PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVU
Nastavik: Datum: Škola i razred: Nastavna !elina:
Evropa i svijet u novom vijeku
Nastavna !edinia:
Nauka, tehnika, kultura i umjetnost u novom novom vijeku
Zadati: Materi!alni: Objasniti učenicima glavna dostignuća novog vijeka koja su dovela do razvoja nauke, tehnike, kulture i umjetnost, samim tim ponoviti prethodno obrađene lekcije, sa posebnim osvrtom na humanizam humanizam i renesansu. Upoznati učenike sa najistaknutijim naučnicima, umjetnicima i njihovim djelima, kao i sa napretkom u kulturi i tehnici. Objasniti njihov utjecaj na moderno doba. •
"unkionalni: mje!tanje određenog događaja u prostor i vrijeme te razumjevanje i povezivanje tih događaja. "azvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka. Uočavanje uzročno posljedičnih veza.
•
#d$o!ni: Navesti učenike da shvate va#nost nauke, tehnike, kulture i umjetnosti tada!njeg vremena i njihov postepen postepen razvoj, kako bi mogli lak!e sagledati, povezati i zaključiti kako dana!nji naučni izumi i novotarije $unkcioni!u.
Ti% sata:
Obrada novog gradiva
Nastavni o&lii:
%rontalni rad
Nastavna metoda:
&etoda usmenog izlaganja, metoda razgovora i metoda rada sa
slikovnim materijalom
Nastavna sredstva:
'rezentacija, $ilm, slikovita vje#ba.
'orelai!a sa dru$im %redmetima: (orelacija sa nastavom $izike i $ilozo$ije. Učenici će na času $izike detaljnije obrađivati zakone mehanike, optike itd. Na času $ilozo$ije detaljnije će se upoznati sa istaknutim $ilozo$ima i misliocima.
(iteratura:
)istorija, ud#benik za osmi razred devetogodi!nje osnovne !kole, *smir
)asičić, arajevo publishing, +--.
Artikulai!a sata: )* Na!ava zadatka: Naglasiti naslov nastavne jedinice koja će biti obrađena i reći učenicima da zapi!u naslov lekcije Nauka+ tek,nika+ kultura i um!etnost i novom vi!eku*
-* Uvodni dio: Uvodni dio sata predviđen je za kratki $ilm o naučnoj revoluciji. Učenicima će slikoviti biti prikazani glavni akteri naučne revolucije i njihova najznačajnija djela. likoviti prikaz pomoći će učenicima da lak!e shvate gradivo koje će se obrađivati. Nakon odgledanog $ilma pristupit će se razgovoru sa učenicima, izno!enju njihovih zapa#anja i stepenu dotada!njeg znanja o razvoju nauke i glavnim naučnicima novog vijeka.
.* #&rada novo$ $radiva: Metodom usmeno$ izla$an!a i demonstrai!e+ %reko %ostavl!an!a %itan!a+ nastavnik /e %ristu%iti o&radi novo$ $radiva* 'rije početka obrade novog gradiva treba sa učenicima ponoviti prethodno obrađeno gradivo, koje je veoma bitno za razumijevanje nove lekcije. Novi vijek započinje geogra$skim otkrićima, tačnije (olumbovom plovidbom -/0+. godine do novog kontinenta i njegovim otkrićem. 'oslije njega uslijedila su mnoga geogra$ska otkrića i novi svijet je poprimio novu dimenziju. 'ored geogra$skih otkrića treba spomenuti i 1utembergov !tamparski stroj, re$ormaciju, razvoj manu$akture i kapitalizam kao i indistijsku revoluciju. vi ovi va#ni čimbenici bili su dobra podloga za razvoj nauke, tehnike, kulture i umjetnosti. 'rvenstvo treba izdvojiti i naglasiti period humanizma i renesanse, period koji je ponovo postavio čovjeka u centar zbivanja. Od 234 stoljeća nauka nezaustavljivo napreduje, a umjetnost se razvija u skladu sa dru!tvenom klimom koja je valdala u pojedinim stoljećima.
Nauka se u novom vijeku oslobodila utjecaja crkve i počela se samostalno razvijati. Naučnici posmatraju svijet oko sebe i nastoje eksperimentima dokazati ili opvrgnuti određene naučne teze. Nikola'o%ernik 5-/67 8 -9/7: poljski astronom i teoretičat heliocentričnog sistema. tudirao je u (rakovu i ;olonji. Nakon izučavanja prava, medicine i teologije posvetio se astronomiji i posmatranju nebeskih tijela. U svom djelu Raspravica iznio je skicu heliocentričnog sitstema. )eliocentrični sistem je teroija da se
/ 8 ->/+: italijansk astronom, $izičar, matematičar i $ilozo$. 'ostavio je temelje klasične mehanike, bavio se teorijom slobodnog pada, uveo i de$inirao pojmove ubrzanja i gibanja. Usavr!io je teleskop, izumio vojni kompas i termometar. 4pak njegova veličina nije u njegovim izumima, iako se mo#e smatrati najvećim optikom svog doba, nego u tome !to je svoj usavr!eni teleskom usmjerio ka nebu. U svom djelu Vijesnih zviježđa iznio je svoje teorije i svoja zapa#anja. 'odr#avao je Nikolu (opernika i njegove teorije i zbog toga imao velikih problema sa crkvom. 4nkvizicija je osudila njegov rad kao protuvjerski i zadnje godine svog #ivota proveo je u nekoj vrsti kućnog pritvora, primoran da se javno odrekne svojih teorija i svojih djela. 4pak i pored toga 1alileo je ostao vjeran svojim principima i dorađivao i usavr!avao svoja djela koliko je mogao. Isaa Ne1ton 5->/+ 8 -6+6: engleski matematičar i $izičar. ;avio se terijama prirode svjetlosti i bojama, planetarnim gibanjem, beskonačno!ću i gravitacijom. tudirao je na (embrid#u, nakon toga postaje pro$esot matematike na istom univerzitetu, također bio je i član kraljevskog dru!tva.
Za,arias Iansen 5-9A9 8 ->7+: holanski optičar, pronalazač mikroskopa.
7+ 8 -6+7: holandski trgovac i naučnik. 'osebnom kombinacijom malih sočiva uspio je iskonstruisat mikroskop koji je uvećavao i do 9 puta. Način na koji je spojio sočiva ostao je nepoznat se do savremenog doba. matra se prvim istra#ivačem protozoa, ljudskih spermatozoida, bakretija i crvenih krvnih ćelija. Nakon njegove smrti ostalo je +/6 mikroskopa, od kojih se 6 i danas koristi. 3laise Pasal 5->+7 8 ->>+: $rancuski $ilozo$, $izičar i matematičar. ;avio se mjerenjem tlaka u atmos$eri i otkrio da se visinom tlak smanjuje te zaključio da iznad atmos$ere postoji vakum. Utvrdio je da tlak zraka ovisi o temperaturi i vlazi i time postavio svojevrsne temelje meteorologije. ;avio se statistikom. =okazao te#inu vazduha. Napisao ogled o !irenju zvuka. a -0 godina napravio prvi računalni stroj 8 'ascalinu. Najvi!e je ostao poznat po -: 'ascalov zakon 'ritisak u tečnostima !iri se na sve strane podjednako, pa veća povr!ina trpi veći pritisak. +: 'ascalov teorem =okazao je da se suprotne strane !estougla sjeku na točkama koje le#e na jednom pravcu. 7: 'ascalov trokut 9-: $rancuski matematičar i $ilozo$. 'oznat je po kordinatnom sistemu i po tome !to je dao temelje modernoj geometriji 8 analitičkoj geometriji. Uvijek polazi od sumnje, uzima sve za neistinito i la#no. *ko sumnja onda misli, jedino ne sumnja u to da misli 8 ?&islim dakle jesam@. Bvrdi da se čovjek rađa sa idejama, da nije tabula rasa. U $ilozo$iji traga za najboljim naučnim metodom i ta metoda mora da se pridr#ava parvila -: Breba prihvatati samo one istine koje saznajemo potpuno jasno i razgovjetno. +: 'ravilo analize 8 svaki problem treba rastaviti na manje probleme. 7: 'ravilo sinteze 8 na!e misli treba usmjeriti određenim redom od najjednostavnijih do najslo#enijih. /: 'rebrojavanje i kontrola 'omoću ovih pravila mo#emo da napredujemo u nauci, sigurni da dolazimo do pouzdanih saznanja. "ranis 3aon 5-9>- 8 ->+>: engeski $ilozo$. Bvorac empirizma kao nove naučne metode. Cilj nauke i $ilozo$ije je da ovlada prirodom i njegovo je mi!ljenje da je znanje moć. 4stiče princip eksperimenta kao
najveći princip svakog znanstvenog istra#ivanja. Uvodi metodu indukcije koja predstavlja jedinstvo eksperimenta i racionalne spoznaje. 4ean 5 4a6ues Rousseau 5-6-+ 8 -66A: $ranski $ilozo$, pisac i politički teoretičar. 4stiče odgoj kao temelj dru!tva. 'rotivi se ograničenjima civiliziranog dru!tva i zagovara povratak prirodi. 4stiče veliki značaj radnog vaspitanja, po njemu čovjek treba da radi kao seljak, a misli kao $ilozo$. "ranois Marie Arouet Voltaire 5->0/ 8 -66A: $rancuki $ilozo$ i historičar. Bvorac termina $ilozo$ija historije, razradio utjecajnu koncepciju historije kao proces napretka, temelji se na prirodnoj zakonitosti, započinje sa napretkom nauke i tehnike, !to utječe na razvoj trgovine i rast općeg bogatstva, te napravno i političko pobolj!anje ustanova i moralno usavr!avanje čovjeka.
Na%redak te,nike 5 ogleda se prvenstveno u vojnoj tehnologiji. *rtiljerija 5topovi: i barutne pu!ke 5arkebuze i mu!kete: dolaze do izra#aja u ovom periodu. 'ultura i um!etnost 5 dva umjetnička prava koja se razviju u periodu novog vijeka su barok i rokoko. (arakteri!e ih rasko!, pokreti, realizam, svijetloDtamno slikanje i sl. Najznačajniji predstavnici su 1ian orenzo ;ernini 5-90A 8 ->A: • 'eter 'aul "ubens 5-966 8 ->/: • "embrandt van rijn 5->> 8 ->>0: •
Muzika i o%era: • • •
Fohann ebastian ;ach 5->A9 8 -69: *ntonio 3ivaldi 5->6A 8 -6/-: 1eogr %riedrich )andel 5->A9 8 -690:
'n!i7evnost i %ozori8te: • • • •
/.
Erazmo "oterdamski &iguel de Cervantes &oliere Gilliam hakespeare
Zakl!u9ni dio sata: Nakon !to je predstavljen glavni dio gradiva, treba sa nekoliko pitanja provjeriti koliko su učenici slu!ali i zapamtili novo gradivo. -: (oji su preduvjeti prethodili razvoju nauke, tehnike, kulture i umjetnosti H +: Nabrojte naučna dostignuća novog vijeka.
7: (oji su umjetnički pravci i po čemu se odlikuju H /: Nabrojte najzačajnije kompozitore. 9: (ako se razvijala knji#evnost i pozori!na umjetnost u novom vijekuH
Po!movi: •
)eliocentrični sistem 8 naučna istina koja utvrđuje da se u unčevom sistemu
•
planete okreću oko unca. 1eocentrični sistem 8 naučna zabluda iz starog .i srednjeg vijeka kojom se
•
tvrdilo da se unce i planete okreću oko
•
pod utjecajem gravitacije kreću se nebeska tjela. Enciklopedija 8 5gr. enk(klios paideia ) opća naobrazba: pregledno izlaganje
•
nauke i umjetnosti u cjelosti ili djelimično, sistematski ili po abecednom redu. ;arok 8 5por. barrocco ) biser nepravilnog oblika: period u umjetnosti od ->.
•
do -A. stoljeća koji je potisnuo renesansu. "okoko 8 5$r. rococo: umjetnički stil koji se u -A. stoljeću razvio iz baroka, odlikuje se bogatim i prenatrpanim ukrasima, posebno u građevinskim ukrasima, namje!taju i odjeći.
