Samo za besplatnu distribuciju. Ne smije se prodavati.
2007 Living Stream Ministry Sva prava su pridrana. Nijedan dio ovog djela ne smije se reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku, niti na bilo koji nain grafiki, elektroniki ili mehaniki, ukljuujui fotokopiranje, snimanje ili sisteme informacijske pohrane bez pimenog doputenja izdavaa.
Izdanje za masovnu distribuciju, listopad 2007
ISBN 978-0-7363-3270-5 Prevedeno s engleskog Originalan naslov: The Economy of God 1968 Living Stream Ministry (Croatian Translation)
Vidi posljednju stranicu za informacije o lokalnoj distribuciji.
Izdano od:
Living Stream Ministry 2431 W. La Palma Ave., Anaheim, CA 92801 U.S.A. P. O. Box 2121, Anaheim, CA 92814 U.S.A.
SADRAJ Poglavlje Predgovor 1 Ekonomija Trojedinoga Boga
Stranica 5 7
2 Svedostatni Duh
17
3 Prebivalite boanskoga Duha
27
4 Klju ka Duhu koji prebiva u nama
37
5 Boje Trojstvo i dijelovi ovjeka
45
6 Unutarnji i skriveni dijelovi
53
7 Funkcija unutarnjih i skrivenih dijelova
63
8 Odnos prema srcu i duhu
73
9 Odnos prema dui 10 Prokopavanje unutarnjih i skrivenih dijelova 11 Razlikovanje duha od due 12 ovjek i dva stabla
81 89 97 105
13 Kri i ivot due
113
14 Princip kria
123
15 Princip uskrsnua
129
16 Bogatstva uskrsnua
135
17 Zajednitvo ivota i osjet ivota
143
18 Vjebanje duha i ulazak u duh
151
19 Skriveni Krist u naem duhu
159
20 Trodijelni ovjek i Crkva
167
21 Gradnja Bojeg Prebivalita
175
22 Pokrov Boje gra evine
185
23 Crkva Bog oitovan u tijelu
193
24 Vizija mete Boje ekonomije
203
Svi biblijski citati, ako nije drukije oznaeno, uzeti su iz izdanja Kranske sadanjosti, Zagreb 2001.
PREDGOVOR Sljedea poglavlja poruke su s ljetne konferencije odrane 1964. u Los Angelesu. Zadran je njihov usmeni oblik. Autor eli potaknuti sve itatelje da poklone punu panju duhovnoj stvarnosti izraenoj u ovim porukama, a ne samom jeziku. Rije ekonomija koritena u naslovu ove knjige, vjerovatno e vam zvuati strano. Boja ekonomija je izraz koji moemo pronai u 1 Tim 1:4, to je u skladu s grkim, izvornim jezikom Novoga Zavjeta. Rije ekonomija dolazi od grke rijei oikonomia , a odnosi se na upravljanje domainstvom, inovnitvo, upravljanje i podjelu, odnosno dispenzaciju (bogatstva, imanja, poslova itd.). Koritena je s namjerom da istakne arinu toku Boje nakane, da dispenzira samoga Sebe u ovjeka. Trojstvo u Boanstvu je za Boju ekonomiju, boansku distribuciju, svetu dispenzaciju. Otac je kao izvor utjelovljen u Sinu, a Sin, kao smjer, ostvaren je u Duhu kao prenositelju. Bog Otac je Duh (Ivan 4:24), Bog Sin kao posljednji Adam je ivotvorni [ivot-dajui] Duh (1 Kor 15:45). Sve je u Bogu Duhu, koji je Sveti Duh, otkriven u Novom Zavjetu. Danas je taj Sveti Duh u punini Oca i u bogatstvu Krista doao u na ljudski duh i prebiva u njemu da udijeli sve ono to Bog jest u samo nae bie. Ovo je Boja ekonomija, boanska dispenzacija. Boji Sveti Duh, koji prebiva u naem ljudskom duhu, eli dispenzirati puninu Krista u nae bie to je arite i meta te mistine distribucije Trojedinoga Boga. To je bojno polje duhovnog ratovanja. O, prepredeni neprijatelj jo uvijek ometa Boje svete, ak i one koji Ga dublje trae, od mete Boje ekonomije mnogim dobrim, pa ak i biblijskim stvarima. U ovo vrijeme zbrke, koje je isto kao i vrijeme kad su napisane poslanice Timoteju, moramo se smanjiti, pa ak i nestati u sveobuhvatnom Duhu koji se nalazi u naem ljudskom duhu, kako ne bismo promaili metu boanske ekonomije. Prema
tome, povratak k naem duhu, prebivanje u njemu i vjebanje naeg duha, neophodni su da doivimo Boji Duh. Na taj nain moemo biti dionici sve punine Boje, uivajui neistraiva Kristova bogatstva. Neka nam Gospodin bude milostiv te nas uvede u takvo razumijevanje, da to uzmognemo prakticirati u svakodnevnom ivotu i radu. Za pravilnu primjenu i bolji rezultat, sve poruke u ovoj knjizi moramo itati u duhu molitve. Bit e korisnije da molimo-itamo sve biblijske citate i itanje uvijek popratimo molitvom. Neka itanje ovih poruka u duhu svih itatelja ostvari Gospodinovu prisutnost s Njegovim slatkim unutarnjim pomazanjem. Witness Lee Los Angeles, California, U.S.A. 11. sijeanj 1968.
P RVO P OGLAVLJE EKONOMIJA TROJEDINOGA BOGA Sve poruke u ovoj knjizi odraz su moga bremena da podijelim s vama neto o Bojoj ekonomiji. Proitajmo Prvu poslanicu Timoteju 1:3-7: da naloi nekim ljudima da ne nauavaju krivih nauka i da se ne bave bajkama i beskrajnim rodoslovljima, koja vie promiu prepiranja nego Boji naum spasenja (Boju dispenzaciju, [grki: Boju ekonomiju]) osnovan na vjeri. Svrha je spomenutog naloga: ljubav iz istog srca, dobre savjesti i iskrene vjere. Od toga su neki zastranili [grki: promaili metu] i skrenuli u prazno brbljanje. Hoe da budu uitelji Zakona Kao to je istaknuto u grkom, izvornom jeziku Novoga Zavjeta, ovi stihovi sadre dva vrlo vana izraza: Boja ekonomija i promaiti metu . Budui da je Bog izabrao apostola Pavla da snosi odgovornost za Boju ekonomiju, Pavao je toj ekonomiji poduio svog duhovnog sina Timoteja. Zanimljivo je primijetiti da je Pavlova poslanica Timoteju bila napisana u vrijeme kada su mnogi krani skrenuli s pravoga puta. Promaili su sredinju toku Boje ekonomije pridavajui panju drugim stvarima. ELEMENTI KOJI ZAVODE OD BOJE EKONOMIJE
U skladu s povijesnom dokumentacijom dva prevladavajua elementa odvela su krane s pravoga puta: idovstvo i gnosticizam. Pobornici idovstva svojim religioznim doktrinama i obiajima, a gnostici svojom filozofijom, zaveli su krane od nasljedovanja Gospodina na putu Boje ekonomije. Jasno je da su naizgled pozitivne karakteristike idovstva i gnosticizma prouzrokovale zastranjenje ranih krana. Ukoliko ti elementi uspore eni s Bojom ekonomijom ne bi bili dobri, ne bi mogli biti toliko uvjerljivi da vjernici promae metu Boje ekonomije. Na primjer, pobornici
8
BOJA EKONOMIJA
idovstva snano su isticali Mojsijev Zakon Staroga Saveza. U Zakonu naravno nije bilo nieg loeg. Naprotiv, Zakon je neupitno ispravan i dobar, i dan je izravno od samoga Boga. Me utim, Zakon sm po sebi nije imao nikakve veze sa metom Boje ekonomije. S ljudskog gledita, gnosticizam je tako er imao svoje dobre principe. Gnosticizam je zapravo bio jedno od najboljih otkria ljudske civilizacije, te je bio odre ena vrsta pomoi poganima. No, gnostici su pokuali unijeti svoju filozofiju u Crkvu zavodei rane krane od mete Boje ekonomije. Iako danas nema pobornika idovstva i gnostika da nas uznemiruju, jo uvijek je mnogo toga to nas moe zavesti. Gotovo dvadeset stoljea, lukavac nikada nije prestao upotrebljavati naoko dobre stvari kako bi vjernike odveo s ispravnog puta na kojem bi trebali slijediti Gospodina. Ako provedemo vrijeme s Gospodinom, shvatit emo da je neprijatelj dosljedan u koritenju naoko dobrih stvari kranstva da zavede Boju djecu od mete Boje ekonomije. Dok sam putovao razliitim krajevima ove zemlje u posljednjih nekoliko godina, shvatio sam da su od prepredenog neprijatelja uporabljene mnoge religiozne, pa ak i biblijske stvari, kako bi utjecao na krane koji dublje iu Gospodina, da odstupe od puta Boje ekonomije. DEFINICIJA BOJE EKONOMIJE
to je Boja ekonomija? Pismo, koje se sastoji od ezdeset i est knjiga, sadri mnoga razliita uenja. Me utim, ako bi detaljno i paljivo, s duhovnim uvidom, prouili Pismo, shvatili bismo da je Boja ekonomija jednostavno Njegov plan da dispenzira Samoga Sebe u ovjeanstvo. Boja ekonomija je Boja dispenzacija, to nije nita drugo do udjeljivanje samoga Boga u ljudsku vrstu. alosno je da je izraz dispenzacija pogreno shvaen od kranstva. Njena definicija je gotovo ista kao grka rije ekonomija . Ona znai administrativni aranman, vladavina, uprava ili dispenzija, raspodjela uprave Bojeg plana. U toj boanskoj dispenzaciji, Bog, koji je svemogu i sveobuhvatan, ne namjerava u nas udijeliti nita drugo do samoga Sebe. Ovo se treba ponavljati mnogo puta, kako bi nas se duboko dojmilo! Bog je neizmjerno bogat. On je kao uspjeni poslovni ovjek
EKONOMIJA TROJEDINOGA BOGA
9
koji posjeduje ogromni kapital. Bog u ovome svemiru ima posao, a Njegovo neistraivo bogatstvo Njegov je kapital. Mi ne shvaamo koliinu Njegova bogatstva. Sav ovaj kapital jest On sm. S njime namjerava proizvesti samoga Sebe u masovnoj koliini. Sm Bog je Poslovni ovjek, Kapital i Proizvod. Njegova namjera je da udijeli samoga Sebe u mnoge ljude u masovnoj koliini i besplatno. Dakle, Bog zahtijeva takav boanski aranman, boansku upravu, boansku raspodjelu, boansku ekonomiju, kako bi samoga Sebe unio u ovjeanstvo. Budimo jo odre eniji: Sada kada znamo da je Boji naum da razdijeli samoga Sebe, moramo otkriti to je Bog, kako bi znali to On udjeljuje. Drugim rijeima, to je Boja supstancija? Kada poslovni ovjek planira proizvesti proizvod, on prije svega mora znati o supstanciji ili temeljnom elementu s kojim radi. Boja supstancija jest Duh (Iv 4:24). Sama bt svemoguega, sveobuhvatnoga, univerzalnoga Boga jest jednostavno Duh. Bog je Proizvo a i On namjerava reproducirati Sebe kao Proizvod; stoga, to god On reproducira mora biti Duh, supstancija Njega samog. KORACI BOJE EKONOMIJE
Vidjeli smo to je Boji naum i to Bog udjeljuje; sad moramo vidjeti kako se On udjeljuje kroz Svoju ekonomiju. Drugim rijeima, Duh je ono to Bog udjeljuje u ovjeka. Sada moramo vidjeti naine na koje to ini. On to ini pomou Trojstva. Trojedini Bog
Otac, Sin i Duh Sveti jest sama ekonomija Boanstva. Kranstvo je kroz mnoga stoljea imalo razliita uenja o Trojstvu; no, Trojstvo se nikada ne moe ispravno shvatiti ukoliko nije povezano s boanskom ekonomijom. Zato su potrebna Trojica u Boanstvu za razvoj Njegove ekonomije? Znamo da Otac, Sin i Duh Sveti nisu tri razliita Boga, ve jedan Bog koji se izraava kao Trojica. Dakle, koja je svrha Trojice u Boanstvu? Zato postoje Bog Otac, Bog Sin i Bog Duh Sveti? Zato to se iskljuivo kroz Trojstvo mogu omoguiti sva esencijalna sredstva po kojima se Njegov Duh udjeljuje u nas. Druga Korinanima 13:13 pokazuje korake Boje ekonomije po Trojstvu. Milost Gospodina Isusa Krista, ljubav Boga (Oca) i zajednitvo Duha Svetoga neka bude sa svima vama! Ovdje
10
BOJA EKONOMIJA
imamo milost Sina, ljubav Oca i zajednitvo Duha Svetoga. Tko su Ovi? Jesu li to tri razliita Boga? Jesu li milost, ljubav i zajednitvo tri razliite stvari? Ne. Ljubav, milost i zajednitvo su jedan element u tri stupnja: ljubav je izvor, milost je izraaj ljubavi, a zajednitvo je prijenos ove ljubavi u milosti. Isto tako, Bog, Krist i Duh Sveti su jedan Bog izraen u Trojici: Bog je izvor, Krist je izraaj Boga, a Duh Sveti je prenosioc, donosei Boga u Kristu, u ovjeka. Dakle, Trojica u Trojstvu postaju tri uzastopna koraka u procesu Boje ekonomije. Bez ta tri stupnja Boja esencija se nikada ne bi mogla dispenzirati u ovjeka. Boja ekonomija se razvija od Oca, u Sinu i kroz Duha. OD OCA
Bog Otac je univerzalni izvor svih stvari. On je nevidljiv i nepristupaan. Kako Bog Otac, koji boravi u nepristupanoj svjetlosti (1 Tim 6:16), moe biti u nama? Kako moemo vidjeti nevidljivog Oca? Ako je Bog samo Otac, On bi bio nepristupaan i ne bi se mogao dispenzirati u ovjeka. Me utim, po boanskom ure enju Boje ekonomije, Otac je Sebe stavio u Sina, Drugoga u Trojstvu, kako bi na taj nain uinio Sebe pristupanim ovjeku. Sva punina Oca prebiva u Sinu (Kol 1:19; 2:9) i izraava se kroz Sina (Ivan 1:18). Otac, kao neiscrpni izvor svega, utjelovljen je u Sinu. Neshvatljiv Bog sada je izraen u Kristu, Rijei Bojoj (Iv 1:1); nevidljivi Bog je otkriven u Kristu, slici Bojoj (Kol 1:15). Dakle, Otac i Sin su jedno (Iv 10:30), i Sin je ak nazvan Ocem (Iz 9:5). Prije je bilo nemogue za ovjeka da kontaktira Oca. On je bio samo Bog i Njegova narav je bila samo boanska. U Ocu nije bilo niega to bi moglo premostiti bezdan izme u Boga i ovjeka. No sada, ne samo da se utjelovio u Sinu, ve se utjelovio i u ljudsku narav. Ocu se svidjelo da povee svoju vlastitu boanskost s ovjetvom u Sinu. Kroz utjelovljenje Sina, nepristupani Otac sada je postao pristupaan ovjeku. Zbog toga, ovjek moe vidjeti Oca, dotaknuti Oca i imati zajednitvo s Ocem kroz Sina. Ovo moemo slikovito prikazati s natapanjem bijele maramice u plavu tintu. Oeva boanskost bi se izvorno mogla usporediti s bijelom maramicom. Ta maramica uronjena u plavu tintu pred-
EKONOMIJA TROJEDINOGA BOGA
11
stavlja Oca u Sinu koji postaje utjelovljen u ovjetvo. Bijeli predmet je sada postao plavi. Upravo kao to je plava tinta dodana maramici, tako je ljudska narav dodana boanskoj naravi, te su neko odvojene naravi postale jedno. Dakle, prvi stupanj Bojeg udjeljivanja samoga Sebe u ovjeka je kroz utjelovljenje u Sinu, gdje je postao ovjekom reproducirajui Sebe u ovjeku. U SINA
Drugi korak unoenja Boga u ovjeka zbio se kroz Drugoga u Trojstvu, kroz Sina Bojega. Kako bismo razumjeli drugi stupanj Boje ekonomije, moramo znati to je Krist. Koji elementi sainjavaju Krista? Koji sastojci povezani u jedno konstituiraju Krista? Postoji sedam temeljnih elemenata koji se nalaze u toj predivnoj Osobi. est ih je pridodano kroz Njegovu povijest. Prvo, Krist je boansko utjelovljenje Boga. Prvi element u Kristu je Boja boanska esencija i narav. Drugi element je Njegovo utjelovljenje, ono je mijeanje Njegove boanske naravi s ljudskom naravi. Kroz svoje utjelovljenje On je unio Boga u ovjeka i pomijeao je boansku esenciju Boga s ovjetvom. U Kristu nije samo Bog nego i ovjek. Trei element koji je pridodan Njegovoj boanskoj i ljudskoj naravi bilo je Njegovo ljudsko ivljenje. Ovaj slavni Bogoovjek ivio je na Zemlji trideset i tri i pol godine iskusivi sve uobiajne i ljudima svojstvene stvari koje sainjavaju svakodnevni ivot ovjeka. Evan elje po Ivanu, koje naglaava da je On Sin Boji, tako er nam govori da je On bio umoran, gladan, edan i da je plakao. Njegove ljudske patnje bile su dio Njegova svakodnevna ivota, koji se sastojao od mnogih zemaljskih nevolja, problema, muka i progonstava. Njegovo iskustvo smrti, etvrti je element. On je siao u smrt. Ali On nije samo zakoraio u smrt, On je proao kroz smrt. Adamova smrt je uasna i kaotina, no smrt Kristova je predivna i uinkovita. Adamova smrt nas je podjarmila do smrti, dok nas je smrt Kristova oslobodila od smrti. Iako je Adamov pad unio u nas mnoge zle elemente, djelotvorna Kristova smrt je unitavajua sila u nama da ubije sve elemente Adamove naravi. Dakle, u Kristu je boanska narav, ljudska narav, svakodnevni
12
BOJA EKONOMIJA
ljudski ivot sa svim svojim patnjama i uinkovitost Njegove smrti. Me utim, u Kristu su tri dodatna elementa. Peti element je Njegovo uskrsnue. Nakon Svoga uskrsnua, Krist nije odloio Svoje ovjetvo da iznova postane samo Bog. Krist je jo uvijek ovjek! Kao ovjek On posjeduje dodatni element uskrslog ivota koji je pomijean s Njegovim ovjetvom. esti element u Kristu je Njegovo uznesenje. Po Svome uznesenju u nebesa, On se uzdigao iznad svih neprijatelja, poglavarstava, vlasti, sila i gospodstava. Svi su pod Njegovim nogama. S Njim je dakle pomijeana transcendentna sila uznesenja. Najzad, sedmi element u Kristu je Njegovo sjedanje na prijestolje. Krist, ovjek s boanskom naravi je proslavljen i ustolien u treem nebu kao uzviena Glava cijeloga svemira. On je na nebesima kao Gospodar gospodara i Kralj kraljeva. Dakle, trebamo zapamtiti sedam predivnih elemenata koji su u Njemu: boanska narav, ljudska narav, svakodnevni ljudski ivot sa svojim zemaljskim patnjama, uinkovitost Njegove smrti, sila uskrsnua, transcendentna sila Njegova uznesenja i Njegovo proslavljenje tj. ustolienje, po kojem Ga je Bog uinio Gospodarom svega. Svi ovi elementi pomijeani su u ovom jednom velianstvenom Kristu. KROZ DUHA
Bog ipak ne moe ui u nas kroz Sina. Prema prvom stupnju Boje ekonomije Otac je nastanio sebe u Sinu, a Sin je u Sebi pomijeao sedam elemenata. Me utim, mi jo uvijek trebamo sljedei stupanj, trei i konani korak, da Bog udijeli Sebe u ovjeka. Prvi korak je bio kad je Otac utjelovio Sebe u Sinu; drugi korak je bio da se Sin utjelovio u ovjeka, kako bi u Sebi pomijeao svih sedam predivnih elemenata; trei korak je da su sad obojica, i Otac i Sin, u Duhu. Sve to je u Ocu je i u Sinu, i obojica, Otac i Sin, sadravajui sve elemente u Kristu, unijeti su u Duh. Duh Sveti, nakon Gospodinova uznesenja, nije vie isti kao Duh Boji u starozavjetno doba. Duh Boji je u Starom Zavjetu posjedovao samo jedan element boansku narav Boga. Kao boanski Duh, On nije imao elemente ljudske naravi, svakodnevni ljudski ivot, uinkovitost Svoje smrti, uskrsnue, uznesenje i
EKONOMIJA TROJEDINOGA BOGA
13
ustolienje tj. proslavljenje. No danas, pod novozavjetnom ekonomijom, svih sedam elemenata Kristovih smjeteni su u Duhu. Kao takav, taj sveobuhvatni Duh je uao u nas i siao je na nas. Drugim rijeima, On je u nama i mi smo u Njemu. To je pravo mijeanje Boga i ovjeka koje moemo iskusiti u svako doba. Mi smo iznutra i izvana pomijeani s Duhom Svetim. to je Duh Sveti? On je Duh Istine (Ivan 15:26). Ali to je istina? Znaenje grke rijei istina je stvarnost. Stoga je Duh Sveti, Duh stvarnosti, puna stvarnost Krista. Upravo kao to je Bog utjelovljen u Kristu, tako je Krist ostvaren u predivnoj Osobi Duha Svetoga. Krist nije odvojen od Boga, niti je Duh odvojen od Krista. Krist je slika Boga, a Duh je Krist realiziran u stvarnosti. A Gospodin je Duh (2 Kor 3:17). Ovaj stih dokazuje da Duh Sveti nije odvojen od Krista. Gospodin je sm Krist i nazvan je Duhom. Novi [grki: Posljednji] Adam postade ivotvorni [ivotdajui] Duh. (1 Kor 15:45). Pismo iznova pokazuje da je Krist, Posljednji Adam, Duh. Moramo priznati da je ivot-dajui Duh, Duh Sveti. tovie, Bog Otac je tako er Duh (Ivan 4:24). Dakle, sva Trojica u Boanstvu su Duh. Ako Bog Otac nije Duh, kako bi mogao biti u nama i kako bismo Ga mogli kontaktirati? Nadalje, ako Bog Sin nije Duh, kako bi On mogao biti u nama, i kako bi Ga mi mogli iskusiti? Zato to su obojica, Otac i Sin Duh, mi lako moemo kontaktirati Boga i iskusiti Krista. Posvetimo panju sljedeim stihovima: Jedan Bog i Otac koji je u* svima (Ef 4:6). ta Krist je u vama. (2 Kor 13:5). po svome Duhu koji stanuje u vama. (Rim 8:11). Ova tri stiha otkrivaju da su Bog Otac, Sin i Duh u nama. Koliko je onda Osoba u nama? Tri ili jedna? Mi ne bi smjeli rei da su tri odvojene Osobe u nama, niti bi trebali rei da je samo jedna Osoba u nama, ve da je Tri-u-jednom u nama. Trojica Boanstva nisu tri Duha nego jedan Duh. Otac je u Sinu, a Sin je sa svih svojih predivnih sedam elemenata u Duhu. Kada ovaj predivni Duh Sveti do e u nas, Boanstvo je tada udjeljeno u nas. Budui da su Trojica u * Svi kurzivi koriteni u navo enju biblijskih stihova su nai.
14
BOJA EKONOMIJA
jednom Duhu, mi u sebi imamo Oca, Sina i Duha Svetoga. Kasnije emo vidjeti da je Trojedini Bog u naem ljudskom duhu kako bi bio na duhovni, unutarnji ivot. Ovo je sama meta Boje ekonomije, i to je nain na koji se Boanstvo razdjeljuje u nas. Cilj boanske ekonomije je da udijeli Trojedinoga Boga u jednome Duhu u na ljudski duh. Mi, dakle, zbog toga moramo sada usmjeriti nau potpunu panju na ivljenje po Trojedinom Bogu koji sada prebiva u naem ljudskom duhu. Ako nas se zavede od toga, koliko god dobre i biblijske bile druge stvari, zasigurno emo promaiti metu Boje ekonomije. Gospodin danas obnavlja svoju djecu, potiui ih da se usredotoe na ovu metu Boje ekonomije. Gospode, Ti si ivot u meni, Sve moje si Ti! Osoban i pristupaan, Takvog Te doivljavam. Pripjev: Gospode, Ti Duh si, Tako drag i blizak mi! Koliko se divim Tvojoj udesnoj dostupnosti! Svim mojim potrebama, velikim i malim, Ti bogata si opskrba, tako spremna i dostatna da je primijenim. Slatko pomazanje Tvoje s Tvojom moi u slabosti me snai. Po opskrbi svoje silne snage, Moju snagu odrava Ti. Zakon ivota u umu i srcu mojim vladanjem upravlja. Bogatstvo Tvoje stvarnosti, moje bie proima.
EKONOMIJA TROJEDINOGA BOGA
Zauvijek jedno sa mnom si Ti, mistino jedinstvo! Jedan duh sa mnom zanavijek u vjenosti! Pjesma broj 539 u Hymns
15
D RUGO P OGLAVLJE SVEDOSTATNI DUH DUH JE PRIJENOS BOGA
U prvom poglavlju vidjeli smo da je Boja ekonomija udjeljivanje samoga Boga u nas preko Trojice u Boanstvu. Elektrina energija nam moe koristiti kao slikovit prikaz ekonomije Trojstva. Ona ukljuuje izvor, tok i prijenos. Ovo se ini kao tri vrste elektrine energije, ali u stvarnosti one su jedno. Izvor, tok i prijenos su sama elektrina energija. Ako ne bi postojala elektrina energija, onda ne bi mogao postojati niti tok niti prijenos. Kao to postoji jedna struja u tri razliita stupnja, isto tako postoji jedan Trojedini Bog. S jedne strane je izvor ili mjesto na kojem je pohranjena energija, dok je na drugom kraju prenoenje energije u nae domove. Izme u dva kraja je tok struje. Ovo je primjer tri stupnja jedne te iste stvari. Bog, kao Otac je izvor; Bog, kao Sin je tok i izraaj Oca; i Bog, kao Duh, prijenos je Boga u ovjeka. Dakle, Otac je Duh, Sin je tako er Duh, a Duh je dakako Duh. Otac je u Sinu, Sin je u Duhu, a Duh je u nama kao prijenos Boga, prenosei neprestano sve to Bog jest i posjeduje u Kristu. DUH JE SVEUKLJUUJUA DOZA
U ovo moderno doba ovjek je usavrio mnoge lijekove na podruju medicine. Neki lijekovi sadravaju veliki broj sastojaka te se mogu uzeti u jednoj jedinoj dozi. U samo jednoj dozi, neki od elemenata mogu unititi bakterije, neki mogu opustiti ivce, neki pak mogu nahraniti i osvjeiti tijelo. To je sveukljuujua doza. Jesmo li ikada pomislili da je Duh Sveti najbolja doza na cijelome svijetu? Samo jedna doza je dovoljna da ispuni svaku nau potrebu. Sve to Otac i Sin jesu i sve to posjeduju nalazi se u tom predivnom Duhu. Promotri koliko elemenata je u toj dozi: Boja
18
BOJA EKONOMIJA
boanska narav, Njegova ljudska narav, Njegovo ljudsko ivljenje sa svim svojim patnjama, predivna uinkovitost Njegove smrti, Njegovo uskrsnue, Njegovo uzaae i Njegovo proslavljenje (ustolienje). O, mi ne moemo ni zamisliti kakva je ovo doza. No ipak, slava Gospodinu, moemo je svaki dan uivati. Niti jedan znanstvenik ili lijenik na Zemlji ne bi mogao proanalizirati ovu dozu. To je Boja ekonomija, koja nije nita drugo negoli razdjeljivanje samoga Boga u nas. To nije stvar prouavanja doktrina. Kada sam bio mlad, nauio sam sve doktrine o razliitim dispenzacijama. Bio sam pouen da postoji najmanje sedam dispenzacija. No, izravno govorei postoji samo jedna dispenzacija koju mi trebamo dispenzacija samoga Boga. ezdeset i est knjiga Biblije potpuni su zapis o ovoj jedinoj dispenzaciji udjeljivanju Boga u nas. O, samo da cijeloga dana imamo dionitvo u Njemu kao sveobuhvatnoj dozi u ovom predivnom Duhu. Uivajmo samoga Boga a ne te doktrine o dispenzacijama. Jesi li brat koji je slab? Ovdje je doza, predivna doza da te ojaa snagom i boanskom silom. Jesi li brat koji je tjeskoban? Lijek je u dozi. Jedna doza Duha Svetoga iscijelit e sve tvoje tjeskobe. Kad sam bio mlad pouavalo me se da smo razapeti s Kristom i da se moram smatrati mrtvim. Zbog toga sam od jutra do veeri bio vrlo oprezan smatrajui se mrtvim. Me utim, to sam vie tako postupao, sve vie sam postajao ivim. To nije funkcioniralo jer je to bila pogrena formula. Jednoga dana, nakon mnogo godina, Gospodin je otvorio moje oi da vidim kako stvarnost Njegove smrti nije u mojem smatranju da sam mrtav, ve u mom uivanju Duha Svetoga. To je otkriveno u Rimljanima 8. Poslanica Rimljanima nam u 6. poglavlju daje samo definiciju, no, Rimljanima 8. poglavlje daje nam stvarnost Kristove smrti, zato to je uinkovitost Kristove smrti u Duhu Svetom. to vie imamo zajednitvo s Kristom u Duhu Svetom, sve vie emo biti mrtvi. Doza sveobuhvatnog Duha Svetoga sadri element koji ubija. Budui da Ga uivamo kao tu predivnu dozu, nema potrebe da se smatramo mrtvima. Ako smo u Duhu Svetom, mnoge negativnosti u nama bit e spontano usmrene.
SVEDOSTATNI DUH
19
Neko kada sam mrzio jednog brata, bilo mi je reeno da je ja koje mrzi razapeto, te da bih, umjesto to ga mrzim, trebao voljeti toga brata. Ja sam se, dakle, pokuao smatrati mrtvim, ali to nije djelovalo. to sam se vie smatrao mrtvim, to vie sam ga mrzio. Onda, jednoga dana, dok sam imao zajednitvo s Gospodinom, bio sam ispunjen Njegovim Svetim Duhom. Kako su suze potekle! Znao sam da je snaga koja usmruje bila u meni, ubijajui moju mrnju i moj ponos. Ljubav za toga brata pomijeana sa suzama poela je spontano istjecati iz mog srca. to je to bilo? To je bio usmrujui element u predivnoj dozi, uinkovitost Kristove smrti u Duhu. Unutar toga Isusovog Duha postoji svedostatna opskrba. Rije opskrba [potrebna pomo] u Filipljanima 1:19 posebna je grka rije koja znai obilna ili sveobuhvatna opskrba. Duh Isusov je sveobuhvatna opskrba u kojoj se susreu sve nae potrebe. to nam treba? Trebamo li utjehu? Nitko nas istinski ne moe utjeiti ak ni naa djeca, nai roditelji ili nae drage ene. Prava utjeha dolazi od Isusovog Duha koji prebiva u nama. Kada imamo zajednitvo s Isusom u tom Duhu i kad ivimo u tom predivnom Duhu, spontano posjedujemo unutarnju utjehu. Bez obzira na izvanjske okolnosti, unutar sebe imamo mir i utjehu. Moemo rei: Ne znam to mi je initi. Trebam vodstvo. ivo vodstvo je u Duhu Svetom. Kada imamo zajednitvo s Gospodinom i hodamo u Duhu Svetom, spontano emo imati unutarnje svjetlo za vodstvo. Sve ukljuujui i vodstvo nalazi se u Duhu Svetom. On je danas u nama kao sveukljuujua doza. Mi ne trebamo ispitivati ili plakati. Mi samo trebamo uzeti Njega, uivati Ga i slaviti Ga. Na primjer, jedna sestra je bila u nevolji i nije znala to da uini. Premda nije imala jasno vodstvo, otila je Gospodinu i rekla: Slavim Te Gospodine to nemam nikakvo vodstvo. Slavim Te jer ne znam to da uinim. Slavim Te to sam u tami. to se dogodilo? to je vie slavila, sve je vie bila u svjetlosti! Uinimo i mi to isto. Kada smo slabi pri imo Gospodinu i kaimo: Slavim Te Gospodine to sam slab u ovoj situaciji. Kada stupimo u doticaj s Njim uvidjet emo da je On predivan Duh koji prebiva u nama da nam bude obilata i sveobuhvatna opskrba!
20
BOJA EKONOMIJA
Previe doktrina u kranstvu odvode Gospodnji narod od samoga Gospodina, zavodei ih da promae metu Boje ekonomije. to je ta meta? To je jednostavno sveobuhvatni Sveti Duh koji prebiva u naem ljudskom duhu. Tijekom cijeloga dana ui kako kontaktirati i slijediti Duha Svetoga. Ui kako imati zajednitvo s Njim i djelovati s Njim. Kranstvo nas ui kako se treba odnositi prema formama, pravilima i doktrinama. ak se i Sveto Pismo ita na pogrean nain, budui da se tijekom itanja uspostavlja mali ili gotovo nikakav kontakt s Duhom Svetim. Mi ponajee uimo doktrine u crno-bijelim slovima. Mi trebamo itati Sveto Pismo uz vjebanje naega duha kako bismo kontaktirali Duha Svetoga, ne koristei svoje oi iskljuivo da vidimo rijei te vjebajui svoje umove, ne bi li shvatili uenja koja su u Pismu. Od jutra do veeri moramo se ophoditi s Onim koji je u nama, jer On je obilna opskrba Gospodina Isusa. DUH JE UZAJAMNO PREBIVALITE
Ivan 14:23 kae da e Otac i Sin doi i nastaniti se kod nas. to to znai? Jesi li ikada iskusio da Otac i Sin dolaze kako bi se nastanili s tobom? To je meta Boje ekonomije koju mi razmatramo. To stanovanje ima dvije strane Otac i Sin e postati na stan, a mi emo postati Njihov stan. To je uzajamno prebivalite. Kako je mogue to uzajamno boravite? Samo kad smo u Duhu, ba kao to su Otac i Sin u Duhu, moemo iskusiti to uzajamno prebivanje. Kad smo u Duhu, tad prebivamo u Sinu i u Ocu, a istovremeno oni prebivaju u nama. Samo tada emo imati intimno zajednitvo s Ocem i Sinom. Imat emo unutarnji razgovor . Priat emo s Gospodinom, a Gospodin e priati s nama. To su praktina iskustva uzajamnog prebivanja. DUH JE UNUTARNJI IVOT I VANJSKO RUHO
Gospodin je tako er Duh ivota u nama poput vode koja nas osvjeava, jaa i ispunjava s unutarnjim ivotom (Ivan 7:37-39). Gospodin je kao Duh Sveti tako er uspore en s odjeom (u Luki 24:49 u King James Version rije opremiti na grkom je odjenuti , kako je prevedena u American Standard Version ). Odijevanje obiljeava snagu i autoritet. Ako itko danas vri slubeni
SVEDOSTATNI DUH
21
in odgovornosti, on treba uniformu. Pretpostavimo da vidimo policajca kako stoji na ulici u uobiajenoj odjei bez svoje uniforme. Nitko ga ne bi uvaavao kao policajca. Budui da mu nedostaje uniforma, on je izgubio svoj autoritet. Kad vidimo policajca u uniformi dok vozimo, odjednom postajemo vrlo oprezni. Kad nosi svoju uniformu, on je odjeven autoritetom. Duh Sveti u nama opskrba je ivota, a Duh Sveti izvana uniforma je autoriteta. Kad smo odjenuti Njime, posjedujemo najvii autoritet u svemiru. Nakon uskrsnua Gospodin je doao k Svojim uenicima i dahnuo je u njih (Ivan 20:21, 22). On je taj dah nazvao Duhom Svetim , budui da je On sm Duh Sveti. to god izlazi iz Njega mora biti Duh Sveti. Znamo da je dah neto od ivota i neto za ivot. Gospodnji dah kojim je udahnuo Duha Svetoga u uenike bio je udjeljivanje Njegova Duha ivota u njih. Od toga dana Uskrsnua svi uenici primili su Duha Svetoga u sebe. Primili su unutarnje pijenje vode ivota. Dakle, do toga dana bijahu bez autoriteta. Uniforma jo nije bila dana. Zbog toga im je Gospodin rekao da ekaju (Luka 24:49) sve dok nije uzaao u nebesa da postane ustoliena Glava i Autoritet svemira. Po Svom uzaau i ustolienju On je osvojio poziciju da izlije, kao autoritet, samoga Sebe u Duhu Svetom. Na dan Pedesetnice Duh Sveti je siao ne kao ivot nego kao snaga (Dj 1:8). Stoga, na dan Uskrsnua, koji je dan ivota, Duh Sveti je iziao iz Gospodina i uao u uenike kao dah ivota. No, na dan Pedesetnice, koji je dan snage, Duh Sveti je siao od uzale i ustoliene Glave opremivi uenike s autoritetom za slubu. To je Duh Sveti kao autoritet, kao uniforma. Pretpostavimo da se policajac sprema na dunost. to on svakodnevno ini prije nego zapone svoj posao? Rano ujutro popije nekoliko aa nekog napitka da se osvjei i osnai. Me utim, je li on time to se ispunio nekim napitkom kvalificiran vriti svoju dunost kao policajac? Ako jednostavno izi e na ulicu bez uniforme smatrajui: Ispunjen sam, sad sam policajac , nitko ga ne bi uvaavao. Svatko bi rekao da je lud. Iako je on pravi policajac, ipak mu bez uniforme nedostaje autoritet. Ali, ako odjene
22
BOJA EKONOMIJA
uniformu, opremljen je snagom autoriteta. Ako onda iza e na ulicu svatko ga uvaava kao ovjeka s autoritetom lokalne policije. Ne moemo omalovaiti tu uniformu. Ova uniforma predstavlja autoritet vlasti. S druge pak strane, ako policajac ujutro nita ne bi popio, bio bi slab. Mogao bi odjenuti svoju uniformu i zauzeti svoj poloaj autoriteta, ali ne bi imao nikakvu unutarnju snagu i osvjeenje. Neki krani koji su ispunjeni iznutra, izvana su bez uniforme, dok su drugi krani koji nose ispravnu uniformu prazni iznutra. Mi potrebujemo oboje, nutarnje ispunjenje i vanjsku opremljenost. Trebamo Duha Svetoga od dana Uskrsnua kao ivot unutar nas i Duh Svetoga od Pedesetnice kao snagu na nama. Ispunjenje Duha Svetoga je potrebno iznutra; odijevanje Duhom Svetim je isto tako potrebno izvana. Ako posjedujemo oba aspekta iskusit emo blagoslovljeno mijeanje Duha Svetoga iznutra i izvana. Tko je Duh? Zapamtite da je Duh sma stvarnost Trojedinoga Boga. Kad smo ispunjeni i zaodjenuti Duhom Svetim pomijeani smo s Trojedinim Bogom. To je meta Boje ekonomije. O, posvetimo svoju panju ovoj meti Boje ekonomije, a ne samo doktrinama! Neki pokuavaju raspravljati o doktrinama, oni kau: to je s uznesenjem? Mnogi krani zaokupljeni su s kasnim uznesenjem, ranim uznesenjem, djelominim uznesenjem ili pak neim drugim. Jednom sam rekao dragome bratu: Dok god ljubi Gospodina i ivi po Njemu, kad iznova do e, bit e uznesen. To je dovoljno! Zaboravimo na doktrine i nauimo voljeti Gospodina. Usredotoi se na metu Njegove ekonomije, ophodi se sa ivim Kristom u Duhu Svetom te se Njime ispuni i odjeni. Neki se sva aju o vjenoj sigurnosti spasenja, no prava sigurnost jest sm Krist, a ne uenje o vjenoj sigurnosti spasenja. Dok god posjedujemo Krista, posjedujemo sigurnost. Ako pak nemamo Krista, nemamo ni sigurnosti. Doktrina o vjenoj sigurnosti nije Krist. Doktrine samo uzrokuju podjele me u Bojom djecom. Ako ljubimo Krista, hodamo po ivome Duhu i ne istiemo doktrine, bit emo jedno sa svetima. to vie govorimo o doktrinama, sve vie emo se sva ati. Danas, dok govorimo o Duhu Svetome kao predivnoj dozi, svi kaemo: Amen! Haleluja! Me utim, ako sutra ponemo govoriti o vjenoj sigurnosti spasenja, neki e rei: ao
SVEDOSTATNI DUH
23
mi je. Ne mogu se sloiti. Bit emo istog trena podijeljeni, a to znai da smo promaili metu. Pouavat emo stvari koje e samo prouzrokovati pitanja, umjesto da svoju punu panju usmjerimo na metu Boje ekonomije. to je meta? To je Otac u Sinu, i Sin u Duhu Svetom, i Duh Sveti u nama. Neki se prepiru o krtenju. Primjerice, neki pokuavaju uvjeriti druge inzistirajui na kropljenju. To je iznova stvar doktrine, a ne ivoga Krista. Moramo nauiti da nas zaokupi samo jedna stvar i da budemo zahvaeni samo jednom stvari smim Kristom. Moramo nauiti kako da dohvatimo Krista u Duhu Svetom i da budemo zahvaeni Duhom Svetim. Iako doista moemo primiti pomo od doktrine, sredite Boje ekonomije nije doktrina, ve ivi Krist u Duhu Svetom. DUH JE IVOT-DAJUI, OSLOBAAJUI I PREOBRAAVAJUI DUH
Ako tijekom cijelog dana kontaktiramo ivog Krista u predivnom Duhu Svetom, u nama e se dogoditi tri stvari. Prvo, ivot-dajui Duh e nam udijeliti ivot (2 Kor 3:6). Kad god stupimo u doticaj s tim predivnim Duhom, imat emo unutarnje osvjeenje, unutarnje osnaenje, unutarnje zadovoljstvo i unutarnje prosvjetljenje. Postoje pokazatelji da se Krist kao ivot sve vie i vie udjeljuje u nas. Moda smo krani vie od osamdeset godina, ali jo uvijek trebamo Krista kao ivot-dajueg Duha da se udijeli u nas, da nas osvjei, da nas ojaa, da nas zadovolji, da nas prosvijetli i da nas ispuni. Taj predivni Duh je u nama da nam udijeli Krista kao nau obilatu opskrbu. Nadalje, Duh Sveti e nas neprestano osloba ati (2 Kor 3:17). Mnoge nas svakodnevne opresije i depresije ele oslabiti. Ponekad e nas depresivnima uiniti objeeno lice neke osobe. Ponekad se tvoja supruga moe loe osjeati i kad s posla stigne kui moe biti nezadovoljna s tobom. Ako potom mora na sastanak crkve pojavit e se s objeenim licem. Ljudi e te pitati: to ti se dogodilo, brate? Ti e odgovoriti: Nita! Ne usu uje im se rei da je tvoja ena svojim ponaanjem utjecala na tebe. Takva mala stvar moe te uiniti potitenim i depresivnim. Me utim, ukoliko stupi u doticaj sa ivim Kristom u sebi, On e te istog trena
24
BOJA EKONOMIJA
osloboditi. Bit e nadmoan, daleko iznad svoje supruge, a sve depresije e biti pod tvojim nogama! Bit e oslobo en sve do prijestolja u treem nebu. Mnogo puta dok sam se pripremao da stignem na sastanak posluivanja, neto bi se dogodilo! Ali ja sam nauio lekciju. Rekao bih: Gospodine, ja sam u nebesima; ne elim biti ometen svim tim stvarima . Ako smo u Duhu Svetom, bit emo transcendentni, zato to su u tom predivnom Duhu elementi uzaaa i transcendentnosti. Kad smo u Njemu, ovi elementi e nas osloba ati itava dana. Najzad, dok nam udjeljuje ivot i osloba a nas, Duh Sveti nas tako er preobraava. Druga Korinanima 3:18, prema ispravnom prijevodu, kae: A mi svi, koji otkrivena lica odrazujemo kao ogledalo slavu Gospodnju, preobraavamo se [grki: iz slave u slavu] u tu istu sliku, uvijek sve slavniju, jer dolazi od Gospodina, od Duha. U ovom stihu, rije preobraavamo prevedena je u King James Version mijenjamo se , no u grkom ona je ista kao i rije u Rimljanima 12:2: preobliavajte [preobraavajte] se obnovom svoga uma. Biti preobraen ne znai biti izmijenjen samo izvana, nego promijenjen u naravi iznutra i u formi izvana. Dok promatramo i odraavamo poput ogledala slavu Gospodnju, bivamo preobraavani u Gospodnji lik, od jednog stupnja slave ka viem stupnju slave. Kad ogledalo neto odraava, ref lektira ono to je ispred njega. Ako je ogledalo pokriveno, njegovo lice nije otkriveno, ak i da je odre eni predmet ispred njega, ne moe ga odraziti. Ako smo otkriveno ogledalo, odrazit emo Krista gledajui Ga. To je proces preobrazbe. Gospodin je Duh koji nas unutar nas preobraava. Premda smo toliko naravni, ak i greni, Duh preobraava na naravni lik u svoj slavni lik. Tijekom itavoga dana, ako ivimo u Duhu, On e nas transformirati obnavljanjem naega uma, naeg osjeaja i nae volje. On e zauzeti sve unutarnje dijelove naega bia proimajui smim Sobom na um, osjeaj i volju. Naa ljubav, naa mrnja, nae elje, nai izbori i nae odluke nosit e Njegov lik. Preobraavat emo se u Njegov lik od jednog stupnja slave u vii stupanj slave. To znai: danas smo preobraeni u prvom stupnju slave, sutra emo se preobraziti u drugi stupanj slave, a sljedei dan u trei stupanj. Slava e se svaki dan poveavati.
SVEDOSTATNI DUH
25
Boja ekonomija i cilj Njegove ekonomije je da e Bog udijeliti samoga Sebe u nas i pomijeati nas sa samim Sobom u Svojoj slavi. Tada Ga moemo izraziti. Budimo vjerni tom naumu, drimo se vrsto te mete i nastavimo kako bi dosegli taj cilj.
T REE P OGLAVLJE PREBIVALITE BOANSKOGA DUHA U Ivanu 3:6 itamo: to je ro eno od tijela, tijelo je; to je ro eno od Duha, duh je. Ovaj stih govori o dva razliita duha : jedan je pisan velikim poetnim slovom, a drugi malim. Prvo pojavljivanje te rijei odnosi se na Bojeg Duha Svetoga, a drugo pojavljivanje odnosi se na ljudski duh ovjeka. Ono to je ro eno od Duha Svetog jest ljudski duh. Sljedei stih koji nam pokazuje ova dva duha je Ivan 4:24: Bog je Duh, i koji mu se klanjaju, moraju mu se klanjati u duhu i istini. Iznova, prvi Duh je napisan velikim poetnim slovom, a drugi malim. Moramo se klanjati Bogu, koji je Duh, u naem ljudskom duhu. Rimljanima 8:16 opet potvr uje egzistenciju ta dva duha: Sam Duh svjedoi zajedno s naim duhom da smo djeca Boja. Zamjenica naim definitivno odre uje ljudski duh te otklanja bilo kakvu osnovu za sumnju u stvarnost oba duha boanskoga Duha i ljudskoga duha. U Rimljanima 8:9, 10 itamo: Duh Boji prebiva u vama A ako je Krist u vama vae tijelo je mrtvo a va je duh iv. King James Version daje duh u 10. stihu velikim poetnim slovom, ali bolji prijevodi poput American Standard Version daju duh na ovome mjestu s malim slovom d . Zato to istiemo? Zato to krani posjeduju jako malo znanja o ljudskom duhu. Mnogo panje se posveuje Duhu Svetom, ali ljudski duh, prebivalite i stan Duha Svetoga, gotovo je u potpunosti zanemaren. Pretpostavimo da me netko eli posjetiti. On prvo mora saznati gdje ivim. Ako ne zna gdje mi je dom, morat e odgoditi svoju posjetu. Iako se mnogo govori o Duhu Svetom, ipak ne znamo gdje prebiva. Rimljanima 8:9 nesumnjivo se odnosi na Duha Svetoga, no stih 10 govori o ljudskom duhu. Tijelo je mrtvo a duh je iv. Naravno, Duh Sveti se ne moe uspore ivati s naim tijelom. Usporedba
28
BOJA EKONOMIJA
mora biti izme u ovjejeg tijela i ovjejeg duha ne izme u ljudskog tijela i Duha Svetoga. Apostol Pavao je rekao: Bog kojemu svom duom [grki: u svom duhu] sluim navjeujui Evan elje njegova Sina, svjedok mi je da vas se neprestano svaki put sjeam u svojim molitvama (Rim 1:9). Naa uobiajena misao je da se Boga slui u Duhu Svetome, ali ovdje je stih koji objavljuje da se Bogu slui u naem ljudskom duhu. U Galaanima 5:16 izraz ivite po Duhu sadri u engleskom konani lan the [taj] i napisan je velikim poetnim slovom [kao i u naem prijevodu s velikim D ], me utim, grki interlinearni tekst isputa oboje, i lan i veliko poetno slovo. Mnogi krani zbog prijevoda u King James Version misle da ovaj stih govori o tome kako bi mi trebali hodati u Duhu Svetom, ali prema grkom tekstu stih nam kazuje da bi trebali hodati u naem ljudskom duhu. Koristilo bi nam da usporedimo prijevode i na emo ispravno znaenje. U mnogim stihovima rije duh ne bi se trebala pisati velikim poetnim slovom. Prevoditelji Biblije zatekli su se u tekoama ne znajui da li se duh u nekim stihovima odnosi na Duha Svetoga ili na ljudski duh. Razlog za tu potekou je taj to su u vjerniku Duh Sveti i ljudski duh pomijeani kao jedan duh! A tko se zdrui s Gospodinom, s njim je jedan duh (1 Kor 6:17). Mi smo jedan duh s Gospodinom, na duh je pomijean s Duhom Svetim. Takav pomijeani duh ini potekoe svakome, tako da je teko bilo kome rei je li to Duh Sveti ili ljudski duh. Dva su pomijeana u jedan. Moemo rei da je to Duh Sveti, no ipak, moemo rei i da je to ljudski duh svetih. Ponekad pripremamo napitke mijeajui dvije vrste soka od ananasa i od grejpfruta. Nakon to se pomijeaju teko je rei kakva je to vrsta soka. Je li to ananas ili grejpfrut? Moramo ga nazvati ananas-grejpfrut sok. Predivno je vidjeti da su u Novom Zavjetu dva duha, Duh Sveti i na duh, pomijeani. Oni su jedan duh. PRONALAENJE LJUDSKOG DUHA
U prvom poglavlju vidjeli smo da je Bog Otac u nama (Ef 4:6), Krist je u nama (2 Kor 13:5) i Duh Sveti je u nama (Rim 8:11). Cjelokupni Trojedini Bog je u nama. Ali gdje u nama je Trojedini
PREBIVALITE BOANSKOGA DUHA
29
Bog? U kojem dijelu? Sasvim je jasno, bez ikakve osnove za prepirku, da je Krist danas u naemu duhu, a imamo i Sveto Pismo koje potvr uje tu injenicu. Ne bismo smjeli biti tako neodre eni, poput mnogih koji kau: O, Gospod je u tebi i Gospod je u meni. Posljednji stih u Drugoj poslanici Timoteju definitivno izjavljuje da je Krist u naem duhu. Neka Gospodin Isus bude s duhom tvojim! (2 Tim 4:22). Da Krist bude u naem duhu, On prvo mora biti Duh; nadalje, mi moramo imati duh; konano, ta dva duha moraju se pomijeati kao jedan duh. Ako Gospodin nije Duh, kako bi onda mogao biti u naem duhu i kako bi mi mogli biti jedan duh s Njim? Kako bi pronali ljudski duh, moramo rastaviti duh od due. Uistinu je iva i djelotvorna Rije Boja. Ona je otrija od svakoga dvosjeklog maa i prodire do rastavljanja due i duha, zglobova i modine, i moe suditi nakane i misli srca. (Heb 4:12). Boja Rije je otar ma da rasijee nae bie kako bi rastavila nau duu od naega duha. Na primjer, u 1 Korinanima 3 reeno nam je da smo hram Boji. Boji Hram je prema Starom Zavjetu prikazan u tri dijela: prvi dio je dvorite, drugi dio je Svetinja i trei dio je Svetinja nad svetinjama.
SVETINJA NAD SVETINJAMA SVETINJA
DVORIŠTE
30
BOJA EKONOMIJA
Znamo da je Bog bio u Svom Hramu, ali u kojem dijelu? Je li On bio u predvorju ili u Svetinji? Ne. On je bio u Svetinji nad svetinjama. Tu u Svetinji nad svetinjama prebivala je Shekhinah slava Boje prisutnosti. U dvoriu je bio rtvenik, koji je slika kria, odmah iza rtvenika bio je umivaonik, koji je u tipologiji znak djelovanja Duha Svetoga. U Svetinji je bio stol s prinesenim hljebovima, svijenjak i kadioni rtvenik. Ali to se nalazilo u Svetinji nad svetinjama? Koveg koji simbolizira Krista. Dakle, Krist je bio u Svetinji nad svetinjama. Boja prisutnost, Boja Shekhinah slava, tako er je bila tamo. Biblija nam govori da smo i mi hram (1 Kor 3:16). Mi kao trodijelna bia sastojimo se od tri dijela tijela, due i duha. Me utim, u kojem dijelu naega bia prebiva Trojedini Bog? Druga Timoteju 4:22 jasno objavljuje da je Gospodin u naemu duhu. Na duh je sama Svetinja nad svetinjama. Tipologija starozavjetnog Hrama predstavlja vrlo jasnu sliku. Krist i Boja prisutnost su u Svetinji nad svetinjama. Danas je ova slika Bojega Hrama ispunjena u nama. Mi se sastojimo od tri dijela: nae tijelo odgovara dvoritu, naa dua odgovara Svetinji, a na ljudski duh odgovara Svetinji nad svetinjama, koja je prebivalite Krista i Boje prisutnosti. To je slikovito prikazano u sljedeem dijagramu:
SVETINJA NAD SVETINJAMA
DUH
SVETINJA
DUŠA
DVORIŠTE
TIJELO
PREBIVALITE BOANSKOGA DUHA
31
Prema tome, brao, budui da mi snagom krvi Isusove otvoreno moemo ui u Svetinju nad svetinjama (Heb 10:19). to je za nas Svetinja nad svetinjama u koju bi trebali ui dok smo ovdje na zemlji? Pogledaj u prethodni dijagram. Na ljudski duh je Svetinja nad svetinjama, on je Boje prebivalite, odaja u kojoj prebivaju Bog i Krist. Ako elimo pronai Boga i Krista, nema potrebe da odlazimo u nebo. Bog je toliko dostupan u Kristu, jer On je u naem duhu. RASTAVLJANJE DUE OD LJUDSKOG DUHA
Zbog toga moramo rastaviti nau duu od naega duha (Heb 4:12). Ako ne moemo rastaviti duu od duha, jednostavno ne moemo stupiti u doticaj s Gospodinom. Pogledaj sliku. Da Veliki sveenik nije znao gdje je Svetinja nad svetinjama, njegovi napori da stupi u doticaj s Gospodinom bili bi uzaludni. On je najprije morao ui u dvorite, a iz dvorita trebao je ui u Svetinju, iz Svetinje bi napokon uao u Svetinju nad svetinjama. Tu bi susreo Boga i vidio Shekhinah slavu Njegove prisutnosti. Moramo nauiti razlikovati na duh od nae due. Dua obavija i pokriva duh, kao to kosti obavijaju modinu. Lako je vidjeti kosti, ali ne i modinu skrivenu u njima. Ako elimo vidjeti modinu, moramo slomiti kosti. Ponekad se modina mora sastrugati s kostiju. O, kako je na duh prilijepljen za nau duu! Na duh je njome obavijen i skriven. Dua se lako razaznaje, ali teko je poznavati duha. Mi znamo neto malo o Duhu Svetom, ali uope ne poznajemo ljudski duh. Zato? Zato to je ljudski duh obavijen duom. Zato se dua treba slomiti. Kao to su zglobovi najjai dio kostiju, tako je i naa dua vrlo jaka. Mi imamo duh, ali pokriva ga naa dua. Boja Rije kao otar ma mora razrezati nau duu kako bi je rastavila od duha. Prema tome, preostaje narodu Bojemu neki subotni poinak. urimo se dakle ui u onaj poinak da tko ne pogine pruajui isti primjer neposluha! (Heb 4:9, 11). to je ovaj poinak? Moramo pogledati u jo jednu sliku Staroga Zavjeta da otkrijemo njegovo znaenje. Nakon to su Izraelci bili spaeni i izbavljeni iz zemlje egipatske dovedeni su u pustinju s nakanom da krenu dalje u kanaansku zemlju. Kanaanska zemlja bijae zemlja njihova
32
BOJA EKONOMIJA
poinka, slika sveobuhvatnoga Krista. Krist je dobra [obeana] kanaanska zemlja i On je na poinak. Ako elimo ui u poinak, moramo ui u Krista. Ali gdje je Krist danas? Mi odgovaramo da je On u naemu duhu. Izraelci, koji bijahu izbavljeni iz Egipta, umjesto da su otili dalje u kanaansku zemlju, lutali su mnogo godina u pustinji. to to simbolizira? To simbolizira da mnogi krani nakon to su spaeni jednostavno lutaju u dui. Razlog zbog kojeg je napisana Poslanica Hebrejima je bio taj to su mnogi Hebreji postali krani i bili su spaeni, ali su lutali u svojoj dui. Oni nisu smjelo nastavili iz pustinje u dobru zemlju
to znai, u Krista koji je prebivao u njihovom duhu. Ne smijemo nastavljati lutati u naoj dui, ve trebamo smjelo krenuti dalje kako bismo uli u na duh, gdje je Krist, na poinak. Prikaimo ovo slikovito sljedeim dijagramom:
SVETINJA NAD SVETINJAMA
DUH
KANAAN
SVETINJA
DUŠA
PUSTINJA
DVORIŠTE
TIJELO
EGIPAT
U davna vremena sav narod izraelski imao je pristup k dvoritu, no samo su sveenici mogli ui u Svetinju. Nadalje, u Svetinju nad svetinjama mogao je ui samo jedan, Veliki sveenik, i to samo jednom godinje. Uz to, od svih Izraelaca koji bijahu spaeni i izbavljeni iz Egipta te dovedeni u pustinju, vrlo malo ih je krenulo dalje u zemlju kanaansku. Premda smo spaeni ve godinama, moramo se zapitati jesmo li mi trenutno krani koji ive u tijelu, u dui ili u duhu. Jesmo li
PREBIVALITE BOANSKOGA DUHA
33
sada u Egiptu, u pustinji ili u dobroj zemlji Kanaan? Zapitaj Gospodina i preispitaj se kako bi ti bilo jasno gdje si. Sasvim iskreno, mnogi krani lutaju cijeli dan u dui, to znai, u pustinji. Ujutro imaju nasmijeena lica, ali u podne su tuni i imaju objeena lica. ini se da su juer bili u nebesima, ali danas su skreni. Oni lutaju u dui, u pustinji, bez poinka, kruei istim putem dan za danom. Moda su slijedili Gospodina dvadeset godina, ali jo uvijek krue, ba kao i narod izraelski, koji je trideset i osam godina lutao bez poboljanja i napretka. Zato? Zato to su u dui. Kada smo u dui, tada smo u pustinji. Iz tog razloga je pisac Hebrejima naglasio potrebu rastavljanja due od duha. Rije Boja nas mora rascijepati da bismo znali kako smjelo krenuti dalje od due u dobru zemlju i u Svetinju nad svetinjama u naem ljudskom duhu. Duevni vjernik je onaj koji luta u pustinji due, gdje nema poinka. Veliki je sveenik morao proi kroz zastor da bi mogao ui u Svetinju nad svetinjama; dakle zastor koji predstavlja tijelo (Heb 10:20), mora se razderati i slomiti. tovie, narod izraelski morao je prijei rijeku Jordan kako bi uao u dobru [obeanu] zemlju. Pod vodama Jordana poloili su dvanaest kamenova, koji predstavljahu dvanaest plemena Izraelovih, a sljedeih dvanaest kamenova, koji predstavljahu uskrsle Izraelce, donijee u dobru zemlju. Stara generacija Izraelaca pokopala se u vodama smrti rijeke Jordan. Sve ovo nam pokazuje da se naravni ovjek, duevni ivot ili stara narav mora razderati poput zastora i da se mora pokopati kao stari ovjek. Tada moemo ui u Svetinju nad svetinjama i u dobru zemlju da uivamo Krista kao na poinak. STVARI KOJE ODVODE OD LJUDSKOG DUHA
Ove slike e nam pomoi da shvatimo kako je Boja ekonomija Trojedini Bog u ljudskom duhu. Taj Trojedini Bog je u jednom Duhu zauzeo na duh kao Svoje prebivalite i Svoj stan. Moramo dakle nauiti razlikovati na duh od nae due. Problem je to smo mi krani puni naravnih misli. Nakon to smo spaeni mislimo da moramo biti dobri i da moramo initi dobro. Ali Bog, u Svojoj ekonomiji, namjerava uraditi smoga Sebe u nas da bude na ivot i nae sve. Mi moramo zaboraviti sve ostalo i
34
BOJA EKONOMIJA
usredotoiti se na Krista koji prebiva u naem duhu. Ne smijemo se dati zavesti od usmjerenja i cilja toga Krista koji prebiva u nama. Zaboravimo na to da budemo dobri i inimo dobra djela. Ostavi sve te dobre stvari i u i u Svetinju nad svetinjama. Mnogi krani marljivo rade u dvoritu. Oni ne znaju kako je Boja nakana za njih da u u u Svetinju nad svetinjama gdje mogu kontaktirati Boga, biti ipunjeni Njime, gdje mogu biti zaposjednuti Bogom, biti jedno s Bogom u svemu te posjedovati Boga kao svoje sve. Upoznaj svoj duh i imaj zajednitvo s Onim koji prebiva u tebi. Dopusti da On preuzme vodstvo i da te zaposjedne. Jo jedna religiozna stvar koja nas ometa od duha je da nakon to smo spaeni osjeamo da smo slabi, da trebamo silu i snagu. Neprekidno molimo da se Duh Sveti izlije na nas kako bi bili puni sile i snage. Iako postoji neka osnova da tako molimo, ipak, sredinja linija Boje ekonomije je da Ga slijedimo, ne u tom izvanjskom osnaenju, ve u naem duhu, gdje Trojedini Bog prebiva. Dakle, najvanija stvar za nas je da poznajemo svoj duh i da se odriemo svoje due. Mi trebamo odbaciti nau duu i hodati po naem duhu, zato to je Trojedini Bog u naem duhu. Ova meta Boje ekonomije promaena je od mnogih krana ak i od onih koji trae dublja iskustva Gospodina! Opet postavljamo pitanje, gdje je taj Trojedini Bog danas? Slava Gospodu, taj predivni Trojedini Bog je danas u naemu duhu! Mi Ga posjedujemo! Da, imamo Ga u naem duhu! Taj predivni sveobuhvatni Duh je u nama! Ako smo vjernici imamo Trojedinoga Boga u svom ljudskom duhu. Naa potreba danas je da razlikujemo na duh od nae due. Kada znamo ispravan nain kako razlikovati duh od due, pogodit emo metu kontaktiranja tog Trojedinog Boga. U mehanizmu radija postoji prijemnik. Ako pravilno podesimo radio, elektrini val u zraku pogodit e taj prijemnik. Trojedini Bog je danas duhovna struja. On je elektrini val koji prolazi cijelim svemirom, a mi smo radio. to je prijemnik u nama? To je na ljudski duh. Mi pravilno podeavamo svoj ljudski duh kad imamo slomljen i skruen duh, kad se kajemo pred Bogom i otvorimo Mu se. Ako imamo takav duh, Trojedini Bog, koji je predivan Duh i koji je duhovna struja, istog trena pogodit e na duh! Sve to
PREBIVALITE BOANSKOGA DUHA
35
trebamo znati je kako podesiti prijemnik, kako podesiti na ljudski duh, razlikujui duh od svih drugih stvari kao to su nae razmiljanje, nai osjeaji i nae odluke. Kad svoj duh moemo razluiti od svih ovih duevnih stvari, tada emo znati kako stupiti u kontakt s boanskim Duhom, koji je predivni sveobuhvatni Duh Trojedinoga Boga. Onda emo poznavati Rije Gospodnju kao otar ma koji sijee do rastavljanja nae due od naega duha i shvatit emo kako cijelo vrijeme moemo iskusiti, uivati i biti dionikom Krista koji prebiva u nama.
ETVRTO P OGLAVLJE KLJU KA DUHU KOJI PREBIVA U NAMA U vie od dvadeset prijevoda Novoga Zavjeta postoji razlika u nainu na koji je prevedena rije duh . U nekim prijevodima ta rije poinje s velikim poetnim slovom, a u drugima s malim poetnim slovom. Primjerice, u prijevodu King James Version rije duh u Rimljanima 8:2, jer zakon Duha ivota , napisana je velikim poetnim slovom, me utim, jedan grki interlinear ne daje rije duh u ovom stihu s velikim poetnim slovom. U King James Version u stihu 4 koji ivimo po Duhu rije Duh pisana je velikim poetnim slovom, ali isti grki interlinearni tekst ne daje je velikim poetnim slovom. Iznova, u stihu 5 oni koji ive po Duhu King James Version [kao i prijevod Kranske sadanjosti ] daje rije duh velikim poetnim slovom, dok tekst grkog interlineara ne daje tu rije s velikim poetnim slovom. to je razlog za tako konf liktne prijevode? Teko je, na mjestima kao to su ova, za bilo kojeg prevoditelja odluiti da li se rije duh odnosi na Duha Svetoga ili na ljudski duh. Budui da je na duh pomijean zajedno s Duhom Svetim, ta dva duha pomijeana su kao jedan duh (1 Kor 6:17). Zbog toga netko moe smatrati da je ovaj duh ljudski duh, dok netko drugi moe rei da je ovaj duh, Duh Sveti. Dakako, kontekst nekih odlomaka ini jasnim da se radi o Duhu Svetom, dok se pri drugim odlomcima dade razabrati da se radi o ljudskom duhu. A ako je Krist u vama, vae je tijelo mrtvo zbog grijeha, a va je duh iv jer ste opravdani. Kontekst ovoga stiha Rimljanima 8:10 jasno ukazuje da duh ovdje nije Duh Sveti, budui da je uspore en s tijelom. Ne moemo uspore ivati Duha Svetoga s naim tijelom. Apostol je s naim tijelom uspore ivao na ljudski duh.
38
BOJA EKONOMIJA
Koje je znaenje ovoga stiha? Izvorno, nae tijelo bijae mrtvo zbog grijeha, no sad je Krist u nama, i iako je nae greno tijelo jo uvijek mrtvo zbog grijeha, na duh je iv i pun ivota zbog pravednosti. Dakle, duh koji se spominje u ovom stihu nije Duh Sveti, nego ljudski duh koji je uspore en s ljudskim tijelom. U sljedeem stihu, Rimljanima 8:11, jasno je da se rije Duh odnosi na Duha Bojega. Ono to slijedi izraz: Duh onoga, otkriva iji je to Duh. Ako zbilja u vama stanuje Duh onoga koji uskrisi Isusa od mrtvih, onaj koji uskrisi Isusa Krista od mrtvih oivit e i vaa smrtna tjelesa po svom Duhu koji stanuje u vama. Stih 10 nam kae da usprkos tome to je Krist u nama, nae tijelo je zbog grijeha jo uvijek mrtvo. Me utim, stih 11 objavljuje da e naa slaba, smrtna tijela poradi Krista koji prebiva u nama, biti obnovljena i oivljena. Budui da Krist ivi u nama, ak i naa smrtna tijela, koja su mrtva zbog grijeha, mogu se obnoviti i preobraziti pomou boanskoga Duha koji prebiva u naemu duhu. Duh koji prebiva u nama ne ini nas ivima samo u naem duhu, ve najzad i u naem tijelu. LJUDSKI DUH KAO KLJU
Zato istiemo razliku izme u Duha Svetoga i ljudskoga duha? To je zbog toga to je na najvei problem taj to ne poznajemo Duha koji prebiva u nama, niti shvaamo da je ljudski duh prebivalite Duha Svetoga; jo manje znamo to da se ova dva duha zajedno mijeaju kao jedan Duh. To je teta! Ovo je meta Boje ekonomije, ipak, mnogi krani su promaili tu metu. To je poput kue u koju se ne moe ui jer nemamo kljua. Samo klju e nam otvoriti kuu kako bi uivali sve to je u njoj. Neprijatelj je stoljeima sakrivao klju. to je klju? Klju je da je na ljudski duh stan Duha Svetoga i da je na ljudski duh jedan duh s predivnim Duhom Svetim. Rije Boja je iva i otra, ak otrija od dvosjeklog maa, te prodire do rastavljanja duha i due. Vie od trideset godina pokuavao sam shvatiti zato je ta rije napisana te zato je napisana u Poslanici Hebrejima u 4. poglavlju. Gospodin je otkrio razlog. Poslanica Hebrejima nas ohrabruje da smjelo krenemo iz pustinje u dobru zemlju, od stupnja lutanja do stupnja poinka u
KLJU KA DUHU KOJI PREBIVA U NAMA
39
sveobuhvatnom Kristu. U to doba Hebreji koji su postali krani bili su u opasnosti da otpadnu od Krista i vrate se u idovstvo, koje se moe usporediti s povratkom u egipatsku zemlju. Oni su bili oslobo eni od idovstva i trebali su ui u dobru zemlju poinka, ali oni su lutali u sredini izme u idovstva i Krista. Poslanica Hebrejima je bila napisana da ih osokoli da krenu dalje od lutalakog stupnja, uzimajui Krista kao svoj ivot i poinak. Poslanica Hebrejima se tako er odnosi na Svetinju nad svetinjama. Isto tako mnogo godina nisam mogao shvatiti to je Svetinja nad svetinjama. Gospodin mi je naposljetku pomogao da shvatim kako je Svetinja nad svetinjama, u prenesenom smislu, na ljudski duh. Na ljudski duh je danas Svetinja nad svetinjama. Tri dijela Hrama odgovaraju ovjeku koji je trodijelan
tijelo, dua i duh. Najdublji dio Hrama, Svetinja nad svetinjama obiljeava najdublji dio naega bia, na ljudski duh. Upravo kao to je Koveg, koji je slika Krista, bio u Svetinji nad svetinjama, tako je i Krist danas u naemu duhu. Na ljudski duh je stoga Svetinja nad svetinjama u kojoj moemo kontaktirati Boga. Ako ne poznajemo svoj duh, ne moemo pronai Svetinju nad svetinjama. Nadalje, mora nam biti sasvim jasno da je Trojedini Bog danas dovrio sve stvaranje, utjelovljenje, ivot i patnje zemaljskoga ivota; otiao je u smrt i proao je kroz smrt; uskrsnuo je, uzaao u nebesa i ustolien je kao Gospodar svega. Sve je ostvareno po predivnom Trojedinom Bogu i sve te stvarnosti su u Duhu Svetome koji je doao u nas. Glavna misao je da je Sveti Duh udijeljen u na ljudski duh, koji je sada prebivalite Boje. Na duh je organ kojim moemo primiti i sadravati Boga. Ako elimo stupiti u doticaj s tim predivnim Duhom, moramo poznavati svoj duh. Ako eli sa mnom kontaktirati, mora znati gdje ivim. Hebrejima 4:12 napisana je da nas ohrabri da krenemo dalje u Svetinju nad svetinjama, koja je na duh. Ako ne poznajemo svoj duh, ne znamo ni gdje je Svetinja nad svetinjama, mjesto gdje Gospodin danas prebiva. Boja ekonomija je da udijeli smoga Sebe u nas, a mjesto gdje se On udjeljuje je na duh. On se dispenzira u na duh. Ako poznajemo svoj duh i vjebamo svoj duh kako bi
40
BOJA EKONOMIJA
kontaktirali Gospodina, onda moemo biti proeti i zasieni Gospodinom, preobraavajui se u Njegov lik. STVARI KOJE NAS ODVODE OD KLJUA
(1) Dobro Neprijatelj nas pokuava odvratiti od poznavanja naeg ljudskog duha i odmah nakon to smo spaeni on nam pomae da donesemo odluku da inimo dobro. Nitko nije iznimka pred tom prepredenom sugestijom. ak ovoga jutra neki su molili: Gospodine, elim vriti Tvoju volju; elim Ti ugoditi; dat u sve od sebe kako bi inio stvari koje su Tebi ugodne. Ovo zvui kao dobra molitva, ali nije od Gospodina. Ona dolazi od neprijatelja. Kad god imamo ovakve dobre namjere, moramo poskoiti i rei Sotoni da odstupi od nas. U mom kranskom rjeniku nema takve rijei poput zlo , niti postoji rije dobro ! Od poetka do kraja moj kranski rjenik sadri samo jednu rije Krist. Ja ne razumijem niti dobro niti zlo. Ne elim pomo da inim dobro; ja elim samo Krista! Sad moe shvatiti Gospodnje rijei: Ostanite u meni i ja u ostati u vama! Kao to mladica ne moe sama od sebe, ako ne ostane na trsu, roditi roda, tako ni vi, ako ne ostanete u meni. Ovdje nema niega od samostalnog napora, samo ostajanje [prebivanje] u Onome koji prebiva u nama doputajui Mu da i On ostane [prebiva] u nama; tada e se sva bogatstva Krista izraziti iz nas. Ra anje roda je samo Krist, koji prebiva u nama, ivljen iz nas. Mi bismo trebali rei: Ja ne znam ni ovo, ni ono. Ja samo znam jednu stvar: Ja sam mladica, a On je trs; ja moram ostati u Njemu i dopustiti mu da On ostane u meni. Tada emo spontano ra ati rod. To je klju koji nedostaje. Pokuavati initi dobro je prava kunja i veliko zavo enje, tako da ne moemo iskusiti Krista. (2) Doktrine Doktrine formiraju jo jedno sredstvo koje neprijatelj koristi da krane, koji trae dublja iskustva s Gospodinom, odvede od Krista. Stoljeima su doktrine poput vjene sigurnosti spasenja,
KLJU KA DUHU KOJI PREBIVA U NAMA
41
dispenzacije, predestinacije, apsolutne milosti, itd. bile iskoritene od neprijatelja da odvede krane od ivoga Krista. Poznajem neke krane koji su toliko poznavali Bibliju da je jedan ak bio nazvan ivuom konkordancom. Ako ne bi mogao pronai odre eni odjeljak u Pismu, oni bi ti istog trena mogli rei knjigu, poglavlje i stih. Me utim, moram priznati da su oni znali jako malo o kontaktiranju Krista kao njihovog ivota. Posjedovati znanje o Svetome Pismu jedna je stvar, ali poznavati ivoga Krista koji je u njemu otkriven, sasvim je druga stvar. alosno je da mnogi krani imaju Pismo samo u svojim rukama i u svojoj memoriji s vrlo malo Krista u svom duhu. Mojsijevski Zakon bijae dan kako bi ljude doveo Kristu i uvao ih za Krista. On je bio dan da pomogne ljudima ne bi li upoznali Krista; no mnogi su samo drali Zakon ignorirajui Krista. Dakle, Zakon se zloupotrijebio. Problem je dan danas isti. Isti princip se primjenjuje na sve doktrine i uenja u Pismu. Doktrine su sredstva po kojima moemo iskusiti Krista, ali krani koriste doktrine i znanje kojima zamjenjuju Krista. (3) Darovi Sljedea stvar koju neprijatelj koristi duhovni su darovi. Ispravno razumijevanje duhovnih darova potrebno je kako bi uvidjeli na koji nain se oni odnose prema Bojoj ekonomiji. To se odnosi na sve darove. Mnogi ljudi koji posjeduju duhovne darove pridaju preveliku panju svojim darovima te vie ili manje zanemaruju Krista koji prebiva u njima. Krist koji prebiva u nama meta je Boje ekonomije i svi darovi su za tu metu. Mnogi znaju kako govoriti u jezicima i kako primiti iscjeljenje, ali ne poznaju svoj duh i ne znaju kako kontaktirati Krista. Iako ne govorim protiv nijednog dara, protiv jedne sam stvari to je kad se puna panja posveuje darovima, a zanemaruje se poznavanje naega duha kako bismo kontaktirali Krista. To je definitivno pogreno. Poslanica Rimljanima posveuje vrlo malo panje darovima. Ta poslanica je cjeloviti opis kranskog ivota i hoda, i u takvom cjelokupnom opisu nije mnogo panje usmjereno na darove. Od 16 poglavlja tek 12. poglavlje govori neto o darovima. Ako proitamo dvanaesto poglavlje vidjet emo da nije spomenut samo dar
42
BOJA EKONOMIJA
prorotva, ve i dar milosr a te dar darivanja materijalnih stvari (Rim 12:5-8). Ovdje spomenuti darovi rezultat su samoga Krista kojeg svaki vjernik doivljava kao milost. Nema svaki kranin dar proricanja, to je samo jedan od mnogih darova. Premda se ne protivimo nijednom daru, ipak im moramo dati pravilnu proporciju, inae emo biti neuravnoteeni. Darovi se tako er spominju u 1 Korinanima 12 i 14. Korinani su imali sve darove i ni u jednom nisu oskudijevali (1 Kor 1:7). Iako su Korinani imali sve darove, njihovo duhovno stanje opisano je kao tjelesno i nezrelo (1 Kor 3:1). Mi moemo imati darove, i usprkos tome ostati tjelesni. Nema sumnje da od duhovnih darova moemo primiti pomo, ali trebamo nauiti neto vie. Znakovi i mudrost su darovi (1 Kor 1:22), no apostol je propovijedao Krista razapetog i Krista Boju silu i Boju mudrost. Jedina apostolova nakana bijae da posluuje Krista kao silu i mudrost a ne oitovanje znakova i darova. Darovi su pomo, ali oni nisu arite i cilj. Cilj je Krist koji prebiva u nama. Svrha darova je iskljuivo da nam pomognu da pogodimo taj cilj. Prva Korinanima 12 spominje duhovne darove, ukljuujui govorenje u jezicima, no na kraju tog poglavlja Pavao spominje jo uzvieniji put. Grki tekst daje taj izraz jo snanije najuzvieniji put. Koji je najuzvieniji put? Poglavlje trinaest nastavak je ovog stiha: Da govorimo svim jezicima svih ljudi i an ela, a da nemamo ljubavi, samo smo mjed to jei. ujemo samo zvuk, ali ne vidimo ivot! Ljubav je izraaj ivota. Ovo dokazuje da, ispravno govorei, jezici nisu stvar ivota. Govoriti u jezicima, a zanemarivati ivot znai postati mjed to jei. Mnogi ljudi koji govore u jezicima vrlo su povrni i nezreli u svom kranskom ivotu. U 14. poglavlju apostol nas ohrabruje da radije vjebamo svoj duh za korist Crkve. To je zakljuak itavog poglavlja. Iako je Pavao nadvisivao druge u govorenju u jezicima, ipak je na sastancima vie volio rei pet razumljivih rijei, negoli 10000 rijei u jezicima (stihovi 18, 19). Apostol u ovim poglavljima oituje pomalo negativan stav prema govorenju u jezicima. Umjesto da osnai prakticiranje darova, on ispravlja Korinane s korektivnim upu-
KLJU KA DUHU KOJI PREBIVA U NAMA
43
tama. Moramo stoga zakljuiti da su svi darovi za iskustvo Krista i moraju se koristiti u ispravnom odnosu. Klju za Boju ekonomiju je Krist kao sve ura en u na duh. Naravno, mi trebamo odre ena uenja i odre ene darove kako bi nam pomogli da shvatimo metu Boje ekonomije. Ne smijemo dopustiti da doktrine i darovi zamijene metu. Meta nisu ni uenja ni darovi nego Krist, koji je ivi Duh koji prebiva u naemu duhu. Nekima je potreban odre eni dar da im pomogne da shvate tu metu. Ne potrebuju svi isti dar. Dok neki trebaju dar prorotva, drugi trebaju dar govorenja u jezicima. Neki trebaju dar iscjeljenja, dok neki trebaju odre ene doktrine. Mnogi ljudi privueni su Kristu kroz odre ena uenja. Me utim, budimo svjesni da je Krist koji prebiva u naem duhu klju Boje ekonomije. Moramo posvetiti svoju punu panju tom kljuu. Nema zapravo nikakve potrebe posveivati osobitu panju bilo kojoj vrsti uenja ili dara, ako je Krist koji prebiva u nama ve realiziran u naem duhu. Stari Abrahamov sluga bijae poslan da s mnogo darova osvoji enu za Izaka. Svi ti darovi pomogli su Rebeki da uvidi kako mora poi i susresti Izaka. Ovo je pravo mjesto za darove. Nakon to je Rebeka primila darove, uinila se kao da je zaboravila sve o njima i rekla: Otii u k Izaku! Neu biti zadovoljna ako ostanem ovdje uivajui ove darove, a zaboravim na Izaka. Idem odavde da sretnem svoga mladoenju. Nakon to se Rebeka udala za Izaka, vie se ti darovi ne spominju. Dan za danom Rebeka je jednostavno uivala ivot s Izakom. Krist je mnogo bolji od govorenja u jezicima, mnogo je bolji od prorotva, mnogo je bolji od bilo ega drugog! S kljuem u svojoj ruci mogu otvoriti sva vrata i uivati cijelu kuu. Ako nemam kljua moram posjetiti bravara; ali ako imam klju nisu mi potrebne usluge bravara. Upravo kao to ne trebam bravara ako imam klju, isto tako, darovi i doktrine su bespotrebni ako shvatimo da je u naem duhu Krist i da tu prebiva. Neki mogu zahtijevati odre ena uenja i darove kako bi pronali klju; ali, slava Gospodinu, dok god je klju u naoj ruci da ostvari Krista, zaboravimo sva uenja i darove. Posvetimo svoju punu panju poznavanju naega duha, kontaktiranju ivoga Krista i zajednitvu s Njim. Da bi se domogli kljua Bog je odredio
44
BOJA EKONOMIJA
odre ene darove i uenja. Moemo hvaliti Gospodina za ovo milosr e, no moramo biti oprezni. Ne smijemo posveivati previe panje bravaru, odlazei k njemu svakoga dana. Dok god ima klju, zahvali se bravaru i ostavi ga! Upotrijebi klju da u e u kuu i otkrij sva njena bogatstva. Dan za danom sve vie ui kako poznavati tog predivnog Trojedinog Boga, neistraivog Krista, sveobuhvatnog Duha Svetoga, koji je sada u naem duhu. Kad poznajemo svoj duh, tad posjedujemo klju. Imamo klju! to god trebamo od Krista, dobivamo vjebajui svoj duh, stupajui tako s Njim u kontakt. To je meta Boje ekonomije. Iako nam Gospodin daje uenja i darove, cilj je On sm, cjelokupan i sveobuhvatan. Nemojmo se zadovoljavati ni sa im drugim, izuzev Njim smim. Cilj Boje ekonomije je da se sveobuhvatni Krist nastani u naem duhu. Tijekom cijeloga dana moramo stremiti da se vratimo u na duh, da rastavimo duh od due te da kontaktiramo Krista kao Onoga koji nam je sve. Tada imamo klju za pravilan i normalan kranski vot.
P ETO P OGLAVLJE BOJE TROJSTVO I DIJELOVI OVJEKA Ako li je zastrta naa Radosna vijest, zastrta je onima koji propadaju; onima kojima je bog ovoga svijeta posve oslijepio nevjerniku pamet da jasno ne vide svjetlo sjajne Radosne vijesti Krista, koji je slika Boja. Mi, naime, ne propovijedamo sebe, nego Krista Isusa kao Gospodina, a sebe kao vae sluge radi Isusa. Zbilja, Bog koji je zapovjedio: Neka iz tame zasvijetli svjetlo, on je zasvijetlio u naim srcima da osvijetli spoznaju slave Boje na licu Kristovu. Ali ovo blago nosimo u zemljanim posudama da se ona izvanredna uspjenost pripisuje Bogu, a ne nama. (2 Kor 4:3-7).
Ovi stihovi nam kazuju da Sotona, bog ovoga svijeta zasljepljuje umove nevjernika, kako svjetlo sjajne Radosne vijesti Krista ne bi zasjalo u njima. Neprijatelj se boji sjaja Radosne vijesti Krista. Radosna vijest Krista u 4. stihu odgovara spoznaji slave Boje u 6. stihu. Blago jest sm Bog u Kristu koji je zasvijetlio u nama, zemljanim posudama. Vidjeli smo Boju ekonomiju i metu Njegove ekonomije. Istakli smo da je glavna stvar u Bojoj ekonomiji ta da se Bog eli udijeliti u nas. On udjeljuje samoga Sebe u nae razliite dijelove po Svom Trojstvu. Ako paljivo itamo Sveto Pismo, uvidjet emo da je to najvanija stvar. Pritie me takvo breme da bih ovo djeci Bojoj mogao ponoviti stotine i stotine puta, tovie, tisue i tisue puta: u itavom svemiru Boja nakana je da se udijeli u ovjeka. S kojom svrhom je Bog stvorio ovjeka? On ga je stvorio da bude samo kontejner (spremnik). Volim koristiti rije kontejner zato to je mnogo jasnija od rijei posuda. Rije posuda nalazi se u Rimljanima 9:21, 23 i u 2 Korinanima 4:7. Bog nas je stvorio da budemo kontejneri kako bi sadravali samoga Boga. Mi smo
46
BOJA EKONOMIJA
tek prazni kontejneri, a Bog namjerava biti na jedini sadraj. Da to slikovito prikaemo: boce su potrebne da sadre odre ene tekuine, a arulje su potrebne da sadre svjetlost. Shvaamo da su ovi posebni kontejneri odista specijalno namijenjeni za odre ene stvari; za odre enu uporabu. Mi ljudi smo tako er posebni kontejneri, jer i mi smo stvoreni s odre enom svrhom. arulje koje su nainjene trebaju sadravati svjetlost; inae bi bile besmislene i neupotrebljive. Isto tako, ukoliko boce nikada ne bi sadravale neku tekuinu postale bi beznaajne. ovjek je stvoren sa svrhom da sadri Boga. Ako ne sadravamo Boga i ne poznajemo Boga kao svoj sadraj, mi smo besmislena suprotnost. Bez obzira koliko obrazovani bili, kakvu god poziciju imali i koliko god bili bogati, jo uvijek smo besmisleni, budui da smo nainjeni sa svrhom da kao kontejneri sadravamo Boga, koji bi trebao biti na jedini sadraj. Kao kontejneri, moramo primiti Boga u nae bie. Iako se ova rije ini jednostavnom, to je ba pravi prikaz da izrazi glavnu misao u cijelome Svetome Pismu. Temeljno uenje u cijelome Pismu je jednostavno ovo: sm Bog je sadraj, a mi smo kontejneri koji trebaju primiti taj sadraj. Mi moramo sadravati Boga i biti Njime ispunjeni. OTAC, SIN I DUH
Ako Bog eli unijeti samoga Sebe u nas, On mora postojati kao Trojica. Mi nikada ne moemo do kraja shvatiti misterij o Bojem Trojstvu. Na nekoliko mjesta u Pismu jasno nam je reeno da je Bog samo jedan Bog. To nam objavljuju prva Korinanima 8:4, 6 i 1 Timoteju 2:5. Me utim, u prvom poglavlju Knjige Postanka glagol uporabljen za Boga nije u jednini nainit u ve u mnoini nainimo. Proitajmo Postanak 1:26 i 27: Nainimo ovjeka na svoju sliku, sebi slina Na svoju sliku [doslovno: na Njegovu sliku] stvori Bog ovjeka, Stih 26 kae: Nainimo ovjeka na svoju sliku, dok u sljedeem stihu stoji: Na svoju sliku [doslovno: na Njegovu sliku]. Molim vas recite mi, je li Bog jednina ili mnoina? Tko ovo moe objasniti? Sm Bog je za Sebe upotrijebio glagol u mnoini: Nainimo ovjeka na svoju sliku. Ako kae da Bog nije jedan, tad si krivovjerac, tá Biblija nam kae da
BOJE TROJSTVO I DIJELOVI OVJEKA
47
je Bog jedan. U itavom svemiru postoji samo jedan Bog. Zato je onda, ako je Bog samo jedan, ovdje upotrijebljen glagol u mnoini? Svatko tko zna hebrejski moe nam potvrditi da je rije Bog u Knjizi Postanka u mnoini. Hebrejska rije za Boga u prvom stihu: U poetku stvori Bog, je Elohim, i po broju je u mnoini. Me utim, rije stvori je u hebrejskom predikat i po broju je u jednini. To je vrlo udno. Gramatika konstrukcija ovoga stiha je da je subjekt u mnoini, ali glagol je u jednini. Nitko ovo ne moe pobiti; to je dokazano hebrejskim jezikom. Onda pitam, je li Bog jedan ili tri? Proitajmo sad Izaiju 9:5: Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo Ime mu je Bog silni, Otac vjeni. Ovaj stih ne kae silni ovjek nego silni Bog. Maleno dijete nazvano je silnim Bogom. Svi krani se slau s prorotvom u ovom stihu. Dijete koje se ovdje spominje odnosi se na dijete koje se rodilo u jaslicama u Betlehemu. Ovdje, ono se ne naziva samo silnim Bogom, ve i vjenim Ocem. Kao dijete ro eno za nas, ono se naziva silnim Bogom; a kao sin dan nama, ono se naziva vjenim Ocem (ili Ocem vjenosti). To je doista udno. Kad se naziva silnim Bogom, je li ono dijete Boje? A kad se sina naziva vjenim Ocem, je li on Sin ili Otac? Ako pokua ovo odgonetnuti nee ti uspjeti. Ovo mora prihvatiti kao injenicu, osim ako ne vjeruje u Sveto Pismo. Ako vjeruje u autoritet Svetoga Pisma, mora prihvatiti injenicu da, budui da se dijete naziva silnim Bogom, ono i jest silni Bog; a budui da se Sina naziva Ocem, to znai da Sin jest Otac. Ako dijete nije silni Bog, kako bi se dijete moglo nazvati silnim Bogom? A ukoliko Sin nije Otac, kako se Sin moe nazvati Ocem? Koliko onda bogova imamo? Imamo samo jednoga Boga, jer dijete Isus je silni Bog, a Sin je vjeni Otac, Nadalje, 2 Korinanima 3:17 kae: A Gospodin je Duh. Tko je, prema naem poimanju, Gospodin? Svi sve slaemo da je Gospodin, Isus Krist. No ovdje stoji da je Gospodin Duh. Tko je Duh? Moramo priznati da Duh mora biti Duh Sveti. Dakle, Sin je nazvan Ocem, i Sin je, koji je sm Gospodin, tako er Duh. To znai da su Otac, Sin i Duh jedno. Mi naglaavamo ovu injenicu jer Bog sprovodi Svoju ekonomiju pomou Svoga Trojstva. Bez
48
BOJA EKONOMIJA
Svoga Trojstva: Oca, Sina i Duha Bog nikada ne bi mogao unijeti Sebe u nas. Matej 28:19 kae: Zato idite i uinite sve narode uenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Ovaj stih ne kae da ih se krsti u ime Jednoga od Njih. Tako er ne kae u imena, nego u ime (jednina) Oca i Sina i Duha Svetoga! Zato se trebamo krstiti u ime Oca i Sina i Duha Svetoga? tovie, ako provjerimo izvorni grki, otkrit emo da prijedlog u [engleski: in] koriten u King James Version , je prijedlog into ili unto u engleskom, (eis)* u grkom. Dakle, taj engleski prijevod kae: Krteni u (into) ime, a ne u (in) ime . Ista rije se rabi u Rimljanima 6:3: krteni u (into) Krista *. To je ispravan prijevod. Što to sve zna i? Dopustite mi da to slikovito prikaem: ako kupi lubenicu, tvoja namjera je da pojede i probavi tu lubenicu. Drugim rijeima, tvoja namjera je da unese tu lubenicu u sebe. Kako se to moe postii? Isprva kupi itavu lubenicu; potom je razree na krike; zatim, prije nego lubenica u e u tvoj eludac, vae je dok ne postane sok u tvojim ustima. Redoslijed je: lubenica, krike i naposljetku sok. Jesu li to tri razliite stvari ili samo jedna? Vjerujem da je ovo najbolji slikoviti prikaz Trojstva. Veina lubenica je vea od tvoga eluca. Kako moe progutati ogromnu lubenicu kad ima tako mala usta i tako usko grlo? Prije nego to postigne veliinu koja ti odgovara da je moe pojesti, mora se razrezati na krike. Poslije toga kad se pojede postane sok. Zar krike lubenice nisu lubenica? Nije li sok tako er lubenica? Ako kaemo da nisu, tada smo najignorantniji ljudi. Otac je slikovito prikazan kao cijela lubenica; Sin je prikazan s krikama lubenice; napokon, Duh je prikazan kao sok. Sad uvi a stvar: Otac nije samo Otac nego je i Sin. Sin nije samo Sin ve je i Duh. Drugim rijeima, lubenica u nama su i krike koje smo pojeli i sok. Lubenica nakon to se pojede nestane. Isprva lubenica je bila na stolu, ali nakon to se pojela, lubenica je u cijeloj obitelji. *Grki prijedlog (eis) preveden s u (into) ukazuje na to da kroz krtenje mi ulazimo u Trojedinoga Boga i uvedeni smo u duhovno i mistino jedinstvo s Njim.
BOJE TROJSTVO I DIJELOVI OVJEKA
49
U Evan elju po Ivanu, Otac je u prvim poglavljima; Sin je kao Oev odraz u sljedeim poglavljima; najzad Duh kao Sinov dah je u poglavlju 20 (stih 22). Ovo jedno Evan elje otkriva Oca, Sina i Duha. Proitaj sva poglavlja u ovoj knjizi. Najprije stoji: U poetku bijae Rije, i Rije bijae kod Boga i Rije bijae Bog I Rije tijelom postala i nastanila se me u nama. Ova Rije [grki: logos=Krist], koja jest sam Bog, postala je jednog dana ovjekom i prebivala je me u nama ne u nama ve me u nama. Onda je Krist ivio na zemlji trideset i tri i pol godine. Naposljetku je umro na kriu i uskrsnuo. Ovo je mistino, udesno, predivno; mi to nikada ne moemo dokuiti. U veer nakon Svoga uskrsnua doao je k Svojim uenicima u Svom uskrslom tijelu. Sva vrata bijahu zatvorena, ipak On je uao unutra s tijelom i pokazao Svojim uenicima ruke i bok. Mi ovo ne moemo shvatiti. On je doao na jedan izuzetno mistian i udesan nain. Najzad je dahnuo u uenike i rekao im da prime Duha Svetoga. Taj dah jest Duh Sveti, ba kao i sok lubenice. Pitam vas, gdje je od toga trenutka, u Evan elju po Ivanu, Isus? Nakon to je doao k uenicima ovo Evan elje nikad ne spominje Isusovo uznesenje u nebo. Gdje je onda taj predivni Krist na kraju Evan elja po Ivanu? Poput lubenice u elucu, On je po Duhu, kao dahu, u svojim uenicima. Boja ekonomija je udjeljivanje smoga Boga u nas pomou Njegovog Trojstva. Trojstvo je itekako potrebno, jer bez Trojstva Bog se nikada ne bi mogao uraditi u nas. To je kao i ilustracija s lubenicom. Ukoliko se ne razree i ne savae da postane sok, lubenica nikada ne bi mogla ui u nas. Bog se u nas moe uraditi samo kroz Trojstvo. UM, SRCE I ODRAZ
Vratimo se sada samima sebi te promotrimo od ega se sastojimo kao kontejneri. Nemojte misliti da smo mi tako jednostavni. Vjerujem da bi nam jedan lijenik mogao rei koliko osjetljivo i sloeno je ovjeje tijelo. Ljudsko bie nije jednostavan kontejner, poput boce koja sadri tekuinu. Naprotiv, ovjek ima mnogo razliitih dijelova. Kako bi pogodili cilj Boje ekonomije moramo poznavati razliite dijelove ovjeka kao i Boje Trojstvo. Boja
50
BOJA EKONOMIJA
ekonomija ukljuuje Njegovo Trojstvo, a cilj Njegove ekonomije ukljuuje nae razliite dijelove. Mnogi od nas voze auto. Nemogue je voziti auto ako ne znamo njegove dijelove. Moramo nauiti osnovne stvari kako bismo ga pokrenuli. Moramo, na primjer, znati gdje su dijelovi kao to su konica, mijenja i paljenje. Ako ne poznajemo dijelove automobila, ne znamo kako ga pokrenuti. Isto tako, ako elimo znati kako da sadravamo Boga, moramo poznavati razliite dijelove naega bia. Razmotri koliko dijelova se moe nai u kratkom odlomku u 2 Korinanima 4. U stihu etiri je um [pamet], a u stihu 6 je srce. U ovom odlomku se nalaze najmanje dva dijela, um i srce. Moda si kranin mnogo godina i sve do sad ne zna razliku izme u uma i srca. itamo da um moe biti zaslijepljen od neprijatelja, a srce moe biti osvijetljeno Bojom svjetlou. Bog ovoga svijeta oslijepljuje umove nevjernika, ali Bog svijetli Svojim svjetlom u vjernicima. Moda si mislio da si shvatio ovaj dio Rijei, ali nikada nisi pomislio da su ovdje dva dijela ljudskoga bia. Prije nego to definiramo um i srce na temelju Svetoga Pisma, uzmimo kameru kao primjer. Kamera je nainjena sa svrhom da neto pohrani u sebe. Snimati neto znai uzeti neto u kameru. Kad sam posjetio Tokio, iskoristio sam svoju kameru da u nju pohranim Tokio. Moja namjera je bila da prizor izvan kamere bude unesen u kameru. to mi je bilo potrebno da snimim odre eni prizor u kameru? Tri osnovne stvari: lea izvana, vrpca iznutra i svjetlost. Odre eni predmet se moe unijeti u kameru samo uz ove tri stvari. Prije nekoliko godina dok sam putovao vlakom, snimio sam nekoliko prizora. Nakon to sam pregledao vrpcu bila je prazna. to se dogodilo? Otkrio sam da sam bio u takvoj urbi dok sam snimao da sam zaboravio odmaknuti zaslon s lee. Lea je bila zaslijepljena zaslonom. Mnogo puta kad nevjernik do e uti Radosnu vijest, mi mislimo: Oh, veeras e ovaj ovjek zasigurno biti spaen! No on je najzad i dalje prazan. Neprijatelj Boji je zaslijepio njegov um. Um je organ za razumijevanje, ali Sotona je zaslijepio razumijevanje ovog sluatelja. Neovisno o tome koliko dobra je poruka i
BOJE TROJSTVO I DIJELOVI OVJEKA
51
koliko je uo, njegovo razumijevanje je zaslijepljeno ili pokriveno. Njegov um je jo uvijek prazan, nita nije ulo u njega. Prije trideset godina brat Watchman Nee je propovijedao Evan elje govorei ljudima kako Boja namjera nije da mi inimo dobro. Dobrota Bogu ne znai nita. On je ovo toliko naglasio da je bilo sasvim jasno. Jedan brat je na sastanak doveo svoga prijatelja. Pogledavajui s vremena na vrijeme prema prijatelju tijekom poruke, primijetio je da je uvijek davao potvrdni znak glavom, inei se da razumije sve to se govori. Brat je bio sretan mislei kako je njegov prijatelj paljivo sluao i sve primio. Znate li to se dogodilo? Nakon sastanka brat je upitao prijatelja: to misli o poruci? Ovaj je odgovorio: Da, sve religije potiu ljude da ine dobro! Me utim, u toj poruci brat Nee je toliko jasno naglasio da Bog nema namjere zahtijevati od ovjeka da ini dobro. Odgovor ovoga ovjeka pokazuje da je njegovo razumijevanje bilo zaslijepljeno od neprijatelja. Mnogo puta moramo moliti da Bog svee boga ovoga svijeta, da svee obmanjivako djelo tijekom poruke. To jednostavno znai maknuti zaslon s lee. Nakon to je zaslon skinut trebamo neoteenu vrpcu. Bez ispravne vrpce, iako je lea ispravna, nae snimanje nee funkcionirati. Ne moemo snimiti pravilan snimak ako koristimo oteenu vrpcu. Dakle, na um i nae srce moraju se prilagoditi i ispravno podesiti. Trebamo leu, ali trebamo i vrpcu. Mi trebamo um koji razumije i srce koje prihvaa. Srce mora biti isto, ispravno i prilago eno. Da, ak i ako imamo leu i vrpcu, jo uvijek trebamo svjetlost. Trebamo svjetlost da sjaji kroz leu sve do vrpce. Boanska svjetlost slave Boje svijetli u nama kako bi nam dala sliku i odraz Kristov. Taj Kristov odraz blago je u zemljanim posudama. Kroz ovu ilustraciju moemo uvidjeti kako se trebamo odnositi prema naem umu i srcu. To je poput kamere; moramo znati kako podesiti leu i kako upotrijebiti vrpcu. Ako ne znamo kako postupati s leom i vrpcom, nikada ne moemo napraviti pravilan snimak. Duhovna iskustva su ba kao i snimanje. Mi smo kamere, i moramo nauiti kako koristiti svoju kameru, kako bismo u sebe mogli snimiti Boga u Kristu. alosno je da toliko mnogo krana
52
BOJA EKONOMIJA
jednostavno ne zna kako se odnositi prema svom umu i svom srcu. Zapravo, oni ne znaju da su oni smi kamere. Izravno govorei, kranstvo nije religija koja ui ljude da ine ovo ili ono. Ono je jednostavno sm, ivi Krist koji se ura uje u nas. On je objekt, prizor, a mi smo kamere. Kao objekt, on se mora uraditi u nas pomou sjaja boanske svjetlosti kroz leu pa sve do vrpce. Dan za danom i tren za trenom mi trebamo boansku svjetlost da kroz razumijevanje uma unese sve vie Krista, kako bi Ga primili u naa srca. to su duhovna iskustva? To su, jednostavno reeno, slike Krista unijete u nas, kameru, utisnute na nau duhovnu vrpcu. Kod nekih krana lea je gotovo uvijek pokrivena, a vrpca je najee nepravilno prilago ena. Ako pogleda na njihovu vrpcu tamo nema nikakvih snimaka; svaki dio vrpce je prazan, jer nemaju iskustava Krista. Me utim, da k nama do e apostol Pavao, da otvorimo njegovu kameru i uzmemo vrpcu, vidjeli bi da je svaki dio pun Krista. Sve ovisi o tome koliko podeavamo leu i brinemo se o vrpci, kako postupamo prema naem umu i kako prilago avamo svoje srce. Ako ovo ispravno inimo, kad god boanska svjetlost zasjaji nad nama, Kristov lik e se upisati u nas. Imat emo predivnu sliku Krista. To je Boja ekonomija sa svojom metom. Sad shvaamo vanost zato trebamo uiti o naim razliitim dijelovima. Nainjeni smo da sadrimo Boga u svakom dijelu. Moramo ih nastaviti prouavati kako bi ih u potpunosti upoznali
ak vie od uma i srca. U sljedeem poglavlju detaljno emo promotriti sve dijelove, a potom, kako oni funkcioniraju i kako ih prilagoditi.
ESTO P OGLAVLJE UNUTARNJI I SKRIVENI DIJELOVI Razmotrimo jo vie detalje Boje posude. U prethodnom poglavlju vidjeli smo da smo stvoreni sa svrhom da budemo Njegove posude, posjedujui smoga Boga kao svoj sadraj. Iz toga razloga Bog nas je stvorio s mnogo dijelova. Nemojte misliti da sam ja izmislio taj izraz dijelovi . Bog kae u Jeremiji 31:33: Zakon u svoj staviti u duu njihovu i upisati ga u njihovo srce. Unutarnji dijelovi su unutar due; oni nisu vanjski dijelovi naega tijela. Bog tako er kae da e upisati svoj Zakon u nae srce. to su dakle unutarnji dijelovi, a to je srce? Usporedimo li Jeremiju 31:33 sa Hebrejima 8:10: Stavit u svoje zakone u pamet njihovu, upisat u ih u srca njihova , uvidjet emo malu ali znaajnu razliku. Jeremija kae u njihovu duu, dok Hebrejima kae u pamet njihovu. Ta usporedba nam pokazuje da je um jedan od unutarnjih dijelova. Izraz dubina due ili srca koristi se u Bibliji mnogo puta. Na primjer, Psalam 51:8 kae: Evo ti ljubi srce iskreno, u dubini due ui me mudrosti. Pored unutarnjih dijelova u ovom psalmu spomenut je jo jedan dio nazvan dubina, u dubini due ui me mudrosti. Istina je u unutarnjim dijelovima, no mudrost je u skrivenom dijelu. Trebamo saznati to su ti unutarnji dijelovi, a to je skriveni dio. TRI DIJELA OVJEKA DUH, DUA I TIJELO
Neki odlomci koje emo spomenuti vrlo su poznati. Prva Solunjanima 5:23 stih je koji nam pokazuje da smo trodijelna bia, nainjena od duha, due i tijela. To moemo prikazati s tri koncentrina kruga:
54
BOJA EKONOMIJA
DUH DUŠA TIJELO
Hebrejima 4:12 tako er spominje duh i duu, i podjelu tih dvaju dijelova. elimo li poznavati Krista kao na poinak i ui u Njega kao u dobru zemlju, moramo biti u stanju razluiti duh od due. Duh je mjesto u nama u kojem prebiva Krist. Ukoliko elimo poznavati Krista na stvaran nain, moramo razluiti na ljudski duh od due. Ovaj stih spominje razliku, ne samo izme u duha i due, ve i izme u zglobova i modine te izme u misli i namjera srca. iva Boja Rije je razlikovatelj svih tih stvari. To nam potvr uje da, ako elimo poznavati Gospodina na praktian i stvaran nain, moramo razluiti sve te dijelove. to su misli srca i namjere srca? Koliko dijelova ima srce? U Luki 1:46-47 duh i dua su ponovno spomenuti kao dvije razliite stvari. Filipljanima 1:27 kae da moramo biti u istom duhu, ne Svetom Duhu, nego ljudskom duhu te da moramo biti jednoduni. Ovaj stih nam tako er pokazuje da postoji razlika izme u due i duha. Najzad Marko 12:30 kae: Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duom svojom, svom pameti svojom i svom snagom svojom! Ovdje se spominju etiri razliita dijela: srce, dua, um i snaga. Razmotrimo li sve te stihove zajedno shvatit emo da uz mnoge dijelove naeg tijela postoji i odre eni broj razliitih dijelova u nama. Prva Solunjanima 5:23 pokazuje nam da se sastojimo od duha, due i tijela, a Psalam 51 spominje unutarnje dijelove sa
UNUTARNJI I SKRIVENI DIJELOVI
55
skrivenim dijelom. Unutarnji dijelovi su dijelovi due, to se dade dokazati uspore ivanjem Hebrejima 8:10 s Jeremijom 31:33 gdje je um spomenut kao varijanta unutarnjih dijelova. Upravo kao to unutarnji dijelovi moraju biti dijelovi due, tako i skriveni dio mora biti duh. Od svih naih dijelova duh je najskrovitiji dio u nama. Taj najdublji dio ne samo da je skriven u tijelu, nego i u dui. Postoje dakle vanjski dijelovi tijela, unutarnji dijelovi due, i skriveni dio, duh. TRI DIJELA DUE UM, VOLJA I OSJEAJ
Postoje tri dijela due i tri dijela duha. Na nama je da otkrijemo koja su to tri dijela due i tri dijela duha. tovie, tako er moramo definirati srce. Prva Solunjanima 5:23 pokazuje da smo trodijelna bia, nainjena od duha, due i tijela ali ne spominje srce. to je srce i kako ga povezati s unutarnjim dijelovima i sa skrivenim dijelom? Boja Rije nam jasno i definitivno potvr uje da se dua sastoji od tri dijela uma, volje i osjeaja. Zasjenjeni dio dijagrama pokazuje dijelove due:
um DUH
aj
vo
jeć
lja
os TIJELO
Izreke 2:10 sugeriraju da dua potrebuje znanje. Primijetimo tako er Izreke 24:14. Budui da je znanje funkcija uma, to nam potvr uje da je um dio due. Ova dva stiha u Izrekama govore nam da je naoj dui potrebno znanje. Psalam 139:14 [doslovno:
56
BOJA EKONOMIJA
dua moja to zna] tako er nam govori o znanju due. Znanje je neto to se tie uma, to iznova dokazuje da je um dio due. Psalam 14:2 kae da dua razumom trai, to se dakako odnosi na um. Tualjke 3:20 pokazuju da je sjeanje funkcija due, to znai da dua posjeduje sposobnost pamenja. Iz tih stihova moemo vidjeti da postoji dio due koji zna, razmatra i pamti. Taj dio zove se um. Drugi dio due je volja. Job 7:16 pokazuje da dua izabire. Izbor je odluka donesena inom volje. To potvr uje da volja mora biti dio due. Job 6:7 pokazuje da dua odbija [gadi joj se]. Izabirati ili odbijati funkcija je volje. Prva knjiga Ljetopisa 22:19 kae: pregnite svojom duom da traite. Upravo kao to napreemo svoj um da mislimo, tako upotrebljavamo svoju duu da traimo. To je naravno odluka due, to potvr uje da je volja dio due. Nadalje, u Knjizi Brojeva 30 izraz obavezati duu svoju [u hebrejskom tekstu] spominje se deset puta. Proitamo li to poglavlje uvidjet emo da obavezati svoju duu znai donijeti odluku. To se odnosi na zavjet uinjen s Gospodinom. Donijeti odluku da obaveemo svoju duu znai dati zavjet Gospodinu. Time je potvr eno da je volja dio due. U Psalmu 41:3 hebrejska rije dua prevedena je s volja, a u psalmu 27:12 i Ezekielu 16:27 hebrejska rije dua prevedena je s bijes . Molitva psalmiste nee ga predati na volju dumanima , u izvornom tekstu kae: Nee ga predati dui dumana. To nam jasno potvr uje da je volja dio due. Osjeaj je trei dio due. Osjeaj ima mnogo aspekata, primjerice: ljubav, mrnja, radost, tuga itd. Sve su to izraaji osjeaja. Stihove koji se odnose na ljubav moemo nai u 1 Samuelovoj 18:1, Pjesmi nad pjesmama 1:7 te u Psalmu 42:2. Ti stihovi nam pokazuju da je ljubav dio due. To nam pak ukazuje na injenicu da unutar due postoji organ ili funkcija kao to je osjeaj. to se tie mrnje, pogledajmo 2 Samuelovu 5:8 i Ezekiela 36:5. U psalmu 107:18 rije gadilo moe se prevesti omrzlo . Ti stihovi potvr uju da je mrnja neto od due. Budui da je mrnja izraz osjeaja, ti stihovi nam tako er potvr uju da je osjeaj dio due. Ezekiel 36:5 je bolje preveden u American Standard Version gdje je koriten izraz prezir due , to znai mrnju ili nezadovoljstvo due. Radost, element osjeaja, tako er je dio due. To
UNUTARNJI I SKRIVENI DIJELOVI
57
vidimo u Izaiji 61:10 i Psalmu 86:4. Ovi stihovi iznova dokazuju da je osjeaj dio due. Patnja (nevolja) spomenuta je u 1 Samuelovoj 30:6 i u Sucima 10:16. Patnja je jo jedan izraaj due. Sljedei aspekt je elja (enja): 1 Sam 20:4, Ponovljeni zakon 14:26, Jeremija 44:14. U Ezekielu 24:25 i Jeremiji 44:14 pravi smisao se postie kad American Standard Version provjerimo s Youngovom ili Strongovom Konkordancom. elja ili enja, kao element osjeaja, prikazana je u ovim stihovima u podruju due. Ovi stihovi su postavili temelj na kojem moemo potvrditi da dua ima tri dijela: um, volju i osjeaj. Teko je u Bibliji pronai bilo koji dodatni dio due. Dakle, ta tri dijela pokrivaju sve funkcije due. Um je vodei dio, slijede ga volja i osjeaj. Ovo su stihovi koji nam najbolje otkrivaju tri dijela due. TRI DIJELA DUHA SAVJEST, ZAJEDNITVO I INTUICIJA
Zanimljivo je primijetiti da postoje Trojica u Boanstvu, tri dijela ljudskog bia, tri unutarnja dijela due i tri dijela duha. Sve je u tri dijela. Biblija nam tako er otkriva tri dijela atora Prebivalita, koji je Boja gra evina. Tri je temeljni oblik ili broj. ak je i Noina arka imala tri dijela (kata). Broj tri je esto puta uporabljen pri gradnji Prebivalita. Na primjer, irina svake trenice je jedan i pol lakat. Stavimo li dvije trenice zajedno, njihova irina je tri lakta. To znai da broj tri ini jednu cjelinu. Prema tome, duh je potpuna cjelina, sastavljena od tri dijela ili funkcija: savjest, zajednitvo i intuicija. Zasjenjeni dio dijagrama prikazuje dijelove duha:
int
uic
ija
savjest
DUŠA TIJELO
58
BOJA EKONOMIJA
Savjest je lako razumjeti. Svi smo s njome upoznati. Razlikovati pogreno od ispravnoga funkcija je savjesti. Osuditi ili opravdati jo je jedna od njenih funkcija. Tako er je lako pojmiti zajednitvo. Zajednitvo je nae druenje s Gospodinom. Ovakva funkcija unutar naega duha ini moguim da kontaktiramo Boga. Jednostavno reeno, zajednitvo znai dotaknuti Boga. Me utim, nije lako shvatiti intuiciju. Intuicija znai posjedovati izravan osjet ili znanje. U naem duhu postoji takav izravan osjet koji je neovisan o razlozima, okolnostima i naim prijanjim iskustvima. To je osjet bez razloga, osjet koji nije razuman. To je izravni osjet od Boga i izravna spoznaja od Boga. Ovo je funkcija koju nazivamo intuicija duha. Dakle, duh je poznat po funkcijama savjesti, zajednitva i intuicije. No, ova tri dijela moraju se dokazati na temelju Pisma. Savjest se ponajprije spominje u Rimljanima 9:1: zato mi svjedoi moja savjest zajedno s Duhom Svetim Usporedimo li Rimljane 9:1 s Rimljanima 8:16, shvatit emo da je savjest smjetena u ljudskom duhu. S jedne strane Duh Sveti svjedoi zajedno s naim duhom, s druge pak strane, naa savjest svjedoi zajedno s Duhom Svetim. To dokazuje da savjest mora biti funkcija duha. U 1 Korinanima 5:3 apostol Pavao kae da je u svom duhu osudio grenu osobu. Prosu ivati znai ili osuditi ili opravdati, to su ini savjesti. Apostol dakle kae da je nazoan duhom osudio grenu osobu. Ovo potvr uje da je funkcija opravdanja i osu ivanja u duhu. Savjest je stoga u duhu. Psalam 51:12 govori o postojanom duhu to znai da govori o ispravnom duhu. Raspoznavanje ispravnoga i pogrenoga funkcija je savjesti, stoga ovaj stih tako er pokazuje da je savjest u duhu. Psalam 34:19 govori o onima koji su klonule due [doslovno: duha] . Kada smo klonuli znai da shvaamo da smo u krivu. Drugim rijeima, mi sami sebe optuujemo ili opravdavamo, to je funkcija savjesti. Klonuli duh pokazuje da je savjest dio duha. Ponovljeni zakon 2:30 kae: duh mu zaslijepi, to znai da mu je zaslijepio savjest. Biti zaslijepljen u duhu znai biti bezobziran sa savjeu. Kad odbacimo osjeaj u savjesti postajemo zaslijepljeni u duhu. Ovi stihovi nude najvri temelj injenici da je funkcija savjesti u ljudskom duhu. Krenimo sad dalje kako bismo kroz Sveto Pismo postavili
UNUTARNJI I SKRIVENI DIJELOVI
59
temelj za zajednitvo. Ivan 4:24 kae nam da se Bogu moramo klanjati u naem duhu. tovanje Boga zahtijeva tovanje u naem duhu. tovati Boga znai stupiti u doticaj s Bogom i imati s Njim zajednitvo. Ovaj stih dokazuje da je funkcija tovanja ili zajednitva s Bogom u naem duhu. U Rimljanima 1:9 apostol Pavao kae: Bog kojemu svom duom [grki: u svom duhu] sluim. Sluiti Boga je tako er jedan od aspekata zajednitva s Bogom. Ovo tako er dokazuje da je organ za zajednitvo u naem duhu. Ovomu moramo nadodati Rimljanima 7:6: sluimo u novom duhu. Drugim rijeima, sluba je u bti zajednitvo s Gospodinom u naemu duhu. Promotrimo Poslanicu Efeanima 6:18. Grki interlinearni tekst prevodi ovaj stih: Molite uvijek u duhu Ispred duhu nema lana, niti je duh pisan velikim poetnim slovom. Ovdje se ne radi o Duhu Svetom, ve o naem ljudskom duhu. Moliti znai imati zajednitvo s Bogom. Moliti u duhu ukazuje na to da je zajednitvo s Bogom neto u naem duhu. Luka 1:47 kae: duh moj klie od radosti u Bogu, Spasitelju mome! To znai da je ljudski duh stupio u kontakt s Bogom. Jo jednom, zajednitvo s Bogom je funkcija u duhu. Sam Duh svjedoi zajedno s naim duhom (Rim 8:16). Ovaj stih je vrlo jasan jer pokazuje da zajednitvo s Bogom mora biti u naem duhu i u Bojem Duhu. Prva Korinanima 6:17 kae: A tko se zdrui s Gospodinom, s njim je jedan duh. Pravo zajednitvo znai da smo mi postali jedan duh s Gospodinom. Ovo zajednitvo je u duhu. Svi ovi stihovi su dovoljni da dokau da je funkcija zajednitva u naem ljudskom duhu. to je s intuicijom? Iako je teko ovu funkciju utemeljiti Pismom, ipak postoje neki stihovi. Prva Korinanima 2:11 otkriva da ovjekov duh moe znati ono to dua ne moe. Na duh moe spoznati ono to dua ne moe. To dokazuje da je u naem duhu neto posebno. Naa dua moe znati stvari po razumu i okolnostima, ali ljudski duh moe spoznati stvari bez razuma i okolnosti. Ovaj izravan osjet pokazuje da je intuicija u naem duhu. Potom imamo Marko 2:8 gdje stoji: On smjesta prozre svojim duhom . Marko 8:12 kae: On uzdahnu iz dna due [grki: duha] , Ivan 11:33 kae: Isus se potrese u dui [grki: duhu] . Prozrijeti,
60
BOJA EKONOMIJA
uzdahnuti i potresti se u naem duhu dolazi od izravnog osjeta raspoznavanja, koji je neovisan o naem razumu. Ovo nazivamo intuicijom, treom funkcijom naega duha. Sada imamo Pismom utemeljene injenice za ovih est dijelova: tri dijela due i tri dijela duha. ETIRI DIJELA SRCA UM, VOLJA, OSJEAJ I SAVJEST
to je onda srce? Srce nije odvojeni dio koji je dodatak dui i duhu. Ono je kompozicija svih dijelova due i prvog dijela duha. Sastoji se od uma, volje, osjeaja, i jednog dijela duha, savjesti. Zasjenjeni dio sljedeeg dijagrama prikazuje dijelove koji sainjavaju srce:
um
j eća
vol
osj
DUH
ja
savjest
TIJELO
ovjek u svom itavom biu nema vie nego tri glavna dijela. Kao ljudska bia mi imamo tijelo, duu i duh. Mi nemamo etvrti i odvojeni dio kao to je srce. Sada trebamo potvrditi da je um, prvi dio due, dio srca. Matej 9:5 kae: Zato mislite zlo u svojim srcima? Dakle, mi moemo misliti u srcu. Budui da su procesi razmiljanja u umu, to dokazuje da je um dio srca. Postanak 6:5 kae: Kako je svaka pomisao u njegovoj pameti [doslovno: srcu] uvijek samo zloa. Misli su neto u umu, ali Postanak 6:5 spominje misli srca. Isto moemo vidjeti u Hebrejima 4:12: nakane i misli srca. Ova tri stiha dovoljan su dokaz da je um, organ due, dio srca.
UNUTARNJI I SKRIVENI DIJELOVI
61
Volju moemo vidjeti u Djelima apostolskim 11:23: da odluna srca ostanu vjerni Gospodinu. Odluka je funkcija volje, ali u Djelima apostolskim ona je neto od srca. To tako er pokazuje da je volja dio srca. Hebrejima 4:12 govori o nakanama srca . Nakane odgovaraju odlukama, koje se nalaze u volji. Ovo opet dokazuje da je volja dio srca. Postoji jo stihova, no ovi su dovoljni. Da se neto utvrdi Svetim Pismom potrebno je to utemeljiti na samo dva mjesta u Pismu. Osjeaj moemo pronai u Ivanu 16:22: te e se obradovati vae srce . Radovanje je element osjeaja, no ovdje Gospodin govori o radovanju srca. Ovo dakle potvr uje da je osjeaj tako er dio srca. U istom poglavlju Gospod kae: vae se srce napuni alou. (stih 6). alost je tako er aspekt osjeaja. Ova dva stiha potvr uju da je osjeaj dio srca. to se tie savjesti, imamo sljedee stihove: Hebrejima 10:22: poto smo oistili srca od zle savjesti . Dakle, vidimo da savjest ima mnogo toga zajednikog sa srcem. Ako elimo imati isto srce, moramo imati savjest koja nije optereena krivnjom. Da bismo imali isto srce naa savjest mora biti pokropljena. Bez sumnje, savjest je dio srca. U Prvoj Ivanovoj 3:20 stoji: ma za to nas naa savjest [grki: srca] osu ivala . Osu ivanje je funkcija savjesti. Dakle, ovaj stih dokazuje da je savjest dio srca. Dokazali smo Svetim Pismom da svi dijelovi due i prvi dio duha um, volja, osjeaj i savjest sastavljeni zajedno sainjavaju srce.
Sedmo poglavlje FUNKCIJA UNUTARNJIH I SKRIVENIH DIJELOVA Moramo nastaviti s razmatranjem unutarnjih i skrivenih dijelova naega bia. Trebamo dobro upamtiti ta dva izraza: unutarnji i skriveni dijelovi. Unutarnji dijelovi naega bia su dijelovi due, a skriveni dio je na duh. Naa dua i duh imaju svaki po tri dijela, no srce se sastoji od tri dijela due i prvog dijela duha. Posvetimo malo vremena razmatranju detalja svih ovih dijelova. Kao prvo, moramo vidjeti funkciju srca i kako se s njime odnositi. Nakon toga moramo razmotriti duh, i naposljetku duu. Obratimo se Gospodinu da nam po Svojoj milosti udijeli jasnu viziju svih tih dijelova, doputajui se na taj nain potaknuti da saznamo vie o svim dijelovima naega bia, te da znamo kako vjebati na duh i nae srce kako bi iskusili Boga. U ovom poglavlju moramo razmotriti funkciju srca, duha i due. U skladu s biblijskim uenjem, prvo se trebamo suoiti sa srcem, a ne s duhom ili duom. Razlog za takav poredak je zbog toga to se srce sastoji od svih dijelova due i najvanijeg dijela duha, to jest savjesti. Na odnos s Gospodinom mora zapoeti sa savjeu. Ako nas naa savjest osu uje moe nam biti jasno da na odnos s Bogom i s drugima nije u redu. Prema tome, budui da je savjest glavni dio srca, prvo se trebamo suoiti sa srcem kako bi uspostavili pravilan odnos s Bogom. SRCE KAO ORGAN LJUBAVI
Druga Korinanima 3:16 kae: Ali kad se (Izrael) [grki tekst odnosi se na srce] obrati Gospodinu, dignut e se pokrivalo. Prvo se srce mora okrenuti Bogu. To je pravo pokajanje. Kad smo bili u grenom stanju nae srce je bilo okrenuto od Boga. No, kad smo se pokajali, nae srce se okrenulo prema Bogu. Ovo okretanje
64
BOJA EKONOMIJA
naega srca k Bogu nije uinjeno jednom zauvijek. Srce se iz dana u dan mora okretati Bogu. Svakog jutra trebamo iznova okrenuti svoje srce prema Bogu. Nakon to se ujutro ustanemo trebamo pristupiti Gospodinu i rei mu: Gospode tu sam, po Tvojoj milosti i danas elim okrenuti svoje srce Tebi. Kad je nae srce okrenuto prema Gospodinu, na oima naega srca nema vie pokrivala. Mnogi ljudi se ale: O, zato nemam vodstva? Zato mi nije poznata Boja volja? Me utim, problem je u srcu i u smjeru u kojem je okrenuto. Njihovo srce treba biti okrenuto prema Bogu i uskla eno s Bogom. Kad sam bio mlad obiavao sam se skoro svaki dan moliti u skladu s 2 Kor 3:16: Gospodine, potakni me da okrenem svoje srce prema Tebi. To je tako uinkovito! Samo pokuaj. Prije nego li ujutro zapone sa itanjem Rijei, okreni svoje srce prema Gospodu. Pokrivalo e nestati i bit e u svjetlu. Ponavljam, pokrivalo koje je izme u tebe i Gospodina, kad okrene svoje srce Bogu, nestat e i vidjet e svjetlo. Jednom kad je nae srce okrenuto prema Bogu ono mora vjebati vjeru. Rimljanima 10:9-10 kae: i srcem svojim vjeruje , vjera srca postie pravednost . Vjerovanje nije vjeba duha, uma ili volje, nego vjeba srca: jer srcem se vjeruje. Moramo nauiti kako vjebati svoje srce da moemo vjerovati i sura ivati s Duhom koji prebiva u nama. Nakon to se nae srce okrene Gospodinu, odmah trebamo vjebati vjeru u naem srcu. to god Gospodin kae u Rijei, mi vjebanjem svoga srca trebamo vjerovati. to god osjetimo duboko u sebi tomu moramo vjerovati vjebajui svoje srce. Moramo vjerovati Gospodinu u svim situacijama koje se zbivaju u naoj okolini. Vjebanje vjere u Gospodina sauvat e nae srce od sumnji. ak moramo i moliti da Gospodin sauva nae srce od sumnji. Nadalje, srce mora biti pokropljeno od zle savjesti (Heb 10:22). Smo srce ne treba kropljenje, ve zla savjest. Naa savjest uvijek treba kropljenje otkupljujuom krvi Gospodina Isusa. to vie okreemo svoje srce prema Gospodinu i to vie vjerujemo Gospodinu vjebajui svoje srce, sve vie emo osjetiti u svojoj savjesti da smo u mnogo emu u krivu. Kad nae srce nije okrenuto ka Gospodinu nikada neemo osjetiti da nas savjest
FUNKCIJA UNUTARNJIH I SKRIVENIH DIJELOVA
65
osu uje. Ukoliko je nae srce okrenuto od Gospodina mi imamo samo jedan osjet; da smo mi u svemu u pravu; svi drugi su u krivu, samo mi smo ispravni. Kad okrenemo svoje srce Gospodinu tada vidimo iskljuivo sebe, ne moemo vidjeti druge. to vie vjerujemo u Njega, to vie emo uvi ati da smo u krivu u toliko mnogo stvari. U krivu smo spram svoga suprunika, svoje djece, svojih roditelja, kolskih prijatelja itd. to su te optube u naem srcu? One su osude nae savjesti. Tada emo spontano sve ispovjediti prema nutarnjoj osudi nae savjesti. to vie se ispovjedamo, to vie e se krv Gospodina Isusa primijeniti na nau savjest. Bit e ista i bez osude mirna savjest. Imati srce pokropljeno od zle savjesti znai da je naa savjest proiena i da u naem srcu vie nema osude. Nae srce je u miru i ispunjeno je radou u Gospodinu. Nadalje, prema Ezekielu 36:26 srce se mora obnoviti. U Ezekielu 36:25 Gospodin je rekao: Pokropit u vas vodom istom da se oistite. Oistit u vas od vaih neistoa i od svih kumira vaih. Ali to nije sve. Oienje od neistoe, od grijeha, pa ak i od kumira je samo na negativnoj strani. Mi trebamo neto pozitivno. Zbog toga sljedei stih kae: Dat u vam novo srce, nov duh udahnut u u vas! Novo srce je staro obnovljeno srce. Postoje dakle etiri koraka u opho enju sa srcem. Oni se ne dogode jednom zauvijek kad povjerujemo u Gospodina Isusa i prihvatimo Ga kao svoga Spasitelja. Mi koji iemo Gospoda moramo osvjeiti svoje srce kroz ta etiri koraka svaki dan. Moramo okrenuti svoje srce ka Gospodinu, vjebati svoje srce da Mu vjeruje, imati pokropljeno srce od zle savjesti te uvijek iznova obnavljati svoje srce. Obnavljanje srca se ne postie jednom za svagda. Da je apostol Pavao jo uvijek iv vjerujem da bi jo uvijek trebao obnavljati svoje srce. Sve te korake moramo odmah prakticirati. Kad se ujutro ustanemo moramo moliti: Gospode, potakni me da okrenem svoje srce prema Tebi. Potom trebamo vjebati svoje srce da vjeruje Gospodinu: Gospodine, vjerujem Tebi i Tvojoj Rijei. Vjerujem da radi u meni i u mojoj okolini. U tom trenutku emo shvatiti koliko smo u krivu, koliko pogreaka smo uinili i koliko smo prljavi. Prema tome, da bi
66
BOJA EKONOMIJA
mogli biti oieni i pokropljeni od zle savjesti moramo se ispovjediti Gospodinu. Tada e se nae srce osvjeiti i obnoviti. Ta etiri koraka pomoi e naem srcu da ispravno funkcionira. Funkcija srca je da ljubi Gospodina, jer ono je organ ljubavi u naem biu. To je dokazano u Marku 12:30: Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim. Srce je stvoreno sa svrhom da ljubi Gospodina. Ukoliko ne bismo imali srce, ne bismo mogli voljeti. Moemo li gledati bez oiju? Moemo li sluati bez uiju? Moemo li razmiljati bez uma? Ne! Isto tako ne bi mogli voljeti bez srca. Mnogi krani ne znaju to je funkcija srca. Oni znaju funkciju oiju, uiju i uma, ali jednostavno ne znaju funkciju srca. Ljubav je stvar srca. Ne moemo ljude voljeti svojim nosom, niti svojim rukama. Srce je jedini organ koji moe voljeti. Nitko ne moe rei da ba nita ne voli. Svatko neto voli ili smoga Gospodina, ili neto drugo. to vie okrenemo svoje srce Gospodinu, to vie emo vjebati svoje srce da vjeruje Gospodinu, a nae srce e sve vie biti pokropljeno od zle savjesti i obnovit e se. Tada e imati vei kapacitet da ljubi Gospodina. To je funkcija obnovljenog srca. Svako jutro moramo obnavljati svoje srce kako bi sve vie i vie voljeli Gospodina. Sva duhovna iskustva zapoinju s ljubavlju u srcu. Ako ne volimo Gospodina, nemogue je da doivimo bilo kakvo duhovno iskustvo s Njim. Zapravo, prvo iskustvo u naem kranskom ivotu, spasenje, ukljuuje srce koje ljubi Gospodina Isusa. Niti jedna osoba koja se istinski pokaje nije u svom srcu bez ljubavi prema Gospodinu. Oni moda nemaju rijei da to izraze, ali u sebi posjeduju slatki osjet ljubavi. Oni nemaju znanje, no njihovo poetno iskustvo spasenja reakcija je ili odraz ljubavi prema Gospodinu u njihovom srcu. Svi moramo nauiti kako neprestano okretati i vjebati nae srce, kako bi imali isto srce, oslobo eno od zle savjesti i uvijek iznova obnovljeno. Tada emo sve vie i vie ljubiti Gospodina. Uzrok pada i degradacije Crkve gubitak je prve i arke ljubavi prema Gospodinu. Ako nae srce nije svjee u ljubavi za Gospodina, onda smo pali. Moramo uvijek iznova okretati svoje srce Gospodinu i neprekidno ga obnavljati, kako bi imali prvu i arku ljubav za Gospodina.
FUNKCIJA UNUTARNJIH I SKRIVENIH DIJELOVA
67
DUH KAO PRIJEMNI ORGAN
Sad kad smo vidjeli funkciju srca, moramo razmotriti funkciju duha. Biblija nam prije svega kae da smo izvorno bili mrtvi, ali kad smo primili Gospodina Isusa, bili smo oivljeni. to znai to da smo bili mrtvi? Kad sam bio mlad nisam ovo mogao shvatiti. Upitao bih samoga sebe: Kako mogu rei da sam mrtav kad sam jo uvijek iv? Kasnije sam dakako shvatio da sam bio mrtav u svom duhu. Moj duh je bio onaj koji je bio mrtav i izvan funkcije. Funkcija duha je da kontaktira Boga, da ima zajednitvo s Bogom, da primi i tuje Boga. Me utim, zbog pada u grijeh, duh je umro i nije mogao funkcionirati. Kad smo prihvatili Gospodina Isusa kao svoga Spasitelja, Duh Sveti moramo se podsjetiti da kad koristimo naslov Duh Sveti pod time mislimo na sveobuhvatnog Duha je dotakao na duh i uao u na duh. Tim dodirom na duh je bio oivljen. Rije oivljen se ne moe adekvatno prevesti na na jezik. Na grkom znai neto poput ovoga: ve pri samom dodiru, ivot je posluen i udijeljen. Ovo se moda moe slikovito prikazati strujom: kad dotaknemo struju neto od struje je preneseno u nas. Struja je prenesena pomou laganog dodira. Slino tomu, Duh Sveti je doao u na duh da dotakne na duh, i pri tom dodiru sm ivot, koji je sm Gospodin, udijeljen je u nas. Na mrtvi, uspavani duh postao je ivim. To je neto vie od uda. Mnogo puta mi imamo misao da bi bilo predivno i udesno ukoliko bi mrtva osoba uskrsnula. No, mi moramo shvatiti da kad Sveti Duh oivi na mrtvi duh, to je jo vee udo. Povijest nam dokazuje da su se tisue, ak milijuni ljudi drastino promijenili jer je njihov mrtav duh postao ivim. U samoj jednoj sekundi, osoba mrtva u duhu, moe se uiniti ivom. Duh Sveti je mnogo snaniji od struje i mnogo bri od njenog prijenosa. Koloani 2:13 i Efeani 2:1, 5 kau da je duh bio mrtav a potom oivljen. Mi smo bili mrtvi u grijesima, a zatim oivljeni s Kristom. Ova dva stiha dokazuju da smo izvorno bili mrtvi u duhu, ali kad smo prihvatili Gospodina Isusa kao svoga Spasitelja, na mrtav duh bio je oivljen. Kad je na duh uinjen ivim,
68
BOJA EKONOMIJA
on je tako er regeneriran (nanovo ro en). Prefiks re- u rijei regeneracija znai iznova. To znai da ne samo da je na duh uinjen ivim, nego i da je drugi ivot dodan u na duh. Taj drugi ivot je boanski nestvoreni Boji ivot. To je sm Krist. Kad je Duh Sveti, zbog Kristovog djela otkupljenja, doao u nas, On nije samo oivio na mrtvi duh, ve je u na duh unio i Krista. Ovaj novi ivot, dodan u na duh, mnogo je vie od onoga to nam je Bog dao stvarajui nas. Prema tome, ne samo da je na mrtvi duh oivljen i obnovljen, ve je i nova supstancija dodana naem duhu. Ta dodana nova supstancija ili esencija jest sm Krist. To je novo ro enje, to jest regeneracija. Ivan 3:6 kae: to je ro eno od Duha, duh je. Novim ro enjem ili regeneracijom bilo nam je dodano neto vie od onog to smo prvotno imali. Ponovno i ponovno moram rei: neto nam je bilo dodano. Ne samo da je staro bilo oivljeno i obnovljeno, nego je u nas udijeljen sam Krist kao sama esencija boanskog ivota. To je regeneracija i novi ivot. Po svemu ovome sada imamo novi duh (Ez 36:26). Smijem li upitati: Jesi li prihvatio Krista kao svoj novi ivot? Odgovori li da, onda u te upitati: Zato si onda jo uvijek duhovno siromaan? Krani bi trebali poznavati toga Krista kao ivu stvarnost. Atomska energija nije samo neto izvanjsko, ve i unutarnje. ak i unutar obinog papira postoji atomska energija. Me utim, kad si prihvatio Krista neto mnogo monije od atomske energije bilo je dodano u tvoj duh. Ako vjeruje u to mora skoiti i viknuti Haleluja! Treba slaviti Gospodina i zahvaliti Mu to je takav predivan, sveobuhvatan, neiscrpan, nemjerljiv Krist nastanjen u tebi. Mi jednostavno nemamo prikladne rijei kojima bi opisali Krista koji je uao u nas. Samo vjenost moe ispriati tu priu. No, slava Gospodinu, to nije sve. Na duh je tako er nastanjen sveobuhvatnim Duhom. Kad smo iskusili spasenje, Bog ne samo da je obnovio nae srce i na duh, ve je stavio i Svog Svetog Duha u nas (Ez 36:26; Iv 14:17). Taj predivni Duh prebiva (Rim 8:11) u naem ljudskom duhu (Rim 8:16). Na duh je prebivalite Svetoga Duha. Zamisli kako li je taj Duh predivan. Od trenutka naega spasenja na mrtvi duh je postao oivljeni, regenerirani
FUNKCIJA UNUTARNJIH I SKRIVENIH DIJELOVA
69
duh s Kristom kao boanskim ivotom i otad je nastanjen sveobuhvatnim Svetim Duhom. Sada imamo takav duh. Slava Gospodinu, ak ni to nije sve. Na duh je zdruen s Gospodinom kao jedan duh. Na duh i sm Gospodin kao Duh zajedno su zdrueni kao jedan duh (1 Kor 6:17). Ljudske rijei ne mogu dokuiti tu tajnu. Koja je svrha i funkcija duha? Da kontaktira Gospodina, da Ga primi i da Mu se klanja (Ivan 4:24) te da ima zajednitvo s boanskom Trojicom Trojedinoga Boga. Srce je organ ljubavi, dok je duh organ koji kontaktira i prima. Mi ne moemo voljeti s naim duhom, mi moramo voljeti s naim srcem. Me utim, Onoga kojeg nae srce ljubi moramo kontaktirati i primiti s naim duhom. Nikada neu zaboraviti sestru koju je smetala ovakva vrsta poruke. Ona je mislila da je dovoljno to nae srce ljubi Gospodina i da nema potrebe da govorimo o duhu. Ona je mislila da su srce i duh sinonimi. Vjerojatno nakon to je ula ovu vrstu poruke, ova sestra nije mogla te noi dobro spavati, budui da je sljedee jutro za vrijeme doruka upitala: Zar nije dovoljno to naa srca ljube Gospodina? Zato moramo govoriti o duhu? Odgovorio sam: Sestro, ovdje imam Bibliju. Ljubi li je? Odvratila je: Naravno da je ljubim. Onda sam rekao: Uzmi je! Kad je ispruila svoju ruku, rekao sam joj: Ne, nemoj je uzeti rukom! Tvoje srce je ono koje ljubi Bibliju. Dok god tvoje srce ljubi Bibliju sve je u redu. Ne treba ti ruka da je uzme. Stvar je jasna. Ne moemo rei da je dovoljno to to srce ljubi Gospodina. Duh je potreban da se uzme Krista. Uzmimo da volim svoj doruak. Dok god moje srce voli slaninu, toast, mlijeko, sok itd; je li to dovoljno? Apsolutno ne! Ako je to dovoljno, bojim se da bi me se za nekoliko dana trebalo pokopati. Ljubav je stvar srca, ali ukoliko neto elimo primiti moramo vjebati drugi organ. Organ koji trebamo vjebati ovisi o stvari koju elimo primiti. Ako elimo primiti hranu, moramo, naravno, upotrijebiti usta; ako elimo primiti zvuk moramo upotrijebiti svoje ui. Ako elimo primiti slikoviti pejza moramo uporabiti svoje oi. Budui da ljubimo Gospodina, koji organ moramo rabiti kako bi Ga primili? Oi? to Ga vie traimo oima, to vie e
70
BOJA EKONOMIJA
Gospodin nestajati. Bog je namjerno stvorio samo jedan organ koji Ga moe kontaktirati i primiti. To je duh. Duh u nama ima istu funkciju duhovno, kakvu funkciju ima i eludac fiziki. On je stvoren s nakanom da mi primimo Boga u sebe. No, prije nego neto moemo primiti, moramo za to posjedovati ljubav. Nitko ne prima neto ukoliko to prije primanja ne voli. Ako ne voli svoj doruak, teko ti ga je jesti. Zato prije jedenja mora imati apetit. Ako ljubimo Gospodina, tada emo Ga uzeti, kontaktirati, druiti se s Njim i imati zajednitvo s Njim. Po obnavljanju srca, mi imamo novi polet i novu elju da ljubimo Gospodina. Po obnavljanju duha imamo novu sposobnost i novi kapacitet da primimo Gospodina. Dakle, nakon to je na duh oivljen i Krist mu je dodan kao ivot, nakon to je nastanjen Duhom Svetim i zdruen s Gospodinom kao jedan duh, tada postaje vrlo osjetljiv organ za primanje i kontaktiranje Gospodina. DUA KAO REFLEKTIVNI ORGAN
Sada se moramo posvetiti dui. Prva stvar koju moramo nauiti o dui je da je se moramo odrei. Dva mjesta u Pismu, Matej 16:24-26 i Luka 9:23-25, jasno nam kazuju da se trebamo odrei due, koja je nae staro ja. U prethodnom poglavlju vidjeli smo da se naa dua, na stari ja, sastoji od tri dijela: uma, volje i osjeaja. Moramo dakle nauiti odricati se naega naravnoga uma, naravne volje i naeg naravnog osjeaja. Kao drugo. Dua se mora oistiti (1 Pt 1:22), to se najee zbiva primanjem Rijei. Rije Boja moe oistiti duu od toliko mnogo tjelesnih, svjetovnih i naravnih stvari. Naa dua je nae staro ja, nae bie, koje je potpuno oteeno i zaposjednuto tjelesnim, svjetovnim i naravnim stvarima. Zbog toga se mi prije svega moramo odrei svoje due; tada, to vie emo se odricati nae due, to vie e se ona istiti Rijeju Bojom. Kao tree. Naa dua se mora preobraavati (2 Kor 3:18 i Rim 12:2). Druga Korinanima 3:18 kae da se moramo preobraavati, ali ne kae u kojem dijelu se trebamo preobraavati. Me utim, Rimljanima 12:2 pokazuje da se mi preobraavamo (preobliavamo) obnavljanjem uma. Preobrazba se dakle mora zbiti u naoj
FUNKCIJA UNUTARNJIH I SKRIVENIH DIJELOVA
71
dui jer je um vodei dio due. Nakon to je na duh ro en od Boga, naa dua se treba preobraavati. Moramo se odricati due, potom se ona treba proiavati i najzad se treba preobraavati da bude jednaka slici Isusa Krista. Ali s kojom svrhom? Istakli smo da je svrha srca da ljubi Gospodina, a svrha duha je da kontaktira i primi Gospodina. No, koja je svrha due? Da odrazi (ref lektira) Gospodina. U mnogim verzijama biblijskih prijevoda u Drugoj Korinanima 3:18 nije prevedena rije odrazujemo, ali to znaenje je u izvornom jeziku. Odraavanje je funkcija ogledala, koje otvorena lica promatra i odrazuje. Kroz proiavanje i preobraavanje dua postaje organ koji odraava Krista, ba poput ogledala. Dakle, mi Ga ljubimo svojim srcem, kontaktiramo Ga i primamo Ga svojim duhom, a odrazujemo Ga i izraavamo Ga svojom preobraenom duom. Sve ove stvari moramo svakodnevno prakticirati, tada e nai ivoti potvrditi da je ono to je ovdje objanjeno u potpunosti praktino i doista djeluje.
O SMO P OGLAVLJE ODNOS PREMA SRCU I DUHU Vidjeli smo definiciju i funkciju srca, duha i due. Na odnos s Gospodinom uvijek zapoinje i odrava se srcem. Naravno, kontaktiranje Gospodina je stvar duha, ali ono je potaknuto i odrava se srcem, jer nae srce je glavni ulaz i izlaz naega cijeloga bia. Zgrada s mnogo prostorija uvijek ima ulaz i izlaz; osoba ulazi na ulaz i isto tako izlazi na izlaz. Ako je ulaz zatvoren nitko ne moe ui u prostorije koje se nalaze u zgradi. Ali, kad se jednom otvori, ljudi mogu ui u zgradu i uivati svaku prostoriju u njoj. Srce nije odvojen i zaseban dio naega bia, ono se sastoji od tri dijela due i jednog dijela duha. Budui da je ono ovakva kompozicija, srce postaje glavni ulaz i izlaz naega bia. Drugim rijeima, srce postaje glavna vrata naega bia. to god ulazi u nas, mora ui kroz srce. to god izlazi iz nas, mora izai kroz srce. Na primjer, ako nae srce tijekom propovijedi nije usmjereno na tu propovijed, neemo dobiti njenu supstanciju. Ili, dok itamo, ukoliko nae srce nije usredotoeno na sadraj, nita od teksta neemo primiti. ak i dok jedemo, ako nemamo srce da jedemo, neemo uivati u okusu hrane. Ovo dokazuje da je srce kontrolirajui organ. Ako elimo kontrolirati cijelu zgradu moramo ili zatvoriti, ili otvoriti vrata. Dakle, u srcu je snaga da se zatvori ili otvori cijelo nae bie. Iz ovoga razloga propovijedanje Evan elja mora biti vo eno od Duha Svetoga kako bi pogodilo ljudsko srce. Najuinkovitiji nain propovijedanja Evan elja je da se dotakne ljudsko srce. Ako onaj koji propovijeda moe probiti srce, mnoge osobe e biti osvojene Evan eljem. Zbog toga nevjernici otvrdnu i zatvaraju svoja srca kad se propovijeda Evan elje. Bez obzira na to koliko propovijedamo, kad oni zatvore svoje srce, ne moemo ih dotaknuti. U njih
74
BOJA EKONOMIJA
ne moemo nita udijeliti jer su zatvorili svoj ulaz. Ukoliko elimo uinkovito propovijedati, moramo pronai nain da probijemo ulaz. Najbolji propovjednik je onaj koji prona e klju da otkljua srce. Pa i sm Gospodin nas privlai k Sebi kroz nae srce. On isprva ne pobu uje na duh. Na samom poetku Pjesme nad pjesmama zarunica trai Gospodina da je privue Svojom ljubavlju kako bi ona mogla voljeti Njega. Gospodin dolazi dotaknuti naa srca Svojom ljubavlju. To je razlog zbog kojeg je Gospodin, nakon Svoga uskrsnua, upitao Petra: Ljubi li me? (Ivan 21). Gospodinova ljubav je najbolji nain da se otkljuaju vrata srca. Stoga je najuinkovitiji nain otvaranja srca da se propovijeda o ljubavi Bojoj. Jednom kad se srce otvori, Duhu Svetom je lako dotai ovjeji duh i sve dijelove njegova bia. Ovo vrijedi ne samo u propovijedanju Evan elja, nego i u slubi kranskog pouavanja. ODNOS PREMA SRCU
Razlog zbog kojeg se moramo pravilno ophoditi sa svojim srcem je da imamo ispravan odnos s Gospodinom. Kako se moemo pravilno ophoditi sa svojim srcem? Ponavljam, to je vrlo jednostavno. Pismo kae: Blago onima koji su ista srca (Mt 5:8). Iako su neki prevoditelji preveli ovaj stih sa ista srca , pravo znaenje rijei ist u ovom stihu je bistar . ist u ovom stihu znai bez primjesa. Ovdje se ne radi samo o istoi srca, ve i o tome da srce ne smije biti mjeavina, dakle, mora biti bez primjesa. Mi moemo biti isti, ali izmijeani s primjesima, dakle nismo jednostavni i bistri. Biti mjeavina ne znai biti prljav, ve imati vie nego jedan cilj i usmjeravati se na vie nego jednu stvar. Ovo je problem kod mnogo brae i sestara. Oni misle da je sve u redu s njihovim srcima budui da su ista i bez osude. Ali nisu bez primjesa, jer imaju vie od jednog cilja i usredotoeni su na mnoge stvari. Da, oni se usmjeravaju na Boga, me utim, istovremeno se usmjeravaju na nekoliko drugih stvari. Moe biti da se usmjeravaju na Boga i na doktorat. Ako imaju dvije stvari kao cilj, izmijeani su s primjesima i komplicirani su. Mi, na primjer, ne moemo istovremeno gledati u dvije stvari. Ako pokuamo u
ODNOS PREMA SRCU I DUHU
75
isto vrijeme gledati u dva predmeta, oba predmeta e nam biti mutna. Zato neki kau da im nije jasna Boja volja? To je zato to imaju dva cilja, usmjereni su na dvije stvari. Mnogo brae i sestara usmjerava se prema vie ciljeva. Usmjeravaju se na mnoge stvari. Da, oni trae Gospodina, no u isto vrijeme trae i druge stvari, kao to su njihov poloaj i karijera. to im je initi da ne budu komplicirani i zbunjeni? Njihovo srce se mora oistiti od toliko mnogo ambicija kako bi sm Gospodin postao njihov jedini cilj. ak i mnogi kranski slubenici imaju previe ciljeva. Jedan brat je neko posvjedoio da je imao veliki cilj: htio je biti najvei propovjednik u svojoj denominaciji. Njegovo srce je bilo isto, ali ono nije bez primjesa. Njegovo srce se mora bistriti dok ne do e do toga da ima samo jedan cilj Gospodina Isusa Krista. Neki kranski slubenici imaju za cilj Gospodina i svoje vlastito djelo. Oni imaju dva cilja. Oni trebaju odstranjivati primjese iz svog srca dok za svoj cilj nemaju nita drugo do samoga Gospodina. Njihovo usmjeravanje, njihov cilj i njihov interes treba biti jedino Gospodin. Kad ne trae nita drugo osim Njega njihovo srce je bez primjesa; ukoliko doista posjeduju ovakvo srce nebo ne samo da e im biti otvoreno nego i vrlo bistro. Nebo je nekad otvoreno ali oblano. Zato je duhovno nebo naoblaeno? Zato to je srce izmijeano s primjesima. Kad je srce oslobo eno od mnogo ciljeva nebo je bistro. Jo jedan izraz koji Biblija koristi za srce je jednostavnost srca. Jednostavnost srca znai biti jednousmjeren. Biti jednostavan, u neku ruku, znai biti i budalast. Oni koji uistinu ljube Gospodina i usmjeravaju se samo na Njega neka su vrsta budala. Mi svi moramo biti kranske budale! To znai: Ja ne poznajem nita drugo osim Isusa. to god inim, znam samo za Isusa. Gdje god poao, znam samo za Isusa. Mi ne bismo trebali pokuavati biti oni koji su mudri. Mi imamo samo jedan put uski put Isusa Krista. Ljudi e nam kazati: Ti si budala. Mi bi takvo to trebali primati s radou. To je jednostavnost. Tri mjesta u Pismu koja se odnose na istou srca su Psalam 73:1, Matej 5:8, 2 Timoteju 2:22. Zadnji od ovih stihova pokazuje
76
BOJA EKONOMIJA
da, dok crkve bivaju degradirane, mi moramo istoga srca teiti za Gospodinom i moliti se zajedno s onima koji imaju isto srce. Postoje najmanje tri stiha koja govore o jednostavnosti srca: Djela 2:46, Efeani 6:5 i Koloani 3:22. Ukoliko elimo dublje traiti i sluiti Gospodina, moramo se pobrinuti o ove dvije stvari: moramo biti isti i jednostavni u srcu. Moramo nauiti da nemamo samo isto i ispravno srce, ve jednostavno srce i srce bez primjesa. Ako emo se s naim srcem odnositi na takav nain, cijelo nae bie bit e otvoreno za Gospodina, zato to je ulaz i izlaz naega bia otvoren. To nije nekakva doktrina, ve jednostavno upute o tome kako postupati sa srcem i na taj nain dopustiti Gospodinu da zaposjedne itavo nae bie. ODNOS PREMA SAVJESTI
Opet ponavljamo: Gospodin nas prvo mora privui svojom ljubavlju. On dotie nae srce Svojom ljubavlju kako bi otvorio nae srce. Odmah zatim, nakon opho enja sa srcem, moramo se posvetiti savjesti. Opho enja s naim biem u prisutnosti Gospodina najprije su sa srcem a potom sa savjeu. Ako je nae srce bez primjesa i jednostavno, istog trena pobudit e se funkcija nae savjesti i postat e vrlo osjetljiva. Dok itamo ovu knjigu ne moramo imati nutarnji osjeaj da smo neto skrivili ili pogrijeili; me utim, ako se ophodimo sa srcem na taj nain da ga uinimo bistrim i jednostavnim, savjest e u potpunosti funkcionirati. Naa savjest e nas poeti osu ivati tjerajui nas da se pobrinemo za nju ispovjedajui grijehe. To e prouzrokovati da naa savjest bude ista . Pavao je rekao da se uvijek trudio: imati istu savjest. (Dj 24:16). Imati istu savjest znai biti slobodan od bilo kakve uvrede ili optube. Kako bismo poznavali razliku izme u due i duha trebamo osjetljivu savjest. Me utim, to je vrlo teko ukoliko mozgamo u svom umu. Ti kae: Hm, ja sam u krivu deset posto, ali taj brat je sto posto u krivu prema meni. Dakle, on mi duguje jo devedeset posto da izravnamo raun. Ovo nije nita drugo nego umovanje u dui. Dok logino razmiljamo u svojem umu, postoji neto dublje u nama to nam govori: Bez obzira koliko ti on duguje, ti mora rijeiti svojih deset posto.
ODNOS PREMA SRCU I DUHU
77
Duhovni raun nije poput bankovnog rauna. Bankovni raun ima dobitak, dug i bilancu; ali raun u duhu ima samo jednu stavku dug. Bez obzira na to koliko kredita mi imali, dok god imamo dug moramo ga vratiti. Uzmimo da ja tebi ukradem sat, a ti meni ukrade auto. Jasno nam je to smo jedan drugome ukrali. Jednoga dana savjest profunkcionira i opomene: Mora vratiti ono to si ukrao. Naravno, ako se orijentiram po bankovnu raunu opravdavat u se ovako: Ovaj sat kota 100 dolara, a moj automobil 2000 dolara; taj ovjek mi prema tome duguje 1900 dolara. Ovdje nema potrebe da posluam svoju savjest, ve gledam bilancu. Ali duhovni raun ne djeluje na takav nain. Duhovni raun zahtijeva da zaboravim koliko mi druga osoba duguje te da vratim 100 dolara. Ja ak moram tog ovjeka moliti da mi oprosti. Moram mu rei: Gospodine, jako mi je ao. To to sam vas okrao jest grijeh. Ovo je va ukradeni sat kojeg vam vraam. Ne smijem spomenuti niti rije o automobilu. Nemam na to nikakva prava. Samo Duh Sveti ima pravo spomenuti mu takvo to. Na nebeskom raunu postoji samo jedna stavka, ne dvije. Jesi li shvatio? Ako se prepire sam sa sobom i opravdava se, tada si jednostavno u umu, a ne u duhu. Dajmo jo jedan primjer. Uzmimo da Duh Sveti radi u tvom duhu zahtijevajui da se odazove Gospodnjem pozivu. Me utim, tvoj um preplavljuju mnoge misli kao to su: to u sa svojom enom? A moja djeca? to e biti s njihovim obrazovanjem? Jo uvijek imam majku koja ima 80 godina. Bolje je da malo saekam. Nakon to ona umre to e biti pravo vrijeme da se odazovem na Gospodinov poziv. Ovo nije nita drugo do argumenti i promiljanje u umu, koji je dio due. Ti si poprilino logian, otra uma, pravilno razmilja, no duboko u tvom duhu jo uvijek je Gospodnji poziv. Lako je shvatiti razliku izme u due i duha, no problem je u tome da itavo nae bie moe jo uvijek biti zakljuano, jer nae srce jo nije otvoreno. Ovo moramo uvijek iznova ponavljati: moramo otvoriti svoje srce. Ako se odnosimo prema svom srcu tako da je bez primjesa i jednostavno, naa savjest e tada biti vrlo osjetljiva i upozoravat e nas na mnoge optube i uvrede.
78
BOJA EKONOMIJA
Dakle, naa savjest moe se uiniti ispravnom iskljuivo kroz ispovijed primjenjujui kropljenje, ienje Gospodnjom krvi (Heb 9:14). Kad je naa savjest oiena, sluit emo ivoga Boga. Bog je ivi Bog, ali on nije ivi Bog za nas ukoliko je naa savjest puna krivnje. Ako je to sluaj, onda Boga posjedujemo samo po imenu. Ali, ako je naa savjest oprana krvlju, osjeamo da je Bog tako iv. Ponekad se ini kao da Bog nije tako stvaran i iv; On je samo ime, BOG, i to je sve. To znai da je naa savjest neosjetljiva i puna krivnje; njoj nuno treba ispovijed i ienje. Samo onda emo imati istu savjest. Apostol Pavao je rekao Timoteju da je Boga sluio istom savjesti ne samo sa istom savjesti, nego sa savjesti koja je bez primjesa i zasjenjenja (2 Tim 1:3). Optuba u naoj savjesti ini nau savjest neistom i tamnom, spreavajui nae zajednitvo s Gospodinom. ista savjest je tako er i dobra savjest (1 Tim 1:5, 19 i 1 Petrova 3:16, 21). Dobra savjest je savjest koja je oiena i bez primjesa. Ona je ispravna i prozirna, bez ikakve sjene. Savjest u tako dobrom stanju uvest e nas u prisutnost Gospodnju. Tada izme u nas i Njega nema nikakve prepreke jer savjest je oiena i nema primjesa. ODNOS PREMA ZAJEDNITVU
Nakon to smo vidjeli kako se moramo ophoditi sa savjesti prelazimo na odnos prema zajednitvu. Zajednitvo vidimo u 1 Ivanovoj 1:1-7. Zajednitvo izme u nas i Boga odrava se s dobrom savjesti. Ako je savjest pod osudom, ona postaje prepreka i ugroava nae zajednitvo s Gospodinom. Zbog toga, prema 1 Ivanovoj 1:9 mi moramo ispovjediti svoje pogreke, padove i grijehe, kako bi krv Gospodina Isusa mogla oistiti nau savjest. Tad u naoj savjesti nee biti nikakve osude da ometa nae zajednitvo s Gospodinom. Izravno govorei, nae zajednitvo ovisi o naem opho enju s naom savjesti. Zajednitvo se odrava kroz istu savjest. Zato su ova dva odnosa zapravo jedna stvar, budui da je opho enje s naim zajednitvom, opho enje sa savjesti. Zajednitvo e se odrati ako je naa savjest ispravna. Ako imamo prekid zajednitva s Gospodinom, to znai da je naa savjest
ODNOS PREMA SRCU I DUHU
79
okaljana. Ako naa savjest nije ista i prozirna nema ni zajednitva. Ono se moe obnoviti ako je i naa savjest obnovljena. ODNOS PREMA INTUICIJI
Sada dolazimo k intuiciji. Kao to zajednitvo slijedi savjest, tako intuicija slijedi zajednitvo. Ako smo neispravni u savjesti, zajednitvo se prekida, a kad se prekine zajednitvo, intuicija ne funkcionira. Odnos prema naoj savjesti je kljuan. Prozirna savjest e nas uvesti u Gospodnju prisutnost, koja e rezultirati ivim zajednitvom s Gospodinom. Kroz ovo ivo zajednitvo, naem duhu je lako izravno osjetiti volju Boju to je funkcija intuicije. Ova funkcija u potpunosti ovisi o ivom zajednitvu. Kad je nae zajednitvo savreno, intuicija ispravno funkcionira. Kad je nae zajednitvo s Gospodinom prekinuto, intuicija automatski ne funkcionira i moe se obnoviti jedino kroz obnovljeno zajednitvo. Prva Ivanova 2:27 je vrlo vaan stih, kojeg mnogi od nas zaputaju. On kae da pomazanje prebiva (ostaje) u nama. Pomazanje je djelovanje Duha Svetoga u naem duhu dajui nam izravan osjet od Boga. Taj izravan osjet je intuicija. Prva Ivanova poslanica u prvom poglavlju istie da se zajednitvo odrava krvlju. Drugo poglavlje te poslanice istie da intuicija funkcionira po unutarnjem pomazanju Duha Svetoga. Kad nas Duh Sveti pomazuje djelujui u naem duhu, mi od intuicije primamo izravan osjet. Po intuiciji u naem duhu mi imamo unutarnju spoznaju, to nije umno razumijevanje. Unutarnje znanje je u naem duhu, dok je razumijevanje u naemu umu. Unutarnja spoznaja duha uvijek prethodi umnom razumijevanju. Drugim rijeima, kad Duh Sveti pomazuje na duh, mi primamo izravan osjet u naoj intuiciji. Po intuiciji u naem duhu mi posjedujemo nutarnju spoznaju, osjeajui neto od Boga. Me utim, jo uvijek nam je potreban um da bi shvatili to osjeamo u duhu. Ponekad mi neto moemo znati samo u svom duhu, ali to ne moemo shvatiti umom. Ovo zvui kao nebeski jezik i svijet ne zna o emu ovdje priamo. Umno razumijevanje funkcionira samo da interpretira ono to
80
BOJA EKONOMIJA
na duh osjea kao unutarnju spoznaju. Na prosvijetljeni i obnovljeni um mora protumaiti ono to osjeamo u intuiciji duha. Izrazimo to na ovaj nain: Ponekad dok ujutro itamo Rije i molimo, odjednom duboko u svom duhu osjetimo breme, breme koje je toliko duboko i teko da ne moemo shvatiti to je to. Mi moramo zamoliti Gospodina da nam objasni taj teret. Zatim tijekom dana postepeno poinjemo shvaati s naim umom ono to je kao breme u naem duhu. Ujutro smo osjetili breme, ili smo dobili unutarnju spoznaju po intuiciji u naem duhu, ali tijekom dana postepeno dobivamo razumijevanje te spoznaje u naem umu. Da zakljuimo: 1 Ivanova 1 otkriva da se zajednitvo mora odravati, 1 Ivanova 2, poglavito stih 27, pokazuje da se intuicija mora pobuditi ili mora biti pomazana Duhom Svetim. Me utim, oboje, i zajednitvo i intuicija, u potpunosti ovise o naem opho enju sa savjesti. Kroz opho enje kakvo smo opisali moemo postii prozirnu i istu savjest, koja e nam dati savreno zajednitvo s Gospodinom. To e uvesti u funkciju intuiciju, jer Duh Sveti e tada imati mogunost djelovati i pomazati na duh. Opet ponavljamo da sve ove stvari moramo svakodnevno prakticirati. Dan za danom, moramo se ispravno ophoditi s naim srcem, naom savjesti, naim zajednitvom i naom intuicijom.
D EVETO P OGLAVLJE ODNOS PREMA DUI U redoslijedu naeg odnosa s Gospodinom moramo zapoeti sa srcem, jer ono je ulaz i izlaz cijelog naeg bia. Kao drugo, moramo se posvetiti savjesti, a zatim naem zajednitvu s Gospodinom. Imajui istu savjest, savjest bez osude, imat emo prozirno zajednitvo s Gospodinom. Intuicija, ili pomazanje, sljedea je u tom poretku i uvijek se zasniva na kropljenju krvlju. ak starozavjetne sjene stvarnosti slikovito prikazuju taj princip. Krv se primjenjuje uvijek prije pomazanja. kropljenje krvlju obraunava se s negativnim stvarima, a pomazanje Duha Svetoga donosi pozitivne stvari unosei u nas sm element, esenciju ili supstanciju samoga Boga. Krv ispire sve negativnosti, a pomazanje unosi u nas sve to Bog jest. Sam Bog se nanosi u nas pri pomazanju. Po ovom pomazanju unutar naega duha mi, kroz funkciju intuicije, primamo izravan osjet od Boga. Prema naem kranskom iskustvu ovo je pravilan redoslijed: srce, savjest, zajednitvo i intuicija. Svaki odnos s Gospodinom zapoinje u srcu i nastavlja se u naem duhu. Sada moramo promotriti na odnos prema dui. ODNOS PREMA UMU
Uz intuiciju u naem duhu mi trebamo i um. Intuicija daje osjet unutarnjeg znanja, me utim, osjetiti duhovne stvari je jedno, a razumjeti ih neto je sasvim drugo. Boje stvari osjeamo u duhu, ali one postaju shvatljive u umu. Mnogo puta mi znamo neto to smo dobili od Boga u naem duhu, ali zbog problema u naem umu mi to ne razumijemo. Ponekad mora proi dva, tri tjedna, a nekad i mjeseci, prije nego to moemo shvatiti ono to osjeamo u duhu. Svjesni smo neega, ali si to ne moemo
82
BOJA EKONOMIJA
protumaiti. Nama je potrebno razumijevanje u umu kako bi protumaili ono to je u naem duhu. Boje stvari se osjeaju kroz funkciju intuicije u naem duhu, no one se shvaaju funkcijom razumijevanja u naem umu. Iz toga razloga nam je u Rimljanima 12:2 reeno da nam je potrebna obnova uma. Ali ovaj stih ponajprije kae da se ne prilago avamo ovome svijetu. Svijet u ovom stihu u grkom znai doba, a doba u grkom jeziku odgovara engleskoj rijei moderan. Doba je sadanje ili moderno usmjerenje svijeta. Svjetska povijest dijeli se u uzastopna doba, kao to su prvo stoljee, drugo stoljee itd. Mogli bismo rei da je svako stoljee jedno doba. Bez doba svijet ne bi mogao postojati. Dananje doba onaj je dio svjetskoga sistema koji nas trenutano okruuje; dakle, biti prilago en ovome dobu, znai da smo moderni te da slijedimo sadanje usmjerenje svijeta. Stih se nastavlja: Naprotiv, preobliavajte se obnovom svoga uma Ako smo zaokupljeni stvarima ovoga doba na um se nikada ne moe obnoviti. To je razlog zbog kojeg mnogi krani iako su spaeni ne mogu shvatiti duhovne stvari. Oni su postali premoderni. Mi se moramo odrei ovog modernog doba. Ako se prilago avamo ovome dobu nikada se ne moemo preobliiti obnovom svoga uma. Budui da je um dio due, preobrazba zapoinje u dui. Mi smo nanovo ro eni u duhu, ali sad je dua problem. Nema sumnje u to da smo ponovno ro eni, pa Gospodin je u nama kao na vjeni ivot i Duh Sveti prebiva u naem duhu. Na duh je oivljen i obnovljen s Kristom naim ivotom po Duhu Svetom. Ali to je s naom duom? to je s naim umom, naom voljom i naim osjeajem? U naem duhu mi smo potpuno drukiji od ljudi ovoga svijeta, no bojim se da su na um, volja i osjeaj isti kao i njihovi. Novo ro enje se ostvarilo u naem duhu, ali nakon novog ro enja mi jo uvijek potrebujemo preobrazbu due. Prikaimo ovo slikovito kroz nekoliko praktinih primjera. Kakvo je nae odijevanje? Mnogi koji su spaeni, u svom razmiljanju o modi, isti su kao i ljudi ovoga svijeta. Oni misle da ukoliko neto nije greno, da je sasvim u redu, no ovo je iskljuivo ljudska misao i naa naravna
ODNOS PREMA DUI
83
predodba. Kad bi se oni preobraavali obnovom svoga uma, njihove misli o nainu odijevanja bi se promijenile. to je s naim troenjem novca? Da li se nain na koji rabimo novac promijenio? Znam prie mnogih krana. Nakon svog spasenja nastavljaju troiti novac na isti nain kao i ljudi u svijetu. Sve dok vie ne uzljube Gospodina i daju Gospodinu vie prostora da djeluje u njima, tek tada e se promijeniti nain na koji troe svoj novac. Isto tako postoje mnoga mlada braa koja studiraju na sveuilitima imajui iste misli o svom studiranju i stupnju studija kao i ljudi u svijetu. Ali ako se otvore Gospodinu i daju Mu prostora da djeluje, poeli bi se preobraavati u dui obnovom svoga uma, njihov um bi tada drukije razmiljao o tim stvarima. To ne znai da bi odustali od studija, ve da bi njihove misli i predodbe o studiranju postale sasvim drukije. Imali bi drukije gledite o svom studiju i stupnjevima svoga studija. U naim mislima treba doi do promjene o gotovo svemu. to je promjena u naim mislima? To je preobrazba (transformacija) nae due obnovom naega uma. Mi imamo Krista kao ivot u naem duhu, no sad trebamo Krista da se proiri u unutarnje dijelove due i da ih prome samim Sobom. To e nau duu preobraziti u Njegov lik. Njegov lik e se tada odraziti u naim mislima. O emu god mislimo ili to god razmatramo, na obnovljeni um e pri tom izraziti slavan Kristov lik. Razumijevanje naega uma bit e duhovno. Na um e tad vrlo lako razumjeti stvari koje osjeamo u svom duhu. Ispravan prijevod Rimljana 8:6 glasi: usmjeriti um na duh, to je ivot i mir. Ili, um usmjeren na duh je ivot i mir. U Rimljanima 7 um pokuava initi stvari po svom neovisnom nastojanju; dakle, uvijek je pobije en. Me utim, u Rimljanima 8 um sura uje s duhom i usmjeren je na duh. Um je pronaao drugi zakon koji je mnogo moniji i snaniji nego zakon grijeha spomenut u 7. poglavlju. Taj novi zakon je zakon ivota Krista koji prebiva u naem duhu. Um vie nikada ne pokuava initi neto neovisno o duhu, ve se usmjerava na duh koji je nastanjen Duhom Svetim. Um je usmjeren na duh, a ne na tijelo. Jedna je stvar obnavljanje uma, a druga, usmjeravanje uma na duh, da stoji i sura uje s
84
BOJA EKONOMIJA
duhom. to vie na um stoji s naim duhom, to vie e doi pod kontrolu naega duha. Budui da je na um priklonjen duhu, duh e vladati nad umom, proeti um i postati e duh u kojem mislimo [grki: duh uma]. Rimljanima 8:6 kae: tenja duha [grki: razum duha] , ali u Efeanima 4:23 imamo: duh u kojem mislimo [grki: duh uma]. Kad duh kontrolira i proima na um, duh postaje duh uma. Razmotrimo kontekst Efeana 4:23. Stih 22 kae da odloimo staroga ovjeka, a stih 24 kae da se moramo obui u novoga ovjeka. To je djelo kria i uskrsnua. Odlaganje staroga ovjeka je djelo kria, a oblaenje u novoga ovjeka djelo je uskrsnua. Izme u djela kria i djela uskrsnua nalazi se 23. stih: Te da se iz dana u dan obnavljate duhom u kojem mislite [grki: obnavljajte se u duhu svoga uma]. Obnavljanje uma ukljuuje djelo kria s uskrsnuem. To znai da na naravni um mora biti razapet (prekrien) i da se mora obnavljati u uskrsnuu. Smrt kria nije svretak, ve proces koji vodi k svretku koji je uskrsnue. to vie umiremo pomou kria, to vie emo biti u uskrsnuu. Negativne stvari, ne samo da e doi kraju, nego e se otvoriti put za pozitivne. Smrt naravnoga uma vodi u uskrsli um. Tada emo imati obnovljeni um u uskrsnuu. Taj obnovljeni um je u duhu i pod kontrolom duha. On je ispunjen i zasien duhom. Dakle, duh postaje duh uma. Na um tada nee biti samo obnovljeni um nego i duhovni um s duhovnim razumijevanjem. Takvom umu je lako protumaiti duhovne stvari koje se osjete u intuiciji. ODNOS PREMA VOLJI
Uzmimo da obnovljeni um razumije ono to osjetimo intuicijom. Potom slijedi naa voljnost da se pokorimo onome to razumijemo. Mi moemo shvaati, ali tako er moemo rei: Ne! Sljedei je problem pokoriti se voljom. Zapravo, ako nemamo pokornu volju, teko je shvatiti ono to je u intuiciji. Gospodin je vrlo mudar; On ne ini nita uzaludno. Ako zna da nemamo voljnost pokoriti se, onda nema potrebe ni da primimo razumijevanje. Ostavit e nas jednostavno u tami. Zato bi nam dopustio da razumijemo ako se neemo pokoriti? Razumijevanje se mora podrati poslunom voljom, koja je spremna pokoriti se
ODNOS PREMA DUI
85
Gospodinu (Ivan 7:17). Ako smo spremni pokoriti se, bit emo sposobni i shvatiti. Na primjer, neki su doli k meni s pitanjima, ali bez srca da sluaju i razumiju. Shvatio sam da bi razgovor s njima bio gubljenje vremena. Ponekad sam ih upitao: Jesi li doista otvoren? Ako ti odgovorim na pitanje hoe li se pokoriti? Njihov odgovor je obino bio: Pa, moda, ali moda mi se nee svidjeti da to uinim. Samo elim prouiti i saznati to je to. Volja mora u potpunosti biti pokorna, no ne samo pokorna ve i u skladu s voljom Bojom (Luka 22:42, Jakov 4:7, Filipljanima 2:13). Bog nas je stvorio sa slobodnom voljom. On nas nikada ne prisiljava da neto uinimo, ve nam uvijek ostavlja mogunost izbora. Iako je On velik i mudar, ipak nas nikada ne prisiljava. Kad bi nas prisiljavao, to bi znailo da je uistinu malen. Sotona ne samo da prisiljava ljude, nego ih ak i zavodi. Ali Bog to nikada ne bi uinio. Bog kae: Ako ti se to svi a, uini to, ako ti se ne svi a, nemoj. Ako me voli, uini to. Ako me ne voli, zaboravi na to. Idi svojim putom. Dakle, potrebno je vjebati nau volju; inae je Bogu teko uiniti bilo to. Ako elimo vjebati svoju volju, moramo svoju volju cijelo vrijeme initi podlonom i pokornom. Ne samo da bi se trebali pokoriti Bojoj volji, ve bi trebali dovesti nau volju u sklad s Njegovom. Kad se s naom voljom odnosimo na takav nain i u tolikoj mjeri, ona e se preobraavati. Bit e proeta Kristom kao naim ivotom kroz irenje Duha Svetoga. Drugi e u naoj volji osjetiti miris i sam lik Kristov. Svaka odluka koju donesemo bit e izraaj Krista. To nije nekakva pretpostavka niti samo doktrina. Ponekad kad sretnemo drugu brau i sestre u Gospodinu, osjetimo miris Kristov u svemu to kau, u svemu to odabiru i u svemu to odlue. To jednostavno dokazuje da su proeti Kristom zbog preobraavanja njihove volje i njihova uma. ODNOS PREMA OSJEAJU
Posljednje opho enje s duom zbiva se s naim problematinim osjeajem. Kao to svi znamo, gotovo sve nae nevolje povezane su s naim osjeajem. On mora biti pod kontrolom Duha Svetoga. To je razlog zbog kojeg nas Matej 10:37-39 opominje da
86
BOJA EKONOMIJA
trebamo ljubiti Gospodina vie nego bilo to drugo. Ono to Gospodin ne doputa, mi ne bismo smjeli voljeti. Upravljanje naom ljubavlju pod Gospodnjom kontrolom je na negativnoj strani. No, mi moramo poznavati i pozitivnu stranu da uvijek budemo spremni vjebati na osjeaj prema onome to uga a Gospodinu. Bezbroj puta na osjeaj ima doputenje od Gospodina, ali ne i Njegovu ugodu. On nam doputa da neto volimo, ali On time nije zadovoljan. Jednom se jedna sestra nala u takvoj situaciji. Ona je znala da joj je Gospodin odobrio osjeaj da uini odre ene stvari, no shvatila je da Gospodin nije bio sretan. Otila je Gospodinu i rekla: Gospodine, premda Si ovo dopustio, ja to neu uiniti jer sam shvatila da Ti nisi sretan! To je vrlo dobro. Ona je uivala intimno zajednitvo s Gospodinom i bila je ispunjena mirom i radou. Nauila je lekciju da svoj osjeaj u potpunosti dovede pod Gospodnju kontrolu i Njegovo zadovoljstvo. Ponekad moemo dobiti Gospodinovo doputenje da neto volimo, ali ne i Njegovu radost. to vie to volimo, to nam vie nedostaje radost. To najzad postaje patnja, a ne uitak. To dokazuje da smo neispravni u svojem osjeaju. Svi mi moramo nauiti kako se ophoditi s naim osjeajem prema zadovoljstvu i radosti Gospodnjoj. Ako u onome to traimo ne osjeamo radost Gospodnju, to ne smijemo voljeti. Mnogi su uli propovijedi o Mateju 10:37-39, gdje stoji kako ne bismo smjeli vie od Gospodina ljubiti svoje roditelje, svoju brau i sestre ili pak same sebe; ali oni ne mogu shvatiti to to znai. To jednostavno znai da oni sve moraju voljeti pod Gospodnjom kontrolom i po Njegovoj ugodi. Gospodin nije tako malen, niti je tako okrutan, no mi moramo nauiti da to god volimo ili mrzimo, to god nam se svi a ili nam se ne svi a, mora biti uinjeno pod Gospodnjim doputenjem s Njegovom radou. Mi svoj osjeaj moramo vjebati prema Gospodinovom osjeaju. Kad na osjeaj nije pod Njegovim osjeajem, u krivu smo i nikada ne moemo imati Njegovu radost. to vie ivimo po svome, to vie emo izgubiti svoju radost. Ne moemo imati slatko, njeno i duboko zajednitvo s Gospodinom. Iako nas nitko ne moe osuditi i rei da smo u krivu, a mi ak moemo pred drugima mirne savjesti
ODNOS PREMA DUI
87
rei da smo dobili Gospodnje doputenje, ipak shvaamo da je ono bez Njegove radosti. Ako svoj osjeaj drimo pod Gospodnjom kontrolom s Njegovom ugodom i radou, on e biti proet duhom. Tada emo se preobraavati u Gospodnji lik iz jednog stupnja slave u drugi stupanj slave. Ako se ispravno odnosimo prema srcu, savjesti, zajednitvu, intuiciji, umu, volji i osjeaju narast emo i dosei emo zrelost; doi emo k savrenom ovjeku, k mjeri punine veliine Kristove. Sve to emo tada trebati initi bit e da ekamo Njegov ponovni dolazak kako bi preobrazio nae tijelo. Ako je naa dua preobraena, duhovna mo i snaga e, kad je zatrebamo, ak i sada proeti nae slabo, smrtno tijelo. Mi neemo biti samo ponovno ro eni u naem duhu i preobraeni u dui, ve e Duh Sveti u vrijeme fizike slabosti tako er proeti nae smrtno tijelo. Konano, pri dolasku Gospodnjem, tijelo e se preobraziti i cijelo nae bie
duh, dua i tijelo izraavat e slavni lik Gospodnji. To e biti konana primjena Gospodnjeg otkupljenja, koje se primjenjuje u tri koraka: (1) novo ro enje duha, (2) preobrazba due i (3) preobrazba tijela. Mi smo trenutano u procesu preobrazbe due. Dua potrebuje da se pravilno odnosimo prema svim njenim dijelovima; prema umu, prema volji i prema osjeaju. Neka nam Gospodin bude na pomoi da ovo ponemo prakticirati. To je ono to danas trebaju Boja djeca. Sva uenja i darovi dani su od Gospodina s tom nakanom. Samo kroz ovaj proces moemo biti solidan materijal za izgradnju Crkve.
D ESETO P OGLAVLJE PROKOPAVANJE NAIH UNUTARNJIH I SKRIVENIH DIJELOVA U ovom poglavlju uit emo kako imati tok Duha u naim unutarnjim dijelovima. U Knjizi Brojeva u 20. poglavlju udarena peina, koja predstavlja Krista kao Onoga koji je bio udaren i proboden, provalila je ivom vodom u obilju (1 Kor 10:4). Zatim, u 21. poglavlju, bunar koji su iskopali Boji ljudi prokljuao je vodom. Dakle, u oba poglavlja ove knjige prvo imamo peinu koja mora biti udarena da iz nje provali iva voda, a potom bunar koji se mora prokopati kako bi iz njega prokljuala voda. Ako paljivo itamo Sveto Pismo, shvatit emo da su oboje, i peina i bunar slike Krista, otkrivajui Ga u dva razliita aspekta. Peina predstavlja Krista na kriu, udarenog od Boga, tako da iva voda, koja je Duh ivota, iz Njega moe istei u nas. Bunar predstavlja drukiji aspekt. Peina je Krist na kriu, bunar [izvor] je Krist u nama (Ivan 4:14). Za vjernike nije bitna slika peine, nego bunara. Krist kao peina [stijena] odavno je zavrio svoje djelo na kriu, koje je rezultiralo vodom ivota koja je potekla u nae bie; me utim, danas, Krist kao izvor ive vode, koji neprestano kljua u nama sasvim je neto drugo i ima mnogo toga sa sadanjim procesom prokopavanja. Svrha ovoga poglavlja nije da proslijedi daljnje uenje, nego da nas osnai da prionemo ka Gospodinu kako bismo bili prokopani. Ne smijemo govoriti previe o doktrinama, o okolnostima, o buduim koracima, niti o vodstvu koje se tie Boje volje. Mi sami moramo biti prokopani. Zato? Zato to vjerujem da ak do dananjega dana veina nas nema slobodan tok ive vode. Nae molitve nisu toliko slobodne. Naa svjedoanstva nisu toliko jaka, a u mnogim stvarima smo poraeni i nismo ba pobjedonosni. To
90
BOJA EKONOMIJA
je zbog jedne stvari: toka duhovnoga ivota, ili izvor ive vode u nama nije oslobo en. U nama je mnogo blata koje se mora prokopati. Moe se upitati: Kakvo je to blato? To je prljavtina u naoj savjesti, u naem osjeaju, u naoj volji i u naem umu. Nae srce ima mnogo prljavtine koja se mora iskopati. ak i u naem duhu je prljavtina koja se mora iskopati. PROKOPAVANJE SAVJESTI
to mislim pod tim kad koristim rije blato ? To znai da savjest ima primjesa. Moda je ovoga trenutka na naoj savjesti nekakva optuba koju nismo ispovijedili Gospodinu. Te optube su blato koje se mora prokopati. Razlog zbog kojeg u sebi ne osjeamo previe slobode je taj to imamo optube u svojoj savjesti. to su optube? To mora zapitati samoga sebe; samo ti to zna. Ti zna ono to je u tebi pogreno prema drugima. Ako nisi ispravan s drugima, optube traju. Kad odbija uiniti ono to Gospodin od tebe zahtijeva, to postaje optuba u tvojoj savjesti. Onda se pita zato si svezan i bez slobode. Jednostavno zato to postoji Gospodinov zahtjev na koji se ti ogluava. On istog trena postaje optuba u tvojoj savjesti. Tvoja savjest nije oiena od optubi i slobodna od osud. Ukoliko elimo iskusiti slobodan unutarnji tok Duha, prvo se moramo obraunati sa svojom savjesti i moramo je oistiti. Blato se moe odstraniti samo ako svakodnevno nekoliko puta pristupimo Gospodinu. Preporuio bih da tijekom ovoga tjedna uvijek iznova pristupimo Gospodinu, ak i dok hodamo ulicom. Moramo pristupati Gospodinu u svom duhu i moramo se dati prokopati u njegovoj prisutnosti. Pomou Duha Svetoga moramo prokopati svo blato. PROKOPAVANJE SRCA
Nakon to smo se obraunali s optubama u naoj savjesti, moramo tako er prokopavati mnoge stvari koje su osu ene od Gospodina u naem srcu. Nema mnogo brae i sestara koji imaju isto srce, srce koje trai samo Gospodina. S jedne strane mnogi trae Gospodina i Njegov put, no s druge strane, oni jo uvijek trae mnoge stvari uz samoga Gospodina. Srce tada postaje
PROKOPAVANJE UNUTARNJIH I SKRIVEHIH DIJELOVA
91
komplicirano i nije slobodno i isto. Mi moramo jo jednom ii Gospodinu da iz naeg srca iskopa sve ono to nije sm Krist. Moe upitati: to je ono to se mora iskopati? Jedna od prvih stvari je moda briga o tvojoj budunosti i Gospodnje vodstvo. To te ne bi smjelo brinuti; budunost nije u tvojim, ve u Gospodnjim rukama. Ti zapravo ne bi trebao imati nikakvu budunost sm Gospodin je tvoja jedina budunost! Mi ne znamo kako ljepljivo je nae srce. Prije mnogo godina ljepljivi papir je bio koriten za hvatanje muha. Ba je bio ljepljiv! to god ga se dotaklo zalijepilo se na njega. Nae srce je poput ljepljivog papira. Ba je ljepljivo! to god dotakne srce zalijepi se za nj. Sve te stvari se moraju odsjei. ini se da svi traimo Gospodina. Mnogi od nas ive samo za Gospodina i odrekli su se svojih domova i poslova. Dan za danom mi traimo Gospodnje vodstvo, ali mi ne znamo koliko stvari zakomplicira nae srce. Moemo li te stvari zaboraviti? Lako je iskopati prljavtinu u savjesti, no iskopati blato iz srca nije tako lako. U toliko mnogo stvari mi smo tako ljubazni prema sebi; mi ne volimo temeljito prokopati svoja srca. Lako je odstraniti optube od nae savjesti, ali ono to od srca volimo nije tako lako odstraniti. Zalijepljeni smo za stvari koje su nam drage. Zato nam Pismo govori da trebamo dobru savjest i isto srce. Blago onima koji su ista srca, jer e Boga gledati! (Matej 5:8). Nema sumnje, mi volimo Gospodina i traimo Ga, ali naa ljubav i traenje zbivaju se s kompliciranim srcem. Usmjerenje i cilj naega srca nisu ba isti. Mi ni ne znamo koliko ciljeva je u naem srcu. to je s naom obitelji? Naim poslom? Naim obrazovanjem? to e biti ove godine, to e biti sljedee godine? Jo uvijek ima toliko mnogo toga u naem srcu. Brao i sestre, kaem vam, svo to blato sputava tok ive vode u nama i mora se iskopati. Od dana kad smo primili Gospodina Isusa kao svoga Spasitelja, On je doao u nas kao izvor ive vode. Me utim, problem koji imamo danas je da u naoj savjesti, kao i u naem srcu, ima previe blata. PROKOPAVANJE UMA
Kad netko prokopava duboki bunar, mnogo puta otkrit e da je
92
BOJA EKONOMIJA
zemlja slojevita. Jedan sloj je meka zemlja, sljedei sloj je tvrda zemlja, sljedei sloj je pak kamenit. Poprilino je teko kopati kroz kamenit sloj. Ovo slikovito prikazuje mnoge slojeve u nama kroz koje trebamo kopati. Mi imamo sloj savjesti, sloj srca, a sad imamo sloj naega uma, koji ima mnogo blata. O, pa mi ni ne znamo koliko fantazija imamo dan za danom! Ne sanjamo samo nou dok spavamo, nego jo uvijek sanjamo tijekom dana dok smo budni. Sve nae matarije su razliiti snovi. Ve smo govorili o Sotoni koji zaslijepljuje nae umove; on to najee ini s matarijama. Ponakad dok slua propovijed ne znam gdje je tvoj um
moda je otputovao na mjesec! Izvanjski ti potvr uje klimanjem glave, no unutar tebe tvoj um zamilja neto u svemiru. Tijekom propovijedi ti uje glas, ali nita ne prima. Tvoj um je zaslijepljen matarijama. Mnogo puta ljudi u svojim matanjima putuju po itavom svijetu. U razmaku od nekoliko sekundi ljudi proputuju cijeli svijet. Oni otputuju na Daleki Istok bre od najbreg zrakoplova! O, koliko mnogo fantazija je u umu! Ako u tvom umu ima mnogo blata, kako se u tebi moe osloboditi tok ive vode? Budui da je tvoj um blokiran, iva voda je tako er zablokirana u tvom umu. Brda blata su jednostavno mnoge misli, fantazije i snovi koji se moraju iskopati prije nego iva voda moe slobodno potei. PROKOPAVANJE VOLJE
Volja tako er sadri mnogo prljavtine. Nema mnogo onih koji su apsolutno i u potpunosti posluni Gospodinu. Mi trebamo biti podloniji u naoj volji. O, koliko mnogo puta se ne pokoravamo Gospodnjem suverenom djelovanju u naoj okolini! Ponekad mislimo da smo poprilino pokorni Gospodinu, ali kad nas On dovede u odre ene situacije, onda se otkriva nae pravo lice. Lako je pokoravati se nevidljivom Gospodinu, no dosta je teko pokoriti se vidljivim osobama. Ti kae: O, ja se pokoravam Gospodinu. Nemam s Njim nikakvih problema. Ali Da, postoji veliko ali! Pred Gospodinom nemam nikakvih problema, ali s crkvomO, njima se ne mogu pokoravati! Bog te je i stavio u lokalnu crkvu s namjerom da slomi tvoju volju. Kad bi moj mu mogao biti tako drag brat, rado bih mu se
PROKOPAVANJE UNUTARNJIH I SKRIVEHIH DIJELOVA
93
pokorila. Koliko mnogo puta ste vi sestre ovako razmiljale! Me utim, injenica je da va mu ne moe biti takva osoba. Gospodin vam je dao takvog prikladnog mua; on je ba onakav mu kakvog i trebate. Kad bi mogle imati mua svojih snova, nikada se ne bi pokazalo vae pravo lice. Mnoga iskustva i okolnosti pod Njegovom suverenou jednostavno nas razotkrivaju pod Njegovim svjetlom, kako bi uvidjeli koliko tvrdokorna je naa volja. Ti moe pokazati na brata koji je tvrdoglav, ali svatko od nas je tvrdoglav. Svatko od nas moe biti najtvrdoglaviji brat. Svatko mora prokopavati svoju volju. Kako je lako usvojiti sve vie i vie duhovnog znanja, dok se na ivot, naa narav, naa dispozicija nikada ne mijenjaju. Ovo je krajnja greka! Ako iva voda eli tei u nama, mi moramo biti prokopani. Tok je Gospodnja briga, mi se moramo dati prokopavati. PROKOPAVANJE OSJEAJA
Nakon to smo iskopali blato iz volje, moramo se pozabaviti naim osjeajem. Ne znam kako bih slikovito mogao prikazati kompliciranost naeg osjeaja. Emocionalni problemi ne postoje samo kod sestara, ve ukljuuju i brau. Kad smo emocionalni, tad smo zaokupljeni samima sobom. Tad smo pod kontrolom i ropstvom naeg osjeaja. Ako provedemo neko vrijeme s Gospodinom i otvorimo se, moramo zapoeti s iskopavanjem nae savjesti, onda naeg srca, potom uma i najzad s iskopavanjem nae volje. Naposljetku emo doi do toke gdje emo shvatiti koliko smo zapravo jo uvijek u naem osjeaju. Tako lako nam se neto svidi, i tako lako nam se neto ne svidi. Tako nam se lako sprijateljiti s nekim bratom, no ve sljedeeg jutra ga moemo tretirati kao neprijatelja. Nije lako promijeniti nau volju, ali je tako lako imati promjene u naem osjeaju. Na osjeaj mijenja se ee nego vrijeme. Ovo nije samo propovijed! Moje duboko breme je da dam upute kako bi vi pristupali Gospodinu. Zaboravite o svojim potrebama, svojim poslovima, svojoj budunosti i o svojim okolnostima. Traite samo Gospodnju prisutnost, traite Ga da vas uvede u Svoje svjetlo. Tada slijedite Njegovo svjetlo kako biste iskopali blato iz svoje savjesti, srca, uma, volje i osjeaja. to vie ete
94
BOJA EKONOMIJA
prokopavati blato, to vie ete biti ivi. Bit ete ivi, bit ete osnaeni i bit ete pobjedonosni. To je klju za rjeenje mnogih vaih problema. Morate odravati tok ive vode to znai, zajednitvo ivota koje tee slobodno u vama. Kad iva voda slobodno tee u vama, onda dolazi pobjeda. Svi problemi e se rijeiti spontano, ak i nesvjesno. Iako ne zna kako ih rijeiti, oni e se ipak rijeiti tokom ive vode, tokom zajednitva ivota. Ovaj tok ive vode u potpunosti ovisi o tvom kopanju. Prokopavanje se ostvaruje iskljuivo molitvom. Mi moramo provoditi sve vie i vie vremena s Gospodinom te moliti prema Njegovom unutarnjem vodstvu. Prema tom vodstvu moramo ispovjediti i iskopati svo blato u nama. Vjerujem da su ove upute jasne; sada ih trebamo prakticirati. Nekad moramo moliti s drugima, ali molitva prokopavanja je najuinkovitija kad smo nasamo s Gospodinom. Izuzetno je potrebno provoditi vie osobnog vremena s Gospodinom. Svo blato u naoj savjesti, srcu, umu, volji i osjeaju mora se iskopati s naim molitvama. Moe rei: Toliko sam zauzet. Me utim, iako smo zauzeti s dunostima tijekom dana, ipak jo uvijek moemo dotaknuti Gospodina i iskopati blato. Mnogo puta dok radim, dam se u prokopavanje. Mi bismo trebali uiti kako moliti, kako kontaktirati Gospodina te kako iskopati svo unutranje blato. Prokljuaj vodom, izvore, Gospode produbi i odstrani sve zapreke, Nek Tvoja rijeka, Tee kroz mene. Kriste stijeno udarena, iva vodo prolivena; Al u mom srcu Zaustavljena. Kopat u molitvom, Odstranit svu prljavtinu, Tako Duh oslobodit u Da rijeka slobodno tee.
PROKOPAVANJE UNUTARNJIH I SKRIVEHIH DIJELOVA
Nema potrebe iznova Krist, stijena, da se udara, Ve za me slijedi molitva, Da se nutrina prokopa. Moja najdublja potreba Ispunjenje je Duha, Da iva voda Iz moga srca prokljua. Kopaj dok se ne iskopa Sve to taj tok zaustavlja; Kopaj dok rijeka ne potee, A iz srca iva rije se izree. Prokljuaj vodom, izvore, Prokopaj Gospode, sve; Prokopaj sve brane Da Tvoja rijeka potee kroz mene. Himna #250 u Hymns
95
J EDANAESTO P OGLAVLJE RAZLIKOVANJE DUHA OD DUE Zemaljski ovjek ne prima ono to dolazi od Duha Bojega, jer je to za nj ludost. On to ne moe ni upoznati, jer se to mora uz pomo Duha prosu ivati (1 Kor 2:14)
Zemaljski [grki: duevni, naravni] je vrlo znaajna rije u grkom tekstu, a znai duevni; dakle naravni ovjek doista znai duevni ovjek. Sljedei stih ovoga poglavlja otkriva drugu vrstu ovjeka: Naprotiv, ovjek duhovan prosu uje sve. (1 Kor 2:15). Duevni ovjek se vidi u stihu 14, a duhovni ovjek u stihu 15. Ovi stihovi nam vrlo jasno kazuju da duevni ovjek ne moe primiti duhovne Boje stvari. Samo duhovni ovjek ih moe razlikovati. Tada Isus ree uenicima svojim: Ako, dakle, tko hoe ii za mnom, neka se odree samog sebe, neka uzme svoj kri i neka me slijedi! Tko hoe sauvati svoj ivot, izgubit e ga, a tko izgubi radi mene svoj ivot, nai e ga. to koristi ovjeku ako dobije sav svijet, a izgubi svoj ivot? to li moe dati ovjek kao otkupninu za svoj ivot? (Mt 16:24-26).
U stihu 24 naglaene su tri stvari: prvo, odree samog sebe; drugo, neka uzme svoj kri; i tree, neka me slijedi. Me je Krist u Duhu Svetome, koji sada prebiva u nama. U stihovima 25 i 26 grka rije za ivot je ista kao i za duu. Dakle, ovi stihovi se mogu ovako prevesti: Tko god sauva svoju duu, izgubit e je, a tko izgubi radi mene svoju duu, nai e je. to koristi ovjeku ako dobije sav svijet, a izgubi svoju duu? to li moe dati ovjek kao otkupninu za svoju duu? Mi moramo izgubiti svoju duu. Drugim rijeima, moramo se odrei samih sebe. Zatim ree svima: Ako tko hoe ii za mnom, neka se odree samog sebe, neka svaki dan uzme kri svoj i neka me slijedi! Jer tko hoe spasiti ivot svoj izgubit e ga, a tko izgubi
98
BOJA EKONOMIJA
ivot svoj radi mene, spasit e ga. to koristi ovjeku ako cijeli svijet dobije, a sam sebe izgubi ili se upropasti? (Luka 9:23-25).
Luka ovdje dodaje rije koju Matej 16:24-26 ne spominje, rije svaki dan svatko od nas mora uzeti kri svaki dan. Ovi stihovi tako er kau: odree se samoga sebe umjesto izgubi svoju duu. Ovo dakle dokazuje da je dua u Mateju isto to i samoga sebe u Luki. Brao, ako i upadne tko u kakav prekraj, takvog vi duhovni ispravljajte u duhu blagosti! (Gal 6:1). Brao! Neka milost Gospodina naega Isusa Krista bude s duhom vaim! Amen. (Gal 6:18). Milost Gospodina Isusa Krista s duhom vaim! Amen. (Filemon 25).
U ovim stihovima govori se o vaem duhu; dakle, o ljudskom duhu. Ako je Krist u vama, vae je tijelo mrtvo zbog grijeha, a va je duh iv jer ste opravdani. (Rim 8:10). da bi se u nama, koji ne ivimo po tijelu, nego po Duhu, ispunio pravedni zahtjev Zakona. (Rim 8:4). A velim: ivite po Duhu pa sigurno neete udovoljavati poudi tijela. Jer tijelo udi protiv duha, a duh protiv tijela. Da, to se dvoje me usobno protivi tako da ne inite to biste htjeli. (Gal 5:16, 17)
King James Version u ovim stihovima pie rije duh velikim poetnim slovom, to nije sluaj u grkom interlinearnom tekstu. Duh se ovdje odnosi na ljudski duh. PREGLED BOJE EKONOMIJE
Opet elim istai Boju ekonomiju i njenu metu. U nekoliko posljednjih poglavlja jasno smo vidjeli da je Boja ekonomija Njegovo razdjeljivanje u nas. Nain na koji se Bog udjeljuje u nas je po Ocu koji je utjelovljen u Sinu, i kroz Sina koji je realiziran kao Duh. Drugim rijeima, Otac je u Sinu, a Sin je u Duhu. Ne samo da je Sin u Duhu Svetom, ve i djelo otkupljenja Sina Bojega. Dakle, Duh Sveti ukljuuje Boga Oca, Boga Sina, boansku i ljudsku narav, Kristov ljudski ivot sa snagom ustrajnosti u svim
RAZLIKOVANJE DUHA OD DUE
99
ljudskim patnjama, uinkovitost Kristove smrti, silu uskrsnua, uznesenje i proslavljenje (ustolienje). Svi ovi elementi zdrueni su kao sveukljuujua doza u Duhu Svetom. Punina Trojedinoga Boga razdjeljuje se u nas kroz tog sveobuhvatnoga Svetoga Duha. Taj sveobuhvatni Duh je sad u naem ljudskom duhu. U slici Prebivalita ili Hrama, postoje tri dijela: predvorje, Svetinja i Svetinja nad svetinjama. U ovoj slici Staroga Zavjeta Shekhinah slava i Koveg Saveza nalaze se u Svetinji nad svetinjama. Dakle, Boja prisutnost i Krist nisu niti u predvorju niti u Svetinji, nego u Svetinji nad svetinjama. Tri dijela Hrama odgovaraju dijelovima ovjeka koji se tako er sastoji od tri dijela tijela, due i duha. Novi Zavjet objavljuje da smo mi hram Boji i da je Krist s naim duhom. Neka Gospodin Isus bude s duhom tvojim! (2 Tim 4:22). Postoje dva stiha koja dokazuju da Duh Sveti danas djeluje s naim duhom: Sam Duh svjedoi zajedno s naim duhom da smo djeca Boja. (Rim 8:16); A tko se zdrui s Gospodinom, s njim je jedan duh. (1 Kor 6:17). Me utim, sm Gospodin jest Duh, svatko od nas ima duh, i ta dva duha pomijeana su kao jedan duh. To dokazuje da Gospodin danas prebiva u naem duhu. Ako elimo Krista uivati u potpunosti, moramo znati razliku izme u naeg duha i nae due. Zbog ovog razloga nam Hebrejima 4:12 kae da se na duh mora razdvojiti od due. Poslanica Hebrejima nam tako er kae da u emo u Svetinju nad svetinjama, na ljudski duh. U prolim stoljeima napisane su mnoge knjige o Poslanici Hebrejima. Vjerujemo da je najbolja od Andrewa Murraya, koji je svoju knjigu naslovio: Svetinja nad svetinjama. Naslov je ispravan, jer Poslanica Hebrejima nam otkriva kako da u emo u Svetinju nad svetinjama, na ljudski duh, gdje prebiva Krist. Nama je Krist sve u naem ljudskom duhu. Ako elimo imati udjela u Kristu moramo Ga pronai. Moe rei da je On u nebu. Bez sumnje, to je tono. No, ako je On samo u nebu, kako bi se onda mogao uivati ovdje na Zemlji? Slava Gospodinu, On nije samo u nebu, ve je istovremeno u nama. Na primjer, struja u naem domu je ista struja koja je i u elektrani daleko od nae kue. Rimljanima 8:34 kae da je Krist u nebu s desne strane Bogu, ali isto poglavlje kae da je Krist u nama
100
BOJA EKONOMIJA
(stih 10). U samo jednom poglavlju isti Krist je u nebu i u nama. Ako je On samo u nebu, a ne i u nama, kako bi Ga onda mogli iskusiti i uivati? Slava Gospodinu, Krist danas nije samo u nebu, nego i u naem duhu! Krist u naem duhu meta je Boje ekonomije. Boja ekonomija Njegovo je udjeljivanje u ovjeka, kao sveobuhvatnoga Trojedinoga Boga, a meta Njegove ekonomije je Krist koji prebiva u naem duhu. Kad se okrenemo naemu duhu i u emo u njega, tu emo susresti Krista. Na primjer, ako su elektrine instalacije instalirane u mojoj kui i ja elim upaliti svjetlo, to mi je initi? Odgovor je dakako da pritisnem prekida na zidu. Na prekida je ljudski duh. Mnogo krana moe citirati Ivan 3:16, no oni su zanemarili 2 Timoteju 4:22 Neka Gospodin Isus bude s duhom tvojim! ; ovaj stih je podjednako vaan kao i Ivan 3:16. Bog nas je tako ljubio da je dao svoga jedinoro enog Sina i mi smo Ga primili (Ivan 1:12). Mi smo u Njega povjerovali i primili smo Ga ali gdje je On? U koji dio nas je doao? Toliko mnogo godina imamo to Blago, ali smo zanemarili injenicu da je On od dana naega spasenja u naem duhu. Ali sada, slava Mu, znamo, Krist, jedinoro eni Sin Boji, u naemu je duhu. ODRICANJE OD DUE
Iako je Gospodin u naem duhu, na duh je prilijepljen za nau duu. Zbog toga nam pisac Poslanice Hebrejima kae da Rijeju Bojom mora doi do rastavljanja naega duha od due. Ba kao to je modina zatvorena unutar kosti i prije nego to je moemo vidjeti kost se mora slomiti, tako je i na duh, u kojem prebiva Krist, toliko zapeaen naom duom da se naa dua treba slomiti prije nego se duh moe manifestirati. Iz ovoga razloga nam je Gospodin mnogo puta rekao da moramo izgubiti svoju duu i odrei se samih sebe. U sva etiri Evan elja Gospodin Isus nas poziva da izgubimo duu, da je se odreknemo, te da se odreknemo samih sebe. Moramo se odrei due jer ona pokriva duh. Postoji samo jedan nain na koji moemo dospjeti k modini lomljenjem i drobljenjem kostiju i zglobova. Gospodin je u naem duhu, i Njegova milost je u naem duhu, ali put do Njega se postie samo slamanjem due dan za danom.
RAZLIKOVANJE DUHA OD DUE
101
to je dua? Kao to smo ve istakli, dua je jednostavno staro ja. Staro ja je smo sredite ljudskog bia i ono jest ljudsko bie. To je ono to se mora razapeti (prekriiti). Mi ne bi trebali razapinjati i stavljati druge na kri, ve na kri moramo staviti svoju vlastitu duu. Ako itko eli slijediti Krista, on se mora odrei svoga duevnog ivota i uzeti svoj kri svakoga dana. Ne samo juer, ili samo danas, ve dan za danom moramo primijeniti kri na nau duu. Kod mnogih krana ne postoji nita drugo nego njihov ego. Njihova prva i posljednja rije je uvijek ja ja ja. Me utim, kranski ivot je ivim ali ne vie ja, nego Krist ivi u meni. Kako moe biti ne vie ja, nego Krist ? Zato to je staro ja razapeto. Stavljen sam na kri i kri je sad na meni. Ja sam razapet (prekrien), dakle ne postoji vie staro ja. Kad god bih, kao mlad kranin, s nekim razgovarao obiavao sam rabiti rije ja. Ali, slava Gospodinu, danas se vie ne usu ujem koristiti rije ja, nego uvijek mi. Ne samo ja, ve i mnogi drugi ukljuujui Krista! Ako itko eli slijediti Krista, mora uiniti tri stvari: odrei se svoga ja, uzeti svoj kri svaki dan i slijediti Krista, koji nije samo u nebu, ve i u nama. Lako ga je slijediti kad se najprije odreknemo samih sebe i primijenimo kri. Odrei se due znai da se od samih sebe okrenemo ka duhu. Onda emo u duhu susresti Krista. Zato nam etiri Evan elja s negativne strane govore da se odreknemo due, a zato nam kasnije sve poslanice s pozitivne strane govore da ivimo i sve inimo u svom duhu? Zato to je danas Gospodin Isus u naem duhu i Njegova milost je u naem duhu. Slijediti Krista je stvar doticanja naega duha, a to je meta Boje ekonomije! O, mi moramo uvijek iznova naglaavati tu metu Boje ekonomije! Svima nam mora biti jasno da je Boji vjeni plan udijeliti samoga Sebe u na duh. On je to ve uinio, budui da je sada u naem duhu kako bi bio na ivot i nae sve. Sve nae potrebe su ispunjene u tom predivnom Duhu koji je u naem duhu. PREBIVANJE (OSTAJANJE) U DUHU
Nakon to smo bili spaeni primili smo previe religioznih uenja. Pouavali su nas mnoge stvari: da je Bog Stvoritelj, a mi
102
BOJA EKONOMIJA
smo stvorenja; da se moramo bojati Boga, da Mu moramo sluiti, ugoditi Mu; da moramo dati sve od sebe kako bi inili dobro; te da moramo uiniti neto kako bi proslavili Njegovo ime. To su uenja koja smo primili. Nema nita loe u ovim religioznim uenjima; ona su dobra. Me utim, ona se ne odnose na metu Boje ekonomije. Mnogi od nas tako er su primili etika uenja kao to su: moramo biti dobri, ponizni, ljubazni, strpljivi i uljudni; ne smijemo izgubiti ivce; moramo potivati svoje roditelje; muevi moraju voljeti svoje ene, a ene se moraju pokoravati svojim muevima. To su dobra, etika uenja. No, sluajte. Ovo je ono to nam je Gospodin rekao da inimo: Ja sam trs, vi ste mladice. Tko ostaje u meni i ja u njemu rodi mnogo roda. Jer bez mene ne moete nita uiniti. Zaboravite na religiozna i etika uenja. Zapamtite samo jedno: ti si Kristova mladica. Ostani (prebivaj) u Njemu i dopusti Mu da On ostane (prebiva) u tebi. Ali, ukoliko elimo ostati (prebivati) u Kristu, moramo znati gdje se On nalazi. Ako elimo ostati u nekoj kui, prije svega moramo znati gdje se ta kua nalazi. Moemo li ostati (prebivati) u Kristu ostajui u naem umu ili osjeaju? Ne, u Kristu moemo ostati (prebivati) samo ako ostanemo (prebivamo) u duhu. Sm Gospodin zajedno sa Svojom milou nalazi se u naem duhu. Dakle, ako elimo ostati (prebivati) u Kristu moramo poznavati svoj duh. Kad ostajemo (prebivamo) u Njemu u naem duhu, On e imati priliku da nas zaposjedne. On e tada imati mogunost da nas ispuni i opsjedne. Sva Njegova bogatstva e se izraziti kroz na duh i mi emo roditi rod da Ga proslavimo. Ovo nisu religiozna ili etika uenja; to je ivot u Kristu. Svrha ove knjige nije da proslijedi uenja, niti da prouzrokuje da postanemo jo vie moralni i etini. Ne! Ona je tu da nam pomogne da shvatimo Boji vjeni naum udjeljivanja Njega samoga u nas kao nae jedine batine, kao naega ivota, tako da On postane nae sve. Hajdemo odsada ivjeti po Njemu uivajui Ga kao nae sve. Gdje je klju, gdje je meta? U naem duhu. Takav predivni, sveobuhvatni, neogranieni Bog ograniio se kako bi prebivao u naem duhu. Kako smo mi maleni i ogranieni, pa ipak, Bog je u nama prebivajui u naem duhu. Ovo nije da
RAZLIKOVANJE DUHA OD DUE
103
nekoga pouavamo da bude moralan i etian; ovo je Trojedini Bog koji nam u naem duhu postaje sve. Zbog toga moramo nauiti razlikovati na duh od nae due, moramo se cijelo vrijeme odricati svoje due i neprestano se okretati svom duhu. Moramo zaboraviti naa okruenja i ostati (prebivati) u Njemu te mu dopustiti da On ostane (prebiva) u nama. Tada e rod postati djelovanje unutarnjeg ivota prema van, koji je sm Krist u naem duhu. Ako smo religiozni krani onda imamo sljedeu predodbu: moramo ustati rano ujutro i moliti: Gospodine, zahvaljujem Ti se za ovaj novi dan. Pomozi mi da danas sve uinim ispravno i da nita ne uinim pogreno. Pomozi mi da danas proslavim Tvoje ime te da vrim Tvoju volju. Gospodine, Ti zna da brzo izgubim strpljenje. Pomozi mi da ne izgubim strpljenje. Gospodine, kako je lijepo biti strpljiv i ponizan. Moda nismo molili ba na ovaj nain, ali u principu, upravo ovako smo obiavali moliti. Ovo nije duhovna molitva, ve religiozna, etika molitva. Moe me upitati: Kako se onda trebam ujutro moliti? Pa, predloio bih ti da kae: Gospodine, slavim Te. Ti si predivan s Ocem u Duhu. O, kako je udesno to to je Tvoj Duh u mom duhu! Gospodine, upravljam svoj pogled na Tebe, klanjam Ti se! Zahvaljujem Ti i slavim Te! Volim Te! Zaboravi na to da bude religiozan i ini dobro. Tada e cijeli dan biti u nebesima! Tada nema potrebe da itav dan razmilja: Budi oprezan, ne uri, nemoj izgubiti ivce. Jednostavno moli: Gospodine, ja ne poznajem nikakvo gubljenje ivaca, nikakvu poniznost, nikakvu strpljivost, niti ovo niti ono; ja samo poznajem Tebe, slavnoga Krista, sveobuhvatnoga Krista! Imaj zajednitvo s Njim, slavi Ga i pjevaj Haleluje! Tada e vidjeti pobjedu. Kad uveer do e na sastanak crkve, bit e u nebesima. Bit e tako lako osloboditi duh i duhove drugih. To je meta Boje ekonomije! Uini svojom odgovornou da ne promai tu metu. Ovdje je karta s jasnim uputama. Nema opasnosti da promai put. Zato ostati uz kola s magarcem kad danas ima zrakoplov na mlazni pogon, ne samo zrakoplov na mlazni pogon, ve i raketu! O, elim ti rei gdje je raketa ona je u tvom duhu. Kad se okrene duhu, to je mnogo bolje nego biti u novom Fordu! To je kao da si u
104
BOJA EKONOMIJA
zrakoplovu na mlazni pogon. A ponekad, ujutro, to je kao u raketi! Osjea se kao da si u treem nebu, tako transcendentno! To nije ala! Istinski kranin trebao bi imati predivna iskustva poput ovih. Kad ne moe ustrajati u tekoj situaciji i pritisak je iznad tvojih snaga, okreni se svom duhu i upri pogled u Isusa. Uzdii e se daleko iznad nje, transcendentan i pobjedonosan. Sve e biti pod tvojim nogama. Ja sam mnogo puta bio u nevolji ne znajui to da uinim ili kakvu odluku da donesem. to sam vie analizirao situaciju, postao sam sve zbunjeniji i kompliciraniji. Onda sam rekao: Gospodine, daj mi da sve ovo zaboravim. Daj mi da se vratim k duhu i uprem svoj pogled u Tebe. O, kada to uinimo, prosvjetljenje je tako udesno! Sveobuhvatni Krist je upravo ovdje, u naem duhu. Ostanite (prebivajte) u meni i ja u vama to je tajna. Ako razaznajemo duh od due, onda moemo ostati (prebivati) u Njemu i iskusiti da je On sveobuhvatni Trojedini Bog. On je predivan, sveobuhvatan i svedostatan Duh koji prebiva u naem duhu. Kad se vratimo naem duhu kako bismo Ga kontaktirali, nalazimo se u svjetlu, nalazimo se u ivotu, nalazimo se u snazi, nalazimo se u nebesima, mi smo s Trojedinim Bogom i Trojedini Bog je s nama. Kako velianstveno! Ovo nije samo uenje, nego stvarno svjedoanstvo onoga to doivljavam cijelo vrijeme. Naui usredotoiti se na cilj Boje ekonomije i nikada od njega nemoj odstupati. Uvijek se dri mete kako bi imao zajednitvo s Njim. Upri svoj pogled u Njega, promatraj Ga i odrazi Ga dan za danom, odriui se svoje due, vjebajui svoj duh.
D VANAESTO P OGLAVLJE OVJEK I DVA STABLA Boji vjeni plan, Njegova ekonomija, otkrivena nam je kroz ezdeset i est knjiga Svetoga Pisma. Na samom poetku Svetoga Pisma, vidimo Boga kako stvara ovjeka kao sredite svega stvorenoga, sa svrhom da Bog izrazi samoga Sebe kroz ovjeka. U Svojoj ekonomiji Bog je naumio da Ga izrazi ovjek, koji je centar Njegova cijeloga svemira. OVJEK NEUTRALAN IZMEU DVA STABLA
Na poetku Boje Rijei, vidimo dva stabla, stablo ivota i stablo spoznaje dobra i zla (Post 2). Kako bi razumjeli Boji plan u Pismu, mora nam biti potpuno jasno to su ova dva stabla i to ona predstavljaju. Nakon to je Bog stvorio ovjeka, postavio ga je pred dva stabla. ovjekov cjelokupan ivot i hod prikazan je slikovito kroz ta dva stabla i injenicu da je ovjek trebao izabrati izvor svoje hrane. Bog je upozorio ovjeka da bude vrlo oprezan u pogledu jedenja s ta dva stabla. Da je ovjek postupio s njima na pravi nain, primio bi ivot; inae bi iskusio smrt. To je bilo pitanje ivota i smrti. Kako e ovjek ivjeti nakon svoga stvaranja u potpunosti je ovisilo kako e se odnositi prema ova dva stabla. Bog je ovjeka jasno upozorio; ako e pojesti s drugog stabla, sa stabla spoznaje dobra i zla, umrijet e; me utim, da je pojeo s prvog stabla, stabla ivota, primio bi ivot. to predstavljaju ova dva stabla? Prema otkrivenju u itavom Pismu, stablo ivota predstavlja Boga u Kristu, kao na ivot. Stablo ivota stoji kao simbol Bojega ivota u Kristu. Stari i Novi Zavjet mnogo puta predstavljaju Gospodina Isusa ili kao stablo ili kao izdanak stabla. Gospodin u Izaiji, Jeremiji i Zahariji ima poseban naslov:
106
BOJA EKONOMIJA
izdanak. Mnoga stabla u Pismu uporabljena su da nam pokau kako je Krist na udio i na uitak. Na primjer, Gospodin Isus, u drugom poglavlju Pjesme nad pjesmama, uspore en je sa stablom jabuke: to je jabuka me u umskim stablima, to je dragi moj me u mladiima; bila sam eljna hlada njezina i sjedoh, plodovi njeni slatki su grlu mome. Mi moemo sjesti pod Njega kao svoju sjenu pod Njegovu zatitu i sjenu uivajui sva Njegova bogatstva, plodove stabla. Sljedei prikaz Krista je trs u Ivanu 15: Ja sam trs, vi ste mladice to predstavlja drugo stablo, stablo spoznaje dobra i zla? Ovo stablo ne predstavlja nita drugo negoli Sotonu, izvor smrti. Drugo stablo donosi smrt, jer ono je sm izvor smrti. Prvo stablo je izvor ivota, a drugo stablo je izvor smrti. U itavom svemiru jedini je Bog izvor ivota, a samo Sotona je izvor smrti. Stih koji nam pokazuje da je sm Bog izvor ivota nalazi se u Psalmu 36:10: U tebi je izvor ivotni ; a stih koji nam pokazuje da je Sotona izvor smrti je Hebrejima 2:14: onoga koji ima vlast nad smru. Vlast nad smru je u Sotoninim rukama. Dakle od samog poetka vremena, ova dva stabla predstavljaju dva izvora jedno, izvor ivota, a drugo, izvor smrti. U poetku su postojale tri stranke Bog, ovjek i Sotona. ovjek koji je bio u nevinosti, bio je neutralan izme u ivota i smrti. Budui da je za ovjeka bilo mogue da se opredijeli za ivot ili smrt, on je stajao na neutralnom tlu. No, Bog je stajao na tlu ivota, a Sotona na tlu smrti. ovjek je stvoren kao neutralan spram Boga i Sotone. Boji naum, za toga neutralnoga, nevinoga ovjeka, bio je da uzme Boga u sebe, da se Bog i ovjek, ovjek i Bog pomijeaju u jedno. ovjek bi tako sadravao Boga kao svoj ivot i izrazio bi Boga kao svoje sve. Tada bi stvoreni ovjek, kao centar svemira, ispunio svoju svrhu, u potpunosti bi izrazio Boga. Druga mogunost je bila da se ovjek mogao zavesti i uzeti u sebe plod drugog stabla, s izvora smrti. ovjek bi, kao posljedicu jedenja s drugog stabla, imao to da bi se pomijeao s drugim stablom. O, samo da se nae oi otvore kako bi vidjeli da se u cijelom svemiru ne radi o etici i injenju dobra, ve o primanju Boga kao ivota ili Sotone kao smrti. Moramo biti oslobo eni od moralnog i etikog shvaanja. Ne radi se o tome inimo li dobro ili zlo,
OVJEK I DVA STABLA
107
nego o primanju Boga kao ivota ili Sotone kao smrti. Izuzetno je vano da jasno vidimo ove tri stranke! Boga, koji stoji na jednoj strani i koji je izvor ivota, kako je prikazano stablom ivota; Sotonu, koji je na drugoj strani i koji je izvor smrti, kako je prikazano stablom spoznaje; i Adama, koji stoji u sredini i koji je neutralan s dvije ruke koje mogu primiti ivot ili smrt. On moe uzeti ili Boga sa svoje desne strane ili Sotonu s lijeve. OVJEK ISKVAREN STABLOM SMRTI
Me utim, kao to znamo, Adam je bio zaveden i uzeo je u sebe drugi izvor, stablo spoznaje. To nije bila stvar koja se odnosila na to da je on uinio neto pogreno. Ne! To je bilo mnogo, mnogo ozbiljnije nego to to je prekrio Boju naredbu i uputu. Znaajna injenica Adamovog uzimanja ploda sa stabla spoznje je ta to je on primio u sebe samog Sotonu. Adam nije uzeo granu toga stabla, on je uzeo plod toga stabla. Plod sadrava reproduktivnu snagu ivota. Primjerice, kad se u zemlju posadi plod breskve, uskoro e iz zemlje niknuti novo maleno stablo brekve. Adam je bio zemlja. Kad je, poput zemlje, u sebe uzeo plod stabla spoznaje, on je primio Sotonu koji je tada poeo u njemu rasti. O, ovo nije mala stvar! Nema mnogo krana koji su Adamov pad vidjeli na takav nain. Sotonin plod bio je posijan u Adama, poput sjemena u zemlju; dakle, Sotona je rastao u Adamu i postao je dio njega. Sada moramo otkriti u koji dio Adama je uao Sotona. Sotona nije samo uao u Adama kad je sagrijeio u vrtu, on je jo uvijek u ljudskoj vrsti. Gdje se on nalazi u ljudskoj vrsti? Kao to smo vidjeli u prethodnim poglavljima, mi smo trodijelna bia: duh, dua i tijelo. Dobro promotrimo ovo: kad je Adam uzeo plod stabla spoznaje, u koji dio njegovog bia je on uao? Naravno, budui da ga je pojeo, uao je u njegovo tijelo. Iako je ovo razumno i logino, ipak trebamo dokazati Pismom da je neto od Sotone u naemu tijelu. Proitajmo Rimljanima 7:23: ali vidim u svojim udovima drugi zakon koji se bori protiv zakona moga uma te me zarobljava u zakon grijeha koji je u mojim udovima. Rije drugi u naem prijevodu nije dobar prijevod. Trebao bi biti drukiji zakon
zakon drukije kategorije. Moe imati tri zakona iste kategorije,
108
BOJA EKONOMIJA
prvi i druga dva. Ali grki ovdje podrazumijeva zakon oprene kategorije. Ali vidim drukiji zakon u svojim udovima (udovi su dijelovi tijela) koji se bori protiv zakona moga uma te me zarobljava u zakon grijeha koji je u mojim udovima, to znai u dijelovima moga tijela. to je zakon grijeha? Pavao je rekao: ne inim ga vie ja, nego grijeh koji stanuje u meni (Rim 7:20), i, ivim, ali ne vie ja, nego Krist ivi u meni (Gal 2:20). Ovdje imamo oprenost izme u ne inim vie ja, nego grijeh i ne vie ja, nego Krist. Krist je utjelovljenje Boga, a grijeh je utjelovljenje Sotone. Rije grijeh u Rimljanima 7 trebala bi se pisati velikim poetnim slovom, jer ta je rije ovdje personificirana. Ona je ovdje kao osoba, jer grijeh moe stanovati (prebivati) u nama i prisiljavati nas da inimo stvari koje su protivne naoj volji (Rim 7:17, 20). On je ak snaniji od nas. Rimljanima 6:14: Grijeh, naime, nee gospodariti nad vama, Bolje je ovo prevesti: Jer grijeh [Grijeh] nee biti va gospodar. Grijeh moe biti na gospodar; dakle, Grijeh mora biti Zli, Sotona. Kroz prvi grijeh Sotona je uao u ovjeka kao Grijeh, vladajui nad njim, upropatavajui ga, kvarei ga i upravljajui njime. U kojem dijelu on to ini? U udovima ovjejega tijela. ovjeje tijelo, kao izvorno stvoreno od Boga, bilo je neto jako dobro, ali sad je postalo tijelo grijeha (preobrazilo se u tijelo grijeha). Tijelo je bilo isto, budui da je bilo stvoreno kao dobro, ali nakon to je bilo iskvareno kroz Sotonu, postalo je tijelo grijeha. Pavao je rekao: Znam da nikakvo dobro ne stanuje u meni, to jest u mom tijelu (Rim 7:18). Kroz prvi grijeh Sotona je doao stanovati (prebivati) u nae tijelo, uzrokujui da nae tijelo postane tijelo grijeha tj. iskvareno, upropateno tijelo. Poslanica Rimljanima upotrebljava dva izraza: greni ovjek [grki: tijelo grijeha] (Rim 6:6) i smrtonosno tijelo [grki: tijelo smrti] (Rim 7:24). Tijelo se naziva tijelo grijeha zato to je Grijeh u tijelu. Tijelo je jednostavno postalo prebivalite Grijeha, i ono je utjelovljenje Sotone. to je onda tijelo smrti ? Izvor i sila smrti je Sotona. Grijeh je utjelovljenje Sotone, a smrt je rezultat ili uinak Sotone. Ovo iskvareno, transmutirano tijelo naziva se tijelo grijeha i tijelo smrti, budui da je to tijelo postalo
OVJEK I DVA STABLA
109
prebivalite samoga Sotone. Oboje, grijeh i smrt povezani su sa Sotonom. Tijelo grijeha znai da je tijelo greno, iskvareno i zarobljeno Grijehom; tijelo smrti znai da je tijelo oslabljeno i puno smrti. Tijelo je neto avolsko i sotonsko, zato to Sotona prebiva u tom tijelu. Sve poude su u iskvarenom tijelu koje se naziva tijelo grijeha (transmutirano tijelo). Rije nam otkriva da je pouda pouda tijela (Gal 5:16). Tijelo grijeha, (iskvareno, transmutirano tijelo) tijelo je puno pouda i u njemu prebiva Sotona. Sada vidi da prvi ovjekov grijeh nije bio samo neto to je ovjek poinio protiv Boga, ve i to da je ovjek primio Sotonu u svoje tijelo. Sotona prebiva u ovjeku od vremena prvog grijeha. To je ono to se dogodilo kad je ovjek uzeo s drugog stabla. Budui da su ovjek i Sotona postali jedno kroz drugo stablo, Sotona vie nije izvan ovjeka, nego u ovjeku. Gospodar zranog kraljevstva, sm Sotona, djeluje u neposlunim ljudima (Ef 2:2). Sotona je bio sretan, silno se ponosio time to je uspio zavesti ovjeka i ui u njega. Ali Bog, koji je jo uvijek bio izvan ovjeka, kao da je rekao: Ja u se tako er utjeloviti. Ako je Sotona uradio sebe u ovjeka, onda u i ja ui u ovjeka, obui u na sebe ovjeka. Vidi li kompliciranu situaciju? Bog je obukao toga ovjeka u kojem se nalazi Sotona kroz utjelovljenje. Kad se Bog utjelovio kao ovjek, odlika ovjeka kojeg je obukao na sebe je ta da je taj ovjek bio iskvaren od Sotone. ovjek u vrijeme Njegova utjelovljenja nije vie bio isti ovjek, nego ovjek kojeg je Sotona iskvario i upropastio. Proitajmo Rimljanima 8:3: poslao je radi grijeha svoga Sina u obliju grenog tijela ne grenoga tijela kako to kae KJV , ispravan prijevod prema grkom je ovdje tijela grijeha, a ne grenoga tijela. Kad se Gospodin Isus utjelovio u tijelo grijeha, On je bio u obliju tijela grijeha. U Njemu nije bilo grijeha, ali On je bio u obliju tijela grijeha. Grijeh je bio u iskvarenom ovjeku, ali u Gospodinu Isusu nije bilo grijeha; kod Njega je postajalo samo oblije tijela grijeha. Stari Zavjet to slikovito prikazuje kroz simbol uzdignute zmije na stupu. Zmija nainjena od mjedi bila je slika Krista (Ivan 3:14). Kad je Krist bio na kriu, On je bio ovjek u obliju zmije. Zmija je Sotona, avao, Boji neprijatelj. Me utim, kad se Krist utjelovio kao ovjek, On je ak imao oblije tijela grijeha, koje je Sotonino
110
BOJA EKONOMIJA
oblije. Ovo je svakome teko za shvatiti. Uistinu je dosta komplicirano. Dopustite mi da ponovim: ovjek je nainjen ist, ali jednoga dana Sotona je doao u njega da ga opsjedne. Sotona je bio radostan mislei da je uspio upropastiti i zauvijek zavladati ovjekom. Onda je Bog obukao na Sebe ovjeka koji je u sebi imao Sotonu. OVJEK OSLOBOEN OD STABLA SMRTI
Nakon to je Bog postao ovjekom i obukao tog ovjeka u kojem je bio Sotona, odnio je toga ovjeka na kri. Sotona je mislio da je uspio, ali on je Gospodinu omoguio lagan nain da ga usmrti. Na primjer, ako je mi u kui slobodan, vlasniku je vrlo teko da ga ulovi. Me utim, ako postavi zamku s malo sira, mi e svakako biti na kunji da pojede sir. Mi e isprva misliti da se uspio dokopati sira, no nee shvatiti da je upao u zamku, dok ne bude kasno. Onda, budui da je uhvaen u zamku, vlasniku kue lako je da ga usmrti. Slino ovomu, Adam je postao zamka da uhvati Sotonu. Sotona je bio zloesti mi koji je slobodno trao svemirom. Kad je Sotona doao zaposjesti ovjeka, mislio je da je toliko uspjean, no nije shvatio da je upao u zamku. Sotona je mislio da je ovjek njegov dom, ali nije znao da je ovjek zamka. Mislio je da je ovjek njegova hrana, me utim, ovjek je bio samo zamka. Opsjedajui ovjeka on je bio uhvaen i zarobljen u ovjeku. Nakon toga, Gospodin je doao i na sebe obukao ovjeka kako bi ga odveo na kri, da smru uniti onoga koji ima vlast nad smru, to jest avla, (Heb 2:14). ovjek je bio zamka, a avao je bio uhvaen u tu zamku. Kroz utjelovljenje Bog je na Sebe obukao iskvarenog ovjeka i odveo ga u smrt na kriu. U isto vrijeme, Sotona unutar toga palog ovjeka tako er je bio usmren. Dakle, po ovoj smrti na kriu Krist je unitio avla. Zato se Sotona boji kria, i zbog toga nam je Gospodin rekao da uzmemo kri. Kri je nae jedino oruje s kojim moemo pobijediti Sotonu. Gdje je Sotona? Sotona je u meni u mom tijelu. No, gdje je sad moje tijelo? Pogledajmo Galaane 5:24: razapeli su svoje tijelo s njegovim strastima i poudama. Moje tijelo je, sa Sotonom u njemu, na kriu; dakle, Sotona je usmren na kriu. Slava Gospodinu! No, je li to svretak? Ne, poslije smrti dolazi pokop.
OVJEK I DVA STABLA
111
Ali ak ni smrt nije kraj! Nakon pokopa, bilo je uskrsnue. Izraelski narod je uao u Crveno more s faraonom i njegovom vojskom, ali oni su uskrsli kroz vodu smrti bez faraona i njegove vojske. Faraon i njegova vojska ostali su pokopani u vodi smrti. Krist je odveo ovjeka sa Sotonom u smrt i grob, a zatim je izveo ovjeka iz smrti i groba bez Sotone. Sotonu je ostavio pokopanog u grobu. Sada je taj uskrsli ovjek jedno s Kristom. OVJEK USKRSNUT STABLOM IVOTA
Da vas pitam: Kada ste bili ponovo ro eni? Godine 1958? To je prekasno! Vi ste ponovo ro eni s Kristovim uskrsnuem (1 Pt 1:3). Kad je Krist uskrsnuo, mi, koji vjerujemo u Njega, tako er smo uskrsnuli. To se moe dokazati s Efeanima 2:5, 6: nas, koji smo bili mrtvi zbog grijeha, s Kristom oivi s njim nas i uskrisi U vrijeme Kristova uskrsnua, mi smo tako er uskrsli s Njim. O, moramo biti impresionirani! ovjek je bio uniten od Sotone kad je Sotona uao u njega. Me utim, Bog je, kroz utjelovljenje, obukao toga ovjeka sa Sotonom u njemu na Sebe, odveo toga ovjeka na kri, usmrtivi toga ovjeka zajedno sa Sotonom, pokopavi ga zatim u grobu. Onda je Bog uveo ovjeka u uskrsnue, a kroz to uskrsnue ovjek je postao jedno s Bogom. Kroz utjelovljenje Bog je doao u ovjeka, a kroz uskrsnue ovjek je postao jedno s Bogom. Sada je Bog u ovjejem duhu. Trebali bismo se radovati ali ne previe. Zato? Zato to moramo svakodnevno nositi kri. Kad god nae tijelo grijeha nije na kriu, uvidjet emo da je Sotona opet iv. Moramo rei Haleluja, jer je Gospodin Isus u naem duhu; ali moramo tako er biti oprezni, jer se jo uvijek nalazimo u ovome tijelu grijeha. Kad tijelo grijeha si e s kria avao e opet biti iv. Zbog toga moramo cijelo vrijeme ivjeti u duhu primjenjujui kri na tijelo grijeha. Iako je Sotona kroz prvi grijeh uao u ovjeka, Gospodin se s njim obraunao na kriu i sada je kroz uskrsnue Gospodin u nama. Od sada pa nadalje, naa odgovornost nije da pokuavamo initi dobro. Dobro e nas samo oslijepiti i zavesti. Jednostavno, moramo slijediti Gospodina u duhu primjenjujui kri na tijelo grijeha. To e spontano usmrtiti Sotonu. Naui to prakticirati s
112
BOJA EKONOMIJA
ova dva aspekta: slijedi Gospodina u duhu i usmrti tijelo grijeha, ukljuujui Sotonu, na kriu. to e biti konani rezultat toga? Jednostavno ovo s jedne strane, izgradit e se Novi Jeruzalem, a s druge strane, sve negativno u svemiru zavrit e u ognjenom i sumpornom jezeru. Novi Jeruzalem je Trojedini Bog pomijean s uskrslim ovjekom, a ognjeno i sumporno jezero Sotonino je konano unitenje. Ognjeno i sumporno jezero je mjesto za Sotonu. Sve to nije povezano s Trojedinim Bogom i uskrslim ovjekom zajedno e sa Sotonom biti baeno u ognjeno i sumporno jezero. U Novom Jeruzalemu e biti samo jedno stablo stablo ivota. Drugo stablo bit e u ognjenom i sumpornom jezeru. To je konani zakljuak cijeloga Svetoga Pisma. Sveto Pismo je zapoelo s tri stranke, ali konano dovrenje bit e Novi Jeruzalem sa samo prvim stablom kao sreditem grada i sa uskrslim ovjekom kao izraajem Trojedinoga Boga. Drugo stablo bit e baeno u ognjeno i sumporno jezero. Sve stvari i svi ljudi povezani s drugim stablom dijelit e istu sudbinu kao i Sotona u ognjenom i sumpornom jezeru. U zakljuku, znaenje ove slike, za nas danas, je da se normalan kranski ivot ne sastoji u injenju dobra. Normalan kranski ivot je jednostavno uzimanje Krista, ivljenje po Kristu te usmrivanje tijela sa Sotonom, cijelo vrijeme. Normalan kranski ivot je slijediti Krista u naem duhu, istovremeno usmrujui nae tijelo grijeha. Tada e doi dan kad e Trojedini Bog i uskrsli ovjek biti jedan izraaj Novi Jeruzalem sa stablom ivota kao svojim sreditem.
T RINAESTO P OGLAVLJE KRI I IVOT DUE Ova poglavlja obra uju temelje Boje ekonomije i temelje njene mete. Mi ovdje ne dotiemo neka nevana uenja, nego temeljne elemente Boje ekonomije ne samo na doktrinalan nain, ve na iskustven nain. Bog se u Svojoj ekonomiji namjerava udijeliti u nas. To je ve ostvario u ljudskom duhu. Trojedini Bog se dispenzirao u nas. Bog nas je za tu svrhu stvorio s tri dijela: s duhom, duom i tijelom. To trodijelno bie je Boji hram. Boji Hram sastoji se od tri dijela: predvorja, Svetinje i Svetinje nad svetinjama, koja je mjesto u kojem je prebivala Boja Shekhinah slava i sam Krist. Tri dijela naega bia u potpunosti odgovaraju s tri dijela Hrama tijelo s predvorjem, dua sa Svetinjom i duh sa Svetinjom nad svetinjama. Bog u Kristu danas prebiva u naem duhu, Svetinji nad svetinjama. TROJEDINI BOG ELI SE PROIRITI U OVJEKU
Boja ekonomija je Njegovo udjeljivanje u na duh koji je Njegov stan, kako bi od naega duha sebi nainio prebivalite, kao centar iz kojega e se proiriti u cijelo nae bie. Na duh je Njegov dom, Njegovo prebivalite, Njegov stan, mjesto iz kojeg se On iri u cijelo nae bie. Kroz Svoje irenje u nama, On samim Sobom proima svaki dio naega bia. Najprije, u potpunosti se mijea s naim duhom, zatim, s duom, i napokon s tijelom. On dolazi u na duh da zapone to mijeanje, tako to ra a (regenerira) na duh. Ponovno ro enje (regeneracija) mijeanje je Boga s naim duhom. Nakon ponovnog ro enja, ako sura ujemo s Njim, predajui Mu se i pruajui Mu mogunost, On e se proiriti iz naega duha u nau duu, kako bi obnovio sve dijelove nae due. To je djelo preobrazbe (transformacije). Preobrazbom, sama se
114
BOJA EKONOMIJA
esencija Trojedinoga Boga mijea s naom duom, s naom osobom. Kad je naa dua preobraena u slavni Kristov lik, nae misli, nae elje i nae odluke uvijek e izraavati Gospodina. Dakle, Boji prvi korak je da ponovno rodi (regenerira) na duh; Njegov drugi korak je da preobrazi nau duu; i konano, Njegov posljednji korak je da preobrazi ili promijeni nae tijelo pri Drugom Kristovom dolasku. Gospodin e tada proeti nae tijelo, a Njegova slava ispunit e nae bie. Ova preobrazba tijela krajnja je zavrnica Njegovog potpunog mijeanja s naim biem. Tada e Boja ekonomija po kojoj se On udjeljuje u nas biti u potpunosti ostvarena. Zapamtite ova tri koraka po kojima se Bog mijea s nama u svakom pogledu. Ova himna izraava konano dovrenje. Krist je nada slave, sam ivot moj je On, rodio me iznova i proima me; On dolazi moje tijelo da promijeni, U slavi blistavoj ko Njegovo e biti! Pripjev: On dolazi, On dolazi, Krist dolazi da me proslavi! Moje tijelo e promijeniti, ko Njegovo e biti. On dolazi, On dolazi, otkupljenje da primijeni! Ko nada slave dolazi, Svoje svete da proslavi. Krist je nada slave, On Boja tajna je; Puninu Svoju sa mnom dijeli donose Boga u mene. dolazi da me svakojako s Bogom smijea. Da mogu s Njim u slavi biti uvijeke. Krist je nada slave, otkupljenje potpuno; Otkupljenje tijelu mome, da od smrti ga oslobodi. On dolazi da moje tijelo u slavno promijeni I proguta smrt zauvijek u pobjedi. Krist je nada slave, On moja povijest je: Njegov ivot moje je iskustvo, On napaja me. On dolazi u slobodu slave Svoje da uvede me, S Njim jedno u slavi bit u uvijeke. Himna #949 u Hymns
KRI I IVOT DUE
115
DVIJE STRANKE BORE SE ZA DUU
Svi znamo tunu priu. Prije nego je slavni Bog doao u duh, Sotona, Boji neprijatelj, prvi je uao u nas. avao je uao u ljudsko tijelo preko Adama kad je pojeo plod sa stabla spoznaje. Kao posljedica toga, Grijeh, personificiran kao osoba, prebiva u udovima naega tijela i vlada u njima kao ilegalni gospodar, prisiljavajui nas da inimo stvari koje ne elimo. To je grijeh koji se spominje u Rimljanima u poglavljima 6, 7 i 8. On nije nita drugo do Zli, zaetnik grijeha u cijelom svemiru. On je Boji neprijatelj. Kad je on uao u nae tijelo, nae tijelo se preobrazilo (transmutiralo), ili promijenilo u naravi i zbog toga je postalo tijelo grijeha. To tijelo grijeha, transmutirano tijelo koje je iskvareno, oteeno i upropateno, ima Zloga koji u njemu prebiva. To tijelo grijeha, prijeti kako bi dominiralo duom. Kao to ljudski duh postaje baza iz koje se Bog moe proiriti, isti princip vrijedi i za iskvareno tijelo. Tijelo grijeha, zaposjednuto Sotonom, postaje baza iz koje on moe initi svoja avolska djela. Sotona zauzima svoje mjesto u tijelu grijeha kako bi utjecao na duu, a potom, da kroz duu umrtvi i duh. Smjer svakog sotonskog djelovanja uvijek zapoinje izvana i djeluje prema unutra. Me utim, boansko djelovanje uvijek zapoinje od sredita naega bia prema van. To moemo ovako slikovito prikazati: ona u TIJELU Sot
DUH
Bog u DUHU
DUŠA
DUŠA
TIJELO
TIJELO
Dua se ne moe oduprijeti Sotoni, koji je mnogo jai od ljudske due. Nae stanje prije spasenja bilo je takvo da je naa dua
116
BOJA EKONOMIJA
preko tijela grijeha bila otrovana od Sotone. Kad smo uli Evan elje i kad smo bili prosvijetljeni u umu i u savjesti, iskusili smo ponizan i slomljeni duh, pokajali smo se i otvorili smo se Gospodinu, prilikom ega je On slavno uao u na duh da bude na ivot u Duhu Svetome. Premda je Sotona, neprijatelj, uzeo tijelo kao bazu iz koje se bori prema unutra, prema duhu, slavni Gospodin koristi duh kao bazu iz koje se bori iznutra prema tijelu. Budui da smo postali bojno polje, mi smo toliko komplicirani! Mi smo univerzalno bojno polje za svemirsku bitku. Sotona i Bog, Bog i Sotona, dan za danom bore se jedan protiv drugoga u nama. Sotona se bori prema sreditu, dok se Bog bori prema van. Kakav je na stav? Ne moemo biti neutralni; moramo se opredijeliti na neiju stranu. U izvanjskom dijelu ovjeka je neprijatelj, a u unutarnjem dijelu je sm Bog. Izme u ova dva dijela, u sredini, nalazi se dua. Sotona je u iskvarenom tijelu, Bog je u novoro enom duhu, a mi smo izme u, u ljudskoj dui. Mi smo vrlo vana osoba. Mi moemo promijeniti cjelokupnu situaciju. Ako se opredijelimo za Sotonu, Bog e, u odre enom smislu biti poraen. Naravno, Bog nikada ne moe biti poraen, ali kad se opredijelimo za sotonsku stranu, ini se da je Bog trenutano poraen. Me utim, opredijelimo li se za Boga, to e biti velianstveno i Sotona e uvijek biti poraen. Za koga e se opredijeliti? To je problem. Sluaj Gospodina: Ako tko hoe ii za mnom neka se odree samoga sebe. Odree samoga sebe. Drugim rijeima, neka usmruje duu na kriu, jer dua je nae staro ja. Mi se uvijek moramo odricati naega ja, uvijek ga moramo usmrivati, uvijek moramo razapeti (prekriiti) nae ja. to e se dogoditi kad se dua razapne (prekrii)? Kad se dua usmrti, preostali su samo Bog i Sotona. Usmrivanjem (razapinjanjem) due spalili smo most po kojem neprijatelj moe doi do nas. Sotona je u tijelu, jer on je Grijeh utjelovljen u tijelu, a nae staro ja je u dui. Oboje, Grijeh i staro ja ilegalno su oenjeni jedno za drugo; zapravo, oni su svoje vjenanje imali jo jako davno. Sve nevolje u nama prouzrokovane su injenicom da je nae staro ja oenjeno za Grijeh i oni su postali jedno. No, kad smo bili spaeni, Bog, Krist i Duh Sveti uli su u na duh kao
KRI I IVOT DUE
117
boanski ivot. U iskvarenom tijelu nalazi se Grijeh; u dui, kojoj tijelo grijeha uvijek prijeti, nalazi se staro ja, dok je u novoro enom ljudskom duhu boanski ivot, vjeni ivot, koji je regulirajui ivot i snaga. ivjeti i hodati po duevnom ivotu znai ivjeti i hodati po samome sebi, to jest, po svom starom ja, koje nas vee u brak sa Sotonom. Ovaj brak znai da nismo slobodna osoba, ve da smo pod ropstvom Zloga, to jest Grijeha. Zli u naem tijelu ustat e da nas uhvati i porazi te da nas uvede u ropstvo, inei nas najpokvarenijom osobom. Me utim, ako se odreknemo due, naega ja, i ivimo i hodamo po duhu, Krist e kao ivot proeti i ispuniti cijelo nae bie. KAKO SE KRI OBRAUNAVA S DUOM
Nakon to smo nanovo ro eni (regenerirani) ne bismo vie smjeli ivjeti, hodati i initi stvari po samima sebi. Dok god ivimo po samima sebi bit emo pod Sotonskim ropstvom. Moda moe rei: Ja ne mislim da inim stvari sam po sebi. Ovdje se namee potreba razlikovanja duha od due; tada e vidjeti koliko mnogo si u dui. Ti kae da ne ivi i ne ini stvari sam po sebi, no, ja bih te pitao: Po emu ivi? Po tijelu grijeha? Vjerojatno e odgovoriti: Ne, ne, ja ne ivim po tijelu grijeha! Da li onda ivi po duhu? Odgovorit e: Sumnjam. Dakle, ako ne ivi po tijelu grijeha ni po duhu, po emu onda ivi? Odgovor je taj da ti najee ivi po dui. Ti kae: O, ja ne volim poiniti nikakav grijeh, ne volim biti tjelesan, ne volim sura ivati sa Sotonom. Ja volim Boga. Volim slijediti Gospodina i ii Njegovim putom. Volim ovo, volim ono Jo uvijek si u dui! Reci Gospodinu gdje si. Ti sam sumnja da si u duhu. Ako nisi u tijelu grijeha niti u duhu, tada si u dui. Slava Gospodinu, ti nisi u Egiptu, tá iskusio si Pashu. Izbavljen si iz Egipta, ali jo uvijek nisi uao u dobru kanaansku zemlju. Jo uvijek luta u pustinji due. (1) Ljudska ljubav Sad dolazimo do onog najbitnijeg: Kako moemo razlikovati duh od due? Kako moemo znati kad smo u duhu ili u dui i kako moemo rastaviti duh od due? Pogledajmo u Gospodnju Rije. Tko vie ljubi oca ili majku nego mene, nije me dostojan.
118
BOJA EKONOMIJA
Tko vie ljubi sina ili ker nego mene, nije me dostojan. Tko ne uzme kri svoj i ne ide za mnom, nije me dostojan. Tko sauva svoj ivot, izgubit e ga, a tko zbog mene izgubi svoj ivot, sauvat e ga. (Mt 10:37-39).
U grkom tekstu na ovome mjestu rije ivot ista je rije kao i za duu. Uzimanje kria, u ovim stihovima, odnosi se na nau ljudsku ljubav prema onima koje najvie volimo. Ljudska ljubav je neto u naoj dui i mora se razapeti na kriu. Koliko mnogo volimo svoje najdrae? Ako elimo znati kako razlikovati duh od due, trebali bismo provjeriti nau ljubav. Koliko volimo svoje roditelje, svoju djecu, svoju majku ili oca? Koliko volimo svoga brata ili sestru? To nije ljudska rije, nego Gospodnja Rije. Razlikovanje duha od due postie se samo kad smo provjerili svoju ljudsku i naravnu ljubav. Naa ljudska ljubav mora se razapeti na kriu. U novozavjetnim poslanicama Duh Sveti nam govori da muevi moraju ljubiti svoje ene, ene se moraju pokoriti muevima, roditelji se moraju brinuti za svoju djecu, a djeca moraju potovati svoje roditelje. Me utim, sve ovo mora biti u uskrslom ivotu. Naravna osjeajnost, naravna ljubav i naravni odnosi moraju se odrezati pomou kria. Nakon to smo se preko kria obraunali s tim stvarima, bit emo u duhu, to znai da emo biti u ivotu uskrsnua. ivjet emo uskrslim ivotom ne u naravnom ivotu, ve u duhovnom ivotu. Test po kojem vidimo koliko je naa dua slomljena, u tome je da uvidimo koliko su naa naravna ljubav i osjeajnost obra eni preko kria. Kad je naravna ljubav odsjeena na kriu, izgubit emo svoju duu. Nadalje, ukoliko elimo izgubiti svoju duu obraunavajui se s naom naravnom ljubavlju, moramo nauiti kako mrziti. Ako tko do e k meni, a vie voli [grki: a ne mrzi] svoga oca, majku, enu, djecu, brau i sestre pa ak i svoj vlastiti ivot, ne moe biti moj uenik. Tko ne nosi svoj kri i ne ide za mnom, ne moe biti moj uenik. (Luka 14:26, 27).
U grkom tekstu rije ivot na ovome mjestu opet je ista kao i ona za duu. Uz ljubav prema naim najdraima, mi tako er imamo ljubav prema samima sebi, to jest, ljubav za svoju osobu ili svoju duu. Uzimanje kria u mnogoemu se odnosi na nae sebeljublje. Ako tko do e k meni, a ne mrzi Ne mrzi koga?
KRI I IVOT DUE
119
Svoje neprijatelje? Mi moramo voljeti svoje neprijatelje, ali moramo nauiti mrziti svoju duu, same sebe. To da mrzimo same sebe ima mnogo toga to se tie gubljenja nae due. Kad mrzimo same sebe, tada moemo razapeti (prekriiti) nae staro ja koje je u naoj dui. (2) Ljubav prema svijetu Zatim ree svima: Ako tko hoe ii za mnom, neka se odree samog sebe, neka svaki dan uzme kri svoj i neka me slijedi! Jer tko hoe spasiti ivot svoj, izgubit e ga, a tko izgubi ivot svoj radi mene, spasit e ga. to koristi ovjeku ako cijeli svijet dobije, a sam sebe izgubi ili se upropasti? (Luka 9:23-25). Sjetite se Lotove ene. Tko bude nastojao da sauva svoj ivot, izgubit e ga. Tko ga izgubi sauvat e ga. (Luka 17:32, 33).
U svim ovim stihovima ivot u grkom tekstu ista je rije kao i za duu. Ovi stihovi pokazuju da dua uvelike ukljuuje ljubav prema svijetu. Odrei se ljubavi prema svijetu i svjetovnih stvari znai da se moramo obraunati s naom duom. Kad se dua odsijee, tad smo se odrekli i ljubavi prema svijetu. Dakle, to dvoje, ljubav prema svijetu i dua u uskom su odnosu jedna s drugom. Sjetite se Lotove ene. To je ena, ne mu! To je pria o eni koja je voljela svjetovne stvari. Gospodin nam kae da budemo oprezni. Ako voli svijet, izgubit e svoju duu. Ako volimo stvari ovoga svijeta, izgubit emo svoju duu u loem smislu, me utim, ako se odreknemo ljubavi prema svijetu, izgubit emo svoju duu u dobrom smislu. Brao i sestre, ljubimo li svijet ili ne, to je mjerilo, odnosno dokaz gdje je naa dua. (3) Naravni ivot Zaista, zaista kaem vam, ako penino zrno ne padne u zemlju i ne umre, ostaje samo. Ako li umre, rodi velik rod. Tko ljubi svoj ivot, izgubit e ga; tko mrzi svoj ivot na ovome svijetu, sauvat e ga za ivot vjeni. (Ivan 12:24, 25).
Ovdje ivot iznova znai dua. Ako itamo i razmatramo ove stihove paljivo i duboko, uvidjet emo da dua ima mnogo toga zajednikoga s naravnim ivotom i s naravnom snagom. Mi
120
BOJA EKONOMIJA
se moramo obraunati s naim naravnim ivotom i snagom gubljenjem duevnog ivota. Kad su naa naravna snaga i ivot usmreni, naa dua e tada biti slomljena. Kako netko moe razlikovati duh od due? Jednostavno uzimajui kri i razapinjui na kri ivot svoga ja. Dua je zavedena, jer se ne ini grenom. Zbog toga moramo nauiti da uvijek provjeravamo duu stavljajui nae ja na kri. Uzmimo da imamo zajednitvo s bratom. Kako moemo znati je li nae zajednitvo u duhu ili u dui? Stavljajui na kri same sebe, tako emo jasno znati jesmo li u duhu ili u dui. Ne bih trebao rei: Ne inim nikakvo zlo, ja inim neto dobro dok imam zajednitvo s bratom. Zajednitvo je dobro, ali takvo zajednitvo moe u potpunosti biti u dui! Kad na same sebe primijenimo kri, istog trena e nam biti jasno je li nae zajednitvo u duhu ili u dui. Nikada ne provjeravaj duu ili duh tako da razlikuje dobro ili zlo. Ovakva vrsta provjere odvest e nas u tamu. Nema niti jednog drugog naina za provjeru duha i due osim kria. Jedini nain da provjerimo jesmo li u duhu ili dui je da provjerimo jesmo li sad na kriu. Ima li sad kod mene bilo kakvog elementa mog vlastitog interesa, ili moda stavljam sebe u sredite mojih aktivnosti? Moj vlastiti interes i moja tenja da samoga sebe stavljam kao sredite svega to inim, je li oboje stavljeno na kri? Provjeri samoga sebe na takav nain. Sve aktivnosti i odluke moraju se provjeravati kriem, a ne po standardu dobra i zla. Jesmo li mi sami razapeti (prekrieni) u svakoj temi nekog razgovora? Ne analiziraj to pitajui se: Jesam li u duhu ili u dui? Moram razmisliti nekoliko trenutaka da vidim koliko dubok mi je osjeaj. Ako nije tako dubok, onda mora da sam u dui. Me utim, ukoliko se ini dubokim, moe biti da sam u duhu. Ako takvo to analiziramo na ovaj nain onda emo doista biti u neprilici. Jednostavno, po samo jednoj provjeri sve e nam postati kristalno jasno: Jesam li na kriu? Drugim rijeima, jesam li se odrekao samoga sebe, uzeo svoj kri i slijedim li Gospodina u duhu? Kad se odreknemo samih sebe uzimajui kri, Gospodin Krist e imati potpunu kontrolu nad naim biem i bit e nam lako sura ivati s Njim. Novozavjetno uenje daje neto mjesta za kanjavanje, ali kri
KRI I IVOT DUE
121
zauzima mnogo vee mjesto. Mnogo puta Boja disciplina djeluje zajedno s kriem. No, ne ekaj na Boje discipliniranje. Mi moramo nauiti da cijelo vrijeme ostanemo na kriu, budui da znamo da smo raspeti s Kristom. Dan za danom moramo uiti lekciju da se odreknemo samih sebe, da uzmemo svoj kri ne dajui dui nimalo mjesta. Ako to uinimo, uistinu emo biti jedno s Gospodinom u duhu, a Gospodin e imati mjesta da nas zaposjedne i prome samim Sobom.
ETRNAESTO P OGLAVLJE PRINCIP KRIA Mnogi krani znaju neto o kriu, ali nije im jasan princip kria. to je princip kria? Prema Svetom Pismu, Bog u svemiru ima dva stvorenja: prvo se zove staro stvorenje, a drugo se zove novo stvorenje. Novo stvorenje dolo je u postojanje tako to se staro svrilo na kriu i nakon njega zapoelo se neto novo. Novo stvorenje je moglo doi u postojanje samo po svretku staroga stvorenja. Djelom kria, staro stvorenje doivjelo je svoj kraj, i po tom istom djelu na kriu novo stvorenje zapoeto je u uskrsnuu. ELEMENTI STAROGA STVORENJA
Koji elementi konstituiraju staro stvorenje? Prvi element staroga stvorenja su aneli s an eoskim ivotom, a drugi element je ovjek s ljudskim ivotom. To su dvije vrste bia s dvije vrste ivota. Arkan eo, vrhovnik an ela, pobunio se protiv Boga i postao je Sotona, to znai protivnik Boji. Ne samo da se Sotona pobunio, nego je u pobunu protiv Boga poveo velik broj an ela koji su ga slijedili. Prema Otkrivenju 12, treina an ela, nebeskih zvijezda, slijedila je Sotonu. Ti an eli u pobuni postali su zle sile
vlasti, gospodstva, vrhovnitva, poglavarstva, spomenuta u Efeanima, u poglavljima 1, 2 i 6. Pobuna an eoskog ivota producirala je trei i etvrti element staroga stvorenja: Sotonu i njegovo kraljevstvo. Nastavimo sad saeto s ostalim elementima staroga stvorenja. Nakon stvaranja ljudskog ivota Boji neprijatelj tako er je naveo ovjeka da se usprotivi Bogu. in po kojem Mu se ovjek usprotivio prouzrokovao je da je neto bilo ubrizgano u ljudski ivot. To je bio Grijeh personificiran, pisan u jednini s velikim poetnim slovom. Sama grena narav i misao sotonska ubrizgani
124
BOJA EKONOMIJA
su u ljudski ivot. Grijeh je u ovome svemiru otpoeo ubrizgavanjem palog an eoskog ivota u ljudski ivot. Grijeh nije stvoren od Boga, on je otpoeo ilegalnim sjedinjenjem sotonskog ivota s ljudskim ivotom. Dakle, Grijeh je na petom mjestu na listi elemenata staroga stvorenja. Ne samo da je u postojanje doao Grijeh u jednini, ve je sa sobom doveo mnogo grijeha. Dakle, plodovi Grijeha, grijesi, esti su element na listi, oni ukljuuju laganje, ubojstvo, ponos, bludnost, itd. Svi ovi grijesi proizlaze iz Grijeha. Broj sedam je svijet. Svijet nije stvoren od Boga. Bog je stvorio Zemlju, a Sotona je osmislio svijet. Grijeh je otpoeo u Postanku 3, no tek u Postanku 4 neto je dodano Grijehu: To je bio svijet osmiljen od Sotone. to je svijet? Svijet je sistem ljudskoga ivota pod sotonskom upravom. Grka rije za svijet je kosmos, to znai sistem. Bog je stvorio ovjeka za Sebe, me utim, Sotona je sustavno ljudsku vrstu pokorio sebi. ovjek vie nije za Boga, ve je u potpunosti sistematiziran od Sotone i za Sotonu. Jo jedan element uz ove je smrt, koja je posljedica Grijeha i grijeh. Tijelo transmutirano (promijenjeno) tijelo, zatrovano i upropateno od Sotone tako er je dio staroga stvorenja. Tijelo je transmutiralo kroz sotonsku pokvarenost i Grijeh. Stari ovjek je sljedei element, koji nije nita drugo do itav ovjek uniten od Sotone. ovjek, koji je izvorno stvoren od Boga, sad je upropaten zbog Grijeha. Zatim slijedi staro ja. Dua je stvorena od Boga, me utim, postala je staro ja, koje je uvijek pod prijetnjom tijela i koje je uvijek iskvareno zbog tijela. Ona je bila poput tijela koje je Bog izvorno stvorio, ono je bilo isto i dobro. Me utim, zbog sotonske grene naravi transmutiralo je (promijenilo se) i postalo je tijelo grijeha. Isti princip vrijedi i za duu koja je stvorena kao ista i dobra, ali kasnije je pala pod utjecaj tijela grijeha. Isprva je bila pod prijetnjom, a zatim i kontrolirana od tijela grijeha, postavi pritom staro ja. Kao to je Grijeh iskvario izvorno dobro tijelo i postalo je tijelo grijeha, isto tako je to tijelo grijeha izvrilo utjecaj na duu i poelo je kontrolirati, tako da je dua postala staro ja. Napokon, 12. element je cjelokupno stvorenje. Cjelokupno stvorenje je iskvareno i oteeno zbog pobune an eoskog ivota i zbog
PRINCIP KRIA
125
prekraja ljudskog ivota. To je cjelokupno stvorenje dovelo do odre ene vrste uzdisanja zbog ropstva raspadljivosti (Rim 8). SREDITE STAROGA STVORENJA
Ovih dvanaest elemenata zajedno sainjavaju staro stvorenje. Staro stvorenje ukljuuje toliko mnogo stvari. No mora nam biti jasno da je pali ovjek postao smo sredite staroga stvorenja. On je u vezi sa svih dvanaest elemenata staroga stvorenja. Prvo, Sotona je uao u ovjeka i postao je jedno s njim. Zajedno sa Sotonom ide i sotonsko kraljevstvo; dakle, budui da je Sotona u ovjeku i sotonsko kraljevstvo tako er je u ovjeku. Sotona je gospodar ovoga svijeta, dakle, svijet tako er ukljuuje Sotonu i nalazi se u ovjeku. Naravno, u ovjeku, utjelovljeni su Grijeh i grijesi, iji rezultat jest smrt. Tijelo grijeha, stari ovjek i staro ja tako er su u ovjeku; a ovjek je bio i jo uvijek jest glava cjelokupnog stvorenja. (Prema Postanku 1, ovjek je postavljen kao glava cjelokupnog stvorenja.) ovjek je stoga povezan s cjelokupnim stvorenjem, a cjelokupno stvorenje je povezano s ovjekom i centralizirano je u ovjeku. ovjek je samo sredite staroga stvorenja u svakom aspektu. On je gotovo sveobuhvatan, ali ne u dobrom smislu. Ako netko eli sresti Sotonu nema potrebe da ide na neko posebno mjesto dolazei k ovjeku srest e Sotonu. Ako se netko eli susresti sa sotonskim kraljevstvom, nema potrebe da odlazi na mjesec dolazei k ovjeku susrest e se sa sotonskim kraljevstvom. Isto je i sa svijetom. Unutar ovjeka, koji predstavlja staro stvorenje, nalazi se Sotona, sotonsko kraljevstvo, svijet, Grijeh, grijesi, smrt, tijelo grijeha, stari ovjek, itd. Mi nismo mali ovjek! Naprotiv, mi smo veliki sveobuhvatni ovjek u loem smislu. Dakle, sad je cjelokupno stvorenje centralizirano u ovjeku. DOKONANJE STAROGA STVORENJA
Slava Gospodinu, jednoga dana neto se dogodilo: Sam Bog utjelovio se u toga ovjeka! To znai da je Bog na Sebe stavio (obukao) staro stvorenje. Kad je Bog na Sebe stavio staro stvorenje, On je na Sebe stavio sve to se tie staroga stvorenja. Na primjer, u Svetom Pismu stoji da je Bog uinio Krista Grijehom
126
BOJA EKONOMIJA
ne mnoina, grijesima, ve jednina, Grijehom (2 Kor 5:21). Bog je tako er na Njega svalio bezakonje nas sviju (Iz 53:6), koji osobno u svom tijelu nae grijehe uznese na kri (1 Pt 2:24). On je bio u obliju grenog tijela [tijela grijeha] (Rim 8:3): ovo oblije je oblije tijela grijeha, a ljudsko tijelo jest tijelo grijeha. Ivan 1:14 kae da je Rije tijelom postala, to znai da je On [grki: logos, odnosi se na Krista, dakle On] postao ljudska Osoba. Kad je On postao ljudska Osoba u tijelu, On je postao ljudska Osoba u tijelu grijeha, budui da je do toga vremena grijeh bio u ljudskom tijelu. Tijelo je postalo tijelo grijeha i Gospodin se utjelovio u to tijelo. Me utim, moramo biti oprezni, ako kaemo da je On, to se tie grene naravi, postao upravo ovakvim tijelom kakvo mi imamo, tada smo u krivu. Dakle, Rimljanima 8:3 nam kae da je On postao samo oblijem tijelo grijeha, a ne grena narav tijela grijeha. U Ivanu 3:14, sm Gospodin Isus nam je rekao da je On predstavljen mjedenom zmijom u Starom Zavjetu, koja je predstavljala Njega na kriu. Mjedena zmija je imala samo oblije zmije, ali ne i otrovnu narav zmije. Gospodin Isus je ro en od djevice kako bi mogao imati oblije tijela grijeha, no on nije imao nita zajedniko s ovjekom to se tie grene naravi tijela. U ovome moramo biti jako oprezni. Kad je Gospodin uinjen grijehom, On je uinjen grijehom u obliju grijeha. On ne samo da je na Sebe obukao ovjeka, ve je na Sebe obukao Sotonu, sotonsko kraljevstvo, svijet, Grijeh, grijehe, tijelo, itd. Ovdje opet moramo biti oprezni. Gospodin se utjelovio kao ovjek, ne kao zmija; ali kad je bio razapet na kriu, bio je razapet kao ovjek u obliku zmije. Zato? Zato to je u tom trenutku ovjek bio jedno sa Sotonom, zmijom. Zbog toga je Gospodin Isus, pa ak i Ivan Krstitelj, nazvao farizeje zmijskim porodima i avolskom djecom. Oni su bili zmijski porodi jer su imali zmijski ivot; u njima je bila otrovna zmijska narav. U Bojim oima, oni su, kao greni ljudi, postali zmija. Ali Gospodin je, utjelovljen u ovjeka, imao samo oblije tijela grijeha, ali ne i grenu narav koju imaju greni ljudi. Poput mjedene zmije na stupu, Gospodin je imao samo oblije zmije, ali ne i narav i otrov zmije. Sada dolazimo do kria. Krist je najprije obukao na Sebe
PRINCIP KRIA
127
takvoga ovjeka, koji je sveobuhvatan u starom stvorenju, potom je toga ovjeka odveo na kri. Tu na kriu, taj sveukljuujui ovjek bio je raspet. To znai sve stvari su na kriu svrene. To je princip Kria. Po ovakvoj vrsti smrti Krist je odveo ovjeka na kri i istovremeno sve priveo kraju. Ne samo da je na njemu bio razapet Krist, nego i ovjek, svijet, Sotona i njegovo kraljevstvo, Grijeh, grijesi, stari ovjek, itd. Kristovim kriem, svi elementi staroga stvorenja privedeni su kraju. Sljedei stihovi otkrivaju princip kria i svretak svih elemenata staroga stvorenja: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12)
An eoski ivot: Koloanima 1:20; Ljudski ivot: Galaanima 2:20; Sotona: Hebrejima 2:14 i Ivan 12:31; Sotonsko kraljevstvo: Koloanima 2:15 i Ivan 12:30; Grijeh: 2 Korinanima 5:21 i Rimljanima 8:3; Grijesi: 1 Petrova 2:24 i Izaija 53:6; Svijet: Galaanima 6:14 i Ivan 12:30, 31; Smrt: Hebrejima 2:14; Tijelo grijeha: Galaanima 5:24; Stari ovjek: Rimljanima 6:6; Staro ja : Galaanima 2:20; Sve stvari ili cjelokupno stvorenje: Koloanima 1:20.
Ivan 12:30, 31 kae da e svijet i knez ovoga svijeta, koji je, Sotona, biti osu eni i baeni van. Kada se to dogodilo? Prema stihu 24, to se dogodilo pri Kristovoj smrti na kriu. Njegovom smru osu en je svijet, a knez ovoga svijeta baen je van. Hebrejima 2:14 objavljuje da je Krist postao sudionikom tijela i krvi da smru uniti onoga koji ima vlast nad smru, to jest avla. Ovaj stih otkriva da je Krist, po Svojoj smrti u tijelu i krvi, unitio ili anulirao Sotonu, koji je imao vlast nad smru. Koloanima 1:20 kae da je On pomirio za Boga sve to je na zemlji ili na nebu. Ovo dokazuje da nije samo ovjek onaj koji je imao problema s Bogom, nego sve na zemlji i na nebu; inae ne bi bilo nikakve potrebe za pomirenjem. Prema kontekstu ovog stiha, cjelokupno staro stvorenje dokonano je na kriu. Mi trebamo biti duboko impresionirani smru kojom je Krist
128
BOJA EKONOMIJA
umro na kriu. Ta smrt bila je sveobuvatna smrt zato je mi moramo iskusiti. Sve to imamo, sve to jesmo, sve to inimo i sve ono s im smo povezani odvedeno je na kri. Kri je svretak svih stvari koje su povezane s nama i prema kojima se mi odnosimo. Sve je dokonano i raspeto na kriu. Kri je jedino mjesto za sve to jesmo i imamo. Mi moramo na kri staviti sve: nae znanje, nau mudrost, nau sposobnost, itd. To je princip kria. Ne postoji drugo mjesto. Mi moemo misliti koliko smo dobri. Pogotovo mladi ljudi uvijek misle kako su dobri: Mi smo mladi, mi smo dobri, mi nismo kao stari ljudi Bez obzira na to koliko smo dobri, moramo doi do kria. Mi moramo biti razapeti i prekrieni. to smo bolji, to vie moramo biti razapeti, prekrieni. Nikada nemoj biti ponosan zbog toga to si dobar. Bez obzira na to jesmo li dobri ili zli, svi moramo proi kroz kri. Ne bismo trebali sami sebe pogreno vrednovati. Postoji samo jedna vrijednost; mi moramo sebe dati u smrt. Nita od staroga stvorenja nije u Crkvi. Crkva je novi ovjek, novo stvorenje. Sve stvari su prole i sve je postalo novo. To znai da su sve stvari svrene Kristovom smru i sve je novo u uskrsnuu. Sada smo vidjeli princip kria, a u sljedeem poglavlju vidjet emo princip uskrsnua. Vjerujemo da e nai umovi biti otvoreni da uvide kako sve stvari koje su povezane s nama, bile one dobre ili loe, moraju biti u potpunosti dokonane kriem. Tada e za nas postojati put da u emo u uskrsnue i u novo stvorenje.
P ETNAESTO P OGLAVLJE PRINCIP USKRSNUA U posljednjem poglavlju razmatrali smo dvanaest elemenata staroga stvorenja, prvi me u njima bio je an eoski ivot. No, ovdje moramo spomenuti da oni an eli koji nisu pali [nisu slijedili Sotonu u pobuni] nisu bili ukljueni u staro stvorenje. Iako su oni neko bili pod vodstvom Sotone, bivom glavom svih an ela, nikada ga nisu slijedili u njegovoj pobuni; oni su dakle odvojeni od staroga stvorenja. Samo oni an eli koji su slijedili Sotonu u pobuni dio su staroga stvorenja. Dakle, an eoski ivot, kao prvi od dvanaest negativnih elemenata staroga stvorenja, ne ukljuuje one dobre an ele. Pali an eli, nakon to su se pobunili, postali su poglavarstva, vlasti, vrhovnici, sile i gospodstva u nebeskim prostorima (Ef 1, 2, 6; Kol 2). Zli duhovi, spomenuti u Efeanima 6, pali su an eli. Veina an ela, koja se nije pobunila, nisu bili ukljueni u staro stvorenje, koje je privedeno kraju Kristovim raspeem. Me utim, me u ljudskom rasom nema takve iznimke, jer cijelo je ovjeanstvo palo u pobunu avla. Pobuna ljudske vrste poela je s prvim ovjekom, Adamom, i ukljuuje svakog njegovog potomka. Postoje dvije grupe an ela, oni koji se nikad nisu pobunili i oni koji su se pobunili, no, to se tie ljudske vrste postoji samo jedna grupa. Pala ljudska vrsta predstavljena je Adamom i pod Adamovim je vodstvom; dakle, cjelokupna ljudska rasa po Adamu ukljuena je u palo, staro stvorenje. Dakako, Sotona, vo a palih an ela, ukljuen je u staro stvorenje. Sotona je zlouporabio autoritet koji mu je bio dan i iskoristio ga je da formira svoje kraljevstvo (Mt 12:26). Prema Izaiji 14:12-14, Ezekielu 28:13, 14 i Luki 4:5-7, Sotona je u samom poetku bio postavljen od Boga kao glava an ela te je kao takav od Boga
130
BOJA EKONOMIJA
primio odre eni autoritet. Gospodin Isus je u Svojoj kunji u pustinji priznao autoritet koji je dan Sotoni. Pod svojom vladavinom, Sotona je formirao kraljevstvo s grupom an ela koji su tako er zloupotrijebili svoju mo i autoritet. Nakon to je Bog stvorio ovjeka, Sotona je doao da zavede ovjeka na grijeh. S Grijehom u ovjeku producirani su mnogi plodovi zvani grijesi. Odmah poslije pada Sotona je poeo upotrebljavati sve potrebe za ljudsku egzistenciju, kao to su jedenje, odijevanje, brak, stanovanje, itd. Ove potrebe bile su stvorene i odre ene od Boga za ljudsku egzistenciju, ali Sotona ih je iskoristio kako bi sistematizirao cijelu ljudsku rasu. Taj sotonski sistem zove se svijet. Zbog Grijeha, grijeh i svijeta, smrt je dola u ljudsku vrstu; a zbog pada, Sotona je u ovjeje tijelo ubrizgao neto od svoje vlastite naravi kako bi ga iskvario, uzrokujui da se transmutira u tijelo grijeha. Jo jedan rezultat pada je da se ovjek kao cjelina promijenio i postao stari ovjek. Uz to, ljudska je dua, pod prijetnjom i utjecajem tijela grijeha, postala staro ja. Dua je izvorno stvorena kao dobra, me utim, zbog pada dua je postala staro ja. Sotona je bio poglavar an ela, a Adam je bio glava ostatka stvorenja, no oba predstavnika su se pobunili. To je za posljedicu imalo to da je cjelokupno stvorenje bilo podvrgnuto ispraznosti i ropstvu raspadljivosti (Rim 8:20-22) i trebalo se pomiriti s Bogom po Kristovom otkupljenju (Kol 1:20). SVEOBUHVATNA SMRT U VJENOM DUHU
Svi ovi elementi sainjavaju staro stvorenje, i kao to smo vidjeli, pali ovjek je postao samo sredite toga staroga stvorenja. Svi negativni elementi cijeloga svemira skupili su se i koncentrirali u ovjeku. U ovjeku je bio Sotona sa svojim kraljevstvom i svjetovnim sistemom zajedno s Grijehom, grijesima, smru, starim ja, tijelom grijeha i starim ovjekom. Sve to ini staro stvorenje, ukljuujui sve negativnosti u svemiru, centraliziralo se u tom palom ovjeku. Krist se zatim utjelovio u ovjeka. Krist je na Sebe stavio ne maloga, jednostavnoga ovjeka, ve sveobuhvatnoga ovjeka staroga stvorenja. Zato se Krist utjelovio u ovjeka te je kao ovjek
PRINCIP USKRSNUA
131
raspet na kriu u obliju zmije. Prije kria Krist je bio ovjek, me utim, na kriu On je bio ovjek u obliju zmije. tovie, Krist je na kriu uinjen Grijehom (2 Kor 5:21). Kad je bio na kriu, Bog ne samo da je na Njega stavio sve nae grijehe, nego Ga je i uinio Grijehom. Bog je na Krista stavio sva bezakonja i sve grijehe cijele ljudske vrste inei Ga istovremeno Grijehom u obliju Sotone. Budui da su svi negativni elementi u svemiru bili koncentrirani i centralizirani u palom ovjeku, Krist je uao u toga ovjeka i odveo ga na kri. Kad je toga ovjeka doveo do kria, On je do kria doveo sve negativne elemente svemira. Kad je toga ovjeka doveo do njegovog svretka, istovremeno je uinio kraj i starome stvorenju. Svih dvanaest elemenata staroga stvorenja uniteni su Kristovom sveobuhvatnom smru na kriu. Ako posjedujemo nebeski pogled i duhovni uvid, skoit emo i uzviknut emo: Haleluja! Posljednja poglavlja Ezekiela pokazuju nam gradnju Bojega Doma, Bojega Hrama. Kad bi se cijela ta slika nacrtala na papiru, otkrili bi da je rtvenik, koji je slika kria, smjeten u samo sredite cijele konstrukcije. I vertikalne i horizontalne mjere itave gra evine smjetaju rtvenik u sredite Bojega Hrama. To je vrlo zanimljivo, jer prikazuje sveobuhvatnu Kristovu smrt, koja je kroz kri privela kraju cjelokupno staro stvorenje. Ta sveobuhvatna smrt ostvarena je u vjenom Duhu. U Hebrejima 9:14 itamo: Krista koji je po vjenom Duhu prinio sam sebe Bogu kao rtvu bez mane Sveobuhvatna Kristova smrt zbila se u vjenom Duhu. Ovaj izraz, vjeni Duh, spominje se samo jednom u Svetome Pismu. Kad se Krist utjelovio u ovjeka, On je postao smo sredite staroga stvorenja, koje je ukljuivalo sve negativne elemente svemira; a kad je Krist doveo toga palog ovjeka do smrti na kriu, On je to uinio u vjenom Duhu. On je uinio kraj tom sveukljuujuem ovjeku u Duhu koji je vjean, u Onome koji nema poetka i u Onome koji nema svretka. Drugim rijeima, Kristova smrt je uinila kraj svemu osim vjenome Duhu. Krist je sa sobom donio do kria sve negativne elemente i tamo im je uinio kraj, ali On ostaje isti, jer On je u vjenome Duhu. Iako je na kriu svreno sve, Njegov Duh se nikada nije mogao dokonati. Dakle, Krist je uskrsnut po tom Duhu. Krist je
132
BOJA EKONOMIJA
kao ovjek usmrtio sve negativnosti. Svi elementi su otili u smrt i dokonani su; samo je vjeni Duh proao kroz smrt i On je jedini preostao. Krist je uskrsnut u tom i po tom Duhu. Rimljanima 1:4 kae da se Krist koji se uskrsnuem od mrtvih po Duhu Svetom [grki: Duhu svetosti] pokazao kao Sin Boji, sa svom vlau; [grki:bijae odreen za Sina Bojega u snazi ] to znai svetost? Zato izvornik ovdje kae Duh svetosti, a ne Duh Sveti? Svetost jednostavno znai odvojenost. Iako je ovaj vjeni Duh otiao u smrt, On je bio i jo uvijek jest Duh odvojenja. Smrt je mogla dokonati sve drugo, ali nije mogla dokonati vjeni Duh; On je drukiji od svega ostaloga i odvojen je od svega ostaloga. On je Duh svetosti, koji se takvim pokazao uskrsnuem od mrtvih. Ja mogu staviti neke knjige i ostale stvari u kantu za smee da ih se rijeim, no stavim li u tu kantu ivoga ovjeka, on e skoiti van iz nje! On ne bi bio voljan skonati na taj nain; on je drugaiji od knjiga. Svojim skakanjem iz kante, on odvaja sebe od ostalih elemenata u kanti; on postaje ovjek odvojenja. Isto tako, svi elementi otili su na kri ovjek, Sotona, itd. i bili su dokonani; me utim, samo vjeni Duh, koji je tako er otiao na kri i u smrt s Kristom, nikad nije mogao biti dokonan. On je Duh odvojenja. Smrt je uinila sve to joj je bilo mogue, ali smrt nije mogla zadrati taj Duh. Krist je uskrsnut tim Duhom koji je drugaiji od svega ostaloga, On je Duh odvojenja. STVARNOST USKRSNUA U VJENOM DUHU
Rimljanima 8:11 kae: Ako zbilja u vama stanuje Duh onoga koji uskrisi Isusa od mrtvih, onaj koji uskrisi Krista Isusa od mrtvih oivit e i vaa smrtna tjelesa po svome Duhu koji stanuje u vama. Tko je uskrisio Isusa od mrtvih? To je isti Duh odvojenja. Koji Duh e oiviti naa smrtna tjelesa? To je Duh uskrsnua koji prebiva u nama. To znai da princip uskrsnua i stvarnost uskrsnua prebivaju u nama. Princip uskrsnua je odvojenost prouzrokovana tim vjenim Duhom, Onim koji nikada ne moe biti uniten smru. Budui da smo vidjeli da je princip uskrsnua u vjenom Duhu odvojenja, moramo se zapitati gdje je taj Duh danas. Moramo rei:
PRINCIP USKRSNUA
133
Haleluja, On je u meni! Dakle, taj princip uskrsnua je tako er u nama. Neka nam Gospodin otvori oi kako bismo vidjeli princip kria i princip uskrsnua to jest, sve je svreno smru i vjeni Duh sad prebiva u nama. Ako ovo uvidimo, bit emo transcendentni. Rei emo: Haleluja! Nema potrebe da prosimo, pitamo ili kukamo. Cijelo vrijeme bi trebali uzvikivati Haleluja. Ivan 11:25 kae nam da je sm Krist uskrsnue. Marta, sestra preminuloga Lazara, alila se da je Gospodin stigao prekasno. Njoj se inilo da su ivot i uskrsnue neto to se odnosi na vrijeme. Ona je smatrala, da je Gospodin doao ranije, njen brat ne bi bio umro. Gospodin joj je, duboko potresen, odgovorio upravo suprotno; uskrsnue nije stvar vremena i prostora, ve Krista. On je rekao: JA SAM uskrsnue. Zaboravi na vrijeme i prostor; gdje god je Krist i kad god je Krist, tu je uvijek uskrsnue. Na dan Svoga uskrsnua kad je Krist doao k Svojim uenicima, On je dahnuo u njih rekavi: Primite Duha Svetoga! Sam taj Duh kojeg su primili ukljuivao je princip i stvarnost Njegova uskrsnua. Bez toga Duha uenici ne bi mogli imati nita s Njegovim uskrsnuem. Kristovo uskrsnue je u tom Duhu. Ako imamo toga Duha, imamo i stvarnost uskrsnua; ako nemamo toga Duha, nemamo nikakvog udjela u uskrsnuu. Uskrsnue je jednostavno sm Krist, a princip i stvarnost Kristovog uskrsnua vjeni je Duh, koji se nikada ne moe dokonati. Taj vjeni Duh, koji je bez poetka i bez svretka jest princip i stvarnost uskrsnua. Sve ostalo to je usmreno, tako er e se dokonati; samo vjeni Duh ne moe biti zadran ili uniten smru. Zbog toga je Krist, nakon uskrsnua, doao k Svojim uenicima kao uskrsnue te im je, dahnuvi u njih, rekao da prime Njegov dah kao vjeni Duh, Duh odvojenja. Taj je vjeni Duh, kao princip i stvarnost uskrsnua, doao u uenike, a taj princip i ta stvarnost sada su u nama. Sljedea dva stiha e nam jo vie pomoi da to shvatimo. U Filipljanima 1:19 Pavao govori o Duhu Isusa Krista koji daje potrebnu pomo [grki: opskrbi Duha Isusa Krista]. Izgleda kao da je rekao: Ja sam u zatvoru, ali ne bojim se, jer u meni su princip i stvarnost uskrsnua. to je to uskrsnue u meni? To je Isusov Duh s obilnom, sveobuhvatnom, svedostatnom opskrbom. Zatim, u Filipljanima 3:10 on kae: Da iskusim Njega i silu
134
BOJA EKONOMIJA
Njegova uskrsnua. to je sila Njegova uskrsnua? To je opskrba Isusovog Duha. Sila Njegova uskrsnua je obilna, sveobuhvatna, svedostatna opskrba Isusovog Duha. Ta opskrba i ta sila nisu nita manje nego vjeni Duh, Duh odvojenja. Dakle, taj Duh je danas u nama! Nije li to dovoljno? to bismo vie eljeli? Trebali bi rei: Haleluja! Moramo Mu zahvaliti za Njegov kri i tako er Ga trebamo slaviti za Njegov Duh. Njegov kri je priveo kraju sve negativno, a Njegov Duh sada prebiva u nama kao sila uskrsnua. Da zakljuimo: mi nikada ne moemo imati stvarno iskustvo kria ukoliko nismo u vjenom Duhu. Bez obzira koliko o tome znali i o tome priali, ako nismo u vjenome Duhu, nikada ne moemo iskusiti silu kria. to vie ivimo i hodamo u vjenom Duhu odvojenja, sve vie emo uvi ati usmrujuu silu kria. Nema vie potrebe da se smatramo mrtvima; to je ravno duhovnom samoubojstvu. Premda mnogi krani svakodnevno pokuavaju poiniti duhovno samoubojstvo, ipak, slava Gospodinu, nikad ne mogu u tome uspjeti! Samo ako hodamo i ivimo u Duhu, sveukljuujuoj dozi u nama, tada emo iskusiti usmrujuu silu kria. Budui da su princip i stvarnost Njegove smrti i Njegova uskrsnua u vjenom Duhu, tada Duh tako er ukljuuje i uinkovitost Njegove smrti. U vjenom Duhu uskrsnua postoji usmrujui faktor, usmrujua sila kria. Dakle, iznova kaemo: slava Gospodinu! Dok god smo u sveobuhvatnom Duhu, imamo iskustvo kria i stvarnost uskrsnua je u nama. Nema potrebe da ita inimo, ve uzmimo to ivom vjerom. Ako ovo vidimo, rei emo: Haleluja, slava Gospodinu! Mi imamo ivu vjeru, mi to uzimamo i prisvajamo vjerom. Tada e nam principi kria i uskrsnua biti stvarni u Duhu koji prebiva u nama. Mi Ga ve imamo u sebi. Nema potrebe da vie za ita molimo, jednostavno Ga trebamo uzeti, iskusiti i uivati. Tada emo iskusiti pravi rast u ivotu. To vam mogu zajamiti. To je vizija koju trebamo vidjeti i uzeti vjerom.
ESNAESTO P OGLAVLJE BOGATSTVA USKRSNUA Ovo je Savez koji u sklopiti s domom Izraelovim poslije onog vremena veli Gospodin : Stavit u svoje zakone u pamet njihovu, upisat u ih u srca njihova. Ja u biti Bog njihov, a oni e biti narod moj. Ne, nitko vie nee pouavati sudruga svoga i nitko brata svoga velei mu: Poznaj Gospodina jer e me upoznati svi, od najmanjega do najveega me u njima. (Heb 8:10, 11). to se vas tie, pomazanje koje ste od njega primili ostaje u vama, i nemate potrebe da vas tko ui. Ve, jer vas njegovo pomazanje ui o svemu, jer je istinito, ne lano, kako vas je nauilo, tako ostanite u njemu! (1 Ivanova 2:27).
Oba stiha, u Hebrejima 8 i u 1 Ivanovoj 2 objavljuju da danas, pod Novim Savezom, nema potrebe ni za kakvim izvanjskim, ljudskim uenjem. Hebrejima 8:10 kae da je Zakon upisan u nas; dakle, nema potrebe da nas ikoji brat ui da upoznamo Gospodina. Prva Ivanova 2:27 kae da pomazanje prebiva u nama, stoga nema potrebe ni za kakvim ljudskim uenjem. Jedan stih kae da je zakon upisan u nas, a drugi da pomazanje prebiva u nama. to je to dvoje? Poprilino je mogue da smo krani ve godinama, a ipak ne znamo da unutar sebe imamo ove dvije prekrasne stvari. Mi imamo predivan zakon upisan u nama i mistino pomazanje koje prebiva u nama. Kako velianstveno, ali ipak jadno, ako to ne shvaamo! Zbog unutarnjeg zakona i unutarnjeg pomazanja mi ne potrebujemo nikakva izvanjska, ljudska uenja. KRI I USKRSNUE
Unutarnji zakon i unutarnje pomazanje neto su od uskrsnua. Vidjeli smo princip kria to jest, sveobuhvatan svretak
136
BOJA EKONOMIJA
svih negativnih stvari u svemiru tako er smo vidjeli princip i stvarnost uskrsnua. Kri svrava staro stvorenje, dok uskrsnue producira bogatstva novoga stvorenja. Staro stvorenje je skonano kroz kri. Gospodnjom smru, svih dvanaest elemenata staroga stvorenja, dovedeni su do kria i uniteni, prekrieni. Ali, to nije kraj prie, jer nakon smrti uslijedilo je uskrsnue. to je uskrslo? Sotona? Sotonsko kraljevstvo? Grijeh? Tijelo grijeha? Tisuu puta ne! Vjeni Duh je uskrsnuo samo esenciju onoga to je Bog izvorno stvorio za Svoju svrhu. Ljudska narav je bila dio Bojeg izvornog stvaranja. Bog je stvorio ljudsku narav za Svoju svrhu, no Sotona ju je otetio. Zbog toga, Svojom smru, Gospodin je odveo u smrt narav koju je Sotona iskvario; no, Svojim uskrsnuem, Gospodin je uveo narav stvorenu od Boga u uskrsnue. Ne samo da je Gospodin otkupio ljudsku narav, ve je tu narav uzdigao na vii standard. Dakle, novo stvorenje sastoji se od Krista u vjenom Duhu te obnovljene i uzviene ljudske naravi u uskrsnuu. Koji su elementi bogatstva uskrsnua? Prvo, tu je Trojedini Bog, ne u smislu Staroga Zavjeta, ve u smislu Novoga Zavjeta. Tu je zatim boanski, vjeni ivot, koji jest sm Bog kao na ivot. (Razlika izme u Boga i boanskoga ivota ista je kao i ona izme u struje i svjetla. Izravno govorei, struja je svjetlo i svjetlo je struja, me utim, jo uvijek postoji razlika. Na primjer, struja se ne koristi samo kao svjetlo, ve i kao pokretaka snaga, za grijanje, itd. Slino tome, sm Bog je na ivot kao i mnotvo drugih stvari.) Trei element je boanska narav (2 Pt 1:4). etvrti je zakon ivota (Rim 8:2; Heb 8:10). Peti je pomazanje (1 Ivanova 2:27). Ovih pet elemenata sveobuhvatna su bogatstva uskrsnua
sve drugo to spada me u njih ve je ukljueno u ovima. Novo stvorenje batini sve te elemente u uskrsnuu. Moemo rei da su sva bogatsva uskrsnua jednostavno sm Bog. Boanska narav je bez sumnje sm Bog, zakon ivota i pomazanje tako er su neto od samoga Boga i Njegovog kretanja. ovjek, me utim, nije jedno od bogatstava uskrsnua, nego onaj koji je obnovljen i uzvien po tim bogatstvima. Trojedini Bog nam je donekle poznat, poznati su nam i boanski ivot i boanska narav, no veina krana nije upoznata sa zakonom ivota i
BOGATSTVA USKRSNUA
137
unutarnjim pomazanjem. U dananjem kranstvu ovo dvoje je u potpunosti zaputeno. Me utim, unutarnji zakon ivota i unutarnje pomazanje praktina su bogatstva uskrsnua ako ih ne poznajemo, ne moemo poznavati uskrsnue na praktian nain. Dok god ne poznajemo zakon ivota i unutarnje pomazanje, uskrsnue emo poznavati samo na objektivan nain; samo kad poznajemo zakon ivota i unutarnje pomazanje moemo iskusiti uskrsnue na subjektivan nain. ZAKON I PROROCI
Razmotrimo Stari Zavjet sa Zakonom i s prorocima. U odre enom smislu Stari Zavjet je ak nazvan Zakonom i Prorocima (Mt 7:12; 22:40). Koja je razlika izme u njih? Zakon je skup utemeljenih odredbi koje se ne mogu promijeniti. Na primjer, jedna od odredbi Zakona zahtijeva da djeca potuju svoje roditelje. To je nepromjenjiva odredba i svatko je mora drati. Nema potrebe traiti vodstvo to se tie potivanja roditelja; taj zakon je nepromjenjiv. Sljedea odredba je: Ne ukradi! To je tako er utemeljena i nepromjenjiva odredba. Nema potrebe moliti: Gospodine, reci mi je li Tvoja volja da kradem ili ne? Daj mi vodstvo glede kra e. Nema potrebe traiti ovakvo vodstvo. Isti ovaj princip primjenjuje se na ostatak Deset zapovijedi. Dakle, Zakon je skup pisanih odredbi kojih se svatko mora pridravati. On se ne mijenja individualno. Bez obzira je li osoba mukarac ili ena, stara ili mlada, bogata ili siromana, ona je primorana drati te odredbe. to je s prorocima? Proroci govore u individualnu situaciju. Uzmimo da je netko doao k Jeremiji i upitao ga: Bi li bilo dobro za mene da po em u Jeruzalem? Prorok je taj put mogao rei: Moe ii. No, drugi put mogao je rei: Ne moe ii. Proroci daju ivo Gospodnje vodstvo prema razliitim individualnim situacijama. Zakon nema nikakvih promjena, ali proroci mogu imati promjene koje ovise o situacijama onih koji su u njima. Jednom kad imamo Zakon, imamo ga zauvijek, jer zapovijedi su trajne; s druge pak strane, vodstvo proroka tie se samo prilike u kojoj se neka osoba nalazi. Dakle, proroka se mora kontinuirano kontaktirati. Netko tko je traio Jeremiju nije mogao rei: Prije mjesec
138
BOJA EKONOMIJA
dana prorok je rekao da je u redu za mene da po em u Jeruzalem; dakle, sad mogu ii bez da se posavjetujem s njim. Ako je taj ovjek opet htio ii u Jeruzalem, tada je jo jednom morao traiti vodstvo od proroka. Treba li se ili ne potovati svoje roditelje, takvo to ne zahtijeva vodstvo od proroka, jer to je utemeljeni princip Zakona; me utim, kako potivati roditelje definitivno je stvar vodstva. Treba li u odre enoj prilici tovati roditelje na ovaj ili onaj nain? Za to je potrebno vodstvo; zbog toga on mora stupiti u kontakt s prorokom. Stari Zavjet zabranjuje enama da nose muku odjeu i mukarcima da nose ensku odjeu. To je bilo utemeljena odredba i nepromjenjiv zakon od Gospodina. No, kad mi kupujemo odre eni artikl odjee, jedan moe kotati 200 dolara, a drugi 20 dolara. To postaje neto to zahtijeva Gospodnje vodstvo, a ne Njegov Zakon. To je razlika izme u Zakona i proroka. Utemeljeni princip Zakona ni s kim ne varira, no vodstvo proroka varira sa svima. Ponekad moe biti promjenjivo, zavisno od jedne do druge prilike, samo s jednom osobom. UNUTARNJI ZAKON I UNUTARNJE POMAZANJE
Postoji li onda ijedan zakon u Novom Savezu? Postoji, me utim, to nije zakon slova. U Novom Zavjetu postoji samo zakon ivota. To nije izvanjski zakon, nego unutarnji zakon; ne zakon napisan na kamenim ploama, ve zakon upisan u srce. to je s prorocima u Novom Savezu? Kao to zakon ivota zamjenjuje Zakon slova, isto tako unutarnje pomazanje nadvisuje proroke. Na primjer, ako trebam oiati kosu, trebam li traiti Gospodnje vodstvo molei: Gospodine, pokai mi trebam li oiati svoju kosu kao kauboj ili kao filmska zvijezda? Nema potrebe traiti vodstvo u stvarima poput ove, jer u meni je zakon koji mi zabranjuje da se oiam kao kauboj ili filmska zvijezda. U takvim me stvarima regulira zakon ivota. Uzmimo da si ti sestra u Gospodinu i eli imati frizuru poput filmske zvijezde. Neto to je duboko u tebi e te regulirati i preispitati. To je nutarnja regulacija zakona ivota. U vie od tisuu poglavlja Svetoga Pisma nema niti jedne rijei koja zabranjuje da se ima stil frizure poput filmske zvijezde. Filmske zvijezde se uope ni ne spominju u
BOGATSTVA USKRSNUA
139
Svetome Pismu! Me utim, postoji unutarnji zakon koji te regulira na taj nain da te spreava da ima frizuru poput filmskih zvijezda. Uzmimo da neki brat upravo treba posluiti Gospodnju Rije. Nema potrebe da pita: Gospodine, da obuem kaubojske hlae? Ako se tako obue, unutarnji zakon e ga upozoriti i zabraniti mu takvo to. To je trajni princip zakona koji je u tom bratu. Isto tako on nema nikakve potrebe traiti vodstvo o ianju svoje kose poput kauboja. No, kada i gdje da se oia stvar je Gospodnjeg vodstva. Dakle, on treba ovako moliti: Gospodine, je li tvoja volja da se danas oiam? Trebam li se oiati kod frizera ili u kui kod brata? To nije stvar unutarnjeg zakona, nego unutarnjeg pomazanja. Unutarnje pomazanje je prorok koji prebiva u njemu i koji mu daje vodstvo. Ukoliko taj brat postane nemaran i ne trai vodstvo proroka u sebi, moe urno otii k bratu da se oia i tada zapasti u odre ene nevolje. On mora patiti zbog nemarnosti spram unutarnjeg pomazanja. Uvi a li ono bitno o emu se ovdje radi? Veina dama voli kupovati mnoge stvari! Kad u u u duan, one nemaju nikakvo ogranienje niti regulacije, osim one koja se tie njihovog bankovnog rauna. Me utim, drage sestre, koje vole Gospodina te ue hodati i ivjeti po Gospodinu, imaju drukiju priu. Kad u u u duan i uzmu u ruke odre eni proizvod, postoji u njima neto to ih regulira govorei: Ostavi to. I one to ostave. Kad uzmu drugi proizvod, opet se javi unutarnji glas: Ne diraj to; ostavi. to je taj unutarnji protest? To je unutarnji zakon, zakon ivota. Svjetovne dame mogu uzeti to god poele, bez obzira na dizajn, boju i oblik proizvoda. Ako im se neto svi a, one to kupe. Me utim, sestre koje ljube Gospodina posjeduju unutarnji negativni osjeaj kad u ruke uzmu odre eni proizvod. To je regulacija unutarnjeg zakona. S druge pak strane, ako doista treba kupiti odre eni proizvod, tada treba traiti vodstvo unutarnjeg pomazanja u pogledu toga koliko novca bi trebao potroiti za tu potreptinu. Tada treba imati zajednitvo s Gospodinom, traei Njegovo vodstvo kroz unutarnje pomazanje. Nitko drugi ti to ne moe rei. Ako bi taj problem iznio meni, ja bih ti odgovorio: Ne pitaj mene; pitaj
140
BOJA EKONOMIJA
Onoga koji je u tebi. Ti zna koliko bi trebao potroiti po pomazanju koje je u tebi. Samo reci, Gospodine, 150 dolara? Unutarnje pomazanje moe rei: Ne. 95 dolara? Ne. 65 dolara? Moda. 50 dolara? O.K! Neto u tebi e se osjeati O.K. Mu ne moe rei ak ni svojoj eni to da uini. Ako ena upita svoga mua o eiru koji kota 30 dolara, njemu je bolje da odgovori: Draga, treba otii Gospodinu i traiti Njegovo vodstvo prema unutarnjem pomazanju. Unutarnje pomazanje e joj rei, me utim, ona treba vremena da se pomoli i kontaktira Gospodina. Gospodine, klanjam Ti se. Ti si moj ivot! Ti si moj Gospodin! I ti prebiva u meni. Gospodine, daj mi ispravan osjeaj da znam koliko trebam potroiti za eir. Ona e potom osjetiti Gospodina iznutra: $30? Ne. $25? Ne. $20? Ne. $15? Ne. $12? O.K. Najzad, unutarnje pomazanje e joj dati ispravan unutarnji osjet. Ako nema ovakvu vrstu iskustva, bojim se da moda nisi dijete Boje. Svi su oni koje vodi Boji Duh sinovi Boji (Rim 8:14). Kako nas vodi Duh Boji? Po unutarnjem pomazanju. Slava Gospodinu, mi smo novo stvorenje u uskrsnuu. U uskrsnuu mi imamo samoga Trojedinoga Boga, posjedujemo Ga kao svoj ivot, kao svoju narav, tako er imamo oboje, unutarnji zakon ivota i Njegovog Duha koji djeluje u nama kao ulje (pomast), neprestano djelujui u nama, pomazujui nas samim Bogom. to smo vie pomazani na ovakav praktian nain, to vie emo imati samu esenciju Boga u nama. To je poput onoga koji nanosi boju na stol. to vie boje nanosi na stol, to vie boje se pridodaje stolu. to vie imamo pomazanja Duha Svetoga u nama, to vie emo osvojiti supstanciju samoga Boga. Ako smo voljni biti neprestano pomazani od Duha Svetoga u nama, nakon odre enog vremena imat emo vie od Boje supstancije ili esencije. Sm Bog je boja, Sveti Duh je onaj koji nanosi boju, a pomazanje je bojenje. Duh Sveti u nama nanosi samoga Boga kao boju. To bojenje e nam dati unutarnji osjet Gospodnje volje. Mi moramo imati unutarnju regulaciju i unutarnje pomazanje. Po unutarnjem zakonu regulirani smo tako da ostanemo na Gospodnjem putu, a po unutarnjem pomazanju mi smo pomazani da znamo Gospodinovu volju u svemu. Na taj nain sama Boja
BOGATSTVA USKRSNUA
141
esencija poveava se u nama cijelo vrijeme. to vie smo po Duhu Svetom obojani samim Bogom kao bojom, to vie e se u nas nadodati supstancija samoga Boga. To su bogatstva uskrsnua kao nae unutarnje, praktino iskustvo.
S EDAMNAESTO P OGLAVLJE ZAJEDNITVO IVOTA I OSJET IVOTA to bijae od poetka, to smo uli, to smo svojim oima vidjeli, to smo promatrali i to su nae ruke opipale o Rijei ivota da, ivot se oitovao, mi smo ga vidjeli i svjedoimo za nj, i navjeujemo vam ivot vjeni, koji bijae kod Oca i koji se nama oitovao to smo vidjeli i uli, to navjeujemo i vama, da i vi imate s nama zajednitvo. A nae je zajednitvo s Ocem i Sinom njegovim Isusom Kristom. Mi vam ovo piemo da naa radost bude potpuna. A ovo je poruka koju smo uli od njega i koju vam dojavljujemo: Bog je svjetlo i nikakve tame nema u njemu. Ako tvrdimo da smo u zajednitvu s njim, a ivimo u tami, laemo i ne postupamo prema istini. Ali ako u svjetlu ivimo, kao to je on u svjetlu, u zajednici smo jedan s drugim, i krv nas njegova Sina, Isusa, isti od svakoga grijeha. (1 Ivanova 1:1-7).
U ovom kratkom odlomku prvo imamo vjeni ivot. Iz toga vjenog ivota proizlazi boansko zajednitvo, a to boansko zajednitvo donosi svjetlo koje je sm Bog. Dakle, ovdje imamo ivot, zajednitvo i svjetlo. Rimljanima 8:6 nam kae: Tenja tijela jest smrt, a tenja Duha ivot i mir [grki: Um usmjeren na tijelo jest smrt, a um usmjeren na duh ivot i mir ] (R.S.V.). Ovaj stih govori o smrti kao i o ivotu i miru. Moramo shvatiti da su ili smrt ili ivot i mir, kako se spominje ovdje, neto to mi moemo osjetiti duboko u nama. Kako bismo inae znali da imamo tu smrt ili da imamo taj ivot i mir? Mi znamo da imamo smrt ili ivot i mir po osjetu u nama. Rije osjet ne javlja se u ovom stihu, no jasno je da kad usmjerimo svoj um na tijelo doivljavamo smrt osjeajui je, s druge strane, kad usmjerimo svoj um na duh, doivljamo ivot i mir, jer ih osjeamo. Dakle, u ovom stihu postoji unutarnji osjet ivota. ini se da ovaj stih nema nikakve veze s Prvom Ivanovom, me utim, u stvarnosti duha on ima i te kakve veze s prvim
144
BOJA EKONOMIJA
poglavljem Prve Ivanove poslanice. U 1 Ivanovoj, u prvom poglavlju, imamo zajednitvo ivota, a u Rimljanima 8:6 imamo osjet ivota. U posljednjem poglavlju vidjeli smo da zakon ivota i pomazanje spadaju u bogatstva uskrsnua. Mi tako er, kao svoja bogatstva, posjedujemo samoga Boga, boanski ivot, koji je Krist u Duhu, i boansku narav. To je pet glavnih elemenata bogatstava u uskrsnuu, a kao oni u novom stvorenju mi imamo poloaj i potpuno pravo da ih uivamo. Na temelju novoga stvorenja mi moemo iskusiti uskrsnue, koje ukljuuje Boga kao na udio, Krista kao na ivot, boansku narav, zakon ivota i unutarnje pomazanje. Promotri kako bogato je sve ovo! Dan za danom mi uivamo ovih pet elemenata bogatstava u uskrsnuu, bili mi toga svjesni ili ne. ak i kao tek novoro eno dijete Boje, mi svaki dan uivamo ova bogatstva i ivimo po ovim bogatstvima. ZAJEDNITVO IVOTA
Iz bogatstava samoga Boga, boanskoga ivota, boanske naravi, zakona ivota i unutarnjeg pomazanja, proizlaze jo dva elementa: zajednitvo ivota i osjet ivota. To su produkti bogatstava uskrsnua. Vjeni ivot donosi boansko zajednitvo. Kad imamo Krista kao ivot u Duhu, mi imamo zajednitvo s tim ivotom. Zajednitvo ivota je poput krvotoka. Krv u naem tijelu ivot je naega tijela ako nae tijelo uope ne sadrava krv, nema ivota, jer ivot je u krvi. U tijelu tako er postoji optok krvi, kroz krvotok eliminiraju se svi negativni elementi iz tijela, a putem tog istog krvotoka prenosi se hrana u svaki dio tijela. Dan za danom krvotok odnosi nepotrebne produkte iz svakog uda donosei svakome od njih opskrbu hrane. Krvotok neprestano ispunjava ove dvije funkcije. S negativne strane, proiuje udove tijela odnosei iz njih otpadne tvari, a s pozitivne strane, opskrbljava tijelo zdravljem. Dakle, to je zajednitvo ivota? Kao to je krv ivot, tako je naa duhovna krv Krist u Duhu kao na ivot. S Kristom, naom duhovnom krvi, kao naim ivotom, postoji tok ivota. Krist kao na ivot tee u nama cijelo vrijeme, upravo kao to krv neprestano optjee tijelom. Taj tok ivota zajednitvo je ivota. Sva Kristova bogatstva dospijevaju u nas po ovom toku ivota, to jest, po
ZAJEDNITVO IVOTA I OSJET IVOTA
145
zajednitvu ivota. Kontinuirani tok Kristovih bogatstava susree, na pozitivnoj strani, nau potrebu za hranom, dok na negativnoj strani, proiuje i odnosi sve negativno. Samo nam lijenici mogu rei koliko hranjivih tvari ulazi u nae tijelo i koliko otpadnih tvari se iz njega odnosi krvotokom. Dakle, zajednitvo ivota je optok vjenoga ivota, koji je Krist. Promotrimo kao primjer arulju. Uzmimo da je tok struje k arulji registriran na brojilu. Ako je tok na brojilu zaustavljen, u arulji se nee pojaviti svjetlo. Sve funkcije elektrine struje ovise o toku struje. Ako je prekinut tok struje, funkcija arulje se prekida i ona ne svijetli. Prije nego smo bili spaeni, kao nevjernici, mi u sebi nismo imali ovaj tok. Sjeam se jako dobro svoga vlastitoga iskustva. Prije nego to sam bio spaen nisam imao taj ivi osjet toka u sebi, me utim, otkad sam spaen, to vie sam volio Gospodina, to vie sam Ga kontaktirao i ivio za Njega, to vie sam osjetio da neto u meni tee, tee i tee. To je tok ivota ili zajednitvo ivota. Vjeni ivot, koji je Sin Boji, stvaran je i supstancijalan. Moe se ak uti i vidjeti, opipati, promatrati, navjeivati i propovijedati (1 Ivanova 1:1-3). Budui da smo mi primili taj ivot, mi imamo i zajednitvo, tok ivota. Kroz ovo zajednitvo ivota vrlo lako moemo ui u Boju prisutnost. OSJET IVOTA
Kako moemo znati kad smo u Bojoj prisutnosti? Bog je svjetlo, i kad smo u Bojoj prisutnosti, moemo osjetiti svjetlo. Ne samo da osjeamo unutarnji tok, nego i unutarnje prosvjetljenje, koje dolazi samo kroz zajednitvo ivota. To nije doktrina, ve pojanjenje naega iskustva. Ako ne moemo rei amen na to iskustvo, onda se bojim da s nama neto nije u redu. To je upravo ono to smo trebali iskusiti od dana naega spasenja, iako moda nismo znali kako to objasniti. Dopustite mi da ponovim: Neto u nama se kree i tee, i kad smo u toku nalazimo se jednostavno u Bojoj prisutnosti. Tada u sebi imamo prosvjetljenje i sve je u svjetlosti. Sve nam postaje jasno je li neto ispravno ili pogreno, je li neto volja Boja ili nije, je li neka stvar neto od smrti ili od ivota. Po unutarnjem osjetu sve stvari postaju jasne.
146
BOJA EKONOMIJA
Osjet ivota je dakle uvelike povezan sa zajednitvom ivota. Zajednitvo ivota nam pomae da shvatimo osjet ivota dovodei nas u Boju prisutnost, gdje moemo uivati Boga kao svjetlo. Ta svjetlost nam sve ini jasnim. Ona prodire u svaki kut i aveniju naega bia donosei nam vrlo njean i jasan osjet. Ovim osjetom trenutano se registrira i najmanja pogreka. to vie toka ivota imamo, to vie smo u Bojoj prisutnosti, i iskusit emo jo vie Bojeg sjaja. to vie iskusimo taj sjaj, to vie emo posjedovati njean i jasan osjet. Po tom osjetu mi moemo poznavati Boga, Njegovu volju i Njegov put. Taj osjet testira i istrauje sve. Nadalje, taj unutarnji osjet ivota uvijek ovisi o stupnju naega unutarnjega odnosa s Gospodinom. Kad usmjerimo svoj um na tijelo, kao to smo istakli u Rimljanima 8:6, jednostavno usmjeravamo svoje ja na tijelo. Usmjeriti um na tijelo znai da nae ja sura uje s tijelom, a ako sura ujemo s tijelom, na odnos s Bogom, dakako, nije ispravan. Sjetite se triju koncentrinih krugova koji predstavljaju dijelove ovjeka. Tijelo je tijelo grijeha (vanjski krug) promijenjeno u naravi kroz sotonsku pokvarenost. Um je u dui (sredinji krug) te predstavlja nae ljudsko bie, nae ja. Trojedini Bog prebiva u duhu (sredinji krug). Um, smjeten izme u tijela grijeha i duha ima mogunost usmjeriti se u jedan od ta dva smjera. Nikada nemojte zaboraviti Rimljanima 8:6 to je jedan od najvanijih stihova u Svetome Pismu. U odre enom smislu ak je vaniji od Ivana 3:16. Ako upamtimo samo Ivana 3:16, a zaboravimo Rimljanima 8:6, tada smo krani koji su spaeni, ali jo ivimo siromaan duhovni ivot; nikada ne bi mogli biti pobjedonosni krani. Ivan 3:16 adekvatan je za nas da primimo vjeni ivot, me utim, Rimljanima 8:6 pokazuje kako biti pobjedonosan kranin. Usmjeriti svoj um to znai, nae ja na tijelo, jest smrt. Usmjeriti na um, ili nae ja na duh, jest ivot i mir. Ovdje je klju do smrti ili ivota. Um je poprilino neutralan: on je na granici. On se moe okrenuti prema tijelu, ili se moe okrenuti ka duhu. Dakle, pria iz edenskog vrta se mora ponoviti. Slobodna volja moe se odluiti za jedan od dva izbora. Izabrati stablo spoznaje znai smrt, no, izabrati stablo ivota znai ivot. Mi smo
ZAJEDNITVO IVOTA I OSJET IVOTA
147
izme u ova dva stabla; mi smo neutralni spram ivota i smrti. Rezultat ovisi o naemu izboru, naemu stavu. U tijelu je personificirani Grijeh, koji predstavlja Sotonu; nakon to smo spaeni Trojedini Bog je u duhu; a nae bie, nae ja, je u umu. Tajna ivota ili smrti ovisi o naoj suradnji s duhom ili s tijelom. Kad sura ujemo s tijelom, imamo smrt; kad sura ujemo s duhom, imamo dionitvo u Bogu, koji je ivot. (1) Osjet okusa smrti Kako znamo da imamo smrt? To znamo po tome to je osjeamo. Smrt nam daje odre enu vrstu unutarnjeg osjeta. Jedan od takvih osjeta je praznina. Kad se iznutra osjeamo prazni, osjeamo smrt. Sljedei osjet koji dolazi od smrti je tama. Kad u sebi osjeamo tamu, iskusili smo smrt. Smrt nam tako er daje osjeaj nelagode, koji ukljuuje trajni nemir i smetnje. To je osjet kada u nama vlada zbrka, to je osjet kad je u nama sve u stanju suprotnosti tad smo bez mira, bez poinka, bez ugode, bez spokoja. Sljedei osjet smrti je slabost. Mi esto kaemo: Ne mogu to vie podnijeti. To pokazuje da smo tako slabi. Nemamo snage, sile niti uporita da se suprotstavimo svojim frustracijama. Napokon, smrt nam daje osjet: depresije, opresije, ili supresije sve te presije ! Zato to smo slabi, lako nam je pasti u depresiju. Zato? Zato jer je na um usmjeren na tijelo, to rezultira smru. Praznina, tama, nelagoda, slabost i depresija sve ovo su okusi osjeta smrti. Kad osjeamo prazninu, tamu, nelagodu, slabost i depresiju, tada u sebi imamo iskustvo smrti. Ta vrsta osjeta dokazuje nam da smo u tijelu i da sura ujemo s tijelom. Me utim, ovaj osjet smrti zapravo dolazi od osjeta ivota. Uzmimo da je osoba uistinu mrtva, le. Ona ne bi imala nikakav osjet praznine, tame, nelagode, i tako dalje, jer ona nema ivota. No, ako u sebi ima ivot, iako ivot moe biti boleljiv i slab, ona jo uvijek ima odre eni osjet praznine i tame. Ona je u stanju osjetiti sve to, jer jo uvijek je iva osoba. Kao iva osoba, ona stupa u doticaj sa smru, i ivot u njoj je onaj koji joj daje osjet smrti. Jedna od funkcija i svrha osjeta ivota je da osjeti okus smrti.
148
BOJA EKONOMIJA
(2) Osjet okusa ivota i mira Osjet smrti je me utim uvijek neto negativno. Na pozitivnoj strani je osjet ivota i mira. to je osjet, okus, ivota i mira? Prije svega, u suprotnosti s prazninom je zadovoljstvo i punina. Mi osjeamo da smo zadovoljni s Gospodinom. U Njegovoj prisutnosti mi smo ispunjeni, nismo niti edni niti gladni. Kao drugo, osjeamo svjetlo, suprotnost tami. Zajedno s naim unutarnjim zadovoljstvom imamo svjetlo koje svijetli u nama. Svaki kut i svaka avenija naega bia puna je svjetla. Svaki dio je proziran; nita nije mutno. Zatim, u suprotnosti s nelagodom, imamo mir, koji umiruje sve nae potekoe. U nama je tada mir s poinkom, mir s ugodom, mir s lakoom. Tada nema osjeaja zbunjenosti ili suprotnosti. Sljedei osjet okusa ivota spram slabosti je snaga. Tada osjeamo puninu snage i sile ivota. Unutar nas je ivi dinamo; i ini se da je u nama ne samo jedan motor, nego etiri motora. Ponekad osjeamo konjsku snagu od milijun konja. O, tada je u nama pravo osnaenje koje nadvladava svaku nau slabost! Mi se tad ne brinemo zbog objeenih lica naih supruga. Ako nae ene skoe na nas, rei emo: Haleluja! One nas nee uzrujati niti e prouzrokovati da izgubimo strpljenje, jer onda smo jaki. Tada nismo laki i slabi; tada smo teki i puni snage. Nita nas ne moe okrenuti naopake! Slava Gospodinu! To je unutarnji osjet ivota i mira. Napokon, u suprotnosti s depresijom imamo slobodu. Kroz tok ivota nismo samo oslobo eni, ve smo transcendentni iznad svake opresije. Nita nas ne moe potititi. to vie depresije dolazi, to vie smo u nebesima. Tako dohvaamo ivot i mir. Mi ih dohvaamo osjeajui ih, a osjeamo ih zato to imamo ivot. Taj ivot u nama ivot je koji tee. Kroz zajednitvo ivota mi ivimo u Bojoj prisutnosti. Dakle, mi imamo duboki, unutarnji osjet zadovoljstva, prosvjetljenja, osnaenja, ugode, uzvienosti, slobode i transcendentnosti! to vie smo u zajednitvu ivota, to vie osjeamo ivot; a to vie osjeamo ivot, to vie emo uivati pojaano zajednitvo ivota. Ovo dvoje se uvijek moe iskusiti kruno to znai, to vie zajednitva ivota, to vie osjeta ivota; to vie osjeta ivota, to vie zajednitva ivota. To je predivno! Slava Gospodinu!
ZAJEDNITVO IVOTA I OSJET IVOTA
149
Zajednitvo i osjet ivota su nus-produkti uskrsnua. Glavna bogatstva uskrsnua su sm Bog, Krist kao ivot, boanska narav, zakon ivota i pomazanje Duha Svetoga. Iz tih bogatstava proizlaze sekundarna, ali praktina bogatstva: zajednitvo ivota i osjet ivota.
O SAMNAESTO P OGLAVLJE VJEBANJE DUHA I ULAZAK U DUH U sedamnaestom poglavlju vidjeli smo da boanski ivot kojeg smo primili rezultira u zajednitvu ivota, ili toku ivota, a taj tok ivota stvara unutarnji osjeaj, dublju svjesnost ivota. Razmotrimo sada razliku izme u due i duha. Upamtimo da Prebivalite ili Hram ima tri dijela: predvorje, Svetinju i Svetinju nad svetinjama. Upamtimo da Novi Zavjet definitvno objavljuje da smo mi hram Boji. Stoga, Prebivalite ili Hram, nije samo slika Krista, nego svih krana. Ljudsko bie sastoji se od tri dijela: tijela, due i duha (1 Solunjanima 5:23). Ta tri dijela odgovaraju trima dijelovima Prebivalita: tijelo odgovara dvoritu, dua odgovara Svetinji, a duh odgovara Svetinji nad svetinjama. U slici Prebivalita, Boja prisutnost ili Shehkinah slava Boja kao i Koveg Saveza, koji je bio slika Krista, bili su u Svetinji nad svetinjama. Krist u naem duhu je novozavjetno ispunjenje ili primjena te slike. On je danas u najdubljem dijelu naega bia, koji je sada Svetinja nad svetinjama. Zbog toga Poslanica Hebrejima obra uje ovo o emu priamo. Poglavlje 4. stih 12, kao to smo vidjeli, naglaava potrebu rastavljanja duha od due. Drugim rijeima, mi trebamo razlikovati duh od due, kako bi u svom iskustvu doivjeli ivoga Krista, koji prebiva u naem duhu. To se poklapa s uenjima cjelokupnoga Novoga Zavjeta. etiri Evan elja potiu nas da se odreknemo due, a poslanice nas ohrabruju da hodamo po duhu i da ivimo u ljudskom duhu. U tom duhu prebiva Gospodin Isus kao boanski Duh (2 Tim 4:22). Dakle, mi razlikujemo duh od due tako to se odriemo svoje due slijedei Gospodina u naem duhu.
152
BOJA EKONOMIJA ISKUSTVO RTVENIKA
Promotrimo problem u primjeni ovoga principa. Jednom, jedna je sestra dola k meni rekavi: Ako nismo u Svetinji nad svetinjama, to znai da smo jo uvijek u tijelu ili dui. Kako bismo onda mogli vjebati duh? Ovo se ini poprilino loginim. Ako smo jo uvijek u tijelu ili dui i nismo uli u duh, kako bi onda mogli vjebati duh? Na ovo pitanje ne moemo odgovoriti nijednim mentalnim procesom. Me utim, ako jo uvijek ivimo u tijelu ili dui, to ne znai da smo u potpunosti odsjeeni od duha. Kada vjebamo svoje ruke ili noge, znai li to da su nae ruke i noge odsjeene od glave? Mi smo cijelo bie: tijelo, dua i duh. Mi to bie ne moemo rasjei na tri dijela. Ja sam toj sestri rekao da ak kad se ona pokajala i povjerovala u Gospodina Isusa, njeno pokajanje bilo je vjebanje duha. Pravo pokajanje zahtijeva slomljen duh. Ako je pokajanje samo u naem umu, to nije duboko i istinsko pokajanje. Ono se mora ostvariti duboko u naem duhu. Kad smo primili Gospodina Isusa, vjebali smo svoj duh, iako nismo posjedovali svjesnu spoznaju o izrazu duh. Svaki stupanj u naem iskustvu Gospodina neto je u naem duhu. Kad smo Gospodina Isusa prihvatili kao svoga Spasitelja, doli smo do kria, gdje smo bili otkupljeni. U slici Prebivalita kri je predstavljen rtvenikom, koji je bio smjeten u dvoritu. Kod kria smo se pokajali i primili Gospodina Isusa. Istog trenutka bili smo spaeni; to je bilo pravo vjebanje naega duha. Boga smo dotaknuli, osjetili i imali ivo zajednitvo s Njim zato to smo vjebali svoj duh. No, moda nakon toga nismo ivjeli po duhu, moda ak ni po dui, ve po nainima svijeta. Da, mi smo bili spaeni kod kria, to znai da smo proli pored rtvenika u dvoritu; me utim, nismo dosljedno ivjeli po duhu, ak niti po dui, nego po svjetskim nainima. Moda se pitate to su to svjetski naini? Dajte da vam to slikovito prikaem priom o bratu koji se zvao Sunce i bio je sudac na sudu. Jednoga dana netko ga je doveo na sastanak gdje se propovijedalo Evan elje. Ja sam bio onaj koji je propovijedao. Nakon sastanka, taj nevjernik doao je k meni sa svjetovnim pitanjem:
VJEBANJE DUHA I ULAZAK U DUH
153
O, Gospodine Lee, molim vas recite mi, je li Bog muko ili ensko? Ja sam mu rekao neto malo o Bogu i Kristu. Zatim je rekao da je uistinu bio impresioniran mojim propovijedanjem, no on nije znao kako vjerovati. Jednostavno sam mu rekao da se otvori i primi Krista, jer Krist je Duh i On je sveprisutan. Rekao sam mu: Idite kui i zatvorite vrata; kleknite, ispovjedite svoje grijehe, i otvorite se Kristu. Recite Mu da vjerujete da je umro za vas i da Ga prihvaate kao svoga Spasitelja. On je obeao da e to uiniti. Te noi, dok je bio sa svojom obitelji koja nije znala nita o kranstvu, on je iznenada zatvorio vrata svoje sobe. Njegova ena i sin upitali su ga to kani uiniti, na to je on odgovorio da ima nekakvog posebnog posla te zbog toga mora zatvoriti vrata. Kleknuo je i molio se. Njegova ena i sin, kriomice su ga promatrali kroz prozor, pitali su se zbog ega klei i smijali su mu se. Nakon to se pomolio, mislio je da e mu se iznenada neto dogoditi, no nita mu se nije dogodilo. Sljedee jutro nakon doruka trebao je ii na sud i pobrinuti se o nekom sluaju, i na putu do posla iznenada mu se neto dogodilo. Rekao mi je da mu se cijeli svemir promijenio. Kako predivni su bili nebo i zemlja. ak su mu malen psi i maka koje je dotad prezirao postali draesni. Bio je toliko veseo da se poeo smijati. Pitao se: to je ovo? Kad je uao u sudnicu i zapoeo sa svojim sluajem, nije mogao kontrolirati svoj smijeh; a nakon obrade sluaja, doao je kui smijui se sve vie i vie. Njegova ena ga je upitala: to ti se dogodilo? Jesi li dobio mnogo novca? to te to ini tako sretnim i radosnim? Odvratio je: Ne znam. Jednostavno sam radostan! Sve u ovome svemiru se promijenilo. Sljedeeg jutra sreo je mladoga brata koji mu je pomogao da shvati da je uistinu spaen. Me utim, nakon toga, iako je bio spaen, nastavio je ponaati se i ivjeti na svjetovan nain, gledajui na sve onako kako gledaju i svjetovni ljudi. On je jo uvijek bio u dvoritu pod suncem; svi njegovi osjeti bili su isti kao i prije. Treega dana iznova je bio doveden na sastanak crkve. Bio sam sretan to sam ga opet vidio. Nakon sastanka rekao je: Gospodine Lee, vi ste dobar govornik i rjeiti ste. Koju kolu ste zavrili? Njegove zamjetke otkrile su svjetovan nain kojim je on gledao na stvari. Onda je zapoeo sa mnom
154
BOJA EKONOMIJA
razgovarati o mnogoemu to se tie crkve. Rekao je: Kako ste doveli ovdje toliko mnogo ljudi? Kojim sredstvima ste se koristili? Jeste li dali negdje oglas ili ste koristili neku vrstu propagande, kao politika stranka? To je totalno svjetovan nain gledanja na stvari. Potom me je upitao: Gospodine Lee, ja bih elio biti kranin. Molim vas recite mi koja je procedura? Moram li ispuniti neke formulare ili potpisati neke papire? Naravno, pomogao sam mu da dobije ispravno razumijevanje. No, tada me je upitao: Uzmimo da ja postanem lan vae crkve, koliko novca trebam godinje dati? to u uiniti sa svojom obitelji? Hoe li vaa crkva kontrolirati cijelu moju obitelj? Hoete li dati mnoga pravila mojoj eni i mome djetetu? to je to? To je svjetovan nain. Ta osoba je doista bila spaena, no sve ove stvari dokazale su da je on jo uvijek bio u dvoritu, jo uvijek je bio u Egiptu. On je iskusio Pashu, me utim, jo uvijek nije preao Crveno more. Jo uvijek je bio u fizikom svijetu. ISKUSTVO PRVE ZAVJESE
Nastavimo kao ilustraciju koristiti ovoga brata. On je bio spaen 1938. godine. Sljedee godine nita se nije dogodilo. On je doista bio spaen, no jo uvijek je u potpunosti bio u svijetu. Tri godine nita se nije dogodilo. Onda 1941. bio je oivljen; neto ga je revolucionaliziralo. Jednoga dana, dok se molio, odbacio je sve svjetovno. Rekao je: Gospodine, odriem se svoga znanja, svoga posla kao sudac, svoje obitelji, i svega to se tie ovoga svijeta. O, Gospodine, odsada volim Tebe! Spaen sam prije tri godine; ali sada znam da moram odbaciti sve svjetovno. Odrekao se svijeta. inei takvo to, ovaj brat proao je kroz prvu zavjesu iz dvorita i uao je u Svetinju. Od toga dana, otkrio je kako imati zajednitvo s Kristom te kako uzeti Krista kao svoju svakodnevnu mánu itajui Bibliju. Njegova Biblija mu je postala vrlo dragocjena i slatka. Svakoga dana uivao je uzimati iz Biblije neto poput hrane. Od toga dana nije uivao samo prinesene hljebove na stolu, ve je bio prosvijetljen svjetlou koja je sjala u njemu. Uz to tako er je imao radost molitve. Rekao mi je: O, brate Lee (vie nikada me nije zvao Gospodine Lee), kad god zatvorim svoje oi i molim se, jednostavno imam osjeaj da sam u
VJEBANJE DUHA I ULAZAK U DUH
155
nebesima. to je to? To je slatki miris kda sa zlatnog rtvenika. Osjeao je Boju prisutnost, jer imao je iskustvo Krista kao svoje svakodnevne máne, svoga unutarnjeg svjetla i kao slatki miris uskrsnua. Sad nam treba biti sasvim jasno gdje je on sve ovo iskusio. On je uao iz dvorita u Svetinju prolazei kroz prvu zavjesu. On nije proao kroz drugu zavjesu. Najprije su njegovi grijesi bili oproteni na rtveniku kria; no na njemu je jo uvijek bio svijet i svjetovne stvari. Tri godine kasnije prolazei kroz prvu zavjesu, odbacio je svijet i svjetovne stvari i uao je u Svetinju. Poeo je dan za danom imati iskustvo Krista kao svojega ivota, kao svoje hrane, kao svoga svjetla te kao svoj slatki miris uskrsnua. ISKUSTVO DRUGE ZAVJESE
Me utim, on jo uvijek nije bio u Svetinji nad svetinjama. Grijesi i svjetovne stvari su otili, ali ostala je jo jedna stvar tijelo grijeha. Dakle, postojala je jo jedna zavjesa odvojenja. Po zadnjim vijestima s Dalekog Istoka, doznao sam da je ovaj brat imao iskustvo slamanja vanjskoga ovjeka. Slamanje vanjskoga ovjeka cijepanje je druge zavjese! To je slamanje ili cijepanje tijela grijeha. Pisma otkrivaju da od toga iskustva neprestano posjeduje razlikovanje duha od due. On ne samo da poznaje svoj duh, nego i duh drugih, jer sada je vie u duhu. Kad smo kroz spasenje uli u dvorite, nai grijesi bili su oproteni. Kad smo uli u Svetinju, svijet je umro. Staro ja me utim jo uvijek ostaje ukoliko nismo uli u Svetinju nad svetinjama. Dan za danom moemo uivati Krista kao predivnu mánu, kao nebesko svjetlo te kao slatki miris uskrsnua; no to je jo uvijek poprilino povrno, budui da je sve to se nalazi u Svetinji izloeno javno. Prineseni hljebovi na stolu jo uvijek nisu skrivena mána, svjetlo nije skriveni zakon, a kd nije skriveni tap uskrsnua. Kad do emo na sastanak, svi mogu vidjeti da pokazujemo mánu, sjajimo svjetlou i irimo slatki miomiris kadionog rtvenika. Ako je to sluaj, ne bismo smjeli misliti da smo tako duboki. Mnogo puta kad do emo na sastanak sa slatkim mirisom kda s kadionog rtvenika, neki komentiraju: O, kako je
156
BOJA EKONOMIJA
ovo drag brat! Ovo je tako slatka sestra! Kad god oni otvore svoja usta svatko osjea slatki miris Kristov. Me utim, ovo nije skrivena mána, skriveni zakon i skriveni procvjetali tap. Ipak, ta dobra iskustva Svetinje ne bi se smjela odbaciti. Naprotiv, trebali bismo ih potovati. Slava Gospodinu, mnogi uivaju Krista kao svoju svakodnevnu mánu. Dan za danom oni tako er uivaju Krista kao svoje svjetlo i kao svoj ugodni miris u uskrsnuu. No, mi moramo shvatiti da to nije cilj; to nije kanaanska zemlja. To je tek pustinja, gdje je iva stijena iz koje tee iva voda i gdje nas Krist opskrbljava svakodnevnom mánom. Jesti mánu s neba i piti ivu vodu koja tee iz stijene ne dokazuje da smo dosegli Boji cilj. To samo dokazuje da nismo u Egiptu, to znai, da nismo u svijetu. Drugim rijeima, mi smo u Svetinji, ali ne u Svetinji nad svetinjama. Mjesto gdje se nalazimo je sveto, ali nije najsvetije. Moramo prodrijeti dublje kako bismo uivali najbolje. Nije dovoljno dobro samo to to vie nismo u Egiptu to je samo negativan aspekt. Postoji neto to je mnogo pozitivnije. Mi trebamo ui u dobru zemlju koja je slika sveobuhvatnog Krista u naem duhu. Niti pashalno janje u Egiptu, niti svakodnevna mána u pustinji, ne mogu se usporediti s kanaanskom dobrom zemljom. Dobra kanaanska zemlja ne ukljuuje samo jedan aspekt ili samo jedan dio Krista, ona ukljuuje sveobuhvatnog Krista. Opet moramo istai, kad smo bili spaeni, mi smo nesvjesno vjebali svoj duh. O tome nema nikakve sumnje. Sada u Svetinji, dan za danom, mi itamo Sveto Pismo, kontaktiramo Krista i imamo svjetlost. Sve ovo se tako er mora iskusiti vjebanjem duha, iako smo moda osoba koja je vie u dui nego u duhu. Moda ujutro itamo Sveto Pismo, hranei se pritom Kristom kao naom svakodnevnom mánom. No, to se tie nas samih mi jo uvijek nismo u duhu; jo uvijek smo u dui. Napokon, jednoga dana emo shvatiti da nae staro ja treba biti slomljeno. Kad shvatimo da smo razapeti, primijenit emo na sebe kri; a kad na temelju iskustva shvatimo da je nae staro ja pokopano, mi emo kao osoba biti preneseni u duh. Onda neemo samo vjebati svoj duh kako bi kontaktirali Gospodina, ve e cijelo nae bie biti u duhu. Dakle, postoje tri strateke toke koje trebamo proi:
VJEBANJE DUHA I ULAZAK U DUH
157
rtvenik, prvu zavjesu i drugu zavjesu. Na rtveniku oproteni su nai grijesi; kod prve zavjese raskinuli smo sa svijetom; a kod druge zavjese slamamo se mi sami na duevni ivot, naravni ovjek, izvanjski ovjek, tijelo grijeha, staro ja . Tada postajemo osoba u duhu. To je daleko vie od sporadinog vjebanja naega duha kako bismo iskusili poneto od Gospodina. ISKUSTVO CRVENOG MORA I RIJEKE JORDAN
Pogledajmo dalje u zemljopis i povijest djece Izraelove. Djeca Izraelova u Egiptu blagovala su Pashu, koja se obraunala s njihovim grijesima. Oni su bili spaeni kad su njihovi grijesi bili oproteni kroz pashalno janje, me utim, egipatska vlast, faraon i njegova vojska, jo uvijek su ih drali porobljenima. Dakle, trebali su prijei Crveno more. Pod vodama Crvenog mora pokopane su sile svijeta. Faraonova vojska ukljuuje svjetovne ljude i sve svjetovne stvari. Kod nekih ljudi par naoala je ratnik faraonove vojske, jer one su neto od svijeta. Kod drugih odijevanje nije samo jedan vojnik, nego divizija egipatske vojske! Mnogi svjetovni elementi nas porobljavaju i kontroliraju pod svojom tiranijom. Me utim, kad su djeca Izraelova prela preko Crvenog mora, obraunali su se sa cijelim svijetom. itava egipatska vojska ostala je pokopana pod vodom Crvenog mora. Voda Crvenog mora predstavlja prvi aspekt uinkovitosti Kristove smrti. Sve svjetovne stvari unitene su i pokopane su u Kristovoj smrti. Kasnije, kad su djeca Izraelova napustila Egipat, poela su lutati pustinjom svakodnevno uivajui mánu, koja je bila neto nebesko od Krista. Uvijek su drugima mogli posvjedoiti kako su uivali Krista, no istovremeno lutali su pustinjom. Jednoga dana preli su preko rijeke Jordan. U vodi Jordana pokopali su dvanaest kamenova koji su predstavljali stari Izrael. Pod vodom Crvenog mora pokopane su egipatske snage, me utim, pod vodom Jordana pokopani su staro ja i stari ovjek Izraelaca. Nakon toga, uli su u tree mjesto, zemlju Kanaan, uivajui njena sveobuhvatna bogatstva. Kad je narod izraelski bio u Egiptu, bili su u dvoritu. Kad su doli u pustinju, bili su u Svetinji. Najzad, kad su uli u Kanaan, bili su u Svetinji nad svetinjama. Crveno more odgovara prvoj
158
BOJA EKONOMIJA
zavjesi, a rijeka Jordan drugoj zavjesi. Sasvim je jasno da ove dvije vode predstavljaju dva aspekta Kristova kria. Prvi aspekt obraunava se s naom svjetovnou, a drugi aspekt obraunava se s naim starim ja u naoj dui. Mi moramo proi kroz dvije zavjese ba kao to su Izraelci trebali proi kroz dvije vode. Sada moramo sami sebe provjeriti i odrediti gdje se nalazimo. Jesmo li u Egiptu? U pustinji? Ili u Kanaanu? Drugim rijeima, jesmo li u dvoritu? U Svetinji? Ili u Svetinji nad svetinjama? Jesmo li u svjetovnoj atmosferi sa svime pod suncem? Oni koji su u dvoritu nemaju svjetlo Svetinje oni imaju samo sunce. Jesmo li mi takvi krani koji vjeruju u Gospodina Isusa, prihvaaju Ga kao Spasitelja, vjerujemo da je umro na kriu za nae grijehe, a ipak imamo svjetovne poglede i ivimo u svjetovnoj atmosferi? Ili smo u Svetinji uivajui Krista dan za danom kao svoju mánu, svoje svjetlo i svoj ugodni miris uskrsnua? Ili smo dublje od ovoga? U Svetinji nad svetinjama moemo iskusiti Krista kao Onoga koji je skriven ne kao Arona u dvoritu, ve kao Melkisedeka u nebeskoj Svetinji nad svetinjama. Ovdje moemo uivati Krista kao skrivenu mánu, kao skriveni zakon te kao skriveni autoritet uskrsnua po kojem moemo vladati nad svim stvarima. Ovdje je sve skriveno, jer Krist se ovdje moe iskusiti u najdubljem dijelu naega bia. Neka nam Gospodin bude milostiv kako bi znali gdje se nalazimo i kamo trebamo poi.
D EVETNAESTO P OGLAVLJE SKRIVENI KRIST U NAEM DUHU Kao to smo vidjeli, Prebivalite ili Hram sastoji se od tri dijela: dvorita, Svetinje i Svetinje nad svetinjama. Unutar dvorita Prebivalite je podijeljeno u dva dijela: Svetinju i Svetinju nad svetinjama. Prije nego to vidimo elemente u Svetinji nad svetinjma, najprije moramo promotriti one koji su u dvoritu i u Svetinji. DVORITE
U dvoritu se nalaze dvije stvari: rtvenik i umivaonik. Svi prouavatelji Biblije slau se da je rtvenik slika Kristova kria, a da je umivaonik slika djelovanja Duha Svetoga. Jesmo li iskusili rtvenik i umivaonik? Na kriu Krist je bio rtvovan kao naa rtva okajnica. On je umro za nae grijehe, On je na kriu ak uinjen Grijehom umjesto nas; On je dakle naa Pasha. Znaenje Pashe je da je On, Jaganjac Boji, ponio nae grijehe i umro na kriu. Prva Korinanima 5:7 jasno objavljuje da je Krist nae pashalno janje [grki: naa Pasha]. Onoga dana kad smo povjerovali u Njegovu smrt za nae grijehe, to je bio dan nae Pashe. Toga dana uivali smo Krista kao nae pashalno janje. Nakon to smo iskusili rtvenik kria, istog trena Duh Sveti je poeo djelovati; to je prikazano umivaonikom. Umivaonik je mjesto gdje se ljudi peru i iste. Nakon to smo primili Krista kao svoju Pashu, Duh Sveti zapoinje svoj posao ienja iznutra i izvana. Kad je narod izraelski uao u Prebivalite, trebao je proi rtvenik sa rtvama okajnicama i naknadnicama; me utim, u umivaoniku su tako er trebali oprati svoje ruke i svoje noge od cjelokupne zemaljske prljavtine. Duh Sveti nas isti od svakojake zemaljske prljavtine koja se nakuplja tijekom naeg
160
BOJA EKONOMIJA
svakodnevog hoda od dana kada smo bili spaeni. Ako smo imali ovakva iskustva, to znai da smo bili spaeni i vie nismo izvan dvorita. Kad smo jednom unutar dvorita, nalazimo se unutar Bojih granica i nalazimo se unutar Njegovog podruja. Drugim rijeima, nalazimo se u kraljevstvu Bojem, jer bili smo nanovo ro eni, otkupljeni, oproteni su nam grijesi, a sad se istimo pod djelovanjem Duha Svetoga. Ukoliko nismo iskusili rtvenik i umivaonik, nikada ne moemo biti istinsko dijete Boje. Iako smo moda izvanjski uli u kranstvo, ako nismo iskusili ove dvije stvari jo uvijek smo izvan kraljevstva Bojeg. SVETINJA
Ali to nije sve; to je samo abeceda kranskog ivota. Mi moramo prodrijeti dublje. Uli smo na glavna vrata Prebivalita, me utim, jo uvijek je pred nama prva zavjesa ili prva vrata kroz koja moramo proi. Iz dvorita, iz mjesta do kojeg smo doli kad smo povjerovali u Gospodina, moramo ui u Svetinju. Prva stvar u Svetinji je stol s prinesenim hljebovima, stol na kojem je prikazan kruh. Kruh je slika Krista kao nae hrane, jer On je kruh ivota (Ivan 6:35). Krist je opskrba za na ivot. On je naa svakodnevna mána koja nas hrani da bi mogli ivjeti pred Bogom. Na stolu s prinesenim hljebovima ne nalazi se samo jedan komadi kruha; to je stol na kojem se nalazi velika koliina kruha. To znai da mi ovdje moemo iskusiti obilatu opskrbu ivota, poput máne koja je padala s neba. Svako jutro postojala je obilata opskrba mánom. Budui da smo iskusili Krista kao svoju Pashu i ienje Duha Svetoga, jesmo li krenuli dalje da iskusimo Krista kao nau svakodnevnu mánu? Ako jesmo, onda stol s prinesenim hljebovima poznajemo na ivi nain. Nakon stola s prinesenim hljebovima slijedi svijenjak kao drugi element. To znai da je Krist i ivot i svjetlo. Ivan 1:4 kae da je ivot u Kristu, a taj ivot je svjetlo ljudima. Ivan 8:12 tako er izjavljuje da je to svjetlo, svjetlo ivota. Ako moemo uivati i iskusiti Krista kao ivot, onda e On definitivno postati nae svjetlo. Kad se hranimo Kristom, u sebi osjeamo svjetlo koje nas prosvjetljuje. Nakon to smo primili Krista kao nau Pashu i oistili smo se djelovanjem Duha Svetoga, i nakon to znamo kako
SKRIVENI KRIST U NAEM DUHU
161
se hraniti Kristom kao naom svakodnevnom mánom ivota, tada moemo osjetiti nutarnji sjaj svjetla. Trei element, koji slijedi stol s prinesenim hljebovima i svijenjak, je kadioni rtvenik. On se moe iskusiti kad osjetimo ugodni miris, slatki miomiris. Slatki miomiris koji je Krist u uskrsnuu, iri se i uzdie se k Bogu. Kad uivamo Krista kao svoju hranu i nalazimo se u Njegovom svjetlu ivota, onda smo u uskrsnuu. U nama je neto slatko to se iri i uzdie prema Bogu. Ovo se nikada ne moe potvrditi znanjem ili doktrinom, ve se mora provjeriti naim iskustvom. Imamo li ovakva iskustva? Iako moda nemamo dovoljno ovakvih iskustava, zasad je glavna stvar da smo imali takva iskustva. Mogu posvjedoiti da je to predivno! Prije trideset i tri godine bio sam svakodnevno, ak svakoga sata, u Svetinji. O, Krist je bio moja svakodnevna mána, bio sam ispunjen Njime i bio sam pun svjetla. Bio sam izuzetno zadovoljan s Bogom i Bog je bio izuzetno zadovoljan sa mnom, neto od Krista se kao ugodni miris irilo i uzdizalo k Bogu. KOVEG U SVETINJI NAD SVETINJAMA
No, je li to kraj? Ovo je neto sveto, ali nije najsvetije. To je dobro, ali nije najbolje. Moramo dakle iznova prodrijeti dublje kako bismo uli u Svetinju nad svetinjama. Kod prve zavjese trebali smo samo proi kroz nju, me utim, drugi zastor se mora razderati. Ta zavjesa je tijelo grijeha (Heb 10:20), koje se mora slomiti prije nego u emo u Svetinju nad svetinjama. U Svetinji nad svetinjama nalazi se samo jedna stvar to je Koveg. Svi prouavatelji Biblije slau se da je Koveg slika Krista. Iako Krista moemo uivati kao nau hranu, kao nae svjetlo i kao na ugodni, slatki miris koji se uzdie k Bogu, ipak, sm Krist nalazi se u Svetinji nad svetinjama. Krist kao hrana, svjetlo i ugodni miris tri su elementa u Svetinji, no sada moramo dotaknuti samoga Krista. Mi ne bismo Krista smjeli dotaknuti iskljuivo kao jedan od elemenata, ve bi trebali dotai samoga Krista. To je dublje. Moramo stupiti u kontakt sa samim Kristom. Iskusili smo Krista kao svoju Pashu i iskusili smo ienje Duha Svetoga; zatim smo iskusili Krista kao ivot, kao svjetlo i kao ugodni miris; sada trebamo kontaktirati samoga Krista. Vrlo je
162
BOJA EKONOMIJA
malo krana koji su ikad uli u Svetinju nad svetinjama kako bi dotakli Koveg, koji jest sm Krist. Razmotrimo sad sadraj Kovega. Od velikog je znaenja vidjeti da je mána u Kovegu. To nije otvorena mána, nego skrivena mána; ne ona mána koju svatko moe vidjeti, ve mána na tajnom mjestu. Skrivena mána nesumnjivo odgovara prinesenim hljebovima na stolu u Svetinji. Razlika je me utim sljedea: stol je izloen, dok je mána u Kovegu skrivena. Prineseni hljeb je izloen na stolu, dok je mána u Kovegu skrivena u zlatnoj posudi, a ta posuda je skrivena u Kovegu. Ona je skrivena dvostruko! Djeca Izraelova u pustinji uivala su mánu, no, mána koju su oni uivali bila je javna mána; to je bila mána koja je pala na zemlju, a ne mána skrivena u nebesima. Skrivena mána jest sm Krist. Mi trebamo iskusiti takvog dubljeg Krista, Krista u tajnovitom mjestu, Krista u nebesima. To je Krist koji se spominje u Hebrejima 7, prema redu Melkisedekovu ne prema redu Aronovu. Aron je u dvoritu prinosei rtve na rtveniku; Melkisedek je na prijestolju milosti u nebesima. Mi moemo iskusiti Krista kao svoju hranu, me utim, to je uitak koji se moe iskusiti samo u Svetinji i to god tu iskusimo to je odmah znano mnogima. Ponekad se vijesti o naem slavnom iskustvu proire cijelom nacijom. To nije nita drugo do iskustvo izloenog stola s prinesenim hljebovima. Mi moramo prodrijeti dublje u tajno mjesto Svemoguega kako bismo dotakli samog nebeskog Krista. U Kovegu se tako er nalazi Zakon, regulirajui i prosvjetljujui Zakon. Zakon odgovara svijenjaku u Svetinji. Zakon je Boje svjedoanstvo, kao to je i svijenjak u Starome i Novome Savezu svjedoanstvo Boje. Iako Zakon odgovara svijenjaku, princip je jo uvijek isti; svijenjak sjaji otvoreno, no ovaj Zakon je skriveno, dublje, nutarnje svjetlo. Mnogo puta braa i sestre imaju samo svjetlo svijenjaka. O, kako njihovo svjetlo sjaji! To je u jednu ruku dobro, no u drugu ruku, oni su jo uvijek povrni; sve se pokazuje na povrini. Oni trebaju Krista da postane njihov unutarnji zakon. Oni koji imaju Krista kao svoj ivi zakon koji je skriven u njima ne pokazuju mnogo toga izvanjski, ve poznaju Krista na dublji nain iznutra. Kao tree, u Kovegu se nalazi procvjetali Aronov tap. tap s
SKRIVENI KRIST U NAEM DUHU
163
procvjetalim pupoljcima simbolizira uskrslog Krista. On odgovara miomirisnom kdu, oboje, i kd i tap predstavljaju uskrslog Krista; me utim, razlika je iznova u tome to je kd izloen, dok se procvjetali tap mora iskusiti na skriveni i dublji nain. U Svetinji smo vidjeli tri stvari: Krista kao hranu, Krista kao ivot i Krista kao ugodni miris. No, tri stvari u Svetinji nad svetinjama su dublje. Stol s prinesenim hljebovima je neto to je izloeno, svijenjak je neto to svijetli svima, a kd je neto to se iri pred svima svi su dakle prikazani izvanjski. Me utim, tri stvari u Kovegu su nutarnje i duboko su skrivene. PRODIRANJE DUBLJE U KRISTA
Sad nam je jasno da s jedne strane Svetinja predstavlja pustinju, a s druge pak strane duu. U davnim vremenima Izraelci su izvorno bili u Egiptu. Budui da su u Egiptu iskusili Pashu, Egipat je bio njihovo dvorite. Nakon Pashe, izvedeni su iz Egipta u pustinju. Drugim rijeima, iz dvorita su uli u Svetinju. Dok Svetinja za Izraelce odgovara pustinji, za korintske i hebrejske vjernike ona odgovara dui. Na primjer, vjernici u Korintu iskusili su Krista kao svoju Pashu (1 Kor 5:7), zatim su u svom iskustvu doli u pustinju gdje su uivali Krista kao svoju mánu i kao svoju ivu vodu (1 Kor 10:1-5). Oni su, poput drevnih Izraelaca, tako er bili u pustinji, samo to je za Korinane pustinja bila njihova dua. itajui paljivo 1 Korinanima vidimo da su bili duevni i tjelesni. Me utim, ipak su uivali Krista kao svoju hranu i kao svoje svjetlo te su imali mnogo predivnih iskustava Krista, no njihov uitak je bio u njihovim duama. Njihovo tijelo grijeha, zastor koji odvaja Svetinju od Svetinje nad svetinjama, jo uvijek nije bio razderan. Nisu se odrekli svojih dua, dakle, nisu bili u duhu, koji je Svetinja nad svetinjama. Oni su uivali neto od Krista, ali ne i samoga Krista. Hebrejski krani tako er su bili uspore eni s Izraelcima u pustinji (Heb 3:6-8). Apostol Pavao je hebrejskim kranima kao i Korinanima istaknuo da je narod izraelski bio slikovit prikaz njihova stanja. etvrto poglavlje Poslanice Hebrejima istie da ui u poinak znai ui u Svetinju nad svetinjama i dotaknuti prijestolje milosti, gdje se danas nalazi Krist, na Veliki Sveenik.
164
BOJA EKONOMIJA
Hebrejski krani su kroz uenja uivali neto od Krista. Prva poslanica Korinanima obraunava se s darovima, dok se Poslanica Hebrejima obraunava s doktrinama. Vjernici u Korintu bili su u dui uivajui darove, a hebrejski krani su tako er bili u dui uivajui doktrine; zbog toga nisu mogli razumjeti dublje stvari. Budui da su i Korinani i hebrejski krani bili ovisni o darovima, odnosno elementarnim doktrinama, morali su tolerirati pustinju u svojim duama. Zato je apostol Pavao uputio Korinane da upoznaju svoj duh te da umjesto duevnih ljudi budu duhovni ljudi (1 Kor 2:11-15). U Hebrejima 4:12 rekao je istu stvar da moraju rastaviti ili razlikovati duh od due. Princip u ove obje knjige je isti. Samo se ove dvije knjige, u cijelom Novom Zavjetu, odnose na povijest Izraelaca u pustinji. Razlog za to je taj to su Korinani bili duevni u svojim darovima, a Hebreji su bili duevni u svojim doktrinama. Mnogi krani danas duevni su u svojim darovima, dok su mnogi drugi duevni u svojim doktrinama. Bez sumnje, doktrine su pomogle hebrejskim kranima, i darovi su pomogli Korinanima, me utim, oni su svi bili u dui, koja je Svetinja ne u duhu, koji je Svetinja nad svetinjama i gdje su mogli dotaknuti i iskusiti samoga Krista. Ako s Kristom elimo stupiti u doticaj u naem duhu, moramo se odrei svoje due. Ne bismo smjeli ostati u dui. Ako ostanemo u dui, lutamo po pustinji. Moe rei: Pa, zato je to vano? Jo uvijek uivam neto od Krista. Zato kae da su ove doktrine tek elementarne? Kroz njih znam neto o Kristu i uivam neto od Njega. Ti kae da previe zagovaramo darove. Zato onda jo uvijek uivam neto od Krista kroz darove? Pogledaj situaciju u pustinji. Izraelci su lutali pustinjom vie od trideset i osam godina, i dan za danom su, cijelo to vrijeme, jeli mánu. Bog je tako milosrdan! On nije mali Bog, nego izuzetno dareljiv Bog. ak i kad su grijeili, jo uvijek im je izlazio u susret. Me utim, mána, koja je svakodnevno padala s neba, nije opravdala lutanje izraelskog naroda u pustinji. Naprotiv, pokazala je koliko djetinjasti i tjelesni su bili kad trideset i osam godina nisu uivali nita vie od máne. Mána je bila u redu za krai vremenski period; no ubrzo su je trebali ostaviti kako bi uivali bogatstva Kanaana.
SKRIVENI KRIST U NAEM DUHU
165
Lekcija koju trebamo nauiti je jednostavno ova: imati darove za neko krae vrijeme je dozvoljeno, no inzistirati na darovima cijelo vrijeme samo dokazuje koliko smo djetinjasti. Mi moramo krenuti dalje, ak pritisnuti dalje. Darovi nisu naa batina Krist je batina koju nam je Bog odredio. Prije nego to se apostol Pavao obraunao s darovima u Prvoj poslanici Korinanima, istaknuo je da je naa batina sm Krist. Mi nismo pozvani u zajednitvo darova, nego u zajednitvo Krista (1 Kor 1:9). Bog nije darove uinio naom mudrou, ve je Krista uinio naom mudrou. Kroz Krista smo opravdani, posveeni i otkupljeni (1 Kor 1:30). Bogu moramo zahvaliti za Njegove darove, me utim, oni su samo kratkorona pomo. Izraelci su svakako mogli zahvaliti Bogu za svoju svakodnevnu mánu; ali mána je bila samo privremeno rjeenje dok nisu stigli u obeanu zemlju. Oni nisu trebali ostati trideset i osam godina svaki dan s mánom u pustinji. Slava Bogu za Njegovu mudrost i milosr e, i hvala Bogu za Njegove darove, jer dok lutamo u pustinji uistinu trebamo svakodnevnu mánu i darove da nam pomognu. Me utim, to ne opravdava na ostajanje u pustinji mnogo due od zahtijevanog vremena. Naprotiv, to moe dokazati da smo jo uvijek mladi, ak djetinjasti. Ako nastavimo dalje u dobru zemlju, nema nikakve potrebe da dalje uivamo mánu; odmah moemo uivati plodove dobre kanaanske zemlje. Kad uivamo plodove dobre zemlje, to dokazuje da smo uli u poinak i u duh. Inae smo poput Izraelaca, ostajui u pustinji svoje due. Ako nismo u duhu, kri se mora obraunati s naim tijelom grijeha i s naom duom. Hebrejima 4, 5 i 6 nas opominju da krenemo dublje, a 1 Korinanima 9 potie nas da trimo trku. Mi moramo ii dublje kako bi uli u duh i dotakli samoga Krista. Tu moemo iskusiti dubljeg Krista kao skrivenu mánu, unutarnji zakon i tajni procvjetali tap. Pisac Prve poslanice Korinanima savjetovao je korintske vjernike da se prilagode i ogranie s darovima. Oni su morali nauiti kako koristiti darove na ispravan nain (1 Kor 14). Ako Prvu poslanicu Korinanima itamo objektivno i paljivo, uvidjet emo da namjera pisca nije da ohrabri, nego da prilagodi vjernike u prakticiranju darova. Kako bismo trali trku na ispravan nain, moramo poznavati ono dublje od Krista u duhu.
166
BOJA EKONOMIJA
Sad svi moramo provjeriti gdje se nalazimo. Jesmo li kod rtvenika ili umivaonika? Moda smo ak izvan glavnih vrata! Jesmo li iskusili ove dvije stvari koje se nalaze u dvoritu i krenuli dalje k stolu s prinesenim hljebovima, svjetlu i ugodnom mirisu? Ili smo moda proli kroz Svetinju i sad se nalazimo u Svetinji nad svetinjama? Ako je tako, onda smo u duhu, tu dotiemo i imamo iskustvo Krista na najdublji nain. Neka nam Gospodin bude milostiv kako bi znali gdje se nalazimo.
D VADESETO P OGLAVLJE TRODIJELNI OVJEK I CRKVA Moramo zapamtiti da je Boja ekonomija i meta te ekonomije da On samoga Sebe udijeli u nas. Mi smo nainjeni s tri dijela: izvana imamo tijelo, duboko u sebi imamo duh, a izme u njih je dua. Boja nakana je da se udijeli u ovjekov duh, a potom da se uradi u ljudsku duu. KOMPLICIRANOST TRODIJELNOG OVJEKA TRI OSOBE U NJEGOVA TRI DIJELA
Prije nego je Bog mogao ispuniti Svoj naum, Sotona, neprijatelj Boji, uradio je samoga sebe u tijelo ovjeka. Dakle, u udovima ljudskog tijela prebiva Grijeh personificirani Grijeh. Kao ilegalni kralj, on moe nadvladati i prisiliti nas da inimo stvari protiv svoje volje. Sm Sotona, kao zla narav i kao zakon grijeha, prebiva u nama da iskvari nae tijelo. Tijelo grijeha je tijelo otrovano Sotonom, i u nama, to jest u naem tijelu, ne stanuje nikakvo dobro (Rim 7:18). Nae tijelo slui zakonu grijeha protiv naeg uma i protiv nae volje (Rim 7:15, 20). Sotona je doao u nae tijelo kao zakon grijeha; me utim, slava Gospodinu, kad smo bili spaeni, Trojedini Bog je doao prebivati u na duh kao na ivot. Krist kao na ivot je u naem duhu. to je onda u naoj dui? Nae staro ja. U naoj dui je nae staro ja. Jesmo li shvatili da su sva tri bia Adam, Sotona i Bog danas u nama? Mi smo poprilino komplicirani. ovjek, Adam je u nama; avao, Sotona je u nama; i Gospodar ivota, sm Bog, je u nama. Mi smo dakle postali mali edenski vrt, gdje je Adam, koji predstavlja ljudsku vrstu, stablo ivota, koje predstavlja samoga Boga i stablo spoznaje dobra i zla, koje predstavlja Sotonu. To su tri stranke u edenskom vrtu. Sve su sada u nama.
168
BOJA EKONOMIJA
Adam, nae staro ja, je u naoj dui; Sotona, avao, je u naem tijelu; a Bog, Trojedini Bog, je u naem duhu. No, mi smo mnogo vie nego mali vrt, mi smo veliko bojno polje. Sotona je u nama borei se protiv Boga, a Bog je u nama borei se protiv Sotone. Sotona kao bazu za svoje bitke uzima nae tijelo, koje je tijelo grijeha; Bog za svoje bitke uzima kao bazu na duh. Galaanima 5:17 kae: tijelo udi protiv duha. U grkom interlinearnom tekstu rije duh napisana je malim poetnim slovom. To znai da nae tijelo udi protiv duha, a na duh protiv tijela. Ovo dvoje se me usobno protivi tako da ne inimo ono to elimo. Iskvareno tijelo se bori protiv duha, a duh se bori protiv tijela. Ove dvije stranke neprestano ratuju jedna protiv druge. Sotona je u naem tijelu kao Grijeh, a Trojedini Bog je u naem duhu kao ivot. Dan za danom me u njima bijesni rat u bojnom polju due. OVJEK JE PREDSTAVLJEN UMOM
Kao to smo vidjeli, u dui su tri dijela: um, osjeaj i volja. Um kao misaoni organ predstavlja nae staro ja . Ono to razmatramo i o emu razmiljamo uvijek prethodi onome to inimo; dakle, na um predstavlja nae staro ja . Zbog toga Rimljani 7, 8 i 12 obra uju um. Rimljanima 7 kae nam da se um slae sa Zakonom Bojim. Moj um eli drati Zakon Boji i sam po sebi eli sluiti Bogu (Rim 7:25); me utim, moj um, koji predstavlja mene samoga, je preslab. Kad god odluim svojim umom da inim dobro, postoji neto drugo to je jae od mene, to je jae od moga uma to je onaj Greni u tijelu. Kad god vjebam svoj um da inim volju Boju i da drim Boji Zakon, Zli u mojim udovima ustaje protiv mene, nadvladava me i odvodi me u ropstvo (Rim 7:23). Moj um, koji predstavlja mene samoga, ne moe drati Boji Zakon; ako moj um pokuava initi volju Boju sam po sebi, uvijek je poraen. Um u Rimljanima 7 je neovisan um, koji pokuava initi dobro sam po sebi; zbog toga nas apostol vodi u Rimljane 8 i kae nam kako na um mora biti ovisan. Neovisan um, koji pokuava initi dobro pod svojom vlastitom snagom, bit e poraen. O emu onda um mora biti ovisan? Rimljanima 8:6 kae: Um usmjeren na
TRODIJELNI OVJEK I CRKVA
169
tijelo jest smrt, a um usmjeren na duh je ivot i mir (R.S.V.). Um ima dvije mogunosti: on moe biti ovisan o tijelu ili o duhu. Ako je ovisan o tijelu, rezultat e biti smrt; me utim, ako je ovisan o duhu, rezultat e biti ivot i mir. Jesmo li uvidjeli razliku izme u neovisnog uma u poglavlju 7 i ovisnog uma u poglavlju 8? Neovisan um bit e poraen, no um ovisan o duhu uvijek e imati pobjedu. Budui da su ove dvije stranke u nama Sotona u naim udovima i Trojedini Bog u naem duhu uistinu ne moemo vie biti neovisni; dakle, nikada vie ne bismo trebali pokuavati. Ako pokuavamo, zasigurno emo biti poraeni. Ako pokuamo pobijediti neprijatelja, najzad emo biti pobije eni od njega. Mi zbog toga moramo postati ovisni o Nekom Drugom, o Trojedinom Bogu koji je u naem duhu. Klju za pobjedu je da uvijek usmjeravamo svoj um na duh. Svi moramo biti impresionirani ovom jasnom slikom: Sotona je u nama, Krist je u nama, a nae ja stoji u sredini. Neprijatelj nas kua da inimo dobro u svojoj vlastitoj snazi, a na uobiajeni odgovor je: Ja ljubim Gospodina i pripadam Mu, stoga elim initi dobro da Mu ugodim. To je kunja! Kad smo neovisni i donosimo odluku u umu da inimo dobro u svojoj vlastitoj snazi, tada smo u kunji, i zasigurno emo biti poraeni. Moemo biti sposobni initi dobro danas, sutra ili sljedea tri dana, no zasigurno ne moemo tako nastaviti tri i pol godine. Lekcija koju moramo nauiti je da nikada ne budemo neovisni te da nikada ne pokuavamo initi stvari u vlastitoj snazi, ve da uvijek budemo ovisni o Gospodinu. Kad god smo u napasti da inimo dobro u vlastitoj snazi, bolje nam je da kaemo neprijatelju: Ne, Sotono, Ne! Ne mogu, niti ne elim ii tim putom. Ne znam nita o injenju dobra; ja samo znam jednu stvar biti ovisan o mom Gospodinu. Ne dam se odvesti od Njega, ve se elim u potpunosti osloniti na Njega. Tada emo imati pobjedu i ivot i mir. To je uistinu jednostavno. Trojedini Bog se dispenzirao u na duh kao na ivot i kao nae sve; stoga moramo nauiti da nikad ne inimo nita neovisno ili u svojoj vlastitoj snazi. Prije nego to ostavimo ova dva poglavlja iz poslanice Rimljanima, moramo vidjeti neto o zakonima. Vidjeli smo da je Grijeh u tijelu, a uz Grijeh tako er postoji zakon, zli zakon grijeha. Svi
170
BOJA EKONOMIJA
znamo to je zakon. Ako uzmem knjigu i bacim je uvis, nedvojbeno je da e pasti na zemlju. To je zakon gravitacije. Me utim, dajte da pokuam uiniti neto protiv toga zakona, primjerice, da podignem knjigu i drim je u ruci dva ili tri sata. Neko vrijeme je mogu drati, no napokon u morati odustati. Zato? Zato to moja snaga ne moe neprestano nadvladavati zakon gravitacije. Naa vlastita snaga ne moe nadvladati prirodni zakon. Ujutro moemo rei samima sebi: Moram biti strpljiv. Ne smijem izgubiti ivce. Moram izdrati cijeli dan. Moda moemo biti strpljivi ak i dva dana, ali trei dan emo izgubiti to veliko strpljenje. Gubljenje strpljenja je zakon grijeha; pokuavati ne izgubiti strpljenje je ulaganje naega vlastitoga napora. Ponos je tako er zakon koji djeluje u nama. Nitko od nas nikada nije diplomirao na koli ponosa. ak i malo dijete zna kako biti ponosan. Roditelji nikada nisu uili svoju djecu da budu ponosna kako onda mogu biti ponosna? To dolazi po naravi , a ta grena narav je zakon, to je zakon grijeha u nama. Vratimo se k ilustraciji dranja knjige u zraku. Bilo bi doista budalasto da ulaem toliki napor drei knjigu u zraku ako ispred sebe vidim stol. Stol predstavlja drugi zakon zakon solidne potpore koji se protivi zakonu gravitacije. Mogu staviti knjigu na stol i uzviknuti: Haleluja! Mogu je ostaviti na stolu i biti u miru. Knjiga je na stolu savreno sigurna, jer zakon solidne potpore nadvladava zakon grvitacije. Tko je prava potpora? To je Krist, Stijena. Gdje je On? On je u naem duhu. Dakle, mi moemo usmjeriti svoj um na duh i ostaviti knjigu na stolu. Zaboravi na svoj napor. Nikada ne odluuj u svom umu da e initi dobro. Nikada ne reci: O, prije sam bila tako okrutna prema svom muu (ili prema supruzi, ili prema nekom drugom); ovoga trenutka, danas, odluujem da u biti ljubazna. Mi moemo biti ljubazni dan ili dva, ali to nee potrajati due od ovoga. Nikada nemoj donositi takve velike odluke koje se ine famoznim rjeenjima. To ne djeluje. U nama je Krist, vjena Stijena. On je u nama kao stol, kao naa Stijena. Mi samo trebamo cijelo vrijeme usmjeravati svoj um na Njega, ostavljajui same sebe na Stijeni, a zatim moemo ii spavati. To je put pobjede i slobode. Kad stavimo svoj um na duh predajemo se jednostavno Kristu. Kad se oslanjamo na Njega
TRODIJELNI OVJEK I CRKVA
171
jednostavno Mu kaemo: Gospodine, evo me, beznadan sam i bespomoan. Odsad nadalje, ne elim donositi odluke u svom umu da u ita uiniti. Predajem Ti svoj um. Stavljam svoj um na Tebe. inei tako mi predajemo same sebe Gospodinu. Gospodin e tada imati prostora i mogunosti da se proiri kroz nas te da nas prome samim Sobom. Kako predivno! TRODIJELNI OVJEK OSTVARUJE IVOT TIJELA
Sada s Rimljana 8 idemo na Rimljane 12. Poglavlja 9, 10 i 11 su dio za sebe; dakle, poglavlje 12 je nastavak poglavlja 8. U 7. poglavlju um je bio neovisan, ali u 8. poglavlju um je ovisan
ovisan o duhu. Um u 7. poglavlju predstavlja neovisni napor naega ja u vlastitoj snazi, koji uvijek svrava porazom. Um u 8. poglavlju predstavlja nae ovisno ja koje poiva na Gospodinu Isusu. To Gospodinu daje priliku da nae cijelo bie prome samim Sobom, uvodei nas u stanje u kojem mi postajemo ivi udovi Njegova Tijela. Onda smo uvedeni u 12. poglavlje. Poglavlje 12 obra uje tri stvari za ostvarenje normalnog ivota Crkve: tijelo, um, koji je glavni dio due, i duh. (1) Nae tijelo prineseno za ivot Crkve Jednom kad se oslonimo na Krista i On zaposjedne cijelo nae bie, nae tijelo je osloboeno od neprijateljeve uzurpirajue ruke. Dok smo ivjeli neovisno, Sotona je mogao zaposjesti nae tijelo i prisiljavati nas da inimo stvari protiv nae volje. Sada, kad se oslanjamo na Krista, koji je najjai, On osloba a nae tijelo od neprijateljeve uzurpirajue ruke. Koji korak slijedi poslije toga? Mi moramo svoja tijela prinijeti Gospodinu (Rim 12:1) [grki: Zaklinjem vas, brao,da prinesete svoja tijela]. To je jedna stvar koju mnogi od dragih brae i sestara u Kristu nisu jo uinili. Mi definitivno moramo prinijeti naa tijela Gospodinu rijeima: Gospodine, zahvaljujem Ti se to je moje tijelo, koje je prije bilo tijelo grijeha i tijelo pod smru, sada oivljeno i oslobo eno. Prinosim Ti to tijelo za Tvoje Tijelo. Ako svoje tijelo zadrim u svojim rukama, ne moe se ostvariti Tvoje Tijelo. Ako elimo ostvariti Tijelo Kristovo, tada moramo definitivno i praktino prinijeti svoja tijela Kristu.
172
BOJA EKONOMIJA
U ovim danima, dok putujem s obale na obalu, sreo sam velik broj krana koji govore o ivotu Tijela. Ali to je s naim tijelom? Toliko mnogo priamo o Tijelu Kristovom, no to inimo sa svojim tijelom? Drimo li ga jo uvijek u vlastitim rukama? Dok god je nae tijelo u naim rukama, nema nikakve mogunosti da realiziramo Tijelo Kristovo. U Rimljanima 12 reeno nam je da ukoliko elimo ostvariti ivot Crkve, najprije moramo prinijeti Gospodinu nae oslobo eno tijelo. Budui da to vie nije nae tijelo, mora se prinijeti Gospodinu kao iva rtva. Brao, dolazimo li na sastanke crkve sa svojim srcem ili sa svojim tijelom? Toliko mnogo krana kae: O, ja imam srce za ivot Crkve! Da, oni moda imaju srce za ivot Crkve, ali njihovo tijelo nije za ivot Crkve. Tijelo je ostavljeno kod kue. Moramo biti u takvom stanju da moemo rei: Ja ne samo da imam srce za ivot Crkve, ve imam i tijelo za ivot Crkve. Je li nae srce za ivot Crkve, a nae tijelo za na privatni ivot? Ako je tako, kako onda moemo ostvariti ivot Crkve? Moemo vrlo lijepo govoriti o ivotu Crkve: sve je Haleluja i svi su u nebesima! No u stvarnosti sve je samo u zraku i u srcu. Ukoliko elimo realizirati ivot Kristova Tijela, moramo definitivno prinijeti naa tijela Gospodinu. Gospodine, prije je moje tijelo bilo pod uzurpirajuom rukom neprijatelja. Sada Ti zahvaljujem, Ti si to tijelo oslobodio. Evo, prinosim ga Tebi. To vie nije moje tijelo, ve Tvoja rtva! Tada emo biti sposobni ostvariti ivot Crkve. (2) Na um obnovljen za ivot Crkve Nakon to smo prinijeli svoja tijela Gospodinu, za ostvarenje ivota Crkve, ubrzo se nakon toga mora zbiti obnova naega uma. Mi se moramo preobliavati obnovom svoga uma (Rim 12:2). Prije je na um uvijek pokuavao uiniti neto za Boga sam po sebi; sad se oslanja na Krista. Um koji ovisi o Kristu mora se obnoviti, prosvijetliti i preodgojiti. Ovdje je pravi primjer. Brat koji uistinu voli Gospodina i ivot Crkve, definitivno je prinio svoje tijelo kao rtvu Gospodinu i za ivot Crkve. No, nakon to je samoga sebe prinio, on je za crkvu postao veliki problem. Dok je bio indiferentan prema ivotu Crkve, crkva je bila u miru; ali sad kad njegovo tijelo do e k crkvi,
TRODIJELNI OVJEK I CRKVA
173
dolazi i njegov um, a njegov um jo nije obnovljen. Jo se nisu oistile i razapele (prekriile) stare stvari kranstva. Dok nije prinio svoje tijelo, bio je hladan prema ivotu Crkve. Rekao je: Ako u imati vremena i dobro u se osjeati, doi u na sastanke. Ako nemam, jednostavno neu doi. No sad on vie ljubi Gospodina, pa je sama sebe prinio Gospodinu i Crkvi. Cijeli se u potpunosti posvetio crkvi. Ali kad do e njegovo tijelo, s njim dolazi i njegov komplicirani um, donosei sa sobom mnoga miljenja, misli, uenja te razna razmatranja, koja crkvi uzrokuju mnoge nevolje. Nakon to se tijelo prinijelo, mora se obnoviti um. Kad uzmemo svoj potpuni udio u praktinim stvarima ivota Crkve, na um mora biti oien, obnovljen i preodgojen. Kako bismo imali obnovljen i preodgojen um, moramo odbaciti sve nae stare misli, naravne ideje te sva uenja i razmatranja tradicionalnog kranstva. To je ono to se podrazumijeva pod preobliavanjem (preobraavanjem) uma. Samo onda je mogu ivot Crkve; inae e um biti najvei problem i najvei izvor problema u crkvi. Neka draga braa i sestre donijeli su toliko mnogo problema otkad su u ivotu Crkve. Prije nego to su doli, crkva je bila u jedinstvu i miru, no otkad su oni doli, njihovi umovi su crkvi stvorili probleme. Oni misle: Moje srce je dobro; zapravo njihovi umovi su uasni. Oni moraju odbaciti jo mnogo mnogo starih stvari kako bi se njihovi umovi mogli preobraziti. (3) Gorljiv duh za ivot Crkve Prije svega treba se prinijeti tijelo; potom se um, koji predstavlja duu, treba obnoviti; najzad, duh mora biti vatren, plamtei estoko. Moramo biti gorljivi duhom (Rim 12:11). Dragi brat je moda prinio svoje tijelo Gospodinu i Crkvi i moe biti potpuno obnovljen u svom umu, jer odbacio je sve stare stvari; no on moe biti vrlo hladan u duhu! On vie nije problem, ali postaje breme. Svaki put kad do e na sastanak sjedi na njemu hladan kao grob. On je uvijek tih i nikad ne uzrokuje nikakvu nevolju, ali crkva ga mora nositi kao breme. Kad se na sastanku starjeina i akona dijeli odgovornost, on jednostavno samo sjedi. Njegov stav je: Ja sam u potpunosti s vama i za crkvu sam. Ja nemam
174
BOJA EKONOMIJA
nikakav problem; to god vi braa kaete za mene je u redu. to bi bilo kad bi sva braa koja snose odgovornost bila ovakva? Tko bi nosio breme? Sva bi takva braa postala breme samima sebi i nitko ne bi imao udjela u noenju bremena crkve. S jedne strane, mi ne bismo smjeli stvarati neprilike, no s druge strane, mi trebamo biti oni koji uzrokuju nevolje. Drugim rijeima, ne bismo smjeli imati razilaenja i protivna miljenja s braom, ali trebali bi biti vatreni. Trebali bi biti spaljeni i trebali bi gorjeti. Mi moramo biti gorljivi duhom! Moe se initi da je kranski ivot individualan i privatan, no u stvarnosti on to nije; on je ivot zajednitva (korporativni ivot), ivot Tijela. Ti sm nisi Tijelo; ti si ud, i ti treba druge kao udove ne bi li ostvario ivot Crkve. Kad prestanemo initi dobro u samima sebi i nauimo ovisiti o Kristu i ivjeti po Njemu, mi smo ivi ud i spremni smo biti funkcionalnim udom Njegova Tijela. Nakon toga moramo realizirati ivot Crkve definitivno prinosei svoje tijelo Gospodinu, imajui obnovljen um i gorljiv duh. Kad se tijelo prinese, kad je dua obnovljena i kad imamo gorljiv duh, tada emo imati ivot Crkve. Tada emo biti ivi, funkcionalni udovi, a ne hladni ili mrtvi udovi, niti oni koji uzrokuju nevolje. Neemo biti ud koji je izvan funkcije, nego zdrav i agresivan ud u funkciji. Tada emo imati stvarnost ivota Crkve.
D VADESET
I PRVO
P OGLAVLJE
GRADNJA BOJEG PREBIVALITA Postoje jo mnogi detalji duha i due koje bismo mogli razmotriti, me utim, naa panja se sad mora usmjeriti na gradnju Bojeg Prebivalita. Mnogo toga ve smo rekli o Bojem Prebivalitu. Vidjeli smo da se sastoji od dvorita i od dva dijela atora: Svetinje i Svetinje nad svetinjama. Prisjetimo se ukratko sadraja svih triju dijelova. U dvoritu je rtvenik, koji simbolizira Kristov kri, i umivaonik, koji predstavlja ienje Duha Svetoga. Svetinja sadri stol s prinesenim hljebovima, svijenjak i kadioni rtvenik. Ova tri elementa slike su razliitih aspekata Krista kao naega ivota. Stol s prinesenim hljebovima predstavlja Krista kao nau svakodnevnu ivotnu opskrbu On je na istinski kruh ivota. Svijenjak predstavlja Krista kao svjetlo ivota. ivotna opskrba koju mi uivamo postaje svjetlo koje svijetli u nama. Najzad, kadioni rtvenik predstavlja miris Kristova uskrsnua. Svetinja nad svetinjama ima samo jednu stvar, Koveg, koji je slika samoga Krista. U Kovegu su tri stvari: skrivena mána, koja je unutarnji ivot i unutarnja ivotna opskrba; skriveni Zakon, koji je svjetlo koje nas iznutra rasvjetljuje; i skriveni tap s procvjetalim pupoljcima, koji je unutarnja sila i autoritet uskrsnua. Skrivena mána, skriveni zakon i skriveni autoritet, svi oni su u uskrsnuu i mnogo su dublji nego tri odgovarajua elementa u Svetinji. SADRAJ ATORA
Sve ove stvari sadraj su atora, Bojeg Prebivalita. Iskustva svih ovih osam elemenata u dvoritu, Svetinji i Svetinji nad
176
BOJA EKONOMIJA
svetinjama stvarni su sadraji prave Boje gra evine, Crkve. Ako mi elimo biti gra evina Bojeg Prebivalita, moramo iskusiti to je Krist ostvario na kriu i moramo iskusiti kupelj Duha Svetoga. Tako er moramo adekvatno iskusiti Krista kao na ivot, nae svjetlo i na miris uskrsnua. tovie, moramo imati istinsko iskustvo samoga Krista kao skrivene máne, skrivenog zakona i skrivenog autoriteta. Iskustvo Krista u svim ovim aspektima formira pravi sadraj Boje gra evine i provi a prave materijale za gradnju. U ovih posljednjih nekoliko godina ljudi toliko mnogo govore o novozavjetnoj Crkvi. Me utim, novozavjetna Crkva nije crkva po nekakvom uzorku, ona je Crkva ivota i iskustava Krista. Uzmimo da trebamo rei: Uinimo ovjeka po uzoru na ovu osobu. Tad napravimo ruku od voska, glavu od mramora i trup od drveta, a ruke i noge od gline. Jednom kad se svi dijelovi spoje, oblikuju kao ta osoba, obojaju u istu boju koe te osobe i iste su veliine kao i ta osoba, mi moemo imati pravi uzorak toga ovjeka. Ali mi nemamo stvarnost toga ovjeka. Pravi ovjek nije proizveden po nekakvom uzorku, ve je ro en i sazrio je rastom ivota. Taj ovjek je prvo ro en od ive majke, a zatim je rastao primajui svakodnevno hranu. Napokon je postao takav ovjek s odre enim oblikom. Ako nema ro enja i rasta imamo uzorak, ali nemamo ovjeka. Jednom kad smo bili u Pittsburghu, rekao sam prijatelju: Zaboravimo na uzorke i posvetimo punu panju ivotu. Na primjer, ti ima lijepog malog sina. Ti se ne brine za njegov oblik. Ne pokuava ga dan za danom oblikovati u neto to bi on trebao biti. On je prvo ro en od svoje majke, zatim ga hrani mlijekom i djejom hranom, dijete tako raste i raste, postiui odre enu veliinu i oblik. Oboje dolazi od njegovog ro enja i ivotnog rasta. Upravo kao to ne bi mogli formirati tvoje dijete, isto tako ne moemo formirati ni novozavjetnu Crkvu. Ako je pokuamo formirati, sve to imamo je oblik bez ivota. Mogue je da formiramo crkvu prema uzorku, ali ne moemo formirati ivot Crkve. Tijekom nekoliko posljednjih godina neprestano sam ljudima govorio i molio ih: Nemojte nita formirati! to god mi formiramo nije prava Crkva. Niti jedan ivi ovjek na Zemlji u
GRADNJA BOJEG PREBIVALITA
177
posljednjih est tisua godina nije formiran; svaki je imao ro enje i ivotni rast. Crkva je Kristovo Tijelo, i nijedna ljudska ruka ga ne moe formirati. Mi moemo formirati mnoge stvari, ali ne moemo formirati ivo Tijelo sastavljeno od ivih udova. Nikada nam u Novom Zavjetu nije zapovje eno, niti smo upueni da formiramo crkvu; ali nas se potie da iskusimo Krista, da posluujemo Krista drugima i da rodimo mnogo djece kroz duhovno ro enje. Prava Crkva, Tijelo Kristovo, proizlazi samo iz ro enja i rasta ivota. Zbog toga istiemo princip da Prebivalite proizlazi iz iskustava onoga to ono sadri. ODVOJENJE DVORITA
Utemeljeno ovim principom, pogledajmo koji su glavni materijali od kojih se sastoji Prebivalite. Prije svega postoji odvojenje dvorita (Izl 27:9-19; 38:9-20). To se zove odvojenje jer je poput ograde koja okruuje tvoj posjed, odvajajui ga i titei ga od svega izvana. Odvojenje dvorita nainjeno je od tri glavne stvari: 1) podnoja od tua, 2) stupova i 3) zavjesa od prepredenog lana. Temelj za zidove odvojenja je nainjen od podnoja koje se sastoji od tua. Postoji dvadest podnoja na sjevernoj strani, sljedeih dvadeset na junoj strani, deset na zapadnoj strani straga, a deset na prednjoj strani (Izl 27) sve zajedno ezdeset podnoja od tua. Na svakom od ovih podnoja stoji stup, svi ovi stupovi povezani su i sjedinjeni su kukama. Zavjese na stupovima nainjene su od prepredenog lana sastavljene sa dva ava. Dakle, tri glavne stvari su podnoja od tua, stupovi i zavjese od prepredenog lana. Tu (mjed, bronca), koji formira bazu odvojenja, od istog je materijala kao i dvije stvari koje moemo vidjeti u dvoritu: rtvenik koji je bio od tua i umivaonik koji je isto tako bio od tua. Duhovno znaenje je da podnoja od tua dolaze od iskustva rtvenika i umivaonika. Oboje, i rtvenik i umivaonik nainjeni su od tua; zbog toga su sva podnoja odvojenja nainjena od tua. Unutar dvorita nalaze se rtvenik od tua, umivaonik od tua i podnoja od tua. Trenutani utisak koji su ljudi primili nakon to su uli u dvorite bio je da je baza odvojenja od tua, od istoga materijala od kojeg su nainjeni i rtvenik i umivaonik. To znai
178
BOJA EKONOMIJA
da su iskustva kria i kupelji Duha Svetoga sma baza za separaciju Boje gra evine. Znamo da je tu (mjed, bronca) simbol Bojeg boanskog suda. Sve to mi jesmo, sve to imamo i sve to inimo mora se staviti na rtvenik da se osudi. rtvenik, ili kri, prvo je mjesto suda; Bog je na kriu osudio sve. Tu, koji je koriten da se njime obloi rtvenik, prema Knjizi brojeva 16, doao je od 250 kadionika, od onih ljudi, koji su se pobunili. Kad su tih dvjesto i pedeset ljudi koji su se pobunili protiv Boga, osu eni vatrom, Bog je rekao Mojsiju da skupi sve kadionike te da se prekuju u ploice za oblaganje rtvenika kako bi bili opomenom Izraelcima. To je bila spomenopomena za buntovnike (Br 17:3). Ukoliko elimo ostvariti izgradnju Crkve, sve to imamo, sve to moemo uiniti i sve ono to jesmo treba se osuditi na Kristovu kriu. To je separirajua baza podnoja za Boju gra evinu. Moda nam je jasan princip odvojenja, no ne znamo kako ga primijeniti. Uzmimo da sam ja brat koji je spaen u dananjem kranstvu. Kroz propovijedanje Evan elja uo sam da sam grenik, da me je Krist ljubio i da je umro na kriu. Kao rezultat propovijedanja, ja sam priznao da sam grenik. Molio sam: O Boe, oprosti mi jer sam grenik. Hvala Ti to si dao svoga Sina, Gospodina Isusa, da umre za mene na kriu. Slavim Te to je On moj Spasitelj i to su moji grijesi oproteni. Haleluja! Sad imam mir i radost u sebi. Naravno, otiao sam k pastoru, koji mi je bio dobar prijatelj i dopustio mu da me krsti. Nakon to sam se krstio, postao sam lan njegove crkve. Jednoga dana Gospodin mi je otvorio oi da vidim zbog ega me je spasio. Spasio me s naumom da budem izgra en zajedno s drugima kako bi postao Boje Prebivalite. Nakon to sam od grupe vjernika u svom mjestu uo da govore o ivotu Tijela i o izgradnji Crkve, bio sam voljan graditi s njima u ivotu Tijela. Napokon, Duh Sveti mi je rekao: Dolazi li graditi? eli li realizirati ivot Crkve? Onda prvo mora ii na kri! Sve to moe uiniti, sve to jesi i sve to ima, mora se osuditi na kriu. Onda se moram ispovjediti i pokajati govorei: Gospodine, nita od mene nije Ti prihvatljivo i nita nije dobro za Tvoju gra evinu. Sve se mora osuditi. Ako u potpunosti ne dam sve da se osudi na kriu, nemogue mi je ugra ivati se s
GRADNJA BOJEG PREBIVALITA
179
ostalima, nema nikakve baze, nema nikakva temelja. Ako ponosno u em u crkvu, mogue je da se organiziram, no nemogue mi je ugraditi se u crkvu. Temelj, kao to smo vidjeli, kod podnoja za odvojenje Boje gra evine, dolazi od iskustva rtvenika za paljenice obloenog tuem. Dakle, solidan temelj za gradnju Bojeg Prebivalita dolazi od iskustva kria. Nema drugog naina. Sve se mora staviti na rtvenik, tu se mora spaliti i osuditi. Ako elimo ui u crkvu, moramo se prinijeti na rtvenik kria. Kad je cijelo nae bie, zajedno sa svim naim akcijama, stavljeno na kri, tek tada moemo posvjedoiti koliko smo prljavi, svjetovni i koliko smo greni. Tad shvaamo da ne samo da trebamo Kristovo otkupljenje, nego i kupelj Duha Svetoga. Jednoga dana, prema svom unutarnjem osjetu, osjeao sam se kao da bih trebao skoiti u umivaonik. Molio sam: Gospodine, oisti me! Ja sam grean, ja sam svjetovan! Svaki dio mene je prljav! Trebam kupelj Duha Svetoga! Po ovome bremenu u molitvi, iskusio sam kri i umivaonik. Na kriu dajemo u smrt sve to jesmo i sve to se tie nas samih, a kod umivaonika stavljamo sve pod snagu kojom nas isti Duh Sveti. To ne samo da nas ini istima, nego i bistrima. Onda emo po Njegovom milosr u, po Njegovu otkupljenju i kroz Njegovu kupelj ponizno doi k crkvi. Nakon to neki brat iskusi rtvenik i umivaonik, i nakon to je oien od cjelokupnog ponosa i sve samopravednosti, on ima bazu, podnoja od tua, na koja se moe uspraviti stup. Sveto Pismo nam ne kae od kojeg materijala su bili nainjeni stupovi, me utim, reeno nam je da su kuke i ipke koje su povezivale stupove bile nainjene od srebra, i vrhovi stupova su tako er bili obloeni srebrom. Srebro simbolizira otkupljenje. To pokazuje da smo za Boju gra evinu svi zdrueni i sjedinjeni zajedno, ni po emu drugom, do po Gospodinovu otkupljenju. Ukoliko elimo prakticirati ivot Crkve, mora nam biti jasno da smo sjedinjeni po Gospodnjem otkupljenju, a da bi bili odvojeni za Boju gra evinu, pokriveni smo pod tim istim otkupljenjem. Na stupovima su tako er zavjese od finog prepredenog lana, dajui ljudima svjedoanstvo da je Crkva tako ista i neokaljana u svom djelovanju i ponaanju. To je linija odvojenja. Ako se podigne Prebivalite s linijom odvojenja koja ga okruuje, onda
180
BOJA EKONOMIJA
svatko moe ve iz daljine vidjeti bijeli lan koji ga ome uje. To je svjedoanstvo Crkve svijetu koji je u tami. itav svijet je crn, no ovdje je podignuto neto to svjedoi da je Crkva ista, neokaljana i bijela. Ovakva vrsta svjedoanstva moe doi samo po sudu kria i kroz kupelj umivaonika, to rezultira u istom ponaanju i neoskvrnutom djelovanju pred Gospodinom. To je fini prepredeni lan koji visi na potpornim stupovima koji su bili bazirani na podnojima od tua. To je linija odvojenja koja svjedoi da je Crkva oiena od svijeta. Izvan te linije sve je crno, no unutar te linije sve je bijelo. TRENICE PREBIVALITA
Iako je ovo dobro, to je tek iskustvo dvorita. Postoji mnogo dobrih stvari u dvoritu: tu (mjed, bronca), srebro i bijeli lan. Ali tu nema niega od zlata, koje je simbol boanske naravi. To znai da, dok smo u dvoritu, jo nita od boanske naravi nije se uradilo u nas da bi se moglo izraziti. Tu je samo sud i ienje svih negativnih stvari. Drugim rijeima, brat koji je bio toliko ponosan kad je doao k nama, sad je vrlo ponizan i ini se da nema nikakve samopravednosti, vlastite slave i ponosa. Me utim, to je tek neto u podruju ljudskog ponaanja i njegovog oienja. Nita od Boga, to bi se moglo izraziti, nije se uradilo u njega
nema oitovanja zlata. To je dobro izvana, ali to je tek dvorite, ne sama gra evina. To je jo uvijek na otvorenom, bez zaklona, bez pokrova i bez gra evine. Mi trebamo neto boansko da se pomijea s naom naravi: mi trebamo mijeanje boanskosti s ovjetvom. Dakle, mi trebamo smjelo nastaviti iz dvorita u Svetinju, ak i dalje, do Svetinje nad svetinjama. Ako po milosr u i milosti Bojoj u emo u Svetinju i Svetinju nad svetinjama, skoro posvuda vidjet emo zlato zlatni stol, zlatni svijenjak, zlatni kadioni rtvenik, zlatni Koveg i zlatne trenice. Sve to nas okruuje je od zlata, sadraji su zlatni i svaki dio posu a je zlatan. Koje je znaenje svega ovoga? Slava Gospodinu, drvo od kojeg su nainjene trenice (Izl 26:15) predstavlja ovjetvo, ljudsku narav; a zlato kojim su obloene trenice predstavlja boanskost, boansku narav. Sad su boanskost i ovjetvo postali jedno! S jedne strane to je drvo, a s druge strane to je
GRADNJA BOJEG PREBIVALITA
181
zlato. Ovdje unutar Svetinje i Svetinje nad svetinjama, boanskost je pomijeana s ovjetvom. Zato se ova dva mjesta zovu Svetinja i Svetinja nad svetinjama, jer bilo to, to je sveto, mora biti od Boga. U dvoritu smo pravedni, ali nismo sveti. Svaki aspekt naeg ponaanja i djelovanja je ispravan, jer osu en je na kriu i proien kod umivaonika. Tu postoji pravednost, ali nema svetosti, koja je boanska narav ura ena u ovjeka. Sve dok ne u emo u Svetinju i Svetinju nad svetinjama ne vidimo da je sve obloeno zlatom. Gotovo sve, svaki dio, ima element drveta, no sve je obloeno zlatom. Tamo imamo ovjetvo, ali ono je pomijeano s boanskom naravi. Dok ne u emo u Svetinju i Svetinju nad svetinjama i dok se neto boansko nije uradilo u nas, nemogue je za nas da budemo trenice povezane zajedno kao Boje Prebivalite. Crkva se gradi mijeanjem Boga i ovjeka. Mijeanje samoga Boga s nama postaje sm materijal za izgradnju Tijela Kristova. Bez obzira na to koliko smo mi oieni, moemo biti samo bijeli lan; ne moemo biti trenice za gradnju Prebivalita. Me utim, to vie smo obloeni zlatom, to vie postajemo materijali za Boju gra evinu. Zato moramo ui u duh, vjebati svoj duh, hodati po duhu i uvijek moramo biti pomijeani s Gospodinom u duhu. Po ovom mijeanju boanskosti i ovjetva mi postajemo materijali za izgradnju Boje kue. Trenice obloene zlatom u Svetinji i u Svetinji nad svetinjama, sve se baziraju na srebrnim podnojima, to znai da je Kristovo otkupljenje baza i temelj za izgradnju Bojeg doma. No odakle dolazi zlato za trenice? Ono dolazi od iskustva zlatnoga stola, zlatnoga svijenjaka, zlatnog kadionog rtvenika i zlatnog Kovega. to vie iskusimo Krista kao svoj ivot, kao svoje svjetlo i kao svoj miris uskrsnua, i to vie iskusimo samoga Krista na najdublji nain, to vie boanske naravi ura uje se u nas. Zlato kojim su obloene trenice dolazi od iskustva svih sadraja u Svetinji i Svetinji nad svetinjama. Boanskost koja je pomijeana s naim ovjetvom dolazi iskljuivo iz iskustva Krista kao naega ivota, naega svjetla, kao naeg mirisa uskrsnua, ak i iz najdubljeg iskustva samoga Krista. To formira materijale za Boju gra evinu. Mi svakodnevno moramo iskusiti Krista kao nau
182
BOJA EKONOMIJA
mánu, kao nae svjetlo, kao na miris uskrsnua, moramo iskusiti i Njega samoga na najdublji nain kako bismo osvojili boansko mijeanje. Ukoliko elimo biti izgra eni postoje najmanje tri stvari koje nam moraju biti jasne. Kao prvo, svaka trenica je iroka lakat i pol (Izl 26:16). Mi moramo shvatiti da smo mi iroki samo lakat i pol i nita vie. U Prebivalitu postoji etrdeset i osam trenica, koje su povezane u parovima, svaki par trenica irok je tri lakta. Razlog zbog kojeg je svaka trenica iroka samo lakat i pol je taj to je svaka samo polovina pune mjere i da bi bila potpuna treba jedinstvo s drugom trenicom. Mi moramo shvatiti da smo mi samo polovica. Kad je Gospodin Isus poslao svoje uenike, uvijek ih je poslao po dvojicu. Petar je trebao Ivana i Ivan je trebao Petra. Mi smo samo polovica i trebamo drugu polovicu da nas kompletira. Mi nikad ne bismo smjeli djelovati neovisno i individualno. Sva naa sluba i funkcija u crkvi mora se ostvariti u zajednitvu (korporativno). Dvije trenice se moraju sjediniti. Mi nismo potpuna cjelina; mi trebamo drugu polovicu. Tko je tvoja druga polovica? Moramo shvatiti da nitko od nas nije irok tri lakta, ve jednostavno jedan i pol lakat. Mi ne moemo djelovati sami, mi ne moemo sluiti individualno, ne moemo funkcionirati i raditi neovisno. Mi moramo biti u koordinaciji s drugim udovima u Bojoj gra evini. Nadalje, svaka trenica ima dva klina, dva posebna dijela koja se ire u trenicama (Izl 26:19). Zato su tu dva klina, umjesto jedan, za svaku trenicu? To je jasno. Jedan klin bi dozvoljavao trenici da se vrti oko svoje osi, no dva klina je dre vrsto na njenom mjestu. Dva predstavlja stabilnost. To je poput osobe koja ima dvije noge. Ako ovjek stoji na jednoj nozi moe se okretati i lako moe pasti, no s uporitem od dvije noge nije tako lako pasti i teko je vrtjeti se. Mi ne elimo imati tako mnogo brae koja se vrte. Ujutro gleda u jednom smjeru, a poslije podne u suprotnom smjeru. Do sljedeeg jutra ve se okrenuo u drugom smjeru i tako se neprestano vrti. Ako ne znamo gdje je, nikad ga neemo uloviti. On se neprestano vrti na jednom klinu. S takvom nestabilnom braom i sestrama ne moemo imati nikakvu izgradnju. Oni moraju postati stabilni. Bez obzira to se doga a oni moraju
GRADNJA BOJEG PREBIVALITA
183
ostati na svom mjestu do smrti. Kad je osoba voljna rtvovati svoj ivot, tad je mogua izgradnja Crkve. Mi trebamo druge da nas upotpune, tako er neprekidno trebamo druge da postignemo stabilnost. Uz ovo, tu su tako er zlatne prijenice i zlatni kolutovi koji sjedinjuju i povezuju sve trenice u jedno. Kolutovi predstavljaju Duha Svetoga. Mi smo primili Duha Svetoga kao kolutove (vitice, narukvice i prsten) na samom poetku naeg kranskog ivota kad smo bili nanovo ro eni (Luka 15:22 i Post 24:47). Kolutovi dre prijenice, koje tako er simboliziraju Duha Svetoga, ali s ljudskom naravi unutar zlatnih prijenica je bagrenovo drvo. Kao to smo ve vidjeli, nakon Gospodnjeg uskrsnua i uznesenja, Duh Sveti siao je s neba s obje naravi: ljudskom i boanskom; dakle, On je danas Isusov Duh. Taj predivni Duh Sveti, s ljudskom i boanskom naravi, Onaj je koji nas zajedno povezuje i sjedinjuje. Sve trenice tada postaju jedno. Uzmimo da se sa svih trenica, kolutova i prijenica skine svo zlato. Tada bi sve trenice neobloene zlatom postale nepovezani, samostalni dijelovi. Jedinstvo nije u drvetu nego u zlatu. Ako nema zlata, nema ni elementa koji sjedinjuje, a trenice ostaju kao odvojeni, samostalni dijelovi. Kroz ovu sliku moemo jasno uvidjeti da jedinstvo, sklad i izgradnja nisu u drvetu, nego su u potpunosti u zlatu. To znai da izgradnja Crkve nije u ljudskoj naravi, nego u boanskoj naravi. Mi smo svi zajedno ugra eni u zlatnoj naravi. Boanska narav je ona koja nas povezuje, sjedinjuje i dri zajedno. Ti i ja moramo prije svega nauiti da smo mi kao pojedinci samo polovica; kao drugo, nikada ne smijemo djelovati individualno i neovisno bez ravnotee koju postiemo s drugim udovima. Napokon, mi moramo djelovati, ivjeti i sluiti u boanskoj naravi. Mi smo kao trenice povezani u jedno boanskom naravi. Tada emo imati Boju gra evinu. Opet moramo ponoviti da sve ovo dolazi iz iskustava Krista kao stola s prinesenim hljebovima, kao svijenjaka, kao mirisa uskrsnua te kao Kovega, koji ukljuuje skrivenu mánu, skriveni zakon i skriveni procvjetali tap. Kako znaajno je ovo! Neka nas Gospodin duboko i potpuno impresionira ovom slikom. To je pravi nain za nas da budemo zajedno izgra eni kao Boje Prebivalite. Crkva nije stvar nekog uzorka,
184
BOJA EKONOMIJA
nego istinskoga iskustva Krista kao naega ivota i naega svega; stoga, jedini nain da se Crkva me u nama izgradi je da iskusimo Krista u naem duhu.
D VADESET
I DRUGO
P OGLAVLJE
POKROV BOJE GRAEVINE Prebivalite naini od deset zavjesa: od ljubiastog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana. Na njima neka budu vezeni likovi kerubina djelo umjetnika. Naini zatim zavjese od kostrijeti za ator povrh Prebivalita, naini ih jedanaest Napokon napravi atoru pokrov od uinjenih i u crveno obojenih ovnujskih koa, a povrh njega pokrov od finih koa (Izl 26:1, 7, 14).
Iz ovih stihova vidimo da postoje etiri sloja koja formiraju pokrov Prebivalita. Prvi sloj sastoji se od deset zavjesa koje su nainjene od prepredenog lana; drugi sloj sastoji se od zavjesa nainjenih od kostrijeti; trei sloj je pokrov nainjen od ovnujskih koa obojenih u crveno, a etvrti je izvanjski sloj nainjen od jazavevih ili tuljanovih koa. Ova etiri sloja pokrova formiraju krov Prebivalita. Mnogi su mnogo toga napisali o Prebivalitu i slojevima njegovog pokrova, me utim, moje breme je da istaknem kako se ovi slojevi pokrova odnose na Gospodnju gra evinu. CRKVA SE GRADI KRISTOM KAO IVOTOM
U prethodnom poglavlju vidjeli smo da Gospodnja gra evina nije samo uzorak, nego se ona odnosi na Krista koji se ura uje u ovjetvo. Izgradnja Crkve ne moe se ostvariti ljudskim rukama, imitirajui odre eni uzor ili formirajui organizaciju. Naravno, po ro enju i ivotnom rastu pojavit e se odre eni uzorak. Nitko ne moe proizvesti ili modelirati ovjeka u njegovo sadanje oblije. tovie, izgradnja Crkve nije od ovjeka nainjen uzorak, niti je ona proizvedena imitacija, ve spontani rast Krista kao naega ivota. Svaki dio i svaki aspekt Prebivalita predstavlja ili djelo ili Osobu Krista to je mnogo vie od uzorka. Prebivalite pokazuje
186
BOJA EKONOMIJA
da, po bogatstvima svoga djela otkupljenja, sam Krist mora se uraditi u nas kao sve. rtvenik u dvoritu predstavlja sveobuhvatnu Kristovu smrt na kriu, koja je ostvarila ispravan odnos s Bogom. Priznajui da smo grenici i da smo doivjeli svoj svretak u Njegovoj smrti, primamo Ga kao svoj ivot. Zatim nas isti i bistri Duh Sveti; to Njegovo djelo predstavljeno je umivaonikom. On nas tu isti od prljavtine svijeta kako bi nas uinio spremnima i prikladnima za Sebe, da se moe uraditi u nas. Nakon ova dva elementa moemo pogledati u gra evinu. Odmah zamijeujemo da sve to ona manifestira prikazuje Krista koji se ura uje u nas. Gotovo posvuda u Svetinji i u Svetinji nad svetinjama vidimo drvo obloeno zlatom, prikazujui da je ljudska narav prevuena boanskom naravi, boanskost se uradila u i na ovjetvo. Stol s prinesenim hljebovima, svijenjak, kadioni rtvenik, Koveg, sve trenice koje formiraju kostur Prebivalita, pa ak i etiri sloja pokrova otkrivaju i istiu jednu stvar: Krista kao utjelovljenje samoga Boga koji se uradio u nas da Ga moemo iskusiti kao ivot i kao nae sve. Gospodin mora otvoriti nae oi i impresionirati nas sa svim tim stvarima. Mi ne moemo pronai uzorak iskljuivo u Djelima apostolskim, postaviti starjeine i akone, i rei ovo je crkva. To nije crkva; to je imitacija crkve. Kad bismo upitali nekoga kako je doao u postojanje i kako je postao tako visoka osoba, odgovorio bi nam: Ro en sam od svoje majke, jeo sam mnogo zdrave hrane i tako sam narastao do svoje sadanje veliine. Mi moemo proizvesti igraku ili lutku, ali nema naina da na taj nain proizvedemo ovjeka. Crkva je pravi ovjek; nitko ne moe nainiti Crkvu! Ona mora biti neto od novoga ro enja u duhu i od rasta ivota u Kristu. Moramo uvijek iznova ponoviti: Brao, drite ruke podalje! Mi ne bi smjeli nita pokuavati formirati ili organizirati. U toliko mnogo mjesta posljednjih sam godina zaklinjao brau na ovakav nain, ipak, nema mnogo brae koja shvaaju o emu govorim. Oni kau: Pa, ako ne formiramo crkvu, ako neto ne organiziramo, to nam je onda initi? Trebali bi uiniti samo jedno: jesti i piti Krista. tovie, mi trebamo biti progutani od Krista. to vie se njime gozbimo, to vie emo biti progutani od Njega.
POKROV BOJE GRAEVINE
187
Mi mislimo kako se samo s Njim hranimo i uivamo Ga, zapravo, to se mi vie Njime hranimo, to vie bivamo progutani od Njega. Crkva se ne moe formulirati niti organizirati, ve se mora roditi od Krista u Duhu; ona mora biti ivo Kristovo Tijelo koje raste Kristovim ivotom. Zatim e, kao rezultat, postii odgovarajue oblije i vidjet e se uzorak. Ona raste s Kristom, po Kristu i u Kristu. U dvoritu moemo iskusiti djelo koje je Krist ostvario na kriu, ono je sredstvo po kojem mi moemo ui u Svetinju. Svetinja i Svetinja nad svetinjama nisu mjesta gdje moemo iskusiti Kristovo djelo otkupljenja, ve samoga Krista. Ovdje mi imamo iskustvo samoga Krista kao nae ivotne opskrbe, kao svjetlo ivota, kao miris uskrsnua, te kao Onoga koji je sveobuhvatan. Jednom kad se Krist uradi u nas, dostupni su materijali za izgradnju Crkve. Tada emo kroz Duha Svetoga, koji nas iznova ra a i dovodi do zrelosti (to je prikazano sa zlatnim kolutovima i sa zlatnim prijenicama), biti sjedinjeni i zajedno ugra eni u jedno. To je Tijelo Kristovo; to je Boje Prebivalite. Opet ponavljamo: izgradnja Crkve je stvar rasta i taj rast je Krist koji se kao sve, progresivno ura uje u nas. Samo to proizvodi materijale za izgradnju Crkve. Kroz proces novoga ra anja i zrelosti po Duhu, svi ovi materijali skladno e se povezati i sjediniti u cjelinu. Ovakva izgradnja u jedinstvu Tijelo je Kristovo i Boje Prebivalite. CRKVA POKRIVENA KRISTOM KAO SVOJIM IZRAAJEM
Me utim, moramo shvatiti da ak i kod ovog stupnja Prebivalite jo nema pokrov koji bi ga prekrio. Bez obzira na stupanj do kojeg smo ura eni u Krista i do kojeg je Krist ura en u nas, mi smo samo trenice nitko od nas ne moe postati pokrov. Ako smo mi pokrov, Crkva e postati izraaj ovjeka. Samo Krist moe biti pokrov, budui da Crkva jedino moe biti izraaj samoga Krista. U slici Prebivalita, kao to smo vidjeli, pokrov se sastoji od etiri sloja i svaki sloj jedan je od aspekata Krista. Cjelokupni pokrov otkrivenje je Krista kao jedinog pokrova. Dakle, Prebivalite po tom pokrovu, koji ga u potpunosti prekriva, postaje izraaj Krista. Nakon to je pokrov stavljen na Prebivalite, izvana se nije moglo vidjeti nita osim pokrova. ak su trenice i posu e bili
188
BOJA EKONOMIJA
unutar pokrova. Pokrov nije samo titio sve trenice i svo posu e u Prebivalitu, nego je i izraavao cijelo Prebivalite. Zapravo je izraaj onaj koji je titio sve trenice i svo posu e. To znai da ako nemamo Krista kao svoj izraaj, nemamo ni Njegovu zatitu. Ako od Krista oekujemo da zatiti Crkvu, moramo imati Njega kao svoj izraaj. U nekim mjestima ini se da Crkva nije pokrivena Kristom, ve s odre enom vrstom doktrine. U drugim je mjestima pokrov odre ena manifestacija nekih darova darovi su postali pokrov. Grupe vjernika su ili pod pokrovom uenja ili pod pokrovom darova ali ne pod pokrovom Krista. Me utim, darovi i uenja nas nikada ne mogu zatititi. Niti jedan dar, niti jedno uenje, niti jedna doktrina nisu adekvatni da zatite grupu vjernika. Samo Krist mora biti uzdignut, samo Krist se mora veliati, samo Krist se mora izraziti kao pokrov koji nas prekriva. Ako itamo mjere Prebivalita, otkrit emo da pokrov ne ukljuuje samo krov, nego i dvije strane. Izvana se ne moe vidjeti nita osim pokrova. Podnoja, trenice i ostali predmeti unutar Prebivalita nisu vidljivi. To znai da oni izvana moraju vidjeti samo Krista kao pokrov Crkve. Kad ljudi u u unutar Prebivalita, ne vide nita drugo osim mijeanje Krista s ovjekom. Izvana nema niega osim Krista, a unutra nema niega izuzev Krista koji se uradio i pomijeao sa ovjetvom. Drugim rijeima, kad izvana gledam na crkvu, vidim samo Krista, no kad u em u crkvu i pogledam ljude, vidim mijeanje Krista sa svakom osobom. To je prava crkva. Izvana ljudi ne mogu vidjeti nita osim Krista, a iznutra oni ne vide nita izuzev Krista koji se uradio u mnoge osobe. To je predivna slika! Kad bih imao vie od deset poslanica Rimljanima, dvanaest poput onih Korinanima i ezdeset poput one Efeanima, bez ove slike ne bi mi to bilo tako jasno. Ja sam jednostavno maleno dijete, jo uvijek trebam slike i crtee. Kad pouavamo djecu u djejem vrtiu, potrebne su nam neke slike. Na primjer, ako na glasove rastavimo rije M-A--K-A, toj djeci to nita ne znai. Trebamo im donijeti sliku make i pokazati im je. Isto tako, promatrajui ovu sliku Prebivalita moemo shvatiti pravu izgradnju Crkve. To nije stvar uzorka ili organizacije, niti
POKROV BOJE GRAEVINE
189
je to bilo kakvo formiranje ljudskim rukama, to je Krist koji se ura uje u mnoge osobe. Oni sad uzdiu i veliaju Krista stavljajui Ga na sebe kao svoj izraaj kako bi se pokrili i zatitili. Pogledajmo sada u etiri sloja pokrova. Iznutra je prvi sloj od najfinijeg materijala zavjese od prepredenog lana s vezenim likovima kerubina i predivnim bojama: plavom, purpurnom i skrletnom koje su utkane u njih. Plava boja predstavlja nebo, purpurna predstavlja kraljevstvo, a skrletna predstavlja otkupljenje. Temeljni materijal ipak je prepredeni lan, koji simbolizira Kristovo ovjetvo sa svim Njegovim finim karakteristikama i ponaanjem. etiri Evan elja zapisi su o ovjeku s ljudskom naravi i ponaanjem koji su ba kao prepredeni lan. On je tako fin, ali ipak vrlo snaan, a budui da je nainjen od prepredenog lana, snaga mu je udvostruena. Gospodin Isus je tako fin, a istovremeno je tako snaan; u Njemu nema niega to bi bilo okrutno ili slabo. Vezeni likovi kerubina predstavljaju Boju slavu oitovanu u Njegovom stvaranju. Kerubini simboliziraju Boju slavu, a vezeni likovi kerubina na prepredenom lanu znae da se Boja slava uradila u ovjeanstvo i u Njegovu kreaciju. Dok je Isus bio na ovoj Zemlji, moemo vidjeti da je u tom ovjeku s Njegovom finom ljudskom naravi i karakterom Boja boanska slava bila utkana u Njegovu kreaciju. On je pravi ovjek s finom ljudskom naravi i ponaanjem, me utim, On je tako er utjelovljenje Boje slave utkane u Njegovu kreaciju. On, kao ovjek, odsjev je Njegova sjaja. Drugim rijeima, na Njemu su vezeni likovi kerubina. Moete li slijediti ovakvu vrstu govora? On nije samo ovjek, On je i boanski. Njegova ljudska narav nosi boansku slavu. Ovo ne moemo iscrpiti, ali moramo krenuti dalje. Drugi sloj sastoji se od zavjesa nainjenih od kostrijeti (jaree dlake). U Pismu jarci esto predstavljaju grene ljude. Matej 25:31-46 govori o podjeli i razlici izme u ovaca i jaraca, a jarci su prikazani kao greni ljudi. To savreno odgovara 2 Korinanima 5:21: Bog je Onoga koji je bio bez ikakva grijeha, uinio grijehom umjesto nas. Dakle, sloj zavjesa nainjenih od kostrijeti simbolizira Krista koji je umjesto nas uinjen grijehom. Iako je On prepredeni lan, On je uinjen kostrijeti (jareom dlakom): On
190
BOJA EKONOMIJA
nema nikakava grijeha i ne poznaje nikakav grijeh, ali je mjesto nas uinjen grijehom. Nakon sloja kostrijeti dolazi sloj ovnujskih koa obojenih u crveno. Crvena boja predstavlja prolijevanje krvi u Kristovom djelu otkupljenja. On je bio Bezgrean, kao takav uinjen je grijehom mjesto nas da ponese nae grijehe ova jednostavna reenica objanjava prva tri sloja. Prvi sloj predstavlja Krista kao Onoga koji je bezgrean, drugi sloj nam pokazuje da je On mjesto nas uinjen grijehom, a trei sloj prikazuje da je On ponio nae grijehe i prolio Svoju krv kako bi nas otkupio. Nakon ovnujskih koa obojenih u crveno dolazi etvrti sloj, koji postaje izvanjski pokrov. Ovaj pokrov je nainjen od finih tuljanovih ili jazavevih koa, koje su vrlo jake; one se mogu oduprijeti bilo kakvom vremenu ili napadu. Izvanjski pokrov nije toliko atraktivan pojavom i nekako je grub. Krist danas svjetovnim ljudima nije privlaan izvanjski; On im se ini ba kao jaka jazaveva koa, neprivlana po svojoj izvanjskoj pojavi. Me utim, iako On nije tako privlaan izvana, iznutra je prelijep, prekrasan i nebeski. On nije kao dananje kranstvo s ogromnim, predivnim zgradama primamljivo izvana, dok je iznutra i duhovno runo, prazno, a ponekad i iskvareno. Svjetovne kranske organizacije uistinu su rune. Unutar prave Crkve, Boje gra evine, postoji neto nebesko i predivno, dok je izvana runo i grubo, bez privlanosti i ljepote. elim iskorisiti ovu priliku i rei da se svi mi moramo pokuati sakriti. Mi nikada ne bismo trebali staviti svoju sliku u novine. To nije neto od Crkve, ve neto to je u potunosti od degradirane, svjetovne religije kranstva. O, brao, ako je mogue, ne dopustite nikome da oglaava vae ime u novinama. Gospodin Isus nikada nije samoga Sebe oglaavao. U etiri Evan elja itamo kako se uvijek pokuao sakriti, i ako je bilo kako mogue, ostati skriven. Ljepota i privlanost moraju biti iskustvo Krista u naem duhu. To je istinska ljepota pred Bogom. Iskoristit u ovu priliku da podijelim jo neto o gradnji prostora za sastanke. Brao, ako je mogue, mi bismo tamo gdje se sastajemo, pojavom trebali imati vrlo jednostavan i neupadljiv prostor. Ne gradite luksuznu i prekrasnu dvoranu. Mi ne moemo
POKROV BOJE GRAEVINE
191
ljude privui ka Gospodinu sa prekrasnim izvanjskim gra evinama. Jednom sam bio u Rimu i vidio sam takozvanu Baziliku sv. Petra. Ne mogu rei koliko milijuna dolara vrijedi ta gra evina, niti koliko mnogo ljudi je njome svakodnevno privueno. Kad sam bio tamo bila je prepuna. Ali ne vjerujem da je jedna osoba izme u tisuu bila spaena. Koja je prednost privlaiti ljude na takve naine? Rekao bih, ako je mogue, da bi se trebali rijeiti takvih gra evina. One Gospodinu nisu ugoda, nego uvreda. Me utim, ono to elim istai ne odnosi se na te stvari, ve na samoga Krista koji je prepun nutarnje ljepote, a tako je jednostavan i ponizan izvana. Takav Krist mora biti izraz naega svjedoanstva i pokrov Crkve. To nije ljudsko miljenje ili ljudska misao; to je slika koja nam je pokazana u Bojoj Rijei. Mi ne smijemo na sebi imati nita drugo kao izraaj. Mi moramo uzdizati i veliati naega predivnoga Krista kao pokrov Boje gra evine
Krista koji je prepun boanske privlanosti, i Krista koji je izvana tako jednostavan i ponizan u oima svijeta. Takva crkva moe pretrpjeti bilo kakav napad i takva crkva moe nadvladati svaku kunju. Jednom kad do e neprijateljev napad, oni u prekrasnim zgradama takozvanih crkava prvi su koji e pasti. Samo oni koji ne izvode nikakav izvanjski show nego posjeduju nebesku ljepotu i boansku privlanost u sebi, izdrat e do kraja. Krist je njihov sadraj i njihov pokrov. Nita ne moe unititi ili nadvladati pravu gra evinu Crkve prekrivenu takvim Kristom. Nauimo staviti ove stvari u praksu i traimo Krista u duhu. Nauimo poznavati svoj duh i iskusimo Krista kao nae sve. Tada emo imati mjeru punine veliine Kristove i postat emo pristupani materijali koji se mogu ugraditi s drugima kao Boja gra evina pokrivena Kristom kao izraajem. Tada e postojati prava, jaka crkva, koja se moe oduprijeti bilo kakvom napadu, koja moe podnijeti bilo kakvu nevolju i koja moe nadvladati svaku kunju za beskonanu Boju slavu.
D VADESET
I TREE
P OGLAVLJE
CRKVA BOG OITOVAN U TIJELU ali ako bi se moj dolazak usporio, znaj kako ti se treba vladati u kui Bojoj, koja je Crkva ivoga Boga, stup i podloga istine. Bez sumnje, uzviena je tajna prave vjere [grki: pobonosti]: Onaj koji je tijelom oitovan Duhom je opravdan, an elima pokazan, poganima propovijedan, u svijetu vjerovan, u slavu uznesen. (1 Tim 3:15, 16).
Postoje tri aspekta Crkve koja su spomenuta u 15. stihu: Kua Boja, Crkva ivoga Boga i stup i podloga istine. Stih 16 nastavlja uzvienom tajnom prave vjere [grki: pobonosti], koja je Bog oitovan u tijelu. ime su povezana ova dva stiha? Neki s pravom inzistiraju da bi na kraju stiha 15 bolje bilo staviti toku-zarez (;), nego toku (.): Stup i podloga istine; bez sumnje, uzviena je tajna prave vjere [pobonosti]: Onaj koji je tijelom oitovan CRKVA KUA BOJA
Zato je Crkva spomenuta zajedno s oitovanjem Boga u tijelu? Zato to je Crkva kua Boja. to znai izraz kua Boja? Kad ti govori o svojoj kui, misli na mjesto gdje stanuje, gdje ivi, gdje sprovodi u djelo svoj ivot; upravo je to i znaenje kue Boje. To nije beznaajan izraz ili pak izraz koji olako moemo shvatiti. Kua Boja mjesto je gdje prebiva Bog, gdje On ivi i gdje On u djelo sprovodi svoj ivot. Ta kua nije nita drugo nego Crkva ivoga Boga. Primijetimo da izraz ovdje ne kae samo Bog, ve ivi Bog. On je tako iv; i On prebiva u Crkvi, kree se u Crkvi, ivi u Crkvi i cijeli Svoj ivot sprovodi u djelo u Crkvi. Kad kaemo da je Crkva kua Boja, mora nas se duboko dojmiti da Bog prebiva, ivi i ostvaruje
194
BOJA EKONOMIJA
Svoj ivot u toj kui. Imamo li mi takvo duboko razumijevanje kue Boje? CRKVA STUP I PODLOGA ISTINE
Crkva nije samo kua Boja u kojoj Bog prebiva, ivi i ostvaruje Svoj ivot, ona je tako er stup i podloga istine. to je istina? Nemojte misliti da istina predstavlja doktrinu. Rije istina u ovakvom stihu znai stvarnost. Nita u itavom svemiru nije stvarno, nita nije istina, sve je samo sjena. Sve to se moe vidjeti, sve to se moe dotaknuti, sve to se moe posjedovati i uivati nije stvarno, ve je u najboljem sluaju sjena. to god postoji u ovom svemiru sjena je, a ne prava stvar. to je stvarnost? To je Krist kao stvarnost svega. Hrana koju jede nije prava hrana, ona je samo sjena prave hrane. Prava hrana je Krist. Ako nema Krista, onda nema stvarnost hrane. Ti moe misliti da je ljudski ivot koji ima stvaran, ali nije; on je tako er samo sjena. Pravi ivot je Krist. Ako ima Sina Bojega, ima ivot; ako pak nema Sina Bojega nema ivota (1 Ivanova 5:12). Ako ti brat poalje svoju sliku, rei e: To je brat taj i taj. Ali u stvarnosti, to nije brat taj i taj. To je samo slika, i to lana slika. Zapravo sve slike su lane, jer zbiljske stvari se ne nalaze u slikama. Cijeli svemir nije nita drugo nego slike. Sve slike, simboli i figure u Starom Zavjetu bile su slike stvarnosti koja je trebala doi, a to je sm Krist. Krist je istina, Krist je stvarnost itavoga svemira. Krist je stvarnost Staroga i Novoga Saveza. Ako ima samo uenje o Kristu, onda nema stvarnost Krista. Sam Krist je istina, a Njegov Duh je Duh istine (Ivan 14:17; 15:26; 16:13; 1 Ivanova 5:6). On sam jest stvarnost, a Njegov Duh je Duh stvarnosti. Crkva, u kojoj ivi Bog prebiva, ivi i kree se, stup je i podloga Istine. Ona nosi stvarnost. ivi Bog prebiva unutar te Crkve, a istina, stvarnost, stoji na toj Crkvi. Mi ne stojimo za doktrinu, mi stojimo za Krista, istinu i stvarnost. Mi bismo trebali biti odvani rei: Prijatelji, do ite i vidite; do ite k Crkvi i pogledajte stvarnost svemira. Do ite i vidite stvarnost ivota, stvarnost ljubavi, stvarnost strpljenja, i stvarnost mnogih drugih stvari. Jednoga popodneva 1933. godine dok sam bio u posjeti kod
CRKVA BOG OITOVAN U TIJELU
195
brata Watchmana Nee-a, on me odjednom upitao: Brate, to je strpljenje? Isprva sam pomislio da je to djetinje pitanje. Uili su me to je strpljenje dok sam jo bio mali. No, budui da je pitanje dolo iz njegovih usta, nisam ga prihvatio olako; dakle, dalje sam razmiljao: to misli pod tim to je strpljenje? Nisam se usudio odgovoriti. On je sjedio u stolici za njihanje, ljuljajui se naprijed-nazad. Napokon sam se odvaio: Strpljenje je neto po emu netko trpi i podnosi lo tretman drugih. To je strpljenje. On je odvratio: Ne! Ja sam ga upitao: Dobro brate, ako strpljenje nije podnoenje nepravde, molim te reci mi onda to je strpljenje. On se nastavio ljuljati u svojoj stolici postavljajui pitanje: Dakle, to je strpljenje? to je strpljenje? Nakon dugog vremenskog perioda odjednom je odgovorio: Strpljenje je Krist. Odgovor je bio vrlo kratak i jednostavan: Strpljenje je Krist. Jednostavno nisam mogao razumjeti ovakvu vrstu stranog govora. Odvratio sam mu: Brate, to mi zvui potpuno strano. Ne razumijem to. Molim te reci mi to pod time misli? On mi nije nita drugo rekao, ve je nastavio ponavljati: Strpljenje je Krist, strpljenje je Krist. Cijelo to popodne nismo govorili ni o emu drugome. Bio sam vie nego zbunjen. Nakon tri ili etiri sata otiao sam od njega, poprilino razoaran. Vrativi se u svoju sobu, kleknuo sam i pomolio se: Gospodine, molim Te da mi kae to znai: strpljenje je Krist? Ne mogu shvatiti. Napokon mi je Gospodin pokazao da nae strpljenje mora biti sm Krist. Strpljenje je Krist koji ivi u meni i kroz mene. Ah, kad sam to vidio, to je bilo pravo otkrivenje! Bio sam tako sretan! Moramo shvatiti da ljudsko strpljenje, koje mi sami moemo postii nije pravo strpljenje. Ljudsko strpljenje je samo forma i sjena; pravo strpljenje je Krist. Sve to mi trebamo strpljenje, poniznost, ljubaznost, ljubav prema drugima, ak i ljubav prema Bogu moraju se nai u samome Kristu. ak i Deset zapovijedi samo su sjena; Krist je stvarnost. Ako imamo Krista koji je ivljen kroz nas, tada imamo stvarnost i ispunjenje svih zahtjeva koji su nam postavljeni kroz Deset zapovijedi. Crkva mora nositi istinu, stvarnost. Crkva mora biti stup i podloga univerzalne stvarnosti, koja je sm Krist. Moramo biti
196
BOJA EKONOMIJA
odvani i rei drugima: Do i u Crkvu i vidi pravo strpljenje i pravu poniznost. Do i k nama i vidi pravu vjernost i stvarnost iskrenosti. Bog prebiva u Crkvi, jer Crkva je kua Boja. Bog ivi, kree se i ostvaruje svoj ivot u Crkvi; a svjedoanstvo i stvarnost stoje na Crkvi. Mi moramo razmotriti ova dva aspekta; unutarnji, po kojem Bog prebiva u Crkvi; i izvanjski, po kojem Crkva nosi svjedoanstvo i stvarnost. Ova dva aspekta prikazuju mijeanje Boga sa ovjekom. Unutar crkve grupe otkupljenih, nanovo ro enih i preobraenih ljudi, prebiva Bog; a na toj grupi ljudi, postoji stvarnost svemira. Sva stvarnost svemira centrirana je u toj grupi. Ako itko eli znati to je ivot, mora doi do crkve i vidjeti. Ako neki ele znati to je ljubav, oni tako er moraju doi i vidjeti. Ako se eli upoznati stvarnost poniznosti i ljubaznosti, crkva je mjesto gdje se to treba vidjeti. Na toj grupi ljudi moe se vidjeti stvarnost sveobuhvatnog Krista. Svjedoanstvo crkve nije u doktrini, ve u noenju Krista kao stvarnosti. to vie kliemo Krist, a nemamo unutarnju stvarnost, to vie gubimo Krista. Tada imamo Krista samo u klicanju, u govoru i uenju. Me utim, nemamo Ga u svom unutarnjem ivotu, niti Ga moemo iskusiti u naem izvanjskom ivljenju, naem svakodnevnom hodu. Crkva mora biti stup i podloga nosei Krista kao jedinu stvarnost svega. Ako ne znamo pravi smisao ivota, moramo doi u Crkvu i pronai ga. CRKVA OITOVANJE BOGA U TIJELU
To je ispravno znaenje kue Boje i stupa i podloge istine. Crkva je nastavak i umnaanje Boga oitovanoga u tijelu. To je razlog zbog kojeg je apostol Pavao stavio ova dva stiha zajedno. Oitovanje Boga u tijelu ima mnogo toga zajednikog sa Crkvom koja je kua Boja i stup i podloga istine. Kad smo ivo Tijelo Kristovo u nekom mjestu, tada smo uistinu kua Boja i stup i podloga istine. Tad smo poveanje, umnaanje oitovanja Boga u tijelu. Bog se opet oituje u tijelu, ali na iri nain. Princip Novoga Zavjeta je princip inkarnacije (utjelovljenja), koji je: sm Bog oitovan u tijelu. Drugim rijeima, Bog je pomijean s ljudskim biima ne na izvanjski nain, ve na unutarnji nain.
CRKVA BOG OITOVAN U TIJELU
197
Crkva je oitovanje Boga, a ne oitovanje doktrina ili darova. Crkva mora oitovati Boga u Kristu kroz Duha, a ne demonstrirati doktrine ili darove. CRKVA SE NE GRADI SAMO IZVANJSKOM PROMJENOM
Mi imamo breme za ovo o emu priamo jer se bojimo da mnoga braa i sestre nesvjesno misle da emo formirati novi pokret ili da emo trenirati ljude da formiraju novi uzorak za crkvu. To je naa istinska briga. Svi moramo uprijeti svoj pogled u Gospodina da se ovakva vrsta misli i razumijevanja u potpunosti odbaci. To mora sto posto nestati iz nae krvi. Mi nismo ovdje s namjerom da formiramo novi pokret. Ne! Stotinu puta ne! Ako to uinimo, to jednostavno dokazuje da ne poznajemo Boju ekonomiju. Moram uvijek iznova naglasiti da Crkva nije neto formirano prema odre enom uzorku. ivi Bog koji prebiva u nama nije stvar doktrine. Prema svom duhovnom hodu veina krana danas ne zna put unutarnjega ivota i Krista kao njihovog ivota. To nas doista zabrinjava i stavlja na nas breme. Kad ljudi usvoje odre eno shvaanje ili naue odre ene metode, oni pokuavaju zapoeti neto novo u mjestu gdje ive. To nije Gospodnji put. Ono to mi trebamo danas nije samo promjena odjee nego promjena krvi. Naravna krv se mora izmijeniti. Mi trebamo promjenu ne samo u izvanjskom nainu, ve i u nutarnjem ivotu. Uzmimo da je neka osoba prije bila pastor s naslovom Veleasni. Moda se ak oblaio poput klerika s ovratnikom okrenutim naopako. Onda je bio prosvijetljen i shvatio je da su sve te stvari pogrene: naslovi poput Pastor i Veleasni, ovratnik okrenut naopako i crna halja. Zatim se rijeio svih tih stvari; prekriio je klerikalni naslov i poeo je nositi uobiajenu odjeu. Nakon toga otiao je raditi za Gospodina u neko drugo mjesto na drukiji nain, bez naslova i bez halje. Ne elim suditi je li ovo ispravno ili pogreno, ali elim rei jednu stvar: moramo doznati da li se unutar takve osobe dogodila stvarna promjena. Bez sumnje, ona je odbacila sve ove prijanje stvari, ali ta promjena je previe izvanjska. Prije je ova osoba sluila sama po sebi, po svom naravnom ivotu. Ona sada ima
198
BOJA EKONOMIJA
promjenu u izvanjskim stvarima, no je li dolo do promjene u njenom unutarnjem ivotu? Mogue je da ona i dalje radi i slui Gospodinu po istom ivotu kad je i imala naslov. Iako je imala stvarnu promjenu izvana, ipak iznutra je jo uvijek ista. Promjena kao ova jednostavno postaje izvanjski pokret. Prije je ovaj ovjek prakticirao crkvu formirajui izvrnu skuptinu; sad je to odbacio i skuplja grupu starjeina. Premda to jest promjena, nita se nije promijenilo u njegovom unutarnjem ivotu. Izvanjska promjena nije rezultat unutarnje promjene ivota, tako da ta promjena postaje samo jo jedan novi religiozni pokret. tovie, mi moramo ii iznad promjene u ivotu i ostvariti Crkvu. Crkva je mijeanje Boga sa ovjekom. Razlog zbog kojeg smo toliko mnogo govorili o dui, duhu i srcu je ba zbog toga to nam to pomae da shvatimo da je Bog na sadraj, a mi smo njegovi spremnici. Mi moramo znati kako podesiti svoje srce kako bi mogli otvoriti svoje srce i dopustiti Bogu da u e u njega; tako er moramo znati kako vjebati svoj duh kako bismo Ga kontaktirali, sadravali, ak i probavili. Na primjer, uzmimo da za veeru jede odrezak. etiri sata nakon to si pojeo odrezak i sadravao ga u svom elucu, on e se probaviti i postati konstituirajui element tvoga tijela. To je istinska slika Crkve. Me utim, dananje kranstvo vie je religija negoli stvarnost ivota. Dananji problem nije samo izvanjska promjena forme, ve promjena ivota iznutra. CRKVA SE NE GRADI SAMO UENJIMA
tovie, mi ne bi trebali poklanjati panju samo uenjima. Kako bih nam pomogao, dopustite mi da upotrijebim jednostavnu ilustraciju. Kad sam bio djeak, ja i mnogi drugi ili smo u kransku kolu i primili kransko obrazovanje. Bili smo poueni o biblijskim priama. Iako nismo bili spaeni, veina nas je bila uvedena u kranstvo i nauili smo doktrine. Mnogo puta smo se sva ali s ljudima uvjeravajui ih da je kranstvo ispravna religija. Misionari su nam sluili sa svim doktrinama i uenjima. Nauili su nas o Presvetom Trojstvu Ocu, Sinu i Duhu. Nauili smo da je Krist ro en od djevice, da je ivio, hodao i radio na ovoj Zemlji; ak smo vjerovali da je i uskrsnuo.
CRKVA BOG OITOVAN U TIJELU
199
Me utim, da si nas upitao: Jesi li ti spaen? to nismo znali. Za nas su Bog i Krist bili tek izrazi. Moram posvjedoiti da do tog vremena gotovo nitko izme u stotinu lanova te crkve nije znao je li spaen ili nije. Oni su bili poznati kao krani. Ponekad bi svi lanovi te crkve paradirali na ulicama uzdiui krieve i pjevajui: Naprijed kranski ratnici. Ovo dijelim s vama da vam pokaem koliko isprazna su uenja. Danas neki inzistiraju da se ljudima predstavi set uenja kao to su predestinacija, slobodna volja, apsolutna milost i vjena sigurnost spasenja. Moe ljude posluiti sa svim ovim uenjima, no mogue je da ivot i duh tih ljudi nikada ne bude dotaknut. Da nastavim svoje svjedoanstvo: jednoga dana jedan od lanova moje obitelji bio je spaen, a zatim sam i ja bio spaen. Napokon smo imali pravi doticaj s Bogom. ivot nas je dotakao duboko u nama i uradio u nas stvarnu promjenu. ak su se promijenili nae izvanjsko ivljenje i izvanjski hod. Stvarna promjena u naim ivotima utjecala je na druge te su i oni bili spaeni. Nakon toga shvatili smo da moramo imati neto vie od uenja. Sva uenja u Svetome Pismu moraju biti vozilo koje prenosi u nas Krista. Ako ona ne ispune ovu svrhu, tada smo u oajnikoj potrebi za Kristom. CRKVA SE NE GRADI SAMO DAROVIMA
Isti princip vrijedi i za darove. Mnogi krani danas misle da su poprilino duhovni zato to imaju duhovne darove. No u stvarnosti nije tako. Ako itamo 1 Korinanima, moemo vidjeti stanje korintskih vjernika. Oni su vjebali darove ak vie od apostola (1 Kor 14:18-20), no jesu li imali stvaran rast ivota? Ne; bili su tjelesni i djetinjasti (1 Kor 3:1-3). Kao to uenja moraju biti sredstva koja prenose drugima Krista, isto tako i darovi moraju biti sredstva koja prenose drugima Krista. Boja namjera danas nije da nam podari toliko mnogo uenja i darova, nego da nas poslui Kristom i da u nas udijeli Krista. Evo pravog prikaza. Sreo sam osobu koja je bila puna biblijskoga znanja; no istovremeno dok je govorio o Bibliji, puio je. Nakon to je pola sata govorio o Evan elju po Mateju i o deset djevica, rekao je: Oprostite, moram si uzeti neko vrijeme da
200
BOJA EKONOMIJA
odem van puiti. Znam da je ovo pogreno, ali ja sam tako slab. Onda bi otiao u Knjigu Otkrivenja i priao bi o deset rogova, sedam glava i etrdeset i dva mjeseca. Imao je snagu za pouavati, no najzad bi rekao: Oprostite mi, moram ii jo malo puiti. Iako je bio jak u pouavanju Biblije, bio je vrlo slab u duhovnom ivotu. Vidio sam tako er mnoge ljude koji su govorili u jezicima. Nakon to su ih demonstrirali bili su izuzetno nemarni u svom svakodnevnom ivotu. Neki su bili nemarniji od nevjernika. Njima je bilo tako lako izgubiti strpljenje kod kue. Sve ove stvari jednostavno dokazuju jednu stvar: Boja namjera nije da nam daje uenja i darove, ve d nam da ivoga Krista. On koristi uenja, ako su dana na ispravan nain, da nam donese Krista; a ponekad koristi odre ene darove kao sredstva kojima nam posluuje Krista, te da potakne ljude da prime Krista. Me utim, mi svi moramo shvatiti da je Boja namjera da mi svi upoznamo ivoga Trojedinoga Boga i da iskusimo Krista u Duhu Svetome. Sjeate li se prie u Starom Zavjetu o magarici koja je progovorila ljudskim jezikom? To je bilo istinsko govorenje u jezicima! Sumnjam da su danas svi jezici pravi kao to je bio ovaj. Proitao sam nedavno lanak u kojem je pisac toga lanka izvijestio da je kontaktirao vie od stotinu ljudi koji govore u jezicima. Rekao je da je svaki od njih, bez iznimke, sumnjao u stvarnost svoga jezika. Ipak, pisac tog lanka ohrabrio je ljude da ne sumnjaju u originalnost svoga jezika, nego da nastave sa svojim iskustvom. Nakon to sam to proitao, samome sebi sam rekao: Je li na dan Pedesetnice Petar sumnjao u stvarnost jezika kojim je govorio? Je li u ono doba postojao itko tko je imao takve sumnje? Zato se onda danas toliko mnogo ljudi pita jesu li njihovi jezici pravi ili nisu? Jednostavan odgovor je da danas mnogi jezici nisu pravi. ak i ako govori pravim jezikom, moram ti rei da to nije ivot. ak je i kralj aul primio izlie Duha Svetoga (1 Sam 19:22-24), no nemoj misliti da je iskusio ivot. Naprotiv, to izlie otkrilo je njegovo pravo lice. Nakon to je primio izlie, skinuo se gol! To slikovito prikazuje da je izlie Duha Svetoga drugaije od ivota. ivot nije izlie; ivot je iskljuivo sm Krist u Duhu. O, brao i sestre, molim vas da date sve od sebe kako biste
CRKVA BOG OITOVAN U TIJELU
201
shvatili da ne pokuavam kritizirati, no doista sam optereen bremenom koje elim s vama podijeliti. Kad vidim oajnu situaciju me u narodom Gospodnjim, ne znam to bih rekao, niti to bih uinio. Kad se daju uenja ljudi su tako otvoreni za njih. Kad se spomenu darovi mnogi postaju vatreni. Ali kad se posluuje unutarnji ivot i Krist koji prebiva u nama, koliko velika je potreba za unutarnjim otkrivenjem. Doktrine i darovi su izvanjski, no Krist je skriven u nama. O, koliko Gopodnja djeca potrebuju da upoznaju Onoga koji prebiva u njima, koji je tako iv i silan koji nas obraa, regulira, ojaava i osvjeava, uvijek nas preobraava i proima samim Sobom. CRKVA SE NE GRADI POZICIJOM
Mi tako er moramo vidjeti da izgradnja Crkve nije stvar pozicije ili odgovornosti, nego ivota u nutarnjem biu. To nije stvar postavljanja nekog na odre enu poziciju, ve rasta unutarnjeg ivota do zrelosti. Unutarnje bie mora biti protkano Bogom kroz Njegovo unutarnje djelovanje. to vie ljude postavljamo na poziciju, to vie neemo imati nita. Ali, to vie pomognemo ljudima da shvate rast ivota, to vie e se ivot umnaati. Rast unutarnjega ivota siguran je nain za izgradnju Crkve. Zatim emo kroz sazrijeli ivot spontano biti kvalificirani da snosimo odre enu odgovornost. Moramo iznova ponoviti: Boja nakana je da udijeli Krista u nas, koji tada postaje u nama nae sve. Bog koristi uenja kako bi pomogao jednima; On koristi i darove kako bi pomogao drugima; no, ni uenja ni darovi nisu ono glavno. Potrebno je unutarnje otkrivenje da se vidi cilj ivoga Krista koji prebiva u nama. Onda smo, kad god se sastanemo, iva kua ivoga Boga. ivi Bog prebiva, ivi i djeluje u nama; a mi nosimo svjedoanstvo Isusovo, koji je stvarnost ovog itavog svemira. Tada emo imati stvarno oitovanje ivoga Boga u tijelu. To je put Boje obnove danas. Uprimo svoj pogled u Gospodina da nam podari nutarnju milost kako bismo imali stvarnost Crkve.
D VADESET
I ETVRTO
P OGLAVLJE
VIZIJA METE BOJE EKONOMIJE Na poetku ove knjige prikazana nam je Boja ekonomija s njenom metom, no nakon to smo proitali sva ova poglavlja jo uvijek je mogue da promaimo tu metu. Jednostavnim rijeima, Boja ekonomija je Njegovo razdjeljivanje u nas, i da se to ostvari On to mora uiniti kroz Trojicu Oca, Sina i Duha. Od poetka ove knjige proveli smo mnogo vremena u toj ekonomiji Trojedinoga Boga. Boja namjera nikad nije bila da nam u Svetom Pismu da doktrinu Trojstva. Doktrina u nama stvara mnoge razliite predodbe. Me utim, Sveto Pismo uistinu otkriva kako je Bog ostvario svoju boansku ekonomiju kroz Trojstvo. Istakli smo da rije ekonomija u grkom znai administracija, upravljanje, aranman, dispenzacija. Rije dispenzacija uporabljena je bez ikakve misli o vremenskim periodima, ve se misli o dispenzaciji samoga Boga u nas. Opet ponavljamo: Boja namjera je da samoga Sebe dispenzira u nas. Taj plan sredite je Njegovog stvaranja i otkupljenja. Bog je stvorio i otkupio ovjeka za tu svrhu, da ovjek bude spremnik u kojeg bi se On mogao dispenzirati. U itavom svemiru vremena, prostora i vjenosti
sredite Njegove ekonomije je da se dispenzira u ovjeanstvo. Najzad, konano dovrenje (konzumacija) cjelokupnog Bojeg djela stvaranja, otkupljenja i preobrazbe (transformacije) univerzalno je mijeanje Boga s ovjekom. Dakle, u postojanje dolazi Novi Jeruzalem kao konani rezultat cjelokupnog Bojeg djela u ezdeset i est knjiga Biblije. Taj rezultat nije nita drugo nego univerzalno mijeanje Boga s ovjekom. Novi Jeruzalem mijeanje je samoga Boga sa korporativnim tijelom ljudi. U to vrijeme oni vie nee biti naravni, ve e svaki njihov dio, svaki njihov aspekt, biti regeneriran (nanovo ro en), preobraen od Boga i
204
BOJA EKONOMIJA
doveden u jednakost (suoblien) po Bogu i s Bogom kao ivotom. Oni e biti preobraeni u naravi, a pojavom bit e jednaki samome Bogu. Ako elimo Gospodinu sluiti na ispravan nain, tada moramo imati ovu viziju. Ova vizija nije nova; to je izvorna vizija od poetka doba Crkve. Me utim, ona se mora iz dana u dan u nama obnavljati. Ona mora biti vizija koja nas kontrolira u naem cjelokupnom radu, ivotu i djelovanju. META SE OSTVARILA KROZ ETIRI KORAKA
to je meta te ekonomije? Prije svega, Otac se sa svom Svojom puninom pojavio u Sinu. Sin je utjelovljenje i izraaj Oca; nitko osim Sina nikada nije vidio Boga Oca. Sve to je isplanirao Bog je ostvario u Sinu kroz etiri glavna koraka: kroz inkarnaciju (utjelovljenje), raspee, uskrsnue i uznesenje. Ta etiri koraka ispunila su sve to je Bog isplanirao u vjenosti. Kroz utjelovljenje Bog je unesen u ovjeka. Bog je unesen u ljudsku narav i ivio je u njoj na ovoj Zemlji trideset tri i pol godine. to god da su bile ljudske patnje na ovoj Zemlji, Bog im je bio dionik i propatio ih je. To nije bio samo ovjek imenom Isus koji ih je propatio, ve i Bog u Njemu koji ih je propatio. Sljedei korak bio je raspee. Svih dvanaest negativnih elemenata kao to su: Sotona, pali ovjek, grijeh, svijet, smrt, itd. odneseni su na kri i tamo je s njima svreno. Na kriu, unitene su sve negativne stvari. Uskrsnue je uslijedilo nakon raspea. Uskrsnue je obnovilo i uzvisilo standard ovjetva stvorenog od Boga i unijelo je ljudsku narav u Boga. Kroz utjelovljenje boanska narav je unesena u ovjeka; kroz uskrsnue ljudska narav je unesena u Boga. Sada je mogue za ovjeka da ima vie nego samo stvorenu ljudsku narav, budui da je njegova narav bila regenerirana (nanovo ro ena), uzviena i unijeta u Boga. Nakon uskrsnua, Krist je cijelome svemiru prikazan kao model. U ovome modelu Bog je u ovjeku i ovjek je u Bogu. Budui da su sve negativne stvari svrene i unitene na kriu, u ovom modelu nema niega negativnoga. Ovaj model uzaao je na nebesa, tamo je proslavljen i uinjen Gospodarom svega. Ljudski um ne moe shvatiti ovu sliku. U ovom trenutku sve je bilo ostvareno; nita se nije ostavilo
VIZIJA METE BOJE EKONOMIJE
205
nedovrenim. Ovaj model, koji je Bog pomijean s ovjekom i ovjek pomijean s Bogom, uzaao je iznad, daleko iznad, svih stvari u vremenu i prostoru. On je transcendentirao do najvieg mjesta u svemiru te je proslavljen (stavljen na prijestolje) vjenom slavom i autoritetom. Zatim je od Ovoga koji je proslavljen siao Duh Sveti kao izlie tekuine koja se sastoji od mnogo elemenata. Svi elementi koji su ukljueni u Duha Svetoga su: boanska narav, ljudska narav, ljudski ivot, ljudska patnja, smrt na kriu, uskrsnue, uznesenje i proslavljenje (ustolienje). Kao to smo vidjeli, to predivno izlie je sveukljuujua doza to god trebamo nalazi se u toj dozi. Duh Sveti se ulio u nas kao to izlie. Na dan uskrsnua i na dan Pedesetnice, Sveti Isusov Duh, Duh koji ukljuuje sve elemente, doao je u i na rane krane. S jedne strane, On dolazi u nas, dok s druge strane, On silazi na nas. Bog se u Svojem Trojstvu mijea s nama. META DJELUJE U LJUDSKOM DUHU
Meta Boje ekonomije je ovo: Trojedini Bog doao je u nas. Novi Zavjet vie panje poklanja injenici da je Bog u Duhu doao u nas, nego injenici Njegovog silaenja na nas. Rijeica u pojavljuje se mnogo puta u Novom Zavjetu Krist u meni , Krist ivi u meni, Krist oblikovan u meni, Krist stanuje u meni, ostanite u meni i ja u vama, itd. Ako imate vremena, izbrojite koliko puta se ova rijeica koristi u Novom Zavjetu. Bog je nainio ovjeka u tri dijela s naumom da moe ui u ovjeka i da ovjek bude prikladan za Njegovu svrhu. Kao to smo vidjeli, ovjek je trodijelno bie tijelo, dua i duh koji odgovaraju Prebivalitu koje se tako er sastojalo od tri dijela dvorita, Svetinje i Svetinje nad svetinjama. Samo je najdublji dio, Svetinja nad svetinjama, mjesto gdje prebiva Shekhinah slava Boja i gdje je smjeten Koveg koji je slika Krista. To nam sasvim jasno pokazuje da su Bog i Krist doli prebivati u naemu duhu. Na duh je, poput Svetinje nad svetinjama, na najdublji dio. Ovo moemo jasno vidjeti iz Svetoga Pisma, poglavito u 2 Timoteju 4:22: Neka Gospodin Isus bude s duhom tvojim! Tako er i u Efeanima 4:6 vidimo da je Bog Otac u nama; u 2 Korinanima
206
BOJA EKONOMIJA
13:5 vidimo da je Bog Sin u nama; a u Rimljanima 8:11 vidimo da je Bog Duh u nama. U naem duhu sad je Trojedini Bog u Svojem Trojstvu, Otac, Sin i Duh. Ovdje je meta Boje ekonomije: Trojedini Bog je u naemu duhu da bude na ivot i nae sve. O, koliko je u posljednjim stoljeima od Boje djece zanemarena Njegova ekonomija! Mi tu Boju metu moramo obnoviti u svom duhu. Koristei na duh kao Svoje sredite, Bog se iri iz njega u nas. Trojedini Bog je u sreditu naega bia. To je neto najpredivnije! Bog je uao u ljudsku narav, unio je ljudsku narav u boansku narav i dokonao je sve negativne stvari; sad su Trojedini Bog i sve ono to je On ostvario u naem duhu kao na ivot i kao nae sve. Od ove sredinje toke, Trojedini Bog iri se kako bi samim Sobom proeo unutarnje dijelove naega bia. Ljudski duh mjesto je mete Boje ekonomije. Ako promaimo to mjesto, tad jednostavno promaujemo metu Boje ekonomije. Ja ne kaem da je to cilj Boje ekonomije, ve meta. Ta meta zanemarena je od veine dananjih krana. Mi moemo govoriti o mnogim biblijski utemeljenim stvarima, a da ipak promaimo ovu metu! Mi zapravo moramo shvatiti da su sva uenja u ezdeset i est knjiga Biblije za ovu metu. Svi razliiti darovi i sve razliite funkcije za tu su metu i moraju se usredotoiti na tu metu. Kako moemo realizirati Trojedinoga Boga koji prebiva u naem duhu? Kako moemo iskusiti toga Duha koji prebiva u naem duhu? Moramo shvatiti da Trojedini Bog uvijek djeluje u nama (Fil 2:13). On djeluje u nama, a ne izvan nas; On ak djeluje vie u nama nego na nama. Grka rije djeluje jednaka je hrvatskom izrazu proizvoditi htjenje i djelovanje. Trojedini Bog neprestano u nama proizvodi htjenje i djelovanje. On tako er ivi u nama kroz Krista koji ivi u meni. Drugim rijeima, Trojedini Bog je danas u nama kao na ivot. S tim ivotom dolazi i unutarnji zakon, ivi zakon ne zakon slova, ve zakon ivota. Boanski zakon ivota nas neprestano regulira iznutra (Heb 8:10). Osim to nas neprestano regulira iznutra, Trojedini Bog koji prebiva u nama, cijelo vrijeme nas tako er pomazuje u nama (1 Ivanova 2:27). Razmotrimo jo malo ove etiri rijei djeluje, ivi, regulira i pomazuje. O, koliko Crkva potrebuje unutarnje otkrivenje i
VIZIJA METE BOJE EKONOMIJE
207
iskustva ovih etiriju stvari! Mi ih ne bismo smjeli smatrati samo uenjima, ve bismo svakoga dana trebali iskusiti Trojedinoga Boga koji djeluje u nama, ivi u nama, regulira nas i pomazuje nas. Trebali bismo dopustiti tom predivnom Trojedinom Bogu da nas neprestano regulira u naem razmiljanju, u naim motivima, u naim rijeima, u naim stavovima i u naim odnosima s drugima. ak bi nae jedenje i spavanje trebalo biti regulirano od Njega. Mi Njega moramo iskusiti do te mjere i na takav praktian nain. To ne smije degradirati u doktrinu; doktrine ne djeluju. Ako ovo prakticiramo bit emo revolucionalizirani. Moramo shvatiti da takav predivan Krist prebiva u naemu duhu sa svrhom da ivi i djeluje u nama, da nas regulira i da nas pomazuje. META IZGRAUJE CRKVU
Ako Boga ne iskusimo na takav praktian nain, apsolutno je nemogue izgraditi Crkvu. To je slikovito prikazano Evom, koja je nastala iz Adama (Post 2:21-24; Ef 5:30-32). Eva je bila dio Adama, neto to je dolo iz Adama. Samo ono to je izvaeno iz Adama, moglo je biti Adamova ena. Svaki dio i svaki aspekt Eve bio je neto od Adama. To potvr uje da se Crkva moe izgraditi samo onim to dolazi od Krista. Doktrine i darovi ne izgra uju Crkvu. Sm Krist u svetima jedini je materijal kojim se moe izgraditi Kristovo Tijelo. Ako nam nedostaju iskustva praktinog ivljenja Krista, tada emo biti tek neka vrsta religiozne crkve. tovie, moramo iskusiti Krista ne samo kao na ivot, nego i kao nau hranu, kao Kruh ivota. On je hranidbena opskrba u nama. Dan za danom mi se moramo gostiti Kristom i biti Njime nahranjeni. To za nas ne bi smjelo biti samo uenje, ve nae svakosatno i svakodnevno iskustvo. U Ivanu 6:57 Gospodin kae da e onaj koji Njega jede ivjeti zbog Njega. Ako elimo ivjeti zbog Krista, moramo Ga jesti; tada e nam postati tako stvaran. alosno je da mnogi krani svakodnevno ne jedu Krista. Dopustite mi da to ovako slikovito prikaem: kad si se rodio vjerojatno si teio izme u 3500-4000 grama, no sad ima preko 60 kilograma. Tvoje tijelo se izgradilo; me utim, reci mi ime? Time to si iao po restoranima i itao jelovnike? Naravno da ne. Tvoje tijelo se izgradilo zbog hrane koju si jeo, zbog toliko mnogo jaja,
208
BOJA EKONOMIJA
pilia, krumpira, jabuka, banana, i ostaloga. Kako se onda moe izgraditi Kristovo Tijelo? Ne s uenjima, jer to te se vie pouava kako jesti, to vie e se smanjivati. Zapravo, ako samo ui kako jesti, uskoro emo ti morati doi na sprovod. Ti moe nauiti mnoge stvari i biti najbolji dijetetiar, no uskoro e umrijeti! Isto tako, ti moe poznavati sva dobra, biblijska, ak i duhovna uenja, a ipak umirati zbog nedostatka hrane. Crkve danas trebaju majke koje hrane mlade, ne dajui im uenja, ve neto od Krista to mogu pojesti i popiti. Da me upita to me mui ovih dana, odgovorio bih ti: Samo dvije stvari: Iako su mnoga braa i sestre uvidjeli negativnosti kranstva i neto o Gospodnjem putu s Njegovom Crkvom, bojim se da e prakticirati ivot Crkve izvanjskim metodama. Ti kae: Neko sam skrbio za crkvu na ovaj nain, me utim, sad vidim da je to pogreno. Dakle, odbacit u taj nain i uporabiti neki drugi. To je jo uvijek religiozna aktivnost, a ne izgradnja Kristova Tijela. Izgradnja Kristova Tijela je neto iznutra. Mora se gozbiti Kristom, mora Krista jesti i mora Ga piti, tako da bude othranjen Kristom. Kad si pun Krista, posluit e neto od Njega kao hranu drugima. Tada e se izgraditi Kristovo Tijelo. To nije stvar metode. Ako proita cijeli Novi Zavjet, nee otkriti niti jednu metodu. Ako imam ikoju metodu onda je to ova: najprije mora biti stavljen na kri; zatim se dan za danom u duhu mora hraniti Kristom; napokon, kad si nahranjen i ispunjen Kristom, tada mora hraniti ostale Kristom. Tada e Crkva doi u postojanje. Jedina metoda je da odemo na kri, gostimo se Kristom i potom druge hranimo Kristom. Sljedea stvar koja me mui je ova: Premda smo toliko mnogo govorili o Kristu kao naem ivotu, bojim se da smo ovo shvatili samo kao poruku, kao izraz, kao temu; mi nemamo svakosatna i svakodnevna iskustva. Mi moramo neprestano biti regulirani od Trojedinoga Boga i mi moramo neprestano biti od Njega pomazani. Svakog dana i svakog sata moramo se Njime hraniti i imati s Njime intimno zajednitvo. Mi moramo zaboraviti na sebe i kontaktirati Njega, uivati Njega, moramo biti regulirani od Njega i moramo cijelo vrijeme biti Njime pomazani. To je unutarnji ivot, unutranje iskustvo Krista koji prebiva u nama. Preporuio bih
VIZIJA METE BOJE EKONOMIJE
209
vam knjigu napisanu od Andrewa Murraya, pod naslovom: The Spirit of Christ [Duh Kristov]. Ona e vam biti od velike pomoi
ne da steknete znanje, nego da u svakodnevnom ivotu iskusite Krista koji prebiva u vama. Kad dopustite da Krist postane vaa svakodnevna hrana, tada moete posvjedoiti cijelome svemiru: Ja kuam Krista dan za danom. Ja sat za satom imam tako intimno i ivo zajednitvo s Njim. Ja sam pod Njegovim reguliranjem i pomazanjem cijelo vrijeme. Svi mi trebamo ovome posvetiti punu panju. To je meta Boje ekonomije. Ako promaimo ovu metu Boje ekonomije u svom duhu, kako se Njegova ekonomija moe ostvariti u Crkvi? Prije nego vozi svoj automobil, zna gdje treba staviti gorivo i gdje da ga upali; to je meta koja pokree tvoj automobil. Ako izgubi tu metu, moe imati prekrasan automobil, ali ga nee moi voziti! Zbog toga nam poslanica Hebrejima daje stihove poput dvanaestoga stiha u etvrtom poglavlju. Rije Boja je toliko iva i prodirua da rastavlja na duh od due. Sva iskustva koja se nauavaju u Poslanici Hebrejima moraju se ostvariti poznavanjem naega duha. Sveobuhvatni Krist je kao dobra zemlja u naem duhu. Ako ne zna kako razlikovati duh od due, promait e metu i ne moe uivati Krista. Svakoga dana mora stupiti u kontakt sa ivim Kristom, koji ti je toliko subjektivan. Krist je u tebi i tako je iv, tako je praktian, tako je stvaran. Kad Ga jede, kad Ga pije i kad se Njime gozbi kao svojom svakodnevnom hranom, ivjet e zbog Njega, po Njemu, s Njim, i bit e pod Njegovom konstantnim reguliranjem i pod Njegovim konstantnim pomazanjem. To je ono to mi moramo svakodnevno iskusiti ukoliko Krista kao hranu elimo udijeliti u druge. Ako su ljudi nahranjeni Kristom, On e u njima postati materijal, i tada e Kristovo Tijelo postepeno rasti i postepeno e se izgraditi. Upirem svoj pogled u Gospodina da nam otvori oi kako bismo vidjeli nebesku viziju i unutarnje otkrivenje Ovoga ivoga, subjektivnoga Krista, koji prebiva u nama kao meta Boje ekonomije.
O DVOJICI GOSPODINOVIH SLUGU Zahvaljujemo Gospodinu to je sluba Kristovom Tijelu Watchmana Nee-a i njegovog suradnika Witnessa Lee-a bila blagoslov svoj Gospodinovoj djeci na svim kontinentima na Zemlji vie od 80 godina. Njihova djela prevedena su na mnoge jezike. Nai itatelji postavili su nam mnoga pitanja o Watchmanu Nee-u i Witnessu Lee-u. U odgovoru na njihova pitanja predstavljamo saet pregled ivota i rada ova dva brata. Watchman Nee Watchman Nee primio je Krista u dobi od sedamnaest godina. Njegova sluba svugdje po svijetu dobro je poznata vjernicima koji trae dublja iskustva Gospodina. Mnogi su primili pomo iz njegovih djela o duhovnom ivotu i odnosu izme u Krista i Njegovih vjernika. Me utim, nema mnogo ljudi koji znaju o drugom jednako vanom aspektu njegove slube koja istie prakticiranje ivota Crkve i izgradnju Kristova Tijela. Brat Nee napisao je mnogo knjiga o kranskom ivotu i o ivotu Crkve. Sve do kraja svoga ivota Watchman Nee bio je dar od Gospodina da objelodani otkrivenja u Bojoj Rijei. Nakon to je dvadeset godina, u unutranjosti Kine, patio u zatvoru za Gospodina, umro je 1972. godine kao vjerni svjedok Isusa Krista. Witness Lee Witness Lee je bio najblii i najpouzdaniji suradnik Watchmana Nee-a. Godine 1925. u dobi od devetnaest godina iskusio je dinamino duhovno ro enje i posvetio se ivome Bogu kako bi Mu sluio. Od toga vremena poeo je intenzivno prouavati Bibliju. Prvih sedam godina svoga kranskog ivota bio je uvelike pod utjecajem Plymouth Brethren (Brae). Zatim je sreo Watchmana Nee-a i sljedeih 17 godina do 1949. godine bio je suradnik brata
Nee-a u Kini. Tijekom Drugog svjetskog rata, kada je Kina bila okupirana od Japana, bio je zatvoren od Japanaca i patio je za svoju vjernu slubu Gospodinu. Sluba i rad ove dvojice Gospodinovih slugu donijeli su veliku obnovu me u kranima u Kini, to je rezultiralo u irenju Evan elja kroz cijelu zemlju i u izgradnji stotine crkava. Godine 1949. Watchman Nee sazvao je zajedno sve svoje suradnike koji su sluili Gospodina u Kini i zaduio Witnessa Lee-a da nastavi slubu izvan unutranjosti Kine, na otoku Taiwanu. Tijekom sljedeih godina, zbog Bojeg blagoslova na Taiwanu i u jugoistonoj Aziji, utemeljeno je vie od stotinu crkava. U ranim 1960-ima, Witness Lee bio je vo en od Gospodina da se odseli u Sjedinjene amerike drave, gdje je sluio i radio za dobrobit Gospodinove djece vie od 35 godina. Od 1974. godine sve dok nije otiao Gospodinu 1997. godine, ivio je u gradu Anaheimu u Kaliforniji. Tijekom godina svoga rada u Sjedinjenim amerikim drvama objavio je vie od 300 knjiga. Sluba Witnessa Lee-a posebna je pomo vjernicima koji ele dublje doivjeti Gospodina i koji ele dublju spoznaju i iskustvo neistraivih Kristovih bogatstava. Objelodanjujui boansko otkrivenje u itavome Pismu, sluba brata Lee-a otkriva nam kako spoznati Krista za izgradnju Crkve koja je Njegovo Tijelo, punina Onoga koji ispunjava sve u svima. Svi vjernici trebali bi sudjelovati u ovoj slubi izgradnje Kristova Tijela, tako da Tijelo moe izgraditi samo sebe u ljubavi. Ostvarenje ove izgradnje jedino je to moe ispuniti Gospodinov naum i zadovoljiti Njegovo srce. Osnovna znaajka slube ova dva brata je da su nauavali istinu prema istoj rijei Biblije. Ovo to slijedi saet je opis glavnih vjerovanja Watchmana Nee-a i Witnessa Lee-a: 1. Sveta Biblija je potpuno boansko otkrivenje, nepogreiva i nadahnuta od Boga, verbalno nadahnuta od Duha Svetoga. 2. Bog je jedini, jedan Trojedini Bog Otac, Sin i Duh Sveti koji istodobno ravnopravno postoje [koegzistiraju] i uzajamno prebivaju jedan u drugome [koinherentni su] od vjenosti do vjenosti. 3. Sin Boji, tovie sm Bog, utjelovio se da bude ovjek po
imenu Isus Krist, ro en od Marije djevice, kako bi mogao biti na Otkupitelj i Spasitelj. 4. Isus, pravi ovjek, ivio je na Zemlji trideset i tri i pol godine kako bi ljudima objavio Boga Oca. 5. Isus, Krist pomazan od Boga s Njegovim Duhom Svetim, umro je na kriu za nae grijehe i prolio je Svoju krv kako bi ostvario nae otkupljenje. 6. Isus Krist, nakon to je bio pokopan tri dana, uskrsnuo je od mrtvih. etrdeset dana kasnije uzaao je u nebo, gdje Ga je Bog uinio Gospodarom svega. 7. Nakon Svoga uzaaa Krist je izlio Duha Bojega kako bi krstio Svoje izabrane udove u jedno Tijelo. Ovaj Duh se danas kree na Zemlji da osvjedoi grenike, kako bi nanovo rodio Boji izabrani narod udjeljujui u njih boanski ivot, kako bi prebivao u vjernicima Kristovim za njihov rast u ivotu, te da izgradi Tijelo Kristovo za Svoj potpuni izraaj. 8. Na kraju ovoga doba Krist e iznova doi da uzme Svoje vjernike, da osudi svijet, da uzme u posjed Zemlju i da uspostavi Svoje vjeno kraljevstvo. 9. Sveti koji e biti pobjednici kraljevat e s Kristom u tisugodinjem kraljevstvu, a svi vjernici u Kristu sudjelovat e u boanskim blagoslovima u Novom Jeruzalemu, u novom nebu i na novoj Zemlji u vijeke vjekova.
Pravila distribucije
Living Stream Ministry je sretan da elektronske verzije ovih sedam knjiga učini dostupnima besplatno. Nadamo se da će mnogi pročitati sve ove knjige, te da će i druge uputiti na njih. Zbog reda vas molimo da ispisi ovih datoteka budu ograničeni na vašu osobnu upotrebu. Molimo vas, nemojte ove datoteke objavljivati bilo gdje drugdje u bilo kojoj formi. Ukoliko želite izraditi daljnje kopije ovih izdanja, molimo vas, kontaktirajte nas putem pismenog zahtjeva na
[email protected]. Također zahtijevamo da se poštuju sve odredbe autorskih prava sukladno primjenjivom zakonu. Ove PDF datoteke ne smiju se ni na koji način mijenjati, ili rabiti ni na koji drugi način, u bilo koju drugu svrhu.
