PROKLETSTVO LAJEVOG RODA - Kralj Edip - Oedipus the King ( Oedipus Rex and Oedipus Trann!s"
S!# !$l!% S!#!$ l!%a a je inspiracija stari mit o Lajevom prokletstvu. Kao majstor tragedije znao je što ljude ponajviše uzbuđuje: mitovi, proročanstva, neobične i neizbježne sudbine. Zato je i napisao čak tri tragedije koje se temelje na jednom bizarnom mitu o Laju i prokletstvu njegova roda. Za !dipovo i "ntigonino prokletstvo kriv je nji#ov otac, odnosno djed, tebanski kralj Laj. $a bi osigurao nasljednika prijestolja, elidskome kralju Pel!pu je oteo sina &risipa, prema kojemu se ponašao toliko neljudski da je ovaj u očaju počinio samoubojstvo. %elop je nato prokleo Laja i poželio da pogine od ruke vlastitog sina. &o prokletstvo su potvrdila i proročanstva, a ono je trebalo pratiti još dvije generacije njegovi# potomaka, dakle djecu '!dipa( '!dipa( i unuke '!dipovu djecu(. Kako bi izbjegao prokletstvo, Laj je svog sina dao ostaviti okovima probodeni# nogu u Kiter!ns$!j šumi da ga pojedu zvijeri. "li rob, koji je trebao izvršiti nalog, sažalio se nad malim djetetom i predao ga jednom pastiru iz Korinta koji ga je opet dao na usvojenje svom kralju %olibu jer ovaj nije imao djece. 'jeg!%! ie Edip )na*i +!naj $!jeu su n!ge na,re$le+ jer su u !d $lin!%a !stala )ade,ljana st!pala %olib mu nikada ništa nije govorio o njegovom podrijetlu, ali je !dip, slute)i da tu nešto nije kako treba, otišao u "polonovo proročište u $el*ima te saznao da )e ubiti svog oca i oženiti se vlastitom majkom. Kako se to ne bi dogodilo, otišao je iz Korinta i krenuo prema &ebi. +a raskrižju prije &ebe naletio je na kola u kojima se vozio bogat stariji čovjek sa svojom pratnjom od pet ljudi. Kočijaš je ošinuo !dipa bičem, na što mu je ovaj uzvratio, ali ga je onda i taj stariji čovjek udario štapom. !dip se razbjesnio pa je ga dva puta udario, i to tako jako da je ovaj odma# pao mrtav. %otom je nadjačao i pobio cijelu pratnju osim jednog roba koji je u &ebu donio vijest da su kralja ubili razbojnici, no lagao je jer bi bila sramota da je cijelu pratnju od pet ljudi pobio svega jedan čovjek. &aj &aj stariji ugledni čovjek je zapravo bio njegov otac Laj te se tako ispunio prvi dio proročanstva. $ošavši u &ebu !dip je naišao na veliku žalost u tom gradu zbog smrti kralja te zbog čudovišne S#inge koja je ubijala stanovnike. *inga je bila bi)e s lavljim tijelom, krilima i ženskom glavom i dodijavala je ljudima )ag!net$! koju je čula od muza: -&ko ujutro ide na četiri, po danu na dvije, a navečer na tri
noge- Kad netko ne bi znao odgovor, ona bi ga rastrgala svojim kandžama. &ako su stradali mnogi ljudi, uključuju)i i brojne plemenite &ebance koji su pokušavali spasiti &ebu te napasti. +apokon je došao !dip koji je odgovorio na njenu )ag!net$u: -&o je čovjek/ 0jutro, tj. u mladosti puže na sve četiri, kad je odrastao #oda na dvije noge, a navečer, u starosti, pomaže se tre)om nogom, štapom-. *inga se nakon njegovog odgovora bacila sa stijene u more jer joj je sudbina namijenila da umre kad netko odgonetne tu zagonetku. 1udu)i da je spasio grad od *inge, &ebanci su ga proglasili kraljem te se on oženio kraljevskom udovicom J!$ast! ne znaju)i da mu je ona majka.
&ek sad nastaje katastro*alni preokret: dolazi i, sada ve) ostarjeli, rob kojem je Laj dao svog sina da ga ovaj ubije u šumi, ali se ispostavlja da ga on iz sažaljenja nije ubio nego ga je predao Korin)anima i da je to dijete upravo !dip... 0 raspletu !dipova ženamajka 2okasta počini samoubojstvo objesivši se u spava)oj sobi, a !dip, kojemu ni smrt nije dovoljna kazna, oslijepi se kopčom iz njezine #aljine i krene u progonstvo u pratnji k)eri Antig!ne .
. gradu K!l!nu $raj Atene /i% je si0a! u &ad (t! je tea druge drae u tril!giji1 +Edip na K!l!nu+" . +i njegovo četvero djece nije imalo više sre)e jer se %elopovo prokletstvo odnosilo i na tre)u generaciju obitelji. Kad se !dip oslijepio i otišao, nastala je borba za vlast. +jegov sin Ete!$l! udružio se s Kreontom i prognao !dipovog drugog sina, svog brata P!lini$a . 3vaj je organizirao vojsku saveznika i napao grad. 0 toj strašnoj borbi oba su brata smrtno stradala. Kreont je naredio da se !teoklo proglasi #erojem, a %olinik izdajnikom te da mu se tijelo sramotno baci psima, zaprijetivši pritom smrtnom kaznom onome tko izdajniku iskaže počast. +ji#ova sestra "ntigona ipak je prekršila Kreontovu naredbu smatraju)i da joj i drugi brat, kao ljudsko bi)e, zaslužuje pokop, bez obzira kojoj političkoj strani pripadao. Kreont je potom naredio da je živu zakopaju u grobnicu gdje se ona objesila ne dočekavši spas svog zaručnika 4emona, Kreontovog sina. &ako se prokletstvo kralja %elopa nad Lajevim rodom u potpunosti ispunilo.
TE2A DJELA: nemogu)nost bijega od vlastite sudbine tari 5rci su vjerovali da bogovi na 3limpu pišu sudbinu ljudima. 2ednako tako su vjerovali da se ona ne može izmijeniti, jedino da se eventualno može doznati. Kako bi to doznali, obra)ali su se prorocima koji su objavljivali riječi bogova. +ajpoznatije takvo proročište bilo je u Del#ia , posve)eno bogu svjetla i reda, "polonu. !dip je znao za svoje proročanstvo i svojski se trudio da izbjegne svoju sudbinu, no što se više trudio, sve je više išao prema njenom ispunjenju, a ono je bila strašno. Kad se bogovi urote da nekoga kazne, onda je ta spletka zaista dostojna samo bogova, jer nema te zemaljske pravde koja bi ispravila ono što se !dipu dogodilo. Za njega nije dovoljna smrt nego bi jedino rješenje bilo da se nikada nije ni rodio/
S#inga se nakon njegovog odgovora bacila sa stijene u more jer joj je sudbina
