Stručni recenzenti tedžvida: mr. hafiz
Fadil ef. Fazlić
kurra hafiz
Dževad ef. Šošić
kurra hafiz
Fadil ef. Bektaš
Arapski tekst i tehnička obrada: D.T. Lektura prijevoda: prof. Hatim Zejd Design naslovne stranice: Harun Štula
Izdavač: IPA Bihać & Medresa Džemaludin Čaušević Cazii
,
BIHAC 2004.
.
o
-
JJ���� ��J ,o�==· J j ;y.::· � ,� �' i.>t �� 0-a J �1 � �� ;�f � ·ll ,��\A ��j{·� � j i � SU'�, o4. j 8�{ ,
,
,
��
•
,
;
•"'
.
..,
J \i
.
,
\
'f lWl
,
"
,
,
,,
,
,,
� J � �\ � �\ � � �\ �j eJ� J. l)�::,. ,;
•
,
J,
-
,,
�
l
Kur'an, 3, 102. lbidt 4, l.
3
Ibid, 33, 70-71.
,
;
-
(�J<$.)�' 0\J} ,W&.:,
1
...
..
"
J•
,
-
•
"''�' �;j:;
*'
•
,
h�an
-
garallt opstaaka •asu.... e 3
Uvod Kur'an
•
garant opstanka muslimana
Onaj ko hoće da govori o Kuc' anu, u nezavidnoj je situaciji. Trebao bi pružiti odgovarajuće informacije o njemu, predstavljajući ga u relativno ograničenom, kratkom prikazu, što u najboljem slučaju može biti samo neznatna informacija u odnosu na sve ono što je Kur'an i što bi o njemu trebalo reći. Kur'an je Allahov govor koji se ne može ograničiti i o kojem sam Uzvišeni Allah, dž. š, kaže u suri El-Kehf
'j J Jj �� ��l J;i /Jt �Jj �� '�'� /Jt �\S-'} Ji ..
,
""
...
,
,
Reci: "'Kad bl more bilo mastilo da se Ispišu riječi Gospodara moga, more bl presahlo, all ne l riječi Gospodara
moga,
pa l kad bismo se pomogli još
jednim sličnim." 4
Također, u suri Luqman kaže:
4
Kur'an, 18, 109.
NOa su sva stabla na Zemlji pisaljke, a ela n• u još sedam mora, ne bl se more, kad presahne u/Ije uistinu, s/lan 1 /sp/sale Allahove riječi; Allah je, S mudar. N
Allah, dž.š, je Svome Posianiku Kur'an do·.tavlj;w l pojašnjavao tokom dvadeset i tri godine njegovog Po·.Ian�tva, pa je prirodno da
sc ne
može elaborirati u ok rid ma
jedn(J&
kratkog prikaza.
O Kur'anu su napisane bibHoreke knjiga, milioni svezaka
i
tomova
sa
kojima
su
popunjene
knjižnice
muslimanskog isroka i kršćansko-židovskog zapada. Da�Je, što god se o njemu još doda, to je samo kapljica više informacija
o
najraširenijoj i najčitanijoj
knjizi
u moru
na čitavom
svijetu. Kur'an nije objavljen i poslan samo plemenu iz
kojega poriče Muhammed, a.s. Niti je po sla n samo S�udijcima. Niti samo Arapima. Nije poslan samo jednoj zemlji. Niti samo jednom narodu.
5
K • ur
an,
31, 27.
Kurejš,
..... -prut opstab .......
o 5
Niti samo jednoj rasi. Nije poslan samo vjernicima. Niti samo muslimanima. Nije poslan samo ljudima. Niti samo Zemljanima. On je poslan Allahovim stvorenjima u kosmosu. Prema
tome,
Allahova
Objava
(Kur'an)
je
multidrž.avnog, multinacionalnog, multirasnog i kosmičko svemirskog karaktera! Kur'anu su se praksom odazvali stanovnici nebesa i Zemlje:
/�l/aha Je slavilo ono što Je na nebesima
l
ono
što Je na Zemlji." 6
/�l/aha slav/ ono što Je na nebesima l ono što Je 7 na Zemlji."
6
Kur'an, 59,
l.
6 o Uvod
J �j�i J�:� ll �IJUI ti� J :; � �! � �:;, �! '! i 4� -,;_# � ���J � �J6a�f � ::,>:1 J ,
,
,.
,.
;;Njega veličaju sedmera nebesa, l Zemlja, l on/ na njima: J ne postoJI ništa što Ca ne veliča, hvaleć/ Ca; all vl ne razumijete veličanje njihovo.- On je doista blag l mnogo prašta. N 11
'�/lahu čine sedždu sv/ on/ što su na nebesima l Zemlji. ;;9
;;Zar ne znaš da se l on/ na nebesima l oni na Zemlj/ Allahu klanjaju, a l sunce, l mjesec, l zvijezde, l planine, l drveće, l životinje, l mnogi ljudi, a mnogi/ kaznu zaslužuju. u 10 Možemo konstatirati:
Kur'an, 62, l. 8 Ibid, 17, 44.
7
9
13, 15. Ibid, 22, 18.
Ibid,
10
Kur'an se obraća VJ·ernicima: l_,.:..o , -- - .u· � l If- ' �14 vjernici!), -
ali i drugim ljudima:
(O
�81 �1\! (0, ljudi!).
Kur'an se obraća čovjeku: �L:.J�i ali i džinima:
-
�1\! (0, čovječe!),
��i J��;.·:.� \i (0, džini i ljudi!).
Dakle, Kur'an ne korespondira samo sa Zemljanima, nego i sa svemirskim stanovnicima, melekima i džinima.
U suri El-En am kaže se:
NO skup/no džinska /ljudska� zar vam Iz redova vas sam/h poslanici nisu dolazili koj/ su vam ajete Moje kazivali l upozoravali vas da ćete ovaj vaš dan dočekat/lN Oni će reći: 'Ml to priznajemo na svoju štetu.� Njih Je život na dunjaluku bio obmanuo l on/ će sami protiv sebe posvjedočiti da su bill nevjernici." 71
U suri El-Džinn, takoder se kaže:
11
Kur'an, 6, 130.
8 o Uvod
�;·4, � �! �Jf Jj JJ- �4! - ·�\ff� G;: \!! 1)� �� � � ,�f �� ll� J 1 '4 ttu ..w,j, ..
,
;
,."
,.
#Ree/: /Men/ je objavljeno da j e nekoliko džina prlslušklvalo l reklo: /Ml smo, doista Kur'� n, koj/ Izaziva divljenje slušall,koj/ na prav/ put upucuje - ml smo u njega povjerovali l vile nikoga nećemo Cospodaru na/em ravnim smatrati. " 12 Dakle, čitav kosmos je Allahu pokoran, slavi Ga, veliča i 'ibadet mu čini. Samo dio ljudi i džina se ne pokoravaju, ne zato Što su u stanju da Allahu, dž.š, prkose, ili da iskoče ispod njegove kontrole. Ne!!! Nego samo zato što im je Allah, dž.š, dao slobodnu volju da se odrede i prema tome budu nagrađeni ili kažnjeni.· To što je dio ljudi i džina nepokoran Allahu, dž.š, ne vjeruje i ne praktikuje islam, globalnom pogledu, malo je i zanemarljivo, u odnosu pokornost i vjeru čitavog kosmosa.
u
na
Mi ne tvrdimo da je Kur'an, a.š, kao božansko dobro, kao božanski hajr, ekskluzivno dobro samo za muslimane,
nego je Kur'an, a.š, Allahov dar i uputa za svakog čovjeka, za svakog Zemljanina i svemirca koji ga hoće prihvatiti.
Dolazak Objave Kur'ana i pojava Muhammeda, a.s, značila je derogaciju, dokidanje prijašnjih nebeskih,
Allahovih Objava, čiji su se originali vremenom zagubiti, ili 11
Kur,an, 73, 1-2.
...r aa- tarnt �
roliko
i'il
ljud c;kih
ljudskom
formubcij:t,
d:1
inrcrvcncijom više
ne
....,....
i
o t
ubacivanjem
predstavljaju
čistu,
rnonotcisričku vjeru u Jednog Bog:1, nego vid pagansrva i ncvjcrov:mja. Po pravnoj teoriji, svi sljedbenici ranijih nebeskih objava ('l.idovi i kršć:l ni) trcb:tli bi slijediti objavu Kur'ana, jer posljednji 1..1kon dcrogira prethodne .
U Ih rn abino m Evrmdeiju koje je bilo izvorom ranog kršbnstva, sve do N ikejsko g koncila 325. g, kada je Crkva naredila da sc zabrani i uništi, a osobe kod kojih se pronađe njegov primjerak ubiju, nalaze se tekstovi koji navješćuju dolazak Poslanika i Objave Kur'ana. Barnabina Evandeije se, ipak, sačuvalo u vidu latinske v cn .ije rukopisa koj i sc nalazi u Hof biblioteci u Beču i engleske k opije koja se nalazi u Britanskom muzeju i Kongresnoj biblioteci u Vašingronu. Sa jedne od tih kopija
preveden je i na bosanski jezik. U
rom
Evandeiju. kaže se na jeziku Isa'a a.s:
"Što se mene tiče, ja sam dofao na svijet da pripremim put za Poslanika Božijeg koji će svijetu donijeti spas . . . On će doći sa istinom mnogo jasnijom od one svih proroka. "13
u
Evande/jepo Barnabi, str. 53.
10 o llod
O:.tklc, u
E1·.mtlt(ju pC1
Obj:n-u Kur\lnl J·asnijom od istine sa
81:rtMhi o
z;t
' ' sa 1'stinom mn o doet e k-:u.e · se da l:e ali posb.nici. kojom su bili z.1.duieni sYi ost ·
ena O bjav:t, sem 1 �Iedurim, �-:tda je došb naviješć ženih krstaša, židova, novi neprijatelji islam;\ u vidu udru cionisra. novih kolonizator.t i orijentalista. pokušali su
pro\'ući rezu da je Kur\m 1v1uhanuncdovo literarno djelo koje je on izmislio i čiji je on autor. To je iftinz: bi i pon·or:t koja nema ama baš ni
tnmb istind Sanemena nez3visna istr:tživanja, čak i kršćanskih
autora,
ponrrdib
božanskog
Kur, ana.
su da
se
od
svih
nebeskih
kar:tktera u originalu sačuvala
samo
Objava Obj�l\':1
San1i Poslanik, a.s, nikad tUJe tvrdio da je Kur'an njegovo djelo.
Nelogično je vetiV:tti autorstvo Kur' ana za Poshmib, a.s, kad on to izričito odbija . Autor knjige Stotka, inače kršć anin, Amerikanac sa zapada, pišući o stotini najgenijalnijih ljudi koji su prodefilovali kroz historiju , na prvo mjesto sravlja uhammed , ·s upravo zbog Kur'ana sa kojim je uspio � djelovati. na COVJecanstvo i njime izvesti historijske dru št vene pr mjene, koje su ga svrs tale, po mišljenju autora, na prvo ffiJesto u hi sto riji svijeta.
�
�
� �
Da je Muhammed, a.s, bio varalica, a ne Poslanik, ne bi se odricao autorstva takvog jednog djela, koje ga j e učinilo poznatim i slavnim čak i u očima nemuslimana. Čitajući
Kur'an, onaj ko ima razuma i logike,
naći će
mnogobrojne dokaze da Muhammed, a.s, nije mogao biti autor Kur'ana, niti je to mogao biti bilo koji drugi čovjek. Njegov sadržaj i informacije koje donosi prevazilaze ljudske mogućnosti koje su date čovjeku. On ima takav nadnaravni, neponovljivi stil koji ga odlikuje nad svim pjesništvom koje je bilo poznato ranije. Naime, Arapi su u vrijeme Objave Kur'ana bili na veoma visokom stepenu pjesničkog izražaja. Međutim, oni koji još nisu bili primili islam, u susretu sa recitiranim Kur'anom ostajali su u nevjerici, iznenađeni, frapirani. Mogli su samo konstatovati da tako nešto nikad ranije nisu čuli i da to, jednostavno, nije ljudski govor. Mekanski plemići, aristokrati, prvaci i uglednici, krijući se jedan od drugoga, dolazili su slušati učenje Kur'ana Poslanika, a.s, koji ga je učio naglas klanjajući kod Kjabe. Bilo ih je stid jedni drugih da otvoreno, javno slušaju učenje Kur'ana protiv koga su se zdušno i svojski borili i čije su svjedo pokušali ugasiti i uništiti. Kur'� ih je jednostavno
opčinjavao, iako to nisu htjeli priznati. Tek kada bi poslije
11 o Uvod
primili islam, otkrivali bi šta se zbivalo sa njima dok su nemuslimani slušali njegovo učenje.
kao
Tako se u siri (biografiji i historiji Poslanika, a.s, i ashaba)1\ a i u komentarima Kur'ana navodi i bilježi slučaj Omera, r.a, koji je jednom pošao da napadne Poslanika, a.s. Došao je u Harem Kjabe i zatekao Muhammeda, a.s, kako klanja učeći suru EI-Hakka. Omer je inače bio poznat kao vrlo hrabar, smion, izuzetno snažan, odvažan i opasan čovjek. Bio je strah i trepet za svoje neprijatelje. Provodio se u pijankama i terevenkama. Dakle, ušavši u Harem čuo je učenje Kur'ana. Srao je slušao. Nije se mogao oteti dojmu da mu se to sviđa. Omer, r.a, sam pripovjeda o tom događaju kako to bilježi Ahmed sa senedom do njega, r.a: "Začudio
sam
se
scilu
i
kompoziciji
Kur'ana.
Pomislih: 'Allaha mi, ovo je doista nekakav pjesnik, kao što pripovjedaju Kurejšije.' Međutim, Allahov Poslanik je u tom momentu učio ajete:
14
_Vi�i, S��ju r-Rahman El-Mubarekfuri, Zapelaćmi džmnetski oć BiH, Saraievo 19�8), 95, ...
(VIsoki saudiJski. komitet za pom
•.
napitAk.
NOn je (Kur'an) doista govor objavljen plem enitom Poslan/ku a nije govor nikakva pjesnika kako vl nikako ne vjerujete. N 1S (Izgledalo je kao da Allahov Poslanik čita misli Omera, r.a, koji mu je bio za leđima, a da i ne zna za njega, i odgovara mu na njih Kur'anom). Omer dalje pripovjeda: 'Tad pomislih: 'On je vračar.' A Allahov Poslanik prouči ajete koji slijede:
�tAil y) ::,.. �p �/}'JJ � � �tS' J� � J "'
",.
".
"'
.
� ".
...
,
Nl nisu riječi nikakva vračara - kako vl malo razmišljate. Objava je on od Cospodara svjetova. o 16 (Nova koicidencija i čitanje misli toliko je djelovalo na Omera, r.a, da je počeo shvatati istinu, razumijevajući božansko porijeklo Kur'ana). Zatim Omer, r.a, reče: 'Tada islam uđe u moje srce."'
17
40-41. 69,42-43.
"Kur'an, 69, 16
I bid,
17
Vidi , Muhammed Nesib Er-Rifa'i,
Tejsirul-Alijjil-kadir libtisari tefiir Ibn
v · ( 'OI a avanJe ·• nog-Moćnog ntsrr, · Uzvtse kš (Bejrut, 1978), 4, 419.
u
ra'), sižeiranJ'u komentara Ibn Kesi
14 o
uvod
suru koju je Poslanik, a.s, uči oi Dakle, slušajući ovu Omer, . ,. ost, r.a, prisutn do vu življava ne znaJU CI za nJ·ego ak . n on sto mana, vjere-i J e Kur'an buđenJe prv ih klica .. . ... . . . unurrasnJa razm 1slJanJa. odgovono na nJ'egova skrivena v
•
Kur'an nije pjesništvo, što su običani Arapi mo�i OSJetiti l prepoznati Poslanik, a.s, nije govorio po hiru ·
·
·
•
·
svome, nego samo prenosio Objavu od
Gospodara SVJetova: .
� Y- �J �� JA �� . c.>�l 4/ � � J non ne govori po hiru svom e - to je Objava koja mu se obznanjuje . 18
samo
"
I nikada nije tvrdio da je Kur'an njegovo djelo. Niti je to mogao tvrditi! Niti bi mu bilo dozvoljeno da to učini, a
da ne bude odmah osujećen i kažnjen. Kur'an je naprosto zaštićen od strane Allaha, dž.š. Dak le, čak ni Posla nik, a.s, sve da je i htio i želio, nije g a mo gao izmijeniti, slagat i, dodati ili oduzeti u nje govoj Objavi. Dokaz za tO je u nastavku sure koju je Omer, r.a, slušao od Poslanika, a.s, a koj� je tako djelotvo rno iza zv ala nj eg ov pr eo ražaj, gdje se b dalJe govori o Posla niku, a.s, u vid u zastra šuju će prij etn je:
•• Kur'an, 53, 3-4.
"� d a Je on o Nama kojekakve riječ/Iznosio, Ml
bismo ga desnicom kaznili, a onda mu žilu kucavicu presjek/l l
niko
odbraniti."'
19
bl mogao od toga
ga od vas ne
Prema tome, Kur'an je zaštićen od strane Allaha, dž.š. Niko ga ne može uništiti, ili njegovu originalnu verziju izmijeniti. To je obećanje koje je Allah, dž. š, dao u pogledu čuvanja Kur'ana.
"'Ml smo, uistinu, Kur'an objavl/l l zaista ćemo Ml nad njim bdjet/1"20
Zato
u
čuvanju
Kur'ana
i
fizičkom
opstanku
muslimana naših prostora postoji međusobna korelacijska veza. Ako Allah, dž.š, kaže da će čuvati Kur'an, onda će ga sigurno čuvati, jer On je doista Moćan i izvršava svoja obećanja.
To
onda
znači
da
ako
muslimani
budu
pohranjivali i čuvali Kur'an u svojim grudima, svojim srcima,
svojim
memorijama,
svojoj
praksi,
i
budu
nerazdvojni sa Kur'anom, onda će ih Allah, dž.š, čuvati zajedno sa njim.
U
tome je šansa muslimana da fizički
opstanu na ovim prostorima čuvani od Svemogućeg Allaha zajedno sa Kur'anom.
19 20
Kur'an, 69, 44--47. Ibid, 15, 9.
16 o Uvod
Premilosrivog, Sveznaju će . . . j• g l et l prosviJ d a srca muslirn Svemogućeg Gospodara ana . njihovih intelektualaca, i molim Uzvišenog Allaha da se 0 n1 riješe ateističkih predubjeđenja, naslijeđenih iz rani· Jeg . . vremena, re d a Kur 'an pn'h vate u nJegovoJ realn Molim
Uzvišenog,
�
osri .
dimenziji božanskog govora. I molim Uzvišenog Allaha, d 1 a se ostave oboljenja i omalovažavanja Kur'ana, koje je samo na njihovu štetu, pa da im Allah, dž.š, podari Uputu, ka o Što ju je dao Omeru, r .a, i drugim ashabima kroz Kur'an. Amin'.
ja rabbel-a/emin.
Muharem Šrulanović
PRVI DIO
ADABI UČAČA l UČENJA KUR'ANA
11 o Prrt dio
Adabi učača i učenja Kur'ana Dvojica
islamskih
klasičara
dali
su
nemjerljiv
doprinos u oblasti "Nauke o Kur'anu" ('ulumul-Kur'an). je
Prvi
Imam
'Abdurrahman Ez-Zerkeši
Bedruddin
(745-794.
Muhammed
b.
h.) sa svojom knjigom
El-Burba11ufi 'u/umil-Kur'an u kojoj je eksplicirao čeudeset i sedam različitih tema, a drugi je Imam Hafiz Dželaluddin 'Abdurrahman
Es-Sujuti (849-911,
h.) koji se posebno
okoristio Zerkešijevom knjigom i onim Što je napisano prije njega, dodavši nove mes'de u svoj El-lt/umu
Kur'an. Njegova knjiga sadrži osamdeset tema
Kur'anu i ono što je vezano za nju.
fi 'ulumil iz nauke o
Trideset i petu temu o adab ima ucen1a Kur'ana časnog integralno prevodimo i objavljujemo pod ovim naslovom: "Adabi učača i učenja Kur'ana"
Aclabi liČKI! l � br'ua o 19
PRIJEVOD: Ovom tematikom bavila se grupa klasične islamske 'uleme. Jedan od tih klasičara je i En-Nevevi koji se posvetio ovoj tematici u svojim djelima: Et-Tibjan, zatim Šerhul muhezzeb i
El-Ezkjar.
Ovdje donosimo siže tih propisa od
En-Nevevija i dodajemo neke druge adabe
Uz.
temeljni
komentar pojedinih pitanja.
1. Mes'ela Mustehabb je mnogo čitati i učiti Kur'an Uzvišeni Allah kaže opisujući one koji redovno uče Kur'an: •
,
'
1'"1 \.fi' 4311 �s. , ,
�
-
�\JI
-
,
fo.l"
.J --
-
.NOn/ koji po svu noć ajete Allahove uce...
;; 1
Buharija i Muslim bilježe predanje od lbni Omera, r.a:
'''Ne zavidi se osim u dva slučaja: čovjeku kojemu je Allah dao Kur'an i on se njime bavi noću i danju i. .. " Tirmizija bilježi hadis Ibni Mes'uda:
1
Kur'an, 3. 1 13.
to o
Pnt�
ima "Ko prouči slovo iz Kur'ana " " ona se udesetostrucava.
za
to na gradu ,
a
Također, on bilježi hadis Ebu Se'ida, koji prenosi od Vje�ovjesnika, s.a.v.s: "Uzvišeni Gospo(la.r kaže:
Kttr'mz i zikr od dove i
traž'e11ja,
'Koga
daću
mu
uposli
i omete
najvrijednije što
se daje onome ko moli.' Allahov govor vrijedniji je od kao što je i Allah vrijedniji od svojih stvorenja."
drugih
Muslim bilježi hadis Ebu Umame:
"Učite Kur'an, jer će on na Sudnjem danu biti zagovorm'k svome ucač u. v
"
A Bejhekija bilježi hadis 'Aiše: "Kuća u kojoj se uči Kur'an vidljiva je nebeskim
stanovnicima kao što i zemaljski stanovnici vide zvijezde." On bilježi i hadis Enesa:
"Osvijetlite vaša domaćinstva namazom i učenjem Kueana." Također i hadis Semuret b. Džundeba: ."S� odgajatelj voli da se priredi gozba. Allahova
gozba Je Kuran, pa ga ne zapostavljajte."
.. . ve�It}:
Bilježi i hadis 'Ubejde El-Mekki ja
u
merfu' i mevkuf
o 11
"Kur'anski
sljedbenici,
ne
zanemarujtc
Kur'an.
Iskreno ga učite noću i danju i širite ga. Razmišljajte o onome što je u njemu da biste spašeni bili."
Stare pravovjerne generacije bile su uobičajile učiti Kur'an stalno. Najbrže što se spominJe u pogledu učenja hatme Kur'ana jeste slučaj "onih koji su dnevno učili osam hatmi; četiri noću i četiri danju." Zatim slijede "oni koji su učili četiri hatme u jednom danu i noći", potom oni koji su učili "tri hatme", pa "dvije" i "jednu hannu" dnevno. 'Aiša, r .a, to je pokudila. Bilježi Ibnu Ebi Davud od Muslim b. Mihraka: "Rekoh 'Aiši: 'Ima ih koji završavaju po dvije-tri hatme za noć.' Ona reče: 'Oni su proučili, a nisu učili. Bila sam sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s, na noćnoj naflli kada je proučio
El-Bekare, pa Ali 'Jmran i En-Nisa'. Nije proučio
ajet u kome se navješćuje radost, a da nije zamolio i poželio je, niri je proučio ajet u kome se prijeti, a da nije dovio i tražio utočište od te prijetnje ." Nakon ovog slijedi primjer onih koji su učili hatmu za dvije noći, zatim onih koji su hatmu završavali za tri noći. To je već lijepo (hasen).
tl o PrVI dio
Grupa
. l
IS :un
ski h učenj a ka
s matra
' od m dana. v· ·menu priJe zavrsltl• l 1atiTlll ll vrc
da
JC
.
poktrd.. ,,0 �
mišljenje rcmcljc na predanju koga bilježi Ebu jcrodosrojnom ocj enom. Radi sc o O:tvud i Tirmizija sa v u merfu' verziji : hadisu 'Abdullaha b. Omera Ovo
d ana."
"Nij e razumio Kur'an onaj ko g a prouči Bilježi Ibni Ebi Davud i Se'id
Mcs'uda u mevkuf verziji:
b.
bde od tri
Me nsur od Ibni
"Nemojte prouč iti hatmu bde od tri dana. " 'Ubejd od Mu'aza b. Džebela da je on harme u vremenu i brže ispod g ra nice od tri
Bilježi Ebu pokudio učenje dana.
Ahmed i Ebu 'Ubejd bilježe od Se'ida b. El-Mu nzira -a on nema drugog (predanje)- koji je rekao: "Rekoh: 'Allahov Poslaniče, hoću li proučiti h annu za tri dana?' On reče: 'Da, ako možeš."' •
.
�za ovoga slijedi primjer onih koji su harmu završavali
za cenn dana, potom o nih koji su je učili za pet dana, . omh za šest i onda Ont'h .. . kOJI su Je ucth ..,. . z a sedam dana.
pa
�
Granica od sedam dana upotrebljenih za učeni,� kompletne harme srednji je put, zlatna sredina, i najljepst
Adabl IKača l učaja
Kur'ana
o
13
način njenog učenja. To je bila opća praksa većine ashaba, a poslije i drugih. Buharija i Muslim bilježe od 'Abdullaha b. 'Amra koji je rekao: "Allahov Poslanik mi reče: 'Prouči hatmu
za
mjesec
dana!' Rekoh: 'Imam ja snage da je proučim i brže.' On reče: 'Prouči hatnm
za
deset dana!' Rekoh: 'Imam ja snage da je
proučim i brže.' A on reče: 'Prouči je za sedam dana i ne povećavaj više (brzinu učenja)."' Ebu 'Ubejd i drugi bilježe putem Vasi' b. Hibbana od Kajsa b. Sa'sa'e - a on nema drugog (predanje) - da je on rekao: "Allahov Poslaniče, za koliko vremena da proučim hatmu?" On reče: "Za petnaest dana." Rekoh: "Doista, ja mogu i brže." On reče: "Prouči je za jednu sedmicu (džumu)." Ebul-Lejs navodi u svome El-Bustanu: "Učač Kur'ana, ako ne može više, trebao bi proučiti hatmu makar dva puta godišnje." El-Hasen b. Zijad prenosi od Ebu Hanife da je rekao: "Ko prouči hatmu svake godine dva puta, time je ispunio obavezu, jer je Allahov Vjerovjesnik, s.a.v.s, u godini kada je preselio na . ahiret, proučio Kur'an dva puta pred Džibrilom."
14 O Prvi dio
Neki drugi učenjaci rekli su da je pokuđeno, bez opravdanog razloga, ne proučiti hatmu u četrdeset dana. Imam Ahmed ovo eksplicite navodi temeljeći svoje mišljenje na predanju 'Abdullaha b. Omera koji je pita o Poslanika, a.s: "U koliko ću dana završiti hatmu?" On mu je
odgovono: "U cetr v deset dana. " .
Ovo predanje bilježi Ebu Davud. Nevevi navodi u El-Ezkjaru: "Odabrano mišljenje je da se to razlikuje od osobe do osobe. Onaj kome se pri punoj svijesti ukazuje razumijevanje i ljepota učenja neka skrati učenje na mjeru kojom će mu se otkrivati optimalno razumijevanje onoga što uči. Onaj koji je
zauzet
predavanjima,
suđenjem
i
sličnim
vjerskim
obavezama i javnim poslovima, neka uskladi količinu učenja sa svojim obavezama kako ne bi došlo do zakazivanja u ispunjenju istih. Ako nije od ove dvije spomenute kategorije, onda neka uči što može više, ali da izbjegne prezasićenost, dosadu ili prebrzo učenje."
1. Mes'ela
Zaboravljanje Kur'ana veliki je grijeh Nevevi tP naglašava u svojoj Er-Revdi i nekim drugim k njigama suglasno hadisu Ehu Davuda i drugih:
"Pokazani su mi grijesi moga ummeta i ne vidjeh težeg grijeha od zaborava kur'anske sure ili ajeta koje je čovjek naučio p a zaboravio." Prenosi se također, hadis: "Ko nauči Kur'an, pa ga zaboravi, srešće Allaha sakat na Sudnjem danu." U oba
Sahiha bilježi se predanje:
"Obnavljajte Kur'an, jer tako mi Onoga u čijoj ruci je
duša Muhammedova,
Kur'an se brže zaboravlja i
oslobađa nego deva iz svojih konopa."
Lijepo (mustehabb) je uscti abdest radi učenja Kur'ana Razlog za to leži u činjenici što je Kur'an najvredniji vid zikra. Allahov Poslanik, a.s, pokudio je
(mekruh}
da
spominje i čini zikr Uzvišenog ·Allaha, osim čist i pod abdestom, kao što je potvrđeno u hadiskim predajama. Međutim, Imamul-Haramejni kaže: "Nije pokuđeno učenje Kur'ana, za onoga ko izgubi abdest, jer se zna pouzdano da je Poslanik, a.s, učio bez abdesta." U komentaru Muhezzeba kaže se: "Onaj ko uči i desi mu se da izađe zrak, prestaće sa učenjem u vrijeme dok zrak izlazi. Džunupu i ženi
u
menstrualnom ciklusu zabranjeno je
učenje Kur'ana, ali im je dozvoljeno gledanje u Mushaf i
,, . ..... ..
prelazak očima preko teksta (bezglasno - srčano učenje). Učaču
sa
nečistim ustima pokuđeno je učenje."
Međutim, rečeno je, također: "Nije dozvoljeno kao ni doticanje Mushafa sa nečistim rukama."
4. Ma'ela
Sunnet je učiti na čistom mjestu Najvrijednije pokudila je učenje
u
je
učiti
u
džamiji.
Neka
'ulema
kupatilima i na ulici.
En-Nevevi kaže: "U našem mezhebu ovo dvoje nije pokuđeno. Eš Ša'bi je pokudio učenje na nečistom mjestu i u mlinu dok se okreće; i to je mezhepsko mišljenje."
S. Mcs'ela Mustehabb je sjati oborena glave, ponizan, okrenut prema Kibli, miran l sa posebnim pijetetom učiti. 6. Mcs'ela
Sunnet J• upotrebljavati misvak 1bog čišćenja usta i poštivanja Kur'ana
mevkuf predanje m i merfoa:
lbni Madždže bilježi od 'Alije sa El-Bezzar sa dobrim senedom verzije
...... .. i� ..... . 17 "Vaša usta su putevi Kur'ana. Učinite ih dobrim upotrebom misvaka." Smatram, da ako neko prekine učenje pa mu se ubrzo
vrati, analogno ponovnom izgovoru isti 'aze, mustehabb je i
ponovna upotreba rnisvaka.
7. Ma'cla Sunnd je "Et·te•avvu" prije otpočinjanja kira•eta Uzvišeni kaže:
·
r:;:t' ��t,:�·11 � �� :;��·.� �T)i1 �f) 11�
NKada hoćeš da učiš Kur�an, zatraži od Allaha zaštitu od šejtana prokletog." 1
Prema torne, isti aza se uči prije kira'eta. Neka 'ulema mišljenja je da se ona uči poslije kira' eta zbog jezičkog značenja ajeta, dok drugi smatraju da je obavezna, zbog imperativne naredbe. En-Nevevi kaže: "Kada bi učač prošao pored nekih, poselarnio bi ih i vratio se učenju. Ako bi ponovio i istiazu·bilo bi to lijepo."
1
Kur'an , 16, 98.
Njena odabrana verzija je:
�ji
J"'! ��� � �� �)&' ,
\
�
"Utječem se Allahu protiv šejtana prokletog."
Grupa selefista dodavala je:
�;j, �� (Onome k
zna i čuje). Od Hamze prenose se verzije: . "Este 'izu, neste'izu, veste'aztu "što je odabrao hanefijski
Hidaje zbog toga što se ove verzije izrazom (feste'iz) spomenutim u Kur'anu.
autor
slažu s jezičkim
Od Humejda b. Kajsa prenosi se:
·J.)\AJI I)I�:'•JI � 'J.)�I �� ��f ",
.
"Utječem "
"'
se
nev.Jernog.
,
"',
Allahu
Moćnom
protiv
šejtana
protiv
šejtana
Od Ehus-Semala prenosi se verzija:
"Utječem zabludjelog."
se
Allahu
Snažnom ·
Od nekih drugih prenosi se ver zija:
�ji �li.;"•JI ��l iii� ��f " "'
,
,
,
"Utj e če m se Allahu Veličanstvenom protiv šejtana prokletog."
Od drugih se opet prenosi slijedeća verzija:
�-�·il �l -.,;.·.f»l �J ���� IJih:··" � .f»� ;�l ,
,
,
,
, ,
,
"Utječem se Allahu, a doista, On je Onaj koji ču j e i zna, protiv šejtana prokletog.'' Prenose se i druge verzije istiaze. Kaže El-Hulvani u svome
Džami'u: "/stiaza nije
ograničena, ko hoće može da doda ili oduzme." U En-Nešru od Ibnul-Džezerija kaže se: "Imami kira' eta uče je naglas. Rečeno je: Uči se u sebi uopće. Rečeno je, također, osim Fatihe.
Rekao je: Uopćeno se preferira njeno učenje naglas. Ebu Šame ga ograničava sa obaveznim uvjetom: da, onda,
bude u prisustvu nekoga· ko sluša.
On to obrazlaže na sljedeći način:
Učenje isti'aze naglas znak je učenja kao što su telbija
i tekbiri znaci Bajrama. Korist od toga je što će slušaocu od
početka skrenuti pažnju na učenje pa mu neće ništa promaći.
Međutim, ako isti'azu uči u sebi, onda, slušaocu promakne
30
o
llnlcllo
dio učenja za koje ne zna od početka. Ovo znače nje čini razliku između učenja u namazu i van njega. Potonji učenjaci spore se oko značenja ihfo'uha (njeno skrivanje). Izrazita većina učenjaka smatra da se ro
'-dn osi na njeno tajno izgovaranje {israr), odnosno, to
učenje sa izgovorom tako da učač čuje sam sebe.
je
Rečeno je: To se odnosi na njeno skrivanje (kitman), tj. bezglasni srčani izgovor. Ako prekine učenje zbog nekog razloga ili zbog
će onda je
govora (pa makar samo odgovorio na selam), ponovo proučiti isti'azu. Ali, ako je govor vezan za učenje,
neće ponavljati.
Da li je isti'aza sunnet kifaje ili sunnetska obaveza svakog pojedinca u slučaju da se uči u grupi? Odnosno, da li je dovoljno da je jedan od njih prouči kao što se uči besmela kod jela, ili to nije dovoljno? O ovom pitanju ne vidjeh da postoji neki tekst. Međutim, vidljiva je ispravnost ovog drugog, jer je cilj učača zaštita od zla prokletog šejtana i pribjegavanje u okrilje Allaha, tako da nije dovoljna isti'aza jedne osobe za drugu ... " (kraj citata).
8.
Mes'ela
Izgovaraj "Bcsmelu" kod početka svake su ra, osim sure "Bera'eh" (Et-Tevbe),
�
zbog toga Što je većina učenjaka na stajalištu da je on ajet. Prema tome, ako bi je ispustio time bi, po većinJ
.
.
...... .. . ... ..._�·�J1
učenjaka, izostavio dio hatme. Ako bi je učio i kod ostatka sure to bi bilo El-A'badi.
mustehabb. To je mišljenje Šaflje koje prenosi
Karije navode: Njeno učenje je potvrđeno kod ajeta:
(141
:�\A:�i) �G.- b..:f �.u, JA J .
,
iz razloga što bi učenje ovih ajeta direktno poslije
isti'aze
imalo ružno značenje zbog odnosne zamjenice koja bi se
umjesto na Allaha vraćala na šejtana (time bi se krucijalno promijenilo značenje teksta). Ibnul-Džezeri kaže: "Rijetko ko je objašnjavao pitanje učenja učenja unutar sure
Bera'eh.
besmele kod
Ebul-Hasen Es-Sehavi rekao je
da se na tim mjestima ona uči, ali oponirao mu je El Dža'beri."
t. Ma•cta Učenje Kur'ana ne zahtijeva posebnu odluku (nijjct) kao što je slučaj sa ostalim zikrom
Nijjet je potreban
u slučaju zavjetovanja da će se učiti
izvan namaza kada pravi razliku između farza ili zavjetnog učenja. Čak, kada bi odredio i vrijeme učenja, ako izostavi
nijjet ne bi bilo Dževahiru.
dozvoljeno. Ovo je prenio El-Kamveli u El
10.Ma'da ..,.,..... J• sunnat kod •čuJa Kur'ana. Uzvišeni Allah kaže:
"l Kur'an uči 'tertllom"� 1
Bilježi Ehu Davud i drugi od Ummi Seleme da je ona opisala
učenje
Poslanika,
a.s,
kao:
"Objašnjavajuću
interpretaciju, slovo po slovo." Buharija bilježi od Enesa koji je pitan o kira'eru Allahovog Poslanika, a.s, pa je rekao: "Bilo je sa oduživanjem ...", potom je proučio: .,, , ..,, �, . ·�J' �J' � r
dužeći riječi: Allah, Er-Rahman U oba
Sahiha bilježi se
od Ibni Mes'uda da mu
neki čovjek rekao: "Ja učim sure koje spadaju u rekjatu."
1
Kur'an, 73, 4.
i Er-Rahim."
je
El-Mufessal na jedno
m
On reče: "Brzim učenjem kao što se recituju pjesme. Doista, neki ljudi uče Kur'an, a to ne dopire dalje od njihovih grla. Učenje koristi samo ako dopre do srca, pa se usiječe u njega." El-Adžurijj bilježi u knjizi Hameletul-Kur'an od lbni Mes'uda da je rekao: "Ne govorite ga u prozi i ne recitujte ga kao što se reciruju pjesme. Zastanite kod njegovih čudesa i pokrećite sa njime vaša srca. Nemojte da vam najveći cilj bude dolazak do kraja sure." Od Ibni Omera bilježi merfu'verziju hadisa: "Biće rečeno posjedniku Kur'ana: 'Uči i penji se na stepene. Uči kao što si učio na dunjaluku. Tvoj stepen je ondje gdje se završi zadnji ajet koji si naučio."' U komentaru El-Muhezzeba kaže se: "Postoji konsenzus da je pokudeno pregoniti u brzini učenja... Učenje jednog džuza Kur'ana tertilom vrijednije je od učenja dva džuza, za isto vrijeme, ako se ne uči tertilom... Učenje
tertilom
mustehabb je zbog mogućnosti
�
� �
a razmišljanja i razumijevanja {et-tedebbur), a i bog ri av � � v važnosti i poštivanja Kur'ana. Takav nacm ucenJa ace .! djeluje na srce i zbog toga je mustehabb i strancu koJI ne razumije njegova značenja." (završen citat).
U En-Nešru navodi se: "Postoji spor u tome da li je vrednije malo učenja sa
tertilom ili mnogo proučenog na brzinu. Lijepo je za
obrazložila naša 'ulema rekavši: Nagrada
to
tertil je veće
vrijednosti, a nagrada za više proučenog je brojnija pošto se za svaki proučeni harf daje deseterostruka nagrada."
A u Zerkešijevom El-Burhanu kaže se: "Upotpunjavanje tertila manifestuje se kroz krupnoću izgovora, jasnoću glasova i neasimiliranju harfa u drugi. Rečeno je da je to najslabija manifestacija tertila, dok je njegova najpotpunija verzija učenje onako kako priliči datom izrazu; pa ako se radi o prijetnji, prouči se kao prijetnja; ili ako se radi o veličanju, prouči se na način veličanja."
1 1 . Ma'ela
Sunnd je učenje sa dubokim razmišljanjem (d· tedebbur) i razumijevanjem (d·tdehhum) Ovo je najveći cilj i najvažnija obaveza. Na takav način prosvjećuju se srca i šire prsa. Uzvišeni kaže:
��� '/r.�� 1l)y �l oci;! yt:s' ,
-
.
"Knjiga koju tl objavQujemo blagoslavQena je, da bl on/ o riječima njezinim razmislili... " 7
Također, kaže:
,� zašto on/ ne razmisle o Kur"anu?"" 2
To se radi tako što se srce zaposli razmišljanjem o značenju izgovorenog razumijevajući značenje svakog ajeta spoznajom naredbe i zabrane uz prihvatanje svega toga. Ako mu je ranije promaklo prakticiranje nečega, onda se pokaje i zatraži oprosta. Kad prouči ajet milosti obraduje se i zatraži je. Kad prouči ajet patnje ili ajet kuđenja, sustegne se i zatraži utočište, ili ajet dove pa zatraži i zamoli. Muslim bilježi od Huzejfe koji kaže: "Jedne noći klanjao sam s Poslanikom, a.s, koji
započe sa Bekarom, zatim prouči i Nisa ' a onda i Ali 1mran.
Učio je polahko. Kada bi učio ajet u kome se veliča Allah,
veličao bi Ga, a kada prouči ajet dove, zamolio bi, ili ajet utjecanja pa bi zatražio utočište." Ehu Davud, Nesa'ija i drugi bilježe od 'Avfa b. Malika koji kaže:
Kur'an, 38, 29. 2 Ibid, 4, 82. 1
,, . ..... ..
"Jedne noći klanjao sam naftiu sa · Poslanikom, a.s, koji prouči Beka ru ne prošavši ajet milosti a da ne zastane i
zatraži je, niti ajet patnje a da ne zastane i zatraži utočištespas.
"
Bilježe Ebu Davud i Tirmizija hadis: "Ko prouči
'Vet-tini vez-zejtuni" neka na kraju izgovori: 'Bela, ve ene ala za/ike mineš-šah idin, ' ('Jeste, i ja to
potvrđujem').
A ko prouči "La uksimu bijevmil-kijame. . . " do kraja i
završi s ajetom: 'Elejse za/ike bi kadirin ala en juhjijel-mevta, ' ('I
zar
Taj nije kadar da mrtve oživi'), neka izgovori: 'Bela'
('Jeste, On je Moćan') . A ko prouči El-Murse/at i dođe do ajeta: re bi
ejji
h adisin ba 'deh u ju 'minun, ' ('Pa u koji će govor, ako ne u Kur'an, vjerovati?!'), neka rekne: �menna bil/ah i' ('U Allaha
vjerovasmo') ."
Ahmed i Ebu Davud su zabilježili od Ibni 'Abbasa da
"Sebbih isme rabbikel-e'ala" izgovarao: 'Subhane rabbijel-e'ala' ('Slavljen je Moj Uzvišeni
je Poslanik, a.s, kad prouči Gospodar').
Tirmizija i Hakim su zabilježili od Džabira koji kaže: "Došao je Poslanik, a.s, među ashabe i proučio im suru Er-Rah man od početka do kraja. Oni su ćutali. Poslanik, a.s, im reče: "Proučio sam ovu
suru
džinima koji
su se ponijeli ljepše nego vi. Naime, kad god sam proučio: 'Pe bi ejji ala'i rabbikuma tukezziban ', oni su rekli: 'Ve la
bi šej'in min ni'amike rabbena nukezzibu, ve lekel-hamd" ('Nijednu Tvoju blagodat, Gospodaru naš, ne poričemo. Pa neka Ti je hvala') .''
·
Ibn Mirduvejh, Dejlemi i Ibn Ebid-Dunja, zabilježili su u dovi, a i drugi sa vrlo slabim lancem prenosilaca od Džabira, da je Poslanik, a.�. proučio: Ve iza se'eleke 'ibadi anni ft inni karib, ('A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno blizu')1, pa onda rekao: "Gospodaru moj, Ti si naredio dovu i obavezao se da joj udovoljiš. Odazivam Ti se, Gospodaru moj, odazivam. Odazivam se Tehi koji druga nemaš, odazivam. Tvoje su blagodati i vlast, i Tebi zahvala pripada. Ti ravnoga nemaš. Svjedočim da si Ti Jedan, Jedini, Neovisni. Nisi rodio i rodeil nisi. I Tebi niko ravan nije. Svjedočim da je Tvoje obećanje istina, kao i susret s To bom. Džennet je istina, a i vatra je istina. Sudnji čas će, neumitno, doći i Ti ćeš proživiti one u kaburima." Ehu Davud zabilježio je, a i drugi hadiski autoriteti, od Va'ila b. Hudžra: "Čuo sam Allahovog Vjerovjesnika, s.a.v.s, kada je šaj Bože') , proučio: 'Veled-dalli n' da kaže: 'Amin' ('Usli ,. • " v otezuct izgovor. .
1
Kur'an, 2, 186.
31 O fni ..
Taberani bilježi ovu predaju sa tri puta izgovorenim: �min : a Bejhekij a u verziji: 'Rabbigfir li, amin ' ('O moj Gospodaru, oprosti mi. Amin'). Ebu 'Ubejd bilježi od Ebu Mejsere da je
Džibril
poučavao Allahovog Poslanika, a. s, izgovoru: 'Amin', nakon
što završi sa učenjem Bekare.
Bilježi i od Mu'az b. Džebela da je, nakon što
sa Bekarom izgovarao: 'Amin�
završi
En-Nevevi kaže: "Od adaba je da se kod učenja ajeta: Ve kaletil-jehudu
'uzejruni.bnul!tih. . . ' ('Jevreji govore: 'Uzejr je - Allahov sin . . . ') 1 i Ve ka/etil-jehudu jedullahi maglu/eh. . . ' ('Jevreji govore: 'Allahova ruka je stisnuta . . .' )2, snizi glas. Tako je činio En-Neha'i."
11. Ma'ela Ne smeta ponavljanje ajeta Nesa'ija i drugi bilježe od Ebu Zerra da je Poslanik, a.s, klanjao nafilu do zore ponavljajući ajet: 'Tn tu 'azzibhurn Je innehum 'ibaduk. . . " ('Ako ih kazniš, robovi su Tvoji. .. ') .
1 Kur'an, 9, 30. 2 Ibid, 5. 64.
lt
13. Mcs'ela Mustehabb J• plakati prilikom učenja Kur'ana ili pokušavati plakati onome ko teško zaplače, kao i učiti ga sa dozom žalovitosti i skrušenosti. Uzvišeni
Allah
kaže:
"Ve jehirrune
lil-ezkani
jebkun. . . " ('i padaju na de licem plačući . . . ')1. U oba Sahiha zabilj ežen je hadis o kira' eru Ibni
Mes'uda u kome je došlo: '� . .ft iza ajnahu tezrifani" (' ... dok su njegove oči zasuzile'). U Bejhekijevom Šu'abu zabilježeno je predanje od Sa'd b. Malika u merfo 'verziji: "Doista je ovaj Kur'an spuštan
sa
žalošću i tugom.
Zato, kada ga učite, plačite. Ako ne budete plakali, makar pokušajte da plačete." U prekinutoj verziji (murse! predaja) 'Abdul-Melika b. 'Umejra kaže se da je Allahov Poslanik, a.s, rekao: "Učim vam suru, pa ko zaplače imaće džennet, a ako ne budete plakali pokušajte zaplakati." U Musnedu Ehu Ja'le zabilježen je hadis:
1
Kur'an, 17. 109.
"Učite Kur'an žalovito, jer je objavljen sa žalošću.,,. Kod Taberanije postoji verzija: se "Najljepše učenje je učenje onoga koji " . uČenJem.
r:'.žalosti
U Komentaru Muhezzeba kaže se: "Put da se dođe do plača jeste duboko poniranje u ono što se uči razumijevajući prijetnje i obećane kazne, obaveze i ugovore, zatim razmišljanje o svojim propustima u tome. Ako učaču u takvom stanju ne dođe žalost i plakanje, onda
neka plače
zbog
gubitka
tih emocija
jer je to
katastrofa. "
14. Ma'cla
Sunnd jc uljcpšavanjc slasa i ukrašavanje kira' eta zbog hadisa lbni Hibbana i drugih: "Ukrasite Kur'an vašim glasovima." Verzija predanja kod Darimija je: "Uljepšajte Kuc'an vašim glasovima, jer lijep glas povećava ljepotu Kur'ana." El-Bezzar je zabilježio had is, autoriteti: "Ljepota glasa ukrašava Kur'an."
a
1
drugi hadisld
U ovom smislu postoje mnogobrojne vjerodostojne predaje. Ako se ne posjeduje lijep glas, onda ga treba uljepšati, koliko se to može, ali da se u tome ne pretjeruje. Učenje sa pogreškama (bil-elhan), kako se bilježi od Šafije u Muhtesaru, može se tolerisati. Međutim, po rivajetu Er-Rebi'a El-Džizijja takvo učenje je mekruh (pokuđeno).
n_�,. �• • kaže: "Izrazita većina učenjaka kaže da tu nema dva mišljenja, nego je pokuđeno pregonjenje u oduživanju ili izgovoru vokala tako da se iz fethe izrodi
elif, iz damme - vav
ili iz kesre - ja'; ili da se učini asimilacija ondje gdje ne postoji. U protivnom, nije mekruh." U Zeva 'idur-revda kaže se: "Ispravno je mišljenje da je spomenuto pregonjenje haram ono sa kojim učač čini nedozvoljeno, a i slušalac griješi, jer se time odstupa od ispravnog puta. Ovo je tumačenje "pokuđenosti" koju spominje Šafija." Ja kažem: O ovoj temi postoji hadis u kome je zabilježeno:
"Učite Kur'an arapskim glasovima i pogreškama Čuvajte se pogrešaka dvije knjige (žido�i i �šćani i . griješnika, jer će doći vrijeme kada će neki pJe an �� refrenom pjesme i asketizma, a neće prelaziti nJihove .
� ��
4. ....... grkljane. Srca će im biti opčinjena, a i srca onih kojima bUdU SVl'dali "
se
•
Hadis su zabilježili Taberanija i Bejhekija. Nevevi kaže:
"Mustehabb je tražiti učenje nekoga sa lijepim glasom , kao
i
slušanje
t.akvog
kira'eta
sa
pažnjom
zbog
vjerodostojnog hadisa. Ne smeta se okupiti radi učenja, niti smeta vođenje zajedničkog učenja, tako da neki prouče dio, a poslije njih nastavi neko drugi."
15. Ma•cla
Mustchabb J• krupno - sromoglasno učcnjt (11bit· tdhim") zbog hadisa Hakima: "Kur'an je spuštan gromoglasno." El-Halimi kaže: "Tumačenje ovoga. je da se uči muškim kira'etom ne snizujući glas kao u govoru žena." Dalje navodi: "U ovo ne spada pokuđenost imale koja je izbor nekih karija. Njome se ne dovodi u pitanje spuštanje Kur'ana "gromoglasno". Imala je dozvoljena, prakticiranje mustehabb.
a njeno
. �· 16. Mcs'cla Učcnj� naglas l
u
sebi
Postoje hadisi koji upućuju na to da je učiti naglas i drugi koji upućuju da je
mustehabb
mustehabb učiti u sebi.
Od prve vrste je hadis zabilježen u oba
Sah iha:
"Ništa nije Allah dozvolio kao što je dozvolio Poslaniku, a.s, ljepotu glasa da Kur'an uči naglas." Od druge vrste je hadis Ehu Davuda, Tirmizije Nesa'ije: "Učač Kur'ana naglas liči na onoga koji sadaku dijeli javno, dok
učač Kur'ana u sebi liči na onoga koji sadaku
dijeli tajno." Nevevi komentariše: Usklađivanje ova dva hadisa moguće je na taj način da je skriveno učenje vrijednije ako se učač boji licemjerstva, uznemiravanja klanjača ili spavača, dok je učenje naglas u drugim situacijama vrijednije zato što je u tome više aktivnosti; korist dospijeva· i do slušalaca, budi srce učača, donosi koncentraciju i skreće pažnju slušanja, odgoni san i povećava aktivnost. Na ovakvo tumačenje upućuje i hadis Ehu Davuda sa vjerodostojnim lancem prenošenja od Ehu Se' ida:
f44• . Pnl dlo "Poslanik, a.s, bio je u džamijskom i'tikafu.
učenje naglas odgrnu zavjesu pa reče:
Čuvši
'Svi vi dozivate vašeg Gospodara, p a zato nemojte smetati jedni drugima i nemojte se međusobno nadglasavati u učenju."' Neki su rekli:
"Mustehabb je
učiti dio kira'era naglas, a dio u sebi.
Kada učaču dosadi učenje u sebi, onda prede na
glasno
učenje, a kada se učač naglas umori, odmori se učenjem
u
sebi."
17. Mcs'ela
Učenje iz mushafa vrijednije je od učenja napamet, jer je gledanje u mushaf vid traženog 'ibadeta. Nevevi kaže: Ovako smatraju naši učenjaci, a i generacije selefa. U d tome ne vidim spora. A da se kaže: - Razlikuje se to o fa pojedinca do pojedinca, pa se preferira učenje iz musha onome čija se skrušenost i udubljivanje u
učenj e
(et�
postižu u oba slučaja; kod čitanja iz mushafa ili učenja napamet. A preferira se učenje napamet onome kome rn se tako upotpunjava skrušenost i povećava sa udubljivanje bio bi to lijep u učenje više nego ako uči iz mushafa;
tedebbur)
_
komentar.
Ja kažem: Od dokaza za vrednovanje učenja gledajući u mushaf
je
ono što su zabilježili Taberanija i Bejhekija
Evsa Es-Sekafija u merfo ' verziji:
u
Šu'abu
od
"Učenje bez gledanja u napisani tekst ima vrijednost hiljadu deredža (stepeni), a učenje gledajući u napisani tekst povećava mu vrijednost na dvij e hiljade deredža.,, Ebu 'Ubejd je zabilježio sa slabim senedom: "Prednost učenja Kur,ana gledajući nad učenjem napamet je kao vrednovanje farza nad nafilom." Bejhekij a je zabilježio od Ibni Mes,uda verziji:
u
merfo'
"Ko želi da zavoli Allaha i Njegovog Poslanika neka uči gledajući (u pisani tekst- mushaf)." Ocijenio je ovo predanje kao Zabilježio je i "Ustrajte
u
munker.
mevkufverziju sa lijepim senedom: gledanju
u
pisani
tekst
Kur,ana
(mushaf). " Zerkeši ovo spominje u Burhanu, a Nevevi analizira
dodajući i treće mišljenje:
'46
• ".. elJo
"Učenje napamet je vrednije, uopće, što preferira 1 Ibn 'Abdus-Selam 1, jer se time postiže udubljivanje koje se .
ne p·osriže gledajući u mushaf."
18. Mcs'ela Pomaganje učaču kad ne .1na nastaviti Navodi se u
Tibjanu 2:
"Ako se učač pomete ne znajući kako da nastavi učenje, pa pita drugoga, onda treba da postupi po onome što je došlo od Ibni Mes'uda, En-Neha'ija i Bešir b. Ebu Mes'uda koji su rekli: 'Ako neko od vas pira svoga brata o nekom ajetu, neka ga prouči i zastane na mjestu koje ne zna
ne pitajući: 'kako dalje, kako sada?', da ne bi i njega pomeo." Ibn Mudžahid kaže: "Ako učač sumnja koji harf dolazi: da li je
ta' (;) ili
ja' (1$) neka prouči ja' (), jer je Kur'an muškog roda. A ako sumnja je li hemze (�) ili nije, neka ga izostavi.
1 El-Burhan, l , 463. Ovdj e se radi o !mamu Ebu Muhamm edu b. 'Izzud-dinu b. Abdis-Selamu, učenjaku šafijskog mezh i eba koji nosi titulu Jqhul-s/am. Umro je 660. g. 2 Et-Tibjanfi adab i hameletii-Kur'an kn1·1·ga J'e šafi' ..J :na JI -w IJSkog Imama, Muh"d JahJa b. .Šerefa En-NeveVIJa kOJI je umro 676. g. .
•
..
..
·
Ako sumnja da li je spojeni ili rastavljeni harf, onda, neka prouči spojeno. Ako sumnja da li je dugi ili kratki harf, neka prouči kratko. Ako sumnja da li je sa jethom ili je sa kesrom, neka prouči sa jethom, jer prvi ([etha) nije greška u nekom kontekstu, dok je drugi greška na nekim mjestima." Ja velim: 'Abdur-Rezzak je zabilježio od Ibni Mes'uda koji kaže: "Ako dvoHte da li je ta' proučite ja '
(4$).
(.:)
ili ja'
(4$)
onda ga
Kur'an učinite muškim rodom ('zekkirul
Kur'an ) " Sa'leb je iz toga razumio da je kvalitetnije, u dilemi da li je muškog ili ženskog roda, odrediti muški rod. Odgovoreno mu je da je neosnovano pretvarati ženski rod u muški zbog toga što u Kur'anu imamo puno primjera ženskog roda kao što su ajeti:
,
41 0 Pnt clo
3
"
"
"' ,
�j � :..lli : .
Također, kažu: Nije ispravno
da ondje gdje se
dvoumi o muškom i ženskom rodu pobjeđuje muški rod. Uzvišeni kaže:
s
AJ -J� . -
'
1!.:. . r.r -!. J��i .
U ovim slučajevima naveden je ženski rod, mada je dozvoljen i muški rod, kao što je u primjerima gdje Uzvišeni kaže:
1
Kur'an, 22, 72. Ibid, 75, 29. 3 Ibid, 14, l l . 4 Ibid, 50, 10. 5 Ibid, 69, 7. 6 Ibid, 54, 20. 2
Dakle, nije ono što su razumjeli iz navedene sintagme
('zekkirul-Kurane'), nego se to odnosi na dovu i opomenu kao što Uzvišeni kaže:
Ovdje se prijedlog (bi} izostavio, a značenje je "opomenite ljude Kur'anom", odnosno, stimuliraj te ih na hifz da ga ne zaboravljaju. Moje mišljenje: Prvo predanje negira ovakvo tumačenje. I El-Vahidi kaže:
"Sa'leb je u pravu, jer u slučaju da izraz podnosi muški i ženski rod, pa ako nije u suprotnosti sa mushafom onda se stavlja muški rod kao što je u primjeru:
Na ovo upućuje i to da su 'Abdullahovi učenici kao što su Hamza i Kisa'ija, karije Kufe, imali ovo mišljenje učeći na ovakav način u muškom rodu, kao što imamo u primjeru:
1 Kur'an, 36, 80. 2 Ibid, 50, 45. 3 Ibid, 2, 48.
so . Pnl clfo
19. Mcs'ela
Mekruh je prekidanje učenja sbog rusovora sa nekim El-Halimi kaže: "Ne bi trebalo preferirati bilo čiji govor nad Allahovim govorom." El-Bejheki se slaže sa njim na temelju onoga što se nalazi u Sahihu: "Kada bi Ibn Omer učio Kur'an ne bi govorio ni sa kim dok ne dovrši učenje." Mekruh je, također, smijanje, besposlica i gledanje besposlicu (dok se uči).
10.
u
Mes'ela
Nije donoQeno učenje Kur'ana stranim jaikom, uopće, znao učač arapski ili ne, bio u namazu ili van
Od Ebu Hanife prenosi se da je to dozvoljeno, uopće, dok s� od Ebu Jusufa i Muhammeda prenosi da je to samo
1
Kur'an, 24, 24.
za
onoga ko ne po�naje arapski. U komentaru
El-Bezdevija
tvrdi se da se Ehu Hanife odrekao spomenutog mišljenja.
Razlog zabrane je u tome što se prijevodom gubi njegova nadnaravnost (i'džaz). Od hanefijskog pravnika Kaffala, prenosi se: "Ne može se zamisliti učenje Kur'ana na perzijskom jeziku.'' Rečeno mu je: "Znači li to, onda, da se Kur'an ne može tumačiti? " · On reče: "Ne znači to. Dozvoljeno j e da se otkrije dio onoga što je htio Uzvišeni Allah, a da se dio ne zna.
Međutim, ako hoće da uči na perzijskom, onda, ne može da dođe sa svim onim što je Uzvišeni htio, pošto je prijevod
zamjena izraza izrazom, za razliku od tumačenja."
11. Mcs'cla Nije dozvoljeno učenje šau• kira•ctom ..
Ibn
'Abdil-Berr
prenosi
konsenzus
da
to
nije
dozvoljeno. Međutim, Mevhub El-Džezeri spominje da je tC? dozvoljeno ako se ne radi o namazu, analogno prenošenju hadisa po značenju.
st e ..".. •
11. Ma'cla Najpreče je da sc Kur'an uči rcdoslijadom mushafa U komentaru El-Muhezzeba kaže se: "To je iz razloga što je redoslijed Kur'ana zbog neke mudosti koja se ne izostavlja, osim ako je po tom pitanju došlo rješenje u Šerijatu, kao što je u primjeru učenja petkom na sabahu gdje je predajom došlo da se uči sura
Sedžda i El-Insan i sl. A da uči samo dio sure ili prouči obrnutim redom, dozvoljeno je, ali je u tome ostavljanje vrednijeg. Međutim, zabranjeno
je
ucenJe sure od kraja prema početku konsenzusom,
jer
se
time
gubi
dio
nadnaravnosti Kur'ana i mudrost redoslijeda. Moj stav: Na ovu temu postoji predanje
{eser).
Taberanija je zabilježio sa dobrim senedom od Ibn Mes'uda da je pitan o čovjeku koji uči Kur'an naopačke pa je rekao: "Taj je naopakog srca." Od adaba je da se izbjegne mješanje sure sa drugom surom, smatra El-Halimi, zbog predanja koje bilježi Ebu 'Ubejd od Se'ida b. El-Musejjeba da je Allahov Poslanik, a.s, prošao pored Bilala koji je učio dio iz jedne sure pa onda dio iz druge. Rekao je:
...... ... . . .. ..._ . j�' "
Bilal , prošao sam a ti učiš dio sure, zatim si prešao
na dio iz druge sure?!" O n odvrati: "Dobro s dobrim . . . " n v � ece:
kakva Je .
• • •
"U"· ct suru na njen oblik", ili je rekao:
"
onako
"
Stepen ovog hadisa j e murse/ sahih. Kod Ebu Davuda spojen je od Ehu Hurejre, ali nije na kraju. Zabilježio ga je Ehu 'Ubejd u drugoj verziji, od Omera, štićenika Gafre da je Allahov Vjerovjesnik, a.s, rekao Bilalu: "Kada učiš suru onda je dovrši." I rekao je:
"Pripovijedao nam je Mu'az od Ibni 'Avna koji kaže: 'Pitao sam Ibn Sirina o čovjeku koji uči po dva ajeta iz sure, a onda prekine i uzme iz druge.' Reče: 'Bojte se da neko od , vas ne zgriješi velikim grijehom, a da i ne osjeti." On je zabilježio i od Ibni Mes'uda koji kaže: "Kada započneš sa nekom surom i onda htjedneš da pređeš na drugu, pređi na "Ku/ hvallahu ehad". A kada započneš sa njom, ne prelazi na drugu suru dok je ne dovršiš. " Zabilježio je i od Ibn Ebil-Huzejla koji kaže:
"Pokudili su da se uči dio ajeta, a izostavi dio." Veli Ebu 'Ubejd: "Naše mišljenje je da je pokuđeno učenje različitih ajeta, jer je Allahov Poslanik, a.s, pokudio Bilalov slučaj, i jer je takav način učenja pokudio Ibn Sirin." Što se tiče hadisa 'Abdullaha, moje jedno mišljenje je da se radi o tome da čovjek započne suru koju želi dovršiti, a onda pređe na drugu. Onaj ko započne učenje želeći prelazak sa ajeta na drugi ajet, izostavljajući njihov redoslijed, čini to iz neznanja, jer da je Allah htio objavio bi ih tim redoslijedom. Kadija E�u Bekr prenio je konsenzus zabrane učenja ajeta iz različitih sura. Bejhekija veli: "Najbolje čime se ovo dokazuje jeste reći:, Redoslijed Allahove knjige uzet je od Allahovog Poslanika, a.s, koji ga je uzeo od Džibrila. Učaču je najpreče da uči prenešenim redoslijedom. A Ibn Sirin kazao je: 'Allahov redoslijed je bolji od vašeg redoslijeda."' tJ. Ma'&la
Učatja na viš& harfova El-Halimi kaže:
55
"Sunnet je kompletirati učenje na jednom harfu, kojim je učio neki od karija, kako bi se upotpunila učenje cttavog Kur'ana. "
v•
Kaže Ibnus-�allah i .t:n-Nevevi:
"Ako neko zapocne učenje kira'etom nekog karije •
treba da nastavi sve dok traje kontekst. Kada se kompletira
jedno kazivanj e onda se može preći na učenje drugim kira' etom. A najpreče je
(el-evla) da ostane na početnom
kira'etu sve dok je u dotičnom učenju." Drugi
učenjaci,
osim
ove
dvojice,
zabranjuju
promjenu kira'eta, uopćeno. Ibnul-Džezeri rekao je: "Ispravno je reći slijedeće: Ako se jedan kira'et vezuje za drugi, onda je to nedozvoljeno
(haram), kao kada bi
proučio:
tako da riječ
���
prouči u nominativu, po kira'etu
u drugih karija, osim Ibni Kesira, a po njegovom kira'et ljavaju prouči riječ :.:"� takoder, u nominativu. To ne dozvo
g
jezika. U drugim slučajevima; ako je u karije) onda je pitanju rivajet (način učenja nekog sa njim pošto ne zabranjeno miješanje drugoga kira'eta je (ti/avet), onda je to postoji takav rivajet; a ako je samo učen pravila arapsko
dozvoljeno."
14. Ma'cla
Sunnct J• sluianJ• učenja Ku,.ana ba razgovora l salame Uzvišeni kaže:
'� kad se uči Kur'an, vl ga slušajte l šutite da
biste bill pomilovan/. " 1
15. Mcs'cla Sunnd J• obavQanjc scdidc prilikom učenja ajeta sedžde kojih ima 14 i nalaze se u slijedećim surama: l . El-E'araf, 2. Er-Ra'd,
3. En-Nahl, 4. El-Isra',
5. Merjem,
1
Kur'an, 7, 204
6. El-Hadždž, (dvije), 7. El-Furkan, 8. En-:-Neml, 9. Elif lam mim tenzil (Es-Sedždžde), 10. Fussilet,
l l . En-Nedžm, 12. 1zes-sema' un-šekkat (El-Inšikak),
13. Ikre' bismi rabbik (El-'Alek) i 14. Sad (Ova sedžda je mustehabb, dakle nije od potvrđenih, obaveznih sedždi).
1 5 . Neki su dodali još i kraj sure
El-Hidžr. Prenosi to Ibnul-Feres u svome djelu El-Ahkjam. 16. Ma'ela Odabrana vremena .za učenje
Rekao je En-Nevevi: Odabrana vremena za kira'et su:
l . u namazu (najvrijednije učenje), 2. noću,
noći, 3. u zadnjoj polovici
4. između akšama i jacije (mustehabb), i 5. najvrijednije učenje danju je iza sabaha. Nema pokuđenog vremena za učenje Kur'ana. Ne prihvata se niti ima ikakve osnove ono što
bilježi
Ibn Ebi Davud od Mu 'az b. Rifa'ata koji prenosi od šejhova
da su pokuclili učenje nakon ikindije uz obrazloženje da je to vrijeme židovskog učenja. Najodabraniji dani za učenje su dan 'Arefata i dan džume, ponedjeljak i četvrtak. Od desetodnevnih termina najodabranija je
zadnja
trećina mjeseca ramazana i prva od zul-hidždžeta, a od mjeseci
ramazan.
Za početak učenja harme odabire se noć uoči petka, a za završetak noć uoči četvrtka. Bilježi Ibn Ebi Davud od
Osman b. 'Affana da je on tako praktikovao.
Najbolje je završiti hatmu ujutro ili rano navečer, po hadisu koga bilježi Ed-Darimi sa dobrim senedom od Sa'd b. Ebi Vekkasa koji kaže:
se "Ako se hatma završi početkom večeri meleki dono salavat tro, onda
na učača sve do svanuća, a ako se to desi uju meleki donose salavat na njega čitav dan do noći."
U Ihja 'u se kaže: "Hatma na početku dana računa se ako je završena na sabahska dva rekjata, a hatma završena na početku noći ako je kompletirana na dva rekjata akšamskog sunneta."
17. Ma'cla Hatma ljeti l zimi Od Ibn Mubareka prenosi se da je mustehabb završiti sa hatmom u zimskom periodu na početku noći, a u ljetnom periodu na početku dana.
18. Ma'cla Sun net je postiti na dan hatmc. Ovo bilježi Ibn
Ebi Davud od grupe tabi'ina,
navodeći da se tom prilikom okupljaju rodbina i prijatelj i. Taberanija bilježi
od Enesa da je on prilikom
završetka učenja Kur'ana okupljao porodicu i dovio. Bilježi Ibn Ebi Davud od El-Hakem b. 'Utejbe da je rekao: "Mudžahid, kod kojega je bio Ibn Ebi Umame, poslao je po mene pa su mi rekli: 'Poslali smo po tebe zato što smo htjeli da završimo harm u K,ur' ana, a dova je
mustehabb tom prilikom."'
60' 0 Pni dlo
On bilježi od Mudžahida koji kaže da su se okup ljali prilikom hatme Kur'ana kada se spušta Allahova milost.
19. Mes'cla Mustchabb je tckbir poslije sure "Ed-Duha" pa do završetka Kur'ana Ovo je u kira'etu mekanskih karija. ,.
Bilježi Bejhekija u
Šu 'abu kao i Ibn Huzejme putem
Ibn Ehi Bezzeta koji navodi: '
"Čuo sam 'Ikrimu b. Sulejmana da je rekao: Učio sam pred Isma'ilom b. 'Abdillah El-Mekkijem. Kad
sam
došao do Ed-Duha on reče: 'Izgovaraj tekbir do završetka Kur'ana, jer je
to
i ja sam
učio pred 'Abdullah b. Kesi rom, pa
mi
naredio rekavši: 'Učio sam pred Mudžahidom pa mi je
tako naredio.' Mudžahid je obavijestio
da je
učio
pred Ibn
'Abbasom koji mu je tako naredio. A i Ibni 'Abbas kaže da je učio pred Ubejj b. Ka'bom koji mu je to naredio." Ovo predanje bilježimo u ovakvoj
mevkufverziji.
Zatim je Bejhekij a naveo i drugu Ibn Ehi Bezzeta.
merfo' verziju
od
Ovu
merfU' verziju
bilježi
El-Hakim
u
svom
Mustedreku dajući mu ocjenu vjerodostojne predaje. Ovo predanje, inače, ima puno verzija od El-Bezzija. Od Musa b. Haruna prenosi se da je rekao: "Rekao
mi je El-Bezzi: 'Rekao mi je Muhammed b. Idris Eš-Šafi'i: 'Ako izostaviš tekbir gubiš sunnet svoga Poslanika."' Kaže Hafiz 'Imadud-din b. Kesir: "Ova konstatacija upućuje na to da on smatra ovaj hadis vjerodostojnim." Bilježi Ebul-'Ala' El-Hemdani od El-Bezzija da je osnova u tome događaj kada je Allahovom Vjerovjesniku, a.s,
prestala
dolaziti
objava.
Idolopoklonici
su
rekli:
'Muhammeda je napustio njegov Bog.' Kao odgovor na to objavljena je sura
Ed-Duha
na Šta je Allahov Poslanik
uzviknuo cekbir. Ibn Kesir veli: "To se ne prenosi sa senedom pomoću koga bi mogli presuditi o njegovoj . vjerodostojnosti ili slabosti." El-Halimi kaže: "Izgovor tekbira kod učenja liči na tekbir kod posta ramazana; kada se završi post donose se tekbiri, a isto tako
kada se završi određena sura donose se tekbiri. Način na koji
se to obavlja jeste da se napravi kratka stanka nakon
završetka svake sure i izgovori Allahu ekber."
tt>�iru:
Isto ovo kaže i naš učenjak Sulejm Er-Razi u svome l
.. .
.... ..
"Između svake dvije sure donese se tekbir. Kraj sure ne smije se vezivati za tekbir nego se između n apravi kratka stanka (sekta). Karije koje ne donose tekbir obrazlažu da to ne čine iz bojazni da se u Kur'an unese višak pošto se konstan tn im ponavljanjem može pomisliti da je i tekbir od Kur'an a." U En-NeJru kaže se:
"Karije se spore u tome da li se tekbir uči od po četka Ed-Duha ili nakon njenog završetka, te da li je zadnji tekbir na početku sure En-Nas ili nakon njenog završetka. Također, spore se da li se spaja sa početkom sure ili sa njenim krajem, ili se uči odvojeno. Razlaz se gradi na osnovi da li je tekbir za početak ili kraj sure. Također, spore se u izrazu tekbira . Rečeno je da je jedna verzija tekbira: Allahu ekber. Ali da je i: La ilahe ille/lahu va/lahu ekber, bilo da se radi o tekbiru u namazu ili van njega. Ovo je izjava Es� Sehavija i Ehu Šame. 30.
Ma'ela
Sunnet l• dova nakon zav
�
ršetka hatme,
zbog adisa Taberanije i dru gih hadiskih autoriteta, koga prenosi. Irbad b. Sarije u meifu , verziji:
"Ko
završi
hatmu
udovol.Java." U
Kiu'ana
·
·
nJegovoJ
se
dovt'
Šu'abu se navodi hadis Enesa u merfo ' verziji: l
'
.
.
"Ko prouči Kur'an, zahvali Gospodaru, donese salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s, i zatraži oprost, zatražio je dobro na pravom mjestu."
31. Ma'ela . Sunnd J• n.akon završdka hatme da se odmah započne sa drugom, zbog hadisa Tirmizije i drugih autora: l
"Najdraža aktivnost Allahu je
"�1-hallul-murt�hilu
",
a to je onaj koji prouči Kur'an od početka do kraja, kad god rasedla (završi)
nanovo
otputuje
(nanovo
započne
sa
hatrnom)." ·
Ed-Darimi bilježi sa lijepim senedom od · Ibn 'Abbasa
koji prenosi od Ubejj b. Ka'ba da je Allahov vjerovjesnik,
"Ku/ e'uzu bi rabbin-nas", onda bi započeo sa: ''El-hamdu li/fah" i učenjem Bekare do "Ula Ike humul-muflihun Zatim bi proučio dovu
s.a.v.s, kada bi proučio hatmu završavajući sa: . "
i ustao.
31. Mcs�ela Ponavljanje sure "lhlas" na kraju hatme Imam Ahmed je zabranio da se ponavlja sura lhlas kod završavanja hatme Kur'ana, međutim praksa ljudi ga je demantovala.
što
Neki su rekli: "Mudrost njenog ponavljanja je u tome vrijedi
za
trećinu
Kur'ana
tako
da
se
njenim
ponavljanjem računa hatma." Međutim, ako se kaže: "Onda bi je trebalo proučiti četiri puta kako bi se računale dvije harme." Na ovo odgovaramo: "Cilj je da
se
bude sigurno kako je završena hatma;
bilo da se radi o hatm i čitavog Kur'ana ili o ha trni za koju se dobija sevap ponavljanjem pomenute sure." Moje mišljenje: Smatram da postoji mogućnost greški i nedostataka tokom učenja, zato, kao što El-Halimi analogno tekbiru završetka ramazana vidi tekbir hatme, trebalo bi ponavljati suru Ih/as analogno slijeđenju posta ramazana sa šest dana ševvala.
JJ. Ma'cla
Pokudao J• Kur'an Uleti sredstvom urade u iivot verziji:
El-'Adžuri bilježi hadis 'I�ran b. Husajna u merfo '
"Ko prouči Kur'an, neka s time zamoli Allaha, jer doći će narod koji uči Kur'an i s time traži od ljudi." Buharija bilježi u svom velikom Tarihu sa ispravnim senedom:
"Ko prouči Kur'an kod zul�ćara da bi time kod njega podigao ugled, biće proklet svakim harfom deseterostruko."
34. Ma'cla Zaboravljanje Kur'ana Pokuđeno je reći: "Nesitu ajeten keza " ('Zaboravio sam ajet'), nego treba reći: "unsituha" ('uskraćen sam njegovim zaboravom').
Učenje Kur'ana mcjjitu Trojica imama mezheba smatraju da sevap od učenja Kur'ana stiže umrloj osobi . Međutim, naš mezheb (šafljski)
na stanovištu je da sevap ne stiže mnvacu zbog ajeta u kome se kaže:
""/ da je čovjekovo samo ono što sam uradl "" 1
(Kraj poglavlja)
1
Kur'an, 53, 39.
DRUGI DIO
VRIJEDNOST UČENJA POJEDINIH SURA
Zekijjud-din El-Munziri, Et-tergibu vet-ter hibu minel-hadisi!-šerif ('Stimuliranje i zastrašivanje kroz hadis Allahovog Poslanika, a.s'), (Mu'essesetut-tarih vet-turasjJ. arebi, 1968), 2, 242-293.
Poslavlje: Učenje Kur'ana
(� J lj;!AJI '1Jf ga.
"
"Najbolji od vas je onaj koji �auči Kur'an i poučava (&.iwja ifv'l:filriJ
"Neće se iskupiti ljudi u Allahovoj kući učeći Kur'an
.\ {>roučavajući ga, a da se na njih ne spusti smirenost, sreća :: zadovoljstvo, obuhvati ih Allahova milost, okruže ih :� t.
.eleki i Allah ih spomene onima koji se nalaze u Njegovoj •
•
• "
tnl. LlZ
(Muslim i Ebu DavtJd)
"
;
;;
,
,o
...
;
,
""
t
J
A!)F.\ �� � �JT�I �. � :Jw J �)Q y:,JI J�
��� jC, Js. �� �� � J ,�t:JI �f \.0 J�.a�f ,.
""' ""
,.
;
""'""
""'
� Js- �1 � � .,
,.
,.
"Uzvišeni Gospodar, Allah kaže: "Koga Kur'an odvrati od dove i traženja, daću mu najvrednij e što dajem onome ko traži. Vrijednost Allahovog govora nad drugim je kao vrijednost Allaha nad Njegovim stvorenjima."
"Pri�jer mu'mina i onoga ko uči Ku.r'an je kao primjer dunje lijepog mirisa i ukusa. Primjer mu'mina koji ne uči Kur'an je kao primjer ukusne datule bez mirisa. Primjer muna.6.ka koji uči Kur'an je kao primjer mirisnog bosiljka gorkog ukusa. I primjer munafika koji ne uči " Kur'an je kao primjer gorkog kaktusa koji ni mirisa nema. (Blilarijđ i �
....
.
, ,,
.
,
·� J � 41 ,JJ �' J�) J� =j� �·.lal �J �f :J.
J
�. �b
�J
,���j � �T)jt f� �_J, ��� � ,
�T:,iit fA ��' ��� � J
.u��
;;
J
'�. �t,
, ,
� :; lf) �) "
�
::".. �c,f ;; o� l� � �ra! iJ �l '�� ; ; ; ,
"""
.".
"Primjer mu'mina i onoga ko uči Kur'an je kao primjer dunje lijepog mirisa i ukusa. Primjer mu'mina koji ne uči Kur'an je kao primjer ukusne datule bez mirisa. Primjer griješnika koji uči Kur'an je kao primjer mirisnog bosiljka gorkog ukusa. Primjer griješnika koji ne uči Kur'an je kao primjer gorkog .kaktusa koji ni mirisa nema. Primjer
dobrog druga je kao primjer vlasnika miska, ako te od njega ne zapadne ništa pogodiće te makar njegov miris. A primjer lošeg druga je kao primjer kovačkog mijeha, ako te ne zakači ništa od njegova crnila zakačiće te od njegova dima. (Ebu Davud)
(� J 4jJ u.:..,!l 41J) "Vješt u učenju Kur'ana je zajedno sa plemenitim i poslušnim "ambasadorima", dok onaj ko teško i sa n;tukom sriče Kur'an ima dvije nagrade." (Buharijđ l MuSlim)
;�t J, � :;.,� J �j�i J, � jJ ;j� ,
J•
,�TjAJI
(!J\,ro iJ!I OIJ)) •
v
"Ehu Zerr, r. a, rekao ,,
je: "Allahov Poslaniče, oporuči
on rece: v "Alah l a budi svjestan, jer je takvaluk
m1 nesto. glava sviju stvari." Reče: "Allahov Poslaniče, dodaj još." On reče: "Uči Kur'an pa će ti biti svj edo na zemlji i poput bina za nebesa.'' (Ibn Hibban)
(.)\.:..,.o�l � ; Ju J f\j.l J ,�...J" �lJ ,....,_ J I$J,..}l OIJ))
u, pa "Učač Kur'ana biće doveden na Sudnjem dan mu se kruna, će Kur'an reći: "Gospodaru, okiti ga." Staviće , . mu, Gospodaru." I a zatim će Kur'an ponovo reći: "PovecaJ biti dodaće: "Gospodaru' budi zadovoljan njime." Pa će ' v i i zaodovoljan s njime. Onda će mu blU receno. "Uči penJ' " ' se. " l za svaki ajet daće mu se dobročmstvo. ·
•
(Tirmiz� Ibn Huzejne i �kim)
,. .
..... ..
.
\Aj)1 4ii .rT �." �p "'
"
"
��
��.la..;JI
Jli
J
,�
�
!)�
1)!1
J
�lo
l)! l
J JJlJ
y.f
J
. ,.
4J� ",.
,�lli
!i.ia..;JI OIJ)
"U " ' ' " "Reć'1 ce se učaču Kur'ana: c1 kao sto
(� ·
na dunjaluku učio. Uči i penji se. Tvoj stepen je kod zadnjeg ajeta koga proučiš." s1
(nrmizija, Ebu Davud, Ibn Madže i Ibn Hibban)
(� "'� �
,)\.:,..,�
�l J ,.,1-J�l � yi_,.J,all oiJ}
"Trojicu neće pogoditi najveći strah, niti će ih se ticati polaganje računa. Oni će biti na dinama miska, dok drugi budu polagali račune. To će biti iskreni učači Kur'ana, imami sa kojima su njihove džematlije bili zadovoljni i oni koji pozivaju iskreno na namaz, zatim, Allahov rob koji je uskladio svoj odnos sa Gospodarom i sa ostalima sa kojima je poslovao." (Taberani)
��� �". :� J ,�)lill � lill .,. J�j J� ,\Alji \:4 "
� �_:.·of \:4 d�' \Al)t ����l) ") J '� �·.,1 �
�
"Allah ima svoj posebni se bave Kur'anom.
"
eh! od ljudi.
To su oni koji
(Nesa"Jja, Ibn Madže i Hakim)
�li �L;Ait fi otlliJ �f � � J � J ."
."
."
"'
""
"'
,�rjiit r) :;
(� j,_r. Js- � ; Jli J f�' •'J}
"Roditeljima onoga ko uči Kur'an, nauči ga i radi po njemu, Allah će na Sudnjem danu obući krunU
svjetla koja će svijetliti kao
sunce.
I
obući će
Lit
sfl
�d
dvtJe
odjeće kojima dunjaluk nije ravan. Upitaće: 'Zbog čega smo obučeni ovakot Biće im rečeno: 'Zbog vašega djeteta koje je prihvattlo Kur'an.", (Haldm)
��� � ��<; � 4l;J J �0 ;::'" () :; ,,
,
"
"
tl
(� J"r- Js- � :Jli J ��l OIJ) j ko prouči deset ajeta
u
jednoj noći neće biti
smatran nemarnikom." (Haldm)
:� J �·li! jJ �' J_?.j J� :J� ·�'l!lt �J i;.; �f ;)' J t
:J ' !-- �·� JA! �
��� �r� �, � j�, r�' �� () '�!" ..
Jillt
:./! :::..;;� ��� ::..�f (.u:-\.t �)fl
J
� OIJ)
"Kada Ademov potomak prouči ajet sedžde, zatitn
učini sedždu, šejtan se osami i zaplače govoreći: "Teško meru. . "
. . . Teško meni, U jednom nvaJetu kaže se: Ademovu potomku naređena je sedžda, pa je poslušao i za to će imati džennet. I meni je bila naređena sedžda, pa sam odbio i za to ću imati vatru." "
:Muslim i Ibn Mldže)
Prijetnja ocl aaborava Kur'ana nakon što sc naua l kvalifikacija čovjeka koji u svojoj memoriji nctma ništa oci Kur'ana
� ��
\�.l.}l Jli J ,�\.;...�\ � :�V-1 Jli
J
,fV-1
J
4$.i.t;JI
OIJ}
(�
"Onaj u čijoj unutrašnjosti nema ništa od Kur'ana liči porušenoj kući."
·
"Prikazana mi je nagrada moga ummeta, uključujući sevap za prašku koja se očisti iz džamije. Takoder, pokazani su mi i grijesi moga ummeta, pa ne vidjeh većeg od sure ili ajeta koji čovjek nauči pa zaboravi." (Ebu Davud, TIO'Tlizija, Ibn Madže i Ibn
Huzejme)
(�JI� y.f OIJ} vaki čovjek koji uči Kur'an, pa ga zaboravi, srešće
"S _ t l4ll3. saka 411 'll t."
(Ebu Davud)
' 1: � 't t� 1:� f �\ ' ' [ >t ' \ .. .. . 'e ' E� \ �\ " � �· l ' [ ' \ ..... �\ �\ -t· , G� \. ��. L' C� �' L' ''fi 't;� Ji:,, '�l·, �- l. ' [;� , �.... r: �. ... 1>'- \ \ �. 'f fć �
(.�
_,
"
e· ·
_,
.
,oe;..
-·
,. ...
'
"
t..:,
·· ' e ... ..
.
....
,
'
_,
�
e;-, ,
C-'"
'
'
·
(
�--, .
�l
- ·
t.
'"
'
·
')�
_ ,
'P
·
__... ,
"
b� ,{: ·�
....
...
o
'
•-'.!
.
t:'J
' '-� ,
.
'
C.· •
_,
...
�' � -
k
e· "'
t:v
-l
o ...
. '
.
'
·
'
e;-,,
...
'-· ' ....
-
L'
"'
,
,e,
'
�'
....
·
_,
..
e;,,
'
'
.
.
_,.,
'
e
-
..
&
.
..
'
l'" 1:11 ..
,
e
...
-
[
l
, lt A.
.
...
e_• �..
'
.' '
•
.
{�
'
.
-..,
'-
l
-
-
,e-,
\\
IV• •
·
,
"'
_,
'
'
' . e""'
-• • '
.e,
r-
.'
-�,
"'
. '
_",
"'
"
'- \
-
\
'P
, ,._
.
� '- � '
,"\_.
,v, �� \ 't-� \ ' ·l ' oe;. t:v l;� ' (• L'"' e· ' 1 ... �� rq, [� '� L' \oC!i. E' �� \ � L' t:\,J E ', '\ l; �� ''t-· t:,v ' t:v t:,v :�.."' �: ' '; \ ' 1'-L... '(�, \ �� >L ��' G\ r� '.�' �·\ ''L' � \ ·�, , �t�· \� }:, '� ... .[; "(;'. ,
, ,._
.
r-
'- \
t.
'
.
'-.,'
,
tt r,
·( '"'
...
' e· ' .
.
,
....
"
'-
O s t.
. .
t..:,
....
. '- \ ....
.
'
�.� -
.
'\' . � ·
'Ci .,� 'x . �:
l,.
;
:r -
;r
f :::1�
..
�' �' l:;"' _, 0"'
' �•
::' e.
\
'
•
·
'- \
o:,.
\
-�-'·
f. 0
"..
•
,__
-• ,
'-
'- \
"�
' •r. "'
"'
'tt. "
� '-\ "-,..-' \�(:.'\ "i., - {;; '- \ \ 'f'\ 't \ i �'": \ -.. \'. e.- · _,
,
,� ,;::. .._ _ ...
,.
�·" �.
'
"\
'
,
.
...
.
"
,
..
:
'�. -:.,,· �
�
...
,.
'"' . -
.,.'
•
.
.
-·'
�,
--
..
�v a::: ,e-,
.
,
-
' •"..
t
_,
-. ... -
..!. '
'
'
.
-... . . -. \.,
e; \
__,..,
t.\
•
..!. '
r-. •
'
.
\
•
-.. ,. .. . �..
,
'
•
•
'
,
'
......
...
.C""
� ·
1\
�
'
'
.
e·
"
\� ,h' .
.
'
•
T-.. '- ' ,
�- •
:'\..
, .,.- \ \ '-(.� ,
..... '
\ �-
\.. \
. • "
(.
,�. '
.l
\,. \
,
...
� C:: • � -.,
��
..
•
,::
,
'
'\
,
'
f6
'"..
,.
�
\
�
l. '
�. �'
\ •
,..
'
.
•
:;:. .' '-
'- '
OI
C:
• "t:· •
-
t
\
�
"
.,.._
,
C�
,
'- '
·
"
.,
,...
.
"..e:,,.'
\
t(;: .
'
'"',
t • "
t\
\
<;: \
\ . �e ·' �
' . .. •
'
,
•
� -
, �\
. �\ -"
\ ,.... ' e:.'
e;.•
, r;
�\
.
�\
'
�
\
'•
� -
L " �
"\.
\ .
\
'-
.(
\
�, \ · \ �\ '
-
, '
•
.�• \
�, '.e·
�\ • -
.
.
"
'"..
,
_
_
'-
'b.
'� ( �-: ,\ ·C \ 5'• B' \ C:, , ' .e· ·
\�\ OI
' '\ \ .\ \ \ f.e: , ·t� e: , \ �• f. ' ' .e· • ""'- '
•
_:,
'
\-�. '-'. ( _,
'-
'
Y' '
•
,.,., �
r
--
"'
\
.
'1�' '
, "..
"... C:''
'-
\.. '
...
'
,
�'"
,
�
L"
\ .
· , st"� t\, � "' t.: \ �\ .... ' \ --• "\ �' \,.. \ "-.l!(!:.' � {;; '-[ r: ' \ Ir-".. . , \ �' • 1,1(;. �,' \; e ' ... , � -- � � ��t.\.... �• \ ��'-' '�· \ �
\ � ••·� -. t.; e ... ,
,
,
., '
' "..(•
[•'
f-' ,'- ' {;;.,. ' '- ' r \ \ .\ �._, \ � '{...1 \ \� �- \ t-:.' r ... --t, "\; • •\
•
•
"- '
"- '
· . e. _,
'
�
,"\..
\
e.� •
--
r. ' '-.t
\..'
\ �\
•·
t� .
e..
_,
�' r-
.
l\ 't �· "
•
�\
�-
, ,._
�;.�--l
�'
't' '"''
� "· '
\
·
�\
L' e;"
_,.,
r-
(�;"
\�
\�
� --.
�·
:\;-.
r--
f�
tr.:
\ f'
"
" \ -e;.,
•'
"
�:
1�
�. '
e... �
�
�� -
, .. _ ...... r-
' t:'-�
L'
1 >' L. e-
. , .. L'
E. ' "
,
:\. -
·
,
t:\.�
�-
' t,v
L'
� L. \-y.
.,,
'
�P'
�' �! :f.·
� f�
·
·
· e· _,
�\
....
�·
r-
_,
�\ �\
r-
·�
'
�
·
-..,
'
'"'
'"'' ' t,v .
.
{�
"'
t:'-� -
'\.'
L. '
... � ·��
��. \
�,_:
\
�� \
r-
\
�� .
e-
\j '
.. \
.
\
·� ' e: ..
�'
.,... ' t,v
\
\#· •
C.·
��
_,.,
r-
1 '"'
(.. ' �:
' ' t, e-v .
t:
�O& \ ��� �\
, ,._
'�
�\ �' .,...
. .e-� "\. �, t-
�:
��
.e-,
_,
,e-,
[�
_,
,
)
L'
�'
l.
' . . ...
' . '" �' .; \ •te;. ,
ill • '
"
�\
�-
.._
"
' t' .
"
_,
�' r-
�'
\.
".
'
�:
� .tf't '
��· e·
_,
�' r-
,"i..
, C
'� '
e· · _,
'r. �' ' L.
�....
�' \ � \
.f '
.
.e-,
\
'
·
L. • -...!:' - ·' �\ (
�\•
P
E
_,.,
--- ""
�.�
�'
.
�....�
'
�--'
·�
'. ' L.
". \
, , e-
... t,v -
_,
� .t('t '
· e·
\: L. \
· e·
' L.
r-
�
� .t-
:\. ; ( ,\-� r.� � · \�� �� 1�: '\: � , ,._
�� �4-- �'" .[:� � '
{'"
'� .. '
'�. o•
�'
" ---
�· '� '
- ·
�' ' e_
Q'
,
.
e,
l;. \� '
l�
�: ·� \ e:. -
'1 �-' :
=
�
e: :
\.
f\
f
.�. .e:
.. ..:: ...... �... \.
•C..
t t-� �·' =\.�. �.t.
.
: .�
C..
•
\.
.. �
�
\. '
..::
t
\. "'
t'l!.. -
1: }·
C�.
\.
.a
t-
1::-
•C..
� :(
.-5:: "'· �
.;,.. \ \-{ {: li\
\.
�
·
�
C-
\.
'
.
}
��-
-
"- \
'
� .(· ft
t' � 1 �
l
e_.
�
: � .e� \.
·
e_ e;;,
\.
�
t'l!.. •
ti � \.� §.
� -
.......
'-
['
�
""
\ �: � ' ' " r� [�'". \ ,[ \. �\ \ -�, �[: t. �: _,.... G (;·. '' \ �� �v 1� �"(i;'.'\ \ .[".. ' ' �� f' r;;,. s;, ' �v t:;� 1.: �\ 1 >\ 1: ' ' \ \� �' e_. �. \ E \' �' \ �\�' '"
·
e=.
.' _,
"'l:, '
\
....
'
�· \
�
.e-
� -� 'e_. . '}.
" �\ �(i;G·. ' \ e.;
�
,
�
(· ... � ·t.' ·� š- � <".,; •C.. •C.. �
"
f
, {; "' \
-- ·
'
l.
.e-, _",
,e-,
_
o
'
- o
'-- \
e_'"
,.. e;-. ...
fo
_,
.L:'
�
.
....
....
\. \ g\ ��{"\\ �� \ <;: , f� "t": ,..
.....
e-· ... -)
-�\
__ , e..
•
.
, __
�\
,..
{"
.
\
�·
__,
__ ,
�.
�� \ � 1:· "
-·\
et l
a
Od Ibni 'Abbasa prenosi se da je rekao: "Bili smo kod Allahova Poslanika, a.s, kada mu dođe 'Alija b. Ebi Talib, r.a, i požali se: "Ti si mi kao otac, ovaj Kur'an nestaje iz mojih prsa. Ne mogu ga memorisati." Reče mu Allahov Poslanik, a.s: "Ebu Hasene, hoćeš H da te naučim riječi sa kojima
će ti Allah koristiti kao i onome koga ih poučiš, a učvrstiće
ti ono što naučiš u svojim prsima?"
"Naravno, Allahov Poslaniče, pouči me. " On reče: "Kada dođe noć uoči džume, digni se u zadnjoj
·
trećini - a to je vrijeme kada se uslišava dovi - Moj poslanički brat Ja'kub, a.s, rekao je svojim sinovima: "Ja ću vam tražiti oprost od Gospodara . . . " ,Dakle, kada dođe noć džume, pa ako ne ustaneš zadnje trećine, ustani u srednjoj
trećini ili pak u prvoj. Onda klanjaj četiri rekjata učeći na prvom rekjatu: Fatihu i ]asin, na drugom: Fatihu i Ha mim
Ed-Duhan, na trećem: Fatihu i Elif lam �im Sedžde i na četvrtom: Fatihu i Tebarekel-mufessal. Kada završiš sa
tešehhudom, zahvali lijepo Uzvišenom Allahu, donesi Jijepo za salavat na mene, i na ostale poslanike, zatraži oprost sa muslimane i muslimanke, za one koji su te pretekli imanom, i na kraju svega reci:
� �
e " Moj Gospodaru, smiluj mi se zauvijek ostavljanj griješenja u životu. Smiluj mi se da ne pregonim u 0110 e Te što me se ne tiče i učini da gledam u ono što
zadovoljava. Gospodaru, Stvaraoče nebesa i zemlje;, Posj edniče autoriteta, plemenitosti i veličanstvenosti koji se ne mogu dostići i shvatiti, molim Ti se, o Allahu, o
Milostivi, Tvojom veličanstvenošću i -svjetlošću Tvoga lica da prisiliš moje srce memorisanju Tvoje knjige onako kako si me Ti poučio. I podaj mi da ga učim na način kako si Ti zadovolj an sa mnom. Gospodaru moj, Stvoritelju nebesa i zemlje, Posjedniče autoriteta, plemenitosti i veličanstvdnosti koji se ne mogu dostići i shvatiti, molim Ti se, o Allahu, o Milostivi, Tvojom veličanstvenošću i svjetlošću lica Tvoga, da prosvijetliš Knjigom Tvojom oči moje, okitiš jezik moj, oslobodiš srce moje i proširiš njome prsa moja i da· tijelo moje podrediš njoj, jer me na istini neće pomoći osim Tebe, niti mi to može neko dati osim Tebe, niti ima snage i kuvveta osim u Allaha velikog i " vel'čan 1 stvenog.
"Allahummerhamni bi terkil-me'asi ebeden
ma
ejkajteni
verhamni en eteke!leJe ma la ja 'nini verzukni husnen-nezari fi majurdike 'anni. Allahumme bedi'as-semavati vel-erdi zef-dželati vel ikrami vel-'izzetilleti la tu ramu. Es'eluke ja Allahu ja Rahmanu bi dželalike ve nuri vedžhike en tu/zime ka/bi hifza kitabike ma 'allemteni verzukni en etluvehu 'alen-nahvil-lezi jurdike 'anni. Allahumme bedi'as-semavati vel-erdi zel-dželali vel-ikrami vel- 'izzetilleti la turamu. Es 'e/uke Ja Allahu ja Rahmanu bi dželalike ve nuri vedžhike en tunevvire bi kitabike besari, ve en tutlika bihi lisani, ve en tuferridže bihi 'an ka/bi, ve en tešreha bihi sadri, ve en testa 'mile bihi bedeni, ft innehu
la ju 'inuni alel-hakki gajruke, ve la tu 'tinihi ilkz ente, ve la havle ve Uz kuvvete illa bilkzhil- alijjil- 'azim. " za
tri, pet ili sedam džuma, udovoljiće ti se, ako Bog da. Tako mi Onoga ko me poslao sa istinom, mu'min nikad nije zaobiden." "Ebul-Hasene, učini to
Ibni 'Abbas dalje pripovijeda:
" Val/ahi, 'Alija je nakon pet ili sedam džuma ponovo došao u isto
vrijeme i rekao:
"Allahov Poslaniče, prije sam učio po četiri ajeta i oni mi nestanu iz memorije. Sada učim dnevno i po četrdeset ajeta, a kada ih ponavljam kao da je Allahova knjiga preda mnom. Slušao sam i hadis, ali nisam bio u stanju da ga ponovim. Sada slušam hadis i kada ga hoću ponoviti ne izostavim nijednog harfa." Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s: "Mumin, tako mi Gospodara Kjabe, Ebul-Hasene!" Hadis bilježi
Tirmizija koji kaže:
hasen garib. Ne znamo
za
"Hadis
je
stepena
njega osim putem predaje EI
VeHd b. Muslima." Bilježi ga i El-Hakim koji kaže: "Vjerodostojan P0 šartovima dvojice šejhova." U njeg ovoj predaji spominje se: "Na drugom rek atu se uči Fat iha i Elif lam mim Sedžde na . drugo : �atzh Ha mim Ed-Duhan, i kaže umjesto: : ve en
�
testa mt/e. . .
! � ,!
. . . ve en
teš uale biht. be.ae J nt•. . . " o·
'
· ·
.,
...... ...,. poJađsHI- O 17
Stimullsanjc na učenje "Fatihe" i njena vrijednost
Od Ehu Sei' da El-Mu' alle, r a, prenosi se da je rekao: .
"Klanjao sam u džamiji, pa me pozva Allahov p oslanik . sam mu pnsao ' s.a.v.s, a Ja . . mu ne odgovon'h . zatlm . .., l reka o · "Allahov Posl antce, . v klanJaO . sam. " O n recve: "Zar · tJ NJZVi.Šenj Allah "Odgovorite Allahu l
nije
rekao:
ego.,om Poslan/ku kada
vas pozovu... " Zatim je
dodao : "Poučiću te suri koj a je najveličanstvenija sura Kur'anu, prije nego što izađeš iz džamij e. " Uzeo me za i prije nego što izađosmo iz džamije, rekoh : "Allahov Poslaniče, rekao si da ćeš �e poučiti najveličanstven ijoj suri , tz Kur ana.
ruk:
.
"
On reče: " 'Elhamdu /il/ahi rabbi/- 'a/emin :· ima
sedam ajeta koji se ponavljaju i to je Kur'an veličanstveni koji mi je dat." <&tlari)ćl)
. j t, LA ':?� �
yj �
...
�l
:�1 J�
�
�� � '�� � J J �·� ""
,.
""'
.,.
,�ji �ji :j� �� � ''i4- "� ,
...
,
:J
.&1
.;
J � '���
�� ' J� '9!ll' �:;. �� ' J� ��� ·�-? � jf :J� J � l � : J� '� �\fl... J, � �\fl : 'J � ��� '�� ."
.
"
.._. ."
"
,
"'
.
,.
""
..,
"
..,
� J ��)e ��' p.- ��:le t:�H �:il' �'� "'Jt.. � (.$� .. .
"' J
(.$� . ..
. J�}\ 'iA =j\i ..'-':! ,
(� OIJ} Od Ehu Hurejre, r.a, prenosi se da je rekao: ''Čuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da kaže:
"Uzvišeni Allah kaže: 'Podijelio sam namaz izmedu sebe i Moga roba na dva dijela. Moj rob će imati i ono što bude tražio."' Dalje se u rivajetu navodi: 'Pola meni, a pola Mome robu� pa kada rob Moj rekne: 'Elhamdu /il/ahi rabbil 'a/emin, Uzvišeni Allah odvrati: 'Moj rob Me hvali',
kada kaže: 'Er-Rahmanir-rahim ', odgovori: 'Moj rob Mi zahvaljuje' , kada kaže: 'Ma/iki jevmid-din ', odgovori: 'Moj rob Me slavi' ' kada kaže: 'Ijjake na 'budu ve ijjake neste'in', odgovori: Ovo, je između Mene i Moga roba, a on ima i ono što
,
traži.'
J kada kaže: en amte
a/ejhim,
1hdines-siratal-mustekim.Sir at an-
gajril-magdubi a/e jhim
. t �.e z znt
ledda/lin : On rekne: 'Ovo je za' moga roba i moj rob ima ono što traži.' 1/C
CMJsirn)
�f �� � ,:!� J· -- f-- �, r � � i, r � ._;l'f � � lJ or:' )r · � -, ,. ; ..
""
• ""
..
•.
"
"'
..
..
",
J � oiJf (�IJ.I J "\..JI
Od Ibni 'Abbasa, r.a, prenosi se da je rekao:
a a.s, �'Dok je Džibril sjedio kod Allahovog PosIant'k ' e s " . ' . sU cuo Je s"krtpu tznad, pa, podigavši glavu, rece: "()vO " rlJ · ·e .usu otvorila nebeska vrata koja se do danas nikada p
....�... -•... " iiUCl.
•V Ll'.U
Kroz njih uđe melek, a on reče: "Ovo je melek koji se spustio na zemlju, a do danas nije silazio na nju." Poselamio je i rekao: "Raduj se dvama svjetlima koja su ti data, a nisu data prije tebe ni jednom vjerovjesniku; to su Fatiha i kraj sure El-Bekare. Nećeš nijedan harf proučiti iz njih, a da ti ne bude udovoljeno." (Muslim, Nesa'ua i Hakim))
Stimulisanja na učenje "El-Bakara" l ••All 'lmran"
('i;,_.)1 J JWI J � OIJ;) Od Ebu Hurejre, r.a, prenosi se da je Allahov Poslanik, a.s, rekao: "Ne činite od kuća kaburove. Šejtan bježi od kuće u kojoj se uči sura El-Bekare. " (fv'luslim)
�JAl' � ::,.. rfi.' �' 1A �! 41! �J .f», ...
...
:�
�' J
...
(c..r-t j'l A.:.t �l..t .J!l J ""WI
J ,:, JIJ
y.I I.SJJ
J
,J.W ,:r �) ,:r .u-l OIJ}
Od Ma'kila b. Jesara, r.a, prenosi se da je Allahov
El-Bekare je vrhunac Kur'ana. U pratnji svakog njenog ajeta došlo je 80 meleka. Ajet 'Allahu la ilahe illa huvel-hajjul-kajju m' uzet je ispod 'Arša i spojen s njom," odnosno spojen sa surom El-Bekare. 'Jasin j e srce Poslanik, a.s, rekao:
Kur'ana. Niko ga neće proučiti želeći Allaha i Ahlret, a da mu se ne oprosti."
';k ,
::,.. l)�� �� jt ,�)�� jt l)�� �� ��\ �
-
,
�\t
;
" ...
"'
.
"'
"
,
;
o
;
-.�
"
"'
,ofo!' oj_?, 'J�)' ��t � �J�� :J\� ; ,
(rl- o\JJ) Od Ebu Umame El-Bahilija, r.a, prenosi se: "Čuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da kaže: "Učite Kur'an, jer
će on na Sudnjem danu doći kao zagovornik svojim učačima. Učite
Zahravejni (El-Bekare i Ali 1mran),
jer će
El-Bekare,
jer je
one doći na Sudnjem danu kao dva oblaka, ili kao dvij e ptice, koje štite svoga učača. Učite sum
njeno uzimanje blagoslov, a ostavljanje gubitak. Protiv nje , neće moći sihirhazi.,
.:
Od Sehla b. Sa'da, r.a, prenosi se: "Rekao je Allahov
Poslanik, s.a.v.s: "Svaka
stvar
ima svoj vrh-u.D.ac. Vrhu nac
El-Bekare.
Ko je noću prouči u svojoj .kući, šejtan neće ući u nju tri noći, a ko je prouči danju, šejtan Kur'ana je sura
neće u nju ući tri dana." (lbnHibtm)
<�ro Js- � =Jtj J ,,A.. u}.".. ��� oiJ} Od 'Abdullaha, r.a,prenosi se da je rekao: "Učite
u
svojim kućama suru El-Bekare, jer šejtan ne ulazi u kuću gdje V• )) se ona uc1. (EJ-Halcin)
sttmullsanl• na učcnl• ••AJctui-Kursi" l njena vrijednost
Od Ubejj b. Ka'ba, r.a,se prenosi da ga je otac obavijestio kako su imali gumno na kojem su imali datule. One su nestajale, pa ih je počeo čuvati. Jedne noći dođe životinja u liku odrasla mladića. Nazvao je selam, a on odgovori na njega. Upitah: "Jesi li ti džin ili čovjek?" "Ja sam džin", odvratio je. . Rekoh : "Da tl VI'd'tm ruku. " '
Ruka je bila u vidu pseće šape, a i dlake su bile dlake
psa. Rekoh: "Ovo je džinska priroda." A on reče: "Džini znaju da među njima ima i onih koji su jači ·od mene.'' Rekoh: "Šta te navelo da uradiš to što si radio?" Reče: "Čuo sam da voliš dijeliti sadaku, pa sam zato volio da uzmem od tvoje hrane." . v v • • Rekoh: "Šta nas moze zast!tl od vas.�"
. ReČe: "A'Jetul-K ursi. " ..
enosilac: "Pustio sam ga, a otac mi je Rekao je dalje pr ijestio ga o ovom, slanik.u, s.a.v.s, i obav otišao Allahovom Po " kao lopov. a on reče: "Istinu je re (lbnHibbM)
:j�
y�\;e.f � �l "
y� "'
"
::,.. 4!' "
tl
�f i.?J:uf .)�' '-!i � ,
". ;
(.)JI.) y.f J �
OIJf
Od Ubejj b. Ka'ba, r.a, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, a.s: "Ebul-Munzir, znaš li koji ti je ajet iz Allahove knjige najveličanstveniji?" Rekoh: "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju." On ponovi: "Ebul-Munzir, znaš li koji ti je ajet iz Allahove knjige najveličanstveniji?" Rekoh: "Allahu la ilahe illa huvel-hajjul-kajjum.
·· "
On me udari po prsima i reče: "Neka ti je na čast tvoje znanje, Ebul-Munzire. " (M.uslim)
" ... U suri El-Bekare nalazi se Ajetul-Kursi, glavni ajet Kur'ana, koji se ne prouči ni u jednoj kući u kojoj se nalazi šejtan, a da on ne frei iz nje.''
Stimulisanjc na učenje sure "EI-Kehf', njenih prvih ili posljednjih deset ajeta.
100 . ..... ..
.
�. � 4i1 Jjf � �0 �SU f} � =� J 'i�.rJi oiJ) J ;'
...
;'
,.
;'
tl
:J�:Ut �
Od Ebud-Darda'a, r.a, prenosi se da je Allahov Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: "Ko nauči deset ajeta iz sure El Kehf, biće spašen od Dedždžala." (Niuslim)
U Muslimovom rivajetu i Ehu Davudovom spominje se: "... zadnje ajete sure El-Kehf." U Nesa'ijevom rivajetu spominje se:
"
...ko prouči
deset zadnjih ajeta sure El-Kehf."
Tirmizijina verzija je:
"Ko prouči tri ajeta sa početka
sure El-Kehfbiće spašen od Dedždžalova fltn eta."
Stlmullsanje na učenje sure "Jasin", l njena vrijednost
Od Ma'kila b. Jesara, r.a, prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: (Jasin je srce Kur'ana. Neće ga čovjek proučiti, želeći Allaha i Ahiret, a da mu Allah ne oprosti. Učite ga onima na smrtnoj postelji." (Ahmed, Ebu Davud, Nesa'ija, Ibn M.adže i Hakim)
Od Džundeba, r.a, prenosi se da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, a.s: "Ko prouči u noći jasin, želeći. Allaha, oprosu'će mu se. " (Molile, Ibn Sina i Ibn Hibban)
Stilnulisanja na učenja sure "Tcbarckcllui bi jedih il-Mu lk"
Ebu Hurejre, r.a,prenosi da je Poslanik, a.s, rekao:
"Sura iz Kur'ana sa trideset aj eta zagovornik je mu
se
Mulk'�
ne oprosti. To je sura
čovjeku dok uTebarekellezi bi jedihil
(Ebu Davud, Tirmizija, Nesa'ija, Ibn fv\adže i Ibn Hibban)
(�WI OIJY " ...Onaj ko svake noći prouči "Tebarekellezi bijedihil Mulk ·: Allah ga, zbog nje, zabrani kaburskoj vatri. U vrijeme
Allahovog Poslanika zvali smo je El-Mani a ('Ona koj a zabranjuje - spašava'), i ona je u Allahovoj knjizi sura koju kada neko prouči svake noći to je dobro i mnogo sevapa "
Stimulisanje na učenje sure "Kul huvallahu chad"
J.
""
.JJ J
•
,, \
J
J.
."
"'
"'
J,J
�JT�I � J..W ,j;..f �� )A Ji :J\i ��JT:,AJI � ,
""
,�l;..t �
,..,
,
,
�� "'
,.
,.
J•
,
;
�
,
'
"
T�\ i?- J':- J )&. �l lJ! :Jii � �IJJ J_ J l)T� l �IY,. f � l�ft l;.. f 4UI JA Ji �
eJ
,
tl
."
J•
,
, ,J '
•
,
J
:
;
,
Od Ebud-Derda'a, r.a, prenosi se da je Allahov Poslanik, a.s, rekao: "Da li vam je nemoguće u noći proučiti trećinu Kur'ana?" Rekoše: "Kako da se prouči trećina " utv: ILl Kur,ana.��� On rece: _ ehad' vriJedi za treĆ• auanu mu .nu/ huv ••
Kur'ana."
U rivajetu Muslima spominje se: "Uzvišeni Allah podijelio je Kur'an na tri dijela. Odredio je uKul huvallahu ehad" da vrijedi za taj jedan dio Kur'ana."
Prenosi se od Mu'aza b. Enesa El-Džuhenija, r.a, da je Allahov Poslanik, a.s, rekao: " Ko prouči deset puta do kraja "Kul huvallahu ehad", Allah mu sagradi dvorac u džennetu". Omer b. El-Hattab reče: "A ako povećamo, Allahov Poslaniče?" On reče: "Allah je veći i bolji ." ' ,
Stimullsanjc na učenje sura .. 11-Mu'avvllctcJni"
=iJ:. J �-lill � �l J;.; Jli :Jli �·J� il!l �J t!J;, � � ;)
J ,�, y� ��r Ji =� J. (J a1:.U, �Jf �\t1 J �r ,
.,
.,
,
.
VrQcdiiOatl �- ..... ... ...
.. 105
Od 'Ukbe b. 'Amira, r.a, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, a.s: "Zar ne znaš ajete koji su večeras objavljeni, ajeti kojima nema ravnih. To je 1Xul e'uzu bi rahbtl-felek" i 'fJ
U rivajetu Ehu Davuda kaže se: "I dok sam išao sa Allahovim Poslanikom, a.s1 između Džuhfe i Ebva'a kada nas
zadesi vjetar j pomrčina. Allahov Poslanik se utjecao sa
"Kul-eu zu bi rabbil..folek" i
zaštitu hitio."
En-Nas govoreći: "'Ukbe, traži
ove dvije sure, jer se nije sličnima nikp dosad I slušao. sam ga da nam klanja učeći ih.
sa
TREĆI DIO y
TEDIVID
Teclivid (�_;.JJi) ..
Tedžvid je nauka o izgovoru glasova prilikom učenja Kur'ana. Uzvišeni Allah kaže: Kur'an 'terlllom� 1 •
;;..,;· �r �i1 �1 �
.f
-
.r !,J"J J
- #Izgovaraj
A tertil je pravilno, precizno učenje po
tedžvidu. Ovo su njegovi propisi (��f)
Propisl "lst1'an" i 11Bamcl•"
<�, j ���!' r�f) ...
•
""
•
.-
lsti'aza (i�tA:::., 1) je propisana i lijepo ju je
(���·.�)
-
mustehabb
proučiti prilikom otpočinjanja kira' eta Kur'ana,
sukladno riječima Uzvišenog:
"Kada hoćeš da učiš Kur'an, zatraži od Allaha zaštitu protiv šejtana prokletog. " 2
Učenje isti'aze je na stepenu mustehabba po mišljenju većine islamskih učenjaka. Postoji i slabije mišljenje o obavezi
("
Kur'an, 73, 4. 2 Ibid, 16, 98. 1
' ,)
YY:J
njenog učenja koje je utemeljeno na
jezičkom
značenju
spomenutog
upotrijebljen imperativ glagola C:i·�·4�)
ajeta
u
kojem
Je
•
'
Mustehabb
(�) verzija isti'aze je slijedeća:
"Utječem se Allahu prokletog šejtana ". U čenje
(Allahovim
imenom) protiv
besmele (ll-'"· :) na početku svake kur' anske ·
sure obaveza je - vadžib
(�( ), osim prij_e sure Et-Tevbe, ,
kao što je došlo božanskom �aredbom - tevkifi
(,JJ_y) i kao
što je zabilježeno u vrijeme Allahovog PoslaniKa, s.a.v.s, prilikom oficijelnog zapisivanja Objave.
Komentatori objašnjavaju da se besmela ne uči na početku sure Et� Tevbe, jer se u njoj "zvecka sabljama", do.k besmela znači "sigurnost" koja se u ovoj suri ne garantuJe idolopoklonicima.
Također, smatra se da je sura Et-Tevbe nastavak sure
El-Enfal, pa je dovoljno proučiti besmelu samo na početku prve.
Et: Navodi se i to da besmela sadrži milost, a sura Tevbe prijetnju sa nesnosnom patnjom idolopoklonici�a licemjerima, Što su činjenice koje se međusobno isključuJU 1 ne stoj e zajedno.
�
·
Kada učač starta sa učenjem unutar teksta neke sure, pa makar i neposredno nakon samog početka, može da bira učeći besmelu ili da je izostavi; svejedno radilo se o suri Et
Tevbe ili o nekoj drugoj .
Propisi učenja lst/'IU• l bcsmttl• u po1icijl početkom naka sure Učenje isti 'aze (i�\A:::..I) i besmele
(i!-'"• !)
sa
u poziciji sa
početkom neke sure može 'imati jednu od slijedeće četiri
varijante:
l.
Zasebno učenje sve troje.
U ovoj situaciji prouči se zasebno isti 'aza pa pauzira, potom se prouči besmela i pauzira, a onda produži s učenjem početka sure . 2;
Zasebno učenje prve.
U ovoj situaciji prouči se zasebno samo isti 'aza
pauzira, zatim se besmela poveže sa početkom sure.
Vezivanje prve za drugu i zasebno učenje treće.
3.
j
D ovo situaciji vezuje se isti'aza sa besmelom i napravi
Pauza' a
zat1· rn
4.
., .
m sure se otpocmJe · sa ucenJe
Vezivanje sve troje.
·
" ·
D ovoj situaciji vezuje se is#'aza sa ' besmelom, bes me� sa počet kom swe.
a
Sve ove verzije učenja su dozvoljene, ali Je prva najpreča (JjO za prakticiranje.
Učenje besmele u poziciji između dvije sure može imati slijedeće varijante: l.
Zasebno učenje svih.
U ovoj situaciji zastane se s učenjem i napravi pauza na kraju sure, potom se prouči besmela, pa pauzira, a onda zasebno prouči početak slijedeće sure. 2.
Rastavljanje učenja kraja sure od spajajući je sa početkom slijedeće sure.
3.
Spajanje svih.
besmele
U ovoj varijanti spaja se kraj sure sa besmelo m, besmela sa početkom slijedeće sure.
a
besmele sa krajem sure, pa pauziranje i rastavljanje besmele od početka slijedeće sure.
4. Spajanje
Ova verzija pauziranja i učenja je zabranjena. Razlog zabrane je u tome, kako neki navode, što je pozicija besmele u za Kur'anu određena doktrinarnom, božanskom odredbom početak, a ne za kraj sure. Takoder, treba izbjeći mogućnost stvaranja pogreš nog uvjerenje kako je besmela ajet pozicioniran na kraj u sure,
pošto
Je to
u
izvorima.
suprotnosti sa tradicionalnim vjerskim
Propisi harfa
Nun sakin
"nun" sa
suku11om i 1�1111/11a
može da bude u imenici,
glagolu,
česticama ili bilo kojoj drugoj vrsti riječi i stoji u poziciji na početku, u sredini, ili na kraju riječi, kao Što je u primjerima:
� ,�jj:f ,:;
itd.
Tenvin (nunacija) je nun sa sukunom viška, koji se primjećuje na kraju imenice kod izgovora, ali ne i kod pisanja, kao što je u primjeru:
� ��- Tenvin se sastoji od
dvije fethe ( ' ) dvije damme ( " ) ili dvije kesre ( ) Nun sakin Ui tenvin ima slijedeće propise:
l&har halld
(� ��1)
Terminološki nepromjenljiv
.
.
izhar
izgovor
se
nuna
kao
definira sakina
ili
odsječan,
tenvina
bez
nazalizacije, ili bez izgovora kroz nos, kada se nađe u poziciji
sa jednim od šest izharovih harfova: ·t, C. ,t. 't Primjeri izhara nuna sakina: itd.
� :; ,
, o '"
,� :; � :; .
,
Primjeri
i ra zha
tenv ina:
- itd. . " 1 ' t:.i:... f �. y. 4$"),
U slučaju da se nađe nun sakin ispred vav-a
(l$)
u
istoj riječi, biće
(} i ja'-a
izhar mutlak. Ovo pravilo se
primjenjuje u: a) riječima: � �� , �1� , �� ,QiJI .,
,
b) na početku sure ]asin i El-Kalem, ukoliko se ne pauzira nakon početne skraćenice:
. �/,t! � J . .
�iii J e)
U ovim slučajevima nun sak in ima nepromjenljiv
izgovor bez ikakvih glasovnih promjena.
Terminološki idgam znači asimilaciju-uklapanje harfa sa sukunom ili tenvinom u harf sa vokalom , tako da se sl iju u u jedan podvostručen glas sa tešdidom ( .. ) . T0 se dešava
poziciji nuna sakina ili tenvina sa jednim od šest harfova sakupljenih u sintagmi: w .�� .rf..
•
Primjeri idgama su: , · ' i 1::._: ·.: ' J•-: ..r-: loJ, � ,J', · . ,, ' ,..• 'a. " , � � • ,, • ltd ,of.. r '�) )JA&' ' � •
• •
�
�
) ,J'
,�
� .
•
'� " , ,J',
-1� • 't..F,J ,J',
•
�
Idgam može biti:
a) Idgam sa nazalizacij om (� r�)1), tj. izgovor s
nepotpunom asimilacijom-uklapanjem� i slljevanjem harfa nuna sakina ili tenvina kada se nađe u poziciji sa harfovima sakupljenim u riječi:
• ��
tako da zvuk titra i vibrira u nosnoj
šupljini. Ovaj idgam je nepotpun (�u), jer se nun sakin ili tenvin ne gube potpuno u izgovoru. � Primjeri ovoga idgama su:
o;. ,> ,� � itd.
� � ,�: � ,�) �
, �
New�lizacija (Gj je izgovor glasa kroz nosnu šupljinu. Dužina nazalizacije je dva hareketa, a dužina hareketa se određuje na takav način da se jednom opruži i skupi prst. fovima sintagme: Nazalizacija se osjeća u samim har tj . potpu na b) Idgam bez nwilizacije (6 � r�)l), . ukla anJ. e 1. slt'J'evanJ šakina ili tmvina kada as;._: l�Cl. Ja. 'e nuna uuua p . , i ra ( ). Nauva se se nađe J u poziciji sa harreovt·ma: lam (J)
1 14 0 Trca ..
tenvin u poziciji sa , ) , J'er se nun sakin ili potpum· m (j.t\S" . . e 1Z Izgovora. spomenuta dva harfa potpuno gub "
P rimjeri : 1:4 ��
,
\f� ::,.. ,
'�J ::,.. itd. ,
,
Trajanje ovog uklapanja je samo
jedan hareket zbog
nepostojanja gunne. U kira'etu Hafsa od 'Asima došlo je u Šatibiji da se
u
suri El-Kijame u primjeru
IJI) � ne primjenjuje idgam nego
sekta.
•
Terminološki, iklab znači preobrazbu nuna sakina ili tenvina u labavi izgovor mim-a sa nazalizacijom (gunna)
(�
kada se nađe u pozicij i ispred harfa ba ' ("'=") .
.
Primjer: .. , .. , · � t=-, , Vremensko trajanje gu nne u ovom slučaju je dva
hareketa.
lhfa•
<;U;.,) . .
lhfa ' zda nači skrivanJe · g1asa u nazaliza i · tli cij (nun sakm . tmvin) tako se tzgovon· negd ' Je Između izhara i idgarntJ, s .
Tcdiwici 0 1 15
tim što se razlikuje od prvoga jer se izgovara sa nazalizacijo m, a od drugoga jer je bez te1dida.
Gunna se osjeća u trajanju dva hareketa u izgovoru nuna ili tenvina ako se nađu ispred jednog od ihfo 'ovih
harfova koji su sadržani u slijedećoj sintagmi:
Primjeri:
��"G:- �! '� itd.
�IS" � ,iJ� �� ,�.U1 1� �
u praktičnoj primjeni
d)� �IS" 4f!
ihfo a treba paziti da pri
izgovoru nuna jezik mora bid odvojen od nepca kako bi se postigao njegov izgovor između izhara i idgama. Propisi
harfa ••Mim" sa sukunom
Mim sakin ima tri propisa: lhfa'un šcfcvi �� ;U;:.l) ..
..
To je usneno skrivanje glasa mim
(� sa sukunom u
nazalizaciji kada se nađe u poziciji sa harfom ba ' (.'="), kao što je u primjeru:
-•
-
_ •
A11
�� , ; , �· , ,
Trajanje ovog uklapanja.je dva hareketa.
11, • .,.... ..
(�
rf mim mima sakina nade ha
Kada se iza
sa
kao što je u njihove asimilacije, vokalom onda dolazi do liran}· e traJ· e dva 1,· <'1 J-���" . To asimi pnmJeru: �j'll Jvr , , hareketa. ,
Kada se
•
mim sakin nađe
u
poziciji sa jednim od
ostalih 26 harfova, osim ova dva spomenuta (izuzev u slučaju
Ihfo'a Jefevijja i Idgama mislejni sagira tj, harfa mim i ba'), onda se ne asimilira, niti mijenja, već se izgovara čisto, potpuno i odsječno. •Nun" l "mim"
u
po&lcijl gcmlnata
(tddld)
U slučaju da. se harf nun (u) i mim gemin iraju . (udvostruče , reduphraJu dobijajući znak te1dida), onda, njihov izgovor traje dva hareketa u slučaju pauzalne ili kontekstualne forme, kao što J.e u prt·m·Jeru .. 1� ul·
(�
•
•
,
Aslmll•ciJ• Istih, srodnih l bliskih l•sov• g Asimilacij a
ldgalft IDUtCIIIasil&jn
(�� r���)
Kada se nadu dva potpuno ista harfa jedan do drugog, od kojih je prvi sakin, a drugi muteharrik (sa vokalom), onda dolazi do asimilacije. U ovom slučaju harf se prouči kao da je geminiran, tj. s tešdidom ( " ). Primjeri:
�� 1,.,:• 1 �.ili Ji J itd,i uče se kao da je napisano: �.illi J ,
•
(.l!k=" f
•
,
Vremensko trajanje ove asimilacije je j�dan
hareket, osim u slučaju asimilacije mima u mim (1dgamu mislejni sagir'} i nuna u nun (Idgam sa nazalizacijom) kada traje dva hareketa, kao što smo ranije naveli.
Kada se nađu jedan do drugog dva srodna harfa istog ishodišta u poziciji da je prvi sakin a drugi muteharrik, onda dolazi do njihove asimilacije. Harfovi koji tvore ovaj idgam svrstavaju se u tri skupine: a)
, .)
,�
b) J; ,.;
'�
e)
j,
r ,....,
u, �) se asimiliraju u: j; primjer: 1jJl. �1 uči se kao da je napisano: ..
. .
,
• l�...
----- ·�;
,
.
.
<;.:.. �) se asimiliraju u: �' primjer: � :J, uči se kao da
je napisano: �
(;, ::.") se asimiliraju u: �' primjer:' lill ,�;, c_ilif, uči se kao da je napisano :'ll!1 1�:,1aH
<1
::.") se asimiliraju u: j,, primjer:
U;U, �"(j, uči se -
kao da je napisano: . w�1i
(;.:.. �) se asimiliraju u: �' primjer: :-k!• uči se kao
da je napisano: t:.:..e
(� �) se asimiliraju u: ;, primjer: �� :. e�' uči se kao da je napisano: �44 Vremensko trajanje primjerima je jedan hareket.
(� �) se asimiliraju u: da je napisano
,�;�ji
-
asimilacije
�' primjer:
�
u
svim
ovim
w-:,1, .uči se kao -
U ovom slučaju vremensko trajanje asimilacije je dva
hareketa.
U
svim ovim primjerima primJenJUJe se potpuna asimilacija Crtt r11:,1), osim u primjeru kada dođe krupni harf
ta ' (j,)
ispred
ta ' (:). U ovom slučaju dolazi do nepotpune
..... .. .
asimilacije (�� r�:,l) , gdje krupni harf ta ' (») gubi svojstVa kao što su odskakanje i praskavost da bi se djelimično mogao asimilirati u krupnoće.
ta ' (;) ,
ali djelimično zadržava i svojstvo
ldsam mutuaribcjn ( ., , ;=· r•,-;." •.)�1) �!'� Kada se nađu jedan do drugog dva harfa bliski po
ili nekim drugim svojstvima, u poziciji da je prvi sakin, a drugi muteharrik, onda dolazi do njihove asimilacije. Harfovi koji tvore ovaj idgam svrstavaj u se u dvije grupe: ishodištu
(' "J) se asimiliraju u: .)
kao da je napisano:
J
•
,
primjer:
.;j, '�� �J- r.r·,� -- �
uči se
· U ovom slučaju obavezna je .;j1'lii1 �J.
potpuna asimUacij a:
•
. •
•
'
Postoji izuzetak iz ovog pravila, po našem kira'eru, tako da Hafs u 14. ajetu sure El-Mutaffifin primjenjuje sektu i uči rastavljeno
�)i js. �lj•J �·
Kod ostalih
ovom slučaju se primjenjuje pravilo Idgama
(!} �) se asim iliraju u:
da je napisano:
� t.Jf
i),
. U
primjer:
�ija u
mutekanbqn.
� t.Jf uči �e kao
ovom slučaju moguće. je
unu asimilaciju ;·;.��1) ili nepotp primijeniti. potpunu (!·� 1 "' 1 "' _
(�lf ���!) . ,
,
vi Oclskočnf, praskavi harfo
(iliti)
vore između Odskakanje harfova na način da se izgo fovi ka/kale vokala i sukuna naziva se ka/kala G!aW · Har odskaču i praskaju različitim intenzitetom ako su bez vokala, a sadržani su u sintagmi: � :.jJ. Intenzitet odskakanj a zavisi od pozicije harfo ka/kale u riječi i može imati tri stepena: Velika kalkala (<.S� irili) U slučaju da se
harfka/kale nađe sakin (bilo da se radi 9 stalnom ili nestalnom sukunu) u poziciji gemiflata (sa tešdidom) i pauziranja na tom harfu, onda je njegovo odskakanje i praskavost najvišeg intenziteta. Primjeri: �
J ,�.h� itd.
Srednja kalkala (Ja:.j irili)
Ako harf ka/kale nije geminiran, a bude u identičnoj poziciji kao u prethodnom slučaju, tj. bude sa staln im ili nestalnu. � s kunom (u situa ciji pauziranja), onda j e njegovo � odskakanJe t praskavost srednjeg intenziteta.
Primjeri:· �\J
,:J;. � J ,� � itd.
Mala kalkala (tS� iiili)
Ako je harf ka/kale sakin i poz1c10niran u sredini riječi, onda će odskakanje i praskavost biti najnižeg intenziteta. Primjeri: � ,� ,1iJ;:. itd. Varijanta izgovora harfa
Harf ra ' () se izgovara krupno
ra'
(�)
u slijedećim
pozicijama:
l) Ako bude sa vokalima Jethe i damme, kao što je u · ,� � PrimJ erima· 't.J ..J •
o
'
�
' . -- -: ' ·· Jf;_ """" '""'J� itd
'""'
•
2) Ako je sakin, a harf ispred sa dttmmom ili fethom, kao što je u primjerima:
jj; ,�--;
itd."
3) Ako je sakin, a harf ispred sa nestalnom kesrom,
kao što je u primjerima: 1}.\fJI �f ,�f J! '*)' itd. _ 4) Ako je sakin, a nalazi se u poziciji poslije stalne
kesre, a ispred krupnog harfa <��� je u slučajevima:
_i.)\J�
,
-
-
:_,.,11,� itd.
u:;J, kao š�o
111 0 T..a ..
a 5) Ako bude sakin u poziciji nakon harf sa sukunom e (osim harfa ja ' (e.>)) ispred kojeg bud fitha ili damma u situacij i pauziranja, kao u primjerima:
�' U;! J itd. J;�i-, J ,
,
Harf ra ' C) se izgovara tanko (�-.;) u slijedećim pozicijama:
l)
Ako je sa vokalom kesre, uopće. Primjer: �JJ
2)
Ako bude sakin, a ispred njega bude stalna kesra i ne bude u poziciji da se nađe ispred krupnog harfa (��� �jo'-), kao što je u primjeru: ��� .
3)
,
Ako ispred njega bude haifu lin u vidu harfa Ja
(e.>), tj. ako bude sakin ispred ja ' (e.>) sakina, .
'
u
.
slučaju pauziranja, kao što je u primjeru: _�-.J·
4)
Ako se pauzira na njemu i ako je harf ispred sa sukunom (osim harfa ja ' (!.$)), a ispred njega harf sa
vokalom
kesre,
�� �If! l �;J•!·
kao
primjeru:
u
Dozvoljene su verzije krupnog ili tankog izgovora harfa ra ' C) u slučaju kada bude sakin, ispred njega stalni
:r)sa
osnovni vokal kesre, a iza njega krupni harf (��' u
vokalom kesre kao u slučaju:
J:,; JS-·
.
,
•
,
Isto tako kod pauziranja u primjerima:
� i
Međutim, kod prelaska u kontekstualnoj formi,
)ai·
ra' <) se, p� konsenzusu, u prvoj riječi (�) uči krupno, a u drugoj (_)ai) '
'
tanko.
Harfovi koji nose arapski naziv krupno i sadržani su u sintagmi: njih su harfovi sa vokalom je u primjerima:
��� �/;.' uče se
� � :,;. Najkrupniji od
ftthe iza'koje dolazi elif(1), kao što
��� ,�1.411 <:r...r.\!.all itd. ; �
� �
Varijanta izgovora harfa "lam" u imenu ''Allah" (.ll' i uaw , � · �\ Harf
lam (J) se izgovara u imenu "Allah" (�1 �) ili
(i�1 �) krupno (�) u slijedećim pozicijama: ,
'·
l)
Ako mu prethodi
�� � ,
2)
fetha �' J� , �, r� itd.
,·
ili
damma.
Primjeri:
.
,
Ako mu prethodi harf sa sukunom nakon
damme. Primjer: ��� 1jl�· 3)
Ili ako mu prethodi harf sa sukunom nakon
Jethe. Primjer: �� J! )· ,
,
Harf lam (J) se izgovara u imenu "Allah" (�, �) ili
i' .:) u slijedećim pozicijama: �� . � hlf) tanko e�� 4r-'J ,
�
l)
Ako mu prethodi harf sa kesrom. Primjer: )»4
2)
Ako mu prethodi harf sa sukunom nakon harfa sa kesrom. Primjer: .f»1 ;..;;. J
3)
J
Ili ako mu prethodi harf sa sukunom nakon tenvina. Primjer:
J
)»1 �ji· U ovom slučaju kao da
Je nap1sano: Jll �ji . •
•
"'
J \
Propisi harfa "lam sakin"
(�'�' �t;;J, ftš:;..f) Lam (J) može da bude:
"j1" ��
l)
određeni član:
2)
sastavni dio korijena glagola:
·�1• ��
3)
sastavni dio korijena čestica:
"j.( J "jA. r�
Odredeni član ("•JIJt
, ) •
r'i
Ako se određeni član (ji) nađe ispred harfa iz slijedeće -, . � �� onda -- � � sintagme: � se zove 'Mjesečevo 1am" J J,
•
·'·
-
,
•
'
Taliwlci 0 11S
Ci!fi r�). u ovom slučaju lam (J) se potpuno izgovara j to se
zove Izharun kameri
C:S- � .:j �d:. 1). , )'r'. ;
Primjeri: . �u�i' ,ir;JI ,..11 �� itd. A ako se određeni član
(jO
nađe ispred nekog od
preost�ih harfova onda se zove "Sunčevo lam" ovom slučaju
G: ·;·. ��). U
lam (J) se potpuno asimilira i to se �ove Idgam
šemsi (�- �;� ���!). Primjeri:
Lam (J)
�� ,�1 ,�l itd.
glagola se potpuno asimilira
poslije njega dođe drugo
lam (J) ili ra () .
;JU jj ,� Ji· kao da je napisano: (.k:) ,�· .
U ovim primjerima uči se
U svim ostalim slučajevima
Cj\fl;!;).
ako
'
Primjeri :
.
(r��!)
lam se
izgo.vara potpuno
116 0 I..a ..
"Lam" čestica
Lam čestica
,.. ·�) ("·,:" -J .....r r 1.)1
"jA" i "j.(
ako poslije njega dođe drugo lam Primjeri:
potpuno se asimilira
(J) ili ra ' () .
P.., J. ,�)� � J.
,
(r��l),
uf jA·
U ovim primjerima uči se kao da Je napisano:
Postoji izuzetak iz ovog pravila, po našem kira'ecu, tako da Hafs u 14. ajetu sure El-Mutajfifin primjenjuje sekta i uči rastavljeno
u
kojem se
�)i Ji. �l)•y �·
Kod
ostalih karija u ovom slučaju se primfenjuje pravilo Idgama
mutekaribejn. U svim ostalim slučajevima lam
potpuno
h -:.i:. 1) .)�.
(J)
se izgovara
•
!Jmam (rol) je specifičnim položajem usana izvršiti
pripremu kao da će se izgovoriti damma, a onda izgovo riti kako je napisano u Kur'anu da bi se rako ukazalo na osn ovu riječi u čijem korijenu postoji damma. Po našem kira' ecu, re ovo pravilo se primjenjuje samo u primjeru 1 1 . ajeta su jusuf u riječi: \t� � čija osnova je glasila u prvobicnorn obliku: �� �
Talivid O 117
Imala (iJ�1) •
Imala je naginjanje u izgovorufethe ka izgovoru kesre, i elifa (1) ka izgovoru ja ' ( ) . !malu koja predstavlja potpun !.$. specifičan izgovor vokala ii (�;,$' iJ�l) imamo u primjeru:
�p iz sure Hud, ajet 4 1 .
TahU (j_!". i) U 44. ajetu sure Fussilet spominje se riječ
čijem se izgovoru umekšava izgovor hemzeta
���
(�.
u
Taj
teshil se primjećuje na drugom hemzetu Ct) čiji izgovor je umekšan negdje između hemzeta (J i eliJa (,).
Duiina vokala {"Mccldovi")
Terminološki medd znači ograničeno produživanje u izgovoru ako postoji uzrok za to. Dužina {medd) se sastoji iz dva elementa: a) Gl�ovnih dužina (� :_;.;_r), a to su slijedeći harfovi: l.
Vav sakin C} sa dammom ispred ( ' )
2.
Elifsakin (1) sa fothom ispred (t' )
J
ispr 3 . ja sakin �) sa kesrom
ed ('-i )
�
), a to Sl.l : b) Uzročnika dužine (� � l.
Hemze Cs.),
2.
Sukun (") i
3. Tešdid (" ) Ovdje se podrazumijeva sukun koji je .
bio na prvom harfu prije slijevanja u drugi sa vokalom.
Vrste duilna Osnovna duiina
�
(�f l;), tj. Mtlddun tabl'ljj1111 ( t
Ova dužina je sadržana u osnovi glasovnih dužina i nije joj potreban uzročnik. Zato je obavezna ( ( ) i traje �J onoliko koliko je dovoljno da se u konti nuite tu izgovore dva "
kratka vokala
(�;J. Primjer: J� ,J:i
Sve ostale dužine su izveden e
(�:,i :J.
,
J\i -
·
Merldu n
fer 'ijjun
lccllvld 0 11t
Obavana duiina
·
M«idllll lllldilbu/1 (�(, 0
.
Ova dužina ima samo jednu vrstu predstavljenu u
Medd
muttasilu
(� �)
koji će biti u situaciji ako se
neposredno u istoj �iječi, nakon glasovne dužine nađe uzročnik dužine
rzv.
(� �) ..
u vidu hemzeta
(� U/}-)
(�), kao što je
�t.:JI ,��� ,;� itd. Razlog oduživanja leži u tome što je glasovna dužina (� u '.f) slaba i skrivena u J odnosu na hemze (J koje je jače i stabilnije. Zbog toga se
u primjerima:
slabom dodaje dužina da bi se ojačao njegov izgovor omogućio prelazak preko jakog i stabilnog hemzeta (e.). Ova dužina se obavezno dodaje u trajanju četiri ili pet kratkih vokala, hareketa, pa je nije dozvoljeno skraćivati ispod tog nivoa. Međutim, dozvoljeno je oduživanje i šest hareketa u slučaju pauziranja, pri čemu se, onda, sastanu dva uzročnika: hemze
() e.
i nestalni sukun
(� \s. ��), )
u riječima
koje imaj u hemze na samom kraju, kao 'što je u primjerima:
�� ���� i sl. DonoQcna duilna
·
Mtldd11• dill 'b (jb. 0
.
Ovaj medd ima dvije vrste: a) Rastavijenu dužinu - Meddun munfasil
(j_..��� �)
.
Ovaj medd će biti u poziciji kada se glasovna dužina
(� e.;:,;.) nađe na kraju jedne riječi, a uzročnik dužine (� �) na početku slijedeće riječi. Može se odužiyati i skraĆi�ati. Oduživanje je četiri ili pet hareketa, a skraćivanje hareketejni, tj. na dužinu izgovora dva vokala. b) Nestalnu dužinu - Meddun aridun lis-sukun
(:,j:..u >J� �) Ovaj medd će biti kada se glasovna dužina (� e.;:_.;.) ili poluvokalna dužina (� �:,;.) nađe ispred uzročnika dužine (� �) u vidu ne;tcdnog sukuna (�:t� � � -�·.) samo •
I.T.)
•
y-
u poziciji pauziranja. Može se oduživati ili skraćivati u rasponu od dva do šest hareketa, tj. medd 'arid lis-sukun može da se uvrsti u svaku od ove tri kategorije:
l) kratku - ;J (dva hareketa), ·
2) srednju - Ja.!..J (četiri hareketa), ili 3) dugu - jj, (šest hareketa).
Primjer: W\Ail·
'
·
Ako se tokom učenja rimijeni jedna određena p . · " · .. duzma onda Je naJprece da se u svakom ponov1·Jenorn ' slučaju ujednači.
Tcdivld O 131
Stalna obavuujuća duiina
•
.� �)
Mftldun lazim ( rf "
Ova dužina je u svim slučajevima i podjelama obavezna i traje šest hareketa, bilo da se prelazi ili pauzira, a može da bude u riječi (� �j� l;) ili slovu ' se dijeli na: '
1) Duiina u riječi
'
·
(� �!� 0
(�lr �j� l;),pa '
'
Mcddun la.zimun kcliml
Ova dužina će biti u riječi koja ima više od tri harfa ako se nakon glasovne dužine (j; u�;.) nađe uzročnik
dužine (� t. :-J
u vidu stalnog sukuna (�u �f �}�.:J
'
Ovaj medd može imati dvije vrste: a)
Meddun
lazimun
kelimijjun
'
musekkal
(� � rj� t),
a biće u slučaju ako je uzročnik
Primjeri: ��� �
J ,iit;..il·
h)
lazimun
oduživanjageminacij a {tešdid).
Meddun
kelimijjun
muhaffef
(�.::..� � rj� t), a biće u slučaju ako je uzročnik samo sukuri. Praktične primjere ovoga medda u kompletnom Kur'anu imamo samo u dva slučaja, a radi se o riječi
91).
�·f T ponovljenoj u suri ]unus (ajet 51.
131 o 1'Nći dio
Duiina u slovu - Mcc:ldun luimu n harfi
l)
(�:.,;.. �/J �)
Dvadeset i devet sura u Kur'anu zapocmJu sa tajanstvenim slovima, skraćenicama ili tzv. siglama koje tvori četrnaest harfova, od kojih osam sadrži obaveznu dužinu -
Meddun lazimun harfi (�'f •
J J
;
u smtagmt: � �· •
r�� l;). Ti harfovi su sakupljeni
Meddun lazimun harfi
(j'f r.>� l;)
biće u situaciji
prelaska ili pauziranja ako se radi o harfu koji u svom nazivu ima više od tri glasa oeil kojih je srednji glasovna dužina
(l; U'f) ili
poluvokalna dužina
poziciji ispred uzročnika dužine sukuna
(v._J
U'f) i nalazi se u (� : ::J u vidu stalnog '
.
(�u �� �j.:). I ovaj medd može imati dvije vrste:
musekkal (� �:,;. r�� :C,), a biće u slučaju ako je uzročnik a)
Meddun
lazimun
harfijjun
oduživanja geminacija (tešdid). Primjer: rl· U ovom
primjeru izgovara se kao da je napisano: · • � :;Jf �� , odnosno, kao da su dva zadnja harfa redupli cirana i
slivena u tešdidkoji je uzročnik oduživanja: r;�· b)
Meddun
lazimun
(� �:..;.. �j� :C,), a biće
-u
muhaffef
harfijjun
slučaju ako je uzročnik
oduživ�ja s�o sukun. PrimJ·er •
r
;
•
•'
_ itd.
lJY ,�u ,.)w-
•.
.
•
·
Tedivid e 133
Kontaktna duiina - Mftldus-sll• (tl:J1 t) (Izgovor kratkih vokala zamjenice � i Kada se
� -
o
)
spojena lična zamjenica za treće lice
jednine muškog roda
� ili
nađe u poziciji između dva
0
vokalizovana harfa, onda se kratki vokali odužuju u izgovoru kao
damme
ili
kesre
meddus-sile koji može biti:
a) Nepromjenljiva duiina <�;:. � 0
Mtuldu si/td/n sugra
Ako vokalizovani harf iza ove zamjenice nije
hemze,
onda se radi o nepromjenljivoj osnovnoj dužini. Primjer:
�c, 4} J�·
Ovaj
vokala) kao i
medd se
medd tabi'i.
odužuje hareketejni (dva kratka Treba naglasiti da postoji izuzetak
iz ovog pravila u kojem se kratki vokal dugo.
Ovaj
primjer
je
iz
69.
kesre
u riječi J.J uči
ajeta sure
El-Furkan:
, . Postoji i suprotan primjer gdje se na prvi ·� u �. J I.W T pogfea treba učiti dugo kao medd sile, međutim, uči se •
kratko, kao što je u primjeru 7. ajeta sure Ez-Zumer: · Također,
treba naglasiti da se harf ha' (0) koji je sastavni dio
korijena neke riječi ne tretira
damme
ili
� 4.J,j!
kesr� uvijek
Što je u primjerima:
medd sile i njegovi kratki vokali
se čitaju kratko bez oduživanja, kao
� � ,�
itd.
1J4 0 T...a ..
b)
Produicna duilna
·
.
Mddu si/lll/11 kuiN•
�� � u jenice hemze Ako je vokalizovani harf iza ove zam jer: onda se radi o dugom meddu sile. Prim
(J
� f.f ti �f
Dužina ovoga medda je kao u rastavljenog medda traje četiri ili pet hareketa.
(J a��� :J i �
Transformirana duiina - Mttddul-bttd�l ( 4' 0 J Kada u osnovi jedne riječi postoje dva hemzeta od kojih je prvi sa vokalom, a drugi bez vokala, onda se izvrši transformacija u jednu dužinu koja traje medd tabi 'i.
hareketejni Primjer: ��f� transformiše se u: ��T·
Altcmativna duiina
·
kao i
Mttddul-'/vft/ (�yj1 �) �
�
.
Ova dužina se primjenjuje u slučaju pauziranja na tenvinu akuzativa kada dužina od dva hareketa postaje alternativa tenvinu. Primjer:
i
J\"A!
-
,
Poluvokalna duiina
•
�,
Mft/du lln (� �) •
Ova dužina nastaje u slučaju da vav budu u lin l.
#
(J)
ili ja '
{y)
(�} pozicij i koja zahtijeva ispunjenje ovih uvjeta:
da s u sa sukunom
,
2. da je harf ispred njih sa ftthom ,
lalhid 0 1U
3 . da je harf iza njih sa nestalnim sukunom koji je uzrokovan pauziranjem.
Poluvokalna dužina se primjenjuje isključivo u poziciji pauziranja i može spadati kao i Medd arid lis-sukun u jednu od tri kategorije dužina: l.
kratku - :;.al (dva hareketa) ,
2. srednju - �Y (četiri hareketa) ili
3. dugu
-
j), (šest hareketa) .
Duiina naglašavanja i razlike (;)1 1:,)
•
Mddul-lcrk
�
Ova dužina koristi se za pravljenje razlike između konstatacije i pitanja, a traje šest hareketa. U Kur'anu postoje samo četiri praktična primjera za ovu dužinu. To su riječi: r� Jjln Jj ponovljene na dva mjesta u suri El-
143 i 144), te primjer � �il»T jJ u suri junus l»T u surl En-Nem/ (ajet 59) . (ajet 59) i primjer: � .<- ·· J �� .r r �
En 'am (aje�
.. .,. J
Kada se ova dužina ne ·bi primjenjivala onda bi se pitanje moglo razumjeti konstatacijom što bi dovelo do velike doktrinarne pogreške u značenju .
Sekta (i:S::.,)
pauzalna forma u kojoj se Sekta (�) je specifična ržaj disanja hareketejni trenutačno prekida glas, uz zad kratka vokala). U našem (koliko se može izgovoriti dva ćim slučajevima: kira'etu sekta se primjenjuje u slijede
l. El-Kehf ajet
i 2. (Sekta je na eliJu, a ne na tenvinu koji se ne uči ni u kontekstualnoj formi). l.
2. jasin, ajet 52, 3. El-Kijame, ajet 27, 4. El-Mutaffifin, ajet 14, S. El-Hakka, ajet 28-29. U ovom slučaju dozvoljeno
je učiti sa sektom ili sa idgamom. Sekta se, ipak, preferira u ovom konkretnom slučaju. Scdidctut-tilavt (·<�!,1 !- • - ) OJ� O� -
v· Sedždetut-til4ve (·-� L, prema �� 0�) se cm o J.l i.OII hanefiJskom mezheb u, - u cetrnaest slučaJeva kao . drugostepena obaveza /. _J v t'b ·'/l za svakog punoljetnog 1 1v aa z . mentalno zdravog m limana l. bilo da se aJet muslimanku, us • • v · ili CUJ v . e u namazu sedžde prouc1 111 van nJega. . _,,. , Uvjeti ove sedžde su, po izrazitoj većini učenj.al\" : uvjeti namaza, kao sto 1 1 v su· Clstoca, bl' , ld ma · okretanJ e pre · • pokrivanJe, s tom razl' v enog J ran k 1 om sto sedžda nema zab •
•
•
v
.
v.
·
.
•
.
Tcdhlcl o 1J7
vremena kao namaz. Ona se može odgoditi pa je nema potrebe obavljati pod tejemmumom. Buharija bilježi da je Ibni Omer činio sedždu i bez abdesta. Sedžda se čini na način da se prvo donese tekbir, zatim se ide na sedždu na kojoj se prema jedinom vjerodostojnom predanju uči dova:
"Moje lice čini sedidu svome Stvoritelju koji mu je svojom moći i snagom vid i sluh uklesao, pa neka je Blagoslovljen Allah, najbolji Stvaraoc."
Ako je učač u namazu, onda treba proučiti i tri puta: ��j 'Jj ��· Iza toga se donese još jedan tekbir prilikom dizanja sa sedžde.
lnakovl stajanja
(_.i), ��;.J
Medinskom mushafu koji je štampala "Mudžemme'ul-melik Fehd" spominJU se slijedeći dijakritički znakovi za stajanje prilikom učenja: U
obavezno stajanje, zabranjeno stajanje,
1Ja 0 1N8 6 '
dozvoljeno stajanje, dozvoljeno stajanje sa prvensrvom prelaska, dozvoljeno
Ji
stajanje
koje
se
preferira
nad
prelaskom, *
*
* *
* *
ako se stane na prvom znaku onda nije .
ispravno stajanje na drugom.
Va/lahu e a/emu
********* ***** *
U slučaju da neki pažljivi čitalac primijeti neku eventualnu grešku koja se autora radi ispravke.
potkrala zamoljava se da obavijesti
SadriaJ uvoo
KUR'AN - GARANT OPSTANKA MUSLIMANA ADABI
�.....
3
....•..•............................
3
.......................................................................................
UČAČA l UČENJA KUR'ANA
18
·-..................................
l . MES'ELA MUSTEHABB JE MNOGO ĆITATI I UČITI KUR'AN .......................... 1 9 2 . MES'ELA lABORAVLJANJE KUR'ANA VELIKI JE GRIJEH ................................ 24 3. MES'ELA LIJEPO (MUSTEHABB) JE UZETI ABDEST RADI UČENJA KUR'ANA... 25 4. MES'ELA SUNNET JE UĆITI NA ČISTOM MJESTU .......................................... 26 5. MES'ELA MUSTEHABB JE SJESTI OBORENE GLAVE, PONIZAN, OKRENUT PREMA K!BLI, MIRAN I SA POSEBNIM PIJETETOM UČITI. .............. _.26 6. MES'ELA SUNNET JE UPOTREBLJAVATI MISVAK ZBOG ČISĆENJA USTA I
POSTIVANJA KUR'ANA .................................................................. 26
7. MES'ELA SUNNETJE "ET-TE'AVVUZ" PRIJE OTPOČINJANJA KIRA'ETA ......... 27 8. MES'ELA IZGOVARAJ "BESMELU" KOD POČETKA SVAKE SURE, OSIM SURE ........ 30 "BERA'EH" (ET-TEVBE), ........... ........... ........... ........... ........... 9. MES'ELA UčENJE KUR'ANA NE ZAHTIJEVA POSEBNU ODLUKU (NIJJET) KAO
........ .... 3 1 ŠTO JE SLUČAJ SA OSTALIM ZIKROM ........... ........... ........... 1 0. MES'ELA "TERTIL" JE SUNNET KOD UČENJA KURA ' NA. ......... ......... .......... . 32 .
l l . MES'ELA . SUNNET JE UČENJE SA DUBOKIM RAZMISLJANJEM (ET-TEDEBBUR) I . RAZ UMIJEVANJEM; (ET-TEFEHHUM) ......... .................. . : ........ : ........ 34
12. MES'ELA .......... ..... NE SMETA PONAVLJANJE AJETA
' . . . . . . . ................... ....
. . . . ..
13. MES'El..A
LIKOM UĆENJA KUR'ANA MUSTEHABB JE PLAKATI PRI
...... . . . ... ...
.. .
1 4. MES'El..A
38
39
40 GLASA I UKRAŠAVANJE KIRA'ETA SUNNET JE ULJEPSAVANJE 1 5. MES'ELA UĆENJE ("BIT-TEFHIM") MUSTEHABB JE KRUPNO - GROMOGLAS NO . . . . . . ...
.......................
...............
. . . .. . . . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . ........ .......................
42
1 6. MES'El..A UćENJE NAGLAS I U SEBI ..................... . . . . . . .... ...... ....... .... ....... ..... .. 43
17. MES'ELA UćENJE IZ MUSHAFA VRIJEDNIJE JE OD UĆENJA NAPAMET,
.........
1 8. MES'ELA
POMAGANJE UĆAĆU KAD NE ZNA NASTAVITI . . .
.......
..
............
.
.....
19. MES'ELA MEKRUH JE PREKIDANJE UĆENJA ZBOG RAZGOVORA SA NEKIM
44
. 46
..
20. MES'ELA
50
NIJE DOZVOLJENO UĆENJE KUR'ANA STRANIM JEZIKOM, ........... 5 0
2 1 . MES'ELA
NIJE DOZVOLJENO UĆENJE "SAZZ" KIRA'ETOM ..... ............. ......... 5 1 22. MES'ELA NAJPREĆE JE DA SE KUR'AN UĆI REDOSLIJEDOM MUSHAFA
23. MES'ELA
UćENJE NA VI.ŠE 1-iARFOVA 24. MES'ELA
...... . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
...........
.
....... . .
...... ............
...
52 54
SUNNET JE SLUŠANJE UĆENJA KUR'ANA BEZ RAZGOVORA I G ALAME 56 .............. .......................... ..... 25. MES'ELA · ·· · · · ·
·
··
····
· ·· ·
··
· · · · · · · · ·· · · · · · · ·
·
·
·
··
.. .. . . . . .
·· ···
S U NNET JE OBAVLJANJE SEDŽDE . .. . . . . . 2 6. MES 'ELA OD�RANA VREMENA ZA. UĆ ENJE ... ............... . . .... . ....... ..... 27. MES'ELA �T� LJETI I ZIMI... .... ..... ..... .. . . . . 2.8. �ES'ELA. ..
r .
. . ..
·.
.
......
..
..... ....
........
.
.
...
...
. . . . . . . . . . .. . . . . .
.........
.... ..
.....
. . . . .. .
..
. . .. . .
56 57
... .. ... . 59
5HriaJ 0 141 SUNNET JE POSTITI NA DAN HATME. . .............. .............. .............. 59 29. MES'El.A
MUSTEHABB JE TEKBIR POSLIJE SURE "ED-DUHA" PA DO
ZAVRSETKA KUR'ANA................................................................... 60 30. MES'El.A SUNNET JE DOVA NAKON ZAVRSETKA HATME, ............................ 62 31. MES'El.A SUNNET JE NAKON ZAV'RSETKA HATME DA SE ODMAH ZAPOČNE SA DRUGOM,
...................•.................•................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
63
32. MES'El.A PONAVLJANJE SURE "IHLAS" NA KRAJU HATME ............................ 64 33. MES'El.A POKUĐENO JE KUR'AN UZETI SREDSTVOM ZARADE ZA ŽIVOT .... 65 34. MES'ELA ZABORAVLJANJE KUR'ANA ........................................................... 65 35. MES'El.A UčENJE KUR'ANA MEJJITU ........................................................... 65
POGLAVUis ............. ............. .. .. .. .......... ................ 68
UČINJI I.UR'ANA ........ ........ ............................ ............ 68 PRIJETNJA OD ZABORAVA KUR'ANA NAKON STO SE NAUČI l KVALIFIKACIJA ČOVJEKA KOJI U SVOJOJ MEMORIJI NEMA NISTA OD KUR'ANA
. ... .. ..................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . .
78
STIMULACIJA NA UĆENJE DOVE ZA HIFZ KUR'ANA....................... 80 STIMUUSANJE NA UĆENJE "FATIHE" I NJENA VRIJEDNOST .......... 87 STIMUUSANJE NA UĆENJE "EL-BEKARE" l "ALI 'IMRAN" ........... ... 91 STIMUUSANJE NA UĆENJE "AjETUL-KURSI" I NJENA VRIJEDNOST96 STIMULISANJE NA UĆENJE SURE "EL-KEHF", NJENIH PRVIH ILI P SLJEDNJIH DESET A}ETA ........... ........... ........... ........... ... ............ 99 O STIMUUSANJE NA UĆENJE SURE "JASIN", I NJENA VRIJEDNOST.. 1 OO STIMUUSANJE NA UĆENJE SURE "TEBA.REKELLEZI Bl JEDIHILMUI.K" ........... ........ ............. 101 ····· ····················· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·
StlMUUSANJE NA UĆENJE SURE "KUL HWALLAHU EHAD" ....... 103 ....... ..... 104 E UČENJE SURA "EL-MU'AVVIZETEJNI"
S'nMuusANJ
NA
............__ 107
............ .....
.._ ··_ ··_ ··· ::·: ..� ···_ ··= ' " . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .. . . . .. 1 0) "BESMELE PROPISI "lSTl'AZE" l . . ..... ..... . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . . . ....... . .. 107 .. (;i�· 'it J o�\Ao:.,�j ��f)· s;;;;;�OM I TENVINA ... .. . . . . . . . .. ........... I I I RO .S HARFA "NUN SA l' P! I ' • . ... . ..... . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . .. . ... . .. . . .. . I I 5I . ' iiS'� I �fil rll:;.P . . . . . . ( _Fil 1 .:st JJlARFA "MIM" SA S " " . . . . . . .... . . . ....... ...... . ... 1 O UKUN M " (;� I :.::�11 "MIM" U POZICIJI GEMINATA DID).. . . . . . . . . . . . . ... .... . .. 1 166 . . . . . . .. . . .. . .. . . . ....... . .. . . . 1 (1)\i�·(�� � l J l)_filt l ) . .. .... .... . . . . . . ... ......... .... . . . . . . . . . . . . . . ....... . I I 6
TIDiviD (�_;.· .:lt� ·�
-
__ ___ __ __ __ __ .
· · · · · · ··
.
.
.
.
.
•
.
J
.-\si M!tACiji. ISTIH, SRODNIH l BLISKIH GLASOVA
, IZGOVORA HARFA RA .................... ............. ............. 1 2 l
0DSKOĆNI , PRASKAVI HARFOVI
yARIJANTE
( J
(a!iij) . . . . . .... . . ... . . ....... . . . .. . .. . . . . .. . 120 .
.,, J , '. ,) .............. .............. ................ . . . .. . . . . . . .. . .. ..... . l 21 A HARFA "I.AM" U IMENU "ALLAH" ......... .. 123
,
.
�� J ��.J' � yAJti]A>n'E IZGOVOR
,,. ,, .:i) ............. ............................. ..................... ....... ... ... . .. . .. ... 123 p411l -.al
J'ROPISI HARFA "tAM SAKIN " "" ........ ...... " ... . . . . . .. . .. . . . .
.. . . ... . . ... . . ... I 24 -' ,, .",;;u, ·IS:;..P . ..... .. . . .. .. . . . . ... . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . .... . . . . . . 1 24 ��'ro r 6 ISMAM (·�:.:.� ...... ...... ...... ...... 2 1 ..... .. ..... ..... ..... . . . . ..... .. . . . . . . . .. . . . . .. . . . . r 7 IMAU Cif,;!) .. .. .... .. ...... .. .... ... ...... . . . ..... ..... ..... .... .... . ..... .. .... ..... ..... r 2 e.
.
.
.
TESHIL (j_;' !) . . .. . .... . .. . . .... . . .. . ..
7 12 7 DUžiNA V6KAIA ("M ED DOVJ") . .... ...... . . . . . . . . 12 ................... . . , e�, 'JS:>P .. .... ............ ... ...... ... ... ........... ......... .. .. . .. . . . . . . . . . . .. .. ... . . .. 1 27 . r 8 VRSTE DUl!NA.. . .. .... .... ... .... .... ... . . . . ..... ..... . . . . . ..................... ..... ... 1 2 .
.
·
·· ·..... " "
. . .. . " . . "
"
... . . . . . ..
. . .
:::::::::
.
SrALNA OllAVE ZUJ UĆA DU liNA · MED
DUN LAZ1M (
13 1
�j, � �) .... ... DUS-SILE (il:..aJ I �) .. . ..... .. . . . . ....... . . 133 .
KONTAKTNA DUliNA MED
(IZGOVOR KRA , TKIH VO KALA ZAM JE NICE 0 I 0 )
TRANsFoRMI RANA D
tJ1:tNA - MEDD
... ............ . . .. ... . . .. 133
, UL-BEDEL CJ:.;ii
i>) . .. .. . ..... 134
MEDDUL-lVED (vPjJI � 134 POLUVOKALNA DU2INA - MEDDU LIN (� �) ..... ...................... 134 0U2INA NAGWAVANJA l RAZLIKE - MEDDUL-FERK(,j')j l �) 135
ALTERNATIVNA DU2INA -
................
.
,
..
SEKfA (i:S::)
,
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
SED2DETUT-TILAVE {oj�l
i�)
.........
ZNAKOVI STAJANJA (� � ���) ,
SADIW
�
..
..........
.. ........
. . . . . . . . .. ..
....
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .
.
.
.......
.......
..
.............................................................................
136 136 137
1Jt
