1.Pravna regulativa u sprečavanju onečišćenja mora – MARPOL, ostali prav ni propisi -London 1!"#!$., %apravo %apravo je nova, podro&nija i o&u'vatmja o&u'vatmja ver%ija (onven)ije (onven)ije o sprečavanju onečišćenja mora uljem i% 1*+. i svi' nje%ini' i%mjena. ilj MARPOL-a jest potpuno eliminiranje namjernog ili slučajnog onečišćenja morsog ooliša svim tvarima oje potječu s &rodova, a štetne su engl. harmful substances) %a ljude, morsi /ivot, %a &lagodati i orištenje mora. Ona u načelu %a&ranjuje &ilo avo onečišćenje mora s &roda - i%&a)ivanjem, ispuštanjem, pra/njenjem, i%lijevanjem ili )urenjem osim namjernog odlaganja otpadni' tvari, jer je tavo odlaganje ure0eno pose&nim atom. 2a pomor)e, pose&i)e %a %apovjednie, upravitelje stroja i časnie, MARPOL je %asigurno najpotpuniji i najva/niji me0unarodni propis i% ovog područja, ojega &i morali temeljito po%navati i dosljedno primjenjivati. 3jegov sadr/aj ima pose&nu va/nost i posljedi)e %a oso&lje na tanerima4 Prilog 1 Pravila 1 Pravila o sprečavanju onečišćenja uljem Prilog 2– Pravila o sprečavanju onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje seprevoze u trupu Prilog 3 Pravi 3 Pravi o sprečavanju onečišćenja štetnim tvarima u pakiranom obliku Prilog 4 Pravila 4 Pravila o sprečavanju onečišćenja fekalijama Prilog 5 ravila 5 ravila o sprečavanju onečišćenja otpacima Prilog 6 – 6 – Pravila o sprečavanju onečišćenja zraka s brodova
- Me0unarodna onven)ija o %aštiti ljudsi' /ivota /ivota na moru 5OLA5 London, 1!+ - organi%a)ija djelovanja u in)identnim situa)ijama situa)ijama samostalno ili u suradnji s drugim drugim su&jetima su&jetima dr/avama. dr/avama. Od &rodova se %a'tijeva posjedovanje posjedovanje ra%ra0enog ra%ra0enog i uvje/&anog plana o djelovanju u slučajevima ispuštanja onečišćenja ili interven)ije na drugim o&jetima. - (onven)ija 6jedinjeni' naroda o pravu mora Montego &a7, &a7, 1$8 povelja o %aštiti %aštiti i očuvanju morsog ooliša - naj)jelovitiji sustav sustav pravni' pravni' norma o sprječavanju, smanjenju i nad%iranju nad%iranju onečišćenja mora, morsog dna i o&ale s opna, &rodova, &rodova, i% %raa... %raa... - ne primjenjuju se na ratne &rodove i &rodove &rodove i %raoplove %raoplove oji oriste oriste se u slu/&ene dr/avne svr'e. - 2aštita voda od onečišćenja u R9 - %aonsi propisi i ured&e 1. 2aon o %aštiti ooliša 33 $8#+: 18$# 8. 2aonu o %aštiti prirode ". 2aon o vodama 33 1;!#* +. Pomorsi %aoni 331!#+: !+#+: +"#< *.Plan interven)ija %a i%nenadnog onečišćenja mora u R9 1
8. 2aštita mora – onečišćenje morsog ooliša s &rodova= vrste, i%vori, spreč avanje štetne tvari što se s &rodova ispuštaju u ooliš, lasi>i)iraju se na dva na)ina= 1. prema podrijetlu i%voru one)iš)enja 8. prema agregatnom stanju Buka s brodova brodova - smeta prirodna divlja staništa Balastne vode vode - mogu prenositi inva%ivne vrste, patogene i sediment Protivobraštajne boje %a boje %a %aštitu podvodnog dijela trupa &roda ispuštaju tosine oje mogu štetiti organi%mima u moru Ispušni plinovi sumpor, plinovi sumpor, duši i uglji diosidi Smece s brodova – brodova – od organsog o rgansog otpada osta)i 'rane do plastie, %auljeni' rpa... Ostaci tereta tereta s &ul )arriera i i%ljevi emialija s )'emi)al tanera - mogu %agaditi lue, vodene toove i o)eane Izljevi ulja na>te ulja na>te s tanera i drugi' &rodova Nacini za sprjecavanje i saniranje katastrofa ? medunarodni propisi ? podjele odgovornost %a sprje)avanje atastro>a i%medu na>tni' ompanija, &rodovlasnia i &rodograditelja ? e>iasni na)ini %adr/avanja ogradivanja i ulanjanja#tretiranja na>tne mrlje – preven)ija šteta uvodenjem sustava @ast Oil Re)over7 @OR s olupina ". 2aštita mora – temeljni pojmovi= eologija, eosustav, ooliš , onečišćivači, ?B(OLOCDEA grči oios F uća – %nanstvena dis)iplina oja i%učava OG3O5B me0u organi%mima, nji'ov 6HEBAE na ooliš u ojem o&itavaju, te 6HEBAE tog ooliša na nji'. ?B(O565HAI J uljučuje sva /iva &ića organi%me, osta)i /ivi' &ića te ne/ive tvari u nji'ovu oolišu. J članovi eološog sustava su &ilje, /ivotinje i miroorgani%mi /ivi i uginuli, tlo, stijene i minerali, površinsi i pod%emni i%vori te loalna atmos>era. ?O(OLDK J prirodno oru/enje= %ra, tlo, voda i more, lima, &iljni i /ivotinjsi svijet u uupnosti u%ajamnog djelovanja i ulturna &aština ao dio oru/enja ojeg je stvorio čovje R9 2
J prirodni resursi a&iotsi i &iotsi, ao što su to %ra, voda, tlo, >auna i >lora i u%ajamno djelovanje me0u tim >atorima 63 J sup elemenata oji, svojim slo/enim ve%ama, tvore ovir, oolinu i /ivotne uvjete čovjea i društva BB-11 ?O3BDKNDIA J štetna tvar ili o&li energije oji ispušten u ooliš i%a%ivaju promjenu#degrada)iju ooliša +. 2aštita mora – temeljni pojmovi= morsi ooliš, eosustav, opasnosti od o nečišćenja, vrste onečišćenja Morsi ooliš je /ivotni prostor organi%ama i nji'ovi' %ajedni)a jedina popula)ija-supina jedini iste vrste oje /ive na odre0enom prostoru i u odre0enom vremenu- &io)eno%a-sup &iljni' i /ivotnjsi' vrsta oje nastanjuju odre0eno područje i djeluju jedna na drugu- eosustavoji je odre0en araterističnim >i%ičim, emijsim i &iološim %načajama B(O565HAI J uljučuje sva /iva &ića organi%me, osta)i /ivi' &ića te ne/ive tvari u nji'ovu oolišu. J članovi eološog sustava su &ilje, /ivotinje i miroorgani%mi /ivi i uginuli, tlo, stijene i minerali, površinsi i pod%emni i%vori te loalna atmos>era. Onečišćenje= – s opna J industrijso onečišćenje, ućni otpad, anali%a)ija, , – s &rodova J u redovnom radu, %&og ne%goda, – %raa # i% %raa. ?Ktetno djelovanje na= – svojstva morse vode – morsu >loru i >aunu – &iljne i /ivotinjse organi%me u moru, – %dravlje ljudi, – ljudse djelatnosti na moru – u%goj i ulov morsi' organi%ama, organi%ama, turi%am, pomorstvo, .... .... Irste onečišćenja= – anorgansa onečišćenja – organsa onečišćenja – &iološa onečišćenja 3
*. 2aštita mora – odr/ivi ra%voj= pojam, )iljevi, načini provo0enja, va/nost u očuvanju morsog ooliša Odr/ivi ra%voj ra%voj je ra%voj ra%voj oji %adovoljava potre&e današnji)e, a pritom ne ugro/ava potre&e &udući' genera)ija. iljevi= ?Zaštita eko-sfere J odr/avanje apa)iteta ooliša J odr/iva upotre&a o&novljivi' resursa J minimalna upotre&a neo&novljivi' resursa ?Stabilan gospodarski razvoj J rast valitete /ivljenja J %aposlenosti J sta&ilan gospodarsi sustav J i%van-gospodarsa ravnote/a ?Pravedna raspodjela ivotni! šansi J i%me0u pojedina)a J i%me0u Qsjevera i Qjuga J i%me0u Qistoa i Q%apada J i%me0u genera)ija Na"ini provo#enja$ ?I razina – orisnost ra%ina potrošnje ne opada - %adovoljavanje %adovoljavanje sadašnji' potre&a &e% ugro/avanja &udući' genera)ija da %adovolje svoje potre&e %II razina – &uduće proi%vodne mogućnosti su očuvane ro% %amjenu prirodnog apitala drugim apitalom proi%vodni >atori ?III razina – %ali'a prirodnog apitala ne opada u vremenu ?I& razina – resursi se troše na način da osiguravaju odr/ivi prirast ili prinos o&novljivi resursi ?& razina – sta&ilnost i uravnote/enje eosustava – odnosi i%me0u omponenti eosustava ostaju nepromijenjeni poslije poremećaja: ponašanje oje smanjuje ravnote/u su neodr/ivi Ia/nost Ia/nost odr/ivog ra%voja u %aštiti morsog ooliša je %aštita morsi' organi%ama ao i nji'ovog prostora %a /ivot odnosno eosustava,i%vora 'rane i avoća morse vode odnosno i topline oja &i utje)ala na promjenu lime. 4
<. 2aštita mora – onečišćivači= vrste, načini onečišćenja, štetnost, i%vori Irste one)iš)avala#%agadivala mora -biološki unošenje -biološki unošenje strani', s trani', inva%ivni' inva%ivni' vrsta – &alastnim vodama, sidrima... - npr. aulerpa taSi>olia i aulerpa ra)emosa – po&jegle i% Dnstituta u Monau 1$ - potisuje druge alge u 5redo%emlju - organske i anorganske tvari teše tvari teše ovine, pesti)idi, na>ta, 'ranjive soli - radioaktivne tvari - toplina - svjetlost - buka - vizualno zagadenje &etoniranje zagadenje &etoniranje o&ale 3ačini onečišćenja mogu &iti slučajna u slučaju pomorse 'avarije il inee ne%gode ili namjerna priliom ispuštanja ulja,'ranjivi' tvari ili nei' drugi' štetni' tvari u more ili atmos>eru. 'tetno djelovanje na$ – svojstva morse vode – morsu >loru i >aunu – &iljne i /ivotinjse organi%me u moru, – %dravlje ljudi, – ljudse djelatnosti na moru – u%goj i ulov morsi' organi%ama, turi%am, pomorstvo, ....
Podjela prema izvorima onecišcenja mora: -onecišcenje s kopna (industrijski otpad, poljoprivredni i kucni otpad – direktno s kopna, rijekama i kanalizacijom) - onecišcenje s brodova (pogonsko i uslijed havarija) - onecišcenje iz zraka
!. 2aštita mora – onečišćivači= u%ro)i, utje)aj, štetnost, načini sprečavanja Ljudsi nemar priliom pro)esa prijevo%a tereta morem najčešći je u%ro onečišćenja mora. 6%ro mogu &iti i Ktetne posljedi)e va0enja na>te i %emnog plina i% mora,Ktetne posljedi)e jaru/anja,Ktetni otpad desalini%a)ije morse vode,Ktetni utje)aj nautičog turi%ma marina,Ktetne posljedi)e ri&olova i mariulture. 6tje)aj one)iš)enja#%agadenja na organi%me, %ajedni)e 5
i eosisteme -one)iš)ivala#%agadivala -one)iš)ivala#%agadivala on)entriraju se u tijelima organi%ama u 'ranid&enim lan)ima pro)es &iomagni>ia)ije i &ioaumula)ije - utje)aj pojedini' one)iš)ivala#%agadivala one)iš)ivala#%agadivala mo/e mani>estirati na veliim prostornim i vremensim salama - organi%mi u moru su meduso&no pove%ani ni%om intera)ija ao što su odnos predatora i plijena,para%ita i doma)ina, itd. – utje)aj ne samo na jedine ve) na )itave %ajedni)e i morse eosisteme Ktetno djelovanje na= – svojstva morse vode – morsu >loru i >aunu – &iljne i /ivotinjse organi%me u moru, – %dravlje ljudi, – ljudse djelatnosti na moru – u%goj i ulov morsi' organi%ama, turi%am, pomorstvo, .... 3a)ini %a sprje)avanje i saniranje atastro>a ? medunarodni propisi ? podjele odgovornost %a sprje)avanje atastro>a i%medu na>tni' ompanija, &rodovlasnia i &rodograditelja ? e>iasni na)ini %adr/avanja ogradivanja i ulanjanja#tretiranja na>tne mrlje – preven)ija šteta uvodenjem sustava @ast Oil Re)over7 @OR s olupina $. 2aštita mora – vrste onečišćenja= anorganse, organse i &iološe tvari, načini uvo0enja u morsi ooliš Anorganse tvari= ?Irste= &e% učina do odre0ene on)entra)ije= – 3O" - &e% učina pri on)entra)ijama ni/im od *; mg#l: i%nad te on)entra)ije i%a%iva met'aemoglo&inaemiu: – >os>ati – i% gnojiva i deterd/enata sa %načajnim učinom pri vrlo malim on)entra)ijama – genotosične tvari= nee sintetse organse tvari, nei pesti)idi, arsen – /iva= metil i dimetil /iva Minamata %aljev – olovo, rom, a%&est, sa %načajnim učinom u slučaju nedostata i u slučaju %načajnog viša – >lor, jod, &aar, selen
6
Organse tvari= Irste= – pesti)idi J upora&a pesti)ida od *;T godina porasla *;-ta puta J tosičnost porasla do 1;; puta – oristi se oo <;; mješavina i više od 8*.;;; proi%voda J lorirani ugljiovodi)i – GGH, 'eptalor, i dr. – 8 do1* godina J Organo>os>ati – Malat'ion, met'7l parat'ionU1-8 tjedna J (ar&amati – ar&ar7l, mane&, aldi)ar&Uneolio dana do tjedana J Piretrodi – Pemet'rin, de)amet'rinUneolio dana do tjedana – 'er&i)idi J ontatni – Hria%iniUe.g. atra%ine, paraVuat – utječu na >otosinte%u J sistemsi – p'enolne smjese, dušične smjese, Alar, – i%a%ivaju viša 'ormona rasta J sterili%atori – tri>luralin, dalapon – u&ijaju miroorgani%me – ućni i industrijsi otpad J PW – polilorirani &i>enili – trans>ormatorso ulje J dioSine-lie smjese Wiološe tvari ?Irste= – Waterije, virusi, para%iti – riptosporidum – +;;.;;; o&oljeli' i +8 mrtva, 1" – +-1* milijuna dje)e godišnje umire u nera%vijenim dr/avama – (oli>ormne &aterije 7
– idealan indiator >ealnog %aga0enja – uljučuje rodove= Bntero&a)ter, (le&siella, itro&a)ter, i Bs)'eri)'ia – prisutna u )rijevima &rojni' organi%ama – Primarni predstavni Bs)'eri)'ia )oli B. )oli – Waterije – Ii&rio )'olera - olera – Xersinia entero)oliti)a - gastroenteritis – Bs)'eri)'ia )oli - gastroenteritis – 5'igella sp.s p.- gastroenteritis gastroenteritis – Listeria mono)7togenes - simptomi gripe – 5almonella sp. - gastroenteritis, ti>us – amp7lo&a)ter jejuni - gastroenteritis /ivotinjsi i%vori – Iirusi – Polio Iirus – parali%a poliomijelitis – Rotavirusi - gastroenteritis – 3orYal Iiruses - gastroenteritis – 9epatitis A i B – %apaljenje jetre – Proto%oe – Bntamoe&a 'istol7ti)a - di%enterije – Ciardia lam&lia – )rijevne &olesti – r7ptosporidium – )rijevne &olest 3ačini uvo0enja u morsi ooliš je ućnim ili industrijsim otpadnom. unošenje tvari u morsi ooliš od strane )ovjea – pro)es litorali%a)ije on)entra)ije stanovništva i gospodarsi' djelatnosti u prio&alju dovodi i do sve ja)eg one)iš)ivanja prio&alnog morsog pojasa . Wrod ao i%vor onečišćenja u pomorstvu – vrste, načini onečišćenja i ispuš tanja Buka s brodova - smeta prirodna divlja staništa Balastne vode - mogu prenositi inva%ivne vrste, patogene i sediment Protivobraštajne boje %a boje %a %aštitu podvodnog dijela trupa &roda ispuštaju tosine oje mogu štetiti organi%mima u moru Ispušni plinovi sumpor, plinovi sumpor, duši i uglji diosidi Smece s brodova – od organsog otpada osta)i 'rane do plastie, %auljeni' rpa... 8
Ostaci tereta s tereta s &ul )arriera i i%ljevi emialija s )'emi)al tanera - mogu %agaditi lue, vodene toove i o)eane Izljevi ulja na>te ulja na>te s tanera i drugi' &rodova -OGM,IO,@Z9@ Dspuštanje, ad je riječ o štetnim tvarima ili i%ljevima oji sadr/e tave tvari, %nači= – svao ispuštanje i% &roda neovisno o tome čime je u%roovano i o&u'vaća o&u'vaća svao istje)anje, odstranjivanje, odstranjivanje, prosipanje, )urenje, pumpanje, i%&a)ivanje ili pra/njenje. ?Dspuštanje ne o&u'vaća= J i%&ačaj otpadaa i drugi' tvari porijelom s opna J ispuštanje štetni' tvari oje i%ravno potječu od istra/ivan is tra/ivanja, ja, isorištavanja isorištavanja i s time pove%ane odo&alne prerade mineralni' &ogatstava s morsog dna: ili J ispuštanje štetni' tvari u svr'u legitimnog %nanstvenog istra/ivanja radi nad%ora i smanjenja onečišćenja. 1;. 5prečavanje onečišćenja mora uljima – pojam ulja, &rodovi %a prijevo% ulj a, mjere %aštite ?6lje je na>ta u &ilo ojem o&liu uljučujući sirovu na>tu, teuće gorivo, talog, otpate ulja i ra>inirane ra>inirane proi%vode. ?5irova na>ta je &ilo oja teuća mješavina ugljiovodia nastala prirodno u %emlji &e% o&%ira je li o&ra0ena ili ne, da &i se učinila priladnom %a prijevo% i uljučuje= J sirovu na>tu i% oje su i%dvojene odre0ene >ra)ije destila)ije: i J sirovu na>tu ojoj su dodane odre0ene >ra)ije destila)ije. ?Mješavina ulja je mješavina s &ilo ojim sadr/ajem ulja. ?Heuće ?Heuće gorivo je &ilo oje ulje oje se s e oristi ao gorivo %a porivne i pomoćne strojeva &roda na ojem se tavo ulje prevo%i. Haner aner %a ulje je &rod i%gra0en ili prilago0en prvenstveno %a prijevo% ulja u trupu i njegovim prostorima %a teret, uljučujući višenamjense &rodove, tanere %a prijevo% štetni' teući' tvari i svai &rod %a prijevo% plina ada prevo%i teret ili dio tereta ulja u trupu. ?Ha ?Haner %a sirovu na>tu je taner %a ulje oji o&avlja prijevo% sirove na>te. ?Wrod %a prijevo% derivata na>te je taner %a ulje oji o&avlja prijevo% ulja oje nije sirova na>ta. 9
(jere zaštite ? medunarodni propisi ? podjele odgovornost %a sprje)avanje atastro>a i%medu na>tni' ompanija, &rodovlasnia i &rodograditelja i ra%ličite sigurnosne opreme i sustavi oje onemogućuju onečišćenje uljem. Svaki brod od )** bruto tonae i ve+i mora$ – imati tan ili tanove odgovarajuće %apremine %a pri'vat ostataa ulja taloga ao što su oni oji nastaju od pročišćavanja teućeg goriva i ma%iva ulja ili i%ljeva ulja u prostorijama strojeva. – )jevovod do i od tanova taloga ne smije &iti i%ravno pove%an s opnom dručije nego li s standardnom priljučni)om ?Svaki brod od )** bruto tonae i ve+i, ali manji od *.*** bruto tonae – mora imati opremu %a >iltriranje ulja oja osigurava da= J mješavina ulja ispuštena u more, naon prolasa ro% sustav, ne smije imati sadr/aj ulja veći od 1* ppm. J ure0aj %a u%&unu poa%uje ad se s e tra/ena ra%ina ne mo/e odr/ati J se svao ispuštanje mješavina ulja automatsi %austavlja ao sadr/aj ulja u teućini prije0e 1* ppm CH1;.;;; 11. 5prečavanje onečišćenja mora uljima – ispuštanje %auljeni' voda, postup)i i ure0aji, nad%or ispuštanja /. Ispuštanje izvan posebni! podru"ja – 5vao ispuštanje u more ulja ili mješavina ulja s &rodova od +;; &ruto tona/e i veći' je %a&ranjeno osim ao= J je &rod u plovid&i: J su mješavine ulja propuštene ro% opremu %a >iltriranje: J sadr/aj ulja u i%ljevu &e% ra%rje0ivanja ne prela%i 1* ppm: J mješavina ulja ne potječe i% alju/a prostorija s teretnim pumpama na tanerima %a ulje: i J mješavina ulja, na tanerima %a ulje, nije i%miješana s osta)ima tereta ulja. %B. Ispuštanje u posebnim podru"jima – 5vao ispuštanje u more ulja ili mješavina ulja s &rodova od +;; &ruto tona/e i veći' je %a&ranjeno, osim ao = J je &rod u plovid&i: J je mješavina ulja propuštena ro% opremu %a >iltriranje s alarmom: J sadr/aj ulja u i%ljevu &e% ra%rje0ivanja ne prela%i 1* ppm: J mješavina ulja ne potječe i% alju/a prostorije s teretnim pumpama na tanerima 10
%a ulje: J mješavina ulja, na tanerima %a ulje, nije i%miješana s osta)ima tereta ulja: J se &rod ne nala%i u području Antartia. ?Oil @iltering BVuipment – O@B J %atvaranje ventila i re)irula)ija vode u slučaju alarma J apa)itet= do 8.;;; l#sat J do * ppm, ovisno o te'nologiji – višestupanjsa separa)ija 0 . stupanj . stupanj separa)ija orištenjem 'idro)ilonsog e>eta te mjerenjem eletričnog otpora 0 1. stupanj 1. stupanj separa)ija Qslju&ljivanjem manji' aplji)a u% pomoć polieterne pjene 0 2. 2. de-emul%i>ia)ijom u% pomoć 'idro>o&ne mem&rane 18. 5prečavanje onečišćenja mora uljima – pose&na područja, dopuštena ispu štanja Pose&no područje je – morso područje gdje je %&og pri%nati' te'niči' ra%loga s o&%irom na njegovo o)eanogra>so i eološo stanje i pose&na o&ilje/ja njegovog prometa, potre&no usvajanje pose&ni' o&ve%ni' načina sprečavanja onečišćenja mora uljem. %/. Ispuštanje izvan posebni! podru"ja – 5vao ispuštanje ulja ili mješavine ulja u more i% prostora tereta neog tanera %a ulje je %a&ranjeno, osim ao= J je udaljenost od naj&li/eg opna više od *; nautiči' milja: J je taner u plovid&i: J trenutačna oličina ispuštanja sadr/aja ulja ne prela%i "; litara po nautičoj milji: J uupna oličina ulja ispuštenog u more ne prela%i 1#";.;;; uupne oličine odre0enog tereta od ojeg ostata čini dio: i J taner ima u pogonu ure0aj %a praćenje i nad%or ispuštanja ulja i talo/ni tan. %B. Ispuštanje u posebnim podru"jima – 5vao ispuštanje u more ulja ili mješavine ulja i% prostora tereta tanera %a ulje je %a&ranjeno do je on u pose&nom području. 11
12
333213. Sprečavanje onečišćenja mora uljima- ro!ovi "a prijevo" ulja# vr$%e&'on$%u'%ivne vr$%e&'on$%u'%ivne 'ara'%eri$%i'e&oprema 'ara'%eri$%i'e&oprema "a $prečavanje onečišćenja
. 5prečavanje onečišćenja mora uljima &rodovi %a prijevo% ulja= vrste, vrste, ons trutivne arateristie, oprema %a sprečavanje onečišćenja (onstrutivni (onstrutivni %a'tjevi – odijeljeni &alastni tanovi – dvostrui trup – %aštita prostora )rpi ' F W#1* m ili ' F 8 m, prema tome što je manje, ali ne manje od ' F 1 m – parametar srednjeg otje)anja ulja manji od graničnog %a pretpostavljeno oštećenje &oa i dna – ograničenu duljinu najvećeg tana Lt [ ;,8L ili manje – minimalni uvjeti sta&ilnosti na moru i u lu)i – sta&ilnost u oštećenom stanju do 8*\ – sustav čišćenja tanova s talo/nim tanovima I "] – sustav &alasta i prer)aja )jevovodi u što većoj mjeri na palu&i sa što manjim %adr/avanjem %adr/avanjem teućine ^^Oprema %a sprečavanje onečišćenja=__magi) pipe__,sustavi O@B,OGM,O`,DC5 1+. 5prečavanje onečišćenja mora uljima – upotre&a O@B, OGM, (njiga o ulji ma, O`, DC5 Oil @iltering BVuipment – O@B J %atvaranje ventila i re)irula)ija vode u slučaju alarma J apa)itet= do 8.;;; l#sat J do * ppm, ovisno o te'nologiji – višestupanjsa separa)ija J 1. stupanj separa)ija orištenjem 'idro)ilonsog e>eta te mjerenjem eletričnog otpora J 8. stupanj separa)ija Qslju&ljivanjem manji' aplji)a u% pomoć polieterne pjene J ". de-emul%i>ia)ijom u% pomoć 'idro>o&ne mem&rane 13
O`-)rude oil Ya'-sustav pranje tanova sirovom na>tom= tla ulja – do 1; &ara J duljina mla%a – do +; m J trajanje pranja – + )ilusa, do *; minuta J potrošnja – do <; m#sat DC5-sustav inertnog plina Priliom prijevo%a sirove na>te,derivata i ostali' opasni' tereta,oslo&a0aju se esplo%ivne pare ugljiovodia.5adr/aj atmos>ere i%nad tereta u tanovima prvenstveno prvenstveno ovisi o vrsti tereta,temperaturi i tlau. Opasnost od eplo%ije stalna je i o%&iljna prijetnja ao tanovi nisu inertirani. Dnertiranje se vrši priliom r)anja,rpijevo%a,isr)aja tereta i pranja tanova.
OGM- Oil Gis)'arge Monitoring and ontrol OGM -uupna oličina ispuštanja ne prela%i 1#";;;; dio od uupne oličine ur)anog tereta, te taner ima ugra0en sustav upravljanja i nad%ora ispuštanja ulja oil dis)'arge monitoring eVuipment
?(njiga ulja – Gio D – mora se ispuniti svaom prigodom, ao je priladno %a svai s vai tan, adgod se o&avlja nea od slijedeći' radnji u prostoriji strojeva na &rodu= J &alastiranje ili čišćenje tanova teućeg goriva: J ispuštanje prljavog &alasta ili vode od čišćenja tanova teućeg goriva: J saupljanje i odlaganje ostataa ulja talog i drugi otpa)i ulja J ispuštanje i%van &roda ili dručije odlaganje alju/nom vodom oja se se saupila u prostorima strojeva: i J u%imanje teućeg goriva ili neupairanog ma%iva ulja: J svai var opreme %a >iltriranje. ?(njiga ulja – Gio DD – mora se ispuniti u svaoj prili)i, %a svai tan, ao je priladno, adgod se na &rodu o&avlja nea od slijedeći' radnja= J r)anje tereta ulja: J unutarnje pre&a)ivanje tereta ulja %a vrijeme putovanja: J isr)avanje tereta ulja: J &alastiranje tanova tereta i namjensi čisti' &alastni' tanova: J čišćenja tanova tereta uljučujući pranje sirovom na>tom: J ispuštanje &alasta, osim i% tanova odijeljenog &alasta: 14
J ispuštanje vode i% talo/ni' tanova: J %atvaranje svi' primijenjeni' ventila ili slični' naprava naon ispuštanja i% talo/nog tana: J %atvaranje ventila potre&ni' %a odvajanja namjensi čisti' čis ti' &alastni' tanova od )ijevi tereta i isušivanja naon ispuštanja i% talo/nog tana: i J ulanjanje ostataa: J svai var ure0aja %a praćenje i nad%or ispuštanja ulja 1*. 5prečavanje onečišćenja mora uljima – 5OPBP plan= o&ve%a posjedovanja, način primjene, postup)i posade i &rodara ?Plan mora sadr/avati najmanje= – postupa oji će primijeniti %apovjedni &roda ili druge oso&e oje upravljaju &rodom da &i i%vijestile o ne%godi s onečišćenjem: – popis vlasti ili oso&a s ojima tre&a stupiti u ve%u u slučaju ne%gode onečišćenja uljem: – podro&an opis radnje oju tre&aju odma' podu%eti oso&e na &rodu da &i smanjile ili nad%irale ispuštanje ulja naon ne%gode: i – postupe i mjesta %a uspostavljanje ve%e na &rodu radi usla0ivanja mjera na &rodu s na)ionalnim i loalnim vlastima radi su%&ijanja onečišćenja. ?5vi taneri %a ulje od *.;;; tona nosivosti i veći moraju imati &r% pristup računalnim programima na opnu o sta&ilnosti u oštećenom stanju i o re%idualnoj struturnoj čvrstoći 1<. 5prečavanje onečišćenja mora emialijama – opasne štetne tvari, štetne teuće tvari oje se prevo%e u ra%livenom stanju, štetnost ?Opasne štetne tvari 935 - 9a%ardous 3oSious 5u&stan)es – Hvari, Hvari, osim ulja, oje ulasom u morsi ooliš mogu predstavljati opasnost %a ljudso %dravlje, /ivotne resurse ili %a morsi /ivot. ?Heući teret – predstavlja teret sa tlaom para ispod 8,!* Wara ;,8$ MPa pri temperaturi od "!,$ b. ?Ktetne teuće tvari oje se prevo%e u ra%livenom stanju 3L5 – 3oSious LiVuid 5u&stan)es in Wul – tvari oje predstavljaju opasnost u odnosu na &iološe supine u moru, i%vore 'rane u moru, ljudso %dravlje, orištenje mora ili smanjenje prirodne ljepote morsog ooliša. 15
1!. 5prečavanje onečišćenja mora emialijama – pojam, vrste, pojava u prir odi, štetnost Opasne štetne tvari 935 - 9a%ardous 3oSious 5u&stan)es – Hvari, Hvari, osim ulja, oje ulasom u morsi ooliš mogu predstavljati opasnost %a ljudso %dravlje, /ivotne resurse ili %a morsi /ivot. Pojam emialije o%načava supni na%iv %a sve emijse proi%vode, odnosno tvari prire0ene emijso-te'nološim postup)ima. Hvari oje nisu emialije primjer – A)et7lene 898 – PF;,8$ MPa – 'lorotri>luoromet'amne l@" – PF;,"+ MPa (emialije= – petroemialije, – otapala, – vosovi, – alo'oli, – aditivi %a ma%iva, – &iljna ulja i /ivotinjse masti ?(emialije ?(emialije masovne proi%vodnje= – sumporna, >os>orna, dušična i lorna iselina, amonija, a)eton, austična soda, ?Melase i alo'oli – metanol ?Wiljna i /ivotinjsa ulja – soja, palmino ulje, sun)oretove ulje, /ivotinjse masti, ri&lje ulje ?Petroemijsi proi%vodi – &en%ene, silen, >enol, stiren ?(atransi ?(atransi proi%vodi – &en%en, >enol, na>talen. ?Ktetnost emialija= – %apaljivost, – osida)ija, – otrovnost, – irita)ija, – oro%ivnost, – reativnost, – štetnost po ooliš. 1$.5prečavanje onečišćenja mora emialijama ategorije štetnosti emi alija, šodljivost morsom oolišu, opasnost %a ljudso %dravlje Ra%red c= Ktetne teuće tvari oje, ao su ispuštene u more ao 16
posljedi)a čišćenja tanova ili rada s &alastom, predstavljaju %natnu opasnost %a &ogatstva mora ili %dravlje ljudi te je stoga s toga opravdana %a&rana nji'ovog ispuštanja u morsi ooliš: .8 Ra%red X= Ktetne teuće tvari oje, ao su ispuštene u more ao posljedi)a čišćenja tanova ili rada s &alastom, predstavljaju opasnost %a &ogatstva mora i %dravlje ljudi ili štete &lagodatima ili drugim legitimnim upotre&ama mora i stoga je opravdano ograničenje avoće i oličine nji'ovog ispuštanja u morsi ooliš: ." Ra%red 2= Ktetne teuće tvari oje, ao su ispuštene u more ao posljedi)a čišćenja tanova ili rada s &alastom, predstavljaju manju opasnost %a &ogatstva mora i %dravlje ljudi i stoga opravdavaju opravdavaju manje stroga ograničenja avoće i oličine ispuštane u morsi ooliš: .+ Gruge tvari= tvari o%načene ao O5 Ot'er 5u&stan)es i% stup)a oji se odnosi na ra%red onečišćenja u poglavlju 1$. Me0unarodnog odesa o gradnji i opremi &rodova %a prijevo% opasni' emialija u trupu, %a oje je pro)ijenjeno i utvr0eno da ne spadaju u ra%rede c, X ili 2, ao su utvr0ene u pravilu <.1 ovog Priloga jer se %a sada smatra da one ne predstavljaju opasnost %a &ogatstva mora, %dravlje ljudi, &lagodati ili druge legitimne upotre&e mora ada su ispuštene u more i% tana naon čišćenja tanova ili rada s &alastom. 3a ispuštanje i% alju/ne ili &alastne vode ili drugi' ostataa ili mješavina oje sadr/e samo tvari navedene ao druge tvari ne odnosi se niti jedan %a'tjev u ovom Prilogu 1. 5prečavanje onečišćenja mora emialijama – &rodovi %a prijevo% emiali ja= vrste, o&ilje/ja, ategorije o&%irom na vrstu tereta oji prevo%e Hip 1 – Haner Haner %a prijevo% emialija oje predstavljaju najveću štetnost. (oličina tereta oja se prevo%i u jednom tanu ne smije &iti veća od 1.8*; m". ?Hip 8 – Haner Haner %a prijevo% emialija oje predstavljaju vrlo o%&iljnu štetnost po ooliš i %dravlje i %a'tijevaju %načajne preventivne mjere. (oličina tereta oja se prevo%i u jednom tanu ne smije &iti veća od ".;;; m". ?Hip " – Haner Haner %a prijevo% emialija oje predstavljaju o%&iljnu štetnost po ooliš i %dravlje. We% ograničenje %a najveću oličinu tereta oji se s e smije prevo%iti u jednom tanu. 8;. 5prečavanje onečišćenja mora emialijama – ispuštanje ostataa tereta, ure0aji i postup)i -pre%enta)ija ta&li)a. Personal Prote)tive BVuipmentPPB=%aštitna odijela,ruavi)e,či%me 5vai &rod i%gra0en i%gra0en prije 1. srpnja 1$<. mora &iti opremljen ure0ajima %a 17
pumpanje i )jevovodima oji će osigurati da u svaom tanu i njegovom pripadajućem )jevovodu u ojem se smiju prevo%iti tvari ra%reda c ili X neće ostati oličina ostataa veća od ";; litara i da u svaom tanu i njegovom pripadajućem )jevovodu u ojem se smiju prevo%iti tvari ra%reda 2 neće ostati oličina ostataa veća od ;; litara. Dspitivanje i%ved&e mora se provesti u sladu s Godatom * ovog Priloga Wrodovi oji smiju prevo%iti tvari ra%reda c, X ili 2 moraju imati podvodni otvor otvore %a ispuštanje. Premda ovaj Prilog ne %a'tijeva postavljanje namjensi' talo/ni' tanova, talo/ni tanovi mogu &iti potre&ni od odre0eni' postupaa pranja. Hanovi tereta mogu se oristiti ao talo/ni tanovi. 81. 5prečavanje onečišćenja mora rutimtvarima rutimtvarima – pojam,štetnost, način prevo/enjamorem, vrste ?Ktetne rute tvari – štetne tvari oje se prevo%e u pairanom o&liu, a utvr0ene su ao onečišćivači mora u Me0unarodnom odesu o prijevo%u opasni' ro&a morem DMGC ode ?O&li)i pairanja – o&li)i u ojima su sadr/ane štetne tvari navedeni u DMGC (odesu. ?Wrodse %ali'e i oprema pri prijevo%u morem – ne smatraju se štetnim rutim tvarima. ?Prijevo% štetni' ruti' tvari morem je do%voljen, – ao je prijevo% u sladu s Prilogom DDD MARPOL onven)ije. 6 ovom Prilogu štetne tvari su tvari oje su tavima utvr0ene po jednom od ovi' riterija= J &ioaumulirane do %načajnog stupnja i po%nate ao tvari oje predstavljaju opasnost %a /ivot u vodi i %dravlje ljudiRa%red opasnosti u stup)u A^ : ili J &ioaumulirane oje predstavljaju opasnost %a /ivot u vodi i %a %dravlje ljudi s ratim %adr/avanjem %adr/avanjem reda jedan tjedan ili manje Ra%red opasnosti 2 u stup)u s tup)u A^ : ili J jao otrovne %a /ivot u vodi, utvr0ene s L*;#< sati^ manje od 1 ppm Ra%red opasnosti + u stup)u W. 18
88. Prijevo% opasni' tereta morem – štetnost, š tetnost, pairanje, pojavni o&li)i na &rod u, lasi>ia)ija ?Ktetnost tereta – de>iniranje štetnosti tereta t ereta i o%načavanje – podjela u lasa i 1< ra%red prema spe)i>ičnim riterijima. ?Pairanje ?Pairanje – pairanje u sladu s ra%inom štetnosti DMGC ode: – podjela u " grupe pairanja. ?Ddenti>ia)ija – 63 &roj J oristi se %a jednostavnu identi>ia)iju opasni' tereta. J odgovarajuće ime %a prijevo% Proper 5'ipping 3ame – P53 – omogućuje jasnu standardi%a)iju na%iva opasni' tereta. ?(lasi>ia)ija – postoji oo ".*;; štetni' š tetni' tvari. %4lasa - 5ksplozivi 657plosives8 %4lasa 1 - Plinovi 69ases 69ases - plinovi stlačeni, uapljeni, rastopljeni pod tlaom – (lasa 8.1 - 2apaljivi plinovi – (lasa 8.8 - 3e%apaljivi stlačeni plinovi – (lasa 8." - Otrovni plinovi %4lasa 2 - Zapaljive teku+ine 6:lammable li;uids8 – (lasa ".1 - 2apaljive teućine s nisom točom paljenja – (lasa ".8 - 2apaljive teućine sa srednjom točom paljenja – (lasa "." - 2apaljive teućine s visoom točom paljenja %4lasa ) - Zapaljive krute tvari 6:lammable solids8 – (lasa +.1 - 2apaljive rute tvari – (lasa +.8 - 2apaljive rute tvari podlo/ne samo%apaljenju – (lasa +." - 2apaljive rute tvari oje u dodiru sa vodom ispuštaju %apaljive plinove %4lasa < - Oksidiraju+e tvari i organski peroksidi 6O7idizing substances and organic pero7ides8 – (lasa *.1 - Osidirajuće tvari ?(lasa *.8 - Organsi perosidi %4lasa = - Otrovne i infektivne tvari 6>o7ic and infectious substances8 – (lasa <.1. - Otrovne tosične tvari – (lasa <.8 - Dn>etivne tvari %4lasa ? - @adioaktivne tvari 6@adioactive material8 – (lasa !.1 - Radioativne tvari %4lasa A - 4orozivne tvari 6orrosive substances8 – (lasa $.1 (oro%ivne tvari %4lasa C D @aznovrsne otrovne tvari i proizvodi 6(iscellaneous 19
dangerous substances and articles8 – (lasa .1 - Otrovne tosične tvari %a oje će isustvo poa%ati da su tavi' opasni' svojstava 8". Prijevo% opasni' tereta morem – DMGC ode, primjena, o&ve%e &rodara, o %načavanje tereta DMGC (odes sadr/i te'niče arateristie ao &i opasne terete &ilo sigurno prevo%iti morem. DMGC (odes pri'va)en 5OLA5-om postaje o&ve%an %a sve dr/ave potpisni)e od 1st Eanuar7 8;;+. DMGC (odes je temeljen na Me0unarodnom dogovorenom sustavu oji= ? Crupira opasne terete &a%irane na opasnost oje oni predstavljaju u transportu )lassi>i)ation. ? 5adr/ajem opasni' tereta u am&ala/i # tanovima oji su odgovarajuće odgovarajuće čvrstoće i oji će sprijećiti istje)anje tereta. ? (orištenje o%naa upo%orenja na opasnost i drugi' indenti>i)irajući' o%naa opasnog tereta u transportu. ? 2a'tjev %a standardnom doumenta)ijom oja mora &iti osigurana ada se prevo%i opasni teret. ? Postaviti osnovne prin)ipe da &i se osiguralo os iguralo da opasni teret oji mo/e reagirati opasno u olio je %ajedno s drugom vrstom tereta da &udu odvojeni. ? Postaviti osnovne prin)ipe gdje smjestiti opasni teret na &rodu, a da &i se osigurao siguran transport. ? Omogućiti u slučaju po%iva opasnosti odgovarajući savjet %a opasni teret uljučen u slučaj po%ara ili proljevanja na &rodu. Opasni teret mora &iti jasno o%načen s o%naama oje ua%uju na štetnost tereta lasa opasnog tereta ?O%nae moraju &iti prepo%natljive i naon što &ude uronjena u more u trajanju od " mjese)a. ?O%nae mogu &iti na paovanju ili pridodana paovanju. paovanju. 8+. Prijevo% opasnog tereta morem – lasi>ia)ija, lista opasnog tereta, načini pairanja Opasni teret je lasi>i)iran u ra%reda )lasses u sladu s arateristiama. Cdje i ao će ra%ličiti ra%redi )lasses opasnog tereta &iti ruovanue u transportu ovisiti će o arateristiama i opasnosti, ao na primjer= ? Irsta pairanja oja mo/e &iti orištena. ? (oji ra%redilase opasnog tereta modu &iti prevo%ene 20
%ajedno u odgovarajućem odgovarajućem ontejneru. ? Cdje teret mo/e &iti slo/en tijeom &orava u lu)i i na na &rodu. Ra%umijevanje Ra%umijevanje Liste opasnog tereta H'e Gangerous Coods List GCL ?GCL je opiasn ro% 8 strani)e DMGC (odesa i podijeljen je u olona %a svau pojedina)nu Listu opasnog tereta. ? Mnogi poda)i sadr/ani u GCL su s u odirani da &i omogućili laše i jednostavnije pria%ivanje u ta&li)ama. ? GCL je ure0ena sa s a navedenim 63 &rojen: olona ru&ria 1 i olona ru&ria 1$ sadr/e 63 &roj. ? 2a pregled i ula% oristitr samo 63 &roj. ? Opasni tereti mogu tao0er &iti tra/eni orištenjem P53. ? Prema tome, uolio nemate 63 &roj ali imate P53, Ii mo/ete pronaći odgovarajući 63 &roj gledajući u a&e)edni indes na raju # pole0ini Iolume 8. Irste pairanja – &ačve – utije – vreće – om&inirano pairanje – DW spremni)i – DW Dntermediate Wul ontainer ?Crupe pairanja – grupa 1 – velia opasnost – grupa 8 – srednja opasnost – grupa " – mala opasnost ?3ačini pairanja – e>iasno %atvoreno – &e% i%ljeva teućine – 'ermetiči %atvoreno – &e% ispuštanja plina – sigurno %atvoreno – su'i sadr/aj ne mo/e i%aći ?(olona 1 – 63 3um&er J o%načava 63 &roj ?(olona 8– Proper 5'ipping 3ame P53 J o%načava ispravno transportno ime napisano veliim slovima i%a oji' mogu slijediti mala slova sa dodatnim testualnim o&jašnjenjima. ?(olona " – lass or Givision J o%načava lasu i ra%red. ?(olona + – 5u&sidiar7 Riss J o%načava &rojeve ra%reda nei' dopunsi' ri%ia. (olona dodatno o%načava opasni teret ao %aga0ivača mora ili tešog %aga0ivača mora= J P - %aga0ivač mora, 21
J PP - teši %aga0ivač mora J - %aga0ivač mora samo ada sadr/i 1;] ili više tvari s o%naom PT ili 1] ili više tvari s o%naom o%naom PPT ?(olona * – Pa)ing Croup J o%načava grupu pairanja &roj D, DD ili DDD. D DD. ?(olona < – 5pe)ial provisions J pose&ne odred&e prema poglavlju "." DMGC pravilnia. ?(olona ! – Limited fuantities J o%načava ograničenje oličine tereta: predvi0a masimalnu oličinu po unutarnjem paovanju. paovanju. ?(olona $ – Pa)ing Dnstru)tions J upute %a pairanje ?(olona – 5pe)ial Pa)ing Dnstru)tions J pose&ne odred&e o pairanju ?(olona 1; – DW Pa)ing Dnstru)tions J o%načava tip#vrstu DW spremnia Dntermediate Wul ontainer oji mo/e &iti orišten %a transport. ?(olona 11 – DW 5pe)ial Provisions J pose&ne odred&e oje su primjenljive na DW pairanje. ?(olona 18 – DMO Han Dnstru)tions J više se ne oristi ?(olona 1" - 63 HanZ Wul ontainer J o%načava odove %a transport opasnog tereta u malim tanovima i )estovnom tan vo%ilima )isternama. ?(olona 1+ – Han 5pe)ial Provisions J O%načava pose&ne odred&e %a transport opasnog tereta u malim tanovima i )estovnom tan vo%ilima )isternama. ?(olona 1* – Bm5 J O%načava uputu %a odgovarajući raspored opasnosti Bmergen)7 5)'edules %a vatru i i%ljeve @DRB and 5PDLLACB u H'e H'e Bm5 Cuide –Bmergen)7 Response Pro)edures >or 5'ips arr7ing Gangerous CoodsT. ?(olona 1< - 5toYage Z 5egregation J O%načava odred&e %a slaganje i odvajanje. ?(olona 1! - Properties and O&servations J o%načava arateristie i %apa/anja. ?(olona 1$ 63 3um&er. 8*. 5prečavanje onečišćenja mora >ealijama – pojam >ealija, načini sprečava s prečava nja onečišćenja ?@ealne vode= J sadr/e vodu i do $] mase J sastoje se od ugljio'idrata, proteina, iselina i lipida 22
J raspadaju se pod utje)ajem= – primarni' orisnia - &aterija i seundarni' orisnia - veći' miroorgani%ama oji se 'rane dijelom sadr/ajem, a dijelom &aterijama %a raspad >ealija nu/no je postojanje dovoljne oličine isia4 J WOG - Wio)'emi)al OS7gen Gemand aneoro&na oolina J oolina &e% dovoljno isia ,miris truli' jaja loriranje J nu/no, ao &i se spriječilo da oli>ormne &aterije dospiju u oolinu 8<. 5prečavanje onečišćenja mora >ealijama – oprema i nje%ino orištenje opremom %a o&radu >ealija tavog tipa ojeg je odo&rila 6prava u%imajući u o&%ir standarde i metode ispitivanja oje je ra%radila Organi%a)ija:^ ili .8 sustavom %a usitnjavanje i de%in>i)iranje oji je odo&rila 6prava. Haav sustav mora &iti opremljen sredstvima, na %adovoljstvo 6prave, %a privremenu po'ranu >ealija ada je &rod manje od tri nautiče milje od naj&li/eg opna: ili ." tanom %a po'ranu, %apremine oja %adovoljava 6pravu, 6pravu, %a %adr/avanje svi' >ealija, u%imajući u o&%ir rad &roda, &roj oso&a na &rodu i druge odgovarajuće čim&enie. Han %a po'ranu mora &iti i%ra0en na %adovoljstvo 6prave i mora imati sredstva oja će vidno poa%ivati sadr/anu oličinu. 8!. 5prečavanje onečišćenja mora otpadom – pojam otpada, vrste, štetnost n a morsi ooliš Otpad)i %nače – sve vrste /ivotinjsi' otpadaa, – otpad)i i% domaćinstva i – otpad)i od radova na &rodu, J isljučujući svje/u ri&u i njene dijelove, – oji su nastali redovnim radom &roda i oji se mogu odstranjivati trajno ili u vremensim ra%ma)ima. ?Irste= A. plastični predmeti W. osta)i 'rane . ućni otpad papir, papir, vreći)e, arton, metal, posude G. u'injso ulje B. pepeo in)ineratora @. radni otpad C. osta)i tereta 9. /ivotinjsi otpad D. ri&olovni pri&or 23
Hrajnost otpada J auto&usna arta 8-+ tjedna J pamučna odjeća 1-* mjese)a J onop "-1+ mjese)a J vunena odjeća 1 godina J o&ojano drvo 1" godina J ositrena limena 1;; godina J aluminijsa limena 8;;-*;; godina J plastična posuda +*; godina J stalo neograničeno J polistirensa pjena neograničeno ?Posljedi)e J i%ravni pomor morsi' /ivotinja – oo milijun pti)a godišnje plastia – oo 1;;.;;; sisava)a i morsi' ornjača J nei%ravno – promjena sastava mora – unos otrovni' spojeva – mutageno djelovanje 8$. 5prečavanje onečišćenja mora otpadom – mogućnosti odlaganja u more, ontrola ispuštanja D%van pose&ni' područja= – 2a&ranjeno je i%&a)ivanje u more= J svi' plastični' tvari, uljučujući sintetiče onope, sintetiče mre/e %a ri&olov i plastične vreće %a smeće i J pepeo i% ure0aja %a spaljivanje plastični' proi%voda oji mo/e sadr/avati otrovne ostate ili ostate teši' metala. – Gopušteno je i%&a)ivanje u more, što je moguće dalje od naj&li/eg opna, a u svaom slučaju na udaljenosti od naj&li/eg opna ne manje od= J 8* nautiči' milja %a drvo %a odvajanje tereta Gunnage, osta)i od o&loga i am&ala/e oji će plutati: J 18 nautiči' milja %a otpate o tpate 'rane i druge otpate, uljučujući proi%vode od papira, rpe, stalo, metal, posude, %emljano posu0e i slične otpate. J " nautiče milje ao su prošli ro% ure0aj %a usitnjavanje sa sitima s otvorima ne većim od 8* mm. 6 pose&nim područjima= – 2a&ranjeno je i%&a)ivanje u more= 24
J svi' plastični' tvari, uljučujući sintetiče onope, sintetiče mre/e %a ri&olov i plastične vreće %a smeće i J pepeo i% ure0aja %a spaljivanje plastični' proi%voda oji mo/e sadr/avati otrovne ostate ili ostate teši' metala, J druge otpate, uljučujući proi%vode od papira, rpe, stalo, metal, &o)e, %emljano posu0e, drvo %a odvajanje tereta Gunnage, osta)i od o&loga i am&ala/e oji će plutati. – Gopušteno je= J i%&a)ivanje otpadaa 'rane u more, što je moguće dalje od naj&li/eg opna, a u svaom slučaju na udaljenosti od naj&li/eg opna ne manje od " nautiče milje ao su prošli ro% ure0aj %a usitnjavanje sa sitima s otvorima ne većim od 8* mm Gopušteno je= – ulanjanje otpadaa s &roda J oje je potre&no radi sigurnosti &roda i oso&a na &rodu, ao i radi spašavanja ljudsog /ivota na moru: i – ispadanje otpadaa J oje je nastalo %&og oštećenja &roda ili njegove opreme, J pod uvjetom da su s u &ile podu%ete sve ra%umne mjere prije i naon oštećenja radi sprečavanja ili smanjenja ispadanja: ili – slučajan gu&ita sintetiči' mre/a %a ri&olov, J pod uvjetom da su podu%ete sve ra%umne mjere da se spriječi taj gu&ita. 8. 5prečavanje onečišćenja mora otpadom – oprema %a %&rinjavanje otpada na &rodu Oprema= -(ompator stroj %a ga/enje i sa&ijanje otpada oje ovisi o vrsti otpada. -6re0aj %a spaljivanje otpada spaljivač otpada ili in)inerator - eng. Yaste in)inerator je &rodsi ure0aj %a spaljivanje ruti' otpadaa pri&li/nog sadr/aja ao ućni otpa)i te teući' otpada oji nastaju tijeom plovid&e na &rodu -6re0aji %a saupljanje otpada mogu &iti spremni)i i drugi ure0aji %a saupljanje i čuvanje otpada. -6re0aji %a o&radu otpada mogu &iti usitnjivačominutor, dro&ili)a i preša, čija je svr'a smanjenje %apremine otpada. 25
5ustav %a spaljivanje otpada na &rodu sastoji se od tri osnovna dijela= ure0aja %a spaljivanje unutar ojega se nala%i omora %a sagorijevanje rutog i teućeg otpada i plameni: tana taloga spaljivača sa pripadajućom )irula)ijsom pumpom i %agrijačem eletrični ili parni %agrijač: tana di%elsog goriva %a potpaljivanje oje se raspršuje u omori %a sagorijevanje, %&og sigurnog i potpunijeg i%garanja otpada.
?2a&ranjeno ?2a&ranjeno je spaljivanje= – ostataa tereta J ulja i emialija Prilog D i DD MARPOL J opasni ruti tereti Prilog DDD MARPOL, uljučujući i nji'ovu am&ala/u. – PW – mo/e se spaljivati u namjensim in)ineratorima – otpada oji sadr/i teše metale – derivata oji sadr/e 'alogene elemente ?Hemperatura ispušni' plinova se mora nad%irati i &it najmanje $*;\ %a stalno u&a)ivanje te postići najmanje <;;\ %a * minuta u slučaju povremenog u&a)ivanja. ";. 5prečavanje onečišćenja mora otpadom – Plan postupanja s otpadom Plan mora sadr/avat s adr/avati= i= – postupe priupljanja otpada – postupe sladištenja otpada – postupanje i o&rada otpadaa J orištenjem &rodse opreme – oso&e odgovorne %a primjenu Plana ?Plan mora &iti= – na radnom je%iu &roda – prilago0en svaom pojedinom &rodu – redovito provjeravan i nadopunjavan "1. 5prečavanje onečišćenja mora otpadom – (njiga otpada, o&ve%e vo0enja &ilješi, 5vai &rod J od +;; WH i veći i J svai &rod oji je ovlašten prevo%iti 1* ili više oso&a u me0unarodnoj plovid&i i J svaa >isna ili plutajuća plat>orma oja se oristi %a istra/ivanje i isorištavanje podmorja ?mora voditi (njigu otpadaa. 26
?(njiga otpadaa J imati upis svae radnje ispuštanja ili potpunog spaljivanja otpadaa J imati potpis časnia na dan spaljivanja ili ispuštanja – upis svaog spaljivanja ili ispuštanja mora sadr/avati datum i vrijeme, polo/aj &roda, opis otpadaa i pro)ijenjenu oličinu spaljenog ili ispuštenog otpada: J imati potpisanu svau ispunjenu strani)a (njige otpadaa – %apovjedni4 J &iti na tavom mjestu da je u ra%umnom vremenu dostupna u svr'u nad%ora J čuvati se dvije godine od datuma %adnjeg upisa u nju J imati upisane oolnosti i ra%loge ispuštanja %&og ra%loga sigurnosti, ispadanja ili slučajnog gu&ita "8. 5prečavanje onečišćenja %raa s &rodova – i%vori onečišćenja, štetnost, š tetnost, vr ste štetni' tvari ?pomorsi promet proi%vodi 1,$] uupnog onečišćenja %raa i 8,!] O8 ?pomorstvo prevo%i <*] svi' tereta ?i%vori= – namjerna ispuštanja – termiči pro)esi pogonsi strojevi, sustavi %a gašenje po/ara, spaljivanje otpada, slučajna ispuštanja – sustavi 'la0enja OG5 – tvari oje, ada su ispuštene u atmos>eru, i%a%ivaju raspadanje stratos>ersog o%ona J @ J 9@5 ?Wrodovi= – @ – %a&ranjen od 8;;* novi &rodovi – 9@ – %a&ranjen od ;1.;1.8;8;. novi &rodovi – %a&ranjeno je ispuštanje u atmos>eru – popis opreme oja sadr/i OG5 – OG5 Re)ord Woo ?Posljedi)e= J prela%a na Qstare plinove O8, amonija, propan, )ilopentan, J Qpovrata odre0eni' opasnosti otrovnost, %apaljivost,
27
"". 5prečavanje onečišćenja %raa s &rodova – gorivo ao onečišćivač, mjere %a sprečavanje onečišćenja gorivima Corivo namijenjeno i%garanju oje je isporučeno i upotrije&ljeno na &rodovima na oje se primjenjuje ovaj Prilog mora udovoljavati ovim %a'tjevima= a osim navedenog u podtoči &= i gorivo mora &iti mješavina ugljiovodia do&ivena ra>iniranjem na>te. Ovo ne isljučuje unošenje mali' oličina dodataa u svr'u po&oljšanja nei' svojstava: ii gorivo mora &iti &e% anorgansi' iselina: iii gorivo ne smije sadr/avati &ilo aav dodata ili emijsi otpada oji= 1. ugro/ava sigurnost &rodova ili štetno utječe na rad strojeva, ili je 8. štetan %a oso&lje, ili ". pridonosi dodatnom onečišćenju %raa: i & gorivo namijenjeno i%garanju do&iveno postup)ima oji nisu ra>iniranje na>te ne smije= i sadr/avati više sumpora nego li to predvi0a pravilo 1+. ovog Priloga: ii u%roovati ispuštanje 3Oc pri radu motora preo grani)e navedene u pravilu 1".". a ovog Priloga: iii sadr/avati sadr/avati anorganse iseline: i 1<* iv 1. ugro%iti sigurnost &rodova ili štetno utje)ati utje) ati na rad strojeva, ili 8. štetno djelovati na oso&lje, ili ". pridonositi dodatnom onečišćenju %raa. 8. Ovo pravilo se ne primjenjuje na ugljen u rutom o&liu ili nulearna goriva. 6 plovid&i i%van tavi' područja dopuštena je upora&a visoosumpornog tešog goriva 9@O – engl. 'eav7 >uel oil, no prije ulasa u tavo područje &rod tre&a dostatno prije promijeniti gorivo na nisosumporno npr. npr. engl. loY sul>ur >uel oil – L5@O, ili na MGO – engl. marine diesel oil, ao &i pri ulasu u nad%irano područje u sustavu goriva glavnog motora gorivo već &ilo %amijenjeno. L5@O – dopušteni maseni udio sumpora u gorivu je do 1]: 9@O – ograničenje o graničenje masenog udjela sumpora do ",*] iao je svjetsi prosje svega oo 8,!] – o.a.. "+. 5prečavanje onečišćenja %raa s &rodova – emisije plinova u pomorstvu= v rste plinova, štetnost na ooliš Gušični osidi 3O i 3O8 J nastaju ao proi%vod spajanja 28
dušia i isia pri visoim temperaturama J presudno utječu na nastana tropos>ernog Qlošeg o%ona staleniči plin oji je šodljiv po ljudso %dravlje J temeljni sastoja smoga J sudjeluju u nastanu iseli' iša ?5umporni osidi J nastaje ao proi%vod sagorijevanja goriva oje sadr/i sumpor J visoo reativni spojevi J i%ravno utječe na %dravlje ljudi, pose&i)e dje)e, stariji' oso&a i asmatičara ?Rješenje J gorivo s nisim udjelom sumpora J uspostavljanje područja smanjene emisije BA J alternativno čišćenje ispušni' plinova (ao primarni onečišćivači atmos>ere i% &rodsi' energetsi' sustava prepo%nati su 11h= 3OS, 5OS, O, O8, L9O58, rute česti)e", teši teš i metali i ra%ličiti vrlo štetni miroonečišćivači "*. 5prečavanje onečišćenja %raa s &rodova – mjere %a sprečavanje i smanjiv anje onečišćenja %raa s &rodova mjere= J potre&a orištenja 8 do " ra%ličita goriva sljedeći' neolio godina J potre&a postojanja sustava tanova i )jevovoda %a " ra%ličite vrste goriva J potre&a orištenja ra%ličiti' ma%ivi' ulja jedno %a 95@O, 9 5@O, drugo %a L5@O J povrata na univer%alno gorivo od 8;8;. J opasnost od neompati&ilni' goriva tijeom pre&a)ivanja sludging J povećana opasnost od a&ra%ivnog djelovanja Al-5i J smanjivanje gorive vrijednosti goriva ?Iolatile ?Iolatile Organi) ompounds 29
J ugljiovodi)i visoog tlaa pare pri normalnoj temperaturi J vrlo ra%noliog utje)aja na ljudso %dravlje ?O&ve%e J predaja IO na terminalima J odr/avanje IO Management Plan-a O&ve%e &roda – posjedovati= J dopise ve%ane %a na&avu goriva J Plan putovanja J Wuner Geliver7 3otes J @uel fualit7 Hest reports J o&avijesti dr/avi %astave, lue i inspe)ijsim slu/&ama J i%vještaje o sretanju potre&nom %a na&avu odgovarajućeg goriva J u%ore goriva "<. Luča pri'vatna sredstva – vrste, način primjene, o&ve%nost posjedovanja , doumenta)ija Ilada svae strane ugovorni)e (onven)ije du/na je osigurati ure0aje u luama i terminalima %a pri'vat smeća, &e% nepotre&nog %adr/avanja &rodova i prema potre&ama &rodova oji i' oriste, %a pri'vat >ealija, %a pri'vat ostataa i mješavina oje sadr/e ostate štetni' teući' tvari, ure0aje %a pri'vat i o&radu svi' prljavi' &alastni' voda i voda od pranja tana i% tanera %a ulje, ure0ajima %a pri'vat tavi' ostataa i mješavina ulja oje ostaju od tanera i drugi' &rodova ?6re0aji %a pri'vat moraju se predvidjeti u= J svim luama i terminalima u ojima se r)a sirova na>ta na tanere %a ulje gdje su ti taneri neposredno prije dolasa dovršili putovanje u &alastu u trajanju od najviše !8 sata ili najviše 1.8;; nautiči' milja: J svim luama i terminalima u ojima se r)a ulje oje nije sirova na>ta u trup u prosječnoj oličini većoj od 1.;;; tona dnevno: J svim luama oje imaju &rodogradilišta %a poprava &rodova ili ure0aje %a čišćenje tanova: 30
J svim luama i terminalima oji primaju &rodove s tanom tanovima s uljnim talogom: J svim luama u ojima se %auljene alju/ne vode i drugi osta)i ne mogu ispustiti: i J svim luama ur)aja rasutog tereta s o&%irom na ostate ulja s višenamjensi' &rodova oji se ne mogu ispustit Goumenta)ija=Advan)ed Goumenta)ija=Advan)ed 3oti>i)ation,Prijava PR@ nedostataa,`aste nedostataa,`aste deliver7 re)eipt "!. 2aštita mora od onečišćenja protuo&raštajnim &ojama svr'a %aštite, posljedi)e, te'nološi ra%voj ?Povećanje ?Povećanje otpora &roda – Miroo&raštaj= 18] – Maroo&raštaj alge= do 1;] – Kolje= do +;] ?6čin)i J do 1*; g#mk J do *;] povećanja trošova goriva J prodor do metala J rast u slojevima Povijest J smola do do 1;;T, &aar 1<;T, HWH 1!;, %a&rana HWH-a HWH-a 8;;1#$ ?Po/eljna o&ilje/ja J široi spetar djelovanja J mala tosičnost %a sisav)e J sla&a topivost u vodi J nisa &ioaumula)ija J nisa per%istentnost J jednostavna te'nologija primjene J pri'vatljiva )ijena "$. 2aštita mora od onečišćenja protuo&raštajnim &ojama – protuo&raštajna s redstva= vrste, štetnost, utje)aj na morsi ooliš Protuo&raštajni sustavi Wio)idni prema%i – ontrolled Gepletion Pol7mer GP – 5el>-Polis'ing opol7mer 5P – 97&rid 5P 3eotrovna o&rada – samo-otpuštajuće površine ?Wio)idni prema%i 31
trup voda sediment ljučni elementi= – &r%ina raspadanja – otrovnost %a ne-)iljane vrste – ra%ina &ioaumula)ije →
→
?GP J orištenje smole ili derivata ao Qnosača J otpuštanje &io)ida 'idra)ijom J otpušteni slojevi postaju 'rapavi !*m J viso udio ruti' tvari **-<;] J integritet ra%mjerno sla& – potre&no potpuno sidanje svai' 1; godina J ra%mjerno nisa )ijena 5P J ontrolirano emijso otpuštanje 'idroli%a tanog sloja 1;-1* m J dugo vrijeme i%me0u prema%a do <; mjese)i J jednostavno ponovno prema%ivanje J najjače protuo&raštajno djelovanje J do&ra me'aniča svojstva ?5amo-otpuštajući prema%i J Pol7-Gi-Met'l7- 5iloSane PGM5 ili >loropolimeri J vrlo ni%a modul elastičnosti J vrlo supi ". 2aštita od inva%ivni' organi%ama– pojam &alastnim &alastnim voda, vrste organi%a ma, štetnost ?"-* C tona &alastne vode prevo%i se godišnje u me0unarodnom prometu i isto tolio u na)ionalnom prometu ?8,$ M tona &alastne vode ula%i u Eadran godišnje ?! do 1;.;;; vrsta prevo%i se &alastnim vodama u svaom trenutu ?posljedi)e= – promjene u &iološim sustavima, smanjenje &iora%noliosti – promjene u društvenom sustavu – negativni učin)i na gospodarstvo – u području Ielii' je%era godišnji trošovi dosi/u 8;; M 65G Irste organi%ama=virusi,&aterije,proto%a, organi%ama=virusi,&aterije,proto%a,gljive,plavo-%e gljive,plavo-%elene lene alge,>itoplantoni,%ooplantoni alge,>itoplantoni,%oopla ntoni i drugi organi%mi,ri&lja jajaš)a,ri&lje ličine. 32
+;. 2aštita od inva%ivni' organi%ama – upravljanje &alastnim vodama= mjere % aštite, načini i%mjene &alastne vode, o&rada 5manjenje ri%ia i%mjenom &alastni' voda na otvorenom moru Wallast `ater BS)'ange ? trenutno naj&olja metoda – svi &rodovi oji podlije/u %aonsim propisima o tretmanu WI oriste se promjenom &alastni' voda na otvorenom moru ? uspješnost metode temelji se na )injeni)i da prio&alni organi%mi tešo pre/ivljavaju na otvorenom moru i o&ratno ? &rod u Dndijsom o)eanu ur)ava ri/u, putuje ro% 5uesi 5 uesi anal te isr)ava teret na Mediteranu i u%ima &alastne vode prije prelasa Atlantsog o)eana. D%mjena &alastni' voda ponovno se o&avlja na Atlantsom o)eanu prije nego &rod ispusti &alastne vode i ur)a /ito na Ieliim je%erima. Metode o&rade &rodsoga vodenog &alasta ? nijedna metoda )iš)enja &alastni' voda nije dovoljno u)inovita da &i ulonila sve ne/eljene vrste organi%ama i% &alastni' tanova ? om&ina)ija više te'nia &olja je od &ilo oje pojedina)ne 1. Primarna o&rada – ? ulanjanje ve)i' organi%ama i )esti)a 8. 5eundarna o&rada – ? ulanjanje manji' organi%ama +1. 2aštita od inva%ivni' organi%ama – Plan upravljanja &alastnim vodama= mj ere, načini provo0enja upravljanja, i%vještavanje, i%vještavanje, (njiga o &alastnim vodama Oda&ir tretmana &alastni' voda vrši se na osnovu= 1. 6)inovitosti otlanjanja ne/eljeni' organi%ama 8. 6tje)aja na struturni integritet &roda ". 6tje)aja na sigurnost posade i putnia +. 3eometanja standardni' opera)ija i postupaa na &rodu *. Ieli)ine i )ijene opreme %a pro)iš)avanje <. Lao)e upravljanja opremom %a pro)iš)avanje !. Poten)ijalnog štetnog utje)aja na ooliš $. Lao)e pregleda opreme od strane lu)i' vlasti pri pro)jeni op)ija tretmana &alastni' voda u o&%ir moramo u%eti i >atore poput= trošova, mogu)nosti upora&e, u)inovitost metode i poten)ijalnog štetnog utje)aja na ooliš i ljudso %dravlje &udu)i da )lanovi &rodse posade imaju mnogo %adataa, &roj oni' oji su potre&ni %a upravljanje opremom %a pro)iš)avanje &alastni' voda smanjuje &roj oso&lja slo&odnog %a ostale o stale opera)ije na &rodu 33
? uolio metoda usporava prijevo% tereta ili u%rouje pove)anu potrošnju goriva, prijevo% )e &iti suplji (onven)ija (onven)ija o nad%oru i upravljanju &rodsim &alastnim vodama i sedimentima Dnternational onvention >or t'e ontrol and Management o> 5'ips Wallast `ater and 5ediments - Wallast `ater onvention -svr'a= sprije)iti, minimali%irati i na raju eliminirati u potpunosti prijenos opasni' i štetni' vodeni' organi%ama nad%orom i upravljanjem &alastnim vodama i sedimentima s &rodova -predvideno je da naon 8;1<. godine &rodovi %adovolje standarde pro)iš)avanja &alastni' voda ao &i se postigao stupanj valitete &alastni' voda %a)rtan (onven)ijom -do tog roa i%mjena &alastni' voda mo/e se o&avljati na udaljenosti 8;; nauti)i' milja od o&ale i du&ini od 8;; metara, i%nimno *; 3m, du&ini od 8;; m primjenjuje se od 1. rujna 8;;!. na sve trgova)e &rodove osim na &rodove u na)ionalnoj plovid&i neovisno o nji'ovoj dr/avnoj pripadnosti, ao i druge plutaju)e i plovne o&jete gradene tao da mogu r)ati vodeni &alast, a oji uplovljavaju u lue u R9 ili plove unutarnjim morsim vodama, teritorijalnim morem ili %ašti)enim eološo-ri&olovnim pojasom 2BRP R9 ? svai &rod onstruiran %a r)anje vodenog &alasta, oji uplovljava u lue u R9, mora imati na &rodu i mora primjenjivati Plan %a upravljanje vodenim &alastom, a svi taneri od 1*; WH ili ve)i, te svi drugi &rodovi od ";; WH ili ve)i, a oji dola%e i% ino%emstva, moraju nadle/noj lu)oj apetaniji prijaviti oli)ine i porijelo vodenog &alasta na &rodu Pravilni o upravljanju i nad%oru vodenog &alasta 8;;! sadr/i= ? 6%imanje u%oraa i ispitivanje vodenog &alasta ? Dspuštanje vodenog &alasta ? Prijava i evidentiranje vodenog &alasta lana +. ? 2apovjedni &roda du/an je i%&je)i ili ograni)iti ur)aj vodenog &alasta u podru)jima= – %agadenima štetnim miroorgani%mima, – %agadenima tvorni)im ispustima, – gdje se vrše podmorsa jaru/anja, – s visoim ra%liama morsi' mijena, – visoe %amu)enosti vode %&og rada &rodsi' porivnia plite lue, estuariji, sidrišta, – mriještenja ri&a, i – sudaranja morsi' struja
34
(njiga o &alastnim vodama je doument u oji se s e upisuju sve radnje na &rodu ve%ano %a upravljanje &alastnim vodama +8. Wrodovi ao otpad – štetnost, o&ve%e &rodara, mjere %aštite od onečišćenj a ?5vijet – $.*< &rodova veći' od 1;; CH J 1.*$" tanera J <.$< &rodova oji nisu taneri – i%me0u 8,* i 8; M tona na>te u podrtinama ?5redo%emlje – "<1 &rod J tanera J 8<8 druga &roda – i%me0u 1+;.;;; tona i 1 M tona na>te le/i u podrtinama ?Moguća onečišćenja – pogonso gorivo – teret J pose&i)e mineralna ulja, radioativni tereti, tvari oje sadr/e opasne tvari i onečišćivače, esplo%ivi – opasne tvari orištene pri gradnji ?godišnje oo 1.$;; &rodova H9B 9O3C (O3C D3HBR3AHDO3AL O3IB3HDO3 @OR H9B 5A@B A3G B3IDRO3MB3HALLX 5O63G RBXLD3C O@ 59DP5 – Dnventor7 o> 9a%ardous Materials D9M – Dnternational erti>i)ate on Dnventor7 o> 9a%ardous Materials DD9M – 5'ip Re)7)ling @a)ilit7 Plan 5R@P Go)ument o> Aut'ori%ation to )ondu)t 5'ip Re)7)ling GA5R – 5'ip Re)7)ling Plan 5RP – Dnternational Read7 >or Re)7)ling erti>i)ate DRR +". Odlaganje otpada s opna – štetnost, mogućnosti odlaganja u more, me0u narodna pravna 35
regulativa 6%ro)i= – !;-ti i $;-ti' godina je postojala uo&ičajena prasa = J odlaganja u more radioativnog otpada J odlaganja u more omunalnog otpada J spaljivanja i odlaganja u more pepela i ostataa spaljivanja J odlaganja u more %auljeni' i %amuljeni' voda J odlaganje esplo%ivni' sredstava – 8;;.;;; tona emijsog oru/ja i 1 M tona muni)ije je &ačeno u more naon 8. svjetsog svjets og rata ? Odlaganje otpada je= – namjerno &a)anje otpada s &rodova oji je na njega ur)an ? Odlaganje otpada nije= – ispuštanje i% )jevovoda – radno ispuštanje s &rodova ili odo&alni' o&jeata Gopušteno je odlaganje= – i%jaru/anog materijala – anali%a)ijse vode – ri&lji' otpadaa ili ostataa industrijse o&rade ri&a – &rodova i plat>ormi te drugi' strutura – inertnog, anorgansog geološog materijala J osta)i od rudarenja – organsi materijal prirodnog porijela – rupni omadi oji se sastoje od /elje%a, čelia i &etona J oji mogu imati samo >i%ialni utje)aj London Gumping onvention, 1!8 – Protool, 1< ?3ajva/nije odredni)e= J dr/ava mo/e i%u%eti unutrašnje morse vode J svao spaljivanje na moru je %a&ranjeno J i%vo% otpada u druge dr/ave radi odlaganja u more je %a&ranjeno 36
J onečišćivač je du/an snositi trošove – QPolluters-pa7 Prin)iple ?`aste ?`aste Assessment Assess ment Cuidan)e ++. Onečišćenje mora – posljedi)e= promjene &iora%noliosti, eutro>ia)ija, utj e)aj na stanje atmos>ere ?eutro>ia)ija J poremećaj pre'ram&enog lan)a ?truljenje J promjena struture J moguća trajna promjena eosustava ?otrovnost J autni i ronični utje)aj na morse organi%me i ljude J sirova na>ta sadr/i od ;,8 do !] poli)iliči' aromatsi' 'idroar&onata PA9 ?mutagenost i ar)inogenost ?me'aničo onečišćenja ?Codišnja proi%vodnja – reativnog dušia i%nosi 18; M tona od čega pri&li/no 8#" onečišćuju %ra, more i prio&alje – >os>ora je oo 8; M tona od čega pri&li/no pola %avrši u moru $ puta više nego što je to prirodnim pro)esima – dušični' gnojiva od 1<; do 1; je porasla ! puta, a >os>ata " puta ?Pri&li/no ;] otpadni' voda u %emljama u ra%voju %avršava u moru &e% odgovarajuće o&rade ?Pri&li/no *;; područja u svijetu podlo/no je inten%ivnoj eutro>ia)iji ?Wroj Qmrtvi' područja u o)eanima porastao je sa 1; 1<; na +;* 8;;$ J 1< 'iposični' područja, 8"" sa s a %a&rinjavajućom ra%in ra%inom om isia i 1" u oporavljanju ?Gušični osidi Qodgovorni su %a pri&li/no 11] antropogenog utje)aja na atmos>eru.
37
