Egipat
Ranodinastičko Pisani
izvori:
doba oskudno informacijama. (1500)
popis
kraljeva
Ranodinastički period 3000-2700
iz
Stara drţava
Karnaka: 62 kralja od prve dinastije do
3.-6. Dinastije 2700-2260
Tutmozisa III. Kraljevski anali iz Abida (13. st.) 76 kraljeva od prve dinastije do devetneste dinastije. Popis kraljeva iz Sakkare (1300-
1250) šesti vladar prve dinastije do Ramzesa II. navedeno 47 kraljeva. Torinski kraljevski
papirus (3/4 2. tisućljeća) od Menesa do Ramzesa II. Palermski kamen od I. do IV.
Prvo meĎurazdoblje 7.- prva polovica 11. 2260-2060
Srednja drţava 2. polovia 11. i 12. Dinastija 2060-1780 provala Hiksa Drugo meĎurazdoblje – provala 2. polovica 12. i 13. Dinastije 1780-1570
Nova drţava
dinastije na prednjoj strani i na zadnjoj od IV. do
V.
dinastije
do
kralja
Aegyptica je povijest Egipta
Neferirkare.
što ju je napisao
Maneto po ţelji Ptolomeja II. (3. st) sačuvan prijepis od Josipa Flavija (1. ( 1. st) podjela na 31 dinastiju po Manetu i danas se koristi. I. i II.
18. i 20. dinastija 1309-1080
Treće meĎurazdoblje 21. i 24. dinastija 1080-715 Kasno doba Etijopska i saitska dinastija 715-332 Ptolomej 332-31
Tinitska dinastija (3000-2700): u ovom razdoblju ujedinio se Gornji i Donji Egipat.
Ujedinio ih je, po Manetu, Menes iz grada Tinisa u Donjem Egiptu. Posl je
njega još 7
kraljeva. Ime Menes se nigdje ne spominje. Imena ostalih koji se ne navode ni na
jednom popisu: Škorpion, Horus -Aha i Narmer. Menes-Narmer 2950-2888 (62 g.). dva središta Tinis u Gornjem i Memfis u Donjem Egiptu. Grobnice Abid u Gornjem i Sakkara u Donjem Egiptu. Bijela kruna Gornjeg i crvena kruna Donjeg Egipta. I. dinastija Menes- Narmer, Narmer,
Aha, Djer, Djet (ţena Meret-Neit), Udimu, Adj-ib-Meibis,
Semerket i Ka-a. Djetov pohod prema Nubiji, Aha i Djer uspješno ratuju u Libiji, Udim pobjedio nomade na istoku i stoku i Adj-ib-Miebis na sjeveru. Zbog unutarnjih nemira nemi ra na vlast dolazi 2. dinastija, prvi predstavnik Hetepsekmuj. Imali samo 9 vladara, glavni grad Tinis. Pod ovom dinastijom glavni grad postaje Memfis. Gotovo svi vladari su imali
probleme s unutrašnjim nemirima. Gornji Egipat uvijek se označavao označavao iznad Donjeg. Kralj: on je središte Egipta, moţe raspolagati sa svim podanicima kao gospodar ţivota.
Označava se kao bog, izbjegava se njegovo ime. Svaki novi ponovno ujedinju je oba Egipta. Uprava: podijela na okruge, tj. Nome. Naj raniji
naziv upravitelja “onaj koji
izgraĎuje kanale“. Oslabi li drţava ona se dijeli na okruge. Uprava je dvojaka imaju 2
riznice, 2 skladišta i sudnice. Dva visoka činovnika onaj od Nekena i onaj od Pea. Činovnička drţava, najvaţnija sluţba vezira i sudca velike dvorane. Vezir je i čuvar kraljevog pečata, vrši kontrolu robe i vodenih puteva. U upravi rade pisari i tada je postojao sluţbeni put. U vrijeme druge dinastije svake druge godine se provodio popis stanovništva. Pravo: svaki grad ima sudište, na čelu je voĎa okruga. Religija: osnova su lokalna boţanstva koja vladaju u okruzima. Najmoćniji bogovi su Horus i Set. Sukob imeĎu dobra i zla u kojem nitko ne pobjeĎuje. Puna vlast na zemlji moţe se us postaviti tek kad stupi u savez s oba boga. Boţanstva se najviše prikazuju kao domaće ţivotinje, kao ljudi i kao pola čovjek pola ţivotinja. Oziris bog carstva mrtvih. Ra je bog svemira. Knum je gospodar Elefantine i čuvar izvora Nila. Kous bog mjeseca. Pt ah je bog kipara, kovača i svih umjetnika, ujedno je i gradski bog Memfisa. Maat boţica istine i pravednosti. Kult mrtvih: očuvanje ljudskog tijela je pretpostavka za daljnje postojanje poslje smrti. Mumificiranje. Posude sa organima pokojnika su zvane kanope. Mumija se stavlja u lijes koji ima obrise pokojnikova lica. Kukac skarabej se stavlja u ovoj
mumije. Simbol je jutarnjeg sunca i uskrsnuća. Nil: tri mjeseca u godini poplavljuje zemlju. Nanosi plodni mulj. GraĎeni su kanali i nasipi. Njive na višim te rasama natapale su se ručno pomoću naprava za dizanje vode. Narod je zajedno obavljao ovaj posao. Poslje poplave granice njiva su bile izbrisane, pa se sve moralo ponovno mjerit. Poljodjelstvo:
narod većinom ţivio od stočarstva i ratarstva. Plodovi su se č uvali u
glinenim vrčevima, pravilo se i pivo. Kalendar: ima 365 dana. Prije kalendara vrijeme su računali po mjesecima koji su imali 29 i 30 dana. Egipćani računali vrijeme po vodostajima Nila. Pismo:
prvo pismo slikovno, jedna slika jedna riječ. Grobnice:
kraljevski grobovi u Abidu i Sakkari. Kraljeve grobnice bogato opremljene. Plastika: sokolova stela iz Abida prva dinastija i kip kralja Kasekemuija iz druge dinastije. Paleta
za ličilo kralja Narmera. Na jednoj strani kruna Gornjeg, a na drugoj kruna Do njeg Egipta. Egipat 2700-2480. III. dinastija
na početku stare drţave. U početku se mislio da je prvi kralj bio Djoser.
Sada se pretpostavlja da je prvi bio Horus Sanakt. Uprava slična kao i u prvoj i drugoj dinastiji, iako je u stvarnosti bila centralizirana. Prema legendi 7 godina nije bilo poplave, pa je se kralj Djoser poklonio Knumu i ovi poslao poplavu. Poslije Djosera bili su Horus Sekemket (Djoser-Teti), Horus Ka-ba, Horus X. I Horus Huni. Umjetnost : stepenasta Djoserova piramida u Sakkari, prva gra Ďevina
golemih razmjera. Graditelj
piramide bio je Imhotep kasnije nazvan prvim graditeljem. Kralj je trebao uskrsnuti kroz vrh piramide. Plastika:
sačuvan kip kralja Djosera. Prikazan u profilu, izraz
strogog drţanja. IV. dinastija 2600-2480: ne zna se kako su članovi četvrte dinastije došli na vlast. Snofru je osnivač četvrte dinastije. Osigurao prijestolje ţenidbom sa polusestrom Heteferes. Vjerovatno dolaze iz Donjeg Egipta. Dvije Snofrove piramide
kod Dašura, piramida lomljenih strana i crvena piramida . Keops je drugi vladar četvrte dinastije. Rezidencija mu je bila u Gizehu, 10 km od Memfisa. Izgradio veliku
piramidu, obvezni radnici koji su bili plaćeni. Kraljevi Kefren, Dedefre, Kefren i Mikerinos. O ostalima malo podataka. Grobnice: od tri piramide u Gizehu najstarija je
bila Keopsova. IzgraĎena u savršenom matematiskom obliku. Ulaz sa sjevera (kod svih piramida). Piramida Mikerinosa je najmlaĎa i najmanja, pokazuje da faraon gubi boţansku moć. Članovi četvrte dinastije izgradili su oko 20 do 30 mast aba (krnja piramida). Plastika: 2480-2350 :
jasno prikazuju ljudsko, tjelesno i fiziognomično. V. dinastija
Userkaf oţenio Mikerinosovu kćer i osnovao novu dinastiju. Bog sunca Ra
iz Heliopolisa i boţica Hator dobili su veliko značenje. Slabo poznata dinastija. Kraljevi Sahure, Neferirkare-Kakal, Šepseskare -Iz,l....Unas. Vojni pohod Sahure protiv Libijaca
i Beduina. Okruţni vladari svoja su područja učinili nasljednim i javljau se činovničke obitelji. Graditeljstvo: piramide
imaju manji značaj, a veći ima iz gradnja hramova.
Jačanjem činovništva oni počinju dobivati i privatni grob. Reljefi u grobovima govore o ţivotu pokojnika. Književnost: javljaju se piramidalni tekstovi, knjiga mrtvih. Mudrosna knjiţevnost. VI. dinastija 2350-2260 : ne znase kako dolazi do promjene dinastija. Teti osnivač, Userkare, Pepi I., Meriener I., Pepi II., Meriener II., i kraljica Nitokris. Lokalne obitelji sve jače. Pepi I. ratuje protiv Heriusa. Ţeni se sa kćerima pokrainskog plemića. Pepi II. vladao oko 90 godina, nakon njega dola zi tamno doba za Egipat. Umjetnost:
socijalna preslojavanja izraţavaju se i u umjetnosti. Kipovi su
slobodno modelirani. Prvi put s upotrebljava bakar. Prvo Međurazdoblje 2260-2040 Od VII. do IX. dinastije : VII. i VIII. dinastija sjedište ima u Memfisu. Okruţni vladari
imaju veću vlast nego kraljevi. IX. dinastija nastaje s Ketijem I. (2160) koji pokušava centralizirat drţavu, svrgnuo je memfiske dinastije i priznala ga je većina nomarha. Rezidencija u Heliopolisu. Memfis ostao središte uprave. Bilo 13 kr aljeva. Prevlast prestala tebasnkom revolucijom nakon 30 godina. X. i početak XI. dinastije: sukob
izmeĎu tebanaca i glavara juţnog Egipta. 2052 Seanhibtaui -Mentuhotep osvojio
kraljestvo desete dinastije. Glavni grad Teba. Mentuhotep je pokorio Nubiju i na Sinaju
nomadska plemena. Pišu se knjiţevna djela o socijali, religiji i filozofiji. Srednja država 2040-1786 2/2 XI. dinastije: Mentuhotep II. poveo ekspediciju na Punt. Zadnji kralj Mentuhotep
III. XII. dinastija 1991-1786 : Amenemhet I. bio vezir Mentuho tepa vladavine sukob sa protivnicima njegova dolaska na vlast. G lavni
III. Na početku
grad više nije Teba
nego Itš-taul. Reorganizirao je drţavnu upravu. Svog sina Sesostrisa postavio je za suvladara da mu os igura
prijestolje. Amenemhet je podlegao kao ţrt va atentata dok je
Sesostris bio izvan zemlje. Razbio je zavjeru i vladao 43 godine. Mirno razdoblje vladavine, procvat gospodarstva. Pokrajina Faiyum postala je navodnjavanjem najbogatijom egipatskom pokrajinom. U Heliopolisu podigao novi hram boga Ra. Oko
1954. Osvojili su kraljevinu Kuš i prodrli do drugog katarakta. Amenhetep II. provodio je politiku svojih prethodnika i još više ojačao drţavu. Sesostris II. isto provodio politiku prethodnika. Sesostris III. Najveći vladar ove dinastije. Okinuo je funkc iju nomarha. Upravni aparat podijelio je na sjeverni, srednji i juţni Egipat. Nastao novi staleţ, srednji staleţ činovnika. Pohodi na Siriju i na Nubiju. Amenemhet III. vodio miroljubivu politiku, procvat gospodarstva. Pokrenuo je urbanizaciju pokrajine Faiyum. Amenemhet IV., sa njim se ugasila dvanesta dinastija. Nakon njega vladala njegova
kćer, kratko. Kultura srednje države: do danas nije ostlao puno ostataka graditeljstva jer je sve raĎeno od čerpića, a nije od kamena. Isto se grade piramide kao kralje vi grobovi. Hram mrtvih Mentuhotepa I. u Deir-el-Bahariju u Tebi. Pod Sesostrisem I.
konačan oblik dobio je egipatski obeliks koji je bio poznat od V. dinastije. Pod Sesostrisem III. javljaju se tzv. Hatorini stupovi. Drugo međurazdoblje i Hiksi 1786-1567 Najtamnije doba u egipatskoj povjesti. XIII. i XIV. dinastije : prvi vladar XIII. Sebekhotep I. vjerovatno dolaze iz Tebe.
Slabi moć faraona i gospodarstv o slabi.
Postupna inflaracija stranih naroda u delti Nila. Hiksi zaposjedaju grad Auris oko 1700. Hiksi
znači pastirski kraljevi. Zauzeli su Memfis i proglasili se faraonima Egipta, prvi
faraon Salitisa. Tebanci su uspjeli sačuvati neovisnost pa se njihova dinastija zove XIV. o njoj se malo zna. XV. i XVI. dinastija:
XV. počinje kraljem Salitisom i obuhvaća 6
kraljeva, nazivaju se velikom dinastijom Hiksa. Preuzeli su gotovo sve egipatsko. XVI. dinastija ili mala dinastija Hiksa. Hiksi ostavili dobre veze sa azijskim narodima, konje,
bojna kola i raznovrsno oruţje. XVII. dinastija: trojica posljednjih od ukupno 16 protjerali Hikse. Za vrijeme Sekenenre-Taa
II. počela borba za osloboĎenje sjevera
drţave od Hiksa. Druho meĎurazdoblje završava s kraljem Amozisem koji protjeruje Hikse i osnova XVIII. dinastiju. Nova država XVIII. dinastija 1560-1309 :
osnivač Amozis, protjerao Hikse. Glavni grad postaje
Teba. Amenofis I. pokušava vratiti staro stanje u
gospodarstvu. Na veliko se štovao bog
Amun i spojio se sa bogom Ra, pa je nastao Amun- Ra. Štovanjem boga Amuna do izgradnje hramova.
došlo je
Kralj se štovao kao bog i cijela njegova obitelj. Majka, sestra i
ţena kralja postaju Amunove svećenice. Dolazi do brakova brata i sestre, da se očuva kraljevska krv. Na vlast dolati Tutmozi s
I. koji je uveo red u drţavi. Osvojio Nubiju
preko 4. Katarakta i upravitelj nosi ime
kraljev sin Kuša. Došao je sve do Eufrata u
Siriji. Izvrsno organizirana vojska, baštinilo se s oca na s ina. Prvi koji je izdubio sebi grobnicu u Dolini kraljeva. Nasljedio ga sin Tutmozis II .
koji je za ţenu uzeo sestru
Hašepsut. Vlast preuzima Hašepsu t nakon smrti Tutmmozisa II. i vlada kao regentica Tutmozisa III. Prikazivala se kao muškarac i izdubila sebi grob u Dolini kraljeva. Povela je ekpediciju u Punt. Kada je došao na vlast Tutmozis III. izbrisava sva njezina djela i uspomene na nju. Imao 17 us pješnih vojnih pohoda. Svake godine
gušio pobune
u Aziji. 1457 godine porazio Mitane. Vlast mu priznali Hetiti, Babilonci, Asirci, Egejci.
Novi vladar postaje Amenofis II. na početku vladavine suzbija nemire u Siriji. Vodio je Tutmozis IV., o njemu se malo zna. Amenofis III. vodi miroljubivu politiku. Egipat je
na vrhuncu moći i bogatstva. Na vrhuncu je i umjetnost. 2 osobe bitne iz njegova ţivota, supruga Teja i pisar Amenhotep. Sljedeći faraon zvani Amenofis IV. zvani Ehnaton izvršio je radikalni prevrat. U početku je imao pohod na Nubiju, ali je kasnije svu snagu usmjerio u provoĎenju vjerskih reformi. Uveo je reformu u jednoga boga, Atona i istisnuo Amuna. Napustio je
Tebu i osnovao rezidenciju u Amarni. Ţivio sa suprugom
Nefretete. Pučanstvo je nastavilo vjerovati u Amuna i često dolazilo u sukob u kraljem. Uz njega se spominje i sirijac Josip, biblijski Josip. Kada je Ehnaton umro izgubio je
područja u Siriji. NasljeĎuje da zet Semenkare. Kratko vladao, dolazi drugi zet Tutankamon. Rezidenciju vratio
u Tebu i izmiriio se s Amunovim svećenicima. Amarna
je zapuštena. AJ posljednji vladar ove dinastije.
Ramzesidi XIX. dinastija 1309-1080 :
osnivač je geneal Haremhab, loza počinje dolaskom
Ramzesa I. obojica pokušali reformirati drţavu. Na vlast dolazi Se t I. glavni mu je cilj bio vratiti izgubljena područja u Aziji. Gradi cestu kroz Sinajsku pustinju i pravi bunare. Osvojio je Palestinu i krenuo na Siriju, gdje je suzbio Hetite, ali ne s velikim uspjehom.
Politički se premješta u područje delte Nila, a Teba ostaje religiozno središte. Imao je i 2 sukoba s Libijcima. Ramzes II. (1290-1224) : protiv Hetita.
reforme unutrašnje politike. Rat u Siriji
Bitka kod Kadeša 1274. S kraljem Muvatilijem. Bitka završila
neodlučeno, 1259. potpisan je sporazum izmeĎu Ramzesa II. i Hatušija III. Bitka je zapisana na hramovima u Abidu, Karnaku, Abu Simbelu, Luksoru... ugovor potpisan na
srebrnoj ploči, kopija pronaĎena u hetitskoj knjiţnici. Nakon njega na vlast dolazi Merenptah. Nije vodio vojne pohode i stanje je bilo dosta mirno. Sukob s libijcima
protiv kralja Marayeoma. Pobjeda Egipta, Marayeom pobjegao, zarobljena mu ţene i djeca. Egipćani su se okrutno odnosili prema zarobljenicima, vjerovatno zbog toga što su oni bili okrutni prema egipatskim seljacima. Spominje se njegov pohod na Izrael i zapisan ja na steli Izrael.
Kasniji su članovi XIX. dinastije bili slabi. XX. dinastija:
osnvač je Setnahte, vjerojatno časnik. NasljeĎuje ga Ramzes III. za njegove vladavine istočno Sredozemlje ugroţavaju narodi s mora. Suzbio je njihov prodor, ali nije mogao napraviti protuudar i vratiti izgubljena područja. Spriječio je i drugu libijsku inv aziju. Ubijen je u haremskoj zavjeri. Jača moć tebasnkih svećenika. Zavjernike je suzbio Ramzes IV. Izmjenilo se ješ 8 Ramzesa. Česti rivalski sukobi i upadi Libijaca. Tebasnki svećenici postaju moćniji od kralja. Treće međurazdoblje 1080-664 XXI. dinastija:
na sjeveru Semendes i Herihor podjeliše u Tanisu vlast. Upad Libijaca.
XXII., XXIII., i XXIV. dinastija :
osnivač libijske XXII.dinastije bio je Šešonk. Opet
ujedinio Egipat. Prisilio je i Tebance da mu priznaju vlast. Svoje sinove postavlja za vladare u
Srednjem i Donjem Egiptu. Osvaja Palestinu i ponovno jača vanjska politika.
Naveći vladar je bio Osorkona II. Posljednji vladar je bio Šešonk II. nakon kojeg vlada anarhija. Osnivač XXIII. dinastije je Petubastis. Vlada istodobno kad i XXII. dinastija. Dr ţava
se raspala na više okruga. Osnivač XXIV. dinastije je Tefnahte koji pokušava
ujediniti Egipat. Idući prema jugu zemlje sukobio se sa etijopskim kraljem. Etijopiju su
vjerovatno osnovali svećenici iz Tebe. Zemlja je bila bogata. Etijopski kralj je bio
Pianhija koji je osvojio cijelu drţavu. XXV. dinastija (etijopska): osnivač je Pianhija, nasljedio ga je brat Šabaka. Ojačava drţavu. NasljeĎuje ga Pijanhijev sin Šabataka. Njega nasljeĎuje njegov brat Taharka. Sjedišta drţave Tanis i Memfis. On je najznačajniji vladar. Sukob s Asircima. Potajno u vezi s Palestinom protiv Asirije. Asirci 671 ulaze u Egipat. Taharka pobjegao. Taharka oslobaĎa Memfis, novi sukob s Asircima. Taharka ponovno bjeţi, Asirci dolaze do Tebe. Taharka umire nasljeĎuje ga Tanutamun. On
se pokušava riješiti Asiraca, drugi pohod Asiraca, osvajaju Tebu i
Heliopolis. XXVI. dinastija, Saitska 664-525:
osnivač je Neko iz Saita, u
zarobljeništvu u Ninivi stekne Asurbanipalovo povjerenje. NasljeĎuje da Psametik. Iskoristio je priliku i pobunio podigao.
se protiv Asiraca. Ujedinio je drţavu, gospodarski ju je
Proveo je reformu vojske. Doveo je grčke plaćenike, dobri odnosi s Grcima.
NasljeĎuje ga Neko II. Judeja mu plaća danak. Bezuspješno pokušava spasiti Asirsku drţavu. Osvojio je Siriju, ali ju je ubrzo izgubio i dolazi u sukob s Kaldejcima, teškom mukom ih pobjeĎuje. Po njegovu nalogu Feničani su oplovili Afriku. NasljeĎuje ga Psametik II. on kreće na vojni pohod na Nubiju. NasljeĎuje ga Apries koji dolazi u sukob s Nabukodonosorom. Izgubio je, ovi osvaja Jeruzalem. Sukob unutar Egipta.
PobjeĎuje Amaris. Riješio je unutarnje nemire. Jak na diplomatskom polju, sporazum s Nabukodonozorom. Ne vodi ekspanzionističku politiku. Grčke plaćenike preselio u Naukratis. Kirov vojni pohod na Egipat. Drugi vojni pohod Kambiza. Osvajaju Egipat 525.
Posljednji egioatski vladar je iz XXX. dinastije i ime mu je Nektanebo II.
Pobjedio ga je perzijski kralj Atakserkso III. 343. godine.
