UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
---EKONOMSKI RAZVOJ BOSNE I HERCEGOVINE---seminarski rad-
STUDENT
MENTOR
Prof. dr. Sadik Bahtić
Lejla Dedović I-2744/16-XXI
Kiseljak, 2018. god.
SADRŽAJ:
UVOD................................ ................................................. ................................... .................................. .................................. ................................... ...............................3 ..............3 ................................................. .................................. ................................... ...............................4 ..............4 OPĆE ODLIKE PRIVREDE ................................. POLJOPRIV POLJOPRIVREDA...... REDA....................... ................................... .................................. .................................. .................................. ..................................5 ..................5 INDUSTRIJA INDUSTRIJA................................. .................................................. .................................. .................................. .................................. .................................. ....................7 ...7 ................................................... .................................. ................................... .................................. ..................................8 .................8 SAOBRAĆAJ ................................... ................................................... ................................... ................................... ............................8 ...........8 CESTOVNI SAOBRAĆAJ .................................. .................................................................. ...................................... ..............................9 ..........9 ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ................................................ ...................................................... .....................................9 ...................9 POMORSKI I RIJEČNI........................... RIJEČNI................................. ...... .................................... TURIZAM TURIZAM .................................. ................................................... .................................. .................................. .................................. .................................. ..................... ....10 BANKARSTVO.................................. BANKARSTVO...................................................... ........................................ ........................................ .............................................11 .........................11
TRGOVINA I MEĐUNARODNA RAZMJENA ................... ................... ................................................12 IZVOZ BOSNE I HERCEGOVINE ........................................................................... .......13 UVOZ BOSNE I HERCEGOVINE......................... HERCEGOVINE............................................. ...................................... .......................................14 .....................14 EKONOMSKO-GEOGRAFSKE EKONOMSKO-GEOG RAFSKE REGIJE I PRIVREDNI CENTRI...................................... CENTRI.......................................15 .15
POLOŽAJ BIH U MEĐUNARODNIM MEĐUNARODNIM EKONOMSKIM INTEGRACIJAMA.....................16 SMANJENJE EKONOMSKE EKONOMSKE AKTIVNOSTI U 2009. .................. ......... ................... ................... .................. .................. ........... .. 17 STAGNACIJA U 2010. I SKROMAN SKROMAN RAST U 2011. .................. ......... ................... ................... .................. .................. ........... .. 19 EKONOMSKI OPORAVAK TOKOM 2012 – 2014. ................................. .................................................. .......................... .........22 INVESTICIJE INVESTICIJE ................................... ................................................... .................................. ................................... .................................. ................................ ...............25 ............................................................ .....................................27 .........27 ZAKLJUČAK......................... ZAKLJUČAK............................................. ............................. ......... ................................
2
UVOD
Bosna i Hercegovina je zbog svog dobrog geografskog položaja na ekonomskom putu od zemlje sa srednjim ka zemlji s visokim dohotkom i istodobnom postizanju veće društvene skladnosti. Razvojne politike BiH se fokusiraju na jačanje uloge znanja i inovacija,
kompletiranje unutrašnjeg tržišta i snaženje rasta i zaposlenosti radi veće društvene usklađenosti. Time doprinose poboljšanju konkurentnosti, odnosno ispunjenju ekonomskog uslova za postajanje članom EU društva i bolje se globalno pozicioniše. Bosna i Hercegovina svakim danom postaje veći i veći izvoznik raznih sirovina, što je kotira među zemlje sa bolje razvijenom ekonomijom.
3
OPĆE ODLIKE PRIVREDE
Bosna i Hercegovina je uz Makedoniju bila najsiromašnija republika u SFRJ. Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je
nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u BiH je forsirana teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri godine
ratovanja uništile su bosansku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995., proizvodnja se malo oporavila 1996-98., ali rast se znatno usporio 1999. godine.
BDP je i dalje duboko ispod razine 1990. godine. Nezaposlenost je 2002. godine iznosila
40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede, jer iako oba entita obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike se ne bav e sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i u svim segmentima društva. Prema procjenama iz 2003. godine BDP iznosi otprilike $24.31 milijardi, a raste 3,5% godišnje. BDP po glavi je $6.100.
Po sektoru, 13% BDPa otpada na poljoprivredu, 40.9% na industriju, te 46.1% na servisne djelatnosti. 40% radnika je nezaposleno. Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i
Hercegovine su: žito, kukuruz, te razne vrste voća i povrća. Glavne industrijske grane su: proizvodnja čelika, ugljena, željeza, automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja duhana, namještaja i prerada nafte.
Glavni
partneri
za
izvoz
su:
Italija
(29%), Hrvatska (18.5%),
Njemačka (17.3%), Austrija (9.3%) i Slovenija (6.7%). Glavni partneri za uvoz su Hrvatska (24.3%), Slovenija (15.5%), Njemačka (13.6%) , Italija (12%), Mađarska (7.6%), i Austrija (6.6%).
4
POLJOPRIVREDA
Poljoprivredne površine u BiH zauzimaju oko polovine ukupne zemljišne površine BIH, i iznosi 2.523.000 hektara (ha), od čega je 1.589.000 obradivih površina i 1.020.000 oranica. Kvantitativni pokazatelji o razmjerama ovoga resursa pokazuju da u BIH po jednom stanovniku dolazi 0,36 ha obradivih površina što je svrstava u donji prag zemalja koje ulaze u
krug prosječno bogatih ovim prirodnim resursom. Poljoprivredni je sistem dio ukupnog poljoprivrednog ambijenta, pa se stanje u njemu
odražava i na ovaj sektor. U z brojne reforme koje su provedene u BIH, ipak nisu se pokazale dovoljnim da se izradi jedan jedinstven ekonomski prostor.
Unutar ukupne ekonomije i nakon nekoliko godina po okončanju rata, poljoprivreda BIH je i dalje ostala opterećena brojnim problemima i još ne pokazuje jasnu viziju vlastitog društvenog razvoja. Donošenjem nekoliko krovnih zakona i uspostavom institucija ona postepeno gradi poljoprivredni okvir, ali i dalje ostaje sa brojnim problemima zbog
nedefinisanih
mjera
podrške
domaćoj
proizvodn ji
koje
treba
ispuniti.
Nasuprot zakočenoj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u bitno povoljnijem položaju nalazi se ukupna prehrambena prerađivačka industrija. Unutar nje stvoreni su značajni privredni subjekti, bez obzira na to, veza ove industrije sa domaćim sirovinskim miljeom nisu niti definisane niti sistemski regulisane. Tako da izostaju njeni visoko potrebni efekti u ozdravljenju poljoprivredne proizvodnje.
Rezultat toga je da imamo nerazvijen i udaljen poljoprivredni sektor od industrije, što se odražava i na :
neuređenost zemljišta za jače razvojne akcije
visok tehnološki zaostatak za Evropom
visok nivo neobrađenih oraničnih površina
prekomjerna ovisnost o uvozu tuđe hrane.
5
Sve navedeno navodi na zaključak da nedostaje definirana politika, naspram vanjskog privrednog ambijenta, u kojem bi trebao da se odvija vlastiti poljoprivredni razvoj. Do tog
razvoja moguće je doći samo zakonskim i institucionalnim reformama u sektoru. Uz nenadoknadive životne gubitke rat u ovoj zemlji nanio je štetu i privrednom životu. Naime, procjenjuje se da je ukupna ratna šteta iznosila između 50 -70 milijardi USD, a od toga na poljoprivredu otpada negdje oko 6,5 milijardi USD. Gotovo najveći problem obnovi poljoprivrednog sektora u BIH predstavlja činjenica da je o stalo jako mnog mina i drugih eksplozivnih sredstava, pa se prema procjenama WB procjenjuje da će biti potrebno oko 7,5 milijardi USD za čišćenje terena od mina. Zatim u minolom ratu uništeni su ili nestali organizacijski sistem funkcionisanja privrede:
nestala je ili je prestala sa radom većina zadruga
nestali su poljoprivredno industrijski kombinati, a sa njima kanal plasmana za poljoprivredne proizvode
naučno istraživačka djelatnost je stvarno nestala.
6
INDUSTRIJA
Počeci industrijske proizvodnje datiraju još iz perioda osmanske uprave na teritoriji Bosne i Hercegovine,da bi se intezicnije nastavio razvoj za vrijeme austrougarske uprave.
Bosna i Hercegovina ima sve prirodnogeografske i sicijalno ekonomske uslove za razvoj
industrije. Već smo naveli njenu sirovinsku bazu,kojoj dodajemo:energetske izvore , saobraćajne i tržišne uslove. Za vrijeme autrougarske okupacije industrija Bosne i Hercegovine je bila dodatak industriji Austrije i Mađarske.Tada se se razvijale drvna industrija, crna metalur gija, industrija duhana i vađenje uglja. Austriji je bila potrebna Bosna
i Hercegovina i kao tržište za njene proizvode,pa se nije trudila da u njoj razvija prerađivačku industriju.
Iste tendencije su nastavljane i za vrijeme stare,bivše Jugoslavije. Brž e se tada razvijala bazna i ekstativna industrija a znatno sporije prerađivačka. Tokom II svjetskog rata industrija je gotovo uništena. Već 1947.g. industrijska proizvodnja je bila veća za 13% od proizvodnje u 1939. god.Tokom poslijeratnog perioda pojavile su se mnoge industrijske grane koje ranije
nisu postojale:metaloprerađivačka, elektroindustrija, proizvodnja motora i motornih vozila,proizvodnja aviona,a napredovale su i stare industrijske grane:crna metalurgija i proizvodnja uglja,drvna industrija, industrija celuloze i papira. Ako bi indeks industrijske
proizvodnje označili sa 100, onda bi isti u 1980.go. bio 2 675. Ali ako bi se uzeo u obzir i indeks industrijalizacije,koji se dobije poređenjem društvenog proizvoda industrije i poljoprivrede,onda je on iznosio u 1980. god. 4,5% što je gotovo duplo
manje nego u industrijski razvijenim zemljama. U tim zemljama industrija zapošljava do 20% ukupnog broja stanovnika,dok je u Bosni i Hercegovini manje od 10%.U ukupnoj proizvodnji
industrije,učešće savremenih grana,kao što su: elektronska , hemijske, metaloprerađivačke , je nedovoljno,kao i učešće specijalizovane visokoserijske industrijske proizvodnje.Slabosti industrije Bosne i Hercegovine su i te što je nedovoljno teretorijalno zastupljena,što je slabo povezana sa inostranim tržištem,a slaba je i tehnička saradnja sa inostranim partnerima.
Posljednjih godina,da bi se prevazišli industrijski zastoji,formirani su veliki industrijski kombinati kao na primjer: Unis,Soko,Šipad,Energoinvest, Rudarsko -metalurški kombinat Zenica.Koksno-hemijski kombinat Lukavac kod Tuzle.
7
SAOBRAĆAJ
Bosna i Hercegovina ima značajan položaj u transportno -komunikacionom sistemu Balkana i južne Evrope. Shodno svom položaju ona nastoji da se i u domenu transporta i komunikacija što brže priključi razvijenim zemljama Evrope i svijeta u čemu i postiže određene rezultate. U posljednjih nekoliko godina investirana su značajna sredstva u obnovi u ratu uništenih i porušenih transportnih kapaciteta, objekata i saobraćajnica, a planira se i izgradnja novih cestovnih i željezničkih pravaca. Postojeća saobraćajna infrastruktura u BiH je locirana uglavnom oko centralne ose; sjever -jug duž rijeka Bosne i Neretve, i u smjeru zapad -istok paralelno r. Savi. Na ovim potezima locirana je glavnina pr ivrednih i prirodnih resursa. kao i stanovništva BiH. U posljednje
vrijeme evidentni su napori i uspjesi BH i tijela međunarodne zajednice da se međunarodni transport postupno ali sigurno normalizira.
CESTOVNI SAOBRAĆAJ Cestovni transport ima veoma veliki značaj u privrednom sistemu BiH. Oko 90 % robe i putnika u BiH obavi se cestovnim transportnim sredstvima. Cestovni transport u BiH je
gotovo u potpunosti privatiziran, i zahvaljući tome, sa gledišta korisnika usluga, došlo je do poboljšanja ponude i kvaliteta prijevoza, kako u domaćem tako i u međunarodnom prijevozu. Prostorna distribucija transportnih kapaciteta u cestovnom transportu je zadovoljavajuća budući da gotovo u svakom većem mjestu u BiH postoje preduzeća koja nude usluge u prijevozu robe, putnika ili specijalne prijevoze u domaćem i međunarodnom cestovnom prometu.
Najznačajnji cestovni pravci kroz BiH su:
-
Hrvatska-(Bos.Šamac/Brod/Županja/Orašje)-Doboj/Tuzla-Zenica-SarajevoMostar-Ploče (R Hrvatska).
-
R Hrvatska- Bihać-Banja Luka-Doboj-Tuzla-Bijeljina-Bos.Rača/Zvornik,
-
Banja Luka-Jajce-Travnik-Zenica-Sarajevo-Goražde-Višegrad-(Jugoslavija).
8
ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ
Željeznički prijevoz u BiH obavljaju dva operatora - javna preduzeća: Željeznice Fe deracije BiH sa sjedištem u Sarajevu i Željeznica Republike Srpske sa sjedištem u Banja Luci. Za upravljanje željezničkom infrastrukturom osnovana je Željeznička BH javna korporacija. Ukupna dužina željezničkih pruga iznosi 1031 km, čemu treba dodati i ind ustrijske kolosijeke do svakog značajnijeg proizvodnog kapaciteta. Ovo željezničkim operatorima daje mogućnost direktnog
pristupa
u
preuzimanju
i
isporuci
svih
masovnih
vrsta
robe.
POMORSKI I RIJEČNI SAOBRAĆAJ
Prijevoz roba iz i u BiH morskim putem odvija se preko Luke Ploče (Hrvatska). Kapacitet
luke je oko 5 mil tona/god. Uskoro se očekuje da se poboljšaju uvjet za odvijanje robnog prometa rijekom Savom, posredstvom luke u Brčko Distriktu i pristaništima u Bos. Šamcu, Bos. Brodu i Bos.Gradišci . U do menu riječnog saobraćaja, prvenstveno u luci 'Brčko' postoje značajne mogućnosti za povećanje prometa i unapređenja ukoliko bi se u
njezinu modernizaciju uložila određena sredstva. Luke u Pločama i Brčkom, kao i pristaništa na rijeci Savi imaju relativno dobre plovne, željezničke i cestovne veze prema unutrašnjosti zemlje kao i prema inozemstvu.
9
TURIZAM
Bosna i Hercegovina predstavlja veoma zanimljivu turističku destinaciju, što je rezultat geografskog položaja, izuzetnih prirodnih ljepota, kult urno-historijskih vrijednosti i pogodnih klimatskih uvjeta/uslova. Na području Bosne i Hercegovine vijekovima su se ukrštale različite kulture, religije i tradicije, što daje dodatnu vrijednost kreiranju specifičnog turističkog proizvoda i obogaćuje ponudu. Zahvaljujući svemu ovome, Bosna i Hercegovina posjeduje brojne prirodne i ljudskim radom i aktivnošću stvorene mogućnosti za razvoj različitih vrsta turizma. - Planinski: Olimpijske planine Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević, Vlašić kod Travnika su
veliki
resursi
u
funkciji
razvoja
zimskog
turizma
i
sportske
rekreacije.
- banjski: banje na Ilidži kod Sarajeva, u Fojnici, Kiseljaku, Tesliću, Tuzli, Olovu, Srebrenici,
Višegradu,Tesliću predstavljaju bogatstvo termalnih izvora radioaktivne i mineralne vode koji su još u ranomhistorijskom periodubile predmet eksploatacije u svhu liječenja. - primorski: Neum sa 270 sunčanih dana u godini je bosanskohercegovački izlaz na Jadransko
more kojisvojom okolinom (Mostar, Stonski zaljev, Hutovo blato) pruža jedinstvene šanse za odmor i rekreaciju.
- religijski: Međugorje je nakon pojavljivanja Djevice Marije postalo moderan centar vjerskog
turizma saizgrađenim kapacitetima, infrastrukturom i ostalim sadržajima; Prusac, Jajce, te monogobrojni vjerski ikulturni s pomenici četiri religije (islam, katolicizam, pravoslavlje) koji
na ovim prostorima vijekovimaegzistiraju u savršenom skladu - lovni i ribolovni: očuvanost prirode, bogatstvo rijeka, jezera, razne vrste divljači
predstavljaju izuzetnuturističku atrakcij u -
kongresni
turizam:
Sarajevo,
Zenica,
Tuzla,
Bihać,
Banja
Luka,
Mostar.
10
BANKARSTVO
Agencija za bankarstvo BiH ističe da banke u BiH nemaju rizičnih vrijednosnih papira i drugih finansijskih instrumenata te da je njihova stabilnost još uvijek osig urana visokim likvidnim rezervama.
Otpornost bankarskog sistema osigurana je i zakonskim mjerama Agencije, vezanim za minimalnu likvidnost i adekvatnost kapitala i visokom stopom obavezne rezerve koje banke
moraju držati kod Centralne banke BiH (CBBiH).
Uz to, kako se dodaje, propisi koji reguliraju rad bankarskih institucija u BiH su u određenim segmentima strožiji nego u zemljama visoko razvijenih ekonomija.Banke u BiH, kako se kaže se u saopćenju Agencije za bankarstvo BiH, posluju čisto kao komercijalne banke, imaju zdrav portfelj i u pravilu nisu imale aktivnosti na međunarodnom finansijskom tržištu.
Sa 31.augustom 2017. god. 29 posto aktive je u novčanim sredstvima, što je značajno više od propisanih minimuma. Stopa adekvatnosti kapitala, sa 30.junom je bila 16,5 posto, što je
duplo više od osam posto minimalnog zahtjeva po međunarodnim standardima (zakonom propisana minimalna stopa adekvatnosti kapitala u BiH iznosi 12 posto). To upućuje na zaključak da je bankarski sistem u BiH adekvatno kapitaliziran, a struktura bilansa banaka i sistem upravljanja rizicima omogućavaju bankama u BiH da sve svoje obaveze prema klijentima uredno izvršavaju, čak i u slučaju dodatne krize i na domaćem financijskom tržištu, kaže se u saopćenju Agencije za ban karstvo BiH.
Agencija ističe da je bankarski sektor u BiH zdrav te da bankarska kriza u svijetu za sada nije izazvala direktne refleksije u BiH iz razloga što su banke majke banaka u BiH regionalne i nisu značajno aktivne na internacionalnom tržištu.
11
TRGOVINA I MEĐUNARODNA RAZMJENA
Trgovina je veoma stara djelatnost. Na prostoru Bosne i Hercegovine ima tragova o
trgovačkoj djelatnosti još iz prahistorije. Neki arheološki nalazi iz metalnog doba govore o importu raznih proizvoda iz mediteranskih i srednjoevropskih prostora, nađeni su i proizvodi
iz naših predjela na prostorima Balkanskog poluostrva i šire. U srednjem vijeku odvijala se trgovina između mediteranskih - jadranskih gradva i rudarskih središta srednje Bosne. Veliki broj naselja iz pred turskog perioda ima oznaku trgovišta, a za vrijeme turske uprave "pazar". Proizvodi iz Bosne za vrijeme osmanske vlasti stizali su do zemalja bliskog i
srednjeg istoka, a preko dubrovačkih trgovaca i do zemalja Sredozem lja, srednje i zapadne Evrope. Za vrijeme Austrougarske monarhije razvila se trgovačka djelatnost između Bosne i zemalja Austro-ugarske monarhije i drugih zapadnoevropskih zemalja. Trgovačka aktivnost,
ali nešto smanjena, odvijala se između dva rata, da bi se poslije Drugog svjetskog r ata znatno razvila i to u sve dvije osnovne forme: unutrašnju i vanjsku trgovinu. U unutrašnjoj se razvijala kako detaljistička, tako i grosistička trgovina. Tokom poratnog razvoja zapažaju se ćetiri faze u razvoju trgovine i trgovačke mreže: admnistrativn i perod od 1947, do 1953.god., period novog privrednog sistema 1953-1965, koji je odstupio od strogo administrativnog modela trgovine, zatim period privrednili reformi 1965, do 1971.god. kada su prometne organizacije dobile poslovnu samostalnost u posredovanju između prizvođaća i potrošača. U tom periodu se stvaraju velike integrarne organizacije trgovine, koje su objedinjavale trgovinu, ugostiteljtvo, turizam, poljoprivredu i dr. djelatnosti. Stvarani su kombinati proizvodno-trgovinskog tipa: UPI u Sarajevu, Hepok u Mostaru, AIPK Banja Luka, PTK Tuzla i dr.
Kombinati su objedinjavali robni promet i poljoprivredu, a imali su i spoljno trgovinsku funkciju.
U periodu poslije 1971. pa do sticanja nezavisnosti, trgovina se odvijala u uslovima pojačane vanjsko-trgovinske djelatnosti i povezivanja na liniji: proizvođači - veleprodaja - maloprodaja
i proizvođači - maloprodaja. U ovom periodu nije se bitno mijenjala struktura prometa na malo. U ukupnom prometu na malo u 1988. dominiraju prehrambeni proizvodi, zatim
tekstilni, tečna goriva i maziva, te metalni proizvodi i dr.
12
Tokom posljednjeg perioda raste i spoljnotrgovačka aktivnosti privreda Bos ne i Hercegovine. Izvoz se orjentira u gotovo sve dijelove svijeta, ali najviše prema istočnoevropskim zemljama , gotovo polovina, zatim u razvijene zemlje Imanje od trećine/, te u zemlje u razvoju /ispod četvrtine/o Uvoz roba sa inostranih tržišta se u periodu 1980 - 1988. znatno mijenja tako da u uvozu preovlađuju materjali za reprodukciju, a opadaju sredstva rad a.
IZVOZ BOSNE I HERCEGOVINE
Tokom cijele 2007. godine Bosna i Hercegovina bilježi dvocifrene stope rasta izvoza na mjesečno (M/M). U prvih devet mjeseci u 2007. godini, izvoz je porastao za 18,54 procenta u odnosu na prvih devet mjeseci u 2007. godini. Ukupan izvoz proizvoda iz Bosne iHercegovine je povećan za 317,86 miliona KM, čime je ukupan izvoz za prvih devet mjeseci
premašio iznos od 2 milijarde KM. Od 97 glavnih grupa izvoznih proizvoda prema harmonizovanom
sistemu
kodova,
u BiH je
u
deset
grupa
izvoznih
proizvoda skoncentirano je 74,72 procenta ukupnog izvoza BiH. U prvih devet mjeseci,
najznačajniji izvoz iz Bosne i Hercegovine ostvaren je izvozom : Drveta i proizvoda od drveta (HS:44), Aluminija i proizvoda od aluminija (HS:76), Mineralnih goriva i električne energije
(HS:27), Namještaja i opreme (HS:94), te Mašina, aparata i mehaničkih uređaja (HS:84). Izvoz ovih proizvoda u periodu januar-septembar 2007. godine je iznosio 1,054 milijarde KM,
što predstavlja 51,92 procenta ukupnog izvoz a BiH. Bosna i Hercegovina u periodu januar – septembar 2007. godine ostvarila je rast izvoza od 18,54 procenta, odnosno za 317,58 miliona
KM, prvenstveno zahvaljujući povećanom izvozu: (1) Anorganskih hemijskih proizvoda (HS:28), čiji je izvoz porastao z a 103,09 miliona KM (povećanje od 8.256,28 procenata); (2) Aluminij i proizvodi od aluminija(HS:76), čiji je izvoz porastao za 65,57 miliona KM (povećanje od 29,02 procenta); (3) Proizvodi od željeza i čelika (HS:73), čiji je izvoz povećan za 39,22 milio na KM
(povećanje od 65,50 procenata);
13
(4) Mineralna goriva i elektriÿna energija (HS:27), čiji je izvoz povećan za 36,32 miliona KM (povećanje od 25,46 procenata), i (5) Drvo i proizvodi od drveta (HS:44), čiji je izvoz povećan za 36,05 miliona KM (poveća nje od 12,51procenta).Povećanje obima izvoza ovih pet grupa proizvoda doprinijelo je najveýim dijelom porastu izvoza iz BiH. Samo ovih pet grupa proizvoda čine 88,24 procenta ukupnog povećanja izvoza BiH u periodu januar-septembar 2007. godine.
UVOZ BOSNE I HERCEGOVINE
Zahvaljujući većem rastu uvoza u prvoj polovini 2007. godine, posebno u aprilu i junu, uvoz BiH je u periodu januar – septembar 2007. godine bio veći za 9,65 procenata u odnosu
na isti period godinu dana ranije. I pored očekivanja da će se stope rasta uvoza smanjiti, podacipokazuju da se uvoz BiH, kontinuirano poveýava. U 2003. godini ukupan uvoz BiH, prema podacima Centralne Banke je iznosio 8,31 milijardu KM. U periodu januar – septembar 2007. godine ukupan uvoz je iznosio 6,68 milijardi KM, što predstavlja povećanje uvoza za 558,25 miliona KM nego u istom periodu protekle godine. Najveće povećanje uvoza zabilježeno je u uvozu:
(1) Mineralnih goriva i nafte (HS:27) čiji je uvoz povećan za 158,85 miliona KM (povećanje od27,25 procenata);
(2) Električnih mašina i opreme (HS:85) čiji je uvoz poveýan za 97,72 miliona KM(povećanje za 29,18 procenata); (3) Vozila i dijelova za vozila (HS:87), čiji je uvoz povećan za 58,04 miliona KM (povećanje od 13,98 procenata);
(4) Željezo i čelik (HS:72), čiji je uvoz povećan za 45,40 miliona KM (povećanje od 24,04 procenta) i
(5) Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa (HS:39), čiji je uvoz povećan za 26,52 miliona KM (povećanje od 11,20 procenata).
14
Povećanje obima uvoza u ovih pet grupa proizvoda doprinijelo je povećanju voza BiH za 65,71 procenat BiH uvoz se sastoji od znatno više grupa proizvoda I iznos uvoza (za
razlikuod izvoza) ne zavisi od nekolicine uvoznih proizvoda. Međutim, posljednjih šest mjeseci jasno je uočljiv rast onih uvoznih p roizvoda kojih se koriste kao repromaterijal za proizvodnju izvoznh proizvoda. Kao i u drugim izvozno orijentisanim ekonomijama, uvoz
ovih proizvoda sigurno da će podsticati stope rasta uvoza, dok ýe uvoz proizvoda za finalnu potrošnju u BiH postepeno opadati.
EKONOMSKO-GEOGRAFSKE REGIJE I PRIVREDNI CENTRI
Položaj Bosne i Hercegovine: matematičko geografski, fizičkogeografski, eko nomskogeografski, socijalnogeografski i geopolitički,uvjetovao je stvaranje kompleksnh cjelina-regija prostora Republik e Bosne i Hercegovine. Na osnovu reIjefnih geološko -
geomorfoloških, klimatsko -hidroloških,biogeografskih - pedoloških i landšaftnih odlika prostora i njihove ekonomskogeografske i socijalnogeografske valorizacije na teritoriji Bosne i Hercegovine izdvajaju se tri' velike prostorne cjeline: panonsko-peripanonski planinski
prostor,središnji
planinski
prostor i
mediteransko-submediteranksi
prostor.
Ove tri osnovne cjeline izvedene su na osnovu kompleksnih fizičkogeorafskih i social nogeografski ili antropogeografski odlika mogu se dalje diferencirati na manje taksonomske jedinice. Uslovno homogene fizinomske cjeline služe kao osnova na kojoj su se razvili ekonomsko geografski centri u kojima su skoncentrisane socijalnoekonomske institucije i
funkcije. Ovi centri okupljaju i prema sebi privlače niže, manje centre i urbane cjeline, te se tako formirala mreža gradskih naselja kao središte ekonomskogeografske aktivnosti i sfere utcaja na okolni prostor. Time su stvorene regije specifičnog tipa od kojih svaka ima svoj regionalni centar- jezgro privlačenja u središte funkcija. Takve regije se zovu nodalno funkciona i ima ih na teritoriji Bosne i Hercegovine četiri: mostarska makroregija ili
hercegovačka, banjalučka makro regija ili bosanskokrajiška, sarajevsko -zenička ili središnje bosanska , te tuzlanska makroregija.Ove nodalno funkcionalne regije su oblkovane oko na jvećih urbanih središta u svom prostoru. Središta ovih makroregija već prelaze broj od 100 000 stanovnika i zona u ut jecaja im je unutar lzotelnog perimetra od oko 100 km.
15
POLOŽAJ
BIH
U
MEĐUNARODNIM
EKONOMSKIM
INTEGRACIJAMA
Vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena je ka unapređenju i očuvanju trajnog mira,
sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja, odnosno uključivanju u savremene evropske, političke, ekonomske i sigurnosne integracione tokove. U cilju promoviranja svojih strateških interesa, Bosna i Hercegovina će voditi transparentnu vanjsku
politiku, u saglasnosti sa slijedećim prioritetima:
Očuvanje i zaštita nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine u međunarodno priznatim granicama;
Potpuna i dosljedna implementacija Općeg mirovnog sporazuma (OMS);
Pristupanje Bosne i Hercegovine evroatlantskim integracionim procesima;
Učešće Bosne i Hercegovine u multilateralnim aktivnostima, posebno u sklopu sistema Ujedinjenih naroda (UN), Vijeća E vrope, Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), Organizacije islamske konferencije (OIC), i dr.;
Promocija Bosne i Hercegovine kao partnera u međunarodnim ekonomskim odnosima i aktivnosti koje će omogućiti prijem Bosne i Hercegovine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i druge međunarodne organizacije i asocijacije.
16
SMANJENJE EKONOMSKE AKTIVNOSTI U 2009.
U proteklih nekoliko godina godišnje stope realnog rasta u BiH su iznosile preko 5%. No, svjetska ekonomska recesija, k oja je otpočela sredinom 2007, dovela je i do smanjenja BiH ekonomske aktivnosti u zadnjem kvartalu 2008. i recesije od 3% u 2009. Nagli pad bh. izvoza
te snažan pad privatne potrošnje bili su ključni uzroci recesije. Smanjenje vrijednosti izvoza roba i usluga od 16,2% dovelo je do opšteg pada proizvodnje i
zaposlenosti u realnom sektoru i izazvalo pad raspoloživog dohotka domaćinstava i javnih prihoda. Time je uzrokovan pad finalne potrošnje, posebno investicija, što je rezultovalo naglim padom domaće tražnje. Pad novčanih priliva iz inostranstva po osnovu doznaka i dohodaka je dodatno ugrozio raspoloživi dohodak, čije je smanjenje dovelo do nominalnog i realnog pada privatne potrošnje. Situacija je dodatno pogoršana „paradoksom štednje“, prvenstveno zaoštravanjem kreditnih kriterija od strane poslovnih banaka, kao i pad profitabilnosti bh. preduzeća, što je zadalo udarac privatnim investicijama, ali i potrošnji trajnih potrošnih dobara. U 2009. je došlo i do povećanja deficita vladinog sektora s obzirom na pad javnih prihoda i usporavanje porasta javne potrošnje i naglog pada javnih investicija. Pad domaće tražnje je rezultovao rekordnim padom vrijednosti robnog uvoza od 24,2% g/g, odnosno padom vanjskotrgovinskog deficita roba za 28,8% g/g na kraju 2009.
U proteklih nekoliko godina industrijska proizvodnja u BiH bilježila je pozitivne rezultate s godišnjim stopama rasta i do 10%. No, globalna ekonomska kriza se negativno odrazila i na BiH privredu, što je rezutovalo godišnjim padom proizvodnje od 3,3% u 2009. u odnosu na 2008. S obzirom da je sektor rudarstva bio nešto ispod, a sektor energije na nivou proizvodnje iz 2008. može se kazati da je slabljenje prerađivačke industrije od 4,5% odredilo kretanje ukupne industrijske proizvodnje u BiH u 2009.
Smanjenje izvozne tražnje najviše je pogodilo prerađivačke industrijske grane koje imaju visok stepen integrisanosti u svjetske ekonomske tokove, a posebno metalnu industriju BiH,
17
koja je prepolovila svoju proizvodnju tokom 2009. S obzirom na značajan udio metalne u ukupnoj industrijskoj proizvodnji BiH, ona je s negativnim doprinosom ukupnom rastu od 3,5
procentnih poena bila jedan od ključnih razloga pada industrijske proizvodnje BiH. Ostale grane prerađivačke industrije koje svoje proizvode plasiraju na inostrana tržišta (drvna industrija, proizvodnja namještaja, autoindustrija i mašinska industrija) su tokom 2009. zabilježile pad proizvodnje i dale negativan doprinos ukupnoj industrijskoj proizvodnji BiH. Negativna kretanja u BiH ekonomiji dovela su do toga da domaći proizvođači otpuste određen
broj zaposlenih. U 2009. je po prvi put u posljednjih pet godina zabilježeno smanjenje broja zaposlenih BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječan broj zvanično zaposlenih u BiH u 2009. je bio 691,8 hiljada, što je smanjenje za 0,4% g/g.
Istodobno se prosječan broj registrovanih nezaposlenih povećao za 1%, što predstavlja 497,6 hiljada lica. Stopa administrativne nezaposlenosti je izrazito visoka i iznosila je 41,8% u 2009, dok je po Anketi o radnoj snazi (ARS) realna stopa nezaposlenosti u BiH iznosila 24,1%.
Plate u BiH su tokom 2009. značajno sporije rasle u odnosu na prethodne godine. Uzrok tome je prvenstveno smanjenje ekonomske aktivnosti i izvoza. Prosječna neto plata u BiH je u 2009. iznosila 790 KM s rastom od 5,1%. Prosječna neto plata u FBiH je iznosila 792 KM (5,4% rast), dok je u RS-u iznosila 788 KM (4,4% rast) i u BD-u 769 (5,3% rast).
Prosječna penzija u BiH je iznosila 336 KM što je više za 3,7% do čega je svakako dovelo pomenuto postojeće stanje na tržištu rada jer se penzije u BiH većinski finansiraju iz prihoda
od doprinosa koje zaposleni uplaćuju u entitetske penzione fondove. Prosječna je penzija u FBiH 346 KM (1,5%), a u RS-u 320 KM (7,7%).
U 2009. je došlo do smanjenja opšteg nivoa cijena od 0,4% (g/g). Deflaciju u BiH su bitno determinisale cijene u kategorijama transporta te hrane i bezalkoholnih pića. Smanjenje kupovne moći građana je još jedan faktor koji je doprinio opštem smanjenju cijena. Recesija je imala za posljedicu i smanjenje kreditne aktivnosti banaka i slabljenje uspješnosti
poslovanja banaka. Uprkos tome, stabilnost i likvidnost bankarskog sektora je zadržana. Krediti su na kraju 2009. iznosili 14,1 mlrd. KM i bili manji u odnosu na isti period 2008. za 3,13%. Ovom smanjenju je doprinijelo smanjeno kreditiranje sektora stanovništva i sektora
18
nefinansijskih preduzeća. Banke su na povećanje rizika kreditiranja odgovorile povećanjem aktivnih kamatnih stopa (od 0.21 procentni poen) i strožim uslovima kreditiranja. Ukupni depoziti na kraju 2009. su zabilježili blagi rast na godišnjem nivou od 2,09% i iznosili
12,19. mlrd. KM, što je povećanje zasnovano na smanjenju osnove za izračun stope rasta u zadnjem kvartalu 2008. Također pozitivan doprinos rastu ukupnih depozita dali su depoziti stanovništva koji na mjesečnom nivou gotovo cijelu 2009. bilježe blagi rast. Ukupna vrijednost bruto deviznih rezervi Centralne banke BiH je na kraju 2009. iznosila oko
6,2 milijarde KM što predstavlja smanjenje za 1,3%. Doprinos smanje nju deviznih rezervi dalo je smanjenje izvoza, priliva stranih investicija, doznaka iz inostranstva građanima, te finansiranja deficita tekućeg računa i priliva bankama -kćerkama od banaka -majki iz inostranstva.
STAGNACIJA U 2010. I SKROMAN RAST U 2011.
Očekuje se da će svjetska ekonomska kriza trajati dijelom u 2010, pa se, uz procijenjeni pad BiH ekonomske aktivnosti od 3% u 2009, očekuje blagi rast od 0,7% u 2010. Očekivano slabljenje recesije u EU i susjednim zemljama u 2010. bi trebalo donekle oporaviti BiH izvoz
koji bi ponovo trebao početi da raste, a s njim i cjelokupna ekonomija. Projekcije za 2010. i 2011. su uglavnom zasnovane na sljedećim pretpostavkama:
realni rast BDP-a u EU 27 od 0,7% u 2010. i 1,6% u 2011.
postepeni oporavak svjetske tražnje za metalima u periodu 2010 – 2011.
blagi trend rasta svjetskih cijena energenata i hrane tokom 2010 – 2011. nakon njihovog naglog pada u 2009.
skroman rast doznaka građanima iz inostranstva od 1% u 2010. te 4% u 2011.
finansijskom krizom uzrokovan pad direktnih stranih investicija od 61% u 2009.
početak korištenja zajmova EBRD -a, EIB-a, Svjetske banke i drugih međunarodnih organizacija radi izgradnje mreže puteva u BiH u 2010. i 2011.
19
odsustvo značajnijih elementarnih nepogoda, a posebno suša koje bi mogle značajno ugroziti poljoprivredu i proizvodnju električne energije u hidroelektranama.
S obzirom na marginalan porast izvozne tražnje (npr. ekonomski rast EU 27 od svega 0,7%), očekivani porast izvoza u 2010. Bit će veoma skroman i ispod nivoa iz 2008. Osnažen, ali još uvijek umjeren, očekivani rast EU 27 od 1,6% u 2011. bi trebao dodatno osnažiti BiH izvoz. Slična situacija se očekuje i s novčanim prilivima iz inostranstva, koji bi, u skladu s ekonomskom situacijom u svijetu i posebno u EU, mogli porasti svega 1% u 2010, te 4% u
2011. Ovi faktori bi ponajviše mogli dovesti do neznatnog rasta finalne potrošnje i investicija u 2010, čije bi značajnije poboljšanje trebalo biti vidljivo tek u 2011. Konačan rezultat rasta domaće tražnje bi bio postepeni oporavak uvoza te ponovno jačanje vanjskotrgovinskog deficita tokom 2010, a posebno 2011. Djelovanje pomenutih faktora bi prema procjenama DEP-a trebalo proizvesti skoro neznatan realni ekonomski rast u BiH od 0,7% u 2010, te skroman rast od 3,2% u 2011.
Uslijed mogućeg povećanja inotražnje, rasta cijena berzanskih roba tokom 2010. očekuje se povećanje proizvodnje u ključnim granama BiH privrede (metalna industrija, drvno prerađivačka, autoindustrija). Uz pretpostavku da će se u rudarstvu i sektoru energije također ostvariti značajno poboljšanje proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu, tokom 2010. može se očekivati nominalno povećanje BiH izvoza roba za oko 11% i povećanje indeksa industrijske proizvodnje za oko 3,5% u odnosu na prethodnu godinu. Nakon perioda stabilizacije i blagog oporavka u 2010, tokom 2011. se očekuje skoro potpuni ekonomski oporavak globalne i bh. ekonomije. Povoljna ekonomska situacija na svjetskim
tržištima te značajna investiciona ulaganja u BiH, u domenu transportne infrastrukture i energetike, pozitivno će djelovati i na industrijsku proizvodnju u BiH. Prema projekcijama DEP-a tokom 2011. očekuje se povećanje stope rasta izvoza od 15% nominalno, odnosno 10,3% realno, dok bi industrijska proizvodnja mogla porasti za oko 7% u odnosu na prethodnu godinu.
Negativan privredni rast iz 2009. će na tržište rada BiH tek imati značajne posljedice u 2010. Očekuje se da će se broj zaposlenih smanjiti za 3% u 2010, praćen rastom broja nezaposlenih
20
od 4,7%. Uporedo sa smanjenjem broja zaposlenih u 2010. doći će do smanjenja plata u BiH
od 0,2%, naročito u privatnom sektoru zbog negativnih privrednih kretanja u ovom sektoru, ali i budžetskih restrikcija u javnom sektoru. Pozitivna kretanja na tržištu rada BiH se očekuju tek u 2011. Prema procjen ama DEP-a u 2011. očekuje se povećanje broja zaposlenih u BiH od 2,1%, dok će se prosječne plate uvećati za 4,8% kroz jačanje bh. ekonomije. U toku 2009. Vlada FBiH odgodila je privatizacije strateških firmi iz oblasti telekomunikacija te usvojila novi plan privatizacije za 2010. Prema tome planu u 2010. je planiran početak
privatizacije firmi s većinskim državnim vlasništvom u iznosu od oko 350 miliona KM (prema knjigovodstvenoj vrijednosti). Od privatizacije strateških firmi iz oblasti telekomunikacije i energetike se odustalo dok se ne steknu povoljni uslovi na tržištu. Prema
nekim procjenama stvarna vrijednost firmi u državnom vlasništvu je manja za 25 – 35% zbog neizmirenih dugovanja i drugih obaveza. Inflacija u BiH bi u 2010. mogla iznositi oko 2%. Očekuje se da će u 2011. cijena nafte biti
uvećana za oko 7,9%, dok će cijene hrane biti relativno stabilne i nepromijenjene u odnosu na 2010. Time bi inflacija u BiH u 2011. godini mogla iznositi oko 1,8%, odnosno iznad stope inflacije u EU zbog specifičnosti bh. ekonomije.
Za očekivati je u 2010. skroman rast ukupnih depozita (1 – 2% g/g) kojem će doprinijeti prvenstveno sektor stanovništva. U 2010. je došlo do povećanja iznosa osiguranih depozita s 20.000 na 35.000 KM što je pozitivan signal za rast depozita. U skladu s oporavkom privrede u 2011. i kreditna aktivnost banaka će se povećavati, pa stopa rasta kredita može dosegnuti i do 10% g/g. I na strani depozita doći će do nešto bržeg rasta u odnosu na 2009. i 2010. (5 – 6% g/g).
Tokom 2010. očekuje se blagi porast strane aktive, tj. da će doći do postepenog prestanka povlačenja sredstava u banke u inostranstvu, što je bilo prisutno prethodne dvije godine, kao i vraćanje povjerenja stanovništva u bankarski sektor. S druge strane, tokom 2010. se oček uje značajno povećanje investicija, kao i povlačenja novih zajmova iz raznih izvora iz inostranstva (MMF, EBRD, Svjetska banka i sl.), također i povećanje gotovine i depozita
21
stranih banaka koje banke ulažu u svoje filijale u BiH (strana pasiva). S obzirom na sve gore navedene pretpostavke, projicira se rast deviznih rezervi do 8% najviše. Prema procjenama DEP-a izvoz u 2010. će rasti po stopi od 11,1% koji će biti praćen istom
stopom rasta uvoza od 11%. Očekuju se veće stope rasta izvoza aluminija, željeza i čelika te anorganskih proizvoda od 30%. Očekivanja su da će najznačajniji bh. izvoznici povećati svoju proizvodnju i izvoz te tako doprinijeti rastu cjelokupnog bh. izvoza. Kod uvoza se
očekuje značajan rast mineralnih proizvoda, kod kojih dominiraju nafta i naftni derivati, od 27% i anorganskih hemijskih proizvoda u visini od 25%. U 2010. se očekuje, uslijed oporavka svjetskih autoindustrija, blagi rast izvoza ovih proizvoda u visini od 4%. Izvoz električne energije predstavlja jedini značajno pozitivan razvoj situacije u 2009. te će nastaviti trend rasta od oko 4% u 2010.
Potpuni oporavak svjetske ekonomije u 2011. trebao bi dovesti do snažnijeg rasta bh. vanjske trgovine i ukupnog realnog ekonomskog rasta koji je za 2011. projiciran na nivou od oko
3,2%. Ovaj rast bi trebao biti predvođen privatnom potrošnjom, investicijama i izvozom, jer se za 2011. očekuje rast izvoza roba i usluga od oko 15%. Uvoz će također rasti po sličnoj stopi od 15,5%.
EKONOMSKI OPORAVAK TOKOM 2012 – 2014.
Period 2012 – 2014. bi trebao obilježiti povratak bh. ekonomije na raniji trend realnog rasta sa
stopama iznad 5%. Ponovno jačanje bh. vanjske trgovine i inostranih priliva kapitala uslijed znatno bolje situacije na globalnim finansijskim tržištima bi trebalo dovesti do jačeg intenziviranja ekonomske aktivnosti u poređenju s ranijim godinama. To znači intenzivnije povećanje proizvodnje i zaposlenosti tokom 2012 – 2014. koje bi trebalo rezultovati rastom dohodaka preduzeća i domaćinstava s jedne, i rastom javnih prihoda po osnovu vanjske trgovine i domaće potrošnje s druge strane. Veći dohodci i javni prihodi bi na kraju trebali uzrokovati oporavak privatne i javne potrošnje i investicija. U periodu 2012 – 2014. može se očekivati snažan rast industrijske proizvodnje u BiH.
Očekuje se intenziviranje radova na izgradnji i početak proizvodnje u nekim energetskim postrojenjima (termoelektrane i hidroelektrane), koji će poboljšati ukupni elektro -energetski bilans BiH za 25%. Očekivati je da BiH postane regionalni lider u izvozu električne energije u
22
navedenom periodu. Prema projekcijama DEP-a, u periodu 2012 – 2014. očekuje se
povećanje izvoza električne energije s godišnjim stopama rasta od preko 20%. Ako se ovome doda finalizacija integralne proizvodnje u metalnoj industriji, za očekivati je da bi se godišnja stopa rasta indeksa industrijske proizvodnje mogla kretati 107 – 109. Period 2012 – 2014. će obilježiti nešto snažniji privredni rast u BiH (veća investiciona
ulaganja i obim proizvodnje u prerađivačkoj industriji) što će se pozitivno odraziti na tržište rada BiH i biti akcelerator rasta broja zaposlenih kao i nešto bržeg rasta plata kako u privatnom tako i u javnom sektoru.
Tabela: Odabrani indikatori na tržištu rada BiH
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
EU (%)
-2,3
-1,2
0,3
n/a
n/a
n/a
Stopa nezaposlenosti u EU (%)
9,1
10,3
10,2
n/a
n/a
n/a
Broj zaposlenih u BiH (u hiljadama)
691,8
671,0
685,1
718,0
761,8
817,4
-0,4
-3,0
2,1
4,8
6,1
7,3
497,6
521,0
515,8
492,6
466,5
436,1
BiH (%)
0,9
4,7
-1,0
-4,5
-5,3
-6,5
Prosječna neto plata u BiH (u KM)
790
788
826
885
957
1028
5,1
-0,2
4,8
7,1
8,1
7,5
Stopa promjene broja zaposlenih u
Stope rasta broja zaposlenih u BiH (%) Broj
nezaposlenih
u
BiH
(u
hiljadama) Stope rasta broja nezaposlenih lica u
Stope rasta prosječne neto plate u BiH (%)
Izvor: Za EU: ECFIN Autumn 2009; za BiH: Agencija za statistiku BiH, entitetske Agencije
za statistiku, zavodi za zapošljavanje FBiH, RS -a i BD-a; DEP kalkulacije za period 2012 – 2014.
Očekuje se da će u periodu 2012 – 2014. inflacija u BiH iznositi 1,7% u 2012, 1,5% u 2013. i 1.8% u 2014.
23
Očekuje se u periodu 2012 – 2014. i povećanje rasta kako ponude tako i potražnje kredita i smanjenja aktivnih kamatnih stopa. Povećanje ekonomske aktivnosti i profitabilnosti preduzeća, rasta plata i zaposlenosti stanovništva te prodaja strateških državnih preduzeća dovest će i do rasta ukupnih depozita banaka (iznad 10% g/g). U periodu 2012 – 2014. očekuje se snažan rast vanjske trgovine, što bi se jednim dijelom odrazilo na kretanje deviznih rezervi. Očekivani oporavak na inostranim finansijskim
tržištima bi se odrazio na BiH kroz vraćanje povjerenja stanovništva u bankarski sektor, kao i kroz pojavu novih bankarskih proizvoda i razvoj tržišta kapitala. Svi ovi prilivi bi također uticali na kretanje deviznih rezervi u navedenom periodu. Dakle, pretpostavka je da bi devizne rezerve, u skladu s tim, nastavile svoj rast, koji bi, po pretpostavkama DEP-a, mogao iznositi orijentaciono 16% (2011.), 21% (2012.), 16% (2013.) i 19% (2014.).
Očekuje se jačanje rasta izvoza u 2012, koje bi doprinijelo neznatnom smanjenju trgovinskog deficita. Prema procjenama DEP-a, u 2012. se očekuje da će uvoz imati stopu rasta od 12,1%
koja će biti niža od stope rasta izvoza. Jačanje izvozne tražnje, te povoljniji uslovi kreditiranja trebali bi ponovno podstaći jačanje privatnih investicija tokom 2012 – 2014. U ovom period očekuje se jačanje značaja
građevinske djelatnosti i finansijskog sektora u ekonomskom rastu BiH. Tokom 2013. i 2014. izvoz roba i usluga će rasti po stopama od 15,5%, dok će uvoz rasti po stopama od 11,8%, što će rezultovati i smanjenjem trgovinskog deficita. U 2013. i 2014. na strani izvoza dominirat će aluminij, željezo i čelik po stopama od 15%, te proizvodi od željeza i čelika po stopama od 13%. Kao i prethodnih godina najviše će se uvoziti nafta i naftni derivati, koji će dostići rast od 10%, a uslijed oporavka bh. ekonomije biti će izražena tražnja i za mašinama i aparatima, čiji će uvoz u 2013. i 2014. rasti po stopama od 18%, odnosno 16%.
24
INVESTICIJE
Kod ulaganja u energetski sektor osnovno pitanje koje se nameće su mogući modeli finansiranja izgradnje novih i revitalizacije postojećih objekata i postrojenja energetskog sektora. Izgradnja elektroenergetskog sistema će se zasnivati prvenstveno na sredstvima elektroprivreda i kreditima EBRD-a, EIB-a, Japanske razvojne agencije i drugih tako da se
ulaganja u hidroelektrane neće bazirati na direktnim stranim investicijama. Elektroprivreda BiH je planirala investirati 1,3 milijarde KM vlastitih sredstava i sredstava iz kredita u periodu 2010 – 2014, od toga iznosa 93 miliona KM će uložiti u izgradnju „HE
Vranduk“. Za period 2010 – 2014. Elektroprivreda HZHB je planirala da izgradi prvu vjetroelektranu iz sredstava „KfW“ kredita u iznosu 139 miliona K M. Na osnovu potpisanih koncesionih ugovora EFT Grupa planira uložiti 1,46 milijardi KM do kraja 2014. godine. Od toga ulaganja u „TE Stanari“ (u roku od 46 mjeseci od 2010 – 2014. godine) 1,1 milijardi KM i prateće proširenje kapaciteta postojećeg rudnika uglja „Stanari“ od oko 230 miliona KM te hidroelektrana „Ulog“ (do 2016. godine) sa 130 miliona KM. Vlada FBiH dala je saglasnost za nalaženje strateškog partnera s učešćem do 70% za izgradnju „TE Tuzla“ Blok 7, u ukupnom iznosu od oko 1,65 milijardi KM (1,15 milijardi KM SDU) i „RiTE Kongora“ u ukupnom iznosu od 2,15 milijardi KM (SDU 1,5 milijardi KM). Time bi u prosjeku od 2010. godine do 2014. godine SDU od ulaganja u ove dvije termoelektrane iznosila od 600 – 700 miliona KM.
Prema prethodnoj odluci Vlade Federacije BiH i Parlamenta izabran je model Strateškog
partnerstva i „ Joint venture“ s ulaganjem (50/50% i 35% domaći / 75% strani partner u slučaju izgradnje termoelektrane u Zenici). Općina Zenica potpisala je ugovor o zajedničkom ulaganju prema kojem će strani partner uložiti oko 500 miliona KM SDU u roku 5 – 7 godina.
Na osnovu potpisanih koncesionih ugovora planirano je za izgradnju termoelektrane
„Stanari“, proširenje postojećeg rudnika te izgradnja hidroelektrane „Ulog“ ukupno uložiti iznos od 1,4 milijarde KM SDU do kraja 2014. godine. Postojećom dinamikom osigurala bi
se ulaganja od kraja 2010. godine do 2014. godine u godišnjem prosjeku oko 200 – 300 miliona KM direktnih stranih ulaganja (SDU).
25
Ukupna direktna strana ulaganja koja se oček uju u 2010. godini bi time bila oko 1 milijardu KM i u 2011. godini 1,5 milijardi KM.
Primjenom ovog modela u pronalaženju strateškoga partnera i u sljedećim godinama (2011. i 2012. godini) za izgradnju „TE Kakanj Blok 8“ u iznosu od 1,5 milijardi KM (ok o 1 milijarda KM SDU) i „RiTE Bugojno“ u iznosu od 1,1 milijarde KM (oko 800 miliona KM SDU). Također bi se u 2012. godini pokušalo i s projektom zajedničkog ulaganja u „RiTE Banovići“ u iznosu od oko 1,35 milijardi KM (1 milijarda SDU). Prema tome ukupna SDU bi mogla iznositi u 2012. godini oko 1,7 milijardi KM, u 2013. godini oko 1,8 milijardi KM te u 2014.
godini čak 2 milijarde KM. Ukupno je u BiH planirana izgradnja 6 termoelektrana, 16 hidroelektrana i 6 vjetroelektrana ukupne investicije 6 milijardi KM (od toga 4,2 milijarde SDU) u periodu 2010 – 2017. godina.
26
ZAKLJUČAK
Opisana je današnja situaciju Bosne i Hercegovine kroz ekonomske parametre, koji bi bili
itekako bolji da nije bilo rata početkom devedesetih koji je ostavio snažne tragove po ekonomsku, kulturnu, nacionalnu, religijsku i turističku sliku. Potrebno je znati da se ratna šteta procjenjuje na više desetina milijardi dolara, i da rat u Bosni
nije bio samo etičke već i rušilačke prirode koji je jedina poteškoća ka napretku BiH među velike sile Europe.
Naravno, stvari se poboljšavaju i iz dana u dan ekonomska slika Bosne i Hercegovine se ipak popravlja i tendencija rasta govori o vrlo solidnom bilansu naše države bez obzira na sveopći pesimizam koji vlada njenim prostorima.
27
LITERATURA
www.mft.gov.ba www.dep.gov.ba www.bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina www.turizam.ba
www.predsjedništvobih.com www.komora.ba www.unsa.ba www.gov.ba www.fbih.gov.ba www.efsa.unsa.ba
28
