čovjekova okolina environment ethics etika okoliša epigenetic valley epigenetska dolina epirogenic movements epirogenetski pokreti equable commission linearna provizija equal guest treatment jednak tretman gostiju E-road E-cesta erosion erozija -erratic blocs eratički blokovi error type I pogreška tipa I. error type II pogreška tipa II. eruptive eruptivi escapism eskapizam eskers eskeri essential parts of a hospitality services bitni sastojci Ugovora o ugostiteljskim uslugama essential parts of the contract bitni sastojci ugovora (established) standard normativ estavelle estavele estuary estuar ethics in marketing communications etika u marketinškom komuniciranju ethnography etnografija ethnology etnologija ethno-social tourist resources etnosocijalni turistički resursi
472
extrapolation
ETIC-approach ETIC-pristup e-ticketing putovanje bez zrakoplovne karte Eurocheque euroček EuroCity ECvlakovi European Blue Flag Plava zastava European city of culture europski grad kulture European Union - EU Europska unija Eurotunnel Eurotunel evening meal večera event događaj events tourism manifestacijski turizam excess baggage višak prtljage excess baggage ticket karta za višak prtljage exchange office mjenjačnica excursion ekskurzija, izlet excursionist ekskurzionist, izletnik excursion tourism izletnički turizam exogenous egzogene varijable exogenous processes egzogeni procesi experimental method metoda eksperimenta exploratory research izvještajna (eksplorativna) istraživanja expressway autostrada extended stay produženi boravak external costs eksterni troškovi external effects eksterni učinci externalities eksternalije extrapolation ekstrapolacija
facility kapacitet fairs sajmovi fare class cjenovni razred farm farma fast food restaurant restoran brze
facility
prehran e fault krivnja fauna fauna feasibility study analiza izvedivosti feeder flights dotur fen močvara ferryboat trajekt Fifth Freedom peta zračna sloboda finger zračni most fiord fjord first class transport prva klasa prijevoza Fisher's Ideal Index Fisherov idealni indeks fishing tourism ribolovni turizam fitness club trim-kabinet fixed inclusive (price, travel, tour) paušal fleet flota flight director glavna domaćica u zrakoplovu flight interruption manifest obrazac o prekidu leta/putovanja flight number broj leta (flight) timetable red letenja floes sante floor kitchen etažna kuhinja flora flora flotilla fiotila flowing waters tekućice flying hour sat letenja flying time vrijeme letenja
473
funnel-shaped depression
F focal points of tourism development plan implementation žarišta realizacije plana razvitka fog magla folder prospekt food hrana food service posluživanje jela foothills podgorje foreign currency income devizni priljev foreign element inozemni (strani) element foreigner inozemac form contracts formularni ugovori form of contract oblik (forma) ugovora fossils fosili fraction choice frakcija izbora franchise agreement ugovor o franšizingu franchising franšizing poslovanje franchising agreement sporazum o franšizi Frankfurt table Frankfurtska tabela free capacity nebukirani kapaciteti freedoms or the air zračne slobode free time fond slobodnog vremena, slobodno vrijeme freeway autostrada frequency frekvencija fringe seas rubna mora front office prijamni odjel frost inje full board - FB puni pansion full pension - FP puni pansion functions/aims of space in tourism
elasticity of tourism demand funkcije prostora u turizmu funnelshaped depression karst ponikva
472
extrapolation
facility
473
funnel-shaped depression
galley
474
guest card
guest equality
guest equality ravnopravnost gostiju guest history povijest gosta guest house pansion
475
hotel corporate culture gulf zaljev, zaton Gulf Stream Golfska struja
G galley kuhinja u zrakoplovu garage garaža gastronomy gastronomija gateway prolazna zračna luka general average generalna havarija, zajednička havarija general aviation generalna avijacija general conditions opći uvjeti poslovanja general tourism advertising opća turistička promidžba generated indexes of price skupni indeksi cijena generated indexes of quantity skupni indeksi količina generated indexes of value skupni indeksi vrijednosti generating tourism countries emitivne turističke zemlje geographic series geografske (prostorne) serije geomorphological tourist resources geomorfološki turistički resursi geysers gejziri glacial erosion glacijalna erozija glacial valley ledenjačka dolina glaciation glacijacija glacier glečer, ledenjak global airline alliances globalna udruženja zrakoplovnih kompanija global carrier globalna zrakoplovna kompanija globalization globalizacija globetrotter globtroter goal-oriented programmed active rest ciljani programirani aktivni odmor (CPAO)
golf golf good faith dobra vjera go-show neočekivano pojavljivanje putnika na odletu grand-father rights slot koji su kompanije dobile, ali ga trenutno ne koriste graphic design grafički dizajn graphic presentation grafičko prikazivanje grass plain stepa gratuity napojnica gravitational models of tourist demand forecasts gravitacijski modeli predviđanja turističke potražnje gross domestic product - GDP bruto domaći proizvod - BDP gross national product - GNP bruto nacionalni proizvod - BNP gross negligence gruba (krajnja) nepozomost gross register tonnage - GRT bruto registarska tonaža - BRT ground tlo group interview grupni intervju group of 30 guests skupina od 30 gostiju group of travellers skupina putnika (gostiju) group package/tour skupni aranžman guarantee garancija guarantee deposit garantni polog guaranteed no-show garantirani nedolazak guarantee-fund garancijski fond,
jamčevina guest gost, individualni putnik guest card hotelska iskaznica
hacienda hacijenda Hague Convention Haška konvencija Hague Protocol Haški protokol half board - HB polupansionska usluga half pension - HP polupansionska usluga hand baggage ručna prtljaga harbor dues lučka pristojba hard liquors žestoka pića Havana Convention Havanska konvencija headline in advertising ideja vodilja u gospodarskom oglašavanju health tourism medicinski turizam, zdravstveni turizam health tourism function zdravstvena funkcija turizma height above sealevel nadmorska visina (apsolutna visina) heliport helidrom hemisphere hemisfera herders' sheds katuni highway autocesta hill brijeg hill-encircled valley kotlina hillock hum hilly terrain pobrđe historical tourism povijesni turizam history of tourism povijest turizma hitch-hiking autostop hobby tour/trip hobi-aranžman
holding compan y holdinšk o društvo holiday brochur e katalog aranžma na holidays odmor
H
galley
holistic approach holistički pristup homologation homologacija horizontal concentration horizontalna koncentracija hors d'euvre predjelo horticultural monument hortikulturni
474
guest card spomenik horticulture hortikultura hospitality ugostiteljstvo, gostoprimstvo hospitality industry (am.) ugostiteljstvo hospitality service ugostiteljsko posluživanje hospitality services in mobile facilities ugostiteljske usluge u pokretnom objektu hospitality services in a tent, on banks
guest equality etc. ugostiteljske usluge pod šatorom, na klupama i si. hospitality services on vessels ugostiteljske usluge na plovnom objektu host and guest relation odnos domaćin-gost hostess hostesa hotel hotel
475 hotel's agent hotelski zastupni k hotel bed hotelski krevet
hotel corporate culture hotel bili hotelski račun hotel contract hotelski ugovor, agencijski ugovor o hotelskim uslugama hotel corporate culture organizacijska kultura hotela
hotel facilities
476
inclusive price
household domaćinstvo hub grad središte hub and spoke network letenje preko zračnih luka gradova središta human resource management - HRM menedžment ljudskih potencijala humidity vlaga u zraku hummock hum hunting and fishing tourism lovni i ribolovni turizam hunting lodge lovački dom hurricane orkan, uragan hydrographie tourist resources hidrografski turistički resursi hydrography hidrografija hydrosphere hidrosfera, voda na zemlji hydrotherapy hidroterapija hygienic conditions higijenski uvjeti
hotel facilities sadržaj hotela hotel industry hotelijerstvo hotel keeper hotelijer hotel keeper's contract ugovor o hotelskim uslugama hotel key hotelski ključ/kartica hotel room hotelska soba hotel security hotelsko osiguranje hotel service hotelska usluga hotels guests survey anketiranje hotelskih gostiju hotel staff hotelsko osoblje hotel suite hotelski apartman hotel tariff hotelska tarifa hotel total quality management hotelski TQM hotel village hotelsko naselje hot line topla kuhinja
477
international tourism
inclusive price cijena, paušalna inclusive tour IT-aranžman, paušalno putovanje, turistički aranžman inclusive tour charter izvanredan let na osnovi kompletnog paketaranžmana incoming agency incoming agencija in-coming tourism ulazni turizam, in-coming turizam incorrect information netočne obavijesti indemnity from back retain right namirenje iz vrijednosti zadržanih stvari gosta independent travel agency samostalna turistička agencija in-depth interview dubinski intervju indexes indeksi indices indeksi indirect advertising indirektno oglašavanje indirect channels of
infrastrukturna ograničenja infrastructure infrastruktura inn gostionica, krčma inn-keeper ugostitelj inn keeper's contract ugovor o uslugama prehrane i točenja pića insolation insolacija institutional advertising institucionalno oglašavanje institutional base of spatial planning institucionalne osnove prostornog planiranja insurance premium premija osiguranja integral marketing integralni marketing integral marketing communications integrirane marketinške komunikacije integral planning integralno planiranje integral tourism development integralni turistički razvitak integration integracija intention nakana inter-airline pooling agreement medukompanijski sporazumi o podjeli prihoda odnosno troškova inter-airline royalty agreement medukompanijski sporazumi o isplaćivanju kompenzacije za ustupanje određenih prava letenja intercultural communication interkulturalna komunikacija interline agreement medukompanijski sporazum o priznavanju prijevoznih
inclusive tour
distribution
I Ibero-American Convention Madridska konvencija ice led ice-berg ledenjak ice floes sante ideal tourism demand idealna turistička potražnja illnes of a guest bolest gosta image imidž immaterial natural phenomena imaterijalne prirodne pojave immigration imigracija imperative norm imperativna norma imperfection of a tourism market imperfektnost turističkog tržišta implied conduct konkludentne radnje
impulse buying impulzivna kupovina inbound tourism inbound turizam, ulazni turizam incentive package incentive aranžman incentives in tourism policy poticajne mjere u turističkoj politici incentives in tourist investment policy poticajne mjere u investicijskoj politici u turizmu incentive (stimulating) commission/ overiđing commission stimulativna provizija incentive tours incentive aranžman incentive travel incentive aranžman
indirektni kanali distribucije individual guest izravni gost individual inclusive tour individualno paušalno putovanje individual tour individualno turističko putovanje individual tourist travel individualno turističko putovanje inducive function induktivna funkcija industrial plants industrijske biljke inferior service manjkavo ispunjena usluga inflation inflacija inflight service usluga u zrakoplovu informatics informatika information informacija information systems in tourism
informacijski sustavi u turizmu information to travel agent and client obavijesti hotelijera putničkoj agenciji i gostu infrastructural limitations
hotel facilities
dokumenata interline passengers interline putnici intermediation in tourism turističko posredovanje internal research interno istraživanje internal tourism interni turizam International Air Navigation Code Pariška konvencija International Conference on Civil Aviation ČikaŠka konferencija international marketing međunarodni marketing international promotion međunarodna promocija international tourism međunarodni turizam
476
inclusive price
inclusive tour
477
international tourism
478 know-how license contract international tourism expenditures international tourism expenditures međunarodna turistička potrošnja interpretation of attraction interpretacija atrakcije ,1 interregional tourism interregionalni turizam interview intervju interviewer anketar intraregional tourism intraregionalni turizam investment policy investicijska politika investments investicije investor investitor invisible exports nevidljivi izvoz irregular deposit ostava neprava irregularity report nepravilnosti u prijevozu prtljage zrakoplovom
Labrador Current
lunch
irrigation irigacija island otok isobars izobare isobaths izobate
L
isoclines izokline isohyetal lines izohijete isohyets izohijete isotherms izoterme isthmus prevlaka itinerary plan putovanja itinerary change izmjene programa putovanja itinerary management tehnika upravljanja putnikovim planom putovanja
J jet mlazni zrakoplov jet aircraft mlazni zrakoplov jet plane mlazni zrakoplov
jogging džoging just on time poslovni koncept "upravo na vrijeme"
K karst krš karst valley uvala, vrtača key card hotelski ključ/kartica ldnesiological recreation kineziološka rekreacija
479
kitchen kuhinja know-how know-how, znanje i iskustvo know-how license contract ugovor o licenciji know-how
Labrador Current Labradorska struja lack of satisfaction uskraćeno zadovoljstvo lagoon laguna lagune laguna lake jezero land devastation devastacija prostora landscape pejsaž landward breeze maestral last minute charge naknadno utvrđena potrošnja late arrival zakasnjeli dolazak gosta late charge naknadno utvrđena potrošnja late dinner večera latent tourism demand latentna turistička potražnja laundry and dry cleaner's praonica rublja i kemijska čistionica lava lava law of contracts obvezno pravo lay-out idejna skica lease contract ugovor o zakupu, zakup leasing contract ugovor o leasingu legal and contractual form of contract zakonski i ugovorni oblik ugovora legal aspects in marketing zakonski okviri marketinga legal institute institut leisure dokolica leisure class dokoličarska klasa letter of credit kreditno pismo liberalization liberalizacija liberalization of air traffic liberalizacija zračnog prometa licence licenca license contract ugovor o licenciji
limited liability tag prtljažni privjesak o ograničenju odgovornosti limited release tag prtljažni privjesak o ograničenju odgovornosti limousine service transfer linear correlation coefficient koeficijent linearne korelacije list of participants popis putnika/sudionika lithosphere litosfera living standard Životni standard llanos ljanosi lobby bar aperitiv bar local concessions turističke olakšice local culture lokalna kultura local method lokalna metoda local time lokalno vrijeme local tourist tax boravišna pristojba lock ustava lodging accomodation prenoćište long haul destination daleka destinacija long-haul travel daleka putovanja, udaljene rute long-stay inplace package tour boravišni
478 know-how license contract international tourism expenditures i profit izmaku (izgubljeni) dobitak nađenu lounges saloni za razUčite kategorije aranžman lost & found prtljagu putnika izgubljeno/nađeno lost and found lost office služba za izgubljenu
Labrador Current
479
low cost carrier zrakoplovna kompanija s niskim operativnim troškovima poslovanja
luggage lunch ručak loss gubitak prtljage
lunch
Maastricht Treaty material
480 prerequisites
master key
481
mark etingom marketin g manager
rukovodi telj mark etinga marketin Maastricht Treaty Ugovor iz Maastrichta g mix marketin macchia makija ški miks macro development physical plan makro razvojni prostorni planovi magma magma Magreb countries zemlje Magreba mailing list mailing lista, adresar gostiju main course glavno jelo main meal glavni obrok management contract ugovor o menedžmentu man-made attractions društvene atrakcije manufacturing industry industrija marginal method granična metoda marginal propensity to consumption marginalna sklonost potrošnji marina marina maritime activities maritimne djelatnosti maritime economy pomorstvo maritime tourism nautički turizam market communications komuniciranje s tržištem marketing marketing marketing audit revizija marketinške aktivnosti marketing control in tourism marketinška kontrola u turizmu marketing functions marketinške funkcije marketing information system marketinški informacijski sustav MIS marketing management upravljanje
M marketing mix instruments instrumenti marketinškog miksa marketing models modeli u marketingu marketing organization organiziranje marketinških funkcija marketing planning marketinško planiranje marketing policy marketinška politika marketing programme marketinški program (plan) marketing research istraživanje marketinga marketing strategy marketinška strategija marketing system marketinški sustav marketing tactics marketinška taktika marketing targets ciljevi marketinških aktivnosti market potential potencijal tržišta market research institute institut za istraživanje tržišta market research stages faze istraživanja tržišta market segmentation segmentiranje tržišta market selection strategy strategija selekcije tržišta marsh močvara marshland močvara mass demand masovnost potražnje massmarket tour operator univerzalni touroperatori mass notions masovne pojave mass tourism masovni turizam master key generalni ključ
mouth
material prerequisites of tourism development materijalni preduvjeti razvoja turizma maximum amount of compensation maksimalna svota odštete maximum take-offweight-MTOW maksimalno dopuštena težina zrakoplova u polijetanju meal obrok meander meandar means of advertising in tourism promidžbena sredstva gospodarskog oglašavanja u turizmu media selection izbor medija turističke propagande media vehicles prijenosnici turističkog oglašavanja medical programmed active rest medicinski programiran aktivni odmor (MPAO) Mediterranean tourism area mediteransko turističko područje mega sport evens in tourism velike sportske priredbe u turizmu menu dnevna karta jela, jelovnik, meni, meni-karta merchant trgovac meteorology meteorologija methods and techniques of planning and programming a tourist offer metode i tehnike planiranja i programiranja ponude u turizmu methods of planning a tourist offer identity metode planiranja identiteta turističke ponude midtnorning snack užina migrations migracije mile milja milk bar zdravljak mineral mineral miniature golf
Maastricht Treaty material
480 prerequisites
minigolf minibar minibar minimal number of participants minimalan broj sudionika minimal number of passengers minimalan broj putnika minimal stay minimalan boravak minimum amount of compensation minimalna svota odštete miscellaneous charges order - MCO nalog za različita plaćanja mixed contract mješoviti ugovor mixed media
master key
medijski planning in tourism model RPPT miks (model razvojnog prostornog mobility planiranja u turizmu) model of mobilno "economic policies" approach to st model tourism planning model of ekonomskog develop pristupa planiranja u turizmu mental models of planning in tourism modeli physical planiranja u turizmu models of tourist demand forecasts modeli predviđanja turističke
481 potražnje modernization modernizacija modern tourism moderni turizam modified American plan - MAP polupansionska usluga monsoon monsun Montreal Convention Montrealska konvencija moraine morena morass močvara mortality mortalitet motel motel motivation motivacija motivation research istraživanje
mouth motiva motivation segmentation of tourist demand market motivacijska segmentacija tržišta turističke potražnje motorway autostrada mountain planina mountain chain u lančana gorja mountain-climbing planinarenje mountaineering planinarenje mountain-encircled valley kotlina mountain tourism planinski turizam mouth ušće
mouth-to-mouth promotion
482
mouth-to-mouth promotion promidžba "od usta do usta" multifunctionality of tourism polifunkcionalnost turizma Multilateral Agreement on Commercial Rights of Non-Scheduled Air Services in Europe Multilateralni sporazum o komercijalnim pravima u izvanrednom zračnom prometu u Europi multilateral agreements multilateralni sporazumi multimedia presentation multimedijska prezentacija multiple designation višestruko imenovanje multiple determination coefficient
nights koeficijent multiple determinacije multiplication effect multiplikacijski učinak (efekt) multiplicative function multiplikativna funkcija turizma multiplier multiplikator multiplier of tourist expenditure multiplikator turističke potrošnje multivariable regressive model of tourism demand multivarijabilni regresijski modeli predviđanja turističke potražnje noise buka nomads nomadi nomenclature of (economic) activities nomenklatura djelatnosti
N national income nacionalni dohodak national marketing association nacionalno udruženje za marketing national park nacionalni park national product društveni proizvod national tourism nacionalni turizam natourism naturizam natural attractions prirodne atrakcije natural environment prirodna okolina natural monument spomenik prirode natural parks parkovi prirode natural rarities/specific natural features prirodne rijetkosti natural tourist resources prirodni turistički resursi nature reserve rezervat nautical port luka nautičkog turizma nautical tourism nautički turizam necropolis nekropola
negligence nepozornost negligence in negotiations culpa in contrahendo (nepozornost u vođenju pregovora) neo-calan.ialism neokolonijalizam nesting sustav cjenovnog razreda u cjenovnom razredu net foreign income effect neto devizni učinak net income or loss neto dobit ili gubitak net price without commission neto cijena bez provizije newspapers novine niche carrier zrakoplovna kompanija specijalizirana za određeni tržišni segment night bar noćni bar night dub noćni klub nights noćenja turista
noise
483
noneconomic functions neekonomske funkcije non-elasticity of tourism offer neelastičnost turističke ponude
overriding commission nonessential constituent parts of contract nebitni sastojci ugovora nonmandatory rules dispozitivne norme non-material goods imaterijalna dobra north-eastern wind bura no show nedolazak gosta nudism naturizam
O oasis oaza obligation relations obveznopravni odnosi observational method istraživanje promatranjem ocean ocean offer ponuda offer fragmentation usitnjenost ponude oligopoly oligopol Olympic Games olimpijske igre omnibus survey omnibus anketa open karst hollow dol open skies otvoreno nebo operating income or loss operativna dobit ili gubitak opportunity costs oportunitetni troškovi ordinary negligence obična nepozornost ordinary reservation redovita, uobičajena rezervacija organizational prerequisite for tourism development organizacijski preduvjeti
razvitka turizma organized trip organizirano putovanje outbound tourism izlazni turizam, outbound turizam outdoor café kavana out-going tourism izlazni turizam, out-going tourism outgoing travel agency emitivna agencija out of order rooms out of order sobe overbooking prekapacitiranost zrakoplova override commission superprovizija overriding commission dodatna provizija
mouth-to-mouth promotion
package holiday turistički aranžman package of services skup usluga packager turoperator package tour aranžman, paket-aranžman, paušalno putovanje, turistički aranžman package tour by car automobilski aranžman package tour contract ugovor o organiziranju putovanja package tour price cijena aranžmana package tour pricing kalkulacija cijene aranžmana package tour promotion promocija aranžmana package travel turistički aranžman pampas pampa panel research panel-istraživanje papers of identification legitimacijski papiri Paris Convention Pariška konvencija parking lot parkiralište partial correlation djelomična (parcijalna) korelacija particular average partikularna havarija, posebna havarija passenger and baggage transportation documents dokumenti za prijevoz putnika i prtljage passenger assistance service asistencija (turistička) passenger-kilometre performed/carried ostvareni prihodovni putnički kilometri passenger load factor - PLF iskorištenost putničke kabine
482
nights
P passenger tax pristojbe zračnih luka, putnička pristojba passenger ticket putnička karta pastoral pastoral pastry shop slastičarnica payload capacity korisna nosivost zrakoplova payment on the spot izravno plaćanje od strane gosta penalty clauses kaznene odredbe pension pansion percipitation padaline (oborine) personal consumption osobna potrošnja personal selling in tourism osobna prodaja u turizmu phase of planning the organization of offer etapa planiranja organizacije ponude phase of planning tourism complexes etapa planiranja turističkih kompleksa phase of planning tourism identity etapa planiranja turističkog identiteta phase of spontaneous development etapa spontanog razvitka phases of new product development faze razvoja novog proizvoda physical distribution fizička distribucija physical planning prostorno planiranje physical planning in tourism prostorno planiranje u turizmu physical planning model model fizičkog
noise
483
planiranja pick-up service transfer piedmont area podgorje, prigorje pile dwellings sojenice pilgrim hodočasnik pilgrimage hodočašće pilgrim tourism hodočasnički turizam pilot pilot pit jama pizza parlor picerija (am.) pizzeria picerija plan and programme plan i program plane avion plane overbooking prebukiranje zrakoplova planet planet planning planiranje planning and programming of accomodation facilities planiranje i programiranje smještajnih objekata ponude planning and programming of catering services planiranje i programiranje ugostiteljskih objekata planning and programming of commercial facilities planiranje i programiranje trgovačkih objekata planning in tourism planiranje u turizmu planning methods of overcoming the seasonality in tourism metode svladavanja sezonalnosti u planiranju u turizmu plantation plantaža plant communities biljne zajednice plateau plato, zaravan polar front polarna fronta polar lights polarno svjetlo polar winds polarni vjetrovi polder polder pole pol political aspects of tourism politički vidovi turizma political function of tourism politička funkcija turizma pollution of architecture polucija
overriding commission arhitekture pool of agencies pool agencija population stanovništvo population density gustoća naseljenosti port luka positioning of tourist product pozicioniranje turističkog proizvoda position in tourism položaj u turizmu poster plakat post-industrial tourism postindustrijski turizam postmodernism postmoderna potential tourism demand potencijalna turistička potražnja prairie stepa pre-arranged package raspisani aranžman pre-feasibility study prethodna ekonomska analiza plana prepaid tour paušalno putovanje prepayment in advance plaćanje cijele svote unaprijed pressure tlak zraka presumed and approved fault pretpostavljena (predmnijevana) i dokazana krivnja pre-tourism period pred turističko razdo blje price cijena price difference razlika u cijeni price differentiation diferenciranje cijena price-gross and net cijena bruto i neto price indexes indeksi cijena price indices indeksi cijena prices in tourism cijene u turizmu primary elasticity of tourism demand primarna elastičnost turističke
mouth-to-mouth promotion
potražnje primary (original) offer in tourism primarna (izvorna) ponuda u turizmu principle of good faith načelo savjesnosti i poštenja principle of informality in concluding contracts načelo neformalnosti pri sklapanju ugovora priorities in realization of development plan prioriteti realizacije plana razvitka private hotel pansion product brand marka proizvoda
482
nights
noise
483
overriding commission
product-brand image product-brand image imidž proizvoda (marke) products' analysis sequence for outdoor leisure planning PASOLP model professional certification stručni ispit profit profit profitability rentabilnost programmed active rest programirani aktivni odmor programme of longterm tourism development of Croatia program dugoročnog turističkog razvitka Hrvatske programmes for frequent fliers programi za putnike koji često lete programmes of sports recreation programi sportske rekreacije programming of economic infrastructure programiranje gospodarske infrastrukture programming of entertainment and cultural facilities programiranje objekata za kulturni i zabavni život programming of service facilities programiranje uslužnih kapaciteta programming of technical infrastructure programiranje komunalne i velike infrastrukture programming of tourism infrastructure programiranje ponude turističke infrastrukture
486
qualitati ve deter mina tion of spac e avail able kvalit ativn a prost orna opre djelje nja turist ičkog razvo ja qualitati ve deter mina tion of touri sm suppl y kvalit ativn a opre Q djelje nja ponu de u turiz mu
quality objectives
quality rating
projective advertisements projekcijska oglašivačka sredstva projective methods projektivne tehnike Project of Human Environment Protection in the Adriatic Region of Croatia Projekt o zaštiti čovjekove okoline u jadranskoj regiji Hrvatske (Projekt Jadran III.) promotion promidžba promotional research istraživanje promocije promotion budget promidžbeni proračun promotion mix promidžbeni miks protected natural areas zaštićeni dijelovi prirode protection of nature zaštita prirode protection of service users zaštita korisnika usluga psychology in marketing psihologija u marketingu public air transport javni zračni promet public charter izvanredan let za najširu publiku publicity publicitet public relations - PR odnosi s javnošću public services and housing društveni standard purchase (sales) contract ugovor o prodaji purchasing power kupovna moć purser glavna domaćica u zrakoplovu
reservation quality ugostiteljskih objekata mark quality structure of tourist et demand deter predviđanja kvalitativnih mina struktura tion turističke potražnje of quantitative methods in touris marketing m kvantitativne metode u devel marketingu opme nt kvalit ativn a tržišn a opre djelje nja turist ičkog race rasa razvo radiation in atmosphere ja radijacija u quality atmosferi radioobjec advertising radiooglaŠavanje tives rafting splavarenje, rafting of rail traffic željeznički promet touris rail transport željeznički m prijevoz railway passenger devel željeznički putnik ranch rane opme rates tarifa nt reasonable price razumna kvalit cijena receiving facilities ativni turistička receptiva receiving ciljevi tourist agency receptivna turist turistička agencija ičkog receiving tourist countries razvo receptivne ja turističke zemlje quality receiving tourist factors rating receptivni kategori turistički čimbenici zacija reception recepcija reception
product-brand image
486
hall prijamni hai receptionist recepcionar recession recesija recompense naknada recourse regres recreation rekreacija recreation centre odmaralište
quality objectives quantitative objectives of tourism development kvantitativni ciljevi turističkog razvoja quarantine karantena questionnaire constructing izrada upitnika questionnaire method ispitivanje quota kontingent
R
quality rating
recreative-entertainment function rekreativno-zabavna funkcija reference group referentna grupa region regija Regional physical plan of South Adriatic Regionalni prostorni plan južnog Jadrana regional planning prostorno planiranje regional tourism planning regionalno planiranje u turizmu regular (narrow) body aircraft
reservation
uskot religious tourism religijski rupni turizam, zrakoplo vjerski turizam religious vi tourist vjerski turist rent regular renta line rent contract ugovor o linijska zakupu, zakup report brodska reportaža plovidba rescission of the contract relative raskid ugovora, humidity odustanak od ugovora relativna reservation rezervacija vlaga reservation fee rezervacijska relief pristojba reservation of more reljef than 30% of total room capacity angažiranje
residence
488
(zauzimanje) više od 30 posto kapaciteta soba residence boravište, prebivaUšte resident rezident residential consumption rezidencijalna potrošnja resource evaluation in tourism valorizacija resursa u turizmu responsibility of tour operator odgovornost organizatora putovanja responsible tourism odgovorni turizam rest odmor restaurant restoran restaurant services restauraterstvo rest centre odmaralište restrictions ograničenja u vezi s putničkom kartom restructuring restrukturiranje retail office retailer, detaljistička turistička agencija retail seller detaljistička turistička agencija retention right pravo zadržaja revenue-cost pool sporazum o podjeli prihoda i troškova revenue elasticity dohodovna elastičnost revenue passenger kilometre - RPK ostvareni prihodovni putnički kilometri revenue per available seat/kilometre -RASK prihod po raspoloživom sjedalu/kilometru
revenue per seat-kilometre - RSK prihod po sjedalu/kilometru revenue sharing pool sporazum o podjeli prihoda revenue ton-kilometre ostvareni prihodovni tonski kilometri ridge prijevoj river rijeka river basin porječje rivermouth ušće river terraces riječne terase road cesta road passenger cestovni putnik road toll cestarina road traffic cestovni promet road transport cestovni prijevoz rocks stijene room booking rezervacija sobe rooming list popis gostiju po sobama room service etažni servis, uslužJvanje u sobama rooms out of order sobe izvan upotrebe room to let soba za iznajmljivanje round tour kružno putovanje round trip kružno putovanje rowing veslanje rules of etiquette kućni red ugostitelja rural areas agrarna područja rural iza tion ruralizacija rural tourism seoski turizam, ruralni turizam rurification rurifikacija
s safari safari politika sailing jedrenje sailing boat jedrilica salads hladna jela
sandbank
sales
sand-dune dina sand-shelf sprud sanitary conditions higijenski uvjeti satellite satelit
policy
in
tourism
prodajna
u turizmu sales promotion unapređenje prodaje sandbank sprud
sand-dune
489
satellite kitchen satelitska kuhinja savanna(h)savana scale of demand masovnost potražnje scheduled traffic redovan zračni promet sea more sea currents morske struje seasonal concentration sezonska koncentracija seasonality of tourism sezonalnost turizma seasonal tourism sezonski turizam seat sjedalo u zrakoplovu seat availability dostupnost sjedala seat inventory control - SIC sustav kontrole raspoloživih sjedala seat pitch korak između sjedala, razmak između sjedala (seaward) north easter bura secondary activities sekundarne djelatnosti secondary (derived) tourist offer sekundarna - izvedena ponuda u turizmu secondary elasticity of tourism demand sekundarna elastičnost turističke potražnje secondary nonhomeostatic needs sekundarne potrebe second breakfast užina securities vrijednosni papiri security jamčevina, kaucija, sigurnica security (service) služba sigurnosti security tax pristojbe zračnih luka seismology seizmologija selective promotion selektivna promidžba selective tourism selektivni turizam selfhelp samopomoć selfservice samoposluživanje selfservice ticketing and check-in automati za kupovinu karata i prijavu putnika za let semantic differential scale semantički diferencijal service usluga
space saturation in tourism
service system sustav posluživanja service user korisnik usluga settlement nagodba sex tourism sekslurizam shares dionice shareholder dioničar ship brod shipping pomorska plovidba short tour kratko putovanje short trip kratko putovanje sidewalk cafe kavana single designation jednostruko imenovanje single tourism samački turizam sink-hole ponikva Skal-Club Skal-klub skipper skiper slough močvara (small) hill hum snackbar snack bar, zalogajnica snacks sporedni obroci social activities društvene djelatnosti social (anthropogenic) tourist resources društveni (antropogeni) turistički resursi social function of tourism socijalna funkcija turizma social impact of tourism društvena funkcija turizma, socijalna funkcija turizma social tourism socijalni turizam social wealth društveno bogatstvo solar constant solarna konstanta sole trader trgovac pojedinac sole use chatter izvanredan let koji je zakupila jedna osoba sources of international tourism demand izvori međunarodne turističke potra žnje southerju
residence
488
sandbank go south wind jugo
sand-dune
489
space saturation in tourism
space saturation in tourism saturacija prostora u turizmu
spas spas terme, toplička vrela spatial determinants of tourism development prostorne determinante razvitka turizma spatial separation of tourist demand prostorna razdvojenost turističke potražnje spatial tourism development razvojno prostorno planiranje u turizmu spatial tourism functions prostorne funkcije turizma special practices in catering industry posebne uzance u ugostiteljstvu special programmed active rest specijalni programirani aktivni odmor (SPAO) special reserves specijalni rezervati spill rizik preranog popunjenja zrakoplova spirits žestoka pića spoilage rizik praznih sjedala sponsoring sponzorstvo sports attractions sportske atrakcije sports equipment sportska oprema, sportski rekviziti sports experts in tourism sportski stručnjaci u turizmu sports facilities mjesta provođenja sportske rekreacije sports product sportski proizvod sports recreation sportska rekreacija sports-recreational centres in tourism sportsko-rekreacijski centri u turizmu sports-recreational facilities sportsko-rekreacijski objekti sportsrecreational facilities sredstva sportske rekreacije sportsrecreational fields sportsko-rekreacijske grane sportsrecreational offer sportsko-rekreacijska ponuda sports-recreational tourism sportsko-rekreacijski turizam sports recreation facilities sadržaji sportske rekreacije sports tournaments in tourism sportski
490
survey turniri u turizmu
spring izvor, vrelo squash skvoš stage odjeljak bučnosti standard contracts tipski (standardni) ugovori standard deviation standardna devijacija standardization strategy strategija standardizacije standard of living životni standard standards in hotels standardi u hotelu standard specification normativ static nature of offer statičnost ponude statistical sample statistički uzorak statistical testing of hypothesis statističko testiranje hipoteza stopover prekid putovanja story reportaža strait(s) tjesnac strategic aims of development strateški ciljevi razvitka strategy strategija strategy of horizontal growth strategija horizontalnog rasta strategy of individualization strategija individualizacije strategy of vertical growth strategija vertikalnog rasta stratigraphy stratigrafija strati (pi) stratusi stratosphere stratosfera stra to volcanoes stratovulkani stratus (sg.) stratusi strong drinks žestoka pića study tour studijsko putovanje (submarine) spring vrulje substitute elasticity supstitucionalna elastičnost sui generis contracts ugovori sui generis suite apartman summer cottage kuća za odmor summer resort ljetovalište summer season ljetna sezona supersonic planes nadzvučni zrakoplovi supply function funkcija ponude surety sigurnica survey anketa sustainable tourism održivi turizam, turizam održivog razvoja swallowhole ponikva swamp močvara
sustainable tourism
491
swimming plivanje swimming pool bazen SWOT analysis SWOT analiza
table stol table booking rezervacija stola, odnosno mjesta (sjedala) table tennis stolni tenis target groups ciljne grupe tavern konoba taylor-made package naručeni aranžman taylor made program program po mjeri klijenta tectonic movements tektonski pokreti tectonic valleys potolina temperature inversion inverzija temperature temporary accommodation privremeni smještaj tender ponuda tennis tenis termination of contract raskid ugovora term of payment vrijeme naplate usluga terrace terasa, zaravan terra rosa crvenica terrorism terorizam tertiary industries tercijarne djelatnosti testing of the psychosomatic status testiranje psihosomatskog statusa test market probno tržište thalassotherapy talasoterapija theory of tourism teorija turizma
tourism antropology symbolic tradition simbolička tradicija syndicated advertising kolektivno oglašavanje synoptic chart sinoptička karta synoptic meteorology sinoptička meteorologija
T three letter code troslovna kratica zrakoplovne kompanije ticket bi leta/bi Ijet, karta ticketless travel putovanje bez zrakoplovne karte tidal bore proroca tides morske mijene time limited tourism demand vremenska ograničenost turističke potražnje timesharing contract ugovor o timesharingu time zone vremenska zona tip napojnica Tokyo Convention Tokijska konvencija toli cestarina ton-kilometre performed/carried RTK ostvareni prihodovni tonski kilometri tornado tornado total costs function funkcija ukupnih troškova tour tura tourism turizam
spas tourism activity turistička djelatnost tourism advertising turističko oglašavanje tourism anthropology antropologija turizma
490
survey
sustainable tourism
491
tourism antropology
tourism attraction
atributes
tourism attraction attributes atraktivni turistički činioci tourism balance turistička bilanca tourism country turistička zemlja tourism definitions definicije turizma tourism demand turistička potražnja tourism demand forecast predviđanje turističke potražnje tourism demand heterogeneity heterogenost turističke potražnje tourism demand limitations ograničenja turističke potražnje tourism democratization demokratizacija turizma tourism destination turistička destinacija, turističko odredište tourism development turistički razvoj tourism development phases etape planiranja razvitka u turizmu tourism development plan plan turističkog razvoja tourism development planning planiranje turističkog razvoja tourism economics ekonomika turizma tourism ethics etika u turizmu tourism event marketing marketinška zbivanja u turizmu tourism factors čimbenici turizma tourism flow turistički promet tourism functions funkcije turizma tourism growth turistički rast tourism heterogeneity heterogenost turizma tourism income turistički prihod tourism industry turistička industrija, turistička privreda tourism infrastructure turistička infrastruktura tourism inspection turistička inspekcija tourism market turističko tržište tourism marketing marketing u turizmu tourism market research methods metode istraživanja turističkog tržišta tourism multiplier turistički
492
tourist home
multiplikator tourism offer turistička ponuda tourism planning planiranje turizma tourism policy turistička politika tourism precursors preteče turizma tourism product life cycle životni ciklus turističkog proizvoda tourism product price cijena turističkog proizvoda tourism promotion turistička promidžba tourism sector turistički sektor tourism services turističke usluge tourism statistics turistička statistika tourism statistics methods metode turističke statistike tourism supply turistička ponuda tourism system turistički sustav tourist turist tourist advertising media mediji turističkog oglašavanja tourist areas typology tipologija turističkih prostora tourist arrivals dolasci turista tourist association turistička zajednica, turističko društvo tourist bednight turističko noćenje tourist board turistička zajednica, turističko društvo tourist business operation turističko poslovanje tourist carrying capacity opteretni kapacitet turističkih resursa tourist centre turistički centar tourist class turistička klasa prijevoza tourist consumer budget budžet turističkih potrošača tourist consumers turistički potrošači tourist declaration turistička deklaracija tourist enclave turistička enklava tourist entertainer turistički animator tourist evaluation turistička valorizacija tourist expenditure turistička potrošnja tourist flows
touristic utilization
493
typhoon
turistički tokovi tourist flow (traffic) intensity intenzitet turističkog prometa tourist geography turistička geografija tourist ghetto turistički geto tourist guide turistički vodič tourist home pansion
leader voda puta tour operator turoperator, organizator putovanja tour organizer organizator putovanja tour programme program putovanja tour wholesaler turoperator town grad trade trgovina
touristic utilization of protected resources turističko korištenje zaštićenih resursa tourist indicators turistički indikatori tourist information turističke informacije, turističko informiranje tourist information service služba za turističko informiranje tourist need turistička potreba tourist night turističko noćenje tourist office turističko društvo tourist place turističko mjesto tourist police turistička policija tourist product turistički proizvod tourist receipts turistički prihod tourist region turistička regija tourist rent turistička renta tourist representative turistički zastupnik tourist resort turističko mjesto, turistički lokalitet tourist resource analysis analiza turističkih resursa tourist resource attraction intensity intenzitet atraktivnosti turističkog resursa tourist resource attractivity atraktivnost turističkih resursa tourist resources turistički resursi tourist resources classification sistematizacija turističkih resursa tourist savings turistička štednja tourist season turistička sezona tourists preferences preferencije turista tourist survey anketna istraživanja u turizmu tourist tax boravišna pristojba tourist traffic turistički promet tourist travel turističko putovanje tour
trade practices trgovački običaji trader trgovac trade usages trgovački običaji trade winds pasati trading practices trgovački običaji train vlak tramping slobodna plovidba transfer transfer transit tranzit travel putovanje travel agency turistička agencija, putnička agencija travel agency branch office poslovnica turističke agencije travel agency chain lanac turističkih agencija travel agents' ethics etika putničkih agenata travel intermediaries posrednik putovanja traveller individualni putnik, putnik traveller's cheque putnički ček travelling documents putni dokumenti travel organizer organizator putovanja trend trend trim trim trim track trim-staza troposphere troposfera tundra tundra tunnels tuneli turboprop planes turboprop elerski zrakoplovi turnaround time vrijeme koje zrakoplov provodi na zemlji između slijetanja i ponovnog polijetanja turndown service noćni red TV commercial TV spot two letter airline code dvoslovne kratice zrakoplovnih kompanija type of service način posluživanja types of sports recreation oblici sportske rekreacije types of tourism oblici turizma, vrste turizma typhoon tajfun
undifferentiated marketing
494
voucher
waiter
U undifferentiated marketing nediferencirani marketing unlimited kilometres/mileage neograničena kilometraža unsold capacities nepopunjeni kapaciteti Upper Adriatic Regional Physical Development Plan Koordinacijski regionalni prostorni plan gornjeg
vacation godišnji odmor, odmor valley dolina value added tax - VAT porez na dodanu vrijednost - PDV value adjustment revalorizacija value for money vrijednost za novac variation coefficient koeficijent varijacije vegetation zones vegetacijske zone vertical concentration vertikalna
konc entracija very importa nt person guest treatme nt VIP tret man gost a
495
xenophobia
W Jadrana (Projekt gornjeg Jadrana ili Projekt Jadran II.) urbanisation urbanizacija urban physical planning in tourism urbanističko prostorno planiranje u turizmu urban tourism urbani turizam usages uzance use of camping site uporaba kampa
V vessel brod vicarious liability odgovornost za drugog vineyard hut klijet vineyard cottage klijet VIP guests-very important persons VIP
gosti/ waiting list lista čekanja posjetite wait station konobarski lji visa rajon wake up services buđenje viza gostiju visitor walking paths šetnice posjetite warm dishes topla jela lj water-skiing skijanje na visitors' vodi waves valovi tax boravišn weather vrijeme weekend cottage kuća za a odmor pristojba weekly invoice tjedni račun volcano weight load factor - WLF vulkan iskorištenost voucher zrakoplova welcome vaučer card kartica dobrodošlice welcome service doček waiter gosta well izvor, vrelo west konobar winds zapadni vjetrovi waiter's office konobar ska priprem nica
undifferentiated marketing
494
voucher
xenophobia ksenofobija
X
waiter wholesale agency grosistička agencija wholesaler turoperator wholesale tour operator turoperator wide body aircraft širokotrupni zrakoplovi wind vjetar wind rose ruža vjetrova windsurfing jedrenje na dasci (wine) cellar pivnica wine list vinska karta wineshop fish restaurant konoba wine-vault pivnica
495
xenophobia winter world time zones svjetske touri vremenske zone st written assignment seas uputnica on zims ka turist ička sezo na
yield
zenithal rains496
NJEMAČKO-HRVATSKI RJEČNIK TURISTIČKOG NAZIVLJA yield prinos yield management upravljanje ukupnim prihodima od zračnog prometa
zenith zenit
youth hostel omladinski hotel youth tourism omladinski turizam
I zenithal rains zenitalne kiše
ABC-Charter m. izvanredan let za koji je potrebno unaprijed rezervirati mjesta Abendessen n. večera abendliches Aufbetten n. noćni red Abenteuerreise/ avanturističko putovanje Abflugszeit/ vrijeme polijetanja Abflugtag m. dan polijetanja Abgabe von Wertgegenständen zur Aufbewahrung/, predaja stvari na čuvanje abhängige Reiseagentur / zavisna turistička agencija Abkommen und Vereinheitlichungen im internationalen Luftverkehrpl.
konvencije i sporazumi u međunarodnom zračnom prometu Abrasion/ abrazija Absage des Reiseveranstalters/ odustanak organizatora putovanja Absatzorganisation/ organiziranje marketinških funkcija Abschreibung/ amortizacija Absicht/ nakana absolute Tagesbelastbarkeitsfrequenz der Nachfrage/ apsolutna vršna dnevna frekvencija potražnje (AVDF) Achtsamkeit des Reiseveranstalters/ pozornost organizatora putovanja Aerobic n. aerobika
yield
Affinitätsg ruppen cliarter m.
zenithal rains496 izvanredan let za članove posebnih grupa ili klubova Agent m. agent Agentur/ agencija
Agenturenvertrag über Hotel leistungen m. agencijski ugovor o hotelskim uslugama Agenturnachlass m, agencijski popust Aggregationsindex m. agregatni indeks Agrargebiet n. agrarno
područje Agrarland n. agrarno područje Akklimatisation/ aklimatizacija Akkumulation/ akumulacija Akropolis/ akropola Aktien pl dionice Aktionär m. dioničar aktiver Zeitabschnitt m. aktivizacijski period
Aktivurlaub Appartementunterkunftsvertrag498 Aktivurlaub m. aktivan odmor, ciljani programirani aktivni odmor (CPAO) Aktivurlaub nach Wahl und Angebot m. izborni programirani aktivni odmor (IPAO) akustische Werbemittelpl. auditivna oglašivačka sredstva Akzelerationswirkung/ akceleratorsko djelovanje a la carte-Angebot n. a la carte usluga a la carte-Tätigkeit/ a la carte poslovanje Alkoholika pl. žestoka pića alles inbegriffen sve uključeno alles inklusive sve uključeno allgemeine Fremdehverkehrswerbung / opća turistička promidžba allgemeine Geschäftsbedingungen pl. opći uvjeti poslovanja Allgemeine Luftfahrt/ generalna avijacija allgemeingültige Buchung/ redovita, uobičajena rezervacija Alpenkonvention/ Alpska konvencija Alpenreisegebiet n. alpsko turističko područje Alpinismus m. alpinizam Alternativskosten pl. oportunitetni troškovi Alternativtourismus m. alternativni turizam Alternatiwerpflichtung/ facultas alternativa Ambienten, ambijent Amortisation/ amortizacija amtliche Raumplanungsgrundlagen pl. institucionalne osnove prostornog planiranja Angaben über den Gast pl. povijest gosta Angebot n. ponuda angebotene Pauschalreise/ raspisani aranžman angebotene Tonnenkilometer pl. raspoloživi tonski kilometri Angebotsprogrammierung der touristischen Infrastruktur/ programiranje ponude turističke infrastrukture Angebotsstillstand m. statičnost ponude
499
Appartcmcntsiedlung
angemessene Aufenthaltsdauer des Gastes im gastwirtschaftlichen Objekt/ primjereni rok nakon konzumacije jela i pića Animateur-Assistent m. turistički animator Ankunftszeit/ vrijeme slijetanja Annahme/ prihvat ponude Anökumene/ anekumena Anregungsmaßnahmen in der Investitionspolitik des Tourismus pl poticajne mjere u investicijskoj politici u turizmu Anregungsmaßnahmen in der Tourismuspolitikp/. poticajne mjere u turističkoj politici Anschlussflug m. priključni let Ansehend, imidž anthropogene Ressourcen im Tourismus pl. društveni (antropogeni) turistički resursi anthropogene Tourismusressourcen pl. antropogeni (atropični) turistički resursi Anthropogeographie/ antropogeografija antik antički Antipode m. antipod Anweisendem, uputitelj Anweisung/ asignacija, ugovor o pristupanju, upućivanje Anweisungsempfänger m. upućenik Anweisungsschein m. uputnica Anwendungstarif m. primjenjiva tarifa Anzahlung/ kapara Anzeige/ oglas Aparthotel n. aparthotel Aperitifbar/ aperitiv bar Appartement n. apartman Appartementsiedlung/ apartmansko naselje Appartementunterkunftsvertrag m. ugovor o smještaju u turističkim apartmanima Appel m. apel Aquädukt n. akvedukt Archipel m. arhipelag architektonische Tourismusressourcen
Autorisation pl. arhitektonski turistički resursi Architekturzerstörung/, polucija arhitekture Arrangement n. aranžman Arrangementpreis m. cijena aranžmana artesischer Brunnen nu arteški bunar Aspermethode/ Asperova metoda utvrđivanja limita isplativih ulaganja Atmosphäre / atmosfera Atmosphärenstrahlung/ radijacija u atmosferi Atoll n. atol Attraktion/ atrakcija Attraktionsinterpretation/ interpretacija atrakcije attraktive touristische Faktoren pl. atraktivni turistički činioci Attraktivität der touristischen Ressourcen/ atraktivnost turističkih resursa Attraktivitätsintensität der touristischen Ressourcen/ intenzitet atraktivnosti turističkog resursa attributive Eigenschaft/ atributivno obilježje Aufbewahrungsverweigerung/ odbijanje ugostitelja da primi stvari gosta Aufenthaltsangebot n. boravišni aranžman Aufenthaltsgebühr/ boravišna pristojba Aufenthaltsort m. boravište Aufhebung wegen Vertragskündigung/ raskid ugovora zbog neispunjenja Aufkündigung/ otkaz ugovora Aufnahmefähigkeit der touristischen Ressourcen/^ opteretni kapacitet turističkih resursa Aufnahmeland n. receptivna turistička zemlja Auftrag für verschiedene Zahlungen m. nalog za različita plaćanja Ausflug m. ekskurzija, izlet Ausflügler m. izletnik Ausflugstourismus m. izletnički turizam, mali turizam ausgeglichene Entwicklung/
uravnoteženi razvitak ausgelastete (transportierte) Passagierkilometerp/, ostvareni prihodovni putnički kilometri ausgelastete (transportierte) Tonnenkilometer pl. ostvareni prihodovni tonski kilometri Aushöhlung/ jama Ausländer m. inozemac Auslastung der Flugkabine/ iskorištenost putničke kabine Auslastung des Flugzeugs/ iskorištenost zrakoplova Ausschank m. šank Ausschließen oder Einschränken des Verantwortungs Pflichtigen n. isključenje ili ograničenje odgovornosti obvezan i ka äußere Wirkungen pl. eksterni učinci außerordentliche Umstände pl. izvanredne okolnosti Auswahl der Distributionskanäle/ izbor kanala distribucije Auswahlquote/ frakcija izbora Auswanderung/ emigracija Ausweitung des Angebots/ diversifikacija Authentizität / autentičnost Autobahn/ autocesta Autobus m. autobus Autokorrelation/ autokorelacija Auto-Moto Tourismus m. moto turizam Auto Package-Tour/ automobilski aranžman Autoreisezug m. autovlak Autorisation/ autorizacija
Bäder
Bäder pl. terme Bäderheiltherapie/ balneoterapija Bahnreisender m. željeznički putnik Bahntransport m. željeznički prijevoz Bahnverkehr m. željeznički promet Ballspiele pl igre loptom Ballungsgebiet n. aglomeracija Balneotherapie / balneoterapija Bankett n. banket Banketttätigkeit/ banketno poslovanje Bar/ bar Barriere/ barijera Basisindex m. bazni indeksi Bauvertrag m. ugovor o građenju Bedarfselastizität/ elastičnost potražnje Bedarfselastizität im Tourismus/ elastičnost turističke potražnje bedeutende Landschaft/ značajan krajolik Bedeutungsunterschiedskala/ semantički diferencijal Bedienungsart/ način posluživanja Bedienungsdienstbereich m. konobarski rajon Bedienungssystem n. sustav posluživanja bedingte Kündigung/ uvjetni otkaz Befrager m. anketar Begleichung aus Wertgegens fanden des Gastes namirenje iz vrijednosti zadržanih stvari gosta begründete frühere Abreise/ opravdani
besondere Havarie
500
prijev remeni odlazak gosta Beherbe rgerGastver hältnis n. odnos dom aćin gost
besondere Usancen
501
B Beherbergungsvertrag m. ugovor o hotelskim uslugama izravno s gostom, ugovor o hotelskim uslugama Belastbarkeit/ opteretni kapacitet Belastbarkeit der touristischen Ressourcen/ opteretni kapacitet turističkih resursa Belegungsvertrag m. ugovor o alotmanu Belegungsvertrag mit Belegungsgarantie m. ugovor o alotmanu s garancijom punjenja Benutzung der Unterkunftsräume / uporaba ugostiteljeva prostora za smještaj Benutzung von Kommunikationsmitteln / uporaba ugostiteljevih sredstava priopćavanja Bereiche an Hauptverkehrsstraßen pl. prostori uz magistralne prometne pravce Bergm. brijeg, planina Berghütte/ planinarski dom Bergmulde/ kotlina Bergschlucht/ sutjeska Bergsteigen n. planinarenje Bergtourismus m. planinski turizam Beschränkung/ ograničenje (u vezi s putničkom kartom) Beschwerdebuch n. knjiga žalbe Beschwerdenbuchführung/ vođenje knjige žalbi Beschwerde über Dienstleistungen/
Buchungskündigung
prigovor na usluge besondere Havane partikulama havarija, posebna havarija besondere Usancen im Gastgewerbe pl. posebne uzance u ugostiteljstvu Bestandsaufnahme und Auswahl der touristischen Ressourcen identifikacija, inventarizacija i izbor turističkih resursa Bestimmungsort m. odredište Besucher m. posjetitelj Besucherverbot auf dem Campingplatz m. zabrana gostu dovođenja drugih osoba u kamp Betreuerin / hostesa Betriebseinkommen oder Verlust n., m. operativna dobit ili gubitak Bevölkerung/ stanovništvo Bevölkerungsdichte/ gustoća naseljenosti Bewässerung/ irigacija Beweglichkeit/ mobilnost bewegungstherapeutische Erholung/ kinezioloŠka rekreacija Bewirtungsvertrag m. ugovor o uslugama prehrane i točenja pića Bewohner m. rezident Bezeichnungen in der Luftfahrt pl. oznake u zrakoplovstvu Biathlon n. biatlon Bierkneipe / pivnica Bierlokal n. pivnica Bifurkation/ bifurkacija bilaterale touristische Zusammenarbeit/ bilateralna turistička suradnja bilaterale(r) Vertrag m. bilateralni sporazumi Đilđungsfunktion des Tourismus/
Bäder
obrazovna funkcija turizma Binnenkonsum m. domicilna potrošnja Binnenluftverkehr m. domaći zračni promet Binnenmeer n. rubno more, unutrašnje more biogeographische touristische
Ressourcen/?/, biogeografski
turistički
resursi Biosphäre/ biosfera biothrope touristische Ressourcen pl. biotropni turistički resursi Bistro n. bistro Blanketi n. bjelica, blanket Blaue Europe-Flagge/ Plava zastava blinder Passagier m. slijepi putnik Blockgeschwindigkeit/ blok-brzina Block-Space Abkommen n. sporazum o zakupu određenog broja sjedala u drugoj zrakoplovnoj kompaniji Blockstunde/ blok-sat Blocktreibstoff m. blok-gorivo Blockzeit/ blok-vrijeme BNP bruto nacionalni proizvod - BNP Boarding n. ukrcaj u zrakoplov Boardingkarte/ karta za ulazak u zrakoplov Boden m. tlo Bon Gutschein m. vaučer Bora / bura Bordbesatzung/ kabinska posada Bordküche/ kuhinja u zrakoplovu Bordservice rt. usluga u zrakoplovu Boutique / butik Brainstorming n. brainstorming Bratstube/ pečenjarnica Bruttonationalprodukt n. bruto nacionalni proizvod - BNP Bruttoregistertonne/ bruto registarska tonaža - BRT Bruttosozialprodukt n. bruto domaći proizvod - BDP Brutto-und Nettopreis m. cijena bruto i neto BSP bruto domaći proizvod - BDP Bucht/ uvala, zaljev, zaton Buchung/ buking, rezervacija Buchung aufgrund des Preisangebots seitens des Hoteliers/ rezervacija sa
500
besondere Havarie
zahtj evom hotelijer uo ponudi cijene Buchung sanspru ch des Gastes m. zahtjev gosta za rezervac Cafe n. kavana Campingplatz m. kamp iju Campingplatzbenutzung/, uporaba Buchung kampa sbestäti Campmietevertrag m. ugovor o gung/ uslugama potvrda kampiranja rezer Canon m. vacije kanjon Carnetrt. Buchung karnet Charter sgebühr/ m. čarter rezervac Charterverkehr m. izvanredan zračni ijska promet pristojba Buchung skündig ung/ otkaz rezervac ije Budget n. proračun , budžet Büfett rt. bife Büfetttis ch m. bife stol
besondere Usancen
501
Dachgesellschaft/ holdinško društvo Datenbank/ banka podataka Datumsgrenze/ datumska granica Delphi-Methode/ delfi metoda DelphiModell n. delB-model predviđanja turističke potražnje Demographie/ demografija Demokratisation des Tourismus/ demokratizacija turizma Demonstrationsverbrauchereffekt m. demonstracijski potrošački efekt
Buchungskündigung
C
D
500
Bäder
Bürgschaft/ sigurnica Bus autobus
besondere Havarie Depositum n. depozit
m.
Depression / depresija De regula tion/. deregulacija (zračnog prometa) deskriptive Statistik/
Chefstewardess/ glavna domaćica u zrakoplovu Chicagoer Abkommen n. Chicago konferencija, Cikaška konferencija Cocktail m. koktel Code-Sharing-Vereinbarung/ letenje pod zajedničkim brojem computergestiitztes Reservierungssvstem n. rezervacijski računalni sustav
deskriptivna statistika Determinationskoeffizient m. koeficijent determinacije Deutung der Denund Attraktion/ interpretacija atrakcije ation/ denudac Deviseneinnahmenpl. devizni priljev Devisenrestriktion/ devizna ograničenja ija Dienstbereich m. rajon Dienstleistung/, Depone usluga Dienstleistungsnutzer m. nt m. korisnik usluga Dienstleistungssektor ostavod m. tercijarne djelatnosti avatelj differenziertes Marketing n. Depopul diferencirani marketing Digestifm. digestiv ation/. Direkektfrage / direktno pitanje depopul Direktabsatz m. direktni kanal prodaje acija Direktbeobachtung/ direktno Depositä promatranje direkte Zahlung r m. seitens des Gastes mit ostavopr Kreditkarte/ izravno plaćanje usluge imatelj
besondere Usancen
501
kreditnom karticom od strane gosta Direktflug m. izravan let Direktgast m. izravni gost Direktmarketing m. direktni marketing Direktvertrag über Hotelleistungen m. izravni ugovor o hotelskim uslugama Direktwerbung/ direktno oglašavanje Direktzahlung seitens des Gastes/ izravno plaćanje od strane gosta Diskobar/ disko bar Diskoklub m. disko klub diskontinuirliche Merkmale pl. diskontinuirana (prekidna) obilježja Diskretionseinkommen rt. diskrecijski dohodak dislozierte Fluggast- und Gepäckanmeldung/ dislocirana prijava putnika i prtljage za let disponierende Normen pl. dispozitivne norme disponierende Regeln pl. dispozitivne norme Diversifikation/ diversifikacija Dockn. dok dominante Ressourcen im Tourismus pl.
Buchungskündigung dominantni turistički resursi Dorftourismus m. seoski turizam Dreibuchstaben-Kürzeln, troslovna kratica zrakoplovne kompanije dringende Vorschrift/ imperativna norma Düne / dina DurbinWatson Test m. Durbin-Watsonov test durchschnittliche Kostenfunktion/ funkcija prosječnih troškova (T/Q) durchschnittliche Spitzentagesfrequenz der Nachfrage / prosječna vršna dnevna frekvencija potražnje (PVDF) durchschnittliche Tagesfrequenz der Nachfrage / prosječna dnevna frekvencija potražnje (PDF) Durchschnittsabweichung/ standardna devijacija Durchsuchungsrecht des Gastwirts n. ovlast ugostitelja da pregleda stvari gosta Düsenflugzeug n. mlazni zrakoplov Duty free Geschäft n. bescarinska prodavaonica Duty free Verkauf m. bescarinska prodaja
EC-Ziig
Entschädigung
504 Eisscholl e/ santa Eiszeit/ glacijacij a Ekotourismu s ekoturiz am
EC-Zugm. EC-vlak effektive touristische Nachfrage/ efektivna turistička potražnja effektiv wahrgenommene Lärmintensität / stvarno zamijećena razina buke eigenmächtige unwesentliche Vertragseleraente pl svojevoljni nebitni sastojci ugovora eigenmächtigte Hilfe/ samopomoć Eigenschaften von touristischen Ressourcen pi svojstva atraktivnosti turističkih resursa Eigenverbrauch m. osobna potrošnja Einnahmenselastizitat/ dohodovna elastičnost Einquartierungszeit/ početak pružanja usluga smještaja Einsteigen n. ukrcaj (u zrakoplov) Einwanderung/ imigracija Einwegschlüssel m. hotelski ključ/kartica Einwohner m. rezident Einzelbennenung/ jednostruko imenovanje Einzelbezeichnung/ jednostruko imenovanje Einzelkaufmann m. trgovac pojedinac Einzelpauschalreise/ individualno paušalno putovanje Einzelreise / individualno turističko putovanje Einzelreisende (r) m. individualni putnik Eisn. led Eisberg m. santa'
Entkommen
505
E Elastizität / elastičnost Elastizitätskoeffizient m. koeficijent elastičnosti elementare Raumeinheit des touristischen Angebots / osnovna prostorna jedinica ponude u turizmu elementare Raumentwicklungseinheit im Tourismus/ osnovna razvojna prostorna jedinica u turizmu EMICMethode/ EMIC-pristup Emigration/ emigracija Emittent m. emitent Emotionskauf m. emotivna kupovina Empfangsabteilung/ prijamni odjel Empfangschef m. recepcionar Empfangshalle/ prijamni hal Empfangstheorie/ teorija prijama endgültige Gästeliste/ konačno ugovorene skupine endgültige Teilnehmerliste/ konačno ugovorene skupine endogene Bewegungen pl. endogeni pokreti endogene Variablen pl. endogene varijable Energiequelle/ energetski izvori Engpass m. klisura, tjesnac Enklave/ enklava Entfernung im Fremdenverkehr/ udaljenost u turizmu entgangener Gewinn m. izmakli (izgubljeni) dobitak entgangene Urlaubsfreude uskraćeno zadovoljstvo Entgelt n. naknada Entkommen n. eskapizam
Extrapolation Entschädigung/ odšteta Entschädigungshöchstbetrag m. maksimalna svota odštete Entschädigunsminimalsumme/ minimalna svota odštete Entscheidungsbildung/ donošenje odluka Entwicklungsfunktionen/ razvojne funkcije Entwicklungsphasen eines neuen Produktes pl faze razvoja novog proizvoda Entwicklungspolitik/ razvojna politika epigenetisches Tal n. epigenetska dolina epirogeneüsche Bewegungen pl. epirogenetski pokreti Erdbeben n. potres Erdmagnetismus m. magnetizam zemlje Erdoberflächenabtragung durch Wasser / denudacija Erdumdrehung/ rotacija zemlje Ereignis n. događaj Ergänzungsvariablen pl. dopunske varijable Erholung/ rekreacija Erholungsort m. turističko mjesto, odmaralište Erholungs-und Unterhaltungsfunktion/ rekreativno-zabavna funkcija Ermäßigung/ popust Erosion/ erozija Ersatz m. naknada Ersetzungsbefugnis/ facultas alternativa Erste Klasse Beförderung/ prva klasa prijevoza Ertrag m. prinos Ertrag pro angebotenen Sitzkilometer m. prihod po raspoloživom sjedalu/kilometru Ertrag pro Sitzkilometer m. prihod po sjedalu/kilometru Eruptivgestein n. eruptivi Erwerb m. akvizicija E-Straße/ E-cesta
EC-Ziig
Entschädigung
Etagenküche/ etažna kuhinja Ethik der Reiseagenturen/ etika putničkih agenata Ethik im Tourismus/ etika u turizmu Ethik in der Marketingkommunikation/ etika u marketinškom komuniciranju Ethnographie/ etnografija Ethnologie/ etnologija ethnosoziale touristische Ressourcen pl.
etnosocijalni turistički resursi ETICZugang m. ETIC-pristup Eurocity m. EC-vlakovi europäische Kulturstadt/ europski grad kulture Europäische Union - EU/ Europska unija Euroscheck m. euroček Eurotunnel m. Eurotunel exogene Prozesse pl. egzogeni procesi exogene Variablen pl. egzogene varijable experimentelle Methode/ metoda eksperimenta exploratorische Forschung/ izvještajna (eksplorativna) istraživanja externe Effekte pl eksternalije externe Kosten pl. eksterni troškovi Extrapolation/ ekstrapolacïja
Fachprüfung/ stručni ispit Fähre/ trajekt Fahrkarte/ bileta/biljet, putnička karta Fahrkartenschalter m. biljetarnica Fahrkarten- und Eincheckautomat m.
504
505
Entkommen
auto kuća za odmor Ferienort m. turističko mati mjesto, za odmaralište Ferienwohnung/ kupo apartman Ferienwohnungssiedlung/ vinu apartmansko karat naselje ai Fernreise/ daleka putovanja/udaljene prija rute vu Fernsehbenutzung im Hotelzimmer/ putni uporaba TV prijemnika u hotelskoj ka za let sobi Fahrlässi Fernsehspot m. TV spot Fernziel n. gkeit/ daleka destinacija Feuiiletonwerbung/ nepozor feljtonsko nost oglašavanje Fingerflugsteig m. Fango zračni most Fischereitourismus m. m. fango ribolovni turizam Fischers Idealindex Farm/ tn. Fisherov idealni farma indeks Fauna/ Fjord m. fjord fauna Fehler Typ I. m. pogrešk a tipa I. Fehler Typ II. m. pogrešk a tipa II. Felsen m. stijena Felsspalt e/ škrapa Ferien pl. odmor Ferienha us n.
Extrapolation
F fließende Gewässerpl. tekućice Flora/ flora Flotte / flota Flottille / flotila Flößerei/ splavarenje Flucht (aus dem Alltag) / eskapizam Flugabfertigung/ prijava putnika za let Flugabfertigungszeit/ vrijeme prijave za odlet Flugbegleiterin/ domaćica u zrakoplovu Flugbesatzung/ letačka posada Flugdauer/ vrijeme letenja Fluggesellschaft / zrakoplovna kompanija Fluggesellschaftcode m. brojčana oznaka zrakoplovne kompanije Fluggesell5Cbaftenklubs pl. klubovi zrakoplovnih kompanija Fluggesellschaft für bestimmte Marktsegmente / zrakoplovna kompanija specijalizirana za određeni tržišni segment Fluggesellschaftkennzeichen m. brojčana oznaka zrakoplovne kompanije Fluggesellschaftkürzeln, oznaka zrakoplovne kompanije Flughafen m. aerodrom, zračna luka Flughafencode n. kratica za zračnu luku, oznaka zračne luke Flughafengebühr/, pristojbe zračnih
EC-Ziig
Entschädigung
luka, putnička pristojba Flughafenkürzel n. kratica za zračnu luku,oznaka zračne luke Flugnummer / broj leta Flugplan m. red letenja Flugplatz m. aerodrom, zračna luka Flugstunde/ sat letenja Fluguntcrbrechungs formular n. obrazac o prekidu leta/putovanja Flugzeug rt. avion, zrakoplov Flugzeugkennzahl/ oznaka zrakoplova Flugzeugkode m. avionski kod Flugzeugnutzung/ nalet zrakoplova Flugzeugüberbuchung/ prebukiranje zrakoplova, prekapacitiranost zrakoplova Fluss m. rijeka Flussgebiet m. porječje Föhn m. fen Formularverträgep/. formulami ugovori Forschung durch Beobachtung/ istraživanje promatranjem Forschungsmethode des touristischen Marktes pi metode istraživanja turističkog tržišta Fossil n. fosili
504
Entkommen tabela Franchisi Freiheiten der h\xttpL zračne slobode ng n. Freikörperkultur/ naturizam Freizeit / franšizin dokolica, slobodno vrijeme g Freizeitbetreuer m. turistički animator poslovan Freizeitgesellschaft/ dokoličarska je klasa Freizeitvorrat m. fond slobodnog Franchisi vremena ngabko Fremdenfeindlichkeit/ ksenofobija mmen Fremdenverkehr m. turizam n. Fremdenverkehrsangebot n. turistička sporazu ponuda mo Fremdenverkehrsbeistand m. franšizi turistička Franchisi asistencija Fremdenverkehrsbillanz ngvertra / turistička gm. bilanca ugovor o Fremdenverkehrsdienste pl turističke franši usluge zingu Fremden Verkehrsentwicklung/ Frankfur turistički razvoj terFremdenverkehrsführer m. turistički Tabelle/ vodič Frankfur Fremdenverkehrsgemeinschaft/ tska turistička zajednica Fremden Verkehrsgeographie / turistička
505
geografija Fremdenverkehrsgesellschaft/ turističko društvo Fremdenverkehrsindustrie/ turistička industrija Fremdenverkehrsland n. turistička zemlja Fremdenverkehrsmarkt m. turističko tržište Fremdenverkehrsnachfrage/ turistička potražnja Fremdenverkehrs politi k / turistička politika Fremdenverkehrspolizei/ turistička policija Fremdenverkehrsregion/ turistička regija Fremdenverkehrssaison/ turistička sezona Fremdenverkehrsstatistik/ turistička statistika Fremdenverkehrssystem n. turistički sustav Fremdenverkehrstätigkeit/ turistička
Extrapolation
djelatnost Fremdenverkehrsvertrag m. turistički ugovor Fremdenverkehrsvertreter m. turistički zastupnik Fremdenverkehrswachstum n. turistički rast Fremdenverkehrswerbung/ turistička promidžba, turističko oglašavanje Fremdenverkehrswirtschaft/ ekonomika turizma Fremdenverkehrszentrum n. turistički centar Fremdverkehrsaufsicht/ turistička inspekcija Fremdverkehrsvorschrift/ turistički propis
Frequenz
508
Frequenz/, frekvencija Frühabreise/ rani odlazak Frühankunft/ rani dolazak Frühstück m. doručak, zajutrak Frühstücksraum m. doručkovaonica Frühstückssaal m. doručkovaonica Fumarole/. fumarole Fundbüro n. služba za izgubljenu i nađenu prtljagu
Gebirgslandschaft
Fünfte Luflfreiheit / peta zračna sloboda Funktion der Gesamtkosten/ funkcija ukupnih troškova Funktion der Nachfrage/ funkcija potražnje Funktion des Angehots/ funkcija ponude
G Gabelung/ bifurkacija Garage/ garaža Garantie/ garancija Garantiefonds m. garancijski fond Gartenarchitektur/ hortikultumi spomenik Gartenbau m. hortikultura Gartenkunststück n. hortikultumi spomenik Gast m. gost Gastabmeldung/ odjavljivanje gosta Gastaufnahmevertrag m. ugovor o hotelskim uslugama izravno s gostom Gasteadressenverzeichnis n. adresar gostiju Gästeanmeldung/ prijavljivanje gosta Gästeausweis m. hotelska iskaznica Gästeempfang m. doček gosta, prijam gosta Gästekarte / hotelska iskaznica Gästeverzeichnis n. popis gostiju po sobama Gästezimmerbeibehaltung/ zadržavanje sobe za gosta Gästezimmerverwahrung/ zadržavanje sobe za gosta Gastfreundschaft/ gostoprimstvo
Gastgewerbe n. ugostiteljstvo Gasthaus n. gostionica Gastleistungsvertrag m. ugovor o ugostiteljskim uslugama Gastronomie/ gastronomija Gaststätte/ gostionica Gastwirt m. hotelijer, ugostitelj Gastwirtschaft/ ugostiteljska djelatnost gastwirtschaftliche Bewirtung/ ugostiteljsko posluživanje gastwirtschaftliche Tätigkeit/ ugostiteljska djelatnost gastwirtschaftliche Verwahrung im besonderem Sinne / ugostiteljska ostava u posebnom smislu Gastwirtschaftsleistungen auf Rädern ugostiteljske usluge u pokretnom objektu Gastwirtschaftsleistungen im Freien pl. ugostiteljske usluge pod šatorom, na
Gebirgskessel
509
klupama i si. Gastwirtschaftsleistungen zu Wasser pl. ugostiteljske usluge na plovnom objektu Gebirge n. gorje, planina Gebirgskessel m. kotlina Gebirgslandschaft/ pobrđe Gebirgskessel m. kotlina Gebirgslandschaft/ pobrđe Gebirgssattel m. prijevoj Gebirgstourismus m. planinski turizam gebuchte Pauschalreise/ naručeni aranžman Geburtenzahl/ natalitet Gedeck n. postava gefährliche Gegenstände pl. predmeti opasni za prijevoz zrakoplovom gefahrliche Gepäckgegenstände pl. opasne tvari u putničkoj prtljazi Geiser m. gejzir Geldwert m. vrijednost za novac Gelegenheitsluftverkehr m. izvanredan zračni promet Gemeinschaftswerbung/ kolektivno oglašavanje gemischter Vertrag m. mješoviti ugovor geomorphologische Ressourcen im Tourismus pl. geomorfološki turistički resursi Gepäck H. prtljaga Gepäckanhänger m. prtljažni privjesak Gepäckanhänger über Haftungsbeschränkung prtljažni privjesak o ograničenju odgovornosti Gepäckticket n. prtljažni privjesak Gepäckticket über Haftungsbeschränkung n. prtljažni privjesak o ograničenju odgovornosti Gepäckverlust m. gubitak prtljage Gesamtheit von Reiseleistungen/ skup usluga Geschäft«, trgovina Geschäftsethik/ poslovni moral
globale Fluggesellschaftenvereinigung
Geschäftsführer m. voditelj poslovanja Geschäftsführungsvertrag m. ugovor o menedžmentu Geschäftsgrundlage/ kauza Geschäftskodex n. Kodeks poslovanja Geschäftsleiter m. voditelj poslovanja Geschäftsmoral / poslovni moral Geschäftswerbemittel pl. poslovna oglašivačka sredstva Geschichte des Tourismus/ povijest turizma gesellschaftliche Veranstaltungen pl. društvene djelatnosti Gesellschaftsereignis n. društvena atrakcija Gesellschaftsraum m. salon za različite kategorije putnika gesetzliche Marketingrahmen pl. zakonski okviri marketinga gesetzliche und verträgliche Vertragsform/ zakonski i ugovorni oblik ugovora Gesundheitsbedingungen pl. higijenski uvjeti Gesundheitsfunktion des Tourismus/ zdravstvena funkcija turizma Gesundheitstourismus m. medicinski turizam, zdravstveni turizam Getränk n. napici, pića Getränkeausschank m. točionica pića Getränkekarte/ karta pića Gewässerkunde/ hidrografija Gewissens- und Ehrlichkeitsgrundsatz m.
Frequenz načelo savjesnosti i poštenja Gewohnheit/ običaj Gewohnheitsrecht n. običajno pravo Geysir m. gejzir Gezeiten/?/, morske mijene Glazial n. glacijacija Glazialerosion/ glacijalna erozija Gleichstellung der Gäste/ jednak tretman gostiju, ravnopravnost gostiju Gleichstellung des Individualgastes mit dem Direktgast/ izjednačavanje individualnog gosta s izravnim gostom Gletscher m. glečer, ledenjak globale Allianzen (globale Unternehmensverbindungen) pl globalna udmženja zrakoplovnih kompanija globale Fluggesellschaft/ globalna
508
Haager Konventi on/ Haška konvenci ja Haager Protokoll n. Haški zrakoplovna kompanija globale protokol Fluggesellschaftenvereinigung/ Hafen globalna udmženja zrakoplovnih m. luka kompanija Hafenge Golfstrom m. Golfska struja Go-showbühr/ Passagier m. neočekivano lučka pojavljivanje putnika pristojba na odletu Haftung Grabenbruch m. potolina Graphik der Gastwirt Design n. grafički dizajn graphische e/ Darstellung/ grafičko ugovor o prikazivanje Grasland n. prerija ugost gratis Zimmer n. gratis soba iteljskoj Gravitationsmodelle der touristischen ostavi Nachfrageprognose pl. gravitacijski Haftung modeli predviđanja turističke des potražnje Grenzmethođe/ granična Reisever metoda grobe Fahrlässigkeit/ gruba anstalter (krajnja) s/ nepozornost grosse Havarie odgo generalna havarija, vornost zajednička havarija Grotte/ pećina, organiza tora špilja
Gebirgslandschaft
Gebirgskessel
509
globale Fluggesellschaftenvereinigung große Sportveranstaltungen im Tourismus pl velike sportske priredbe u turizmu Großhändleragentur/ grosistička agencija Großraumflugzeug n. širokotrupni zrako plovi Grube/ jama Grundsatz des unkonventionellen Vertragsabschließens m. načelo neformalnosti pri sklapanju ugovora Gruppenarrangement n. skupni aranžman Gruppen interview n. grupni intervju Gruppenpauschale/ skupni aranžman Gruppe von 30 Gästen/ skupina od 30 gostiju guter Glaube dobra vjera Guthaben n. kredit gütliche Regelung/ prijateljska nagodba gütliche Vereinbarung/ prijateljska nagodba
putovanja Haftung für das Verhalten Dritter/ odgovornost za drugog haltbarer Tourismus m. održivi turizam Handelsbrauch m. poslovni običaji Handelsgesellschaft/ trgovačko društvo
H
Handelsprovision/ provizija Handelsusancen pl trgovački običaji Handelsvertretungsvertrag m. ugovor o trgovačkom zastupanju Handgepäck», ručna prtljaga Hauptelemente des Gastgewerbedienstleistungsv ertrags
Frequenz
508
Gebirgslandschaft
pl bitni sastojci ugovora o ugostiteljskim uslugama Hauptelemente des Vertrags pl bitni sastojci ugovora Hauptgericht n. glavno jelo Hauptmahlzeit / glavni obrok Hauptspeise/ glavno jelo Haushalt m. domaćinstvo Hausordnung/ kućni red ugostitelja Hausordnung auf dem Campingplatz/ red u kampu Havanna Konvention/ Havanska konvencija Havarie/ havarija Hazienda/ haeijenda Hemisphäre/ hemisfera Herberge/ prenoćište Hinterleger m. ostavodavatelj Hinterlegung/ depozit, garantni polog, jamčevina, ostava Hinterlegungsvertrag m. ugovor o ostavi historischer Tourismus m. povijesni turizam Hobbyreise/ hobi-aranžman Hochdruckgebiet n. anticiklona
Hochebe Holdinggesellschaft/ holdinŠko društvo ne/ Hollyslischer Zugang m. holistički zaravan pristup Höchstst Homologierung/ homologacija artgewic Hörfunkwerbung/ radiooglašavanje ht n. horizontale Konzentration/ maksim horizontalna alno koncentracij Hostess / dopu a štena hostesa težin HOT - 79 Konvention/ Konvencija HOT -79 Hotel n. a zrako hotel plova Hotelappartement n. hotelski u apartman Hotelbett n. hotelski krevet polije Hoteleinrichtungen pl sadržaj hotela tanju Hotelermäßigung/ popust na cijenu höhere hotelskih usluga Hotelgastgewerbe Gewalt/ n. hotelijerstvo Hotelgastumfrage/ viša sila anketiranje hotelskih Höhle/ gostiju pećina, Hotelgebühren pl. hotelska tarifa špilje Hotelier/», hotelijer Hotelkarte/
Gebirgskessel 509 hotelska iskaznica Hotelleistung/ hotelska usluga Hotelleistungsverlrag m. ugovor agencijski o hotelskim uslugama Hôtellerie/ hotelijerstvo Hotelmanagemcntkultur/ organizacijska kultura hotela Hotelpersonal n. hotelsko osoblje Hotelrechnung/ hotelski račun Hotelsiedlung/ hotelsko naselje Hotelstandards pl. standardi u hotelu Hotel TQM n. hotelski TQM Hotelversicherung/ hotelsko osiguranje Hotelvertrag m. hotelski ugovor, ugovor o hotelskim uslugama Hotel Vertreter m. hotelski zastupnik Hotelzimmer n. hotelska soba Hubs and Spokesp/. letenje preko zračnih luka gradova središta Hubschrauberlandeplatz m. helidrom Hügel m. hum Humusboden m. crnica Humuserde/ crnica Hydrographie/
globale Fluggesellschaftenvereinigung hidrografija hydrographische Ressourcen im Tourismus pl hidrografski turistički resursi Hydrosphäre/ hidrosfera, voda na zemlji Hydrotherapie/ hidroterapija hygienische Bedingungen pl. higijenski uvjeti
ideale touristische Nachfrage
ideale touristische Nachfrage/ idealna turistička potražnja Ideenentwurf m. idejna skica Identifikation/ identifikacija, inventarizacija i izbor turističkih resursa Image n. imidž Image des Zielortes n. imidž destinacije Imbisshalle / snack bar Imbissstube/ snack bar, restoran brze prehrane, zalogajnica Imigration / imigracija immaterielle Güterpl. imaterijalna dobra immatrielle Naturerscheinungen pl. imaterijalne prirodne pojave Impulsivkauf m. impulzivna kupovina Inbound Tourismus m. inbound turizam Incentive-Reise/ incentive aranžman Inclusive Tour- Charterverkehr (ITC) m. izvanredan let na osnovi kompletnog paket-aranžmana Incoming Agentur/ incoming agencija Incoming Reisebüro n. receptivna turistička agencija IncomingTourismus m. ulazni turizam Index m. indeks Index mit unvariabler Basis m. indeks sa stalnom bazom Index mit variabler Basis ni- indeks s promjenljivom bazom Indexpreis m. indeks cijena indirekte
integrale Planung
512
Distribut ionskanä le pl. indire ktni kanali distribuc ije indirekte Werbun g/ indirektn o ogla šava nje
integrales Marketing
Just on time Prinzip
513
I Individualiesierungsstrategie/ strategija individualizacije Individualreise/ individualno turističko putovanje Individualreisende(r) ni. individualni putnik induktive Funktion/ induktivna funkcija Industrie/ industrija Industriepflanze/ industrijske biljke Inflation/ inflacija Informatik/ informatika Information / informacija Informationen des Hoteliers an das Reisebüro pl. obavijesti hotelijera putničkoj agenciji i gostu Informationssysteme im Tourismus pl. informacijski sustavi u turizmu Infrastruktur/ infrastruktura infrastrukturelle Einschränkungen pl infrastrukturna ograničenja Inkasso n. inkaso Inlandsausgaben pl. rezidencijalna potrošnja Inlandsausgaben im Tourismus pl. domaća turistička potrošnja Inlandstourismus m. domaći turizam Inlandsverbrauch m. domicilna potrošnja Insel/ otok Inselgruppen pl arhipelag Insolation / insolacija institutionelle Werbung/ institucionalno oglašavanje integrale Entwicklung des Tourismus/
integ hen Ressourcen/ ralni intenzitet turistički atraktivnosti turističkog razvitak resursa Intensität des integrale touristischen Verkehrs/ Planung/ intenzitet turističkog integraln prometa Intensivinterview n. o dubinski intervju planiranj interkulturelle e Kommunikation/ integrale interkulturalna s komunikacija Interline Marketin Abkommen n. g n. međukompanijski integraln sporazum o priznavanju i prijevoznih mark dokumenata eting Interlinereisendep/. interline Integrati putnici internationale(r) on/ Tourismus m. integraci međunarodni turizam ja interna tionale(s) Marketing integrier n. te međunarodni marketing Marketin gkommu nikation / integ rirane marketin ške komunik acije Intensitä Jagdhütte / lovački dom t der Jagd-und Fischereitourismus Anziehu m. lovni i ngskraft ribolovni turizam von Jahresdurchschnitt an touri Niederschlägen stisc m. režim padalina Jause/.
ideale touristische Nachfrage užina Joggen n. džoging
integrale Planung
512
J
integrales Marketing
513
internationale Werbung/ međunarodna promocija interne Forschung/ interno istraživanje interne(r) Tourismus m. interni turizam interregionale(r) Tourismus m. interregionalni turizam Interview», intervju intrareginale(r) Tourismus m. intraregionalni turizam Intrusivgestein n. intruzivne stijene Investitionen pl. investicije Investitionspolitik/ investicijska politika Investor m. investitor Irrigation/ irigacija Isobaren pl. izobare Isohyete/ izohijete Isohypse/ izohipse Isokline / izokline Isotherme / izoterme IT-
Just on time Prinzip Reisenp/ Jugendherberge / omladinski . ITaranžma hotel Jugendtourismus m. omladinski turizam n juristische und natürliche Personen pl. pravne i fizičke osobe (koje pružaju usluge smještaja) Just on time Prinzip n. poslovni koncept "upravo na vrijeme"
Kabine
514
komplementäre touristische Angebot
K Kabine / kabina Kabotage/ kabotaža Kabrio «. kabriolet Kaffeehaus n. kavana Kaffeehauswesen «. kavanarstvo kalte Küche/ hladna kuhinja kalte Speisen hladna jela Kanäle pl. kanali Kanarenstrom m, Kanarska struja Kantine/ kantina Kapazität/ kapacitet Kapazitätsausnutzungsstufe / stupanj iskorištenosti kapaciteta Kapitalkoeffizient m. kapitalni koeficijent Kapitän m. kapetan Karst m. krš Karstfeld n. polje u kršu Karstgebiet «. krš Karsthochebene und Karstfelder in der Herzegowina/ hu mina Karte/ karta Kartographie/ kartografija Kasse/ blagajna Katamaran m. katamaran Kategorisierung der Gastgewerbeobjekte / kategorizacija ugostiteljskih objekata Kaufentschluss m. donošenje odluke o kupovini Kaufkraft/ kupovna moć Kaufmann m. trgovac kaufmännische Anweisung/ trgovačka uputnica Kausa/ kauza Kausalitätskriterium n. kriterij uzroČnosti
Kaution/ kaucija, sigurnica Kegelbahn / kuglana kegeln kuglanje keine Haftung/ objave o isključenju odgovornosti Kellerschänke/ konoba Kettengebirge«, ulančana gorja Kettenindex m. verižni indeksi kinesiotherapeutisehe Erholung/ kineziološka rekreacija klassische Modelle für die touristische Nachfrageprognose pl. klasični modeli predviđanja turističke potražnje Klient ni. klijent Kliman, klima, podneblje Klimakunde/ klimatologija klimatische touristische Ressourcen/?/. klimatski turistički resursi Klimatologie/ klimatologija Kneipe/ gostionica, krčma Know-how Lizenzvertrag m. ugovor o licenciji know-how Know-how Erfahrungen pl know-how (znanje i iskustvo) Kochkunst/ kulinarstvo Koeffizient der Kapazitätenauslastung m. koeficijent iskorištenosti kapaciteta Koeffizient der touristischen Wirkung m. koeficijent turističke funkcionalnosti kognitive Dissonanz/ kognitivna disonanca komplementäre(s) touristische^)
komplexe touristische Angebot
515
Angebot n. komplementarna turistička ponuda komplexe(s) touristische(s) Angebot«. kompleksna turistička ponuda Kompromiss m. nagodba Konditorei/ slastičarnica Konflikttheoric/ konfliktne teorije Konglomerat ;i. konglomerat Kongresslourismus m. kongresni turizam konkludentes Handeln n. konkludentne radnje Konsensualvertrag m. konsenzualni ugovor Konsum m. potrošnja Konsument m. potrošač Kontingent n. kontingent, alotman Kontingentskoeffizient m. koeficijent kontingencije Kontrollsystem über verfügbare Sitzplätze n. sustav kontrole raspoloživih sjedala Konversionsfunktion/ konverzijska funkcija Konjunkturforschungen pl. konjunkturna istraživanj a Koog m. polder kooperative()s Marketing«, kooperativni marketing Korallenriff m. koraljni grebeni Korrelation/ korelacija KostenNutzen Analyse/ cost-benefit analiza Krankheit des Gastes/ bolest gosta Krater m. krater kreative Marketingfunktionen pl. kreativne funkcije marketinga Kredit m. kredit Kreditbrief«!, kreditno pismo Kreditkarte/ kreditna kartica Kreuzfahrt/ krstarenje Kriterium zur begrenzten (objektiven, kausalen) Verantwortung n. kriterij
Küste und Küstengebiet
ograničene uzročne (objektivne, kauzalne) odgovornosti Kriterium zur Schuldanerkenntnis n. kriterij dokazane krivnje Kriterium zur vermuteten Schuldzuweisung «. kriterij pretpostavljene (presumirane) krivnje Küche/ kuhinja, satelitska kuhinja Kulturanpassung/ komodizacija kulture Kultur der Aborigines/ aboridžinska kultura Kulturenverschmelzung/ akulturacija Kulturerbe «. kulturna baština, kulturno naslijeđe Kulturfunktion/ kulturna funkcija kulturgeschichtliche Ressourcen im Tourismus pl. kulturnopovijesni turistički resursi Kulturilinerarium «. kulturni itinerer Kulturstadt/ grad kulture Kulturtourismus m. kulturni turizam Kultur-und andere Veranstaltungen pl. kulturne i druge manifestacije Kumulationsreihe/, kumulativni niz Kumulationvoucher m. kumulativni vaučer Kumulus m. kumulus Kunde m. potrošač, klijent, korisnik usluga Kundenbetreung/ asistencija (turistička) Kundenschutz m, zaštita korisnika usluga Kurzreise/ kratko putovanje Küstenabtragung/ abrazija Küste und Küstengebiet / obala i priobalje
Labradorstrom
Luftverkchrskontrollc516
Mäander
L Labradorstromm. Labradorska struja Laden m. trgovina Lagune/ iaguna Landenge / prevlaka Landschaft/ pejsaž Landzunge / prevlaka Langlauf m. skijaŠko trčanje Lärm m. buka Lärmstufe/ odjeljak bucnosti Last Minute-reisen pl. last-minute putovanje latente touristische Nachfrage/ latentna turistička potražnja Lava / lava Lawine/ lavina Layout», idejna skica Leasingsvertrag m. ugovor o Ieasingu Lebensstandard m. društveni standard, životni standard Lebenszyklus des touristischen Erzeugnisses m. životni ciklus turističkog proizvoda Legitimationspapiere pl. legitimacijski papiri Legitimationszeichen pl. legitimacijski znaci Lehm m. glina leichte Fahrlässigkeit/ obična nepozornost Leistung/ usluga Leistungsausgleich innerhalb der Gruppe m. istovjetnost usluga unutar skupine Leistungskontrolle/ upravni nadzor Leitidee in der Werbung/ ideja vodilja u gospodarskom oglašavanju Liberaliserung im Luftverkehr/.
517
Marktscgmcnticrung
M liberalizacija zračnog prometa Liberalisierung/ liberalizacija Lieferung von Haus zu Haus/ poslovni koncept "od-vrata-do-vrata" Liman m. Hman lineare Provision/ linearna provizija Linienflugverkehr m. redovan zračni promet Linienschifffahrt/ linijska brodska plovidba Lithosphäre/ litosfera Litoralisation / litoralizacija Lizenz/ licenca Lizenzvertrag m. ugovor o licenciji Luftdruck m. tlak zraka Luftfeuchtigkeit/ vlaga u zraku Luftfracht / robni zračni promet Lufttransport m. zračni prijevoz Luftverkehr m. zračni promet Luftverkehrseinkommensmanagement n. upravljanje ukupnim prihodima od zračnog prometa Luftverkehrsknotenpunkt m. prolazna zračna luka Luftverkehrskontrolle/ kontrola zračnog prometa Mäander m. meandar Macchia/ makija Madrider Abkommen». Madridska konvencija Maghreb-Staaten/?/. zemlje Magreba Magma», magma
Mahlzeit/ obrok Mailingliste/ mailing lista Maklervertrag m. ugovor o posredovanju Makroentwicklungsraumplänepi makro razvojni prostorni planovi mangelnde Dienstleistung/ manjkavo ispunjena usluga Mängelrüge/ reklamacija Marginalkonsum m. marginalna sklonost potrošnji Marginalverbrauch m. marginalna sklonost potrošnji Marina / luka nautičkog turizma, marina maritime Tätigkeiten pl. maritimne djelatnosti Markenimage ». imidž proizvoda (marke) Marketing», marketing Marketingforschung/ istraživanje marketinga Marketingfunktion/ marketinške funkcije Marketinggeschehen im Tourismus n. marketinška zbivanja u turizmu Marketing im Tourismus ». marketing u turizmu Marketing Informationssystem n. marketinški informacijski sustav Marketingkontrolle im Tourismus/ marketinška kontrola u turizmu Marketingleiter m. rukovoditelj marketinga Marketingmanagement ». upravljanje
marketingom Marketingmanager m. rukovoditelj marketinga Marketingmix ». marketinški miks Marketing-MixMaßnahmen pl. instrumenti marketinškog miksa Marketingmodelle/?/. modeli u marketingu Marketingplanung/ marketinško planiranje Marketingpolitik/. marketinška politika Markelingprogramm n. marketinški program (plan) Marketingpriifung/ revizija marketinške aktivnosti Marketingrevision/ revizija marketinške aktivnosti Marketingstrategie/ marketinška strategija Marketingsystem ». marketinški sustav Marketingtaktik / marketinška taktika Marketingziele pl. ciljevi marketinških aktivnosti Marktforschungsphasen pl. faze istraživanja tržišta Marktforschungsinstitute pl. instituti za istraživanje tržišta Marktkommunikation/ komuniciranje s tržištem Marktpotential ». potencijal tržišta Marktsegmentierung/ segmentiranje tržišta
Markt selckiierungsstrategie
518 Modalitäten und Absagefristen
Marktselektierungsstrategie/ strategija selekcije tržišta Massenerscheinungen pl masovne pojave Massennachfrage/ masovnost potražnje Massentourismus m. masovni turizam materielle Voraussetzungen der Tourismusentwicklung pl. materijalni preduvjeti razvoja turizma mathematische und ökonometrische Prognosemodelle der touristischen Nachfrage pl. matematički i ekonometrijski modeli predviđanja turističke potražnje Maut/ cestarina Mediakombination/ medijski miks Medien der touristischen Werbung pl. mediji turističkog oglašavanja Medienwahl der Werbung im Tourismus / izbor medija turističke propagande medizinisch gesteuerte(r) Aktivurlaub m. medicinski programiran aktivni odmor (MPAO) Meer n. more Meereshöhe/ nadmorska visina (apsolutna visina) Meeresspiegel m. nadmorska visina (apsolutna visina) Meeresströmung/ morska struja mehrfache Benennung/ višestruko imenovanje mehrfache Funktionalität des Tourismus / polifunkcionalnost turizma Mehrthemenbefragung/ omnibus anketa Mehrwertsteuer / porez na dodanu vrijednost - PDV Meile/ milja Meinungsforschung/ panel-istraživanje Mengenindex m. skupni indeksi količina Menün. meni Menükarte / meni-karta Messe/ sajam Meteorologie/ meteorologija Methode der Identitätsplanung des touristischen
Angebots/ metoda planiranja identiteta turističke ponude Methode der Nachfrageprognose/ metoda predviđanja potražnje Methode der Saisonplanung im Tourismus/ metoda svladavanja sezonalnosti u planiranju u turizmu Methode der touristischen Statistik/ metoda turističke statistike Methoden und Techniken der Angebotsplanung und Programmierung im Tourismus pl. metode i tehnike planiranja i programiranja ponude u turizmu Methode zur Bestimmung der notwendigen Beschäftigtenzahl/ metoda utvrđivanja potrebnog broja zaposlenih Methode zur Bestimmung des Gesamteinkommens/ metoda utvrđivanja ukupnog prihoda (UP) Methode zur Bestimmung des Nahrungsmittelverbrauchs/ metoda utvrđivanja potrošnje prehrambenih proizvoda Migration/ migracija Milchbar/ zdravljak Milchstube/ zdravljak Milieu n. ambijent Mindestaufenthalt m. minimalan boravak Mindestzahl der Reisenden/ minimalan broj putnika Mindestzahl der Teilnehmer / minimalan broj sudionika Mineral n. mineral Minibar/ minibar Minibarkonsumation/ potrošena pića iz minibara Minigolf m. minigolf Mittagessenn, ručak Mittel der sportlichen RekreaÜonpl. sredstva sportske rekreacije Mobilität/ mobilnost Modalitäten und Absagefristen von
Modell der Raumplanung
Verpflegungsleistungen pl modaliteti i rokovi otkaza korištenja usluga prehrane Modell der Raumplanung im Tourismus n. model RPPT (model razvojnog prostornog planiranja u turizmu) Modell der Wirtschaftsplanung im Tourismus n. model ekonomskog pristupa planiranja u turizmu Modelle der touristischen Nachfrageprognose pl. modeli predviđanja turističke potražnje Modelle des Verbraucherverhaltens pl. modeli potrošačkog ponašanja moderne(r) Tourismus m. modemi turizam Modernisation/ modernizacija momentan nicht genutzte Slots pl. slot koji su kompanije dobile, ali ga trenutno ne koriste Monsun m. monsun Montrealer Abkommen n. Montrealska konvencija Moräne/ morena Mortalität/ mortalitet Motel ». motel Motivation/ motivacija Motivationssegmentation des touristischen Nachfragemarktes/ motivacijska segmentacija tržišta turističke potražnje
Naturdenkmal
519
Nachlass m. popust Nachtba r /. noćni bar Nachtklu b m. noćni klub Natalität / natalitet National einko mme n n. nacio nalni doho dak
N
Nachfragedynamik im Tourismus / dinamičnost turističke potražnje
Markt selckiierungsstrategie
518 Modalitäten und Absagefristen
Motivforschung/ istraživanje motiva Mulde/ vrtača multilaterale Verträge pl multilaterale sporazumi multilaterale Verträge über komcrzielle Rechte im außerordentlichen Luftverkehr/?/. Multüatcralni sporazum o komercijalnim pravima u izvanrednom zračnom prometu u Europi
multimediale Präsentation/ multimedijska prezentacija Multiplikationseffekt m. multiplikacijski učinak (efekt) multiplikative Funktion im Tourismus/ multiplikativna funkcija turizma Multiplikator m. multiplikator Multiplikator des touristischen Verbrauchs m. multiplikator turističke
Modell der Raumplanung potrošnje multivariable Regressionsmodelle der touristischen Nachfrageprognose pl. multivarijabilni regresijski modeli predviđanja turističke potražnje mündliche Werbung/ promidžba "od usta do usta" Mündung/ ušće
519
Naturdenkmal nationale Marketingverbände pl. nacionalna udruženja za marketing Nationalpark m. nacionalni park Nationaltourismus m. nacionalni turizam Naturanziehungskraft/ prirodne atrakcije Naturattraktion/ prirodne atrakcije Naturdenkmal n. spomenik prirode
Naturraritäten Naturraritäten pl. prirodne rijetkosti Naturschutz m. zaštita prirode Naturschutzgebiet n. zaštićeni dijelovi prirode Naturschutzpark m. parkovi prirode Natursehenswürdigkeitenpl. prirodne rijetkosti Naturumgebung/ prirodna okolina nautische(r) Tourismus m. nautički turizam Nebel m. magla Nebenleistungen pl akcesome usluge, sporedne (akcesome, nuzgredne) usluge negative Aussagen über den Vertragspartner/?/ negativne izjave o suugovaratelju Nekropole/ nekropola Neokolonialismus m. neokolonijalizam netto Deviseneinkommenseffekt m. neto devizni učinak Nettogewinn oder Verlust m. neto dobit ili gubitak Nettopreis ohne Provision m. neto cijena bez provizije Neuordnen n. restrukturiranje Nichtannahmerisiko von Reisenden n. rizik odbijanja putnika
Ökonomik des Tourismus
520 obve
ökonomischer Wohlstand
521
Nichterfüllung/ raskid ugovora zbog neispunjenja nicht erschienene(r) Fluggast m. nepojavljivanje putnika na odletu nichterschienene(r) Gastm. nedolazak gosta nicht motivierte(r) Kaufm. impulzivna kupovina Niederschläge pl. padaline (oborine) Niedrigpreis fluggesell schaft / zrakoplovna kompanija s niskim operativnim troškovima poslovanja Nischencarrier m. zrakoplovna kompanija s niskim operativnim troškovima poslovanja Nomade m. nomadi Nordwestwind m. maestral Normative/ normativ No-showPassagier m. nepojavljivanje putnika na odletu Notverwahrung/ ostava u nuždi Nulzladefähigkeit des Flugzeugs/ korisna nosivost zrakoplova Nutzlast/ opteretni kapacitet Nutzung der gastwirtschaftlichen Räume / korištenje ugostiteljskih prostora s pozornošću dobrog domaćina
znoprav ni odnosi offener Himmel m. otvoreno nebo Öffentlic he(r) Luftv erke hr m. javni zračn i prom et
O
Obligationenrecht n. obvezno pravo
Öffentlichkeitsbeziehungen pl. odnosi s javnošću Öffentlichkeitscharter m. izvanredan let za najširu publiku Ökologie/
Obligationenrechtsverhältnisse pl
ekologija Ökonomik des Tourismus /
Oase/ oaza
Plan der touristischen Entwicklung
ekonomi ka
Voraussetzungen der touristischen Entwicklung pl. organizacijski preduvjeti razvitka turizma
turiz ma ökonomi sche(r) Wohlsta nd m. gosp odarska dobrobit ÖkoSystem n. ekosusta v Pacht / zakup Pachtung/ Ökumen zakup Pachtvertrags, ugovor e/ o zakupu Pampa / pampa ekumen Panelforschung/ panela istraživanje Pariser Oligopol Luftverkehrsabkommen n. n. Pariška konvencija oligopol Parkplatz m. parkiralište Olympis Partialkorrelat n. djelomična che (parcijalna) Spiele/?/ korelacija PASOLP-Modell , n. PASOLP model Passatwind olimpijsk m. pasati pauschal paušal e igre Pauschale/ aranžman Omnibus Pauschalpreis m. paušalna umfrage cijena Pauschalreise/ / paušalno putovanje, omnibus turistički aranžman, anketa organizirano Opportu putovanje nitätsko Pauschalreisenpromotion/ sten pl. promocija oportuni aranžmana Pendelverkehr tetni m. pendei promet Pendolino trošk m. pendolino ovi organisa torisc he
Naturraritäten
520
P
Ökonomik des Tourismus Orkan m. orkan, uragan Ortskennzahl/ oznaka grada Ortskultur/ lokalna kultura Ortsmethode/ lokalna metoda Ortszeit/ lokalno vrijeme Outbound Tourismus m. outbound turizam Outgoingagentur/ emitivna agencija Outgoingfremdenverkehrsland n. emitivne turističke zemlje Outgoingtourismus m. izlazni turizam Ozean m. ocean
ökonomischer Wohlstand
521
Pension/ pansion per Anhalter autostop Personalwirtschaft/ menedžment ljudskih potencijala persönlicher Verkauf im Tourismus m. osobna prodaja u turizmu Pfahlbau m. sojenica Pflanzenfamilie/ biljna
Plan der touristischen Entwicklung zajednic portirnica physische a Distribution / fizička Pflichten distribucija Pilger m. des hodočasnik Pilgerfahrt / Gastes hodočašće Pilgertourismus m. pl hodočasnički turizam Pilot m. dužnosti pilot Pizzeria/ picerija Plakat gosta na n. plakat dolič Plan der touristischen no Entwicklung m. ponašan plan turističkog razvoja je Pforte /
Planen und Programmieren 522 Planen und Programmieren von Gastwirtschaftsobjekten n. planiranje i programiranje ugostiteljskih objekata Planen und Programmieren von Unterkunftsobjekten n. planiranje i programiranje smještajnih objekata ponude Planen und Programmieren von Verkaufsobjekten n. planiranje i programiranje trgovačkih objekata Planet m. planet Plantage/, plantaža Plan und Programm m. rt. plan i program Planung/ planiranje Planung im Tourismus/ planiranje u turizmu Planungskriterien für Sport- und Erholungsprogramme im Tourismus pl kriteriji za planiranje sportskorekreacijskih sadržaja u turizmu Planungsmodelle im Tourismus pl. modeli planiranja u turizmu Planungsstufe der anhaltenden Entwicklung im Tourismus / etapa planiranja održivog razvitka u turizmu Planungsstufe der Entwicklung im Tourismus etape planiranja razvitka u turizmu Planungsstufe der Nachfrageorganisation / etapa planiranja organizacije ponude Planungsstufe der touristischen Identität / etapa planiranja turističkog identiteta Planungsstufe touristischer Siedlungen/ etapa planiranja turističkih kompleksa Plateau n. plato Platzquote/ alotman Platzverfügbarkeit/ dostupnost sjedala Pol m. pol
Preiszuschlag
Polarfront/ polarna fronta Polarlicht n. polarno svjetlo Polarwind m. polarni vjetrovi Polder m. polder politische Aspekte des Tourismus pi politički vidovi turizma politische Funktion des Tourismus/ politička funkcija turizma Pool Abkommen n. medukompanijski sporazumi o podjeli prihoda odnosno troškova Pool-Agentur/ pool agencija Positionierung des touristischen Produkts/ pozicioniranje turističkog proizvoda Position im Tourismus/ položaj u turizmu postindustrielle(r) Tourismus m. postindustrijski turizam Postmoderne/ postmoderna potentielle touristische Nachfrage / potencijalna turistička potražnja Präferenzen des Touristen pl preferencije turista Prärie/ prerija Preis m. cijena Preisänderung / izmjena (prilagodba) cijene Preisangleichung/ prilagodba (izmjena) cijena Preisanpassung/ prilagodba (izmjena) cijena Preis des touristischen Produktes m. cijena turističkog proizvoda Preisdifferenzierung/ diferenciranje cijena Preise im Tourismus pi cijene u turizmu Preiselastizität/ cjenovna elastičnost Preisindex«!, skupni indeksi cijena Preisklasse / cjenovni razred Preisklassensystem n. sustav cjenovnog
primäre Elastizität razreda u cjenovnom razredu Preisunterschied m. razlika u cijeni Preisverbindlichkeit/ pridržavanje ugovornih cijena Preis von Nebenleistungen m. cijena akcesornih usluga Preiszuschlag m. dodaci na cijenu primäre Elastizität der touristischen Nachfrage/ primarna elastičnost turističke potražnje primäresursprüngliche(s) Angebot im Tourismus n. primarna (izvorna) ponuda u turizmu Privatverbrauch m. osobna potrošnja Produktimage n. imidž proizvoda (marke) Produktmarke/ marka proizvoda Profit m. profit Progammierung der kommmunalen Infrastruktur/ programiranje komunalne i velike infrastrukture Programm der langfristigen Entwicklung und Raumplanung des Adiragebiets n. program dugoročnog razvoja i plan prostornog uređenja Jadranskog područja Programm der langfristigen Fremdenverkehrsentwicklung Kroatiens n. program dugoročnog turističkog razvitka Hrvatske Programmierte(r) Aktivurlaub m. programirani aktivni odmor
523
Qualitätsstruktur
opredjeljenja turističkog razvoja qualitati ve Mark torie ntier ung der Tourismu sent wickl ung/ kvalit ativn a tržišna opre djelje nja turist ičkog razvo ja qualitati ve Raumori entierun g der Touri smus entwi cklun g/ kvalit ativn a prost orna
Planen und Programmieren 522
Preiszuschlag
Q
primäre Elastizität Programmierung der Dienstleistungskapazitäten / programiranje uslužnih kapaciteta Programmierung der Kultur- und Unterhaltungseinrichtungen / programiranje objekata za kulturni i zabavni život Programmierung der wirtschaftlichen Infrastruktur/ programiranje gospodarske infrastrukture projektive Methoden pl. projektivne tehnike projektive Werbemittel pl projekcijska oglašivačka sredstva Prospekt m. prospekt Provision/ provizija Provision nach Vereinbarung/ provizija prema dogovoru Provisionsabrechnung/ obračun provizije Provisionshöhe/ visina provizije Provision und verlängerter Gästeaufenthalt/ provizija i
523
Qualitätsstruktur
prod uženi boravak gosta Psycholo gie im Marketin Qualitätsorientierung des g/ psihologi Angebots im Tourismus/ kvalitativna ja u opredjeljenja ponude u turizmu mark etingu Qualitätsstruktur der Publizitä Tourismnsnachfrage / predviđanja ' kvalitativnih t/ publicite struktura turističke potražnje t
Qualitätsziele _______________________________________Region
Qualitatsziele der Tourismusentvvicklung pl kvalitativni ciljevi turističkog razvoja Quantitatsmethode im Marketing/ kvantitativne metode u marketingu Quantitatsziele der Torismusentwickhmg pl. kvantitativni ciljevi turističkog razvoja
524
R Rafting». rafting Rampenfinger m. zračni most Ranch / ranč Randmeer n. rubno more, unutrašnje more Rangkollation/ koeficijent korelacije ranga Rasse / rasa Rauhreif m. inje Raumentwicklungsplanung im Tourismus/ razvojno prostorno planiranje u turizmu Raumfunktionen im Tourismus pl. funkcije prostora u turizmu räumliche Bedingungen der Fremdenverkegrsentwicklung pl. prostorne determinante razvitka turizma räumliche Funktionen des Tourismus pl. prostome funkcije turizma räumliche Spaltung der touristischen Nachfrage/ prostorna razdvojenost turističke potražnje Raumplanung/ prostorno planiranje Raumplanung im Tourismus/ prostorno planiranje u turizmu
525
regionales Planen
Quarantäne/ karantena Quelle / izvor, vrelo Quellen internationaler toristischer Nachfrage/?/, izvori međunarodne turističke potražnje Quote/ kontingent
Raumplanungsprogramm im Tourismus n. detaljni razvojni prostorni planovi programi u turizmu Raumsättigung im Tourismus/ saturacija prostora u turizmu Raumzerstörung/ devastacija prostora reale Nachfrage/ realna potražnja Realisationsanalyse/ analiza izvedivosti Realisationsbrennpunkte des Entwicklungsplans pl. žarišta realizacije plana razvitka Realisationsprioritäten des Entwicklungsplans pl. prioriteti realizacije plana razvitka rechtzeitige Absage der Buchung/ pravodobni otkaz rezervacija rechtzeitige Stornierung einzelner Mahlzeiten / pravodobno otkazivanje pojedinih obroka hrane rechtzeitige Vertragsannullierung über Hotelleistungen/ pravodobni otkaz ugovora o hotelskim uslugama Referenzgruppe/ referentna grupa regelmäßige Buchung/ redovita,
uobičajena Regelwidrigkeit/, regija
anomija
rezervacija Region /
regionale(s) Planen im Tourismus n. regionalno planiranje u turizmu Regionalprogramm der Nordadria ». koordinacijski regionalni prostorni plan gornjeg Jadrana (projekt gornjeg Jadrana ili projekt Jadran II.) regonale(r) Raumplan der Südadria trt Regionalni prostorni plan južnog Jadrana Regressm. regres Reise/ putovanje Reiseagentur/ putnička agencija Reisearrangement n. afinitetni aranžman Reisebestätigung/ potvrda o putovanju Reisebüro», turistička agencija, putnička agencija Reisebürokette/ lanac turističkih agencija Reisebüro - Zweigstelle/ poslovnica turističke agencije Reisedokumente pl. putni dokumenti Reiseführer/», vođa puta Reisegruppe/ skupina putnika (gostiju) Reisekatalog m. agencijski katalog, katalog aranžmana Reisekostenkalkulation/ kalkulacija cijene aranžmana Reiseland», turistička zemlja Reiseleiter m. voda puta Reisemarkt m. turističko tržište Reisemittler m. retailer, detaljistička turistička agencija Reisende(r) m. putnik Reiseplan m. plan putovanja Reiseprogramm n. program putovanja Reiseprogrammänderung/ izmjena programa putovanja Reiseprogramm nach Wunsch n. program po mjeri klijenta Reiseroute/ plan putovanja Reiseroutenmanagmeut n. tehnika upravljanja putnikovim planom
Roterde putovanja Reisescheck m. putnički ček Reise-und Gepäckdokumente pl. dokumenti za prijevoz putnika i prtljage Reiseunterbrechung/ prekid putovanja Reiseveranstalter m. turoperator, organizator putovanja Reiseveranstalter-Generalisten pl univerzalni touroperatori Reiseveranstaltungsvertrag m. ugovor o organiziranju putovanja Reisevermittler m. posrednik putovanja Reiseziel n. odredište Reklamation/ prigovor na usluge, reklamacija Rekreatin/ rekreacija relative Feuchtigkeit/ relativna vlaga Relief», reljef religionsbedingte (r) Tourismus m. religijski turizam, vjerski turizam religionsbedingte(r) Tourist m. vjerski turist Rentabilität/ rentabilnost Rente/ renta Reportage/ reportaža Reservat n. rezervat, strogi prirodni pejsaži (rezervati) Reservation/ rezervacija Reservierung/ rezervacija Reservierungsgebühr / rezervacijska pristojba Restaurant n. restoran Restauration / restauraterstvo Restriktion/ ograničenja u vezi s putničkom kartom Restrukturieren», restrukturiranje Revalorisierung/ revalorizacija Rezeption/ recepcija Rezeptionist m. recepcionar Rezession/ recesija Riasküste/ rij as Risiko für nicht gebuchte (verkaufte) Sitzplätze», rizik praznih sjedala
Qualitätsziele _______________________________________Region
Risiko für zu frühe Überbuchung des Flugzeugs ». rizik preranog popunjenja zrakoplova Roterde/ crvenica
524
regionales Planen
525
Roterde
Selbsthilfe
Royalty Abkommen Selbstbenutzercharter 526
Royal ty Abkommen n. medu kompanijski sporazumi o isplaćivanju kompenzacije za ustupanje određenih prava letenja Rückerstattung/ odšteta Rückgriff m. regres
Rücktritt vom Reisevertrag seitens des Gastes m. odustanak putnika od ugovora o organiziranju putovanja Rudern n. veslanje Ruhezeit/ dnevni odmor Rundreise/ kružno putovanje Ruralisation / ruralizacija Rurifikation/ rurifikaeija
S Safari / safari saisonbedingte(r) Tourismus m. sezonalnost turizma Saisonkonzentration/ sezonska koncentracija Saisontourismus m. sezonski turizam Salon m. saloni za različite kategorije putnika Sandbank/ sprud Satelit «. satelit Savane/ savana Schaden m. stvarna (obična) šteta Schadenersatz m. naknada štete Schadenersatzpflicht/ odgovornost za štetu Schalteranges telite (r) m. šalterski namještenik Scheck m. Ček Scheckkarte/ čekovna (garantna) kartica Schiff n. brod Schirokko m. jugo Schleuse/ ustava Schlucht/ jama, klisura schmalrumpfjge(s) Flugzeug n. uskotrupni zrakoplovi Schnellstraße/ autostrada Schuld/ krivnja
schwarze Liste/ crna lista Schwimmbad «. bazen Schwimmen n. plivanje See m. n. jezero, more seelsorgerisch pastoral Sccschifffährt/ pomorska plovidba, slobodna plovidba Seewesen n. pomorstvo Segelboot«, jedrilica Segeln«, jedrenje Seismologie/ seizmologija Sekundärbedürfhisse/7/. sekundarne potrebe sekundäre Elastizität der touristischen Nachfrage/ sekundarna elastičnost turističke potražnje sekundäre(s) Angebot im Tourismus «. sekundama (izvedena) ponuda u turizmu Sekundärtatigkettenpi sekundarne djelatnosti selbständige Reiseagentur/ samostalna turistička agencija Selbstbedienung/ samoposluživanje Selbstbedienungsbüfett n. švedski
527
stol Selbstbenutzercharter m. izvanredan let koji je zakupila jedna osoba Selbsthilfe/ samopomoć selektive(r) Tourismus m. selektivni turizam selektive Werbung/ selektivna promidžba Sendungen für den Gastp/. pošiljke gosta Servierart/ način posluživanja Servieren«, posluživanje jela Servierraum m. konobarska pripremnica Serviertheke/ konobarska pripremnica Sextourismus m. seksturizam Sicherheitsdienst m. služba sigurnosti Sichtvermerk m. viza Single Tourismus m. samački turizam Sitte/ običaj Sitzplatz m. sjedalo u zrakoplovu Sitzplatzabstand m. korak između sjedala, razmak između sjedala SkalClub m. Skal-klub Skipperm. skiper solare Konstante/ solarna konstanta Sommerortm. ljetovalište Sommersaison/ ljetna sezona Sommerweidehütten in der Dinara pi katuni soziale(r) Tourismus m. socijalni turizam soziale Tourismusfunktion/ socijalna funkcija turizma Sozialprodukt«, društveni proizvod Spaltung/ bifurkacija späte(s) Frühstück«, kasni doručak Spazierweg m. šetnice Special-EventCharter m. izvanredan let povodom posebnih događaja Speisekarte/ jelovnik Speisenfolge/ slijed (jela) Speisesaal m. blagovaonica spezielle Reservate pi specijalni rezervati speziell programmierte Aktiverholung/ specijalni programirani aktivni odmor (SPAO) Sponsorenschaft/ sponzorstvo Sportattraktion / sportske atrakcije Sportausrüstung/ sportska
Standard
vertärge
oprema Sportbetreuer m. turistički animator Sportexperten im Tourismus pi sportski stmčnjaci u turizmu Sportlervorbereitungen pi pripreme sportaša sportliche Erholung/ sportska rekreacija sportliche Erholungseinrichtungen pi sadržaji sportske rekreacije sportliche Rekreation/ sportska rekreacija sportlich-rekreative Branchen pi sportsko-rekreacijske grane sportlich-rekreative Objekte pi sportsko-rekreacijski objekti sportlich-rekreative(r) Tourismus m. sportsko-rekreacijski turizam sportlich-rekreative(s) Angebot«. sportsko-rekreacijska ponuda sportlich-rekreative Tourismuszentren pi sportsko-rekreacijski centri u turizmu Sportprodukt«, sportski proizvod Sportrequisiten/?/, sportski rekviziti Sportturniere im Tourismus pi sportski turniri u turizmu Sport-und Erholungsarten pi. oblici sportske rekreacije Sport-und Erholungsorte/?/, mjesta provođenja sportske rekreacije Sport-und Erholungsprogramm n. program sportske rekreacije Squash«i. skvoš Stadt/ grad Slädtepaar«. par gradova Städtepaarmodellep/. model parova gradova Städtetourismus m. gradski turizam städtische Raumplanung im Tourismus/
Royalty Abkommen Selbstbenutzercharter 526 urbanističko prostorno planiranje u turizmu plovidba städtische(r) Fremdenverkehr m. Tanz m. urbani turizam ples Stadtrundfahrt/ razgled grada Štandardiesierungsstrategie/ strategija Tarif m. standardizacije Standardverträge/ /. tarifa tipski (standardni) Tätigkeit ugovori der ständige(r) Wohnsitz m. prebivalište Hand Statistikmustern, statistički uzorak elges statistische(s) Hypothesentesten n. ellsc statističko testiranje hipoteza haft/ Staudaram rn. brana Steppe / stepa djela Sterblichkeit/ mortalitet Stewardess / tnost domaćica u zrakoplovu trgov Stimulationsprovision/ stimulativna ačko provizija Stornokosten pl. Storno g troškovi Störungen bei der društ Gepäckbeförderung im va Luftverkehr pl. nepravilnosti u prijevozu prtljage zrakoplovom Strafordnung/ kaznene odredbe Strategie/ strategija Strategie der Planentwicklungsrealisation / strategija realizacije plana razvoja Strategie des horizontalen Wachstums/ strategija horizontalnog rasta Strategie des vertikalen Wachstums/ strategija vertikalnog rasta strategische Entwicklungsziele pl. strateški ciljevi razvitka
Selbsthilfe
J
Tageskarte/ dnevna karta jela Taifun m. tajfun Tal n. dol, dolina Talkessel m. ponikva Tankerschifffahrt/ tankerska
527
Stratigraphie/ stratigrafija Stratosphäre/ stratosfera Stratovulkan m. stratovulkani Stratus m. stratusi Straße/ cesta Straßengebühr/ cestarina Straßenreisende (r) m. cestovni putnik Straßentransport m. cestovni prijevoz Straßenverkehr m. cestovni promet Strom m. struja Strömung/ struje Studienreise/ studijsko putovanje Stufe der spontanen Entwicklung/ etapa spontanog razvitka substituierbare Elastizität/ supstitucionalna elastičnost Südostwind in der Donauebene m. košava Sumpf m. močvara Surfing ». jedrenje na dasei SWOT-Analyse / SWOT analiza symbolische Tradition / simbolička tradicija Systemation von touristischen Ressourcen / sistematizacija turističkih resursa
T
Tätigkeitsbezeichnung/ nomenklatura djelatnosti Tauchen ». ronjenje Technologiewahl/ izbor tehnologije Teilnehmerliste/ popis putnika/sudionika tektonische Bewegungen pl tektonski pokreti Temperatureninversion/ inverzija temperature Tennis ». tenis Terrasse/ terasa Terrorismus m. terorizam
Standard vertärge Testen des psychosomatischen Zustands n. testiranje psihosomatskog statusa Testmarkt m. probno tržište Thalasotherapie/ talasoterapija Theke/ šank Thermalquellen pl toplička vrela ticketloses Fliegen», putovanje bez zrakoplovne karte Tiefdruckgebiet», ciklona Tiefengesteinn. intruzivnestijene Tiefeninterview ». dubinski intervju Tiere im Hotel pl životinje u hotelu Timesharing Vertrag/», ugovor o timesha ringu Tisch m. stol Tischreservierung/ rezervacija stola Tischtennis ». stolni tenis Tod des Gastes m. smrt gosta Tokyo Konvention/ Tokijska konvencija Tonsandstein/», prapor Tornado m. tornado Tour/ tura Tourismus m. turizam Tourismusanthropologie/ antropologija turizma Tourismusarten pl. vrste turizma Tourismusdefinition/ definicije turizma Tourismus der andauernden Entwicklung m. turizam održivog razvoja Tourismusformen/?/, oblici turizma Tourismusfunktionen pl. funkcije turizma Tourismusplanung/ planiranje turizma Tourismussektor m. turistički sektor Tourismustheorie/ teorija turizma Tourismusumfrage/ anketna istraživanja u turizmu Tourismus-und Gastgewerbetätigkeit/ djelatnost turizma i ugostiteljstva Tourismusverkehr m. turistički promet Tourismuswirtschaft/ turistička
Royalty Abkommen Selbstbenutzercharter 526 privreda Tourismuszentrum ». turistički turistička receptiva touristische centar Tourist m. turist turist Aufnahmefaktoren pl. Touristenankunft/ dolasci turista ičko receptivni turistički čimbenici Touristenflüsse pl turistički tokovi noćenje touristische Ausgaben pl. turistička Touristeninformaiion/ turistički Touristik potrošnja touristische informacijski centar Touristenklasse lehre/, Beförderungsklasse / turizmol turistička klasa prijevoza / ekonomska klasa ogija touristische Begünstigungen pl prijevoza touristis turističke Touristenreise/ turističko putovanje che olakšice Touristenübernachtung/ noćenje Aufnah touristische Deklaration pl. turistička turista, mefähig deklaracija touristische keit/ Dienstleistungen pl.
Selbsthilfe
527
turističke usluge touristische Enklave/ turistička enklava touristische Entwicklungsplan u ng/ planiranje turističkog razvoja touristische Faktoren pl. čimbenici turizma touristische Geschäftstätigkeit/ turističko poslovanje touristische Grundleistung/ osnovna turistička ponuda touristische Indikatoren pl turistički indikatori
Standard vertärge touristische Informationen pl turističke informacije touristische Infrastruktur/ turistička infrastruktura touristische Lokalität/ turistički lokalitet touristische Milieuressourcen pl. ambijentalni turistički resursi touristische Nachfrage/ turistička potražnja touristische Nachfragebeschränkung/ ograničenja turističke potražnje
touristische Nachfrageprognose 530 Typologie der touristischen Räume touristische Nachfrageprognose/ predviđanje turističke potražnje touristische Naturressourcen pl. prirodni turistički resursi touristische Nutzung von geschützten Ressourcen/ turističko korištenje zaštićenih resursa touristische(r) Bedarf m. turistička potreba touristische(r) Begleiter m. turistički pratitelj touristische Region/, turistička regija touristische Rente/ turistička renta touristische Ressourcen pl. turistički resursi touristische Ressourcenanalyse/ analiza turističkih resursa touristische (r) Informationsdienst m. služba za turističko informiranje touristische(r) Multiplikatorm. turistički multiplikator touristische (r) Tagesverbrauch m. dnevna turistička potrošnja touristische(r) Verbraucher m. turistički potrošači touristische Saison/ turistička sezona touristische^) Angebot«, turistička ponuda touristische(s) Einkommen n. turistički prihod touristische(s) Erzeugnis n. turistički proizvod touristische(s) Ghetto n. turistički geto touristische(s) Informieren «. turističko informiranje touristische(s) Reiseziel «. turistička destinacija, turističko odredište touristische(s) Sparen «. turistička štednja touristische(s) Verbraucherbudget n. budžet turističkih potrošača touristische Valorisierung der
Übereinkommen
touristischen Ressourcen / turistička valorizacija touristische Vermittlung/ turističko posredovanje Tragfähigkeit des Flugzeugs/ korisna nosivost zrakoplova Trampen«, autostop Transfer«!, transfer Transit/«, tranzit Transportklasse/ klasa prijevoza Treibeis n. sante Trend m. trend Trimmdich-Pfadm. trim-staza Trimmen «. trim Trimm-Kabinett n. trim-kabinet Trinkgeld«, napojnica Trog m. ledenjačka dolina Tropfstein m: sige Troposphäre/ troposfera Tundra / tundra Tunnel in. tunel Turboproppellerflugzeug n. turbopropelerski zrakoplovi Typologie der touristischen Räume/ tipologija turističkih prostora
Übereinkommen des Gastes mit dem Hotelier«, nagodba gosta s hotelijerom Übereinkommen über Einkommensverteilung«, sporazumo podjeli prihoda Übereinkommen über Einkommen-und Kostenverteilung«, sporazumo
podjeli prihoda i troškova Übereinkommmen n. nagodba Übereinstimmung/ homologacija Übergepäck n. višak prtljage Übergewichtgepäckschein m. karta za višak prtljage Überprovision / superprovizija Überredungsverbot n. zabrana nagovaranja gosta Überschallflugzeug«, nadzvučni zrakoplovi übliche Provision/ uobičajena provizija Umfrage/ anketa, ispitivanje Umfragedurchführer m. anketar Umfragenerstellung/ izrada upitnika Umkehrzeit/ vrijeme koje zrakoplov provodi na zemlji između slijetanja i ponovnog polijetanja Umwelt/ čovjekova okolina umweltbedingte Belastbarkeit/ opteretni kapacitet turističkog okruženja Umweltschutz m. ekologija Umweltschutzerhik/ etika okoliša Umweltschutzprojekt für die Adriaregion in Kroatien (Projekt Adria HI) «. projekt o zaštiti čovjekove okoline u jadranskoj regiji Hrvatske (Projekt Jadran III.)
531
Untcrbringungseihcit
U unbelegte Kapazitäten pl. nepopunjeni kapaciteti unberechtigte vorzeitige Abfahrt des Gastes/ neopravdan odlazak gosta prije vremena unberechtigt langer Gästeaufenthalt im Gastgewerbeobjekt in. neprimjereno dugo zadržavanje gosta u ugostiteljskom objektu unbeschränkte Kilometerzahl/ neograničena kilometraža unbewohnte Erdteile pl. anekumena undifferenzierte (s) Marketing«. nediferencirani marketing Undurchführbarkcit der Stornierung des Hotelvertrags seitens des Gastwirtes / nemogućnost otkazivanja hotelskog ugovora od strane ugostitelja unelastische^) Angebot n. neelastičnost ponude ungebuchte Kapazitäten pl. nebukirani kapaciteti ungenaue Informationen pl. netočne obavijesti ungestörte Leistungsnutzung/
touristische Nachfrageprognose 530 Typologie der touristischen Räume nesmetano korištenje usluga unregelmässige(r) Ungleichheiten im Tourismus pl. Verwahrungsvertrag heterogenost turizma Universalschlüssel m. generalni ključ
Übereinkommen m. ostava neprava unsichtbare Ausfuhr/ nevidljivi izvoz Unterbringungseiheit/ smještajna jedinica
531
Untcrbringungseihcit
Unterbringungskapazitát Unterbringungskapazitat/ smještajni kapacitet Unterkunft/ smještajna jedinica Unterkunftskapazitat / smještajni kapacitet Unterkunftsleistungsbcginn m. početak pružanja usluga smještaja Unternehmensidentitat/ korporativni identitet TJnternehmensimage rt. imidž poduzeća, korporativni imidž Unterpachtverbot beim Campvertrag
532
Verschiedenartigkeit Unvollkommenhcit des touristischen Marktes f. imperfektnost turističkog tržišta unwesentliche Vertragselemcnte pl. nebitni sastojci ugovora unwirtschaftliche Funktionen pl. neekonomske funkcije Urbanisierung/ urbanizacija Urlaub m. godišnji odmor, odmor Urlaub auf dem Bauernhof m. seoski turizam
ti.
Ursprünge des Tourismus pl. preteče turizma
zabrana podzakupa kod ugovora o uslugama kampiranja Unterseeque)le/ vrulje
Usancen pl. uzance
V Valorisation der touristischen Ressourcen/ valorizacija resursa u turizmu Variationskoeffizient m. koeficijent varijacije Vegetationszone/ vegetacijske zone Veranstaltungstourismus m. manifestacijski turizam verántwortungsbewusste(r) Tourismus m. odgovorni turizam Verbrauch m. potrošnja Verbraucher m. potrošač Verbraucherschutz m. zaštita korisnika usluga Vereinbarung über Sitzplatzkontingent/ sporazum o zakupu određenog broja sjedala u drugoj zrakoplovnoj kompaniji verflochtene (s) Marketing n. koncentriran; marketing
verfügbare Geldmittel/;/, slobodna sredstva verfügbare(s) Einkommen n. raspoloživi dohodak vergessene und verlorene Gegenstände des Gastes pl. zaboravljene i izgubljene stvari gosta u ugostiteljskom objektu Verkaufsförderung von Pauschalreisen/ promocija aranžmana Verkaufsvertrag m. ugovor o prodaji verlängerte (r) Aufenthalt m. produženi boravak vermutete und bewiesene Schuld/ pretpostavljena (predmnijevana) i
Verschulden
533
dokazana krivnja vernünftige(r) Preis m. razumna cijena Verschiedenartigkeit der touristischen Nachfrage/ heterogenost turističke potražnje Verschulden n. krivnja Verschulden bei Ermächtigtenauswahl n. culpa in eügendo Verschulden bei Vertragsschluss n. culpa in contrahendo (nepozornost u vođenju pregovora) Versicherungsbeitrag m. premija osiguranja verspätete Absage von Mahlzeiten / zakasnjelo otkazivanje obroka hrane verspätete Gästeankunft/ zakasnjeli dolazak gosta verspätete Kündigung des Hotelvertrags / zakasnjeli otkaz ugovora o hotelskim uslugama verspätete^) Berechnen n. naknadno utvrđena potrošnja Verspätung/ kašnjenje Vertagsauflösung/ otkaz ugovora vertikale Konzentration/ vertikalna koncentracija Vertrag m. ugovor Verträge sui generis pl. ugovori sui generis Vertragsabschluss zwischen anwesenden Personen m. sklapanje ugovora među nazočnim osobama Vertragsabschluss zwischen nichtanwesenden Personen m. sklapanje ugovora između nenazočnih osoba Vertragsannullierung seitens des Gastes / prestanak ugovora otkazom gosta Vertragsbruch m. raskid ugovora Vertragselemente pl naravni sastojci ugovora Vertragsform/ oblik (forma) ugovora Vertragsfonnen über Hotelleistungen pl.
Vulkandampfquclk vrste ugovora o hotelskim uslugama Vertragsformular n. obrazac (formular) ugovora Vertragskündigung/ raskid ugovora Vertragskündigung der Hotelleistungen / raskid ugovora o hotelskim uslugama Vertragsprovision/ ugovorna provizija Vertrag von Maastricht m, ugovor iz Maastrichta Vertreter m. agent Vertretung/ zastupanje Vertriebsförderung/ unapređenje prodaje Vertriebsorganisation/ organiziranje marketinških funkcija Vertriebspolitik im Tourismus/ prodajna politika u turizmu Verwahrung/ ostava Verwahrungspflicht des Gastwirts/ ugostiteljska ostava Verwahrungsvertrag m. ugovor o ostavi Verweilzeit/ vrijeme koje zrakoplov provodi na zemlji između slijetanja i ponovnog polijetanja Vesper/ užina Vielfliegerprogrammn. program za putnike koji često lete VIP Gastrti. VIP gost/posjetitelj VIP Gastbetreung/ VIP tretman gosta Visum n. viza Volkseinkommen n. nacionalni dohodak Volleyball im Sand m. odbojka na pijesku Vorauskasse / oblici plaćanja unaprijed, plaćanje cijele svote unaprijed Vorauszahlung/ kapara, plaćanje cijele svote unaprijed Vorgebirgen, podgorje, prigorje vorläufige Unterkunft / privremeni
Unterbringungskapazitát smještaj Vorschussm. akontacija, avans, predujam Vorspeise/ predjelo vortouristische Periode / predturističko razdoblje vorübergehende Unterkunft/ privremeni smještaj Voucher m. vaučer Vulkan m. vulkan Vulkandampfquelle/ fumarole
532
Verschiedenartigkeit
Verschulden
533
Vulkandampfquclk
534 Wirtschaftsentwicklung
Waldpark
J
Werbekampagne/ oglašivačka kampanja Werbekonstante/ oglašivačke konstante Werbemittel im Tourismus pl. promidžbena sredstva gospodarskog oglašavanja u turizmu Werbemixm. promidžbeni miks Werbeplanung im Tourismus/ planiranje gospodarskog oglašavanja u turizmu Werbeträger m. oglašivački posrednici Werbeträger im Tourismus pl prijenosnici turističkog oglašavanja Werbung/ gospodarsko oglašavanje, promidžba Wertindex pl skupni indeksi vrijednosti Wertpapiere pl. vrijednosni papiri Westwind m. zapadni vjetar Wettbewerbsrecht n. pravo konkurencije (utakmice) Wetterkarte/ sinoptiČka karta Wetterkunde/ meteorologija Willkomenskarte / kartica dobrodošlice Wind m. vjetar Windrose/ ruža vjetrova Wintersaison/ zimska turistička sezona Winzerhäuschen n. klijet Wirbel m. vrtača Wirbelsturm m. tajfun, uragan wirtschaftliche Planvoranalyse / prethodna ekonomska analiza plana Wirtschaftsentwicklung/ ekonomski razvoj, gospodarski razvoj
Ziclgruppe
535 Wochenrechnung/ tjedni račun Wohlstand m. društveno bogatstvo Wohnwagen m. karavan Wolke / oblak Wüste/ pustinja
Wirtschaftsfunktionen im Tourismus pl. gospodarske funkcije turizma Wirtschaftsvertrag m. ugovor u gospodarstvu Wirtschaftswachstum n. ekonomski rast, gospodarski rast
W
Waldpark m. park-šuma Wallfahrer m. hodočasnik Wallfahrt/, hodočašće Wallfahrt tourismus m. hodočasnički turizam warme Küche/ topla kuhinja warme Speisen/ ¿ topla jela Warschauer Abkommen n. Konvencija za izjednačenje nekih pravila koja se odnose na međunarodni zračni prijevoz, Varsavska konvencija Warteliste / lista čekanja Wäscherei und Reinigung/ praonica rublja i kemijska čistionica Wasserhülle der Erde/ hidrosfera, voda na zemlji Wasserski m. skijanje na vodi Wechelbeziehung/ autokorelacija Wechelstube/ mjenjačnica Wechselm. mjenica Weckdienst m. buđenje gostiju Wegfall der Geschäftsgrundlage m. klauzula (clausula) rebus sic stantibus Weinkarte/ vinska karta Weinkeller m. konoba Welle/ val Weltenbummler m. globtroter Weltzeitzonen pl. svjetske vremenske zone Werbeablaufplanung/ termíniranje medija turističkog oglašavanja Werbeagentur/ agencija za gospodarsko oglašavanje Werbeaktion/ oglaŠivačka akcija Werbebotschaft / poruka gospodarskog oglašavanja Werbebrief m. oglašivačko pismo Werbebudget n. promidžbeni proračun Werbeforschung/ istraživanje promocije
Wirtschaftsfunktionen
X
Xenophobie/ ksenofobija
1
Y
Yachthafen m. luka nautičkog turizma
Z Zahlung/ plaćanje Zahlungsbilanz/ platna bilanca Zahlungsfrist für Dienstleistungen/ vrijeme naplate usluga Zeit/ vrijeme zeitliche Begrenzung der touristischen Nachfrage/ vremenska ograničenost turističke potražnje
Zeitung/ novine Zeitzone/ vremenska zona Zenit m. zenit Zenitregen m, zenltalne kiše Zersplitterung des Angebots/ usitnjenost ponude Zielgruppe/ ciljne grupe
Zimmer außer Gebrauch Zimmer außer Gebrauch pl sobe izvan upotrebe Zimmerbuchung/ rezervacija sobe Zimmerbenutzung tagesübern. dnevno korištenje sobe Zimmerkapazitätnutzung von mehr als 30%/ angažiranje (zauzimanje) više od 30 posto kapaciteta soba Zimmerservice n. etažni servis, usluživanje u sobama Zimmer sind das Maß der Entgeldabrechnungp£ sobesu mjerilo za obračun odštete Zimmer zu vermieten n. soba za
536
zwiespältige Theorie
iznajmljivanje zollfreie(r) Verkauf m. bescarinska prodaja zollfreie(s) Geschäft n. bescarinska prodavaonica Zonenzeit/ zonalno vrijeme Zubringerflüge/?/, dotur Zug m. vlak Zurückbehaltungsrecht
n.
pravo
zadržaja zur Verfügung stehende Freizeit/ fond slobodnog vremena zur Verwahrung nicht abgegebene Gegenständepl. unesene stvari koje nisu predane ugostitelju Zusammenballung/ konglomerat Zusatzleistung/ nuzgredna usluga
Zimmer außer Gebrauch Zusatzprovision / dodatna provizija Zwangsvorschriften pl prisilni propisi Zweibuchstabenkürzel der Fluggesellschaften n. dvoslovne kratice zrakoplovnih kompanija zwiespältige Theorie/ konfliktne
teorije
536
zwiespältige Theorie
