/POGLED/
PERMAK ULTURA SVE SE VIŠE HRV HRVAT ATA A ODLU ODLUČUJE ČUJE KON KONZUMER ZUMERIZAM IZAM ZAMIJEN ZAMIJENITI ITI
/POGLED/
»ODRŽIVIM« »ODRŽI VIM« ŽIVO ŽIVOTNIM TNIM STILOM
ž š ć đ ČĆ
vijet u kojem živimorapidno se mijenjaiz godineu godinu,mnogićereći– nenužnona bolje.U vremenuu kojemvišepraktičkine posto ji stvarkoju nemožete naručitipreko interneta i posjedovatiu rokuod mjesec dana,istovremenosu sveesencijalne životnepotrebeneupitnoovisneo tome kolikaće,i hoće liuopć liuopće e mjesečna plaćasjestina račun.
U Hrva Hrvatsko tskojj danas ama baš niš ništa ta bez čeg čegaa već većina ina Hrvata ne može zamisliti egzistenciju nije jeftino, od hektolitra vode, preko kilovatastruje do litr litree benz benzina, ina, od pola kile kile kruha do četiri ri pomido idora ra ko koji ji vam svaki dan izbiju petnaestak kuna iz džepa,a džepa,a s kojima i ma ktome još i kupujetemačka u vreći – »magične sastojke« za brži rast što se iz dana u dan talože u vaše vašem m orga organiz nizmu. mu. Prije otprilike dvije godine, Ratku Johanu, 34-godišnjem profesoru engleskog jezika u osnovnoj školi injegovoj tadašnjojdjevojci, a danassupruzi Danijeli dojadilo je kupovanje namirnica sumnjive kvalitete, plaćanje najma za stan i život okružen betonom i neboderima. – Došli smo na prekretnicu. Imali smo opciju dignuti kredit i godinama otplaćivati minijaturni stan negdje u Zagrebu. Zagr ebu. Drug Drugaa opcija bila je s tim istim kreditomotići na seloi od zemljištai stare obiteljskedrvene kuće stvoritiraj na zemlji, j i, pričanam Ratko koji je otprilike u to vrijeme zavšio tečaj permakulture. Iako ovaj pojam za većinu Hrva Hrvata ta i dalje označava »ono nešto s vrtom«, sve je više onih koji koncept života koji podrazumijeva oblikovanje održivih životživot -
nih prostora prihvaćaju kao svojevrsni bijeg od konzumerizma, loše hrane, visokih računa za režije, pa dijelom i društva dr uštva u kojemje osnovna pokretač etačka ka snag snagaa trka za profitom. č č – Ja samcijeli život mrzio sve što je propisano u točno određena pravila ponašanja i čestodizao »srednjiprst« u znak protesta, ali zapravo nikad nisam imao nekakva konkretna rješenja i odgovore. I zato mi je permakultura super uleti e tila, l a, jer me ona naučila kako pronalaziti jednostavna rješenja na sve što me muči. Kad sam se odlučio preseliti na selo, promi jenio mi se način na koji vidim stvar stvarii oko oko sebe,pojašnjava Ratk Ratko o koji jekreditalternativno dostatan za omanji stan, upotrijebio kako bi više odstogodinastaru drvenu kuću pret pretvori vorio u ugodno mjestoza život koje k tome štedienergiju i novac.Za ada adaptac ptacijukuće ijukuće Danijela i Ratko odabrali su u cijelosti drvenugrađu, uveli grijanje na drva drva i oku okućnic ćnicu u ispunili improviziranim sustavima za štednju raznih oblikaenergije. – Imamo tzv.biopročistač odnosn odn osno mini močvar varu u – površinu od četiri kvadrata
na kojoj je močv močvarno arno bilje posađeno u šljunak, što sve skupa pročišćava naše otpadne vode vode,, koje se od tamo slijevaju u jezerce, a mi ih onda koristimoza, primjerice, zalijevanjevrta. Za slične svrhe koristimo i vodu koju skupljamo s kro krova va u jedan bunar i upravo radim na sustavu da to spojim s vodokotlićem, tako da tu vodu koristimo za ispiranje wc-a. Kad budemo opet skupili nešto novca, vjerojatno ćemo napravi napraviti t i i jednu vrstu zimskog vrta, odnosno staklenika koji se naslanja na jednu stranu kuće i ujedno akumulira ra toplinu, te tako olakšava grijanje, pojašnjava nam Ratko Ratko neke od kon koncecepata permaku akultur lturee prim jenjene na njegovoj kući. Danijel Dan ijeli i njemu uzto je u naviku prešlo da svakodnevno pekuvlastiti kruh,te sami izrađuje svoj svoj sapun i deterđent. Nakon dvije godine truda, prve ozbiljnije je rezultatee po tat počeo čeo je po poka kaziv zivati i poveći vrt rađenna permakulturnim načelima oporavljanja zemlje i »uparivanja« što većeg brojabiljakakoje brojabiljakakoje određenim svojstvima štite jedna drugu od nametnika. – Najbitnija b itnija namje briga za tlo – dok svi susjedi kra jem zime oko nas oru i štihaju zemlju, zemlju, mi tada ne radimo ništa. Prije zime sam pokrio zemlju s trideset centimetara »malča« da očuvam taj cijeli gornji sloj s mikroorganizmima, koji se oranjem okreće naopačke i uništava. Različitje i sistem sadnje, sadn je, koji kod nasizgleda prilično kaotično. Nije sve uredno posloženo u gredicama, a zasadili smo smo i puno puno cvijeća – kao što su dragoljubi i neveni koji privlače korisne, s ne, a tjer tjeraju aju nekorisne kukce. Uopće se zapravo ne nerviramkoliko r amkoliko ćetoga uspjeti. pjet i. Znamda ćuimatipuno paradajza,pa za,pa ću ih podi-
ŠŠ
’
Permakultura Per makultura nije bila pokret u Hrvatskoj prije desetak godina kad smo mi o njoj započeli učiti, ali sada već ima dovoljno
ć č »ž«
š č š
jeliti s nekim drugim tko ih nema, nem a, a tko tko će meni meni da dati ti nešto drugo. Sad se krećem u krug krugovim ovima gdje se ljuditime ba bave, ve, paje robna razmjenaa česti prin mjen princip cip.. Ja tebi med – ti meni jaja. To je isto jedan od temelja permakulture,, pravedna raspodje ture odjela la viškova. Isto tako, moja motivacija za nabaviti pčele, primjeric prim jerice, nijebio med.Svi oko mene imaju pčele, izvrcaju im skoro sav med, pa ih preko zime prehranjuju šećerom. Ja ih želim imati blizu kuće da mi oprašuju vrt, ostavim im dovoljno meda da mogu prezimiti, a ako uz to neštoostane neštoostane meni– su su-per, objašnjava Ratko kojeg veseli što svečešće u supermarketima može preskakati police c e s kruhom, pov povrćem, rćem, suhomesnatim proizvodima, jer sve to već ima kod kuće. Njemu i supruziživot se nije drastičnopromijenio odlaskomna selu,djelomično i zato jer se selo nalazi na 20 kilometara od Zagreba. Dolazak na posao čak je i brži nego prije,a jedina vidljiva i va promje mjena na su su neki
mi daje nevjerojatnu potrebu da širim te ideje dalje i super mije kad vidim kako sve višemojih prijateljarazmišlja na sličan način. Kad sjedimo m o sku skupa pa uz pivo, netko tko nas gleda sa strane vjerojatno razmišlja da pričamo o nogometu, ženama ili politici, a mi raspravljamo o sadnicama, malčiranju i kupusnim stjenicama. Još prije dvije godine činilo mi se dase permakulturom t urom bavi tek mala mala sku skupina pina ljudi j udi, a sad već post postoji oji jako pun puno o permakulturnih tečajeva diljemzemlje. Nekaže seuzalud da je permakultura tura zapravo revolucija zamaskiranau vrt vrtla larst rstvo vo.. I čini mise daje sadu Hrva Hrvatsko tskojj »plodo dno tlo« da se više ljudi zarazi tom idejom, smatra Ratko. Slično razmišlja i Matko Šišak, 33-godišnji povjesničar kojije u sklopu udru udruge ge ZMAG ZMA G bio jedan jedan od pionira širenjaovog konceptau Hrvatskoj. ZMAG-ovci, grupa tada vrlo mladihljudi aktivnih u brojnim ekološkim, anarhističkim, alter-kulturnim, mirovnim i antiratnim
ra južno od Zagreba, na zemlji koju im je prepustio Matkov otac. – Permakultura t ura nije bila bila pokret u Hrvatskoj prije desetak godina kad smo mi kretali, ali sadaveć ima dovoljnoljudi da možemo govorit i o razmjerima pokreta, zaključit će Šišak kojem je to, kako tvrdi,bila prirodna nadogradnja na ljubav prema prirodi i starim vještina ma kojusu mu usadili roditelji. – Perm Permaku akultur lturaa nudi sva sva znanja za održivi razvoj na jednom mjestu – kombinaciju tradicionalnih vještina i novih tehnologija zasnovanih na znanstvenimistraživanjima.Ja i ma.Ja samosobnobio nezadovoljan životom u gradu i po završetku fakulteta akulteta shvatio sam da ću se puno lakše izraziti unekoj humanijojj sredini. nijo n i. Kad smo smo pokretali Reciklirano imanje, sve smo morali sami učiti od početka, prvenstveno preko interneta. inter neta. Krenuli smo paralelno s
skužili da U Hrvatskoj Hrvatskoj nemamo koga pitati kako se to radi. Bilo je tu tisućupogrešaka. Na Reciklira i ranom imanju odlučili smo restauriratitradicionalnuturopoljsku kuću i bilaje prava muka naći pravog majstora. Nailazili bi stalno na fušere, ekipu p u ko koja ja bi na nam m uz uzela ela novce, ane bi obavila posao i onda smo se jednostavno odvažili sami raditi dio po dio.. U ovih deset dio desetak ak godina tolikosam k osam se usav usavršio ršio utome da se danas bavim takvim restaura uracija cijama ma za druge, prič pričaa nam Šiša Šišak. k. Jedna Jedna od zamki učenja preko interneta,upozorava on,je da se svenapisano doima lako zaizvedbu,, no u realnostiu zaizvedbu realnostiu sve treba uložiti strašno puno truda i energije. Danas, primjerice, na Recikliranom imanju ekipa u 24 sata može 300 litara starogjestivog ulja koje sakupe u vrtićimapretvoriti u jednaku količinu biodizela koju koriste za pogon traktora i starijih vozila. U procesu učenja, međutim, »platila« je nova Opel Meriva koja takav biodizel naprosto nije podnosila. Dabi naučili razne tajne održivih sustava ZMAG-ovci su tijekom godi-
Na Recikliranom imanju ekipa danas u 24 sata može 300 litara starog jestivog ulja pretvoriti u jednaku količinu biodizela koju koriste za pogon traktora i starijih vozila. U procesu učenja, međutim, »platila« je nova Opel Meriva na pohađali mnoge tečajeve u inozemstvu i potezali sve do Velike i ke Britani t anije. j e. Dan Danas as njih nekolicinaima diplome dizajnera permakulture, a Reciklirano imanje služi već godinama kao Edukacijski centaru cent aru koje kojem m se održavaju raznovrsne radionice i teča jevi, kroz koje je do danas prošlo oko 350 osoba. Osim što šire znanje, nekolicina članova ZMAG-a, uključujući i Matka, u neposrednoj blizini glavne kuće Reciklira-
nog imanja gradi vlastite kuće po permakul permakulturnim t urnim načelima. ć – Ko Kod d gra gradnj dnje »o »održ držive ive«« kuće, morašjako puno konvencionalnih principa prilagoditi t i na održiv rživee i to nije jeftino, pogotovo ako ne znaš što radiš. Za početak možete se voditi i jednostavnim zdravorazumskim rješenjima –okrenuti objekt na pravu pra vu stra stranu nu svije svijeta, ta, da ga pomoću zimskog sunca možete lakše zagrijatizimi. Prirodni materijal koji koristimo, međutim, m, nalazi se svuda blizu nas i lako je dostupan. Danas me takav materijal puno manje košta nego da ga kupim u trgovini, no moram ga znati pripremiti. Reciklirani i prirodni materi jali poput zemljanih žbuka, izolacije od ovčje vune ili baliraneslame, odličnisu za korištenje, kor ištenje, osiguravaju dobru mikroklimu i nemaju elektromagnetskih onečišćenja. Gradimo energetski učinkovite peći na drva,tzv. finske ili ruske masivne peći koje imaju preko 95 post posto o iskoristivosti kemijskih spo jeva koje oslobađaju toplinu, dok ove obične peći oko 65 posto, navodi Matko neke od primjera. Njegov kolega Bruno Motik, 35-godišnji permakulturni dizajner gradi primjerice primjerice »ku »kuću ću od slame« princ principom ipom koji je još prije desetak godina izazivao posprdne aluzije je na priču o tri praščića, ć a, a danas predstavlja sve prihvaćeniju tehniku. – Kuće od slame postoje
određenim pravilima ugrađuje u židove, zažbuka se s obje strane, recimo žbukom na bazi vapna, čime se dobi ju energetski efikasni zidovi koji štede energije i pružaju više topline i ne od »klasičnih« a sičnih« materijala poput cementa i cigle. U svakomslučaju, cilj kuće koju gradim bit će da se ona brine za svoje ukućane, a ne obrnuto. U njoj će biti intergrirano sakupljanje vode,, koja ćese koristitikao vode s titikao voda za kućanstvo, imat će sustav pročišćavanja, kao i neke solarne arne tehnologije – fotonaponskisustav za električnu trič nu energ energiju iju,, solarni termalni sustav za grijanje to-
ple vode i zraka i slično, priča Bruno koji većinu stvari na kući radi sam uz pomoć prijatelja, no i volontera koji i sami žele učit učitii na tom primjeru. Bruno procjenjuje da će ga u kon konačni ačnici c i kuća kuća stajati 250 eura po kvadratu. – Našaje realnostda n ostda trenutno ne postoji zamjena za fosilna goriva i teško da će ih u bliskoj budućnosti moći zamijeniti obnovljivi izvori energije ener gije.. No tone znači znači da mi sami ne možemo smanjiti potrošnju i efikasnije koristiti energiju. Osim toga, jedno od načela permakulture je da uvijek ek moraš biti »pokriven« s više strana. Ako
Č Ratko Johan, inače profesor u osnovnoj školi »Matija Gubec« već nekoliko godina podučavasvoje učenike vrtlarenju i recikliranju. – Škola nosi ime po Matiji Gupcu, kojeg ja doživljavam kao revolucionara s vilom u rukama koji se borio za male ljude.Dakle, Matija Gubec Gubec je biostari permakulturaš, ali to nije znao, zaključuje Ratko koji posljednjih 5 godina vodi izvannastavnu aktivnost »uradi sam« u sklopu koje klinci uče kako popraviti stvari –tehniku posve zaboravljenu u moderno n o konzum konzumeerističko č ko doba, barata baratati ti alatimaa ili pak od odalatim bačenih predmeta izrađuju nešto posve novo. – Već četvrtu godinu zaredom imamo i eksperimentalni vrt u školi gdje djeca uče kako saditi, skupljamo kišnicu, malčiramo, uzgajamovlastite sadnice, skupljamo sjeme. Što su manji to bolje reagiraju na sve to i čini mi se da ih sve te vještine treba učiti što prije, dok ih odrasli svijet ne »zgrabi« i ne usvoje neke
ti treba voda – dobro je skupljati kišnicu i imati bunar. Slično je s energijom – po po-red konvencionalnog izvora imaš i solarne ko kolek lektor toree i vjetrenjaču. Tako je i sa financijama, uvijek bi trebao imati nekolikoizvora prihoda, smatra Bruno. š Matko Šišak pojašnjava pak da se u bazi koncepata kao što su perm permaku akultur lturaa i održivi razvojnalazi potreba za promjenom svijesti u širem kontekstu. – Toznači da prije j e sve svega ga razmišljamo o suradnji, a ne natjecanju. u. Ja sam bogatiji ako je moj susjed bogatiji. ji. To uključuje kvalitetnije je međuljudske odnose, umijeće komunikacije, slušanja, empatije.Tosu j e.Tosu nekestvarikoje kod ljudi ljudi ne mož možeš eš »proiz iz-vesti«, ali ih možeš potaknuti. Jedno od načela je da je u prirodi sve uravnoteženo, a mi ljudi imamo tendenciju da izbacujemostvari po nekom svom nahođenju, nabraja naš sugovornik ustvrdivši da permakulturna turna rješenja češće zažive u zemljama trećeg svijeta jer nude brža i jeftinija n ija rješenja. U Hrvatskoj će, predviđa on, bezobzirana sve većiinteres,permakultu res,permak ultura i dalje još dugo ostati na alternativnim okvirima. okvir ima. – Ovom konceptu nije primarno bjesomučnozgrtanje para, iz permakulturne poljoprivrede neće nastati tone i tone jedne te iste stvari, tako da to nikad neće biti profitabilno. No mi se uZMAGu bavimo time da uključimo
