I PARCIJALA 1. Šta je genogram? Genogram je slika obitelji jedne osobe, njenih odnosa unutar obitelji. Iz genograma mozemo citati tradicionalno obiteljsko stablo, medicinsko nasljedje u smislu nasljedne bolesti i psiholoskih faktora koji karakterisu te odnose. Genogram je prvi put razvijen u klinickom ambijentu, razvila ga je Monica McGlodrick i Randy Gerson, u knjizi objavljenoj 1985. godine pod
-
nazivom naziv om Genog Genograms: rams: Assessment and Interv Intervention ention.. Genog Genogram ram se danas koristi sa razlicitim grupama ljudi u razlicitim oblastima kao sto su medicina, psihijatrija, psihologija, socijalni rad, geneticka istrazivanja, obrazovanje i druge oblasti. -
2.
Koje Ko je je fa faze ze/r /raz azvo vojn jnee st stup upnj njev evee kr kroz oz hi hist stor orij iju u pr proš ošla la ob obit itel elj? j?
Tokom svog dugog historijskog trajanja obitelj je prosla kroz cetiri osnovna razvojna stupnja: a) Obit Ob itel eljj kr krvn vnog og sr srod odst stva va (e (end ndog ogam amna na)) - na nast stal ala a u vr vrij ijem eme e nereguliranih neregul iranih spolnih odnosa u plemenu, gdje je svaka zena pripadala svakom muskarcu, svaki muskarac je pripadao svakoj zeni. b) Obit Ob itel eljj pu puna nalu lua a (e (egz gzog ogam amna na)) – ob obil ilje jeze zena na je fo form rmir iran anje jem m br brac acni nih h grupa grup a (sve (sveden denih ih sam samo o na poln polno o opc opcenje enje)ko )koje je su se gene generaci racijski jski izd izdvaja vajale. le. Ocevi i majke kao i djeca su iskljucenih iz ovih uzajamnih bracnih odnosa. Sindijazmicka obitelj – zamijenila je grupni brak na prelazu iz epohe c) divljastva u epohu barbarstva i zadrzat ce se veoma dugo kao karakteristican oblik bracne zajednice u barbarstvu, barbarstvu, ali i kasnije. d) Mono Mo noga gamn mna a ob obit itel eljj – ko koju ju u pr prav avil ilu u sa saci cin nja java vaju ju je jeda dan n mu musk skar arac ac i jedna zena i njihovo potomstvo. potomstvo. Ovaj oblik obiteljsk obiteljskog og udruzivanja javlja se kao nuklearna ili dvogeneracijska obitelj, sastavljena samo od roditelja i djece, ili kao visegeneracijska, visegeneracijska, prosirenja obitelj koju sacinjava sacinjavaju ju roditelji roditelja i drugi srodnici.
e)
Koje Ko je su osn osnov ovne ne ka kara rakt kter eris isti tike ke nu nukl klear earne ne ob obit itel elji ji? ?
Nuklearn Nuklea rna a ob obite iteljlj na najce jcesc sce e ziv zivii od odvo vojen jeno o od ost ostali alih h sr srodn odnika ika,, a sacinja sac injavaju vaju je: otac otac-hra -hranite nitelj, lj, majk majka-d a-domac omacica, ica, i djec djeca, a, najc najcesc esce e dvo dvoje-t je-troje roje.. Ovakav tip obitelji postao je prototip, socijalno potvrdjen i prihvacen model, buduci da je njegova struktura savrseno odgovarala potrebama jednog organiziranog, industrijskog drustva, koje je zahtijevalo mobilnu radnu snagu neopterecenu obiteljskim problemima. Otac je bio sav posvecen poslu, a majka sva posvecena obitelji. Tako je ova obitelj savrseno odgovarala vrijednosnom vrijednosnom i soci so cijal jalno nom m sis siste temu mu koj kojii je dr drzao zao ob obite iteljs ljski ki ziv zivot ot po podal dalje je od rad radnog nog ziv zivota ota.. Nuklearna obitelj je funkcionisala relativno dobro u industrijskom drustvu, a danas ona kao da se ne ''snalazi'' u zahtjevima savremenog drustva i sve cesce ustupa mjesto nekim novim formama obiteljske ogranizacije.
-
3. -
Koje Ko je su pr prom omje jene ne ka kara rakt kter eris isti tičn čnee za sa savvre reme menu nu ob obit itel elj? j? Promjene koje su karakteristicne za savremenu obitelj su:
Obitelj postaje sve manja. U opadanju je broj djece u obitelji. Bracni parovi ne samo da imaju sve manje djece, nego nakon stupanja u brak sve vise odlazu njihovo radjanje. b) Djeca su danas bliza jedno drugom po uzrastu nego ranije, manji je raspon godina izmedju najstarijeg i najmladjeg djeteta, jer je ukupno manji broj djece u obitelji. c) Roditelji zavrsavaju svoju reproduktivnu ulogu na mladjem uzrastu nego ranije mada sve kasnije stupaju u brak. d) Uocljiv je trend odlaganja zenidbe i udaje, ponajcesce radi skolovanja, ali i zbog nerjesenih egzistencijalnih pitanja, nesto rjedje zbog karijere. e) Sve je veci broj obitelji u kojima oba roditelja rade i sve vise djece odrasta u obiteljima dvojne karijere, gdje su oba roditelja ne samo zaposlena, nego im je izuzetno stalo do uspjeha i napretka u karijeri. f) U porastu je procenat jednoroditeljskih obitelji nastalih razvodom, smrcu jednog od roditelja ili radjanjem djece izvan bracne zajednice. g) Povecava se stopa razvoda. h) Povecava se procenat djece koja rastu u siromastvu i neimastini. i) Povecava se broj samaca, tj.neudatih i neozenjenih. j) Raste procenat ponovnih zenidbi i udaja. k) Raste procenat obitelji bez djece. l) Raste procenat starackih obitelji. m) Javljaju se prvi homoseksualni brakovi. n) Raste uticaj medija i kompjutera na obiteljski zivot. o) Konflikte u obitelji sve vise rjesavaju socijalne ustanove. a)
4.
Koji su transformacijski procesi u BiH obitelji?
U toku rata obitelj BiH se selila sa jednog kraja zemlje na drugi, ona je trazila izbjeglicka utocista u inostranstvu, ona je ostala obezglavljena ubijanjem njenih hranitelja, lomljena, silovana, razorena na sve nacine. Nedovoljno je poznato da je na podrucju Federacije BiH, gotovo za trinaest puta uvecan broj jednoroditeljskih obitelji u odnosu na predratno stanje u BiH. Oko 3000 djece zivi bez oba roditelja, od cega je najveci procenat njih ostao upravo u ratu bez oba roditelja, dok manji procenat te djece pripada kategoriji napustene djece. Pored toga, siromastvo je danas najupecatljivija i najopcija crta drustva koja najdirektnije pogadja obitelj i mlade. Uz sve ovo ide i visoka stopa nezaposlenosti koja prema procjenama iznosi preko 40%. Narocito je nezaposlena zenska radna snaga. Takodjer, zapazen je porast siromasenja obitelji. Raste procenat djece koja se radjaju, odrastaju i formiraju u obiteljima koje zive ispod zivotnog minimuma. Maloljetnicka delinkvencija je u stalnom porastu, a raste i procenat roditelja kojima se privremeno oduzima pravo roditeljskog staranja zbog ovisnosti i zanemarivanja vlastite djece. -
5.
Objasni idealno-tipski model obitelji?
Idealno tipski model nuklearne obitelji: otac hranitelj, majka domacica, i dvoje ili vise maloljetne djece, javlja se danas sve vise kao romanticna slika obitelji nekog minulog doba.
6. family)?
Objasni rekonstruiranu/mješovitu obitelj (eng. blended
Ove obitelji se cesto nazivaju i binuklearne obitelji. Rekonstuirana obitelj se sastoji od najmanje jednog djeteta, jednog bioloskog roditelja, i jednog adoptivnog roditelja. Ova obitelj nastaje kada se neudata majka, razvedena majka ili majka udovica uda za muskarca koji do tada nije imao obitelji ili je ranije imao brak bez djece, ili kada se otac sa djetetom ponovo ozeni zenom koja nije bila u braku ili nije imala djece. Dakle zenidbom ili udajom inokosnog roditelja za osobu koja nema brak iza sebe dolazi do rekonstruisanja osnovne obitelji.
7.
Objasni obitelj dvojne ili dualne karijere roditelja?
Oba roditelja su zaposlena, i izuzetno im je stalo do uspjeha i napretka u karijeri. Stoga djeca i odrasli provode sve manje vremena zajedno.
8.
Koje su osobine jednoroditeljske obitelji?
Jednoroditeljske obitelji su one obitelji nastale razvodom, smrcu jedno od roditelja ili radjanjem djece izvan bracne zajednice.
9.
Objasni zašto nije upitan opstanak obitelji?
Obitelj se stalno transformira, mijenja i prilagodjava konkretnim drustveno-historijskim i ekonomskim okolnostima i prilikama, i mada nije lahko predvidjeti sve njene razvojne puteve, uspone i padove, ona ce sasvim sigurno trajati. Bez obitelji nema covjeka, a bez covjeka nema ni obitelji. Odnosno covjek stvara obitelj, a obitelj stvara covjeka covjekom. Tofler smatra sto se tice buducnosti obitelji da nijedan pojedinacni oblik obitelji nece na duze vremena preovladavati u porodicnoj shemi, vec da ce biti veliko sarenilo porodicnih struktura. -
10.
Objasni pojam atačmenta (eng. attachment-a)?
Attachment-vezivanje nije samo jedna spoljasnja manifestacija ili nauceni oblik ponasanja, nego urodjeni mehanizam koji dijete usmjerava da se veze za osobu koja ga njeguje, tj. s kojom ono regulira svoju potrebu za prezivljavanjme, ukoliko se pod prezivljavanjem ne misli samo na prehranu i zastitu, nego i na bliske socijalne kontakte, sigurnost, ljubav, paznju,zadovoljstvo i sl. Atacment se moze javiti cak i prema osoba koje mogu izrazito lose tretirati dijete. -
11.
Koja su dva alternativna pristupa definiranju obitelji?
Moguce je razlikovati dva alternativna pristupa definiranju obitelji: a) U jednom se obitelj odredjuje kao bioloska grupa koju cine roditelji i maloljetna djeca koji zive u zajednickom domacinstvu, tj.najcesce kao nuklearna obitelj b) U drugom se obitelj definira kao grupa ljudi ciji su odnosi uredjeni zakonom kao sto su zenidba, udaja i nasljedjivanje, a precizno clanstvo u jednoj obitelji varira zavisno od okolnosti.
12.
Kako A. Pašalić.Kreso definira obitelj?
Obitelj cine roditelji, ili najmanje jedna odrasla osoba, i djeca, ili najmanje jedno dijete, koje zivi u zajednickom domacinstvu, uspjesno funkcioniraju kao zajednica zadovoljavanja potreba njenih clanova, a njihov odnos se temelji na krvnom srodstvu, zakonskoj ili na obicajnoj regulativi. -
13.
Koja je etimologija izraza ‘obitelj’ i ‘porodica’?
Etimoloski pojam obitelj izveden je iz ''obitavati''-tj. zivjeti zajedno U etimologiji porodice nalazi se ''porod'' kao osnova zajednickog zivota. Dalje je moguce igrati se rijecima i rijec porodica rastaviti na dvije rijeci ''porod'' i ''dica''.
14.
Objasni pojmove morfostaze i morfogeneze?
Obitelj je poseban sistem odnosa, koji se ne temelje niti samo na individuama u braku, niti samo na roditeljstvu, niti samo na djeci, a nije ni samo zbir tih odnosa. Obitelj je citav jedan vrlo kompleksan socijalni sistem, koji kao i drugi sistemi tezi morfostazi i morfogenezi, tj.procesima stalnog razvoja, mijenjanja, ali i uspostavljanja ravnoteze pogotovo u periodima njenog narusavanja. Obitelji, dakle, treba pristupati kao kompleksnom, dinamickom sistemu koji uz sve svoje geneze dosljedno zadrzava i svoju individualnost.
15.
Objasni pojmove: mikrosistem, mezostem i makrosisitem?
Mikrosistem obuhvata licne osobine drugih, fizicke i materijalne osobine svakodnevnog okruzenja i aktivnosti, uloge i medjuljudske odnose u kojima osoba u razvoju stice iskustvo. Mezosistem predstavlja podrucje povezivanja razlicitih okruzenja mikrosistema. Npr. ocekivanja i dogadjaji u obitelji kao pristup knjigama, ucenje citanja ili naglasak na sticanju bazicnih akademskih i socijalnih sposobnosti mogu imati znacajan uticaj na kasniji uspjeh u skoli. Najsiri kontekst koji obuhvata sve druge je makrosistem. On se odnosi na glavne historijske dogadjaje (glad, poplave, rat), na duhovne i religijske vrijednosti, javnu i politicku praksu, obicaje i rituale u pojedinim kulturnim grupama. 16.
Šta je sistem i kako odredjujemo obitelj u sistemskoj teoriji?
Sistem predstavlja organizovanu cjelinu, ili skup odredjenih dijelova. Moze se definisati na razlicite nacine, ali najcesce se odredjuje kao: skup objekata koji se nalaze u medjusbnom odnosu sa svim njihovim osobinama. Da
bi se bolje razumjela obitelji kao sistem moguce je izvoditi analogije sa solarnim sistemom, ekosistemom, pravnim sistemom itd.
17.
Koje su karakteristike zatvorene obitelji?
Zatvorene obitelji su izolovane od utjecaja vanjskog svijeta. U njih ne prodiru drugi utjecaji. Drze se svojih sterotipa. U vecini slucajeva radi se o patrijarhalnim obiteljima.
18.
Koje su karakteristike otvorene obitelji?
Otvorene obitelji su podlozne utjecajima vanjskog svijeta. Za razliku od zatvorenih obitelji ne drze se toliko svojih stereotipa.
19.
Koji su osnovni subsistemi unutar obitelji?
Sistem obitelji, moze u sebi sadrzavati vise subsistema kao: subsistem roditelji, subsistem djeca, subsistem muskarci, subsistem djeca u osnovnoj skoli itd. Pored toga i obitelj, i njeni subsistemi sastavljeni u od clanova ili jedinica sistema. 20.
Koje su opće karakteristike obitelji?
Obitelj je opca ljudska zajednica koju cine roditelji i djeca. Za dijete i njegovo odrastanje to je najprirodnija i najpogodnija zajednica. Povezana je brigom, ljubavlju i (ili) krvnosrodnickim vezama. Obitelj je najcesce ona zajednica djece i odraslih koja zivi pod jednim krovom i koja je najcesce tu svoju zajednicu regulirala dobrovoljno ili zakonom i sl. -
21.
Koje su posebne karakteristike obitelji?
Sociokulturna obiljezja i specificnosti ( jezik, religija, nacija, rasa, obicaji, tradicija) Regionalno-geografska obiljezja (geografski polozaj, kontinenti, religije, klimatski uslovi, prehrana, endemske bolesti i dr.) Urbano-ruralne karakteristike ili pozicije obitelji (zivot na selu, zivot u gradu, ili u poluurbanoj sredini, ugledna obitelj) Socio-ekonomske karakteristike ili materijalni status obitelji ( klasni, staleski, obrazovni) Odstupanja u sredini u kojoj se nalazi obitelj (jednoroditeljske obitelji, obitelji djece sa poteskocama u razvoju, hraniteljske obitelji i sl.)
22.
Koje su karakteristike ‘jakih’ obitelji?
Predanost-trajna vrijednost kojom se doprinosi uzajamnoj sreci, zadovoljstvu, poudzanosti i odanosti svakog clana obiteljske grupe Pozitivna komunikacija- spremnost da se otvoreno i iskreno dijele osjecanja i brige, daju komplimenti, izbjegava vrijedjanje, uz nastojanja da se cine kompromisi u medjusobnim neslaganjima. Duhovna orijentacija- vjerovanje u vise sile koje podsticu nadu, vjeru, saosjecanje, zajednicke eticke vrijednosti, i saosjecanje sa drugim ljudima. Uvazavanje i privrzenost-obostrana briga jednih za druge, prijateljstvo, postovanje, indivudalnost, ohrabrivanje
Zajednicko vrijeme-spremnost da se stvaraju prilike za veliki dio kvalitetnog vremena u cilju uzivanja u drustvu,provodjenje pozitivnog vremena zajedno, pricanje i zajednicko rjesavanje problema Sposobnost da se izlazi na kraj sa stresom- zblizavanje u teskim vremenima na adaptibilne nacine, pri cemu se krize mogu tretirati kao izazovi i prilike, zajednicko jacanje pri prolasku krozz krize, izgradjivanje otvorenosti prema promjenama. -
23.
Koje su karakteristike recipročnih uticaja tj. dijadnih odnosa?
Jedno dijete u bilo kakvoj vrsti aktivnosti i komunikacije sa svojom majkom istovremeno je ukljuceno u procese reciprocnih uticaja, u tzv. dijadni odnos majka-dijete. To je ocito u situaciji kada se dijete smije, a njegov smijeh biva odobravan smijehom majke i slicno. Dakle, raspolozenje majke, njeno zadovoljstvo ili nezadovoljstvo, brige, radost i sl., direktno odredjuju kvalitet i ''boju'' interakcije majke i djeteta. U gotovo svakoj dijadi indirektno je prisutan treci clan, tj. u svakoj interakciji majke i djeteta prisutan je i otac. U dijadi majkadijete uvijek se mora podrazumijevati i otac, bilo direktno ili indirektno, buduci da obiteljski sistem cine odnosi suprug-supruga, isto kao i odnosi majka-dijete i otac-dijete. -
24.
Šta su trijade i trijangulacija?
Trijada se javlja kao najmanji stabilan sistem odnosa. Predstavlja odnose unutar porodice, koji mogu da djeluju u smislu medjusobnog povezivanja ili nepovezivanja. 25.
Na čemu se bazira funkcionalni pristup obitelji?
Funkcionalni pristup u proucavanjima obitelji proizilazi iz nastojanja socijalnih antropologa da pronadju univerzalne atribute obiteljskog zivota. Rodeliffe-Brown i njegovi sljedbenici gledaju na obitelj kao na nuklearnu(bracnu) zajednicu u kojoj su interaktivne norme odredjene grupom funkcija koje se obavljaju u svim drustvima. Takve univerzalne funkcije ukljucuju radjanje i podizanje djece, odgoj i socijalizaciju djece, seksualne odnose medju roditeljima, kao i organizaciju i ekonomiju domacinstva. Ovaj aspekt naglasava univerzalnost obitelji kao jedinstvenog sistema socijalnih odnosa koji proizilaze iz medjudjestva pomenutih funkcija. -
26. -
27. -
28.
Ko dominira u patricentričnoj obitelji? U patricentricnoj obitelji dominira otac
Ko dominira u matricentričnoj obitelji?
Majka
Kakve su centripetalne obitelji?
Centripetalne obitelji prema Beaversovom continuumu su one koje inkliniraju ka unutra, a u emocionalnom smislu one teze da se okrenu ka vlastitoj intimnoj grupi kako bi bili u stanju da ispune emocionalne potrebe jedni drugima. -
29.
Kakve su centrifugalne obitelji?
Centrifugalne obitelji teze da izvore emocionalne ispunjenosti i zadovoljstva i uzivaja tretiraju kao nesto izvan obiteljskog svijeta
30.
Koja su tri osnova cilja obitelji (funkcionalistički pristup)?
Cilj prezivljavanja: obezbjedjivanje uslova za fizicko prezivljavanje, zdravlje djeteta.. Ekonomski cilj: podsticanje i razvijanje sposbnosti kod djeteta koje ce mu omoguciti ekonomsku neovisnost u odrasloj dobi Cilj samo-aktueliziranja: podsticanje i razvijanje sposbnosti kod djeteta za usvajanjem kulturnih vrijednosti sredine kojoj pripada obitelj. -
31.
Koji su stilovi uzajamnih odnosa u braku?
-
Komplementarni Simetricni i Kombinovani
-
Period medenog mjeseca (0-2g) Period mladog braka (0-10g) Period srednjeg braka (10-25g) Dugotrajni brak
32. -
-
33.
Koji su stupnjevi razvoja braka?
Koji su temeljni faktori koji utiču na zadovoljstvo brakom?
Visi nivo obrazovanja Visi socioekonomski status Slicna interesovanja, inteligencija i slicne karakteristike licnosti supruznika Rani i kasni stadij obiteljskog zivota Seksualna kompatibilnost Za zene kasni brak -
34.
Kako Carr (2000) određuje stabilne i nestabilne brakove?
Carr je stabilne brakove odredio kao: tradicionalne, androgine i izbjegavajuce, dok je nestabilne brakove imenovao kao konfliktne i nezainteresovane. Tradicionalni par prihvata tradicionalne uloge prema polu i ima dobar pristup rjesavanju konfliktnih situacija. Androgini bracni par nastoji da izgradi egalitarne uloge i da uspostavi fer odnose u slucaju konflikata i problema, dok izbjegavajuci bracni parovi njeguju tradicionalne uloge prema polu zive svako svojim zivotom i izbjegavaju konflikte. Sto se tice nestabilnih brakova prvi, konfliktni, su u stalnom sukobu, ali u takvom koji ne vodi pozitivnom rjesenju, a drugi, nezainteresovani brakovi, izbjegavaju konflikte sto je moguce vise, zadrzavaju status quo, ne teze rjesenju. -
35.
Šta je razvod i kakve su njegove posljedice?
Rastavljane i razvod predstavljaju za bracne parove, kao i za obitelj u cjelini vrlo stresne procese koji u sebi sadrze mnogo ambivalentnih situacija, neizvjesnosti, optuzbi i sumnji u vlastite snage, cak i kada oba partnera odluce da se sporazumno razidju. Cesto ni sami nisu svjesni sta se s njima desava i u vecini slucajeva to je jedan bolan i razoran proces nakon kojeg ce trebati dosta -
vremena da se oporave. Kressel smatra razvod jednim od najslozenijih problema koje razumno bice treba da razrjesi.
36. Do kakvih zaključaka je došao Bolwly (1954) u svom istraživanju? Bowbly je (1954.), izucavajuci i istrazujuci djecu koja su ostala bez roditeljskog staranja u drugom svjetskom ratu i kasnije, najvise paznje obratio na istrazivanja obitelji i obiteljskog odgoja tako sto je potvrdio da je kvalitet roditeljske njege koju dijete primi u najranijem uzrastu od vitalnog znacaja za njegovo buduce mentalno zdravlje. A, upravo sustinsko za mentalno zdravlje djeteta jeste njegovo zadovoljavanje potreba za toplinom i intimnoscu kroz kontinuirane odnose sa majkom. -
Kako Pringl (1971) objašnjava slab uspjeh učenika u pogledu emocionalnih veza unutar obitelji? 37.
Pringl je analizirajuci emocionalne veze u obiteljima ucenika koji pokazuju slab uspjeh u ucenju dosao do zakljucka da ovi ucenici mogu biti svrstani u jednu od tri grupe zavisno od obiteljskog iskustva: djeca koja zive odvojeno od obitelji, djeca koja nisu voljena (odbacena od strane majke), djeca koja zive u obiteljima u kojima nema edukativnih i kulturnih stimulacija. Pringl je ustanovio da biti nevoljen u svojoj obitelji, biti odbacen ili zapostavljen od svojih najblizih istovremeno moze da znaci zaostajanje u svakom pogledu. -
38.
Koje su univerzalne funkcije obitelji u odgoju djece?
Kontrola i regulacija djecijeg ponasanja, tj. razumijevanje i korigovanje djecijih nezeljenih i asocijalnih impulsa. Socijalizacija kao prihvatanje postojecih drustvenih normi ponasanja ali i kao obnova i razvoj samog drustva i drustvenih odnosa. Personalizacija tj.promocija licnog rasta svake individue kroz doprinos razvoju svih njenih potencijala (usvajanjem navika, znanja, vjestina, motiva i zelja)
39.
Koje procese u odnosima roditelja-djece prepoznaje Radin?
Radin smatra da najmanje 6 razlicitih procesa u odnosima roditelji dijete utice na djeciji razvoj: Roditelji uticu na svoju djecu modeliranjem. Djeca su veliki imitatori i a) oni prihvataju odrasle kao modele, bez obzira da li to odrasli zele ili ne b) Roditelji objasnjavaju djeci sta oni treba ili ne treba da rade. Ponekad je to vrlo razradjeno objasnjenje, a ponekad su to samo naredbe sta dijete treba da ucini ili ne. c) Roditelji mogu uspostaviti odredjena kucna pravila. Ova pravila se odnose na ocekivanje ponasanja. Neki roditelji su mnogo dosljedniji u postovanju ovih pravila nego drugi. d) Roditelji uspostavljaju sistem nagrada i kazni. Roditelji nisu uvijek svjesni kada i kako oni nagradjuju ili kaznjavaju.
e) Roditelji mogu koristiti mnostvo tehnika da etiketiraju djecije ponasanje. Oni mogu pokusati da vode razumne rasprave sa djetetom o njegovom ponasanju, ili mogu pokusati da postide dijete, ili da mu izazovu osjecaj krivice. f) Roditelji obezbjedjuju sredinu koja intelektualno djeluje na dijete.
