UNIVERZITRT U TRAVNIKU FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE GRAFIČKO INŽINJERSTVO I DIZAJN
KNJIGOVEŠTVO Seminarsi rad: Šivenje žicom knjižnog bloka ili sloga
Mentor: prof.dr.sc. Darko Babić
Student:Azra Mukić
Travnik; 16.03.2015
SADRŽAJ
Uvod...........................................................................................................................1 Razrada problema Šivanje.........................................................................................................................8 Tehnike šivenja žicom.................................................................................................8 Šivenje žicom..............................................................................................................9 Žica za šivenje.............................................................................................................9 Princip formiranja spojnice/ klamera.........................................................................10 Mašine za šivenje žicom............................................................................................11 Uticajni faktori otpora prilikom šivanja žicom.........................................................14 Kvalitet šivanja žicom...............................................................................................14 Knjižni slog/ blok sašiven žicom kroz hrbat.............................................................16 Knjižni slog/ blok sašiven žicom postrance hrpta.....................................................18 Zaključak...................................................................................................................20
ŠIVENJE ŽICOM KNJIŽNOG BLOKA ILI SLOGA SAŽETAK U seminarskom radu, u samom uvodu, je objašnjen povjesni razvoj i početci nastanka knjige kao i vrste uveza, dok je u razradi problema objasnjen pojam šivenja, tehnike šivenja žicom i materijali koji se koriste za šivenje zicom. Princip formiranja klamera i mašine koje se koriste za šivenje žicom. Objašnjen je postupak sivenja žicom knjižnog bloka ili sloga kroz hrbat i sivenje zicom postrance hrpta. KLJUČNE RIJEČI: ŠIVENJE ŽICOM, KLAMANJE, ŠIVENJE KROZ HRBAT, ŠIVENJE ŽICOM POSTRANCE HRPTA
SUMMARY: In the essay , in the introduction , explains the historical development and the beginnings of writing the book as well as the type of binding , and in the elaboration of the problems discussed the concept of tailoring , sewing techniques and wire materials used for sewing wire . The principle of forming Klamer and masheens used for wire stitching . Explained the process of sewing stitched book block or style through the ridge and wire stitching the side of the ridge . KEYWOORDS: WIRE STITCHING, STAPLING, WIRE STITCHING THROUGH RIDGE, WIRE STITCHING THR SIGE OF THE RIDGE
1.UVOD Mnogi čitatelji kad uzmu knjigu u ruke ne znaju koji put treba prijeći od ideje do gotove knjige. Knjiga nastaje u dvije faze, prva faza je nastajanje sadržaja, dok je druga faza pretvaranje navedenog sadržaja u grafički proizvod- knjigu. Način uveza daje potpunu sliku knjige. Svaka vrsta uveza ima svoju namjenu i upotrebnu vrijednost. Uvezom knjižnog bloka u višedjelne tvrde korice, odnosno tvrdim uvezom, knjizi se povećava čvrstoća, vrijednost, dobiva na ekskluzivnosti te se na taj način uvezuju knjige koje su namjenjene trajnoj upotrebi. Knjigoveštvo je dio završne grafičke proizvodnje koje se bavi dorađivanjem i završnim oblikovanjem knjigoveških proizvoda. Knjigoveška dijelatnost se bavi uvezom većeg broja listova u jednu cjelinu koja veličinom, oblikom i kvalitetom odgovara zahtjevima upotrebljivosti i estetike. Standardni proizvodi koji spadaju u knjigovešku doradu su: knjige, časopisi, blokovi, albumi i kalendari, osim njih u knjigovešku grafičku doradu se ubrajaju i neki proizvodi koji su namijenjeni prijenosu informacija, kao što su: memorandumi, razglednice, novac, plakati, pozivnice i drugi. Knjiga je najcjelovitiji, a ujedno i najzahtjevniji knjigoveški proizvod.
Povjesni razvoj i oblci knjiga Povijest knjige stara je više od 7000 godina. Od svog postanka pa sve do danas izmjenjeno je mnogo različitih oblika knjiga, a na to su utjecali različiti materijali od kojih je knjiga rađena, način pisanja i umnožavanje tog materijala. Pribor za pisanje se također mijenjao kroz povijest. Prve prave knjige su se pojavile na Istoku. Najstarije kineske knjige bile su sastavljene od bambusovih daščica. Kasnije su takve knjige zamijenili svici od svile. Stari Egipćani pisali su na drvenim i kamenim pločama, te na svicima papirusa. Na egipatske svitke moglo se pisati samo sa jedne strane, a trake papirusa mogle su se prilijepiti jedna uz drugu te su tako sačinjavale dugačke svitke. Na njima nije bilo baš praktično pisati u uzduţnom smjeru, pa je prostor na svitcima bio razdijeljen na stupce. Papirus se omotavao oko palice, a ako bi bio jako dugačak onda se znao omotavati i oko dvije palice. Prilikom čitanja svitak se morao postepeno razmatati, a to je pri čitanju stvaralo prilične probleme jer jednom kad bi se izgubilo mjesto na kojem se stalo sa čitanjem, teško bi se ponovno pronašlo.
1
Slika 1. Papirusni svitak
Stari Grci i Rimljani koristili su drvene ili voštane ploče za pisanje. Po dvije ploče mogle su biti svezane zajedno, te bi tako oblikovale „bilježnicu“. U takve pločice se urezivalo pismo, a ploče su međusobno bile povezane prstenima ili vrpcama.
Slika 2. Voštane drvene pločice
U 3.stoljeću naše ere počinju se koristiti bilježnice od dvostrukih listova koje su bile preteča kodeksnoj knjižnoj formi. Savijeni listovi bi se ulagali jedan u drugi te bi se tako šivali. Ako je određeni tekst bio preopsežan da stane u samo jednu bilježnicu, najjednostavnije rješenje bilo je povezati nekoliko bilježnica zajedno. Vjerojatno je to bio odlučujući korak do nastanka kodeksne knjižne forme koja je zadržana do danas. Bilježnice su uglavnom bile od papira ili pergamenta. Kodeks je ime preuzeo od rimskih zakonika. Za zaštitu kodeksnog knjiţnog bloka postavljane su korice od zalijepljenih papirusnih listova, a kasnije su se upotrebljavale drvene korice. Uvez je najčešće bio presvučen koţom te potom bogato ukrašen.
Slika 3. Prikaz Arhimedova kodeksa
2
Knjiga leporelo (tzv.izlomljena krivudava knjiga) nalazi se još i danas u nekim dijelovima Kine, koja je ujedno i domovina takve knjige. Leporelo knjiga ima korice od papira ili drveta, a ponekad je moguće naći primjere takve knjige gdje su korice ukrašene lakiranim slikama. Starost knjige leporelo nije točno poznata, ali zna se da nije stara koliko i knjiţni svitak. Ovakav oblik knjige se najčešće upotrebljava za dječje slikovnice.
Slika 4.Prikaz oblika leporelo knjige
Iako su Kinezi već u 6.stoljeću rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, a pokretna metalna slova korištena su u Koreji sredinom 13.stoljeća, u Europi su se do sredine 15.stoljeća knjige umnožavale prepisivanjem rukom, što ih je činilo skupima i rijetkima te su si ih mogli priuštiti samo bogatiji slojevi društva. Izum tiskarskog stroja kojeg je oko 1430. izumio Nijemac Johannes Gutenberg, omogućilo je širenje znanja velikom brzinom u renesansnoj Europi. Stari tiskari bi najprije u okvir sloţili olovna slova, te bi ih onda premazali olovom. Potom su se na tako premazana olovna slova stavljala papiri te bi ih se pritisnulo drvenom prešom i došlo bi do otiskivanja.
Slika 5. Prvi tiskarski stroj, Johannes Gutenberg
U 19.stoljeću, pojavom industrijalizacije, knjiga konačno postaje dostupna i široj publici. Jedina zamjerka je ta što pojavom industrijalizacije knjige počinju gubiti na
3
nekadašnjoj umjetničkoj vrijednosti jer je bitno u što kraćem vremenu proizvesti što više knjiga kako bi se sam proces otiskivanja isplatio. U novo doba sve je prisutnija i pojava tzv. elektroničkih knjiga (e-knjiga). Elektronička knjiga vuče svoje korijene iz 1971. godine. Tvorac ove inovacije je Michael Hart, ujedno i pokretač projekta „Project Gutenberg“ na Sveučilištu u Illinoisu, tj. prve javne knjiţnice elektroničkih knjiga u kojoj se nalazi kolekcija od preko dvije tisuće djela, među kojima i veliki broj klasičnih djela. Godine 1981. puštena je na tržište prva elektronička knjiga (riječnik) ali pravi uspjeh elektroničkih knjiga dogodio se tek 20-ak godina poslije. 1998. godine održan je prvi sajam elektroničkih knjiga u Gaithersburgu u Američkoj saveznoj državi Maryland. Veliki doprinos razvoju elektroničkih knjiga dogodio se 2001. godine kada je poznato djelo Stephena Kinga „Riding the bullet“ objavljeno ekskluzivno na internetu u obliku elektroničke knjige. Od tada su se pojavile elektronske izdavačke kuće i brojne virtualne knjižnice. Danas se na internetu prodaje veliki broj naslova a neki se nude i besplatno što potiče veliki napredak na području kulturološke razmjene na globalnoj razini. Zbog prednosti koje ovaj vid izdavaštva nudi očekuje se rast upotrebe elektroničkih knjiga i u budućnosti.
Slika 6. e-knjiga
Pojava e-knjiga ni u kojem slučaju neće ugroziti opstanak klasičnih, tradicionalnih knjiga koje pružaju zadovoljstvo čitateljima prilikom listanja samog sadržaja istih i uživanje u osebujnom šarenilu pojedinih korica i raznovrsnih ilustracija.
Vrste uveza
Postoji nekoliko vrsta uveza:
Jednostavan način uveza pojedinačnih listova Složeni tip uveza knjižnih slogova ili knjižnih blokova Meki uvez Tvrdi uvez
4
U jednostavan način uveza knjižnih listova ubrajaju se:
Blokovi (skup listova uvezanih u cjelinu svih veličina i kvaliteta uveza, postoje blokovi za opću namjenu i za dokumentirano upisavanje) Fascikli (mogu biti plastični ili papirni, s klapnama, u obliku jednostavne metalne trake, s pantetntnim zatvaranjem, također mogu biti mape ili plastične košuljice za odlaganje listova) Spiralni uvez (koriste se plastične ili metalne spirale te plastični ili metalni češljevi, a knjižni slog ili knjižni blok mogu biti šivani žicom kroz hrbat, postrance hrpta ili jednostavno uvezani te sašiveni metalnim ili plastičnim češljem ili spiralom) Uvez zakovicama, vijcima i kopčama Mape Registratori
Slika 7: Jednostavan uvez
U složeni tip uveza ubrajaju se meki i tvrdi uvez knjige. Meki uvez
Slika 8. Mehki uvez
Knjižni blok zalijepljen i uvezan u jednodjelne kartonske korice, zaljepljen i uvezan u jednodjelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne, zaljepljen i uvezan u jednodjelne kartonske korice pomoću podstave, zaljepljen i uvezan u jednodjelne kartonske korice po strani hrpta. Knjižni blok zalijepljen i uvezan u višedjelne meke korice, zaljepljen i uvezan u višedjelne meke korice pomoću podstave, zaljepljen i uvezan u višedjelne meke korice s jednom ili dvije klapne.
5
Knjižni blok sašiven i zalijepljen u jednodjelne kartonske korice, sašiven i zalijepljen u jednodjelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne, sašiven i zalijepljen u višedjelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne . Različiti drugi oblici.
Tvrdi uvez
Slika 9. Tvrdi uvez
Knjižni blok može biti zalijepljen, šivan koncem te šivan žicom postrance i kroz hrbat te je preko podstave uvezan u višedjelne tvrde korice:
Zalijepljen knjižni blok preko podstave uvezan u višedjelne tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili višedjelnom presvlakom Koncem sašiveni knjižni blok preko podstave uvezan u višedjelne tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili višedjelnom presvlakom Žicom kroz hrbat sašiveni knjižni blok preko podstave uvezan u višedjelne tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili višedjelnom presvlakom Žicom postrance hrpta sašiveni knjižni blok preko podstave uvezan u višedjelne tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili višedjelnom presvlakom Različiti drugi oblici
Tvrdo uvezana knjiga se sastoji od knjižnog bloka i višedjelnih tvrdih korice te podstave koja služi za posredno spajanje knjižnog bloka s višedjelnim tvrdim koricama. Kod ručne izrade tvrdo uvezane knjige najprije se knjižni arci ručno savijaju u knjižne slogove te se zatim sabiru u knjižni blok. Sabirati se mogu „‟arak na arak“ ili „‟arak u arak“. Sabrani knjižni slogovi se šivaju žicom kroz hrbat, postrance hrpta ili se šivaju koncem, također knjižni blok može biti zalijepljen pomoću gaze.
6
Slika 10. Sabiranje knjižnih slogova ¨“arak u arak“ i „arak na arak“
Nakon formiranja knjižnog bloka na prvi i zadnji slog naljepljuje se podstava- knjižni slog od 4 strane.
7
2.RAZRADA PROBLEMA
Šivanje Šivenje predstavlja postupak kojim spajamao dva ili više jednakih ili različitih matrijala u cjelinu, i to:
mehanički, pomoću konca, žice ili taljivih niti
Koncem šivamo u knjigoveštvu, a žicom u knjigoveštvu i u proizvodnji ambalaže.
Tehnike šivenja žicom Osnovna podjela operacije šivenja žicom: 1. šivenje žicom kroz hrbat (saddle stitching), 2. šivenje žicom postrance hrpta (side stitching) i 3. šivenje žicom u izradi ambalaže (ugaono 3a) i (ravno šivenje 3b)
Slika 11. Šivenje zicom kroz hrbat, sivenje žicom postrance hrpta i ravno i ugaono sivenje u izradi ambalaze
8
Šivenje žicom Šivenje žicom je jedan od najjednostavnijih operacija spajanja materijala u završnoj grafičkoj obradi i izrade ambalaže. Zbog prednosti (jednostavnost i sigurnost principa povezivanja, ekonomičnost) ovaj postupak se koristi u izradi časopisa i reklamnih brošura (naročito onih od jednog tabaka ili loga). Zbog nedostataka ovog povezivanja koji se ogledaju u opasnosti u oksidaciji žice, mogućnosti povrede i estetskom izgledu, ovaj postupak se izbegava u konvencionalnim knjigoveznicama.
Počeci šivenja žicom Prvu mašinu za šivenje žicom su napravili braća Brehmer 1878. u Filadelfiji, SAD. Prvi, najstariji način šivenja žicom predstavljao je povezivanje knjižnog bloka šivenjem kroz prevoj pojedinačnih tabaka. Mašina za šivenje otvarala je tabake, jedan po jedan, zatim žicu u obliku slova U probadala kroz prevoj povežnjaka od iznutra ka spolja da bi nakon toga sa spoljašnje strane savijala žicu. Preko prevoja tabaka je bilo postavljeno neko platno kako bi tabaci bili i međusobno povezani. Knjižni blokovi nakon šivenja Su postavljeni u presu i u predelu povežnjaka premazani su lepilom. Nakon prosušivanja lepila sledilo je razdvajanje i rezanje na pojedinačne knjižne blokove. Kod drugog načina šivenja žicom sakupljeni tabaci su bušeni i prošiveni žicom u obliku slova U na mašini od prednje strane ili po prevoju i krajevi žice su savijeni. Ovaj način šivenja se zadržao do danas i predstavlja najčešći tip povezivanja časopisa i blokova.
Žica za šivenje Žica je metalna nit koja se dobija vučenjem (provlačenjem) metala kroz okrugle otvore. Metalni polufabrikat se u usijanom stanju valja do šipke prečnika do 5 mm. Dalje stanjivanje šipke do žice postiže se hladnim izvlačenjem kroz niz postepeno sužavanih otvora, izbušenih na specijalnim čeličnim pločama za izvlačenje. Poslije izvlačenja čelična žica (sa malom količinom ugljenika) postaje krta, lomljiva. Da bi se omekšala i postala savitljiva, zagrijava se i otpušta. Žice za šivenje u završnoj grafičkoj obradi se izrađuju: od čelika sa visokim sadržaljem uglja (otpornost na kidanje 1400-1600 N/mm2, izduženje 4-5%) i b) i od čelika sa smanjenim sadržajem uglja (otpornost na kidanje do 900 N/mm2, izduženje 4%).
9
Zbog nedostatka čelika u pogledu oksidacije u poroznim materijalima, kao što je papir, karton ili lepenka, žica se obloži bakrom, cinkom ili ređe kalajom. Nanošenje se najčešće vrši elektrolitičkim postupkom. Postoje i aluminijumske žice za šivenje, ali zbog ograničene debljine knjižnog bloka koji se može obraditi aluminijumskom žicom, manje se koriste od čeličnih žica. Nehrđajući čelik bi bio idealan, ali zbog svoje visoke cijene ne ispunjava osnovne tehnološke zahtjeve. Prema poprečnom presjeku žice mogu biti okrugle i ravne. U knjigovezačkoj obradi se najčešće koriste okrugle žice i to za šivenje žicom kroz i pored prevoja raznih grafičkih proizvoda (blokova, brošure) sa jednostavnom izvedbom. Ravne žice se primenjuju prevashodno u izradi ambalaže (šivenje transportnih kutija od talasaste lepenke), a rijeđe za šivenje pored prevoja jednostavnih proizvoda kao što su blokovi i kalendari. Okrugle žice se označavaju arapskim brojevima od 16 do 31, dok se ravne žice označavaju rimskim brojevima od 0 do IX (manji broj označavanja odgovara manjem broju metara po kg žice) Vrsta i debljina žice se određuje na osnovu debljine knjižnog bloka za šivenje i na osnovu vrste papira knjižnog bloka.
Slika 12. Izgled bakrom (gore) i cinkom (dole) oblozenih ravnih zica za sivenje
Princip formiranja spojnice (klamera) Proces izrade spojnice (klamera) i proces šivenja žicom sastoji se iz pet faza: 1. vođenje žice od kalema, 2. rezanje žice na odgovarajuću dužinu, 3. formiranje spojnice u obliku ćir. slova p, 4. probijanje spojnice kroz knjižni blok, 5. povijanje krakova spojnice
10
Slika 13. Princip formiranja spojnice (klamera)
Slika 14. Vođenje zice od kalema, rezanje žice na odgovarajucu duzinu, formitanje spojnice, probijanje spojnice kroz knjizni blok ipovijanje krakova spojnice
Mašine za šivenje žicom
Operacija šivenja žicom pri mašinskom povezivanju ima sljedeće zahvate: 1. uzimanje knjižnog bloka i postavljanje na sto ispod glave za šivenje, 2. prošivanje i 3. uklanjanje sašivenih knjižnih blokova Mašine za šivenje žicom se dijele na osnovu:
11
- broja glave za šivenje: a) na mašine sa jednom i b) mašine sa više šivaćih glava. -načina aktivirnja glave za šivenje: a) mašine sa manuelnim aktiviranjem (uglavnom nožnom pedalom) i b) mašine sa automatskim aktiviranjem. - po tip žice za šivenje: a) mašine za šivenje žicom iz kalema (mašine same formiraju spojnicu) i b) mašine za šivenje sa predformiranom spojnicom. - primjenjenog principa šivenja: a) mašine za šivenje kroz krbat i b) mašine za šivenje postrance hrpta. Mašine za povez žicom u zavisnosti od namjene mogu biti različito konstruisane. Za izradu različitih vrsta poveza žicom, nalaze se u upotrebi sljedeće mašine u knjigovezačkoj obradi: - pojedinačne mašine za povezivanja žicom kroz i postrance hrpta (povez žicom kroz hrbat brošura sastavljenih “tabak u tabak” i povez žicom postrance hrpta brošura sastavljenih “tabak na tabak”), - mašine za sakuljanje sa sistemom bubnja i povezivanje (povez žicom kroz hrbat brošura sastavljenih “tabak u tabak”), - kombinovani agregati za savijanje i povez žicom u štamparskim mašinama iz rolne (povez žicom kroz hrbatj brošura sastavljenih “tabak u tabak”), - kombinovane mašine za sakupljanje, povez žicom, savijanje i obrezivanje (povez žicom plano tabaka), - kombinovane mašine za sakupljanje, povez žicom i obrezivanje (povez žicom kroz hrbat brošura sastavljenih “tabak u tabak”), - mašine za povez knjiga žicom (povez žicom kroz gazu)
12
Slika 15. Princip rada pojedinačne masine za sivenje zicom kroz hrbat
Slika 16. Princip rada kombinovane masine za sakuplanje, sivenje zicom, savijanje i obrezivanje-obrada plano tabaka
13
Slika 17. Princip rada kombinovane masine za sakuplanje, sivenje zicom, savijanje i obrezivanje-obrada savijenih tabaka
Uticajni faktori otpora pri šivenju žicom Prilikom probijanja spojnice kroz knjižni blok dolazi do pojave otpora materijala koji se šije (otpornost materijala tokom procesa probijanja raste i opada). Ukoliko je materijal previše čvrst, ili je pak žica pretanka, može doći do krivljenja žice i blok neće biti probijen, prošiven. Otpor prilikom šivenja žicom, odnosno veličina sile za probijanje knjižnog bloka zavisi od: a) debljine knjižnog bloka, b) osobine materijala knjižnog bloka, c) poprečnog preseka žice, d) oblik odsečenog vrha žice, tj. krajeva spojnice i e) radnih okolnosti. Izbor vrste i prečnika žice za šivenje se vrši prema materijalu knjižnog bloka za šivenje (debljina i opštih osobina papira, kartona) i prema zahtevanom kvalitetu šivenog poveza. Kvalitet šivenja žicom Najvažniji uticajni parametri poveza šivenje žicom su: -vrsta i precnik žice -međusobni odnos materijala i zice 14
-broj sponica -dimenzije i oblik spojnice Pored tih utjecajnih parametara kvalitet poveza žicom ovisi i od: -položaju spojnice prema pravcu opterecenja -kvalitet zice -kvalitet rezanja zice -osobine materija za sivenje i -deblina materijala za sivenje Osnovni kriterijumi kvaliteta blokova šivenih žicom su: - čvrstoća povezanog bloka i - oblik spojnice (klamera). U direktnoj vezi sa čvrstoćom poveza šivenih žicom stoji čvrstoća samog papira knjižnog bloka na neposrednom mjestu dodira sa žicom. Oštećenje papira spojnicom je čest problem pri šivenju žicom kroz prevoj savijenog tabaka. Ta oštećenja su još izraženija kod jako isušenih papira (npr. u ofset štampi iz rolne ili digitalnoj štampi).
Slika 18. Ostecenje papira spojnicom
Često se javlja problem odvajanja listova knjižnog bloka i korica, odnosno raspadanja cijelog proizvoda (šivenih žicom kroz prevoj), usled oštećenja papira na mjestu šivenja. Uzrok oštećenja može biti neadekvatan kvalitet savijanja papira i sam proces šivenja ukoliko vrh žice za šivenje nije dovoljno oštar.
Slika 19. Odvajanje listova kod sivenja žicom kroz hrbat
15
Knjižni slog/ knjižni blok sašiven žicom kroz hrbat
Slika 20 . Knjižni blok sašiven žicom kroz hrbat
Takav oblik uveza upotrebljava se za izradu, opsegom, manjih knjigoveških proizvoda i isključivo s knjižnim blokom sabranim slog u slog (ako je vise slogova u knjižnom bloku). Tako se izrađuju mnogi časopisi, roto romani, teke i prospekti. Knižni blok se šiva na strojevima za šivanje žicom ili na linijama koje koje sabiru knjižni blok i pritom ga odmah šiju. Takve se linije žargonski zovu pancer linije.
Slika 21. Linija za sabiranje, prošivavanje žicom i obrezivanje Müller Martini 1509 (pancer)
Prema mjestu zatvaranja spojnice, šivenje žicom kroz hrbat se može vršiti: a) sa spoljašnje strane prema unutra i b) sa unutrašnje strane prema spolja.
Slika 22. Šivanje žicom kroz hrbat sa spoljašnje strane prema unutra
16
Slika 23.Šivanje žicom kroz hrbat i tehnološka shema-rucno šivanje žicom kroz hrbat
17
Knjižni blok šivan žicom postrance hrpta
Slika24. Šivenje žicom postrance hrpta
Kao uveznu jedinicu kod šivanja žicom postrance hrpta koristimo list papira, a u rijetkim slučajevima uvezna jedinica nam može biti i knjižni slog. Sabiremo ih principom „slog na slog“, odnosno „list papira na list papira“, te se preko letvica šivaju postrance hrpta. Potrebno je formirati dvije letvice pri čemu je važno znati da je visina letvice jednaka visini knjižnog bloka, a širina letvice iznosi osam milimetara. Kod mekog uveza knjige, kartonske korice se lijepe u hrptu, a na njima su obavezna četiri žlijeba kako bi se prekrile kopče i omogućilo lakše otvaranje knjige. Kod tvrdog uveza, letvice se lijepe na podstavu knjižnog bloka koja se prethodno naljepljuje na prvi i zadnji knjižni slog. Nakon lijepljenja knjižni se slogovi poravnaju tako da im se rubovi nalaze u istoj ravnini nakon čega se klamaju. Prednost ovakve forme uveza je ekonomična forma uveza, te veći opseg od knjige klamane kroz hrbat, dok nedostatak predstavlja problem listanja knjige. Na ovaj način se uvezuje kada se proizvodnja želi pojeftiniti jer se radi o zamjenjivom proizvodu, primjerice o blagajničkom dnevniku koji se mijenja svaki mjesec. Šivenje žicom postrance hrpta se radi postupkom šivenja odozgo, tj. normalno na povežnjak udaljeno od ivice prevoja na nekoliko milimetara ( približno 5 mm). Kod šivenja žicom postrance hrpta prilikom otvaranja knjižnog bloka listovi se ne mogu otvariti potpuno (do 180°) već se javlja efekat klamera. Šivenje postrance hrpta se najčešće primenjuje za povezivanje blokova i debljih brošura. Ukoliko knjižni blok spomenutih proizvoda izuzetno obiman, a debljina istog iznosi više od 35 mm-a, moguće je primeniti obostrano šivenje žicom. Kod obostranog šivenja spoj knjižnog bloka ostvaren je pomoću trenja između površine žice i papira sašivenog knjižnog bloka. U industrijskoj proizvodnji se rijeđe koristi. 18
Slika 25. Šivanje žicom kroz hrbat i tehnoloska shema-rucno sivanje žicom kroz hrbat (klamanje)
19
3. ZAKLJUČAK
Šivenje žicom je jedan od najjednostavnijih operacija spajanja materijala u završnoj grafičkoj obradi i izrade ambalaže. Zbog prednosti (jednostavnost i sigurnost principa povezivanja, ekonomičnost) ovaj postupak se koristi u izradi časopisa i reklamnih brošura (naročito onih od jednog tabaka ili loga). Zbog nedostataka ovog povezivanja koji se ogledaju u opasnosti u oksidaciji žice, mogućnosti povrede i estetskom izgledu, ovaj postupak se izbegava u konvencionalnim knjigoveznicama.
20
LITERATURA Katedra za ambalažu, knjigoveštvo i projektiranje- Vježba 5. PTT- Savijanje knjižnih araka i sivanje žicom- prof.dr.sc. Darko Babić-16.3.2016 http://www.slideserve.com/bevis/vje-ba-5-savijanje-knji-nih-araka-i-ivanje-icom UNIVERZITET U NOVOM SADU, FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA, GRAFIČKO INŽENJERSTVO I DIZAJN- Dragoljub Novaković, Magdolna Apro -ZAVRŠNA GRAFIČKA OBRADA PRAKTIKUM ZA VEŽBE Novi Sad, 2012.-16.3.2016 http://www.grid.uns.ac.rs/data/biblioteka/izdavastvo/knjige/zgo/326_reduced.pdf Univerzitet u Novom Sadu, odsjek za grafičko inžinjerstvo i dizajn-Završna grafička obrada- Obradni postupci povezivanja i spajanja materijala šivanjem- prof.dr. Dragoljub Novaković-16.3.2016 http://documents.tips/documents/zgo-sivenje.html
21
