DEFINICIJA TRŽIŠTA 1. Šta je tržište? a) b) c) Tržište je prostor na kome se oba vlja razmjena roba i usluga; Tržište je oblik razmjene različitih proizvoda i us luga posredstvom novca; Tržište označava sistem svih ekonomskih veza posredstvom novca, pri čemu dio tržišta čine ponuda i tražnja i mehanizam tržišnih cijena. VRSTE TRŽIŠTA 1. 2. 3. 1. Roba i usluga Radne snage Finansijskih sredstava (fina nsijsko tržište) FINANSIJSKO TRŽIŠTE Finansijsko tržište je organizovano mjesto i prostor na kome se traže i nude fin ansijskonovčana sredstva i na kome se, u zavisnosti od ponude i tražnje, formira cijena tih sredstava. Cijena novčanih sredstava na finansijskom tržištu je, u s tvari, kamatna stopa. Kamata zavisi od iznosa novčanih sredstava i vremena. Ako je vremenski rok manji i kamata je manja i obratno. Dakle, finansijska tržišta p redstavljaju način putem koga najčešće preduzeća i država pribavljaju dodatna sr edstva za svoje investicione projekte i javne potrebe, ali i mogućnost za invest itore da ulažu svoja slobodna sredstva, kako u težnji za njihovo realno očuvanje protivu inflacije, tako i u nastojanju da kroz stope prinosa obezbijede njihovo realno uvećanje. To, praktično, znači prenos novčanih sredstava sa onih fizički h i pravnih lica koja raspolažu većim slobodnim iznosima, od onih koji ih žele i li mogu samostalno uložiti, na ona fizička i pravna lica čiji je dohodak nedovol jan za finansiranje tekućih i razvojnih planova i programa iz oblasti proizvodnj e, potrošnje, prometa i usluga za koje se pretpostavlja da su društveno i ekonom ski opravdani. Finansijsko tržište 1) Novčano tržište a. tržište žiralnog novca b. eskontno i lombardno tržište c. kreditno tržište d. tržište kratkoročnih vrij ednosnih papira Page 1 of 43
2) 3) Tržište kapitala a. tržište kredita - kreditnoinvesticiono tržište - hipotekarno tržište b. Tržište vrijednosnih papira - Tržište obveznica - Tržište dionica Tržište derivatnih finansijskih instrumenata Devizno tržište a. specifičan oblik (internacionalno tržište novca) NOVČANO TRŽIŠTE 1. Pojam, funkcija i značaj novčanog tržišta Novčano tržište je dio ukupnog fina nsijskog tržišta na kome se trguje novcem, kratkoročnim vrijednosnim papirima, s a rokom dospijeća do jedne godine dana. 2. Pojam novčanog tržišta podrazumijeva: institucionalno definisan prostor i vrijeme; ponudu i tražnju novca, novčanih s redstava u vidu kratkoročnih kredita, te kratkoročnih vrijednosnih papira, učesn ike, instrumente novčanog tržišta, ”tehnologiju” rada. Novčano tržište a) b) c) d) Tržište žiralnog novca, Eskontno i lombardno tržište, Kreditno tržište, i Trž ište kratkoročnih vrijednosnih papira. TRŽIŠTE NOVCA 1. Pojam tržišta novca Trži šte novca je dio novčanog tržišta, koji predstavlja organizovani institucionalni mehanizam, sa tačno utvr enim učesnicima, njihovim pravima i obavezama, definis anim prostorom i vremenom funkcionisanja, i regulisanim uslovima pod kojima se o bavljaju finansijske transakcije i tehnologija rada. Samim tim, tržište novca se razlikuje od novčanog tržišta. Page 2 of 43
Razlika se ogleda u slijedećem: -----------------------------------------------------------------------------------------0pis novčano tržište tržište novca ----------------------------------------------------------------------------------------svi subjekti finansijskog sve banke i Učesnici sistema jedne zemlje speci jalizovane finansijske organizacije Predmeti rada novčana srestva vrijednosni pa piri devizna sredstva krediti. NOVAC 1. Pojam i nastanak novca Novac je nastao u periodu prvobitne ljudske zajednice, tj. sa pojavom viška vrijednosti. Naime, p ojava viška vrijednosti nametnula je potrebu da se, razmjenom robe, odre eno upo trebno dobro izdvaja, i kod učesnika u procesu razmjene se nameće, kao sredstvo razmjene. Razmjena robe: razvoj oblika vrijednosti robe a) b) c) d) a) Prost ili slučajni oblik vrijednost : Potpuniji ili razvijeniji oblik vrijednosti robe, O pšti oblik vrijednosti robe, i Novčani oblik vrijednosti robe. Prost ili slučajn i oblik vrijednosti robe R (1) : R ( 2 ), ili novčana sredstva vrijednosni papir i 1 koža = 10 strijela. 1 koža predstavlja relativni oblik, a 10 strijela ekvivale ntni oblik vrijednosti robe. b) Potpuniji ili razvijeniji oblik vrijednosti R1 1 0 strijela R = R2 ili 1 koža = 5 sjekira R3 20 kg čaja c) Opšti oblik vrijednost i R1 R2 = R R3 ILI 10 strijela 5 sjekira 20 kg čaja = 1 koža Page 3 of 43
d) Novčani oblik vrijednosti se postiže onog momenta kada odre ena roba u odre e nom vremenu stekne monopol u vršenju opšteg ekvivalenta. Istorijski posmatrano, ta roba – novac najčešće je bila zlato, srebro i drugi plemeniti metali. Me utim , u početku nastanka robno-novčane privrede, pojavljivala su se i neka druga dob ra, koja su vršila funkciju novca: stoka, koža, platno. Današnja riječ “platiti” ukazuje da se kao novac koristilo platno. Ipak, daleko više se koristio metalni novac, iskovan od zlata, srebra i drugih plemenitih metala. Najčešće se novac k ovao od zlata i srebra. Ako je novac kovan samo od zlata ili samo od srebra, rij eč je o tzv. monometalizmu. Ako je kovan istovremeno i od zlata i odsrebra, rije č je o bimetalizmu. Pri kovanju novca država odre uje vrstu i količinu metala ko ju treba da sadrži jedna novčana jedinica, tj. kovničku stopu. PAPIRNI NOVAC Met alni novac postepeno isčezava. Pojavljuje se papirni novac. Ulogu novca vrše pis meni nalozi koji nemaju nikakvu vrijednost. Njegova vrijednost ogleda se u tome samo što funkcioniše u prometu. Dakle, vrijednost papirnog novca zavisi od pokri ća robama i masom roba koje mu stoje nasuprot, a ne zlatom koje reprezentira. Un utar granice jedne zemlje, papirni novac je u odre enom dijelu reprodukcije potp uno zamijenio punovrijedni (zlato) novac. U me unarodnim plaćanjima ne. Tamosu n ovac konvertibilne novčanice. FUNKCIJE NOVCA 1. Funkcija novca kao mjera vrijedn osti, 2. Funkcija novca kao sredstva razmjene ili prometnog sredstva, 3. Novac k ao platežno sredstvo, 4. Novac u me unarodnim plaćanjima (svjetski novac). 1. Fu nkcija novca kao mjera vrijednosti - je najznačajnija funkcija novca. Pomoću nje , različite robe i usluge postaju uporedive i razmjenjive. Da bi se nekom robom stvarno mjerila vrijednost druge robe mora se odrediti neka mjera, tj mora se ut vrditi tzv. mjerilo cijene. Potrebnoje imati u vidu da svaka roba ima svoju vrij ednost. Vrijednost robe se ogleda u količini opredmećenog apstraktnog rada ulože nog u njenu proizvodnju. Page 4 of 43
NOVAC KAO MJERA VRIJEDNOSTI Primjer 1. Predpostavimo da se : • 1 kompjuter proiz vede za 2000 časova; • 1 štampač se proizvede za 1000 časova; Kako se mogu ove d vije robe me usobno upore ivati i razmjenjivati? To se može uraditi ako država u tvrdi težinsku jedinicu. Pretpostavimo da je to 1 gr.zlata, za čiju proizvodnju je potrebno 2 časa. Na osovu težinske jedinice - 1gr.zlata omogućuje se da se sa zna : a) koliko je puta vrijednost jednog kompjutera veća od vrijednosti jednog štampača, b) koliko se štampača može dobiti za jedan kompjuter. Polazeći od dati h podataka proizilazi : • 1 kompjuter = 2.000 časova =1000 gr. zlata(1gr=2čas;10 00gr=2000čas). • • 1 štampač = 1.000 časova = 500 gr.zlata (500 gr.zlata x 2 čas a= 1000 časova). Za 1 kompjuter se može dobiti dva štampača. Zlato ne funkcioniše u platnom prometu u obliku grumena, već kao novac čiji obli k, težinu, finoću i ime odre uje država. Tako utvr en novac naziva se moneta. Pr imjera radi, neka je jedan gram zlata jednak jednom dolaru, koji predstavlja nov ac na osnovu koga se utvr uju i upore uju vrijednosti kompjutera i štampača. Na osnovu datih podataka proizilazi: • • 1 komjuter (2000 čas.) = 1000 gr.zlata; 10 00 gr.zlata x 1 dolar = 1.000 dolara; • 1 štampač (1000 časova) = 500 gr.zlata; • 500 gr. zlata x 1 dolar = 500 dolara . Šta predstavljaju iznosi: 1.000 i 500dolara? Predstavljaju cijene robe. Cijena je novčani izraz vrijednosti robe, ili vrijednost robe, izražena u novcu. Cijen a robe se mijenja (povećava ilismanjuje) zavisno od niza faktora kao npr.: a) vr ijednosti robe; b) vrijednosti novčanerobe; c) promjena mjerila cijene, drugih t ržišnih faktora ( ponude, tražnje i sl.). Page 5 of 43
Primjer 2. Vrijednost robe • • • • Jedan kompjuter se proizvede za 1000 časova, a ne za 2000 kao u predhodnom slučaju. Kod proizvodnje zlata nije bilo promjena (1 gram zlata se proizvede za 2 časa). 1 komjuter = 1000 časova; 500 grama zlata = 1000 časova (500 gr. x 2 časa) 1 gr = 1 dolar; 1 kompjuter = 500 grama zlata, odnosno 500 dolara. Primjer 3. Vrijednost novčane robe • Ukoliko se promijeni vrijednost zlata, a ko mjutera ne, i to tako da se 1 gram zlata proizvodi za 1 čas, a ne za 2, kao u pr edhodnom primjeru, onda će vrijednost jednog kompjutera odgovarati vrijednosti 2 000 grama zlata, tj. 2000 dolara. Zaključak: Kada pada vrijednost novčanog mater ijala, cijena robe se povećava, a kada vrijednost novčanog materijala raste, cij ena robe se smanjuje. • Primjer 4. Promjena mjerila cijene Kada se mijenja mjerilo cijene, pri nepromije njenoj vrijednosti robe i zlata, cijene robe se mijenjaju obrnuto srazmjerno mje rilu cijene. Do sada smo imali da je: 1 kompjuter = 2000 časova; 1000 gr. zlata = 2000 časova, i 1 gram zlata = 2 časa, odnosno 1 dolar. 1 komjuter = 1000 dolar a. Predpostavimo da država smanji mjerilo cijene, i to tako da je 0,5 grama zlat a = 1 dolar. Cijena kompjutera iznosiće 2000 grama zlata ili 2000 dolara. Kada d ržava poveća vrijedost dolara i 1 dolar = 2 grama zlata,cijena komjutera = 500 d olara. NOVAC KAO SREDSTVO RAZMJENE ILI PROMETA Razmjena robe se ostvaruje kroz d va osnovna vida: a) kao neposredna razmjena (trampa): R – R; b) robno novčana ra zmjena – proces razmjene se razdvaja, i to: - na akt prodaje R – N - na akt kupo prodaje R – N – R1. Page 6 of 43
Primjer : Obućar je prodao 3 para cipela trgovac za 135 KM. Za dobijeni novac ku pio je sirovinu i repromaterijal za dalju preradu za 90 KM, a za 45 KM izvršio j e nabavku životnih namirnica. • Prvo kretanje: R (3para cipela) - N (135 KM). • Drugo kretanje: N (135 KM) – R1 (90 KM) + R2 (45) Vlasnik cipela u drugom kretan ju je kupac, a vlasnici sirovina i životnih namirnica su prodavci. U prvom kreta nju vlasnik cipela je prodavac. Oba kretanja se sjedinjuju i čine : R – N – R NO VAC KAO BLAGO Sav novac se ne utroši. Jedan dio se zadržava – štedi. Izvlači se iz prometa, tezauriše se. Postepeno novac se uvećava što se u ekonomiji naziva z grtanje blaga. NOVAC KAO SREDSTVO PLAĆANJA Ova funkcija novca nastala je u razvi jenijim novčanim sistemima. Ima nekoliko svojih karakteristika. Naime, prilikom razmjene može se desiti da se roba da kupcu uz odgo eno plaćanje. Tako e dešava se da se prvo izvrši naplata, a tek onda isporuka robe, - plaćanje unaprijed. U prvom slučaju kupac postaje dužnik. SVJETSKI NOVAC Karakteristična funkcija novc a za spoljnu razmjenu ili trgovinu. Ovdje postoji niz otežavajućih okolnosti da novac nesmetano obavlja svoju funkciju. Veliki broj zemalja na svojoj teritoriji zabranuju da se kao sredstvo plaćanja koristi drugi novac, itd. Tada se novac p retvara u novac te zemlje, tj. obavlja se zamjena novca. ODRE IVANJE POTREBNE KO LIČINE NOVCA U OPTICAJU • Metalistička teorija- jedino plemeniti metali i to pre nstveno zlato i srebro mogu biti novac. Papirni novac može funkcionisati samo do k postoji uvjerenje da se može zamijeniti za metalni novac. Terija funkcionalne vrijednosti - vrijednost novca vezuje za njegovu funkciju kao prometnog sredstva . Kvantitativna teorija o novcu- polazi od kupovne vrijednosti novca. Vrijednost novca zavisi od odnosa količine novca u opticaju i količine roba i usluga koje se trebaju razmijeniti. Količina novca je zavisna od nivoa cijena i mase roba. • • Page 7 of 43
Nm = Q x p; P = Nm/Q Nm = 8.000.000 KM; Q = 4.000.000 komada P = 8.000.000/4.000 .000= 2 Radna teorija vrijednosti Nm = Q x c/ b Dohodovna teorija Nm = ND / b Te orija inflatornog jaza Nm = P + Š Savremene teorije Nm = (Rc – Kc + Dp – Kom)/b TRŽIŠTE NOVCA Učesnici na tržištu novca: a) CB kao monetarna vlast; b) poslovne banke kao osnovni činioci i nosioci trgovine novcem, i c) specijalizovane i za t o posebno ovlašćene posredničke finansijske organizacije, kao značajni učesnici u trgovini, prije svega kratkoročnih hartija od vrijednosti i kao jedini posredn ici izme u centralne banke i poslovnih banaka na jednoj strani i velikog broja s itnih novčanih sredstava na drugoj strani. • Sva ostala društveno-pravna lica i fizička lica mogu koristiti tržište novca indirektno, tj. preko zvaničnih učesni ka, i to : a) država i paradržavne institucije i organizacije preko CB; b) sva d ruga pravna i fizička lica preko poslovne banke ili zato posebno ovlašćene posre dničke organizacije. Centralna banka - je najvažniji učesnik na tržištu novca. Ta i takva njena važno st proizilazi iz njenog mjesta i uloge koju ima i ostvaruje u funkcionisanju trž išta novca. Najznačajnija uloga CB: • Potpuno je samostalna u regulisanju, propi sivanju i sprovo enju pravila ponašanja, funkcionisanja i načina rada na tržištu novca, koja su obavezujuća za sve. CENTRALNA BANKA - UČESNIK NA TRŽIŠTU NOVCA C B samostalno utvr uje uslove poslovanja na tržištu novca. Donosi odluke vezane z a: - cijenu novca izraženu u većoj ili manjoj eskontnoj i diskontoj stopi, - obi m ponude izražen u povećanju ili smanjenju novčanih kontigenata; - obim tražnje izražen u povećanju ili smanjenju obavezne rezerve, i - obim javnog duga izražen u u prodaji ili kupovini državnih hartja od vrijednosti. Page 8 of 43
Na osnovu ovih činjenica proizilazi da je CB praktično osnivač, organizator, reg ulator i kontrolor ukupnih poslovnih doga aja i radnji koje se dešavaju na tržiš tu novca. Tržište novca je osnovni mehanizam putem i preko koga CB svojim instru mentima (MKP, Deviznom politikom, Fiskalnom politikom i politikom utrašnjeg i sp oljneg duga), ostvaruje sve svoje ciljeve i zadatke. Situacija na tržištu novca tako postaje osnovni indikator stvarnog stanja stvari u ekonomiji jedne zemlje. Promjene diskontne i eskontne stope, stope obavezne rezerve, obima kredita držav i, obima i uslova kredita i druge aktivnosti CB, imaju direktan i neposredan odr az na promjene na tržištu novca. POSLOVNA BANKA • Poslovna banka na TN može se p ojaviti na dva načina: 1) može imati poslovni odnos sa CB, i 2) može imati poslo vni odnos sa drugim učesnicima na tržištu novca koji tako e moraju imati svojstv o legitimnog učesnika na tržištu novca. Za sticanje svojstva učesnika na tržištu novca, PB mora ispunjavati odre ene pre duslove i to: a) mora imati svoj ŽR. Stanje na ŽR mora biti poznato CB svakog mo menta; b) mora biti u poslovnom odnosu sa CB na području izdvajanja i držanja ob avezne rezerve i ostalih istrumenata kreditno-monetarne. i deizne politike. c) m ora biti samostalna finansijska institucija osnovana po zakonu o bankama i imati svojstva pravnog lica, i d) mora imati poseban organizacioni dio – službu, tehn ički i kadrovski osposobljenu za obavljaje poslova na tržišti novca. Poslovna ba nka, ukoliko obavlja poslove na TN za nekog drugog koji ne učestvuje na TN, mora te poslove sa drugim učesnikom obavljati u svoje ime. Page 9 of 43
SPECIJALIZOVANA I ZA TO POSEBNO OVLAŠĆENA POSREDNIČKA FINANSIJSKA ORGANIZACIJA j e treći tip učesnika na tržištu novca. To je finansijska organizacija koja je sp ecijalizovana za finansijske transakcije na tržištu novca i, koja je za tu vrstu djelatnosti dobila posebnu dozvolu i ovlašćenja od CB. Sve institucije koje se mogu baviti novčanim transakcijama na tržištu novca možemo svrstati u dvije grup e : 1) Prvu grupu čine posrednici koji novčane transakcije obavljaju u svoje ime i za svoj račun. U ovu grupu spadaju najveći broj diskontnih ili eskontnih fina nsijskih organizacija, novčanih fondova i sl. Osnovni zadatak je obavljanje posl ova eskontnih i lombardnih kredita, poslova kupovine i prodaje novčanih sredstav a i hartija od vrijednosti i dr. finansijskih transakcija na novčanom tržištu. 2 ) Drugu grupu čine posredničke finansijske organizacije – brokeri koji posluju u tu e ime i za tu i račun. Zadatak im je da na TN dovode u vezu kupca i prodavca novčanih sredstava i hartija od vrijednosti bez angažovanja svojih sredstava. I NSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA Me ubankarska kupoprodaja novca – svodi se na kupovinu i prodaju salda na kontima PB. Riječ je na uzimanju i davanju: a) dnevnog i b) t erminskog novca. a) Pod dnevnim novcem smatra se svako potraživanje na kontu, tj svaki višak likvidnih sredstava koja PB kao ovlašćeni učesnik ponudi nekom zain teresovanom učesniku : a) b) na rok od jednog dana ili sutradan ili 24 sata od d ana kada je uzimalac novca dobio na svoj račun, ili sa otkaznim rokom od jednog dana, ili 24 časa ili sa valutom sutra. To znači da banka koja je na TN uzela tzv. dnevni novac obavezna je narednog dan a (sutra) da iznos novca stavi na raspolaganje banci od koje ga je uzela. Ili pa k, banka koja je na tržištu novca uzela novac sa otkaznim rokom od jednog dana, koristiće taj novac sve do dana otkaza, plus jedan dan. Otkaz može zahtijevati b anka davalac kao i banka koja je novac primila, i to u svako vrijeme do kraja ra dnog dana. b) Terminski novac – je svaki saldo potraživanja na ŽR. U stvari, to je svaki višak likvidnih sredstava koja PB ponudi nekom zainteresovanom učesniku na rok od: - jednog do tri mjeseca u primjeru tržišta novca Njemačke ili Japana , - jednog do dvanaest mjeseci u primjeru tržišta novca ostalih zemalja. Page 10 of 43
Terminski novac, za razliku od dnevnog novca, koji se smatra poslovno nepouzdani m, predstavlja i pokazuje karakteristike stabilnog izvora bankarskih sredstava, i to naročito onaj novac čiji su termini tri ili više mjeseci. S toga, terminski novac je većeg kvaliteta i za primaoca ima značajne prednosti nad dnevnim novce m, izme u ostalog i zbog toga što se njegovo dospijeće unaprijed zna pa s tim u vezi i njegovo vraćanje se može planirati. Saglasno tome, terminski novac je tzv . novac sa utvr enom valutom vraćanja ili po isteku odre enog otkaznog roka, koj i ne može biti kraći od mjesec dana, niti duži od godinu dana, tzv terminski nov ac sa otkaznim rokom. HARTIJE OD VRIJEDNOSTI NA TRŽIŠTU NOVCA Pod hartijama od v rijednosti, sa kojima se obavljaju novčane transakcije na tržištu novca, podrazu mijevaju se samo one hartije od vrijednosti koje su emitovane, odnosno izdate od strane CB, kao i one koje su od nje dobile neku vrstu saglasnosti da su to hart ije tržišta novca, i da se sa njima može trgovati na organizovanom nacionalnom t ržištu novca. Dakle, da li će se neka hartija od vrijednosti, van izdanja CB, sm atrati hartijom tržišta novca ili ne, odluku o tome donosi autonomno i isključiv o CB. Suština je u spremnosti CB da: a) tu i takvu hartiju od vrijednosti progla si podobnom za diskont i za svoje poslovne transakcije u okviru politike otvoren og i zatvorenog tržišta, i b) da tu hartiju od vrijednosti rediskontuje ne teret eći pri tome rediskontni kontigent banke, čija se hartija od vrijednosti uzima u rediskont. Rediskontni kontigent je obim novca koji CB odobrava PB sa isključiv om namjenom povlačenja sredstava iz tog kontigenta od strane PB, koja je mjenicu rediskovala kod CB. Vrste tržišta 1. 2. 3. 4. Otvoreno tržište – javna emisija i trgovina HV, bilo onima koji su kreditni (obveznice), ili onima koji su vlasni čki (dionice). Kreditno tržište – kratkoročno, srednjoročno i dugoročno zaduživa nje. Dogovoreno ili ugovoreno tržište – prodaja HV se provodi privatnim plasmano m jednom ili nekolicini velikih finansijskih institucija, bogatim pojedincima; S amostalno tržište – je tržište na kojem sami transaktori neposredno traže partne ra, da bi ujedinili ponudu i tražnju. Na ovom tržištu nema angažovanja specijaln ih institucija, jer se vrši trgovina sa HV, koje se traže veoma rijetko. Karkter istično – za mala preduzeća. Brokersko tržište – je tržište posrednika (brokera) , koji rade za proviziju, u tu e ime i za tu i račun . 5. Page 11 of 43
Hartije od vrijednosti sa kojima se obavljaju novčane transakcije na tržištu nov ca su, znači, u principu diskontne hartije, kojima se zasnivaju kupoprodajni odn osi na tržištu novca, prije svega: - dvije poslovne banke; - jedne poslovne bank e i CB; - države i CB; - države i poslovne banke, i - države i njenih organizaci ja. Sve hartije od vrijednosti, mogu se svrstati u tri osnovne grupe, i to : 1) hartije od vrijednosti države ili posebnih paradržavnih institucija, kao što su: a) državne obveznice, b) državne mjenice i c) blagajnički zapisi; 2) hartije od vrijednosti CB, kao što su blagajnički zapisi, 3) hartije od vrijednosti privat nog izdanja (firmi i drugih organizacija), kao što su: - bankarski akcepti i - p rivatni diskontni papiri raznih vrsta. Državna obveznica i državni blagajnički z apisi Državne obveznice i državni blagajnički zapisi su jedne od najvažniih hart ija od vrijednosti na tržištu novca. To su zapisi trezora Ministarstva finansija koji služe za kratkoročno finansiranje privremenih budžetskih deficita, ili ref inansranje ranije izdatih državnih obveznica. Veoma su siguran izvor finansiranj a, jer se na strani emitenta nalazi državna blagajna. Stoga, za investitore su v rlo atraktivan finansijski instrument. Izdavanjem državnih obveznica država ostv aruje dva cilja. Prvi, što prikuplja slobodna novčana sredstva od prvrednih suje kata za svoje potrebe, tj. za pokriće trenutnog budžetskog deficita. Drugi, drža va smanjuje ili eliminiše svoje zahtjeve za kreditom kod CB, čime se otklanja mo gućnost deficita u budžetu. Državna obveznica, na svom blanketu, mora da sadrži elemente i obilježja koji je čine hartijom od vrijednosti, i to: - naziv izdavač a; - registarski broj obveznice; - kamatnu odnosno diskontnu stopu; - nominalni iznos na koji obveznica glasi; - zakonska osnova po kojoj se obveznica izdaje; rok dospijeća; - mjesto isplate; - da li obveznica glasi na ime ili na donosioc a, i - potpis izdavaoca obveznice. Page 12 of 43
Državne obveznice se emituju sa rokovima dospijeća od 90 do 180 dana. Emituju se kao hartije od vrijednosti, gdje se prinos ostvaruje u isplati nominalne vrijed nosti o dospjeću, koja je veća od cijene koja je plaćena pri kupovini. Stopa pri nosa se izračunava po formuli: SP = Gdje je: sp nv ck bd = stopa prinosa za godi nu; = nom.vrij. koja se isplaćuje; = cijena kupovine, i = broj dana dospijeća. N V - CK CK x 365 BD Blagajnički zapis centralne banke Blagajnički zapis (BZ) CB predstavlja instrume nt, pomoću koga CB ostvaruje ciljeve politike otvorenog tržišta, MKP i politike stabilnog novca. Prodajući i kupujući svoje blagajničke zapise, CB na, jednoj st rani, reguliše optimalnu novčanu masu, a na drugoj strani, uskla uje ponudu i tr ažnju, pa, prema tome, i cijenu novca na tržištu novca. Na taj način se obezbje uje optimalna likvidnost ukupnog bankarskog i finansijskog sistema zemlje. Blaga jnički zapis CB se razlikuje od BZ države i PB. Nime, neke razvijenije zemlje, n pr. Njemačka, izdaju “beskamatni blagajnički zapis”, radi obezbje ivanja sredsta va za pokriće tekućeg budžetskog deficita, tj. za iste namjene za koje se izdaju državne obveznice. Na taj način povećava se tražnja za ovim vrijednosnim papiro m. Pored toga, BZ PB je prenosiva potvrda banke izdavaoca, koja glasi na odre en i novčani iznos, deponovan kod nje, sa odre enim rokom dospijeća, obično 1 do12 mjeseci, sa odre enom kamatom. Blagajnički zapis centralne banke mora na svom bl anketu da ima sledeće elemente: - serijski broj; - naziv CB izdavaoca; - oznaku da je “Blagajnički zapis”; - mjesto i datum izdavanja, - nominalni iznos, - ozna ku da glasi na donosioca; - kamatnu ili diskontnu stopu; - datum dospijeća; - po tpis guvernera CB. Izdaju se na rok od 7 do 90 dana. Page 13 of 43
Tekst BZ, u principu, treba da glasi: - Dana _______centralna banka_____ platiće donosiocu ovog blagajničkog zapisa KM_______ slovima__________ - Plativo u ____ ______, kod centralne banke. BANKARSKA POTVRDA O DEPOZITU – DEPOZITNI CERTIFIKAT Depozitni certifikat predstavlja hartiju od vrijednosti, koju izdaju poslovne b anke. Novijeg je datuma. Prvi put je emitovana u SAD 1960 god. To je bankarska p otvrda, koja glasi na donosioca, sa tačnim rokom i kamatom. Emisiju depozitnog c ertfikata vrši PB, a kupci su pravna i fizička lica. Mora da sadrži obavezne ele mente: - broj i oznaku da je depozitni certifikat; - naziv banke, koja ga je izd ala, i datum i mjesto izdavanja; - iznos na koji je emitovan; - oznaku da glasi na donosioca; - rok dospijeća i kamatnu stopu; - zakonsku regulativu i - potpis ovlaštene banke. Depozitni certifikat u odnosu na obični oročeni depozit ima odr e enih prednosti i nedostataka. Prednosti su: - jednostavnost prenosivosti sa je dnog na drugog vlasnika; - daleko veći stepen likvidnosti; - veća mogućnost da s e sredstva deponuju po višoj kamatnoj stopi, ukoliko je ograničena kamatna stopa na depozite oročena na kraći rok; - postojanje manjeg rizika za uložena sredstv a i jednostranom prenosu prava svojine prostom predajom iz ruke u ruku. Nedostac i su: - veći troškovi; - nešto niža kamatna stopa, u odnosu na neke druge oročen e depozite. BANKARSKI AKCEPT Bankarski akcepti ili, kako se često naziva akcept mjenične rate, je kratkoročna hartija od vrijednosti komercijalnog karaktera, ko ja samo pod odre enim uslovima, koje odredi CB, može biti hartija od vrijednosti tržišta novca. Kao jedan od oblika komercijalne mjenice, bankarski akcept uvije k glasi na vrijednost komercijalnog posla, uvećanu za kamatu do dospijeća roka, odnosno do roka naplate mjeničnog iznosa. Jedna je od najstarijih hartija od vri jednosti. Osnovna funkcija bankarskog akcepta je sadržana u mogućnosti banke da kreditira odre eni posao svoga komitenta iz tu ih izvora novčanih sredstava, naj češće iz sredstava Page 14 of 43
CB. Tu a sredstva se obezbje uju reeskontom mjeničnog akcepta kod druge PB ili k od CB. Na taj način banka dobija novčana sredstva u visini diskontovane nominaln e vrijednosti – najčešće do 90 dana. Bankarski akcept glasi na ime i može se pre nositi samo cesijom. On mora da sadrži: - neopozivu naredbu da se isplati odre e na suma novca; - ime osobe koja treba da izvrši plaćanje; - mjesto plaćanja; - i me lica kome ili po čijoj naredbi treba da se izvrši plaćanje; - datum i mjesto izdavanja - potpis izdavaoca; - oznaku akcepta; - ime akceptanta, - datum i mjes to akcepta; - potpis akceptanta i - oznaku i elemente trgovinske transakcije. Ka ko se kreira bankarski akcept? Uvoznik pribavlja akreditiv od svoje banke i sa p orudžbinom ga dostavlja izvozniku i njegovoj banci. Izvoznik, po prijemu porudžb ine i potvrde o prispijeću akreditiva, vrši isporuku robe kupcu. Dokumenta o isp oruci proslije uje i kreira trasiranu mjenicu (neovjereni bankarski akcept), po naredbi (na donosioca) sa dospijećem, koje koincidira sa predvi enim prijemom ro be od strane uvoznika. Mjenica (neovjereni bankarski akcept), ovjerom kod banke uvoznika, postaje efektivan bankarski akcept i vraća se banci uvoznika. Banka uv oznika može sačekati dospijeće ili, uz pravičan diskont, prodati prije dospijeća bankarski akcept na sekundarnom tržištu i isplatiti izvoznika. Prijemom isporuk e uvoznik vrši plaćanje svojoj banci, koja time stiče sredstva za isplatu bankar skog akcepta o njegovom dospijeću. Suština bankarskog akcepta je u tome što bank a izvoznika može da povuče pripadajuća sredstva i prije roka dospijeća prodajom akcepta na sekundarnom tržištu, uz odgovarajući diskont. Tako banka izvoznika mo že da kreditira odre eni posao svoga komitenta i bez angažovanja svojih sredstav a. Krajnji imaoc bankarskog akcepta o roku dospijeća ima pravo na potraživanje u odnosu na banku uvoznika. Page 15 of 43
TEHNOLOGIJA RADA NA TRŽIŠTU NOVCA Obuhvata: 1) Organizaciju rada na tržištu novc a kod pojedinih učesnika; 2) Bankarske operacije na tržištu dnevnog i terminskog novca, i 3) Bankarske operacije na primarnom i sekundarnom tržištu hartija od v rijednosti tršišta novca. 1. Organizacija rada Svaki od učesnika na tržištu novc a mora da ima, u okviru svoje finansijske institucije, poseban organizacioni dio , koji se isključivo bavi novčanim transakcijama tzv. “Organizacioni dio sredsta va i njihovog disponiranja” ili jedinstveno “Tržište novca”. Dobrim radom ovoga dijela banke, obezbje uju se preduslovi za funkcionisanje banke u cjelini, a oni su: a) dnevna ili časovna ažurnost; b) informaciona veza za evidenciju priliva i odliva sredstava; c) savršeno disponiranje tim sredstvima u koordinaciji sa os talim sektorima u banci, i donošenja najracionalnije i najoptimalnije odluke o p lasmanu viška i nabavci manjka novčanih sredstava. 2. Bankarske operacije na trž ištu dnevnog i terminskog novca Transakcije izme u jedne poslovne banke sa drugo m poslovnom bankom ili jedne PB sa CB. Svode se na pregovore dilera o visini izn osa koji se kupuje odnosno prodaje, roku na koji se novac uzima ili nudi i kamat noj stopi. Primjer: Banka “A” mora da plati 110.000 KM za svoje klijente. Istog dana na svom ŽR sa očekivanim prilivom ima 100.000 KM. Manjak novca od 10.000 KM banka mora da kupi. To može uraditi kupovinom od banke “B” na tržištu dnevnog n ovca po ugovorenoj kamatnoj stopi koja toga dana važi na tržištu novca. 3) Poseb ne operacije sa hartijama od vrijednosti tržišta novca Obuhvataju: a) prvu ili p rimarnu emisiju, odnosno plasman ili prodaju hartija od vrijednosti TN na tzv. p rimarnom tržištu novca, i b) poslovne operacije vezane za drugu ili svaku dalju kupoprodaju hartija od vrijednosti TN, tzv. sekundarno tržište. Page 16 of 43
Primarno tržište HV TN je dio TN koje obuhvata ukupnost poslovnih operacija CB i ostalih učesnika na TN prilikom prve prodaje HV, državnih obveznica i blagajnič kih zapisa CB, kao prve prodaje HV PB i drugih učesnika na tržištu novca: depozi tnog certifikata; bankarskog akcepta itd. Sekundarno tržište vrijednosnih papira – predstavlja tržište gdje se ponovo vrši prodaja ili promet već emitovanih dug oročnih vrijedosnih papira. 4) Poslovne operacije sa hartijama od vrijednosti ja vno - pravnog sektora, državnih obveznica i blagajničkih zapisa CB prodaje ove H V PB ili nekim drugim ovlašćenim učesnicima na tržištu novca. Prodaja se vrši na način i pod uslovima koji utvr uje CB. 5) Poslovne operacije sa HV privatnog ka raktera na TN: Depozitni certifikati, bankarskih akcepata itd. PB, ili neki drug i ovlašćeni učesnik na TN, prodaje hartije od vrijednosti, a CB ili druge PB, od nosno drugi učesnici na primarnom TN, kupuju te HV. Na sekundarnom tržištu novca , učesnici su: a) prodavci – svi vlasnici bilo koje HV TN, koji žele da ove HV d alje prodaju; (PONUDA). b) kupci – svi vlasnici novčanih sredstava, koji žele da kupe HV (TRAŽNJA). Kupoprodaja mora da sadrži na svome blanketu jasna pravila i pojmove trgovine, koji se odnose na: - utvr ivanje nominalne cijene ili nominal ne vrijednosti; - utvr ivanje cijene koštanja, odnosno prve kupoprodajne cijene, i - na utvr ivanje druge i svake dalje prodajne cijene HV TN. Nominalna vrijedn ost – novčani iznos koji je upisan na njenom blanketu; Cijena koštanja – je izno s koji kupac mora platiti emitentu kod prve prodaje; Tržišna cijena – po kome se prodaje HV drugi i svaki naredni put (prodaja na sekundarnom tržištu). TRŽIŠNA CIJENA Primjer • • • • • • NPTVDNominalna vrijednost Kamatna stopa dan prve prod aje dan dospijeća dan kupoprodaje diskontna stopa 1.000 KM, 8 % godišnje ; 30.03 .2004.god.; 30.01.2005.god.; (300 dana) 01.09.2004.god. 16 %. Page 17 of 43
• • • • • Tc ( 01.09.2004.) = 1.075 KM. Kamata od 30.03.2004. do 30.01.2005g. K = ( N x p x t) : 36.000; K= (1.000 x 18x 300) : 36.000 = 150 KM. Vrijednost hartije od vri jednosti na dan 30.01.2005 : 1.000 + 150 = 1.150 KM Diskont ( novčani iznos koji pripada kupcu) = 75 KM, a Tc = 1075 KM Tc=(N+d):(1+dxv) : 36.000 = 1.150 : (1+1 6 x 150) : 36.000 = 930 KM. KAMATA KAO CIJENA NOVCA 1. Štaje kamata? - Kamata je cijena pozajmljenog novca. - Kamata je “iracionalni” oblik cijene. Nije jednaka cijeni koja se pozajmljuje, nego samo njenom dijelu. - Razlika izme u cijene i kamate ? 2 Teorije kamata a) Teorija likvidnosti: vlasnik novca se privremeno odriče od potrošnje toga novca , ustupajući ga drugom na odre eno vrijeme. Za to dobija odre enu naknadu – kama tu. a) Marksova teorija – kamata je cijena zajmovnog kapitala, i to njegove prod uktivne upotrebe. Vraća se iz ostvarenog bruto profita. Primjer : 100.000 KM; ka mata 5%; Iznos kamate = 5.000 KM. 100.000 KM; profitna stopa 10%; bruto prihoda = 10.000 KM. VRSTE KAMATNIH STOPA 1. Kamate centralne banke a) Eskontna stopa pr edstavlja kamatnu stopu po kojoj CB odobrava kredite PB. b) Lombardna stopa pred stavlja kamatnu stopu, po kojoj CB, na bazi zaloga hartija od vrijednosti, daje kredite za likvidnost poslovnim bankama. c) Diskontna stopa je stopa po kojoj CB prodaje ili kupuje hartije od vrijednosti na TN. Diskontna stopa je različita i zavisi od vrste hartije od vrijednosti, roka njihovog dospijeća, kao i od situa cije na tržištu novca. Eskontnu i lombardnu stopu CB javno objavljuje. Diskontnu stopu NE. Ona je poznata tek nakon obavljanja transakcije sa HV na TN. KRETANJA NA TRŽIŠTU NOVCA 1. Povećanje ili smanjenje ES CB Eskontna stopa CB je najvažni ji faktor, koji djeluje na ponudu i tražnju novca na TN. S toga, bilo kakva prom jena ES ima poseban značaj na TN. Povećanje ES CB, poskupljuje novac, tj eskontn e kredite. To se primjenjuje kada na tržištu novca do e do povećanja količine no vca u opticaju. (spriječavanje inflacije). Smanjene ES vrši se radi povećanja no včane tražnje i podizanja privredne aktivnosti. Page 18 of 43
TRŽIŠTE KAPITALA 1. Šta se podrazumijeva pod samim kapitalom? Da li je to nekakv a materijalna stvar, da li je to novac, mašina, preduzeće ili nešto drugo? Kao o dgovor, moglo bi se reći da nijedna materijalna stvar sama za sebe nije i ne mož e biti kapital. Oni u odre enim društveno-ekonomskim odnosima postaju kapital. U stvari, kapital je društveni odnos proizvodnje, koji omogućava da se materijalna stvar, materijalno dobro stalno uvećava ili samooplo uje. Izraženo uvidu formul e kapital je : N - R - N1 (višak vrijednosti). To znači da ulaganje novca mora o bezbijediti njegovo uvećanje: N=N+m. Primjer: Izvršena je nabavka robe u vrijedn osti od 10.000 KM. Roba je prodata za 11.000 KM. Razlika od 1.000 KM predstavlja uvećanje, tj K A P I T A L. Tržište kapitala Tržište kapitala je skup instituci ja, finansijskih instrumenata i mehanizama, pomoću kojih se novčana sredstva nud e i traže dugoročno. To je specijalnizovano tržište na kome se trguje dugoročnim novčanim sredstvima - kapitalom i dugoročnim vrijednosnim papirima. Shodno tome , kada su nekome potrebna investiciona sredsta, on ih može obezbijediti na tržiš tu kapitala, emitujući obveznice (zajmovni kapital), ili emitujući akcije (akcij ski kapital). Tržište kapitala: 1) Tržište kredita a) Kreditno-investiciono trži šte b) Hipotekarno tržište 2) Tržište vrijednosnih papira: a) Tržište obveznica b) Tržište akcija Vrste tržišta kapitala Kreditno-investiciono tržište je tržišt e na kome se nude i traže sredstva za investicije (duži period). Tu se pojavljuj u banke, preduzeća i drugi finansijski subjekti, zavodi za osiguranje, investici oni findovi itd. Hipotekarno tržište – kapital se koristi u formi hipotekarnih k redita. Tržište hartija od vrijednosti dugoročnog karaktera ili tržište efekata, predstavlja specifičan oblik TK. Page 19 of 43
Javlja se kao: - primarno, ili emisiono, i - sekundarno tržište. Primarno TK odn osi se na prvu emisiju efekata, tj. hartija od vrijednosti, i to obveznica i akc ija. Cilj - pribavljanje, prvenstveno novčanih sredstva. Sekundarno TK odnosi se na kasnju kupovinu i prodaju ranije emitovanih hartija od vrijednosti na primar nom tržištu. Emisije hartija od vrijednosti 1. Direktna - emitent vrijednosti pa pira i investitor su u direktnoj vezi, bez posrednika (banke); 2. Indirektna - o bavezno posredovanje banke; 3. Interna emisija - vrši se kada se emisija vrši na osnovu dobiti stvrorene u preduzeću. Dividenda se ne isplaćuje u gotovom, već s e emituju dividendne akcije. Sa aspekta mjesta na kome se obavljaju opercije sa HV, TK predstavlja jedinstvo: a) berzanskog prometa i b) vanberzanskog prometa. Berzanski promet – predstavlja ukupnost transakcija na službenom dijelu berze HV , odnosno efekata, kao instituciji TK. Vanberzanski promet – predstavlja tržišne transakcije sa HV, koje se realizuju van službenog dijela berze. Po svome obimu ovaj promet je veći od berzanskog. Ostvaruje se: - u okviru berzanskog poslovno g prostora, na svim mjestima i u svim prostorijama koje su van onih koje se smat raju službenim; - u bankama i drugim finansijskim institucijama - posrednicima n a tržištu kapitala i naziva se me ubankarski promet HV TK ili tzv “šalter-promet efekata”, i - izme u učesnika na TK, direktno i neposredno van berze i banaka i naziva se slobodnim prometom HV ili “telefonski promet efekata”. KAPITAL I NJEG OVI VLASNICI 1. Izvori kapital: Štednja kao izvor kapitala: Kapital je odložena potrošnja na rok duži od jedne godine. Osnovni motiv odlaganja potrošnje je adek vatnije trošenje u narednom periodu. To je i osnov za uspješno funkcionisanje tr žišta kapitala. Dakle, štednjom se proizvodi kapital. Page 20 of 43
Vremenski rok odlaganja trošenja sredstava zavisi od: 1. stope ostatka LD i akum ulacije; 2. stope očekivanig prihoda u narednom periodu; 3. stepena razvijenosti instrumenata za stimulisanje odlaganja trošenja, odnosno štednje, i 4. stepena razvijenosti i uspješnog funkcionisanja sekundarnog tržišta hartija od vrijednos ti. 1. Stopa ostatka LD (plate) i akumulacije D = P + Š Veća štednja - veća je i mogućnost da će i vremenski period odlaganja potrošnje biti duži od 12 mjeseci. D = 1.000 KM; P = 600 KM; Š = 400 KM. U toku godine iznos od 400 KM tj. štednje se potroši. Je li ostvaren kapital ? NE ! Š = 400 KM. U toku godine potroši se 300 KM. Ostalo je 100 KM. Iznos od 100 KM predstavlja kapital. 2. Stopa očekivan og prihoda, ili visina prihoda koja se očekuje u narednom periodu kao naknada za odloženo trošenje, tj štednju, ako je već , biće i dužina roka odlaganja trošen ja veća od 12 mjeseci i obrnuto. 3. Stepen razvijenosti instrumenata za odlaganj e trošenja, tj. štednje, predstavlja razvijenost bankarsko - finansijskog sektor a, posebno funkcionisanja sekundarnog tržišta hartija od vrijednosti, jer ono di rekno odre uje dužinu roka odlaganja trošenja. 2. Transformacija novca kao izvor kapitala Suština je u “prera ivačkoj” funkciji bankarsko–finansijskog sektora, da štednju, čiji je rok odlaganja trošenja kraći od 12 mjeseci, transformiše na rok duži od 12 meseci. Ovo je motiv svake banke, jer na taj način obezbije uje v eće prihode. Na taj način, uporedo sa ličnom koristi, banka obezbije uje korist i za ukupni privredni sistem, jer značajnim iznosima kapitala omogućava uspješno funkcionisanje tržišta kapitala. Ukupan iznos kapitala formiran iz navedena dva izvora predstavlja ponudu TK. Vlasnici štednje su učesnici na TK, a oni su: poj edinci; privredni subjekti; državni ili paradžavni subjekti, institucije i organ izacije svih vrsta i bankarsko–finansijske institucije svih oblika i vrsta. Page 21 of 43
Korisnici kapitala Korisnici kapitala su: - pojedinci - pri korišćenju hipotekar nih – stambenih kredita - privredni subjekti svih oblika; kao i svi oblici držav nih i paradržavnih institucija i organizacija mogu biti korisnici kapitala u svi m njegovim pojavnim formama, - bankarsko-finansijske organizacije svih oblika i vrsta, mogu se javiti u trostrukoj ulozi: a) kao korisnici kapitala u svoje ime i za svoj račun; b) kao korisnici kapitala u svoje ime, a za tu i račun; i c) ka o korisnici kapitala u tu e ime i za tu i račun. Ukupan iznos kapitala koji se t raži na TK čini tražnju kapitala. Oblici korišćenja kapitala Svi oblici kapitala mogu se grupisati u dvije grupe: 1. Oblik zajmovnog kapitala, i 2. Oblik akcijs kog kapitala. Zajmovni kapital: Vlasnik kapitala je povjerilac, a dužnik je kori snik kapitala. Zajmovni kapital se može pojaviti u formi: a) investicionog kredi ta; b) hipotekarnog kredita, i c) dugoročnog zajma. Dugoročni zajam je dugoročni kredit, obezbije en emisijom dugoročnih hartija od vrijednosti. Tržišni materij al Hartije od vrijednost se nazivaju - EFEKTI. Sveukupnost HV ili efekata, koji su u funkciji tržišta kapitala, čini tržišni materijal TK. To su, u stvari, oni efekti, putem kojih se formira i realizuje ponuda i tražnja na TK. HARTIJE OD VR IJEDNOSTI NA TRŽIŠTU KAPITALA 1. Pojam hartije od vrijednosti Hartija od vrijedn osti je pismeni dokument ili isprava, koja imaocu iste daje odre eno imovinsko p ravo, koje se može koristiti samo pod uslovom zakonskg vlasništva nad tom hartij om od vrijednosti. To je dokument koji mora da ispunjava odre ene uslove, i to: - da je pismena isprava; - da je u toj pismenoj ispravi odre eno imovinsko ili l ično pravo i da je korišćenje i ostvarivanje tog prava veoma jasno uslovljeno za konskim vlasništvom, posjedovanjem te hartije od vrijednosti. Page 22 of 43
Bitni elementi hartije od vrijednosti Da bi se jedna pismena isprava mogla smatr ati hartijom od vrijednosti, neophodno je da na svom blanketu ima slijedeće elem ente: 1. 2. 3. 4. 5. 6. naziv hartije od vrijednosti; naziv i sjedište izdavaoca HV; tačno označenu obavezu izdavaoca, koja proizilazi iz hartije od vrijednosti , naziv firme ili ime lica na koje HV glasi; mjesto i datum izdavanja i serijski broj; potpis izdavaoca HV. Vrste hartija od vrijednosti 1. 2. 3. 4. 5. 6. Akcija ; Obveznica; Blagajnički z apis; Komercijalni zapis; Bankarska potvrda o depozitu (depozitni certifikat); B ankarski akcept Kriterijumi podjele HV: 1. Prema mogućnosti prenošenja: a) HV koje glase na ime, i b) HV koje glase na donosoca. 2. Prema vrsti prihoda: a) HV sa varijabilnim p rihodom u formi dividende, b) HV sa čvrstim (fiksnim) prihodom u formi kamate, i c) HV sa mješovitim prihodom u formi kamate i dividende. HV – varijabilnog prih oda = AKCIJA Akcija je hartija od vrijednosti, koja glasi na dio akcionarskog ka pitala. Varijabilnog je karaktera, što znači da vlasniku ne obezbije uje unaprij ed poznat, niti zagarantovan prihod. Prihod je isključivo zavisan i uslovljen re zultatima rada privrednog subjekta, koji je do sopstvenog kapitala došao upravo emisijom tih efekata. Osim toga, visina prihoda, bez obzira na ostvarene rezulta te rada, zavisna je i od odluke skupštine svih vlasnika akcije. Iz tih razloga, prihod može biti različit od jednog do drugog obračunskog perioda. Akcija simbol izuje vlasništvo: a) nad odre enim dijelom kapitala; i b) nad odre enim dijelom imovine (suvlasništvo). Page 23 of 43
Posmatrano sa aspekta vlasništva nad imovinom jednog privrednog subjekta, postoj i veliki broj organizacionih formi i oblika, putem kojih se vrši osnivanje i rad privrednih subjekata. Najznačajniji su: - akcionarska i - suvlasnička društva. Akcionarska društva predstavljaju privredne subjekte, koja su upisana u sudski r egistar sa tačno odre enim iznosom osnivačkog – akcionarskog kapitala, uplaćenog od strane akcionara – vlasnika. Dakle, osnivanje AD se ostvaruje emisijom i pla smanom akcija. Suvlasnička društva predstavljaju takve privredne subjekte, kod k ojih je u registar privrednih subjekata upisana imovina svakog od suvlasnika pos ebno, bez obzira na način i oblik tog učešća. To dalje znači da obaveza uplate u češća ne mora biti izvršena samo uplatom u kapitalu, što je slučaj od AD, već mo že biti izvršena i unošenjem odre ene imovine (zemljišta, osnovnih sredstava itd .). Akcijski kapital – pribavljanje slobodnih sredstava na FT i njihovo angažova nje u rentabilnije svrhe. Vrste akcija Akcija na donosioca i na ime; Akcija sa n ominalnom vrijednošću i bez nominalne vrijednosti; Obične i povlašćene akcije ; Akcije sa garantovanom dividendom i bez garantovane dividende; Akcije koje daju veći broj glasova, sa ograničenim pravom glasa, bez prava glasa i sa kumulativni m pravom glasa; 6. Konvertibilne akcije; 7. Akcije sa odloženim plaćanjem divide nde; 8. Otvorene i zatvorene akcije, i 9 Nove akcije. Akcije koje glase na donos ioca i na ime - kriterij vlasništvo Vlasnik akcije koja glasi na donosioca, za i splatu dividende, mora, uz zahtijev za isplatu, da podnese i odgovarajući kupon za dividendu koja dospijeva. Akcija koja glasi na ime, vlasnik akcije mora biti unijet u popisnu knjigu AD. Prenos prava vlasništva vrši se indosiranjem tih pra va na novog vlasnika i upisom prenosa u knjigu akcionarskog društva. U mnogim ze mljama akcije na ime su zakonska obaveza, u slučaju da iznos akcije nije u punom iznosu isplaćen. Obične akcije Obične akcije predstavljaju onu vrstu akcija, ko je vlasniku iste garantuju ostvarivanje i realizaciju materijalnih i nematerijal nih prava iz akcije. Povlašćene ili preferencijalne akcije dividenda je unaprije d odre ena, tj. poznata, a samim tim garantovana. 1. 2. 3. 4. 5. Page 24 of 43
Konvertibilne akcije su akcije koje mogu biti zamijenjive prema želji vlasnika. Akcije sa odloženim plaćanjem dividende su akcje kod kojih se unaprijed utvrdi r ok u kojem se neće isplaćivati dividenda. Poslije toga toka dividenda se konvent ira u obične akcije. Otvorene akcije su sve akcije odre ene za kupovinu i prodaj u na zatvorenom tržištu. Zatvorene kupovina i prodaja u postojećim AD. Hartije o d vrijednosti sa fiksnim prihodom HV sa fiksnim prihodom pismeno potvr uju obave zu i daju vlasniku pravo potraživanja, u odnosu na izdavaoca. Ovo pravo se može ostvariti i u sučaju stečaja izdavaoca HV (preduzeća, banke i sl.), što kod HV s a varijabilnim prinosom nije slučaj. Vrši se fiksno ukamaćenje HV. Kamata se isp laćuje polugodišnje, a izuzetno godišnje. Kod polugodišnjeg plaćanja kamate, uob ičajeni su slijedeći isplatni termini: J/J 1.januar i 1 juli, F/A 1.februar i 1 avgust, M/S – 1.mart i 1 septembar A/O 1.april i 1 oktobar M/N – 1.mart i 1 nove mbar J/D 1.juni i 1 decembar Osim ovih isplatnih termina, u praksi su česti i mo gući drugi kamatni termini, kao npr. 15. A/O = 15.aprili i 15 oktobar. Sve HV sa fiksnom kamatnom stopom, u zavisnosti ko ih emituje, mogu se grupisati u tri gr upe : 1. HV koje izdaje – javni sektor; 2. HV koje izdaje privatni sektor, i 3. HV javnog i privatnog izdanja. 1 HV ili efekti javnog sektora, obezbije uju drža vi, republici, enitetu, opštini, pošti, željeznici - zajmovekredite. Najvažnije i najmasovnije HV javnog sektora su državne obveznice svih formi i oblika. Sa as pekta načina isplate kamata, postoje državne obveznice, kod kojih se kamata ispl aćije godišnje, i obveznice kod kojih se godišnja kamata dodaje osnovnom kapital u i zajedno sa njim ukamaćuje. Page 25 of 43
2. HV privatnog sektora (banke i druge finansijske institucije, preduzeća) na tr žištu imaju relativno malu ulogu. Sa aspekta obezbije enja, emisija efekata sa f iksnom kamatom, koje emituje privatni sektor, može biti garantovana i negarantov ana. Najčešće emisija je garantovana realnim obezbije enjem, koje se odnosi ili na cjelokupnu aktivu društva, ili na odre eni procenat imovine, ili samo na odre ena dobra, ili pak na nepokretnosti. Sa apekta izdavaoca sve HV privatnog sekto ra možemo podijeliti na 4 grupe: 1. Obveznice i druge obligacije banaka i štedio nica. Osnovni motiv i svrha emisije je refinansiranje na TK radi pokrića svojih dugovnih investicionih kredita. Osim toga, da štedišama i u kući omogući atrakti vno investiranje kapitala. To je posebno značajno onda kada je kamatna stopa na TK znatno veća od kamatne stope za štedne uloge. Hipotekarne obveznice – radi re finansiranja svojih ranije odobrenih hipotekarnih kredita. Emisijom ovih obvezni ca odobravaju se dugoročni krediti za zemljišta, zgrade, brodove i sl. kod speci jalnih, za to ovlašćenih finansijskih institucija. Industrijske obveznice i drug e obligacije – koje emituju velike korporacije i AD na TK. Ove obveznice u princ ipu donose nešto veću kamatnu stopu, nego drugi efekti sa fiksnom kamatnom stopo m, jer se smatraju rizičnim. Srednjoročne obveznice - kod kojih se povraćaj ostv aruje u roku od jedne godine dana. S toga, kamata je nešto niža od kamate na TK. 2. 3. 4. 3. HV javnog i privatnog sektora u savremenim tržišnim uslovima - pored obveznic a postoji i čitav niz novih HV, koje u osnovi imaju obveznicu. Sve one se razlik uju samo u odnosu na kamatni kupon i vrstu kamate, kao i način njenog obračuna. U tom smisli na tržištu obveznica imamo i obveznice sa beskamatnim kuponima, obv eznice sa varantom, obveznice sa kamatnim kuponima sa varijabilnom kamatnom stop om i obveznice sa indeksiranim kamatnim kuponima. a) obveznice sa beskamatnim ku ponima se smatraju efektima sa fiksnim prihodom srednjoročnog karaktera. Fiksni prihod za investitora, kupca ove obveznice sadržan je u razlici izme u kupovne c ijene, koja je uvijek daleko ispod pariteta, i nominalne vrijednosti obveznice. Kupac ove obveznice, ako je zadrži do njenog dospijeća, sebi je unaprijed osigur ao odre eni fiksni prihod, koji nije podložan promjenama tržišnih kamatnih stopa . Primjera radi, za obveznicu čiji je rok dospijeća 30 god. U nominalnom iznosu od 100.000 DM, sa kam.stopom od 5,75% kupovna cijena bi iznosila 18.690 DM. Obve znice sa warrantom su klasične obveznice fiksne kamatne stope, koje, osim kamatn og kupona, imaju warrant, koji vlasniku obveznice daje pravo da proda ili kupi, na odre eni budući datum i pod unaprijed odre enim uslovima jednu od slijedećih vrsta dobara: b) Page 26 of 43
- druge obveznice, - akcije, - devize, i - realna dobra. Warrant se može odvojit i od obveznice i može se sa njime posebno trgovati. Warrant se plaća, bilo kroz veću cijenu ili nižu kamatnu stopu. c) Obveznice sa indeksiranom kamatom su HV s a fiksnom kamatom. Vrijednost na dan dospijeća zavisi od kretanja odre enog berz anskog indeksa. Emisija ove obveznice se dijeli na dvije tranše: - tranša koja r ačuna na skok kursa efekata, i - tranša kod koje se računa na pad kursa obveznic a. Prva tranša naimjenjena je onim investitorima čija su očekivanja u vezi kreta nja kurseva efekata, suprotna od očekivanja druge vrste investitora, koji su vla snici obveznice druge tranše. Vrijednost obveznice prve tranše, na dan dospijeća , se povećava za rast berzanskog indeksa, odnosno smanjuje se za veličinu njegov og pada. Vrijednost obveznice druge tranše, na dan dospijeća, povećava se za pad berzanskog indeksa, a smanjuje se za veličinu njegovog rasta. Obveznice sa inde ksiranom kamatom su zanimljive za investitore, koji su skloni riziku, koji žele da unovče svoja očekivanja o kretanju berzanskog indeksa; koji žele da se zaštit e od rizika vezanih za sopstvenu poziciju akcionara, i koje zanima samo ekonomsk a sadržina obveznica, zbog čega u svom portfelju, saglasnoj nepostojećoj sklonos ti riziku, uravnotežuju dijelove obje tranše, tj. emisije. Obveznice sa varijabi lnom kamatnom stopom Predstavljaju takvu vrstu obveznica, kod kojih je kupon izd at sa varijabilnom stopom i indeksiran u odnosu na neku kratkoročnu kamatnu stop u. Kao bazna stopa, koriste se kotacije na evro-tržištu obveznica, i to za onu v alutu na koju glasi obveznica. Ovakva struktura obračuna i isplate kamate, omogu ćuje veliku raznovrsnost varijanti ove vrste efekata od koji kao najvažnije treb a spomenuti: Drop-lock obveznice – u kojima se sjedinjuju karakteristike obvezni ca sa fiksnom i obveznice sa varijabilnom kamatnom stopom. Obveznice se emituju sa promjenjenom kamatnom stopom, koja se iznova odre uje svakih 6 mjeseci, na os novu kratkorčne stope, kojoj se dodaje odre ena kamatna, odnosno indeksna marža. Ako se u trenutku odre ivanja visine kupona bazna stopa nalazi ispod odre enog, unaprijed utvr enog nivoa, kupon ostaje fiksan za sve vrijeme do dospijeća obve znice na nivou odre enom u uslovima emisije. Mis – matck obveznice, kod kojih se obračun kamate vrši u kraćim vremenskim periodima, u odnosu na njena plaćanja. Na primjer, kamata se obračunava i utvr uje u odnosu na šestomjesečne kotacije e vro-tržišta svakih mjesec dana, a kupon se isplaćije šestomjesečno. Page 27 of 43
Mini - maks obveznice - predstavljaju obveznice, u kojima se obračun i primjena baznih kamatnih stopa ograničeni gornjim i donjim limitom. Novi oobračun se vrši samo u slučajevima kada bazna stopa prekorači ili se spusti ispod odre enih lim ita datih u uslovima emisije obveznica. FLIP – FLOP obveznice predstavljaju obve znice, koje daju mogućnost skraćenja roka dospijeća, a samim tim i smanjenje kam atne stope. Samim tim investitor ima mogućnost da ovu obveznicu ponovo konvertuj e u prvobitnu obveznicu, i to čak i prje roka dospijeća kratkoročnije obveznice. JUNK – BONDS obveznice su obveznice, koje uvijek emituje privredni subjekt niže kreditne sposobnosti. Često se emituju za finansiranje špekulativnih operacija i preuzimanja drugih akcionarskih društava. Ove obveznice, emitentima omogućuju ostvarivanje većeg prihoda po osnovu kamate u odnosu na one koje nude najbolji e mitenti, ali uz znatno veći rizik. Osnovne razlike izme u akcije i obveznice 1. Obveznica je za emitenta efekata dužničkog karaktera, a akcija vlasničkog karakt era, 2. Obveznica se stiče u posjed isplatom u gotovu ukupne kupoprodajne cijene , a akcija se može steći uplatom u gotovu, 3. Akcije se na tržištu mogu prodavat i po nominalnoj cijeni, nešto ispod ili iznad nominalne cijene, što nije karakte ristika za obveznice, 4. Obveznica, čiji kurs u principu, zavisi od kamate na tr žištu novca i kapitala, ne obezbije uje vlasnika od poslijedica inflacije dok ak cija - da. INSTRUMENTI TRŽIŠTA KAPITALA 1. 2. 3. 4. 5. 6. Obveznice, Dionice, Fj učersi, Opcije, Varanti, i Swap (swap ugovori) Obveznice Izdavalac se obavezuje da će izvršiti isplatu iznosa navedenog u obvez nici donosiocu. Emisijom obveznica pribavljaju se dugoročna sredstva na odre eni rok. Stvara se kreditni dužničko–povjerilački odnos, pa je obveznica kreditni d ugoročni vrijednosni papir, sa unaprijed utvr enim rokom dospijeća, kojim je dug podijeljen u jednake dijelove. Unutar toga roka obveznica se može prenositi i v ršiti njena kupoprodaja. Obveznica ima: - Plašt - uština finansijskih odnosa izm e u emitenta i vlasnika. - Talon - ostvaruje se periodična naplata. Page 28 of 43
Dionica je dokument o uloženim sredstvima preduzeće. Na osnovu nje vlasnik ili d onosilac iste, ima odgovarajuća prava, proporcionalna iznosu sredstava uloženih u vlasničku glavnicu preduzeća. Prava proizilaze iz bitnih elemenata dionice: a) fiksnog iznosa naznačenog u samoj dionici; b) vrste dionice; c) rokovima isplat e dividendi. Prava mogu biti: a) materijalnog i b) nematerijalnog karaktera. a) Materijalna prava: - pravo u ostvarenoj dobiti; - pravo prvootkupa novo emitiran ih dionica; - pravo na proporcionalni dio likvidacione mase, u slučaju likvidaci je preduzeća. b) Nematerijalna prava: - pravo učešća u radu skupšine dioničara ; - pravo dobijanja svih poslovnih informacija, i - pravo kontrole poslovanja pre duzeća uvidom u poslovne knjige. Prava se ostvaruju individualno, u zavisnosti o d broja dionica. Zatim, kolektivno ili preko izabranih menadžera preduzeća. U sk ladu sa brojem dionica isplaćuje se i dividenda (osnovni motiv). Dionice su inst rumenti, pomoću kojih preduzeće (korporacija) obezbije uje potrebna novčana sred stva za svoje poslovanje i za svoj razvoj. To su vrijednosni papiri, koji nemaju odre eni rok dospijeća. Vrste dionica Krterij: Prava: - obične i - prefercijaln e dionice; Vlasništva: - dionice na ime i - na donosioca; Garancija dividende: garantvane i - negarantovane dionice; Prava kupovine: - otvorene i - zatvorene dionice, i Redoslijed izdavanja: - dionica prve, druge i n-te emisije. Page 29 o f 43
Fjučersi Fjučersi su standarizovani ugovori o kupoprodaji vrijednosnih papira. B itni elementi: - predmet - količina finansijskih instrumenata, (prvenstveno obve znica) - vrijeme – budući tačno utvr en dan; - cijena - ugovorena; - zaključenje ugovora – direktno i indirektno Suština: ugovor se zaključuje “danas”. Razmjena neke robe (vrijednosnih papira, valuta, roba) izvršiće se u budućnosti, na tačn o odre en dan, i po tačno utvr enoj cijeni. Ugovor se završava isporukom i plaća njem. Cijene se upore uju, i to cijena na dan sklapanja ugovora i tržišna cijena na ugovoreni dan. Kada cijene rastu, kupac ostvaruje profit. Obratno, kada cije ne padaju profit ostvaruje prodavac. Cijena ugovorena = 100 KM; Cijena tržišna = 95 KM; Prodavac je u dobitku. Opcije su pisani, finansijski ugovori, izdati pri likom emisije vrijednosnih papira, ili pak kasnije tokom emisije, tj. na sekunda rnom tržištu. Na osnovu ovih ugovora vrši se kupoprodaja vrijednosnih papira ili dobara u odre enim iznosima, cijenama i vremenu. Opcije daju prava imaocu, a ne stvaraju obavezu da se i realizuju. Njihova vrijednost povezana je sa vrijednoš ću dionica ili obveznica. Opcije su tzv. derivatni vrijednosni papiri, kojim se može trgovati na TK. Na njihove cijene utiče niz faktora: - promjene tekuće cije ne. Rast cijena povećava i cijenu opcije. - dužina vremena dospijeća opcije (duž i rok utiče na porast premija opcijskih ugvora); - visina dividende na obične di onice (viša dividenda na obične dionice, niža vrijednost opcije); - sposobnost u česnika na tržištu da održavaju podešenu opciju. Varanti Varant predstavlja prav o, koje se pridružje uz obveznicu i dionicu (preferencijalnu), koje dopušta kupo vinu običnih dionica. Izdaju se sa ciljem da se poveća atraktivnost emisije obve znica ili preferencijalnih dionica. Tržišta zamjene (Swap ugovori) Pojavila su s e u toku osamdesetih godina na eurotržištima. Suština: omogućuje se posu ivaču n a jednom tržištu kapitala da ostvari pristup na drugom TK, putem neograničenih p artnera u poslu razmjene. Npr: Preduzeću iz BiH trebaju EUR-i, a preduzeću iz ne ke druge zemlje KM. Page 30 of 43
Zamjene Valuta Obična zamjena Zamjena duga u različitim valutama kamatnih stopa obična zamjena vanilla Obična valutna zamjena - razmjena različitih valuta Preduzeća emituju dug uz fik snu kamatnu stopu valute, koju neko od njih može obezbijediti. Poslije mogu zami jeniti iznose i pretpostaviti me usobnu obavezu za otplatu glavnice i kamate; Ob ična zamjena kamatnih stopa = plaćanja kamata po fiksnoj stopi zamjenjuju se za plaćanja po varijabilnoj stopi; Vanilla = jedan posu ivač emituje dug po fiksnoj kamatnoj stopi, a drugi posu uje po varijabiloj stopi i nakon toga zamjenjuju s voja plaćanja. Tipovi zamjena: a) terminske i otplatne, b) opcije na zamjenu, c) zamjene sa pozivom i d) zamjene vezane za ndeks. UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA U svim zemljama u kojima postoji i radi TK, učesnisi su: 1. Investitori, vlasnici kapitala u ulozi prodavaca; 2. Preduzetnici, korisnici kapitala u ulozi kupaca ; 3. Posrednici u formi banaka i drugih bankarskih organizacija, specijalizovani h finansijskih instucija, kao i berzi, i 4. Država, u ulozi regulatora i kontrol ora. Investitori imaju primarno mjesto i značaj u odnosu na druge učesnike. Oni su istovremeno i vlasnici kapitala. Njihov kapital je osnov stvaranje nove nacio nalne vrijednosti, bogatstva i prosperiteta. Zaštita interesa investitora je klj učno pitanje na TK. Njegov interes treba prvenstveno zaštiti od rizika, koji dol azi od strane korisnika kapitala, od posrednika i od rizika povraćaja kapitala i naplate prihoda po osnovu kamate. Zaštita od korisnika kapitala ili njegovog po srednika ogleda se u informisanju investitora o svim pitanjima na TK. To obezbje uje donošenje odluke o prodaji kapitala, čiji je vlasnik. Page 31 of 43
Zaštita investitora od rizika naplate glavnice i kamate pretpostavlja postojanje regulative tržišnog mehanizma, koji investitoru garantuje povraćaj po osnovu ka mate, ali samo u onim slučajevima kada je odluka investitora o izboru korisnika bila dobra, pa njenoj realizaciji nije postojao rizik ulaganja. To se u savremen ijim i razvijenijim tržišnim privredama postiže efikasnom državnom i tržišnom re gulativom i kontrolom. Najvažniji instrument zaštite investitora i ostalih učesn ika na TK su: - Funkcionisanje savremenog i obektivnogsistema informisanja; - Ja vni karakter brzanskih operacija; - Javno objavljivanje svih informacija i odluk a nadležnih organa; Zaštita od tzv. “bankarske zloupotrebe štednje” u smislu da banka, ako nema ovlašćenje od depozitara i štediša, nema nikakvo pravo i ne smij e ove uloge izlagati kreditnom riziku, pogotovo kada se radi o riziku dugoročnog karaktera. Zaštita od tzv “bankarske zloupotrebe položaja” u kom smislu je utvr ena obaveza samog brokera ili drugog ovlašćenog lica, za obavljanje poslova na berzi, da prije mora da položi odre eni iznos kaucije (u Njemačkoj 100.000 – 300 .000 DM), kao garancija za pridržavanje zakonskih propisa, uslova i pravila). Za štita od rizika naplate potraživanja, koja se obezbije uje obavezom korisnka kap itala da invenstitoru nadoknadi sve troškove i izgubljenu dobit. Ovakav tržišni oblik zaštite invenstitora, a ne npr. oblik izdavanja bankarskih garancija inven stitorima za povraćaj kapitala i kamate, je od velike važnosti za razvoj i uspij ešno funkcionisanje tržišta kapitala. Korisnici kapitala kao učesnici na tržištu kapitala Korisnik kapitala je kupac kapitala, koji je vlasništvo investitora. K upovinom on postaje vlasnik kapitala. Samim tim, on dobija značajn ulogu na TK. Ta njegova uloga izražana je u čitavom nizu tržišnih operacija i aktivnosti, koj e su od uticaja na funkcionisanje TK. Sve te aktivnosti mogu se grupisati u dvij e grupe: 1) 2) uloga i aktvnost korisnika kapitala na području poslovnih operaci ja, u vezi sa primarnom emisijom efekata, uloga i aktivnosti korisnika kapitala na području poslovnih operacija, u vezi sa trgovinom već emitovanih i plasiranih efekata. Poslovne operacije korisnika kapitala, u vezi sa emisijom i plasmanom efekata, o buhvataju čitav niz tržišnih radnji i aktivnosti, kao što su: 1) Priprema emisij e i donošenje odluke o plasmanu efekata na TK, što podrazumijeva: - analizu stan ja aktuelne tržišne situacije sa svim elementima koji pružaju mogućnost realne o cjene o uspiješnosti emisije i njene cjelishodnosti i efikasnosti sa aspekta kal kulativne cijene koštanja i očekivane neto dobiti; Page 32 of 43
ocjena stepena transparentnosti emisij, pod čim se podrazumijeva realizacija sis tema informisanja o kvalitetu emisije i rejtingu emitenata i efekata, čime se os tvaruje dostupnost ovih informacija, čak i do onih investitora koji raspolažu sa beznačajnim i sitnim iznosima kapitala, i izradu emisionog prospjekta, kontroli sanog i potvr enog od strane nadležnog i renomiranog organa i institucije; 2) Pojava i prezentacija emisije TK podrazumijeva - donošenje odluke o samostaln om plasmanu emisije na TK, što je u praksi vrlo rijedak sučaj, ili o plasmanu em isije preko posrednika (banke ili druge finansijske institucije, što je u praksi najčešći slučaj); - izbor svog posrednika kao rukovodioca emisionog posla i nak on savjetovanja s njim o ocjeni uspiješnosti emisije, zaključivanje ugovora o na činu i uslovima plasmana emisije, i - donošenje odluke o plasmanu emisije na TK samostalno od strane posrednika, što predstavlja češći slučaj; 3) Registracija e misije kod nadležnog organa, što podrazumijeva: - pregled i još jednu provjeru č injenica, podataka, ocjena iznijetih i sadržanih u prospektu emisije, - podnošen je zahtijeva za registraciju, i - dobijanje dozvole da emitent i njegova banka m ogu pristupti plasmanu registrovane i pozitivno ocijenjene emisije na TK. 4) Pla sman emisije na TK podrazumijeva: - obradu tržišta,oglašavanje i distribuciju pr ospekta; - utvr ivanje prodajne cijene efekata i emisionog kursa efekata, što se postiže detaljnom i stručnom analizom aktuelne tržišne situacije i tržišnom aps orpcionom sposobnošću, i - zaključivanje ugovora, ukoliko se plasman emisije vrš i od strane za to osnovanog konzorcijuma. 5) Distribucija efekata emisije, što p odrazumijeva: - Utvr ivanje emisionog kursa efekata; - Dostavljanje zahtijevanog , preuzetog dijela emisije od svakog člana konzorcijuma; - Regulisanje eventualn og viška ili manjka emisije. 6) Prodaja efekata invstitorima podrazumijeva efekt ivnu prodaju u svim oblicma, koji su u saglasnosti sa uzansama i uslovima trgova nja efektima na tržištu kapitala. 7) Njegovanje kursa i stabilizacija tržišta po drazumijeva aktivnosti svih učesnika u emisiji, a naročito banke rukovodioca na interventnim kupovinama ili prodajama, u cilju eliminisanja oscilacije kursa i r adi ostvarivanje stabilnog tržišta. Page 33 of 43
8) Zatvaranje emisije pod čime treba podrazumijevati kraj poslovnih aktivnosti k orisnika kapitala, u vezi sa jednom emisijom i plasmanom efekata, odnosno u vezi sa svim transakcijama na primarnom ili emisionom trištu efekata. Poslovne opera cije korisnika kapitala u vezi sa trgovinom već emitovanih i plasiranih efekata, odnosno tržište operacije na sekudarnom tržištu efekata, obuhvataju dvije vrste aktivnosti korisnika i to: izvršavanje svih preuzetih obaveza iz osnova ostvari vanja svih prava iz efekata, koja ona donose vlasniku efekata: povraćaj glavnice i isplata dividende, i učešće, iz mnogobrojnih razloga, u kupoprodaji sopstveni h HV, tzv. kupoprodaja “iz druge ruke“. POSREDNICI KAO UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPIT ALA Posmatrano kvalitativno, posrednici zauzimaju najvažnije mjesto na TK. U nji h spadaju: - banke i druge bankarske organizacije, kao posrednici izme u investi tora i korisnika kapitala, - investicioni fondovi i druge finansijske institucij e, kao institucionalizovani posrednici investitora, i - berze kao specijalizovan e institucije TK. Banke i druge bankarske organizacije – su najbrojniji i najvaž niji učesnici na TK. Javljaju se u ulozi: a) investitora, plasirajući svoj kapit al na TK u svoje ime i za svoj račun; b) korisnika, uzimajući kapital od investi tora u svoje ime i za svoj račun; c) komisonara, plasirajući kapital investitora u svoje ime, a za njegov račun, i d) čistog posrednika obavljajući sve transakc ije na TK u ime i za račun invetitora, odnosno korisnika kapitala. Učešće banaka u kupnim tržišnim odnosima na TK kreće se od 40% do 90%. 1. Na TK javljaju se: - depozitne banke; - investicione; - hipotekarne, i - univerzalne banke. Depozit ne banke Uloga depozitne ili komercijalne banke – na svakom TK je realizacija nj ihove tzv. “prera ivačke” funkcije, tj. sposobnosti za transformaciju novca u ka pital. S toga, njihov je rad zakonski regulisan i nalazi se pod kontrolom CB. Po sebna pažnja je usmjerena na prikazivanju štednje i depozita i plasmana sredstav a iz njih, kao i pridržavanja koeficijenta plasmana prema strukturi izvora sreds tava. Tačno je odre en procenat koliko se od štednje može plasirati na rok duži od 12 mjeseci. Tako npr. procentom se utvr uje da jedna depozitna banka može sam o 30% od ukupog Page 34 of 43
iznosa štednje i depozita sa ročnošću od 6-12 mjeseci transformisati u kapital, ili 20% sa ročnošću 3-6 ,5% ispod roka od 3 mjeseca. Kada se utvrdi ograničenje koeficijentom: ukupan plasman = 100.000 KM, mora imati pokriće 80.000 KM iz dugo ročnih izvora, a 20.000 KM iz izvora na rok do 12 mjeseci (4:1). Odnos utvr uje CB. Investicione banke su po obimu kapitala najveći učesnici na TK. One na tržiš te izlaze sa sredstvima, koja prestavljaju kapital. U odnosu na depozitne banke, one nemaju razu enu mrežu svojih filijala. Stoga, na sekundarnom TK njihova ulo ga je znatno manja u odnosu na depozitne banke. Hipotekarne banke Hipotekarne ba nke se pojavljuju u ulozi investitora, korisnika kapitala, ili posrednika. Njiho v ukupni plasman je pokriven hipotekom nekretnine. S toga, od posebnog su značaj a za stvaranje uslova za razvoj gradova, sa aspekta stambenog, infrastrukturnog i poslovnog prostora, ure enja i korišćenja gradskog i drugog zemljišta. Samim t im, služe za ostvarivanje ciljeva socijalne poltike, vezane za stambenu i komuna lnu djelatnost. Univerzalne banke su proizvod savremenog kretanja na bankarsko-f inansijskom sektoru. Nastale se kao rezultat negatinih pojava banaka klasičnog t ipa, posebno depozitnih i investicionih banaka. Posebnu pažnju posvjećuju jačanj u vlastitog kapitala sopstvenim emisijama HV i povećanju likvidne rezerve. Imaju razu enu mrežu svojih filijala. Štedionice su specifične finansijske organizaci je Stoga, i njihova uloga na TK je nešto drugačija u odnosu na banke. Osnivaju i h država ili najčešće opština. Uloga na TK se sastoji u: - mobilizaciji kapitala , putem izdavanja–emitovanja sopstvenih ili, najčešće, komunalih HV-efekata, zaj movnog karaktera, na kom području ostvaruju velike rezultate. - plasiranju mobil isanog kapitala svojim komitentima; - transformaciji novca u kapital, pri čemu b ilježe veliki rezultati, čak veći i od depozitnih banaka, jer imaju veliki broj svojih filijala; - značajnom obimu transakcija na sekundarnom tržištu. Šteditnokreditne zadruge Predstavljaju bankarske organizacije, od značaja za svoje osniv ače. Najznačajnije su štedno-stambene zadruge. Imaju veliki kapital, sakupljen o s svojih štediša. Upravo oni se i kreditiraju, prvenstveno radi ostvarivanja sta mbene i socijalne politike. Na TK učestvuju sa svojim kapitalom na strani ponude . Imaju odre ene poreske beneficije, što im daje odre ene prednosti, kao učesnik u na TK. Page 35 of 43
Investiconi fondovi i druge finansijske institucje kao učesnici na tržištu kapit ala Investicioni fondovi - nastali su uslijed brzog razvoja TK u industrijski ra zvijenim zemljama (SAD, Japan). Ipak, prvi oblici se susreću u Belgiji, a početk om ovoga vijeka u Engleskoj. Dotadašnji bankarski sektor postao je kočnica dalje g razvoja tržišnih odnosa i TK uopšte. Njihovim osnivanjem upotpunjena je strukt ura bankarskog finansijskog sektora. Povećana je konkurentnost. Ostvaren je savr emei pristup tržišnim transakcijama, što je dovelo do naglog razvoja TK. U zavis nosti od organizacionih formi i karaktera, investicioni fondovi mogu biti: Inves ticioni fond zatvorenog tipa – osniva se emisijom akcija, koje garantuju njihovi m vlasnicima sva prava koja akcija u sebi sadrži. Ima naziv “zatvoren”, jer je u novčavanje akcije moguće jedino na sekundarnom tržištu. Investicioni fondovi otv rorenog tipa se osniva sa ciljem da vlasnik akcije može svakog momenta da proda svoju akciju samom fondu, i tako povuče nazad svoj uloženi kapital. To obezbje u je značajan razvoj fonda. Ujedno, stiče se maksimalno povjerenje kod investitora . Istina, to stvara veliki rizik od nelikvidnosti, jer uzimajući u obzir obavezu o unovčljivosti akcija u svakom momentu, ovaj fond se izlaže riziku nelikvidnos ti. Državni investicioni fond je naročito pogodan za zemlje sa nedovoljno razvij enim TK, jer se smatra da je, sa aspekta sigurnosti plasmana, ovaj fond najpouzd aniji i najsigurniji. Obično je osnovan u formi fonda otvorenog tipa i predstavl ja jednu od najvažnijih finansijskih institucija, čijim učešćem se ostvaruje rad TK na jednoj, i njegov stabilan prosperitet na drugoj strani. Ciljevi koji se o stvaruju osnivanjem i funkcionisanjem IF su: - ključna uloga za stabilizaciju i razvoj tržišta; - da dospije do pojedinaca sa neznatnim iznosom kapitala, pa čak i do onih koji nisu vidjeli berzu ili akciju, koju će koliko već sutra kupiti i koristiti prava iz nje; - da mobiliše značajan tezaurisani kapital, prodajući s voje akcije milionima sitnih investitora, koji, po prirodi stvari, ne mogu pozna vati ili pak to ne žele, sva obiježja ponude. Pri tome se fond nalazi u ulozi za štitnika njihovih interesa kao i garanta da su uslovi koje im fond nudi najpovol jniji i najsigurniji. Na taj način fond dolazi do ogromnog kapitala koga, preko TK, plasira na najbolji način; - ostvarivanje elemenata socijalne politike, u sm islu da dolazi do bogaćenja velikog broja malih investitora. To se postiže izdva janjem jednog dijela novoemitovanih akcija (10-20%), koje se mogu prodavati samo odre enom sloju investitora, po nešto povoljnijim uslovima. Na taj način veliki broj pojedinaca uvećava svoju imovinu kroz dividendu na akciji, putem povoljne cijene koštanja i kroz porast cijene akcije na sekundarnom tržištu, jer akcije f ondova iz godine u godinu bilježe porast. Page 36 of 43
Osiguravajuća društva i penzioni fondovi Raspolažu sa ogromnim iznosom mobilisan og kapitala putem tzv “automatske štednje”, kojom se ostvaruju redovna plaćanja: - premije za socijalno osiguranje i zaštitu, za fondove zdravstvene zaštite, za nezaposlenost i sl. - premije za osiguranje života i imovine, za osiguravajuće fondove, i - za penziju ili rentu u penzone fondove. Ove institucije, s obzirom na automatizam i redovnost priliva kapitala, su od velikog značaja za funkcionis anje TK, naročito u onim periodima kada, zbog permanentno veće tražnje od ponude , ispoljava tendenciju nervoze i napetosti. Dakle, osnovna karakteristika ovih u česnika na TK, najkraće se može izraziti u kvalitetu kapitala sa kojim raspolažu na jednoj strani, i rokom plasmana tako automatski mobilisanog kapitala, na dru goj strani. Osnovni oblik ulaganja kapitala je hipoteka i obveznica. Ove institu cije na TK nastupaju, uglavnom, u ulozi investitora, rje e u ulozi korisnika, a nikada kao čisti posrednici. Ostale specijalizovane finansijske institucje 1. Ho lding kompanije, korporacije i drugi oblici AD, koja imaju sopstvenu finansijsku instituciju za obavljanje transakcija sa kapitalom. Osnovni motiv Holding kompa nija i drugih AD, u principu, nije zarada po svaku cijenu, već prije svega, fina nsijsko povezivanje privrednih subjekata iste ili slične djelatnosti, odnosno gr ane horizontalni holding ili raznih privrednih subjekata, koji u osnovi koriste istu sirovinu – vertikalni holding. 2. Specijalizovane institucije za preuzimanj e i plasman emisije i preprodaju efekata osnovni motiv - zarada. Ostvarivanje – na razlici u cijeni. Nastupaju uvijek u svoje ime i za svoj račun. Ponekad se i udržuju i tako nastupaju na TK izazivajući značajne oscilacije. 3. Na hiljade pr ivatnih brokerskih i posredničkih institucija i konsalting firmi, koje imaju lic encu za čisto posredovanje izme u invenstitora i korisnika kapitala tzv. agenata ili agencija. Privatne brokerske i posredničke institucije imaju specifičnu ulo gu na TK, jer nastupaju uvijek kao posrednici izme u investitora i korisnika kre dita. Samim tim tržišne transakcije obavljaju za tu e ime i za tu i račun, a nik ada u svoje ime i za svoj račun. Provizija je osnovni izvor prihoda. To odre uje i veličinu ovih institucija. (od jednog čovjeka - agenta sopstvene brokerske ku će do brokerskog saveza i kompanija). Page 37 of 43
BERZE EFEKATA KAO UČESNIK NA TRŽIŠTU KAPITALA Postoje u svim zemljama gdje posto ji TK. Osnovni cilj – da nakon dnevne koncentracije ponude i tražnje za kapitalo m, na jednom mjestu omogući: a) razmjenu ponude sa tražnjom na maksimalno moguće m kvalitativnom i kvantitativnom nivou, b) utvr ivanje tržišne vrijednosti efeka ta, a time i realne vrijednosti ukupne imovine i nacionalnog bogatstva, i c) sta bilnost tržišnih uslova i odnosa u transakcijama sa kapitalom. Država, kao učesn ik na TK javlja se u ulozi: - investitora; - korisnika; - regulatora; - kontrolo ra. Tržište kapitala i berze Pojam berzi Riječ “berza”potiče od francuske riječi “bourse”-mjesto gdje su se sastajali trgovci početkom XV vijeka. Nastale su sre dinom XVI vijeka u Londonu, 1566-“Royal Exchanvaleurs” današnja “Stock Exchange” i u Parizu 1563-“Bourse de valeurs”. Berza predstavlja organizovani prostor (tr žište), na kojem se kupuje odre ena roba. To je poslovni objekat, gdje se kupuje i prodaje novac, hartije od vrijednosti, devize i roba. U zavisnosti od toga št a je predmet trgovine dijele se na: 1. Efektne berze; 2. Novčane berze; 3. Deviz ne berze, i 4. Robne ili produktivne Efektne berze kupovina i prodaja finansijsk og kapitala: - akcija, - obveznica, - certifikata. Efektne berze predstavljaju o rganizovani tržišni mehanizam, institucionalno osposobljene za posjedovanje info rmacija o kretanju kurseva efekata, što ima prvorazredan značaj za vo enje poslo vne politike svih subjekata. Stabilnost kretanja na berzi efekata: kurseva, ponu de i tražnje, je osnova stabilnosti cjelokupne ekonomije. To je ustvari TK. Funk cija berze efekata je u tome da obezbijedi stalno tržište HV po prihvatljivim ci jenama. Page 38 of 43
Efektne berze mogu biti: - terminske i - promptne. Terminske – vrše se transakci je HV, kojima se obaveze ne izvrševaju odmah (promptno), ili neposredno nakon za ključivanja ugovora, već naknadno, u utvr enom roku, Promptne berze efekata – po slovi vezani za transakcije HV se vrše dnevno. Predstavljaju tržišne transakcije , tj. kupovinu i prodaju kratkoročnih novčanih sredstava i HV, koje se kotiraju na tržištu novca. Predmet kupovine i prodaje je žiralni ili depozitni novac (viš kovi novca utvr eni na odre eni dan ili sat) i kratkoročnih HV, koje emituje CB, ili ona proglasi takvim HV. To je primarno novčano tržište Na sekundarnom tržiš tu novca se vrši kupovina i prodaja svih hartija od vrijednosti. Prednosti: ponu da i tražnja su na jednom mjestu i u isto vrijeme, tako da je utvr ivanje cijene novca (kamate) efikasnije i brže nego na drugim tržištima. Devizna berza kupovi na i prodaja deviznih sredstava. Na ovom tržištu se uskla uje ponuda i tražnja d eviza i utvr uje devizni kurs, kao cijena deviza. Na deviznom tržištu sve transa kcije vrše brokeri u tu e ime i za tu i račun. Me utim, mogu se pojavljivati i d ileri, kao trgovci devizama. Na deviznim berzama se obavljaju promtni i terminsk i poslovi. Promtni poslovi se odnose na kupovinu i prodaju deviza odmah, ili naj kasnije dva dana od obavljene operacije. Ovdje CB može po potrebi da interveniše , u cilju zaštite deviznog kursa. Terminski poslovi se odnose na kupovinu i prod aju deviza na odloženi rok, bez intervencije CB, u cilju zaštite deviznog kursa. Page 39 of 43
PITANJA I ODGOVORI: DEFINICIJA TRŽIŠTA - Tržište je: prostor na kome se obavlja razmjena roba i uslu ga; oblik razmjene različitih proizvoda i usluga posredstvom novca; označava sis tem svih ekonomskih veza posredstvom novca, pri čemu dio tržišta čine ponuda i t ražnja i mehanizam tržišnih cijena. NOVČANO TRŽIŠTE - je dio ukupnog finansijsko g tržišta na kome se trguje novcem, kratkoročnim vrijednosnim papirima sa rokom dospijeća do jedne godine dana. a) Tržište žiralnog novca, b) Eskontno i lombard no tržište, c) Kreditno tržište, i d) Primarno i sekundarno tržište kratkoročnih hartija od vrijednosti. POJAM TRŽIŠTA NOVCA - Tržište novca je dio novčanog trž išta koji predstavlja organizovani institucionalni mehanizam sa tačno utvr enim učesnicima, njihovim pravima i obavezama, definisanim prostorom i vremenom funkc ionisanja, i regulisanim uslovima pod kojima se obavljaju finansijske transakcij e i tehnologija rada. Samim tim, tržište novca se razlikuje od novčanog tržišta. Razlika se ogleda u slijedećem : 0pis novčano tržište tržište novca Učesnici sv i subjekti finansijskog sistema jedne zemlje sve banke i specijalizovane finansi jske organizacije Predmeti rada - novčana srestva - novčana sredstva - vrijednos ni papiri - vrijednosni papiri - devizna sredstva - krediti. 1. DEFINICIJA NOVCA - Novac je specifična roba koja dobija privilegovanu društvenu funkciju da na t ržištu mjeri i izražava vrijednost svih drugih roba i u robnoj razmjeni vrši ulo gu opšteg ekvivakenta. 2. NACRTAJ ŠEMU TRŽIŠTA NOVCA TRŽIŠTE NOVCA KRATKOROČNI VRIJEDNOSNI PAPIRI 3. KRATKOROČNI KREDITI ME UBANKARSKO TRŽIŠTE NOVCA OSNOVNE FUNKCIJE NOVCA. NOVAC KAO SREDSTVO RAZMJENE - Klasične funkcije novca su : 1.Novac kao sredstvo razmjene (prometno sredstvo); 2. Novac kao mjera vrijedno sti; 3. Novac kao platežno sredstvo; 4.Novac kao blago; 5. Novac kao svjetski no vac. 1. Novac kao sredstvo razmjene (prometno sredstvo) - Najvažnija funkcija na osnovu koje se odre uje definicija novca. Novac ovu funkciju mora da obavlja, z a razliku od ostalih koje ne mora. Ova funkcija se ispoljava u tome što je posre dovanjem omogućena razmjena robe. Imalac bilo koje robe može istu zamijeniti za bilo koju drugu robu posrednim putem, tako što prvo zamjenjuje svoju robu ili us luge za novac, kojim se onda može kupiti roba koja se želi.Novac je sredstvo raz mjene koje je univerzalno prihvaćeno od strane svih privrednih subjekata i koje je pravnim propisima nametnuto kao sredstvo razmjene. Korišćenje novca kao sreds tva razmjene utiče na ekonomsku efikasnost jer se znatno skraćuje vrijeme utroše no u razmjeni proizvoda i usluga. Funkciju novca kao sredstva razmjene obavlja g otov novac i depozitni novac, kao i druge HOV (kvazi novac) kojima kao kompenzac ija za rizik likvidnosti uvijek pripada kamata ili neki drugi prihod. Pojavom no vca, rješava se problem koji se javlja kod trampe, obzirom da se novac pojavljuj e kao posrednik u razmjeni, tako da se time čin prodaje odvaja od čina kupovine. 2. Funkcija novca kao mjera vrijednosti - je najznačajnija funkcija novca. Pomo ću nje , različite robe i usluge postaju uporedive i razmjenjive. Da bi se nekom robom stvarno mjerila vrijednost druge robe mora se odrediti neka mjera, tj mor a se utvrditi tzv. mjerilo cijene. Potrebno je imati u vidu da svaka roba ima sv oju vrijednost. Vrijednost robe se ogleda u količini opredmećenog apstraktnog ra da uloženog u njenu proizvodnju. Elektronski novac se definiše kao specifična mo netarna informacija koja se putem elektronskih impulsa u realnom vremenu prenosi izme u transaktora koji obavljaju plaćanja Page 40 of 43
4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Objasni razliku izme u ESKONTNOG I LOMBARDNOG TRŽIŠTA - Eskontni kredit - kratko ročni kredit koji banka svom klijentu odobrava kao vid pribavljanja likvidnih sr edstava otkupom menica pre njihovog roka dospeća. Iznos eskontnog kredita zavisi od slobodnih sredstava koje banka može da plasira za tu svrhu, a što pak zavisi od monetarne politike CB. Lombardni kredit - kratkoročni kredit koji banka daje svom klijentu na osnovu zaloga pokretnih stvari koja se mogu lako prodati, kao što su: HOV, antikviteti, konosmani, roba...Sve stvari korisnik kredita mora pre dati poveriocu ili dati ovlašćenje. U slučaju ne izmirenja obaveza poverioc ima pravo na javnu licitaciju i da na taj način izmiri svoja potraživanja. KVANTITAT IVNA TEORIJA O NOVCU - polazi od kupovne vrijednosti novca.Vrijednost novca zavi si od odnosa količine novca u opticaju i količine roba i usluga koje se trebaju razmijeniti .Količina novca je zavisna od nivoa cijena i mase roba. Nm=Qxp; P=Nm /Q PRVI NOVAC SE POJAVIO U: Prvi kovani novac se javlja u grčkoj provinciji Lidi ji (sadašnja Turska) oko 680. godine p.n.e. ŽIRALNI NOVAC - Bankari počinju da p rimaju banknote na osnovu kojih odobravaju iznose u bančinim knjigama. Kasnije o dobravaju kredite bez prethodnog polaganja banknota. Ova potraživanja u bančinim knjigama, koja se stvaraju odobravanjem kredita komintentima, nazivaju se žiral ni (depozitni) novac. ČETIRI OSNOVNE GRUPE HOV: - 1. akcije–„HOV izdate u seriji koje glase na deo osnovnog kapitala akcionarskog društva“ 2. dužničke HOV–„obve znice i druge HOV izdate u seriji koje imaocu daju pravo na isplatu nominalne vr ednosti ili nominalne vrednosti sa kamatom, kao i druga prava“ 3. varanti za kup ovinu akcija ili obveznica – „HOV koje imaocu daju pravo na kupovinu budućih emi sija akcija, odnosno obveznica izdavaoca varanta odre enog dana, odnosno u odre enom periodu, po unapred odre enoj ili odredivoj ceni“ 4. depozitne potvrde – „h artije od vrednosti koje izdaju ovlašćene banke koje poseduju inostrane akcije i li obveznice deponovane kod banke u inostranstvu, a koje predstavljaju domaći ek vivalent inostranih akcija ili obveznica, odnosno sadrže istovetna prava i obave ze kao i inostrane hartije od vrednosti na koje se odnose. OBJASNI UKRATKO BLAGA JNIČKI ZAPIS - su specifični kratkoročni vrijednosni papiri s rokom dospijeća od 3 mjeseca do godinu dana. Za njihovo izdavanje zadužene su državne institucije, kao što su centralne banke, državne agencije, te ministarstvo financija s cilje m ponovnog uspostavljanja ravnoteže izme u državnih prihoda i rashoda Navedi osn ovne zajedničke osobine KRATKOROČNIH HOV - Kratkoročne HOV predstavljaju izuzetn o veliku grupu instrumenata duga. One se prije svega smtraju instrumentima tržiš ta novca. Zajedničke karakteristike vezane za sve kratkoročne HOV: rok dospjeća, održavaju kreditne odnose, obezbje uju plaćanje. POJAM FINANSIJSKOG TRŽIŠTA - T ržište je uvijek oznaka za mjesto na kojem se susreću ponuda i potražnja za neki m dobrom. Finansijsko tržište je naziv za sva specijalizovana me usobno povezana tržišta, na području neke zemlje na kojima se susreću ponuda i potražnja za raz ličitim finansijskim instrumentima. Svjetsko finansijsko tržište je zbirni pojam za sva internacionalizirana tržišta, bilo da se radi o tržištu novca ili tržišt u kapitala na kojima se odvija proces ponude i potražnje specifične finansijske
robe, a to je novac. PREMA STEPENU ORGANIZOVANOSTI FINANSIJSKA TRŽIŠTA SE DIJELE NA: a) organizovana (institucionalizovana) trzista; kada se trgovina odvija na organizovanim berzama, i po strogo regulisanoj proceduri, b) slobodna (neinstitu cionalizovana) trzista; kada se finansijski instrumenti prodaju po mnogo manje f ormalizovanoj proceduri I na manje organizovanim mestima. Kojoj kratkoročnoj HOV blagajnički zapis najviše liči (gotovo identičan) po svojim osnovnim karakteris tikama? Komercijalni zapis. Transakcija u kojoj jedna strana prodaje HOV drugoj uz istovremeni sporazum da ih otkupi u odre enom roku prema unaprijed definisani j cijeni zove se repo krediti . Objasni novac kao SREDSTVO PLAĆANJA - Ovo je fun kcija novca sa pravnog gledišta. Novac se u funkciji platežnog sredstva koristi u kreditnim transakcijama. Sa razvojem robne proizvodnje, prodavac postaje povje rilac a kupac dužnik, tako da i novac dobija drugu funkciju i postaje platežno s redstvo. Funkcija proizilazi iz činjenice da se ne mora poklapati vrijeme kupovi ne sa vremenom plaćanja. Pored kupovine postoji bezbroj drugih usluga, obaveza i slično čije se plaćanje može odložiti, čemu je doprinijela sve veća podjela rad a i pojava kreditnih odnosa. Kada pada vrijednost novčanog materijala, cijena ro be _______________ , a kada vrijednost novčanog materijala raste, cijena robe __ __________ . Page 41 of 43
17. Kada se mijenja mjerilo cijene, pri nepromijenjenoj vrijednosti robe i zlata , cijene robe se mijenjaju obrnuto srazmjerno mjerilu cijene. 18. SVJETSKI NOVAC - Ova funkcija novca proizilazi iz potrebe da se na osnovu me unarodne podjele rada vrši razmjena izme u pojedinih zemalja. Svjetski novac u funkciji mjere vri jednosti, čini robe proizvedene u različitim zemljama svijeta kvalitativno jedna kim i me usobno uporedivim. Novac koji je mogao da služi kao svjetski novac bilo je zlato, koje je zbog svoje vrijednosti i upotrebne vrijednosti postalo univer zalna roba jednaka za sve, bez ograničenja na zemlju proizvo ača. U savremenom m e unarodnom platnom prometu plaćanje izme u pojedinih zemalja vrši se na osnovu kurseva valuta. Funkciju svjetskog novca mogu obavljati konvertibilne valute 19. Kratkoročne HOV su predmet trgovanja na tržištu novca . 20. POTVRDA O DEPOZITU - spadaju u grupaciju najtraženijih vrijednosnih papira koje izdaje depozitna ba nka kao potvrdu za primljena oročena sredstva. Depozitna banka se obvezuje da će po isteku vremena oročenja isplatiti donosiocu certifikata o depozitu oročena s redstva zajedno s kamatama koje su utvr ene pri potpisivanju tog vrijednosnog pa pira. Sastavljaju se na vremenski period od 30 do 180 dana. 21. PRIMARNO TRŽIŠTE PREDSTAVLJA - trzista na kojima se vrsi prva prodaja, odnosno emisija hartija o d vrednosti. Ovde kupac ima ulogu investitora, jer kupovina za njega znaci inves ticiju. 1. Ucesnici su: a) centralna banka, b) poslovne-depozitne institucije, c) posred nicke institucije. d) ostale finansijske institucije 2. Centralna banka - Pojam – samostalna jedinstvena emisiona ustanova monetarnog sistema, odgovorna za mone tarnu politiku, stabilnost valute i finansijsku disciplinu 3. Instrumenti kojima raspolaze centralna banka - Eskonta stopa, - Obavezne rezerve, - Utvrdjivanje m inimalne rezerve likvidnosti, Kupoprodaja HoV, - Ucesce u deviznim transakcijama , - Ogranicavanje plasmana 4. Investicioni fondovi / Pojam – profesionalno vodje ne finansijske institucije, koje mobilisu kapital vise pojedinaca radi ulaganja u skup HoV razlicitih izdavalaca (portfolio). 5. Otvoreni i zatvoreni investicio ni fondovi - 1) Otvoreni investicioni fond – funkcioniše po principu prikupljanj a novčanih sredstava putem izdavanja investicionih jedinica i otkupa investicion ih jedinica na zahtev člana fonda i nema svosjtvo pravnog lica. Neto vrednosti i movine utvr uje se po investicionoj jedinici svakog radnog dana i objavljuje u s redstvima informisanja. Fond ostvaruje prihode od kamata, dividendi i ostvarenih kapitalnih dobitaka. 2) Zatvoreni investicioni fond – je pravno lice organizova no kao otvoreno akcionarsko društvo, a novčana sredstva prikuplja prodajom akcij a putem javne ponude. Utvr ivanje neto vredosti imovine po akciji vrši se najman je jedanput mesečno i javno se publikuje. Društvo za upravljanje ima obavezu da svoje akcije iznese na organizovano tržište u roku od 30 dana od dana upisa u Re gistar investicionih fondova i da najmanje jedanput mesečno podnosi izveštaje o kupovini i prodaji hartija od vrednosti i imovini, kao i o rezultatima poslovanj a. 6. CK je novčani iznos koji kupac plaća kod prve kupovine. Ona predstavlja no minalnu vrijednost umanjena za kupoprodajne troškove , ili za posredničke troško ve ako ih ima. 7. Kamata je cijena pozajmljenog novca 8. Cijena zajma jednaka je razlici izme u pozajmljene sume novca i sume novca koju dužnik treba vratiti da bi zajam otplatio u cjelosti. 9. Razlika izme u kamate i kamatne stope. Kamata je cijena zajma. Kamatna stopa je cijena novčanog kapitala. Kamata, kao cijena z ajma, može biti ugovorena bez primjene kamatne stope 10. Eskontna stopa – predst avlja kamatnu stopu po kojoj CB odobrava kredite PB. Page 42 of 43
11. Lombardna stopa predstavlja kamatnu stopu po kojoj CB na bazi zaloga hartija od vrijednosti daje kredite za likvidnost poslovnim bankama. 12. Diskontna stop a – je stopa po kojoj CB prodaje ili kupuje hartije od vrijednosti na TN. 13. Tr žište kapitala je skup institucija, finansijskih instrumenata i mehanizama pomoć u kojih se novčana sredstva nude i traže dugoročno. 14. Definicija kapitala- slo bodna finansijska sredstva čiji je rok odlaganja duži od jedne godine. To je uku pan iznos odložene potrošnje preko godinu dana, obilježen slabom likvidnošću 15. Važnost ovog tržišta- je u činjenici da ukoliko je više kapitala, toliko su već a ulaganja u razvoj i rast privrede, čime se uvećava nacionali dohodak, nacional no bogatstvo i životni standard staovništva 16. Ciljevi tržišta kapitala - Obezb je enje kapitala za privredni razvoj, - Alokacija kapitala u najrentabilnije pro jekte, - Ostvarivanje najvećih mogućih prihoda, - Povećanje novčane štednje, - O stvarivanje maksimalnog obima kapitala, - Odre ivanje stvarne tržišne cijene, Os tvarivanje optimalne ročne strukture kapitala itd. 17. Funkcije tržišta kapitala :- Transfer kapitala, - Razvojna funkcija, - Funkcija selekcije projekata, - Kon trolna funkcija, - Izvršavanje ugovornih obaveza, - Smanjivanje rizika, Zaštita vlasništva. 18. U instrumente tržišta kapitala spadaju dugoročne hartije od vrij ednosti, a one se dijele u tri osnovne grupe : 1. Akcije (obične ili preferencij alne) predstavljaju potvrdu o izvršenom ulaganju u kapital, 2. Obveznice koje su potvrda o kreditnom odnosu ulagača i korisnika sredstava, 3. Hibridni instrumen ti – Varanti, imaju karakteristike i akcija i obveznica 19. Segmenti tržišta kap itala su: Primarno i Sekundarno 20. Investitori su istovremeno vlasnici kapitala , jer njihov kapital je osnov stvaranja nacionalnog bogatstva i prosperiteta jed ne zemlje. 21. Korisnici kapitala na tržištu kapitala su kupci kapitala koje je vlasništvo investitora i samim tim postaje značajan učesnik na tržištu kapitala i obavlja različite aktivnosti u skladu s tim 22. Berza je regulisano i organizo vano tržište koje funkcioniše po posebno, strogo utvr enim pravilima. 23. Vrste berzi u zavisnosti od toga šta je predmet trgovine dijele se na: - Efektne berze , Novčane berze, - Devizne berze, - Robne ili produktivne berze. 24. Država kao učesnik na tržištu kapitala javlja se u ulozi : - investitora, - kontrolora, - k orisnika i - regulatora Page 43 of 43
