PITANJA 1. KOLOKVIJ 1. Što Što je komu komuni niko kolo logi gija ja? ? -Znanost o zakonitostima ljudske komunikacije i njenim primjenama u svim područjima života; -Interdisciplinarna znanost; -Pro -Prouč učav ava a sadr sadrža žaj,j, oblik oblike e i nači načine ne čovj čovjek ekov ova a među međuso sobn bnog og i maso masovn vnog og komuniciranja, smisao, svrhe i eekte simboličke interakcije kojom se ljudi sporazumijevaju! 2. Definiraj Definiraj i oja!n oja!nii "ojam "ojam komunika# komunika#ije? ije? -Preko "#$ deinicija komunikacije! -%omunikacija -bitna značajka svakog dru&tva; -%omunikacija - 'conditio sine (ua non) ljudskog života i dru&tva! -%om -%omun unik ikac acijija a *lat *lat!! comm commun unic icat atio io++ - razg razgov ovar arat ati,i, među međuso sobn bno o opi opititi,, razmjenjivati inormacije! -%omun -%omunici icirat ratii *lat! *lat! commun communica icare re + - učinit učinitii opim opim,, učinit učinitii zajed zajednič ničkim kim aktivnost stvaranja zajedničkog ili 'aktivnost stvaranja zajednice. - ističu se samo integrativni eekti *zajedni&tvo+, a zanemaruju drugi elementi! %omuniciranje - međusobno utjecanje ljudi upotrebom simboličkih sredstava! %omunikacija proces po&iljanja i primanja poruka nekih sadržaja $. Što "o%ra "o%ra&umij &umije'am e'amo o "o% u!"je(n u!"je(nom om komunik komunika#ijo a#ijom? m? - /s /spj pje& e&na na komu komuni nika kaci cija ja uklju uključu čuje je odre određe đene ne komu komuni nika kaci cijs jske ke vje& vje&tin tine e uključ uključuju ujui i neverb neverbaln alnu u komun komunika ikacij ciju, u, pažljiv pažljivo o slu&a slu&anje nje,, sposob sposobnos nostt kontro kontrole le stresom stresom u kriznim kriznim situacijam situacijama a i prepoznav prepoznavanje anje i razumijev razumijevanje anje vlastitih osjeaja onih osoba s kojima komuniciramo! ).Narojite arem * uloga komunika#ije? Da prenesemo informaciju Da podučimo/naučimo podučimo/naučimo Da obavimo zadatak Da uvjerimo i nagovorimo Da riješimo problem/konflikt Da iskažemo osjećaje Radi zabave Da ostavimo dojam ). Narojite Narojite 'r!te 'r!te komuni komunika#ij ka#ije e "rema roju roju !u%ion !u%ionika? ika? "!Intrapersonalna komunikacija komunikacija koju subjekt obavlja sam sa sobom *razmi&ljanje, analiziranje, pisanje dnevnika!!!+! - 0ubjekt je istovremeno i po&iljatelj i primatelj poruke! - %onstantna i neraskidiva komunikacija! #!Interpersonalna komunikacija komunikacija između između dvije osobe! -1snovna jedinica ljudske komunikacije, - %omunikacija 2licem u lice3 *bez posrednika+!
- 4ogađa se u dijadama *među parovima+ ili u malim grupama! 5!%omunikacija u grupi 6!7avna komunikacija 8!9asovna komunikacija!
*. Narojite 'r!te komunika#ije? "!Intrapersonalna komunikacija #!Interpersonalna komunikacija 5!%omunikacija u grupi 6!7avna komunikacija 8!9asovna komunikacija! -:rste komunikacije prema osjetilima "!0lu&no govorna komunikacija odvija se kroz govor i jezik! #!:izualna komunikacija očituje se u jezičnom i nejezičnom obliku! *9orseova abeceda, semaor+ 5!aktilna komunikacija dodir čije su osnovne unkcije nelingvističke predstavlja vrlo pouzdan znak prirode dru&tvenih odnosa među ljudima! 6!%omunikacija okusom i mirisom sporedna uloga u ljudskoj komunikaciji *za razliku od životinja+! -:rste komunikacije prema ulozi jezika< "!:erbalna *govor i pisanje+ #!=everbalna *ton, izraz lica, geste, izički izgled+! -:rste komunikacije prema sustavu protoka inormacija "!>ormalna #!=eormalna :ertikalna i horizontalna +. Na'e%ite #ilje'e komunika#ije? ?iljevi komunikacije< -1tkrivanje - inormacija o sebi, o drugima, o svijetu, o događajima, stvarima, učenje@ -/spostavljanje odnosa *uspostavljenje, održavanje i prekid odnosa+ prijateljstvo, partnerstvo, poslovni odnosi@ -Pomaganje rje&avanje problema, izražavanje empatije@ -/vjeravanje promjena mi&ljenja i pona&anja; -Zabava motiv ugode, opu&tanje, razonoda@ ,. Što je komunika#ij!ki "ro#e!? Koraci između izvora i primatelja poruke koji rezultiraju prijenosom i razumijevanjem značenja -. Koji !u gla'ni elementi komunika#ij!kog "ro#e!a? !ošiljatelj poruke !oruka Kanal !rimatelj !ovratna informacija . Koje 'r!te (umo'a "o&najemo u komunika#iji ?
>izički,iziolo&ki,psiholo&ki,semantički!
1/.Narojite arem "et "re%ra!u%a o komunika#iji? "# $judi znaju komunicirati i voditi pravi dijalog% &#!oruka koju je netko poslao primljena je i s'vaćena onako kako je to želio onaj koji ju je poslao% (# Komunikacija je svemoćna )# *utnja je odsutnost komuniciranja +# ,enamjeravane poruke nisu tako važne kao namjeravane 11.Što je 'eralna komunika#ija? :erbalna komunikacija je komunikacija koju pojedinac ostvaruje govorom *i pismom, kao zapisom govora+! 12.Na'e%ite %'ije komunika#ij!ke 'je(tine na kojima !e temelji 'eralna komunika#ija? :erbalna *govor i pisanje+! 1$.Narojite na0ela 'eralne komunika#ije? Aovor i pisanje! * :okalni< govorni jezik; Pisani jezik< jezik gluhonijemih, zviždanjeBbubnjanje, morseovi znakovi +! 1).Što je ne'eralna komunika#ija? neverbalna komunikacija ona koju ostvaruje neverbalnim znakovima! *:okalni< Paralingvistička i prozodijska obilježja,smijeh; =evokalni< &utnja, neverbalna, vizualna komununikacija, udaljenost i dodirivanje, pogled, slike i crteži +! 1*.Na'e%ite temeljne funk#ije ne'eralne komunika#ije? =everbalna *ton, izraz lica, geste, izički izgled+! 1+.Na'e%ite kanale ne'eralne komunika#ije? :okalni< Paralingvistička i prozodijska obilježja,smijeh; =evokalni<&utnja,neverbalna,vizualna komununikacija, udaljenost i dodirivanje, pogled, slike i crteži! 1,.Tuma0enje ne'eralni &nako'a? 1-.Što !u emlemi? neverbalne geste koje zamjenjuju verbalnu poruku -mogu se koristiti samostalno# i imaju dobro poznato značenje unutar određene kulture% no među kulturama mogu izazvati nesporazum 1.Što "o%ra&umije'amo "o% %i!tor&ijama u komunika#iji? Izmjene u originalnoj poruci koja se prenosi izmedu vise sugovornika! 2/.Narojite naj0e(e %i!tor&ije u komunika#iji? 0kraivanje,izo&travanje,asimiliranje! 21.Še!t o!no'ni &na0ajki lju%!ke komunika#ije?
-ljudi komuniciraju iz mno&tva različitih razloga! 0vaki oblik komuniciranja i stupanja u komunikaciji za sobom vuku neki razlog! Cazlog tako postaje pokretačem svake komunikacije! 1 vrstama razloga ovisi i vrsta komunikacije! -komuniciranje rezultira namjeravnim ili nenamjeravanim učincima!! nikada ne možemo apsolutno predvidjeti kakvo e biti na&e komuniciranje, odnosno kakve emo učinke imati, jer bez obzira kako nekada ne&to rekli i &to pod tim mislili ono ne mora uvijek biti tako shvaeno! -komunikacija je obično obostrana!! 0vaka komunikacija licem u lice je obostrana komunikacija! Pa i onda kada ispred sebe imate osobu koja nimalo nije zainteresirala za verbalnu komunikaciju, te svojim neverbalnim znakovima to jasno daje do znanja, ali ona i tada %19/=I?ICD! -komuniciranje uključuje najmanje dvije osobe, koje jedna na drugu utječu u najednakoj mjeri ! ljudi komuniciraju jedni s drugima a ne jedni drugima! %ada govorimo o interpersonalnoj komunikaciji onda uglavnom mislimo na komunikaciju između najmanje dvije osobe! 4anas se komunik!smatra aktivno&u * najmanje # osobe+ u kojoj ni jedan čin i ni jedna izjava nemaju značenje mimo interpretacije uključenih osoba! -komunikacija se dogodila i onda kada nije bila uspje&na! 1vu značajku najjednostavnije obja&njava primjer iz svakodnevnog života dobili, izgubili ili igrali nerije&eno na 0vj! =ogometnom prvenstvu s Englezima, nitko nam nee moi osporiti da smo ipak IACDFI! -komuniciranje uključuje uporabu simbola! 0ve na&e misli, geste i osjeaji sadrže simbole! %omunikaciju olak&avaju &to su značenja tih simbola ujednačenija! Dko u komuniciranju sa svojim prijateljem koristite pojam 'lud) u pozitivnom smislu, odnosno kao sinonim za 'otkačen, veseo) i ako on to tako razumije nee doi do nikakvog krivog razumijevanja! =o, ako je suprotno, mogao bi se jako uvrijediti na tu klasiikaciju!
22.Oja!nite "r'u &na0ajku lju%!ke komunika#ije 3 Lju%i komuni#iraju i& mno(t'a ra&li0iti ra&loga4 Fjudi komuniciraju iz mno&tva različitih razloga! -%omuniciramo radi zabave, kako bismo ostavili dojam na druge, pokazali srdačnost i prijateljstvo, dobili inormacije, smanjili nelagodu zbog duge &utnje, ne&to naučili!!! 2$.Oja!nite %rugu &na0ajku lju%!ke komunika#ije 3 Komuni#iranje re&ultira namjera'anim5 ali i nenamjera'anim u0in#ima4 %omuniciranje rezultira namjeravanim ili nenamjeravanim učincima! -1no &to kažemo može biti shvaeno kako smo i mislili, ali može biti shvaeno i drugačije! -I odsutnost akcije može se shvatiti kao poruka koju po&iljatelj uope nije mislio! 2).Oja!nite treu &na0ajku lju%!ke komunika#ije 3 Komunika#ija je oi0no oo!trana4 %omunikacija je obično obostrana! -0vaka komunikacija licem u lice je obostrana komunikacija! -:erbalna i neverbalna komunikacija i brza povratna veza! 2*. Oja!nite 0et'rtu &na0ajku lju%!ke komunika#ije 3 Komuni#iranje uklju0uje najmanje %'ije o!oe5 koje je%na na %rugu utje0u u neje%nakoj mjeri4
Interpersonalno komuniciranje uključuje najmanje dvije osobe koje jedna na drugu utječu u nejednakoj mjeri! -Interpersonalna komunikacija odvija se između najmanje dvije osobe! -%omunikatori zajednički stvaraju značenje poruka! -Značenje poruka je proizvod međusobnog reagiranja na verbalno i neverbalno pona&anje komunikatora! 2+. Oja!nite "etu &na0ajku lju%!ke komunika#ije 3 Komunika#ija !e %ogo%ila i on%a ka%a nije ila u!"je(na4 %omunikacija se dogodila i onda kada nije bila uspje&na! -:erbalno ili neverbalno iskazujemo svoje misli ili osjeaje! -Iako ponekad nismo uspje&ni i nismo uspjeli ostvariti svoje ciljeve, opet smo komunicirali!
2,. Oja!nite (e!tu &na0ajku lju%!ke komunika#ije 3 Komuni#iranje uklju0uje u"orau !imola4 %omuniciranje uključuje uporabu simbola! -0ve na&e misli, osjeaji, geste sadrže simbole! -%omuniciranje je lak&e ako su značenja tih simbola ujednačena! -Fjudi često pridaju drukčija značenja istim simbolima! 2-.Što !u !imoli? 0imboli verbalni i neverbalni *riječi, geste, slike, zvukovi, pokreti+ označavaju neke objekte, zbivanja, osjeanja@ 2.Što !u "oruke? Poruke - inormativne i smislene *za nekog imaju značenje+! Poruke se sastoje od niza simbola! Poruka u najopenitijem smislu je predmet komunikacije! 0luži za pružanje inormacija! =jeno značenje ovisi o kontekstu u kojem se koristi, pojam se može primijeniti i na inormaciju, kao i na oblik komunikacije! $/.Kak'e mogu iti "oruke? Poruke - inormativne i smislene *za nekog imaju značenje+! $1.Kak'e !u to informati'ne "oruke 3 oja!niti i na'e!ti "rimjer4 Inormativne poruke omoguuju izbor između alternativnih smjerova djelovanja! *smanjuju neizvjesnost i olak&avaju odlučivanje+ $2.Kak'e !u to !mi!lene "oruke? 3 oja!niti i na'e!ti o 0emu one o'i!e4 $$.Što je to %enotati'no &na0enje? 4enotativno *neutralno+ značenje izravno govori o imenovanoj stvari iz izvanjezične zbilje na neutralan i obavijestan način! $).Što je to konotati'no &na0enje? %onotativno *obilježeno+ značenje govori o imenovanoj stvari iz izvanjezične zbilje uz uno&enje emocija, aekata ili pristranih doživljaja! %ada konotativno značenje svojom asocijacijom postane poznato veini govornika, ono je onda podru&tvljeno ili socijalizirano! Dko je pak asocijacija vezana uz određene prilike ili leksik nekog pisca, govorimo o individualnom ili okazionalnom konotativnom značenju!
$*.Što "o%ra&umije'amo "o% unutarnjim "ra'ilima komunika#ije? 3 Na'e!ti "rimjer4 /nutarnja pravila - standardi pona&anja koje su partneri postavili za vlastitu uporabu u međusobnom komuniciranju! $+.Što "o%ra&umije'amo "o% 'anj!kim "ra'ilima komunika#ije? 3 Na'e!ti "rimjer4 :anjska pravila tj! dru&tvene norme! 4ru&tvena pravila, dru&tvene norme ili socijalna pravila su pravila ili standardi reguliraju pona&anje unutar dru&tva ili skupine! $,.Tko !u ili "r'i 6"rofe!ori7 komunikologije? 0tari Arci! * 0okrat, Platon, Dristotel, ?iceron + $-. Pro#'atom religije komunikologija ilje8i !'oj naj'ei ili najmanji na"re%ak? =ajmanji! $.Koje %'ije 'r!te %ru(t'eni 'je(tina "o&najemo? Postoje dvije vrste dru&tvenih vje&tina< kognitivne I bihevioralne! %ognitivne vje&tine pomažu osobi da otkrije načine uspje&na ostvarivanja osobnih i relacijskih ciljeva Gihevioralne vje&tine pomažu joj da te ciljeve ostiari! )/.Oja!nite ie'ioralne 'je(tine? Gihevioralne vje&tine pomažu joj da te ciljeve ostiari! )1.Narojite ie'ioralne 'je(tine? Gihevioralne vje&tine su uključenost i upravljanje interakcijom,slu&anje i dru&tveni stil !!! leksibilnost pona&anja,starh od komunikacije )2.Oja!nite uklju0eno!t u interak#iju kao ie'ioralnu 'je(tinu? 1va bihevioralna vje&tina tiče se mjere u kojoj osoba sudjeluje u konverzaciji! 0astoji se od< Casponzivnost - tedencija mentalnom reagiranju na socijalne okolnosti i prilagodbu tako da osoba zna &to i kada treba r ei! o je pokazatelj sklonosti da se kaže ono &to je prikladno za neku situaciju Perceptivnost - stupanj u kojem osoba zna značenje kojeg drugi pridaju vlastitom pona&anju i značenje koje osoba treba pripisati pona&anju drugih Pozornost- se odnosi na mjeru u kojoj je osoba svjesna podražaja u svojoj okolini )$.Oja!nite u"ra'ljanje interak#ijom kao ie'ioralnu 'je(tinu? 1sim &to mora biti uključen u interakciju komunikator mora znati i kako njome upravljati radi ostvarivanja vlastitih ciljeva! 0posobnost upravljanja interakcijom stječe se u djetinjstvu u dobi u kojoj se uče pravila uspje&ne interakcije! 7edan aspekt konverzacije, koji zahtjeva upravljanje konverzacijom jest uzimanje riječi! Fjudi vrlo rano uče jedva vidljive znakove koji im govore kada da govore, a kada da slu&aju! =pr! kad su ljudi spremni prepostiti riječ drugome, njihov se govor malo usporava
)).Oja!nite flek!iilno!t "ona(anja kao ie'ioralnu 'je(tinu? >leksibilnost ili gipkost pona&anja označuje mjeru u kojoj komunikatori poznaju i primjenjuju alternativa pona&anja radi ostvarivanja jednog te istog cilja! %ada neki razgovor počne jo& se ne može predvidjeti u kojem smjeru e se on odvijati! %onverzacijska devijacija - je situacija kada se prekr&i neko pravilo konverzacije, npr! kada neko nekom upadne u riječ! )*.Oja!nite !lu(anje kao ie'ioralnu 'je(tinu? 0lu&anje znatno poveava komunikacijsku kompentenciju! 9alo je sposobnosti komunikatora na tolikoj cijeni kao sposobnost dobrog slu&anja !Gez dobra slu&anja malo je koristi od zauzimanja dru&tvenih perspektiva i samopraenja! 4a bi se komunikacija mogla prilagođavati potrebama drugih oni se moraju slu&ati! 0vatko može pobolj&ati svoje sposobnosti slu&anja )+.Oja!nite %ru(t'eni !til kao ie'ioralnu 'je(tinu? 0til označuje način komuniciranja a ne njegov sadržaj! o je ustvari jedan oblik obrasca kojeg pojedinac primjenjuje u interakciji! 0til označuje kako se ne&to kaže! Hetri ključna svojstva svakog stila su< dominacija, pažljivost, osobine jezika i samootkrivanje! Postoje mnoge vrste stilava, uspje&nost određene vrste stila ovisi o mno&tvu činitelja *situacija, spol komunikatora, narav obavijesti koja se prenosi!!+ ),.Oja!nite !tra o% komunika#ije kao ie'ioralnu 'je(tinu? =eki se ljudi jednostavno boje komunicirati! aj strah djeluje i na njihovo pona&anje tijekom komunikacije! %omunikacijski strah ili komunikacijska aprehenzija nije ni&ta drugo nego oblik straha od stvarne ili pretpostavljene komunikacije s drugima! Popratne pojave su< drhtanje, nesposobnost gledanja sugovornika, izbjegavanje dru&tvenih situacija i sustezanje od sudjelovanja u razgovoru! Hinjenica je da se svatko od nas ponekat osjea nervozno u komunikaciji s drugim ljudima, pogotovo kad je riječ o raznim prezentacijama i predavanjima pred veim brojem ljudi, no ako je takav srtah velik i stalan, on svakako u velikoj mjeri utječe na na&u komunikacijsku kompetenciju )-.Oja!nite kogniti'ne 'je(tine? %ognitivne vje&tine pomažu osobi da otkrije načine uspje&na ostvarivanja osobnih i relacijskih ciljeva %ognitivisti su bili znanstvenici u čijem se centru učenja nalazila misao a ne vanjski podražaj! %ognitivnist dakle vjeruju da je misao, a ne vanjski podražaj, uzročnik ljudskog pona&anja ).Narojite kogniti'ne 'je(tine? Empatija, zauzimanje dru&tvenih perspektiva, kognitivna kompleksnost, osjetljivost za standarde odnosa, poznavanje situacije, samopraenje */.Oja!nite em"atiju kao kogniti'nu 'je(tinu? Empatia - tiče se osjetljivosti za mi&ljenje i osjeaje drugih osoba! Empatija je način da posjetimo svijest drugih, kako bismo na taj način do&li do inormacija do kojih ne možemo doi drugim načinima! 1na komunikatorima omoguuje
da dođu do inormacija o drugima, koje zatim mogu upotrijebiti u izboru riječi, stila prezentacije i izboru strategija! Empatija nije nužna u svim vrstama interpersonalne komunikacije, no ona uvijek može pobolj&ati komunikaciji u kompetenciju!
*1.Oja!nite &au&imanje %ru(t'eni "er!"ekti'a kao kogniti'nu 'je(tinu? Zauzimanje dru&tvenih perspektiva je sposobnost zaključivanja o mogunostima ili opcijama koje su pred drugim osobama! 1noliko koliko shvaamo način na koji drugi vide situaciju i svoje mogunosti u izboru pona&anja, toliko možemo predviđati njihove budue poteze! 1va vje&tina nam omoguuje da reagiramo na primjren i uspje&an način! *2.Oja!nite kogniti'nu kom"lek!no!t kao kogniti'nu 'je(tinu? %ognitivna se kompleksnost tiče broja i vrste pojmova i shema kojima netko raspolaže radi interpretacije različitih aspekata svoje okoline! *%onstrukti - su mentale strukture koje ljudima služe kao osnovica za interpretaciju značenja predmeta, ljudi i zbivanja! *$.Oja!nite o!jetlji'o!t &a !tan%ar%e o%no!a kao kogniti'nu 'je(tinu? %omunikacijska kompentencija rezlikuje se u ovisnosti o tipu odnosa! / tijeku razvitka nekog odnosa ljudi stvaraju očekivnja o tome &to je svakom od njih činiti i rei, a &to nije!=o ljudi nisu svijesni takovih očekivanja! Postaju ih svjesni tek u tijeku kada ona nisu ispunjena! =pr< &ala u nekoj situaciji je primjerena i izaziva bujicu smjeha kod poznatih prijatelja, a u drugoj uzrokovat e smje&ak osobe koju tek poznajete! *).Oja!nite "o&na'anje !itua#ije kao kogniti'nu 'je(tinu? Postoje četiri primjene uporabe poznavanja situacije *?od i 9cFaughlin+< "! Fjudi poznavanje situacije aze kao okvir za ocjenjivanje drugih #! Fjudi interpretiraju inormacije u skladu s razvojem situacije, vodei računa o vlastitim ciljevima &to ih žele ostvariti u toj situaciji 5! Fjudi ulaze u situacije, izbjegavaju ih ili ih mjenjaju u skladu s vlastitim scenarijima o sebi a u situaciji poznavanju samih sebe ili o percepiranim kompetencijama! 6! Fjudi se služe znanjem o situaciji radi održavanja vlastitog pona&anja **.Oja!nite !amo"raenje kao kogniti'nu 'je(tinu? Istraživanja pokazuju da osobe s razvijenim samopraenjem brižljivo pramatraju izraz lica svojih sugovornika i služe se s tim opažanjima u vođenju vlastitog pona&anja! e osobe sklone su humoru! 0amopraenje može znatno pobolj&ati kompetenciju! Dko imaju razvijenu sposobnost samopraenja, komunikatori mogu mjenjati svoj način izlaganja u slučaju da drugi ne reagiraju u skladu s njihovim željama! *+.Narojite meto%e kako %je#a u0e komuni#irati? 1sim procesa otkrivanja i podučavanja kao osnovnih metoda kojima djeca uče, veliki dio učenja je i slučajan proces! =eke od metoda kojima djeca i odrasli surađuju u razvoju dječje komunikacije su< "! 1pona&anje #! Pro&irivanje i ispravljanje 5! %ategorizacija
*,.Što je inter"er!onalna komunika#ij!ka kom"eten#ija? Interpersonalna komunikacija komunikacija između dvije osobe! -1snovna jedinica ljudske komunikacije, - %omunikacija 2licem u lice3 *bez posrednika+! - 4ogađa se u dijadama *među parovima+ ili u malim grupama! *-.Što "o%ra&umije'amo "o% "rimjereno(u u komunika#iji? Primjerenost znači mjeru u kojoj je komunikatorovo pona&anje ispravno u usporedbi s dru&tvenim pravilima koja su relevantna za tu interakciju! =pr! Primjerena je reakcja na izraz 'JvalaK odgovoriti - K=ema na čemuK *.Oja!nite u!"je(no!t kao kom"eten#iju inter"er!onalne komunika#ije? /spje&nost se tiče namjere u kojoj komunikatorovo pona&anje pomaže ostvarivanju individualnih I relacijskih ciljeva =pr! Dko je nečiji cilj privui pozornost osobe koja upravo razgovara s nekim drugim onda upadanje u riječ nije uspje&no pona&anje, ali je ujeno i neprimjereno situaciji! +/.Oja!nite kom"eten#iju 6 !itua#ij!ke ra&like7? 0ituacijska perspektiva podrazumjeva da nema vje&tina I sposobnosti kje bi bile primjerene u svim situacijama! =emogue je sastaviti neki univerzalni popis situacija u kojim abi određena pona&anja bila kompetentna za vei broj ljudi!
