GLOBALIZACIJA – ŠTO JE TO Globalizacija je proces povezivanja i jačanja međuzavisnosti suvremenog svijeta. -neki elementi razvijani usporedno s kapitalizmom -industrijalizacija je omogućila tehnološki napredak, smanjivanje troškova proizvodnje, stvaranje novih i nepoznatih proizvoda i pozitivne pomake u društvu -globalizacija je ubrzala te procese i promjene, među kojima se ističu: brzi razvoj proizvodnje, povećani izbor robe i usluga, veća potrošnja, rast životnog standarda, ubrazni protok informacija i financijskih sredstava, naglašenije prožimanje kultura, novi modeli politike i demokratizacije kolijevka globalizacije – Angloamerika, razvijena Europa, istok Azije, a kasnije i tranzicijske tr anzicijske zemlje glavni nositelji – multinacionalne kompanije, međunarodne organizacije i globalni mediji MULTINACIONALNE KOMPANIJE multinacionalne kompanije – tvrtke koje proizvode i prodaju robu i usluge u više država -veliki kapital, broj zaposlenih, količina znanja i organizacija poslovanja -značajna uloga u razvoju – transfer kapitala ili prekogranične investicije, tj. ulaganja kapitala u druge zemlje radi izgradnje trgovačkih i proizvodnih jedinica -velike kompanije prodirale su na strano tržište suradnjom s kompanijama u zemlji, kupnjom stranih tvrtki, ili osnivanjem tvrtki kćeri, radi korištenja specijalnih usluga vezanih za proizvodnju, pristupa izvorima novih tehnoloških dostignuća, pristupa novim tržištima i prodajnoj mreži i sl. Hrvatska – domaća Pliva, prisutne strane kompanije, najviše banke -izvoze velike količine kapitala u nerazvijene zemlje liberaliziranog carinskog sustava, smanjenih poreza, jeftine radne snage, brzog protoka sirovina, radne snage, gotovih proizvoda i sl. -uvjeti rada su loši, 12-16 radnih sati dnevno -zemlje velike ovisnosti o stranom kapitalu, gospodarski i politički nesigurne, korumpirane i karakterizirane bogaćenjem na račun države se nazivaju banana države ili republike GLOBALIZACIJA I TEHNOLOŠKI RAZVOJ -globalizacija se razvijala usporedno s tehnologijom -prethodila joj je predindustrijska etapa u kojoj je korištena ljudska i životinjska snaga -industrijska etapa – brži razvoj prometa, gradova, industrijskih bazena, manje u primarnom, a više u sekundarnom sektoru -tradicionalna industrijska područja se deindustrijaliziraju ili restrukturiraju industriju -deindustrijalizacija – granska(npr. granska(npr. idustirje tekstila ili i li metalurgije) i regionalna -restrukturiranje – modernizacije, premještanje na lokacije uz prometnice ili uvođenje novih grana pri čemu se računa na postojeću radnu snagu GLOBALIZACIJA TRGOVINE -prethodile liberalizacija i novi organizacijski oblici proizvodnje -porastu pridonijelo i uklanjanje carinskih prepreka i dr. ograničenja -pojavljuje se potreba za osnivanje međunarodnih organizacija zbog daljnjeg razvoja -Opći multilateralni sporazum o tarifama tari fama i trgovini, GATT – 1.1.1948.odgovori na probleme svjetske trgovine – protočnost robe i usluga na univerzalnom svjetskom prostoru -Marakeš, 15.4.1994., GATT postaje WTO, Svjetska trgovinska organizacija -osnovna načela – eliminacija diskriminacije, slobodna trgovina bez prepreka, otvoreno tržište i eliminiranje samovolje, osiguravanje preduvjeta za konkurenciju, uvođenje beneficija za manje razvijene zemlje i slično -važna uloga u razvoju i globalizaciji svjetske trgovine – Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) (UNCTAD) – donosi preporuke koje nisu obavezne ali su moralna
obveza -OECD – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, 1960. razvijen iz OEEC (Organizacije za europsku ekonomsku suradnju) koja je osnovana zbog provođenja Marshallovog plana -Marshallov plan – prihvaćen na Ekonomskoj konferenciju u Parizu 1947. - svrha je bila obnoviti i osposobiti Europu za izvršavanje obaveza prema SAD-u i osiguravanje većeg tržišta i političkog utjecaja -OECD se zalaže za unapređivanje međunarodne razmjene među članicama, razvijaanje međudržavnih trgovinskih odnosa, usklađivanje ekonomske politike zamlja članica, sjedište – Pariz -globalizaciji trgovine bitno su pridonijeli – razvoj kontejnerskog prometa, telematika, sniženje prijevoznih i komunikacijskih troškova, veća sigurnost, itd. GLOBALIZACIJA FINANCIJSKOG SUSTAVA -glavni koordinatori svjetskog financijskog sustava – Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, međunarodne razvojne asocijacije, nacionalne banke i dr. Svjetska banka, osnovana 1944., ciljevi – pomoć u razvoju članica, briga o međunarodnoj razmjeni i ravnoteži bilance plaćanja, usmjerava strana ulaganja u razvojne projekte, utječe na stvaranje boljih radnih i životnih uvjeta, daje garancije ili pomoć pri dodjeli kredita i sl., sjedište – Washington -MMF- osnovan na konferenciji održanoj pod okriljem UN-a u Bretton-Woodsu osonvne fukncije i svrha – promocija međunarodne monetarne suradnje, širenje i uravnoteženi rast međunarodne tgovine, stabilan razvoj članica, uspostava multilateralnog sustava plaćanja, pomoć članicama u jačanju međunarodnog kredibiliteta, itd. Međunarodne razvojne asocijacije, IDA -do sredine sedamdesetih financijska su tržišta bila regulirana američkim dolarom kao vodećom valutom i fiksnim tečajem -Svjetska banka, MMF, i središnje banke članica koordinirale su i nadzirale različite financijske transakcije -osamdesetih godina 20. st. nastupilo je krizno razdoblje u financijskim tokovima kapitala uzrokovanao naftnom krizom, brzim povećanjem privatnih banaka, širenjem off-shore centara i upravnih oaza, tako da je financijski kapital, uz primjenu moderne informacijske i komunikacijske tehnologije, sve više izmicao utjecaju emisijskih banaka. Sredinom prošlog stoljeća u najglobaliziranijoj zemlji svijeta, SAD-u, stvrene su kreditne kartice, uskoro svugdje prihvaćene. PROMET KAO UZROK I POSLJEDICA GLOBALIZACIJSKIH PROCESA -pomorski promet – jedan od osnovnih uvjeta razvoja globalizacijskih procesa -zahvaljujući njemu došlo je do prvi povezivanja kontinenata, još i danas najveća količina robe se prevozi brodovima -gustoćom se ističe Atlantski ocean, posebno Europa-Amerika, zatim Sredozemlje -prokopavanje Sueskog kanala vratilo je značaj Mediteranu -u posljednjih desetak godina luke na obalama Pacifika imaju veći promet od atlantskih -posebnu ulogu imaju luke u kojima se obavlja utovar i istovar, ali i nove lučke industrije, snažni tgovački centri, slobodne carinske zone -najveće svjetske luke: Rotterdam, Singapore, Chiba, Shanghai, Nagoya, Yokohama, Antwperen -najveća hrvatska luka – Rijeka -najveći udio u prometu i centri svjetskog gospodarstva: Zap. Europa, S. Amerika i Japan (trijada) -intenzivne promjene zbog tehnološkog razvoja, kompjutorizacije, informatizacije i dr. -grade se brodovi giganti velike tonaže, nosivosti nekoliko stotina tisuća tona
LITORALIZACIJA -proces okupljanja i razvijanja društvenog života na morskim obalama (litus= obala, lat.) -povezan u pomorski promet koji svijet čini jedinstvenim tržištem -privlačnost priobalnih područja: -veća gustoća naseljenosti u odnosu na kontinentalna područja -velika koncentracija gradova i gradskih konurbacija -jeftina prometnica velike površine koju ne treba graditi ni održavati -velikia koncetracija industrije trgovine i ostalih djelatnosti. -primjeri zemalja uspješne litoralizacije: -Japan – nedostatak sirovina uzrokuje koncentriranje industrije na obalu -naftna industrija kao glavna grana, nafta se prerađuje, uvozi se morem -drugo mjestu u čeliku i brodogradnji iza R. Koreje -Nizozemska – luke povezane plovnim kanalima za velike brodove, postale su i zvozne i posredničke luke najevećeg industrijskog područja svijeta -Norveška – raspolaže golemom i modernom trgovačkom mornaricom -Sjeverna Amerika – industrija čelika prva iskorištava prednosti vodenih puteva -kanalom spojena Gornja jezera s Atlantikom, omogućen prekooceanskim brodovima pristup sirovinama i gotovim proizvodima -također Engleska, Italija, Njemačka i Irska, po elementima jedna od najglobaliziranijh u EU ZRAČNI, CESTOVNI I ŽELJEZNIČKI PROMET KAO ČIMBENICI GLOBALIZACIJE -zračni promet – brzina i udobnost pa zato najviše prevozi putnike, poslovno i tur istički -zbog male nosivosti i skupoće ne prevoze glomazne terete osim skupe robe -automobilski promet- najraširenije prometalo, važna uloga u globalizaciji, značajna pojava autocesta zbog bržeg i sigurnijeg prometa -željeznički promet- uvođenje u 19.st. je prva prometna revolucija, povezala transkontinentalne prostore i omogućila organizaciju povezanog društvenog života -u novijem razdoblju uključenje u integralni promet u kojem je uključeno više različitih prometala -modernizacija – uklonjene neisplative pruge, osuvremenjivanje – brzi vlakovi -kontejnerski promet – lako skladištenje i rukovanje, brza promjena vrste prometa GLOBALIZACIJA I URBANIZACIJA -u predindustrijskoj fazi gradovi su bili manjii od današnjih, prevladavala primarna djelatnost -u industrijskoj fazi – urbanizacija zbog naglog razvoja industrije i sekundarne djelatnosti, zahtjev za više radne snage u gradovima, stvaranje novih i širenje starih gradskih središta -najnovija faza – postindustrijski grad, većina zaposlenih u tercijarnim djelatnostima, razvoj prometa omogućio veću pokretljivost i razdvajanje mjesta rada i stanovanja -stanovništvo se iseljava iz središta u okolicu grada ZNANSTVENA DOSTIGNUĆA I GLOBALIZACIJA -razvoj znanosti u drugoj polovici 20.st. je najvažniji čimbenik globalizacije -u globalnom gospodarstvu s naglašenom ulogom visoke tehnologije i znanosti, prikupljanje, upotreba, širenje i proizvodnja informacija i znanja postaje glavna vrijednost -nova ekonomija se temelji na znanju, najbolji primjer Japan koji je '71. razvio strategiju usmjerenu prema novim tehnologijama i time se pretvorio u pravu gospodarsku i tehnološku silu -razvoj informatike – jedno od najvećih dostignuća čovječanstva, osnova nove teh. revolucije -računala sposobna za spremanje, povezivanje i obradu nezamislivog broja podataka
-prvi prekooceanski kabel prensio manje od 100 linija za glasovnu komunkaciju, a danas više od milijun -prije tridesetak godina lansiran prvi komunikacijski satelit, danas više od 200 GLOBALIZACIJA I KULTURA -kultura sve više poprima globalna obilježja -vesternalizacija i amerikanizacija – širenje zapadne i američke kulture, najviše zbog filmova -anglizacija – sve češća upotreba anglizama vezanih uz tehnologiju, ali i svakodnevicu NAJZNAČAJNIJE NEGATIVNE OCJENE GLOBALIZACIJSKIH PROCESA -nejednako sudjelovanje razvijenih i nerazvijenih, dominacija razvijenih na svjetskom tržištu, licemjerje razvijenih zemalja, globalizacijski univerzalizam, dvostruka mjerila, nedosljednost, infomratički jaz, epidemija side, terorizma i ekoloiških problema zbog umreženosti, polarizacija gospodarskog razvoja GLOBALIZACIJA I POLARIZACIJA GOSPODARSKOG RAZVOJA -BDP daje najbolji uvid u razlike stupnja gospodarskog razvoja -svrstavanje zemalja u nerazvijene, niže srednje razvijene, više srednje r azvijene i visoko razvije -podjela na agrarna, industrijska, informacijaska, predindustrijska, industrijska i postindustrijska -poslije Drugog svjetskog rata svijet se dijeli na: -Prvi svijet – razvijene industrijske zemlje tržišnog gospodarstva -Drugi svijet – zemlje centralnoplanskog gospodarstva -Treći svijet – siromašne, slabo razvijene zemlje -osamdesetih se sve više govori o tri zone: -jezgra – zemlje EU, Angloamerike i istoka Azija, a periferije i poluperiferija – slabije razvijene -razvojne faze zemalja jegre: -razvojna faza, do polovice 19.st., faza ranog kapitalizma -druga faza – proizvodnja u industrijskim radionicama i tvornicama -treća faza – masovna proizvodnja, vezna uz 20.st. GLOBALIZACIJA, REGIONALIZMI I NACIONALIZMI – OPREČNI ILI USKLAĐENI PROCESI -privatna poduzeća kojima su nacionalni okviri preuski i neke vlade zagovarajju gloablizaciju i svjetsku konkurencije, liberalizaciju, deregulkaciju i multilateralnu tr govačku razmjenu -globalizacija i regionalizacija - djeluju polarizirajuće -među značajnijim oblicima regionalnog okupljanja posebno se ističu oni kojima se pojedine države, na osnovi ugovora, pridružuju područjima slobodne trgovine i ekonomskim zajednicima Europske udruge: -Europska udruga slobodne trgovine ili EFTA -Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja ili CEFTA -Vijeće Europe -Europski gospodarski prostor -Phare program -Organizacija za europsku sigurnost i suradnju ili OESS -Zapadnoeuropski savez
EUROPSKA UNIJA -nadnacionalna organizacija, cilj joj je jačanje ekonomske integracije i suradnje -utemeljena posebnim ugovorom u Maastrichtu 1992. koji je stupio na snagu 1.11.1993. -ugovor je potpisalo 12 tadašnjih članica Europske ekonomske zajednice -1948. osnovana je gospodarska unija Beneluks -Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951. -Rimski ugovor o osnutku Europske ekonomske zajednice – 1957. -1973. - prvi val širenja, naziv Europska zajednica -1981. i 1986. - drugi i treći val širenja -velike promjene u Europi dogodile su se padom Istočnog bloka -zemlje članice odlučuju produbiti veze i mijenjaju ime u Europska unija -četvrti val širenja 1995. i najveće proširenje 2004. INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE -Vijeće ministara -Europsko vijeće -Europski parlament -Europska komisija -Sud pravde Europske unije -Revizorski sud -Europska unija obuhvaća 32% površine i 54% stanovništva Europe, a ostvaruje 80% vrijednosti proizvodnje svih dobara i usluga Europe Tri stupa EU: -prvi stup – carinska unija, jedinstveno tržište, zajednička poljoprivredna politika, strukturalna politike i monetarna unija -drugi stup – zajednička vanjska i sigurnosna politika -treći stup – suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima
EUROPA VISOKO RAZVIJENE EUROPSKE ZEMLJE NJEMAČKA -najrazvijenija zemlja EU i jedna od najrazvijenijih u svijetu -po BDP-u prva u Europi, treća u svijetu -snažna crna metalurgija i metaloprerađivačka industrija -jedna od vodećih izvoznika industrijskih proizvoda -50% europskih poduzeća vezano za Njemačku -povoljan geografski položaj, prirodna bogatstva, stanovništvo i razvoj, saveznici i ujedinjenje -najbogatija rudarska područja u Europi -kvalitetni ugljen i nešto željezne rude -cink, olovo, boksit, bakar i drugi obojeni metali -rudnici kamene soli i kamenog pijeska -bogata ležišta mrkog ugljena, kaolina i kalijeve soli -poznati prerađivač poljoprivrednih proizvoda -uz Rusiju najmnogoljudnija u Europi -visokourbanizirana zemlja, gradovi većinom nastali u predindustrijskog razdoblju -industrijalizacija se temeljila na ugljenu i željezu te kvalificiranoj radnoj snazi -ulogu imale i rijeka Rajna, Sjeverno i Baltičko more zbog prometnih veza -u drugoj polovici 20. st. počinje tercijarna urbanizacija, industrija se seli u okolicu UJEDINJENO KRALJEVSTVO -na otoku Britanija Engleska, Škotska i Wales, na irskom otoku Sjeverna Irska -drugo mjestu u EU po BDP-u, četvrto u svijetu -izvoze se uglavnom industrijski proizvodi -stočarstvo nadmašuje zemljoradnju, uzgajaju se goveda, svinje i perad -ipak se uvozi meso i mliječni proizvodi -značajno ribarstvo, osobito na Sjevernom moru -deindustrijalizacija i tercijarizacija -prometnice dobro razvijene, pomorski promet od posebnog značaja -nuklearne elektrane i bogata ležišta nafte i plina su izvori energije -geografski položaj se smatrao nepovoljnim, ali poslije velikih otkrića povoljnim, Kanal značajan -Britanija je bila velika kolonijalna sila, osvojila velike dijelove Sjeverne Amerike, Afrike, Azije i Australiju, proširila svoju kulturu, jezik i utjecaj -jedan od najstarijih dijelova Europe - rude i industrija -prevladavaju prostrane nizine i zaobljena gorja - stočarstvo -velike razlike u gustoći naseljenosti, većina stanovništva Englezi, Velšani, Škoti i Irci -etnički heterogena, za nekoliko desetljeća stranci kao većina REPUBLIKA IRSKA -prije dvadesetak godina najznačajnija poljoprivreda -početkom 21. stoljeća kao gospodarsko čudo zbog stranih ulaganja -po BDP-u 32. u svijetu -porezne olakšice, kvalitetna radna snaga, stabilnost, tehnologija, engleski jezik -smanjenje izravnih stranih ulaganja zbog gospodarske situacije u svijetu REPUBLIKA FRANCUSKA -jedna od vodećih europska zemalja po površini, stanovništvu i gustoći
-peta u svijetu po BDP-u -republika, stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, jedan od osnivača EU -poljoprivreda najrazvijenija u EU -šećerna repa, pšenica, kukuruz, ječam, krumpir, uljana repica, suncokret -breskve, kruške, marelice, šljive jagode, mandarine, naranče, masline -uz Italiju najveći proizvođač vina i grožđa -govedarstvo i ovčarstvo, proizvodnja mesnih prerađevina, sira, mlijeka i mliječnih proizvoda -industrija raznolika, visoke tehnologije i koncentrirana u pariškoj regiji -najzačajnije industrijske grane – aeronautika, automobilska, kemijska i farmaceutska industrija i telekomunikacije, važna i industrija željezničkih vozila -dvije trećine BDP-a – tercijarne djelatnosti, najviše turizam – velesila -mediteranska i alpska obilježja, spaja mediteransku i atlantsku obalu, pomorska i kontinentalna -nacionalno homogena, 93,6 % Francuzi, niske stope prirodne promjene ITALIJA -jedna od vodećih europskih zemalja po površini, broju stanovnika i gustoći -četvrta oi razijenosti u Europi, članica G7 -kvalitetna poljoprivreda za domaće potrebe i izvoz -snažna industrija, nedostatak vlastith ruda rješavan uspješnim lociranjem proizvodnje -uvozom podmiruje više od 75% energetskih potreba i sirovina -istaknuta proizvodnjom automobila, industrijom, brodogradnjom, proizvodnjom strojeva, elektroničke i informatičke opreme, prehrambenoj, tekstinoj, kemijskoj, keramičkoj, industriji namještaja... -turizam značajan za gospodarstvo, jak zbog kulture i umjetnosti -velike razlike u razvijenosti sjevernih i južnih dijelova -većina teritorija na Apeninskom poluotoku -nakon prokopavanja Sueskog kanala Italija prometno dolazi do značaja -ranije problem, Alpe su probijene brojnim tunelima -četvrto mjesto u Europi po broju stanovnika, 99% stanovništva Talijana, etnički homogena TRANZICIJSKE ZEMLJE RUSIJA -najveći dio Istočne Europe i sjever Azije, svjetska velesila, G8, 16. po BDP-u -tranzicija donijela propast državnih poduzeća i siromaštvo -najveći svjetski izvoznik nafte -izvozi naftu i prerađevine, plin, drvo i proizvode, metale, kemijske proizvode -uvozi strojeve i opremu, robu široke potrošnje, lijekvoe, meso i šećer, polugotove proiz. od metala -izlaz na 12 mora i 16000 km obale -vodeća u proizvodnji metala -razgranata riječna mreža kao značajan hidroenergetski izvor i plovni put -Europski dio, Ural, Zapadnosibirska nizina, Srednjosibirska ravan i Daleki istok -razne rase, vjere, jezici i narodi, Rusa ima 81,5 %, najviše oko Moskve i St. Petersburga OSTALE ZEMLJE TRANZICIJE -prijelaz iz nedemokratskog sustava i centralnoplanskog gospodarstva u demokraciju i tržište -Albanija, Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, BiH, Bugarska, Češka, Estonija, Gruzija, Hrvatska, Srcbija, Crna Gora, Kazahstan, Kirgistan, Letonija, Litva, Mađarska, Makedonija,
Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenije, Taždiskistan, Ukrajina, Uzbekistan – uglavnom iz SSSR SJEVERNA AMERIKA SJEVERNOAMERIČKI GOSPODARSKI PROSTOR -prvi ugovor između SAD-a i Kanade – 1988. -jači i stabilniji savez – NAFTA – 1992. osnovan, funkcionira od 1994. SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE -gospodarski najrazvijenija, niske stope inflacije, nezaposlenost ispod 5% -zbog terorističkih napada i rata u Iraku smanjivanje stope rasta -raznolika i tehnološki napredna industrijska proizvodnja -ističe se prerada nafte, čelika, aluminija, proizvodnja motornih vozila, zrakoplova, telekominkacijae, kemijska i elektronička industrija, proizvodnja hrane, potrošnih dobara -američke tvrtke vodeće u svjetskom tehnološkom napretku -istaknut turistički promet drugo mjestoo po broju turista, a po prometu prvo mjesto -prije otkrića živio mali broj starosjedilaca – Indijanci -nakon otkrića naseljavaju Europljani – Britanci, Nijemci, Skandinavci -južni dijelovi oko Meksičkog zaljeva - Španjolci -Afrikanci dopremani kao robovi iz Afrike -treće mjesto na svijetu po površini, između Pacifika i Atlantika i Japana i Europe -kordiljeri, velike središnje nizine, gorje Appalachian, priatlantska nizina -od Građanskog rata nisu vođeni sukobi na terotoriju SAD-a iako je sudjelovao u vanjskim -bogatstvo rudama -kontinentalna klimatska obilježja s niskim zimskim temperaturama -južni dijelovi u blizin Meksičko zaljeva – toplija klima – riža, pamuk, šećerna trska -Aljaska i Havaji – nove zemlje, posebna regija KANADA -zahvaća sjeverni dio Angloamerike, po površini druga na svijetu, pripada G7 -razvijena međunarodna trgovina, u izvozu prednjače industrijski proizvodi, rudna bogatstva i proizvodi vezani za primarne djelatnosti -strana ulaganja imaju velik utjecaja – SAD, UK, Japan i Njemačka -razvijena poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo, pola poljodjelske zarade – pšenica, meso, mlijeko -ubraja se u vodeće svjetske izvoznike ruda -bogata naftom i prirodnim plinom, golemi kompleksi šuma, pašnjaka i poljoprivrednih površina -britansko i francusko porijeklo najviše, zatim ostali Europljani, Indijanci, ostali miješani AZIJA -površinom i stanovništvom najveći kontinent -granicu između Europe i Azije čini gorje i rijeka Ural, Kaspijsko jezero, Kumsko-manička udolina na sjevernom podnožju Kavkaza i Crno more -klima različita, zastupljeni gotovo svi klimatski tipovi -bijelo i žuto stanovništvo, 3,8 milijardi stanovnika, 60% svjetskog stanovništva -kolijevka moćnih civilizacija – prvo pismo i književnost -gospodarski problemi i političke krize u dijelovima JAPAN -drugi po BDP-u
-u kratkom vremenu doživio veliki razvoj tehnologije i industrije -pri vrhu u proizvodnji željeza i čelika, trgovačkih brodova, automobila, sintetičkog kaučuka, papira, cigareta, električne energije, cementa, itd. -dobar geografski položaj, sastaju se važni pomorski putovi -klima je na sjeveru vlažnija i hladnija nego na isto širini Zapadne Europe -poslovična marljivost i organizacijske sposobnosti Japanaca -litoralizacija -pravodobne reforme i povezivanje sa svijetom -optimalan razmještaj gospodarskih kapaciteta -restrukturiranje industrije -reljefno-geološka obilježja AZIJSKI GOSPODARSKI TIGROVI -najrazvijenije zemlje Azije su Japan, J. Koreja, Tajvan, Hong Kong i Singapur – tigrovi -međusobno udaljene i gospodarski nepovezane -Tajvan i Hong Kong politički i pravno pripadaju Kini, Hong Kong bio britanska kolonija -korejski poluotok podijeljen po 38. paraleli na DNR Koreju i R. Koreju -prenapučeni i siromašni sirovinama -R. Koreja nakon Japana vodeća zemlja, prva u svijetu po brodogradnji -proizvodnja automobila, elektronske industrije, računalni čipovi poznatih kompanija -Tajvan površinom, stanovništvom i BDP-om iza R. Koreje -u uvozu dominiraju proizvodi elektroindustrije, strojogradnje, itd. izvoz električne i elektroničke industrije, strojogradnje, itd. -Singapur – grad država na otoku, značajnog položaja, središte zračnog prometa, industrije, trgovine i financija -Hong Kong je zbog specifičnog položaja proglašen slobodnom lukom i poznat je po povoljnoj kupoprodaji raznovrsne robe, u Hong Kongu posluej više od sto banaka i četiri velike burze AZIJSKE ZEMLJE UBRZANIJEG STUPNJA GOSPODARSKOG RAZVOJA -Filipini, Kina, Indija, Indonezija, Timor, Leste, S. Koreja, Malezija, Maldivi, Šri Lanka, Tajland i Vijetnam – 46 % svjetskog stanovništva, najviše u priobalnom području -kvalitetna poljoprivredna povrišna, drvna masa i rudna bogatstva -vodeći svjetski prozvođač riže, čaja, duhana, pamuka, šećerne trske, pšenice, kave, banana, jute, svile, prirodnog kaučuka, drvne građe, itd. -prostor Monsunske Azije poznat po nalazištima i preradi rude kositra, kroma, željeza, kamenog ugljena i nafte KINA -sedmo mjesto po BDP-u -prehrambena i tekstilna industrija, proizvodnja željeza i čelika i s njima povezana snažna strojjogradnja, elektroindustrija, elektronika, vojna industrija, industrija građevnog materijala, umjetnog gnojiva, itd. -partneri u trgovini – Japan, SAD, Hong Kong, Njemačka, J. Koreja i druge razvijene zemlje -kao čimbenici uspješne pretvorbe kineskog gospodarstva se ističu velika i geografski raznolika prostranstva i demografska obilježja Kine kao najmnogoljudnije zemlje svijeta -pretvorba započela 1978., počevši od poljoprivrede -najrazvijenije gospodarsko područje je uz obalu Tihog oceana i zaleđu -glavno industrijsko središte Kine je Šangaj – gradska aglomeracija i luka na Tihom oceanu
INDIJA -po broju stanovnika druga na svijetu, po BDP-u 12., površinom sedma -indijsko gospodarstvo obuhvaća tradicionalnu seosku i modernu poljoprivredu, ručne obrte i nove industrije -razvoju su pridonijela ulaganja stranog kapitala iz inozemstva -oporavak industrijskog sektora razvojem IT industrije -uslućni sektor je postao glavni kotač razvoja indijskog gospodarstva -petogodišnji plan indijske vlade je poticanje ekonomskog rasta liberalizacijom trgovine -Indija je pokušala smanjiti rast broja stanovništva ali nije uspjela -rast gospodarstva nije dovoljno pratio rast broja stanovnika što je dovelo do siromšatva i bijede -reljefom dominira visoki masiv Himalaje s vrhom Mount Evers, ističu se i velika Indogangeska-nizina te poluotok Dekan, posebno neki dijelovi njegovog priobalja -velike su razlike u gustoći naseljenosti, neki dijelovi su najnapučeniji u svijetu, a drugi nenaseljeni -dominiraju četiri velika metropolska područja – Bombay, Calcutta, Delhi i Madras SLABIJE RAZVIJENE AZIJSKE ZEMLJE, ASEAN I ZAPADNA AZIJA -nerazvijene zemlje su manje po površini i stanovništu od razvijenijih zemalja -neke se nalazi u kontinentalnoj unutrašnjosti, neke imaju izlat na more, ali nema litoralizacije -pripadaju zemljama periferije, uglavnom pripadaju monsunskoj Aziji -to je prostor agrarne tradicije, ističe se po proizvodnji povrća, kokosa, banana, prirodnog kaučuka, drvne građe, riže, čaja, svile, mirodija, duhana, šećerne trske, pamuka, itd. -Asean – savez zemalja JI Azije osnovan u doba Indokineskog rata zbog obrane od komunizma -osnivači – Indonezija, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland, kasnije pristupaju Brunej, Vijetnam, Laos, Myanmar i Kambodža -zemlje se mogu svrstati u male, srednje i velike, a po razvoju u slabo razvijene i nerazvijene, osim Bruneja i Singapura -Zapadna Azija obuhvaća područje od Egejsko i Crnog mora do Pacifika, nekad se pribraja bliskom istoku, imaju trokontinentska obilježja, prostor je rijetko naseljen, ističe se nalazištima kroma, obojenih metala, fosfata i sl, ipak je najpoznatija po bogatim izvorima nafte -po BDP-u su razvijene, ali nemaju ostala obilježja visokorazvijenih zemalja, zaostaju u ostalome -počinju razvijati kemijsku industriju i druge grane industrije -Organizacija zemalja izvoznica nafte – OPEC AUSTRALIJA -13. mjesto po BDP-u, najviše tercijarnog sektora, potisnuto stočarstvo -poljoprivreda je dugo vremena bila glavna gospodarska grana -ističe se u ovčarstvu i govedarstvu i veliki je izvoznik goveđeg, telećeg i ovčjeg mesa, vune i industrijskih proizvoda -rudarstvo i izvoz ruda su preuzeli primat LATINSKA AMERIKA -područje Amerike koje su kolonizirali Španjolci i Portugalci -većinom su srednjerazvijene ili nerazvijene -specifični povijesni razvoj i monokulturna orijentacija više zemalja -smanjeni urodi i smanjene cijene na burzi te zemlje dovode u krizu -visoke stope prirodnog prirasta i veliki udio gradskog stanovništva
-najveći kompleksi obradivih površina pripadaju veleposjednicima koji ih unaljmljuju -od takvih uvjeta masovno bježe u grad gdje žive u favelama -većina stanovništva živi u gradskim naseljima koja se brzo šire -problem polarizacije u regionalnim i užim nacionlanim razmjerima -Meksiko je članica NAFTA-e -površinom najveća zemlja Srednje Amerike s najvećim Bdpom, a 2003. s obzirom na Bdp zauzima 10. mjesto u svijetu, ali ne pripada najrazvijenijim zemljama -u izvozu prevladavaju industrijski i obrtnički proizvodi -na drugom mjestu su sirovine, a na trećem poljoprivredni proizvodi -u uvozu su najzastupljeniji industrijski i obrtnički proizvodi, poljoprivredni na 2., a sirovine na 3. -poljoprivreda – kukuruz, grah, pamuk, duhan, tropski proizvodi -rudarstvo zauzima važno mjesto – obojeni metali i nafta duž Meksičko zaljeva -industrijske djelatnosti dobivaju veće značanje -razvoju pridonose bogata rudna ležišta i ulaganja multi nacioalnih kompanija -u Meksiku su proizvodni pogoni američkih, njemačkih i japanskih automobilskih kompanija -glavno industrijsko središte je Ciudad de Mexico -neravnomjeran raspored stanovništva, oko 50% živi na 15% teritori ja -nekontrolirana urbanizacija – beskućništvo, nezaposlenost, onečišćenje, nedostatak vode, kriminal BRAZIL -površinom i stanovništvom najveći u Južnoj Americi i peti u svijetu, prema BDPU 15. -Priatlantski Brazil je najmanja prostorna cjelina ali tamo živit 75% stanovništva -sjeveroistočni dio poznat je po plantažama kakovca, kokosa, riže, duhana i šećerne trske -Rio de Janeiro – donedavno glavni grad, danas trgovačka, politička i industrijska metropola -Brasilia – novi glavni grad iz želje da se aktivira unutrašnjost Brazila -Amazonija – golema nizina između Anda, gvajanskog i brazilskog pobrđa -velike socijalne razlike – većina Brazilaca je siromašna dok veleposjednici, vladini čelnici i predstavnici izvršne vlasti žive dobro ARGENTINA -česte promjene gospodarskog sustava -35. u svijetu po BDP-u, po površini drugo mjesto u Južnoj Americi -nekoliko regija – Pampe, Gran Chaco, Argentinsko podgorje, Patagonija, Ognjena zemlja AFRIKA PROBLEMI ZAOSTAJANJA U RAZVOJU -golema prostranstva, velike rijeke, prirodna i rudna bogatstva -niski stupanj gospodarskog razvoja – sirmaštvo i neishranjenost, visoki prirodni prirast, ratovi. itd. -Libija bi se jedina po BDP-u mogla svrstati u razvijene zemlje -kolonijalna osvajanja su utjecala na razvoj afričkih država, iscrpljivanje rudnih bogatstava, zakašnjele procese stvaranja država, ovisnost u humanitarnoj pomoći, pojavu epidemije HIV-a. itd. -stanovništvo je neravnomjerno raspoređeno zbog velikog broja pustinja -sjever Afrike naseljavaju Arapi koji pripadaju bijeloj rasi – Hamiti i Semiti -južno od Sahare naseljene su skupine crnaca-negroida – Sana (Bušmana), Hojhojna (Hotentota) i Pigmeja -u 20. st. su primljeni useljenici iz Europe i Azije, na jugu je najviše Nizozemaca i Englezea, a na istoku i jugoistoku Indijaca, Malajaca i Pakistanaca -bilo je pokušaja rješavanja gospodarske situacije, ali su bili neadekvatni i pogoršali
situaciju -poslije oslobađanja od kolonijalnog sustava dolazi do industrijalizacije i brzog gospodarskog porasta no on ubrzo pada -pet cjelina – Sjeverna Afrika, Zapadna Afrika, Istočna Afrika, Srednja Afrika i Južna Afrika JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA -pripada regiji Južne Afrike -prednjači u odnosu na ostale zemlje regije i Afrike BDP-om -poljoprivreda – u znaku modernizacije i mehanizacije -razvoju poljoprivrede pogoduju klimatsko-vegetacijska obilježja -velika proizvodnja kukuruza i pšenica te uzgoj goveda i ovaca -rudno bogatstvo kao preduvjet razvoja – dijamanti, zlato krom, platina i mangan -željezo, bakar, cink, azbest, ugljen -industrija je visokorazvijena -tradicionalne grane – metalurgija, strojogradnja, tekstilna -razvija se industrija visokih tehnologija, a prema vrijednosti zauzima 12. mjesto -JAR se ističe razvijenim tercijarnim djelatnostima – trgovina, turizam, promet
