Ma M ar ket keti ng u pr ometu na pr i mj er u Pant Panturi urist sta a d.d Završni rad
1. UVOD
U svom uvodu općenito ćemo reći što je marketing, uvjeti marketinga na poslovnom tržištu, temeljne pojmove marketinga, koncepcije marketinga, zatim dijelove marketing-IXA i temu našeg završnog rada.
MARKETING je proces planiranja i provođenja stvaranja ideja, proizvoda i usluga, određivanja njihovih cijena, promocije i distribucije kako bi se obavila razmjena koja zadovoljava ciljeve pojedinaca i organizacija. Marketing se dugo vremena, a često i još danas, izjednačava s prodajom ili pak promocijom, odnosno ekonomskom propagandom, a da se zapravo u cijelosti ne razumije njegov koncepcijski pristup. 1
Uvjeti na poslovnom tržištu: sve aktivnosti moraju stvarati međusobno povjerenje poslovnih partnera, sektor nabave i prodaje od strane dobavljača i kupca moraju međusobno surađivati, troškovi ovih transakcija moraju biti niži od troškova sličnih transakcija na tržištu, marketing koncepcija treba biti prihvaćena od svih sudio nika da bi transakcija rezultirala u korist svih sudionika-dobavljača, kupaca i krajnjih potrošača, cjelokupni poslovni odnos mora biti usmjeren na krajnjeg potrošača. Temeljni pojmovi marketinga su: potrebe, želje, potrošnja, proizvodi/usluge, potrošnja, vrijednosti, koristi, zadovoljstvo, razmjena, transakcije i odnosi, tržište, marketinški stručnjaci, potrošači/kupci i društvo. Osim u temeljnim gospodarskim djelatno stima,
teorije i koncepcije marketinga uspješno se primjenjuje i u ostalim gospodarskom gospodarskom djelatnostima djelatnostima kao što što su:
prometne djelatnosti graditeljstvo, urbanizam i komunalne djelatnosti ugostiteljstvo i turizam financije, bankarstvo i osiguranje2
U ovom seminarskom radu ću opisati što je to marketing u prometu. 1 2
Meler M.,: Marketing , Ekonomski fakultet Osijek, Osijek 2002., 12 str Mađerić D.,Rocco F.,: Marketing, izdavač- školska knjiga Zagreb 2002., 158.str
2. F UNK CI J A MA RK E TI NGA
2.1. MARKETINŠKI PROCES
Proces marketinga predstavlja zapravo redoslijed marketinškog djelovanja od proizvođača do krajnjeg potrošača. To je niz aktivnosti koje podu zimamo da bi jedno dobro ili usluga mogli zadovoljiti potrebe krajnjeg korisnika, a da se pritom, naravno, ostvari očekivani dobit tvrtke :
ISTRAŽIVANJE provodi se sustavno istraživanje marketinga, potrebe potrošača, te tehničko istraživanje i razvoj proizvoda. Osim toga, utvrđuje se izgledivosti i učinkovitost prodaje.
PLANIRANJE obuhvaća planiranje proizvoda na temelju rezultata istraživanja. Planiranje je u uskoj vezi s marketinškim planom koji obuhvaća: planiranje i programiranje proizvodnje, planiranje promocije, planiranje prodaje i distribucije te financijsko planiranje.
MARKETINŠKI SPLET u razvojnom modelu marketinškog procesa zapravo marketinške potrebe – što ih činimo u svrhu ostvarivanja temeljnih tržnih ciljeva i zadovoljavanja potrošača.
OPERATIVNI DIJELOVI
obuhvaća: organizaciju terenske prodaje, djelovanje sveukupnih promocijskih aktivnosti, operacije fizičke prodaje i distribucije. KONTROLA provodimo sustavno provjeru uč inkovitosti navedenog procesa i pojedinih faza te njegovog temeljnog cilja, a to je zadovoljstvo potrebe potrošača.
2.2. DI J E LOVI MARK E TI NG MI K SA : Marketinški splet sastoji se od sljedećih marketinških instrumenata: proizvod, prodaja i distribucija, cijena, promocija.
Planiranje i primjena marketinških instrumenata odnosno oblikovanje i primjena marketinškog spleta bi trebala uvijek, koliko je to mogu će, biti usklađena s rezultatima marketinškog istraživanja.3
Proizvod ( engl. Product ) Odlučujemo što ćemo proizvoditi (robe, usluge, ideje) te koje vrste proizvoda. Također definiramo obiljež ja našeg proizvoda/usluge kako bi se iza šlo u susret potrebama kupca.
Obavezno trebamo obratiti pozornost na sljede ća obiljež ja: - Kvaliteta (zakonski propisi, boja, okus, miris, oblik, kemijski sastav, na čin proizvodnje i sl.) - Asortiman (raznovrsnost asortimana ) - Pakiranje (ambalaža i grafički dizajn, praktično, privlačno potrošačima, ovisi o ciljnim potrošačima i troškovima) - Etiketiranje (informativno i zanimljivo, istovremeno promocija proizvoda) - Označavanje (marka,oznaka zemljopisnog podrijetla, eko oznaka i dr.) - Prodajni servis (garancije i reklamacije).
Distribucija (engl. Place ) Odluka kako ćemo prodavati svoje proizvode, izravno kupcima ili kroz razne prodajne kanale preko distributera. Izravna prodaja podrazumijeva da prodajemo svoj proizvod direktno krajnjem potro šaču. Budući da nema posrednika mo žemo ostvariti veću prodajnu cijenu na ših proizvoda. S druge strane izravna prodaja zahtjeva veća ulaganja novca i rada, manje slobodnog vremena te poznavanja pravnih propisa. Indirektni prodajni kanali su maloprodaja, veleprodaja i agenti prodaje. Prilikom plasiranja proizvoda putem indirektnih kanala ostvarujemo manju prodajnu cijenu, ali nam je potrebno manje vremena, rada i znanja.
Cijena ( engl. Price ) Cijena je vrijednosni izraz neke robe ili usluge. Ona je najdinami čnija od svih marketinških varijabli, tj. najpodložnija je vanjskim utjecajima. Možemo reći da cijene koordiniraju odluke pr oizvođača i potrošača na tr žištu; više cijene potiču proizvodnju a smanjuju potra žnju potrošača, dok ni že cijene potiču potrošnju i obeshrabruju proizvodnju. Stoga je odluka o strategiji postavljanja cijena vrlo bitna. Formiranje cijena ne smijemo prepustiti slu čaju. Čak i ako se odlu čimo da neka usluga bude besplatna moramo znati da je svaka odluka o cijeni važna i formira dio strategije cijena.
Promocija (engl. Promotion ) Promocija je prijenos informacija do kupca. Budu ći da uglavnom ne prodajete cijelom tr žištu i promocija je usmjerena na odre đeni tr žišni segment. Tako se i postupak obavje štavanja kupaca razlikuje prema tome kome su usmjerene va še informacije. Pri promociji želimo potrošačima prenijeti sljedeće informacije: - o obiljež jima proizvoda (kvaliteta, pakiranje, podrijetlo itd.)
3
http://hcpm.agr.hr/docs/mplan-strategija.pdf,25.10.11.
- o posebnosti proizvoda (npr. pjenu šavo vino) - o asortimanu, cijenama i načinu dostave. S potrošačima možemo komunicirati na sljedeće načine: - Reklama je plaćeni prostor u novinama, na Internetu, vrijeme na radiju, televiziji. U ovu kategoriju također spadaju oglasne ploče i pisma potro šačima. - Unaprjeđenje prodaje (dar kupcu, nagradne igre, demonstracije, besplatni uzorci). - Osobna prodaja (osobni kontakt s potro šačem i izravna prodaja).4
2.3. MARK E TI NG STRATE GI J A
mogućnost da svi relevantni sudionici (dioničari, menadžement, zaposlenici, sindikati i dr.) spoznaju dugoročne marketinške ciljeve na ciljnom tržištu, kao i mogućnosti za njihovo ostvarenje uz kvalitetno osiguravanje potrebnih resursa. Marketinška strategija predstavlja
Strategiju čini i utvrđivanje osnovnih dugoročnih ciljeva i namjera tvrtke, osim određivanja područja djelovanja i razmištanja resursa kojima se osigurava ostvarivanje ciljeva. Pod resursima podrazumjevamo osnovne činitelje o kojima ovisi funkcioniranje gospodarstva ( izvor sirovina, energije, rada i kapitala ). 5
Ovdje se pod strategijom najčešće smatra dugoročno planiranje ponašanja gospodarskog subjekta radi ostvarivanja postavljenog cilja. Tu postoji čitav niz strategija, kao što je poduzetnička strategija, marketinška strategija, strategija poslovanja itd. Zbog širokog shvaćanja strategije napisane su i velike količine tekstova o istom. Zanimljive definicije i situacije iz prakse, bilo vezano uz strategiju marketinga ili menadžmenta možete pogledati kroz različite blogove, portale. Ovdje prikazujemo samo neke od njih. 6 Da bi strategija bila učinkovita ona mora biti : - Realna temeljiti se na prilikama u okolini i na prednostima poduzeća koje ono ima u usporedbi s konkurencijom - Uspješna poduzeća mora koncentrirati svoje ograničene resurse i sposobnosti tamo -
4
gdje je vjerojatnost uspjeha najveća Optimalna zasniva se na mogućnostima poduzeća i realnim ciljevima.
http://hcpm.agr.hr/docs/mplan-strategija.pdf,06.10.11. http://web.efzg.hr/dok//MAR/spiri//12.%20Marketinka%20strategija.pdf,06.10.11. 6 Mađerić D., Rocco F.,: Marketing, izdavač - školska knjiga, Zagreb 2002.,83.str 5
3. MARKE TI NG U PR OME TU
Marketing u prometnim gospodarskim subjektima potreban je osobito zbog izrazito velike
konkurencije koja na tržištu prometnih uspjeha nedvojbeno vlada. Ovdje se ne misli u tolikoj mjeri na konkurenciju između ponuđača istovrsnih usluga, već ponajprije na izvornu konkurenciju između različitih vrsta prometa, dakle cestovnog, željezničkog, avionskog i brodskog, i to bez obzira je li riječ o prijevozu putnika ili roba. 7 Promet je prijevoz ljudi, dobara i informacija s jednoga mjesta na drugo.
Promet sačinjavaju:
Infrastrukture – ceste, željezničke pruge, aerodromi, luke… Prometala – cestovna vozila, željeznička vozila, zrakoplovi, brodovi… Operacije – svijetla, znakovi, kontrola zračnog prometa…
Promet je prijevoz ljudi, dobara i informacija s jednog mjesta na drugo.
je specijalizirana djelatnost koja pomoću posebnih tehničkih sredstava odnosno prometne infrastrukture, te primjene organizacije, omogućuje proizvodnju prometne Prijevoz ili transport
8
usluge. Kod toga, prometnu inf rastrukturu
čine prometni putovi, objekti i uređaji, dok prometnu suprastrukturu čine transportna i prekrcajna (pretovarna sredstva). Transport podrazumijeva premještanje ljudi, dobara i energije s jednog mjesta na drugo. Dakle, za transport je bitna odredba kretanje predmeta prijevoza, dok je za promet bitna odredba kretanja prometnog sredstva.
Najveći je problem kod većine gospodarskih subjekata u realizaciji marketing -napora činjenica što im najveća ograničenja proizlaze iz njihovog makro -okruženja, na koje oni ne mogu utjecati. Primjerice u nas, željeznički prijevoz koji bi zimi trebao biti najsigurniji i najudobniji, zbog neizgrađene infrastrukture željezničkih pruga i nekvalitetnih vagona, to zapravo često puta nije.
7
Meler M.,: Marketing, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek 2 002.,438.str Klaić, B.: Natuknica transport (lat. transportare - prenositi, prevoziti), Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1985. 8
Budući da je željeznička infrastruktura, jednako kao i cestovna, izvan financijske moći, a time i nadležnosti konkurentnih prometnih gospodarskih subjekata, onda se niti potrebni marketing-napori ne mogu aktivirati u poželjnom opsegu i/ili intenzitetu. Investicije u infrastrukturi, kao i u sama prijevozna sredstva, bivaju zato iznimno veliko
ograničenje u implementaciji marketinga u ovu sferu gospodarstva. No, unatoč tome, gospodarski subjekti koji obavljaju prometne, odnosno prijevozničke usluge moraju svoju konkurentnost tražiti na relaci ji- brzina, red vožnje, sigurnost, ugodnost, kvaliteta, cijena i ostale pogodnosti prijevozne usluge.
Promet sačinjavaju:
Infrastruktura - ceste, željeznička pruga , aerodromi, luke... Prometala - cestovna vozila, željeznička vozila , zrakoplovi, brodovi... Operacije - svjetla, znakovi, kontrola zračnog prometa…
Promet se dijeli na: Kopneni
Zračni
Vodeni.
Rezervacija je praksa
u prometu i turizmu da se unaprijed osigura buduća uporaba nekog mjesta ili pogodnosti, kao što su soba u hotelu, mjesto u zrakoplovu ili drugom prometalu, a mogu se rezervirati i razne druge pogodnosti ili isporuke.
Promatrajući razvoj i sadašnje stanje rezervacijskih sustava moguće je razlikovati: transformirane rezervacijske sustave iz nekadašnjih zatvorenih rezervacijskih sustava,
rezervacijske sustave hotelskih lanaca, rezervacijske servise.
3.1. POD JE LA PR OME TA
Promet kao značajan društveni fenomen i složeni sustav možemo podijeliti prema različitim kriterijima.9
Prema obilježjima sredstava i okolice u kojoj se obavlja, promet se dijeli na : -
kopneni ili suhozemni, vodeni ili pomorski,
zračni.
Prema geografskom, odnosno državno -pravnom obilježju teritorija na kojem se odvija, promet se dijeli na : - unutarnji ili tuzemni, - međunarodni ili inozemni, - pogranični, - tranzitni. 9
Perić-Radčić-Šimulčik: Ekonomika prometnog sustava, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti,
Zagreb, 2000.
Prema značenju prometnih površina (putova) po kojima se obavlja, promet se dijeli na : - cestovni, - željeznički, - pomorski, - riječni, - jezerski, - kanalski, - zračni, - telekomunikacijski, - poštanski, - cjevovodni.
Riječni, jezerski i kanalski promet odvija se unutarnjim vodenim putovima. Prema prostornoj udaljenosti, odnosno prijevoznoj udaljenosti, promet se dijeli na : - mjesni (lokalni) ili gradski, - prigradski, - međumjesni ili međugradski.
Prema ovom kriteriju promet se može dijeliti i na: male, srednje i velike udaljenosti. Promet na velike udaljenosti dijeli se na kontinentalni i interkontinentalni. Prema vrsti prometnih sredstva, promet se dijeli na : - automobilski, - željeznički, - brodski, - avionski (zrakoplovni), - helikopterski, - telegrafski, - telefonski, - radiopromet.
Prema obilježjima prometa prijevoza ili prijenosa, promet se dijeli na : - putnički, - teretni, - promet vijesti. Prema korisniku prometne usluge, odnosno prema namjeni, promet se dijeli na : - javni, - promet za vlastite potrebe (režijski promet).
Prema tehnološko-organizacijskom obilježju prijevoza, promet se dijeli na : - redoviti, odnosno linijski (unaprijed utvrđen prijevozni put i cijena prijevoza), -
slobodni, odnosno po potrebi.
Slobodni promet se u zračnom prometu naziva charter-prijevoz, a u pomorskom prometu tramperski prijevoz.
Kao posebne vrste prometa (prijevoza) postoje : 1) Sabotaža, odnosno prijevoz putnika i stvari u Republici hrvatskoj koji obavljaju
domaći prijevoznici, temeljem posebno pribavljene dozvole mjerodavnog upravnog tijela. 2) Izvanredni (posebni) prijevoz tereta kod kojeg su dimenzije vozila i tereta, odnosno ma sa tereta veće od dopuštenih prometnih propisa. Za takav prijevoz
prijevoznik mora tražiti posebno odobrenje nadležnog državnog tijela. 10
4. LOGI STI KA U PROME TU
Da bi se efikasno upravljalo robnim, novčanim i informacijskim tokovima u logističkim sustavima potrebno je spoznati : 1. Menadžment transportnih lanaca u logističkim sustavima 2. Menadžment transportnih mreža u logističkim sustavima 3. Menadžment logističkih lanaca u logističkim sustavima 4. Menadžment logističkih mreža u logističkim sustavima .11
4.1. POJAM
transport ili prijevoz u pojednostavljenome smislu znači prijenos, premještanje, prenošenje, prevoženje, transportiranje neke stvari, tvari, materijala, robe, tereta, živih životinja, putnika s jednoga mjesta na drugo mjesto, savladavajući pri tome prostorne i Izraz
vremenske dimenzije.12
ORGANIZATOR TRANSPORTA
POLAZNA TOČKA
PRIJEVOZNIK
ODREDIŠTE
Slika 1. Transportni lanac u prometu 10
Perić-Radčić-Šimulčik: Ekonomika prometnog sustava, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti,
Zagreb, 2000.
Zelenika R., Pupovac D. , Menadžment logističkih sustava, Ekonomski fak ultet u Rijeci, 2008.,185.str 11
12
Zelenika R., Pupovac D., Menadžment logističkih sustava, Ekonomski fakultet u Rijeci,
2008.,185.str
Sektor prometa, transporta i logistike u posljednje se vrijeme razvio u ključnu tržišnu vertikalu i katalizator gospodarskih zbivanja. Učinkovitost i kakvoća transportnih i logističkih sustava koje koriste gospodarski subjekti bitno će određivati njihovu konkurentnost na tržištu. S druge strane, potreba za intenzivnijim gospodarskim razvitkom te posljedice koje on donosi nužno povlače za sobom potrebu povećanih ulaganja u suvremene prometne, transportne i
logističke sustave. To znači veće zahtjeve za transportnim kapacitetima i drugim infrastrukturnim resursima, nove, brže i naprednije algoritme izračuna i analize karakteristika poslovnih procesa, sve s ciljem snižavanja troškova i konačne cijene proizvoda ili usluge. 13
5. PR OME T U APP-u
APP d.d.
svoje početke bilježi 1946. godine, kada je u Požegi osnovana Autostanica u sastavu Slavonskog Autopoduzeća u Osijeku, te je s tim započet organizirani cestovni prijevoz putnika prema drugim mjestima u Slavoniji, a prijevoz se obavljao kamionima prilagođenim za prijevoz putnika. Uz osnovnu djelatnost svog poslovanja, javni prijevoz osoba u javnom linijskom i
povremenom cestovnom prijevozu, kako domaćem i međunarodnom, Autoprometno poduzeće obavlja i turističke usluge ( prodaja turističkih i putnih aranžmana, iznajmljivanje, autobusa, prodaja avionskih karata, te razne druge turističke usluge… ), trgovinu, te servisne usluge gospodarskih vozila u vlastitoj.
servisnoj radionici površine preko 12 000 m.
Većinski vlasnik APP -a d.d. je tvrtka Autotrans d.o.o. iz Rijeke, te u uskoj suradnji s navedenom tvrtkom spektar usluga koje nudimo je daleko veći. U nastojanju prepoznatljivosti tvrtke u svim segmentima posloanja posebna se pozornost
posvećuje obnoi voznog parka i ostalih pratećih sadržaja koji će označiti kvalitetniji proizvod naših usluga, približavanje korisnicima, intenzivan razvoj i pozicioniranje tvrtke na zahtjevinim tržištima u zemlji i inozemstvu. APP d.d. trenutno ima 95 autobusa renomiranih svjetskih proizvođača, kao što su Setra, Mercedes, Neoplan i Iveco.
Naša tvrtka godišnje napravi preko 7 500 000 kilometara u svim oblicima cestovnog prijevoza. Tvrtka ima preko 250 zaposlenih u svim sektorima poslovanja, te je cilj i nadalje rast broja radnika i broja kilometara, odnosno rasta prihoda. 14
13
https://www.cee.siemens.com/web/croatia/hr/csb/itsolutions/industrije/Pages/promet_transport_logistika.aspx,07.10.11. 14 www.app.hr,17.10.10.
Slika 2. Vozilo APP-a15
6. PUTNIČ K A AGENCI JA
Razvoj agencijskog poslovanja u Hrvatskoj s obzirom na opći društveni gospodarski razvoj tekao je sporije u usporedbi s razvojem tog poslovanja u Zapadnoj Europi. No, treba imati u vidu činjenicu da je najveći dio teorije današnje Hrvatske bio pod vladavin om Austro-
Ugarske Monargije i da Hrvatska kao samostalna država nije postojala. Pojavu prve putničke agencije još se moralo dugo čekati. 2. listopada 1923. godine Ministarstvo trgovine i industrije izdalo je odobrenje za rad prve
putničke agencije na prostoru tadašnje države, koja je nosila ime „ Putnik “. 16 U sklopu APP-a d jeluje i putnička agencija koja ima za cilj privući što veći broj putnika.
Putnička agencija kroz svoj rad daje razne mogućnosti te razna putovanja kao npr. :
Incoming Iznajmljivanje autobusa
Učenička putovanja
Maturalna putovanja Europska putovanja Vjerska putovanja Avio karte
Putnička agencija APP jamči provedbu dogovorenih programa kroz cijelo putovanje, što putnicima daje sigurnost.
6.1. USPORE DB A PUTOVANJ A
15
http://www.app.hr/index.php?c=buses,25.10.11.
16
Čavlek N., Turoperator i svjetski turizam, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1998., 43,44.str.
Slika 3.
Advent u Beču 17
APP putnička agencija na svom ovogodišnjem programu putovanja ima mnogo raznovrsnih destnacija od kojih je i ADVENT U BEČU. Za o vo pitovanje APP je organizirao: 1. Cijenu od 790 kn po osobi na bazi 40 putnika, u koju je uračunato: Prijevoz turističkim autobusom 1 noćenje s doručkom u hotelu 4* u Beču Usluga turističkog pratitelja tjekom putovanja Jamčevina za turistički paket aranžman Osiguranje od odgovornosti puta 2. Grad polazka je Osijek 3. Vrijeme putovanja od 09.-11.12.
Slika 4. Advent u Beču 18
Panturist putnička agencija je jedan od konkurenata APP -u. Na istom putovanju usporediti će mo advent u Beču. Panturist je za svoje putnike organizirao putovanje Advent u Beč kroz slijedeće elemente : 1. Cjena od 990 kn po osobi, na bazi 35 putnika u koju je uračunato : 17 18
www.app.hr25.10.11. http://www.panturist.hr/tourism/Aktualno_iz_ponude/A-Advent_Bec/index.html,25.10.11.
Prijevoz turističkim autobusom Stručnog pratitelja grupe 2 noćenja s doručkom u Beču u hotelu 3* Jamčevinu Troškovi organizacije i pripreme putovanja
2. Grad polazka je Osijek 3. Vrijeme putovanja 16.-18.12.
6.2. PL AN APP-a
Investicijski projekt ili poslovni plan, nije samo puka formalnost, već je temeljna okosnica svakog poduzetničkog pothvata, jer tek detaljnim i pažljivim planiranjem i analiziranjem svih segmenata budućeg pothvata, može se uvidjeti da li je opravdano i rea lno pristupiti realizaciji ideje.
Analiza tržišta i plan marketinga predstavljaju jedan od najvažnijih dijelova poslovnog plana jer od točne analize tržišta i kvalitetnog marketinga ovisi i sam uspjeh poslovne zamisli. 19 APP putnička agencije proširila se na svom područjima, i po cijeloj Hrvatskoj. O putničkoj agenciji APP čulo se daleko, a sa svojim dobrim radom te radnicima nastoji se još više prošir iti na sve dijelove. Autoprometno poduzeče Požega više se posvetilo svojim voznim parkom,te putničkim relacijama koje su stalne. Tako je postala i suvlasnik autobusnih kolodvora. Sto ga kolodvorima ima u :
svoje sjedište sa autobusnim
Požega Nova Gradiška Pakrac Slavonski Brod Zadar Rijeka Osijek
APP kroz svoju putničku agenciju koja svoje glavno vodstvo i ma u Požegi, gdje se širi i sve više proširuje svoja putovanja sa udobnim autobusim a, gdje svojim putnicima nudi sigurnost i udobnost, te dobro vodstvo i dobar provod gdje god krenuli.
Kao takoj velikoj kompaniji koja se stalno širi nedostaje dovoljno ist aknuta web stranica, sa više sadržaja, zanimljivosti te pružanju više informacija.
19
http://www.poslovniforum.hr/tp/marketing.asp,27.10.11.
. ZAKLJUČAK 7
Marketing je
proces kojim se planira i provodi stvaranje ideja, robe i usluga, određivanje njihovih cijena, promocija, distribucija da bi se ostvarila razmjena koja će zadovoljiti ciljeve pojedinaca i organizacije.
U industrijskim poduzećima, poduzećima koja se bave prijevozom (prometom), morao bi biti razvijen odjel marketinga koji bi pratio promjene strategije i slično kod konkurencije i prema tim praćenjima i analizama vodio, kontrolirao i upravljao poduzeću kojem pripada. Marketing u poduzećima se bavi istraživanjima i planiranjima da bi se poslovanje moglo poboljšati i prilagoditi nemilosrdnim zahtjevima tržišta i nadmetanju s konkurencijom. APP osim voznoga parka i kolodvora koje posjeduje ima ulogu i u putničkoj agenciju grada Požege. Naša tvrtka godišnje napravi preko 8.000.000 kilometara u svim oblicima cestovnog prijevoza.
APP d.d. se ubraja među vođeće putničke agencije u Slavoniji, pa i šire. Zadovoljstvo klijenata koje dovodi do profita glavni je cilj marketinga u prometu.
8. LI TE RATURA
1.
Čavlek Nevenka, Turoperatori i svjetski turizam, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1998.
2.
Mađerić Dragomir, Rocco Fedor, Marketing, izdanje, školska knjiga, Zagreb, 2002.
3. Meler Marcel, Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002. 4. Renko Nataša, Strategija marketinga Zagreb 2005. 5. Zelenika Ratko, Pupovac Drago , Menadžment logističkih sustava, Ekonomski fakultet u Rijeci, 2008. 6. Internet : www.app.hr http://hcpm.agr.hr/docs/mplan-strategija.pdf,06.10.11. http://web.efzg.hr/dok//MAR/spiri//12.%20Marketinka%20strategija.pdf,06.10. 11. http://hr.wikipedia.org/wiki/Strategija#Strategija_u_gospodarstvu,06.10.11. https://www.cee.siemens.com/web/croatia/hr/csb/itsolutions/industrije/Pages/promet_transport_logistika.aspx,07.10.11.
