Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima
Katedra za grafički dizajn i slikovne informacije Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
METODE SOFTVERSKOG PODEŠAVANJA BOJA SEMINARSKI RAD
Nositelji kolegija i voditelj rada:
Ime i prezime studenata:
Dr. sc. Maja Strgar Kurečić, doc.
Ana Lovrec, Ivana Perković i Martina Čingel
Prosinac 2014.
SAŽETAK
Adobe Photoshop je grafička aplikacija namijenjena digitalnoj obradi slike. Koristi se u širokom rasponu projekata, od retuširanja i korigiranja digitalnih fotografija, obrade slike za tisak, fotomontaže do dizajniranja i kreiranja grafike za različite namjene od tiska i interneta do grafike za mobilne ureĎaje i videoprodukciju.
Ovaj rad je baziran na softverskom podešavanju boje u fotografiji. Za podešavanje boje Photoshop nudi razne naredbe pomoću kojim se korigira boja u željenom smjeru. Naredbe koje se koriste za podešavanje boje su: Hue/Sa turation,Replace Color, Vibrance, Shadows/Highlights, Photo Filter, Selective Color, Desaturate, Color Balance i Match Color. Svaka od njih ima različit ili sličan učinak na boje.
Ključne riječi: Adobe Photoshop, Photoshop, podešavanje boja, naredbe naredbe za podešavanje boje
ABSTRACT Adobe Photoshop is a graphics application designed for digital image processing. It is used in a wide range of projects, from retouching and correction of digital images, image processing for printing, photomontage to designing and creating graphics for various purposes of the press and the Internet to graphics for mobile devices, and video production. This work is based on the software setting colors in the photograph. To adjust the color Photoshop offers a variety of commands by which corrects the color in the desired direction. The commands that are used to adjust the color are: Hue / Saturation, Replace Color, Vibrance, Shadows / Highlights, Photo Filter, Selective Color, desaturate, Color Balance and Match Color. Each of them has a different or similar effects on color.
Keywords: Adobe Photoshop, color adjustment, adjustment, commands to adjust the color
SADRŽAJ
1.UVOD........................................................................................................................1 2. METODE SOFTVERSKOG PODEŠAVANJA BOJA ...............................................2 2.1. Histogram .............................................................................................................2 2.2. Paleta Adjustments................................................................................................3 2.3. Levels ...................................................................................................................5 2.4. Curves...................................................................................................................7 2.5. Podešavanje boje preko izbornika........................................................................9 2.6. Automatske adjustments opcije..........................................................................10 2.7. Brightness/Contrast.............................................................................................11 2.8. Hue/Saturation.....................................................................................................12 2.9. Replace Color......................................................................................................14 2.10. Vibrance............................................................................................................15 2.11. Shadows/Highlights...........................................................................................16 2.12. Photo Filter........................................................................................................18 2.13. Selective Color..................................................................................................19 2.14. Color Balance....................................................................................................20 2.15. Match Color.......................................................................................................21 2.16 Desautrate..........................................................................................................22 3. ZAKLJUČAK...........................................................................................................23 LITERATURA.............................................................................................................24
1.
UVOD
Adobe Photoshop je kompjuterski program za rad sa slikama. U Photoshop programu mogu se mijenjati slike ili napraviti nove počevši od praznog platna za crtanje. Pod mijenjanje slike spada: mijenjanje boja, formata, veličine i rezolucije, a
može se i ukomponirati nova slika sastavljena od 2 ili više slika ili njihovih d ijelova. Prije nego što se počnu podešavati boje, moramo ustanoviti kakvu vrstu boja imate na slici i koje je njeno finalno odredište. Ako korisnik namjerava podešavati boje na
slici, logično je da to radi uzimajući u obzir krajnju namjenu slike. Ukoliko će slika biti postavljena na web stranicu, treba se raditi u RGB modu.
Podešavanje boje se odvija u Photoshopu koji sadrži alate za podešavanja boja na slikama. Alati za podešavanje boja korisnicima omogućavaju kolorno popravljanje, pojačavanje kontrasta, podešavanje balansa bijel e boje, naglašavanje pojedinih detalja i ostalo. Primjerice, s Hue/Saturation podešava se nijansa, zasićenost is
svjetlina boja na slici, a Replace Color primjenjuje podešavanje Hue/Saturation n a određenu selekciju. Shadows/Highlights naredba koristi se za popravljanje slika čiji se subjekt nalazi u sjeni ili je prvi plan jake svjetline. Naredbom Photo Filter simulira se tradicionalna fotografska tehnika filtara an objektivu fotoaparata pri snimanju fotografije. Za slike koje su već konvertirane u CMYK kolor modu najčešće se koristi
naredba Selective Color, koja omogućava fino podešavanje pojedinih komponenti boja. Pomoću naredbe Color Balance mogu se podešavati d ijelovi komplementarnih komponenti boje na slici (crvena/cyan, zelena/magenta, plava/žuta). Naredba Match
Color se koristi za ujednačavanje kolora različitih slika, slojeva ili selekcija. Za razliku od ostalih naredbi, naredba Desaturate mijenja sve boje na slici u tonove sive, a slika ostaje u početnom kolor nom modu. U daljnjem tekstu objasnit će se izvođenje kolornih promjena.
1
2. METODE SOFTVERSKOG PODEŠAVANJA BOJA
Podešavanje boje se odvija u
Adobe Photoshopu. Photoshop sadrži alate za
podešavanja boja na slikama koji korisnicima omogućavaju kolorno popravljanje, pojačavanje kontrasta, podešavanje balansa bijele boje, naglašavanje pojedinih detalja i ostalo.
2.1. Histogram
Slika 1. Histogram
Prije nego što se počnu podešavati boje na slici, prvo ju trebamo dobro pregledati kako bi uočili nedostatke koje na njoj trebamo ispraviti u tome, uz vizualni pregled fotografije, pomaže korištenje palete Histogram. Histogram je zapravo graf koji prikazuje distribuciju tonova na slici. Na horizontalnoj osi je prikaz tonova tamnih (0) do svijetlih (255), a na vertikalnoj broj piksela na svakoj od razina. Pomoću histograma može se odrediti sadrži li slika dovoljno detalja
2
potrebnih za kvalitetnu korekciju. Također, histogram daje i uvid u tonski raspon slike.
Tipično, raspon tonova pravilno eksponirane fotografije proteže se od jedne do druge strane grafa, a tonovi su grupirani u različita „brda i doline”, ovisno o sadržaju slike. Slika čiji su tonovi uglavnom raspoređeni s desne strane grafa, odnosno u svijetlom području histograma, naziva se high -key slika, a fotografija s tonovima prije svega raspoređenim u tamnom području histograma naziva se low -key fotografija. Pojedine fotografije namjerno su tako snimljene i korektne bez obzira na izgled histograma. Histograme je uvijek potrebno promatrati zajedno s fotografijom, jer bi se samo na
temelju histograma često mogla don ijeti pogrešna procjena o kvaliteti slike. Pri pregledu histograma treba se voditi računa o nekoliko detalja. Ako se visina grafa na njegovim krajevima proteže do vrha, moguće je da su neki detalj i u sjeni ili svijetlim dijelovima slike izgubljeni.
Također, ako se graf zaustavlja na određenoj udaljenosti od kraja grafa, na slici nema crnih i bijelih piksela i moghuće je da slika izgleda nedovoljno kontrastno. Ako se na grafu između pojedinih vrhova pojavljuju praznine, odnosno nema punog iscrtanog grafa, treba se provjeriti da na slici nije došlo do posterizacije (gubitka pojedinih tonova).
2.2. Paleta Adjustments
Slika 2. Paleta Adjustments
Boje i tonovi na slici u Photoshopu mogu se podešavati na više načina. Najfleksibilniji način je korištenjem Adjustment slojeva.
3
Adjustment slojevi omogućuju eksperimentiranje s kolornim i tonskim podešavanjima bez trajnog mijenjanja piksela same slike. Adjustment sloj je zapravo tonska ili kolorna izmjena koja se čuva u posebnom sloju, odvojeno od piksela slike na koje
utječe. Za podešavanje boja i tonova na slici pomoću adjustments slojeva koristi se paleta Adjustmesnts.
Klikom na jedan od alata za podešavanje boje u paleti Adjustments, Photoshop automatski odabire taj alat i kreira adjustment sloj. U paleti adjustments nalazi se i popis predefiniranih postavki za neke od alata.
Predefinirane postavke odnose se na standardna, često korištena podešavanja. Mogu se primijeniti tako da se klikne na strelicu ispred naziva alata, te s popisa koji
se otvorio odabere se željena postavka. Kao predefinirana opcija (preset) mogu se snimiti i postavke alata koje sami definiramo, a namjeravamo ih češće koristiti. Kako bi se namještene postavke alata snimile kao preset, u iz borniku palete Adjustments odabire se opcija Save Preset.
Kod podešavanja boje na slici pomoću palete Adjustment prvo ćemo kliknuti na ikonu alata, predefiniranu postavku alata, ili ćemo iz izbornika palete odabrati željeno podešavanje. Nakon toga, mijenjanjem ponuđenih opcija i parametara za odabrani alat podesit ćemo boju na slici. Pri radu s paletom Adjustment korisnik se m ože koristit raznim opcijama. Klikom na
gumb Toggle Layer Visibility uključuje i isključuje se prikaz podešenja. Kako bi se vratilo podešenje na početne postavke, korisnik mora kliknuti na gum Reset, a kako
bi se izbrisalo podešavanje, korisnik mora kliknuti na gumb Delete This Adjustment Layer. Za dodavanje novog adjustments sloja iznad trenutnog korisnik će kliknuti na gumb u obliku strelice Prikaz palete Adjustments na taj se način vraća u prvobitni
izgled te se može odabrati novo podešavanje. Na gumb u obliku strelice korisnik će kliknuti kako bi se vratio trenutačnim postavkama. Gumb Expan d View omogućava proširenje palete Adjustments. Podešavanja boje koja se rade pomoću adjustments slojeva odnose se uvijek na sve slojeve koji se nalaze ispod adjustments sloja u
paleti Layers. Ako korisnik želi prim ijeniti podešavanje samo na sloj koji se nalazi ispod adjustments sloja, kliknut će na gumb Clip to Layer. Svaki adjustments sloj automatski se kreira s pripadajućom maskom. Ako koristimo masku, podešavanja koja se rade na slici mogu se ograničiti samo na pojedina područja slike. 4
Maske na adjustments sloju jednake su maskama koje se primjenjuju i na ostale slojeve.
2.3. Levels
Prvi korak pri podešavanju boje na slici je određivanje crne, bijele i srednje sive točke. Time se povećava dinamički raspon slike, osiguravajući distribuciju tonova u punom rasponu. Optimizirani dinamički raspon omogućava i bolju optimizaciju kontrasta.
Kod većine neobrađenih fotografija najtamniji i najsvjetliji tonovi nalaze se nekoliko razina udaljeni od crnih odnosno bijelih, što rezultira nedovoljnim kontr astom.
Slika 3. Levels
5
Za određivanje crne, bijele i srednje sive točke korisnik se može koristiti opcijom Levels. Pokreće se klikom na ikonu alata u paleti Adjustments. U paleti Levels nalaze se tri Input klizača koja predstavljaju: Shadows (tamne tonove), Midtones (srednje tonove) i Highlights (svijetle tonove).
Iznad ova tri klizača je histogram koji pomaže pratiti promjene u distribuciji tonova koje nastaju pomicanjem klizača. Kod podešavanja Levelsa prvo određujemo crnu točku na slici pomicanjem crnog trokuta (klizača) udesno dok najtamniji tonovi na slici ne postanu tamni koliko želimo. Ako su se pri tome detalji slike koji su bili vidljivi u tamnom području izgubili, klizač je povučen predaleko i potrebno ga je vraćati natrag dok se detalji koje želite sačuvati ponovno ne pojave. Promatranjem histograma također možemo vidjeti kad smo počeli izrezivati previše tamnih tonova. Na isti se način određuje i bijela točka na slici pomicanjem bijelog klizača ulijevo, sve dok najsvjetliji dijelovi slike ne postanu svijetli koliko želite, a da pri tome ne dođe do gubitka detalja.
Srednji tonovi na slici podešavaju se pomicanjem sivog klizača ulijevo kako bi se posvijetlila slika ili udesno kako bi se potamnila.
Kada se pomakne crni klizač udesno do razine 10, Photoshop svim pikselima koji imaju vrijednost 10 ili manju dodjeljuje vrijednost 0. Ostatak tonova na slici
raspoređuje se kako bi korisnik ispunio cijeli tonalni raspon od 0 do 255. Također, ako se pomakne bijeli klizač ulijevo do razine 245, Photosho p svim pikselima koji imaju vrijednost između 245 i 255 dodjeljuje vrijednost 255, a ostatak tonova raspoređuje kako bi ispunio cijeli tonalni raspon (od 0 do 255). Sivim klizačem podešavaju se srednji tonovi, bez utjecaja na crnu ili bijelu točku slike. Pomicanjem klizača određuje se koji će ton na slici postati srednji sivi ton (vrijednost
128). Vrijednost ispod sivog klizača predstavlja gammu. Vrijednosti veće od 1 posvjetljavaju srednje tonove slike, a vrijednost manje od 1 potamnjuju. Uz pomicanje klizača, crnu, bijelu i srednje sivu točku na slici korisnik može odrediti i
pomoću Eyedropper alata. Alatom Set Black Point Eyedropper korisnik će kliknuti na piksel na slici koji treba biti crn. Alatom Set White Point Eyedropper korisnik će kliknuti na piksel na slici koji treba biti bijel, a alatom Set Gray Point Eyedropper
kliknut će na piksel na slici koji treba biti neutralno (srednje) siv.
6
Određivanjem neutralnog tona pomoću Eyedropper alata može se korigirati balans boja na slici. Primjerice, ako je slika crvenkasta, korisnik će odabrati alat Set Grey Point Eyedropper i kliknuti na piksel na slici za koji misli da bi trebo biti neutralno siv.
Boja na slici bit će korigirana i slika više neće djelovati crvenkasto. Alat Set Grey Point Eyedropper koristi se prije svega za korekciju balansa boje i nije
ga moguće koristiti na slikama u modu Grayscale. Parametrom Output Levels može se odrediti maksimalna razina tamnih i svijetlih tonova na slici. Ova opcija se koristi da bi se sačuvali detalji u tamnim ili s vijetlim dijelovima slike kad su poznate karakteristike stroja na kojem će slika biti otisnuta. Odabirom pojedinog kanala boje iz padajućeg izbornika Channel može se podeš avati distribucija tamnih, srednjih i svijetlih tonova po svakom od kanala slike.
2.4. Curves
Uz alat Levels, za podešavanje tonskog raspona slike može se služiti i altom Curves. Klikom na ikonu Curves u paleti Adjustments prikazuje se graf koji iscrtava odnos
između Input (ulaznih) razina i Output (izlaznih) razina. Input razine nalaze se n a dnu grafa, a Output vrijednosti smještene su duž lijeve strane grafa. Kad se odabere naredba Curves, graf prikazuje ravnu liniju, nacrtanu pod 45 stupnjeva, označavajući da je vrijednost svake ulazne razine jednaka izlaznoj. Kako se na liniju dodaje točk a da bi se promijenile izlazne razine, kreira se krivulja.
Za razliku od naredbe Levels, gdje se može određivati samo vrijednosti tamnih, svijetlih i srednjih tonova, pomoću naredbe Curves može se podesiti vrijednost do 16 točaka na krivulji. Curves je nešto teže savladati, ali daje korisnicima puno veću kontrolu nad rezultatom korekcije.
7
Slika 4. Curves
Osnovna podešavanja tonaliteta na slici koja se rade s opcijom Levels mogu se napraviti i pomoću Curves. Na dnu grafa Curves nalaze se bijeli i crni klizač, pomoću kojih se može podesiti bijela i crna točka na slici na isti način kao s Levels. Za određivanje srednjih tonova treba kliknuti na sredinu linije grafa i potom tu točku povući ravno gore ili dolje kako bi se posvijetlili ili potamnili srednj ih tonovi na slici. Pri primjeni naredbe Curves, kao i kod naredbe Levels, crnu, bijelu i srednje sivu
točku korisnik može odrediti i pomoću alata Eyedropper. Točke na krivulji se dodaju klikom na nju. Obično ih ne povlačimo ručno, već se za namještanje Output razina koristite strelicama na tipkovnici. Ako želimo obrisati točku s krivulje potrebno ju je povući izvan grafa. Primjerice, krivulja u obliku slova S povećava kontrast srednjih tonova, bez gubitka
svijetlih ili tamnih tonova, međutim kako komprimir a tonski raspon svjetlina i sjena,
8
može doći do gubitka detalja u ovim područjima. Da bi se vratili natrag, na krivulju ćemo dodati još dvije točke i povući ih u početni položaj. Za precizno iscrtavanje grafa korisnik se može služiti i alatom Draw to modif y the curve (olovkom). Korisnik klikne i iscrtava dio grafa u željenom obliku. Ako je potrebno zaobliti graf, klikne se na alat Smooth. Alatom ON-Image može se na jednostavan, vizualni način dodavati i podešavati
točke na krivulji. S odabranim alatom On -Image pozicionira se kursor iznad tona na slici koji se želi promijeniti i nakon klika držeći pritisnutu tipku miša, povlači se prema dolje ili gore. Kako bi se povećala Output vrijednost, kursor se povlači prema gore, a
kako bi se smanjila povlači se prema dolje.
2.5 Podešavanje boje preko izbornika
Uz paletu Adjustments, boje na slici mogu se podešavati i pomoću opcija koje se nalaze unutar izbornika Image - Adjustments.
Kad se podešavanja obavljaju preko izbornika, sve promjene koje se rade su destruktivne jer se rade na samoj slici, a ne na posebnom sloju. Međutim, iako je bolje za podešavanja boje koristiti adjustment slojeve, ponekad će to biti nemoguće te će se korisnik koristiti i opcijama iz izbornika. Pokretanjem opcija Adjustments iz izbornika automatski se izvršava podešavanje ( ako za odabrano podešavanje ne postoje opcije) ili se otvara dijaloški okvir odabranog podešavanja . Unutar dijaloškog okvira nalaze se iste opcije koje se podešavaju koristeći pletu Adjustments.
9
2.6. Automatske adjustments opcije
Za podešavanje boja u Photoshopu mogu se koristiti i automatske opcije. Iako u većini slučajeva one neće biti dovoljne za dobru korekciju, ispravnim korištenjem često mogu biti dobar početak korekcije,a ponekad i sve što korisniku će biti potrebno.
Postoje tri autoopcije: Auto Tone, Auto Contrast i Auto Color.
Auto Tone proširuje dinamički raspon svakog pojedinog kanala slike koliko je moguće kako bi se povećao kontrast na slici. Kako Photoshop procjenjuje i podešava zasebno histogram svakog pojedinog kanala neovisno o sadržaju slike, mogući su neželjeni pomaci u balansu boja. Naredbu Auto Tone korisnik pokreće pomoću iz bornika Image – Auto Tone. Auto Contrast povećava kontrast na slici poput opcije Auto Tone, ali s time da se jednaka količina podešavanja primjenjuje na svakom od kanala. Na ovaj se način povećava kontrast, a ne dolazi do promjene balansa boje na slici. Međ utim, i ova je promjena proizvoljna i ne uzima u obzir sadržaj slike. Auto Contrast opcija pokreće se naredbom Image – Auto Contrast.
Auto Color poput opcije Auto Tone podešava zasebno hoistograme svakog pojedinog kanala, ali pri tome pokušava identificira ti vrijednost srednjeg tona kako bi je neutralizirala. Tako opcija Auto Color pokušava ukloniti pogrešan balans boje na slici. Ova opcija može dobro funkcionirati ako srednji ton na slici zaista treba biti neutralan. Opciju Auto Color pokrećemo naredbom Im age – Auto Color. Opcija Auto Color može se primijeniti jedino na slikama koje su u RGB kolornom modu. Iako su sve ove opcije automatske, i nad njima se može preuzeti određena kontrola. Da bi se to postiglo, koristi se dijaloški okvir Auto Color Correction Options. Da biste utjecali na rezultate autoopcija, u ovom dijaloškom okviru korisnik može podesiti vrijednost clippinga, a također i boju tamnih, svijetlih i srednjih tonova. Clipping postotak zapravo je broj piksela s ekstremnim vrijednostima (najtamniji i
najsvjetliji) koji Photoshop neće uzeti u obzir pri odabiru najtamnije i najsvjetlije vrijednosti na slici. Vrijednost clippinga, u ovisnosti o sadržaju slike, najčešće bi se trebala kretati između 0.0% i 0.5%.
10
Klikom na pravokutnik s prikazom boje tamnih, svijetlih i srednje sivih tonova otvara
se dijaloškiu okvir Color picker u kojem korisnik odabire ciljnu boju. Primjerice, za podešavanje balansa bijele boje na slici odabrat će Find Dark & Lightr Colors s uključenom opcijom Snap Neutral Midtones. Kli kom na Midtones pravokutnik otvorit će se dijaloški okvir Color picker iz kojeg će korisnik odavrati srednji ton slike.
2.7. Brightness/Contrast
Slika 5. Brightness/Contrast
Kontrast i svjetlinu na slici korisnik može podešavati i korištenjem opcije Brightness/Contrast. Ovo podešavanje omogućava jednostavne tonske korekcije. Pomicanjem klizača Brightness udesno povećava se količina svjetline na slici , a pomicanjem klizača ulijevo smanjuje se količina svjetline na slici. Pomicanjem klizača Contrast udesno povećava se kontrast na slici, a pomicanjem klizača ulijevo smanjuje se kontrast na slici.
Naredba Brightness/Contrast pokreće se klikom na ikonu alata u paleti Adjustments ili preko izbornika Image – Adjustments – Brightness/Contrast. Brightness /Contrast funkcionira linearno kad je odabrana opcija Use Legacy. Primjerice,
povećavanjem vrijednosti Brightness svi pikseli na slici posvjetljavaju se jednako, zbog čega dolazi d gubitka detalja u svijetlim dijelovima slike. 11
Sve što se može napraviti pomoću podešavanja Brightness/Contrast moguće je uz puno bolju kontrolu napraviti i korištenjem opcija Levels i Curves.
2.8. Hue/Saturation
Hue/Saturation je naredba koja se koristi za podešavanje nijanse, zasićenosti i svjetline pojedine ili svih boja na slici. Primjerice, ako se želi promijeniti boja neba na
slici iz svijetle i pomalo crvenkaste u intenzivno plavu koristit će se ova naredba. U paleti Adjustments klikne se na ikonu alata kako bi se kreirao novi Hue/Saturation adjustments sloj. Za pokretanje Hue/Saturation podešavanja korisnik se može koristiti i izbornikom Image – Adjustments – Hue/Saturation. U ovom slučaju ne kreira
se novi adjustments sloj, već se sve promjene obavljaju direktno na slici. U paleti Adjustments pomoću tri klizača korisnik podešava nijansu, zasićenost i svjetlinu boja na slici.
Slika 6. Hue/Sturation 12
Hue (nijansa) je opcija kojoj se pomicanjem klizača mijenja boja na slici. Na dnu palete nalaze se dvije trakice s razvijenim kotačem (spektrom) boja. Gornja trakica predstavlja početnu boju, a donja predstavlja rezultirajuću boju. Pomicanjem klizača pomiče se i donja trakica, pokazu jući korisniku kojom će bojom se zamijeniti ona
početna. Vrijednost parametra Hue može iznositi između -180 i +180 i predstavlja kut rotacije na kotaču boje od početne do rezultirajuće boje. Pozitivna vrijednost predstavlja rotaciju u smjeru kazaljke na satu,a negativna suprotnu.
Saturation (zasićenost) je opcija kojoj se pomicanjem klizača udesno do vrijednosti + 100
povećava zasićenost (intenzitet) boje, a pomicanjem klizača ulijevo do
vrijednosti -100 zasićenost se smanjuje.
Lightness (svjetlina) je opcija kojoj se pomicanjem klizača udesno do vrijednosti + 100 povećava svjetlina boje (dodaje joj se bijela), a pomicanjem klizača ulijevo potamnjuje se boja (dodaje joj se crna) do vrijednosti -100. Odabirom opcije Colorize iz slike u boji može se dobiti simulacija slike u npr. Sepia ili
nekom drugom tonu. Također, ovom opcijom mogu se kolorizirati crno-bijele slike. Ako je crno-bijela slika koju korisnik želi kolorizirati u Grayscale modu, prvo će joj morati promijeniti kolorni mod u RGB ( ili CMYK i Lab) kako bi se na njoj mogla primijeniti Hue/Saturation. Iz padajućeg izbornika korisnik određuje želi li djelovati na sve boje slike (Master) ili samo na pojedinu od komponenti (Red, Yellow, Green,
Cyan, Blue ili Magenta). Kad korisnik odabere jednu od komponenti, između trakica s prikazom spektra boja pojavljuje se četiri mala klizača i tri sivo obojena područja.
Jače obojeno sivo područje između dva unutarnja uspravna klizača predstavlja raspon tonova na koje djelujemo. Svjetlije sivo obojena područja, do vanjskog klizača u obliku trokuta predstavljaju „fall -off“ raspon tonova, odnosno tonove na koje samo djelomično djelujemo kako bi promjene u že ljenom rasponu djelovale prirodno. Raspon tonova, kao i fall-off područje može se podešavati pomicanjem klizača ili
sivo obojenih područja. Raspon tonova na koje djeluje može se odabrati, dodati ili oduzeti pomoću alata Eyedropper. Poput Curves, i paleta Hue/Saturation sadrži alat On -Image. Pomoću
njega jednostavno možemo selektirati i editirati odabrane boje. S uključenim alatom On-Image kliknete na piksel boje koju želimo promijeniti i, držeći pritisnutu tipku miša, povlačimo udesno kako bismo povećali zasićenost boje ili
13
ulijevo kako bismo je smanjili. Za promjenu nijanse odabrane boje pritisnut ćete Ctrl i povlačiti u željenom smjeru.
2.9. Replace Color
Pomoću naredbe Replace Color primjenjuje se podešavanje Hue/Saturation na određenu selekciju. Replace Color pokrećete naredbom Image - Adjustments- Replace Color
Slika 7. Replace Color
Da bismo odabrali boju koju želimo promijeniti, kliknut ćemo na nju alatom Eyedropper na slici ili prikazu slike unutar dijaloškog okvira. Za proširivanje selekcije na druge boje koriste se alatom Add To Sample Eyedropper.
Boju koju želimo promijeniti možemo odabrati i dvostrukim klikom na pravokutnik Selection (prikaz odabrane boje) te odabirom boje iz dijaloškog okvira Color Picker.
Pomicanjem klizača Fuzziness određuje se koliko pikseli trebaju biti obojeni slično odabranoj boji da bi bili selektirani.
14
Nakon što se napravila selekcija, boje se podešavaju pomicanjem Hue, Saturation i Lightness klizača isto kao kod naredbe Hue/Saturation. Rezultirajuću boju možemo odabrati i dvostrukim klikom na kvadratić Result (prikaz rezultirajuće boje) te odabirom željene boje iz dijaloškog okvira Color Picker. Replace Color nije moguće primijeniti kao adjustment sloj.
2.10. Vibrance
Pomoću naredbe Vibrance podešava se zasićenost, odnosno intenzitet boje. Vibrance djeluje tako da mijenja intenzitet slabije zasićenih boja, dok neznatno mijenja već izrazito zasićene boje. Ne djeluje na na boju kože.
Slika 8. Vibrance
Za pokretanje naredbe Vibrace preko palete Adjustments kliknut ćete na ikonu alata. Naredbu Vibrance možete primijeniti i preko izbornika Image- Adjustments- Vibrance. U tom slučaju djelujete direktno na sliku, ne kreira se novi adjustments sloj. U Panelu se uz Vibrance nalazi i klizač Saturation pomoću kojeg se podešava intenzitet svih boja jednako, bez obzira na njihovu početnu zasićenost.
15
2.11. Shadows/Highlights Nadedbu Shadows/Highlights koristimo za popravljanje slika čiji se subjekat zbog
jakog pozadinskog osvjetljenja nalazi u sjeni. Koristi se također i za popravljanje slika čiji je prvi plan presvijetao npr. zbog korištenja bljeskalice, dok je pozadina pretamna. Također, možemo je koristiti za za izvlačenje detalja koji se nalaze u sjeni korektno eksponirane fotografije. Shadow/ Highlights omogućava izvući detalje iz gotovo „sprženih“ svijetlih dijelova i potpuno tamnih sjena. Shadow/ Highlights nije moguće primijeniti kao adjustment s loj. Za nedestruktivnu primjenu ove naredbe koristit ćemo ju kao Smart Filter. Prvo se sloj na kojem se želi promijeniti Shadow/ Highlights konvertirati u Smart Object pomoću naredbe Layer Smart Object- Convert to Smart Object.
Sloj se može konvertirati u Smart Object i desnim klikom na odabrani sloj u paleti Layers i odabrom Convert to Smart Object naredbe iz kontekstualnog izbornika.
Shadow/ Highlights naredbu pokrećemo preko izbornika Imagr - AdjustmentsShadow/ Highlights.
Slika 9. Shadow/ Highlights 16
U dijaloškom okviru pomicanjem klizača Amount mogu se posvijetliti područja u sijeni (Shadows) i potamnitii presvijetla područja (Highlights). Što su veće vrijednosti parametra Amount, to je djelovanje ovog alata veće. Uključivanjem polutvrdog okvira Show More Options otvorit će se dodatne opcije kojima se može bolje kontrolirati podešavanje. Jedna od opcija je Tonal Width. Ovaj parametar omogućava odrediti raspon tonova na koje ćemo djelovati korekcijom. Manja vrijednost ovog parametra ograničava područje djelovanja na izrazito tamne i svijetle tonove, a povećanjem njezine
vrijednosti povećavate i raspon tonova na koje djelujete prema srednjima. Radius parametrom određujemo koja je udaljenost oko svakog piksela unutar koje Shadow/ Highlights analizira i podešava lokalni kontrast. Pomicanjem klizača ulijevo
definiramo manje, a pomicanjem klizača udesno veće područje. Ovaj parametar se podešava u ovisnosti o svakoj slici. Najbolje je eksperimentirati a njim dok se ne dođe do optimalne vrijednosti. Podešavanjem parametra Color Correction korigira se zasićenost boja isdključivo na područjima na kojima je došlo do promijene. Mijenjanjem klizača na parametru Brightness mijenja se i klizač Color Correction u slučaju da je slika u Grayscale modu. Ovim parametrom se pšosvjetljuje ili potamjuje cijela slika, a ne smo pikseli promijenjeni djelovanjem alata Shadow/ Highlights.
Parametrom Midtone Contrast se podešava kontrast. Pomicanjem klizača ulijevo smanjuje se kontrast, dok pomicanjem udesno povećavate. Ia ko je efekt najvidljiviji u srednjim tonovima, do promjena dolazi na cijeloj slici. Ako se previše poveća, može se poništiti efekt koji se postigao pomoću Shadow/ Highlights. Podešavanjem parametra Black Clip/ White Clip određuje se koliko će korigiranih piksela postati bijelo ili crno. Tako se korigira kontrast. Povećanjem ove vrijednosti povećavamo kontrast. Ako su clipping vrijednosti prevelike, može doći do gubitka detalja u sjeni i svijetlim dijelovima.
17
2.12. Photo Filter Naredba Photo Filter simulira tradicionalnu fotografsku tehniku korištenja filtara na objektivu fotoaparata pri snimanju fotografije. Filtri se koriste za korigiranje balansa i temperature boje na fotografiji, kao i za neke specijalne efekte.
Slika 10. Photo Filter
U paleti Adjustment kliknut ćete na ikonu alata Photo Filter. preko izbornika Image Adjustments- Photo Filter.
Iz padajućeg izbornika Filter može se odabrati jedan od ponuđenih filtera. Također, klikom na kvadratić s prikazom boje Color otvara se dijaloš ki okvir Color Picker u kojem sami možemo kreirati željenu boji filtra. Parametrom Density određuje se gustoća filtra. Što je ova vrijednost veća, to je jačina Photo Filter podešavanja veća. Uključenim potvrdnim okvirom Preserve Luminosity zadržavate počet nu vrijednost svjetline na slici.
18
2.13. Selective Color
Naredba Selective Color najčešće se koristi za fino podešavanje pojedinih komponenti boja na slikama već konvertiranih u CMYK kolorni mod. U paleti Adjustment pokreće se ovaj alat klikom na ikonu.
Slika 11 . Selective Color
Selective Color može se primijeniti i direktno na slici bez primjene adjustments sloja preko izbornika IMage- Adjustments- Selective Color.
Pomoću naredbe Selective Color može se povećati ili smanjiti postotak proces nih boja(Cyan, Magenta, Yellow, Black) u devet predefiniranih osnovnih komponenti
boje. Komponentu boje koju želimo korigirati biramo iz padajućeg izbornika Colors. Pomicanjem klizača udesno u odabranu komponentu boje dodajemo željenu procesnu boju, dok pomicanjem ulijevo oduzimamo.
Pri radu s ovim podešavanjem možemo se kopristiti metodom Relativ ili Apsolut. Odabirom metode Relative , Selective Color gleda koliko de odabrane procesne boje
već nalazi u pikselima unutar odabranog raspona te na temelju te vr ijednosti dodaje ili oduzima željenzu pšrocesnu boju. Primjerice, ako početni piksel ima vrijednost cyana 40%, dodavanjem 10% cyana, ovaj će piksel imati vrijednost cyana 44%. 19
Odabirom metode Absolute, Selective Color odabranom pikselu odabranom pikselu dodaje ili oduzima apsolutnu vrijednost procesne komponente. U ovom primjeru, ako je piksel imao vrijednostcyana 40%, dodavanjem 10% cyana Absolute metodom,
piksel će imati 50% cyana.
2.14. Color Balance
Pomoću naredbe Color Balance možete podešavati udio komplementarnih komponenti boja: crvena/cyan, zelena/magenta, plava/žuta na slici. Ova podešavanja se rade unutar tri tonska raspona: u tamnim, srednjim i svijetlim tonovima slike.
Slika 12. Color Balance
Za pokretanje naredbe Color Balance klikne se na ikonu alata u paleti Adjustments.
Color Balancemožete primijeniti i direktno na slici bez primjene adjustments sloja preko ozbornika Image- Adjustments- Color Balance.
Pri podešavanju balanasa boja prvo odaberete raspon tonova u kojem želite napraviti premjijene. Potom pomičete klizač prema komponenti koju želite dodati, odnosno od komponente čiji udio želite smanjiti. Uključivanjem potvrdnog okvira Preserve Luminosty zadržavate početnu vrijednost svjetline na slici.
20
2.15. Match Color
Naredba Match Color se koristi za ujednačavanje kolora različitih alika, slojeva, ili selekcija. Može se koristiti za ujednačavanje određene boje, npr. boje kože lica ili na nizu slika. Pomoću ne možemo korigirati i osvij etljenost, intenzitet te neutralizirati balans boja na slici.
Naredba Match Color dostupna je isključivo u RGB kolornom modu. Slika koju želimo editirati mora biti aktivna. Ako želimo primijeniti naredbu na određeni sloj na slici, prije pokretanja naredbe on mora biti odabran u paleti Layers. U slučaju da želite ujednačiti boje selekcija prije pokretanja naredbe, potrebno ih je napraviti.
Match Color pokrećete naredbom Image- Adjustments- Match Color.
Slika 13. Match Color
U području Image Statistics, iz padajućeg izbornika Source, odaberemo sliku prema kojoj želimo uskladiti boju (ta slika također mora biti otvorena u Photoshopu). Ako ne želimo usklađivati boju u odnosu na drugu sliku za Sorce ćemo odabrati None. Ako usklađujemo boju na temelju sloja, odabrat ćemo ga iz izbornika Layer. 21
Pomicanjem klizača Luminance i Color Intensity možemo korigirati svjetlinu i intenzitet boje. Pomicanjem klizača Fade ulijvo smanjujemo količinu primijenjene korekcije. Odabirom opcije Neutralize neutralizizamo boju.
2.16. Desaturate Naredbom Desaturate mijenjate sve boje na slici u tonove sive, a slika ostaje u
početnom
kolornom
modu.
Svjetlosna
vrijednost
svakog
piksela
ostaje
nepromijenjena.
Ova naredba daje rezultat jednak postavljanju klizača Saturation na 100 za podešavanje Hue/Saturation. Naredbu Desaturate pozivate preko izbornika Image Adjustment- Desaturate ili tipkovničkom kraticom(Ctrl+Shift+U).
Ako radimo na slici koja sadrži više slojeva ova naredba djeluje samo na trenutačno aktivni sloj.
22
3. Zaključak
U današnje vrijeme fotografije se sve više digitalno pohranjuju u raznim formatima. Padom cijena digitalnih fotoaparata i skenera sve više slika se čuva u digitalnom obliku na računalu. Računala su postala nezamjenjivi alati za obradu i retušir anje fotografija. Adobe Photoshop je već dugo vodeći alat za obradu rasterske (bitmap)
grafike. Photoshop je apsolutni standard za rastersku grafiku i više od 90% grafičkih profesionalaca ga koristi iz jednostavnog razloga: jednostavno nema dovoljno dobrog konkurenta.
Što se tiče mogućnosti manipulacije slikama, ne postoji stvar koja bi vam mogla pasti na pamet, a da se ne može izvesti u Photoshopu (ponekad i na više različitih načina). Možda nekad nepojmljiv o, danas gotovo svaka slika koju vidimo ima neki element Photoshopa, neki efekt, sjenu ili nešto treće. Osim toga, umjetnici danas koristite Photoshop za stvaranje kompleksnih slika koje je bilo gotovo nemogu će napraviti 20 godina ranije. Danas nam Photoshop omogućuje da samo u par klikova promijenimo slici izgled i boju. Može se reći da se ova j alat za obradu slika zavukao u gotovo svaki segment ljudskog života.
23
LITERATURA 1. Photoshop CS5 za Windows i M acintosh : brzi vizualni vodič, E. Weinmann, P. Lourekas,
Miš, Zagreb 2010. 2. Adobe Photoshop CS6- Obrada slike na računalu, K. Pletikosa, I. Miličić, G. Obrovac, Algebra, Zagreb 2013. 3. Photoshop CS priručnik za digitalne f otografe , Scott Kelby , Miš, Zagreb 2004 . 4.http://kb2.adobe.com/community/publishing/904/cpsid_90430/attachments/Nau%C4%8Dite _Adobe_Photoshop_CS5_smallest.pdf 5. http://veljam1.files.wordpress.com/2013/01/photoshop_cs3_skripta1.pdf 6. http://www.kroativ.net/photoshop/pojaavanje-boje-kontrasta-kod-jako-loih-fotografija/
24
