VOĆNI CVJETAR Voćni cvjetar(cvjetojed) smatra se jednim od najopasnijih štetočina.Pojavljuje se na mnogim voćnim vrstama,tako da je i podjeljen prema vrsti na kojoj ga možemo naći(na jabuci,jabučni cvjetar,na kruški,kruškin cvjetar itd.).Međutim,svi oni izazivaju podjednaku štetu na voćkama,uništavajuči najprije pup,odnosno cvijet.Ova vrsta štetnika,najčešće se pojavljuje u nasadima podignutim u blizini šuma. Jabučni cvjetar prezimi kao odrasli kukac,u raznim skrovitim mjestima,vrlo rijetko na samim stablima jabuke,najčešće u šumama.Porastom temperature iznad 10 stupnjeva,postaju aktivni i počinju dopunsku ishranu izgrizanjem pupova,a posljedica su ubodeni pupovi s jasno vidljivom rupom iz koje ponekad izlazi sluzava tekućina.Nakon ishrane,počinju s odlaganjem jaja unutar pupova,odnosno cvijeta.Jedna ženka u prosjeku odloži oko 30 jaja,najčešće po jedno dnevno.Stadij jaja traje 5-10 dana,nakon čega izlaze ličinke,koje izgrizaju tučak i prašnike,pa se napadnuti pup prestaje razvijati,a latice ostaju zatvorene,posmeđe pa izgledaju kao da su “ofurene” mrazom.U takvom smeđem cvijetu ličinke se dalje razvijaju 14-25 dana.U cvijetu se kukulje,a iz kukuljice,tijekom svibnja i početkom lipnja izlazi mladi kornjaš.Napadnuti cvijet otpada,a samo iznimno se iz cvijeta razvije kržljavi plodić.Kornjaši tjekom ljeta ne prave značajnije štete,već se spremaju na prezimljavanje.
Jabučni cvjetar-odrasli kornjaš
Jabučni cvjetar(kornjaš),ličinka u pupu,oštečeni pupovi
Štete od napada jabučnog cvjetara Kruškin cvjetar se,kao odrasli oblik,pojavljuje krajem travnja i u svibnju,te se hrani mladicama I peteljkama.Prije nastupa ljetnih vrućina,zavlače se u skrovita mijesta gdje provode ljetnu dijapauzu.Početkom jeseni ponovno postaju aktivni,hrane se i počinju s odlaganjem jaja.Jedna ženka položi oko 20 jaja pojedinačno u zimske pupove,gdje se razvija ličinka,koja se hrani začecima budučih cvijetova,te prezimi u pupu,unutar kojega se i kukulji u proljeće.Napadnuti pupovi se ne razvijaju,pa su štete koje izaziva kruškin cvjetar,vrlo velike i značajne.
Uništeni pupovi uslijed napada kruškinog cvjetara
Kruškin cvjetar-odrasli kornjaš Cvjetare možemo suzbijati nekimod slijedečih insekticida: -CALLIFOS 48 EC-u koncentraciji od 0,1-0,15% -FINISH E-48 EC-u koncentraciji od 0,1-0,15% -PIRIFOS EC-u koncentraciji od 0,1-0,15% -BETA BAYTHROID EC 025-u koncentraciji od 0,03-0,05% -CHROMGOR 40 EC-u koncentraciji od 0,1-0,2% -ROGOR 40 EC-u koncentraciji od 0,1-0,2% -ZAGOR EC-u koncentraciji od 0,1-0,2% -CHROMOREL-D EC-u koncentraciji od 0,1-0,15% -NURELLE D EC-u koncentraciji od 0,1-0,15% -PIREL-D EC-u koncentraciji od 0,1-0,15% -LINO EC-u koncentraciji od 0,1-0,125% -RELDAN 40 EC-u koncentraciji od 0,1-0,125% -KARATE ZEON 5 CS-u koncentraciji od 0,01-0,02% Najbolje je navedena sredstva primjeniti u vrijeme prve pojave odraslih kornjaša,najkasnije u roku od 14 dana ili pak u vrijeme njihove najmasovnije pojave.
GROŽĐANI MOLJAC(SAVIJAČ)
Grožđani moljac je najznačajniji štetnik u vinogradarstvu,koji oštečuje grozd u ljetnom periodu i pred zriobu.Kod nas postoje dvije vrste:pepeljasti i žuti grožđani moljac. Pepeljasti grožđani moljac je leptir veličine svega 5-6 mm,a rasponom krila mjeri od 11- 15 mm.Prednja krila su pepeljasto-siva,s izraženim tamnijim šarama,a stražnja svjetlo-sive boje.Štetne su samo njihove gusjenice,koje mogu narasti do 1 cm.U početku su žute,a kasnije zelenkasto-žute boje.Na tjelu gusjenice nalaze se bradavice iz kojih izlaze dlake.Gusjenica po završetku razvoja na skrovitim mjestima načini bijeli zapredak-kokun,te se preobražava u 5-6 mm velikoj,zelenkastosmeđoj kukuljici.Ima tri generacije,iznimno četiri.
Pepeljasti grožđani moljac-leptir
Štete od napada gusjenice pepeljastog moljca
Moljci prezimljuju u stadiju kukuljice na skrovitim mjestima,vrlo često ispod kore panja trsa ili u drvenoj armaturi(kolci u nasadima).Krajem travnja,odnosno,početkom svibnja pojavljuju se odrasli oblici(leptiri),najprije mužijaci,zatim,nakon nekoliko dana i ženke.Preko dana ih je teško primjetiti,jer se skrivaju na naličju listova ili čokotu.Njihov let započinje pred sumrak i pred svitanje.Ženke polažu jaja na peteljke grozdova,koje su u to vrijeme pune cvijetnih pupova.Jedna ženka može da položi do 100 jaja,što zavivi od temperature i vlažnosti.Nakon 7-12 dana pojavljuju se gusjenice,koje prodiru u sam pupoljak grozda i hrane se njegovim dijelovima,dok ne ojačaju.U to vrijeme obično i loza cvijeta,a gusjenice počinju da predu svoja gnijezda između tek zametnutih bobica.Gusjenica pojede veliki broj bobica,no međutim,veći broj samo ošteti,nagrizajuči ih. Druga generacija moljca pojavljuje se krajem lipnja,odnosno početkom srpnja.Ženke tada polažu jaja na bobice koje su veličine zrna graška.Kada se iz tih jaja ispile gusjenice,one ispredaju nekoliko niti na mijestu gdije se dvije bobice dodiruju i ubušuju se u jednu bobicu,hraneči se njenim mesom.Jedna gusjenica ošteti veći broj bobica prije nego što odraste,jer niti jednu ne pojede u potpunosti,već samo jedan njen dio.Ako je vrijeme sušno,bobica počinje da se suši,tamni i na kraju otpadne.No međutim,ako je vrijeme kišovito i vlažno,bobice počinju da trunu,a ta trulež prelazi na druga,zdrava zrna.Gusjenice druge generacije puno se brže razvijaju i več krajem srpnja,početkom kolovoza,počinju svoju preobrazbu.
Odrasli stadij-leptir,gusjenica prve generacije,kokun-čahura,oštečenje na grozdu Treća generacija moljca pojavljuje se krajem kolovoza,početkom rujna i tada ženke svoja jaja polažu na poluzrele bobice grožđa.Položena jaja se suše,ako je postotak vlage ispod 40%,a temperatura viša od 27 stupnjeva.Kada gusjenice treće generacije potpuno izrastu,one napuštaju grozd,traže sigurno skrovište,zapredu se i prezimljuju.U nekim godinama mogu se pojaviti i gusjenice četvrte generacije,ali one obično masovno ugibaju već od prvog zahlađenja.
Žuti grožđani moljac je leptir veličine oko 7 mm,a rasponom krila mjeri oko 15 mm.Glava,grudi i prednja krila su žuti.Na krilima se vidi jasno omeđena,široka,tamna poprečna pruga.Zadnja krila su tamnosiva,trbuh siv.Mlade gusjenice su prljavobijele boje,a preko leđa ružićaste,dok su starije sivozelene ili blijedoružičaste,sa tamnosmeđom ili crnom glavom i vratnim štitom.Ima dvije generacije.
Žuti grožđani moljac-leptir
Gusjenica žutog grožđanog moljca
Leptiri prve generacije pojavljuju se tokom travnja i lete u predvečerje.Ženke obično polažu jaja na cvijetne pupove vinove loze.Jedna ženka može da položi 60-100 jaja.Nakon desetak dana pojavljuju se gusjenice,koje napadaju cvjetne pupove na isti način,kao i gusjenice pepeljastog moljca.Odrasle gusjenice u grozdovima ili na čokotu prave kokun i u njemu se preobrazuju. Leptiri druge generacije pojavljuju se od polovice lipnja pa sve do polovice kolovoza.Ova generacija je veoma štetna,jer ženke svoja jaja odlažu na bobice,a gusjenice koje se izlegu,odmah se ubušuju u njih.Gusjenice ponekad znaju čak pregristi i peteljku grozda.Napadnute I oštečene bobice podložne su brzom truljenju i propadanju. Vrlo je bitno odrediti pravi trenutak za suzbijanje grožđanog moljca,kao I odabrati adekvatne pripravke za tu namjenu.Pripravci se uglavnom koriste kada se iz odloženih jaja ispile prve gusjenice.Vrlo dobar učinak pokazali su se i biotehnički pripravci,kao što su Match EC 050 u konc.0,1%,Insegar 25 WP u konc.0,03%,Nomolt u konc.0,1% koji se upotrebljavaju neposredno pred izlazak gusjenica iz odloženih jaja. Suzbijanje grožđanog moljca provodimo nekim od slijedečih insekticida: -LINO EC-u koncentraciji od 0,1-0,125% -RELDAN 40 EC-u koncentraciji od 0,1-0,125% -DIREKT SC-u koncentraciji od 0,012-0,015% -FASTAC 10 SC-u koncentraciji od 0,012-0,015% -BETA BAYTHROID EC 025-u koncentraciji od 0,03% -ASTRO EC-u koncentraciji od 0,02-0,05% -DECIS 6,25 EG-u koncentraciji od 0,016% -DECIS 2,5 EC-u koncentraciji od 0,03-0,04% -SUMIALFA 5 FL-u koncentraciji od 0,015-0,02% -VANTEX MC-u koncentraciji od 0,004-0,0045% -KARATE ZEON 5 CS-u koncentraciji od 0,015% -LAMBDA 5 EC-u koncentraciji od 0,015% -KARIS EC-u koncentraciji od 0,015% -LASER KS-u koncentraciji od 0,015-0,02%
KRASTAVOST(FUZIKLADIJ) JABUKE I KRUŠKE
Krastavost,odnosno fuzikladij,je bolest koja uzrokuje najveće štete na jabuci i kruški.Ta bolest napada lišće,mladice,cvijetove i plod.Osobito su osjetljivi mladi listovi i mladi plodovi.Na plodu se pojavljuju mrlje,plod ostaje nerazvijen i kasnije mu puca pokožica.Sve se očituje kao rana u obliku manjih ili većih krasta,na osnovu čega je bolest i dobila ime.
Krastavost lista i ploda jabuke U otpalom,zaraženom lišću dozrijevaju reprodukcijski organi gljive(akusi s askosporama).U rano proljeće,u ožujku,sazriju peritecije(plodonosni organi gljive za askospore),pucaju zbog vlaženja i izbacuju askospore,koje nosi zračna struja.Neke askospore padnu na mlade listiće,koji tek izlaze iz pupova,pa zbog vlažnosti klijaju.U mladom tkivu lista razvije se gljiva(micelij),vidljiva kao mrlja.Na micelijima se dalje razvijaju konidije(ljetne spore-reprodukcijski organi).Broj njihovih naraštaja tjekom ljeta je velik.Kondije se prenose samo kapima vode. Kod kruške gljiva prezimi i u kori prošlogodišnjih mladica. Veoma je važno suzbiti bolest već u početku vegetacije.Zbog toga je potreban pravilan odabir fungicida,namjenjenih suzbijanju ove bolesti. Prve zaštite,od ove bolesti,obavljaju se fungicidima na bazi bakra,još u vrijeme mirovanja vegetacije,najčešće u veljači(NORDOX 75 WG-u koncentraciji od 0,1-0,2%,NEORAM WG-u koncentraciji od 0,5-0,6%,CHAMPION WG-u koncentraciji 0,25-0,7%,CUPRABLAU-Z WP-u koncentraciji od 0,8%,CRVENO ULJE EC-u koncentraciji od 2-3%,MODRO ULJE SE-u koncentraciji od 2-3%,).Ovo prskanje se obavlja na način,da voćku dobro “okupamo”. U ranom periodu suzbijanja ove bolesti,u vrijeme kretanja vegetacije,u fazi “mišijih ušiju”,dok su temperature niže od 10 stupnjeva,koriste se fungicidi CHORUS 75 WG(u koncentraciji od 0,02%) ili CLARINET SC(u koncentraciji od 0,1-0,15%)buduči da je pri takvim temperaturama znatno umanjena djelotvornost fungicida iz ostalih skupina.Prskanje je potrebno obaviti u dva navrata,s
razmacima od 5-7 dana. Do cvatnje,u daljnjim zaštitama,koriste se različiti organski fungicidi.Njih također koristimo i nakon cvatnje,npr.: -DELAN 700 WDG-u koncentraciji od 0,5-0,75% -CHROMODIN S-65 WP-u koncentraciji od 0,06-0,01% -DITHANE M-45 WP-u koncentraciji od 0,25% -MANKONOR 80 WP-u koncentraciji od 0,25% -MANKOZEB 80 WP-u koncentraciji od 0,25% -STAR 80 WP-u koncentraciji od 0,25% -PINOZEB M-45 WP-u koncentraciji od 0,25% -DITHANE DG NEOTEC WG-u koncentraciji od 0,2-0,25% -ANTRACOL WP-70-u koncentraciji od 0,25% -CHROMONEB S-70 WP-u koncentraciji od 0,25% -POLYRAM DF-u koncentraciji od 0,25% Tjekom cvatnje,preporučuje se upotreba strobilurina(STROBY WG-u koncentraciji od 0,02%,ZATO 50 WG-u koncentraciji od 0,01-0,015%) ili fungicida BAYCOR WP 25(u koncentraciji od 0,05-0,1%) Ukoliko dođe do zaraze,bolest suzbijamo nekim od sistemičnih fungicida,kao što su: -SCORE 250 EC-u koncentraciji od 0,15% -DIFCOR EC-u koncentraciji od 0,15% -CROS EC-u koncentraciji od 0,15% -INDAR 5 EW-u koncentraciji od 0,06% -PUNCH 10 EW-u koncentraciji od 0,03% -SYSTHANE 12 E-u koncentraciji od 0,035-0,06% -FOND 12 E-u koncentraciji od 0,035-0,06% -FOLICUR MULTI WP-u koncentraciji od 0,075% -RUBIGAN EC-u koncentraciji od 0,03-0,04% Sva navedena zaštitna sredstva,djeluju i na suzbijanje pepelnice.
Krastavost lista i ploda kruške
PEPELNICA Pepelnica je bolest koja se pojavljuje na svim biljnim vrstama.Prepoznatljiva je po svojoj bjelkastoj prevlaci,koju možemo uočiti na listu.Bolest napada cvijet,list,mladice,kao i plod. Ova bolest prezimljuje u zaraženim,najčešće vršnim lisnim i cvijetnim pupovima na jednogodišnjim mladicama.Pupanjem voćaka,aktivira se i pepelnica,,te potpuno prekriva najmlađe inficirane vegetativne i generativne organe.Iz zaraženih pupova mladice se slabije razvijaju.Zaraženi listovi su deformirani,uži od zdravih ili uvijeni u lijevak.Cvijetovi koji su se razvili iz zaraženog cvijetnog pupa su najčešće zelenkaste boje,a lapovi su pepeljasti.Latice su uske i sitnije,te do izražaja dolaze tučak i prašnici.Vrlo često su u jednom cvatu svi cvijetovi zaraženi i sterilni pa ne daju urod. Krajem proljeća i tjekom ljeta zaraženo lišće pokazuje drugu sliku bolesti.Ovisno o vremenu zaraze,list je manje ili više presvučen pepeljastom prevlakom,a zaraza zdravog tkiva je moguća več drugog dana nakon otvaranja pupa.Zbog neravnomjernog rasta zaraženog i zdravog djela tkiva,list se deformira.Ako je list inficiran 6-8 dana nakon otvaranja pupa,na njegovoj gornjoj strani su vidljive svijetle pjege,a pepeljasta prevlaka se pojavljuje na donjoj strani.Pepelnicom zaraženi plodovi su slabije kakvoće i izgleda,što smanjuje njihovu tržnu vrijednost.
Pepelnica na jabuci
Razvojni ciklus pepelnice,tokom vegetacije nije ovisan o oborinama,tako da se ona pojavljuje i u razdobljima kada nema značajnijih padalina.Nemoguće ju je iskorjeniti samo jednim prskanjem,pa se njeno suzbijanje kombinira sa zaštitama od ostalih bolesti.Vrlo je važno s njenim suzbijanjem početi već prije same cvatnje.
Pepelnica na plodu breskve
Pepelnica na listu vinove loze Za suzbijanje pepelnice koriste se slijedeći fungicidi: CHROMOSUL 80,COSAVET DF,KALINOSUL 80,THIOVIT JET,SUMPOR 80 SC-u koncentraciji od 0,5-0,6% prije cvatnje i 0,3-0,5% poslije cvatnje(za sve voćne vrste).Za vinovu lozu u koncentraciji od 0,3-0,5% VIVANDO SC-za vinovu lozu u koncentraciji od 0,015-0,02% DOMARK 40 ME-za vinovu lozu u koncentraciji od 0,06-0,075% TOPAS 100 EC-za vinovu lozu i jezgričavo voće u koncentraciji od 0,025% SABITHANE EC-za vinovu lozu u konc.od 0,03% prije i 0,035% poslije cvatnje POSTALONE 90 SC-za vinovu lozu u koncentraciji od 0,1-0,125% SYSTANE 24E-za vinovu lozu u koncentraciji od 0,01-0,0125% FOND 12E,SYSTHANE 12E-za vinovu lozu u koncentraciji od 0,016—0,02% prije cvatnje,a 0,025% poslije cvatnje,za jezgričavo voće u koncentraciji od 0,035-0,06% CLARINET-za jabuke u koncentraciji od 0,15% tjekom vegetacije PUNCH 10 EW-za pepelnicu vinove loze u koncentraciji od 0,016% prije cvatnje i 0,02% poslije cvatnje,za pepelnicu jabuke 0,03%
INDAR 5EW-za pepelnicu jabuke u koncentraciji od 0,06% SCORE 250 EC,DIFCOR,CROS-za pepelnicu jabuke u koncentraciji od 0,013% RUBIGAN EC-za pepelnicu vinove loze u koncentraciji od 0,02%,za pepelnicu na jabukama 0,030,04% KARATHANE EC-za pepelnicu vinove loze u koncentraciji od 0,04-0,05%,za jezgričavo i koštićavo voće u koncentraciji od 0,04-0,06% KARATHANE GOLD EC-uza pepelnicu vinove loze u koncentraciji od 0,05-0,06% STROBY WG-za pepelnicu vinove loze i jabuke u koncentraciji od 0,02% COLLIS KS-za pepelnicu vinove loze u koncentraciji od 0,03-0,04% CABRIO TOP WG-za pepelnicu vinove loze u koncentraciji od 0,15% TERCEL WG-za pepelnicu jabuke u koncentraciji od 0,2-0,25% BELLIS WG-za pepelnicu jabuke u koncentraciji od 0,08% QUADRIS SC-za pepelnicu vinove loze u koncentraciji od 0,075-0,1% ZATO 50 WG-pepelnica jabuke u koncentraciji od 0,01-0,015% Vrlo je bitno napomenuti,da se u vrijeme temperatura iznad 30 stupnjeva,mora smanjiti koncentracija svih sredstava na bazi sumpora na 0,2%,kako ne bi došlo do ožegotina.
MONILIJA Ovo je jedna od najznačajnijih bolesti,posebice koštićavog voća,a pojavljuje se u dva oblika: -kao sušenje mladica sa cvjetovima-MONILLIA LAXA -kao trulež plodova-MONILLIA FRUCTIGENAU jezgrićavih voćaka(jabuka,kruška) dolazi prvenstveno kao trulež plodova,a vrlo rijetko se javlja kao uzročnik sušenja mladica s cvjetovima,dok je upravo ta pojava,najznačajnija na koštićavim voćnim vrstama.
MONILLIA FRUCTIGENA
Trulež ploda(MONILLIA FRUCTIGENA),kao što joj i samo ime govori,uzrokuje propadanje več formiranih plodova,koji prvo dobiju smeđu pjegu,koja se naglo širi,meso dobija smeđu boju,trune i plod se pretvara u “crno-trulu mumiju”,koju je potrebno obavezno ukloniti iz voćnjaka,jer pogoduje nastanku m.laxe.Trulež ploda se naglo širi,posebno iza dugotrajnih kiša,koje nastupaju iza dugog,toplog perioda,jer plod tada naglo buja,uslijed čega nastaju sitne pukotine,koje su idealno mjesto za nastupanje infekcije.Pored toga,sva mehanička oštečenja ploda,nastala od štetnih insekata ili pak vremenskim nepogodama,također potpomažu razvoju ove bolesti. Suzbijanje je indirektno,što znači da pravilnom zaštitom,koja uključuje suzbijanje štetnih insekata i pojavu drugih bolesti,možemo spriječiti i pojavu ove bolesti. Što se tiče kemijskog suzbijanja ove bolesti,ono se najčešće primjenjuje kod koštićavih vrsta voća i to u vrijeme njihovog dozrijevanja.Za tu svrhu koriste se fungicidi kao što su TELDOR u koncentraciji od 0,1%,SIGNUM u koncentraciji od 0,056-0,075%,EUPAREN MULTI WP 50 ili EUPAREN MULTI WG 50 u koncentraciji od 0,2%,KIDAN SC u koncentraciji od 0,3%,SWITCH 62,5 WG u koncentraciji od 0,08%,BELLIS WG u koncentraciji od 0,08%.Naravno,pri ovoj zaštiti
vrlo je bitno voditi računa o karenci zaštitnog sredstva.
Trulež ploda-MONILLIA FRUCTIGENA
Sušenje mladica sa cvjetovima(MONILLIA LAXA) je bolest koja najčešće napada koštićave voćke,ali zna se dogoditi da se pojavi i u nasadima jezgričavoga voća.nfekcija je najopasnija u doba cvatnje.Tada gljiva svojim kondijima kroz cvjetnu njušku prodire u cvjetnu stapku i nastavlja razvoj u mladice.Izlučujuči toksine,izaziva sušenje mladica,često več u završetku cvatnje.Tipična slika ove bolesti jesu "spaljeni cvjetovi"(naglo smeđe,suše se i otpadaju).Mnogi ljudi za propadanja cvjeta vide naglo zahlađenje ili jutarnje mrazeve,no međutim,ako se radi o smrzavanju cvjeta,onda se suše svi cvjetovi jedne voćke,što u ovom slučaju nije tako,jer se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama. Gljiva prezimljuje u zaraženim mladicama i u mumijama,a osim toga,moguć je razvoj i iz ostavljenog trulog voća ispod stabla.Napad ove bolesti posebno je jak ako u vrijeme cvatnje vlada kišovito i prohladno vrijeme.Ako se zaraza događa više godina uzastopce,suše se mladice,javlja se smolotok,voćka slabi i na kraju se posuši. Suzbijanje provodimo mehaničkim(otklanjanje svih suhih izboja,koje režemo do 20cm ispod suhog dijela,uklanjanje mumija i skupljanje otpaloga ploda) i kemijskim putem,što podrazumijeva redovita prskanja(sredstva na bazi bakra u bubrenju pupova-NEORAM WG u koncentraciji od 0,3%,NORDOX u koncentraciji od 0,15%,CUPRABLAU Z u koncentraciji od 0,3%;upotreba organskih fungicida uoči cvatnje-POLYRAM,STAR 80,DITHANE,MANKONOR svi u koncentraciji od 0,25%;prskanje u punoj cvatnji,koje je i najvažnije,organskim fungicidimaBAYCOR u koncentraciji od 0,1%,TELDOR u koncentraciji od 0,1%,CHORUS u koncentraciji od 0,03%,SIGNUM u koncentraciji od 0,075%BAVISTIN FL u koncentraciji od 0,05%,ZINO KS u koncentraciji od 0,05%,KIDAN SC u koncentraciji od 0,3%,LUPO SC u koncentraciji od 0,3%.
MONILLIA LAXA
MONILLIA LAXA
