ARPADOVIĆI ARPADOVIĆI I ANŽUVINCI NA HRVA HRVATSKOM PRIJESTOLJU -nakon smrti posljednjeg kralja iz dinastije Trpimirovića, Trpimirovića, Stjepana II. (1090.g.) u rvatskoj desetljeće politi!ke nesigurnosti -osim kralja "etra, vrela ne spominju nijednoga vladara koji se u rvatskoj mogao oduprijeti #adislavu #adislavu i $olomanu (novim kandidatima za %r.prijestolje %r.prijestolje iz dinastije &rpadovića) &rpadovića) -#adislav na po!etku 90.-i% g.11.st. zauzeo Slavoniju od 'rave do vozda i po!eo prodirati prema rvatskoj -"etrov pokuaj otpora &rpadoviću $olomanu zavrava 109*.g. porazom i njegovom pogi+ijom na vozdu
'#&&$ &"&'/I& &"&'/I& -110.-isprava -110.-isprava o kraljevskoj slo+odi samostanu sv.2arije u adru- jedini pouzdani podatak o dolasku $olomana na %rv.prijestolje i o njegovoj krunid+i u 3igoradu -"a4ta 4onventa ili 5ualiter- zaklju!ak o dogovoru rvata i $olomana (potvrdio povlasti4e %rv.plemstvu) %rv.plemstvu) -Ungariae, Dalmatiae, Chroatiae Chroatiae re6 7 kralj potvrdio zase+nost rvatskog kraljevstva u novoj dinasti!koj zajedini4i -na kamenom natpisu zvonika samostana sv.2arije sv.2arije u adru -dr8avnopravni, prostorni i drutveni polo8aj rvatskog $raljevstva u razdo+lju &rpadovića to!nije o4rtavaju vrela 1. i 1.stoljeća
$#2&:/& $;:I'3& -krunid+a u 3iogradu, 110.g.110.g.- kralj Hrvatske i Dalmacije -vladao tada samo Slavonijom i rvatskom od vozda do j.o+ale, a ne i 'alma4ijom -gradovi 'onje 'alma4ije- vladala /ene4ija -8enid+a Ivana $omnena, sina +izantskog 4ara &leksija &leksija $omnena, s "irokom, kćeri &rpadovića #adislava #adislava dinasti!ki povezani ugarski i 4arigradski dvor 3izant se nije suprotstavio $olomanovu osvajanju dalm. gradova
$#2&: I '&
.g. govore samo pripovjedna vrela (Salonitanska povijest,T.&r%i?ak povijest,T.&r%i?akona ona i @ivot sv.Ivana Trogirskog) -$oloman najprije pristupio Splitu, zatim Trogiru Trogiru i adru (Toma &r%i?akon) &r%i?akon) -$oloman najprije doao do adra (@ivot sv.Ivana Trogirskog) -jedini prirodni put iz Slavonije prema 'alma4iji- dolina rijeke ;ne Tomin podatak pri%vatljiviji -Splićani prvo pru8ali otpor, no nakon to su se uvjerili da su kralj i ;gri krćani pri%vaćaju $olomanovu vlast -$oloman pri%vatio sve to su Splićani tra8ili, oni se zakleli na vjernost -kralj u Trogiru o+dario .-110>.- $oloman sazvao sa+or u adru -raspravljalo se o !uvanju dalmatinske potpune i vje!ne slo+ode -slo+odan iz+or +iskupa i knezova od zajedni4a gra?ana, ali uz $olomanovo pravo potvr?ivanja
1
-a+ do+io privilegij od $olomana- potvr?uje ugovor mleta!kog du8da rdelaBa Caledra s a+ljanima 111>.g. 111>.g. - $oloman dao Dpovlasti4u slo+odeE i Splitu, Trrogiru i adru -110F.- privilegij Trogiru- jedini sa!uvan E!vrsti mirE, $oloman oslo+a?a i% svakog plaćanja poreza -$oloman gradovima o+ećao temeljne povlasti4eG slo+odan iz+or gradske uprave, uz kraljeve potvrdu nepovredivost gradskog teritorija -nakon smrti nad+iskupa $res4en4ija na !elo splitske
"I=H#2 I#I $:TI:;ITHT -pri%vaćanjem dinastije &rpadovića &rpadovića rvatska je izgu+ila dr8avnu samostalnost, samostalnost, kakvu je u drugoj polovi4i 11.st. imao regnum Croatiae et Dalmatiae
-po!.1.st.-grani4a izme?u $olomanova kraljevstva i rvatske- rijeka 'rava -zadarske laude- $oloman od 11 111.g. 1.g. do 111>.g. okrunio sina Stjepana za kralja rvatske i 'alma4ije -utje4aj &rpadovića &rpadovića +io je primjetniji samo u Slavoniji -u temeljnom dijelu rvatskog $raljevstva ,u rvatskoj ju8no od vozda i u 'alma4iji, &rpadovići su jedva mogli djelovati na stvaranje drutva -$oloman nametao svoje na!elnike u 4rkvenoj i svjetovnoj upravi najistaknutijim dalm.gradovima- adru i Splitu -nakon provale Tatara 1.g. $olomanov pokuaj zadiranja u politi!ku zase+nost gradova ponavlja 3ela I/. -3ela prekida nakratko latinski na!in upravljanja u Splitu(te8nja splitske komune da dovo?enjem o+razovani% strana4a iz Italije osigura sposo+nu upravu nad gradom) -ni u rvatskoj ju8no od /ele+ita /ele+ita razvoj drutva ne pokazuje izrazitiji utje4aj kraljevske vlasti 1>1.- 3ela I/. dariva 3ri+ir4ima 3ri+irsku 8upaniju, potvr?uje darovni4om darovni4om pretvaranje kraljevske 8upanije u 3ri+irsko knetvo -&rpadovići pomi!u dr8avno, kraljevsko sredite s jadranske o+ale du+oko prema "anoniji, s %rv.teritorija %rv.teritorija na ugarski -nakon 3ele III., &rpadovići vie nisu +ili toliko vladala!ki jaki -nakon Jetvrtog kri8arskog rata(10.-10.), &rpadovići &rpadovići se povla!e s =adrana, preputajući dalmatinske gradove utje4aju 2leta!ke epu+like -ograni!avaju se na panonski dio $raljestva daju povlasti4e kraljevskim gradovima
ISTOČNI JADRAN IZMEĐU MLETAKA I BIZANTA 2#HT&J$I "ITIS&$ I T" &"&'/I& -potkraj $olomanova vladanja dojam o kraljevom miru na =adranu po!eo je sla+iti nakon jednog desetljeća politi!ke suzdr8anosti suzdr8anosti u suko+ oko dalm.gradova dalm.gradova i vlasti nad isto!nom isto!nom o+alom =adrana =adrana ponovno se uklju!uje uklju!uje /ene4i /ene4ija ja -kolovoz 111>.g.111>.g.- du8d rdelaBo Caledro krenuo je u vojni po%od prema 'alma4iji -naprije doao do a+a(potvrdio povlasti4e, slo+ode), nakon tog zavladao adrom i 3iogradom -svi+anj 111K.g.111K.g.- du8d pokrenuo novi po%od prema dalmatinskim gradovima -osvojio se zadarski katel, 3iograd, Ai+enik s utvrdom, Split i Trogir, $rk i sor %rv.gradove 3iograd i Ai+enik mleta!ku vlast priznavali svi dalmatinski gradovi ,uklju!ujući i %rv.gradove -potkraj 111K.g. ili po!.111*.g.-novi ugarski kralj Stjepan II. (111K.-111.) ponovno uspostavlja ugarsko-%rvatsku vlast u 'alma4iji
-a+ do+io privilegij od $olomana- potvr?uje ugovor mleta!kog du8da rdelaBa Caledra s a+ljanima 111>.g. 111>.g. - $oloman dao Dpovlasti4u slo+odeE i Splitu, Trrogiru i adru -110F.- privilegij Trogiru- jedini sa!uvan E!vrsti mirE, $oloman oslo+a?a i% svakog plaćanja poreza -$oloman gradovima o+ećao temeljne povlasti4eG slo+odan iz+or gradske uprave, uz kraljeve potvrdu nepovredivost gradskog teritorija -nakon smrti nad+iskupa $res4en4ija na !elo splitske
"I=H#2 I#I $:TI:;ITHT -pri%vaćanjem dinastije &rpadovića &rpadovića rvatska je izgu+ila dr8avnu samostalnost, samostalnost, kakvu je u drugoj polovi4i 11.st. imao regnum Croatiae et Dalmatiae
-po!.1.st.-grani4a izme?u $olomanova kraljevstva i rvatske- rijeka 'rava -zadarske laude- $oloman od 11 111.g. 1.g. do 111>.g. okrunio sina Stjepana za kralja rvatske i 'alma4ije -utje4aj &rpadovića &rpadovića +io je primjetniji samo u Slavoniji -u temeljnom dijelu rvatskog $raljevstva ,u rvatskoj ju8no od vozda i u 'alma4iji, &rpadovići su jedva mogli djelovati na stvaranje drutva -$oloman nametao svoje na!elnike u 4rkvenoj i svjetovnoj upravi najistaknutijim dalm.gradovima- adru i Splitu -nakon provale Tatara 1.g. $olomanov pokuaj zadiranja u politi!ku zase+nost gradova ponavlja 3ela I/. -3ela prekida nakratko latinski na!in upravljanja u Splitu(te8nja splitske komune da dovo?enjem o+razovani% strana4a iz Italije osigura sposo+nu upravu nad gradom) -ni u rvatskoj ju8no od /ele+ita /ele+ita razvoj drutva ne pokazuje izrazitiji utje4aj kraljevske vlasti 1>1.- 3ela I/. dariva 3ri+ir4ima 3ri+irsku 8upaniju, potvr?uje darovni4om darovni4om pretvaranje kraljevske 8upanije u 3ri+irsko knetvo -&rpadovići pomi!u dr8avno, kraljevsko sredite s jadranske o+ale du+oko prema "anoniji, s %rv.teritorija %rv.teritorija na ugarski -nakon 3ele III., &rpadovići vie nisu +ili toliko vladala!ki jaki -nakon Jetvrtog kri8arskog rata(10.-10.), &rpadovići &rpadovići se povla!e s =adrana, preputajući dalmatinske gradove utje4aju 2leta!ke epu+like -ograni!avaju se na panonski dio $raljestva daju povlasti4e kraljevskim gradovima
ISTOČNI JADRAN IZMEĐU MLETAKA I BIZANTA 2#HT&J$I "ITIS&$ I T" &"&'/I& -potkraj $olomanova vladanja dojam o kraljevom miru na =adranu po!eo je sla+iti nakon jednog desetljeća politi!ke suzdr8anosti suzdr8anosti u suko+ oko dalm.gradova dalm.gradova i vlasti nad isto!nom isto!nom o+alom =adrana =adrana ponovno se uklju!uje uklju!uje /ene4i /ene4ija ja -kolovoz 111>.g.111>.g.- du8d rdelaBo Caledro krenuo je u vojni po%od prema 'alma4iji -naprije doao do a+a(potvrdio povlasti4e, slo+ode), nakon tog zavladao adrom i 3iogradom -svi+anj 111K.g.111K.g.- du8d pokrenuo novi po%od prema dalmatinskim gradovima -osvojio se zadarski katel, 3iograd, Ai+enik s utvrdom, Split i Trogir, $rk i sor %rv.gradove 3iograd i Ai+enik mleta!ku vlast priznavali svi dalmatinski gradovi ,uklju!ujući i %rv.gradove -potkraj 111K.g. ili po!.111*.g.-novi ugarski kralj Stjepan II. (111K.-111.) ponovno uspostavlja ugarsko-%rvatsku vlast u 'alma4iji
-$ledin- +an i prin4ipes 'alma4ije, zaklinje se adranima na naj!vrći mir, preputa im gradksu utvrdu, oslo+a?a i% poreza -ljeto 111*.g.-du8d 111*.g.-du8d rdelaBo Cledro treći put kreće prema isto!nom =adranu -osvojivi adar o+ećao je adranima naj!vrći mir i potpunu slo+odu -nakon toga, du8d je poginuo pod adrom u suko+u s ugarskom vojskom koja zauzima 3iograd, Ai+enik, Trogir i Split -pod mleta!kom vlaću ostali su adar i gradovi na kvarnerskim oto4ima -novi du8d 'ominik 2i4%ieli sa Stjepanom II. sklopio petogodinje primirje -u 'alma4iji osvaja Split i Trogir, a 3iograd plja!ka i razara -oko 11.g.- Stjepanov nasljednik 3ela II.(111.-111.) II.(111.-111.) ponovno proirio ugarsko-%rvatsku vlast na Split, Trogir i Ai+enik -adar, sor,$rk i a+ pod mleta!kom vlaću i dalje
"S#=H':=I :&" 3I&:T&3I&:T&- H2&:;H# I. $2:H: -pod dinastijom $omnena 3izant ulazi u razdo+lje sjaja te8nja za irenjem grani4a prema zapadu -dolaskom &rpadovića &rpadovića na %rv.prijestolje %rv.prijestolje 110., i osvajanjem dalm.gradova 110>., ;garska je postala preprekom zapadnoj politi4i .g.-;garsko-+izantski -11K>.g.-;garsko-+izantski rat iz+ija jer Stjepan III.nije %tio prepustiti prepustiti rvatsku i 'alma4iju +ratu 3eli,tj.$omnenu 3eli,tj.$omnenu -jedna +izantska vojska, pod vodstvom H.$omnena, prela 'unav i osvojila emun -druga vojska, pod vodstvom Ivana 'uke,prodrla prema r.$raljevstvu r.$raljevstvu i do srpnja 11K>. osvojila Trogir, Trogir, Ai+enik, Split, podru!je $a!ića, $lis, Skradin, strovi4u i Solin -11KKg.-11KKg.- Stjepan III. uspostavio vlast nad dijelovima rvatske i 'alma4ije -ljeto 11K*.g.- novi po%od H.$omnena kojim je osigurao +izantsku vlast nad 'alma4ijom i rvatskom, od :eretve do $rkeL adar i kvarnerski oto4i ostali pod melta!kom vlaću -Split. Sredite +izantske uprave nad novostvorenim dukatom 'alma4ije i rvatske, u koji je pripadao i $otor, neko vrijeme i 'u+rovnik -na !elu- 4arski namjesnik-na po!.*0.-i% god. $onstantin- duks Dalmacije i Hrvatske; posljednji spomenuti-ogerije spomenuti-ogerije -11>.-papa &nastazije I/. utemeljio adarsku nad+iskupiju ($r!ka, sorska, apska, varska +iskupija)
3H#& III. :& =&'&:; -politi!ki odnosi uspostavljeni sredinom K0.-i% god. na isto!nom =adranu, naglo su prekinuti smrću Hmanuela $omnena 11F0.g. -u dijelu +izantskog dukata koji se nalazio izme?u rijeka :eretve i $rke ponovno je uspostavljena vlast ugarsko%rv.kralja -11*.g.-umro ugarsko-%rvatski kralj Stjepan III., njegov +rat 3ela (koji je od 11K.g. +io u
&'& 10.'I:H -potkraj 1.st. na zapadu o8ivjela ideja kri8arskog rata -treći kri8arski po%od pokrenut 11F9.g.-nikakvi veći uspjesi -papa Ino4ent III. zalagao se na novi po%od prema Istoku i oslo+a?anje $ristova gro+a -jedan od kri8arski% vo?a, eoBBroM de /ille%ardouin, sklopio je u travnju 101.g. sporazum s /ene4ijom o prijevozu kri8ara mleta!kim +rodovljem -ljeto 10.g.-kri8ari se okupili u /ene4iji,ali im je nedostajala odre?ena svota nov4a do ugovorene 4ijene prijevoza mleta!ki du8d enrik 'andolo predlo8io kri8arima da će im +iti oproten dug ako za /ene4iju osvoje adar -10.11.10.g.- kri8arsko-mleta!ko +rodovlje dolo pod adarL sutradan prekinut lana4 koji je prije!io ulaz -adrani i prije znali za mleta!ke namjere, Hmerik uputio poslanstvo kri8arima moleći i% da ne osvajaju adar -1.11.10.g.-zapo!eo napad na grad i trajao > dana -1F.11.10.g.-adar osvojen -*..10.g.- 2leta!ko +rodovlje s kri8arima tek tada naputa adar -kraj 10. ili po!. 10.g.- Hmerik se o+ratio papi Ino4entu III. tra8eći da mu kri8ari vrate grad -jesen 10.-proljeće 10.g.- nema ni svjetovne niti 4rkvene vlasti koja +i promijenila sud+inu osvojenog grada -jesen 10.g.-suko+ izme?u +raće, tj.kralja Hmerika i %er4ega &ndrije adrani jo samotniji pred /ene4ijom pritje!e u pomoć sidraki knez 'omald (prema jednoj ispravi 'omald i gradska zajedni4a daju samostanu sv.$uzme i 'amjana 4rkvi4u sv.'imitrija na po!.10.g. gra?ani po!eli vraćati adar) -po!.10>.- grad opet pri%vaća mleta!ku vlast
-uvjeti ugovora iz 10>.g.- nad+iskup i knez u adru mogli su +iti samo 2le!ani -svi gra?ani stariji od 1.god. morali su pru8ati zakletvu vjernosti du8du -adrani nisu smjeli popravljati ni podizati gradske +edeme -/ene4iji godinje morali plaćati 1>0 perpera -travanj 10.g.-2le!ani i kri8ari osvojili .g.- 'u+rovnik priznao mleta!ku vlast -11K.g.- ugarsko-%rvatski kralj &ndrija II. pripremajući se za kri8arski rat, odrekao se svoji% prava na adar u korist 2 da +i ona osigurala prijevoz la?ama do Svete zemlje
ARPADOVIĆI I HRVATSKA $&#=H/S$& /#&ST I ;S": /#&STH#H -.pol.1.st.-8upane ne postavljaju ugarsko-%rvatski kraljevi, nego je taj polo8aj nasljedan u nji%ovu rodu -i ugarska i +izantska vlast morale pri%vatiti predstavnike 8upanskog sloja -$oloman je 110>.g. postavio %er4ega u jednu splitsku kulu da +i za nj po+irao poreze u rvatskoj -porezi i podavanja sa zemljini% posjeda u 8upanijama vjerojatno su pripadali 8upanima koji već od kraja 1.st. uzimaju naslov knezova -jedina institu4ija u r. i 'alma4iji u kojoj su &rpadovići nastojali ostvariti +arem nekakav utje4aj +ila je
3I3I1.-kralj potvrdio 3ri+ir4ima 3ri+irsku 8upaniju
>
-novo razd+olje u razvoju 3ri+ira4a, kada stje!u dosti8u vr%una4 moći, uslijedit će nakon smrti 3ele I/. 1*0.g.
"=&/& I ;S": $J$I $:H/& -stvaraju svoj prostor na geopoliti!ki manje osjetljivu dijelu =adrana- od otoka $rka prema /inodolu, Senju i 2odruu -do prve polovi4e 1>.st. nisu doli u suko+ s kraljevskom vlaću -prvi kr!ki knez 'ujam na po!.1.st. pojavljuje se kao mleta!ki du8d -krajem 1.st. politi!ki utje4aj iri se i na susjedno %rvatsko kopno -treći 'ujmov sin 3artol II.- naziva se D+ratom knezovaE - potkraj 1.st. prelazi u slu8+u ugarsko-%rvatskog kralja to postaje osnovi4om irenju vlasti $r!ki% knezova na susjednu rvatsku -priklonili su se ugarsko-%rv.kralju 3eli I/. u vrijeme provala Tatara 1.g. -usporedno sa stje4anjem posjeda na %rvatskom kopnu sla+io je nji%ov polo8aj na otoku $rku -o+likovale se lozeG Akinelina i /idova -1K0.g.- /ene4ija vraća knezovima otok $rk, a uprava povjerena i jednoj i drugoj lozi -sve do mira u adru 1>F.g. $e!ki knezovi su istodo+no +ili podvrgnuti dvjema politi!kim vlastima- 2leta!koj epu+li4i i ;garsko-rvatskom $raljevstvu -u $r!kom knetvu nisu mogli iriti svoje posjede, samo u rv.$raljevstvu mogli stje4ati nove posjede -Akinelina loza- polovi4a otoka $rka, pripadni4i i knezovi vara i 3ra!a -/idova loza- /inodol, 2odru (dvostruko vazalstvo) -1*1.g.- gra?ani Senja iza+iru /ida I/. za Dvje!ita potestata i upravitelja svojega gradaE -po!.1.st.- 'ujam II. na!elni!ki polo8aj u Senju pretvara u kne8evski -11>.g.- on i njegov sin Cridrik III. nazivaju se Dvje!itim gospodarima SenjaE -Senj- sastavni dio $r!kog knetva -kr!ka vlast iri se i na a4ku 8upaniju i to!a4 -kada je nakon poraza 2ladena II. kod 3lizne (1.) po!ela sla+iti moć 3ri+ira4a, $r!ki knezovi su postali najistaknutijim vlastelinskim rodom
ARPADOVIĆI I SLAVONIJA &:I&.st. izravni kraljevski porez
K
-upravna zase+nost Slavonije spram ;garske u razdo+lju &rpadovića iskazivala se u pravu kovanja vlastitog %er4ekog (+anskog) nov4a -od %er4ega &ndrije (119*.-10.) kovali su se frizatici ( najstariji gr+ovni znak Slavonije- zvijezda s polumjese4om) -od %er4ega $olomana (1K.-11.) kovali su se banski denari ili banovci (prednja strana-kuna u trku izme?u esterokrake zvijezde, prvo+itna kovni4aG"akra4)
DH:;2 S<#&/:I&HE -ime S4lavonia- oznaka za prostor izme?u 'rave i vozda -prvim znakom upravnog razlikovanja Slavonije od rvatske i 'alma4ije +ilo je postavljanje dvaju +anova u do+a &ndrije II. -1.g.- Slavonija prvi puta nazvana regnum ili vladanje u kojem vlast vri $oloman -u do+a kralja 3ele I/. postaje stalnom institu4ijom dvaju +anova (jedan-Slavonija, drugi 7rvatska i 'alma4ija) -za njegova sina, %er4ega 3ele ustaljuje se naziv regnum za Slavoniju -od sredine 1.st.- 4onsuetudo 7o+likovan pravni sustav Slavonije -1*.g.- sa+or u agre+u potvr?eno staleko,plemićko ustrojstvo regnuma -sredina 1.st.-u %er4ekom naslovu spajaju se sva tri regionalna imena %rv.kraljevstva -kraj 1.st.-kraljevine 19F.g.-:ikola orjanski +an Dkraljevina 'alma4ije, rvatske i SlavonijeE -o8ujak 19.-3udimski sa+or dr8avnopravno izjedna!avanje Slavonije s rvatskom
S#&/:I=&-'3& ';AT/H: &ST& -od kraja 11.st.-4rkveno ustrojstvo -1. i 1.st.-drutveni uspon -stvaranje veliki% 4rkveni% i svjetovni% vlastelinstava ograni!avalo je djelotvornost kraljevske vlasti -&rpadovići 4rkvenim institu4ijama davali zemljita, podupirali i%, preputali im kraljevska prava -pojava mre8a gradski% naselja -koloniza4ijski pokret -dolja4i ili hospites- u gradskim naseljima se nastanjuju ili na zemljinim posjedima
OKUPLJANJE I RAZDVAJANJE NA ISTOČNOM JADRANU I:'I/I';&#I&
*
-nobiles cives (plemeniti gra?ani) 7nastoje pravno, staleki oderediti svoj vladajući polo8aj u komuni -1.st.-zajedni4u gra?ana zamjenjuje komunalno vijeće ili 4onsilium- stalno upravo tijelo u komuni -/eliko vijeće- 100 vijećnika od Dnaj+olji% gra?anaE -troji4a suda4a iz redova plemića-pro4es politi!ke individualiza4ije- stvaranje stalni% upravni% tijela, staleko odre?ivanje plemstva i kodiBika4ija o+i!ajnog prava -kapitular -nastariji od sa!uvani% statutaG kor!ulanski (1K>.g.), du+rova!ki (1*.g), zadarski(10>.g.), 3ra!ki (10>.g.), splitski (11.g.)
';3/:I$-'/ST;$I "ITIS&$ -sve do po!.1.st. 'u+rovnik se oslanjao na politi!ku zatitu dalekog 3izantskog .g.- :emanja i njegov +rat 2iroslav kreću u opsadu 'u+rovnika -11FK.g.- morali sklopiti mir s 'u+rovnikom - :emanja i njegova +raća priznali 'u+rov!anima djedinu- kopneno podru!je grada (od atona do @upe s . samostalna komuna) -do 119.g.-'u+rovnik priznavao vlast ju8notalijanski% :ormana -i +izantska i normanska vlast titile grad potkraj 1.st. od pritiska snaga s kopna i mora, :emanjića i 2 -10>.g.-'u+rovnik pri%vatio vlast 2letaka
;$#=;JI/&:=H :HHT/&:S$H $:H@H/I:H -u stvaranju komunalnog prostora na I =adranu u 1.i 1.st. izuzetno je va8na uloga :eretvanske kne8evine -:eretvanska kne8evina- podru!je izme?u rijeka
F
--omiki knezovi prije 10.g. o+onovili vlast nad otokom 3ra!om -argan (splitski potestat)10.g. osvaja otok 3ra! i primorao stanovnitvo na zakletvu vjernosti -sredina 1.st.-$or!ula se odvaja od kopnenog dijela $ne8evine jer se na otoku stvara nasljedno knetvo o+itelji orzi -1*F.g.- 3ra! i var pri%vaćaju vr%ovnu vlast 2 -na kraju dugog razvoja postaje dio 'alma4ije
"/&#& T&T&& I 3H#& I/. :& ISTJ:2 =&'&:; -upravno osamostaljivanje komuna na I =adranu u prvoj polovi4i 1.st. najizrazitije u Splitu -takav razvoj neo!ekivano prekida provala Tatara u ;garsku i rvatsku 11.N1.g. -11.g.-Tatari doprli do ;garske -11..11.g.- 3ela I/. pora8en od Tatara u +itki na rije4i Aaju -Tatari tada opustoili ;garsku s lijeve o+ale 'unava -dio Tatara otiao prema jugu u potjeru za kraljem 3elom I/. -kada su Tatari opkolili Trogir, 3ela I/. se povukao na +rodove Tatari nemoćni pred +edemima -potkraj o8ujka 1.g.- Tatari saznali da je u &ziji preminuo nji%ov vr%ovni kan gotaj po!eli se povla!iti iz rvatske i ;garske -3ela se zar8ao u 'alma4iji do svi+nja 1.g. -njegova pojava u dalm.gradovima pro+udila pritajna o!ekivanja splitske komune i adra da upravo kralj pru8i potporu za uklanjanje mleta!ke vlasti -1F..1.g.-kralj izdaje Trogiranima privilegij z+og iskazane vjernosti -potvrdio povlasti4e iz $olomanova privilegija 110>.g. i odredio isto!ne grani4e trogirskog komunalnog Teritorija -1.g.-iz+ija rat izme?u Splita i Trogira iz+io z+og sela strog koje je pripalo splitskom nad+iskupu -jesen 1.g.- sklopljen mir izme?u Splita i Trogira -1.g.-iz+ija novi suko+ - Splićani pora8eni u pomorskoj +itki kod Jiova iza+rali za kneza +osanskog +ana :inoslava -:inoslav je opustoio trogirske posjede, a 3ela I/. poslao vojsku da kazni Splićane -srpanj 1.g.- +anska vojska i Trogirani napali Split zapalili ga Splićani primorani da pri%vate za%tjev 3ele da za splitskog nad+iskupa iza+eru !azmanskog prepozita ugrina (1.) -ugrinov iz+or za splitskog nad+iskupa zna!io slom za%tjeva za neovisnoću
9
=&'&:S$& I:THI&:ST -u svim gradksim zajedni4ama na I =adranu +ez o+zira na vrstu politi!ke vlasti, sazrijeva ustrojstvo drutva, o+likuju se komunalne i staleke institu4ije -sva se isto!nojadranska drutva, +ez o+zira na razlike u razvojnoj osnovi4i ili politi!koj pripadnosti, integriraju u jedinstveni komunalni prostor, okupljen u pojmu 'alma4ije -11>.g.- arapski geograB Hrdisij je na4rtao karte Sredozemlja, u tom sklopu i kartu isto!nog =adrana - Hrdisijev emljopis ili $ita+ al udjar opisuje isto!nojadransku o+ali- podru!jaG akvilejsko, %rvatsko (dalmatinsko) i sklavonsko -akvilejske zemlje- Istra do grada #ovrana -%rvatske zemlje- od #ovrana do 'u+rovnika -Sklavonija- od $otora do ;l4inja -'u+rovnik je u ranom srednjem vijeku +io sastavni dio +izantske 'alma4ije koja je u drugoj polovi4i 11.st. uklju!ena u iri pojam regnum Croatiae et Dalmatiae -Senj nije pripadao pojmu 'alma4ije ni u ranom srednjem vijeku, ni u do+a &rpadovića
DINASTIČKI INTEGRUM "S#=H':=H &'3#=H &"&'/I& -3ela I/. +io je posljednji ugarsko-%rvatski kralj iz dinastije &rpadovića koji je nastojao oja!ati djelotvornost kraljevske vlasti -1*0.- 3ela umire otvara se razdo+lje sla+ljenja i gaenja te dinastije -sve primjetnija uloga napuljski% &n8uvina4a -nakon kratkog vladanja 3elina sina Stjepana /. (1*0.-1*.) na prijestolje dolazi njegov malodo+ni sin #adislav I/. (1*.-190.) -u njegovu razdo+lju u Slavoniji se isti!u moćne vlastelinske o+itelji- isingov4i, "ektari, utkeledi, 3a+onići -u . ju8no od /ele+ita za #adislavova kraljevanja uzdi8e se moć knezova 3ri+irski% -1*F.g.-mleta!ku vlast priznaju oto4i var i 3ra! -kako su istodo+no priznavali mleta!ku vlast i istarski gradovi, od "ore!a (1K*.) do "irana i ovinja (1F.) 2leta!ka epu+lika je u posljednjoj !etvrtini 1.st. vladala naistaknutijim uporitima na isto!nom =adranu -napuljski &n8uvin4i postaju sve ja!i politi!ki !initelji u ;garsko-rvatskom $raljevstvu -#adislav I/. o8enjen je Iza+elom iz dinastije &n8uvina4a, njegova sestra 2arija udala se za napuljskog krala $arla II. srodstvo s &rpadovićima postaje podlogom za%tjevima &n8uvina4a za ugarsko-%rvatsko prijestolje -190.g.- &ndrija (2le!anin) dolazi iz 2letaka u adar, nakon smrti #adislava I/. okrunjen je u Stolnom 3iogradu za ugarsko-%rv.kralja kao &ndrija III. (190.-101.)
:/I S;"&:I
10
-&ndrija III.pora8ava &l+erta, te se uspjeno odupro %a+s+urkom protukandidatu -napuljska opasnost oz+iljnija u %rvatskom dijelu -1*.g.-napuljski kralj $arlo I. sklapa savez sa Splitom i Ai+enikom protiv miana -u posljednoj !etvrtini 1.st.- 8iva 8itna trgovina izme?u 'alma4ije i = Italije -najvie uvozili 3ri+ir4i -%rvatski dinasti, $r!ki knezovi, 3a+onići i 3ri+ir4i postaju najja!i savezni4i &n8uvina4a -19>.g.- umor $arlo 2artel kandidat postao njegov sin $arlo o+ert potporu mu pru8io papa 3oniBa4ije /III. -od 19>.g.- $arlo o+ert nosi naslov i ugarskog kralja -po!. 101.g.- umro &ndrija III. -o8ujak 101.g.- ostrogonski nad+iskup rgur okrunio je $arla o+erta za ugarsko-%rvatskog kralja
3I3I00 konjanika -&ndrija III. postavlja 3ri+ir4ima uvjet da priznaju njegovu mjaku Tomasinu 2orosini za D%er4eginju !itave SlavonijeE i Dkneginju primorski% stranaE "avao( najstariji Stjepkov sin) ne pri%vaća -"avao I., neovisno o &rpadovićima i &n8uvin4ima po!inje podizati dinasti!ku vlast -titula primorskog +ana zamjenjena +anskom !aću nad svim rvatima od 19.g. nosi naslov D+ana rvataE -+rat =uraj I. 19.g. postaje Dknezom u primorskim gradovimaE -kraj 1.st.- "avao I. vlast iri i na 3osnu 199.g.- D+an rvatske, 'alma4ije i gospodar 3osneE -u+rzo !ast +osanskog +ana preputa +ratu 2ladenu I. nakon njegove pogi+ije 10.g. +osanski +anat preuzima "avlov sin 2laden II., ali "avao I. ipak svojemu naslovu +an %rvata dodaje i znaku Dgospodar !itave 3osneE -+ri+irske planove prema 'alma4iji i adru prekida smrt "avla I. (11.g.) sla+i moć 3ri+ira4a sve !vrća moć an8uvinske dinastije
S#&/:I=&- 3&3:II -ju8no od Save -prvi 3a+onići- knezovi 3a+oneg i Stjepan- spominju se u sredini 1.st. -stje!u politi!ku moć u drugoj polovi4i 1.st. za Stjepanovi% sinova- Stjepana II. i adoslava -suko+i s "ektarima i isingov4ima -Stjepan II. nosi naslov +ana Slavonije, stje!e grad Steni!njak u orskoj 8upaniji -1*F.g.-skopljen mir u 'u+i4i -Ivan isingova4 preputa o+je 8upanije "set, 8upanijeG ori4u, aj, 're8nik, :ovigrad, te grad "etrinju -sredina F0.-i% god. adoslav protegnuo vlast i na 8upanije la8, /r+as i Sanu golem dinasti!ki posjed koji se protezao Slavonijom ju8no od Save, od $upe gotovo do rijeke 3osne -i oni se u posljednjem desetljeću 1.st. uklju!uju u dinasti!ki suko+ izme?u &rpadovića i &n8uvina4a -109.g.-+anom !iotave 'alma4ije postaje Stjepan III. 3a+onići na vr%un4u moći -11K.g.- naslje?uje ga +rat ivan -1.g.- on sudjeluje u po%odu protiv 3ri+ir4a 2ladena II. i u njegovu porazu kod 3lizne
11
-$arlo I. Ivana potkraj 1.g. imenuje +anom rvatske, Slavonije i 'alma4ije u+rzo se povla!i s +anske !asti
:/& 'I:&STI=&- &:@;/I:
$&# I "T;$&:'I'&TI -opasni kraljevski protukandidati- !eki kralj /ećeslav II. -ton 3avarski (sin Hliza+ete-kćerka 3ele I/.) -ugarski velikai dovode /ećeslava u ;garsku, gdje je u Stolnom 3iogradu +io okrunjen za kralja kao #adislav /. (101.-10.) -nakon suko+a s pristaama drugog protukandidata #adislav /. je napustio ;garsku, a za kralja je okrunjen ton 3avarski (10.-10F.) -utamni!io ga erdeljski vojvoda #adislav i oteo mu krunu sv. Stjepana ton 3. se 10F. odri!e prava na ;garsku i rvatsku smirenije stanje- mirnija vladavina $arla -legat entilis de 2onte Celtro- pozvao ga papa $lement /. da sredi prilike u rvatskoj i ;garskoj -+oravi u 'alma4iji i rvatskoj od svi+nja do listopada 10F.g. -sre?ivao 4rkvene prilike, razrjeavao sporove izme?u pojedini% gradova i Beudala4a -studeni 10F.g.-dolazi u 3udim -lipanj 109.g.-$arlo I. drugi put okrunjen za ugarsko-%rvatskog kralja -ni ta krunid+a nije +ila zakonita jer je krunu sv.Stjepana u svijom rukama jo imao vojvoda #adislav /. -legat entilis zaprijetio #adislavu prokletstvom #adislav izru!io krunu sv.Stjepana 110.g.- ostrogonski nad+iskup u Stolnom 3iogradu treći put okrunio $arla I. za ugarsko-%rvatskog kralja -otpor protiv njega i dalje nastavljen
&:@;/I:S$H HC2H -dok su &rpadovići vlast temeljili na kraljevskim zemljinim posjedima i nji%ovim pri%odima, zaputajući kraljevska prava, &n8uvin4i u sredite postavljaju kraljevska prava -$arlo nastojao oja!ati gospodarsku osnovi4u $raljevstva -podupire razvoj gradski% sredita -u ;garskoj i Slavoniji omogućava porast +roja trgova4a i o+rtnika -povećanje trgova!kog prometa, uvoz ,izvoz -1.g.-uvo?enje stalnog nov4a- osnovi4a nov!ane reBorme
1
-najprije kovan denar sta+ilne vrijednosti koji +i te8inom +io jednak +anskom denaru u Slavoniji, te se ne+i !esto mijenjao -od 1>.g.-po!eo se okvati i zlatnik ili florenus -uzorak su +ili Birentinski zlatni4i ili Blorenusi, te zlatni mleta!ki dukat -dao kovati i sre+rne groše -ukinuo arpadovsku godinju zamjenu nov4a -uveo novi porez- do+it kovni4e (1F denara) dobit kovnice - redovit porez koji se u+irao pred kućnim vratima ili porti -promjene i u vojni!kom sustavu- banderijalni sustav - svjetovni i 4rkveni velikai vode svoje vojnike u rat pod vlastitim zastavama (+andiere)
:/ S/&&:=H $&#=H/S$H /#&STI -$arlo I. nastoji ukloniti utje4aj oni% snaga koje ograni!avaju kraljevsku vlast, prije svega zase+nost velikaki% o+itelji -zadatak o+nove kraljevske vlasti u Slavoniji i rvatskoj kralj povjerava +anovima D!itave SlavonijeE -nakon uklanjanja +ana Ivana 3a+onića, $arlo I. 1.g. za +ana imenuje :ikolu modejeva -njegov zadatak-u+nova ugleda kraljevske vlasti u rvatskoj -na grani!nom podr!ju Slavonije i rvatske odupro mu se Ivan 3a+onić +an :ikola nije mogao postaviti kraljevske posade niti u jedan grad u r. -1>.g.- +anom !itave Slavonije postaje 2ikad iz roda &ku -prvi 4ilj- o+nova +anski% ovlasti u Slavoniji -o+nova suda!ke vlasti +ana -1>.g.- kralj ukida sve povlasti4e koje nisu +ile u skladu s nadle8nostima slavonski% +anova i nare?uje da svi stanovni4i Slavonije potpadaju pod vlast +ana i sud -rvatska ju8no od vozda i dalje preputena posve nadmoći vlastelinski% o+itelji -u rvatskoj se isti!u vlastelinske o+itelji koje su potiskivale vlast an8uvinskog kralja 1K.g. $arlo poslao +ana 2ik4a radi uzdizanja svete kraljevske krune i ja!anja !asti kraljevskog veli!anstva, te o+nove kraljevski% prava -2ik4a su teko porazili kr+avski knezovi $urjakovići i knez :elipa4 -$arlo I. nije mogao o+noviti kraljevska prava u rvatskoj jer ga ,osim $r!k%i knezova, nije podupirala niti jedna velikaka o+itelj -1*.g.- +an 2ika4 pokrenuo rat protiv 3a+onića - oduzet im grad Steni!njak- nji%ovo uporite - 3a+onići pristali na mir - iako im je 2ika4 dao svoj grad 2oslavinu, gu+itak Steni!njaka +io je jak udara4
$&# I.- '/I=H "S#=H'I
1
-nakon 3lizne i +ri+iriskog poraza 1.g. rvatska je +ila preputena vlastelinskim o+iteljima, koje nisu mogle zamijeniti 3ri+ir4e u nji%ovoj politi!koj ulozi u sredinjem djielu isto!nojadranske o+ale rvatska je ostala i +ez +ri+irske i +ez an8uvinske zatite- to je +io razlog dvostruko negativnom razvoju na jadranskom dijelu %rvatskog prostoraG on je izvrgnut dvostrukom, mleta!kom i +osanskom pritisku -2 je podupirala dalm.gradove (Trogir, Ai+enik) protiv 2ladena II. stvara preduvjete za irenje vlastitog dominija i na preostale dalm.gradove -po!.1.g.- pod utje4ajem 2 sklopljen savez izme?u Ai+enika i Trogira protiv 2ladena II. - kada je +ri+irski knez opustoio nji%ovo kopneno zale?e, gradovi su pri%vatili vlast 2 -1>..1.g.- Ai+enik pri%vaća zatitu 2letaka uz napomenu da se !uvaju !asti i prava gospodina kralja ugarskoga $arla I. -1.>.1.g.- mleta!ku vlast pri%vatio i Trogir -irenje mleta!ke vlasti nakon 1.g. vie nitko nije mogao sprije!iti -1F.F.1*.g.- Split pri%vaća mleta!ku vlast -K.1.19.g.-:in pri%vaća mleta!ku vlast -11.g.-posljednja istarska komuna,"ula, pri%vaća mleta!ku vlast /ene4ija u tom !asu je zavladala !itavim isto!nim =adranom (od $rka i sora na sjeveru, do 'u+rovnika na jugu) -suprotnosti u %rv.drutvu ju8no od vozda, od dalm.gradova do vlastelinski% o+itelji ,s jedne, i izme?u velikaa i kraljevski% gradova, s druge strane +ili su podloga stvaranju mleta!kog dominija na isto!nom =adranu -u prostorno mrvljenje rvatskog kraljevstva uklju!uje se i 3osna +ana Stjepana II. $otromanića -vladajući 3osnom, 2laden II. je titio +ana Stjepana II.$otromanića, sina Stjepana I. -poslije 11.g.-2laden mu je prepustio upravu u 3osni -1.g.- Stjepan II. pridru8io se an8uvinskom protu+ri+irskom savezu -nakon 2ladenovog poraza, 3osna se oslo+odila +ri+irskog vr%ovnitva i dola pod izravnu vlast $arla I. -Stjepan II. je postao $arlovim vazalom, ali kao +an samostalno vlada 3osnom -u razdo+lju Stjepana II. 3osna ulazi u razdo+lje prostornog irenja, prema podru!ju rvatskog $raljevstva, pomi!e 3osanske +anovine prema =adranu -1>.g.- 3osni priklju!io umsku zemlju, podru!je od 'u+rovnika do :eretve -do proljeća 1K.g.- proirio vlast i na $rajinu od
DOBA LUDOVIKA (1342!13"2# -sin i nasljednik $arla I. oslanja se na o!eva postignuća -kraljevsku vlast dovodi do najvie razine i oko 4entraliziranog dr8avnog ustrojstva okuplja sve zemlje krune sv.Stjepana -osnovi4a o+nove utje4aja kraljevske vlasti u rvatskoj i 'alma4iji +ili su dinasti!ki odnosi i prostorno iroke politi!ke zamisli -&n8uvin4i-povezani dinasti!ki s vlastitim is%oditem u ju8noj Italiji i napuljskom kraljevstvu, s druge strane s poljskim kraljevstvom( #udovikova majka +ila sestra poljskog kralja $azimira) -$arlo i #udovik stvorili an8uvinski dinasti!ki prostor od europskog sjevera("oljska) prema jugu tj. :apulju sa sreditem u ugarsko-%rvatskom kraljevstvu -$arlo I. 109., poslije smrti $arla II., postao +atinik napuljskog krajevstva, nije mogao preuzeti napuljsku +atinu, prijestolje pripalo o+ertu tj. njegovu sinu $arlu, kala+rijskom vojvodi -$arlo 1F.- umro imao kćeri- $arlo I. 8elio spojiti napuljsko kraljevstvo i ugarsko-%rvatsko kraljevstvo -prijestolje do+io njegov sin &ndrija, ja!aju dinasti!ki suko+i, &ndrijin polo8aj ugro8en -u sreditu $atarina /aloisa(8ena ro+ertova +rata)
1
-1>.g.-&ndrija u+ijen kod napulja -nakon &ndrijine smrti u suko+ oko napuljskog prijestolja uklju!uje se +rat #udovik -1*.g.- krenuo u vojni po%od prema Italiji, ali nije osigurao prijestolje, vartio se u ;garsku -pro+lem spajanja napuljskog i ugarskog kraljevstva je pojas mleta!ke vlasti na isto!nom =adranu, toj ideji nije naklonjeno ni papinstvo -1>0.g.-drugi vojni po%od u ju8nu Italiju, osvojio :apuljsko $raljevstvo, ali nije uspio odr8ati prijestolje, pa se povukao, medutim ja!a u "oljskoj i preuzima prijestolje
"' "H2& =&'&:; -#udovika od jadranske o+ale odvaja vlastelinska rvatska, u kojoj se nakon 3ri+ira4a isti4ao knez :elipa4 s uporitem u $ninu -1.g.- umro :elipa4 -#udovik usmjeren na rvatsku, poslao slavonskog +ana :ikolu 3anića koji je +ezuspjeno opsjedao $nin -1>.g.- #udovik doao do 3i%aća -osvaja %rv uporita -dogovor u $ninu s :elip!ićem koji je predao utvrdeG "o!itelj, Sr+, strog i ;na4,dok je $nin i 3re!evo dr8ao dok mu kralj nije predao .g. -#udovik poslao pomoć na !elu s +ana- :ikola 3anić i Stjepan II. $otromanić , presla+i, pa su se povukli -adar od+ijao napade, 1K.g. #udovik doao s vojskom i do8ivio te8ak poraz -1K.g.- mir s /ene4ijom- ponovno uspostavljena mleta!ka vlast -#udovik potpisao primirje 1F.g. jer je vodio po%od na :apuljsko kraljevstvo, a nije se mogao +oriti na strane -1K.g.- "avao II. 3ri+irski knez umro, pa je strovi4a postala sredite zanimanja 2letaka i #udovika -u zamjenu za strovi4u #udovik je dao rin u Slavoniji -gu+itak strovi4e jak udara4 +ri+irskim knezovima -ostao 2laden III. (klika loza +ri+ira4a)- neprijateljski raspolo8en prema #udoviku,oslanjao se na 2letke i na srpskog 4ara SteBana 'uana -nakon 2ladenove smrti #udovik do+io $lis, Skradin i mi
&T S 2#HK.g.- #udovik krenio na sjever Italije, +anovi napadali dalmatinske gradove i pustoili zale?e -gradovi priznali vlast ugarsko-%rv kraljevstva( Split, Trogir, Ai+enik) -vojska ula u adar , mleta!ka posada ostala u zadarskom katelu -1>F.g. #udovik potvrdio adru povlasti4e, vlast pri%vatili 3ra!, var i :in
&'&S$I 2I 1>F. -raspad mleta!ke vlasti u 'alma4iji -#udovik imao klju!ne utvrdre( strovi4a,$nin,$lis) -2le!ani tvrdili da 'u+rovnik, $or!ula i 2ljet nikada nisu priznavali vlast ugarsko-%rv kraljevstva, pa ne pripadaju u 'alma4iju tj.u #udovikov posjed, kasnije pri%vaćaju uvjete -2ir sklopljen u samostanu sv. Crane u adru 1>F.
1>
$;"#=&:=H $&#=H/ST/& -nakon zadarskog mira 4ijela 'alma4ija priklju!ena 4jelini %rv kraljevstva, uklju!eni i 'u+rovnik, vratio dijelove koje je uzeo +osanski +an Stjepan II. $otromanić, primoravi Tvrtka I. da mu preda avrje i um -uvodi kraljevski porez- marturinu, organizirao porezni sustav i !raljevsku komoru soli i tridesetine (sjedite adar), a najva8niji pri%od u 'alma4iji +io je porez na sol -rade4- gradsko sredite u Slavoniji , na prometno pogodnom putu
S&2ST&#=I/&:=H ';3/:I$& -&n8uvinska promjena omogućila samostalnost komune -u 1>.st postaje zase+na jadranskaNmediteranska repu+lika -#udovik je oduzeo slo+odan iz+or kneza ili potestata -1>F.g.- 'u+rovnik se podvrgava kralju, ali tra8i priznavanje upravne samostalnosti rasprava u /iegradu, kralj izdao viegradsku ispravu za 'u+rovnik -'u+rov!ani pri%vatili zakletvu vjernosti kralju, plaćanje godinjeg danka od >00 dukata, isti4anje kraljevski% zastava, sami mogu +irati kneza, ali kraj mora odo+riti
:/I &T S 2#H
/;:&< SH':=/=H$/#=& -na razini prostornog i politi!kog razvoja, povezao dalmat.gradove sa rvatskom i Slavonijom-gospodarski polet -nakon #udovikove smrti nije +ilo vladara koji +i to mogao odr8ati -rvatska kro!ila u te8e razdo+lje
1K
BOSNA I HUM -od 1.do 1>.st.-politi!ko1>.st.-politi!ko- teritorijalna dr8ava -3osna se prvi put spominje spominje sredinom 10.st u De administrado imperio
;2S$ $:HAT/ - prostiralo se na teritoriju dananje er4egovine i djeliću %rv o+ale od "elje4a do .st naziv %umska zemlja osvaja Sandalj ranić $osa!a
3S&:S$& 3&:/I:& (1.-1.ST.) -3osna +ila sastavni dio rvatske za vrijeme kralja Tomislava, Tomislava, već tada je +ila +anovina, poslije gra?anskog rata u rvatskoj u vlasti je rakog kneza $lonimirovića, nakon njegove smrti ponovno je pod rv, na kraju pripada pod makedonskog 4ara Samuila -3izantski 4ar 3azilije II.pora8ava Samuila-+osna postaje dio 3izanta, ulaskom u personalnu uniju 3osna tezi postati dr8vom -u ratu ejze II. I Hmanuela $omnena sudjelovao +an 3orić-1.poznati +osanaski +an, po+jeda %rvatsko ugarske vojske kod 3eograda- mir 11>K 11>K.g. .g. -prije +ana 3orića 3osnom vladao %er4eg /ladislav(sin 3ele II.) -nakon prestanka +izantske vlasti u 3osni 11F0.g. za +osanskog vladara imenovan +an $ulin (11F0.-10.) 3osne, proirio grani4e 3osne na zapad (#uk, "liva,/r+anja) "liva,/r+anja) L udario temelje daljnjem samostalnom razvitku 3osne, nakon njegove smrti +an postaje njegov sin Stjepan (sti8u dominikan4i) jer on nije uspio osigurati katoli!anstvo -nakon Stjepana +an postaje 2atej :inoslav(1.-1>0.) suko+io se s $olomanom -papa rgur IO.o+ećao pomoć $olomanu u istjerivanju %eretika iz 3osne -$olomanovi kri8arski po%odi trajali od 1.-19.g. -$oloman osvojio dio uma i 3osne -nakon njega prodire 3ela I/.(1>.-1*0.) u 3osnu u proljeće 1.g. i uspostavio je kraljevsku vlast koju :inoslav nije priznavao -:inoslava naslje?uje sin Stjepan- zakljine se 'u+rovniku da 4e !uvati mir -1>0.g.- 3osnu preuzima +an "rijezda (o.1>0.-1F*.) -uspon i sve veća samostalnost 3osne, 3ela I/. mu dao 8upu poradi vjerodostojnosti vjerodostojnosti katoli!anstvu katoli!anstvu -nasljedio ga sin "rijezda II. (1F*.-190.) s njim vlada +rat Stjepan I. $otroman (190.-10.) -nakon nji% 3osnu do+iva %rvatsko-dalmatinski %rvatsko-dalmatinski +an "avao Au+ić,( dominus "osne ), vlast preputa +ratu 2ladenu I. (10.-10.), suko+ljavao se s $otromanom $otroman u zadao odlu!an udara4 potisnuvi ga u zapećak vlasti u 3osni
1*
-4ijelo vrijeme 2laden je u suko+u s dijelom $otromanovi% $otromanovi% 3onjaka od koji% je i poginuo 10.g. -2laden otima posjede knezu rvatinu,pa se on 8ali "avlu, 2laden je u+ijen -vlast pripada 3ri+ir4ima tj. 2ladenu II. (10>.-1.) banus "osniensis -koji se suko+io sa $otromanićem i /uk4em rvatinićem potpomognuti potpomognuti od 2le!ana i %rv-ugarskog kralja, 2ladenu II. je pomogao $arlo I. &n8uvina4 -1.g.-3itka u "olji4ima- 2laden pora8en -Stjepan II. $otromanić(1K.-1.) $otromanić(1K.-1.) preuzeo vlast nakom 2ladenove smrti, proirio proirio je 3osnu i iz+io na more, 3osna je trgovala s 'u+rovnikom, kovao je sre+rni nova4,razvijaju se rudarski 4entriG lovo, Sre+reni4aP -o8enio se =elenom pri+li8ena dva velikaka rodaG $otromanići i Au+ići -naslje?uje ga +ratić Tvrtko (1>.-191.) -na po!. svoje vladavine izgu+io o+last svoje stri!evine- izme?u
CRKVENI I KULTURNI PROSTOR HRVATA -Splitski sa+ori 9>. i 9F.-od+a4uju ideju ninskog +iskupa rgura o stvaranju jedinstvenog 4rkvenog podru!ja na podru!ju rvatskog rvatskog $raljevstva -10F9N91.g.- utemeljenje zagre+a!ke +iskupije-razvoj 4rkvenog, drutvenog, gospodarskog i politi!kog 8ivota -ostvaruju se stoljetne te8nje za jedinstvenim %rvatskim 4rkvenim teritorijem -sam !in osnutka prvog +iskupskog sjedita na %rvatskom sjeveru tre+a promatrati u općem kontekstu grgurovkse o+nove, aktualizirane kraljevanjem negdanjeg slavonskog +ana 'mitra vonimira (10*>.-10F9.) -splitski nad+iskup 8eli da se agre+a!ka +iskupija izuzme iz nadle8nosti ugarske 4rkve i da se sa Splitom ujedini u jedinstvenu %rvatsku %rvatsku
&H3& & H3& J$& 3IS$;"I= 3IS$ ;"I=& & -Celi4ijanova povelja 11. -utemeljenje +iskupije povezuje s #adislavom I. svetim, ne pre4izira godinu njezina utemeljenja, ali navodi razloge kraljevskog !ina (one ( one koje je +ludnja idolopoklonstva idolopoklonstva udaljila od tovanja 3oga, +riga je +iskupa da privedu privedu na put istine)L prisutni prisutni na !inu utemeljenja-&4%a, utemeljenja-&4%a, $uzma i =ula -'oga?aj utemeljenja z+io se izme?u vonimirove smrti i zavretka 1090. -agre+a!ka +iskupija sakralni o+jekt i pravna oso+a u kraljevskim ispravama iz 1.st -;spon zagre+a!ke +iskupije po!inje s +iskupima Stjepanom II. (1>.-1*.) i +l.&ugustinom $a8otićem(10.$a8otićem(10.1.) -rani!ila je s pe!ukom, +osanskom,kninskom +osanskom,kninskom i kr+avskom
1F
/&TI I $I@&S$I '; '; ->. $ri8arski rat(11*-11.) sudjelovao %rv-ugarski kralj &ndrija II. -=u8noBran4uski kri8ari u rvatskoj prvi puta 109KN9*. -nepovjerljivost -nepovjerljivost pu!anstva prerasta u neprijateljstvo kada sudioni4i . $ri8arskog rata u interesu /ene4i /ene4ije, je, opsjedaju i rue adar -10.g.- rvatska se pod nazivom Hs4lavonie(slavonija) pojavljuje u svezi s kri8arskom opsadom adra -Toma -Toma &r%i?akon pripovijeda da se na pozv pape Ino4enta III. na kri8arsku vojnu odazvao skoro 4ijeli svijet, dosli su u vene4iju trazili prijevoz iz +rodovlja +rodovlja mle!ana, mle!ani traze da krizari u zamjenu za +rodovlje osvoje adar 10.
/ITHA$I H'/I -Templari, -Templari, ivanov4i,regularni kanoni4i Svetog gro+a -TemplariG Dsiromani $ristovi $ristov i vitezoviE, templarski posjedi-samostani posjedi-sa mostani sv. rgura u /rani, sv. sv. =urja u Senju, agre+u, "akra4u, graditelji 4rkava, utvrda i mostova, nakon ukidanja templara ,posjedi su povjereni ivanov4ima, vojni!e vrline iskazali u +it4i na rije4i Aaju (11.g.) -Ivanov4iG Dred milosrdne +raće sv. IvanaE, 1.put se spominju 11F.-ninski +iskup ima daje 4rkvu sv. "etra -egularni kanoni4i Svetoga gro+a- djeluju od 1.st, organizatori %ospi4ija za %odo!asnike i siroma%e, mjesta uz savsko-dravsko me?urje!je
H'/:IAT/ ; $;#T;I I "S/=HTI - idejno razli!ita pokretaG 1.prvo razdo+ljeG redovnitvo se pojavljuje kao ideja o povla!enju u samoćuL uz +enediktin4e sjeverno od vozda 4isteriti .razdo+ljeG1.-1>.st., .razdo+ljeG1.-1>.st., tradi4ionalno monatvo ustupa mjesto redovnitvu s naglaenim izvansamostanskim izvansamostanskim djelatnostima djelatnostima i intelektualno-pastoralnom sadr8ajemL prosja!ki redovi, zajedni4e pustinjaka .razdo+ljeG po!etno razdo+lje %umanizma s vjerskim previranjima na podru!ju 4ijele zapadne krć.ekumene pogodno je za djelatnost djelatnost isusova4a i kapu4ina kapu4ina -
"S=& "S =&J$I H'/I H' /I -1.st pojavljuju se dominikan4i i Branjev4i-8ive za siromane i sa siromanima -'ominikan4i-odri!u se posjeda i +eniBi4ija,otvaraju +rojne samostane, augustin $a8otić otvorio prvi vii studij u rvatskoj-postavsi rvatskoj-postavsi tako 1.sveu!ilitem u %rv -Cranjev4i 7 dolaze jo za 8ivota utemeljitelja(Branje asikog),prosvjeduju asikog),prosvjeduju protiv anar%ije, mr8nje i sektatva, grade samostane u trogiru, puli,du+rovniku,zadruP, organiziraju kole,osnivaju %ospi4ije za +olesne i siromane -"ustinja !ki redoviredovi - pavlini i augustin4i, augustin4 i, lju+itelji lju+ite lji samoće i pustinja!kog pustinja! kog 8ivota -&ugustin4i-nastao -&ugustin4i-nastao u 1.st, imaju samostane u Iloku, /aki, aki, Senju -"avlini-idejni za!etnik ostrogonski kanonik Huze+ije,red potvrdio papa ;r+an I/., I/., najstariji samostan u %rv.utemeljen 1.u 'u+i4i, organizirali su srednje i visoko kolstvo
19
<$/&,A$#ST/ I :&:ST -kolstvo i znanost izvode se pod okriljem 4rkava i samostana -osnova srednjovjekovnog kolstva -* slo+odni% vjetina podijeljeni% na trivium i Qadrivium -uloge u srednjovjekovnom drutvu-kler i redovnitvo mole, plemstvo se +ori, seljak(slo+odan ili ne) o+ra?uje zemlju, 4rkva se suprotstavlja plemstvu -kolski sustav usavrit će se pojavom 4rkveni% redova u 1.st -studij zagre+a!ki% dominikana4a +io je usredoto!en pou4avanju slo+odnim vjestinama,pravu i teologiji -organiza4ija kolstva poti!e prevoditeljsku djelatnost -erman 'almatin-djelaG +itima, #i+er im+rium, 'e 4ir4ulisP,sudjelovao je u pisanju Toledskog korpusa
DRU$TVO I GOSPODARSTVO -u razdo+lju &rpadovića i &n8uvina4a dolazi do drutvenog sazrijevanja i gospodarski uspon-povećava se +roj stanovnitva, razvijaju se gradovi,o+likuju drutvene zajedni4e i stale8i, ire se trgova!ke komunika4ije, razvija se +rodarstvo,poslovne te%nologije nov4a,povećava se +roj o+rtni!ki% struka, a nova4 se ula8e u proizvodnju i promet,iri se ustrojstvo
ST&:/:IAT/ -povećava se +roj stanovnika jer se razvijaju gospodarske djelatnosti -na isto!noj o+ali =adrana povećava se +roj stanvnika z+og razvoja ur+anog prostora, nastaju predgra?a ili varoi (primjeriG adar, Split, Trogir, 'u+rovnik) -demograBski rast za%vaća Slavoniju u 11. i 1.st -povećanju stanovnitva suprotstavljaju se drutveni poremećajiG ratne neprilike i oskudi4a %rane(8ita), epidemija(kuga) -prva epidemija kuge na %rv podru!ju +ila je tzv. 4rna smrt 1F., primjer je 'u+rovnik i Split(nakon kuge u gradu je zavladala glad) -i nakon poremećaja, dalmatinski gradovi su se +rzo demograBski oporavljali -u an8uvinskom razdo+lju gradovi na isto!nom =adranu +rzo su nadokna?ivali demograBske praznine z+og migra4ija doljaka iz seoski% zale?a -gradovi statutima poti!u doseljavanje o+razovani% ljudi(osim podupiranja demograBskog rasta, po+oljavaju strukovni sastav drutva -većina gradova nije imala dovoljno vlastita 8ita za pre%ranu stanovnitva osim adra
0
-potkraj razvijenog srednjeg vijeka najveći gradovi po +roju stanovnika su adar i 'u+rovnik
&/=:I "H2H&=I -od 1100. do 100. dolazi do povećana +roja stanovnitva u rvatskoj, ali isto i do ratni% neprilika i oskudi4e %rane (8ita), epidemija i sli!no - adar u 1. i 1. st. do8ivljava vie opsada10., 1> i 1K. g. +ile vrlo opasne -epidemija kuge +ila negativni !initelj -nazvana je 4rna smrt 1F. godine -kuga iz+ila 1*. na
'H2&CS$& &/:TH@& -i u razdo+ljima poremećaja od ratni% opasnosti do epidemija kuge odr8avali demograBsku ravnote8u -gradovi nisu mogli pri%vaćati veći +roj ljudi od onog koji se mogao smjestiti na nji%ovom podru!ju i vlastitim sredstvima osigurati svakidanji 8ivot -prema gradovima se usmjeravaju struje doljaka iz seoskog zale?a -gradovi nisu mogli primiti sve one koji su migra4ijama do nji% dopiraliprovode promiljen iz+or doljaka -odred+ama gradski% statuta poti!u doseljavanje o+razovani% i sposo+ni% ljudi -doljak koji je +io pravnim polo8ajem strana4 ( forensis) mogao je postati gra?aninom ( civis) podupiru demograBski rast -u Splitu u 1. st. +edemima se ogradio novi dio grada ( civitas nova ), stvaraju se nova predgra?a ( borgo) koji pri%vaća doljake iz zale?a -u 'u+rovniku je taj novi dio +io prostor o+rtni!ke djelatnosti i o+rtni!ki% radioni4a -većina dalmatinski% gradova nije imala dovoljno vlastita 8ita za pre%ranu stanovnitva -samo je adar mogao donekle podmirivati potre+e za 8itom, drugi gradovi uvoze 8ito -8itna politika jedna je od najva8niji% djelatnosti u dalmatinskim gradovima -+roj stanovnika u gradovima u rvatskoj nije +io znatno druga!iji od +roja stanovnika u europskim gradovima -srednji grad imao oko 000 do 10 000 a manji od >00 do 000 -skupini srednji% gradova pripadala većina isto!nojadranski% gradova i najrazvijeniji kraljevski grad u Slavonijiagre+a!ki rade4 -oko 100. adar i 'u+rovnik su +rojem stanovnika +ili najveći dalmatinski gradoviadar-*000 a 'u+rovnik K000 stanovnika
NARODNOSNO USTROJSTVO -rvati se pro8imali sa slavenskom osnovom, zatim i s romaniziranim i ilirskim stanovnitvom -najva8niji su +ili dodiri rvata sa slavenskom osnovi4om i s romanskim stanovnitvom -regionalno ime SlavonijaSlovinja (!uva svoju izvornu slavensku osnovi4u, usredoto!enu od prve polovi4e 1. st. u nazivu regnum #clavoniae$ -na isto!nom =adranu u opseg rvatskog $raljevstva u 1. i 1. st. uklju!uje se jedna od ranosrednjovjekovni% Sklavinija, "aganija ili :eretljanska kne8evina -prema odred+ama adarskog mira 1>F. g. nekadanji veliki neretvanski oto4i, 3ra!, var i $or!ula integrirani su u pojam 'alma4ije
1
-adrani su 11**. do!ekali papu &leksandra III. uz pjevanje lauda i kantika na slavenskom jeziku tj. na %rvatskom jeziku -opisujući poraz 3ri+ira4a 2ladena II. 1. splitski kroni!ar 2i%a 2adijev u svojoj istoriji isti!e da je +an Ivan 3a+onić progonio 2ladena sve do 3lizne, gdje je zametnuo veliku +itku s /lasima -/lasi se zimi sa svoji% pasita na o+ron4ima 'inarida sputaju do prirodno pogodniji% podru!ja u zale?e dalmatinski% gradova Ai+enika i adra -Ai+en!ani se u 1. st. suko+ljavaju s vlakim sto!arima, a adrani i% u isto vrijeme uklju!uju u djelovanje vlastitog drutva
;#& 'A#=&$& -dolja4i ne mogu +itnije promijeniti ustrojstvo grada-unose samo nove drutvene zna!ajke -postaju !initeljima gospodarskog i intelektualnog razvoja -struje doljaka se nazivaju gostima ( hospites)-prodiru s jadranskog prostora sve do Slavonije -dolja4ima se osiguravaju kraljevski privilegiji privilegij %er4ega $olomana /ukovaru iz 11. te privilegij iz 1. er4ega $olomana /iroviti4i osigurava se slo+odno doseljavanje i seljenje stanovnitva -119F. %er4eg &ndrija podvrgava stanovnike gradskog naselja ispod +iskupskog agre+a sudskoj vlasti zagre+a!kog +iskupa
RAZVOJ GOSPODARSTVA /I=H2H &ST& -irenje i uspon gospodarski% djelatnosti izme?u 1100. i 100. o+ilje8ava sve dijelove $raljevstava -gospodarski uspon +io najja!i na isto!noj o+ali =adrana, u drutveno i gospodarski razvijenijim gradskim sreditima u rvatskoj -slavonsko me?urje!je +ilo je drugo podru!je gospodarske razvijenosti rvatske -mre8e vlastelinski% i kraljevski% gradova u Slavoniji, najvie rade4 +ila je uporite trgovini i trgova!kim putovima izme?u panonske ravni4e i isto!nog =adrana -u Slavoniji ju8no od Save gradski 8ivot je +io sla+ije razvijen -Senj-smjeten na dodiru jadranski% i panonski% trgova!ki% putova
S"'&S$I S;ST&/I -o+lik politi!ke vlasti i razina politi!kog djelovanja na gospodarstvo su +ili najva8niji -&rpadovići i &n8uvin4i djeluju na gospodarstvo u rvatskoj prije svega kraljevskim poreznim i nov!anim sustavom -zemljini porez (Slavonija-marturina) ili trgova!ki porez (Slavonija-tridesetina) nedvoj+eno utje!u na drutveni i gospodarski polo8aj trgov4a, kmeta ili zemljovlasnika -u do+a &rpadovića nova4 je prvenstveno +io vrelom kraljevski% pri%oda -gradske zajedni4e isto u+irale poreze -gradske uprave su se morale skr+iti i za na!in o+ra?ivanja vinograda, za dovoljne koli!ine 8ita, za uvjete prodaje pre%ram+eni% proizvoda na gradskoj tr8ni4i ili na!in pe!enja kru%a -gospodarsku politiku dalmatinski% gradova naj+olje o4rtavaju odred+e nji%ovi% statuta
-/ene4ija već od 1. st. usmjerava neke gospodarske djelatnosti, najprije trgova!ki promet a kasnije i proizvodnju soli, to kraljevska vlast nikad nije !inila-pri+li8ava mleta!ku ekonomsku politiku komunama u 'alma4iji -'u+rovnik 1K. ponovno priznao mleta!ku vlast, u popisu uvjeta +ile su odre?ene i 4arine na koje su +ili o+vezni du+rova!ki trgov4i prilikom dovoza ro+e u grad na lagunama (iz 3izanta->R, iz Hgipta i Tunisa 0R, a za ro+u iz Sklavonije u /ene4iji nisu nita plaćali) -nakon zadarskog ustanka protiv mleta!ke vlasti (1>.-1K.) /ene4ija je 1*. adru nametnula otri 4arinski sustav za izvoz i uvoz ro+e-visina 4arine ovisila o izvoznom odreditu -/ene4ija je 1>1. odredila da zadarski rektori ne smiju dopustiti izvoz soli iz adra i "aga drugamo nego u /ene4iju -kona!no ugovorom o prodaji soli izme?u adra i /ene4ije 1>. +ilo je odre?eno da 4jelokupna sol proizvedena zadarskom podru!ju, izuzevi manju koli!inu soli koja je +ila namijenjena izvozu u sto!arsko zale?e, pripada epu+li4i, uz unaprijed odre?enu 4ijenu -/ene4ija je 1>. "agu oduzela sve soli iz paki% solana
H2#=IA:& "I/':=& I STJ&ST/ -zemljina djelatnost nedvoj+eno je +ila klju!na drutvena pojava -poljodjelstvo-temeljna poljoprivredna grana -statisti!ki !initelji u poljodjelstvu su +ili vrsta zemljita, klimatske okolnosti i vrsta kulturavlasnik i o+ra?iva! zemlje nisu mogli utje4ati -me?urje!je izme?u 'rave i Save +ilo je podru!je veliki% zemljini% vlastelinstava na kojima je prevladavalo ratarstvo -na krevitom isto!no jadranskom pojasu vinogradarstvo je +ila najva8nija kulturane zna!i da nije +ilo i orani4a i ratarski% kultura, niti da u slavonskom prostoru nije +ilo vinogradarstva (u Slavoniji su vinogradi +ili sastavni dio vlastelinstava) -sredinji dio rvatske +avio se sto!arskom proizvodnjom -na orani4ama se prete8no upotre+ljavao dvostruki plodoredo+ra?iva! je svake godine sijao samo polovi4u zemljita pod orani4ama, a druga je polovi4a +ila na ugaru, prirodno o+navljajući svoju plodnost -trostruki plodoredizmjenjivanje jare i ozime ratarske kulture, a na ugaru je +ila samo jedna trećina orani4a -sama proizvodnost +ila je niskapojava oskudi4e 8ita, pa i gladi -na podru!jima s orani4ama stvaraju se vlastelinstava s kmetskim selitima -zemljini posjed se dijeli na glavan dijelaG na rustikalno ili ur+arijalno zemljite na kojem se nalaze kmetska selita i na vlastelinovo zemljite ili alodij -kmet je naseljen na selitu, na njemu ima zapre8nu stoku, o+ra?uje orani4e, a vlasniku selita daje podavanja ili rentu -kmet mora o+ra?ivati vlasnikov alodij, na jadranskom pojasu nazvan zgonradna o+veza ili tlaka koja najvie opterećuje kmeta jer i orani4e na selitu i orani4e na alodiju mora o+ra?ivati u istim godinjim, proizvodnim razdo+ljima -od 1. st. u Slavoniji zemljovlasni4i po!inju pretvarati naturalne i radne o+veze u nov!ana davanjakomuta4ija -na =adranu kmet 4ijelo vrijeme mora o+ra?ivati vlasnikov alodij ili zgon i davati naturalnu rentu -nasuprot orani4ama koje je o+ra?ivao kmet naseljen na selitu, vinograde je na isto!nom =adranu o+ra?ivao te8ak (zapator), stanovnik grada, naj!eće njegovi% varoinaturalna o+veza te8aka manja ( U plodova) -te8ak je mogao preuzeti zemljite ad pastinandum tj. da na njemu zasadi lozu i uzgoji novi vinograd, a mogao je uzeti već podignuti vinograd na o+ra?ivanje ili ad laborandum (V plodova) -loza koju je te8ak podizao na tu?em zemljitu +ila je u njegovom vlasnitvu i mogao ju je prodati -pravni polo8aj kmeta u Slavoniji i rvatskoj +io je +itno razli!it od drutvenog polo8aja te8aka i kmeta u isto!no jadranskim komunama
-kmet u slavonskim i %rvatskim vlastelinstvima +io slo+odan, ali je +io podvrgnut sudskoj vlasti Beudalnog zemljovlasnika -dalmatinski te8ak i kmet +ili su pripadni4i komunalnog drutva, u pravnom pogledu jednaki svakom drugom !lanu komune, +ez o+zira na staleki polo8aj -dalmatinski te8a4i i kmetovi sklapali su ugovor o o+ra?ivanju s vlasnikom orani4e ili vinograda, a u mogućim sporovima nadle8no je +ilo komunalno sudite ili kurija -poljodjelstvopovezano sa sto!arstvom-sto!arski proizvodi +ili va8ni u odijevanju i pre%rani -kmet je na selitu morao dr8ati zapre8nu stoku jer +ez nje ne +i mogao o+ra?ivati orani4u -Toma &r%i?akon pripovijeda da je 1>. knez 'omald oteo Splićanima 0 000 ova4a, a Toljan iz uma 1*. F0 000 grlapretjerivanje -na po!etku 1. st. u adru je zakup poreza na promet stokom i mesom iznosio 1> mleta!ki% li+ara, a 1KK. popeo se na *00 li+ara ili 1000 dukata -u adru je utje4ala i trgovina vlakom stokomvlasi su stoku i sto!arske proizvode dovozili s pasita na o+ron4ima dinarski% planina i uklju!ivali u zadarsku trgovinu
3TI I S#&:H -o+rti su zadovoljavali svakidanje potre+e ljudi -rad o+rtnika +io je proiren na svim dijelovima rvatskog $raljevstva, i u seoskim i u gradskim drutvima, ali se samo u gradovima mogao razviti pose+an drutveni sloj o+rtnika -u 'u+rovniku oko 100. postojalo F o+rtni!kim strukaG gra?evinska, drvodjelska, kovinarska,zlatarska, tekstilna, ko8arska, kemijska i pre%ram+ena -u 'u+rovniku 100. ko8arskoj stru4i pripadalo 11, a tekstilnoj F o+rtnika -razvoj o+rtnitva u rvatskoj izme?u 1100. i 100. -sol zarana postaje monopolom politi!ke vlasti od komunalne do mleta!ke -najva8nije solane u Stonu i na otoku "agu
T/I:& I "2ST/ -kopneni i pomorski trgova!ki putovi spajaju regionalne dijelove rvatskog $raljevstva -zemljini, sto!arski i o+rtni!ki proizvodiG stoka, sir, vuna, med, ko8a, vino, gru+o vuneno sukno ili raa, sol i sl. naj!eći su predmeti trgovine -uporitem trgova!kog poslovanja je grad -'u+rovnik 11F. sklapa prvi me?ujadranski ugovor s apulijskim gradom 2olBettom -11K9. Split i 'u+rovnik se ugovorima o prijateljstvu povezuju s "isom na Tirenskome moru, s kojom 11FF. i adar sklapa ugovor o uzajamnom prijateljstvu, 11F9. 'u+rovnik sklapa ugovor s +osanskim +anom $ulinom -+osanski +an $ulin jam!i sigurnost du+rova!kim trgov4ima u 3osni +ez ikakvi% namata u trgovanju, osim do+rovoljni% poklona +anu -+ri+irski knez i +osanski +an 2laden I. uklju!uje se u osiguravanje poslovni% komunika4ija izme?u 3osne i =adrana pa 10. pose+nim privilegijem jam!i Splićanima sigurnost pri nji%ovu trgovanju u 3osni -stvaranje komuna na isto!noj o+ali =adrana u 1. i 1. st. -naglo irenje zadarske trgovine solju nakon 1>F. -u prvoj polovi4i 1. st. vrijednost du+rova!ke kreditne trgovine raste -du+rova!ki trgov4i izvoze sre+ro, olovo i druge kovine, zadarski se trgov4i uklju!uju u trgovinu s +alkanskim zale?em
-poslovni polet za%vaća prije svega isto!ni =adran i njegova gradska sredita-'u+rovnik, Split, adar, Senj, a odjekuje i u Slavoniji -Birentinski trgov4i , +ankari i zakupni4i poreza dolaze u tom razdo+lju u dalmatinske gradove (adar, Split), ali se naseljavaju i u zagre+a!kom rade4u, na va8nom uporitu trgova!kog puta izme?u "anonije i =adrana
DRU$TVENE ZAJEDNICE 3#I$/&:=H ';AT/& -temeljna zna!ajka drutvenog razvoja u rvatskoj od 1100. do 100. je stvaranje stalekog drutva -izdvajaju se skupine drutveno utje4ajniji% koji su nositelji gospodarske moći i politi!ke vlasti -na vr%u drutvene ljestvi4e nalaze se istaknuti rodovi %rvatske vlastele i patri4ijat (plemstvo, nobiles) u isto!no jadranskim gradovima -u rvatskoj i Slavoniji se pojavljuje ni8e plemstvo ( nobiles, servientes regis) koje se u slavonskom me?urje!ju staleki o+likuje već u 1. st., a u rvatskoj ju8no od /ele+ita tek u sredini 1. st. -najni8i drutveni sloj u dalmatinskim gradovima do sredine 1. st. !ine neslo+odni servi, ali se i oni postupno uklju!uju u prevladavajuće skupine oso+no slo+odni% pripadnika komune ili stanovnika ( habitator ) grada
$2;:&#:& ';AT/& ; '&
$/&:HS$& "I:& -kvarnerske općine pripadaju gradskim drutvima -manji dio pripada drutvima s pravnim polo8ajem grada ( cives), većina ima polo8aj utvrde ( castrum) ili katela -/inodolski zakonik K. sije!nja 1FF.-o+i!ajna prava, /inodol se sastoji od 9 općina -darovni4a kralja &ndrije iz 1. za 2odru i /inodolBeudalna vlast kr!ki% knezova -stanovnitvo vinodolski% općina se dijeli na skupineG kmeti (naj+rojniji sloj), plemeniti ljudi, popi i svi drugi ljudi
>
-/inodolski zakonik nigdje ne odre?uje drutveni polo8aj plemeniti% ljudivjerojatno se nji%ova plemenitost sastojala od oslo+a?anja od slu8+i Beudalnom gospodaruoslon4em takvoj pretpostav4i je stotinu godina mla?i pravni spomenik kvarnerskog podru!ja-Senjski statut iz 1FF. -Senjsko se stanovnitvo prema tom statutu dijeli na plemiće ( nobiles) i pu!ane ( populares ) -knez :ikola izdaje 1F. ispravu u kojoj se navodi da je vinodolsko drutvo sastavljeno od dviju drutveni% grupaG pu!ana i vlastele nazivi kemti i plemeniti ljudi upućuju na razlike u drutvenom polo8aju vinodolski% ljudi potkraj 1. st., a nazivi pu!ani i vlastela u ovoj ispravi imaju već neke staleke zna!ajke
&'S$ ST&:/:IAT/ ; S#&/:I=I -+ilo je podijeljeno na temeljne grupeG na gra?ane ( cives) i stanovnike ( inhabitatores, in%uilini$ -gra?aninsamo onaj stanovnik kraljevski% gradova koji je u njemu imao nekretnine, prije svega kuću i u8ivao gra?anska prava -posjed na podru!ju grada +io je uvjet za stje4anje 4iviteta ili pravnog polo8aja gra?anina -samo je gra?anin mogao +irati sud4a i +iti +iran u gradsko vijeće, u8ivao je i porezne olaki4e na podru!ju $raljevstava -stanovni4i rade4a se dijele prema narodnosnoj pripadnosti na skupineG slavensku, njema!ku, talijanskuNBran4usku i ugarsku -gra?ani rade4a plaćali su porez prema zemljinom posjedu, a stanovni4i prema imućnosti -me?u stanovni4ima najvie je +ilo o+ra?iva!a vinograda ili te8aka, zatim o+rtnika i trgova4a
:I@H "#H2ST/ -sloj ni8eg plemstva se najprije pojavljuje u Slavoniji -drutveni polo8aj ni8eg plemstva u ;garsko-rvatskom $raljevstvu prvi je put odre?en u latnoj +uli &ndrije II. iz 1. -kraljeve porezne i nov!ane zloupora+e, te vojni!ka o+veza kojom je &ndrija II. opteretio sve plemiće u $raljevstvu izazvale su otpor kraljevi% slu8+enika ili vazala ( servientes regis) -plemići u ;garskoj i Slavoniji primorali su kralja da latnom +ulom ukloni zloupora+e i odredi prava ni8eg plemstva -već u 1. !lanku &ndrija II o+vezao se da će svake godine u Stolnom 3iogradu odr8ati sud, !ime je plemstvo +ilo zatićeno od samovolje velikaa -latna +ula &ndrije II. odnosila se i na ni8e plemstvo u Slavoniji, a u do+a 3ele I/. mijenja se ustrojstvo slavonskog plemstva -oslo+o?enje od plaćanja zemljini% poreza (marturine), ali su plaćali neke poreze za razliku od plemića -kralj #udovik zakonom iz 1>1. potvrdom latne +ule &ndrije II. iz 1. izjedna!io sve plemiće -"a4ta 4onventa ili 5ualiternajstariji primjerak iz 1F*.N 1FF. u trogirskom rukopisu Salonitanske povijesti Tome &r%i?akona, kralj $oloman je 110. doao do 'rave i odlu!io zavladati rvatskom, rvati se spremili za +itku, $oloman je poslao poslanike 8eleći s rvatima sklopiti ugovor, rvati tada alju 1 mudriji% plemića iz 1 plemena rvatske, $oloman se o+vezao da će svi oni u8ivati posjede +ez smetnje i nisu du8ni plaćati danak kralju, ali svaki od 1 plemena mora dati kralju 10 konjanika -izuzeće od plaćanja poreza prvi se put spominje tek dva i pol stoljeća nakon 110. u ispravi /ireviće iz 1>0.N1>1. na %rvatski sa+or u zadarskom zale?u okupljeni su svi %rvatski plemići, tada su doli i !lanovi plemena /irević i zatra8ili da +udu primljeni u zajedni4u D1 %rvatski% plemenaE -/irevići zapravo nisu pripadali nijednom plemenu u savezu, ali smatra se da su uvijek +ili plemići8enili su se pripadni4ama D1 %rvatski% plemenaE
K
-u sredini 1. st. u rvatskoj ju8no od /ele+ita postoje sloja ni8eg plemstvaG plemići ( nobiles) i plemići dvanaest plemena (nobiles duodecim generationum ) -pleme /irovića pripada 1. skupini, a od %rvatski% plemića na sa+oru u #u!koj 8upaniji 1>0. tra8i pristup u8oj skupini plemstvu dvanaest %rvatski% plemena -1>0. na sa+oru u "odgra?u isti!e se da su pre4i /irovića od uvijek +ili plemići -+an rvata i gospodar 3osne 2laden II. ispravom iz 1. potvr?uje da +raća "etar i =akov iz plemena "rkalj preputaju neko zemljite u $rnezi, u zadarskom zale?u, Stjepanu i Stojslavu 'uić iz plemena 3ilinjan -1>F. +an Ivan uz vraća +raći $eglju i 2artinu, plemićima iz plemena "rkalj, selo 3rdari u rmanji koje im je nepravedno oduzeo kr+avski knez rgur -od 1. do 1>F. !lanovi plemena "rkalj stekli naziv plemića -na sa+oru u :inu 19K. predstavni4i kralja @igmunda oslo+a?aju pripadnike plemena "rkalj od plaćanja poreza to im je +ila nametnula vlast srednjovjekovne 3osne -nakon adarskog mira 1>F. #udovik u rvatsku u dalmatinske gradove unosi kraljevski porezni sustav, prije svega plaćanje marturine koja do tada nije +ila poznata u rvatskoj -slo+odno u8ivanje posjeda i oslo+o?enje od plaćanja poreza, zajam!io je već kralj $oloman 110. godine
';AT/H:I S;$3I -%rvatski prostor sve do kraja srednjeg vijeka ne poznaje 8estoke selja!ke ustanke uperene protiv Beudalnog drutvenog ustrojstva kakve je u 1. st. do8ivio europski apad -1. za+ilje8eni suko+ oko prostora i vlasti jest neuspjeli pokuaj splitskog nad+iskupa &rnira 11F0. da omikim $a!ićima oduzme zemljita u 2osoru za koje je tvrdio da pripadaju splitskoj . st. te $aptola i rade4a potkraj 1. st. -+una zadarski% pu!ana protiv plemića za vrijeme protumleta!ke po+une adra 1>.-1K. -pu!ani prigovaraju plemićima to od+a4uju nagod+u s 2le!anima, ali zapravo ustaju protiv plemićke vlasti u zadarskoj komuni -prema izri!aju zadarskog kroni!ara "avla "avlovića 19F. u Splitu nastaje suko+ izme?u plemića i oni% koji nisu mogli +iti iza+rani u !ast su4a suko+ zavrava tek 10.
MARGINALIZACIJA I ISKLJUČIVANJE ';AT/ I /IS:ST -gradski +edemi nisu mogli tititi ljude protiv epidemija ili oskudi4e, ali su i% +ranili pred neprijateljskim naletima -seoske zajedni4e su +ile manje otporne spram vanjski% opasnosti jer selo uglavnom nije +ilo zati ćeno zidinama -+olest, starost ili siromatvo +ija%u !initelji ugro8avanja -8ivotna oskudi4a je +ila !esta pojava u srednjem vijeku -gu+avost je mogla pogoditi svakog pripadnika srednjovjekovnog drutva
*
3#I. visok iznos od 00 dukata za miraz siromanim djevojkama, ne spominjući uopće nji%ovu staleku pripadnost -legatima oporuka pridru8uju se i kolektivni o+li4i pomoćipodizanje hospicija-sklonita za siromane i ovisne -zase+na su vrsta %ospi4ija +ili leprozoriji -sklonita za gu+av4e -%ospi4iji su +ili smjeteni unutar gradskog prostora, leprozoriji su se gradili pokraj gradova, dovoljno daleko da ne +i izravno prijetili zarazom
;#& 3&T/ATI:& -izme?u eti!nosti pojedin4a koja se iskazivala u legatima oporuka i kolektivne skr+i drutveni% zajedni4a prema marginaliziranima nalazila se +ratovtina -+ratovtine su +ile rasprene na svim dijelovima rvatskog $raljevstva -mogle su +iti vjerske ili strukovne -svim !lanovima je pru8ala predod8+u !vrste pripadnosti zajedni4i -+rinula se za nji%ove vjerske pro+itke, pru8ala potporu u +olesti, poslije nji%ove smrti skr+ila o pokopu u zajedni!kim gro+ni4ama +ratovtine -+ratovtine sastavljaju svoja pravila i statute - 1K>. u Trogiru je plemićka komunalna uprava za+ranila sve +ratovtine osim one sv. 'u%a
"=&2 IS$#=;JI/&:=& -uzro4i isklju!ivanja iz zajedni4i +ili su kompli4irani, o njima is4rpno govore kaznene odred+e gradski% statuta -prije svega su to +ili %ereti4i, ideoloki isklju!eni, zatim izdaji4e i nevjerni, te krivotvoritelji i potpaljiva!i vatre -kazne to i% za %eretike propisuju gradski statutitrogirskiG smrću i spaljivanjem na loma!i, splitskiG samo protjerivanjem s komunalnog podru!ja nisu se provodili, ali su se zato strogo ka8njavali politi!ki protivni4i
KULTURA % ZNANOST I UMJETNOST T=HIJ:& I T"IS2H:& $:=I@H/:ST /&TS$ SH':=/=H$/#=& -po!etkom *. st. rvati naselili velik dio rimski% provin4ija "anonije i 'alma4ijeizlo8eni prvim pokuajima pokrtavanjapotrajalo sve do 9. st. -*. i F. st. o+avijena utnjom povijesni% vrela pa i% povjesni!ari i Bilolozi nazivaju tamnima -%rvatska usmena predaja temelj je onome to je +izantski 4ar $onstantin "orBirogenet zapisao o rvatima u svome djelu koje su kasnije istra8iva!i nazivali 'e administrando imperio ( upravljanju 4arstvom)izravni% vijesti o latinskoj pismenosti nemamo -%rvatska sklavinija u zale?u ti% gradova postaje kne8evina karolinkog tipa te postupno ja!a za razliku od one u donjoj "anoniji -po!etkom latinske pismenosti mo8emo smatrati natpis na krstioni4i kneza /ieslava -sredinjim doga?ajem za kulturu na %rvatskim prostorima u to do+a istra8iva!i dr8e Trpimirovo dovo?enje +enediktin4a-+enediktina4 otts4%alk koji je morao napustiti dvor Burlanskog markograBa H+er%arda
F
-Trpimir je doveo +enediktin4e u i8ini4e podno $lisa i za nji% tamo preuredio starokrćanski sakralni prostordr8i se da je taj samostan +io jedan od dvaju nosivi% stupova %rvatske kulture 9. st., drugi je +io +enediktinski samostan u :inu -prona?en natpis " ';. spominju se na Trpimirovu dvoru u 3ijućima svećenika -na > natpisa spominje se i knez 3ranimir (F*9.F9.) -kraj $nina u ;zdolju na?en je natpis koji je dao uklesati knez 2un4imir F>9. -%rvatskom prostoru ne pripada i Jedarski evan?elistar,a li se uvijek spominje u vezi s kulturomto je kodeks s prijelaza >. i K. st. pisan un4ijalom -F0>. se iz . prigovara %rvatskom kralju Tomislavu i za%umskom knezu 2i%ovilu /ieviću to doputaju da se misa slu8i na +ar+arskom jeziku -9>. za+ranjuje se zare?ivanje glagoljaa - i na podru!ju ukinute :inske +iskupije iri +ogoslu8je na slavenskom jeziku -veliku ulogu u povijesti %rvatske kulture odigrali su zadarski samostani sv. $revana i sv. 2arije -kameni spomeni4i iz 10. st. svjedo!e da je i Split zna!ajno sredite pismenosti -sredinje mjesto me?u sa!uvanim tragovima pismenosti iz tog vremena zauzima natpis kralji4e =elene -sa!uvan je i prvi popis knjiga koje je nepoznati +an namijenio 4rkvi koja će +iti ogranak zadarskog samostana sv. $revanai dalje jedno od 8arita pismenosti -me?u liturgijskim knjigama iz 11. st. valja spomenuti #i+er seQuentarium et sa4ramentarium-+ogato ukraen kodeks iz Splita te Hvangeliarum &+sarense -iz adra je i Hvangeliarum /ekenege koji je potkraj 11. st. pisan za glavari4u samostana sv. 2arije, tj. za mla?u kćer poznate opati4e Jikepo njezinoj je narud8+i u skriptoriju sv. $revana napisan !aslov za oso+nu po+o8nost koji je sli!an i izgledom i sadr8ajem Jikinu !asoslovu -na po!etku 1. st. HpitaB /ekenege (1111.)opjevani doga?aji iz /ekenegina 8ivota te se prolaznika poziva da moli za njezinu duu i podsjeća se na njezine zasluge i prolaznost zemaljskog 8ivota -Jikin natpis natpis prve poglavari4e samostana sv. 2arije, /ekenegine majke -na zvoniku 4rkve sv. 2arije sa!uvan je i natpis (110>.) u povodu $olomanova ulaska u adar -109.N109. ugarski kralj #adislav utemeljuje agre+a!ku +iskupiju i podvrgava je osorskom nad+iskupuprvi +iskup Je% 'u% (+io je +enediktina4 iz samostana u 3revnovu) -najstarije sa!uvane knjige zagre+a!ke
9
-#jetopis sadr8i podatke o tragi!noj vonimirovoj smrti -istoria Salonitana govori o mnogim doga?ajima iz %rvatske povijesti -pisana su i djela koja nisu pisana s namjerom da se pri%vate kao knji8evna (to!nije kao +eletristi!ka), ali koja su va8an dokaz kulturnog ozra!ja, pripadaju prirodnoznanstveni i teoloki spisi -od 1. do 1. st. razvit će se vrlo va8na institu4ija-notarijatprvi notari +it će ljudi iz 4rkveni% redova sve do 1. st. -notarske kan4elarije u Splitu, adru, Trogiru, varu i 'u+rovniku, ali i na %rvatskom sjeveru -me?u tekstove koji su pisani s namjerom da i% !itatelj pri%vati kao +eletristi!ko tivo svakako se u+rajaju pasije, %agiograBije i legende -jedno od naj!itaniji% djela europskog srednjovjekovlja je #egenda aurea koja je već 10*. prepisana gotskom minuskulom te je sa!uvana u i+enskom samostanu Branjeva4a konventuala4a -epitaB 2ladena III. Au+ića pokopanog u trogirskoj katedrali govori o knezu koji je preminuo 1. svi+nja 1F. kao o slavnom vladaru $lisa,pitaju zato je preminuo mlad i zato smrt zadesi nevina !ovjeka koji je +io jedina nada svom puku -majstor adovan sam je upisao svoje ime na portalu trogirske katedrale sv. #ovrijen4a -1. i 1. st. o+ilje8ila dvoji4a o+razovani% +iskupaG Stjepan II. 3a+onić i &ugustin $a8otić -3a+onić je utemeljio slavonsku +iskupsku kan4elariju koja je izdavala isprave pisane izvrsnim latinskim jezikom, podigao je i ugleda zagre+a!kog i !azmanskog kaptola i povećao nji%ov utje4aj na doga?aje u +iskupiji -$a8otić je svojom katedralnom kolom (10.) udario temelje visokokolskoj nastavi u srednjovjekovnoj Slavoniji -pod pojmom %rvatska srednjovjekovna knji8evnost naj!eće podrazumijevamo knji8evnu djelatnost koja je po!ela susretom %rvatske kulture s djelom slavenskim prvou!itelja $onstantina-irila i 2etoda -ako smo po!etak knji8evnog srednjovjekovlja ozna!ili glagolji!ke tekstove iz 11. st., zavretkom +ismo mogli imenovati 1>0F. kad prestaje raditi senjska glagoljaka tiskara -1F. papa Ino4ent I/. doputa senjskom +iskupu Cilipu da se u liturgijskom jeziku izjedna!i sa svojim svećenstvom tj. da glagolja, a doputenje da glagoljaju do+ivaju godine kasnije i +enediktin4i iz miazama% razvitku %rvatske knjige -tiskanje prve %rvatske knjige2isal po zakonu rimskoga dvora. velja!e 1F. prvi europski misal koji nije otisnut latini4om i latinskim jezikom -glagoljai su +ili otvoreni prema svim knji8evnim utje4ajima, ali nisu 8eljeli staroslavenski zamijeniti latinskim -1*. $arlo I/. #uksem+urki %rvatskim glagoljaima je uputio poziv da o+nove +ogoslu8je i knji8evnu djelatnost na slavenskom u !ekoj sredini -najstariji sa!uvani spomeni4i druge polovi4e 11. st.G /alunska plo!a s otoka . st. te su naj!eće dramatizirane teme o ro?enju Isusovu i njegovoj mu4i, ali i sveta!ke legende, npr. 2uka svete 2argarite -%rvatska knji8evnost pisana ćirili4om (+osani4om, +osan!i4om) razvijala se od 11. do 1F. st. te je za%vaćala velik dio %rvatskog prostora'u+rova!ko podru!je, srednju 'alma4iju, Slavoniju, i podru!ja u 3i)
0
-najstariji spomenik te tradi4ije je "ovaljska listina kojoj je temeljni sloj iz 11Fnavode se potvrde samostanski% zemljita do+iveni% od +ra!ki% i %varski% knezova, jezik je !akavski -"ovaljski prag je najstariji ćirili!ki natpis na ju8noslavenskom podru!ju kojemu znamo autoraklesar adonja -"olji!ki statut iz 10. pravni tekst, va8an izvor za pravno-povijesnu znanost
#&3H:& $;#T;& /&T& ; &:2 SH':=H2 /I=H$; -glaz+a 4rkveni% redovaG +enediktin4i, Branjev4i, dominikan4i -glagoljaki i gregorijanski glaz+eni spomeni4i
#&#=&AT/ -glagoljako pjevanje ozna!uje pjevanje svećenika, klerika, vjernika za vrijeme krćanskog +ogoslu8ja na 4rkvenoslavenskom jeziku %rvatske redak4ije, slu8eći s liturgijskim knjigama pisanim ili kasnije tiskanim na glagolji4i - smjera glagoljakog pjevanjaG stariji koji potje!e izravno iz ćirilometodske tradi4ije s ja!im oslon4em na gr!ko +izantski element, i noviji od druge polovine 1. st. koji je pod +itnijim utje4ajem +eneventanske glaz+ene tradi4ije i zapadne %imnologijeisklju!ivo vokalna glaz+a +ez instrumentalne pratnje -najraniji su povijesni spomeni4i o toj glaz+enoj praksi 2leta!ka kronika ?akona Ivana
HI=&:$& -naj+rojniji i najvrjedniji Bond %rvatske srednjovjekovne glaz+e !ine sa!uvani pisani spomeni4i krćanske liturgijske glaz+e rimskog o+reda na latinskom jeziku, zadr8ane u %rvatskim zemljama nakon pokrtavanje od 9.st. -Sakramentar, 2issale plenum, sorski Hvan?elistar sv. :ikole, Splitski Hvan?elistar, Splitski misal, Trogirski Hvan?elistar, rvojev misal
TIJ$ &'ItH#=ST/ I ;2=HT:ST ; /&TS$= -razvoj goti!kog stila od 1. do 1>. st. -dolazi do izgradnje sjevernog dijela 'u+rovnika, utemeljenja Stona, ure?enja !itave $or!ule -posvuda se uzdi8u kule na potezima zidina ili izdvojene utvrde uz lu !ke ili 4estovne pristupe -geometrijski planoviprimjer 2otovuna -poluotvorena trgovita /ara8din, Ilok -pregled gotike tre+a po!eti od 4rkvenog graditeljstva -jedno+rodna izdanja iz 1. i 1>. st. stilski najdora?eniji u "o8egi i /elikoj -razvedenoću svodni% konstruk4ija isti!u se emetine4 i #epoglava -Branjev4i djelovali u "uli i adru potkraj 1. st., a dominikan4i u 'u+rovniku u po!etku 1. st. -dalmatinska gotika se isti!e se velikim gradilitima u sreditima koja kasne sa stje4anjem +iskupije -kiparstvoG majstor adovan na portalu trogirske katedrale iz 10. "rikazuje naturalisti!ke elemente -sadr8ajem privla!e sveta!ki kipovi s oltara -uz kiparstvo u kamenu podjednako je zastupljeni i ono u drvu -na+avljaju se umjetnine iz srednje Hurope -najmonumentalniji rad "aola /eneziana-slikano raspelo iz 1>. -usvajanjem %umanisti!ke kulture dolazi do ja!i% prodora talijanski% novina -djelima zidnog slikarstva općenito je siromanija 'alma4ija -sitno slikarstvo je u do+a gotike do8ivjelo najja!i pro4vat
1
HRVATSKA U KASNOM SREDNJEM VIJEKU '3& S;"T:STI :&/=HAT&= $IH- "T;'/S$I "$HT #udovik &n8uvina47 -umire 11.rujna1F 7 nakon uspjenog vladara na prijestolje stupa malodo+na kćerka 2arija (ima 9 godina) ali ona ni na koji na!in nije mogla nastaviti o!evu 4entralisti!ku politiku. -#udovik i $arlo (&n8uvin4i) uspjeli su jo prije priguiti te8nje velikaa i vlastele, uklonili su najmoćnije velikake o+itelji 7 3a+oniće, 3ri+ir4e, :elip!iće - nakon njegove smrti pojavljuju se nositelji otpora spram dvorskog 4entralizma 7 kraljevstvo ulazi u dugo razdo+lje politi!ki% prepiranja i uznemirenosti -osim stari% dinasti!ki% snaga ($otromanići, napuljski &n8uvin4i) javljaju se i novi pretedenti na krunu #uksem+urgov4i -u pozadini dinasti!ki% suko+a nalaze se i dvije velesile 2leta!ka repu+lika i smansko 4arstvo 7 ipak oni sve do 10F. neće izravno dodirivati podru!je kraljevstva &' I $&#=H/S$& /#&ST -:ajte8e #udovikovu smrt do8ivljavaju dalmatinski gradovi. -adarski mir sklopljen 1>F., - potvr?en Torinskim mirom 1F1., - otvara vrata napretka i uspona - ali za to im je tre+ao jak vladar koji +i i% mogao tititi od vanjski% interesa to je #udovik i +io -3udimski dvor je nastojao u+la8iti dojam o sla+ljenju kraljevske(2arijine) vlasti te je stvoren privid da je 2arija dostojna nasljedni4a svog o4a -- ustvari je umjesto nje vladala majka Hliza+eta. -'almatinski gradovi adar prvenstveno su i% pri%vatili i iskazali im odanost 10.listopada 1F pa ponovno .velja!e 1F -adrani su tre+ali jakog zatitnika od 2letaka i Tvrtka II (3osna) a to je mogao +iti samo ugarsko-%rvatski kralj -1F. adar i 'u+rovnik politi!ki dogovor 7 interesi druk!iji jer adru prijeti 2leta!ka repu+lika, 'u+rovniku prvenstveno vladari sa +alkanskog zale?a -poanta 7 +ez zatite ugarsko %rvatske krune polo8aj dalmatinski% gradova veoma nesta+ilan /#&STH#I:S$I T" $&#=I<&2& - 2arija i Hliza+eta 7 nisu nositelji4e an8uvinskog kontinuiteta 7 nji%ova vlast previe kr%ka 7 otpor vlastele veoma jak -nezadovoljstvo plemića i oso+ni motivi slijevaju se u otpor aristokra4ije prema kralji4ama 7 na !elu pokreta +raća orvat iz /ukovske 8upanije 7 "avao, Ivani i #adislav -pridru8uju im se i Stjepan #a4ković, :ikola Se!, :ikola am+o i mnogi drugiP -palatin :ikola orjanski nastoji izmiriti spomenute i kralji4u- 1K.svi+nja 1F>., dolazi do susreta u "o8egi 7 dogovoren DmirE no on nije dugo trajao -u+rzo se orvati o+raćaju napuljskom kralju $arlu 'ra!kom 7 krajem srpnja 1F> on kreće iz :apulja prema rvatskoj 7 te je 1.1.1F> okrunjen u Stolnom 3iogradu kao $arlo II. -2arija se mora odreći krune 7 no već u velja!i 1FK $arlo II +iva teko ranjen od strane 3la8a Corga!a 7 u+rzo umire 7 2arija ponovno postaje kralji4a -srpanj 1FK 7 kreću prema orjanima(kod Wakova) 7 napadaju i% plemići (orvati i Ivan od "ali8ne) 7 u+ijaju :ikolu orjanskog i 3la8a Corga!a 7 2arija i Hliza+eta zavravaju u zato!enitvu u :ovigradu -tako je zaklju!en prvi dio suko+a po+jedom plemića 7 no protudvorski pokret će ući u jo slo8enije razdo+lje
-jo 1F> SigismundN@igmund 7 !eki prin4 je o8enio 2ariju i vratio se u Jeku 7 kad je saznao za doga?aje kod orjana vraća se u ;garsku -u studenom 1FK imenuju ga Dgospodarom i kapetanomE ;garske sa zadaćom da svlada plemiće uklju!ene u protudvorski pokret i kralji4e oslo+odi iz zato!enitva -1..1F* dio ugarskog plemstva kruni @igmunda u Stolnom 3iogradu 7 on proglaava Ivania orvata i Ivana od "ali8ne neprijateljima krune a ostale poziva na vjernost samo njemu -lipanj 1F* 7 oslo+a?a 2ariju iz ropstva, Hliza+eta je u+ijena po!etkom godine pa nije do!ekala slo+odu -do kraja 1F* @igmund je ovladao Slavonijom i rvatskom no u 'alma4iji je suo!en sa novim protivnikom Tvrtkom I 7 +osanskim kraljem -orvati i Ivan od "ali8ne i dalje ostaju protivni4i @igmunda i pokuavaju naći na!in da dovedu na prijestolje sina $arla 'ra!kom 7 #adislava 3S:& 7"ITIS&$ "H2& =&'&:; -smrću #udovika uklonjena je prepreka za irenje i ja!anje +osanske dr8ave 7 Tvrtko I 7 8eli da proiri svoju vlast prema o+ali ($otor i 'rijeve) -'rijeve na :eretvi osvaja 1F0ti%, a isti!ući vjernost 2ariji i Hliza+eti sporazumom do+iva $otor 1F>. -Iako se pretvarao da podr8ava kralji4e podupirao je %rvatske velikae sve do @igmundove krunid+e 7 nije se nikad direktno mijeao u suko+e -1F* $lis ga pri%vaća za vladara, krajem godine osvaja va8nu utvrdu strovi4u 7 tim !inom po!inje pritisak na dalmatinske gradove od adra do Splita -Tvrtkove !ete redovite pustoe zale?a adra i Splita -1FF Split se o+raća @igmundu no ovaj ignorira 7 Split i Ai+enik stvaraju savez protiv Tvrtka i Ivana od "ali8ne Ddmetnika %rvatske kruneE -1F9- Tvrtko im nare?uje da pri%vate njegovu vlast -F.K.1F9 7 3itka na $osovu polju 7 Tvrtko X sr+i protiv smanlija 7 te8ak poraz TvrtkaXsr+a 7 time dolazi i do sla+ljenja Tvrtkovog pritiska na dalmatinske gradove -krajem 1F9. Tvrtkova snaga opet raste ponovno za%tjeva dalmatinske gradove da ga pri%vate za vladara 190 7 poto je +ilo mnogo suko+a, dalmatinski gradovi is4rpljeni nepotre+nim +or+ama, +ez pomoći @igmunda odlu!uju pri%vatiti Tvrtkovu vlast 7 prvo Split zatim Trogir, Ai+enik, 3ra!, var i $or!ula 7 do kraja godine iri se na 4ijelu 'alma4iju osim adra #ipanj 190. Trvtko u Sutjes4i izdaje povlasti4e dalmatinskim gradovima 7 imaju sva prava koja su imali i za vrijeme an8uvinske vlasti -iako je podr8avao pristae #adislava :apuljskog na %rvatskom prijestolju ,se+e je smatrao kraljem rvatske i 'alma4ije i ta je oznaka ula u njegov kraljevski naslov :I$"#=S$I "& Tvrtko umro 10..191 7 nasljeduje ga Stjepan 'a+ia 7 nema promjena i dalje je vladar 'alma4ije ; svi+nju 190 #adislav :apuljski je okrunjen za kralja u :apulju 7 orvati i Ivan od "ali8ne i neki ostali ga samim tim !inom po!inju smatrati i %rvatsko-ugarskim kraljem 191- #adislav imenuju rvoja /uk!ića i +rata mu /uka rvatinića za +anove %rvatske i 'alma4ije, a Ivania orvata namjesnikom ;garske #adislavov utje4aj u 'alma4iji ipak nije +io jak, ona je jo +ila pod +osanskom vlaću, !ak je i @igmundov utje4aj +io ja!i nego njegov Tijekom 19. 'olazi do po+oljanja odnosa izme?u @igmunda i 3osanskog kraljevstva Iste godine rvoje /uk!ić rvatinić naputa #adislava i o+vezuje se na vjernost @igmundu
-19 @igmund provaljuje u 3osnu pora8ava +raću orvat kod 'o+ora i zaro+ljava i%. ; tom ratu i Stjepan 'a+ia priznaje @igmundovu vlast, postao mu vazal i vratio sve dalmatinske gradove @igmundu.(o+vezuje se da nakon njegove smrti će vladarom 3osne postati @igmund) Tako zavrava jo jedan dio protudvorskog pokreta ovaj puta po+jedom @igmunda - @igmund neprikosnoveni vladar 7 porezi 7 kraljevska komora soli, tridesetina 7 sve sa 4iljem prikupljanja nov4a za po%od protiv Turaka -"oziva na po%od 7 priklju!uju se Cran4uzi 7 vojska se skuplja kod 3udima i kreće 'unavom na jug >.9.19K- +itka kod :ikopolja 7 te8ak poraz od strane Turaka 7 sultan 3ajazit -:ikopoljska +itka je treća u nizu +itaka sa Tur4ima 7 Jernomen na 2ari4i(1*1), $osovo "olje(1F9) 7 sve po+jede smanlija koje su im postepeno otvorile vrata prema 4ijelom +alkanskom poluotoku -ovim porazom tako?er dolazi i do nove etape protudvorskog pokreta
$;:I'3& #&'IS#&/& :&";#=S$ - :akon poraza kod :ikopolja ne zna se to je s @igmundom - nakon to je uklonio +raću orvat 19 7 uklonio je najveću prijetnju no dio Beudalnog plemstva i dalje podr8ava #adislava :apuljskog kao ugarsko-%rvatskog kralja 7 vo?a pokreta je Stjepan #a4ković -po!inje nova etapa protudvorskog pokreta 7 proglaavaju 19K #adislava kraljem - u me?uvremenu se doznaje da je @igmund 8iv, po+jego je nakon +itke u .F.10 u adru +iva okrunjen za kralja ugarsko-%rvatskog kraljevstva 7 nezakonita i nevaljana krunid+a, a i krajem godine se odma% vraća u :apuljsko kraljevstvo -3ilo je dogovoreno da će dolaskom u adar otići u Stolni 3iograd kako +i se izvrila valjana krunid+a krunom Sv. Stjepana no to nije u!inio iz nepoznati% razloga
@I2;:' I 3S:& dnosi &n8uvina4a i #uksem+orgova4a u po!etku 1> stoljeća su periodi!ni
-od 101-10 vidljiv je velik utje4aj &n8uvina4a 7 zaro+ljavanje @igmunda, #adislavova krunid+a -d 10 na dalje kad je #adislav se vratio u :apuljsko kraljevstvo ponovno raste utje4aj @igmunda -sim ove dvije dinastije, velik utje4aj na isto!ni =adran imala je 3osna, poglavito rvoje /. rvatinić -19.10.10. rvoje /.rvatinić je imenovan od #adislava za Dglavnog namjesnika u ;garskoj, rvatskoj, 'alma4iji i 3osni, a do+io je i naslov Dsplitskog %er4egaE -rvoje je +io puno utje4ajnija povijesna oso+a od +osanskog kralja Stjepana stoje -+rzo dolazi do nji%ovog razila8enja 7 stoja pri%vaća @igmundovu vlast 10- suko+ izme?u rvoja i stoje 7 stoja smijenjen na prijestolje postavljen Tvrtko II 10 stoja odlazi u 3udim , ugarska vojska kreće na 3osnu i zauzima Sre+renik 7 nema uspje%a jer Tvrtko II i rvoje i dalje podr8avaju #adislava -10>,10K,10* @igmund vodi +rojne po%ode na 3osnu no sve +ezuspjeno -@igmund mijenja svoj plan i okreće se pripremanju novog po%oda na Turke 7 podupire ga papa rgur OII 7 9.11.10* proglasom iz Siene poziva apad u rat protiv Turaka i dr. nevjernika -@igmund naravno taj po%od usmjerava prema 3osni 7 prodire u 'o+or i po!injava pokolj +osanske vlastele 7 ali sam po%od i dalje ne mijenja nji%ovu odanost #adislavu -ipak 10F. 3osna naputa #adislava 7 ne z+og @igmunda nego z+og toga to je #adislav po!eo pregovore sa 2let4ima o prodaji 'alma4ije -rvoje /.rvatinić kad je saznao #adislavove namjere okreće se @igmundu, jer prodaja 'alma4ije +i za njega +ila katastroBalna jer +i ostao +ez vlasti, te na njegov nagovor svi osim adra i "aga naputaju #adislava i pri%vaćaju @igmundovu vlast. 109- Tvrtko II je z+a!en sa prijestolja, namjeravao je doći do njega @igmund(dogovor sa 'a+iom 19 nakon 'o+ora) no nije uspio, jer je +osansko plemstvo na prijestolje vratilo Stjepana stoju, koji je protivnik rvoja /.rvatinića ali i @igmunda ovaj put 111-@igmund i stoja se pomiruju, @igmund odustaje od +osanske krune i pri%vaća stoju kao +osanskog vladara
:& "&; $&S: SH':=/=H$/#=& -$ada govorimo o ovom periodu ono je o+ilje8eno prevratima, protudvorskim pokretom i politi!kom nesigurnosti -u osnovi4i z+ivanja je nedjelotvorna kraljevska vlast 7 koja je tim primjetnija to je uslijedila nakon sna8ne an8uvinske 4entralisti!ke kraljevske vlasti #udovika I. -sve to to se deavalo u ugarsko-%rvatskom kraljevstvo se deavalo i u većini europski% zemalja -4ijelo kasnije razdo+lje o+ilje8avat će sli!ne pojave 7 prvenstveno animoziteti izme?u kraljevske vlasti i Beudalne vlastele
;3IT&$ '&F /ene4ija je zakonski potisnuta s =adranske o+ale, no oni to nisu smatrali kona!nim rjeenjem -dalmatinski gradovi su joj strateki nu8ni z+og sigurnog odr8avanja trgova!ke pomorske veze sa #evantom -nji%ova umijeanost u protudvorske pokrete je takva da su uvijek +ili naklonjeni sudioni4ima koje su smatrali manjom prijetnjom za svoje +uduće planove u 'alma4iji 7 u po!etku su podupirali @igmunda jer su zazirali od &n8uvina4a ($arlo 'ra!ki i #adislav :apuljski) -i dalmatinski gradovi z+unjeni svim onim to se deavalo od 1F-109 su nerijetko samostalno %tjelo pri%vatiti mleta!ku vlast no 2let4i su to od+ijali ("ag i Split 101)
>
-isti4ali su da i% mogu pri%vatiti ali samo ako @igmund kao okrunjeni ugarsko-%rvatski kralj na to pristane 7 dakako ovaj to nikad nije %tio -to se ti!e mleta!ki% interesa prema drugim stratekim +itnim mjestima zauzeli su redom otok $rB(=onsko more 1FK), 'ra!(19), #je i $roj(19), Skadar i 'rivast(19K), 3elluno,Celtre i /i4enza (10),;l4inj, 3ar i 3udva, /erona i "adova (10>)
"'&=& '&
"/I 2#HT&J$I &T -/eć u kolovozu 109 @igmund iskazuje nezadovoljstvo na prodaju 'alma4ije i prijeti /ene4iji ratom -109 /ene4ija je pregovorima zavladala i a+om, godina, a o+je strane su zadr8ale ono to su u !asu sklapanja posjedovale ';I 2#HT&J$I &T -nakon isteka primirja o+novljen je rat jer ni @igmund ni /ene4ija ne 8ele popustiti u svojim te8njama
K
-sredinom travnja 11F rat po!inje no njegov tijek je opet neuspjean za @igmunda -u to vrijeme @igmund je okupiran na z+ivanja u :jema!kom godina -9.*.1*. primirje je produ8eno na jo > godina -@igmund nikada nije slu8+eno priznao mleta!ku vlast u 'alam4iji no vie nije +io dostojan suparnik 2leta!koj repu+li4i koja je suvereno vladala =adranom, ili mleta!ki $ulBom
2H'ITH&:S$& '@&/& I $2;:&#:I S/=HT/I -dalmatinski gradovi su uklju!enjem u 2leta!ki repu+liku u potpunosti podvrgnuti njenim dr8avnim interesima 7 u to vrijeme 2let4i dose8u i svoj vr%una4 gospodarske i politi!ke moći -/ene4ija nije ni ukidala ni +itno mijenjala statute dalmatinski% gradova 7 osim to je iz+a4ila dijelove koji su +ili upereni protiv 2letaka -na !elu grada i dalje velika ili opća vijeća koje sa!injavaju plemići, jedino $neza vie ne +ira plemstvo nego ga postavlja mleta!ka vlada i dolazi iz mleta!kog plemstva -porezni sustav je postao dijelom mleta!kog dr8avnog sustava, komore -promet solju podre?en mleta!kom ;redu za sol i sav izvoz podvrgnut detaljnom nadzoru -dalmatinski gradovi su i dalje dakako usko povezani sa podru!jem rvatskog kraljevstva no ono vie nema nikakvu odlu!ujuću ulogu i nji%ovom drutvenom, gospodarskom i politi!kom razvoju.
#I&I=& /#&STH#H :=H2&J$-I2S$I <& -dugo @igmundovo vladanje 1F*-1* 7 o+ilje8avaju klju!ne pojave u vidu suko+a kralja i vlastele u protudvorskom pokretu, ratovi s smanlijama i nji%ovi prvi prodori u rvatsko podru!je, gu+itak 'alma4ije i stvaranje mleta!kog dominija na =adranu -imao je snage da donekle ugui protudvorski pokret, no nije uspio niti zavladat 3osnom, niti povratiti 'alma4iju ratom, niti je imao uspje%e sa Tur4ima. -mladost mu karakterizira suko+ s Tur4ima (:ikopolje 19K), kasnije se odlu!uje za mudriji potez i udara temelje sustavu protuturske o+rane (1) -taj potez je jedna od rijetki% potvrda da je u dugom vladanju malo sazrio i postao mudriji vladar -skromni rezultati vezani za ugarsko-%rvatsko kraljevstvo nisu +ili zato jer je +io lo vladar već zato jer je imao druge te8nje 7 110-nakon smrti upre4%ta postao je njema!ki 4ar, a nakon smrti +rata /a4lava 119 i !eki kralj -Tako je 119 +io ugarsko-%rvatski kralj, njema!ki i !eki kralj, te njema!ko-rimski 4ar pa je po svojoj vladarskoj djelatnosti +io najistaknutiji vladar Hurope -u to vrijeme javlja se i velika s%izma unutar
*
-!esto je naputao ugarsko-%rvatsko kraljevstvo prvi put od studenog 11 7 velja!e 119 -vrijeme 4rkvenog kon4ila u $onstanzu(11-11F) 7 odr8ava tijek kon4ila 7 tamo je spaljen =an us -drugi put odsutan je od svi+nja 10 do listopada 1 -slu8+eno je 1.>..1 u imu okrunjen 4arskom krunom -$on4il u 3aselu studeni 1- svi+nja 1 -od 10-1 potpuno je +io usmjeren na z+ivanja u Jekom kraljevstvu 7 suz+ijao %usitski pokret -z+og svega toga je trpio posao u ugarsko-%rvatskom kraljevstvu -prvi prodori Turaka na podru!je rvatske su 11 -preputao je upravljanje dr8ave 4rkvenoj i svjetovnoj aristokra4iji -11 ostavlja kraljevstvo ostrogonskom nad+iskupu Ivanu $ani8aju i palatinu :ikoli orjanskom -takav je na!in vo?enja povećavao utje4aj 4rkvene i svjetovne vlastele u @igmundovo do+a
"/H T;S$H "/&#H -na po!etku 1>.stoljeća i u 3osni se kona!no o+likuju izdvojena podru!ja vlastele 7 pa je 3osna podijeljena na podru!ja kojima samostalno vladaju velikaki rodovi i na prostor izravno podvrgnut kraljevskoj vlasti 7 contrada del re najistaknutiji velikaki rodovi su
rvatinići i $osa!e -rvoje /. rvatinić je vladao podru!jem od 'onji% $rajeva do otoka 3ra!a,vara i $or!ule, a u dolini :eretve njegov se posjed dodirivao sa podru!jem $osa!a i vojvode Sandalja ranića -11- 2usa , sin od 3ajazita II provaljuje u Sr+iju , despot SteBan #azarević tr8i pomoć od @igmunda -11 pozivu u pomoć odaziva se i Sandalj ranić 7 u srpskoj despotovini njegove !ete se +ore s Tur4ima a za to vrijeme ./. rvatinić zauzima njegova podru!ja uz :eretvu -+rzo dolazi do osu?ivanja rvojevog !ina, naputa ga Split, a @igmund ga proglaava odmetnikom -@igmund upravu nad 3ra!em, varom i $or!ulom privremeno predaje 'u+rovniku -rvoje se oreće 2le!anima 7 da oni njemu pomognu u ponovnom zauzimanju Splita a on će njima zauzvrat pomoć da zauzmu Trogir -11- nakon to ga je /ene4ija od+ila njegov poslanik 2i%ajlo $a+u8ić odlazi kod Turaka i dovodi u% u 3osnu -'io Turaka ostaje na rvojevom posjedu oko /r+asa, a dio provaljuje u rvatsku i Slavoniju -11> Trogirane nude pomoć Ivaniu :elipi!iću z+og stra%a od Turaka, a iste godine Tur4i prvi put prodiru do dalmatinski% gradova -Tur4i su ipak tek 1 po!eli ponovno prodirati, a tek nakon pada 3osne i sustavno pustoiti dalmatinsku o+alu
;S": /#&STH#H- F -u prvoj polovini 1>. st. :eke velikake o+itelji gu+e svoju moć, Crankopani, a neki se naglo uspinju
F
-Sin prvog 4eljskog groBa Cridrika I, erman I se o8enio kćerkom +osanskog +ana Stjepana II $otromanića ($atarina) -sin ermana I , erman II je utemeljitelj dinasti!ke moći groBova -Sin Cridrika II, ;lrik II, se 8eni 1 kćerkom srpskog despota Wur?a 3rankovića, $atarinom
S;$3 $ 3&ATI:H :H#I"JI& -azvoj kr!ki% knezova +io je potpuno druk!iji od razvoja
i Cranko -najstariji 2atko 1K postaje i slavonskim +anom, njemu je povjereno da rijei suko+ s Crankopanima, a nakon to je $atarina poslije &n8ove smrti dala posjede :elp!ića @igmundu ovaj i% daje Talov4ima -;spon Talova4a nastavljen je i za vrijeme &l+re4%ta 7 @igmundov nasljednik -1F "etar Talova4 postaje +anom rvatske i 'alma4ije, a Ivan Talova4 vranskim priorom -ipak nji%ova uloga je +itna tek negdje desetljeća jer već 1> umire 2atko i pogi+a Ivan,
9
Cranko pogi+a u +it4i s Tur4ima 1F, i preostaje samo "etar koji nosi titulu +ana rvatske i 'alma4ije do svoje smrti 1>. -:jegovom smrću se prekida kratkotrajna ali +itna uloga Talova4a u %rvatskoj povijesti
@I2;:'- "$;A&= &/:TH@H -azvojni !initelji njegovog vremena 7 tri kraljevska i jedan 4arski naslov, svaki sa sve zamrenijim vladarskim o+vezama, te ja!anje pritiska 2letaka i smanlija -sve to ote8ava ravnomjerno upravljanje kraljevstvom -period razma%a vlastelinske moći -+io je zapravo suo!en sa nerjeivim pitanjem 7 kako istodo+no podupirat vlastelinske rodove a opet sprije!iti nji%ovo sve veće djelovanje na %rvatsko drutvo -uspijeva koliko toliko napraviti protutursku o+ranu 7 organizira tri ta+ora 7 -%rvatski prema =adranu i 'alma4iji -slavonski prema ;ni i -usorski -ipak takva podjela nikada nije uistinu i ostvarena, ali o4rtava +udući razvoj i nu8nost o+rane od Turaka
SH'I:& ST#=H& 'I:&STIJ$I S;$3I ! sada dolaze do izra8aja sve oligar%ijske pojave koje su se razvile za vrijeme @igmundovog vladanja -:akon @igmunda na vlast je doao &l+ert a+s+urgova4 (1*-19) 7 on je +io mu8 @igmundove kćerke Hliza+ete 7 to je samo prijelazno razdo+lje prema razdo+lju dinasti!ki% i vlastelinski% suko+a -"ripremajući se za po%od na Turke kod Smedereva, saziva ;garski sa+or u "o8unu 7 *lberti regis decretum 7 dekret koji utvr?uje odnose izme?u plemstva i kralja -prema dekretu kralj 4ijelo vrijeme mora +oraviti u ;garskoj za razliku od svog pret%odnika @igmunda -ostavlja samo dvije kćeri nakon smrti, pa vlast preuzima Hliza+ete njegova 8ena 7 podr8avaju je prije svega groBovi
0
-1 /ladislav pokreće rat sa Tur4ima a na !elu vojske je Ivan unMadi -ostvaruje po+jede 1 kod :ia, prodire sve do lati4e kod SoBije, a pri povratku jo jednom 1 u +it4i kod :ia po+je?uju Tursku vojsku -1 2urat II nudi primirje na 10 godina, to /ladislav pri%vaća -uspjesi u ovim po%odima stvaraju privid o sla+osti smanskog 4arstva na 4ijelom zapadu te raste raspolo8enje za veći rat sa Tur4ima 7 za to se zala8e +izantski 4ar Ivan /III ali i papin legat =ulijan ugarski se sa+or sastao i potvrdio #adislava / "ost%uma za novog kralja, on je jo maloljetan i nalazi se na dvoru njema!kog 4ara Cridri%a III a+s+urkog koji ga ne 8eli poslati u ;garsku -1K ;garski sa+or +ira gu+ernatora Ivana unMadija, on će na toj pozi4iji ostati do 1>.
';3/:I$- H";3#I$& I T;S$I &&J -'u+rovnik je 1>F priznao vlast #udovika &n8uvin4a i upravo se tada po!eo samostalno razvijati -vrijeme gospodarskog i drutvenog pro4vata 'u+rovnika -kao dio ugarsko-%rvatskog kraljevstva on priznaje vlast kralja no iskazuje i odre?enu politi!ku samostalnost -u do+a protudvorskog pokreta izme?u @igmunda i #adislava oni dosljedni priznaju @igmundovu vlast -u do+a irenja mleta!ke vlasti 109-10 'u+rovnik ne da nije uklju!en u mleta!ki stato de 2ar nego i dalje priznaje vlast ugarsko-%rvatskog kralja -unato! tome za vrijeme ratova @igmunda i 2letaka oni su neutralni, a za vrijeme ratova ne prekida se nji%ova trgovina sa /ene4ijom -'u+rov!ani će +ez prestanka do 1>* priznavati ugarsko-%rvatskog kralja ali već nakon 10 dolazi do opadanja odnosa sa ugarsko-%rvatskim kraljem -10 sklapaju ugovor sa sultanom 2uratom II . 'u+rov!anima je zagarantirana teritorijalna 4jelovitost podru!ja te slo+oda trgovanja po smanskom F ipak su morali po!eti plaćat %ara! smanskom 00 dukata, -kako se osmanska vlast irila 3alkanom sve je vie sultan za%tijevao od 'u+rovnika kako +i odr8ao slo+odu, 'u+rov!ani su se +orili koliko su mogli, no većinom su na kraju poputali -1KF platili su >000, 1* platili su 9000 ,1*F platili su 1>00 1F0 platili su !ak 1>000, da +i se od 1F1 %ara! ustalio na 1>00 dukata godinje -plaćanjem %ara!a osiguravali su samostalni razvitak svoje repu+like
1
-upravo u tom razdo+lju su na "ilama poruili sve zgrade da ne +i +ile uporite Tur4ima i dozidali gradske zidine i kulu 2in!etu -Tur4i nisu napali 'u+rovnik, jer su +ili korisni sultanu z+og trgovine, redovito su plaćali %ara! i nikako mu nije +ilo u interesu napasti i razruiti tako koristan grad -kad je dolo do zavrnog odre?ivanja odnosa sa sultanom 'u+rovnik je već imao odavno o+likovan teritorije svoje epu+like povrine 1091km -'u+rovnik je redovito plaćao %ara!, zadr8avao vjernost prema ugarsko-%rvatskim vladarima, i polako razvijao svoj repu+liku kao sna8nu i gospodarski sta+ilnu
$&#=H/ST/ :& &S$I@=; -politi!ki, prostorini, drutevni razvoj rvatskog kraljevstva u sredini stoljeća dolazi do razine prijelomnosti- 2let4i vladaju 4ijelom jadranskom o+alom, utje4aj smanlija je sve primjetniji, a poraz kod /arne 1 ;garska je demoralizirana a smanilije u svom najvećem poletu -sve to i dalje je o+ilje8eno stalnim +or+ama vlastele i kraljeva u ugarsko %rvatskom kraljevstvu - dekret &l+retov nam govori o svim povlasti4ama koje velikai imaju, oslo+o?enje ili egzemp4ija od plaćanja poreza marturine prije svega - Tur4i s druge strane od osvajanja srpske despotovine i +osanskog kraljevstva se u!vrćuju i postaju prvi susjedi ugarsko-%rvatskog kraljevstva -uspjesi protiv smanilija u ovom periodu nisi plod do+re kraljeve politike ili jake dr8avne vojske, već su +azirani na oso+nom junatvu pojedini% velikaa - 1>K pred naletom sultana 2e%meda II, 3eograd +rane tri Ivana, Ivan unMadi, Ivan $apistran i paipinski legat Ivan K umro Ivan unMadi, kapetanom ugarske vojske nije imenovan njegov sin #adislav nego ;lrik * kralj #adislav "ost%uma daje pogu+iti #adislava %unMadija a njegovog +rata 2atiju alje u "rag u tamni4u -;+ojstvom ;lrika II izumrli su
"$;A&= * ponovno je otvoreno pitanje ugarsko-%rvatskog kralja -kandidati su njema!ki kralj i 4ar Cridri% III, ali je plemstvo ipak vie naklonjeno domaćem vladaru a ne stran4u -#adislav orjanski i :ikola Ilo!ki su kandidati, ali uz potporu ni8eg plemstva prevladavaju unMadijev4i na !elu sa 2i%ajlom SzilagMijem i Ivanom /itezom od Sredne -na sa+oru u "eti 1>F za kralja +iva iza+ran Ivanom mla?i sin 2atija, a za gu+ernatora 2i%ajlo SzilagM -prije samog iz+ora plemstvo je natjeralo gu+ernatora da potie dekret kojim se dosta ograni!ava kraljeva moć, kralj mora dr8avu +raniti o vlastitom troku, ne smije nametati poreze plemstvu, a +anderije velikaa smije pozvati samo u slu!aju iznimne opasnosti
- u !asu iz+ora 2atija se nalazio u zato!enitvu u "ragu ali ga je =uraj "odje+radski oslo+odio nakon #adislavove smrti -Ivan /itez od Sredne odlazi u "rag i dovodi 2atiju u ;garsku gdje ovaj preuzima vlast od gu+ernatora i ujaka 2i%ajla SzilagMa -pokazuje interes da stvori !vrstu kraljevsku vlast i zanemari neke od odred+i iz dekreta -izaziva otpor velikaa prvenstveno :ikole Ilo!kog i #adislava orjanskog -otpor je +io toliko velik da su spomenuti odlu!ili krunu ponuditi njema!kom kralju Cridri%u III koji je to i pri%vatio i u o8ujku 1>9 proglasio se+e ugarskim kraljem
"&' 3S:H 1K. -Tur4i su 1> zauzeli 9 zauzima Smederevo, a srpsku despotovinu pretvara u turski paaluk -turski utje4aj u 3osni u tom periodu je veoma jak, pa je Stjepan Toma +osanski kralj već 1>-1>* morao sultanu plaćati 1K0000 dukata -unato! sjajnoj po+jedi kod 3eograda 1>K izgledi za otpor protiv Turaka su +ili mali gotovo nikakvi - "apa "io II je pokuavao nagovoriti europske vladare na po%od protiv Turaka no sve je to +ilo +ezuspjeno -i kralj Stjepan Toma (1-1K1) je pokuavao na sve na!in zainteresirati druge europske vladare za pomoć no +ez veliki% uspje%a, !ak je 1>9 po!eo i progone 3osanske 4rkve ali ni to nije popravilo polo8aj 3osne u Huropi -:jegov nasljednik Stjepan Tomaević je pokuavao i pomiriti +osansku vlastelu sa svr%om oja!anja dr8ave i pokuavao se izmirit sa 2atijaom ugarsko-%rvatskim kraljem -sve to nije spasilo 3osnu jer je 2e%med II provalio u svi+nju 1K, Stjepan Tomaević je po+jegao iz kraljevskog 3o+ov4a u =aj4e, a zatim u $lju! ali je tamo u%vaćen i pogu+ljen
"' 2&TI=&A& $/I:& -i 2let4i su uvidjeli opasnost od smanlija i kod nji% je po!ela prevladavati politi!ka struja koja je zagovarala rat s smanlijama, ali je nji%ova +irokra4ija +ila spora, i tek su 1K se po!ele konsolidrati prve !ete u dalmatinskim gradovima -1K 2atija posti8e dogovor sa Cridri%om III, zajedni!ki rat protiv Turaka, a ukoliko 2atija umre +ez muki% nasljednika na prijestolje će doći Cridri% III, time osigurava mir u zale?u i mo8e se kon4entrirati na pro+lem sa Tur4ima -1.rujna 1K sklapa ratni savez i sa 2leta!kom repu+likom, /ene4ija će voditi pomorski rat sa o la?i, a u 'alma4iji i na "eloponezu će napasti Turke na kopnu -tako je stvorena koali4ija za rat s Tur4ima a papa "io II .10.1K o+javljuje kri8arski rat -!inilo se da su stvoreni odli!ni preduvjeti za pravi o+ra!un sa smanlijama, no kona!ni rezultat će ipak +iti neusporedivo skromniji -krajem 1K. 2atija napada Turke i zauzima =aj4e, uspjeniji po%od nije nastavljen jer se nije desilo europsko uklju!ivanje u suko+, prvenstveno z+og toga to je 1K papa "io II umro 7 to uruava nade u veliki rat s Tur4ima i Bormiraju se dva manja odvojena po%oda -prvi je onaj koji je vodila 2leta!ka epu+lika sa smanlijama do 1*9, i jedan novi po%od 2atijaa 1K kada je osvojio Sre+renik -svajanje =aj4a i Sre+renika je +io krajnji domet 2atijaove politike u turskoj 3osni , i na tim prostorima je organizirao dvije +anovine =aja!ku i Sre+reni!ku -1K9 oduzima Crankopanima Senj Bormira Senjsku kapetaniju i tako =aja!ka Sre+reni!ka +anovina i Senjska $apetanija postaju osnovni dijelovi korvinovskog protuturskog sustava
$&#=H/ SH':=H;"S$I 3 -tako organiziran protuturski sustav je +io od velike va8nosti za rvatsko kraljevstvo -on nije sprije!io turske provale i plja!ku ali je odgodio irenje grani4a smanskog 4arstva za naredni% >0 godina - osim toga kraljev doprinos u +or+i sa Tur4ima je ostao dosta skroman -poveo je jo nekoliko po%oda i osvojio neke Turske gradove, "o!itelj na :eretvi 1*1, Aa+a4 na Savi 1*>, a 1F0 /r%+osnu(Sarajevo) -zna!ajnija po+jeda je ona njegovog +ana 2atije ere+a u +it4i 1F na ;ni Dkod +roda rinskogE nakon koje je sa 3ajazitom II sklopljen >ogodinji mir, to 2atijaa omogućava posvećivanje pitanjima u srednjoj Huropi -1K* kako +i povećao kraljevske pri%ode 2atija provodi reBormu poreznog sustava -u ;garskoj izravni porez kraljevska komora, u Slavoniji marturina ili kunovina, a neizravni porezi i u ;graskoj i u Slavoniji tridesetina - uvozno izvozna 4arina -kraljevi prije 2atijaa su velikae oslo+a?ali odnosno egzemplirali plaćanja pojedini% poreza pa su kraljevski pri%odi +ili umanjeni -2atija je stoga proveo reBormu marturina je prozvana komornim porezom, a tridesetina krunskom 4arinom, u sutini se nita nije promijenilo, komorni porez je i dalje +io zemljini, a krunska 4arina i dalje porez na uvoz i izvoz, ali velikai vie nisu +ili oslo+o?eni plaćanja , to je u kraljevsku +lagajnu uljevalo sve vie nov4a -1F1 je sazvao opći sud u agre+u gdje je neke velikae Crankopane, 3lagajske, Trinske te skupinu manji% plemića optu8io za nasilja i zloupotre+e i osudio i% na smrt i gu+itak poreza. ;+la8io je presudu pod uvjetom da se uvede novi porez od pola Borinte u Slavoniji - reBormom iz 1K* kraljevi pri%odi su se povećali ali on i% je koristio za pokretanje ratova u Jekoj i &ustriji - u Jekoj je iskoristio pro+leme =urja "odje+radskog koji je +io optu8en od pape za naginjanje %usitima te lien kraljevskog dostojanstva. -2atija 1KF kreće u po%od na !eku krunu koji traje do 1*1 , opustoio je 4ijelu 2oravsku ali nije doao do !eke krune. -1*1 do !eke krune dolazi poljski kralj /ladislav =agelović 7 s njim 2atija 1*9 posti8e mir kojim ga priznaje za !ekog kralja, a za uzvrat do+iva pod vlast dijelove 2oravske koje je zauzeo u po%odu od 1KF-1*1. -u taj rat je ulo8eno puno vremena i sredstava a rezultat nije +io o!ekivan -jo vie sredstava 2atija je utroio u rat s Cridri%om III od 1**-1FF 7 s njim je ratova u &ustriji, 1F> je !ak i zauzeo 3e! ali ni tamo nije uspio doći do krune -1FK njema!ki su stale8i za kralja iza+rali Cridri%ova sina 2aksimilijana, pa su time prekinute sve 2atijaove zamisli o uzimanju njema!ke kraljevske i 4arske titule -kad se sve sa+ere i oduzme, 2atijaevi srednjoeuropski po%odi su +ili totalni promaaj i posve +esmisleni to su po!eli iskazivati i njegovi suvremeni4i
"3;:& 1*1.'I:H -1*1 iz+ija velika po+una protiv 2atijaa $orvina na !elu sa Ivanom /itezom od Sredne i +iskup Ivan Jesmi!ki(Ianus "annonius) 7 pridru8uju se i drugi o+itelj Tuz, zagre+a!ki +iskup svald i njegov +rat Ivan. -oso+ita zna!aj po+une je ta to su je poveli dva 2atijaova pripadnika naju8eg kruga njegove vladajuće strukture -neposredni povod je +ila njegova +esmislena ekspanzionisti!ka politika prema srednjoj Huropi, ali su razlozi +ili i malo slo8eniji, 2atija je pokuavao !vrsto apsolutisti!ki vladati ne osvrćući se na velikae i na ugarski sa+or -Ivan i =anus su odlu!ili krunu ponuditi poljskom kralju $azimiru =ageloviću -2atija je vjeto i +ezo+zirno skrio po+unu vlastele, naizgled se pomirio sa Ivanom /itezom od Sredne, ali ga je +a4io u tamni4u kasnije
-$ada ga je 1* oslo+odio, ovaj je odma% potom umro -Ivan Jesmi!ki se sklonio u 2edvedgrad kod Ivana Tuza ali je tamo i on umro 1*. -"o+una protiv kralja tako nije postigla temeljni 4ilj, ali je 2atija morao sazvati ugarski sa+or i dati ustupke vlasteli, da će svake godine sazivati sa+or, i da neće nametati nove poreze +ez odluke sa+ora, a to je +ilo potpuno suprotno njegovim apsolutisti!kim te8njama
2&TI=&A I /&TS$ $&#=H/ST/ -upravo 2atijaaeva politika usmjerena prema srednjoj Hurope, a zanemarivanje pro+lema sa Tur4ima najvie je utje4ala na rvatsko kraljevstvo jer je ono nakon pada 3osne postalo izravni susjed smanlijama -nedvoj+en uspje% je +ilo stvaranja protuturske o+rane sa uporitem u strateki va8nom =aj4u -u Slavoniji je pokuao olakati njezin Binan4ijski i o+ram+eni polo8aj ukidanjem neki% od poreza, a 1** je Slavoniji dopustio da sama +ira kapetana za o+ranu od Turaka. -no svi pokuaji nisu uspjeli zatiti rvatsku jer upravo za njegovog vladanja doći će do konstantnog turskog pritiska i plja!kanja , %rvatski%, slavonski% i dalmatinski% podru!ja
/&TS$&G '3& T;S$I "/&#& -Turske provale u zale?e Ai+enika i adra te u rvatsku do Senja u rujnu 1KF su po!etak tekog razdo+lja za %rvatsko-ugarsko kraljevstvo -; periodu od 1KF-1K9 stalne turske provale u dalmatinsko zale?e -polazeći iz 3osne turske konji!ke !ete 7 akind8ije nisu nigdje gotovo nailazile na veći otpor -ili su u svim smjerovima, Slavonija, rvatska,'alma4ija, $ranjska, Atajerska $oruka katkad i do Istre -1*1- Tur4i puta provalili u 'alma4iju, pa onda i u Slavoniju -1* 7 za+ilje8ene tri veće provale -1F 2atija potpisuje mir sa 3ajazitom !ime okon!ava prva razdo+lje turski% provala koje je trajalo od 1KF-1F
$&= SH':=/=H$/:H '@&/H- =&H#/II "#H' "H2& =&H#/II2& - usprkos svemu pogreno +i +ilo o4ijeniti 2atijaevu vladavinu skromnom o4jenom, jer nije on +io jedini razlog neuspje%a, valja reći da ipak ugarsko-%rvatsko kraljevstvo realno nije moglo se samo +raniti od Turaka, a izostala je ikakva pomoć europski% vladara -svakako je i !initelj sla+ljenja kraljevske vlasti +ila i staleka politika Beudalne elite, vlastele -on je tijekom vladanja apsolutisti!kim pokuajima nastojao priguiti i osla+iti djelovanje vlastele no postigao je samo djelomi!an uspje% -pogled u +udućnost donosio je dvije opre!ne slike, rastuće i moćno smansko
I3 /#&'IS#&/& II. -valja uzeti u o+zir jaku vlastelu kojoj nikako nije +ilo u interesu da na prijestolje do?e moćan i sposo+an kralj koji +i ograni!io nji%ovu moć -=edini 2atijaev potomak je +io nezakoniti sin Ivani $orvin, no on nije uspio naslijediti o!evo prijestolje
>
-drugi kandidati su +ili 2aksimilijan a+s+urgova4 njema!ki kralj, !eki kralj /ladislav =agelović i njegov +rat poljski kraljević Ivan &l+ert -2aksimilijan se pozivao na dogovor izme?u 2atijaa i Crdri%a prije ratova s Tur4ima 1K, a /ladislav i Ivan su smatrali da im prestolje pripada jer im je majka +ila kćerka &l+erta a+s+urgov4a nekadanjeg ugarsko-%rvatskog kralja -Slavonsko plemstvo je podr8avalo Ivania $orvina, ali je ugarska aristokra4ija +ila sklona /ladislavu =ageloviću. -sam Ivani se sa ugarskom aristokra4ijom dogovorio 190 da će pri%vatiti !ast %er4ega u Slavoniji i +ana u 'alma4iji i rvatskoj, ali je ipak ratom pokuao iz+oriti krunu no neuspjeno -ugarski sa+or je u "eti 1>.*.190 iza+ralo /ladislava =agelovića za kralja kao /ladislava II =agelovića -1.*.190 morao je potpisati krunid+enu zavjerni4u kojom je pri%vatio sve za%tjeve Beudalne elite i o+vezao se da neće Dni pod kakvom izlikom uvoditi nikakve novotarije kako je radio pokojni kralj 2atijaE -upravo odnosi kralja i Beudalne elite o+ilje8avaju ovaj period ugarsko-%rvatskog kraljevstva koje će zavriti 1>K. "orazom u 2o%a!koj +it4i
I:'I/I';&#I&.000 ljudi, a +roj stradali% od ,>.000 do F.000
K
S&2#=H:& /&TS$& -pop 2artina4 tako?er naglaava osjećaj osamljenosti poslije +itke -ninski +iskup =uraj 'ivnić *.9.19 se o+raća papi &leksandru /I i is4rpno mu opisuje +itku na $r+avskom polju i upozorava na njezine posljedi4e -%rvatski se stale8i sastaju na sa+oru u 3i%aću 19 i alju pismo istodo+no papi &leksandru /I i 2aksimilijanu. "apu mole da posreduje kod /ladislava II pri nji%ovim mol+ama za pomoć, a od 2aksimilijana mole za pomoć i tako se o+raćaju vladaru izvan vlasti ugarsko-%rvatskog kraljevstva -tako %rvatski sa+or prvi puta diplomatskim djelovanjem naputa okvir zemalja krune Sv. Stjepana. -Ipak i papa i europski vladari ostaju imuni i na taj i na sve kasnije pozive-3ernardin Crankopan se 19 o+raća za pomoć 2leta!kom du8du &ugustinu 3ar+adi4u isto +ezuspjeno -:iti /ladislav II nije pru8io pomoć rvatskoj iako je sklopio trogodinje primirje s Tur4ima 19> '&01. Sklopljen je savez izme?u 2letaka, pape i /ladislava II, /ladislavu je zajam!ena nov!ana pomoć od 2letaka 100.000 od pape 0.000 dukata godinje da organizira vojsku i rat s Tur4ima -/ene4ija dukate i ja isplaćivala ali /ladislavov jedini uspje% je +ila po+jeda Ivania $orvina protiv Turaka kod =aj4a 1>01. -"oto nije %tjela rat /ene4ija je s smanlijama sklopila mir 1>0, a 1>0 se o+vezala plaćati /ladislavu 0.000 dukata godinje kako +i ju +ranio ukoliko do?e do novi% suko+a sa Tur4ima -1>0 sklopljeno je i *ogodinje primirje izme?u /ladislava II i 3ajazita II
<&23&IS$& #I& -sam mir sa Tur4ima nije puno zna!io, jer su Tur4i i nakon mira nastavili napadati i plja!kati Split Trogir i Ai+enik a jedino je adar +io pote?en do 1>10 -/ene4ija je i dalje redovito plaćala /ladislavu 0.000 dukata godinje, do 1>0F. S 4iljem koji je i +io prvenstveno, a nakon 1>0F. Sa 4iljem da /ladislava to vie ve8e uz se+e i da sprije!i njegovo pristupanje 0F izme?u pape =ulija II, Bran4uskog kralja #uja OII i 4ara 2aksimilijana, a zadaća mu je +ila unitenje 2leta!ke repu+like -#uj je 1>09 imao uspje%e u rato protiv /ene4ije, a 2aksimilijan je iste godine zauzeo /i4enzu,/eronu i "adovu -već pri samom stvaranju saveza zamiljeno je +ilo da mu pristupi i /ladislav II sa zadaćom da povede rat protiv 2letaka u 'alma4iji -$ako /ene4ija nije 8eljela njegovo mjeanje u rat poslala je u 3udim na dvor poslanika "ietra "asQualiga od 1>101>1, on nije naime sprije!io /ladislavovo pristupanje ligi, ali je mogao iz pouzdani% izvora reći da /ladislav II nije nikakav opasnost za 2letke -Sa+or u Ta%ti >.*.1>10 je primio /ladislava II u 11, no to je +ilo neutemeljeno jer /ladislav II nije imao niti nov4a niti vojske za oz+iljan po%od -"ietro je izvijestio i da se na 3udimskom dvoru nalazi "etar 3erislavić kao najveći zagovornik rata s 2leta!kom repu+likom
*
-3erislavić je isti4ao da on ima rod+ine u 'alma4iji pa je dovoljno da mu kralj dozvoli da s malo ljudi krene u po%od i da će lako zauzeti neke gradove -2let4i neće za+oraviti "etra 3erislavića i sve ovo će mu se od+iti o glavu kada postane kasnije %rvatskim +anom
T" "HT& 3HIS#&/I& -3erislavić je već 1>01. "ostao katoli!ki kanonik, 1>0 glavni tajnik /ladislava II a od 1>1. i vesprimski +iskup -kao kraljev poslanik zastupa kralja u odnosima sa papom i /ene4ijom -zagovornik je rata protiv 2letaka , ali se +rzo posvećuje turskoj opasnosti -1>1. imenovan upraviteljem +anata u rvatskoj, a 1>1 postaje %rvatskim +anom, s temeljnim zadatkom da +rani zapadni ru+ korvinskog sustava sustava od =aj4a i =aja!ke +anovine do kraljevski% utvrda u zale?u 2leta!ke 'alma4ije. -sam taj zadatak je prelazio 3erislavovićeve mogućnosti prije svega z+og nedostatka nov!ani% sredstava -na po!etku +anovanja po+ijedio je Turke kod 'u+i4e izme?u ;ne i $upe 1>1. -traganje za nov4ima postalo je sastavni dijelom +anovog djelovanja -/ladislav II upućuje poziv slavonskim velikaima da Binan4iraju 3erislavića, no ovi na Sa+oru u $ri8ev4ima odlu!uju da to neće u!initi jer po starom o+i!aju du8ni su +raniti samo $raljevinu Slavoniju a ne i rvatsku kojom je tako?er upravljao 3erislavić -/ene4ija je z+og njegovog zalaganja za .000 zlatnika, i da će i% isplatiti nakon to se njima isplati teta od 1>0.000 dukata to je mleta!kim posjedima u Istri nanip &ndrija 3ot i Crankopani. -:a kraju je s mnogo podrugljivosti zaklju!eno da će /ene4ija "etru dati 000 dukata ali ne u nov4u nego u vunenim i svilenim tkaninama. -=edini europski uglednik koje je uistinu pomagao "etra 3erislavića jest papa #eon O jer je s%vaćao opasnost koja prijeti od Turaka, u nekoliko navrata mu je dao sim+oli!ne 4iBre no to nije +ilo ni pri+li8no dovoljno -"etar alje svog poslanika Tomu :igera u im 1>19 i 1>0 ne +i li pokuao uvjeriti papu i europske vladara da posluaju pozive u pomoć, no sve to je do+io su pisma podrke sa svi% strana -u svi+nju 1>0. 3an 3erislavić je poginuo u +it4i s Tur4ima na "ljeevi4i -3ez ikakve nov!ane pomoći ipak je uspijevao od+ijati Turke, i sprije!iti irenje nji%ove grani4e, a !ak je puta +ranio =aj4e 1>1>,1>1F,1>19 od Turskog zauzimanja 3&: I/&: $&#/I -nakon 3erislavovićeve smrti vie od godinu dana nije +ilo novog +ana -1>0. raste +ojazan od Turaka, jer je na vlast doao Sulejman I -već 1>1. zauzima 3eograd, a u takvim okolnostima za %rvatskog +ana imenovan je kr+avski knez Ivan $arlović -on je pak s /ene4ijom imao do+re odnose, +io je 1>09 mleta!ki kondotijer, o+vezao se +raniti mleta!ke posjede u 'alma4iji od Turaka, a /ene4ija ga je tre+ala opskr+ljivati nov!ano, premda je to !esto i redovito izostajalo -1>1. nakon to je preuzeo +ansku !ast preuzeo je ustvari dvostruki teret, +raniti dalmatinske gradove z+og dogovora s 2let4ima i +raniti rvatsku -o oskudnoj pomoći govore i izvori koji ka8u da se Ivan za%valjuje nadvojvodi Cerdinandu na pomoći od 00 dukata -z+og svi% ti% okolnosti ne !udi da su Tur4i po!eli rapidno osvajati rvatsko $raljevstvo upravo za +anovanja Ivana $arlovića -1>. osvojeni $nin i Skradin, 1>. strovi4a
F
-1>. sklapa posljednji kondotijerski ugovor s /ene4ijom ali do+iva umjesto >.000 o+ećani% samo >00 dukata -u ljetu 1>. Ivan $arlović se za%valjuje na +anskoj !asti -1>>. Tur4i po!eli opsadu +rov4a i +rzo ga zauzeli -Tako je ju8ni prostor rvatske osim $lisa postao sastavnim dijelom smanskog
'I"#2&TS$I "$;A&= ;#H':I$& -niti rvatsko $raljevstvo niti %rvatsko plemstvo nisu +ili u nov!anoj mogućnosti a niti u vojnoj da sprije!e nadiruće smansko 4arstvo -ugarsko %rvatski kralj u vidu /ladislava II tako?er nije imao niti vojni% niti nov!ani% sredstava a jo je k tome +ila i dekretom ograni!ena njegova moć -sve ipak grane %rvatskog plemstva, od ratnika do %umanista pokuavaju dozvati Huropu u pomoć, no +ezuspjeno te se po!inje javljati pitanje ako nitko ne 8eli pomoći tre+a li se +ez +or+e predati Tur4ima. -takve misli je prvi izrazio modruki +iskup Aimun $o8i!ić 3enja u govoru Dpustoena rvatskaE 1>1K godine izneseno pred papom #eonom O -Aimunova misao o podvrgavanju Tur4ima je dakako samo retori!ka ne +i li se europske vladare natjeralo na razmiljanje -isto ka8e i Toma :iger 1>19. ponovno pred papom #eonom O -$asnije je istu misao malo promijenjenu iznio i 3ernardin Crankopan u Dovoru za rvatskuE u :urn+ergu pred njema!kim dr8avnim stale8ima -postojala je i misao o naputanju rvatske, ili da će se dopustiti smanlijama slo+odan prolaz prema zapadu, prije svega prema Italiji -nita od toga nije urodilo plodom, jer nikakva zna!ajna nov!ana, niti vojna pomoć nije nikada pristigla
I3 &3S3;/&<& /&TS$& I &3S3;/0. -a+s+urki se nadvojvoda Cerdinand po!eo uklju!ivati u o+ranu rvatskog kraljevstva nakon pada $nina i Skradina pod tursku vlast 1>. 7 po!eo je slati konjanike koji su podupirali tadanjeg +ana $arlovića, ali je po!eo i uspostavljati !vrće veze sa plemićima, pose+i4e sa Crankopanima, 3lagajskima i $arlovićima -1>. :ikola rinski je ugovorom Cerdinandu prepustio dva grada na ;ni gdje je zamiljeno da Cerdinand postavi svoje !ete, a istodo+no je uao u njegovu slu8+u i postao plaćen 1>0 dukata i >0 zlatnika te je morao s tim odr8avati >0 konjanika -sla+ost i nedjelotvornost /ladislavovog nasljednika #udovika II sve je vie sla+ila njegov autoritet i vlast -na po!etku 1>K. %rvatski su stale8e odlu!ili sazvati Sa+or u $ri8ev4ima D+ez kraljevog doputenjaE i Dotkazati poslunost kraljuE -$rsto Crankopan je predlo8io da se kruna da $arlu / i nadvojvodi Cerdinandu, ali sa+or u $ri8ev4ima takav zaklju!ak ipak nije donio -neki su pomiljali da se tre+a vlast predati 2let4ima, jer su smatrali da tako 8eli Ivan $arlović, koji nije nazo!io sa+oru, ali je i unato! tom miljenju jedini mogući kandidat ustvari +io upravo a+s+urgova4 Cerdinand -i sama zamisao o Dotkazivanju poslunostiE nam govori da je u tom momentu 1>K. kraljevstvo pred raspadom, a za%tjev za o+ranom od Turaka postavljen je iznad dinasti!kog prava =agelovića na krunu
3IT$& :& 2&J$2 "#=;
9
-Sve o !emu se dosada govorilo oslikava se u 2o%a!koj +it4i 1>K. odine i utje!e na njezin nepovoljan is%od -dvor je na po!etku 1>K. pouzdano znao da Sulejman priprema po%od na ;garsku, ali nita to nije natjeralo #udovika da organizira kvalitetnu vojsku i o+ranu -"apinski legat 3urgio je 8ivi svjedok z+ivanja a zapisao je da u mjese4ima prije 2o%a!ke +itke kraljevska !eta dola do krajnje o!ajnosti i da će ljudi poći u rat prekasno i loe opremljeni -osim :ikole Salma i $rste Crankopana nema nitko tko +i mogao upravljati !etama a kamoli vojskom $raljevskom -=edini iskusni vojskovo?a $rsto Crankopan tada se nije nalazio u kraljevstvu -:ikola =uriić koji je imenovan kapetanom za o+ranu od Turaka ali se niti on nije zadr8avao u rvatskom $raljevstvu -#udovik je sa !etama krajem srpnja napustio 3udim i krenuo u susret Turskoj vojs4i -Sulejman je u travnju 1>K. napustio K. dolazi do 3itke na 2o%a!kom "olju gdje je ;garska vojska do8ivila straan poraz, a kralj se u +ijegu nakon +itke utopio. I3 ; 0. %rvatsko se plemstvo okreće a+s+urgov4ima -nakon pogi+ije #udovika u 2o%a!koj +it4i prekinuta je dinasti!ka veza izme?u ugarskog i %rvatskog dijela zajedni!ke dr8ave, pa je rvatska morala osigurati kontinuitet kraljevske vlasti i na prijestolje staviti oso+u koja ju je sposo+na tititi od smanlija -nije tu +ilo puno iz+ora i kao rjeenje se javljalo jedino Cerdinand a+s+urgova4 koji je već sudjelovao u o+rani rvatskog kraljevstva -rvatska i Slavonija se podvajaju pri iz+oru kralja, jer je rvatska +ila vie izvrgnuta Turskim prodorima već koje desetljeće a Cerdinand im je na neki na!in pomogao pa su +ili priklonjeni njemu, dok u Slavoniji i nije u to vrijeme +ilo toliko prodora Turaka a oni su 8eljeli domaćeg vladara -1. 1.1>*. velikai i plemići na sa+oru u *. za vladara +ira Ivana apolju. 'inasti!ki ponovno podijeljeno rvatsko kraljevstvo ulazi u najte8e stoljeće svoje povijesti
HRVATSKI ETNIČKI PROSTOR IZVAN TROJEDNICE IST& ' 1. ' 1>. ST#=H& :akon ugovora s /ene4ijom (9. i 9**.)-$opar-va8na odsko!ni4a mleta!koga politi!koga, gospodarskoga, prometnoga prodiranja u Istru 9**. $oprani se o+vezali da se neće mijeati u suko+e /ene4ije i istarski% gradova Cidelitas-ina!i4a kojom se utvr?ivao odnos izme?u podani!ki% gradova i /ene4ije "o!etak 1.stoljeća-; 2otovunu, #a+inu(najva8nija istarska komunalna sredita)-pojavljivanje komunalnog ure?enja
>0
;tvr?ena ur+ana sredita-3uje, 3uzet, $atel-pripadaju patrijarsima Ceudalni posjedi pore!ki% +iskupa-od rijeke 2irne preko #imskoga zaljeva d po!etka 1.stoljeća u najvećem dijelu Istre ja!a utje4aj patrijar%a /ol4%era-109.do+iva Beud od njema!koga 4ara Samo su srednjoistarski posjedi gori!ki% groBova i li+urnijski kvarnerski o+alni pojas pod vlaću devinske gospode ostali izvan /ol4%erove istarske markgroBije Slijedi razdo+lje uspona akvilejski% patrijar%a. ; nji%ovim rukama najva8nija tijela sudske i upravne vlasti, pravo kovanja nov4a. :ajutje4ajniji +io je patrijar% 3ertold :akon njegove smrti dolazi do sla+ljenja svetovne vlasti akvilejske 4rkve jer su u ratu s /ene4ijom +ili pora8eni. d druge polovi4e 1.stoljeća-istarski gradovi jo jednom pristaju uz /ene4iju-"ore!(1K*.),;mag(1K9.),:ovigrad (1*0.) i dr. :ovi rat izme?u patrijar%a i /ene4ije zavrava mirom u Trevisu 191.godine, a 10*.se patrijar% odri!e prava na gradove koji su /ene4iji prisegnuli na vjernost,ali uspijeva zadr8ati "ulu i o+itelji Sergijeva4a-odr8avaju politiku ravnote8e izme?u /ene4ije i patrijar%a-rezultat takve politike-stvaranje gospotije roda .stoljeće-kona!ni poraz akvilejski% patrijar%a
3S&:S$ $&#=H/ST/ (1**.-1K.) T/T$ I., 3S&:S$I $&#=
>1
1**.proglasio se kraljem 3osne i ake "ravo na srpsku krunu-+aka iz roda :emanjića, kći kralja Stjepana 'ragutina :akon smrti ugarsko-%rvatskog kralja #udovika I.,te nakon podvrgavanja zapadnog uma, zavrja i :eretvanskog primorja pod svoju vlast, po!inje te8iti pripojenju dalmatinski% gradova +osanskoj kruni 1F.godine alje izaslanike kako dalmatinske gradove odvojio od ugarskog vladara. :a taj se poziv odazvao Ivan "ali8na jer nije trpio 8ensku ruku na prijestolju (kralji4u Hliza+etu i 2ariju), adar i% od+ija $ralji4a 1F.sti8e u adar te potu!e Ivana "ali8nu na /rani, te kazni Tvrtkove pristae :ovoimeni prior &l+ert po!inje opsjedati /ranu, te "ali8na poziva Tvrtka u pomoć 1F,studenog 1F*. Sti8e pomoć koja &l+erta prisili na odstupni4u u tvr?eni :in 1FF.godine dalmatinski gradovi sklapaju savez protiv Tvrtka i "ali8ne, u savezu nema adra, iako je te godine +io vjeran Sigismundu, to je znak da je ra!unao na drugog vladara 1F9.+osanska vojska provali iz /rane u zadarsku okoli4u, te oplja!ka i spali. adrani su zatra8ili pomoć kr!kog kneza Ivana koji im alje 00 konjanika koji navale na /ranu u kojoj je +io "ali8na i Tvrtkova vojska. :akon po!etnog uspje%a adra, Tvrtko po+je?uje. Sredinom 190.godine Tvrtko osvaja takoreći 4ijelu 'alma4iju s oto4ima, osim adra 191.godine Tvrtko umire na vr%un4u moći i ne uspijeva se okruniti krunom rvatske i 'alma4ije 1FK.godine Tur4i provaljuju u um, ali i% Tvrtkova vojska potu!e, ta vojska je sudjelovala i u ko+noj +it4i za Sr+e, na $osovu polju 1F9. :akon Tvrtkove smrti najvie su se osamostalili rvatinići, $osa!e i "avlovići, oni su odre?ivali +osanske kraljeve i nije im +ilo u 4ilju da ponovno do?e jaki vladar kao to je +io Tvrtko ;skoro na prijestolje dolazi Stjepan 'a+ia-osvojeni dijelovi rvatske ostaju pod njegovom upravom, a skoro mu se pokorio i adar koji je 19. Iza+rao +ana /uka /uk!ića 19. Sigismund sklapa ugovor s 'a+iomn prema kojem ga priznaje +osanskim kraljem, ostavlja mu titulu kralja 'alma4ije i rvatske, ali da će nakon njegove smrti 3osna pripasti ugarsko-%rvatskoj kruni, te tra8i da ga priznaju i plemići to i u!inie na za%tjev 'a+ie. 19.Sigismundova vojska zauzima 'o+or, te u+ija Ivania orvata. 'a+ia je morao priznati vlast ugarskog kralja i odreći se posjeda u rvatskoj i 'alma4iji :akon 'a+iine smrti 19> u Sutjes4i, na vlast dolazi =elena ru+a, jer +osanski plemići nisu priznavali Sigismunda =elena je samo nosila kraljevsku titulu, a stvarnu vlast imali su plemići :ovi kralj postao je Stjepan stoja, nezakoniti sin Tvrtka I., za njega se najvie zalagao vojvoda rvoje koji je dr8ao veliki dio 3osne, time je 8elio pokazati Sigismundu da on kao vojvoda ima vie moći, nego +osanski kralj Sigismund je napao rvoja njegove 'onje $rajeve na /r+asu, ali +ez uspje%a, zatim rvoje uzvraća te osvaja %rvatsku 8upu 'u+i4u ; isto!noj 3osni, od rijeke $rivaje do "ra!e-plemići roda "avlovića ; umskoj zemlji-o+itelj $osa!a, potom4i /uka $osa!e, njegov unuk Sandalj ranić iri vlast od "olimlja do
>
Time se #adislav z+a!en, Sigismund se vraća, te %rvoje staje na Sigismundovu stranu 109. stoja po drugi put dolazi na +osansko prijestolje 110. Sigismund kreće na 3osnu. :a njegovoj strani +ori se i vojvoda rvoje-Sigismund priznaje stoju za kralja, a stoja Sigismunda za svoj vr%ovnog gospodara 11.Sigismund vraća Split, iskoristivi rvojev napad na Sandalja kada je ovaj ratovao protiv Turaka na strani srpskog despota tok 3ra!, var, /is i $or!ulu-'u+rov!anima rvoje tada staje na stranu Turaka, te i% puta u 3osnu, 11>. 'olazi do +itke gdje Tur4i i rvoje potuku Sigismunda :akon stojine smrti, novi kralj postaje njegov sin Stjepan stojić, 119.sklapa mir s sultanom 2e%medom I. 10.se pojavljuje Tvrtko II. $ao turski pretendent za prijestolje, a 11. Se spominje kao jedini +osanski kralj. @eli se rijeiti turskog utje4aja 2urat II. napada 3osnu, a Tvrtko II. tra8i pomoć od groBa ermana II, . Tvrtko se vraća uz pomoć Sigismunda koji se 8eli rijeiti Turaka 1*. dolazi do +itke pred Smederevom-Tur4i potu!en, ali sultan alje novu vojsku, Tvrtko II se o+vezao plaćati godinji danak (> tisuća dukata) 1*. umire Sigismund
"#ITIJ$I ;S": ST=H"&:& T2&A& (1.-1K1.) Smrću Tvrtka II. gasi se loza $otromanića :a prijestolje dolazi kralj Toma-loza Tomaevića 2orao je zatra8iti legaliza4iju ro?enja-to mu 1>.potvr?uje papa Hugen I/. /eliki unutarnji nemiri zavravaju 1K., ali se ponovno $osa!a okreće protiv kralja, te staje na stranu srpskog despota. "o!inje se nazivati D%er4egom svetog SaveE jer je u njegovoj vlasti +ilo 2ileevo-pokopano tijelo sv. Save :emanjića, njegova zemlja-er4egovina :ovi kralj na %rvatsko-ugarskom prijestolju-2atija $orvin, Toma ga priznaje za svoga gospodara. 2atija o+ećava da će tititi 3osnu od Turaka. 2atija daje srpsku despotovinu Tomaevu sinu Stjepanu. To se nije svidjelo sultanu 2e%medu II. Te 1>9.Smederevo pade +ez +or+e.
ST=H"&: T2&WH/I (1K1.-1K.)"S#=H':I 3S&:S$I $&#= Tomaa nasljedi sin Stjepan Tomaević, kraljevski dvor premjesti u =aj4e 1K.sklapa savez s 2atijaem $orvinom, sa sultanom prekida svaki kontakt $ralj prestaje plaćati godinji danak, te 1K. Tur4i krenu na nespremnu 3osnu, te ona Daptom padeE Stjepan +je8i iz =aj4a u $lju!, turska vojska ga sustigne, te im on o+eća predaju kraljevstva, ako mu potede 8ivot, sultan to ne prizna, te ga pogu+e. er4egovina je ostala ne osvojena 2atija $orvin 8elio je oslo+oditi 3osnu->.prosin4a 1K.zauzme =aj4e, sultan alje vojsku, ali +eu uspje%a. 2atija jo osvoji gradove izme?u 3osne i 'rine, te Sre+reni4u. Srdnja 3osna ostala je u turskim rukama Tur4i osvoje i velik dio er4egovine, %er4egu je ostao mali dio er4eg-:ovi, te z+og toga predade svoga sina Stjepana kao tao4a. 2atija je osnovao dvije +anovineG=aja!ku-=aj4e, te Sre+reni!ku-Sre+renik 2atija imenuje +osanskog kralja :ikolu Ilo!kog, protukralj 2atija adivojević 1F.osvojen je i er4eg :ovi, te er4egovina dolazi pod Turke
>
1>1.Tur4i osvoje Sre+reni!ku +anovinu, a 1>*. i =aja!ku +anovinu.
CRKVA U HRVATA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU "rijelaz 1. u 1>.stoljeće-du%ovni pokret devotio moderna-moderna po+o8nost :aglaava se opasnot irenja islama <$/& I &/= /&TS$& /IAH I /IS$ A$#ST/& azvoj kolstva povezan s 4rkvom $a8otić osniva katedralnu kolu u agre+u Ivan Stojković 1.apelira na osnivanje generalnog studija "I I#I H:H&#:I ST;'I= ; &'; (19>.)"/ S/H;JI#IATH "rvo i najstarije sveu!ilite u rvata, tek kasnije agre+a!ka Isusova!ka akademija, te pavlinski BilozoBsko-teoloki studij u #epoglavi Studij u adru imao dva Bakulteta-BilozoBski i teoloki, vode ga dominikan4i Tko je %tio postati magistar ili doktor, morao je najmanje !etiri godine predavati BilozoBse i teoloke predmete 3io je dostupan svima-redovni4ima, kleri4ima i svjetovnja4ima "lan studija-gramatiku, logiku, retoriku, pjesnitvo, glaz+u, astronomiju, egzaktne i prirodne znanosti Isti!e se 2artin iz adra-Izvadak iz $omentara na Senten4ije "etra #om+ardskog i asprave o moćima due. &+stra4tiones-najstariji prikaz temeljni% teoloki% na!ela i moralno-prakti!ne pro+lematike "I:S /&T& ; I&':=I =H'I:ST/H:H $A&:S$H H$;2H:H Tijekom 1>.i 1K.stoljeća Ivan Stojković, &ndrija =amometić i 2arko 2arulić poti!u o+novu .ST#=HH) eterodoksna zajedni4a- prvo se nazivala .osu?eno na Splitskom sa+oru S"&/&TH#=I ; I2H H/&:WH#=& 3an $ulin daje uto!ite krstjanima, ali na to reagira papa Ino4ent III. Te na poziv +ana alje izaslanike koji i% pou!avaju ; 1.i 1>.stoljeću sla+i utje4aj %eterodoksni% krstjana "osredovanjem legata Tommasinija +osanski se kralj Toma odri!e %ereti!ke
>
"ostupak protiv oni% koju su javno propovijedali dogamtski sustav protivan krćanskoj vjeri "rogon krivovjera4a zapo!inje 11F. 'ekretom &+ a+olendam Izri4anje i izvrenje presude +io je javni !in I:$/II.stoljeća utje4aj smanlija podru!ju 4ijelog $raljevstva, poja!avaju se sve veće drutvene razlike 'alma4ija-razvojni zastoj "riznavanje mleta!ke vlasti od 109.-10.-prijelom u razvoju dalmatinski% gradova azdo+lje potpune komunalne samostalnosti, ipak velike razlike u razvoju komuna (neke potpuno samostalne), razvitak stale8a Trgovina i gospodarstvo podvrgnuto 2le!anima, takva politika ograni!avala samostalni razvoj gradova Split i var nisu pokazivale posljedi4e mleta!ke dr8avne politike Sva ro+a dalmatinski% gradova morala je ići prema /ene4iji, a ne prema susjednoj jadranskoj o+ali adru oduzimaju solni monopol
';3/:I$-S=&= "/I=HSTI Samostalno razvijali dr8avno i drutveno ustrojstvo d 1>.stoljeća se po!inju nazivati epu+likom-kupnjom $onavla /last u rukama vlastele Iz du+rova!ki% pu!ana se izdvojio sloj tzv. do+ri% gra?ana, oni% imućniji%-trgov4i i pomor4i-nisu sudjelovali u upravljanju dr8avom, z+og toga se okupljaju u +ratovtinama Sta+ilnost ustrojstva dr8ave-osnovi4a gospodarstva
IST&-'3& $IH Treće drutveno podru!je na isto!nom =adranu "rvi znakovi krize u 1.stoljeću-razlog-suprotnosti izme?u gradski% i seoski% drutava, gospodarska razvijenost "oliti!ki razvoj podijeljen na mleta!ki i austrijski-sredina 1>.stoljeća &ustrijski-sredite "azin +ilje8jaGdepopula4ija, stalni ratovi oko austrijske i mleta!ke grani4e
S#&/:I=&-T":ST &'& pustjelost sela z+og turski% provala, nasuprot tome, velika sta+ilnost gradski% drutava, te rast +roja gradova
'H2&CS$I "H2H&=I I 2I&
>>
1F.E4rna smrtE-demograBski pad :edostatak %rane-velika glad 1>K.2leta!ka vlast alje pomoć adru z+og velike gladi i zaraze
2I&.stoljeću-+ijeg od opasnosti-prirodne nepogode, glad, te ugro8enost od Turaka /elike migra4ije u Italiju
"JHT: &'3#=H 'H"";#& i pol tisuća stanovnika
S"'&S$I &/= Izme?u rasta i zastoja #jestvi4a gospodarski% ritmova u dalmatinskim gradovimaGposlovni zastoj-adar, razvojna ravnote8a-Split, Trogir, te ja!anje trgova!ke uloge-vara, Ai+enika i a+a dnos izme?u gospodarskog rasta i zastoja ovisio o ekonomskoj ulozi i poslovnoj moći gradova ospodarski najrazvijeniji dijelovi rvatskoga $raljevstva-podru!ja gdje su gradovi +ili uporita gospodarski% vezaSlavonija, te dalmatinski gradovi i 'u+rovnik
"I/':H '=H#&T:STI "roizvodna osnovi4a %rvatskog prostora-poljodjelstvo, sto!arstvo, ri+arstvo, o+rt i proizvodnja soli "roizvodnja 8ita na isto!nom =adranu nedovoljno razvijena, vrlo razvijeno vinogradarstvo $ontraliteri ili popisi splitski% izvozni% dozvola govore o velikom izvozu vina :a vlastelinstvima Jazma, 'u+rava i Ivanić-vrlo razvijeno svinjogojstvo $arakteristika o+rtni!kog rada-te%noloka nerazvijenost, usmjerenost prema lokalnom tr8itu 3ojanje tkanina u predmleta!kom razdo+lju imalo komunalni monopol "ostojao i vunarski o+rt 2arangoni-zidari i drvodjel4i koji su osiguravali stam+eni prostor stanovnitva 1./ene4ija preuzela sve solane u adarskom podru!ju i za+ranila proizvodnju u njima. Sol se jedino proizvodila u pakim i i+enskim solanama 1>.za+ranjen izvoz soli s otoka "aga
T/I:& I "2ST/ Trgovina ovisila o politi!kim !initeljima-2leta!koj epu+li4i i smanskom .2leta!ka epu+lika je 'u+rovniku nametnula velike poreze, pose+no za lu!ku pristroj+u u svim mleta!kim lukama i to zato to je 'u+rovnik stao na stranu mleta!kog neprijatelja 1.'u+rov!ani do+ivaju "rivilegij o trgovanju s Istokom-osigurava im slo+odu trgovanja n isto!nom dijelu Sredozemlja
>K
"2=H:H ; ST;$T;I ';AT/& $2;:&#:& ';AT/& :& ISTJ:2 =&'&:; $omunalna drutva u 1.stoljeću su +ila kona!no staleki o+likovana, okupljeni oko plemića i pu!ana "u!ani utemeljuju +ratovtinu ili kolu sv. =akova koja postaje sreditem nji%ova okupljanja, iz nji% se izdigao +ogatiji sloj koji se naziva gra?anstvo /&TS$&-THA$H "#H2I$I "I:& "lemićke općine-ugro8ene djelovanjem gradski% drutava i velikaki% rodova asprodaju se plemićki posjedi radi manjka nov4a ; zadarskom zale?u se prestaju spominjati $a!ići od 19.godine $ona!ni udara4 plemstvu zadaje tursko osvajanje rvatske-o-te godine 1K.stoljeća :/I ';AT/H:I 3I =edini oslona4 dr8avi prilikom turskog osvajanja-Crankopani i $r+avski knezovi
';AT/H:& S;$3#=&/&:=& 3#I10.-1>1.-staleke suprotnosti u %varskoj komuni var je +io jedino komunalno drutvo u kojem postoje dva gradska naselja-starije na sjevernoj strani otoka, Stari rad-"%aros i novi grad var na ju8noj o+ali "ovod ustanku +ilo je nasilje plemića nad pu!ankama u Starom radu, na !elu je +io 2atija Ivanić a%tjevaju da u komunalnom /ijeću sudjeluju i plemići i pu!ani varski pu!ani imaju premoć nad većim dijelom otoka "o!etkom kolovoza 1>1.novi ustanak-zauzimaju grad var i u+ijaju K plemića "rovidur 00 vojnika te gui ustanak ;3:I "ST $;#T;& $ulture nastajale na samoj grani4i prema smanskom
DUHOVNO OZRAČJE HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA -du%ovno ozra!je %rv. krćanstva u 1. st. dolazi pod utje4aj prosja!ki% redova (dominikan4i, Branjev4iP) -"etar "avao /ergerije st. za!etnik je pokreta Dmoderne po+o8nostiE u rvata njegov u!enik +io je Ivan /itez od Sredne -temeljne odredni4e Dmoderne po+o8nostiE u %rvata najistaknutije su izra8ene u djelima 2arka 2arulića djelo "ouke za !estit 8ivot ('e institutione +ene vivendi, 1>0K.) najdjelotvornije je djelo spomenute orijenta4ije
>*
-intenzivniji vjerski 8ivot odvija se u ozra!ju bratovština 3ratovtine sv. :ikole, ospe od milosr?a, Svetog 'u%a najraireniji su u rv. -osmanska osvajanja na 3alkanu i prodor Turaka podsjetit će mnoge ugledne rvate na dolazak &ntikrista (misli se većinom na pjesnike)
';AT/H:I I /=HS$I @I/T ; &J=; 3&T/ATI:& -3ratovtine su jedne od najstariji% drutveno-religiozni% udru8enja u srednjovjekovnoj Huropi u Italiji se po!eli razvijati u 1. i 1. st., a u sred. i zapad. Huropi 1. i 1>. st. -+ratovtine koje su titile prije svega strukovne interese (gilde, mer4atorum), pojavljuju se u Italiji tijekom 1. st. 3ratovtine na %rvatskom prostoru -srednjovjekovne +ratovtine u rvatskoj u pisanim se izvorima nazivaju braština, bratstvo, liga, skula, confraternitas, fraternitas, fraterna, compagnia, itd. -mogu se dijeliti na vjerske i strukovne (o+rtne) -strukovne +ratovtine razvijaju se intenzivnije tek u 1. st. -već krajem 1. i u 1. stoljeću nalazimo veći +roj +ratovtina u gradovima isto!ne o+ale =adrana 7 ponajvie u adru i 'u+rovniku -me?u najstarijima su +ratovtinama u rvatskoj Blagelantske (+i!evala!ke) +ratovtine i nalazimo i% u dokumentima 1. st. u adru, $or!uli, 'u+rovniku i $otoru -prva svećeni!ka +ratovtina spominje se u 'u+rovniku 1*., a u adru 19K. g. -najvie +ratovtina koje se +ave o+rtom i trgovinom nalazimo u adru, 'u+rovniku i agre+u -u religioznom smislu, +ratovtine su tre+ale pripremati !lanove za smrt, te poti4ati vjeru u vje!ni 8ivot -osnivale su +olni4e, sklonita i u+o8ni4e i pomagale pri pokopu !lana o+itelji -osnivale %ospitale u adru, Splitu, 'u+rovniku i $otoru (oso+ito za vrijeme gu+e i kuge) -statuti ili matrikule +ratovtina va8an su izvor za drutvenu, gospodarsku, 4rkvenu i kulturnu povijest srednjovjekovni% gradova najstariji sa!uvani +ratovtinski statuti dal. gradova potje!u s kraja 1. i po!etka 1.st. 3ratov tine izvan domovine 7 svjedo4i %rvatskog zajedni tva -od kraja 1. i po!etka 1>. st. osnivaju se %rv. +ratovtine izvan domovine -većima izvorima potvr?eni% +ratovtina osniva se u gradovima diljem &peninskog poluotoka -prvo podru!je u kojemu se od kraja 1. do 1*. st. +ilje8e %rvatske +ratimske udruge je ju8notalijanska pokrajina 2arke -prva izrijekom za+ilje8ena +ratovtina osnovan je oko 1*>. g. u e4anatiju -drugo va8no podru!je %rv. prekojadranski% iseljavanja +io je iri prostor Curlanije, prije svega grad ;dine -sjedite je udruge redovito +ilo u nekoj od gradski% 4rkava u kojima je +ratovtina imala vlastiti oltar posvećen zatitniku -rv. +ratovtine izvan domovine +ile su zna!ajan !im+enik okupljanja, me?uso+nog pomaganja i potpore novopridolim iseljeni4ima prilikom uklapanja, prilagod+e i snala8enja u novoj sredini rvatska Dpredzi ?e krćanstvaE -u pismima #ava O. glede na rvatsku nigdje, istina, izri!ito ne spominje da su rvati Dpredzi?e krćanstvaE, ali papa u %rvatskom otporu jasno vidi +edem o+rane protiv osmanskog prodora u Huropu
>F
-izraz antemurale christianitatis, kojim je daleke 11. g. 3ernard iz . papi adrijanu /I. -renesansni pape oduvijek su pokazivali velik interes za o+ranu rvatske
KULTURA% ZNANOST I UMJETNOST "JH. st. va8ne su dvije etapeG 1. u kojoj dominantna li!nost Istranin iz $opra "etar "avao /ergerije stariji i . u kojoj dominira Ivan /itez od Sredne -u 1. etapi (o+u%vaća razdo+lje od sredine 1. st. do 0-i% god. 1>. st.) spominju se "etar "avao /ergerije st. i Ivan Stojković (al to je po meni sve ne+itno) -u . etapi (0-e i >0-e godine 1>. st.) spominju se Ivan /itez od Sredne (u agre+u o+avljao slu8+u kanonika-kustosa agre+a!ke +iskupije) i Ivan Jesmi!ki -uz Ivana /iteza od Sredne i Ivana Jesmi!kog zna!ajna je li!nost tzv. pretkorvinskog i korvinskog do+a u nas :ikola $otoranin +iskup 2odruki -u 1. i 1>. st. %umanizam se naglo irio i, kao i u Italiji, u gr!kim se uzorima gledao po!etak 4iviliza4ije, a pose+i4e se 4ijenilo znanje klasi!nog latinskog jezika, koji je omogućavao o+avljanje notarske slu8+e i odr8avanje prigodni% govora, te anga8iranost u diploma4iji -me?u dalmatinskim komunama velik ugled i polo8aj u8ivao je 'u+rovnik -Ai+enik 7 =uraj Aigorić (Hlegiarum et 4arminim li+ri III. P) -adar 7 =uraj 3enja s ankonskim epigraBom-%umanistom . st. u 'u+rovniku su stvorena dva izuzetno va8na djelatnika 7 #udovik
:&', @I/T, 3IJ&=I I $;#T;& -u %rvatskoj je tradi4ijskoj kulturi +itan sloj rimski%, ili jo stariji%, ilirski% i %elenski%, kulturni% do+ara. To je pose+i4e sa!uvano u graditeljstvuG kamene kući4e, kućna oprema i pri+or, pokriva!i i dr.
/&TS$& H:HS&:S:& $:=I@H/:ST -svretak knji8evnog srednjovjekovlja o+i!no se vezuje uz prestanak rada glagoljake tiskare u Senju 1>0F. g -iznimnu kulturnu podlogu takvu is%odu uspostavila su %umanisti!ka gi+anja u 1>. st., pose+i4e knji8evno stvaranje niza %rvatski% latinista, me?u kojima se izdvajaju =uraj Aigorić, Ivan Jesmi!ki, 2arko 2arulić i Ilija
>9
