Analiza Investicijskog Potencijala u Srebrenici II- BH Verzija

„SAMO TOKOM 2007. GODINE, PLANIRANO JE DA ĆE PREKO €21 MILION BITI DIREKTNO ULOŽENO U POBOLJŠANJE POSLOVNOG I ŽIVOTNOG OKRUŽENJA U

S REBRENICI .

BOSNE

EVROPE.“

GLEDAJUĆI

NA INVESTICIJSKI POTENCIJAL, PRAVI JE MOMENAT DA SE OVA OPŠTINA

UKLJUČI U RAZVOJNI PROCES

I

HERCEGOVINE

I JUGOISTOČNE

A NALIZA INVESTICIJSKOG POTENCIJALA U

S REBRENICI

Finansira Europska unija Implementira Kronauer Consulting

Razvojni program Ujedinjenih nacija Bosna i Hercegovina

„SAMO TOKOM 2007. GODINE, PLANIRANO JE DA ĆE PREKO €21 MILION BITI DIREKTNO

ULOŽENO U POBOLJŠANJE POSLOVNOG I ŽIVOTNOG OKRUŽENJA U

S REBRENICI .

BOSNE

EVROPE.“

GLEDAJUĆI

NA INVESTICIJSKI POTENCIJAL, PRAVI JE MOMENAT DA SE OVA OPŠTINA

UKLJUČI U RAZVOJNI PROCES

I

HERCEGOVINE

I JUGOISTOČNE

A NALIZA INVESTICIJSKOG POTENCIJALA U

S REBRENICI

Finansira Europska unija Implementira Kronauer Consulting

Razvojni program Ujedinjenih nacija Bosna i Hercegovina

29. avgust 2007. godine

SREBR

ZAŠTO INVESTIRATI U SREBRENICU?

SREBRENICU karakteriše investitorima nudi

DIVERZIFICIRANA EKONOMIJA U USPONU

KONKURENTNE PODSTICAJE.

koja

Opština Srebrenica,

zajedno sa okolnim opštinama, je trenutno JEDNA OD NAJATRAKTIVNIJIH LOKACIJA ZA INVESTIRANJE

u Bosni i Hercegovini (BiH).

Atraktivnosti poslovnog okruženja ove opštine svakako doprinose NISKA STOPA POREZA NA DOBIT PREDUZEĆA OD INDIREKTNOG OPOREZIVANJA,

10 POSTO, KONKURENTAN SISTEM

te ubrzani sistem registracije djelatnosti, u

procesu implementacije, koji će omogućiti da se REGISTRUJU U ROKU OD PET

POSLOVNI SUBJEKTI

(5) DANA. Srebrenica je također smještena u

srcu regiona koji je Sporazumom o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi proglašen JEDINSTVENIM REGIONALNIM TRGOVINSKIM PODRUČJEM. Srebrenica ima naročit

POTENCIJAL ZA RAZVOJ DRVNE, METALNE,

PREHRAMBENE INDUSTRIJE, POLJOPRIVREDE I TURIZMA,

koji se ogleda u

NEDAVNOM PROŠIRENJU POSTOJEĆIH INVESTICIJA I NAJAVI NOVIH PODUHVATA

u opštini Srebrenica.

ENICA SREBRENICA NUDI . . .

Najveći iznos javnih investicija po stanovniku u Bosni i Hercegovini i regionu. Planirano je da će samo u 2007. godini više od € 21 miliona (oko € 2,100 po stanovniku) biti direktno investirano u poboljšanje poslovnog i životnog okruženja.

Podsticaje za investitore koji se namjeravaju registrovati u Srebrenici, što ovisi o dogovoru sa Opštinom. Više od 200,000 m2 industrijskog zemljišta će biti stavljeno na raspolaganje investitorima po niskim cijenama. Cijena prigradskog zemljišta se kreće između € 1.64 i € 6.14 po m2. Obilje prirodnih resursa, uključujući šumski, poljoprivredni, rudni i turistički potencijal. Novo-registrovane poslovne aktivnosti na području opštine Srebrenica izuzete su obaveze plaćanja komunalnih taksi i naknada. Relativno nisku cijenu radne snage. Raspoloživa je radna snaga iz cijele sjevero-istočne Bosne i Hercegovine, sa populacijom većom od jednog miliona stanovnika. Planirano osnivanje Poslovnog parka koji će obezbijediti usluge podrške poslovnim djelatnostima smještenim u Srebrenici. Poslovni park će se sastojati od centraliziranog sistema šaltera za registrovanje poslovne djelatnosti i centra za obuku koji će obezbijediti podršku u smislu unapređenja vještina. Rast poslovne zainteresovanosti za opštinu, te stalni rast priliva investicija. Putem projekta Srebrenica digitalni grad, koga će sprovesti Cisco Systems, Srebrenica će postati “centar bežičnog pristipa internetu”. Više od €1 miliona je dodijeljeno za 2007./2008. godinu za izgradnju administrativnih kapaciteta, te privlačenje visokokvalifikovanog osoblja u ovu opštinu.

A NA L I Z A

I N V E S T I C I J S KO G P O T E N C I JA L A U

SREBRENICI

S T R A NA 4

SADRŽAJ DIO I: EKONOMIJA SREBRENICE

7

Srebrenica i susjedne opštine

8

Prirodni resursi

8

Rude i minerali

8

Šume i drvo

8

Poljoprivredno zemljište

9

Ljudski resursi

10

Demografija

10

Tržište rada

10

Infrastruktura

13

Industrijska infrastruktura

14

Industrijska zona Potočari

14

Industrijska zona Zeleni Jadar

15

Rudarstvo

16

Turizam

17

Centar grada - Komercijalna zona

17

Industrijski i resursni potencijali

19

Procjena sektora

19

Šumarstvo i drvo-prerađivačka industrija

19

Poljoprivreda i prehrambena industrija

21

Turistički potencijal

25

Usluge, javni sektor i mogućnosti za razvoj biznisa

27

Usluge podrške biznisu

27

Javni infrastrukturni projekti

27

Poslovni park

28

Ideje za investicije i mogućnosti za projekte

29

A NA L I Z A


SREBRENICI S T R A NA 5

Uspješne investicije Resursi i programi javnog sektora

30 32

Programi vlade

32

Prisustvo donatora

33

Zaključci i preporuke

DIO II: SREBRENICA U ŠIREM KONTEKSTU: PROFIL SJEVEROISTOČNE BOSNE I HERCEGOVINE

34

36

Geografske karakteristike i topografski profil

36

Prirodni resursi

36

Ljudski resursi

37

Obrazovanje

37

Centri za podršku biznisima

38

DIO III: INVESTICIJSKA KLIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

39

Kratki pregled investicijskog okruženja u BiH

40

Zakonski i regulatorni okvir za investicije u BiH

40

Regulatorno okruženje za poslovanje

42

Kratak opis makroekonomskog okvira

43

Mogućnosti za trgovinu

44

DIO IV: REFERENCE

45

DIO V: PRILOZI

47

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 6

Gledajući na investicijski potencijal, pravi je momenat da se ova opština uključi u razvojni proces Bosne i Hercegovine i jugoistočne Evrope.

DIO I

A NA L I Z A



DIO I: EKONOMIJA SREBRENICE Na sadašnju strukturu ekonomije Srebrenice uveliko su utjecali njeni prirodni resursi te nedavna ulaganja investitora. Najznačajniji sektori ekonomske aktivnosti u opštini Srebrenica oslanjaju se na korištenje prirodnih resursa kojim ovo područje obiluje. Stoga, rudarstvo (eksploatacija cinka, olova, srebra i boksita), obrada metala, šumarstvo i obrada drveta, kao i prehrambena industrija predstavljaju srž ekonomskog razvoja ove opštine. Rast proizvodnje zabilježen je i u poljoprivredi. Također je zaživio i turizam (banje/eksploatacija izvora mineralne vode, lov, ribolov), koji sve više poprima na značaju. U Srebrenici su registrovane 34 kompanije i 138 malih preduzeća. Četiri najveće kompanije koja posluju u Srebrenici vrše eksploataciju i upravljanje prirodnim resursima (ruda, minerali, drvo), te upošljavaju najveći broj radnika u opštini (ukupno 536 radnika). Priliv novih investitora u opštinu dodatno je doprinio razvoju novih grana ekonomije u Srebrenici. Šest novih kompanija otvorilo je pogone iz oblasti proizvodnje automobilskih dijelova, poslastica, berbe/skupljanja i prerade voća, te tekstilne industrije. Njihova djelatnost nije direktno vezana za prirodne resurse u Srebrenici. Te su kompanije otvorile pogone u Srebrenici zbog jeftine radne snage te dostupnosti sirovina. Dodatna stimulacija bili si su i podsticaji koje je osigurala opština Srebrenica (npr. radne prostorije), kao i Tuzlanski kanton, a također i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, te neke međunarodne nevladine organizacije (NVO). Pored toga, opština ne naplaćuje nikakve komunalne takse i poreze na tek oformljene poslovne djelatnosti u opštini. Gore pomenutih šest kompanija danas zapošljavaju nekih 190 zaposlenika. Pored ovih kompanija, postoji i niz malih preduzeća (maloprodajne radnje, restorani, zanatske radnje) koja su većinom locirana u užoj gradskoj trgovinskoj zoni. Osim toga, postoji i jedno preduzeće koje pruža usluge prevoza putnika.

Rudarstvo (eksploatacija cinka, olova, srebra i boksita), obrada metala, šumarstvo i obrada drveta, kao i prehrambena industrija predstavljaju srž ekonomskog razvoja ove opštine.

Iz gore navedenog, ekonomija Srebrenice može se okarakterisati kao ekonomija malog obima, ali relativno raznolika. Komercijalne djelatnosti odvijaju se u industrijskim zonama Potočari i Zeleni Jadar, komercijalnoj zoni užeg centra grada, i rudnicima na području opštine (eksploatacija ruda i minerala). Poljoprivredna proizvodnja zastupljena je na prostoru cijele opštine. Detaljan pregled kompanija koje posluju u Srebrenici i Bratuncu nalazi se u Dodatku 4 ovog dokumenta.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 8

SREBRENICA I SUSJEDNE OPŠTINE

Prirodni resursi Rude i minerali Opština Srebrenica raspolaže velikim rezervama vrijednih minerala, poput boksita, cinka i olova. Rezerve boksita na području Srebrenice i Milića među najvećima su u Evropi; procjenjuju se na 69.6 miliona tona. Zalihe cinka i olova procjenjuje se na 6 miliona tona. Pored navedenih, postoje također i nalazišta kadmija, šljunka, pijeska, krečnjaka, gline, kao i manja nalazišta srebra i zlata.

Šumski resursi opština Srebrenica, Bratunac i Milići su među najvećim i najkvalitetnijim u Bosni i Hercegovini.

U opštinama Srebrenica i Bratunac postoje i značajne rezerve dacita. Dacit je ekstruzivni vulkanski kamen široko primijenjen u proizvodnji betona, putnoj i građevinskoj industriji. Pogodan je za protuklizne agregate za asfaltiranje aerodromskih pisti. Dacit se također može koristiti i u dekorativne svrhe. Do danas u Srebrenici nije zabilježeno komercijalno iskopavanje ovog kamena.

Šume i drvo Šumski resursi opština Srebrenica, Bratunac i Milići su među najvećim i najkvalitetnijim u Bosni i Hercegovini. Šumsko zemljište pokriva oko 67,100 ha ili oko 60% ukupne površine regije, i ima ukupne zalihe od oko 13,750,000 m3. Više od 70% stalnih zaliha je listopadno širokolisno drveće, većinom bukva i hrast, a nekih 30% čini crnogorično drvo - jela, smrča i bor.

Šumski resursi opština Srebrenica, Bratunac i Milići Šumske površine (ha) Državne šume Visoka šuma

31.993

Visoka degradirana šuma

4.453

Niska šuma

5.158

Šumska kultura (sastojina)

3.168

Ogoljeno zemljište (pošumljavanje)

1.757

Područje za vještačko pošumljavanje

2.494

Minirano šumsko zemljište

1.586

Privatne šume Visoka šuma, uključujući degradiranu

8.225

Niska šuma, ogoljeno zemljište, šikara

8.243

Ukupno

67.077

DIO I

A NA L I Z A



Rezerve drveta ili stalne zalihe opština Srebrenica, Bratunac i Milići (m3 ) Kategorija šume Visoka šuma Visoka degradirana šuma Niska šuma Šumska kultura (sastojina) Ukupno

11.300.829,30 866.553,80 1.517.407,80 50.054,40 13.734.845,30

Godišnji prinos šumskih resursa opština Srebrenica, Bratunac i Milići (m3/ha) Kategorija šume Visoka šuma Visoka degradirana šuma Šumska kultura (sastojina) Niska šuma

8,49 5,29 13,82 3,21

Poljoprivredno zemljište Opštine Srebrenica i Bratunac pokrivaju površinu od 82.437 ha, od kojih su 51.767 ha kategorisani kao poljoprivredno zemljište. Raspoloživost obradivog zemljišta po glavi stanovnika (1 ha po stanovniku) prevazilazi prosjek u Zapadnoj Evropi. Oko 50% obradivog zemljišta (16.000 ha) smatra se visokokvalitetnim i pogodnim za intenzivnu proizvodnju. Ovo je zemljište većinom smješteno u Podrinju i na platoima. Uglavnom je ravno, uz nagib manji od 8%, i sa nadmorskom visinom manjom od 300 m. Drugi dijelovi regije su brdovitiji i manje plodni, prvenstveno su pogodni za uzgoj stoke i voćarstvo, posebno jagodičastog voća, na padinama brda i planina sa nadmorskom visinom od 400 m do 1.500 m. Tabela u donjem dijelu teksta prikazuje raspoloživo poljoprivredno zemljište prema klasifikaciji zemljišta po svrsi. Prema klasifikaciji u Bosni i Hercegovini, šume se također smatraju poljoprivrednim zemljištem1. Vrsta zemljišta Ukupna površina Obradivo zemljište Zemljišni usjevi Voćnjaci Pašnjaci Livade Šume Ukupno poljoprivredno zemljište 1

Površina zemljišta (ha) Privatni sektor Javni sektor 40.281 42.156 28.241 3.744 20.074 432 1.372 13 3.968 229 2.827 3.070 11.488 36.247 39.729

39.991

Ukupno poljoprivredno zemljište je suma obradivog zemljišta i šuma.

Ukupno 82.437 31.985 20.506 1.385 4.197 5.897 47.735 79.720

U opštinama Srebrenica i Bratunac raspoloživost obradivog zemljišta po glavi stanovnika (1 ha po stanovniku) prevazilazi prosjek u Zapadnoj Evropi.

A NA L I Z A


DIO I

SREBRENICI

S T R A NA 10

Ljudski resursi Demografija Opština Srebrenica i njene okolne opštine imaju slične demografske karakteristke kao i ostali dijelovi Bosne i Hercegovine. Ovo se najvećim dijelom odnosi na porast starosne dobi stanovništva uopšte, pri čemu je posebno uočen porast broja stanovnika u kategoriji od 65 i više godina. U isto vrijeme, broj djece koja pohađaju školu je konstantno opadao na godišnjem nivou u toku protekle četiri godine. Uprokos tome, zabilježen je porast stope nataliteta u toku zadnje dvije godine što nagovještava buduću promjenu u strukturi stanovništva ove regije. U tabeli ispod nalaze se demografski podaci o stanovništvu iz 1991. godine i danas. Podaci iz 1991. godine prikupljeni su službenim popisom stanovništva, dok su sadašnji demografski podaci zasnovani na procjeni prema broju registrovanih stanovnika kao i povratnika u Srebrenicu koji su još uvijek registrovani u opštini u kojoj su prethodno prebivali kao raseljena lica. Opštine Srebrenica Bratunac Milići Ukupno

Popis iz 1991. 37.211 32.943 15.920 86.074

Danas (procjena) 11.000 22.866 10.151 44.017

Struktura stanovništva u regiji prema starosnoj dobi i spolnoj pripadnosti prikazana je u grafikonu ispod. Brojke predstavljaju prosječnu vrijednost, zasnovanu na informacijama prikupljenim od strane lokalnih nevladinih organizacija (NVO). Starosna struktura

16%

20%

Struktura stanovništva po spolu (%)

Starost ≤ 18

Muški

Starost 18-35

Ženski

Starost 35-65 Starost ≥ 65 23% 42%

53%

47%

Tržište rada Ovo poglavlje sadrži informacije o raspoloživoj radnoj snazi na području Srebrenice. Tekst obuhvata i šire područje, pošto je veliki broj prijeratnih stanovnika Srebrenice raseljen i nalazi se u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu. Podaci iz ovog dijela dokumenta se moraju tretirati kao indikativni, jer ne postoje precizni i pouzdani podaci. U sljedećoj tabeli predstavljena je struktura radne snage. Brojke u tabeli dobijene su od Zavoda za zapošljavanje Srebrenice, Bratunca i Milića (podaci o nezaposlenosti), i od Fonda za penziono osiguranje Republike Srpske (podaci o zaposlenosti). Međutim, podaci ne uključuju neregistrovane uposlenike, kao i nezaposlene koji se nisu registrovali u birou za zapošljavanje.

DIO I

A NA L I Z A



SLUŽBENI PODACI O RADNOJ SNAZI (opštine Srebrenica, Bratunac, Milići) Službeno zaposleni Radnici

Muš.

Službeno nezaposleni Ukupno

Žen.

Ukup.

Muš.

Žen.

Ukup.

Nekvalifikovani 817 396 Niskokvalifikovani 214 126 Srednjekvalifikovani 2.030 619 Visokokvalifikovani 178 10 Tehničari 1.001 905 Univerzitetski nivo 223 209 (2 godine) Univerzitetski nivo 327 222 (4 godine) Magistrat 2 0 Ukupno 4.792 2.487

1213 340 2.649 188 1.906

2.771 154 2.660 128 892

1.610 176 1.308 12 1.522

4.381 330 3.968 140 2.414

5.594 670 6.617 328 4.32

432

72

123

195

627

549

52

71

123

672

Tabela desno predstavlja informacije o kvalifikacijama lica koja su se prijavila za povratak u Srebrenicu (iz Federacije Bosne i Hercegovine). Informacije je obezbijedilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje stoji na raspolaganju za dodatne informacije.

2 0 0 0 2 7.279 6.729 4.822 11.551 18.830

Potencijalna radna snaga među raseljenom populacijom trenutno nastanjenom u Federaciji BiH M Ž Ukupno

Student Učitelj Inžinjer Pravnik Ekonomista Radnik Činovnik Zanatlija Poljoprivrednik Ostalo Ukupno

6 14 9 1 4 505 34 7 115 59 754

6 2 40 15 6 9 50 128

12 14 9 1 6 545 49 13 124 109 882

Pregled opštih karakteristika aktivne radne snage – rezultati ankete Anketa provedena metodom slučajnog uzorka na oko 700 lica u Srebrenici i Bratuncu daje indikacije o karakteristikama raspoložive radne snage u tom području. Broj anketiranih čini blizu 7% aktivne radne snage sa prostora Srebrenice i Bratunca, procijenjene na oko 10.000 lica. Anketirana grupa ima sljedeće karakteristike: 42% je ženska populacija; 70% anketiranih ima prethodno radno iskustvo; i 46% su zaposlena lica. Detaljan pregled je priložen u Dodatku 3. Opšti zaključci su: 1.

Procenat zaposlenih je najviši u starosnoj grupi između 35 i 45 godina. U okviru date starosne grupe, 47% zaposlenih su žene dok su 62% zaposlenih muškarci.

2.

Prosječno radno iskustvo je oko 5 godina.

3.

U okviru starosne grupe između 18 i 35 godina, prosječno radno iskustvo je 2 godine.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 12

4.

Procenat ispitanika koji imaju završenu tehničku školu je veći među mlađim generacijama (od 18 do 35 godina) u odnosu na starije generacije (iznad 35 godina). Pomenuto se jednako odnosi na muškarce i žene, s tim što je procenat nekvalifikovanih radnika muškog pola u okviru starosne grupe između 35 i 40 godina veći nego u drugim starosnim grupama.

5.

Radno iskustvo je uglavnom koncentrirano u sljedećim sektorima: metalna industrija (23%), građevina (14%), drvna industrija i šumarstvo (14%), usluge (11%), i poljoprivreda i prehrambena industrija (9%).

6.

Sa aspekta polne strukture, muškarci uglavnom stiču radno iskustvo iz oblasti metalne industrije (28%), građevine (15%), drvne industrije i šumarstva (13%) i usluga (12%).

Dostupna radna snaga ima prosječno 5 godina radnog iskustva. Radne sposobnosti i kvalifikacije mlađe radne snage uveliko odgovaraju potrebama sektora sa rastućom tendencijom razvoja kao što su šumarstvo i obrada drveta, metalna industrija, poljoprivreda i prerada hrane.

7.

Žene uglavnom stiču radno iskustvo iz oblasti trgovine (21%), usluga (17%), rada u javnim ustanovama (13%), prehrambenoj industriji (10%) i poljoprivredi (8%).

8.

U metalnoj industriji, radnici sa najviše stečenog iskustva su starosne dobi između 18 i 35 godina (53%). Procenat dostiže i 76% ukoliko se starosna granica pomjeri na 45 godina. Ukupno 82% radnika prethodno zaposlenih u metalnoj industriji su u radnom odnosu i u sadašnjosti, dok je 18% pomenutih trenutno nezaposleno.

9.

Isto se odnosi i na drvnu industriju, gdje je procenat radnika između 18 i 35 godina sa radnim iskustvom iz oblasti procijenjen na 59%. Procenat dostiže 81%, ukoliko gornju starosnu granicu pomjerimo na 45 godina. Ukupno 81% radne snage iz oblasti prerade drveta trenutno je zaposleno, dok 18% nije u radnom odnosu.

10. Iz oblasti rudarstva, kvalifikovana radna snaga većinom dostiže gornju starosnu grupu - 67% dostupne radne snage je između 45 i 65 godina. Radnika starosne dobi između 18 i 35 godina ima svega 10%. 11. Među ženskom populacijom sa radnim iskustvom iz oblasti prehrambene industrije, 65% su žene između 18 i 35 godina. Iz oblasti trgovine, procenat za istu starosnu grupu iznosi 64%.

12. Nezaposlena radna snaga sa prethodnim radnim iskustvom iz različitih industrijskih sektora ima sljedeću zastupljenost: građevinarstvo (23%), usluge (17%), poljoprivreda (14%), trgovina (10%), metalna industrija (9%). Analizirano sa aspekta polne strukture nezaposlene radne snage sa prethodno stečenim iskustvom: nezaposleni muškarci uglavnom imaju stečeno radno iskustvo iz oblasti građevine (33%), usluga (16%) i metalne industrije (13%). Nezaposlena ženska radna snaga ima uglavnom stečeno radno iskustvo iz oblasti poljoprivrede (26%), trgovine (23%), i usluga (20%). 13. Posao u građevinskom sektoru je uglavom sezonski i radnici većim dijelom nisu registrovani. Građevinske firme zapošljavaju radnike na privremeni period i na bazi trenutnih potreba. Generalno, dostupna radna snaga ima prosječno 5 godina radnog iskustva. Radne sposobnosti i kvalifikacije mlađe radne snage uveliko odgovaraju potrebama sektora sa rastućom tendencijom razvoja kao što su šumarstvo i obrada drveta, metalna industrija, poljoprivreda i prerada hrane.2

2

Anketa ne daje procjenu stečenog radnog iskustva

DIO I

A NA L I Z A



Infrastruktura Drumski saobraćaj Opština je dobro povezana asfaltnim putevima sa Tuzlom, Sarajevom, Bijeljinom i Beogradom (Srbija). Regionalni put povezuje Srebrenicu i Bratunac sa putem Bijeljina - Sarajevo. Na grafikonu je prikazana udaljenost između Srebrenice i većih gradova u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Udaljenost od glavnih urbanih centara (u km)

Bijeljina

100

Tuzla

120

Šabac (Srbija)

125

Brčko

140

Sarajevo

150

Beograd (Srbija)

210

Lokalno transportno preduzeće pruža usluge autobuskog prevoza putnika. Isto preduzeće bavi se međugradskimg prevozom u druge gradove regije. Međugradskim i međunarodnim prevozom putnika u Sarajevo, Tuzlu, Bijeljinu, Zvornik, Šabac (Srbija) i Beograd (Srbija) bavi se šest drugih privatnih operatera.

Željeznički saobraćaj Srebrenica nema željezničkog saobraćaja. Najbliža željeznička stanica nalazi se u Zvorniku, 60 km od Srebrenice. Zvornik je prugom povezan sa Tuzlom, a odatle sa različitim domaćim i međunarodnim destinacijama.

Vazdušni saobraćaj Srebrenici je najbliži međunarodni aerodrom u Sarajevu.

Elektro-energetska i vodoprivredna mreža Sva gušće naseljena područja opštine su uredno snabdjevena električnom energijom. Rijetki prekidi u snabdijevanju mogu se desiti zimi, tokom obilnih snježnih padavina. Opština je snabdjevena vodom u dva urbana dijela, grad Srebrenica i Skelani. Javno komunalno preduzeće upravlja sistemom vodosnabdijevanja.

Komunikacije Javni telekomunikacijski operater pokriva grad Srebrenicu i naselje Skelani. Manja seoska područja nemaju fiksne telefonske linije, ali su pokrivena barem jednom od mobilnih mreža u Bosni i Hercegovini.3 Pristup internetu omogućen je „dialup“-om ili ISDN-om. U Srebrenici postoji bežični internet operater, ali su njegove usluge nepouzdane. Opsežan pristup internetu još uvijek nije moguć, no projekat koji će u skoro vrijeme implementirati Cisco Systems, Srebrenica Digitalni grad, omogućiće brzi bežični pristup internetu. 3

M:tel (Telekom Srbije), BH Telecom i Eronet.

Projekat koji će u skoro vrijeme implementirati Cisco Systems, Srebrenica Digitalni grad, omogućiće brzi bežični pristup internetu.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 14

Industrijska infrastruktura Industrijska zona Potočari Industrijska zona Potočari je geografsko područje gdje su bili smješteni industrijski kapaciteti prije 1992. godine (industrijska zona sa kapacitetom za proširenje). Nalazi se pored puta Bratunac - Srebrenica i raspolaže svom potrebnom poslovnom infrastrukturom (struja, industrijska voda, kanalizacija i telekomunikacije). Preduzeća koja se danas nalaze u ovoj zoni raspolažu vlastitom imovinom (uključujući zemljište). U ovoj zoni je smješteno 6 preduzeća, u kojima je zaposleno 239 radnika na puno radno vrijeme i 70 radnika na pola radnog vremena. Sljedeća tabela daje prikaz preduzeća kao i informacije o njihovoj djelatnosti i broju zaposlenih.

Naziv kompanije

Djelatnost4

Uposleno (radno vrijeme) Puno

Pola

Metodom vruće galvanizacije prerađuje oko 7,000 t cinka godišnje. Sirovina se uvozi, a gotov proizvod plasira na domaćem tržištu.

63

-

“11. mart” (A.D.)

Proizvodnja metalnih proizvoda, poput žice, šipki i lemova, koji se prave od različitih obojenih metala, kao što su: lim, bakar, srebro, legura cinka i olova. Sirovine se kupuju (čiste metalne legure) na različitim tržištima u regiji. Prodaja se vrši na međunarodnom (bivša Jugoslavija) i domaćem tržištu.

21

-

“Cimos” Automobilska industrija (D.O.O.)

Proizvodnja autodijelova. Sirovina se nabavlja od 246 dobavljača iz Francuske, Italije, Slovenije (sirovina se isporučuje preko sjedišta u Sloveniji). Preduzeće je 100% orijenatisano na izvoz.

80

20

Otkup i skladištenje jagodičastog voća i izvoz ukupne proizvodnje.

20

50

“Prevoz“ Srebrenica (A.D.)

Pruža usluge prevoza putnika.

38

-

Vinarija (ZZ Srebrenica) (zadruga)

Prerada jagodičastog voća uzgojenog u Srebrenici (33 ha i 460 kooperanata). Glavno tržište je Bosna i Hercegovina.

17

-

Fabrika za pocinčavanje (A.D.)

“Boss agro-food“ Sarajevo,PJ. Srebrenica (D.O.O.)

Udruženje domaćih proizvođača voća svake sezone otvori otkupnu stanicu.

4

Opis djelatnosti nekih preduzeća nalazi se u Dijelu IV: Priče o uspjehu investitora

DIO I

A NA L I Z A



Vrlo je značajno napomenuti da će se poslovne aktivnosti vezane za ovu industrijsku zonu uveliko proširiti dolaskom novih međunarodnih investitora. Veliki strani ulagač iz Slovenije (“Primorje Group” iz Ajdovščine) nedavno je u zoni kupio ogromne prostorije bivše tvornice betonskih elemenata (GP ‘Radnik’). Primorje Group je vrlo uspješna i visokokvalitetna građevinska kompanija, koja je specijalizovana za izgradnju auto-puteva i zahtjevnih inžinjerskih konstrukcija, posebno vijadukata i mostova. Vodeći je proizvođač prefabrikovanih sistema u Sloveniji, vodeći ponuđač za prefabrikovanu proizvodnju i jedan od najvećih izvođača radova nove stambene izgradnje. Specijalizovan je i za izgradnju hidroelektrana i aparata za pročišćavanje, te je preduzimač vrhunskog kvaliteta za sve druge vrste izgradnje. Planovi u vezi sa novim prostorijama u Srebrenici još nisu javno objelodanjeni. Ukupna površina zone nije nikada definisana (izmjerena), a zbog nedostatka prostornog plana, granice zone nisu jasno definisane. To praktično znači da se zona može proširiti na cjelokupno okolno područje. Prema sadašnjim opštinskim procjenama, zona se može proširiti na još dodatnih 85,000 m2 do 200,000 m2. Većina tog zemljišta je u privatnom vlasništvu. Dodatnih 5,000 m2 moglo bi se također učiniti dostpunim, ali to ovisi o likvidaciji bivše kompanije Feros. Male parcele su trenutno u vlasništvu opštine. Sve parcele mogu se jednostavno priključiti na komunalnu i infrastrukturalnu mrežu u zoni (neki novi investitori su to učinili bez problema). Opština Srebrenica je definisala nezvaničan nacrt prostornog plan. Prema tom planu, opštinsko zemljište (industrijsko, građevinsko, poljoprivredno, ili drugo zemljište u vlasništvu opštine) je podijeljeno u četiri zone. Cijena svih tipova opštinskog zemljišta ovisi o udaljenosti zone od samog centra grada kao i o raspoloživosti komunalne i druge infrastrukture u zoni. Cijena po metru kvadratnom u ove četiri zone kreće se: € 3.98 u zoni I € 2.96 u zoni II € 2.30 u zoni III, i € 1.64 u zoni IV.

Veliki strani ulagač iz Slovenije (“Primorje Group” iz Ajdovščine) nedavno je u zoni kupio ogromne prostorije bivše tvornice betonskih elemenata (GP ‘Radnik’).

Prema sadašnjim opštinskim procjenama, zona se može proširiti za još nekih 200,000 m2.

Memorijalni centar Područje Potočara je također poznato po Memorijalnom centru i mezarju Potočari (lociranom u bivšoj Fabrici akumulatora, unutar industrijske zone). Memorijalni centar i mezarje spomen su na žrtve ubijene tokom pada Srebrenice, u julu 1995. godine. Memorijalni centar je u izgradnji, a sastojaće se od tri dijela: sakralnog, memorijalnog i komercijalnog (muzej, arhiv, i dodatni odjeli).

Industrijska zona Zeleni Jadar Zeleni Jadar je geografsko područje opštine Srebrenica na kome dominira drvoprerađivačka industrija. Industrijska zona Zeleni Jadar je locirana 10 km od centra grada na putu Srebrenica-Skelani-Bajina Bašta i ima obezbijeđenu infrastrukturnu mrežu (voda, el. energija, telefon). Nivo ekonomskih aktivnosti u industrijskoj zoni je trenutno veoma nizak jer u zoni posluju samo dva preduzeća. Zeleni Jadar je ogromno prijeratno drvoprerađivačko preduzeće koje je imalo 1.300 uposlenika. Preduzeće “Petro projekt”

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 16

iz Bratunca je privatizovalo ovo preduzeće i danas zapošljava 165 radnika.5 Preduzeće “Makljen” je drugo drvo-prerađivačko preduzeće koja se nalazi na širem području Zelenog Jadra. U poređenju sa firmom Zeleni Jadar, radni kapacitet firme Makljen je znatno manji. Naziv preduzeća

Djelatnost

Primarna obrada drveta. “Zeleni Jadar” A.D. Preduzeće orijentisano ka izvozu. “Makljen” D.O.O.

Primarna prerada drveta.

Broj uposlenih Do 165, ali samo 5 registrovanih u Srebrenici. Drugi uposlenici su registrovani u Bratuncu. 10

Kao što je to slučaj sa industrijskom zonom Potočari, ukupna površina industrijske zone Zeleni Jadar nije nikada definisana (izmjerena). Usljed nedostatka prostornog plana, granice zone nisu jasno postavljene. To praktično znači da se zona može proširiti na cjelokupno okolno područje. Opštinski zvaničnici tvrde da se privatno zemljište može otkupiti za proširenje zone (nema preciznih podataka).

Rudarstvo U Srebrenici rade dva rudnika: A.D. “Rudnik boksita” Srebrenica i A.D. “Sase” Srebrenica (rudnik olova i cinka). A.D. “Rudnik boksita” Srebrenica ima 39 uposlenih. Ukupna proizvodnja prodaje se kompaniji Glinica iz Zvornika koja prerađuje boksit eksploatisan na području Srebrenice i Milića (Vlasenica). Kompanija ima dozvolu Vlade Republike Srpske za eksploataciju boksita na području Srebrenice. A.D. “Sase” Srebrenica (rudnik olova i cinka) ima 357 uposlenih. U julu 2004. godine Vlada Republike Srpske potpisala je ugovor sa kompanijom “Mineco” iz Velike Britanije i na nju prenijela pravo upravljanja nad državnim kapitalom u rudniku (Rudnik “Sase”, a ne kompanija iz Velike Britanije, ima koncesiju na eksploataciju ruda). Rudnik Sase ostvaruje godišnji prihod od € 4,9 miliona. Olovo i cink se većinom izvoze u kompaniju “Zorka” iz Šapca (Srbija), a tamo se dalje prerađuju i izvoze na međunarodno tržište. Nije napravljena nijedna studija koja bi utvrdila može li se prerada olova i cinka koja se vrši u Srbiji obavljati i na području Srebrenice.

5

Prema zvaničnim opštinskim podacima, privatizovano preduzeće trenutno upošljava samo 5 radnika registrovanih u Srebrenici. Ipak, dodatnih 160-ak radnika, koji također rade u preduzeću, su registrovani u opštini Bratunac

DIO I

A NA L I Z A



Turizam Bivši objekti za medicinsku rehabilitaciju Kompanija “Guber” A.D. vlasnik je dva hotela, “Domavija” i “Argentarija”, te nekih uništenih objekata blizu izvorišta Guber. Nakon oštećenja u ratu 1992. – 1995., hoteli i drugi objekti nisu nikada rekonstruisani. Uprkos činjenici da je većinski vlasnik kapitala privatna kompanija6, Banja Guber gotovo da i ne radi u usporedbi sa prijeratnim aktivnostima (trenutno upošljava samo 15 radnika, u poređenju sa 120 zaposlenih prije rata). Vlada Republike Srpske nije izdala koncesiju za eksploataciju mineralne vode “Crni Guber”, te stoga ta voda, sa izuzetnim ljekovitim karakteristikama, trenutno se ne eksploatiše u komercijalne svrhe.7

Vlada Republike Srpske još nije izdala koncesiju za eksploataciju mineralne vode “Crni Guber”.

Smještajni kapaciteti U Srebrenici postoje dva hotela: Hotel Misirlije ima 45 kreveta u 24 sobe, a Hotel Domavija ima 3 dvokrevetne i 2 sobe sa francuskim krevetima. Osim toga, stanovnici Srebrenice nude privatni smještaj u svojim kućama sa oko 60 kreveta u ponudi (iako nisu službeno registrovani). U gradu djeluje Turistička organizacija Srebrenica8, koja turistima pruža osnovne usluge (informacije o smještaju, posjetama lokalnim znamenitostima).

Infrastruktura na jezeru Perućac Infrastruktura pogodna za razvoj turizma brzo se uspostavlja na jezeru Perućac. Radi se na tri velika projekta. Opština ulaže u izgradnju asfaltnog puta prema jezeru. Plan je da se jezero učini dostupnijim tokom 2007. godine. U saradnji sa domaćim i međunarodnim NVO, Opština također ulaže u izgradnju male luke na jezeru. Radovi bi se trebali završiti tokom 2007. godine. Lokalna Turistička organizacija također je kupila i brod (kapaciteta 20 osoba), koji bi trebao biti korišten za obilazak lijeve obale (strana pripada Bosni i Hercegovini). Nema preciznih planova za izgradnju infrastrukture u budućnosti, ali lokalni NVO-i, Opština i privatne firme najavljuju nova potencijalna ulaganja.

Centar grada - komercijalna zona Područje centra grada sastoji se iz stambenog dijela, komercijalne zone (zanatske radnje, restorani, banke, gradska uprava, maloprodaja) i dva mala proizvodna objekta (proizvodnja poslastica i konfekcije). Objekti bivšeg centra za medicinsku rehabilitaciju također su u centru. Poslovne prostorije (kancelarije) mogu se iznajmljivati u lokalnom kulturnom centru, kao i širom grada (u privatnom vlasništvu). Opština posjeduje dva prostora koja se mogu ponuditi potencijalnim ulagačima – drugi i treći sprat zgrade Suda i bivšu zgradu Gimnazije. U centru ima još uvijek mnogo napuštenih i oštećenih poslovnih objekata. Područje se može klasifikovati kao investicijska mogućnost

6

Preduzeće “RiS” iz Prnjavora vlasnik je 61.2% kapitala. Dionicama Guber-a A.D. trguje se na Banjalučkoj berzi (BLSE skraćenica “GUBE-R-A”, www.blberza.com)

7

Po kvalitetu i sastavu, mineralna voda Crni Guber se obično ubraja među najpoznatije mineralne vode u Evropi.

8

Kontakt: Srebreničkog odreda bb, Srebrenica 75430; Tel/faks: ++387 56 440 072

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 18

zbog pogodnih cijena za iznajmljivanje i mogućnosti kupovine nekretnina, koje se mogu koristiti ili prilagoditi za različite svrhe. Tabela dole prikazuje veća preduzeća smještena u centru grada.

Naziv preduzeća

Djelatnost

Broj uposlenih (radno vrijeme) puno pola

„Alma Ras“ D.O.O. Srebrenica

Proizvodnja finog rublja

18

„Gusto-e-Sapore“ D.O.O. Srebrenica

Proizvodnja poslastica

43

„Guber” A.D. Srebrenica

Medicinska rehabilitacija

15

Šumsko gazdinstvo „Drina“ Srebrenica

Održavanje šume

95

„Bosswood“ D.O.O. Srebrenica

Sječa drveta i transport sirovine, većinom u Nizozemsku

12

Robna kuća

Maloprodaja

25

„Svjetlost” D.O.O. Srebrenica

Štamparija i knjigovodstvo (usluge)

8

Centar grada – komercijalna zona se može klasifikovati kao investicijska mogućnost zbog pogodnih cijena za iznajmljivanje i mogućnosti kupovine nekretnina, koje se mogu koristiti ili prilagoditi za različite svrhe.

Poljoprivredna zadruga Srebrenica ima kancelarije u centru grada (većina aktivnosti dešava se na poljoprivrednom zemljištu u opštini). Građevinska kompanija „Jata“ iz Srebrenika (izgradnja puteva) nedavno je kupila kancelarijske prostorije u gradu, ali do danas nema znakova konkretnih aktivnosti. Fabrika duhana Sarajevo kupila je devastiranu zgradu u centru grada (bivša zgrada Energoinvest-a). Prema informacijama opštinskih zvaničnika, kompanija vjerovatno planira izgraditi novi hotel.

Bivša zgrada Energoinvest-a

DIO I

A NA L I Z A



INDUSTRIJSKI I RESURSNI POTENCIJALI Procjena sektora U ovom poglavlju su predstavljena tri sektora: šumarstvo i drvo-prerađivačka industrija, poljoprivreda i prehrambena industrija, te turizam. Ovi sektori su odabrani na osnovu njihovog potencijala za razvoj.

1. Šumarstvo i drvo-prerađivačka industrija Zbog bogatih šumskih resursa, šumarstvo i drvo-prerađivačka industrija su među najrazvijenijim sektorima u regiji, koja ima dugu tradiciju u proizvodnji proizvoda od drveta. Kompanije i organizacije su zastupljene u cijelom proizvodnom lancu. Prijeratna šumska industrija zasnivala se na značajnim i pogodnim zalihama drveta, profesionalnoj radnoj snazi, modernoj tehnologiji i dobrom domaćem i međunarodnom tržištu. Prije rata, proizvodnja namještaja bila je jedna od vodećih industrijskih aktivnosti. Drvna industrija je trenutno u fazi restruktuiranja: proces privatizacije šumskih gazdinstava (i posljedični porast eksploatacije), te šteta uzrokovana ratom uticali su na lokalni klaster. Posljedica rata su smanjene aktivnosti sekundarne obrade drveta. Situaciju pogoršava nedostatak odgovarajućih finansijskih sredstava, nedostatak modernih tehnoloških unapređenja, gubitak tradicionalnog tržišta i nedostatak kvalifikovane radne snage, koja je, zbog ratnih dešavanja, napustila područje.

Zbog bogatih šumskih resursa, šumarstvo i drvoprerađivačka industrija su među najrazvijenijim sektorima u regiji.

U srebreničkoj regiji već je uspostavljen klaster drvnih prerađivača, a sastoji se od upravljanja šumama (državna šumska preduzeća/gazdinstva), sječe šuma (nedavno privatizovan sektor), primarne obrade drveta (privatne pilane koje lokalno kupuju drvo i obično se bave izvozom), kao i sekundarne obrade drveta (namještaj, drveni građevinski materijal i proizvodi od drveta). Aktivnosti i podaktivnosti unutar vrijednosnog lanca drvnog klastera navedene su kako slijedi:

Lanac snabdijevanja drvnog klastera

Upravljanje šumama Sadnja

Upravljanje

Državna šumska preduzeća

Korištenje šuma Sječa

Sakupljanje

Prodaja / Distribucija

Regionalna privatna preduzeća

Primarna obrada drveta Rezanje

Vlaženje / sušenje

Finiranje

Regionalna privatna preduzeća

Sekundarna obrada drveta Proizvodnja

Prodaja

Kompanije u / van regije

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 20

Bratunac Milići

Naziv kompanije Š.G. “Drina” Srebrenica Š.G. “Birač” Srebrenica “Pelet” D.O.O. Srebrenica “Bosswood” D.O.O. Srebrenica “Agapos” D.O.O. Srebrenica “Suvenir” D.O.O. Srebrenica “Feroles” D.O.O. Srebrenica “Drvo trend” D.O.O. Srebrenica

Usluge eksploatacije ili transporta

Srebrenica

Finalna obrada

11

Glavni akteri šumskog i drvo-prerađivačkog klastera odlučili su 2007. godine uspostaviti klaster-forum registrovanjem lokalnog udruženja, čiji je cilj poboljšati inovaciju i konkurentnost klastera. Klaster uključuje i privatne i državne kompanije. Tabela ispod sadrži listu s nazivima kompanija koje čine klaster. U sektoru dominiraju kompanije koje su uključene samo u primarnu obradu. Međutim, postoje dobri pokazatelji da se interes vodećih kompanija povećava za prilagođavanje proizvodnje onom sektoru koji će stvoriti veću dodatnu vrijednost i veće mogućnosti na međunarodnom tržištu.

Sekundarna obrada

5

10

Grafikon lijevo prikazuje broj utvrđenih, zakonski registrovanih kompanija u šumskom i drvoprerađivačkom sektoru u regiji. Broj kompanija u klasteru (26) je u stvarnosti veći, jer ova brojka ne uključuje transportne kompanije, uslužnu industriju niti ‘sivu’ (nelicenciranu) industriju – sektor pilana.

Primarna obrada

Drvni klaster broj kompanija

✓ ✓ ✓ ✓ ✓

✓

✓ ✓ ✓

✓ ✓

✓

Državne šume u Republici Srpskoj su pod upravom javnog preduzeća šumarstva “Šume Republike Srpske”. Ovo javno preduzeće je decentralizovano na manje jedinice koje pokrivaju po dvije do tri opštine. Lokalno šumsko gazdinstvo (Š.G.) u Srebrenici “Drina” pokriva opštine Srebrenica i Bratunac. Područje u njihovoj nadležnosti podijeljeno je u 12 šumskih zona. Okolne opštine Milići i Vlasenica su pod upravom Š.G. “Birač”. UNDP, uz sredstva obezbjeđena od strane vlade Holandije, trenutno obezbjeđuje pomoć vodećim kompanijama u regiji vezano za sticanje certifikacije gazdovanja šumama (FSC). Certifikacijom se obezbjeđuje proizvodnja FSC-certifikovanog drveta. FSC je lanac sirovina-prerada-finalni proizvod od šume do potrošača, uključujući sve sukcesivne faze prerade, transformacije, proizvodnje i distribucije.

DIO I

A NA L I Z A



Potencijal Š.G. „Drina” Srebrenica, koje upravlja šumama u Bratuncu i Srebrenici, osnovano je 1996. godine. Ova organizacija ima 91 uposlenika, u državnoj je svojini i nadležna je za sveukupno upravljanje šumskim zemljištem srebreničke regije, što je ukupno oko 37.792 ha zemljišta (35.729 ha su listopadne širokolisne šume, a 2.063 ha su četinarske šume). Preduzeće upravlja sa 22.658 hektara gustih šuma, sa 5.326 ha šuma niske gustoće i sa 2.516 ha degradiranog šumskog zemljišta. Od ukupne površine zemljišta pod upravom Š.G., 2.882 ha se obrađuje radi drvnog potencijala, dok 4.413 ha čini neproduktivnu površinu. Tokom 2006. godine preduzeće je eksploatisalo 3.995 m3 četinara i 59.945 m3 širokolisnog listopadnog drveća. Godišnji rast šume koju pokriva ovo preduzeće je 6-7 m3/ha. Cilj preduzeća je isjeći 80% od maksimalno dozvoljenog godišnjeg obima, ali tako da se izbaci 100% degradiranog područja kako bi se obezbijedilo održivo i produktivno zemljište.

Š.G. „Drina” Srebrenica, koje upravlja šumama u Bratuncu i Srebrenici, na putu je da prikaže profit od ove godine.

Ovo javno preduzeće vrši prodaju drveta lokalnim kompanijama za primarnu obradu drveta, koje sijeku sirovinu za sekundarnu obradu i finalni proizvod u regiji. Nakon mnogo godina popraćenih finansijskim poteškoćama, preduzeće sada radi iznad tačke pokrića i na putu je da prikaže profit od ove godine. Neto-prihod od prodaje u 2006. godini iznosio je € 2.148.839.

2. Poljoprivreda i prehrambena industrija Profil poljoprivrednih posjeda9 U srebreničkoj regiji dominiraju mali privatni posjedi prosječne veličine 2.6 ha. Procjenjuje se da na ovom području ima blizu 10.000 malih posjeda, koji obuhvataju 85% poljoprivrednog zemljišta i 70% proizvodnje. Zadruge upravljaju ostatkom zemljišta i proizvodnjom. Na malim privatnim posjedima u regiji se uzgaja stoka i proizvode žitarice, koji se utroše na mjestu proizvodnje. Kukuruz (za stoku) i pšenica (za domaću upotrebu) glavne su žitarice, a uzgaja se i nešto stoke. Glavni izvor novčanih primanja je prodaja životinjskih proizvoda, voća i povrća. Poljoprivreda je u regiji prepoznata kao važan sektor ekonomskog razvoja i zamjena za regularno uposlenje s obzirom na kolaps teške industrije u poslijeratnim godinama. Stoga su lokalne vlasti, vlada i međunarodna zajednica učinili mnogo napora u posljednjih pet godina da taj sektor unaprijede programima, projektima i mjerama kojima se poboljšavaju efikasnost i profitabilnost komercijalnih posjeda u specifičnim podsektorima sa potencijalom za rast.

Proizvodnja voća i jagodičastog voća Proizvodnja jagodičastog voća U Srebrenici i okolnim opštinama postoji profitabilna industrija jagodičastog voća, koja proizvede oko 2.000 tona godišnje, a postoji mogućnost da se ta količina i poveća. Gotovo 200 ha zemljišta obrađuje se za proizvodnju jagodičastog voća. 9

Podaci predstavljeni u ovom dijelu moraju se uzeti s oprezom, jer zvanični statistički podaci nisu dostupni. Brojke su u većini slučajeva zasnovane na informacijama koje su rezultat procjena općinskih vlasti, zatim na izvještajima FAO-a, Savjetodavne stručne službe Bratunac, poljoprivrednih udruženja i UNDP-a.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 22

U Srebrenici i okolnim opštinama postoji profitabilna industrija jagodičastog voća, koja proizvede oko 2.000 tona godišnje, a postoji mogućnost da se ta količina i poveća.

Veliki dio tih usjeva izvozi se na tržišta visoke vrijednosti u Evropi, u obliku zamrznutih proizvoda. Agro-klimatski i ekonomski uslovi regije Srebrenica idealni su za proizvodnju jagodičastog voća. Postoji potencijal za visoki prinos, što zahtijeva visoku potražnju za sezonskim radnicima, time otvarajući mogućnost za zapošljavanje u ruralnim područjima, a industrija je orijentisana ka izvozu. Umjerena su potrebna ulaganja na pojedinačnim posjedima, a povrat se realizuje već od prve godine. Lokalne vlasti i međunarodne organizacije, ulaganjima i subvencijama poljoprivrednicima, čine znatne napore da se proširi proizvodnja i povećaju prinosi, te maksimizira profitabilnost. U okviru programa podrške poljoprivredi, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske, u saradnji sa lokalnim vlastima u Bratuncu i Srebrenici, podržalo je više od 100 poljoprivrednika obezbjeđenjem sistema navodnjavanja i subvencijama za nove plantaže. Subvencije u iznosu od €200 po ha dobijaju poljoprivrednici za nove obrađene površine/proizvodnju. Narednih godina planira se veća podrška tom podsektoru zbog njegove važnosti.

Švedska agencija za međunarodni razvoj (SIDA) finansira, putem CARITAS-a, razvojni projekat jagodičastog voća, u koji je uključeno 80 poljoprivrednika. Ministarstvo poljoprivrede RS je u naredne tri godine planiralo budžet od oko €200 miliona za regiju Birač10, a očekuje se da će veliki dio novca biti dodijeljen Srebrenici i okolnim opštinama. Zbog potencijala za rast sektora jagodičastog voća u široj regiji, uključujući i susjedne opštine u Srbiji, od 2005. godine realizovana su jedno domaće i dva strana direktna ulaganja u rashladne objekte, kao i jedno domaće ulaganje u vinariju jagodičastog voća. U lancu dodate vrijednosti postoje dodatne šanse za ulaganje postoje, tj. u sekundarnoj i tercijarnoj preradi, te dodatnoj proizvodnji poput pakovanja, opreme itd., kao i u proizvodnji prateće opreme, kao što su sistemi navodnjavanja i poljoprivredna oprema. Voće

Voće: U lancu dodate vrijednosti postoje dodatne šanse za ulaganje postoje, tj. u sekundarnoj i tercijarnoj preradi, te dodatnoj proizvodnji poput pakovanja, opreme itd., kao i u proizvodnji prateće opreme

10

Sadašnja proizvodnja voća već prevazilazi domaće potrebe, a postoji i značajan prostor za dodatno povećanje proizvodnje. Prednosti ovog sektora uključuju:

pogodne agro-klimatske uslove (uprkos povremenom mrazu i gradu); jeftine sisteme navodnjavanja; jeftinu radnu snagu i značajnu potražnju na domaćem tržištu.

Neophodno je potaći inicijative Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske i međunarodnih organizacija koje za cilj imaju poboljšanje konkurentnosti ovog podsektora – uvođenjem boljih kultura i efikasnijom te proizvodnjom orjentisanom ka izvozu. Mogućnosti ulaganja privlačne su u svim fazama ovog podsektora, a posebno u oblasti uzgajanja, navodnjavanja, pakovanja i prerade.

Regija Birač uključuje općine: Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Milići, Vlasenica i Šekovići

DIO I

A NA L I Z A



Ljekovito bilje Ljekovito bilje koje se koristi u lijekovima, kozmetici, hemisjkoj industriji i dodacima u hrani jest visokovrijedan resurs, čije je svjetsko tržište u porastu. Brdoviti i planinski dijelovi Srebrenice i okolnih opština su prikladni za takvu proizvodnju, jer to bilje raste samo na većoj nadmorskoj visini i tamo gdje je klima umjereno-kontinentalna. Pronađene su dvije stotine vrsta ljekovitog bilja. Međutim, prikupljanje i plasiranje tako visokovrijednih biljaka ograničeno je na male količine, koje Zadruga Srebrenica prodaje različitim prerađivačima u Bosni i Hercegovini. Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) podržala je NVO Podrinje 1, obezbijedivši im objekte za sušenje, tehničku pomoć i edukaciju berača. U 2006. godini prikupljeno je oko 2,5 tone ljekovitog bilja, a postoje uslovi i za povećanje količine. To čini čvrstu osnovu za privlačenje ulaganja u prikupljanje, sušenje i preradu.

Pronađene su dvije stotine vrsta ljekovitog bilja. Međutim, prikupljanje i plasiranje tako visokovrijednih biljaka ograničeno je na male količine.

Stočarstvo Mali posjedi na livadama i pašnjacima i dalje dominiraju sektorom stočarstva. Ti posjedi, pored krmnih usjeva (kukuruza, djeteline), obezbjeđuju većinu jeftine ispaše i sijena za zimsku ishranu. Krave muzare Agro-klimatski uslovi u Srebrenici i okolnim opštinama prikladni su za proizvodnju mlijeka, pri čemu također dominiraju mali privatni posjedi. Učinak je i dalje nizak (1.540 litara mlijeka po kravi godišnje 1991. godine) u usporedbi sa prinosom u Zapadnoj Evropi (u prosjeku 5.000 litara po kravi godišnje). To je zbog loše ishrane, kasnog odbijanja teladi (40 dana), te niske stope genetskog poboljšanja11. Sisteme proizvodnje karakterišu mala stada i sezonska proizvodnja mlijeka. Iako je tokom rata većina stada bila uništena (77% gubitaka), proizvodnja mlijeka po grlu nije značajno opala (2004. godine 1,500 litara po grlu godišnje). Stada su postala manja nego što su bila prije rata. UNDP-ovim Projektom razvoja podsektora mljekarstva, pokrenutim 2005. godine, uz finansiranje vlade Holandije, uveliko je poboljšana situacija u ovom sektoru. Projekat je uspio uspostaviti osnovu za komercijalnu proizvodnju mlijeka kroz investicije, tehničku pomoć i druge mjere koje su povećale veličinu stada, poboljšale proizvodnju i kvalitet mlijeka i uspostavile infrastrukturu za prikupljanje i plasiranje mlijeka. Danas se oko 5,000 litara mlijeka dnevno prodaje prerađivaču u Tuzli, a do 2008. godine očekuje se da će ta količina doseći 8,000 litara dnevno. Ovce Uzgoj ovaca u Srebrenici nije bio značajno tradicionalno zastupljen. Mali uzgajivači ovaca su obično u brdovitom području, gdje su dostupni pašnjaci. Veličina stada iznosi od jedne do trideset životinja. Većina životinja su lokalna Vitinger i Pramenka pasmina i ili Pramenka-Merino. Opći učinak je prilično loš, posebno u pogledu proizvodnje mlijeka, koja iznosi prosječno 20 litara godišnje. Niska produktivnost uveliko je uslovljena lošom ishranom i neadekvatnim upravljanjem

11

Procjenjuje se da se samo 35% poljoprivrednika koristi metodom vještačke oplodnje stoke

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 24

Ulaganja bi se mogla ostvariti u pogledu klaonice, prerade mesa, prerade vune i proizvodnji poljoprivredne opreme i usluga.

pašnjakom. Uopšte, tradicionalna praksa spriječila je bilo kakav razvoj domaće proizvodnje. U protekle 3 godine međunarodne organizacije donirale su više od 8.000 ovaca sa visokim genetskim potencijalom, što je povećalo veličinu stada i proizvodnju mesa (jagnjetina). Ulaganja bi se mogla ostvariti u pogledu klaonice, prerade mesa, prerade vune i proizvodnji poljoprivredne opreme i usluga. Riba Iako se trenutno malo zna o kapacitetu za proizvodnju ribe, a uzimajući u obzir da je regija bogata rijekama i jezerima, proizvodnja ribe u nekoliko manjih jezera očiglednao ima investicijski potencijal. Danas postoji nekoliko manjih ribnjaka, ali ne rade punim kapacitetom. Mnogo toga se može učiniti da se razviju komercijalne djelatnosti i poveća učinak uvođenjem poboljšanih sistema ishrane i zdravstveno-zaštitnih mjera (posebno u rijekama).

Agroprerada i marketing U prijeratnom razdoblju, većina viška agro-proizvoda bila je plasirana prerađivačima i BiH tržištu putem dvije lokalne zadruge. Nakon rata, poljoprivreda je postala glavna komponenta ekonomskog razvoja i otvaranja radnih mjesta. U prehrambenoj industriji realizovana su značajna ulaganja, kao što je to hladnjača kompanije Bos Agro Food, vinarija od strane ZZ Srebrenica i fabrika poslastica Gusto-e-Sapore.

Mogućnosti i prednosti prehrambenog sektora Mogućnosti i prednosti ulaganja u prehrambeni sektor mogu se rezimirati kako slijedi: raspoloživost prirodnih resursa i agro-klimatski uslovi pogodni za konkretne pod-sektore, kao što su jagodičasto voće, stoka; lokacija regije Srebrenica koja graniči sa jednim od najvećih poljoprivrednih proizvođača – Srbijom, posebno stoke i jagodičastog voća, što može potaknuti industriju zasnovanu na agro-proizvodima i privući investicije u regiju; postoje uslovi za prekogranične projekte, koje će finansirati donatori, a posebno EU i može se ulagati u oblasti prerade, proizvodnje prateće opreme, mehanizacije i usluga podrške agro-sektoru.

DIO I

A NA L I Z A



3. Turistički potencijal Srebrenica ima ogroman prirodni i kulturni potencijal za razvoj turizma. Područje opštine obiluje rijekama (Crvena, Jadar, Potočarska), te prekrasnim kanjonom rijeke Drine (14 km toka kroz opštinu). Rijeka Drina bogata je ribom i ima prekrasne obale. Jezero Perućac nalazi se na rijeci (dugo 38 km), poznato po kanjonu visokim 700 m – 1000 m. Planine u opštini izuzetno obiluju divljači (uključujući i mrkog medvjeda), a sa njih se nude i prekrasni pogledi na okolni krajolik. Banjski turizam Srebrenica je najpoznatija po svojim izvorima ljekovite vode. Ima turističku tradiciju zasnovanu na upotrebi izvora Crni Guber u svrhe liječenja. Prema podacima iz 1990. godine, banju je posjetilo 16.800 turista te godine, a zvanično je zabilježeno 320.000 noćenja. Danas je potencijal ove banje neiskorišten, a investicijske mogućnosti su rehabilitacioni centar, terapeutske vode, smještajni kapaciteti i flaširanje ljekovite vode. Tokom 2000. godine 150 posjetilaca je posjetilo banju, sa zabilježenih 1.000 noćenja. Danas je centar za rehabilitaciju otvoren samo tokom ljetnih mjeseci i radi niskim kapacitetom. Fabrike za flaširanje vode ne iskorištavaju izvorsku vodu u komercijalne svrhe, a trenutno nema ni takvih pogona. Ljekovita voda Crni Guber12 zadnji put je ispitana 2005. godine, a njena ljekovita svojstva potvrđena. Voda se uspješno koristi za liječenje anemije, nedostatak apetita, opću slabost, gubitak tjelesne težine, umor, astenije, neurovegetativne poremećaje, hronične probleme s kosom, kožom i drugim zdravstvenim poremećajima. Nije data koncesija na vodu.

Srebrenica ima ogroman prirodni i kulturni potencijal za razvoj turizma. Danas je potencijal za razvoj banjskog turizma neiskorišten, a investicijske mogućnosti su rehabilitacioni centar, terapeutske vode, smještajni kapaciteti i flaširanje ljekovite vode.

Ribolov i lov Zahvaljujući izuzetnim prirodnim bogatstvima Srebrenice, u području iste postoji znatan potencijal za razvoj ribolova i lova. Planina Sušica je prirodno zaštićeno područje od 1965. godine, a raspolaže izvanrednim potencijalom za lov – mrki medvjed, ptice, divlje svinje i ostala divljač. Š.G. Drina i Lovačko društvo Javor upravljaju lovištima. Š.G. „Drina“ upravlja poznatim lovištem „Bijele Vode” (poznatim kao Titovo najomiljenije lovište) i ima veći broj devastiranih lovačkih kuća. Postoji mogućnost da se na ovaj dio lovišta dobije koncesija za komercijalnu upotrebu. Lovačko društvo vlasnik je devastiranih prostorija na atraktivnoj lokaciji u centru grada (bivša Lovačka kuća sa 17 kreveta). Glavna lokacija za ribolov je rijeka Drina (14 km) sa pritokama i jezero Perućac (38 km).

12

Glavni sastojci ove ljekovite vode su bivalentno željezo i drugi bitni sastojci u obliku rijetkih metala, kao što su bakar, kobalt, nikl i mangan, koji se pojavljuju u izuzetno skladnom omjeru

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 26

Drugi investicijski potencijali Pored glavnih investicijskih potencijala navedenih u gornjem dijelu teksta, srebrenički turistički potencijal uključuje i broj manjih investicionih mogućnosti koje bi se mogle realizovati ili individualno ili kao dodatak većim projektima. Srebrni put. U Srebrenici se vijekovima eksploatisalo srebro, koje se u prošlosti preko Dubrovnika prevozilo u Italiju. Ova istorijska činjenica bi mogla poslužiti kao lajtmotiv za turizam ili neku drugu investiciju; Geološki park na lokalitetu Ludmer - dvadeset vijekova zabilježene istorije; Vjerski objekti (Skender-begova/Bijela džamija iz 14. vijeka, SASE manastir, izgrađen 1355. godine i Katolička memorijalna kapela u gradu).; Arheološki ostaci starih rimskih zgrada: parno kupatilo blizu Srebrenice (910 m2), ostaci grada Domavije (stare javne zgrade, spomenici i sud), Sase, Skelani, Dimići i Liješće; Na teritoriji opštine ima 800 stećaka (srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika); Ostaci srednjovjekovnih tvrđava starog grada Srebrenica i Klotjevac; Neistražena pećina Divovača kod Sućeske; Dervišagića kuća u gradu stara 200 godina, a postoji mogućnost da se obnovi i pretvori u muzej. Kulturna dešavanja koja bi mogla poslužiti kao platforma za promociju turizma su Dani Srebrenice (maj - juni), Umjetnička kolonija (maj), Večeri sevdaha i folklora (juni), Osmačka sijela (avgust) i regata na jezeru Perućac (avgust). Lokalno stanovništvo – bez ikakve dosadašnje podrške - je prepoznalo komercijalne mogućnosti za razvoj turizma uopšte, posebno kada se radi o privatnom smještaju. Mnogi srebreničani su vlastitim sredstvima opremili sobe i apartmane u cilju obezbjeđenja turističkog smještaja. Do sada je registrovano 60 kreveta (djelatnost nije zvanično registrovana). Srebrenica: Godišnjica Genocida Događaj koji za sada privlači najveći broj ljudi u Srebrenicu (80.000 u 2006. godini) je održavanje godišnjice Genocida iz 1995. godine.13 Događaji koji prate obilježavanje godišnjice (izložbe, seminari, prezentacije, okrugli stolovi itd.) održavaju se između maja i avgusta svake godine.

Memorijalni centar Potočari

13

Vidi odjeljak o Memorijalnom centru

Stari grad

DIO I

A NA L I Z A



USLUGE, JAVNI SEKTOR I MOGUĆNOSTI ZA RAZVOJ BIZNISA Usluge podrške biznisu U Srebrenici se trenutno nalaze dvije banke, Nova banka i Nova banjalučka banka, te tri u Bratuncu, Nova banka, Nova banjalučka banka i NLB Razvojna banka. Pored banaka smještenih u Srebrenici i Bratuncu, šire područje također pokrivaju sljedeće banke: Raiffeisen bank, Volksbank B-H, Bor banka, NLB Tuzlanska banka, Procredit banka i Komercijalna banka d.d. Banja Luka. Informacije o kreditnim proizvodima koje nude ove banke, a namijenjeni su i pravnim i fizičkim licima, nalaze se u Dodatku 5. Različite mikrokreditne organizacije prisutne su u regiji, te nude različite vrste finansijskih proizvoda fizičkim licima i malim i srednjim preduzećima. Usluge podrške biznisu u Srebrenici pruža Biznis centar Srebrenica. Centar pruža usluge iz oblasti: finansijskog menadžmenta, poslovnog planiranja, marketinga, upravljanja kadrovskim resursima, registracije preduzeća i pristupa novim tehnologijama. Za dodatno razvijanje svojih kapaciteta Centar dobija subvencije od međunarodnih razvojnih agencija i Opštine. U poljoprivrednom sektoru, poljoprivrednim proizvođačima dostupne su stručne savjetodavne usluge. Usluge se kreću od uvođenja novih tehnologija u komercijalnoj poljoprivrednoj proizvodnji do uspostavljanja demo-farmi u nekim sektorima, agro-marketinga, komercijalnog upravljanja posjedima i kontrole kvalitete.

Javni infrastrukturni projekti Usljed nedostatk opštinskog Razvojnog plana, projekti predstavljeni ovdje su ideje i prijedlozi o kojima se razgovaralo sa lokalnim partnerima. Projekti ilustriraju potencijal za dalji razvoj.

Okrug za poboljšanje biznisa Područje centra grada je u prilično lošem stanju (fasade, napuštene zgrade, nema parkova). Kako bi se popravio sveukupni izgled grada i učinio privlačnijim za biznis i život, Opština Srebrenica mogla bi započeti uspostavljanje Okruga za poboljšanje biznisa u centru grada i motivisati druge interesne strane lokalnog razvoja (poduzetnike, građane, strane organizacije) da učestvuju u projektu.

U poljoprivrednom sektoru, poljoprivrednim proizvođačima dostupne su stručne savjetodavne usluge.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 28

Privatni investitori i strane organizacije već su počeli ulagati u obnavljanje gradskog centra. Svjetska banka finansira rekonstrukciju starih fasada i krovova. UNDP je rekonstruisao područje centralne pijace. Najavljena su i nova privatna ulaganja (npr. hotel u bivšoj zgradi Energoinvest-a). Sa odgovarajućim planom, zasnovanim na javno-privatnom partnerstvu (JPP), centar grada mogao bi promijeniti svoj izgled i postati privlačnijim za investitore, turiste i građane.

Korištenje banje Guber Korištenje banje Guber kompleksan je projekat koji također zahtijeva primjenu koncepta JPP-a. Opština bi u tom pogledu mogla preduzeti prvi korak i zahtijevati (možda ne direktno, već putem JP „Turističke organizacije“) koncesiju na vodu od vlade RS. Koncesija bi se zasnivala na širem planu JPP-a - za otvaranje lječilišta (tj. da se ponudi zemljište i drugi resursi za izgradnju manjih objekata), smještaja (u saradnji sa građanima) i uređenja okolnog područja (što bi mogao biti zadatak opštine).

Javna infrastruktura Opština Srebrenica izradila je Akcioni plan u pogledu razvoja javne infrastrukture. Ukupna potrebna vrijednost ulaganja je blizu € 11.39 miliona. Ulaganja se većinom odnose na rekonstrukciju i poboljšanje stanja puteva. Opština ne finansira Akcioni plan samostalno. Vlasti na drugim nivoima su se obavezale dati značajna sredstva u ovu svrhu. Opština planira razviti industrijsku zonu u Potočarima. Ulaganja se planiraju u svrhu obezbjeđenja potrebne infrastrukture u ovoj zoni. U kasnijim fazama, Opština planira da razvije i industrijske zone Zeleni Jadar i Skelani.

Poslovni park Opština Srebrenica, zajedno sa UNDP-om, izradila je projekat uspostave Poslovnog parka. Poslovni park sastojat će se od tri međusobno povezane komponente: Industrijske zone u Potočarima, Zelenom Jadru i Skelanima; Centra za obuku i Usluga podrške biznisu. Centar za obuku namjerava obezbijediti uslove u kojima će sve kompanije koje se nalaze u Srebrenici i okolnim opštinama moći obučavati svoje radnike da koriste nove i moderne proizvodne tehnologije. Nije namjera Centra da bude tradicionalni stručni centar, već da ga pokreću potrebe privatnog sektora i da može brzo reagovati na promjene u vezi sa potrebama preduzeća. Sredstva potrebna za početak radova na uspostavljanju Centra su već obezbjeđena od strane vlada Holandije i Grčke. U okviru Poslovnog parka, Biznis centar Srebrenica pružaće usluge podrške biznisu. Usluge će uključivati računovodstvo, finansijski menadžment, registraciju i marketing. U kasnijim će fazama Opština će razmotriti mogućnost kreiranja javno-privatnog partnerstva za upravljanje poslovnim parkom, što će uključivati upravljanje infrastrukturom, industrijskim prostorijama, uslugama podrške biznisu i Centra za obuku.

DIO I

A NA L I Z A



IDEJE ZA INVESTICIJE I MOGUĆNOSTI ZA PROJEKTE Tabela dole sadrži popis kompanija koje su već pokazale interes da ulažu u Srebrenici. U Dodatku 6 nalaze se detaljnije informacije o ulaganjima. Ove kompanije mogu predstavljati pogodne prilike za partnerstvo u vidu zajedničkih ulaganja, uključujući i učešće putem finansiranja privatnim (equity) kapitalom. Detaljne informacije o prijedlozima ovih investicija, predstavljenih Opštini Srebrenica i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, dati su u Dodatku 6. Kompanije navedene ispod samo su neke od onih koje su iskazale interes. Glavni kriterij za njihovo predstavljanje u ovom dijelu izvještaja je ukupan iznos predložene investicije. Kompanija

Sektor djelatnosti

Planirana investicija €

CIMOS D.O.O. Srebrenica

Automobilska industrija

10.225.994

KONDOR M.P.T. Bratunac

Proizvodnja akumulatora 8.692.095

RUDNIK BOKSITA A.D. Srebrenica

Ekstrakcija rude boksita

2.801.922

TER BEEK BEHEER B.V. The Netherlands

Proizvodnja staklenika

2.045.199

PETRO-PROJEKT D.O.O. Bratunac

Drvo-prerađivačka industrija

1.533.899

BOBAR KOMPANIJA D.O.O. Bijeljina, PREVOZ A.D. Srebrenica

Komercijalni autobusni prevoz

1.278.249

COUNTRY D.O.O. Banja Luka

Proizvodnja cipela

1.222.620

KLESAR D.O.O. Hadžići Kamenoklesarstvo FABRIKA ZA POCINČAVANJE Metalna industrija A.D. Srebrenica

971.469

GUSTO-E-SAPORE D.O.O.

Prehrambena industrija

338.353

BOSSWOOD D.O.O. R.J. Srebrenica


332.345

AGAPOS D.O.O. Skelani


148.277

ALMA RAS D.O.O. Srebrenica

Tekstilna industrija

102.260

ASZ-3 D.O.O. Tuzla SM BH D.O.O. Sarajevo DRINA Z.Z. Skelani RMR D.O.O. Skelani DIRES D.O.O. Tuzla

Trgovina i usluge, usluge pakovanja Proizvodnja metalnih okvira i konstrukcija Prikupljanje i prevoz poljoprivrednih proizvoda Drvo-prerađivačka industrija Proizvodnja košnica

434.605

92.034 92.034 76.695 76.695 52.774

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 30

USPJEŠNE INVESTICIJE Neke su kompanije prepoznale povoljnosti i prednosti investiranja u Srebrenici te su započele svoje investicijske aktivnosti već u 2005. godini. Danas su to firme sa stabilizovanom proizvodnjom koje se prevashodno bave izvozom. Broj uposlenih i tržište konstantno rastu, a sve kompanije planiraju nova ulaganja i proširenje poslovnih aktivnosti u budućnosti.

CIMOS Srebrenica d.o.o. Cimos je podružnica multinacionalne kompanije CIMOS d.d. sa sjedištem u Sloveniji, koja ima 18 fabrika širom bivše Jugoslavije. Nalazi se u industrijskoj zoni Potočari (7,350 m2 zemljišta, 997.2 m2 proizvodnog pogona). Otvaranjem CIMOS-a d.d. u Srebrenici ostvaren je jedan od nauspješnijih poslovnih projekata koji su do tada implementirani u ovoj opštini. Više od 350 osoba iz cijele zemlje prijavilo se za posao u toj firmi. Firma je specijalizovana za proizvodnju automobilskih dijelova. Tokom prve godine rada, CIMOS d.d. u Srebrenici proizveo je više od 6 miliona dijelova, koji su izvezeni u vodeće firme svjetske automobilske industrije, kao što su Fiat, Audi i Peugeot. Ukupna investicija bila je vrijedna oko € 600.000. CIMOS d.d. je izrazio interes za dodatnim, znatnim ulaganjima u Srebrenicu.14

GUSTO E SAPORE Gusto-e-Sapore je pekara koja proizvodi više od 129 vrsta kolača i peciva, kao i nekoliko vrsta tjestenine. Ima pogon u Srebrenici (48 uposlenih) i u Tuzli (142 uposlena). Svaki pogon funkcioniše po strukturi posebnog društva ograničene odgovornosti, ali su u vlasništvu istog vlasnika. Kompanija je sa radom počela u Tuzli 1999. godine, a zatim i u Srebrenici 2005. godine. Područje Srebrenice i Bratunca je glavno tržište proizvodina kompanije (snabdijevaju oko 150 maloprodajnih objekata pekarskim i proizvodima od tjestenine), ali izvoze i trima kupcima u Nizozemskoj, te će dalje širiti ovu mrežu. Također izvoze i u Srbiju, a uskoro će izvozitii u Crnu Goru. (Prva isporuka dogovorena je za 15. septembar). Kompanija svakog dana kupi 27.600 jaja od 28 domaćih proizvođača.

14

Pogledati prethodnu stranu i Dodatak 6

DIO I

A NA L I Z A



ALMA RAS Kompanija “ALMA-RAS“ je porodična firma za proizvodnju odjeće, osnovana 1999. godine u Olovu. Izgrađena je na temelju porodične tradicije, bogatog iskustva stečenog kroz vrijeme, te jasne vizije kvalitetnog razvoja domaće marke. Primarna djelatnost ove kompanije jest proizvodnja finog rublja za sve generacije. Rezultat te jasne vizije i strategije rasta jest otvaranje novih proizvodnih pogona u Srebrenici i Olovu, u kojima je danas zaposleno 300 kvalifikovanih radnika (od čega 18 u Srebrenici). Kompanija “ALMA RAS“ se u toku proteklih godina povezala sa partnerima u Italiji, Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama, a značajan dio proizvodnje (oko 60%) namijenjen je izvozu, često za poznate marke kao što su: Fila, Lovable, H&M, Beti, itd.

BOS AGRO FOOD Kompanija je u 100%-tnom vlasništvu Nordic Food Group, privatne kompanije koja ima oko 20 kompanija u svijetu. Kompanija je vlasnik tek izgrađenog objekta sa modernom opremom u Srebrenici (Potočari) gdje se borovnice i maline duboko zamrzavaju (uključujući organske, one proizvedene konvencionalno, te divlje borovnice) pa se u duboko smrznutom stanju otpremaju prerađivačima za pravljenje sokova, džemova, kolača i marmelada. Svoje proizvode u potpunosti izvoze u EU, SAD, Japan i Kanadu. Kompanija također podržava uzgoj jagoda, malina i kupina i projekat uzgoja organskog jagodičastog voća koji uključuje 70 proizvođača organskog voća na zemljištu površine 18 ha. Kompanija je uvela HACCAP sistem i posjeduje KRAV (Švedska) certifikat o kvalitetu.1 Kompanija upošljava 20 radnika na puno radno vrijeme i 50 sezonskih radnika.

ROBNA KUĆA SREBRENICA Robna Kuća Srebrenica nalazi se u centru grada. Do proljeća 2007. bila je devastirana zgrada i ruševina. Zahvaljujući ulaganju od €600.000, ruševina pretvorena je u moderni šoping-centar koji pokriva površinu od 1.800 m2 i kupcima nudi više od 20.000 artikala. Kompanija upošljava 25 ljudi.

15

Švedsko udruženje koje obezbjeđuje certifikaciju organskim proizvođačima hrane, a u skladu sa standardima koje je usvojila Međunarodna federacija za proizvodnju organske hrane (IFOAM) i resor EU-a za proizvodnju organske hrane. KRAV je priznat od strane IFOAM i ovlašten od strane švedskih vlasti da vrši kontrolu proizvodnje organske hrane u Švedskoj.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 32

RESURSI I PROGRAMI JAVNOG SEKTORA Programi Vlade Sljedeće institucije planiraju uložiti ili već ulažu u poboljšanje poslovnog okruženja i životnih uslova u opštini Srebrenica. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine planira uložiti € 5.112.919 u 2007./2008. godini. Ulaganja se planiraju za sljedeće: rekonstrukciju infrastrukture /Dom kulture, Dom zdravlja, Gimnazija/, stambene zgrade, sistemi vodosnabdijevanja, lokalni putevi (€ 2.556.459), podršku MSP-ima (dodjeljivanje pomoći još nije definisano) (€2.045.168), obrazovanje i zadržavanje obrazovanog kadra u Srebrenici (dodjeljivanje pomoći još nije definisano) (€ 511.292). Vlada Republike Srpske planira uložiti € 8.324.091 u 2007. godini. Ulaganja se planiraju za sljedeće: elektro-energetsku infrastrukturu (€ 2.184.239), putnu infrastrukturu (€ 3.783.556), rekonstrukciju stambenih jedinica (€ 1.422.376), obnovu javnih zgrada (€ 391.171), ruralni i razvoj poljoprivrede (€ 327.227), poboljšanje obrazovnih objekata (€ 66.056), razvoj civilne zaštite (€ 61.114), direktna podrška opštinskim projektima (€ 51.129), poboljšanje zdravstvene zaštite (€ 30.060). Vlada RS-a također planira: inicirati izradu Razvojne strategije opštine Srebrenica, sa jasnim ciljevima i projektima, naroćito onim vezanim za turizam; obezbijediti urbano/prostorno planiranje, izdati odgovarajuće dokumente i osigurati ekspertizu; donijeti zakon o ljekovitim banjama s ciljem privlačenja ulaganja u 10 postojećih ljekovitih banja u RS i podržati daljnji razvoj turizma vezanog za ljekovite banje, uključujući i onu u Srebrenici. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odvojila je € 1.789.522. Opština Srebrenica predložiće kako će se novac potrošiti. Vlada Tuzlanskog kantona odvojila je € 511.292. Opština Srebrenica će predložiti kako će se novac potrošiti. Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske16 bi trebala upravljati fondovima koji su uspostavljeni (ili se uspostavljaju) da podrže daljnji razvoj RS. Ovi fondovi, koji će usmjeriti sredstva iz privatizacije u RS ka ekonomiji RS, uključuju Stambeni fond, Fond za razvoj i upošljavanje, Fond kapitala, Fond za nekretnine i Fond za upravljanje dugom. Procjenjuje se da će Banka putem ovih fondova investirati više od € 600 miliona u naredne tri godine.17 Putem komercijalnih banaka registrovanih

16

http://www.vladars.net/lt/zakoni/irb.html

17

53% od ovog iznosa će se usmjeriti na podršku razvojnih poduzetničih programa

DIO I

A NA L I Z A



u RS, Banka će ustupati sredstva po povoljnim uslovima za preduzetništvo i institucije lokalne uprave. Stambeni fond RS je uspostavljen s ciljem prikupljanja novca od privatizacije stambenih jedinica i korištenja tih sredstava za davanje kredita za daljnji stambeni razvoj u RS. Uspostavljeni su i Fond za restituciju, Akcijski fond i Fond za upravljanje nekretninama i potraživanjima. Fond za razvoj i zapošljavanje je u procesu registracije kod nadležnog Suda. Uspostavljen je s ciljem provedbe razvojnih projekata koje finansiraju Svjetska banka, Vlada RS i druge strane i domaće institucije. Fond za razvoj istočne RS uspostavlja se s ciljem podrške provedbi razvojnih projekata u istočnoj RS. Vlada planira obezbijediti oko € 51.100.000 za provedbu projekata (revolving fond), dok bi dodatna sredstva trebala pristići iz opštinskih i budžeta RS, kredita i drugih izvora. Projekti koji će se podržati trebaju se odnositi na: zapošljavanje i unapređenje tržišta rada, proizvodnju i preduzeća orijentisana ka izvozu, poljoprivrednu proizvodnju, razvoj malih i srednjih preduzeća, međunarodnu promociju investicionih mogućnosti u istočnoj RS, poboljšanje postojećih infrastrukturnih objekata i izgradnju novih, zaštitu okoliša. Fond za promociju stranih ulaganja uspostavilo je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Cilj Fonda je obezbijediti finansijske poticaje stranim ulagačima. Fond ima na raspolaganju nekih € 1 milion i namijenjen je stranim ulagačima koji ulažu u različite sektore, sem ugostiteljstva i trgovine.

Prisustvo donatora Holandska vlada je trenutno najveći međunarodni donator u Srebrenici. Ona planira nastaviti sa redovnim ulaganjem od € 5,000,000 godišnje za podršku lokalnoj upravi, infrastrukturi i ekonomskom razvoju. Ubuduće će se više akcenta staviti na projekte ekonomskog razvoja s posebnom pažnjom na oblast turizma, šumarstva, drvoprerađivačke industrije, poljoprivrede kao i poboljšanje poslovnog okruženja. Do sada je vlada Holandije implementirala projekte ukupne vrijednosti od 28 miliona Eura kako bi podržala: povratak raseljenih lica; razvoj civilnog društva; unapređenje lokalne vlasti; rekonstrukciju javne infrastrukture; kao i ekonomski razvoj Srebrenice. Pomoć je takođe pružena i Memorijalnom centru u Potočarima. UNDP planira uspostaviti Poslovni park, koji će pružati tehničku infrastrukturu potencijalnim investitorima, obezbijediti usluge registracije, obuku uposlenih, održavanje objekata, te promovisati Srebrenicu kao investicionu lokaciju. Budžet projekta je oko € 2.361.000, a sredstva koja su trenutno dostupna iznose € 919.000 (obezbijeđena od strane UNDP-a i Opštine Srebrenica). Svjetska banka ulaže € 557.308 u rekonstrukciju krovova i fasada na 31 zgradi i utrošiće € 242.863 na obnovu kanalizacionog sistema. Ambasada Pakistana najavila je da vlada Pakistana planira donirati 1,000 mehanizovanih ručnih oračica stanovnicima Srebrenice kojima je to potrebno (selekciju će izvršiti lokalne vlasti), a čija se vrijednost procjenjuje na € 3.5 miliona do € 4.0 miliona. Svoju pomoć najavila je i SIDA, Američka agencija za međunarodni razvoj, Italijanska agencija za saradnju i vlada Distrikta Brčko.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I

S T R A NA 34

ZAKLJUČCI I PREPORUKE Uspjeh ranijih ulaganja pokazuje da Srebrenica ima potencijal da privuče investitore. Srebrenica nudi različite komparativne prednosti, koje je čine privlačnom. Najvažnija prednost jesu obimne javne investicije i značajno prisustvo donatora u regiji, tj. javna ulaganja u poboljšanje infrastrukture, poljoprivrednu proizvodnju, usluge podrške biznisu, kao i u pružanju tehničke pomoći preduzećima u vidu nadogradnje vještina radnika. Opština obiluje prirodnim resursima poput minerala, ruda, šuma i poljoprivrednog zemljišta. Agro-klimatski uslovi čine je pogodnom za uzgoj različitih poljoprivrednih proizvoda. Opština Srebrenica otvorena je za ulagače i predstavlja područje pogodno za poduzetništvo, a uprava je proaktivna u pogledu stvaranja uslova za razvoj biznisa i razvoj partnerskih odnosa između domaćih vlasti i poslovnog sektora. Poslovna sredina mogla bi se dalje poboljšati ukoliko se riješe neki nedostaci. Glavni nedostaci su: zastarjeli prostorni planovi, ograničena veličina sadašnjih industrijskih zona, ograničeni ljudski kapaciteti na opštinskom nivou u smislu koordinacije razvojnih aktivnosti koje provode domaće institucije i donatori i ograničena raspoloživost vještina potrebnih privatnom sektoru. Domaćim interesnim stranama i organizacijama aktivnim u regiji to nisu novi problemi. Već sada se definišu mjere za rješavanja tih nedostataka. Opština je donijela odluku o službenom osnivanju tri industrijske zone u Srebrenici. Na osnovu ove odluke, Opština će moći: kupiti zemljište i time povećati raspoloživost zemljišta za nova ulaganja, i raditi na izradi novog prostornog plana. Ovaj novi plan također će se pozabaviti rješavanjem pitanja koordinacije poboljšanja infrastrukture.

Srebrenica nudi različite komparativne prednosti.

UNDP planira uspostaviti Centar za obuku, koji će se pozabaviti problemom stručnih kvalifikacija radnika. Centar bi trebao početi sa radom početkom 2008. godine. U međuvremenu, obezbijediće se subvencije za edukaciju osoblja. U septembru 2007. godine će otpočeti program obuke za obučavanje domaćih aktera u strateškom planiranju, upravljanju ciklusima projekta, ocjenjivanju projekata, pisanju projektnih prijedloga i pravljenju budžeta. Namjera je izgraditi lokalne kapacitete za pristup fondovima EU.

Niz kompanija izrazio je vrlo konkretan interes za ulaganje u Srebrenicu. Iako većinu njih privlače poticaji koje tuzlanska vlada obezbjeđuje putem Opštine Srebrenica, niz drugih ulagača nedavno je investirao u Srebrenicu ne koristeći ovu pogodnost. Ovo je jasna naznaka koja razvojnom potencijalu Srebrenice daje kredibilitet. Kako bi se Srebrenica učinila privlačnom za ulaganje, potrebno je da domaće institucije i međunarodne organizacije potencijalnim ulagačima ponude poticaje za otvaranje proizvodnih pogona u Srebrenici. Treba obratiti pažnju na modalitete smanjenja rizika od prevare, zloupotrebe javnih sredstava i korupcije.

DIO I

A NA L I Z A



Tim koji je pripremio ovu analizu želi predložiti na razmatranje sljedeći paket poticaja koji uključuje, ali nije ograničen na: Financijske subvencije, kao što su grant sredstva, sa jasno definisanim transparentnim procedurama dodjele, a koje uključuju ali nisu ograničene na:

Subvencionirane otplate kamata (i glavnice) na bankovne kredite investitora, uz unaprijed utvrđen iznos i rok trajanja otplate, Dodjelu sredstava po svakom novouposlenom (sa određenim maksimalnim iznosom po novouposlenom i po pojedinačnoj firmi); i/ili

Retroaktivan povrat plaćenih obaveza za doprinose na plate novouposlenih, uplaćene tokom perioda od jedne godine. Usmjeravanje dijela raspoloživih sredstava na kupovinu zemljišta i radnog prostora, koje bi se davalo ulagačima po veoma povoljnoj zakupnini, uz kasniju mogućnost otkupa, Subvenciranu obuku novog osoblja, Alokaciju sredstava u Garantni fond koji obezbjeđuje sredstva osiguranja (kolateral) za dobivanje komercijalnih kredita, Bolje poslovne usluge, od registracije do pravnih savjeta, Lakši pristup pogodnijim finansijskim proizvodima.

Upravljanje ovim poticajima zahtijevaće izradu transparentnih kvalifikacionih kriterija, kako bi se maksimizirao učinak javnih ulaganja i obezbijedila transparentnost u dodjeljivanju poticaja. Štaviše, zbog trenutno jako decentralizovanog sistema upravljanja sredstvima dodijeljenim od različitih BiH organa vlasti, preporučljivo je sredstva sliti u jedan centralizovan fond (koji može imati više podfondova, zavisno od namjene sredstava) kojim bi se upravljalo po unaprijed utvrđenim kriterijima, a pod nadzorom predstavnika svih organa vlasti koji sredstva dodjeljuju Srebrenici.

A NA L I Z A


SREBRENICI

PA RT I I

S T R A NA 36

DIO II: SREBRENICA U ŠIREM KONTEKSTU: PROFIL SJEVERNOISTOČNE BOSNE I HERCEGOVINE Geografske karakteristike i topografski profil Područje ima relativno povoljan geografski položaj, u široj regiji bivše Jugoslavije (u centru) i na sjeverozapadnom dijelu Balkana, te je u blizini glavnih magistralnih puteva i željeznica, uključujući panevropske koridore X i V18, koje ovo područje povezuju sa zapadnom, centralnom, istočnom i jugoistočnom Evropom. Sjeverne nizije (nadmorske visine do 300 m) uključuju riječne slivove Save i Drine u njihovim donjim tokovima u regiji Semberije, kao i područja u dolinama njihovih pritoka. U ovoj oblasti se nalaze tri opštine i imaju najpovoljnije uslove i faktore proizvodnje. Ova oblast je najvažnija oblast uzgoja žitarica u BiH. Centralna visinska područja (nadmorske visine između 300 i 700 metara) uključuju većinu opština. Oblast je veoma bogata različitim mineralima i hidropotencijalom, što je bitan resurs za industrijsku proizvodnju. S obzirom na konfiguraciju terena, veći dio oranica smješten je na padinama, zbog čega su podložne eroziji, koja onemogućava korištenje modernih mašina. Stoga je ovo zemljište pogodnije za voćarstvo i stočarstvo, a tome u prilog ide i povoljna klima. Sa stanovišta hidrografije, područje je bogato nizom vodenih tokova, uključujući jezera, od kojih je većina vještačkog tipa. Najveće rijeke Bosne i Hercegovine, poput Save, Bosne i Drine, protiču kroz ovu regiju. Klima je kontinentalna, sa zabilježenim godišnjim varijacijama u temperaturi i oborinama. Temperature se kreću od -2.8˚C u januaru do 19.2˚C u mjesecu julu. Prosječna godišnja temperatura je oko 11°C. Godišnje padavine su 1,000 mm, i ravnomjerno su raspoređene tokom godine. Maksimalni snježni pokrov je prosječno 40 cm. Vjetrovi su većinom sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Agroklimatski uslovi su pogodni za uzgoj većine usjeva u umjerenoj klimi i uzgoj stoke.

Prirodni resursi Šire područje raspolaže ogromnim rezervama primarnih izvora energije, prvenstveno čvrstim fosilnim gorivima (kameni ugalj i lignit), s ukupnim rezervama koje se procjenjuju na 3,4 milijarde tona. Ukupne rezerve uglja u ovom području su 50% ukupnih rezervi u Bosni i Hercegovini. Pored uglja, područje sadrži značajne depozite kamene soli (procjenjuju se na 340 miliona tona), azbesta (potencijalne rezerve od 109 miliona tona), kaolina, kvarcnog pijeska (procijenjene na 150 miliona tona), gline (procijenjene na 5,6 miliona m3), krečnjaka (otprilike 250 miliona tona), dekorativnog kamena (1,5 miliona m3) i mermera (500 hiljada m3).

18

Koridor Vc, koji će prolaziti kroz BiH, će se graditi u skoroj budućnosti

DIO I I

A NA L I Z A



Područje je također bogato rudama metala. Velike količine boksita, s ukupnim procijenjenim rezervama od 69.9 miliona tona, otkrivene su u Vlasenici i Srebrenici. Međutim, svi ti resursi nisu u potpunosti ispitani. Štaviše, u području Srebrenice otkrivene su značajne količine olova i cinka. Ukupne rezerve tih ruda procjenjuju se na 17 miliona tona, što također nije dovoljno ispitano. Ukupne rezerve zemljišta u oblasti iznose 380.639 ha. Visok postotak obradive zemlje se i obrađuje u odnosu na raspoloživo zemljište (78,9%). Ukupno područje pokriveno šumom u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine iznosi 284.436 hektara. Rezerve drveta procijenjene su na 38 miliona m3, što predstavlja 11,7% ukupnih drvnih zaliha u Bosni i Hercegovini.

Ljudski potencijal Sjeveroistočna Bosna i Hercegovina pokriva 14,2% ukupne teritorije Bosne i Hercegovine (BiH ima ukupnu površinu od 51.197m2). Sa populacijom većom od milion stanovnika, ovu regiju naseljava 26,2% ukupnog stanovništa BiH (oko 3,8 miliona stanovnika) što ukazuje na gustu naseljenost ovog područja. Bosna i Hercegovina ima prosječnu gustinu naseljenosti od 75 stanovnika po km2, dok je prosječna gustina naseljenosti u ovoj regiji 140,1 stanovnik po km2. Oko 68% stanovnika regije ima kupovnu moć. Stopa nezaposlenosti (prema broju registrovanih lica) na ovom području je 45,9% od ukupnog broja radne snage, što je malo više od prosječne stope na nivou Bosne i Hercegovine.

Obrazovanje Sistem srednjoškolskog (stručnog) i visokoškolskog obrazovanja u sjeveroistočniom dijelu Bosne i Hercegovine prilično je konkurentan, a pruža kako opšte (gimnazija) tako i specijalizovano, stručno obrazovanje iz različitih znanstvenih oblasti. Stručno-obrazovni (srednjoškolski) profili su uglavnom iz oblasti mašinstva i elektrotehnike, obrade drveta i metala, tekstilne industrije, medicine, poljoprivrede, tehnoloških procesa u sklopu prehrambene industrije, auto-mehaničarskih vještina, turizma, ekonomije, saobraćaja, knjigovodstva, hemije i fizikalne terapije. U sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini postoji nekoliko visokoškolskih institucija koje nude edukaciju iz oblasti prirodnih i društvenih nauka. Univerzitet u Tuzli, uključujući svoje brojne fakultete, i ispostava Univerziteta u Istočnom Sarajevu za sjeveroistočnu Bosnu i Hercegovinu su dva najdominantnija univerziteta u ovom području. Univerzitet u Tuzli nudi obrazovanje iz oblasti poslovne administracije i ekonomije, tehnologije, medicine, rudarstva, građevinarstva, mašinstva, elektroinženjeringa, prirodnih nauka i matematike, prava, stranih jezika, umjetnosti, obrazovanja i rehabilitacije, fizičke kulture, farmacije, itd. Ispostava Univerziteta u Istočnom Sarajevu za sjeveroistočnu Bosnu i Hercegovinu nudi obrazovanje u oblasti poslovne administracije i ekonomije, vanjske trgovine, tehnologije, i pedagogije. Pored ove dvije javne univerzitetske ustanove takođe postoji i privatni Univerzitet „Slobomir” u Bijeljini. Univerzitet „Slobomir” nudi obrazovanje iz oblasti informacijskih tehnologija, ekonomije i menadžmenta,

Srednja škola u Srebrenici

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I I

S T R A NA 38

prava, računovodstva, umjetnosti i filozofije. U pogledu obrazovanja, sjeveroistočni dio Bosne i Hercegovine predstavlja jedinu oblast u državi (i jednu od rijetkih na Zapadnom Balkanu) koja nudi fakultetsko obrazovanje američkog tipa kroz Američki univerzitet u Tuzli u saradnji sa Državnim univerzitetom iz New York-a. Američki univerzitet u Tuzli nudi obrazovanje iz područja međunarodnih finansija i bankarstva (CIFB) i informacijskih tehnologija i digitalne ekonomije. Univerzitet u Sarajevu je otvorio i odjel Pravnog fakulteta u Srebrenici. Sektor istraživanja i razvoja u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine većinom je organizovan putem Univerziteta i strukovnih Zavoda smještenih u Tuzli (ekonomija, građevinarstvo, hemijska industrija i rudarstvo). Pored ovih, Centar poslovnih inovacija i tehnologije (BIT) osposobljava mlade stručnjake i poduzetnike (putem istraživanja i razvoja) za uspostavljanje i razvijanje biznisa. BIT centar poduzetnicima, mladim istraživačima i inovatorima obezbjeđuje besplatan poslovni prostor opremljen najmodernijom opremom, te pruža finansijske, marketinške, računovodstvene, i pravne usluge.

Centri za podršku biznisa19 Sjeveroistočno područje Bosne i Hercegovine ima prilično razvijenu mrežu za podršku biznisa. Vlada Republike Srpske uspostavila je Agenciju za mala i srednja preduzeća, sa glavnim uredom u Banjoj Luci, u cilju poboljšanja efikasnosti i razvoja malih i srednjih preduzeća (MSP-a) i poduzetništva. Pored tehničke pomoći, Agencija obezbjeđuje nepovratna sredstva za razvoj klastera u Republici Srpskoj. U toku 2007. godine, Agencija je finansirala pojedinačne djelatnosti do vrijednosti od € 7.700 po preduzeću. Ministarstvo ekonomije, energije i razvoja Republike Srpske pruža finansijsku podršku (nepovratna sredstva) MSP-ovima koji žele uvesti ISO standard i oznaku CE. U 2007. godini, Ministarstvo će putem Javni poziv za iskazivanje interesa plasirati € 138.000 malim i srednjim preduzećima koja zapošljavaju od 1 do 49 uposlenika. Da bi se pokrenuo proces regionalnog razvoja i podrške i ubrzao proces ekonomskih reformi, kojim bi se pripremio teren za pristup EU, opštine sjeveroistočne Bosne i Hercegovine su dobrovoljno, i u skladu sa odgovarajućim EU standardima, uspostavile Regionalnu agenciju za razvoj sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine (NERDA)20, koja promoviše ekonomsku saradnju i koordinaciju ekonomskog razvoja u regiji. Pored NERDE, u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine postoje i 4 poslovna inkubatora/razvojna centra (dva u Tuzli, i po jedan u Modriči i Brčkom), 9 centara za podršku biznisa (šest u Tuzli, dva u Srebrenici i jedan u Modriči) i 5 centara za podršku agro-biznisu (smješteni u Odžaku, Bijeljini, Bratuncu, Gračanici i Brčkom). Centri za podršku biznisa u Srebrenici (Biznis centar Srebrenica i Centar za samozapošljavanje) nude poduzetnicima i aktivnoj radnoj snazi širok izbor obuka (treninzi, informacije, istraživanje). Drugi centri mogli bi potencijalnim investitorima ponuditi korisne informacije o svim aspektima poslovanja u Bosni i Hercegovini i regionu.

19

Kontakt informacije nalaze se u Dodatku 1

20

Projekti za Srebrenicu iz Strategije regionalnog razvoja nalaze se u Dodatku 2

PA RT I I I

A NA L I Z A



DIO III: INVESTICIJSKA KLIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Uz stabilno makroekonomsko okruženje, ekonomija Bosne i Hercegovine je ostvarila solidan učinak, sa zapaženim napretkom u privatnom sektoru. U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina je preduzela određene ekonomske reforme koje su dovele do poboljšanja poslovne klime i povećanja investicija u privatnom sektoru - kako stranih, tako i domaćih. Kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina bilježi najbrži ekonomski rast u cijeloj jugoistočnoj Evropi. Bosna i Hercegovina je država sa:

pogodnim geografskim položajem – nalazi se na raskrsnici između Zapadne Evrope i Srednjeg istoka; visokim potencijalom za ekonomski rast u regiji, a blizu je i ima ekonomske veze sa «ekonomskim tigrovima» centralne i istočne Evrope; ekonomijom otvorenom ka Evropskoj Uniji i susjednim zemljama, sa visokim nivoom regionalne trgovinske integracije i trgovinskim povlasticama za pristup tržištu EU; statusom potencijalnog kandidata za članstvo u EU, pokazujući svoju stratešku orijentaciju ka integraciji u EU; dobro obrazovanom, kvalifikovanom radnom snagom koja je konkurentna u pogledu cijene rada; značajnim prirodnim resursima i potencijalima [šumarstvo i prerada drveta, hidroenergetski potencijali, rudarstvo (energija i metali), turizam, poljoprivredno i industrijsko zemljište, građevinska industrija, itd.].

Postoje mnoge studije sa detaljnim informacijama o: poljoprivredi i prehrambenoj industriji, turizmu, šumarstvu i drvnoj industriji, automobilskoj industriji, bankarstvu i finansijskom sektoru, izgradnji, energetici, informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, rudarstvu i metalnoj industriji, pojedinim malim i srednjim projektima/kompanijama. Više opštih informacija o Bosni i Hercegovini i konkretnih informacija o mogućnostima investiranja u pojedine sektore (navedene gore) može se naći na web-stranici Agencije za promociju stranih investicija: www.fipa.gov.ba.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I I I

S T R A NA 40

KRATKI PREGLED INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA U BiH Zakonski i regulatorni okvir za investicije u BiH Nacionalni tretman stranih ulagača Strani investitori imaju ista prava i obaveze kao i građani Bosne i Hercegovine2. Prava i beneficije stranih investitora ne mogu se ukinuti ili odbiti naknadno usvojenim zakonima i propisima. Ukoliko je naknadno usvojen zakon ili propis povoljniji, investitor ima pravo odabrati onaj kojim će investicija biti regulisana. Strani investitori također: imaju pravo otvoriti račune u bilo kojoj komercijalnoj banci u domaćoj i/ili bilo kojoj slobodnoj konvertibilnoj valuti na teritoriji Bosne i Hercegovine, imaju pravo slobodno upošljavati strane državljane, koji podliježu radnim i zakonima o imigraciji u Bosni i Hercegovini, zaštićeni su od nacionalizacije, eksproprijacije, rekvizicije ili mjera sa sličnim učinkom. Strani investitori mogu posjedovati nekretnine u Bosni i Hercegovini i imaju ista vlasnička prava u pogledu nekretnina kao i građani i pravna lica iz Bosne i Hercegovine. Također, prihode od investicija u Bosni i Hercegovini, slobodno i bez odlaganja, u konvertibilnoj valuti, imaju pravo prebacivati u inostranstvo.

Povoljna poreska politika Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu standardnu stopu poreza na dodanu vrijednost (PDV) od 17%, koja je zajedno sa istom stopom u Crnoj Gori, niža nego bilo gdje u regiji. U Bosni i Hercegovini se primjenjuju zakonodavstvo i procedure PDV-a koji su u velikoj mjeri saglasni sa standardima i normama EU, te se stalno prilagođavaju EU regulativi.

Stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini u poređenju sa stopama PDV-a u drugim državama u regiji

Zemlja Bosna i Hercegovina Crna Gora Srbija Bivša jug. Republika Makedonija Češka Slovačka Rumunija Albanija Bugarska Mađarska Poljska Hrvatska 21

Stopa PDV-a (standardna) 17% 17% 18% 19% 19% 19% 19% 20% 20% 20% 22% 22%

Zakon o politici direktnih stranih ulaganja (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, 17/98, 13/03) osigurava nacionalni tretman stranih ulagača

DIO I I I

A NA L I Z A



Kada je riječ o porezima na prihod fizičkih lica i poreza na dobit privrednih društava, Bosna i Hercegovina je također visokokonkurentna u poređenju sa susjedima. Poreze na prihod i dobit trenutno reguliše entitetsko (poddržavno) zakonodavstvo Republike Srpske i entitetsko zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine, tj. dva sastavna (poddržavna) entiteta Bosne i Hercegovine. Međutim, trenutno se vrši usklađivanje ovih poreznih politika i već početkom 2008. godine iste bi trebale biti potpuno usklađene. U Republici Srpskoj, jednom od dva konstitutivna entiteta Bosne i Hercegivine, odnosno entiteta u kojem se nalazi Srebrenica, primjenjuje se nominalna stopa poreza na dobit preduzeća od 10%, što je znatno ispod prosječne nominalne stope od 16% u jugoistočnoj Evropi i prosječne nominalne stope od 25% u EU (25) (grafikon u donjem dijelu teksta). Zakonodavstvo u vezi sa porezom na dobit koje je na snazi u ovom entitetu također omogućava ubrzanu amortizaciju pogona i opreme koja se koristi (40% u prvoj godini i 30% u svakoj od dvije naredne godine). Kompjuterski hardware i software mogu u potpunosti biti amortizovani u prvoj godini rada. Štaviše, operativni gubici mogu se prenijeti u narednih pet godina, kako bi umanjili buduću poresku obavezu. Stope poreza na dobit preduzeća (%) 35 30

30

Srebrenica

25

20

20

20

18

15

15

15

15 10

10

10

9

5 0 Republika Srpska

Albanija

Hrvatska

Rumunija

Bugarska

{

Federacija BiH

Bosna i Hercegovina

Bivša jug. rep. Makedonija

Moldavija

Srbija

Crna Gora

Izvor: Investment Compact for South-East Europe (na osnovu poreske legislative zemalja i KPMG-jeve Ankete o stopama poreza na dobit iz 2006.)

25 16 10

SREBRENICA (Republika Srpska - Bosna i Hercegovina)

Jugoistočna Evropa (prosjek)

EU 25 (prosjek)

Porez na prihod fizičkih lica u Republici Srpskoj, entitetu u kojem se nalazi Srebrenica, obračunava se na osnovu ukupnog neto prihoda iz svih izvora, kao što su redovne plaće, prihod od samostalne djelatnosti, prihod na posjedu, prihod od imovine i prihod od imovinskih prava, prihod od autorskih prava, prihod od patenata i tehničkih izuma, te prihod od drugih djelatnosti. Minimalna plaća, definisana Kolektivnim ugovorom (trenutno €1,251 godišnje), nije oporezovana. Godišnji prihod koji premašuje minimalnu plaću oporezuje se stopom 10%, za prihod do četiri prosječne godišnje plaće (na osnovu statističkih podataka o plaćama iz prethodne godine) i 15%, za prihod koji prelazi četiri prosječne godišnje plaće. Dozvoljeni su i porodični i drugi odbici.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I I I

S T R A NA 42

Doprinosi na plaće u Republici Srpskoj pokrivaju penzijsko-invalidsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti, kao i doprinos za dječiju zaštitu. Doprinosi se obračunavaju na ukupnu neto plaću i naknade uposlenika. Važeće stope i iznosi koji se odnose na prosječnu neto plaću u Republici Srpskoj dati su u tabeli ispod. Republika Srpska

%

na prosječnu plaću

neto plaće

(€295 mjesečno)*

(po uposlenom)

€

Zdravstveno osiguranje

15%

44

Penzijsko osiguranje

24%

71

Osiguranje od nezaposlenosti

1%

3

Dječije osiguranje

2%

6

UKUPNO

42% (neto)

€124 * 2006. podaci

Akcize se u Bosni i Hercegovini obračunavaju na naftne derivate, pivo, vino, žestoka pića, bezalkoholna pića, kafu i duvan, po istoj stopi, bilo da je roba stranog ili domaćeg porijekla.22 Carinske dažbine na svu robu uvezenu u Bosnu i Hercegovinu plaćaju se ad valorem, po stopi od 0%, 5%, 10% i 15%.23 Ove se stope primjenjuju na robu koja potiče iz država sa kojima Bosna i Hercegovina ima trgovinski sporazum, a koji sadrži klauzulu o Najpovlaštenijoj naciji (MFN), ili iz onih država koje primjenjuju istu klauzulu na robu koja dolazi iz BiH. Onda kada BiH pristupi Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), tretman Najpovlaštenije nacije bit će omogućen svim članicama WTO-a. Dodatna dadžbina plaća se na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda u iznosu po jedinici mjere, a kreće se od € 0,08 po jedinici mjere do € 3,07.24 Pored toga, 1.0% carinske vrijednosti naplaćuje se u svrhu registracije carine (kao taksa za obradu carinjenja). Oprema uvezena kao dio stranih investicija je oslobođena carina i taksi. Bosna i Hercegovina potpisala je Sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa dvadeset sedam država i trideset šest Sporazuma o promociji i zaštiti ulaganja.25

Regulatorno okruženje za poslovanje Bosna i Hercegovina je u procesu provedbe ubrzane registracije preduzeća, što će omogućiti registraciju privrednog društva u roku od pet (5) radnih dana, te istu pojednostaviti. Pošto se Bosna i Hercegovina često karakteriše kao država sa komplikovanom procedurom registracije privrednih društava26, novi sistem ubrzane registracije trebao bi poboljšati poslovno okruženje za investicije u Bosnu i Hercegovinu u kontekst njene regionalne i međunarodne konkurentnosti. Regulativa o preduzeću uglavnom se donosi na entitetskom nivou, a Republika Srpska učinila je zapažen napredak u oblasti regulatorne reforme. Počela je 22

Pregled regulative o akciznoj politici možete pogledati na web stranici Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje BiH: http://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/Porezi/Akcize/Zakon _o_akcizama_u_BiH.pdf (samo na jezicima naroda BiH)

23

Carinske tarife u BiH se mogu pogledati na web stranici Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje BiH: http://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/Carina/Carinska_tarifa_BiH.pdf

24

Ova dodatna dažbina naplaćuje se na 852 od ukupnog broja tarifnih stavki (7.8% od svih stavki)

25

Spisak možete pogledati na www.fipa.gov.ba

26

Više od 12 faza i oko 54 dana potrebna za registraciju novog preduzeća, s prosječnim troškovima od €637.

DIO I I I

A NA L I Z A



pojednostavljivati poslovne uslove institucionalizovanim analizama regulatornog učinka, uključujući i proces pod nazivom regulatorna giljotina, radi smanjenja birokratskih prepreka i stvaranja okruženja povoljnijeg za poslovanje preduzeća. Cilj je smanjiti prepreke otvaranju biznisa novim, kao i preduzećima koja već postoje. Stoga, od utvrđene 332 regulatorne formalnosti, bit će ukinuto njih oko 90, a dodatnih 140 izmijenjeno, tako da se pomogne otvaranju biznisa i radu preduzeća. Štoviše, od 2,473 različite inspekcijske mjere, oko 1,058 će se eliminisati, a dodatnih 772 izmijenjeno s ciljem da bude omogućeno lakše poslovanje. Detaljne informacije o administrativnim procedurama i kontrolama poslovnih djelatnosti u Srebrenici možete pogledati na: http://www.regodobrenja.net/eng/index.php

Kratak opis makroekonomskog okvira Bosnu i Hercegovinu karakteriše generalno stabilno makroekonomsko okruženje. Makroekonomska stabilnost države ostvaruje se putem stabilne valute [(konvertibilna marka (KM) – ISO šifra: BAM)], koja po valutnom aranžamanu vezana za EUR po fiksnom kursu (1 EUR = 1,9558 BAM). Bosna i Hercegovina je među državama sa najnižom stopom inflacije u regiji, a promjene u stabilnosti cijena ne očekuju se u bliskoj budućnosti. U proteklih nekoliko godina prosječna stopa rasta realnog BDP-a iznosila je oko 6,0%, a 2006. godine je, prema zvaničnim statističkim podacima, bila 6,2%. Nominalni BDP je 2006. godine u Bosni i Hercegovini bio € 8,8 milijardi, ili € 2.289 po glavi stanovnika. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika od 2000. godine je porastao gotovo za 65%. Priliv stranih direktnih investicija (€ milioni)

I-VI 2007 podaci

1600 1200

Izvor: BiH Agencija za promociju stranih investicija (FIPA)

800 400 0

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

Bosna i Hercegovina je proteklih godina također zabilježila povećanje direktnih stranih ulaganja. Prema podacima Agencije za promociju stranih investicija (FIPAe), Bosna i Hercegovina je, između 1994. i 2007.27 godine, primila ukupno € 4,05 milijardi direktnih stranih ulaganja, ili oko € 1.065 po glavi stanovnika.

Bankarske usluge Bankarski sektor Bosne i Hercegovine – koji obuhvata 32 banke – u potpunosti je reformisan i relativno sofisticiran. Strane banke gotovo u potpunosti dominiraju tim sektorom (83% kapitala bankarskog sektora). U stvari, bankarsko tržište kontroliše nekoliko dobro poznatih međunarodnih banaka, kao što je Raifeissen Bank (Austrija), Unicredito group (Italija), Hypo-Alpe-Adria (Austrija), Volksbank International (Austrija), Nova ljubljanska banka (Slovenija) i Banca Intesa Sanpaolo 27

Podaci za 2007. godinu su djelimični i odnose se na investicije ostvarene u prvih šest mjeseci tekuće godine

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO I I I

S T R A NA 44

(Italija). Tržišna koncentracija je relativno visoka, a četiri najveće banke drže više od 71,5% ukupnog preostalog kredita i gotovo 85% svih pologa. Polovinom 2007. godine kamatne stope na kratkoročne kredite nefinansijskom korporativnom sektoru iznosile su prosječno 7,00% godišnje, dok su stope na dugoročne kredite bile prosječno 7,35% na godišnjem nivou. Zabilježeno je opadanje stope na kratkoročne i dugoročne kredite poslovnom sektoru. Projekat Svjetske banke Kako poslovati (www.doingbusiness.org) nudi objektivne pokazatelje kojim se mjeri lakoća poslovanja u 175 država. U pogledu rang-liste za dobivanje kredita28, Bosna i Hercegovina zauzima prvo mjesto među državama Evrope i Srednje Azije, i sedmo mjesto u cijelom svijetu. Banke koje imaju filijale u Srebrenici su: Nova Banjalučka banka a.d. Banja Luka (u vlasništvu: Bank Austria Creditanstalt, članica Unicredito Group) Filijala u Srebrenici Ul. Živojina Mišića bb, Srebrenica 75430 (++387) 56 385 269 (++387) 56 386 723

Nova banka a.d. Bijeljina (domaća banka) Filijala u Srebrenici, Ul. Milivoja Mićića 4-5, Srebrenica 75430 (++387) 56 450 031

Mogućnosti za trgovinu Preferencijalni pristup tržištu EU: Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja sa preferencijalnim pristupom tržištu EU putem statusa Najpovlaštenije nacije (MFN). U skladu s tim, sva roba porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a koja ispunjava tehničke, sanitarne i fitosanitarne standarde i zahtjeve EU, može do 2010. godine biti izvezena u svih 27 zemalja članica EU bez carine, i bez ikakvih količinskih ograničenja. Preferencijalni pristup drugim svjetskim tržištima: Bosna i Hercegovina također ima koristi od povlaštenog trgovinskog režima sa SAD-om, Australijom, Novim Zelandom, Švicarskom, Norveškom, Rusijom, Japanom i Kanadom. Regionalna zona slobodne trgovine: Bosna i Hercegovina ratifikovala je Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA), koji uključuje Albaniju, bivšu jugoslavensku Republiku Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku, UNMIK, Crnu Goru i Moldaviju. Ovaj Sporazum zamjenjuje prethodna 32 bilateralna sporazuma o slobodnoj trgovini u regiji. U okviru CEFTA-e, sve kompanije na teritoriji Bosne i Hercegovine imaju pristup zoni slobodne trgovine od 25 miliona stanovnika. CEFTA također omogućava upotrebu dijagonalne kumulacije porijekla.29 Bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini: Bosna i Hercegovina je sa Turskom potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini.

28

Pokazatelji kojima se procjenjuju zakonska prava dužnika i zajmodavaca, efikasnost zakona o garancijama i stečaju u olakšavanju davanja kredita, te razmjena informacija o zaduživanju (pristup registru informacija o kreditima).

29

Na raspolaganju uz postojanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SPP). Dijagnonalna kumulacija funkcioniše između više od dvije države, pod uslovom da su potpisale Sporazume o slobodnoj trgovini sa identičnim pravilima o porijeklu robe i naknadama. Samo proizvodi ili materijali sa utvrđenim porijeklom mogu biti predmet dijagonalne kumulacije. Iako više od dvije države mogu učestvovati u proizvodnji proizvoda, proizvod će imati porijeklo one države koja je bila posljednja u lancu proizvodnje tog proizvoda, pod uslovom da je ista obavila više od jedne minimalne proizvodne operacije. Više o dijagonalnoj kumulaciji možete naći na: http://ec.europa.eu/enlargement/questions_and_answers/diagonal_cumulation_en.htm

PA RT I V

A NA L I Z A



DIO IV: REFERENCE 1.

Razgovor sa g-dinom. Senadom Subašićem, načelnikom Odjela za privredu i društvene djelatnosti, Opština Srebrenica, avgust 2007.

2.

Razgovor sa g-đom. Begajetoma Mustafić, načelnicom Odjela za urbanizam, Opština Srebrenica, avgust 2007.

3.

Materijal Agencije za promociju stranih ulaganja (at www.fipa.gov.ba)

5.

Poljoprivreda i prehrambena industrija,

6.

Turizam,

7.

Šumarstvo i drvna industrija,

8.

Automobilska industrija,

9.

Bankarstvo i finansijski sektor,

10. Građevinarstvo, 11. Energetika, 12. Informacijska i komunikacijska tehnologija, 13. Rudarstvo i metalna industrija, 14. Pojedini mali i srednji projekti/kompanije, 15. Investicijske mogućnosti u BiH, 2007., 16. Vodič za investitore, 2007. 17. TALDI: Ekonomski pregled opštine Srebrenica, juni 2003. 18. Bečki institut za međunarodne ekonomske studije: Uticaj direktnih inoinvesticija na restruktuiranje industrije za obradu metala u BiH, 2006. 19. Vlada RS: Program za Srebrenicu, 2007. 20. Razgovor sa g-dinom Seadom Terzimehićem, FIPA, avgust 2007. 21. Regionalna razvojna strategija za sjevero-istočnu Bosnu–NERDA, nov. 2004. 22. Razgovor sa g-dinom. Enesom Drljevićem, NERDA, avgust 2007. 23. Vlada RS: Razvojni programi RS, 2007. 24. Zavod za zapošljavanje Srebrenica, avgust 2007. 25. Zavod za zapošljavanje Bratunac, avgust 2007. 26. Zavod za zapošljavanje Milići, avgust 2007. 27. Fond PIO Bijeljina, avgust 2007. 28. Biznis centar Srebrenica, avgust 2007.

Srebrenicu karakteriše diverzificirana ekonomija u usponu koja investitorima nudi konkurentne podsticaje. Opština Srebrenica, zajedno sa okolnim opštinama, je trenutno jedna od najatraktivnijih lokacija za investiranje u Bosni i Hercegovini (BiH).

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



DIO V: DODACI 1.

Kontakt informacije o centrima za podršku biznisa

48

2.

Projekti za Srebrenicu, izvadak iz Regionalne razvojne strategije

49

3.

Anketa o radnoj snazi

50

4.

Detaljna analiza nekih preduzeća iz Srebrenice i Bratunca

54

Prikaz finansijskih proizvoda koje nude banke u regiji

164

Prikaz prijedloga investicionih ulaganja dostavljen Opštini 7. Srebrenica i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine

175

8.

Uredba o koncesijama Republike Srpske

179

9.

Regulativa upravljanja šumama Republike Srpske

180

5.

6.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 48

DODATAK 1 KONTAKT INFORMACIJE O CENTRIMA PODRŠKE BIZNISU

Agencija RS-e za razvoj malih i srednjih preduzeća Adresa: Slavka Rodića 4, 78 000 Banja Luka Tel. +387 51 220 530 Fax. +387 51 220 532 E-mail: [email protected] Web stranica: http://www.rars-msp.org

BIT Centar Tuzla Kontakt osoba: Robert Martić, konsultant na projektu Adresa: Trg slobode 16, Tuzla Tel.: +387 35 304 650; 304 651; 304 655 Fax.: +387 35 258 280; 304 656 E-mail: [email protected] ; [email protected]

Udruženje za razvoj NERDA/BSPC-Centar za podršku i promociju biznisa Direktor: Enes Drljević Adresa: M.i Ž. Crnogorčevića 5, Tuzla Tel.: +387 35 274 385; 245 630 Fax.: +387 35 251 150 E-mail: [email protected] Web stranica: www.nerda.ba

BIC – Centar za poslovne informacije u okviru Udruženja poduzetnika Tuzla Kontakt osoba: Tatjana Sirćo, Selmir Nuhanović Adresa: Slavka Mičića 60, Tuzla Tel.: +387 35 314 970 Fax.: +387 35 314 971 E-mail: [email protected]

Centar za samostalne djelatnosti Srebrenica / Bratunac Kontakt osoba: Zulfo Zahirović Adresa: Srebreničkog odreda br.1.Srebrenica, Tel./fax;056/440-729, 061/151-105, 061/705021 Email: [email protected] Biznis centar Srebrenica Kontakt osoba: Nada Jovanović Adresa: DOM KULTURE, Srebreničkog odreda bb. 75430 Srebrenica Tel./Fax.056/440-180 E-mail: [email protected] www.bcsrebrenica.org Tel: 065/975-620, 056/385-180 Udruženje građana za inicijativu lokalnog razvoja - TALDI Direktor: Indira Prljača Adresa: Stupine B 13, lamela B, Tuzla Tel.: +387 35 250 045 Fax.: +387 35 275 418 E-mail: [email protected] Web stranica: www.taldi.ba Centar za otvaranje biznisa u sklopu Univerziteta Tuzla Kontakt osoba: Sanja Hajdukov; Adisa Muharemović Adresa: Univerzitetska br. 1, Tuzla Tel.: +387 35 300 510 E-mail: [email protected]

HO PRIJATELJICE Kontakt osoba: Jasminka Tadić Husanović Adresa: II tuzlanske brigade 19/1, Tuzla Tel./Fax: +387 35 245 210; 245 211; 245 212 E-mail: [email protected]; [email protected] Web stranica: www.prijateljice.info Agro-biznis centri (Odžak, Bijeljina, Brčko, Bratunac i Gračanica) Kontakt osoba: Enes Drljević Adresa: M. i Ž. Crnogorčevića 5, 75000 Tuzla Tel/fax: +387 35 274 385 E-mail: [email protected] www.nerda.ba Centar za razvoj poduzetništva, inovacija i tržišta za Bosansku Posavinu Kontakt osoba: Enver Sarvan Adresa: VI bataljona bb / Poslovni inkubator /, 76.250 Gradačac Tarevci bb / Poslovni inkubator /, 74.480 Modriča Tel/fax: 00387 (0) 53 810-952 Tel: 00387 (0) 53 820-515 GSM: 00387 (0) 61 164-575 E-mail: [email protected] [email protected]

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



DODATAK 2 PROJEKTI ZA SREBRENICU, IZVADAK IZ REGIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJE Izrada Regionalne strategije razvoja za sjeveroistočnu Bosnu i Hercegovinu organizirana je unutar Projekta EURED po metodi „odozdo prema gore“. Stratregija je dovršena krajem 2004. godine, a Regionalna agencija za razvoj (NERDA) promovirana kao agencija nadležna za koordiniranje provedbe Strategije. „Okvir za provedbu Regionalne strategije“ ažuriran je 2007. godine, a sadrži niz projekata koji se odnose na Općinu Srebrenica. 1.

Izrada ručnih radova BOSFAM

2.

Studija izvodljivosti za izgradnju regionalne deponije smeća za općine: Milići, Srebrenica, Bratunac i Vlasenica

3.

Razvijanje riječnih i jezerskih sportova: lov, jedrenje i sportski turizam (uključujući prekograničnu saradnju sa Srbijom)

4.

Renoviranje ski centra „Bukova glava“ i rekreativnog centra „Jezero“,

5.

Sport-rekreacija-zdravlje-šetnje: „Guber“ banja

6.

Rekonstrukcija stare tvrđave „Rampart“ iznad Srebrenice,

7.

Rekonstrukcija i obnova manastira „Sveto Trojstvo“ Sase, Srebrenica,

8.

Rekonstrukcija spomenika Drugom svjetskom ratu u Srebrenici

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 50

DODATAK 3 ISTRAŽIVANJE Anketa o istraživanju tržišta radne snage je provedena metodom slučajnog odabira sa 700 lica iz Srebrenice i Bratunca. Anketa je osmišljena kako bi se prikupile informacije o karakteristikama radne snage. Podatke je prikupio Biznis centar Srebrenica, provodeći anketu i u ruralnom i u urbanom području ovih opština. Biznis centar Srebrenica je, koliko je to bilo moguće, pratio opšte demografske karakteristike aktivne populacije u pogledu statusa zaposlenosti i polne strukture. Prikupljeni su podaci o: polu, dobi, nivou i vrsti obrazovanja, statusu zaposlenja, i godina i vrsti stečenog radnog iskustva. Osim za polja o vrsti obrazovanja, upitnik ankete je bio matričnog tipa kako je to i prikazano u tabeli ispod.

Zanimanje Pol

Dob

18-25 25-35

55-65

Profil

Nekvalifikovan (NK) Polukvalifikovan (PK)

0-1

Poljoprivreda

1-2

Prehrambena industrija Šumarstvo

DA

35-45 45-55

Broj godine Grana privrede u kojoj imate najviše iskustva iskustva

Zaposlen Stručna sprema

M

Radno iskustvo

DA

2-5 Drvo prerada

Srednja stručna sprema (SSS) Visokokvalifikovan (VKV)

5-10

Metalna industrija

10-20

Rudarstvo

>20

Građevinarstvo

Tehničar (VK) Usluge Ž

Viša stručna sprema (VŠS) Visoka stručna sprema (VSS)

NE

NE

Trgovina Javne institucije Ostalo

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Grafikoni koji se nalaze u tekstu ispod predstavljaju različite karakteristike uzorka. Karakteristike uzoraka Zaposlenost po rodu

Karakteristike uzoraka Podjeljenost zaposleni po rodu i starosnoj dobi

60.0% 50.0% 19.8%

40.0%

22.3%

30.0% 20.0%

34.4% 23.5%

10.0% 0.0%

Zaposleni

Nezaposleni

8% 35-45 25-35 7% 25-35 6% 35-45 5% 18-25 45-55 45-55 18-25 4% 3% 55-65 2% 55-65 1% 0% Muški rod Ženski rod

Ženski Muški Karakteristike uzoraka Podjeljenost po starosnoj dobi

55-65, 7%

Zaposlenje po starosnoj dobi i rodu

18-25, 20%

70% 60% 50%

45-55, 17%

40%

35-45

18-25 25-35

45-55 55-65

35-45 25-35 45-55 18-25 55-65

30% 20% 10% 35-45, 23%

0%

Muški

25-35, 32%

Ženski

Grafikoni koji se nalaze u tekstu ispod predstavljaju karakteristike tržišta rada na ovome području na osnovu podataka izvedenih iz statističkog uzorka. Radna snaga sa radnim iskustvom po starosnoj dobi i rodu

100% 80% 60% 40% Muški

20% 0% 18-25

25-35

35-45

45-55

55-65

Ženski

A NA L I Z A


DIO V: PR I L O Z I

SREBRENICI

S T R A NA 52

Godine radnog iskustva po starosnoj dobi za populaciju muškog roda

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 18-25

Godine radnog iskustva po starosnoj dobi za populaciju ženskog roda

>20 5-10 10-20

2-5 1-2 0-1

25-35

35-45

45-55

55-65

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 18-25

5-10

0-1

25-35

59% 42% 23% 1-2

2-5

5-10 10-20 >20

Kumulativni procenat

Kumulativni procenat

83%

0-1

120% 100% 80% 60% 40% 20% 0%

78%

100%

100%

80%

80%

60%

60%

40%

40%

20%

20%

V-S VSS VKV VK

SSS PK NK

45-55

100%

30% 0-1

1-2

2-5

5-10 10-20 >20

Nivo obrazovanja po grupama za populaciju ženskog roda

120%

35-45

95%

Godine iskustva

120%

25-35

55-65

45%

Nivo obrazovanja po grupama za populaciju muškog roda

18-25

45-55

100%

Godine iskustva

0%

35-45

Radno iskustvo za starosnu grupu od 18 do 35 godina

100%

15%

10-20

1-2

Radno iskustvo

120% 100% 80% 60% 40% 20% 0%

>20

2-5

55-65

0%

18-25

25-35

V-S VSS VKV VK

35-45 SSS PK NK

45-55

55-65

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Podjelje radne snage sa radnim iskustvom po sektorima

Usluge 11% Trgovina 6% Šumarstvo 4% Rudarstvo 7% Prehrambena industrija 3% Poljoprivreda 6%

Trgovina 21%

Ostalo 11%

Poljoprivreda

Struktura nezaposlenih osoba sa radnim iskustvom, po sektoru (muška populacija)

Javne institucije 4%

Ostalo 12%

Metalna industrija 28%

Podjelje radne snage sa radnim iskustvom po sektorima (muška populacija)

Drvo prerada 2% Građevinstvo 23%

Javne institucije 3% Metalna industrija 9% Ostalo 13%

Šumarstvo 3% Rudarstvo 5% Prehrambena industrija 1% Poljoprivreda 14%

Struktura nezaposlenih osoba sa radnim iskustvom, po sektoru (ženska populacija)

Drvo prerada 3%

Drvo prerada 2% Građevinstvo 33%

Trgovina 4% Šumarstvo 4%

Građevinstvo 15%

Drvo prerada 4% Građevinstvo Usluge 0% 17% Javne institucije 13% Metalna industrija Trgovina 10% 4%

Prehrambena 8% industrija 10%

Usluge 16%

Drvo prerada 10%

Trgovina 4% Šumarstvo 3% Rudarstvo 6% Prehrambena Metalna industrija industrija 1% Poljoprivreda 23% 5%

Ostalo 17%

Šumarstvo 2% Rudarstvo 4%

Usluge 12%

Drvo prerada 10% Građevinstvo 14% Javne institucije 5%

Podjelje radne snage sa radnim iskustvom po sektorima (ženska populacija)

Usluge 17%

Podjelje radne snage sa radnim iskustvom po sektorima (muška populacija)

Građevinstvo 2% Javne institucije 9% Metalna industrija 0% Ostalo 14%

Usluge 20% Trgovina 23%

Rudarstvo 6% Prehrambena industrija 0% Poljoprivreda 8% Ostalo 12%

Javne institucije 1% Metalna industrija 13%

Poljoprivreda 26% Šumarstvo 0% Rudarstvo 2%

Prehrambena industrija 2%

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 54

DODATAK 4 DETALJNA ANALIZA NEKIH PREDUZEĆA IZ SREBRENICE I BRATUNCA Preduzeća koja su predstavljena u tekstu koji slijedi analizirao je međunarodni konsultant kojeg je angažovao UNDP u svrhu ove studije. Preduzeća koja su intervjuisana odabrana su nasumice. Većina firmi srednje veličine je intervjuisana. Analize su zasnovane na iscrpnim intervjuima sa menadžmentom svake pojedinačne firme.

PROFIL PREDUZEĆA IZ OBLASTI TURIZMA IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Konsultant: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 03.09.2007. godine Naziv firme: Guber A.D. Srebrenica Adresa firme 1: Crni Guber b.b. Adresa firme 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u firmi: Gosp. Aleksander Simić Kontakt telefon i fax: 065/660-050, mob. 056/440-488 Web stranica, E-mail: Početne preporuke konsultanta √

Preporučuju se dalje aktivnosti na podršci ulaganju

___

Potrebno je održati dodatne sastanke kako bi se utvdila podrška

___

Ne preporučuje se uključivanje u dalje aktivnosti na podršcu ulaganju

Izvještaj i analiza ove poslovne prilike za Regiju Srebenica Navedite kratak opis aktivnosti firme na tržištu (proizvodi, ponuđene usluge- u kojim regionima/zemljama), uključujući i njihove kupce i ključne dobavljače: Guber a.d. Srebrenica, poznatiji kao Termalne banje Guber, nudi usluge medicinske rehabilitacije i masaže, a Crni Guber je čuven po svojim prirodnim izvorima vode ljekovitih kvaliteta koja se oduvijek točila na izvorima termalnih voda Guber. Neposredno okruženje Termalnih banja Guber nudi niz rekreativno- sportskih aktivnosti na otvorenom, kao što su plivanje, ribolov (u blizini banje se nalazi vještačko jezero dubine 90 metara), skijanje (staze udaljene 7 km), staze za trčanje, te lov (uglavnom lov na veprove, medvjede i divlje koze). Trenutno rukovodstvo firme je ukazalo na činjenicu da su Termalne banje Guber prije rata u najvećoj mjeri doprinosile ekonomskom razvoju regije, odmah poslije rudnika, ali su danas zatvorene i tako je još od 1993. Na vrhuncu razvoja, a neposredno prije izbijanja rata 1993. godine, Termalne banje Guber pokrivale su prostor od oko 25,000 kvadratnih metara, te godišnje imale oko 90,000 posjetilaca, rezervacije po tri mjeseca unaprijed, a sa samo 260 kreveta, 124 uposlena radnika u jeku sezone, i 30 sezonskih radnika. Trenutni vlasnici procjenjuju da je oko jedan milion ljudi iz područja bivše Jugoslavije posjetilo Termalne banje Guber za svog života, a da je ime Guber daleko poznatije širom Evrope zbog svojih termalnih banja i endemske izvorske vode.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



1.

Opisati kvalitet i važnost ove poslovne prilike za Regiju Srebrenica.

Budući da je potpuno neoperativna, zbog devastirane infrastrukture, navedena firma danas nema nikakvog mjerljivog značaja za regionalnu ili lokalnu ekonomiju. S druge strane, mogućnost da se ovakavo kulturno i ekonomsko blago vrati u lokalnu ekonomiju predstavlja veliki izazov koji sa sobom nosi relativno mali rizik budući da je sam naziv Guber dosta prepoznatljiv i može postati dobar brand. Međutim, takav poduhvat podrazumijeva dosta vremena, rada i velikog ulaganja kako bi se realizirala takva vizija. S tim u vezi, sama vizija je dosta realistična i stoga bi ovakav poduhvat trebao naći svoje mjesto i biti glavna okosnica ekonomije u regiji; privredni doprinos koji je ostvaren na teritoriji Gubera od oko 25,000 kvadratnih metara je samo jedan dio sveukupnog utjecaja na region Srebrenice, koja predstavlja jedinstvenu destinaciju za sve one koji putuju u Bosnu i Hercegovinu. Ovo je jako važna inicijativa kojom se Srebrenici može vratiti dio izgubljenog identiteta i uliti nada da se ponovo mogu vratiti neka bolja vremena. 2.

Ocijeniti koliko rukovodstvo poznaje tržište i razumije njegovu dinamiku.

Generalni direktor radi u ovoj firmi već 12 godina; iako sama firma nije imala značajnijih poslovnih poduhvata u cijelom tom periodu. U svakom slučaju, on pokazuje spremnost za poslovne poduhvate i dobro poznaje istorijat poslovanja. Bilo bi poželjno da su i vlasnici imali svoga predstavnika i prezentirali svoju viziju firme te ukazali na finansijske potrebe. Generalni direktor je ukazao na činjenicu da on dobro poznaje aktivnosti medicinskorehabilitacijskog programa kao i usluge koje su se ranije nudile u Termalnim banjama Guber, ali nije upoznat sa pitanjima koja se tiču turizma ili marketinga usluga, u slučaju da se one ponovo pokrenu. 3.

Kakav ekonomski utjecaj može imati ovo preduzeće na Regiju Srebrenica?

S obzirom da firma nije operativna, i nije bilo nikakvih poslovnih poduhvata posljednjih 15 godina, jedina mogućnost je osvrnuti se na uspjehe iz prošlosti te gledati na taj period kao osnovu koja se može projecirati za moguća ekonomska postignuća u budućnosti. Kao što je prethodno pomenuto, za vrijeme uspješnog poslovanja broj se penjao i do 90,000 jednodnevnih posjeta godišnje. Putem tih posjeta prikupljeno je oko 3 miliona KM godišnje, u periodu 1980-1990 (nije potpuno jasno po kojoj kursnoj listi je napravljen ovaj proračun, sadašnjoj ili iz perioda poslovanja). Dodatni ekonomski utjecaj se može ostvariti ako se podrži ovaj poduhvat, kao što je i navedeno u očekivanjima rukovodstva firme:

50 stalno uposlenih radnika, i više sezonskih radnika; U prvih nekoliko godina očekuje se oko 5-10,000 posjetilaca novim Termalnim banjama Guber; Mnogi posjetioci će morati iznajmiti sobe u Srebrenici i široj regiji jer se planira samo 125 kreveta smještajnih kapaciteta, kao što je bilo i ranije; Prodaja unikatnih suvenira ili drugih proizvoda sa zaštitnom markom; Biće potrebno obezbijediti ugostiteljske usluge u regionu.

Prema prijedlogu rukovodstva, početna predviđena cijena paket aranžmana, uključujući i medicinsko-rehabilitacijske usluge, sobu za noćenje i tri obroka dnevno, iznosi 45 KM po osobi, za jedan dan. Navedena tabela predstvalja predviđeni godišnji prihod i uzima za polazište različite pretpostavke, uključujući i veću cijenu jednodnevnog boravka. Predviđeni godišnji prihod Pretpostavka Slabija posjećenost/godišnje oko 5,000 Srednja posjećenost/godišnje oko10,000 Visoka (prijeratna) posjećenost/ godišnje oko 90,000 posjetilaca

KM 45 dnevno KM 225,000 KM 450,000 KM 4,050,000

KM 90 dnevno KM 450,000 KM 900,000 KM 8,100,000

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 56

4.

Pregled iskustva i stručnosti rukovodstva. Navesti stručnu spremu rukovodstva i dati komentar o ukupnom broju radnika.

Budući da sadašnje rukovodstvo nije radilo u Termalnim banjama kada su bile operativne, imali su minimalne mogućnosti za obuku uz posao. Vrlo je vjerovatno da su neki od prijašnjih radnika, koji su radili u Banjama prije rata, još uvijek u regionu. Međutim, kako je ovo destinacija za odmor i rehabilitaciju specijalizirane vještine i trening će biti neophodni na svim nivoima menadžmenta. Trenutno je suviše rano da se potraže radnici sa specijaliziranim vještinama jer ne postoji indikacija da je sada dostupno bilo kakvo finansiranje. S obzirom da je struktura dioničara prilično raznolika u „savremenom“ Guberu (vidjeti strukturu dioničara dalje u tekstu), vrlo je moguće pretpostaviti da bi se ključne profesionalne vještine i poslovni kontakti trebali uspostaviti u ovakvom jednom poduhvatu, ali bez dodatne diskusije sa rukovodstvom ovakav prijedlog još uvijek ostaje samo kao optimistična pretpostavka. Vjerovatno je postojala i neka velika motivacija za kupovinom i kontroliranjem ovih istorijski važnih potencijala, ali i to je također još jedna pretpostavka. Stoga je bitno održati dodatne sastanke sa vlasnicima ili njihovim zvaničnim predstavnicima kako bi se prikupilo više informacija. Generalni direktor je potvrdio da postoji dioničarski odbor sastavljen od različitih dioničara, kao i odbor uprave koji je odgovoran za svakodnevne aktivnosti. Činjenica je, također, da preduzeće RIS jeste glavni dioničar i kao takav bi mogao biti dodatni izvor prilika, kontrole ili utjecaja, te bi bilo dobro zakazati još nekoliko sastanaka kako bi se ispitale mogućnosti pružanja podrške preduzeću Guber. 5.

Koji su pozitivni utjecaji ostvareni zahvaljujući drugim finansijskim sredstvima?

U ovom trenutku preduzeće je u velikim problemima, koji se svakodnevno gomilaju, jer imaju zaostala dugovanja prema državi, od nekih 300, 000 KM i ta suma se još uvećava za oko 19% svake godine zbog kamatnih stopa i zateznih kamata. Prema riječima generalnog direktora, država ne pokazuje spremnost niti volju da potpuno ili djelomično oprosti dugovanje, ili pak da prihvati dogovor o privremenom plaćanju. Preduzeće također ima velika dugovanja zaostalih plaća radnicima, a i ti dugovi rastu zbog redovnih i zateznih kamata. Trenutno imaju oko 16 uposlenika koji održavaju prostorije i opremu. Budući da prihodi preduzeća (od izdavanja soba) pokrivaju samo 30% tekućih troškova, situacija je zaista zabrinjavajuća. Dobra strana svega jeste da ipak imaju neki prihod koji može pokriti 30% troškova plaćanja nadoknade za 16 uposlenika. Taj prihod se obezbijedi preko izdavanja soba u nekom lošijem hotelu i izdavanjem apartmana u prostorijama, u zgradi gdje se nalazi i njihov glavni ured, u centru Srebrenice. Kako takav prihod nije dovoljan da podmiri njihova dugovanja, postavlja se pitanje zašto imaju ikakve aktivnosti; kada bi prestali sa pružanjem bilo kakvih usluga imali bi finansijsku uštedu, ali vjerovatno postoje i razlozi zašto to ne mogu ili neće da urade (naprimjer, ugovor o privatizaciji može im onemogućiti prestanak pružanja usluga, ili u protivnom imaće dodatne penale.) Općenito govoreći, s obzirom na značajnu povijest Termalnih banja Guber i prepoznatljivog imena, pomalo je čudno da nakon nešto više od deset godina od završetka rata još uvijek nisu u mogućnosti obezbijediti nikakva sredstva kako bi se ponovo oživio ovaj kulturološki stup regiona. Kada bismo pravili listu opipljivih (čvrstih) i neopipljivih (mekih) potencijala koji su trenutno na raspolaganju u firmi, vejrovatno bi se na toj listi našle sljedeće stavke, a koje bi se mogle iskoristiti kao neka vrsta pozitivnih finansijskih sredstava:

25,000 kvadratnih metara pošumljenog zemljišta u općini Srebrenica;

Pravo prvog izbora- korištenja vode Crnog Gubera za potrebe tržišta;

Pravo da se teren koristi za različite namjene, kao što je lov; Zvanična evidencija vode Crnog Gubera u raznim medicinskim referencama (naprimjer, navodi se u zagrebačkom farmaceutskom katalogu iz 1986);

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



6.

Neobjavljene licence, odobrenja, dopuštenja, ili druge dozvole koje se odnose na aktivnosti i usluge medicinsko-rehabilitacijskog centra, restorana, hotela, motela isl. Moguća valorizacija putem zaštitnog znaka i branda (dobar glas, reputacija firme) imena Termalne banje Guber i Crni Guber; U centru Srebrenice jedna operativna zgrada sa hotelom i sobama (iznad glavnog ureda) sa konferencijskom salom i restoranom; Prihodi od izdavanja hotelskih soba i apartmana; Jedan stari kombi, koji je još uvijek upoterbljiv.

Kakav je kvalitet strategije intelektualnog vlasništva u preduzeću?

Jedan od najznačajnijih - ili najveći—potencijal koji ima ova firma, je najvjerovatnije samo ime, brand koji ima ogromnu vrijednost i prepoznatljivost u ovom dijelu Evrope. Generalni direktor nije baš bio potpuno jasan po ovom pitanju, ali se činio prilično optimističan kada je u pitanju obilato korištenje imena Guber od strane drugih firmi što bi neminovno donijelo korist Termalnim banjama Guber kao i Crnom Guberu u budućnosti ukoliko bi ponovo postali operativni. Ovakva strategija ima svojih nedostataka i trebala bi se pažljivo prostudirati od strane advokata, kako bi se napravio jasan plan, mnogo prije firma ponovo postane operativna, jer gubitak prava na ime Guber i prepuštanje tog prava drugim korisnicima može suštinski obezvrijediti upotrebu imena samih Termalnih banja ukoliko strategija intelektualnog vlasništva nije primijenjena na odgovarajući način. Moglo bi se pretpostaviti da pravo zadržavanja imena vode Crni Guber dolazi sa vlasništvom i zvaničnim nazivom tog dijela zemlje iz kojeg voda izvire. Međutim, iako je firma Guber a.d. kupila 25,000 kvadratnih metara zemlje, zajedno sa izvorom Crni Guber, njima je potrebna koncesija (pravo prvog izbora) da bi mogli koristiti termalni izvor. Ovo se može činiti čudnim i nelogičnim, u najboljem slučaju; stoga je neophodno izvršiti analizu ovog pitanja kada se bude radio pregled pitanja intelektualnog vlasništva. 7.

Opisati proizvodne i distribucijske procese i opremu u preduzeću

Jedinstvena voda iz Crnog Gubera je po pvi put prepoznata 1878. godine od strane austrijskog hemičara Ernesta Ludwiga. Nakon što je napravio detaljna testiranja i analize u Beču, počeo je sa korištenjem flaširane vode u komercijalne svrhe, i 1889. godine počeli su je koristiti pojedini bolesnici (pacijenti koji su bolovali od anemije, multiplaskleroze, reumatizma). Voda se prodavala uz određenu ekonomsku dobit, a prodavali su je Ludwig i njegovi predstavnici sve do 1923. godine kada je još jedna firma dobila koncesiju na korištenje vode koja ima samo jedan izvor (postoji još pet drugih izvorišta u neposrednom okruženju, ali ona imaju potpuno drugačiji hemijski profil). Međutim, koncesija je prekinuta sa izbijanjem rata 1993. godine, vrlo brzo nakon što je nekih 3 miliona KM uloženo u termalne vode koje su bile u državnom vlasništvu. Za vrijeme rata sve zgrade i postrojenja za flaširanje vode su potpuno devastirani, a preostali resursi pokradeni. Danas se čini sve da se privuku ulagači koji bi investirali sredstva u tu lokaciju i omogućili da se voda koristi u medicinske i ljekovite svrhe, a također i da se prodaje u bocama za opću javnost, što bi neminovno zahtijevalo da se urade određeni postupci, poput otklanjanja nekih minerala iz vode. Glavna firma Guber a.d. Srebrenica zadržava jedinstveno pravo na Termalne banje Guber i Crni Guber nakon što je otkupila 25,000 kvadratnih metara zemljišta, uključujući i zgrade kao i koncesiju (pravo prvog izbora) na termalni izvor Crni Guber. Imovina firme obuhvata sljedeće: 1.

Zgrada sa glavnim uredom u centru grada Srebrenice sa restoranom i salama za konferencije, koja ima i 260 kreveta u 65 soba na tri sprata, a sada se korisiti kao hotel za izdavanje soba i apartmana (to su operativne jedinice i glavni izvor prihoda koji firma danas ostvaruje);

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 58

2.

U centru Srebrenice petospratni hotel, smješten do zgrade u kojoj se nalazi ured/hotel, sa 60 soba za posjetitelje (zgrada je u dobrom stanju ali prostorije se ne mogu koristiti);

3.

Medicinski i rehabilitacijski centar, udaljen 500 metara od glavnog ureda i hotela, u blizini termalnih voda, koji je nekada imao medicinsku opremu za fizikalnu terapiju, i 10 „soba za pacijente“ (zgrada je devastirana, a oprema uništena);

4.

Motel koji je 1,5 kilometar udaljen od ostalih zgrada i koji je nudio 8 velikih apartmana za izdavanje (zgrada je devastirana);

5.

Postrojenje Crni Guber u produžetku motela u kojem su se pakovale boce od 360ml vode (zgrada je devastirana a oprema uništena).

Generalni direktor je potvrdio da se firma bavi mišlju i razmatra mogućnost flaširanja vode iz Crnog Gubera za širu, ali visoko specijaliziranu distribuciju, jer samo ime je već prepoznatljivo a ljekovita vrijednost vode za određenu grupu pacijenata, kao što su oni koji boluju od anemije, je već potvrđena. Da bi se obezbijedilo flaširanje vode širokih razmjera potrebno je također filtrirati određene elemente jer voda kakva je sada, ne bi bila zdrava za piće zbog visoke koncentracije određenih kemikalija i metala. Također postoje i ograničenja u procesu flširanja vode, jer „proizvodnja“ podrazumijeva 2,7 litara u sekundi, ili 77,760 litara u osmosatnoj smjeni. Biznis Centar Srebrenica se obavezao ugovorom da će napraviti preliminarno istraživanje o ekonomskoj opravdanosti ove ideje i njihov izvještaj se može dobiti u firmi Guber a.d. ili u samom Biznis Centru. (U njihovom izvještaju se navodi „da se voda uglavnom izvozila u Beč, Englesku, Dansku, Holandiju, Švedsku i Ameriku“ i da je „1898. godine izvoz dosegao cifru od 200,000 boca.“). Bitno je napomenuti da se u navedenoj studiji navodi da postoji 48 „Guber“ termalnih izvora koji se nalaze u području Srebrenice, i „svi sadrže gotovo iste minerale“, što je naknadno ispitivano te su urađene hemijske analize na 6 glavnih izvorišta, uključujući i Crni Guber. Studijom je utvrđeno da Crni Guber jeste jednistveni endemski izvor mineralne vode sa specifičnim ljekovitim dejstvima. 8.

Analiza strategije i kadra koji radi na marketingu preduzeća

Jedini konkurent spomenut od strane rukovodstva jesu Termalne banje Levico, koje se nalaze u gradu Levico, u Italiji. Međutim, prema riječima uprave Levico termalne banje imaju puno veću koncentraciju sumpora tako da njihova voda nije zdrava za piće dok vodu sa Crnog Gubera mogu koristiti i oni koji imaju određena tjelesne slabosti (za opću upoterbu i voda sa Crnog Gubera bi se morala profiltrirati kako bi se uklonila koncentracija određenih hemijskih elemenata). Pored toga, generalni direktor nema baš jasnu predožbu o tome kako najbolje promovirati Termalne banje Guber. On je naveo da su ranije imali suradnju sa državnim predstavnicima iz turizma, ali otkako su im tražili 5-8% provizije na ukupan obračun posjeta on radije ne bi s njima surađivao ubuduće (nije potpuno jasno da li se ova provizija odnosi na ekvivalent za jedan dan, ili je to cjelokupni obračun za jednog posjetioca/pacijenta). Rukovodstvo firme tvrdi da je nekada ranije najmanje 1 milion ljudi iz jugoistočne Evrope posjetilo Termalne vode, što predstavlja osnovno polazište za buduće promovisanje Termalnih banja. U periodu prije rata, od 1980-90. godine, oko 90,000 posjetilaca godišnje je posjećivalo Termalne banje Guber iz mnogih razloga (medicinska rehabilitacija, relaksacija, lov, ribolov, itd.) i svaki put mnogo njih bi se ponovo vratilo u posjetu. Kao što je prethodno pojašnjeno u ovom izvještaju, voda sa Crnog Gubera se oduvijek prodavala širom svijeta; izvozili su je „najviše u Beč, Englesku, Dansku, Holandiju, Švedsku i Ameriku“, a „1898. godine izvoz je dosegao cifru of 200,000 boca“. Pretpostavlja se da distribucija ovakvih razmjera u Evropu i Sjevernu Ameriku može biti prilika da se ponovo vrati na tržište proizvod sa/ili ime branda, čim postrojenja budu ponovo uspostavljena i operativna. Ranije se preporučivalo da se u Termalnim banjama Guber ostaje od 21 do 28 dana, koliko je u prosijeku trajala medicinska rehabilitacija (iako tu nikda nisu poduzimali medicinske zahvate).Također je primjećeno da je jedna žena koja nije iz Srebrenice dolazila punih 30

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



godina, a i danas redovno dolazi da natoči vodu. 9.

Opisati pristup preduzeća upravljanju rizikom

Uprava firme ne predviđa nikakav konkuretski rizik budući da je najbliži rehabilitacioni termalni centar u gradu Levico, u Italiji, i njihova voda ima izrazito veliku koncentraciju sumpora tako da nije pogodna da se koristi za piće, dok se voda Crnog Gubera može piti i koriste je čak i neki bolesnici (pacijenti koji boluju od anemije). Kako je firma Guber a.d. vlasnik oko 25,000 kvadratnih metara zemljišta gdje se nalaze termalni izvori Crni Guber, tehnički govoreći, vlada BiH im mora osigurati koncesiju neke vrste kako bi im se dozvolilo da koriste izvorsku termalnu vodu u komercijalne svrhe. Ovo se postiglo putem tzv. prava prvog izbora, čime se osigurao pristup vodi, onemogućavajući bilo kome drugome da ima takvo pravo, a pod uvjetom da firma prihvata pravo i poštuje neke/sve ugovore koji su popratna odrednica takvog prava. Navedeno pravo je odnedavano „obnovljeno“, tačnije u januaru 2006. godine, kada je vlada revizionirala odluku koncesije. Rukovodstvo firme je ukazalo na činjenicu da je revizija odluke koncesije pokrenuta kao rezulatat promjena u vladi čime je ukazano na potrebu za takvu vrstu preispitivanja jer su se svi sporazumi nastali u prethodnoj administraciji ponovo pregledali, ali da je to samo pitanje formalnosti kako bi se poštivale nove odluke s ciljem transparentnosti i kvaliteta rada vlade, te da je jedino moguće da na tenderu za koncesiju ova firma bude realno odabrana je je ona vlasnik zemljišta i imena Guber. Rukovodstvo je također potvrdilo da su se prije rata takvi tenderi raspisivali svakih pet godina, te da je i to dio prethodne prakse. Ovim pitanjem se treba ozbiljnije pozabavati sa pravnog aspekta, jer iako izgleda pomalo čudno i nemoguće, treba ispitati, barem teorijski, da li bi firma Guber a.d. pod određenim okolnostima mogla izgubiti pravo da koristi vodu Crni Guber u komercijalne svrhe ukoliko ne bi bili u mogućnosti da zadovolje određena načela koncesije ili zbog nekih drugih okolnosti (ili neimanja nekih drugih elemenata). Ako ništa drugo, očigledno je da postoji određeni politički rizik koji je povezan sa činjenicom da svaka nova vlada mora revizionirati odluke koncesije i odobriti novu, čime se utvrđuje pravo korištenja vode. Također, bilo bi potrebno utvrditi da li firma snosi troškove izdavanja koncesije u bilo kom obliku (takse, minimalne godišnje poreze, itd). Nedavno se firma susrela sa još jednim rizikom kada je vlada revizionirala prvobitni proces privatizacije u okviru kojeg su Termlane banje Guber bile prodane. Konačni ishod je zasigurno utvrdio da se privatizacija Termalnih banja Guber odvijala u skladu sa svim zakonima i finalni izvještaj je javni dokument i dostupan je na uvid. Iako se čini da je taj rizik prevaziđen, bilo bi neophodno obezbijediti primjerak tog izvještaja radi sklapanja bilo kakvih budućih poslovnih ugovora te radi pojedinaca i firmi koji bi surađivali sa firmom Guber a.d. U nastavku je hronološki prikaz procesa privatizacije kroz koji je prošla firma Guber: Prva privatizacija imovine Termlanih banja Guber desila se 1999. gidine kada je država prodala oko 55% firme putem certifikata privatnim i javnim preduzećima (uključujući i neke dioničare koji su navedeni dalje u tekstu). U decembru 2003. godine država je prodala dodatnih 30% posjeda putem tendera privatnim kupcima, čime je tehnički govoreći ostalo 14.99% zemljišta u državnom vlasništvu (dalje u tekstu navedeni sa zvjezdicom). Tih 30% je kupilo privatno lice iz Banja Luke za 192,000 KM . Nakon što je obezbijedio tih 30% pokrenuo je inicijativu za kupovinom ostale imovine koje su bile vlasništvo drugih dioničara, čime je na kraju obezbijedio 61.18% ukupne imovine Termalnih banja Guber (prvobitno je kupio 30% od države, a onda putem certifikata osigurao 51%, a nakon toga otkupio još neke dionice, čime je osigurao svojih 61.18%). Poslije toga privatno lice iz Banja Luke je prodalo svih svojih 61.18% Termalnih banja Guber firmi RIS, koja je opet u vlasništvu neke druge firme iz RS. Trenutno, glavni dioničar Termalnih banja Guber (uz mogućnost prenosa imovine firmi Guber a.d.) jeste firma RIS, čiji je predsjednik trenutno i predsjednik firme Guber a.d.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 60

Prikaz dionica: RIS Company *Penzioni Fond Kristal Invest PIF IB Fond *Fond za Restituciju Polara Invest Fond Ostala Fizicka Lica

61.18 % 10.00 7.90 6.44 4.99 3.07 6.42

*Napomena: Zvjezdica ukazuje na državne fondove. Još jedan mogući rizik je u vezi sa endemskom kvalitetom izvorske vode Crni Guber,i situacijom u kojoj bi konkurent pokušao da flašira ili promovira Guber vodu sa nekog drugog Guber izvorišta u okruženju. Prethodno pomenti izvještaj studije koju je radio Biznis Centar Srebrenica ukazuje na činjenicu da postoji oko 48 „Guber izvorišta“ koji se nalaze na području Srebrenice, te da „svi imaju gotovo iste minerale“. Ta pojava je dodatno ispitana, i urađene su dodatne hemijske analize na 6 glavnih izvorišta, uključujući i Crni Guber. Analizom je finalno utvrđeno da je voda Crni Guber jednistvena endemična mineralna voda sa posebnim ljekovitim dejstvima. U svakom slučaju, neophodno je jasno naglasiti jedinstvene kvalitete ove vode u kontekstu drugih voda i izvorišta u regionu, jer u protivnom potrošači mogu biti zbunjeni i time se prilika Crnog Gubera može „razvodniti“.

Kriteriji i ocjena U tabeli su navedeni kriteriji i ocjene koje treba koristiti. Koristiti skalu od jedan do pet (prihvatljivi su razlomci) za svaki kriterij: 5.0 – Vrlo impresivno u odnosu na ovaj kriterij, doslovno bez nedostataka 4.0 – Visok stepen dobre prilike u odnosu na ovaj kriterij, nema većih razloga za zabrinutost 3.0 – Adekvatno u odnosu na ovaj kriterij, postoje neke sumnje ili razlozi za zabrinutost 2.0 – Postoje neki nedostaci u odnosu na ovaj kriterij, potrebno je poboljšanje – Ozbiljni nedostaci u odnosu na ovaj kriterij

Kriterij

1. Kvaliteti i značaj poslovne prilike 2. Analiza tržišta i razumijevanje tržišta 3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 4. Iskustvo i stručnost rukovodstva 5. Pozitivni utjecaji zahvaljujući drugim finansijskim sredstvima 6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 7. Procesi proizvodnje i distribucije 8. Strategija marketinga i prodaje 9. Pristup upravljanju rizikom Ukupna ocjena (od mogućih 100)

Ocjena Bodovi Važnost (bodovi x (1-5) važnost)

5 3 5 2 1 1 1 1 1

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 6 20 6 2 1 2 2 1 55

Šta se može poduzeti da bi se preduzeću pomoglo da raste i stvara nove prilike za zapošljavanje? Potrebno je da grad Srebrenica gradi i obnavlja infrastrukturu u isto vrijeme dok se Termalne banje ponovo oživljavaju, jer u protivnom, infrastruktura će imati negativan utjecaj na mogućnost firme da uspiju, naročito ukoliko se hiljade novih posjetilaca privuče da dođu u Srebrenicu i region svakog mjeseca.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Također je neophodno napraviti kapitalno ulaganje u holding kompaniju Termalnih banja Guber a.d. kako bi firma postala ponovo operativna. Generalni direktor nije bio u mogućnosti da navede više detalja po tom pitanju, ali je potvrdio da se radi o „najmanje 5 miliona KM“ kako bi se obnovio dio imovine a čime bi se obezbijedio posao za oko 50 radnih mjesta (puno radno vrijeme). Ostali ključni finansijski i organizacioni podaci Bruto prodaja: oko 3 miliona u periodu prije rata, 1980-1990 Neto prihod/dobit: Imovina je najvećim dijelom trenutno neupotrebljiva (oni izdaju sobe u jednom hotelu i aprtmane, što pokriva oko 30% tekućih troškova). Dugovi/krediti: Trenutno imaju oko 600,000 KM duga, uključujući i oko 3-400,000 što duguju prijašnjim i trenutnim uposlenicima, i 250,000 KM državi. Ovi se dugovi uvećavaju svake godine za oko 19% radi kamatnih stopa i zateznih kamata. Dioničari: Dioničari firme Guber a.d., vlasnici Termalnih banja i prava na vodu Crnog Gubera, su sljedeći (u posljednjem otkupu od države, novih 30% je privatizirano i ukupno 192,000 KM je plaćeno od strane firme RIS): RIS Company 61.18 % *Penzioni Fond 10.00 Kristal Invest 7.90 PIF IB Fond 6.44 *Fond za Restituciju 4.99 Polara Invest Fond 3.07 Ostala Fizicka Lica 6.42 *Napomena: Zvjezdica ukazuje na državne fondove. Glavni ulaz sirovina: Medicinske i rekreativno-turističke termalne banje koje imaju ljekovita dejstva. Prosječne plate (bruto/neto) izuzev rukovodilaca: Trenutno niko od uposlenika ne prima punu plaću stoga je ovo pitanje nerazjašnjeno i visina plaća još nije ustanovljena. Mogućnost zapošljavanja domaće radne snage (novih radnika): Bilo bi lako naći lokalne radnike da se zaposle na novim radnim mjestima. Prioriteti i spremnost za ulaganja/partnerstvo i tehničku pomoć Želja za industrijskim partnerima van područja Srebrenice.

Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljna? Oni su u potrazi za partnerima i imaju osjećaj da bi industrijski partner koji bi se uključio u projekat u Srebrenici bio koristan zbog sinergije u Da radu. U svakom slučaju, prihvatili bi bilo kojeg potencijalnog partnera ili bilo koji oblik suradnje kako bi obnovili Termalne banje Guber.

Želja za finansijskom podrškom.

Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Da li imaju biznis plan? Glavni vlasnik, firma RIS, po svoj prilici ima petogodišnji plan razvoja i Da obnove imovine ali generalni direktor ne poznaje te detalje. Ovaj prijedlog je predstvaljen gradonačelniku Srebrenice. Zahtijeva minimalno 5 miliona KM, ali nikakvi detalji nisu poznati.

Želja za Koji su problemi s kojia se suočavaju: tehničkom ili Neminovno je obezbjeđivanje medicinske opreme za medicinski centar, pomoći u oblasti Da naročito za testiranje hemoglobina i masaže. Također bi voljeli da poslovanja ili ispitaju mogućnost flaširanja vode Crni Guber i njene prodaje ali u tom poslovnog slučaju određeni minerali se moraju filtrirati iz vode. razvoja. Da li postoji Opisati: iskustvo ili Nisu imali nijedan značajaniji kontakt sa osobama ili firmama izvan kontakti sa Ne prostora bivše Jugoslavije. Ranije su im se obraćali Rusi koji su partnerima u pokušavali da obezbijede velike količine vode Crni Guber te da je EU ili negdje flaširaju i prodaju, ali je rukovodstvo odbilo tu ponudu. drugo?

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 62

PROFIL PREDUZEĆA IZ TEKSTILNE INDUSTRIJE IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Konsultant: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 15.08.2007. godine Firma: “Alma Ras” Adresa firme 1: Ul. Reufa Selmanagića b.b. Adresa firme 2: 75430 Srebrenica, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u firmi: Memagić Džemal Tel., Faks, E-mail kontakt osobe: 056/440-144, 061/182-484 Web stranica:

Početne preporuke konsultanta √

Preporučuju se dalje aktivnosti na podršci ulaganju

___

Potrebno je održati sastanke kako bi se odredio vid podrške

___

Ne preporučuje se uključivanje u dalje aktivnosti na podršci ulaganju

Izvještaj o i analiza ove poslovne prilike za Regiju Srebenica Dati opći opis aktivnosti preduzeća na tržištu (njegovih proizvoda, usluga koje nudi i kojim regijama/državama ih nudi), kao i njihovih kupaca i ključnih dobavljača: Radi se o proizvođaču odjevnih predmeta u porodičnom vlasništvu. Preduzeće je osnovano 1999. godine sa proizvodnjom (dizajniranjem, štampanjem, krojenjem i šivenjem) i prodajnim aktivnostima na istim mjestima u Olovu i Srebrenici i prodajnim mjestima na veliko u Tuzli, Zenici, Visokom i Sarajevu. Prodaju vrše i preko drugih većih prodavaca na veliko, kao što je Merkator. Prodaja je podjednako podijeljena između prodavnica u vlasništvu preduzeća i prodajnih mjesta drugih preduzeća (50:50). Oko 40% vrijednosti ukupne prodaje je domaća prodaja, a ostatak od 60% je izvoz. Oko 20% prodaje je prodaja na bazi izvornog proizvođača opreme (OEM), ili prodaja talijanskim i njemačkim odjevnim preduzećima koja stavljaju svoju marku na proizvode ove firme proizvedene prema specifikacijama, odnosno dizajnu kupca. Proizvodi sadrže između 95-98% čistog pamuka sa sintetičkim materijalima, koji se koriste za elastične aplikacija u slučajevima gdje se pamuk ne može upotrebljavati na zadovoljavajući način. 1.

Opisati kvalitet i važnost ove poslovne prilike za Regiju Srebrenica.

Kategorisao bih ovaj poslovni poduhvat kao veoma važan za Regiju Srebrenica. Mada u drugim regijama možda postoji velika ili veća koncentracija preduzeća sa 20-22 zaposlena, ovo preduzeće je spremno za značajan porast u bliskoj budućnosti. Iako su u fabrici u Srebrenici 22 radnika (koji rade u dvije smjene), preduzeće ima ukupno 320 zaposlenih širom zemlje na različitim radnim mjestima. Cilj preduzeća u narednim godinama je udvostručiti broj zaposlenih i poboljšati uslove rada. Njihova ukupna ulaganja u Srebrenici za opremu i druge troškove započinjanja poslovanja su iznosila oko 250.000 KM na zemljištu pod zakupom. 2.

Ocijeniti koliko rukovodstvo poznaje tržište i razumije njegovu dinamiku.

Preduzeće ima glavnog dizajnera koji vodi tim od 6-7 zaposlenih. Svoje ideje razvijaju

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



zahvaljujući putovanjima u zemlji, te putovanjima u inostranstvo, ali prave i svoje lične dizajne. Sirovine (konac) nabavljaju iz Turske, Indije, Egipta i Slovenije, zemalja koje su glavni proizvođači pamuka. Većina tih sirovina se zatim šalje u Hrvatsku, što predstavlja prvu aktivnost koja povećava vrijednost proizvoda, u kojoj od konca nastaje materijal. Ovaj proizvod se dalje šalje u BiH radi dodatnog krojenja, otiskivanja mustri i završnog šivenja. Nakon toga se jedan dio proizvoda pravi prema specifikacijama kupaca u Italiji i Njemačkoj, ali većina se pravi za vlastite prodajne kanale, domaće ili strane, uz korištenje vlastitog imena marke. 3.

Kakav ekonomski utjecaj može imati ovo preduzeće na Regiju Srebrenica?

Kao što je prehodno navedeno, mada “Alma Ras” ima samo 22 zaposlena u fabrici u Srebrenici (koji rade u dvije smjene), ona zapošljava ukupno 320 radnika u cijeloj državi, što znači da je utjecaj ovog preduzeća trenutno značajan, a biće i u budućnosti, kako preduzeće bude raslo, a privreda Bosne i Hercegovine se razvijala. Pored početnog ulaganja u Srebrenici u opremu za tekstilnu proizvodnju i druge troškove započinjanja poslovanja u iznosu od oko 250.000 KM, ovo preduzeće ima realne planove da zaposli još 200 radnika u toj općini. Naprimjer, trenutno imaju ponudu, koja je u poodmakloj fazi pregovora, od strane austrijske firme “Triumph”, koja želi da zaposli 200 radnika koji bi radili pod rukovodstvom preduzeća “Alma Ras”, a proizvodili bi određenu vrstu tekstila za “Triumph” u periodu od deset godina. Po isteku tog perioda “ Alma Ras” bi za vlastitu korist naslijedila puno vlasništvo nad opremom i radnicima. 4.

Pregled iskustva i stručnosti rukovodstva. Navesti stručnu spremu rukovodstva i dati komentar o ukupnom broju radnika.

Glavni tekstilni inžinjer je uključen u tekstilnu industriju od svoje 15. godine i vodeći je tekstilni inžinjer u ovom preduzeću od njegovog osnivanja 1998. godine. 5.

Koji su pozitivni utjecaji ostvareni zahvaljujući drugim finansijskim sredstvima?

U proteklih nekoliko godina, preduzeće “Alma Ras” je uzelo mnogo kredita sa visokom kamatnom stopom, koja je hronološki varirala od 15% do 10%. Sada, međutim, koriste konkurentan pristup pri pronalaženju kredita, ali i svoj kredibilitet kako bi osigurali kredite po stopi od čak 7-8%. Naprimjer, trenutno imaju dug, odnosno kredit od banke na iznos od 250.000 EUR po stopi od 8%. Preduzeće je u porodičnom vlasništvu, a trenutno pregovaraju o radu sa stranim ulagačima na realizaciji dodatnog rasta za oko 200 zaposlenih. Uvijek su spremni za razgovor o finansijskim sredstvima i strategijama ostvarenja rasta. Naprimjer, trenutno pokušavaju da presele iz malog objekta u Srebrenici, koji koriste pod zakupom, u mnogo veći objekat u Srebrenici (industrijsku zonu izvan centra grada, preko puta fabrike “Cimos” Srebrenica) koji bi bio u njihovom vlasništvu. Jedan od kreativnih pristupa finansiranju koji ovo preduzeće ima u svom poslovanju je i princip razmjene određenih usluga sa svojim glavnim izvorom pamučnog materijala u Hrvatskoj. Često uzimaju pamučne proizvode iz Hrvatske u zamjenu za usluge šivenja koje nude hvratskim preduzećima. Radi se, dakle, o doprinosima koji nisu u gotovom novcu (čime vjerovatno izbjegnu i neke druge finansijske komplikacije). Općenito gledano, čini se da ovo preduzeće uspješno radi na istraživanju prilika za finansiranje i ulaganje, mada nije jasno da li te prilike pronađu preduzeće “Alma Ras” ili ono pronađe njih. Prodajni i marketinški dio ovog preduzeća, mada postoji i radi, mogao bi imati koristi od posebne tehničke pomoći u toj oblasti. Zasada je preduzeće uspjelo dati prepoznatljivost svojoj marki u vremenu kada je tekstilna industrija u BiH u teškom stanju u poređenju sa predratnim nivoom proizvodnje, kada je bila visoko razvijena industrija. Preduzeće “Alma Ras” ne samo da je preživjelo nego i cvjeta.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 64

6.

Kakav je kvalitet strategije intelektualnog vlasništva u preduzeću?

U preduzeću tvrde da su podnijeli zahtjeve za zaštitu imena Alma Ras i njegovog zaštitnog znaka, ali nije bilo jasno da li su oni to već uradili ili to pokušavaju da organizuju. Postoji interesovanje za zaštitu i promoviranjem imena Alma Ras, ali su svjesni da ovo nije marka u klasi svjetskih imena. Zato su zauzeli stav da je BH tržište ključno tržište za njihovu marku, a da međunarodnu prodaju realizuju po principu izvornog proizvođača opreme, odnosno materijala za druga preduzeća koja će staviti svoje ime i zaštitni znak na njihove proizvode. 7.

Opisati proizvodne i distribucijske procese i opremu u preduzeću.

“Alma Ras” nabavlja sirovi konac iz država kao što su Egipat, Turska, Indija i Slovenija, koji se brodom isporučuje u Hrvatsku, koja od njega tka pamučni tekstil, a zatim kroji materijal za odjevne predmete. Proizvod se dalje kamionom prevozi do preduzeća “Alma Ras”, koje radi završnu obradu/šivenje na opremi koju imaju na tri proizvodne lokacije (Olovo, Srebrenica i Niola), a koju su uvezli iz J. Koreje i zapadnih zemalja, kao što su Češka Republika, Njemačka (Brother) i Italija. Jedan dio opreme za određene aplikacije napravljen je isključivo za njih u BiH, ali on ne čini značajan dio opreme preduzeća. Kad je proizvod završen, šalje se na prodajna mjesta preduzeća u Tuzli, Zenici, Visokom i Sarajevu i, kao što je navedeno, preduzeće prodaje proizvode iz svojih prodajnih mjesta i u raznim samostalnim prodavnicama na veliko širom BiH, a oko polovine proizvodnje se izvozi stranim kupcima. Ured preduzeća u Srebrenici ima certifikate ISO 9001 i 9006, koji još uvijek važe. Trenutno koriste 600 kvadratnih metara na mjestima koja koriste pod zakupom, ali nastoje pronaći lokaciju sa oko 4-5.000 kvadratnih metara prostora, gdje mogu smjestiti još 200 radnika i imati jedan tih prostor u fabrici gdje bi se radnici mogli odmoriti od buke proizvodnje. 8.

Analiza strategije i kadra koji radi na marketingu preduzeća.

Preduzeće vrši prodaju na svoja tri prodajna mjesta u Olovu i Srebrenici i Niola, kao i na veleprodajnim mjestima u Tuzli, Zenici, Visokom i Sarajevu, koja prodaju samo njihove proizvode. Izvoze na tržišta uglavnom u Evropu (EU), jer je plaćanje u Srbiji i Hrvatskoj previše komplikovano, mada i dalje ispituju kako na najbolji način iskoristiti ta tržišta. Ciljano su usmjereni na kako kažu “srednje tržište” u BiH. To nisu ni bogati dijelovi tržišta gdje prvenstveno prevladavaju uvozna imena poput Benetona, ali nije ni najjeftinije tržište na kojem se prodaju jeftini proizvodi poput onih iz Kine. Svog ciljnog kupca opisuju kao osobu koja ima raspoloživa mjesečna primanja od neto 600 KM (oko 300 EUR). U preduzeću imaju dugoročnu viziju da koriste svoju marku u zapadnim zemljama, kao što su zemlje EU, ali to se još uvijek ispituje i istražuje. Dio koji se odnosi na strane kupce obuhvata one koji kupuju na bazi izvornog proizvođača opreme (OEM) i stavljaju svoje ime na proizvode preduzeća “Alma Ras” radi prodaje u Evropi. To je segment sa najbržim rastom i on im je cilj u pogledu rasta prodaje u budućnosti. Zanimljivo je spomenuti da Bosanci i Hrvati koji žive u inostranstvu kupuju proizvode preduzeća “Alma Ras” kad dođu u posjetu zbog njihove niske cijene i dobrog kvaliteta. Kupuju za sebe, ali i za rodbinu (što je, izgleda, vidljiv dio njihove prodajne aktivnosti). 9.

Opisati pristup preduzeća upravljanju rizikom.

Poslovanje na bazi izvornog proizvođača opreme, što je njihov prodajni aspekt sa najbržim rastom, putem kojeg prodaju proizvode kupcima u Italiji i Njemačkoj, a koji onda stavljaju svoju oznaku na proizvode preduzeća “Alma Ras” jedan je od metoda smanjenja rizika, što znači da su sigurniji da će prodati proizvode u Evropi ako se na njima nalazi prepoznatljivo ime, a što takođe stvara održiv i rezidualan priliv prihoda. Pored toga, pregovori koje vode sa austrijskom firmom “Triumph” uključivali bi ugovor na

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



deset godina, koji bi garantovao plate i proizvodnu opremu za 200 radnika, odličan je način da se obezbijedi održivost i kontinuitet, pri tom koristeći ovaj ugovor da se pronađe nova lokacija za preduzeće u području Srebrenice, odnosno koristeći “tuđi novac” (OPM). Trebalo bi provjeriti da li su zapravo podnijeli zahtjev za zaštitu imena, ako imaju namjeru da zarađuju na imenu u budućnosti, mada su se složili u razgovorima da ovo ime nema veliku vrijednost u inostranstvu, osim među Bosancima i Hrvatima koji žive vani i koji kupuju proizvode “Alme Ras” kad dođu u posjetu. Važno je spomenuti da je rukovodstvo zabrinuto za zdravlje radnika i njihovo zadovoljstvo poslom koji rade. Traže novu proizvodnu i prodajnu lokaciju u području Srebrenice koja ne bi bila tako bučna, da bi mogli pobjeći od buke koja je neizbježni dio procesa šivenja i da presele dalje od nasljenog mjesta, jer bi ljudi željeli manje buke oko svojih domova. Traže mnogo veće kancelarije isključivo za te namjene, što se čini kao jedan od načina da se izbjegne obrt situacije u pogledu radnika, odnosno da se izbjegne gubljenje radnika ili povrede radnika usljed trajne i glasne buke u proizvodnji.

Kriteriji i ocjena U tabeli su navedeni kriteriji i ocjene koje treba koristiti. Koristiti skalu od jedan do pet (prihvatljivi su razlomci) za svaki kriterij: 5.0 – Vrlo impresivno u odnosu na ovaj kriterij, doslovno bez nedostataka 4.0 – Visok stepen dobre prilike u odnosu na ovaj kriterij, nema većih razloga za zabrinutost 3.0 – Adekvatno u odnosu na ovaj kriterij, postoje neke sumnje ili razlozi za zabrinutost 2.0 – Postoje neki nedostaci u odnosu na ovaj kriterij, potrebno je poboljšanje – Ozbiljni nedostaci u odnosu na ovaj kriterij

Kriterij



5 5 5 5 5 2.5 5 5 5

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 10 20 15 10 2.5 10 10 5 97.5

Šta se može poduzeti da bi se preduzeću pomoglo da raste i stvara nove prilike za zapošljavanje? Spomenuto je zapažanje konsultanta o vuni od ovaca koja se baca u ovom području i koja se najvjerovatnije smatra beskorisnim otpadom. Tekstilni inžinjer je davno prije rata radio sa proizvodima od vune, te se zato veoma zainteresovao za ovo. Tražio je dodatne informacije, a i lično će se raspitati o tome. Također bi voljeli dobiti bilo kakvu pomoć u pronalaženju lokacije u području Srebrenice kako bi preselili postojeću fabriku. Očekuju udvostručavanje trenutnog broja radnika u najgorem slučaju u naredne dvije godine (organski rast preduzeća), ali ako potpišu ugovor na deset godina sa firmom “Triumph” imaće obavezu da zaposle još 200 radnika i nabave dodatnu opremu, te zato traže oko 4-5,000 kvadratnih metara (u odnosu na trenutnih 600). Područje o kojem razmišljaju nalazi se preko puta fabrike “Cimos”, jer je to određeno kao industrijska zona, što ima određenih prednosti, ali inžinjer nije rekao ništa konkretnije.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 66

Ostali ključni finansijski i organizacioni podaci Bruto prodaja: 3 EUR miliona (2006.) (25% stopa rasta) Neto prihod/dobit: 150.000 KM (180.000 KM predviđeno za 2007.) Dugovi/krediti: 250.000 EUR (7-8% godišnja kamatna stopa) Dioničari: uglavnom porodično vlasništvo (nije želio razgovarati o detaljima) Glavni ulaz sirovina: 95-98% je pamuk, ostalo su elastični proizvodi Prosječne plate (bruto/neto) izuzev rukovodilaca: Mogućnost zapošljavanja domaće radne snage (novih radnika): Im ih u ovom području Prioriteti i spremnost za ulaganja/partnerstvo i tehničku pomoć Želja za industrijskim partnerima van područja Srebrenice.

Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljna? Razmislili bi o ulagaču s ciljem promovisanja i širenja preduzeća, ali su nedavno odbili jednu takvu firmu koja bi razvila ime Alma Ras, a Da onda ga prodala za pet godina. Vlasnici su to odbili jer nema garancije za dobrobit radnika (ova firma je sklopila jedan takav posao u Hrvatskoj). Više bi voljeli ulagača koji bi promovisao preduzeće i marku, a koji se ne bi kasnije povukao iz posla.

Želja za finansijskom podrškom.

Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Da li imaju biznis plan? Žele samo konkuretne kamatne stope kako bi se proširili i kad bi imali niže kamate, mogli bi više zaraditi i uložiti zaradu u proširenje. Pregovara se o prijedlogu firme “Triumph” o ulaganju na period od 10 Da godina, a počeće krajem augusta. Ako se dogovore oko uvjeta, onda bi do aprila preduzeće Triumph” obučilo 200 novih radnika u oblasti kontrole kvaliteta u Austriji i obezbijedilo novu opremu. Nakon 10 godina sva sredstva bi postala vlasništvo “Alme Ras”.

Želja za Koji su problemi s kojima se suočavaju: tehničkom ili Pokušavaju da dobiju novu lokaciju za zgradu u pregovorima sa pomoći u oblasti Da uredom za ekonomski razvoj u Srebrenici. Potrebno im je 4-5.000 poslovanja ili kvadratnih metara i zaposlili bi oko 50 novih randika (plus dodatnih poslovnog 200 ako se zaključi posao sa firmom “Triumph” za 10 godina rada). razvoja. Da li postoji iskustvo ili kontakti sa partnerima u EU ili negdje drugo?

Opisati: Prodaju proizvode u EU ali uglavnom na bazi OEM ili za korištenje od Ne strane drugih firmi s imenom koje stavljaju svoj naziv na njihove proizvode. Ispituju strategije proširenja u EU, jer je lakše poslovati tamo nego u državama bivše Jugoslavije.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



PROFIL PREDUZEĆA IZ OBLASTI RUDARSTVA IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 30. august, 2007 Naziv kompanije: Rudnik Boksita a.d. (Balkal Company) Adresa kompanije 1: Ul. Milivoja Micica b.b. Adresa kompanije 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u kompaniji: Dragomir Lalić Telefon, faks kontakt osobe: 056/386-502, 056-386-399 Internet stranica, e-mail: [email protected] Preliminarne preporuke konsultanta √

Preporučene daljnje aktivnosti investicione podrške

___

Trebali bi se održati daljnji sastanci radi određivanja podrške

___

Ne preporučuje se daljnje angažiranje u budućim aktivnostima investicione podrške

Izvještaj i analiza ove mogućnosti za regiju Srebrenica Dati opšti opis aktivnosti firme na tržištu (proizvodi, ponuđene usluge i kojima regijama/narodima), uključujući njihove kupce i ključne dobavljače: Rudnik Boksita a.d. je osnovan da preuzme vlasništvo nad jednim od nekoliko regionalnih državnih preduzeća rudnika boksita tokom privatizacije u augustu 2006. Rad u rudniku je počeo originalno 19992 godine i bio je dio iste operacije kao rudnik boksita Milići, ali su oba prestali sa radom 1995-96 zbog rata. 1996 godine, ponovo je počeo sa radom rudnik u državnom vlasništvu i to mnogo obimnije da bi se pripremio za privatizaciju. Novi tim vlasnika i menadžmenta je “ozbiljniji” sada oko proširenja obima poslovanja. Ova kompanija je u potpunosti u vlasništvu Balkal kompanije iz Zvornika, trgovačke kompanije u vlasništvu Litvanskog poslovnog čovjeka Kauno Tiekimasa. Kompanija prodaje prerađeni proizvode od boksita (aluminij hidroksid) firmama koje vrše neophodnu elektrolitičku obradu da bi dobili aluminij oksid, sirovinu za proizvodnju aluminija. Trenutno, većina proizvodnje rudnika (koja je u prosjeku 52% aluminij oksid i 6% silikon oksid) se vadi sa površine i aluminij hidroksid se prerađuje za ključnog kupca iz Kine sa elektrolitičkom, tehnologijom za pravljenje aluminija, mada nešto od proizvoda povremeno ide u Iran i Njemačku. Tokom 2007, očekuju da će iskopati tri puta nivo proizvodnje iz 2006, ili do 150,000 tona proizvoda. Njihov cilj proizvodnje u 2008 je 200,000 tona. Iskopani proizvod se šalje u Zvornik gdje se prerađuje pomoću “glinice”, domaći termin za inicijalnu preradu (za aluminij hidroksid) koji se zatim izvozi za elektrolitičku preradu da bi se proizveo aluminij oksid. U Zvorniku također vrši obrada glinicom za rudu koja dolazi iz rudnika boksita Milići, tako da su veze još uvijek ostale čvrste između dva subjekta. Tokom 2006 kompanija je imala 40 uposlenika a ove godine, 2007, sa proširenom proizvodnjom, ima 68 radnika u stalnom radnom odnosu. Radna snaga je podjednako podijeljena između muslimana i pravoslavaca jer je integrirana radna snaga bitan dio strategije ljudskih resursa. Kancelarije menadžmenta rudnika su uništene tokom rata tako da se koriste privremene prostorije u Srebrenici. Direktor ide automobilom iz Zvornika u Srebrenicu svaki dan na posao i uskoro će opet imati kancelarije u Zvorniku.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 68

1.

Opisati kvalitet i važnost komercijalnih mogućnosti za regiju Srebrenica.

Kvalitet ove firme za regiju je rangiran kao veoma visok iz nekoliko razloga:

2.

Ova kompanija pruža visok nivo direktnog i indirektnog zapošljavanja (kombinirano oko 156 radnika koji daju podršku svima aspektima rada); Rastu po značajnoj stopi od blizu 30% godišnje; Imaju čvrste veze sa značajnim financijskim resursima Balkanske investicione banke (koja ima vlasničke veze sa ovom firmom); Postoji mnogo mogućnosti za rast pošto postoje mnoga znana i pretpostavljena ležišta boksita u regiji tako da se rast može nastaviti ako na raspolaganju budu investiciona sredstva; Zvornička kompanija također vrši preradu glinice za boksit iz rudnika Milići, dodatnu uslsugu koja olakšava dodatne mogućnosti za izvoz. Kompanija je bila rangirana kao treći značajni izvoznik iz BiH prema studiji EU iz 2005 (Bosna i Hercegovina ekonomski trendovi, godišnji izvještaj za 2005, stranica. 63, http://www.eppu.ba/pdf/epru_april_eng_web.pdf).

Ocijeniti menadžment u vezi poznavanja tržišta i razumijevanja dinamike tržišta.

Generalni direktor radi u oblasti rudnika boksita već nekih 20 godina radeći u Zvorniku i rukovodeći poslom prerade boksita glinicom u aluminij hidroksid za izvoz, tako da odlično razumije sve aspekte iskopa boksita, prerade glinice i izvoza aluminij hidroksida iz BiH. 3.

Koji je ekonomski učinak koji ovo preduzeće ima ili bi moglo imati na regiju Srebrenica?

4.

Trenutno planiraju angažirati 68 radnika (od 40 iz prošle godine) a i dalje će se širiti u 2008. Oni procjenjuju da će imati aktivnosti kooperanta, kao što je slučaj sa fabrikom alata iz Sarajevy Sucar, i drugom firmom iz Lukavca, Rewers, što će indirektno uposliti još 88 radnika. Većina od ovih kooperantskih radova podrazumijeva popravku vozova i opreme za bušenje. Oni također plaćaju porez na dobit na operacije ali generalni direktor ne poznaje dobro financijsko poslovanje jer time rukovodi Balkal Company. Vjerovatno najvažniji aspekt mogućnosti za boksit uključuje ogromne rezerve u regiji. Postoje nepoznate količine boksita u regiji tako da bi trebalo provesti sveobuhvatne studije (a posebno iz razloga velikog variranja u kvaliteti). Zbog toga, budući izgledi su veoma dobri za daljnji ekonomski doprinos regionalnoj ekonomiji sa dodatnim investicijama u istraživački rad. Vlasnici ove firme za boksit imaju veze sa najvećim trgovcima metalnih proizvoda i bankarima (Glencore, između ostalih).

Sažetak poslovnog iskustva i stručnosti upravljačkog tima. Opisati kvalifikacije rukovodnog tima i ukupni broj uposlenika.

Generalni direktor, Dragan Mitrović, radi u rudarstvu kao rukovodilac preko 20 godina. U stvari, radio je u fabrici glinice Zvornik odakle izvoze prerađeni boksit za elektrolitičku obradu. On je angažiran kao direktor rudnika prošle godine (2006) kada je rudnik privatizovan i kada ga je kupio Balkal uz pomoć Balkanske investicione banke (postoje značjane veze između vlasnika dva subjekta). 5.

Kako su uticali na druge financijske izvore?

Balkal Company, koja je u vlasništvu litvanskog biznismena, Kauno Tiekimasa, i uz pomoć Balkanske investicione banke (u kojoj djelomično vlasništvo ima Kauno Tiekimas kroz

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



druge interese), je glavni izvor financiranja rada rudnika. Svim najmom opreme rukovodi Balkanska investiciona banka. Oni izgleda u ovom momentu nemaju potrebu za investicijama ali generalni direktor nije uključen u financijska pitanja tako da on ne može biti siguran u to. Korisno je opaziti da postoji međusobna veza između povećanja proizvodnje i pripadajućih ulaganja koja su potrebna, drugim riječima tri puta veća proizvodnja u osnovi zahtijeva tri puta veći iznos investicija. Firma je investirala nekih 6 miliona KM u povećanu proizvodnju za 2007 a i dalje će ulagati u budućnosti. Također se trenutno razgovara o povezivanju ove kompanije sa proizvođačem boksita i aluminija iz Mostara da bi se resursi još dalje osigurali resursi, ali trenutno nema više detalja u vezi toga. Možda bi postojao interes rada sa strateškim partnerom na izvođenju geoloških ispitivanja u regiji radi identifikacije većih naslaga visokokvalitetnog boksita za aktivnosti iskopa iz dubine, nasuprot onom površinskom iskopu koji vrše sada. 6.

Koji je kvalitet strategije intelektualnog vlasništva firme?

Trenutno nema problema sa intelektualnim vlasništvom za ovu firmu pošto je to poslovanje koje proizvodi robu široke potrošnje. Daljnji sastanci sa upravom holding kompanije mogli bi proizvesti više informacija oko potencijalnih problema sa intelektualnim vlasništvom. 7.

Opisati proizvodne i distributivne procese firme i opremu.

Kompanija ima dozvolu za istraživanje, koja važi do 2009, od BiH vlade da traži nove naslage boksita u regiji. Zadansko je glavna oblast na koju su usmjereni vezano za nove naslage. Nakon što se identificira nova naslaga oni mogu da traže koncesiju za njenu eksploataciju. Oni provode zajednička ispitivanja sa drugom fabrikom koja prerađuje boksit (Milići) i oni također rade sa geološkim zavodima u Beogradu i Tuzli na konsultantskim osnovama da bi našli veća i dublja nalazišta. Geološki zavod postoji i u Zvorniku koji je vršio ispitivanja u regiji tokom 2000. To bi vjerovatno onda dovelo do programa dubinskih rudnika pošto se udaljavaju od površinskih aktivnosti iskopa. Trenutno oni vrše površinski iskop rude sirovog boksita, koja se vozi u Zvornik radi prerade glinice u aluminij hidroksidza izvoz. Njihovi krajnji kupci su firme specijalizirane za elektrolitički tretman hidroksida za proizvodnju aluminij oksida, finalne faze prije proizvodnje samog aluminija. Ovaj kapitalni i tehnološki intenzivan proces radi glavni kupac iz Kine (to se radi i u Mostaru i trenutno se vode razgovori o različitim oblicima saradnje). Neki od proizvoda se povremeno šalje u Iran i u Njemačku za elektrolitičku obradu. Oprema za obuku rudara se nalazi u Zvorniku i oni često sarađuju sa rudnikom boksita iz Milića na tim stvarima pošto su nekada bili dio jednog preduzeća. Ipak, trebat će im novih talenata i opreme ako nađu i počnu eksploataciju boksita iz dubinskih jama, što se nadaju da će raditi u skoroj budućnosti. Vlada oid njih očekuje zahtjev za veliko duboko okno. Iz tog razloga, potrebna im je i tehnička pomoć u nalaženju naslaga u dubini i oprema i osoblje za eksploataciju tih dubokih izvora rude. Oni su izrazili potrebu za modernijom opremom i za njihov površinski iskop. Postoji međusobna veza između povećanja proizvodnje i pripadajućih ulaganja koja su potrebna, drugim riječima tri puta veća proizvodnja u osnovi zahtijeva tri puta veći iznos investicija. Firma je investirala nekih 6 miliona KM u povećanu proizvodnju za 2007 8.

Pregledati marketinšku i prodajnu strategiju firme i osoblje.

Kompanija roditelj koja je locirana u Zvorniku, Balkal, radi sav marketing i prodaju. Vlasnici Balkal kompanije su bliski sa najvećim trgovačkim firama za metal u svijetu, kao što je Glencore iz Švicarske, tako da na ovom nivou kompanije nisu u potpunosti svjesni tih aspekata.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 70

9.

Opisati pristup firme upravljanju rizikom.

Nema sumnje da boksita nema baš pun o u svijetu tako da postoje veliki rizici u prekidu isporuke. U stvari generalni direktor lično zna grupu Rusa koji su nedavno kupili rudnike u Crnoj Gori i oni su također išli u Mostar da vide rad tvornice tamo, tako da se raspoloživi resursi brzo troše, što onda donosi potrebu za novim otkrićima. Rudnik Boksita i Balkal, su zabrinuti zbog pitanja zaštite okoline i htjeli bi da provedu studiju kako druge slične fabrike i rudnici rješavaju ta pitanja na osnovu najboljih praksi. Ovo daje naznaku da postoje neka pitanja rizika sa kojima bi se trebalo baviti u odnosu na uticaj na okolinu njihovih aktivnosti iskopa.

Kriterij i ocjenjivanje Sljedeća tabela nabraja kriterije i njihovo ocjenjivanje koje se koristi. Za svaki kriterij koristiti sljedeću skalu od jedan do pet (razlomci su prihvatljivi): 5.0 – Veoma impresivno u odnosu na kriterij, skoro besprijekorno 4.0 – Visokokvalitetna mogućnost po ovom kriteriju, nema ozbiljnih zabrinutosti 3.0 – Adekvatno u odnosu na kriterij, neke sumnje ili zabrinutosti 2.0 – Neki nedostaci u odnosu na kriterij, potrebno poboljšanje – Ozbiljan nedostatak u odnosu na kriterij

Kriterij



5 5 5 5 5 5 5 5 3

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 10 20 15 10 5 10 10 3 98

Šta se može uraditi da bi se pomoglo preduzeću da se razvija i pruži prilike za nova radna mjesta? Ova operacija iskopa rude je dio većeg međunarodnog investicionog konglomerata trgovine metalom koja je dobro financirana i ima pristup značajnom drugom financiranju kroz svoje bliske“familijarne” veze sa Balkanskom investicionom bankom, tako da se ne može baš lako odrediti oblast gdje se može osigurati financijska pomoć. Ipak, oni su iskazali interes za provođenjem boljih geoloških ispitivanja za nove izvore boksita a posebno za veće naslage koje bi se mogle eksploatisati podzemno, nasuprot površinskom kopu, bi bilo od velikog interesa. Traže usmjerenje za najbolje prakse koje se odnose na okolišne kontrole i revizije u sličnim rudnicima boksita i fabrikama koje ga prerađuju. Kada se budu identificirale naslage u dubini radi eksploatacije, također će im trebati oprema za rad u oknima; možda bi također mogliu razmotriti nabavku modernije opreme za površinsku eksploataciju.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Druge ključne financijske i organizacione informacije Bruto prodaja: Nije znao sada (predložio pregled na internetu ) Neto prihod/dobit: Nije znao sada (predložio pregled na internetu ) Dugovi/krediti: Imaju značajan iznos duga od ranije koji se ne može kvantificirati ali ti dugovi se duguju državi, ranijim radnicima i podizvođačima prije privatizacije. Dioničari: Rudnik Boksita a.d. je u potpunosti u vlasništvu Balkal kompanije, čiji je vlasnik Litvanski poslovni čovjek Kauno Tiekimas, koji je suvlasnik ili dioničar u drugim investicionim grupama što uključuje Balkansku investicionu banku Glavni inputi sirovine: Ruda boksita, koja se šalje u Zvornik za obradu glinicom u aluminij hidroksid koji se izvozi. Prosječne plate nerukovodnog osoblja (bruto/neto): 609 KM neto, 900 KM bruto, plus jedan obrok i 105 KM gotovine svaki mjesec svim radnicima za prijevoz. Raspoloživost lokalne radne snage (nova upošljavanja): Postoji mnoštvo radnika u ovoj regiji koji mogu da rade u rudarstvu pošto rudarstvo ima dugu tradiciju u ovoj regiji. Oni imaju mašine za obuku u Zvorniku a mogu se obučavati i u Milićima. Prioriteti i spremnost za investicije/partnerstvo i tehničku pomoć Traže industrijske partnere izvan regije Srebrenica.

Koju vrsta odnosa i koliko ozbiljno? Traže dobavljače opreme za dubinski iskop ali prvo visokokvalificirane Ne geološke stručnjake za identifikaciju dubokih, većih naslaga boksita radi mogućnosti iskopavanja.

Traže financijsku pomoć.

Kakva vrsta financiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan? Imaju pristup svom neophodnom financiranju u ovom momentu i Ne tipično koriste programe lizinga ali mogu to promijeniti u budućnosti ako nabave novu opremu.

Traže tehničku ili poslovnu pomoć sa razvojem poslovanja.

Koji se problemi/pitanja koja obrađujete: Traže kvalifikovane firme za geološka ispitivanja koje mogu identificirati visokokvalitetne naslage boksita u regiji što bi vodilo podzemnom iskopu, a ne samo površinskih naslaga. Ako uspiju, Da kompanija će tražiti dobavljače za opremu za podzemni iskop proizvode/tehnologije za rudarska okna. Bili bi zainteresirani za mogućnost nabavke modernije opreme za površinsku eksploataciju. Postoji također potreba da se nauči više o najboljim praksama koje koriste slične firme za površinski iskop u odnosu na učinak na okolinu.

Da li imate iskustva ili tekuće veze sa partnerima u EU i drugdje?

Molimo opisati: Da/ U potpunosti su u vlasništvu pojedinca i pravnog subjekta iz EU i imaju Ne čvrste veze sa pojedincima i sličnim takvim firmama u metalnoj industriji iz EU i svijeta.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 72

IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 16. august, 2007 Naziv kompanije: Litos-M s.z.r. Adresa kompanije 1: Mihaljevići Adresa kompanije 2: Bratunac, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u kompaniji: gosp. Suljić Muhamed Telefon, faks, e.mail kontakt osobe: 061/191-803 Internet stranica: Preliminarne preporuke konsultanta √


___


___


Izvještaj i analiza ove mogućnosti za regiju Srebrenica Dati opšti opis aktivnosti firme na tržištu (proizvodi, ponuđene usluge i kojima regijama/narodima), uključujući njihove kupce i ključne dobavljače: Ova kompanija radi tri godine i struktuirana je kao kamenoklesarska radionica (s.z.r. registracija) specijalizirana za graviranje u kamenu kao što je ono za spomenike na grobljima. On se počinje usmjeravati na malu proizvodnju kamenih kipova i drugog dekorativnog kamena koji se koriste na grobljima i ispred kuća i poslovnih objekata. Njegova sirovina je lokalni autohtoni “klasični” granit i dacit veće vrijednosti, koji se eksploatiše u ovoj regiji već više od decenije. Ima pet stalno zaposlenih radnika i još r 3-4 sezonska ili “po potrebi” radnika. Njegova kompanija je otpočela rad sa jednim grantom za stimulaciju zapošljavanja od CARE od 29,500 KM, što je bilo 15% od njegovog početnog troška za obnovu krovne konstrukcije uništene ratom. On ovo smatra prvom fazom šire inicijative pošto je njegov sljedeći cilj da traži dodatno financiranje radi proširenja rada da bi uveo visokoproduktivno rezanje kamena i prodaju za ivičnjake i također za kamen za šetališta. U tom smislu, vlasnik je već uložio u opremu za poliranje i graviranje malog obima za rezanje malog obima a sa radom će početi u septembru u novoizgrađenoj zgradi koja se nalazi pored njegove (obnovljene) zgrade. 1.


Sadašnji kvalitet ovog subjekta u kontekstu komercijalnog doprinosa lokalnim regijama je jako mali pošto imaju samo pet stalno zaposlenih radnika. Ipak, vlasnik-majstor je ssebi sasvim jasno postavio cilj dostizanja dijela većih i rastućih poslovnih mogućnosti uključujući rezanje i formiranje granitnih proizvoda za veće kupce kao što su gradovi ili poslovni subjekti u BiH a također i za izvozno tržište gdje je već uspostavio neke značajne kontakte. S toga, trenutno rangiranje kvalitete i značaja firme je nisko, ali će u godinama koje dolaze na tržištu za granit i dacit proizvode postati sve snažnije i posebno kako se u regiji pojavljuje potreba sve više za granitom i dacitom, potencijalna vrijednost ove za privredu regije bi mogla značajno porasti. Komapnije kao ova će prosperirati ako se ostvare tržišna predviđanja. 2.


Do izvjesne mjere je znanje ovog poduzetnika o tržištu izvanredno pošto je on u tom poslu čitav svoj život a i njegov otac prije njega je bio kamenoklesar. Tako njegova reputacija

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



“dovodi” poslovne predstavnike izvan regije njemu. Na primjer, u posljednjih nekoliko mjeseci posjetili su ga poslovni ljudi iz Njemačke, Nizozemske i Belgije koji su tražili jeftine izvore proizvoda baziranih na granitu i dolazili bi u njegovu radionicu da vide šta nudi. Kroz te kontakte mnogo je naučio o tržištu EU za različite proizvode, kao što su ivičnjaci, i kamene ploče za šetnice. Uzevši u obzir dugogodišnju tradiciju njegove familije u tom poslu i pristup kompanije u EU (mada ograničen), izgleda da je znanje vlasnika o tržištu BiH, Jugoistočne Evrope i sada EU tržišta dobro. Što je manje jasno je njegovo razumijevanje strukture rashoda veleprodaje u odnosu na maloprodaju, kao što su razlike u cijenama (diskriminacija cijena) cijena od dobavljača iz kamenoloma kamena u komadu do rezanog kamena (dodana vrijednost) i onda cijena koje će platiti kupci da bi naručili ugovore za ivičnjake za neke javne ugovore. Ali ovo će postati jasnije kako on bude razvijao poslovni plan (proces koji će zahtijevati usmjerenje izvana/stručnjake kao i da se osloni na ono što je uradio Biznis centar Srebrenica). 3.


Dok je sveukupni značaj zanatskih poslovanja za privredu regije izuzetno ograničen, značaj industrije granita za regiju će biti mnogo značajniji. Na primjer, postoji veliki kamenolom granita i dacita blizu gdje ova kompanija može nabavljati svoju sirovinu za grobnice i kipove što je koncesija u vlasništvu austrijske kompanije. Posao vađenja granita je bio važan dio sektora prirodnih resursa regije preko deceniju. Gledajući u budućnost, izgleda da postoje još veće mogućnosti prema ovome majstoru i poduzetniku. Rekao je tokom intervjua da je Geološki zavod iz Beograda, u prethodnih 3 ili 4 mjeseca, završio geološko ispitivanje ove regije i zaključio da postoji barem 300 miliona tona naslaga visokokvalitetnog granita samo u Bratuncu. Naslage uključuju i “klasični” granit i dacit veće vrijednosti a na nekim lokacijama naslage dacita su bile do širine od pet metara. On vjeruje, na osnovu zaključaka tog nedavnog istraživanja, da će se u Bratuncu pojaviti velika industrija kojoj će biti potrebne sposobnosti kao njegove jer granit sam po sebi nije izuzetno vrijedan dok se ne doda vrijednost kroz obradu, onda tržišna cijena proizvoda dramatično raste. Ovo bi također zahtijevalo mnogo teške opreme što će onda uključiti velike koncesije za vađenje za potencijalno vrlo profitabilne aktivnosti vađenja i obrade. 4.


Vlasnik i njegova familija imaju dugu tradiciju u industriji kamenoklesarstva pošto je i njegov otac bio također kamenoklesar u ovoj regiji. Ipak, ova firma, Litos-M, je počela sa radom u odgovoru na tender CARE za projekt otvaranja radnih mjesta koji bi dobili grantove od te donatorske organizacije. On je prošao na tenderu i sada fokusira kompaniju na prijelaz od zanatske radionice (što je on opisao kao “prvu fazu” svoje firme) u nešto što je aktivnije u rezanju i glačanju granita. U protekle tri godine od otpočinjanja poslovanja Litos-M, on je jasno naučio mnogo i izgleda da je orijentiran na proširenje svojih operacija, postavljajući ciljeve “složenijoj” (kamena, faza pred-poliranja) sposobnosti da učestvuje u onome što on vidi kao dolazeći ‘’bum’‘ u proizvodnji i obradi kamena u ovoj regiji. Kako je ranije navedeno, imao je slučajne ali direktne i tekuće kontakte sa kupcima iz Njemačke, Nizozemske i Belgije i te interakcije su mu pružile priliku da nauči više o industriji iz međunarodne perspektive, što je prouzrokovalo njegovu veću zainteresiranost u finalne proizvode i izvozno tržište. Njegovo razumijevanje industrije vađenja i obrade granita je značajno poraslo tokom posljednjih nekoliko godina od kako je započeo sa poslovanjem, ali još mora mnogo naučiti ako želi u svom poslovanju dosegnuti više vrijednosti. Izgleda da jasno razumije pitanja troškova robe(COGS) na svom nivou kao graver i glačalac, i on je istraživao troškove opreme za proizvodnju i proizvodne procese koji nisu bili dio njegovog poslovanja, ali je manje jasno da li jasno razumije sva pitanja vezana za troškove a

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 74

odnose se na vađenje/iskopavanje kamena i rezanje., a on ima za cilj ovo drugo. Ima veoma jasnu viziju i sasvim uvjerljivo prezentira svoju viziju uključujući troškove opreme, ali je to veliki korak naprijed i nema pismenog poslovnog plana, što onda vodi do zaključka da je razmišlja o procesu ali nije izračunao koliko će proces koštati financijski. 5.


Njegov trenutni cilj je osigurati najmanje 1 milion KM za proširenje rada i osnivanje nove strukture kompanije. Dok nismo razgovarali o njegovim prijašnjim poslovnim strukturama i financiranju, ova vrsta zanatskog poslovanja (s.z.r.) je započeta kao odgovor na tender donatora CARE za aktivnosti otvaranja radnih mjesta. On je pobijedio na tenderu i dobio ukupni grant od 29,500 KM što je u to vrijeme predstavljalo 15-20% početnih troškova (uglavnom za popravku krova zgrade koja je bila uništena tokom rata), što je uposlilo pet osoba u stalni radni odnos i nekoliko sezonskih radnika iz te regije. On traži druge donatorske organizacije za dodatno financiranje. Veoma je optimističan što se tiče Islamic Relief organizacije. Sve u svemu, on je zainteresiran za dobivanje bilo kakvog drugog financijskog izvora uključujući uvođenje investitora za neke strukture njegove nove kompanije (nakon napuštanja strukture zanatske radionice). Bilo bi mudro ispitati detaljnije zašto je njegovo poslovanje tako malo nakon skoro dvije generacije radnika (on i njegov otac), da bi se bolje shvatilo može li ili ne može da se širi uz dodatnu podršku. 6.

Koji je kvalitet strategije intelektualnog vlasništva IP firme?

Usluge koje ovaj zanatlija pruža momentalno su ograničene na poliranje i graviranje korištenjem standardne opreme i procesa koji zahtijevaju mnogo rada. Ovo je poznata usluga i izgleda da ne postoje nikakva pitanja vezano za IP. Cilj vlasnika je da uđe u poslovanje rezanja kamena što bi opet bilo više kao proizvodnja robe široke potrošnje a to također ne predstavlja očigledne probleme vezane za IP sa kojima bi se mogao susresti ubuduće. Ponovno preispitivanje ove problematike u budućnosti se preporučuje da bi se potvrdile ove pretpostavke. 7.


Njegova kompanija će početi sa novim dimenzijama rada na kamenu u septembru kada dobije opremu koju je kupio za pjeskarenje i poliranje većeg obima, koja će se smjestiti u novu zgradu odmah pored glavne zgrade. Ta oprema je kupljena po cijeni od 33,000 KM iz distribucije u Zagrebu koju je proizvela njemačka firma Henseel. Ovo će kompletirati njegovu prvu fazu poslovnog razvoja da ima mogućnost većeg obima pjeskarenja, graviranja i poliranja za svoje mušterije. Trenutno vlasnik kupuje kamene segmente od austrijske kompanije, Alpina, koja ima koncesiju na rijeci Drini blizu Bratunca. Alpina iskopava granit u velikim segmentima koji se zatim transportuju u Sarajevo na sječenje u manje obradive komade koje zanatlija kupuje. Onda se proizvod šalje natrag u Bratunac za konačno pjeskarenje, poliranje i graviranje za njegove mušterije (uglavnom, za nadgrobne spomenike).Ovaj transportni ciklus je skup i on je često nezadovoljan kvalitetom kamena iz Alpine ili rezanjem koje se radi u. Njegova vizija za sljedeću fazu razvoja kompanije je da se u potpunosti zaobiđe rezanje u Sarajevu jednostavno tako što će se to raditi u Bratuncu, i u konačnici da učestvuje u eksploataciji novih naslaga granita koje je otkrio Geološki zavod pošto su naslage na brdima koja si odmah pored njegovog imanja. Tako, on predviđa da ima neku ograničenu sposobnost vađenja i rezanja također i na Drini gdje bi onda vršio konačne aktivnosti poliranja ili nastaviti poliranje na sadašnjoj lokaciji. Rijeka je neophodna za rezanje a operacija rezanja je preglasna da bi se radila u gradu. Njegov dugoročni plan je da ima četiri linije za rezanje

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



kamena sa uključenih 50 radnika koji bi bili angažirani na svom rezanju kamena, i aktivnostima početnog i završnog poliranja. To bi bilo prošireno njegovim tekućim i proširenim aktivnostima poliranja i graviranja, što će uskoro također uključiti veće mogućnosti rezanja. Postojeća zanatska radnja će nastaviti na sadašnjoj lokaciji da pruža usluge pjeskarenja, poliranja i graviranja dok će novopredloženo postrojenje za masivne usluge rezanja biti locirano na rijeci Drini udaljeno od stambenih objekata i smješteno tamo gdje će moći koristiti vodu iz rijeke. Slijedi njegova analiza troškova za sljedeću veliku fazu razvoja kompanije kroz masovnu proizvodnju rezanog kamenja i poliranja granita i dacita u velikim komadima: Operacija rezanja prije koncesije za vađenje Sistem ze rezanje #1 Sistem za rezanje ključ u bravu (trofazni proces) KM 370,000 Zgrada, elektro i drugi troškovi infrastrukture KM 175,000 Alati, manja oprema i komponente KM 55,000 UKUPNO potrebno za jedan sistem ključ u bravu KM 600,000 Sistem ze rezanje #2 Sistem za rezanje ključ u bravu (trofazni proces) KM 370,000 Dodatna infrastruktura, oprema, komponente Uključeno u fazu 1 UKUPNO potrebno za dva sistema za rezanje KM 975,000 Operacija rezanja nakon osiguranja koncesije za vađenje Sistem ze rezanje #3 Sistem za rezanje ključ u bravu (trofazni proces) KM 370,000 Dodatna infrastruktura, oprema, komponente Uključeno u fazu 1 UKUPNO potrebno za tri sistema za rezanje KM 1,345,000 Sistem ze rezanje #4 Sistem za rezanje ključ u bravu (trofazni proces) KM 370,000 Dodatna infrastruktura, oprema, komponente Uključeno u fazu 1 UKUPNO potrebno za četiri sistema za rezanje KM 1,715,000 Napomena: Za prvu od tri faze procesa rezanja trebat će oko 15 dana za obuku novih radnika. Za drugu fazu procesa rezanja također će trebati 15 dana za obuku novih radnika. Za treću i konačnu fazu procesa rezanja trebat će oko tri dana da se obuči novi radnik. Radnici se mogu naći lokalno, kao i oni koji će ih obučavati. Analiza troškova robe (COGS) je kako slijedi: Pretpostavka da se kamen kupuje od Alpine Trošak materijala za rezanje jednog kvadratnog metra Trošak materijala za rezanje dva kvadratna metra Trošak po toni kamena (jedan metar2=2 tone) Trošak jedne tone nakon dodane vrijednosti od Litosa Kupovna cijena u EU (po toni gotovog proizvoda) Bruto dobit prije kalkulacija za postrojenje/opremu

KM 34 KM 68 KM 17 KM 300 €1,400 €1,250

Pretpostavka kada Litos ima koncesiju za vađenje Trošak materijala za rezanje jedne tone KM 17 Kupovna cijena u EU (po toni gotovog proizvoda) €1,400 Bruto dobit prije kalkulacija za postrojenje/opremu €1,383

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 76

Jednom kada kompanija bude imala dvije linije za rezanje treba tražiti koncesiju za vađenje svog kamena, što bi onda pojeftinilo njene proizvode pošto ne bi morala plaćati austrijskoj kompaniji ali bi trebala plaćati naknadu za koncesiju. Procijenjeni trošak naknade za koncesiju u nekoliko godina je 1 do 2 miliona KM. 8.


Kao zanatska radionica sa prodajom u 2006 od 70,000 KM, vlasnik-operator i glavni zanatlija je jedina osoba koja radi marketing i prodaju. I on i njegov otac su u ovom poslu čitav svoj radni vijek tako da većina lokalnih poslovnih subjekata dolazi njima za njihov glavni “ proizvod” što su nadgrobni spomenici. Sada postaje aktivniji u kipovima za vrtove i sličnim proizvodima, ali izgleda da je to tek početak aktivnosti a ne ona koja na bilo kakav značajan način doprinosi njegovim prihodima; njegova nabavka nove opreme za pjeskarenje i poliranje će povećati vrijednost te aktivnosti ali nije jasno koliko. Ovo je vjerovatno zbog nedostatka koncentriranih marketinških i prodajnih inicijativa pošto on radi i marketing i proizvodnju. Kako on predviđa veću operaciju rezanja kamena iz kamenoloma, provodeći izvozni marketing i proširujući svoje operacije pjeskarenja i poliranja, funkcija marketinga i prodaje će postajati sve važnija i još nije jasno kako će se on baviti tom potrebom u bliskoj budućnosti. On tvrdi da ima zaostale narudžbe za ivičnjake i kamene pločice za šetnice od kontakata iz Njemačke, Nizozemske i Belgije, koji su posjetili njegovu radnju ovih godina. Samo da izvrši njihove narudžbe trebala bi mi velika oprema za rezanje kako je navedeno u drugim dijelovima ovog izvještaja. On tvrdi da bi trebao četiri velike linije za rezanje samo za kupce koji su trenutno identificirani. Dok sada pokušava da skupi kapital (1 milion KM) da bi ispunio te buduće narudžbe on insistira na tome da ne želi napustiti kreativni aspekt svog poslovanja, stvarajući nove kipove a ne samo masivne blokove kamenja za ivičnjake i šetališta. 9.


Njegova strategija upravljanja rizikom se pravi za Fazu 2 operacije, kada bude imao velike količine opreme za rezanje kamena i sposobnosti, što je mnogo više od onoga što sada trenutno radi (poliranje i graviranje). Njegovo trenutno poslovanje je prilično promjenljivo u smislu da je redovno ali da ima vremena kada nema mušterija. Upuštanjem u masovniju proizvodnju on se upušta u situaciju većeg rizika (većeg obima) ali također smanjuje promjenljivo ponašanje svoje baze mušterija u smislu da ulazi na veliko tržište koje ima ravnomjernu potražnju velikog obima. U tom smislu, on će povećavati obim svojih aktivnosti ali će stupiti na tržište sa održivom potražnjom što je također većeg obima nego njegovo sadašnje poslovanje. Konkretnije, on planira skupiti kapital za operaciju koja će imati četiri linije za rezanje kamena koje će raditi složno (vidi detalje date u drugim dijelovima izvještaja). Sa takvim formatom proizvodnje, ako jedna ili čak i dvije mašine ne rade radi urgentnog popravka ili redovnog održavanja, još uvijek će imati ostale dvije ili tri koje rade. I dalje, ako jedna mašina ne radi sveukupni obim operacije nije značajno ometan, u odnosu na primjer da imate dvije linije a jedna ne radi. Ovaj pristup upravljanju rizikom izgleda praktičan; ipak ostaje činjenica da nikada nije radio sa takvom kompanijom ili proizvodnom linijom, tako da će on morati dovesti druge eksperte kao rukovodioce da bi osigurao da su se drugi rizici umanjili. Ali generalno, on ima razumno izbalansirano gledište u vezi upravljanja rizikom.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A




Kriterij



3.5 2 3 3.5 3 5 4 2 3.5

3 2 4 3 2 1 2 2 1

10.5 4 12 10.5 6 5 8 4 3.5 63.5

Šta se može uraditi da bi se pomoglo preduzeću da se razvija i pruži prilike za nova radna mjesta? Kompanija bi bila zainteresirana da ima investitora koji bi se angažirao da ih dovede do sljedećeg nivoa proizvodnje sa četiri linije za rezanje kamena radi masovne proizvodnje blokova granita i dacita za korištenje za ivičnjake, pločnike i ceste sa kaldrmom. Već imaju kupce za proizvode u EU. Druge ključne financijske i organizacione informacije Bruto prodaja: 70.000 KM tokom 2006, isto i 2007 (bez rasta) Neto prihod/dobit: 50.000 KM Dugovi/krediti: Nema. Dioničari: Zanatlija je jedini vlasnik i operatori Glavni inputi sirovine: Granit kamen (‘’kalsični’‘ i tipovi dacita) Prosječne plate nerukovodnog osoblja (bruto/neto): 450 KM neto, sezonski 25 km dnevnica Raspoloživost lokalne radne snage (nova upošljavanja): Redovno koristi 5-6 lokalnih radnika koji poznaju poslovanje/zanat. Ima tri profesionalna kamenoklesara koji mogu obučiti druge radnike za oko 10-15 dana.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 78

Prioriteti i spremnost za investicije/partnerstvo i tehničku pomoć Traže industrijske partnere izvan regije Srebrenica.

Koju vrsta odnosa i koliko ozbiljno? Htjeli bi da imaju industrijsko partnerstvo ili investitora u svojoj Da sljedećoj fazi razvoja za eksploataciju kalsičnog i dacit granita iz resursa u regiji.


Kakva vrsta financiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan? On traži minimum od 1 milion KM radi proširenja operacija da uključi Ne dvije linije za rezanje kamena a u narednoj fazi da poveća na četiri linije za rezanje kamena. Ima poslovni plan koji mu je napravio Biznis centar Srebrenica 2005.

Traže tehničku ili poslovnu pomoć sa razvojem poslovanja. Da li imate iskustva ili tekuće veze sa partnerima u EU i drugdje?

Koji se problemi/pitanja koja obrađujete: Volio bi da ima pomoć u razvijanju boilo kojeg poslovnog modela za Da eksploataciju granita i dacita na svom imanju koje je u blizini i koje je nedavno istraživano i pokazalo se da je veliki izvor kamena.

Molimo opisati: Da Ima direktne kontakte sa poslovnim ljudima iz Njemačke, Nizozemske i Belgije koji su voljni da potpišu ugovore o narudžbi.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 29. august, 2007 Naziv kompanije: Gross d.o.o. Srebrenica (Mineco Ltd., London, U.K.) Adresa kompanije 1: 76400 Gradiška Adresa kompanije 2: Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u kompaniji: Jelena Petric, direktor, Alexander Petric, direktor Telefon, faks, e.mail kontakt osobe: 056/411-044, 410-694, [email protected], [email protected] *mob. 065/658/958) Internet stranica: Preliminarne preporuke konsultanta ___


√


___


Izvještaj i analiza ove mogućnosti za regiju Srebrenica Dati opšti opis aktivnosti firme na tržištu (proizvodi, ponuđene usluge i kojima regijama/narodima), uključujući njihove kupce i ključne dobavljače: Od ranije poznata kao rudnik Sase, ova kompanija je “kćerka” Mineco Ltd. Koja ima sjedište u Londonu, Engleska. Trenutno je to privatna kompanija koja proizvodi 12,000 tona mjesečno od čega se dobije oko 800 tona finalne mješavine koncentrata olova i cinka (u prahu) za industrijsku upotrebu. Trenutno imaju 370 uposlenika. U početku osnovana 1967, kompanija je imala 1,300 zaposlenih kada je bila na vrhu ali je onda zatvorena prije rata. Ponovo je otvorena nakon rata ali je bila zatvorena 1982 zbog problema sa vodom na lokaciji. Kako je akumulirala dugove bila je privatizirana prije oko tri godine po cijeni koju je njena roditelj kompanija platila od oko 2 miliona Eura. Kao nova kompanija rade već tri godine a njom rukovodi tim koji je bračni par ujedno, Jelena i Alexander Petric. Uprava Mineco planira da se dionice firme javno pojave tokom 2008 na berzi u Londonu. Trenutno traže vanjsku pomoć u smislu investicije ili druge vrste pomoći za rad rudnika ali i istražuju mogućnost osnivanja ekskluzivnog prava na distribuciju u BiH opreme za rudarstvo tako da rudnici i preduzeća ne moraju ići sadašnjim distributerima koji su podijeljeni između Beograda i Zagreba za većinu uvozne opreme. Oni ciljaju na proizvođače koji trenutno nisu zastupljeni u Jugoistočnoj Evropi, i izgleda da su većina iz SAD. Žele da iskoriste svoje dobre kontakte sa domaćim BiH sektorom rudarstva da budu izvor opreme, rezervnih dijelova, tehničkog servisa i obuke, kao predstavnici proizvođača proizvoda iz inostranstva. 1.


Ova firma se može smatrati veoma visokokvalitetnom komercijalnom prilikom za regiju iz očiglednih razloga—-velika baza uposlenosti najprije kod njih—ali također i zbog nekih ne tako očiglednih aktivnosti kao što su sponzoriranje nekih univerzitetskih studenata stipendijama i njihov pokušaj da srednje škole u regiji otvore odjeljenja za rudarstvo za svoje učenike. Također kupuju mnogo robe i usluga u samoj regiji. Da bi privukli inženjere i rudare u ovu regiju iz drugih dijelova Jugoistočne Evrope i EU, uključujući povratnike, kompanija ima sedam luksuznih apartmana u svojo glavnoj kancelariji rudnika gdje radnici mogu da ostanu nekoliko mjeseci dok se ne presele na drugu

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 80

lokaciju. Apartmani su u potpunosti opremljeni, uključujući brzi Internet, opremljene prostorije za objedovanje, mašinne za pranje rublja i sve ostalo što je neophodno da tranzicija bude što je moguće bezbolnija. Ovo je pomoglo da se privuku neki najbolji rudarski inženjeri i tehničari nazad u ovu regiju. 2.


Rukovodni tim radi već tri godine i oni tvrde da imaju jako dobar odnos sa nekih 80% drugih rudnika i kompanija koje upravljaju rudnicima u BiH. Ovo se predstavlja kao ključna stvar kada pokušavaju predložiti da predstavljaju proizvođače rudarske opreme u BiH, čak nudeći i pristup konkurenciji u njihovom sektoru. Tehnički direktor, Alexander Petric, je prisutan u rudarstvu kao inženjer već nekih 20 godina a njegova supruga je poslovno-financijska direktorica ove kompanije već tri godine otkako je u vlasništvu Mineco Ltd. 3.


4.

Oni trenutno upošljavaju 370 u stalnom radnom odnosu koji rade u tri smjene. Njhove plate, uključujući beneficije, su oko 350,000 KM mjesečno; 52% od tog ukupnog iznosa uključujući poreska plaćanja. Plaćanje dva obroka dnevno po osobi ukupno iznosi nekih 20,000 KM mjesečno. Oni potroše, na primjer, samo za hljeb u lokalnim pekarama oko 4,000 KM mjesečno. Plaćaju račune lokalnoj firmi za električnu energiju u iznosu od nekih 18,000 KM mjesečno. Potroše oko 42,000 KM godišnje na troškove liječenja u bolnici u Srebrenici. Primjeri troškova uključuju nehotične nesreće i redovni ljekarski pregled koji su posebno potrebni za one koji duži vremenski period provode u rudarskom oknu. Tipični trošak za generalni ljekarski pregled pop pacijentu košta 100 KM. Za njihovu ad hoc nabavku roba o usluga oni pokušavaju da nabave proizvod 50% kombinovano iz Srebrenice i Bratunca, sa nabavkama iz Srbije i Hrvatske na oko 15-20% i ostatak iz EU (oko 35%) dobavljača. Oni će dati deset stipendija za univerzitetski nivo žrtvama rata. Pola novca će ići studentima iz Bratunca a pola iz Srebrenice. Kompanija je također sponzor lokalnog nogometnog kluba i tekvando tima iz regije na nivou EU. Pošto sistem kaše ne omogućava da izdvoje svo olovo i cink (oko 20% ostane), kada bude na raspolaganju tehnologija u budućnosti moći će iskoristiti te koncentracije metala također. Konačno, planiraju povećati proizvodnju rude iz rudnika za oko u sljedeće dvije godine sa 12,000 na 18,000 tona) što će zahtijevati i nove investicije u opremu i angažovanje novih radnika (pošto će se svi ostali troškovi također povećati shodno.


Svakodnevno upravljanje kompanijom se provodi od strane dva direktora koji su supružnici. Suprug, Alexander Petric, je tehnički direktor i ima deset godina iskustva u rudarskoj industriji (ugalj i bakar) a on je inženjer; njegov prethodni rad nije bio u BiH. Njegova supruga je poslovni i financjski direktor poslovanja. Sa nekih 370 uposlenika koji rade na svim aspektima rudarstva postoji i intenzivna obuka na glavnoj lokaciji, stvarajući potrebu za dosta stručnosti na terenu za sve nivoe radne snage. Na primjer, imaju četiri utovarivača rude koji idu duboko u zemlju da transportuju rudu iz

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



okna sa dubine od nekih 600 metara. Jedan od utovarivača uvijek je posvećen za obuku novih vozača, što uključuje jedan mjesec obuke na površini jedan mjesec u rupi sa instruktorom i onda još jedan dodatni mjesec specijalističke obuke. Ova sposobnost za obuku se može iskoristiti za predložene nove poslove gdje bi se obuka obavljala u BiH na ovom lokalitetu a ne da se kupci oprema šalju u zemlju porijekla (kao što su SAD ili Njemačka ), što može biti veoma skupo i iziskivati dosta vremena. 5.


Ova je kompanija sada financijski samoodrživa za svoje rudarske aktivnosti i nemaju zaostalih dugova ili kredita iz financijskih institucija. Ipak, traže oko 1 milion KM kredita ili lizing financiranje da povećaju proizvodnju za 50% u toku sljedeće dvije godine, sa 12,000 na 18,000 tona rude. Istražuju uspostavu nove aktivnosti za ekskluzivnu distribuciju, prodaju, servisiranje i obuku uvozne opreme za rudarstvo, posebno iz SAD. Mogli bi nešto od toga i sami financirati kroz lizing da bi započeli odnos pošto i oni žele da zamijene nešto od stare opreme, ali u svakom slučaju oni imaju pristup financiranju. Žele da investiraju nešto od svoje dobiti u lokalne firme ili nekretnine i istraživali su Srebrenicu ali imaju sporazum sa kancelarijom načelnika da još ne kupuju zemlju u gradu pošto traže lokacije za svoje projekte u ovom momentu. 6.

Koji je kvalitet strategije intelektualnog vlasništva IP firme?

Izgleda da nema IP problema uključenih u ovu operaciju pošto oni vade prirodne rude i primjenjuju osnovne tehnologije separacije. Ne postavlja se pitanje brenda iz razloga što kompanija tretira proizvod kao robu široke potrošnje i pošto se prodaje kao takva od strane roditeljske firmu u Londonu prerađivaču iz Bugarske koji proizvode pretvara u potpuno nove. Možda bi bilo vrijedno ovu stvar ispitati na budućim sastancima kako kompanija bude napredovala sa planom stvaranja novog subjekta za prodaju i marketing opreme za rudarstvo, što bi se moglo razmotriti kao aktivnost brendinga. 7.


Trenutno se vadi 12,000 tona rude iz rudničkih okana/jama koje su duboke do 600 metara. Ruda se šalje na površinu da bi se razbila u dvije faze a zatim se šalje u kade za separaciju koje sadrže hemikalije koje prouzrokuju da se koncentrat cinka i olova talože na vrhu radi uklanjanja. Onda to ide kroz proces termoelektrične obrade (ima na licu mjesta svoj transformator od 35,000 volti koja transformira snagu na 10,000 volti) koji peče proizvod do fine prašine cinka i olova koje se skladište posebno ali se miješaju kao koncentrat za pošiljku kupcima. Finalni proizvod od 12,000 tona rude je 800 tona koncentrata koji sadrži 50:50 mješavinu cinka i olova. Njihov vodeni sistem na licu mjesta je proces “zatvorene krivulje” gdje oni stalno recikliraju ili ponovno koriste vodu koja se šalje u bazene za odmuljavanje za taloženje i odvajanje vode da bi se proces ponovno započeo. U konačnici bazeni za odmuljivanje se napune i moraju praviti nove; nedavno su izgradili novi sistem od 40 bazena sa dva bazena koja se napune do punog kapaciteta svakih deset godina. (Treba obratiti pažnju na to da postoji zabrinutost kod lokalnog stanovništva zbog curenja iz tih bazena ali se te informacije trebaju dodatno ispitati kao moguća oblast za tehničku pomoć.) Nusproizvod procesa je neka vrsta krede ili pepela koji se može koristiti za “suhi zid” građevinske materijale (25 tona mjesečno), što se odvojeno prodaje. Njihov glavni kupac za koncentrate je bugarski proizvođač ingota specijaliziran za čisti cink i olovo do 99.99% nivoa čistoće.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 82

8.


Njihovi tekući proizvodi koncentrata se unaprijed prodaju od strane roditelja kompanije tako da oni ne igraju nikakvu ulogu u marketingu ili prodaji finalnog proizvoda sa ove lokacije. Ipak, kako je primijećeno na drugim mjestima u ovom izvještaju rukovodni tim želi da se uključi u marketing i prodaju opreme za rudnike što će zahtijevati jedan predani napor u marketingu i prodaji. Njihov tehnički direktor, Alexander Petric, želi da postane direktor marketinga i prodaje nove firme pošto on ima direktan kontakt sa nekih 80% domaće BiH industrije i a samo njhova kompanija ima tri lokacija rudnika (Srebrenica, i dvije u Dubovici), tako da su i oni ključni kupci. Da bi proširili ove aktivnosti imaju namjeru angažirati nekoliko diplomiranih ekonomista sa sarajevskog univerziteta koji su studirali marketing i prodaju tako da će onda imati posvećene domaće kadrove za direktnu prodaju. Htjeli bi da uvedu šest kategorija proizvoda ili proizvodnih linija koje bi imale jednu posvećenu osobu tehničkog smjera za prodaju za svaku kategoriju/liniju. Dok bi se najviše usmjerili na BiH, oni također imaju direktne kontakte sa rudnicima u Srbiji i Hrvatskoj, tako da mogu uspostaviti prodajne ugovore i za šire tržište Jugoistočne Evrope a ne samo BiH, ako im se pruži prilika. Za tehničku podršku i obuku za tu novi inicijativu za marketing i prodaju bi također angažirali diplomirane inženjere rudarstva i imali predano osoblje za rezervne dijelove i kontrolu inventure. Njihovi postojeći kapaciteti za obuku na licu mjesta i programi bi se proširili da pruže podršku za prodaju i obuku za novu opremu i promovirali bi prodaju u BiH i moguće i drugdje. Sve u svemu oni predviđaju novu operaciju sa nekih 30-40 uposlenika na svim aspektima poslovnog razvoja, obuke i podrške na širem području regije Jugoistočne Evrope predstavljajući međunarodne proizvođače opreme ze rudarstvo i usluge iz svih krajeva svijeta, sve locirano u Srebrenici. Oblasti proizvoda na koje bi se fokusirali uključuju:

Pumpe visokog pritiska

Sisteme rasvjete za rudnike

Opremu za bušenje/alate

Mašineriju za uklanjanje rude/utovarivače (baterija, dizel) Nove tehnike bušenja Plinski detektor u stvarnom vremenu (CO, CO2, SO4, metan)

Glavni razlog što ova kompanija želi da uvozi i prodaje opremu za rudarstvo je direktno zbog njihovih ličnih problema sa dobavljačima. Na primjer, često moraju čekati mjesecima na potvrdu pošiljke za pumpu, pošto proizvođač želi da napuni kamion/kontejner prije nego što ga pošalje u regiju, što je razumljivo ako nema lokalnih izvora nabavke (predloženi pristup kompanije). Jedna tekuća situacija sa kojom se suočavaju uključuje uvoz bušilica iz Njemačke. Oni koriste oko 20,000 Eura vrijednosti opreme za bušenje mjesečno a traje 2025 dana da prime iste od dobavljača, tako da moraju planirati dosta unaprijed mada se rada o jako važnoj kupovini. Također imaju situaciju sa Copco koji traže obavijest mjesec dana unaprijed o narudžbi prije nego a treba im još mjesec dok pošalju proizvod. Imaju čak i jednog dobavljača koji čekaju nekoliko mjeseci prije potvrde da je narudžba primljena (ne odgovaraju čak ni na e-mailove ili telefonske pozive vezano za narudžbu u tom periodu), samo bi dobili neki datum u budućnosti a tek bi nakon nekoliko mjeseci primili robu. Pored toga, sve hemikalije koje koriste u proizvodnji se uvoze iz Srbije i drugih lokacija pošto se u BiH više ne proizvode, mada je intenzivna proizvodnja postojala prije rata. Kompanija smatra da može raditi sa dobavljačima da prodaju sa zaliha iz BiH/Srebrenice i osiguraju servis isporuke širom BiH i regija Jugoistočne Evrope. Oni također mogu ponuditi usluge obuke i tehničke podrške, kako je već i navedeno u izvještaju.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



9.


Njihova industrija podliježe velikom broju inspekcijskih aktivnosti, sa namjerom smanjenja određenih rizika koji su karakteristični za rudarsku industriju. Na primjer, imaju obavezne inspekcije četiri puta godišnje, a svaka se sastoji od serije ispitivanja koja traju jednu sedmicu da bi se završila. Po zakonu se mora vlastima prijaviti svaka ozljeda tako da se može pravilno ispitati i intervenisati gdje je neophodno. Glavne oblasti koje podliježu inspekciji uključuju sljedeće:

Električna energija

Sigurnost

Iskop

Geologija Mašinski dio

Govori se o tome da vodeni bazeni koji se koriste za separaciju vode od metala i rude sadrže određene hemikalije koje bi se mogle vezati za vodu, ali o ovome se nije razgovaralo za vrijeme intervjua pošto se to navelo kasnije. Ova stvar bi se trebala istražiti u budućim razgovorima sa rukovodstvom. Rukovodni tim je izjavio da je njihova “koncesija” na zemljište biti obnovljena 2009 i da bi mogla biti na 20-30 godina, ali izgleda da nema garancije da će se to i dogoditi. Rečeno je da su u prošlosti imali ugovor o upravljanju tako da bi se pojašnjenje ovog pitanja trebalo tražiti prilikom budućih sastanaka. Oni trenutno plaćaju taksu po toni iskopane rude vladi a 70% od toga ide opštini Srebrenica.


Kriterij



5 5 5 4.5 5 5 4.5 4 3

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 10 20 13.5 10 5 8 8 3 92.5

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 84

Šta se može uraditi da bi se pomoglo preduzeću da se razvija i pruži prilike za nova radna mjesta? Oni traže pomoć u kontaktiranju međunarodnih dobavljača-proizvođača opreme za rudarstvo da bi bili ekskluzivni distributeri u BiH. Njihove glavne oblasti interesovanja uključuju utovarivače i opremu, alate za bušenje i velike pumpe. Također su zainteresovani za to da nauče više o novim tehnikama zaštite, novim tehnikama bušenja i detektorima plina u stvarnom vremenu radi korištenja u njihovim jamama. Preferiraju dobavljače iz SAD u ovom momentu pošto oni nude visok kvalitete i nisu dosta predstavljeni u BiH. Druge ključne financijske i organizacione informacije Bruto prodaja: 800 tona mjesečno (9600 godišnje) proizvoda, koji se sastoji od 400 t olova i 400 t cinka iz 12.000 tona iskopane rude; tržišna cijena varira Neto prihod/dobit: Zavisi od tržišnih cijena u momentu prodaje i sa odbitkom od oko 5.5 miliona KM godišnjih troškova Dugovi/krediti: U ovom momentu nemaju niti dugova niti bankarskih kredita. Dioničari: Gross d.o.o. je u vlasništvu Mineco Ltd (London) 70%, ostali dioničari 30% Glavni inputi sirovine: Ruda cinka i olova sa dubina do 600 metara Prosječne plate nerukovodnog osoblja (bruto/neto): 1300 KM neto Raspoloživost lokalne radne snage (nova upošljavanja): Postoji mnoštvo kvalifikovanih radnika sa iskustvom u mašinstvu i rudarstvu. Obučavaju se lokalno i u Njemačkoj, Švedskoj i drugima lokacijama kako je neophodno za opremu koja se koristi i čiji su sponzori proizvođači Prioriteti i spremnost za investicije/partnerstvo i tehničku pomoć

Traže industrijske partnere izvan regije Srebrenica.

Koju vrsta odnosa i koliko ozbiljno? Kompanija želi da postane ekskluzivna kompanija za prodaju, distribuciju i servisiranje opreme za rudarstvo dobavljača iz cijelog svijeta koji nude proizvode visokog kvaliteta za: Pumpe visokog pritiska Da Mašineriju/utovarivače za uklanjanje rude (baterija, dizel) Sisteme rasvjete za rudnike Nove tehnika bušenja Opremu/alate za bušenje Detektore plina u stvarnom vremenu (CO, CO2, SO4, metan)


Kakva vrsta financiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan? Kompanija ima investitore i financiranje u ovom momentu. Možda bi Ne mogli razmotriti korištenje lizing kompanije u budućnosti radi potreba za novom opremom (oko 1 milion za povećanje proizvodnje za 50%) ali je to još u ranoj fazi planiranja.

Traže tehničku ili poslovnu pomoć sa razvojem poslovanja.

Koji se problemi/pitanja koja obrađujete: Imaju problema sa pronalaženjem detektora plina u stvarnom vremenu Da za CO, CO2, SO4 i metan. Također su uvijek zainteresirani za nove tehnike zaštite i sigurnosti i procedure. Od interesa bi bile i nove tehnologije bušenja.

Da li imate iskustva ili tekuće veze sa partnerima u EU i drugdje?

Molimo opisati: Da Mineco Ltd. Kompanija bazirana u Londonu je 70% vlasnik, tako da imaju izvanredan pristup stranim tržištima.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



PROFIL PREDUZEĆA IZ OBLASTI METALNE INDUSTRIJE IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 17. august 17 2007. godine Naziv privrednog subjekta: Fabrika za pocinčavanje A.D. Adresa privrednog subjekta 1: Potočari b.b. Adresa privrednog subjekta 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u privrednom subjektu: Nedo Trninić Kontakt telefon, telefaks, email adresa: 056/440-300, 056/440-151, 065/881-181 Web stranica: [email protected] Uvodne preporuke konsultanta √

Preporučuje se dalja podrška ulaganjima

___

Potrebno je održati dodatne sastanke da bi se utvrdila podrška

___

Ne preporučuje se dalji angažman u podršci ulaganjima

Izvještaj o i analiza ove mogućnost za region Srebrenice Prezentirajte uopšten opis djelatnosti privrednog subjekta na tržištu (proizvodi, usluge koje se nude te područja ili etničke grupe kojima su namjenjeni), uključujući kupce i ključne snabdjevače: Privredni subjekat je prvobitno osnovan 1968. godine kao dio Energoinvesta, ali je sada akcionarsko društvo u privatnom vlasništvu, u procesu da postane d.o.o., iako ta promjena nije završena. Prije rata su mogli obraditi (galvanizovati) 13.000 tona godišnje. Proizvodnja je u potpunosti stala tokom rata kada su privredno društvo i infrastruktura bila u potpunosti uništena. 3-4 godine nakon rata privredno društvo je djelomično obnovilo poslovne aktivnosti, a tokom 2002. godine je privatizovano. Tokom naredne godine su postrojenja renovirana a tokom 2003. godine je otpočelo uobičajene poslovne aktivnosti sa 18 zaposlenika. U ovom trenutku preduzeće obrađuje oko 7.000 tona metala mjesečno metodom vruće galvanizacije i ima 65 zaposlenika. Jedini domaći konkurent je manje preduzeće smješteno u Sarajevu. Prodaja je donekle ciklične ili sezonske prirode pošto su radovi u ovoj oblasti metalne industrije mnogo slabijeg intenziteta tokom zimskih mjeseci u ovom regionu zbog loših uslova za rad (npr. građevinski radovi). U proteklih pet godina stopa rasta je 3,4 puta u odnosu na početnu količinu te stopa povećanja kapaciteta sada iznosi oko 30% godišnje. 1.

Opišite kvalitet i značaj komercijalnih mogućnosti za region Srebrenice.

Smatra se da je ovo visoko kvalitetno i važno komercijalno preduzeće u regionu Srebrenice zbog broja zaposlenika te stope rasta koja je iznosila oko 30% u toku prošle godine. Ako ovo preduzeće bude moglo držati korak sa zahtjevima tržišta može postati još značajnijim ekonomskim pokretačem regiona. Svoju mogućnost za značajnijim povećanjem proizvodnje vide u tome da postanu mnogo selektivniji po pitanju proizvoda koje primaju na obradu. Na primjer, ako obrađuju samo jednostavne stubove za uličnu rasvjetu ili komunalne usluge ili slične proizvode jednostavnije ih je uključiti u multifazni linearni proces u pogonu. Kako budu postojali prepoznatljiviji na tržištu mogu odbiti neke poslove koji nose malu maržu(npr. proizvode koji su kompleksni za obradu) da bi se više usmjerili na obradu proizvoda gdje je veći stepen propusnosti i to se već počelo ostvarivati (iako više vole da ne odbijaju poslove nego bi preferirali da složenije poslove ostave za vrijeme kad budu imali manje zahtjeva od klijenata).

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 86

2.

Ocijenite u kojoj mjeri uprava poznaje tržište i shvata promjene na tržištu.

Imajući u vidu obimno znanje sadašnjeg generalnog direktora, koji radi u metalnoj industriji već otprilike 27 godina, kao i ono koje posjeduju dva ključna dioničara koji su takođe angažirani u metalnoj industriji u Srbiji, osnovno znanje rukovodnog tima o metalnoj industriji regiona i industriji obrade metala, posebno, je na visokom nivou. Nije jasan stepen njihovog poznavanja industrije izvan područja bivše Jugoslavije (potencijalni strateški partneri ili konkurentskih firmi da navedemo samo dva primjera značajnih pitanja). Pored toga, nije jasno da li znaju koja metalna preduzeća su im cilj na domaćem planu kako bi dosegli visokoprofitabilne klijente (metalni proizvodi sa većim stepenom proizvodne propusnosti). Žele da nađu visokoprofitabilne klijente kako bi poboljšali svoju dobit od proizvodnje. Na primjer, poznaju idealne konfiguracije proizvoda koje treba obraditi ali trebaju naći klijente sa tim optimalnim konfiguracijama proizvoda, što znači proizvode male težine i veličine i jednostavne za manipulaciju, na primjer komunalne ili ulične stubove (180 cm X 7 metara X 220 cm). 3.

Kakav ekonomski uticaj ovaj privredni subjekat ima ili može imati na region Srebrenice?

Ovo je najveće preduzeće za vruću galvanizaciju u BiH i jedan od najvećih poslodavaca u regionu. To je generalno uspješna fabrika u regionu, koja zapošljava 65 osoba u stalnom radnom odnosu i uskoro očekuju da povećaju taj broj. Imaju veliki raspon kupaca i snabdjevača, domaćih i stranih. Godišnja stopa rasta preduzeća iznosi oko 30%. 4.

Ukratko izložite poslovno iskustvo i stručnost rukovodnog tima. Molim vas da izložite kvalifikacije rukovodnog tima kao i ukupan broj zaposlenika.

Dva glavna dioničara su poslovni ljudi/ulagači iz Srbije koji su trenutno angažovani u metalnoj industriji u Srbiji. Generalni direktor sa kojim smo se sreli ima 27 godina iskustva u metalnoj industriji, a direktor fabrike je 20 godina. 5.

Koje pogodnosti uživaju iz drugih finansijskih izvora?

Sada su profitabilno preduzeće tako da nisu opterećeni bilo kakvim dugovima ili bankovnim kreditima u ovom trenutku. U proteklih nekoliko sedmica im se obratila neka poljska kompanija koja je zainteresovana za neki oblik strateških odnosa ili po mogućnosti za kupovinu dijela ili cijelog preduzeća pošto se bave istom vrstom obrade metala u Poljskoj i žele da se prošire. Ovo je aktuelno pitanje i još je rano reći kako će se to završiti. Uprava je zainteresovana za sve vrste razgovora sa potencijalnim strateškim partnerima ili investitorima. 6.

Koliki je kvalitet strategije privrednog subjekta u oblasti intelektualne svojine (IP)?

Ne postavlja se pitanje intelektualne svojine u ovom poslovnom procesu ili modela pošto se firma bavi dobro afirmiranim i poznatim načinom obrade metala koji se može naći širom svijeta. 7.

Opišite proces proizvodnje i distribucije i opremljenost privrednog subjekta.

Firma pruža dobro afirmirane usluge obrade metala vrućom galvanizacijom putem tretmana cinkom. Svrha je da se metal zaštiti od uticaja okoliša koji mogu izazvati rđu, na primjer. Većina procesa obrade koje koriste pruža zaštitu metalnim supstratima za 50-75 godina, ovisno o vrsti metala i sastavu. Prije rata pogon je i proizvodio stubove za prenos električne energije ali u ovom trenutku samo obrađuju metalne stubove za elektrifikaciju, što je optimalna struktura sa velikom proizvodnom propusnošću i donosi dobru dobit. Razmišljaju da ponovo počnu izrađivati te stubove ali nije donesena odluka pošto je u momentu njihove procjene konkurencija bila prilično jaka.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Uprava procjenjuje da bi troškovi zamjene trenutnog pogona (potencijala) iznosili 2-3 miliona KM. 8.

Napravite reviziju marketinške i prodajne strategije privrednog subjekta i osoblja.

U ovom trenutku 48% njihove prodaje ide domaćim klijentima u BiH a preostalih 52% predstavljaju međunarodni /izvozni klijenti (Kanada, SAD, Francuska, Srbija, Australija i Kazakhstan su glavna odredišta). Proces prodaje je najbolje opisati kao pasivnu ili reaktivnu prodaju. Što znači, nemaju posebnog direktora prodaje nego međuarodni kupci uglavnom saznaju o firmi od drugih kupaca ili po njenoj reputaciji. 9.

Opišite kakav je pristup privrednog subjekta upravljanju rizikom.

Nemaju proaktivan stav oko pronalaženja optimalnih ili čak novih klijenata što, bar teoretski, ostavlja mogućnost da u nekim periodima neće biti uopšte prodaje, ali se čini da to nije razlog za bojazan u ovok trenutku. Firma treba razmotriti najgori mogući scenario zimi kada prodaja ide slabije, jer se može dogoditi da ne bude uopšte prodaje što predstavlja veliki rizik. To se može ublažiti obimnim poslovnim planom i strategijom prodaje i marketinga. Firma pruža samo jednu vrstu usluga što je nešto što bi trebali u budućnosti procijeniti pošto traže načina da istraže mogućnosti za raznolikiji program bez negativnog uticaja na sadašnju i jedinu poslovnu aktivnost. Postoje i drugi rizici, ali uprava ih ne ispituje ili ih nije svjesna u ovom trenutku. Čin se da postoji jedno pitanje koje je stalno prisutno u firmi a to je uticaj na lokalni okoliš. Nisu dali više pojedinosti o svojim bojaznima, ali marljivo traže tehničku pomoć bilo koje vrste kako bi proveli analizu uticaja na okoliš da bi kontrolisali sve rizike kojih možda nisu u potpunosti svjesni.

Kriteriji i ocjena U dole navedenoj tabeli se navode svi kriteriji i ocjena stepena njihove primjene. Za svaki kriterij, moim vas da koristite dole navedenu skalu od jedan do pet (razlomci su prihvatljivi): 5.0 – Veoma impresivno prema ovom kriteriju, skoro bez greške 4.0 – Visok kvalitet prema ovom kriteriju, nema ozbiljnih razloga za bojazan 3.0 – Adekvatno prema ovom kriteriju, postoje neke sumnje ili bojazni 2.0 – Ima nekih nedostataka prema ovom kriteriju, potrebno poboljšanje – Uočeni ozbiljni nedostaci prema ovom kriteriju

Kriterij



5 3.5 5 5 5 5 5 2 3

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 7 20 15 10 5 10 4 3 89

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 88

Šta se može uraditi da bi se pomoglo preduzeću da se razvija i pruži prilike za nova radna mjesta? 1.

Njihov primarni cilj je analiza uticaja na okoliš. Imaju bojazni po pitanju mogućeg uticaja na lokalni okoliš, ali ne posjeduju stručnost da provedu takve procjene i studije.

2.

Potreban im je sveobuhvatniji pristup marketingu i prodaji. Potrebno je da identificiraju visokoprofitabilne klijente te razmisle šta da urade po pitanju maloprofitabilnih klijenata koje bi odbili (da li trebaju razviti potencijal dovoljan za sve klijente?).

3.

Izrazili su interes za tehničkom pomoći u planiranju proizvodnje novog proizvoda.

4.

Na kraju, veoma su zainteresovani za svaku vrstu pomoći u identifikaciji ulagača ili drugih strateških partnera kako bi radili bolje nego sada. Glavni ciljevi su njima i ulagaču da:

Povećaju kapacitete za proizvodnju /obradu proizvoda; Analiza uticaja na lokalni okoliš i kako da to poboljšaju; Pozabaviti se i riješiti tehničke probleme u vezi sa infrastrukturom.

Druge ključne finansijske i organizacione informacije Bruto prodaja: 6 miliona KM Neto prihod /dobit: 1,32 miliona KM(22%) Dugovi/krediti: Nema Dioničari: 2 privrednika iz Srbije (76%), ostali 24% (mali % uprava) Glavna ulazna sirovina(e): cink, srebro, željezo Prosječna plata osoba koje nisu na izvršnim pozicijama (bruto/neto): bruto 1.000 KM, neto 600 KM plus preduzeće obezbjeđuje topli obrok i dnevnu kartu za autobus Dostupnost domaće radne snage (novo zapošljavanje): ne nedostaje radnika Ulaganja/partnerstvo i prioriteti i spremnost za tehničku pomoć Nalaženje industrijskih partnera van regiona Srebrenice.

Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno? Uglavnom bi željeli da nađu investitora da im pomogne kod Da proširenja kapaciteta za proizvodnju/obradu kao i poboljšanje infrastrukture. Voljeli bi i da nađu visokoprofitabilne klijente.

Nalaženje finansijske podrške.

Koja vrsta finansiranja je potrebna? Da li imaju poslovni plan? U ovom trenutku uglavnom traže investitore za poboljšanje Da infrastrukture kao i finansiranje proširenja kapaciteta za proizvodnju /obradu.

Traženje Kojom vrstom problema/pitanja se bavite: tehničke ili Da/ Zabrinuti su oko mogućeg uticaja na okoliš ali ne znaju kako da urade poslovne Ne procjenu istog. Voljeli bi i pomoć u jačanju potencijala za bolju pomoći za prodaju i marketing kako bi došli do visokoprofitabilnih klijenata. poslovni razvoj. Molimo opišite: Da li imate Trenutno sirovine kao cink nabavljaju sa robnih tržišta (Berza) kao u neko iskustvo ili Sloveniji a hemikalije iz Mađarske i drugih lokacija, a i distributeri iz postojeće veze Da Njemačke imaju određenog udjela. Imaju klijente u različitim sa partnerima u dijelovima Evrope (pomenuta je Francuska), SAD-u, Kanadi, EU i drugdje? Australiji, Kazakhstanu i drugdje.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 13. august 2007. godine Naziv privrednog subjekta: Cimos Srebrenica d.o.o. Adresa privrednog subjekta 1: Potočari bb Adresa privrednog subjekta 2: Srebrenica, 75433, Potočari, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u privrednom subjektu: Mr. Mustafić Mirsad, direktor Kontakt telefon, telefaks, email adresa: 065/881-172, 440-825, [email protected] Web stranica: www.cimos.si Uvodne preporuke konsultanta ___


___


*√


*Privredni subjekat u ovom trenutku ne traži bilo kakvu pomoć pri ulaganjima pošto je dio velikog komopleksa iz Slovenje. Predstavlja mogući slučaj analize za konferenciju o direktnim stranim ulaganjima.

Izvještaj o i analiza ove mogućnost za region Srebrenice Prezentirajte uopšten opis djelatnosti privrednog subjekta na tržištu (proizvodi, usluge koje se nude te područja ili etničke grupe kojima su namjenjeni), uključujući kupce i ključne snabdjevače: Ovaj privredni subjekat je podružnica multinacionalne kompanije smještene u Sloveniji, Cimos d.d., koja ima 18 fabrika širom bivše Jugoslavije. Preduzeće se specijalizovalo uglavnom za proizvodnju automobilskih dijelova (a manje za poljoprivrednu i drugu veliku opremu) koji se prodaju svim većim preduzećima za proizvodnju automobila u svijetu, uključujući BMW, Peugeot, Citroen, Toyota, Ford, Audi, Mercedes Benz, te neke druge ključne dobavljače kao Honeywell i Magna Steyr. Pogon u Srebrenici je počeo sa radom 2005. godine tako da su aktivni samo dvije godine. Pored ovog pogona i tri druga u BiH, roditeljsko preduzeće planira i otvaranje još jednog pogona u Sarajevu do kraja 2008. godine. Prema riječima generalnog direktora pogon u Srebrenici se specijalizirao u “novoj opremi, dobrom radu i kvalitetu proizvoda koji se završavaju u kratkom vremenskom roku.” 1.


Otvaranje ovog poslovnog poduhvata je bio veoma značajan komercijalni događaj u regionu Srebrenice a i planirani drugi pogon takođe predstavlja veliku mogućnost u budućnosti za proširenje privrede regiona, radna mjesta i poresku osnovu, te za dalju promociju opštine kao mjesta gdje se mogu otvoriti proizvodne firme sa dobrom kvalitetom. Gledano sveukupno radno okruženje i djelovanje predstavlja izvanredan doprinos domaćoj komercijalnoj i privrednoj sceni. Procijenjeni ekonomski uticaj u smislu bruto prihoda firme do kraja 2007. godine je projektiran da bude 3.862.126 eura, a imajući u vidu stopu rasta i planove za proširenjem izgradnjom još jednog pogona uz postojeći, očekuju da kombinovani ekonomski uticaj do 2011. godine iznosi oporezivi nivo prihoda od 16,5 miliona eura (EBITDA 2,3 miliona eura). Zapošljavanje će se povećati sa sadašnjeg nivoa od oko 100 radnika na 329 zaposlenika 2011. godine. Pogon je već dobio ISO 9001 certifikat i očekuju da dobiju TS tokom 2008. godine, što je najteže dobiti u automobilskoj industriji (postoje samo tri pogona koji imaju to odobrenje u BiH).

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 90

2.


Ovaj pogon je jedan od najvećih proizvođača automobilskih dijelova u regionu bivše Jugoslavije; jedini veći proizvođači su oni koji proizvode automobile ali su i oni klijenti ovog preduzeća. Snabdijevaju najveće automobilske firme uključujući BMW, Peugeot, Citroen, Toyota, Ford, Audi, Mercedes Benz, te neke druge ključne dobavljače kao Honeywell i Magna Steyr. Osobe koje se bave prodajom u firmi su veoma bliske sa svim globalnim kupcima i svi globalni kupci uglavnom znaju za ovo preduzeće i njegove mogućnosti. U isto vrijeme čini se da vrijedi primijetiti da direktor pogona u Srebrenici nije inženjer i nema iskustvo u automobilskoj industriji. Ovdje je primjereni citat sa web stranice kompanije: “Mi u Cimosu gradimo novi put u polju razvoja i proizvodnje automobilskih dijelova. Mi smo međunarodno priznati dobavljač svetskim proizvođačima automobila kao i glavnim sistemima dobavljača proizvođača automobila. Pored naše ključne djelatnosti u oblasti automobila razvili smo i sektor poljoprivredne mašinerije i ulaganja. Naše preduzeće ima globalni karakter i brzo raste. Naši savremeno opremljeni pogoni poizvodnje i predstavništva širom Evrope osiguravaju naše prisustvo na svim značajnim tržištima. Međunarodna mreža skladišta garantuje direktne isporuke na linije za montiranje i konkurentan odgovor zahtjevima naših klijenata.” 3.


Pogon u Srebrenici je počeo raditi sa osam zaposlenika a sada ima 100; proizvodni kapacitet se povećao 400% u istom periodu a prihod se povećao za 600%. Vizija za ovaj pogon je da će narasti na nekih 300 zaposlenika do 2010. godine te do 330 zaposlenika do 2011. godine kao dio agresivnog plana širenja koji je na snazi. U pogonu će se izgraditi 10 miliona eura vrijedan dodatni pogon uz postojeći koji će kako se nadaju biti finansiran 50% od interne dobiti a 50% iz vanjskih izvora (donatori, investitori kao lokalna opština). Preduzeće je “opredijeljeno” za Srebrenicu i željeli bi da znaju i da je opština isto tako opredijeljena za njih i njihov zadatak otvaranja radnih mjesta u regionu davanjem istog iznosa sredstava za proširenje njihovog pogona čime bi se ostvarilo preko 200 novih radnih mjesta u proizvodnji te neutvrđeni broj novih radnih mjesta među dobavljačima u Srebrenici i regionu. (Vidi priloženi izvještaj o strategiji ulaganja lokalnog preduzeća). Vrijedi primijetiti da web stranica korporacije Cimos u Sloveniji navodi da preduzeće proizvodi nešto preko 80% svojih proizvoda za automobilska industriju, a da je drugi glavni sektor u kojem rade poljoprivredna mašinerija. Postoji određena sinergija između tih potencijala i regiona sa razvijenom poljoprivredom širom opštine. 4.


Najčudnija stvar je činjenica da direktor pogona u Srebrenici nije inženjer i nema iskustvo u automobilskoj industriji. Očito je zaposlen zbog svog iskustva u računovodstvu i finansijama; on kaže za sebe da je “inženjer ekonomije.” Međutim naglašava da je imao dvogodišnji naporni trening uz rad te da potiče iz Srebrenice. Osim toga uprava holding preduzeća ima višegodišnje iskustvo u globalnoj proizvodnji automobilskih dijelova i dobro je poznata svim glavnim automobilskim preduzećima pošto su svi oni klijenti Cimosa d.d. 5.


Pogon u Srebrenici je izgrađen bez donacija, kredita/zajmova ili drugih vidova pomoći i podrške (kasnije se tokom razgovora utvrdilo da su imali kredit u iznosu od 400.000 eura od IBF sa 4.2%

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



kamate), gradnja je završena za samo 53 dana prema direktoru pogona. Međutim, traže 50% sredstava od opštine za narednu fazu pogona u kojem će se zaposliti više od 200 zaposlenika i nebrojeno mnogo dobavljača i čiji je produženi uticaj na druge dijelove privrede biti značajan. Traže ukupno 5 miliona eura što bi odgovaralo 5 miliona eura koje daje kompanija za realizaciju projekta proširenja (Vidi priloženi izvještaj o strategiji ulaganja preduzeća). Nakon što novi pogon otpočne sa radom očekuju da kombinovani ekonomski uticaj do 2011. godine iznosi oporezivi nivo prihoda od 16,5 miliona eura (EBITDA 2,3 miliona eura). Direktor pogona je konstatirao da je upoznat sa šemom finansiranja u iznosu od 43 milion KM koju će snositi RS i Federacija. Nada se da će se time obezbijediti sredstva za preduzeća i radna mjesta, ali misli da će samo 4 miliona KM biti odobrena za otvaranje radnih mjesta. Preduzeće nastoji da to pomno prati. 6.


Direktor pogona u Srebrenici je naveo da pošto firma odgovara samo na veoma specifične zahtjeve i specifikacije klijenata ne postavljaju se pitanja u vezi sa IP u njihovom radu. Na primjer, on kaže da snabdijevaju Peugeot-ov model serije 207 sa proizvodima i sada dostavljaju ponudu za Peugeot-ov model serije 307 ali samo kao odgovor na veoma specifične dizajnerske specifikacije koje je dostavio Peugeot. Međutim nakon pregleda web stranice korporacije (www.cimos.si) čini se da je korporacija uključena u vlasnička i interna istraživanja i razvojne mjere te ima program stalnog poboljšanja kao i sposobnosti za izradu prototipa. Dio aktivnosti preduzeća bi trebalo biti da promovira objelodanjivanje, ocjenjivanje i moguću zaštitu otkrića, izuma i poboljšanja. Pošto nemamo direktan kontakt sa korporativnim sjedištem nisam u poziciji da dam bilo kakav komentar oko IP pitanja na osnovu sastanaka lokalnog karaktera osim da kažem da je moguće da lokalni pogon proizvodi nešto što treba zaštiti IP odredbama ali iz viđenog očigledno nisu upoznati sa tim pitanjima. 7.


Generalni direktor smatra da je kvalitet ključni pokretač u automobilskoj industriji, tako da proizvedeni finalni proizvodi i samim time radnici koji ih izrađuju, moraju biti veoma precizni u svom radu i rezultatu rada. Pored toga, od ključnog je značaja da proizvodnja ide na vrijeme jer se njihovi proizvodi moraju uključiti u sredinu masovne proizvodnje u kratkom vremenskom roku inače će čitavi sistemi biti zaustavljeni. Na primjer, jedan njihov klijent je jasno rekao da ga jedan sat zaustavljanja proizvodnje košta 50.000 eura tako da svako odlaganje ima veoma značajne posljedice za Cimos i njegove najveće klijente. Ta vrsta gubitka se ne toleriše i najvjerovatnije znači da ćete izgubiti velikog kupca ako dođe do takve komplikacije. Ukupno gledano ovaj pogon radi veoma precizno i sa stajališta proizvodnje je orijentisan ka tržištu i klijentima. Kapacitet pogona mora imati određen stepen fleksibilnosti pošto se narudžbe jako razlikuju u smislu veličine i kompleksnosti tako da je upravljanje tim procesom vitalno, posebno u smislu kratkih vremenskih rokova za proizvode koji su potrebni u automobilskoj industriji. Zbog toga i stalnog nagomilanog rada ovaj pogon radi 24-satni radni dan u tri pune smjene, svaki dan. U osnovi će proizvoditi svaki automobilski (ili neki drugi) proizvod iako se dizajni moraju ocijeniti u kontekstu postojeće proizvodne opreme koja se možda mora prilagoditi da odgovori posebnim dizajnima. Pogon je već dobio ISO 9001 certifikat i očekuju da dobiju TS tokom 2008. godine, što je najteže dobiti u automobilskoj industriji (postoje samo tri pogona koji imaju to odobrenje u BiH). Obuka osoblja oko procesa proizvodnje i ISO, itd. je obavljena na licu mjesta u Srebrenici u toku formalnih časova obuke ili na radnom mjestu. Takođe su zaposlenike slali na druge lokacije za obuku kao npr. u Travnik i Zenicu, korporativno sjedište u Sloveniiji i druge lokacije širom BiH.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 92

8.


Izvoze 100% svoje proizvodnje klijentima slovenačke roditeljske kompanije, Cimos d.d. Stoga roditeljska kompanija ide na promocije automobilskog tržišta i radi prodaju pošto oni imaju dugogodišnje klijente a i imajući u vidu mali broj automobilskih preduzeća u svijetu koje mogu snabdijevati. Pogon u Srebrenici ima ovlasti i daju mu se ohrabrenja da nađe druge klijente koji trenutno ne rade sa Cimosom kako bi njihove proizvode pravili u pogonu. Znači mogu stupiti u ugovor za izradu bilo kog automobilskog (ili nekog drugog) proizvoda, iako moraju ocijeniti troškove prilagođavanja pogona da bi zadovoljili posebne dizajne. Na primjer, neko belgijsko preduzeće je nedavno našlo pogon u Srebrenici na internetu i zatražilo proizvodne cijene od nih. U tom smislu pogon u Srebrenici može vršiti marketing u smjeru novih direktnih klijenata i te narudžbe će proizvoditi na ovoj lokaciji. Cjelokupno računovodstvo za te klijente će se direktno raditi u pogonu u Srebrenici. Ustvari razmišljaju o proizvodnji proizvoda sličnih onima koje već rade ali ne za klijente Cimosa generalno. Pogon ima vlastitog direktora prodaje koji je odgovoran i za traženje lokalnih dobavljača (na primjer, traže lokalnog dobavljača žice tako da ta osoba kontaktira sve takve firme u BiH). Cijelo računovodstvo za taj pogon se radi na licu mjesta. 9.


Ovaj pogon ima ISO 9001 certifikat i treba dobiti TS tokom 2008. godine, što je prema upravi najznačajnija stvar u automobilskoj industriji. Iza pogona se nalazi mala rijeka ili potok koji plavi njihovo zemljište kad pada jaka kiša. Nastoje da opština postavi vodozaštitni zid ili neki drugi vid zaštite kako bi se spriječio rizik od nekih šteta.

Kriteriji i ocjena U dole navedenoj tabeli se navode svi kriteriji i ocjena stepena njihove primjene. Za svaki kriterij, moim vas da koristite dole navedenu skalu od jedan do pet (razlomci su prihvatljivi): 5.0 – Veoma impresivno prema ovom kriteriju, skoro bez greške 4.0 – Visok kvalitet prema ovom kriteriju, nema ozbiljnih razloga za bojazan 3.0 – Adekvatno prema ovom kriteriju, postoje neke sumnje ili bojazni 2.0 – Ima nekih nedostataka prema ovom kriteriju, potrebno poboljšanje 1.0– Uočeni ozbiljni nedostaci prema ovom kriteriju

Kriterij



5 5 5 4.5 5 4 5 5 4

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 10 20 13.5 10 4 10 10 4 96.5

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Šta se može uraditi da bi se pomoglo preduzeću da se razvija i pruži prilike za nova radna mjesta? Traže 5 milion eura kao iznos koji odgovara iznosu koji će oni uložiti za gradnju novog proširenja postojećeg pogona u Srebrenici, čime će dobiti do 230 novih radnih mjesta. Preduzeće takođe traži pomoć u premještanju elektrovodnih žica koje prelaze preko ugla njihovog zemljišta gdje planiraju proširivati pogon izgradnjom nove zgrade. Opština ne pokazuje nikakvu spremnost da to učini i ovo pitanje bi na kraju moglo odgoditi gradnju novog pogona i otvaranje procijenjenog broja od 230 novih radnih mjesta. Druge ključne finansijske i organizacione informacije Bruto prodaja: miliona eura (projektirani iznos) Neto prihod /dobit: 529.663 eura (projektirani). Cijena metalnih sirovina je 60% svih troškova, uključujući radnu snagu Dugovi/krediti IBF-ov kredit u iznosu od 400.000 eura sa stopom 4,2% i jednom godino grace perioda Dioničari: Pojedinci i preduzeća koje neće otkriti Glavna ulazna sirovina(e): 246 dobavljača metalnih proizvoda iz Francuske, Italije, Slovenije; svi ovi dobavljaći idu prvo preko sjedišta u Sloveniji Prosječna plata osoba koje nisu na izvršnim pozicijama (bruto/neto): 960 KM bruto, 620 KM neto, uključen obrok Dostupnost domaće radne snage (novo zapošljavanje): Nema problema u tom smislu jer vrše vlastitu obuku. To bi moglo postati pitanje ako bi im trebali specijalizovani inženjeri proizvodnje. Ulaganja/partnerstvo i prioriteti i spremnost za tehničku pomoć Nalaženje industrijskih partnera van regiona Srebrenice.

Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno? Pozdravili bi nove klijente izvan automobilske industrije kao Da potencijalne klijente za izrađivanje proizvoda. Možda bi trebali prilagoditi neku opremu ali imaju ovlaštenja da to urade.


Koja vrsta finansiranja je potrebna? Da li imaju poslovni plan? Potrebno je 5 miliona eura dodatnih sredstava na njihovih 5 miliona od Da interne solventnosti za proširenje pogona. Sa tom sumom planiraju otvaranje 230 radnih mjesta u proizvodnji i oporezivi prihod od 16,5 milion eura do 2011. godine.

Traženje Kojom vrstom problema/pitanja se bavite: tehničke ili Traže samo industrijske kupce i neke ključne dobavljače (potrebna je poslovne Ne domaća fabrika žice ali ona u Novom Goraždu ne može ispuniti njihove pomoći za specifikacije). poslovni razvoj. Da li imate neko iskustvo ili Molimo opišite: postojeće veze Da Izvoze 100% svojih proizvoda i sadašnje proizvodnje. Većina roba ide sa partnerima u kupcima u automobilskoj industriji u EU i Sj. Americi. EU i drugdje?

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 94

IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 15. august 2007. godine Naziv privrednog subjekta: Almaster d.o.o. Adresa privrednog subjekta 1: Svetog Save 242 Adresa privrednog subjekta 2: 75420 Bratunac, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u privrednom subjektu: Nedeljko Četković, vlasnik Kontakt telefon, telefaks: +387-065/534-429, 056/887-077 Web stranica, E-mail: [email protected], [email protected] Uvodne preporuke konsultanta √


___


___


Izvještaj o i analiza ove mogućnost za region Srebrenice Prezentirajte uopšten opis djelatnosti privrednog subjekta na tržištu (proizvodi, usluge koje se nude te područja ili etničke grupe kojima su namjenjeni), uključujući kupce i ključne snabdjevače: Osnovan 2000. godine ovaj privredni subjekat se specijalizovao za proizvodnju specifičnih aluminijskih panela i profila (okvira) za vrata, prozore i insulirane vanjske panele. Klijenti koriste ove proizvode za izradu fasada kao što su robne kuće u Srebrenici i Bratuncu koje je ova firma proizvela i postavila. Proizvode i širok raspon standardizovanih metalnih kioska i ograde koji se mogu naći u Bratuncu i širem regionu. Sada postupno uvodi novu proizvodnu liniju za električna garažna vrata čime će postati jedini proizvođač za kojeg on zna u BiH. 1.


Značaj ovog privrednog subjekta za sveukupnu regionalnu privredu je izuzetno ograničen zbog njegove male veličine (3-5 zaposlenika) i početne faze razvoja. Imajući to u vidu, perspektive za razvoj izgledaju dobro i ovo je izvanredan uzor za druge potencijalne preduzetnike iz regiona. 2.


Baveći se biznisom u BiH skoro sedam godina i baveći se istom vrstom posla u Grčkoj mnogo godina prije toga čini se da vlasnik posjeduje obimno poznavanje industrije. Pošto se iz svog ranijeg mjesta boravka u Grčkoj aktivno bavio izvozom u BiH tvrdi da poznaje glavne kupce i dinamiku tržišta. Svjestan je konkurentskih firmi kao što je ona u Bijeljini koja ima oko deset zaposlenika i ima potencijal za integraciju plastike u asortiman metalnih proizvoda; oni imaju i veće tržište nego što to ova firma ima u regionu Srebrenica-Bratunac. Međutim vlasnik je ubijeđen da će njegova firma dalje rasti kako bude rasla lokalna i regionalna privreda i uložio je sve resurse preduzeća u proširenje. Vlasnik je upoznat sa drugim proizvođačima aluminijskih profila koji počinju sa radom u Srbiji i Bihaću, ali bliske poslovne veze sa poslovnim svijetom u Grčkoj su mu bile od koristi na više načina kao finansijski uslovi na veće narudžbe, na primjer. Druge konkurentske firme uključuju snabdjevače iz Italije, Kine i Turske, ali kada jednom svoj posao razvijete sa jednim dobavljačem trebate nastaviti raditi sa istim dobavljačem jer svako preduzeće ima

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



svoje vlastite specifikacije i dizajne, uključujući dizajnerski softver, među ostalim kritičnim pitanjima. 3.


U ovom trenutku preduzeće ima veoma ograničen uticaj na lokalnu privredu, ali se čini da ova firma ima dobre perspektive za proširenje u narednim godinama kako bude rasla lokalna privreda. Proizvodi veliku količinu kioska standardnog izgleda koji su od pomoći većem broju lokalnih preduzetnika da otpočnu posao, a vlasnik firme je jedina osoba koja proizvodi električna aluminijska garažna vrata u regionu. Nada će se i da će svoj novi, veći prostor u Bratuncu iskoristiti da osigura zalihe i mogućnosti za ubrzavanje rada po narudžbama za nekog budućeg izvoznika iz SAD, koji želi da se proširi u jugoistočnu Evropu. 4.


Jedini vlasnik- upravljač ovog malog privrednog subjekta potiče iz Sarajeva odakle je otišao u Grčku nakon izbijanja rata. Ranije iskustvo i obrazovanje nisu bili u metalnoj industriji, ali tokom boravka u Grčkoj ispitivao je različite vrste posla i konačno se odlučio za ovu granu koja bi mogla biti korisna u postratnom periodu u BiH. U prvim godinama je biio posrednik između grčkih dobavljača profila i panela i kupaca u jugoistočnoj Evropi i EU, ali kada se vratio u BiH 1999. godine otpočeo je i sam sa proizvodnjom na osnovu onoga što je naučio te kontakata koje je stekao tokom rada u Grčkoj. Sa tri radnika u stalnom radnom odnosu i dva dodatna radnika na osnovu ugovora o radu (drugi radnici su dostupni po potrebi), to je veoma malo preduzeće, ali vlasnik posjeduje veliko iskustvo u ovoj grani industrije u BiH, jugoistočnoj Evropi generalno te u Grčkoj koje je stečeno tokom desetogodišnjeg stalnog angažmana u tom polju. Vlasnik je naglasio da ima veoma dobro iskustvo u menadžmentu pošto je prethodno bio direktor hotela Bosna u Beogradu, tako da nema problema sa svojom ulogom direktora odgovornog za poslovni razvoj malog privrednog subjekta u razvoju, orijentisanog klijentima. 5.


Privredni subjekat se u potpunosti sam finansira, ali prije otprilike 2,5 godine vasnik je uzeo kredit od banke u iznosu od 150.000 KM da bi kupio zemljište na kojem je sada lociran proizvodni pogon u Bratuncu. Prozvodna hala je nova i na zemljištu ima prostora za proširenje i zalihe, ako je potrebno. 6.


Ne postoje jasna pitanja u vezi sa IP u ovoj privrednoj oblasti pošto oni nabavljaju montažni aluminij u rasutom stanju od proizvođača iz Grčke i koriste dizajnerski softver koji im je dao isti dobavljač. Preduzeće je veoma malo tako da zaštita imena ne predstavlja imerativno ili hitno pitanje; usmjeravanje sredstava u poslovni razvoj se čini najvažnijim pitanjem u ovoj fazi rasta. 7.


Nakon što je ocijenio mnoge različite proizvođače širom EU, te prodavao njihove proizvode kao posrednik, na kraju se odlučio za jednog dobavljača iz Grčke sa kojim sada ima tijesne lične veze. Nabavio je pun kamion različitih aluminijskih formi što iznosi oko 300.000 KM (jedan kvadratni metar košta oko 55 KM), a čitavo vrijeme je tražio kupce za njegov asortiman proizvoda za okvire vrata i prozora, vanjske metalne dizajne, standardizovane kioske i ogradu. Odnedavno je počeo proizvoditi električna aluminijska garažna vrata i tvrdi da je njihov jedini proizvođač u BiH.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 96

Svoju firmu je otpočeo u Bijeljini gdje je radio sedam godina u iznajmljenom prostoru u prvo vrijeme kao zastupnik za uvoz. Kako je počeo više raditi i pažnje pridavati profilima za vrata i prozore trebalo mu je više proizvodnog prostora. Zato se preselio iz prostora u Bijeljini, koji je plaćao 17.000 KM godišnje na sadašnju lokaciju koju je kupio bankovnim kreditom u iznosu od 150.000 KM (10-11% kamatna stopa). Maksimalni proizvodni kapacitet preduzeća, pod uslovom da imaju kupce, je otprilike jedna cijela vrata dnevno ili 30 mjesečno, sve ručno urađeno. Proizvodnja uključuje veliki obim proizvoda a ne samo vrata ali je to mjerilo za iskazivanje kapaciteta proizvođača profila. Sve u svemu ima 20 dobavljača iz Grčke i širom BiH za manje komponente koje ugrađuje u vrata, prozore i kioske. Nakon što nađu kupca, preduzeće se više puta sreće sa klijentom kako bi izradili precizan izgled proizvoda i predračun cijene koristeći kompjuterski softver za dizajn koji su dali svi snabdjevači i proizvođači standardizovanih profila. Sistemi su vrlo opsežni i omogućavaju klijentima da saznaju moguće cijene za proizvode različite kvalitete i sa korištenjem različitog dizajna. U ovom trenutku preduzeće uvozi sve materijale za profile. Postoji fabrika u Mostaru (gdje je smješten veliki proizvođač aluminijuma) ali do sada proizvode samo osnovne i jednostavne panele, a ne i profile za prozore i vrata, međutim kada to budu počeli raditi vlasnik firme bi počeo kupovati od njih. Problem sa novim preduzećima kao što je to je da morate biti u mogućnosti da integrirate standardne forme u različite finalne proizvode kako biste ostvarili maksimalnu dobit kako bi se sve to međusobno uklapalo kada uradite dizajn na kompjuteru. Iz tog razloga sarađuje isključivo sa dobro afirmiranim dobavljačima. Njihov standardni kiosk se prodaje za 3.800-8.500 KM i mogu se vidjeti u cijelom području Bratunca a mnogo prodaje i u drugim dijelovima BiH. Proizvodio je i dizajne i finalne proizvode i za robne kuće u Srebrenici i Bratuncu. 8.


Vlasnik- rukovodilac je primarni koordinator za marketing i prodaju pošto u ovom malom preduzeću ne postoji osoba koja je određena da se bavi prodajom. Vlasnik obučava radnike da obavljaju proizvodnju a on ide okolo baveći se prodajom da bi našao nove projekte /mogućnosti za prodaju. Priznaje da mu je tržište relativno malo u smislu zahtjeva lokalnog regiona za visokom kvalitetom (i ono što se smatra većom cijenom) aluminijskih profila za vrata i prozore kao i izoliranih panela za vanjsko uređenje. Volio bi da ima više vremena i pomoći u pronalaženju kupaca za svoje proizvode. U ovom trenutku radi na narudžbi za 50 kioska za područje Bijeljine. Do većine novog posla dolazi na osnovu preporuka ljudi koji su s njim ranije radili tako da ulaže mnogo napora da bi klijenti bili zadovoljni kako bi stekao nove klijente. 9.


Ne postoji utvrđeni ili očigledni plan ili pristup upravljanju rizikom u ovom privrednom subjektu. Firma radi naporno svaki dan na nalaženju novog posla i u tom procesu identifikuje nove proizvode koje bi izradila i prodala kako bi proizvodni asortiman bio raznolik čime se prirodno pomaže u osiguravanju pouzdanijeg i održivijeg poslovnog modela. Vlasnik je svjestan potrebe da zastupa i radi samo sa dobro afirmiranim proizvođačima aluminijskih profila i panela pošto potpuno usvajanje ponude jednog snabdjevača održava niže cijene i daje maksimalnu dobit jer različiti dobavljači imaju potpuno različite specifikacije i dizajne. Ostaje mnogo bačenog finalnog materijala što dovodi do gubitka mogućih prihoda ako se ne može na odgovarajući način planirati korištenje cjelokupnog nabavljenog proizvoda. U ovoj poslovnoj grani se obično mora kupiti cijeli kamion robe čime se umanjuju troškovi prevoza; pun kamion robe košta 300.000 KM, sa avansnim plaćanjem tako da sa pozicije solventnosti ima malo prostora za greške ili previše otpada. Na primjer, postoji novo

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



preduzeće u Mostaru (gradu koji je najveći proizvođač aluminijuma) koje proizvodi panele i iako su jeftiniji od sadašnjeg dobavljača iz Grčke još uvijek ne nude cijele okvire i profile za prozore i vrata tako da je veliki rizik raditi sa njima. U tom smislu privredni subjekat dobro upravlja rizicima koji se tiču dobavljača.


Kriterij



3 5 2.5 4.5 4.5 5 4 3.5 4

3 2 4 3 2 1 2 2 1

9 10 10 13.5 9 5 8 7 4 95.5

Šta se može uraditi da bi se pomoglo preduzeću da se razvija i pruži prilike za nova radna mjesta? Vlasnik bi razmotrio mogućnost strateškog partnerstva sa srednjim ili velikim proizvođačem aluminijskih profila iz SAD-a. Vidi da oni iz daleka pokušavaju ući na tržišta koja stalno rastu kao Zagreb i Sarajevo ali zna da bi bili uspješniji u proširivanju svoje prodaje u jugoistočnoj Evropi ako bi sa njim radili na održavanju domaćih zaliha i sposobnosti izrade dizajna. Druge ključne finansijske i organizacione informacije Bruto prodaja: Nije utvrđeno, jako varira pošto je to još uvijek malo preduzeće Neto prihod /dobit: Nije utvrđeno, veoma malo preduzeće Dugovi/krediti: 150.000 KM bankovnog kredita sa stopom 10-11%. Dioničari: Jedini dioničar i vlasnik je Nedeljko Četković Glavna ulazna sirovina(e): Aluminijski profili i paneli od primarnog dobavljača iz Grčke i neke komponente od dobavljača iz BiH. Ima ukupno oko 20 dobavljača za sve komponente koje se ugrađuju u vrata, prozore i obloge Prosječna plata osoba koje nisu na izvršnim pozicijama (bruto/neto): neto 300 eura, plus 150 eura za osiguravanje mjesečno. Svi radnici dobijaju jedan obrok, ručak ili doručak Dostupnost domaće radne snage (novo zapošljavanje): Smatra se da je za ovaj posao potrebna obuka ali ima mnogo ljudi u tom kraju koji se mogu obučiti da ga dobro obavljaju

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 98

Ulaganja/partnerstvo i prioriteti i spremnost za tehničku pomoć Nalaženje industrijskih partnera van regiona Srebrenice.

Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno? Želi da bude distributer za jugoistočnu Evropu nekog srednjeg ili Da većeg proizvođača profila iz SAD, koji se želi proširiti na gradove koji brzo rastu kao Zagreb i Sarajevo.


Koja vrsta finansiranja je potrebna? Da li imaju poslovni plan? Ne Traži samo kupce jer misli da finansijska pitanja može riješiti ako ima kupce.

Traženje Kojom vrstom problema/pitanja se bavite: tehničke ili Ne Traži samo kupce i većeg dobavljača iz SAD-a kao strateškog partnera. poslovne pomoći za poslovni razvoj. Molimo opišite: Da li imate Glavni snabdjevač je iz Grčke i ranije je bio zastupnik izvozne prodaje neko iskustvo ili za grčke kompanije koje prodaju u jugoistočnoj Evropi i EU tako da postojeće veze Da posjedujete dobro poznavanje i kontakte u EU. Nema kontakata u sa partnerima u SAD-u gdje bi želio da upozna neku firmu i radi kao regionalni EU i drugdje? distributer zaliha ili prodajni zastupnik takvog preduzeća.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 13. august 2007. godine Naziv privrednog subjekta: 11. Mart Srebrenica Adresa privrednog subjekta 1: 11 Mart AD Adresa privrednog subjekta 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u privrednom subjektu: Milan Arsenović, direktor Kontakt telefon, telefaks, email adresa: 056/440-861, 440-895, [email protected] Web stranica: www.11-mart.com Uvodne preporuke konsultanta √


___


___


Izvještaj o i analiza ove mogućnost za region Srebrenice Prezentirajte uopšten opis djelatnosti privrednog subjekta na tržištu (proizvodi, usluge koje se nude te područja ili etničke grupe kojima su namjenjeni), uključujući kupce i ključne snabdjevače: Privredni subjekat se bavi izradom proizvoda od metala poput žice, šipki i lemova koji se izrađuju od različitih vrsta obojenih metala kao što su kalaj, bakar, legure cinka i olovo. FRabrika je ranije bila sa sastavni dio Energoinvesta, ali je privatizovana 2001. godine i, u suštini, kupio je jedan privrednik iz reda srpskog naroda (oko 75% ukupnog kapitala). Završni proizvodi privrednog subjekta se koriste u mnogim tipično industrijskim primjenama u svrhe proizvodnje komponenti (ne posebno kozmetičke). Primjeri industrijske primjene se mogu naći u teškoj industriji, elektrifikacionoj mreži /sistemima te telekomunikacijama. Sirovine (čiste legure metala u blokovima) nabavljaju sa različitih “tržišta” u regionu, kao što je Slovenija. Uvoze otprilike 30% ulaznih materijala, a prestalih 70% se nabavlja iz domaćih izvora. Prodaja proizvoda ide u približnom omjeru 50:50 na međunarodne i domaće kupce, ali sve međunarodne narudžbe dolaze iz regiona bivše Jugoslavije. 1.


Ova organizacija je dio nasljeđa ranijeg konglomerata Energoinvesta tako da je ranije bila značajnije preduzeće kako po veličini (90 zaposlenika) tako i značaju za ovaj region, ali sadašnja uprava pokušava da dostigne neke od ranijih uspjeha. Istorijske aktivnosti preduzeća su vrijedne pažnje u kontekstu budućih mogućnosti, što znači da je sadašnja veličina i usmjerenost veoma relevantna na sadašnjem tržištu i, ustvari, ako bi bili uspješniji u otvaranju novih tržišta u Evropi trebali bi postati veći nego što su to ranije bili. 2.


Da bi postali konkurentni (što je uglavnom pitanje cijene pošto većina konkurenata ima identične odlike proizvoda) veoma pomno prate cijene svojih konkurenata u Njemačkoj i zatim konkurišu nižom cijenom u mjeri u kojoj je to potrebno da bi osigurali narudžbu. U tom smislu, moraju posebno paziti na načelna mjerila (cijene na njemačkoj robnoj berzi); međutim njihovo znanje prodaje je ograničeno na region bivše Jugoslavije. Čak i na tržištu regiona priznaju da bi mogli postići bolje rezultate u prepoznavanju i obezbjeđivanju veće prodaje tako da bi dobrodošli bolje poznavanje i kontakti sa drugim zemljama bivše

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 100

Jugoslavije te naravno kontakti u Evropi i Sj. Americi. Koristeći primjer Njemačke kao mjerilo, procijenili su da udio radne snage u proizvodnji treba biti 5-6 puta veći nego što je plaćaju u regionu. Međutim, u korist Nijemaca, na primjer, djeluju i ekonomija razmjera i obima a njihovi standardi su u određenom obimu i viši iako svi rade pod istim specifikacijama i ustvari specifikacije u BiH bi mogle biti neznatno bolje kako bi postali konkurentniji i privlačniji kupcima). Sve u svemu, čini se da dobro razumiju tržišta oko njih. 3.


Kao što je navedeno, 11 Mart Srebrenica u ovom trenutku ima 21 osobu zaposlenu na puno radno vrijeme, ali su zapošljavali do 90 osoba prije rata; sadašnji direktor je došao na ovu poziciju prije dvije godine tako da nije potpuno siguran oko ranijih događaja. Očekuju da u naredne 2-3 godine zaposle još 10 osoba. Prednost ovog privrednog subjekta je da nude “potpune usluge i brze promjene” uglavnom jer su veoma zainteresovani za bolju prodaju i spremni da rade sve smjene kako bi ispunili narudžbe tako da u tom smislu odaju dobar imidž lokalnih proizvođača pred vanjskim kupcima. Spremni su i da prihvate narudžbe za veoma male količine proizvoda koje njihova konkurencija možda ne bi prihvatila. Oko 25% proizvoda privrednog subjekta su usluge, a preostalih 75% su metali, drugi materijali i inženjering tako da udio usluga u ovom regionu iznosi oko 250.000 KM i povećava se. Pored toga, preko ovog privrednog subjekta region ostaje uključen u metalnu industriju, koja predstavlja jednu od ključnih industrijskih grana u BiH u smislu izvoza i obrade metala što pruža održiv ekonomski temelj za dalji napredak. 4.


Sadašnjeg direktora fabrike je na ovo mjesto postavio većinski vlasnik (i on i vlasnik su iz Srbije i vlasnik još živi u Srbiji). Obojica su bili i još uvijek su angažirani u metalnoj industriji. 5.


Nedavno su morali da uzmu bankovni zajam /kredit, sa kamatom od 10-12%, u svrhu nabavke nove opreme za proizvodnju. Na ovu kamatu se u suštini troši sva sadašnja dobit fabrike od priliva koji iznose 1 milion KM. Nisu u mogućnosti niti zainteresovani da uzimaju dalje kredite, ali bi bili veoma zainteresovani za bilo koju drugu vrstu pomoći na primjer, ulagača koji bi uložio u kapacitete za udio u kapitalu. 6.


Ne postavlja se pitanje intelektualne svojine u kontekstu dobiti ovog privrednog subjekta pošto oni samo proizvode standardne industrijske proizvode i robe koristeći staru opremu i dobro utemeljene tehnike proizvodnje. 7.


U osnovi sva oprema i infrastruktura pogona je uništena tokom rata. Uspjeli su da izgrade potencijale za proizvodnju proizvoda od metala poput žice, šipki, lemova i sličnih proizvoda koji se izrađuju od različitih vrsta metala kao što su bakar, srebro, cink, kalaj, olovo i drugi. I opremu i zgrade je potrebno obnoviti i renovirati ali uspijevaju da svaki novi period povećaju obim proizvodnje. U ovom trenutku koriste samo oko 25% ukupnih procijenjenih kapaciteta pogona. Na primjer, ukoliko dobiju narudžbe koje zahtijevaju dvostruko veći obim proizvodnje, trebaju samo uposliti dodatnih pet radnika koji se mogu naći u tom području i to bez ikakvih problema. Bave se granom industrije u kojoj su specifikacije proizvoda striktno utvrđene i jednostavno

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



ih je testirati ili dokazati (na primjer, kupuju kovinu u blokovima od glavnih dobavljača iz Slovenije i krajnje proizvode izrađuju od njih). Ustvari, uprava tvrdi da su kvalitet i specifikacije proizvoda isti ili bolji od onih koji dolaze od snabdjevača iz EU. Takođe imajući u vidu stabilan karakter ove industrijske aktivnosti nisu im potrebni certifikati kao ISO da bi bili konkurentni na tržištu. 8.


Privredni subjekat upošljava samo jednu osobu koja se bavi marketingom i prodajom (nije bio prisutan). Privredni subjekat ima i web stranicu (www.11-mart.com ) te atampanu broauru u boji na lokalnom jeziku, koja je dobrog kvaliteta. Osoba koja se bavi prodajom esto putuje, uglavnom unutar regiona bivše Jugoslavije (to bi moglo biti i u vezi sa pitanjem viza). Prisustvuju sajmovima u Zenici i Beogradu svake godine. Pored toga cijela uprava je nedavno bila na sajmu metalne industrije u Hanoveru, Njemačka, ali su uspjeli samo da naprave kontakte sa nekim turskim privrednicima što još uvijek nije urodilo bilo kakvim prodajnim rezultatima. Jedan od načina kako mogu biti konkurentni po pitanju prodaje (osim poznatih načina kao bolja kvaliteta i brže ispunjavanje narudžbi, kao i proizvodnja malih količina po narudžbi) se odnosi na uslove plaćanja koje mogu ponuditi. Obično zahtijevaju 100% avansno plaćanje prije nego što počnu proizvodnju naručene količine (i nabavku materijala). Poslije nekog vremena se dogvoore oko šeme odloženog plaćanja kao neto 30 dana uz 50% avansnog plaćanja za veoma dobre klijente, a u nekim izuzetnim slučajevima bi razmotrili čak i smanjenje objavljenih ili standarnih predloženih cijena (recimo čak 5% smanjenje). 9.


Nije detaljno razgovarano o bilo kakvim pitanjima u vezi sa rizikom. U tipičnim slučajevima dobiju 100% plaćanje unaprijed tako da je generalno izuzetno niska opasnost od rizika po narudžbi, ali bi se mogla pojaviti druga pitanja o kojima treba pojedinačno razgovarati.


Kriterij



4.5 4.5 4 5 5 5 4.5 2 4

3 2 4 3 2 1 2 2 1

13.5 9 16 15 10 5 9 4 4 85.5

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 102

Šta se može uraditi da bi se pomoglo preduzeću da se razvija i pruži prilike za nova radna mjesta? Kupci su im potrebni više od bilo čega. Na primjer, kupac spreman da nabavi 3 tone žice mjesečno bi značio nova 3-4 radnika i omogućio firmi da konačno počne sticati dobit. Ako bi osigurali ugovor za 9 tona žice (srebrene, bakrene ili kovine cinka) morali bi organizovati nove smjene i mogli bi imati tri smjene dnevno pod tim okolnostima, bez promjena u pogonu. Druge ključne finansijske i organizacione informacije Bruto prodaja: 1.000.000 KM Neto prihod /dobit: Nulta dobit u ovom trenutku zbog bankovnog kredita Dugovi/krediti Plaćaju 12% kamatnu stopu na kredit u iznosu 600.000 KM Dioničari: Poslovni čovjek iz Srbije, 10% PEO Fond, 5% fond za restituciju, zaposlenici imaju samo mali procenat Glavna ulazna sirovina(e): obojeni metali (bakar, cinčana legura, srebro, kalaj, olovo) Prosječna plata osoba koje nisu na izvršnim pozicijama (bruto/neto): 420 KM bruto, topli obrok i prevoz Dostupnost domaće radne snage (novo zapošljavanje): nije problem naći domaću radnu snagu Ulaganja/partnerstvo i prioriteti i spremnost za tehničku pomoć Nalaženje industrijskih partnera van regiona Srebrenice.

Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno? Uvijek traže jeftiniji izvor sirovina ali kupuju na otvorenom tržištu. Da Uglavnom im trebaju dodatni kupci. Bili bi zainteresovani da nađu distributere ili zastupnike svojih proizvoda.


Koja vrsta finansiranja je potrebna? Da li imaju poslovni plan? Tražili bi samo investitora za finansiranje jer im ne trebaju dodatni Da krediti od banke. Pretpostavljaju da nema drugih opcija finansiranja kao nepovratni zajam, ali to nije ono što traže. Nikakav poslovni plan nije spreman u ovom trenutku.

Traženje tehničke ili Kojom vrstom problema/pitanja se bavite: poslovne Da Bili bi zainteresovani za obuku u prodaji i marketingu. pomoći za poslovni razvoj. Da li imate neko iskustvo ili Molimo opišite: Da Prodaju samo u regionu bivše Jugoslavije, kao što su Srbija, Hrvatska, postojeće veze sa partnerima u Makedonija i BiH. EU i drugdje?

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



PROFIL PREDUZEĆA IZ OBLASTI ŠUMARSTVA I DRVA PRERADA IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 9. avgusta 2007. Naziv kompanije: SG Drina, Regionalno šumarsko preduzeće Srebrenica Adresa kompanije 1: Crni Guber 1 Adresa kompanije 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u kompaniji: Ratko Majstorović Tel., Fax., E-mail kontakt osobe: 056/440-012, 440-778 Web stranica: Preliminarne preporuke konsultanta √

Preporučene dodatne aktivnosti podrške ulaganjima

___

Treba organizirati dodatne sastanke radi utvrđivanja vrste podrške

___

Ne preporučuje se učešće u daljnim aktivnostima podrške ulaganjima

Izvještaj i analiza ove šanse u okviru regije Srebrenica Napisati opći opis aktivnosti firme na tržištu (proizvodi, usluge koje se nude i kojim regijama/zemljama), uključujući kupce i ključne snabdjevače: Osnovana 1996. godine, ova organizacija sa 91 zaposlenim je preduzeće u državnom vlasništvu, odgovorno za puno upravljanje pošumljenim zemljištem srebreničkog regiona, što iznosi oko 37792 hektara (od toga je 35729 bjelogorične, a 2063 hektara crnogorične šume). Pod svojom upravom imaju 22658 hektara gustog, 5326 rijetkog, te 2516 hetkara degradiranog šumskog zemljišta. Od ukupne zemljišne površine, 2882 hektara se obrađuje za šumu, a 4413 hektara predstavljaju neplodno zemljište. Tokom 2006. godine, ovo preduzeće je eksploatisalo 3995 kubnih metara crnogorične i 59945 kubnih metara bjelogorične šume. Godišnji rast šume pod njihovim upravljanjem je 6-7 kubnih metara po hektaru. Njihov cilj je posjeći 80% od maksimalno dozvoljene godišnje sječe/izlaza, ali iskorijeniti 100% degradiranog ili otpadnog područja da bi se dobilo sigurnije, održivo i plodno zemljište. Ovo javno preduzeće vrši prodaju lokalnim kompanijama za primarnu preradu drveta koji sirovo drvo sijeku za sekundarne i krajnje proizvođače drvnih proizvoda u ovom regionu. Profit koji se dobije od prodaje drveta – od koje se 40% trenutno prodaje putem potpuno transparentnih i takmičarskih aukcija – se prijavljuje u državni ured, ali ostaje na operativnom općinskom nivou za ponovno ulaganje u njeno zemljište. Prethodna uprava je djelovala na manje nego transparentan način i svake godine je imala gubitke. Trenutni direktor je na tom mjestu godinu dana i dok je njegov finansijski izvještaj prošle godine ukazivao na skromni gubitak od nekih 47,000 KM, sada preduzeće posluje iznad granice rentabilnosti i na putu su da ove godine prikažu profit koji direktor pripisuje boljim tehnikama upravljanja šumama i potpuno transparentnom prodajnom procesu, kao i smanjenju svih troškova preduzeća, od goriva do telefonskih računa. Otprilike 60% godišnje prodaje šumskog drveta se obavlja direktnim ponudama tokom januara i februara, a ostatak od 40% se prodaje putem procesa aukcija da bi se osigurala maksimalna transparentnost.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 104

1.

Opišite kvalitet i važnost komercijalnih šansi u regiji Srebrenica.

Ova organizacija je vitalna za lokalnu ekonomiju na dva načina: primarno je odgovorna za održivo upravljanje šumskim zemljištem u općini Srebrenica, a odgovorna je i efektivno (tj. profitabilno) obavljati prodaju posječene šume primarnim prerađivačima drveta koji su najveći poslodavci u toj opštini i koji imaju naizgled nezasitnu potrebu za opskrbom drvetom. Ovo je “nezahvalno držanje ravnoteže” između zadovoljavanja prirode da bi se osigurala održivost obnovljivih, ali ograničenih, vrijednih prirodnih resursa i osiguravanje snabdijevanja tržišta robom kako bi se obezbijedila radna mjesta za stanovništvo istog regiona. Zbog toga je ovo vitalna uloga koja je od najveće važnosti za ekonomiju i industriju regiona. 2. Ocijenite poznavanje tržišta i razumijevanje tržišne dinamike od strane upravljačke strukture. Iako je sadašnji diektor ovog preduzeća na toj funkciji tek godinu dana, uspio je postići granicu rentabilnost i pokazati izglede za profit po prvi put nakon mnogo godina. Važno je naglasiti da je ovaj direktor postigao profitabilnost bez žrtvovanja prirodnih uslova šumskog zemljišta, nego je ovo postigao prvenstveno rezanjem troškova i efikasnijom prodajom lokalnoj industriji. Pošto je cijelu svoju karijeru proveo u šumarstvu i drvoprerađivačkoj industriji, te time što je iz ovog regiona, vrlo dobro poznaje dinamike i uslove tržišta. Pitanje kojim se, međutim, treba pozabaviti u budućnosti se odnosi na proces prodaje putem tendera nasuprot dodjeljivanju godišnjih ugovora koji osiguravaju opskrbu ključnim industrijskim faktorima u ovom regionu, pošto je takav pristup u direktnoj suprotnosti sa onim što bi tržišne snage neposredno željele jer kupce lokalnih kompanija treba uvjeriti da će imati redovna ponuda proizvodima da bi se održala ravnoteža ponude i potražnje, što je temelj zdrave i više predvidive ekonomije i industrije. 3.

Kakav to ekonomski učinak ovo preduzeće ima ili može imati na regiju Srebrenica?

Iako prihodi ovog preduzeća i njegov potencijalni profit od prodaje šumskog drveta trenutno ne utiču direktno na lokalnu ekonomiju ili industriju, efikasno upravljanje šumskim zemljištem je ključno za mnoge kompanije primarne i sekundarne prerade drveta u neposrednom ekonomskom regionu. Stotine, možda i hiljade, stabilnih radnih mjesta u ovom regionu zavise o količini sirovog drveta iz ovog šumarskog preduzeća i ukoliko se negativno utiče na ovaj lanac opskrbe, posljedice po lokalnu ekonomije bi bile značajne. Zbog toga su upravljanje šumskim “vrijednostima” i smanjenje bilo kakvog rizika koji bi mogao utjecati na sječu šume ključna pitanja koja zahtijevaju dobar upravljački sistem. U suprotnom bi posljedice po lokalnu ekonomiju bile ogromne. Privatne kompanije trenutno pružaju usluge javnom preduzeću putem licitacije. Neki primjeri uključuju sječu šume kao ispunjavanje licitacijskih prodaja primarnim prerađivačima drveta. Privatne kompanije također pružaju usluge distribucije drveta od preduzeća do komercijalnih firmi. Kao odgovor na pitanje, nije bio siguran da li međunarodne firme mogu pružiti takve usluge (ovo pitanje se odnosilo na mogućnost da lokalne firme izgube prilike u korist međunarodnih firmi), ali vjeruje da one moraju biti lokalne firme koje mogu ili ne moraju biti u međunarodnom vlasništvu, ali bi to pitanje bilo sekundarno jer bi one obezbjeđivale radna mjesta i oporezive prihode na lokalnom nivou. Međutim, prokomentarisao je da se u Federaciji prodaja ne vrši na osnovu licitacije nego direktnim dodjeljivanjem, a onda te iste firme dolaze u ovaj region da učestvuju na licitacijama. On smatra da to nije poštena poslovna praksa jer bi se samo lokalne firme trebale takmičiti na licitacijama i izvlačiti korist iz lokalnih prirodnih resursa. Sektor javnih šumskih gazdinstava tradicionalno nije uključen u nove aktivnosti investiranja za proširenje djelatnosti. Prvi projekat koji je novi direktor inicirao je bila izgradnja šest kilometara novih cesti i obnova dodatnih deset kilometara cesti za pristup šumama. Sada pokušava osigurati donatorsku pomoć u iznosu od oko 850000 eura za kupovinu “kamiona,

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



vozila, traktora, dizalice, minibusa sa 20 sjedišta, te opreme za poslovni centar za komercijalne djelatnosti”. Sve ovo bi rezultiralo sa šesnaest novih radnih mjesta u gradu/regionu i drastično unaprijedilo efikasnost, profitabilnost i samoodrživost šumarskog preduzeća (vidi prijedlog u prilogu koji je pripremljen za TIKA-u, Tursku agenciju za međunarodnu pomoć). Kao dodatni prilog lokalnoj ekonomiji, preduzeće traži sredstva za renoviranje turističke kolibe pored jezera na svom zemljištu, uništene tokom rata, kako bi se ona mogla početi iznajmljivati. U šumama se također obavlja i ograničeni lov. Nadalje, nadaju se uspostaviti i djelatnosti mikro-zemljoradnje, poput specijalizirane berbe gljiva i ljekovitog bilja da bi se stvorili dodatni prihodi i proizvodi za lokalnu ekonomiju. Svim ovim bi upravljali lokalni poduzetnici. 4. Rezimirajte poslovno iskustvo i stručnost upravljačkog tima. Molimo razgovarajte o kvalifikacijama upravljačkog tima kao i ukupnog broja uposlenih. Direktor ovog preduzeća je na tom položaju tek godinu dana, ali je cijelu svoju karijeru proveo u šumarskom menadžmentu i industriji prerade drveta. Izvrsno razumije lokalnu industriju prerade drveta i njegov cilj je “ostaviti naslijeđe uspjeha” onima koji ga naslijede na mjestu direktora u budućnosti. 5. Kako iskorištavaju druge finansijske resurse? Ovom preduzeću je dozvoljeno da zadrži profit ostvarene od njegovih djelatnosti da bi unaprijedilo svoj radni okoliš i prirodne resurse, tako da je pobuda za kontrolom troškova i poboljšanjem prihoda jaka, ali ovo mora biti urađeno u suglasnosti sa desetogodišnjim planom koji je na državnom nivou izrađen za sva šumska gazdinstva (“biblija” njihovih djelatnosti, kako je nazivaju; radi se o dokumentu od oko 200 stranica, koji detaljno navodi svaki kvadratni metar – skoro svako drvo – pod upravom preduzeća). Glavna taktika koja je preostala sadašnjoj upravi za unaprijeđenje svog finansijskog poslovanja i uslova uključuje smanjenje troškova, pošto ne mogu sjeći više šume nego već čine da bi ostali usklađeni sa desetogodišnjim planom niti mogu prodavati robu po višim cijenama jer sada koriste licitacije i tenderske procese za 40% ukupne prodaje. Zbog toga su sve troškove sveli na puki minimum te sada razmatraju druge mogućnosti gdje bi mogli stvoriti dodatni prihod za usluge ili izvore koji se ne odnose direktno na prodaju drveta. Na primjer, posjeduju ratom uništenu turističku kolibu na jezeru, lociranom na zemljištu preduzeća, koju bi htjeli renovirati da bi je iznjmljivali turistima i tako stvorili dodatni prihod od svog objekta. Također razmatraju proizvodnju specijaliziranih prehrambenih proizvoda, poput gljiva i ljekovitog bilja, koji mogu biti prodavani na lokalnom nivou. Glavna svrha stvaranja novih prihoda je finansiranje kupovine nove opreme koja je potrebna da bi se postojeće ceste za pristup šumama održavale čistima, te da bi se napravile nove za bolji pristup za sječu i krčenje. Preduzeće istorijski ima relativno neefikasan sistem za sječu i prevoz drveta od šume do lokacija za distribuciju zbog nedostatka adekvatnog cestovnog pristupa. Jednom su dobili pozajmicu Svjetske banke od 450000 KM, sa rokom otplate od sedam godina sa jednogodišnjom odgodom plaćanja. Sada traže oko 850000 eura od donatora poput Turske agencije za razvoj koja je nedavno obišla njihov objekat i sa sobom odnijela prijedlog direktora za finansijsku pomoć (ovaj konsultant je dobio primjerak, nalazi se u prilogu ovog izvještaja). Oni traže sredstva za opremu za raščišćavanje zemljišta i prevoz drveta da bi unaprijedili svoju efikasnost i na kraju smanjili troškove, tako da bi ušteđena sredstva mogla biti iskorištena u druge svrhe, poput obuke za upravljanje šumarstvom na osnovu najboljih iskustava, novih poduhvata i novih poslova za stvaranje prihoda, da bi osigurali dugoročnu samodostatnost preduzeća. Također žele osnovati “poslovni centar” za svoje komercijalne djelatnosti koji bi, kako procjenjuju, stvorio dodatnih šesnaest radnih mjesta gradu. Još jedan primjer uključuje zgradu glavnog sjedišta u Srebrenici koju polako renoviraju. Prizemlje se koristi za urede preduzeća, a ostala tri sprata su trenutno iznajmljeni

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 106

stambeni prostor. Nadaju se u narednim godinama renovirati sve stanove kako bi privukli stanare koji su spremni platiti višu cijenu za stanove višeg kvaliteta, time stvarajući novi “profit” u godinama koje dolaze da bi dodatno finansirali djelatnosti preduzeća. 6.

Kakav je kvalitet strategije intelektualnog vlasništva kompanije?

Ovo javno preduzeće nije ni na koji način uključeno u pitanja intelektualnog vlasništva, barem na temelju početne odlučnosti iz ovog intervjua. Možda bi u budućnosti mogli pronaći neke vrijednosti u IV, poput označavanja proizvoda ili usluga, no za sada pitanje IV ne izgleda prikladno. 7. Opisati proces proizvodnje i distribucije u firmi i opremu. Upravljanje “fabrikom” preduzeća, ili šumom, se obavlja u skladu sa njihovom, kako je opisuju, “biblijom” djelatnosti. Radi se o dokumentu na dvjesto stranica koja detaljno navodi svaki kvadratni metar zemljišta – skoro svako drvo – pod upravom preduzeća. Krajnji datum plana je 2010. godina, i sa preostale samo dvije i pol godine ove faze direktor je pod pritiskom da napravi značajna poboljšanja u svim aspektima djelatnosti pošto preduzećem nije efikasno upravljano prije njegovog imenovanja. Plan je upotpunjen nizom karti koje detaljno uključuju sve ceste, vrste drveća, lokacije i topografiju cjelokupne imovine. Naglasio je da u ovom trenutku “troše samo svoj postotak, ili novi rast, a ništa od glavne zalihe drveća” da bi dostigli stepen na kojem bi trebali biti u smislu robnih zaliha. Također pokušavaju prodavati samo 80% od dozvoljenog uzgoja, tako da im se robne zalihe šire kako se približavaju kraju plana. Sve ove taktike, u kombinaciji sa njegovom strategijom upravljanja i preustroja, bi ih trebali dovesti do optimalnog cilja desetogodišnjeg plana. “Proizvodnju” drveta u velikoj mjeri obavljaju privatne firme koje se natječu za proces krčenja šuma te sječe i prevoza drveća, prvo unutar zemljišta preduzeća, a potom ili na mjesta distribucije ili direktno do primarnih prerađivača drveta. U nekim slučajevima je ugovarač i primarni prerađivač drveta ili ga u pilani prerađuje u proizvode za prodaju. Preduzeće također ima ograničene mogućnosti da samo provodi ove djelatnosti sa svojim osobljem i opremom. Sadašnji direktor nastoji raščistiti više cesti te postaviti nove kako bi proces sječe, prevoza i distribucije učinio efikasnijim i time “profitabilnijim” za preduzeće (rezanje troškova je ključ za stvaranje profita jer ne mogu povećati izlaz drveta, njihovog glavnog proizvoda koji se prodaje na tržištu). U ovu svrhu traže oko 850,000 eura za kupovinu “kamiona, vozila, traktora, dizalice, minibusa sa 20 sjedišta i opreme za poslovni centar za svoje komercijalne djelatnosti”. “Osvajanjem” djelatnosti na krčenju, sječi i distribuciji, mogu smanjiti ili ukloniti troškove vezane za unajmljivanje privatnih firmi za taj posao. Prodaju oko 60% svog glavnog proizvoda, posječenog drveta, direktnim ponudama, a ostalih 40% putem javnih licitacija. Glavni aspekt njihove “proizvodne” strategije je pravilna sječa drveta da bi se dobila maksimalna cijena za te prozvode. Vjeruju da su pravilno obučili svo istureno osoblje kako najbolje posjeći svaku vrstu drveta. Kada je drvo posječeno, prenos drveta do kamiona postaje još jedan ključni problem koji može utjecati na krajnu prodajnu cijenu. Sa svega nekoliko dobrih cesti i ograničenim pristupom lokacijama sječenja (trenutno imaju devet kilometara ceste na deset hektara, ali najbolja iskustva govore da bi optimalno bilo dvadeset kilometara ceste na deset hektara), drvo moraju “vući” dugim putem do kamiona, što utiče na očuvanje cjelovitosti drveta, a time i njegovu vrijednost. Zbog toga nastoje osigurati sredstva za razvoj novih cesti i modernije kamione koji mogu ići dublje u šumu i skretati sa glavnih cesti. Ovo je osnovno pitanje koje do maksimuma povećava njihovu zaradu. Uzimajući u obzir starost njihovih kamiona i visoku cijenu goriva, kamione moraju voziti kraće i dalje vući sirovo drvo. Novi kamioni i ceste su od ogromne važnosti za održivost njihove proizvodnje i djelatnosti distribucije.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



8. Pregledati marketinšku i strategiju prodaje firme i osoblje. Imaju osoblje na koje se mogu osloniti i nemaju osobu koja se bavi striktno prodajom ili marketingom jer su u mogućnosti prodati kompletan izlaz koji mogu stvoriti, a kupci spremni čekaju svaku priliku za kupovinu. Pokušavaju uspostaviti komercijalni poslovni centar gdje bi mogli centralizovati krčenje, prodaju i distributivne djelatnosti kada ga jednom budu u stanju uspostaviti. Time više ne bi te poslove ugovorom prepuštali drugim firmama. Ovaj centar bi imao dodatnih šesnaest uposlenika te bi tada moglo biti uposleno osoblje za marketing i/ili prodaju. Njihovi glavni snabdjevači su PetroProjekt, Marčeta impex, Fero Les, Duka i Varošnica. Glavni kupci su im PetroProjekt, EuroTimber, Gorje, Makljen (sada Pelet), Grga Prom i Gama Prom. 9. Opišite pristup firme upravljanju rizikom. Postoji značajan rizik svojstven preduzećima u upravljanju šumarstvom. Tri glavna rizika uključuju:

šumske požare; bolesti; suše.

Iako su ovi rizici u svako vrijeme nadvijeni nad njima, uprava nije bila u stanju opisati ikakve djelatnosti na smanjenju rizika ili mjere na prevenciji ili suzbijanju takvih rizika ukoliko se oni u budućnosti ostvare. Ovo je vrlo važno pitanje kojim se treba pozabaviti i nije bilo jasno da li postoji plan za nadzor rizika.

Kriteriji i težinski faktori Sljedeća tabela navodi kriterije i njihove težinske faktore koji će se koristiti. Molimo koristite sljedeću ljestvicu od 1 do 5 za svaki kriterij (djelići su prihvatljivi): 5.0 – Vrlo impresivno naspram ovog kriterija, gotovo bez greške 4.0 – Visokokvalitetna šansa naspram ovog kriterija, bez ozbiljnih bojazni 3.0 – Adekvatno naspram ovog kriterija, neke sumnje ili bojazni 2.0 – Neki nedostaci naspram ovog kriterija, potrebno poboljšanje 1.0 – Ozbiljni nedostaci nasprav ovog kriterija

Kriterij



5 5 5 5 5 5 2 4.5 1

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 10 20 15 10 5 4 9 1 89

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 108

Šta se može uraditi da bi se pomoglo preduzeću da se razvija i pruži prilike za nova radna mjesta? Oni trebaju probiti nove ceste kako bi smanjili štetu sirovom drvetu nanesenu vučom. Također trebaju nove kamione za bolji pristup udaljenim mjestima i za smanjenje potrošnje goriva. Nadalje, moraju povećati osoblje i broj vozila kako bi prestali s procesom unajmljivanja privatnih firmi podugovarača za krčenje, sječu i distribuciju, što smanjuje njihov profit. Svi ovi potezi smanjenja troškova i maksimiziranja prihoda bi bolje osigurali samodostatnost i samoodrživost preduzeća u narednim godinama. Trenutno od donatora (prvo su formalni prijedlog predstavili vladi Turske) traže oko 850000 eura za kupovinu “kamiona, vozila, traktora, dizalice, minibusa sa 20 sjedišta i opremu za poslovni centar za svoje komercijalne djelatnosti”, što bi smanjilo troškove, povećalo prihode i otvorilo šesnaest dodatnih radnih mjesta u regionu. Druge ključne finansijske i organizacijske informacije Bruto prodaja: prihodi su u 2006. godini iznosili 4,202,756 KM Neto profit: rashodi su u 2006. iznosili 4,329,140, tako da su imali gubitak od 46,997 KM Dugovanja/potraživanja: nema ih, tek u ljeto ove godine su postali profitabilni Dioničari: javno preduzeće (svaki radni dan u 15:00 h se njihov obračunski izvještaj šalje u glavno sjedište za unos u državnu obračunsku šemu) Glavne ulazne sirovine: strojevi (stari i neefikasni) i gorivo (skupo) Prosječna plaća (ne uključuje rukovodni kadar) (bruto/neto): Raspoloživost domaće radne snage (novouposleni): uz određenu obuku mogu pronaći dodatne radnike za specijalizovane poslove (poput sječe drveta da bi osigurali “profitabilnu” sječu), ali na većini ostalih poslova nema manjka osoblja. Ulaganje/Partnerstvo i prioriteti te spremnost za tehničku pomoć Traži industrijske partnere van regije Srebrenica.

Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno? Traže bilo kakav odnos koji će im pomoći u smanjenju troškova i Da povećanju prihoda. To u nekim slučajevima može značiti odnos sa vanjskim firmama, što sada rade putem aukcija sa mnogim podugovorenim uslugama, poput krčenja, sječe i distribucije.

Kakva je vrsta finansiranja potrebna? Imaju li poslovni plan? Imaju odštampani prijedlog kojim traže 850000 eura za kupovinu “kamiona, vozila, traktora, dizalice, minibusa sa 20 sjedišta i opreme za Traži finansijsku Da poslovni centar za svoje komercijalne djelatnosti”. Sve ovo bi gradu podršku. stvorilo šesnaest stalnih radnih mjesta. Finansiranje od strane UNDP-a o kojem se razgovaralo prije nekoliko godina se nije ostvarilo, ali nije jasno zašto. Kakva vrste problema/pitanja rješavate: Traži tehničku Smanjenje rizika od požara, suše i bolesti je potrebno (primjedba ili poslovnu Da konsultanta). Neophodna je također pomoć u prikupljanju sredstava za pomoć za razvoj smanjenje troškova i povećanje prihoda, kao što je opisano u ovom biznisa. izvještaju, kako bi se osigurala samodostatnost i održivost preduzeća. Imate li bilo kakvih iskustava ili sadašnjih Ne Molim opišite: veza sa partnerima u EU i drugdje?

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 7. avgusta 2007. Naziv kompanije: Suvenir Adresa kompanije 1: Ul. Marsala Tita b.b. Adresa kompanije 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u kompaniji: Milenko Zarković Tel., Fax., E-mail kontakt osobe: 056/385-063, 065/598-565 Web stranica Preliminarne preporuke konsultanta √


___


___


Izvještaj i analiza ove šanse u okviru regije Srebrenica Napisati opći opis aktivnosti firme na tržištu (proizvodi, usluge koje se nude i kojim regijama/zemljama), uključujući kupce i ključne snabdjevače: Ova mala firma za proizvodnju proizvoda od drveta, osnovana je kao zanatsko preduzeće 1997. godine. Započeli su posao sa samo 200 KM prije deset godina, a danas imaju dinamičan biznis sa dvadeset uposlenih. U pogonu im se nalaze mašine za obradu i izradu proizvoda od drveta brendiranih (italijanskih i njemačkih) marki. Trenutno ostvaruju maksimalan proizvodni kapacitet, ali se suočavaju sa nizom prepreka, uključujući veličinu zgrade i dodatne pravne smetnje koje su im nametnute jersu registrirani kao porodični zanatski biznis. To ih spriječava u traženju izvoznog tržišta ili upošljavanju dodatnog osoblja. Suvenirnice, male prodavnice ili veće prodavnice poput lanca Merkator predstavljaju njihove ključne kupce. Sirovine kupuju od lokalnih snabdijevača poput PetroProjekta. 1.

Ocijenite poznavanje tržišta i razumijevanje tržišne dinamike od strane upravljačke strukture.

Smatra se da je ova kompanija izuzetno važna za srebreničku regiju danas a i u narednim godinama, ukoliko uspije ostvariti plan pokretanja novog proizvodnog pogona (o tome je riječ u ovom izvještaju). Iako je upošljavanje 20 polukvalificiranih i kvalificiranih radnika vrijedan doprinos lokalnoj ekonomiji, pored poreza i prihoda vezanih za takvu firmu, njihovi planovi rasta i razvoja predstavljaju značajninu ekonomsku i komercijalnu šansu za regiju. U diskusijama sa predsjednikom/vlasnikom naziru se planovi širenja posla van sadašnjih ograničenja njihove zgrade i imovine kao i opreme koja se trenutno maksimalno koristi. Plan je da se obezbijedi nova lokacija za pogon i kupi nova oprema do kraja oktobra 2007. godine, kako bi se plan širenja posla proveo u djelo. U tu svrhu, preferiraju se lokacije u Srebrenici. 2.


Vlasnici se bave preradom drveta i zanatstvom cijeli svoj život na području jugoistočne Evrope (regija bivše Jugoslavije). Dobro razumiju situaciju i imaju kontake sa kupcima širom regije. Sa kupcima van jugoistočne Evrope, ostvarili su sporadične kontakte a o izvoznim šansama znaju samo preko takvih kupaca. Trenutno struktura firme, porodični zanatski

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 110

biznis, spriječava ih u traženju daljih tržišnih potencijala, stoga u prošlosti i nisu agresivno iskorištavali takve kontakte. Imaju zaostale narudžbe iz EU, a nadaju se da će ih ispuniti po širenju posla, jer u ovom trenutku to ne mogu ni pravno ni operativno ostvariti. Čak i po završetku provedbe novog poslovnog plana, strahuju od sadašnjeg poslovnog ciklusa of četiri mjeseca od naručivanja sirovina od primarnih snabdjevača (poput Petroprojekta) do trenutka kada Suvenir može svojim kupcima u JI Evropi osigurati isporuku gotovog proizvoda. Uprava firme smatra da ovakvo što predstavlja rizik i dodatne troškove, a nadaju se da će isti u dugom roku biti smanjeni. Još jedna tržišna dinamika koja ih brine i direktno ih se tiče jeste pitanje ilegalno uvezenih proizvoda iz susjednih zemalja, pri čemu se izbjegavaju uvozne tarife i PDV. Oni ovu situaciju pomno prate ali nisu u stanju da nešto učine. Ali, takvo nešto predstavlja pritisak konkurencije s kojim se redovno moraju nositi u regiji. 3.


Sadašnji ekonomski doprinos regiji uključuje 20 plaća uposlenika koji izdržavaju svoje porodice. Kompanija također realizira značajnu dobit, što općini omogućava povećanu poresku osnovu. 4.

Rezimirajte poslovno iskustvo i stručnost upravljačkog tima. Molimo razgovarajte o kvalifikacijama upravljačkog tima kao i ukupnog broja uposlenih.

Tokom cijelog radnog iskustva, vlasnici/menadžeri firme su u ovom sektoru u ovom ili onom svojstvu, prvo u Hrvatskoj a zatim u BiH. Supružnici- vlasnici imaju dva sina, od kojih je jedan na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a drugi u srednjoj tehničkoj školi, smjeru obrade drveta. Pri tome, radi pola radnog vremena u kompaniji. Firma je u svakom pogledu dio njihovog života. 5.

Kako iskorištavaju druge finansijske resurse?

Kompaniju je osnovala porodica sa oko 200 KM početnih troškova, a danas imaju nekih 20 uposlenih. U okviru planova rasta, planiraju uzimanje bankovnog zajma, koji bi imao 8-9% kamate na godišnjoj osnovi ali koja bi se kvartalno plaćala. Procjenjuju da će cijeli iznos kredita moći isplatiti u okvoru četiri mjeseca (ciklus of narudžbe sirovina do isporuke na lokaciju kupca) jer imaju nerealiziran ugovor koji je dovoljan da se u potpunosti isplati zajam (to će se također koristiti kao garancija za zajam). Širenje biznisa finansirat će se iz trenutnog kapitala (gotovina i potraživanja) kao i ličnim sredstvima vlasnika. Sadašnja djelatnost nastavit će se kao održiv biznis jer neće biti „komadanja“ opreme, radnika ili objekata, a i kupci će biti prepoznatljivi jer će se novim biznisom ciljati izvozna tržišta i novi kupci (u stvari, planira se da da neki novi kupci kupe proizvode i iz postojećeg pogona). Kompanija bi razmotrila uvođenje strateškog ulagača ili industrijskog partnera za zajam kojeg traži, a koji iznosi oko KM 240,000. 6.


Pregledom proizvodne linije koja se trenutno nudi, a koja uključuje nekih 100 proizvoda, ne nalazimo ništa što bi zahtijevalo zaštitu intelektualnog vlasništva. U stvari, kompanija specijalizira proizvodnju i prodaju standardnih kuhinjskih pomagala od drveta te niz suvenira od drveta po niskim cijenama. U ovoj fazi, čini se da nema ničega što bi opravdalo ulaganje u podnošenje zahtjeva za za zaštitu intelektualnog vlasništva ali ne mora da znači da nova firma, koja će nastupiti na izvoznom tržištu u EU, ne treba razmotriti slična pitanja prije daljih aktivnosti. Možda bi trebali nakon obezbjeđivanja sredstava razmotriti unajmljivanje usluga advokata specijaliziranog za intelektualno vlasništvo radi informiranja o alternativama koje im se nude i potencijalnim rizicima (kao što je kršenje prava intelektulnog vlasništva trgovačke marke druge firme).

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



7.

Opišite proces proizvodnje i distribucije u firmi i opremu.

Proizvodna oprema kompanije datira do unazad 20 godin, a imaju jednu od ranijih verzija 12-godišnje italijanske CNC mašine (unaprijed programirani dizajn). Sva oprema je dobro funkcionira i proizvedena od renomiranih proizvođača. Problem sa kojim se suočavaju jeste da su dosegli maksimalan kapacitet, što znači da su neke mašine neiskorištene, dok su drugi vidovi proizvodnje dosegli vrhunac, što drugdje u sistemu stvara zastoj i nedovoljno korištenje opreme i radne snage. Raspored u fabrici koju iznajmljuju nije optimalan po njihov proizvodni proces, što znači da se polugotovi proizvodi moraju ručno nositi u druge dijelove fabrike na dalji tretman i obradu (između mašina nema dovoljno prostora za korioštenje mehanizacije za prevoz proizvoda između mašina). Kompanija kupuje sirovine od primarnih snabjevača kao što je PetroProjekt. Drvo koje se kupuje većinom je srednje kvalitete, nije visoke valitete ili je otpadak. 8.

Pregledati marketinšku i strategiju prodaje firme i osoblje.

Kompanija samo direktno prodaje u maloprodaji. Nemaju prodajnog osoblja: jedini put kada su prodavali putem posrednika, zarada je bila minimalna pa su obustavili takvu praksu. Imaju adekvatne kupce koji kupuju direktno od njih. Vlasnici su sigurni da kupci zatim te proizvode ponovno prodaju u Evropi. Lanac hipermarketa Merkator je jedan od njihovih glavnih kupaca i nalkazi se na samom vrhu, a često je slučaj da se ostala proizvodnja stopira radi zadovoljavanja narudžbe Merkatora. Do danas nisu morali odbijati narudžbu Merkatora ali je bilo situacija kada su zamalo donijeli takvu odluku. 9.

Opišite pristup firme upravljanju rizikom.

Glavni rizik predstavljaju dobavljači primarnih sirovina jer firma bez ovoga ne može proizvoditi. Za sada nema nikakvih indikacija da će primarni dobaljači imati poteškoća pri otkupu proizvoda od Šumarskog preduzeća u Srebrenici, ali je u prošlosti bilo situacija kada je to bilo bitno. Firma ne može kontrolirati ovaj aspekt svog profila rizika, ali kako firma kupuje u otpadne materijale (kratki elementi niske kvalitete), to im u ovom trenutku nije primarna bojazan. Firma je trenutno najviše okupirana problemom nemogućnosti provećanja proizvodnje, jer su ograničeni proizvodnim prostorom u pogonu. Također, imovinsko-pravni odnosi oko zemljišta na kojem se nalazi pogon nisu jasni jer je ranija firma (tekstilni proizvođač je prestao sa radom zbog jeftinijeg uvoza iz Kine) otišla u stečaj a pravo posjeda može se prenijeti na nove vlasnike što može uticati na zakupninu. Znači, čak iako firma uspije obezbijediti sredstva za novi pogon, morat će pronaći novu lokaciju u kojoj mogu proizvoditi i rukovoditi firmom. Još jedan rizik tiče se činjenice da konkurencija iz inostranstva može doći u regiju i ponuditi iste proizvode po nižoj cijeni postojećim i potencijalnim kupcima, u kom slučaju bi firma morala ili drastično sniziti cijene ili izgubiti tu poslovnu šansu. Moraju obezbijediti moderniju opremu da bi bili konkurentniji i osigurati kupce koji njima dolaze, prije nego ih izgube. Konačno, treba im nova organizacijska struktura jer im struktura porodičnog preduzeća da rastu u smislu veličine ili da izvoze. Vjerovatno je da će u Srebrenici registrirati d.o.o.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 112

Kriteriji i težinski faktori Sljedeća tabela navodi kriterije i njihove težinske faktore koji će se koristiti. Molimo koristite sljedeću ljestvicu od 1 do 5 za svaki kriterij (djelići su prihvatljivi): 5.0 – Vrlo impresivno naspram ovog kriterija, gotovo bez greške 4.0 – Visokokvalitetna šansa naspram ovog kriterija, bez ozbiljnih bojazni 3.0 – Adekvatno naspram ovog kriterija, neke sumnje ili bojazni 2.0 – Neki nedostaci naspram ovog kriterija, potrebno poboljšanje – Ozbiljni nedostaci nasprav ovog kriterija

Kriterij



5 4 4 5 5 5 2.5 4 4.5

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 8 16 15 10 5 5 8 4.5 86.5

Šta se može uraditi da bi se pomoglo preduzeću da se razvija i pruži prilike za nova radna mjesta? Čini se da imaju dobar plan za budućnost, međutim pronalaženje nove lokacije za budući i postojeći pogon bit će od presudne važnosti u bliskoj budućnosti. Druge ključne finansijske i organizacijske informacije Bruto prodaja: KM 500,000 Neto profit: Oko 10% Dugovanja/potraživanja: Nema Dioničari: Prodični zanatski biznis Glavne ulazne sirovine: Drvo „kratkih elemenata“ (srednje kvalitete, nije otpadak) Prosječna plaća (ne uključuje rukovodni kadar) (bruto/neto): Raspoloživost domaće radne snage (novouposleni): Problematično, ali moguće

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Ulaganje/Partnerstvo i prioriteti te spremnost za tehničku pomoć Traži industrijske partnere van regije Srebrenica.

Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno? Trebaju pronaći jednog ili dva ključna kupca na veliko proizvoda iz Da njihovog budućeg pogona. Razmotrili bi uvođenje strateškog ulagaća ili partnera radi širenja biznisa.

Kakva je vrsta finansiranja potrebna? Imaju li poslovni plan? Mogli bi imati koristi od kredita sa niskom kamatom, ali s obzirom na Traži finansijsku Da tržišne prilike i očekivani rok otplate (pet mjeseci), strateški partner ili podršku. ulagač može to smatrati zanimljivim radi ulaganja u šire prisustvo na tržištu.

Kakva vrste problema/pitanja rješavate: Traži tehničku ili poslovnu Da Ključni je izazov pronaći kupce van BiH po otvaranju novog pogona jer pomoć za razvoj bi posrednici vjerovatno uzeli i prevelik postotak od prodaje kako bi u biznisa. dugom roku osigurali održivost u bilo kojem dobavljačkom odnosu. Imate li bilo Molim opišite: kakvih iskustava ili sadašnjih Ne Imaju potpisan ugovor sa kupcem iz EU za 100,000 komada, što koriste veza sa kao garanciju za bankovni krediz za kupovinu opreme i finansiranje partnerima u novog pogona. EU i drugdje?

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 114

IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 7. avgusta 2007. Naziv kompanije: PetroProjekt Bratunac Adresa kompanije 1: Drinska ul. b.b. Adresa kompanije 2: 75420 Bratunac, BiH Kontakt osoba u kompaniji: Janko Petrović, direktor Tel., Fax., E-mail kontakt osobe: 387-56-410-325, 410-275, [email protected] Web stranica: Preliminarne preporuke konsultanta √


___


___


Izvještaj i analiza ove šanse u okviru regije Srebrenica Napisati opći opis aktivnosti firme na tržištu (proizvodi, usluge koje se nude i kojim regijama/zemljama), uključujući kupce i ključne snabdjevače: PetroProjekt je firma u porodičnom vlasništvu, osnovan 1996. godine, sa sjedištem u Bratuncu. Tokom 2006. godine, ova kompanija je imala krajnji izlaz od 26000 m2 rezanog drveta od svojih operacija prerade drveta u dvije opštine, Srebrenici i Bratuncu. Šezdeset posto proizvodnje ove kompanije dolazi sa lokaliteta u Bratuncu, a razlika se proizvodi u Srebrenici. Također posjeduju i pilanu u mjestu Zeleni Jadar. Smatra ih se primarnim proizvođačima ili prerađivačima drveta zbog toga što kupuju direktno na javnoj licitaciji od regionalnog šumskog preduzeća, a zatim drvo sijeku u kalupe koji se zatim prodaju sekundarnim prerađivačima koji prave konačni proizvod za kupce. Također se bave sječom šume prema ugovoru sa općinskim šumskim gazdinstvom Srebrenice. Nova strategija ove kompanije, koja se sada provodi, je skretanje ka proizvodnji više rafiniranih proizvoda koje bi mogli koristiti izrađivači namještaja, građevinske firme i ostali krajnji korisnici, ne samo sekundarni prerađivači koji su bili izvor većine profita lanca vrijednosti. Zbog toga su nedavno uložili značajna sredstva u novu kapitalnu opremu za proizvodnju drvenih ploča, koja će biti potpuno u funkciji krajem novembra. Njihova naredna, nadovezujuća strategija uključuje kupovinu dodatne nove opreme u nadovezujućoj fazi razvoja da bi proizveli gotov namještaj za maloprodaju dok budu osvajali veći dio lanca vrijednosti u proizvodnji drveta, ciljajući da postanu glavni regionalni dobavljač najkvalitetnijeg furnira iz drvenih ploča. 1.


Kvalitet ovog komercijalnog pothvata u regionu je vrlo visok u tome što su oni jedan od najvećih lokalnih (Bratunac) poslodavaca, vrlo brzo šire svoj spisak uposlenika i broj kupovina kapitalne opreme, te se bave industrijom koja je u jezgri regionalne ekonomije – šumarstvom i obradom drveta. Ovo je vrsta kompanije koja u svakom aspektu predstavlja budućnost ovog regiona. Čini se da je ova kompanija primjer za ostale firme koje se bave izradom proizvoda od drveta u tome što je ugledna i zbog brzine i zbog izrade proizvoda visokog kvaliteta. Možda zbog tog ugleda ili možda zbog raznolikosti njihovih određenih proizvoda, ili zbog oba ova razloga, njima uglavnom nije problem pronaći kupce ili, bolje rečeno, kupcima pronaći njih. Još nisu bili u situaciji da moraju vršiti proaktivnu prodaju ili marketing, ali to nije razlog da

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



se ne pripreme za vrijeme kada će sposobnost za takvo što biti neophodno. Vrlo uspješno razvijaju i povećavaju posao bez ikakve pomoći, ali kad bi morali odrediti jedno područje u kojem bi pomoć bila vrlo instrumentalna to bi bilo finansiranje nabavke nove kapitalne opreme, za što bi razmotrili ulazak u zajedničke pothvate kako bi osigurali da se mogu nostiti sa tržišnim uslovima. Također bi im dobro došla tehnička pomoć u području razvoja tržišnih i prodajnih vještina, na primjer kako odabrati i obučiti voditelja prodaje i kako razviti tržišni plan. Oboje bi bilo od velike koristi u skoroj budućnosti kada središte svoje proizvodnje prebace na složenije aktivnosti koje obično provode sekundarni prerađivači drveta i proizvođači krajnjeg proizvoda. U vezi s tim, pravovremeno je da je vlasnikov sin upravo završio poslovni studij u gradu Firenci u Italiji. Posebno iz razloga što je ovo porodični posao, tehnička pomoć bi trebala biti usmjerena ka njemu da bi se osigurala unutrašnja sposobnost tržišnog planiranja. 2. Ocijenite poznavanje tržišta i razumijevanje tržišne dinamike od strane upravljačke strukture. Ovo je firma u porodičnom vlasništvu i iako se porodica nije izvorno bavila poslovima obrade drveta, oni su potpuno uključeni od pokretanja kompanije 1996. godine. Jedan od vlasnikovih sinova se upravo vratio sa univerzitetskih poslovnih studija, sa naglaskom na šumarstvo i marketing proizvoda od drveta, na ogranku jednog univerziteta iz Ujedinjenog Kraljevstva u Firenci, Italija (njegova disertacija je u prilogu ovog izvještaja). Cijela porodica sada radi u PetroProjektu, uključujući vlasnikovu suprugu koja vodi admistrativne poslove. Vrijedno je napomenuti da vlasnikov brat posjeduje uspješnu kompaniju za dizajn i proizvodnju namještaja u Beogradu. Braća planiraju sjediniti svoje poslovanje tokom 2008. godine, kako se PetroProjekt bude širio i kupovinom nove kapitalne opreme za proizvodnju elemenata i sastavnih dijelova namještaja, dovodeći u kompaniju i bratovu stručnost kako bi se bolje osigurao uspjeh novog poduhvata. Sveukupno, porodica vrlo dobro shvaća domaće i strano (prvenstveno ono EU) tržište, te je vrlo bliska regionalnim šumskim preduzećima, tako da su njihovi kontakte i znanje duboki koliko i široki. Uprava, što je važno, priznaje napredak koji su postigla 23 državna šumska gazdinstva koja su drastično unaprijedila svoje upravljanje šumskim posjedima u državnom vlasništvu. Ova firma vjeruje da je državna zemlja sada bolje orijentirana ka održivosti, iako bi željeli da državna preduzeća dodjeljuju godišnje ugovore za prodaju sirovog drveta primarnim prerađivačima da bi oni obezbjedili pouzdanu opskrbu svojih klijenata, koji također moraju biti u stanju da imaju više kontrole nad kupovinom. 3. Kakav to ekonomski učinak ovo preduzeće ima ili može imati na regiju Srebrenica? Sažetak “vrijednosti” koje ova kompanija pruža području dvije opštine uključuje, ali nije ograničeno na, slijedeće:

pogon za obradu drveta u Bratuncu; pogon za obradu drveta u Srebrenici (predstavlja 40% njihove ukupne proizvodnje, koja je prošle godine bila 25000 kubnih metara); pilanu u mjestu Zeleni Jadar; trenutno ima ukupno 210 uposlenika; zauzima skladišni prostor od 20000 m2; pruža usluge krčenja šume srebreničkom šumskom gazdinstvu; također pruža usluge sječe srebreničkom šumskom gazdinstvu da bi moglo ispuniti prodaje putem licitacije; kao primarni obrađivač drveta, izrađuju proizvode od rezanog drveta koji se prodaju sekundarnim proizvođačima proizvoda od drveta širom BiH, ali u posljednje vrijeme se prodaju i izvoznom tržištu donoseći profit kući, povećavajući lokalnu poresku osnovu, te stvarajući lokalna radna mjesta;

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 116

kompanija ciljano kupuje proizvode (podatke) lokalno, osim ako su suočeni sa narudžbom koja ne može biti ispunjena koristeći lokalno drvo jer postoje ograničenja na to šta će Šumsko gazdinstvo Srebrenice prodati tržištu.

Kao dodatak gore navedenom, kompanija se također obavezala uložiti dva miliona eura u novu kapitalnu opremu za proizvodnju visokokvalitetnih elemenata ili sastavnih dijelova namještaja da bi se povećalo njihovo posljednje širenje u poslove oblaganja furnira. Ova nova faza će dodati oko pedeset novih stalnih radnih mjesta u njihovim pogonima. To će biti moguće krajem novembra 2007. Ovaj plan širenja je nastavak njihove strategije da dodatno osvoje još lanca vrijednosti u industriji namještaja, počevši sa jednostavnim dijelovima od sječenog drveta (daske) kao primarni obrađivač drveta, nastavljajući sa profitabilnijim i “nizvodnim” segmentom proizvoda, uključujući oblaganje furnira. Ovo će biti praćeno novim investicijama za proizvodnju elemenata i sastavnih dijelova namještaja tokom novembra 2007., te potpunom proizvodnjom namještaja tokom 2008. putem zajedničke inicijative sa vlasnikovim bratom koji je afirmisani proizvođač namještaja u Beogradu. Otprilike 90% njihove prodaje se izvozi u mjesta poput Japana (njihov najveći kupac), Njemačke, Skandinavije i ostalih regiona. 4. Rezimirajte poslovno iskustvo i stručnost upravljačkog tima. Molimo razgovarajte o kvalifikacijama upravljačkog tima kao i ukupnog broja uposlenih. Direktor i glavni vlasnik kompanije, Janko Petrović, je ranije bio upravnik pogona u regionalnom rudniku boksita, gdje je bio odgovoran za više od dvije stotine uposlenika, prije nego što je zbog rata rudnik zatvoren. Njegova stručnost leži u velikim i složenim proizvodnim preduzećima, tako da se u ulozi koju ima u ovoj kompaniji osjeća vrlo dobro. U skoroj budućnosti (negdje u 2008.), brat gosp. Petrovića će se pridružiti ili sjediniti s PetroProjektom, te će sa sobom donijeti stručnost, kao i aktivu i tehnologiju kompanije za proizvodnju namještaja. On će svoju djelatnost preseliti iz Beograda u Bratunac. Jedan od sinova je upravo diplomirao poslovnu administraciju u Firenci, gdje je specijalizirao šumarstvo, te marketing proizvoda od drveta i analize tržišta (njegova disertacija je u prilogu ovog izvještaja). Nakon detaljne analize od strane konsultanta, njegova disertacija nije bila dovoljno detaljna da bi se mogla na bilo koji način koristiti kao strateški plan za ovu kompaniju, ali on jeste pokazao svoje poznavanje koncepta međunarodnog marketinga koje će biti vrlo korisno za ovu kompaniju u kretanju naprijed. On će se morati više udubiti u dinamiku tržišta globalne industrije namještaja dok ova kompanija bude ulazila u tu vrlo takmičarsku industriju (možda je vrijedno pomenuti da je velika kompanija namještaja u Bratuncu nedavno propala i prodala svoju opremu i zemlju; zemlja je pripala Insieme Coopu). 5. Kako iskorištavaju druge finansijske resurse? Kompanija koristi kredite komercijalnih banaka da bi finansirala dva miliona eura za novu kapitalnu opremu za proizvodnju elemenata ili sastavnih dijelova namještaja. Njihovo posljednja finansijska investicija je bila u visokokvalitetno oblaganje furnira, koju su već isplatili. Trenutne kamate od oko 10% godišnje su vrlo visoke i značajno umanjuju potencijalni profit od novog poduhvata sa furnirom, ali u ovom trenutku oni nemaju izbora. Očekuju da će taj kredit isplatiti za dvije do tri godine. Osim bankovnih kredita, oni su u prošlosti bili vrlo kreativni na način da su pridobili određene kupce (većinom iz EU) da njihovoj kompaniji daju kapitalnu opremu u zamjenu za gotove proizvode od drveta, te na taj način potpuno izbjegli potrebu za komercijalnim bankama. Nisu imali nikakvog drugog značajnijeg izvora finansiranja i u ovom trenutku ga i ne traže. Međutim, pozdravili bi svaku priliku za dobivanje kredita ispod preovlađujućih tržišnih kamata u BiH, da bi ga skorije otplatili i tako ranije ostvarili profit koji bi mogli ponovo uložiti u operacije i stvaranje radnih mjesta.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



6. Kakav je kvalitet strategije intelektualnog vlasništva kompanije? U ovom trenutku nema zaštićenih proizvoda ili procesa koje firma koristi. Sva njihova oprema je standardna i njihovi proizvodi su uglavnom robni. Međutim, ovo bi se moglo promijenuti dok se budu pretvarali u posao sa namještajem, ali je prerano to konstatovati. 7. Opisati proces proizvodnje i distribucije u firmi i opremu. Kao primarni prerađivač drveta koji sirovine kupuje na javnim licitacijama od regionalnih šumskih preduzeća, trenutno imaju prerađivačku i proizvodnu opremu za 25000 kubnih metara proizvodnje i prostora za njeno širenje (višak kapaciteta) za dodatnih 20-30%, po potrebi. Njihovo posljednje kapitalno ulaganje je bilo u djelatnost oblaganja furnira u cilju osvajanja većeg dijela lanca vrijednosti proizvoda od drveta, što je profitabilnije nego prodaja rezanog drveta proizvođačima furnira koji dodaju vrijednost. Također će biti u stanju proizvoditi 60007000 kubnih metara elemenata i poluzavršenih proizvoda od drveta za proizvodnju namještaja, što će biti njihov najprofitabilniji proizvod kada to bude spremno tokom novembra 2007. Za to širenje su već osigurali bankovno finansiranje (dva miliona eura), a pošto postoji nedostatak kvalificiranih lokalnih radnika, strategija kompanije je da kupi visokoautomatiziranu opremu koja je složenija i skuplja da bi dugoročno njihova radna snaga mogla biti na minimumu. Robne zalihe ove kompanije trenutno imaju obrtni ciklus od dvanaest dana, tako da oni vode vrlo pouzdanu robnu operaciju što znači da je njihova proizvodnja vrlo usko vezana za potrebe tržišta koje oni imaju. Otpad od njihovih postupaka rezanja se pretvara u brikete koje se prodaju toliko brzo koliko ih oni mogu napraviti. Gledano po kilogramu, ovo je najprofitabilniji od svih njihovih proizvoda a nastaje od njihovog bivšeg otpada. Također razmatraju kako ove poslove mogu proširiti, ali će im biti potrebna dodatna oprema da bi to uradili brže i u većim količinama. Trenutno proizvode oko petsto kilograma po satu takvog “otpadnog” sporednog proizvoda, no nemaju opremu da obrade ovu količinu; ovo je još jedan potencijalni scenario širenja za vanjske investitore da pomognu ovoj kompaniji. 8. Pregledati marketinšku i strategiju prodaje firme i osoblje. Slično većini drugih kompanija u BiH i ovom regionu, ni ova kompanija nema marketinškog ni prodajnog osoblja u svojim redovima. Tvrde da za tim nema potrebe jer rade na 80% svog proizvodnog kapaciteta, imaju obrt robe od dvanaest dana, te svu prodaju vrše firmama koje su im se direktno obratile. Željeli bi, međutim, nešto proizvodnje prebaciti na proizvode koji prave veću zaradu, poput elemenata ili sastavnih dijelova namještaja, te sada razmatraju kako to mogu uraditi na najbolji način. Ranije su se oslanjali na nezavisne prodajne zastupnike na tržištu BiH, ali sada, uz tako jaku međunarodnu potražnju, više ne nastoje prodavati uz nižu zaradu putem domaćih zastupnika. Otvoreni su ka mogućnosti da im međunarodni zastupnici mogu obezbijediti prilike za prodaju proizvoda uz veću zaradu. Kao što je rečeno, vlasnikov sin je nedavno u Firenci diplomirao poslovnu administraciju i marketing, sa posebnim osvrtom na šumarstvo i industriju drveta, te je njegova disertacija u prilogu ovog izvještaja. Taj dokument je posvećen analizama tržišta EU za PetroProjekt, ali je on uglavnom akademski pregled svih pogodnih tržišta, prodajnih tehnika i strategija, te treba biti “dovršen” kao poslovni/marketinški plan ako će biti radni dokument za unaprijeđenje kompanije (što bi trebao biti). 9. Opišite pristup firme upravljanju rizikom. Strategija kompanije da brzo proširi proizvodnju i stvori raznolikost svojih proizvoda (oboje namjerno međusobno povezano) je zasnovano na uvjerenju uprave da mali prerađivači drveta neće dugoročno opstati osim ako mogu ponuditi proporcionalnu i opsežnu ekonomiju, te ako blagovremeno mogu osigurati proizvodnju proizvoda od drveta i usluge sušenja. Ovo je, dakle, strategija smanjenja rizika.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 118

Uprava je također sklona smanjenju rizika vezanog za kvalitet drveta time što bi kupovala od drugih primarnih obrađivača drveta da bi prebacila rizik vezan za loš kvalitet ili kontrolu kvaliteta. Na primjer, kompanija trenutno prima proizvode direktno od srebreničkog šumarskog preduzeća koji su predmet njihovih kontrola kvalitete. Novi model poslovanja bi prebacio ovaj rizik na druge specijalizovane posrednike (primarne kupce i prerađivače drveta), tako da bi se PetroProjekt mogao više posvetiti sekundarnoj preradi te drugim obavezama na profitabilnijim proizvodima. Ključni rizik s kojim se susreću je sposobnost da ispune narudžbe od kupaca koji im se obrate jer su u BiH šumska preduzeća u državnom vlasništvu i rade na osnovu javnih licitacija za proizvode većih vrijednosti. Ovo znači da nadmetači nikada nisu sigurni da li će i kada pobjediti na licitaciji za kupovinu sirovina za svoje klijente. Primarni prerađivači drveta, poput PetroProjekta, lobiraju kod lokalnog šumskog gazdinstva i ostalih tijela vlasti da bi omogućili promjenu u smislu dodjeljivanja godišnjih prodajnih ugovora temeljenih na predodređenim kvotama, tako da se primarni proizvođači mogu čvršće i dugoročnije obavezati svojim kupcima. Nadalje, primarni proizvođači moraju u cjelosti unaprijed platiti šumarskom preduzeću prije nego što im se dozvoli preuzeti drvo. Ovaj sistem je složen i nepredvidiv i zbog toga predstavlja visok rizik kompanijama koje žele proširiti svoje poduhvate te pronaći nove i dugoročnije kupce svojih proizvoda. Uzimajući u obzir ove složenosti i rizike, ovo je još jedno ključno opravdanje za upravu PetroProjekta da polako krene “nizvodno” u lancu vrijednosti da bi se približili krajnjim korisnicima i kupcima, te prepustili aktivnosti primarne proizvodnje drugim firmama koje su spremnije nositi se sa ovim rizicima i ograničenjima koje nameće opskrbljivač. Dodatni rizik koji navodi uprava uključuje oslanjanje primarnih prerađivača drveta, koji su istureni kupci sirovog drveta od preduzeća, na vještinu i stručnost drvosječa uposlenih u preduzećima. Na primjer, vrijednost drveta je visoko povezana sa kvalitetom načina sječe drveta. Ako ono nije dobro posječeno onda se smanjuje vrijednost krajnjeg proizvoda koji primarni proizvođač može od tog drveta napraviti. Uzimajući u obzir da firma unaprijed plaća za robu, postoji rizik da neće moći optimalno valorizirati drvo, što znači da ne mogu dobiti puni profit koji bi zaradili da je drvo pravilno odsječeno. Rizik vezan za kvalitet proizvoda i profit po kubnom metru mogu odrediti sami drvosječe šumarskog preduzeća svojim postupcima, te se time rizik ne može potpuno kontrolisati. Činjenica da ne znaju šta je “u vreći” je još jedan jedan razlog zašto se PetroProjekt nastoji udaljiti od djelatnosti primarnog proizvođača.


DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Kriterij



5 4.5 5 4.5 5 5 5 4 5

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 8 20 13.5 10 5 10 8 5 95

Šta se može uraditi da bi se pomoglo preduzeću da se razvija i pruži prilike za nova radna mjesta? 1. Traži se pomoć u iznalaženju kreditiranja s manjim kamatama kako bi se ubrzao proces isplate i omogućile dodatne investicije i povećan rast zapošljavanja. 2. Sveobuhvatna strategija razvoja treba biti izrađena od strane ove firme, ali im može biti potrebna vanjska pomoć da bi ovo uradili na najbolji način, te da bi se osiguralo da ciljaju na najbolje (najprofitabilnije) tržišne prilike. 3. Trebali bi potražiti profesionalnog stručnjaka za prodaju i marketing, koji ima ekspertizu i međunarodne kontakte u ovoj industriji. Ovo će postati još važnije dok budu rasli i prebacivali se sa trenutnim pitanjima rizika (jedan proizvod, primarni proizvođač) na nova pitanja rizika (proizvođač raznovsrtnog i sekundarnog krajnjeg proizvoda), s čim možda nisu upoznati. Ovo može postati još važnije dok se budu kretali ka proizvodnji krajnjeg proizvoda (namještaj) i dok se budu sjedinjavali ili bliže sarađivali sa vlasnikovim bratom iz Beograda. Druge ključne finansijske i organizacijske informacije Bruto prodaja: pet miliona KM Neto profit: oko 20% Dugovanja/potraživanja: Dioničari: profitabilna kompanija u vlasništvu porodice (Petrović) Glavne ulazne sirovine: sirovo drvo iz državnih šumarskih preduzeća Prosječna plaća (ne uključuje rukovodni kadar) (bruto/neto): Raspoloživost domaće radne snage (novouposleni): iako postoji nedostatak kvalifikovanih radnika, postoji veliki broj dobrih radnika koji mogu biti obučeni na poslu

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 120

Ulaganje/Partnerstvo i prioriteti te spremnost za tehničku pomoć

Traži industrijske partnere van regije Srebrenica.

Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno? Tražiti će kupce i prodajne agente za svoj obloženi furnir i buduće proizvode, uključujući sastavne dijelove namještaja i, konačno, završene proizvode namještaja. Ovo može učiniti potrebnim ispitivanje tržišta Da namještaja i izraditi mogućnosti da bi se bolje osiguralo da su usklađeni sa dinamikama tržišta. Traže strateške partnere ili investitore da bi razvili svoje mogućnosti proizvodnje briketa drva za ogrijev, zasigurno najprofitabilnije šanse u budućnosti.

Kakva je vrsta finansiranja potrebna? Imaju li poslovni plan? Traži finansijsku Traže manje kamate jer se trenutno moraju nositi sa trogodišnjom Da podršku. otplatom. Zbog kamate od 10%, njihov profit od novih proizvoda je vrlo ograničen.

Kakva vrste problema/pitanja rješavate: Traži tehničku ili poslovnu Da Potreban im je sveobuhvatni plan marketinga. Imaju studiju o pomoć za razvoj najboljim marketinškim iskustvima od vlasnikovog sina, ali ona nije biznisa. dovoljno prilagođena potrebama rasta i širenja kompanije.

Imate li bilo Molim opišite: kakvih iskustava Trenutno izvoze 90% svoje proizvodnje i značajan dio toga odlazi u EU. ili sadašnjih Da Međutim, želja im je imati bliže veze sa kupcima iz EU, posebno za veza sa sastavne dijelove namještaja (kratkoročno) i završene proizvode partnerima u namještaja (srednjoročno). EU i drugdje?

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 8. avgusta 2007. Naziv kompanije: Pelet d.o.o. Adresa kompanije 1: Zeleni Jadar Adresa kompanije 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u kompaniji: Luka Perkovic Tel., Fax., E-mail kontakt osobe: 065/648-818 Web stranica: Preliminarne preporuke konsultanta ___


√


___


Izvještaj i analiza ove šanse u okviru regije Srebrenica Napisati opći opis aktivnosti firme na tržištu (proizvodi, usluge koje se nude i kojim regijama/zemljama), uključujući kupce i ključne snabdjevače: Pelet d.o.o. je društvo koje je nastalo reorganizacijom jedne druge firme (Makljen) koja je ustanovljena 1991. godine u Sarajevu kao društvo za trgovinu na veliko drvnim proizvodima. Nešto kasnije, ovo društvo je nabavilo određenu drvno-prerađivačku opremu od jednog šumskog gazdinstva, međutim bilo je prisiljeno obustaviti svoje aktivnosti tokom rata. Ponovo pokreće svoje aktivnosti 1996. godine u Srebrenici, kao proizvođač poluobrađenih bukovih ploča, ali i kao komercijalni izvođač radova Šumskog gazdinstva u Srebrenici na poslovima eksploatacije šuma, sječe, prijevoza i distribucije drvnih proizvoda. Društvo je uzelo kredit za proširivanje poslovanja, međutim, tokom 2006. godine ispostavilo se da društvo nije u stanju izmiriti kreditnu obavezu prema banci u iznosu od € 300,000. U nastojanju da pronađe partnera sa kojim bi pokušalo riješiti svoje probleme, društvo je promijenilo vlasničku strukturu i naziv u Pelet d.o.o. Novo društvo je (zahvaljujući ličnom kreditu novog partnera iz Slovenije) u procesu kupovine nove opreme za masovnu proizvodnju drvenih briketa i peleta za ogrjev u vrijednosti od 1.2 miliona EUR. Prvobitni 100%-ni vlasnik starog preduzeća bio je gospodin Luka Perković. Nakon što se suočio sa problemom vraćanja kredita, zbog čega je u posao uveo i svog bivšeg poslovnog saradnika iz Slovenije, Perković sada ima svega 15% udjela u vlasništvu novog preduzeća Pelet d.o.o, prebacivši na novu firmu sva svoja dugovanja i imovinu postojeće firme (uključujući pilanu, pogone i opremu za pred-sušenje i sušenje koji se procjenjuju na 530,000 EUR, a koje je sud nedavno procijenio na svega 800,000 KM). Gospodin Perković će, međutim, biti direktor novog pogona, čiji proizvodi će se praviti od materijala načinjenog od sakupljenog drvnog otpada (kao što su piljevina, ostaci drveta nakon krčenja šuma i drugi drvni otpaci), koji se potom pretvaraju u drvene brikete i drvni granulat, odnosno pelete. Ovi proizvodi se izvoze glavnom kupcu u Italiju, koji je potpisao desetogodišnji ugovor za kupovinu 1,000 tona godišnje. 1.


Preduzeće trenutno nije operativno jer prolazi kroz fazu prelaska na novu strukturu i vlasništvo društva Pelet d.o.o. Dakle, njegova vrijednost se još uvijek ne može valjano procijeniti obzirom da ovo društvo trenutno ne doprinosi lokalnoj ekonomiji. No, kako

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 122

uprava procjenjuje, potražnja za drvenim briketima koji se koriste kao biogorivo za grijne sisteme pet puta je veća od ponude na tržištu, što ukazuje na dobre izglede ovog ulaganja. Na primjer, pojavila se australijska firma koja je htjela zaključiti ugovor o isporuci 2,000 tona za tržište Velike Britanije, a postojeći ugovor sa talijanskom firmom za isporuku 1,000 tone godišnje već obuhvata najveći dio proizvodnih kapaciteta kompanije. Potencijal rasta je značajan ukoliko društvo bude znalo efikasno uklopiti svoje proizvodne kapacitete sa ugovorima za dostavu otpadnih materijala i proširiti svoju proizvodnu strukturu; čini se da aspekti potražnje u ovoj jednačini ne predstavljaju problem. 2.


Postojeći vlasnik, odnosno manjinski vlasnik (15%) i operator ima značajno iskustvo u širokoj lepezi uloga i aktivnosti u primarnom i sekundarnom sektoru obrade drveta i šumarstva, od distribucije i skladištenja do krčenja i sječe šuma, te prijevoza u regiji od Sarajeva do Srebrenice i okoline. Novi slovenački partner (vlasnik 85% udjela) ne dolazi iz regiona, ali također ima relevantno iskustvo u radu u drvnoj industriji. Premda su osigurali neke ugovore o sakupljanju drvnog otpada, još uvijek nisu došli do tačke kada mogu osigurati visok stepen iskorištavanja kapaciteta jer do sada nisu uspjeli zaključiti ni jedan dugoročni ugovor. Međutim, za to još ima vremena, prije nego preduzeće postane operativno. Sada ostaje da novi upravljački tim i struktura preduzeća dokažu da su sposobni reralizirati ovaj projekat. Međutim, imajući u vidu samu proizvodnu strategiju i potražnju tržišta, malo je razloga za sumnju u uspjeh ovog preduzeća u regionu. Ključni kupac u Italiji već je potpisao ugovor na deset godina, tako da je to pitanje već zaključeno. Čim uprava dokaže da je upoznata sa situacijom na tržištu, potrebno je razmotriti i utvrditi jasniju sliku o izvorima sirovina te opcijama prijevoza i ditribucije proizvoda u Italiju. 3.


Čim se nova oprema za proizvodnju briketa i peleta instalira i postane funkcionalna, firma će uposliti najmanje 10 lica sa različitih lokacija u regionu na poslovima prikupljanja drvnog otpada. Firma također namjerava uspostaviti sveobuhvatan domaći sistem prikupljanja, koji će zahtijevati intenzivniju radnu snagu, ali to je još uvijek u vrlo ranoj fazi pregovora. Nova oprema će u velikoj mjeri biti automatizirana, tako da bi se glavna ekonomska prednost u regionu reflektirala u povećanoj poreznoj osnovi općine i upošljavanju dodatnih 30 osoba u Fazi 1, koja podrazumijeva proizvodnju od 1,200 tona ekvivalenta drvnog granulata godišnje, sa faznim pristupom koji bi za pet godina udvostručio proizvodnju, a broj uposlenika povećao na 80 (prikupljanje i proizvodnja zajedno). Dodatna ekonomska prednost za region, koju još uvijek nisu u cjelosti procijenili, podrazumijeva strategiju dostave i transporta proizvoda. Tokom početne faze, očekuje se da će firma dostavljati oko 50 tona proizvoda dnevno, za što će biti potrebno dva kamiona dnevno na putu ka Evropi (Italiji), odnosno primarnom kupcu. Imajući u vidu vrijeme potrebno za prijevoz i proizvodne nivoe samo ovog kupca, za cijeli ciklus prodaje i distribucije na tu destinaciju biće potrebno 12 kamiona. Ova firma ne pokušava riješiti ovo pitanje, što predstavlja dobru priliku za lokalne transportne kompanije da pokrenu novo poslovno ulaganje. 4.


Nekadašnji 100%-ni vlasnik, a sada manjinski vlasnik (15%), gospodin Perković najiskusniji je član višeg upravljačkog tima kada je u pitanju lokalno i regionalno (a vjerovatno i državno) tržišno okruženje; većinski vlasnik dolazi iz Slovenije i vjerovatno se tek u skorije vrijeme upoznao sa lokalnim tržišnim okruženjem. Gospodin Perković je na ovaj ili onaj način bio uključen u šumarsku i drvno-prerađivačku industriju u regionu još otkako je osnovao svoju

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



prvu firmu za trgovinu na veliko drvnim proizvodima u Sarajevu 1991. godine. Naknadno je pribavio određenu drvno-prerađivačku opremu od jednog šumskog gazdinstva, međutim bio je prisiljen obustaviti svoje aktivnosti tokom rata. Drvno-prerađivačkoj industriji se ponovo vratio u Srebrenici 1996., kao proizvođač polubrađenih bukovih ploča, ali i kao komercijalni izvođač radova Šumskog gazdinstva u Srebrenici na poslovima eksploatacije šuma, sječe, prijevoza i distribucije drvnih proizvoda. U svojim poslovnim pothvatima, prodaju je proširio sve do Slovenije, gdje je stupio u kontakt sa svojim novim poslovnim partnerom, a uspostavio je i direktne kontakte sa svojim talijanskim kupcem, što ukazuje da znanje i isustvo gospodina Perkovića u ovoj industriji doseže granice Južne Evrope. Može se pretpostaviti da otkako je zapao u nevolje sa svojom poslovnom bankom zbog duga od 300,000 EUR, gospodin Perković je istraživao širok spektar kreativnih opcija i mogućnosti u finansijskom sektoru, tako da su se njegovo znanje i kontakti u tom pogledu zasigurno proširili. Treba napomenuti da je gospodin Perković izrazio zabrinutnost u pogledu svoje sposobnosti da upravlja svim aspektima kompanije koja se rapidno razvija, pa čak i u sektoru u kojem je gospodin Perković bio aktivan čitavu deceniju. No samim tim što se očitovao o svojoj zabrinutosti, gospodin Perković je već napravio prvi korak u smislu prevazilaženja svojih slabosti. 5.


Bivši većinski vlasnik nije izgubio finansijsku podršku unatoč problemu sa zaostalim dugom premalokalnoj banci u iznosu od 300,000 EUR. Od momenta kada se problem pojavio, gospodin Perković je našao načina da proda svom klijentu zaostale narudžbe i ispregovarao sa svojim novim partnerom iz Slovenije da preuzme dugovanje firme (ovo pitanje je još uvijek u procesu rješavanja u momentu pisanja ovog izvještaja). Novi partner izgleda ima značajna sredstva na raspolaganju, obzirom da je usio osigurati novi kredit za finansiranje nabavke 1,2 miliona EUR vrijedne proizvodne opreme (koja dolazi iz različitih izvora), a i poprilično je siguran da će biti u stanju izmiriti dugovanje gospodina Perkovića (300,000 EUR). Novi partner je preuzeo većinsku kontrolu (85%) nad firmom i promijenio joj ime u Pelet d.o.o. Talijanski kupac (ugovor od 1,000 tona godišnje), kojeg je doveo u ovo novo ulaganje potpisujući s njim 10-godišnji ugovor, još jedan je dokaz sposobnosti i uticaja njegovog slovenačkog partnera. Može se samo nagađati da su do sada iscrpili svoje finansijske resurse, ili će to barem biti slučaj u skorije vrijeme. Problem sa kojim se sada suočavaju je neočekivana obaveza plaćanja kombinirane uvozne tarife i PDV obaveza (koje čine 27% vrijednosti uvezenih kapitalnih sredstava u opremi, čime se investicija povećava do 1,5 miliona EUR) na uvoz kapitalne opreme. Ova obaveza je prvobitno trebala biti obaveza gospodina Perkovića, kao njegov doprinos ovom zajedničkom ulaganju, ali kako on nije bio u stanju izmiriti ovu obavezu, cjelokupno ulaganje se moralo reorganizirati i morala su se iznaći nova sredstva za izmirenje istih (ili otpisivanje, odnosno izbjegavanje ovih taksi). Dakle, još uvijek nisu u cjelosti riješili sva svoja finansijska pitanja. Potrebno je ispitiati na koji način mogu iskoristiti neke druge finansijske kanale i resurse, no prema riječima gospodina Perkovića, slovenački partner je sposoban izmiriti i ove finansijske obaveze (pa se zbog toga dvoumi da li da gospodinu Perkoviću odobri čak i 15% učešća u vlasništvu nove, reorganizirane firme). Finansijska situacija je nadalje zakomplicirana činjenicom da su do sada uspjeli osigurati sirovine za svega 1.5 mjeseci od lokalnih dobavljača. Također, njihovi ugovori o isporuci opreme naznačavaju da se se besplatna instalacija opreme mora realizirati u roku od 20 dana od dana kupovine, te da nakon isteka tog roka moraju dodatno platiti za te usluge. Prema tome, da bi inicijalna faza protekla onako kako treba ovaj upravljački tim, odnosno novoformirano i slabo partnerstvo mora se dobro učvrstiti, a sve to u vrijeme kada se finansijska podrška i iskorištavanje drugih finansijskih izvora nalaze u veoma kritičnoj fazi.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 124

6.


Za sada, kompanija koristi ili staru opremu ili novu koja je zaštićena proizvođačevim IP protokolom, ako takav postoji. Firma će se baviti proizvodnjom standardnih proizvoda koji ne sadrže aspekte intelektualne svojine u prvoj analizi. 7.

Opisati proces proizvodnje i distribucije u firmi i opremu.

Novi većinski vlasnik iz Slovenije zaključio je ugovor za kupovinu 1,2 miliona EUR vrijedne visoko automatizirane proizvodne opreme za potpunu preradu drvnog otpada (od piljevine do granja, pa čak i baštenskog otpada iż domaćinstva) i proizvodnju biogoriva u vidu drvnog granulata. (Uvozne tarife i PDV čine dodatnih 27% na taj iznos, što je još uvijek ostalo nerazjašnjeno pitanje). Osigurali su ili barem načelno dogovorili dostavu sirovina sa 3-5 vlasnika privatnih šuma, ali u vrijeme ovog intervjua, dogovorena je isporuka sirovina za svega 1,5 mjeseci proizvodnje. Ostaje nejasno da li će biti uspjeti osigurati ugovore za isporuku sirovina za optimalne proizvodne kapacitete (kako bi u składu s tim ispunili prodajne obaveze prema svom ključnom talijanskom kupcu). Trenutna procjenjena isporuka je ograničena na oko 15,000 kubnih metara od ukupno 25,000 kubnih metara koliko im je potrebno da pokrenu proizvodnju punim kapacitetom. Još uvijek nije poznato šta će nova struktura kompanije uraditi sa starom opremom koja se nalazi na lokaciji na kojoj je stara kompanija poslovala. Oprema je još uvijek u stanju proizvoditi (primarni proizvod) polu-obrađene bukove ploče i obavljati određene radnje velikog kapaciteta u pilani, pa se zbog toga još uvijek ocijenjuje kao potencijalna otplata zaostale obaveze od 300,000 EUR iz 2006. godine, koje je neophodno izmiriti prije nego se realiziraju finalni planovi (ključno pitanje je da li će banka likvidirati ovu opremu; gospodin Perković je već prodao sve zaostale narudžbe drugim firmama). Ovo je tekuće pitanje koje bi se trebalo riješiti u predstojećem mjesecu. Ugovori o isporuci nove opreme (koji još nisu realizirani) ukazuju da se besplatna instalacija opreme mora izvršiti u roku od 20 dana od dana kupovine, što i nije vjerovatno, imajući u vidu zaostala i nepredviđena pitanja vezana za uvozne tarife i PDV obaveze koje nisu adekvatno planirane. Premda je planirani novi proizvodni sistem već identificiran i ugovoren, još uvijek se ne zna kada i kako će isti biti isporučen i instaliran. Ovaj sistem je neophodan za realizaciju bilo kojeg prodajnog ugovora. 8.


Direktor pogona, gospodin Perković, glavni je kontakt sa lokalnom industrijom, pa samim tim ima veoma aktivnu ulogu u poglądu podaje i razvoja poslovanja. Trenutno, niko osim njega nije uključen u rad na poslovima prodaje ili marketinga. Gospodin Perković nije uspio obezbijediti neophodne zalihe sirovina, obzirom da su dobavljači osigurali jedva polovinu potrebne količine, ali on je uvjeren da će ukupna potrebna količina biti osigurana čak i od samog općinskog šumskog gazdinstva u Srebrenici. Za sada, ovo ostaje otvorenim pitanjem koje bi se u skorije vrijeme moglo riješiti. Iako je direktor dobra osoba za iniciranje prodaje i marketinških aktivnosti, kako proizvodnja firme bude u usponu i kako se firma bude morala baviti drugim pitanjima kao što su logistika i prikupljanje sirovina za obradu u pelete, za te će aktivnosti morati proširiti svoje marketinške kapacitete. Ostaje da se razjasni koliko od njihove ukupne proizvodnje ide ka talijanskom kupcu i koliko dodatnih izvora sirovina moraju naći da bi zadovoljili uvjete prodaje. Sve u svemu, pored proizvodnog kadra koji se najverovatnije bez problema može naći na domaćem tržištu, firma mora planirati upošljavanje dodatnog kadra i za ovu izvršnu funkciju. 9.


Firma ima visokorizični profil u jednom ključnom aspektu svojih operacija, a to je opskrba sirovinom, osnosno sakupljanje drvnog otpada preko ugovora sa dobavljačima. Trenutno, firma je osigurala ugovore kojima je opskrbila 15,000 kubnih metara otpada, međutim, za

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



prvu, odnosno početnu fazu potrebno je ukupno 25,000 m3 otpada. Ovo pitanje treba riješiti čim prije, jer jedino od prihoda ostvarenih prodajom firma može otplatiti značajan dio duga. U suprotnom, problemi će nastaviti da eskaliraju. Firma također mora osigurati zaključivanje začajnijeg i pouzdanog ugovora o transportu, kojim će osigurati pravovremenu isporuku finalnog proizvoda ključnom kupcu u Italiji (dva kamiona dnevno).


Kriterij



5 3.5 5 3.5 4 5 3.5 4 2

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 7 20 10.5 8 5 9 8 3 84.5

Šta se može učiniti da se pomogne rast ovog preduzeća i stvore nove šanse za zapošljavanje? Oni moraju riješiti svoja interna pitanja i podići i pokrenuti pogon kako bi pokrili svoje direktne obaveze iz kredita. Možda će morati staviti u pogon staru opremu kako bi održali kontinuitet poslovanja. Nema razloga za uvođenje drugih lica u vlasničku strukturu, osim da eventualno preuzme poziciju većinskog vlasnika i pokrene poslovanje čim prije. Druge ključne finansijske i organizacijske informacije Bruto prodaja: trenutno nema. Neto profit: N/A Dugovanja/potraživanja: €1.5-1.8 miliona (dug prethodne firme, nova oprema, PDV obaveze i uvozne tarife) Dioničari: Slovenački investitor - operator (85%), gospodin Perković, upravnik proizvodnje (15%) Glavne ulazne sirovine: Drvni otpad (piljevina, granje i drugi otpad sakupljen nakon sječe šuma) Prosječna plaća (ne uključuje rukovodni kadar) (bruto/neto): Još uvijek nije operativno. Raspoloživost domaće radne snage (novouposleni): Još uvijek nije operativno, ali smatra se da neće biti problem.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 126


Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno? Traže kupce za svoje pelete nakon naredne faze ekspanzije proizvodnje, Da što će biti tek za godinu-dvije. Također bi željeli razmotriti prodaju jednog dijela nove kompanije kako bi izmirili dugovanja firme.

Kakva je vrsta finansiranja potrebna? Imaju li poslovni plan? Željeli bi ostvariti kredite po povoljnijoj kamatnoj stopi, obzirom da su Traži finansijsku Da sada u početnoj fazi i da sav profit treba utrošiti na održivost podršku. poslovanja. Najveći dio ovog preduzeća finansira se iz sredstava pozajmljenih od banke. Kakva vrste problema/pitanja rješavate: Traži tehničku Potrebno je naći rješenje za transport proizvoda prema krajnjem kupcu ili poslovnu Da u Italiji, pa je u tom pogledu svaki savjet ili kontakt preduzeća koja se pomoć za razvoj bave prijevozom i logističkom podrškom dobro došao (dva kamiona biznisa. dnevno, što znači ukupno 12 kamiona u kontinuiranom ciklusu). Imate li bilo Molim opišite: kakvih iskustava Jedan, većinski, partner je Slovenac, a njihov glavni kupac je Talijan. Svi ili sadašnjih Da oni imaju dosta iskustva u radu unutar EU i izvan nje. Dobijaju upite i veza sa zahtjeve iz svih dijelova svijeta, obzirom da je potražnja za ovim partnerima u jednostavnim biogorivima mnogo veća od ponude. EU i drugdje?

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 16. avgusta 2007. Naziv kompanije: Bosswood d.o.o. Adresa kompanije 1: Tesanjska 2 Adresa kompanije 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba u kompaniji: Selver Numanović Tel., Fax., E-mail kontakt osobe: 033/205/160, 033/205-160, [email protected] Web stranica: Preliminarne preporuke konsultanta √


___


___


Izvještaj i analiza ove šanse u okviru regije Srebrenica Napisati opći opis aktivnosti firme na tržištu (proizvodi, usluge koje se nude i kojim regijama/zemljama), uključujući kupce i ključne snabdjevače: Bosswood d.o.o. (naziv dolazi od riječi Bosna i marke Boss) je preduzeće za preradu drvata, koje se na početku specijaliziralo za uklanjanje otpadnog drveta (oborenoh drveta i krčenja šume) isključivo od općinskog šumskog gazdinstva u Srebrenici, koje su oni prerađivali u drvo za ogrijev (biogorivo). Tri partnera su zajednički vlasnici preduzeća sa jednakim udjelom (po jedna trećina). Prvobitni cilj bio je 12,000 kv. metara drveta za preradu, ali od početka radova polovinom godine, očekuju da će samo obraditi oko 5,000 kvadratnih metara drveta sa sopstvenog zemljišta (7,120 kv. metara) i nekoliko zgrada tokom 2007. Njihovi drvni proizvodi većinom se koriste u domaćinstvima i preduzećima za grijanje i peći na drva, kao što su krušne peći za pice. U Italiji, picerije moraju koristiti takvu vrstu drveza, a EU navodno planira zakonski regulirati tu tradiciju. To je bitno jer Bosswood želi u bliskoj budućnosti izvoziti 100% (trenutno prodaju na lokalnom tržištu radi početnih prihoda). Iako je ova kompanija sa radom startala 25. juna 2007. godine, zemljište posjeduju od marta ove godine. Svi uposlenici su upravo završili sistematske preglede. Obuka je završena za gotovo sve uposlenike i aktivnosti su u toku. 1.


Ovo se smatra visokokvalitetnom šansom za srebreničku regiju iz dva osnovna razloga: 1) krčenje šuma smatra se plemenitom djelatnošću radi zaštite šuma i osiguranja njihove bolje održivosti (spriječavanje požara je glavni pokretač); 2) postoje jasne ekonomske prednosti od upošljavanja između 12 (trenutno uposlenih ) i 50 (maksimalan broj tokom najbolje sezone) iz ove regije, koji će imati kupovnu moć da kupe domaće proizvode i usluge. Pored toga, kompanija će možda upošljavati i druge pružaoce usluga kao što su prijevoznici. Kompanija želi postati multietnička i imati ravnomjernu zastupljenost polova, a prosječna dob uposlenika je oko 25 godina. Oni predstavljaju prilično mladu radnu snagu, a u kompaniji se nadaju da će to biti uzor drugim poslodavcima u regiji.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 128

2.


Već su uložili dosta vremena i napora u istraživanje tržišnih šansi, što se vidi iz prezentacije tržišne dinamike koju je održao direktor kompanije. 3.


Direktor kompanije je aktivan član Šumskog klastera kojeg za ovu regiju sponzorira UNDP. Direktor smatra da je to važna organizacija i zadatak. Dole u tekstu nalaze se zapažanja g. Numanovića o tome kako on vidi učinak njegove kompanije na srebreničku regiju:

4.

Kompanija će proizvoditi ogrijevno drvo koje će biti dostupnija domaćinstvima i poslovnim subjektima u regiji; Krče šume, što šume čini sigurnijima i održljivijima; Upošljavaju 12-22 osoba iz regije Srebrenica u bilo kom periodu godine (30 u budućnosti), što obezbjeđuje sredstva za život za 20-30 porodica; Oni su kompanija orijentirana ka izvozu što je dobro i za regiju i za zemlju; Iako su oslobođeni poreza na dobit u prvoj godini rada (kako je propisano u općini za sva nova preduzeća), njihove poreske uplate postepeno će se povećavati tokom petogodišnjeg perioda; Kupovat će i druge usluge u regiji, poput prijevoza; Njihova ukupna godišnja isplata Šumskom gazdinstvu Srebrenica bit će oko 468,000 KM (plus 17% PDV-a); Kompanija također nudi finansijsku pomoć uposlenim radi dodatnog obučavanja ili usavršavanja.


Direktor ima obimno iskustvo menadžera jer je radio kao generalni direktor u velikim kompanijama, poput Milke i Jacobsa, koje se bave prodajom kafe, čaja, šećera i čokolade. Radio je u regiji sjeveroistočne Bosne od 1997. godine do nedavno. Ni on ni njegovi partneri nemaju radnoh iskukstva u sektoru šumarstva ili drvno-prerađivačkoj industriji. Suosnivač i sadašnji direktor, g. Numanović, sasvim je slučajno došao na ideju otvaranja ovakve vrste preduzeća u Srebrenici. Kako je on porijeklom iz Zvornika, vozeći se kroz tu regiju jednom došao je na ideju da bi to bilo pogodno područje za njihove planirane djelatnosti. Smatra da je takav rad plemenit jer krče šume i obezbijeđuju drva za grijanje i kuhanje. Drugi vlasnici uključuju jednog Bosanca, koji je državljanin Nizozemske (nekadašnji susjed g. Numanovića) i državljanin Nizozemske kojeg obojica dobro poznaju. 5.


Općinskim propisima sve su nove kompanije oslobođene poreza na dobit u prvoj godini djelovanja. Od druge do pete godine, puna stopa poreza na dobit postepeno se uvodi, tako da mogu dobit iz prve godine reinvestirati u aktivnosti. U ovom trenutku nemaju dugovanja/kredita od banaka; svi partneri uložili su sopstvena sredstva za kupovinu zemljišta (7,120 kv. metara) i nekoliko objekata. Uspjeli su dogovoriti sa distributerom prodaju KM 80,000 vrijednog tegljača, polaganjem avansa od KM 24,000 s tim da se ostatak treba platiti krajem godine, kada će im biti potreban koš jedan kamion i kada će razmotriti slične uslove kupovine. 6.


Još uvijek nisu obratili pažnju na to pitanje. Treba se zaštiti naziv kompanije iz jednostavnog

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



razloga izbjegavanja da se kasnije izmijeni naziv u slučaju da druga firma podnese zahtjev za registraciju trgovačke marke u budućnosti. 7.

Opišite proces proizvodnje i distribucije u firmi i opremu.

Bosswood koristi soptveno zemljište (7,120 kv. metara) a nekoliko zgrada se gradi trenutno (ukljućujući kuhinju za uposlene i kupatila sa tuševima). Vlasnici su opreme za obradu drveta, što uključuje italijanske i austrijske mašine za rezanje; tvrde da imaju jednu od najboljih mašina za rezanje na Balkanu jer tu rade samo tri takve mašine. Imaju jedan kamion za prevoz materijala iz šume; kamion nije u potpunosti isplaćen i na kraju godine trebaju isplatiti zadnju ratu (ne radi se o kreditu već dogovorenim uslovima kupovine). Kompanija je domaćem elektrodistributeru platila 30,000 KM za izgradnju trafo stanice na njihovom posjedu kako bi osigurali kontinuirano i ekonomičnije napajanje strujom za opremu koju koriste. Njihov poslovni proces, od šume do potrošača, je kako slijedi: 1.

Osigurati ugovor za Šumskim gazdinstvom za utvrđenu količinu oborenog i prokrčenog drveta koje će se iznijeti iz šume

2.

Slanje ekipe za prikupljanje u šumu sa kamionom i opremom za rezanje.

3.

Odabir i rezanje u šumi prati stručnjak šumskog gazdinstva koji mjeri količinu drveta koju radnici odstranjuju.

4.

Radnici zatim prevoze drvo natrag u pogon na „čišćenje“ prije rezanja.

5.

Drvo se pila na manje dijelove zatim u mašinu za rezanje gdje se siječe radi slaganja na palete.

6.

Radnici sortiraju rezano drvo u palete koje se onda pakiraju za otpremanje.

7.

Otpadni proizvodi i piljevina predstavljaju značajne proizvode, koji se kasnije prodaju drugim prerađivačima radi pravljenja briketa i peleta od drveta ili čak uglja za roštilje. Kompanija razmatra ulaz na ovakvo tržište, ali za to su potrebna znatna ulaganja.

Do kraja 2007. godine, očekuju da će preraditi nekih 5,000 kvadratnih metara drveta za krčenje (kapaciteta 12,000). Danas upošljavaju 12 radnika a cilj im je da uposle 50 u punom kapacitetu. S obzirom na sezonsku vrstu posla, očekuju da će broj radnika biti oko 24 tokom većeg dijela godine (potražnja je prirodno niža tokom toplijih mjeseci april-maj). Iako žele povećati proizvodnju iznad 12,000 kvadratnih metara, Šumsko gazdinstvo dozvoljava samo male količine drveta na tržištu, a postoje i drugi kupci/konkurencija tako da bi kompanija radi rasta morala prikupljati drvo iz drugih regija, osim ako im se ne dozvoli više aktivnosti krčenja u srebreničkoj regiji. Godišnje isplate Šumskom gazdinstvu Srebrenica iznosit će oko 468,000 KM (plus 17% PDV-a). Analiza troškova drvnih paleta (cijena biogoriva) Pretpostavke: Isplata Šumskom gazdinstvu preduzeću za 1 kv. metar Ukupna isplata za jednu paletu (uklj. PDV) prosječno Ukupni trošak proizvodnje 1 palete u fabrici Trošak pakovanja palete, rada i prevoza iz šume

1.10-1.20 KM 55 KM 85 KM 15 KM

Trošak obračuna roba Isplata Šumskom gazdinstvu (uklj. PDV) Prevoz iz šume Rad na prikupljanju (uklj. sve troškove) Ukupno za dobijanje sirovog drveta Troškovi rezanja u fabrici Ukupni troškovi robe za proizvodnju 1 palete

55 KM 10 KM 5 KM 70 KM 15 KM 85 KM

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 130

^ Tržišna vrijednost paleta ogr. drveta u maju ^ Tržišna vrijednost paleta ogr. drveta u naj. sez. ^ Prosječna tržišna cijena paleta ogr. drveta Bruto dobit u maju Bruto dobit u najprometnijoj sezoni Prosječna bruto dobit od palete ^ Prevoz paleta kupcima uvijek se zasebno obračunava.

€55 €75 €65 25 KM 65 KM 45 KM

Druge zabilješke o troškovima:

8.

Trošak kupovine punog kapaciteta iz Šumskog gazdinstva = 468,000 KM + PDV-a Kapacitet pogona je 12,000 kv. metara ili sirovog drveta = 10,000 peleta 10,000 peleta po prosječnoj tržišnoj cijeni od €65 = €650,000 (5 g. ukupno = €3.25 miliona)


Tri partnera mogu istražiti različite poslovne i tržišne šanse kako bi se osigurali da slijede optimalan poslovni model. Sjedište direktora je u Srebrenici tako da on ispituje situaciju u BiJ jer će firma nešto svojih proizvoda prodavati na domaćem tržištu (a možda će im biti potrebna i dodatna sredstva). Drugi partner ima dvostruko državljanstvo, BiH i Nizozemske, pa on ispituje tržišne veze i dinamiku u EU (većinom u Italiji, njihovom ciljnom tržištu). Treći partner je državljanin Nizozemske a i on pomažu u procjenjivanju tržišnih prilika u EU. Iako su oni ograničeni u smislu onoga što mogu prokrčiti u šumama u srebreničkoj regiji, ispituju mogućnost uzimanja proizvoda iz drugih općinskih i privatnih šumskih preduzeća. Njihov ugovor sa općinskim šumskim gazdinstvom u Srebrenici uključuje 2,000 kv. metara do kraja ove godine. Plaća se unaprijed za 100% narudžbe, ali neki su uslovi dogovoreni te može biti i fleksibilnosti u njihovom ispunjavanju. Kako potražnja za ovom vrstom drveta nije velika (nema mnogo firmi koje traže krčenje šume ili rezanje i pakiranje na palete velikih količina drveta tako niske kvalitete), općenito nema problema u obezbjeđivanju ugovora u kupovini. Međutim, opcije ponude su ograničene i to kompaniji ograničava rast, stoga aktivno istražuju kakve druge polsovne modele mogu provesti. Jedan poslovni model uključuje sposobnost proizvodnje peleta i/ili briketa od pilote. U ovom trenutku, imaju sporazum za prodaju pilote drugim firmama kao što su Pelet d.o.o. a moguće i PetroProjekt d.o.o., ali nijedna firma nema postavljenu opremu ali se proces nabavke bliži kraju. Sjeveroistočna Bosna predstavlja atraktivno domaće tržište, ali direktor tvrdi da je infrastruktura neadekvatna (prevoznici, između ostalog), stoga bi Tuzla trebala biti „stjecište“ za strategiju za SI BiH. S tim u vidu, kompanija razmatra otvaranje pilane u Tuzli, radi domaće prodaje. Tu direktor posjeduje određeno zemljište. Međutim, to je sada samo zamisao a druge ideje za sada imaju prioritet. Model koji oni žele ostvariti za djelatnosti u Srebrenici bio bi u idealnom slučaju sličan onome jedne kompanije u Sarajevu koja ima proizvodnju za domaću prodaju od 350 kv. metara dnevno i upošljava 180 radnika (visoka radna komponenta naspram visoke tehnologije/automatizovanog procesa), ali očekuju da će pogon u Srebrenici biti općenito profitabilniji. 9.


Direktor smatra da je Šumski klaster, kojeg sponzorira UNDP, važna organizacija za ublažavanje rizika i upravljanje interesima ovog sektora i šumom ove regije, stoga je ova kompanija aktivna unutar ove inicijative. To je posebno važno jer su odnosi između Šumskog gazdinstva Srebrenica i domaćih prerađivača kompleksni i politični. Na primjer, izvozne cijene, i općenito domaća potražnja, ogrijevnog drveta variraju od €55-75 po paleti, ali cijene koje se plaćaju Šumskom gazdinstvu su nepromijenjene, stoga je od presudne važnosti upravljati ovim odnosom sa sektorom. Oni bi preferirali kada bi Šumsko gazdinstvo

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



potpisalo dugoročni ugovor sa fiksnom cijenom kako bi kompanija bolje upravljala troškovima sirovina, ali tome se protivi Šumsko gazdinstvo. U tom smislu, nadaju se da će Klaster pomoći u medijaciji ovog problema jer je to u interesu svih takvih kompanija. S obzirom na značaj struje za njihov rad, uložili su značajna sredstva da bi na njihovom zemljištu bila postavljena trafo stanica (30,000 KM), te tako bolje osigurali upravljanje potencijalnim rizikom zbog gubitka struje, što je još jedan primjer kako ublažavaju potencijalni rizik. Kompanija svojim radnicima obezbijeđuje dodatne pogodnosti zdravstvene zaštite jer je njihov rad više podložan nesrećama nego drugi poslovi. Kako bi zadržala radnike, kompanija također nudi subvencije za obuku i obrazovanje, kao i bonus i povećanje plate ukoliko kompanija dobro posluje.

Kriteriji i težinski faktori Sljedeća tabela navodi kriterije i njihove težinske faktore koji će se koristiti. Molimo koristite sljedeću ljestvicu od 1 do 5 za svaki kriterij (djelići su prihvatljivi): 5.0 – Vrlo impresivno naspram ovog kriterija, gotovo bez greške 4.0 – Visokokvalitetna šansa naspram ovog kriterija, bez ozbiljnih bojazni 3.0 – Adekvatno naspram ovog kriterija, neke sumnje ili bojazni 2.0 – Neki nedostaci naspram ovog kriterija, potrebno poboljšanje – Ozbiljni nedostaci naspram ovog kriterija

Kriterij



5 5 5 4 5 4.5 5 5 5

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 10 20 12 10 4.5 10 10 5 96.5

Šta se može učiniti da se pomogne rast ovog preduzeća i stvore nove šanse za zapošljavanje? Procjenjuju mogućnost otvaranja proizvodnje drvenog uglja jer su u njihovom proizvodnom procesu komadići drveta ključni otpadni materijali u procesu rezanja. Ti se komadi mogu pretvoriti u drvenog uglja za roštilje. Oprema za tu proizvodnju košta oko 70,000 KM po jedinici. Razmišljali su da seljanima podijele opremu i sirovine kako bi oni pravili drveni ugalj. Zatim bi Bosswood od njih kupovao drveni ugalj, amortizirajući trošak opreme od plaćene cijene. Kompanija također procijenjuje trošak opreme za proizvodnju drvenog uglja iz sopstvenog drvnog otpada. To bi uključivalo saradnju sa dobavljačem opreme i lokalnim seljanima u slučaju ako bi kompanija „dala dorprinos“ u vidu opreme u vrijednosti od 7,000 KM, koja bi se onda smjestila na seoska imanja gdje bi se proizvodio drveni ugalj. Kompanija želi kupiti deset takvih mašina u vrijednosti od KM 70,000.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 132

S početkom sljedeće godine, kompaniji će biti potreban još jedan kamion za prevoz drveta. Ovakvi kamioni koštaju 80,000 KM, a sa jednim distributerom kompanija je dogovorila isplatu početnog iznosa od KM 24,000 kako bi se koristio kamion, a kasnije napravila konačna isplata. U kompaniji se nadaju da se ovakav aranžman može nastaviti i kod kupovine sljedećg kamiona što bi im pomoglo u povećanju proizvodnje i upošljavanju novih radnika. Još jedan dugoročan plan jeste proizvodnja ogrijevnog drveta i briketa za peći, kao što to rade firme PetroProjekt i Pelet, jer je to izuzetno profitabilno. Danas, kompanija prodaje pilotnog otpada firmama koje imaju opremu za pravljenje briketa. Trošak takve opreme ovisi od stepena automatizacije i kapaciteta proizvodnje. Procjene budžeta su između €30,000 do €300,000 za projekat „ključ u ruke“. Druge ključne finansijske i organizacijske informacije Bruto prodaja: tek počeli sa radom 25. juna 2007. godine Neto profit: u ovom trenutku dostupne su samo projekcije (vidjeti izvještaj gore u tekstu) Dugovanja/potraživanja: Nema Dioničari: Tri partnera sa jednakim udjelom Glavne ulazne sirovine: Forest wood clearings (drvo niže kvalitete) Prosječna plaća (ne uključuje rukovodni kadar) (bruto/neto): * Minimalna neto plaća je 450 KM/mjesečno Raspoloživost domaće radne snage (novouposleni): Obilje potencijalnih radnika. * “Neto miniminalna“ plaća znači da ovu osnovicu plaće kompanija garantuje radnicima. Također daju subvencije za obrazovanje i obuku. Pored toga, kako je ovakva vrsta posla izložena rizicima, kompanija nudi i dodatne pogodnosti zdravstvene zaštite. Pored toga, uprava je naglasila da su bonusi i povećanja plata moguća za sve radnike radi motiviranja; od njih se očekuje dobar rad. Neki radnici dobijaju 2-300 KM ali oni nisu radnici na puno radno vrijeme ili stalno zaposleni.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A




Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno? Da Glavni projekti koje trenutno razmatraju uključuju nabavku opreme za proizvodnju drvenog uglja i briketa, a željeli bi dobiti prijedloge iz sektora.

Kakva je vrsta finansiranja potrebna? Imaju li poslovni plan? Traži finansijsku Ne Imaju poslovni plan. Ne traže sredstva za kompaniju, iako bi razmotrili podršku. uvođenje još jednog ulagača radi širenja i novih projekata. Većinom traže uslove poput onih za kupovinu tegljača drveta. Traži tehničku Kakva vrste problema/pitanja rješavate: ili poslovnu Ne U ovom trenutku ne traže nikakvu tehničku pomoć. pomoć za razvoj biznisa. Imate li bilo kakvih iskustava Molim opišite: Da/ ili sadašnjih Ne Glavni partneri imaju iskustva u EU, a prodavali bi svoje proizvode u veza sa EU. Dva partnera žive u Nizozemskoj. partnerima u EU i drugdje?

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 134

PROFIL PREDUZEĆA IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 30. avgust 2007. Naziv kompanije: Gusto e Sapore d.o.o. Adresa kompanije 1: Učina Bašta b.b. Adresa kompanije 2: 75430 Srebrenica, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba kompanije: Ahmetović Haso, direktor i vlasnik Broj telefona, faksa, e-mail kontakt osobe: 056/440-020, 061/152-484 Web stranica: u izradi Preliminarna preporuka konsultanta √

Preporučuju se aktivnosti podrške kroz dalja ulaganja

___

Za utvrđivanje odgovarajuće podrške potrebni su dodatni sastanci

___

Ne preporučuje se angažman u budućim aktivnostima podrške kroz ulaganja

Izvještaj i analiza značaja navedene mogućnosti za regiju Srebrenice Opći opis aktivnosti kompanije na tržištu (proizvodi i usluge koje se nude te regije/zemlje), uključujući njihove kupce i glavne dobavljače: Ovo pekarsko preduzeće proizvodi 129 različitih vrsta kolača i keksova kao i sedam vrsta tjestenine. Proizvodnja je organizirana u postrojenjima Srebrenici (48 zaposlenih) i u Tuzli (142 zaposlena), od kojih svako posluje u okviru svoje korporativne strukture – kao društvo s ograničenom odgovornošću, ali je u cijelosti u vlasništvu istog direktora - vlasnika. Kompanija je počela poslovati u Tuzli, 1999. godine, a u Srebrenici 2005., premda vlasnik kompanije navedenu imovinu u Srebrenici posjeduje još od 1989. godine. 1.

Opišite kvalitetu i značaj navedene poslovne mogućnosti za regiju Srebrenice

Ovo se preduzeće smatra značajnom poslovnom prilikom za regiju Srebrenice i to ne samo jer svoje proizvode dostavlja u nekoliko stotina maloprodaja u regiji općenito, nego i zato jer u stvari posluje na samom maksimumu svojih proizvodnih mogućnosti, sa dvije smjene, te traga za ulagačima i strateškim partnerima kako bi višestruko povećali kako samu veličinu kompanije, tako i proizvodnju i rezultate, u Srebrenici, ali i drugdje. Ne traže pomoć donatora u obliku grantova, umjesto toga traže pouzdane partnere iz industrije ili ulagače kako bi mogli realizirati ogroman razvojni potencijal koji planira vlasnik, kako bi se zadovoljila velika potražnja na tržištu, posebno u EU, gdje nisu bili u stanju sve narudžbe realizirati na vrijeme. 2.

Procjena poznavanja tržišta i razumijevanja tržišne dinamike kod rukovodstva

Rukovodstvo, kako izgleda, nakon što se isključivo ovim poslom bave nekih osam godina, odlično poznaje domaće tržište i dinamiku okruženja za pekarske proizvode poput kolača, keksova i tjestenine. Vlasnik-direktor se sada međutim fokusira na tržište EU o kojem zna daleko manje s obzirom da svoje proizvode na tom tržištu prodaje tek odnedavno te da tu ima svega nekoliko kupaca (iz Holandije) koji su sami došli njemu, odnosno da ih on sam nije našao. Razumije se u problematiku kontrole kvalitete (certifikacije i odobravanja) što je neophodno za uspješnu realizaciju masovnog tržišnog prisustva na ovom tržištu ali još mora steći znanja o tržišnoj dinamici te o načinima na koji najbolje može iskoristiti mogućnosti

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



koje postoje, ili se udružiti s drugim subjektom kako bi svoje proizvode na najuspješniji način plasirao na ovo veliko tržište. 3.

Kakav ekonomski utjecaj ovo preduzeće ima ili može imati na regiju Srebrenice?

4.

Preduzeće trenutno svoje proizvode izvozi za potrebe tri kupca u Holandiji te će ovu aktivnost dalje širiti; svoje proizvode izvoze i u Srbiju, a slijedi i izvoz u Crnu Goru (prva pošiljka će biti isporučena 15. septembra). U preduzeću u Srebrenici je na puno radno vrijeme zaposleno 48 radnika s prebivalištem u Srebrenici koji rade u dvije smjene. Preduzeće kupuje 27,600 komada jaja od 27 lokalnih poljoprivrednih proizvođača svaki dan. Generiraju 3.5 miliona € prihoda što predstavlja značajnu poresku osnovu za regiju. Svoje pekarske proizvode i tjesteninu isporučuju u oko 150 maloprodaja u regiji Srebrenice i Bratunca.

Ukratko opišite poslovna iskustva i stručnost rukovodnog tima. Obrazložite kvalifikacije rukovodstva i navedite ukupni broj zaposlenih

Premda se vlasnik – direktor ranije nije bavio pekarskim biznisom, bavio se trgovinom i veleprodajom. Uvijek je imao želju za proizvodnjom te mu je, uzevši u obzir nedostatak resursa i pouzdane nabave sirovina, pekara je ponudila i jedno i drugo, odnosno priliku da nešto ‘proizvodi’. Za ‘sirovine’, koje je već bilo moguće nabaviti iz brojnih i pouzdanih izvora su mu bila potrebna minimalna ulaganja te je stoga iskoristio ovu priliku. Danas se već ne može nositi s potražnjom. Njegovi se proizvodi svi zasnivaju na tradicionalnim kolačima i keksima koji su poznati u regiji – neki već više od 200 godina. Danas proizvode oko 129 različitih vrsta kolača i sedam različitih vrsta sušene tjestenine; svake godine dodaju po nekoliko novih vrsta kolača/keksa, kako ‘otkrivaju’ nove vrste i istražuju potražnju na tržištu. Ova kompanija ima pekarska postrojenja u Srebrenici sa 48 zaposlenih i u Tuzli (142 zaposlena). 5.

Kako su osiguravali druge finansijske resurse?

Vlasnik i direktor je preduzeće osnovao vlastitim sredstvima te tako sada nema dugovanja niti obaveza prema partnerima. U proširivanju je koristio konzervativan pristup i kompaniju proširivao u fazama. S obzirom da koristi profit koji se generira unutar preduzeća za proširenje poslovanja, ovo mora raditi kroz povećanje vrijednosti. Sada je pak u poziciji da ima pouzdane klijente i kupci mu dolaze same sa vlastitim narudžbama te je njegov brend postao poznat, te stoga misli da je upravo ovo dobar trenutak za uvođenje strateškog ulagača ili industrijskog/strateškog partnera kako bi se višestruko povećala proizvodnja i tržišni kapaciteti. 2005. je dobio ponudu od slovenačkog biznismena ali ulagač nije bio voljan platiti sumu koju je vlasnik tražio jer smatra da vrijednost brenda nadilazi godišnje prihode (proizvodni kapaciteti ograničavaju prodaju) te nije prodao niti jedan dio svog preduzeća. Nastoji pronaći ozbiljnog partnera ali želi zadržati kontrolni udio u kompaniji od 51%. 6.

Kakva je kvaliteta strategije preduzeća koja se odnosi na intelektualno vlasništvo?

Vlasnik je podnio zahtjev za zaštitom imena na međunarodnom tržištu ali želi ovu zaštitu proširiti dodatnim zahtjevima (u domeni potencijalne tehničke zaštite jer ne poznaje u cijelosti sva pitanja koja se odnose na IP). U zahtjeve za zaštitu intelektualnog vlasništva kako bi zaštitio sve dodatne nazive koji se mogu zaštititi je u sljedećoj godini namijenio inicijalnih 5,000 €. Tako npr. želi osigurati odobrenja EU koja se odnose na kvalitetu za oko 70% od svojih 129 pekarskih proizvoda kako bi s njima masovno izašao na ovo veliko tržište. Kada se ovo ulaganje realizira, želi zaštititi i svo intelektualno vlasništvo koje je s navedenim

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 136

u vezi poput naziva brendova koje mogu koristiti za svoje proizvode. Kompanija već ima zaštićen stari slogan: “Opredijeli se za pravu stvar????” koji više ne koriste. Da li ga trebali zadržati ili promijeniti je pitanje koje trenutno nastoji riješiti. Vlasnik – direktor vjeruje da se veliki dio prihoda od proizvoda može pripisati nazivu brenda i tržišnoj prepoznatljivosti proizvoda ove kompanije. Vrijednost kompanije procjenjuje na najmanje 6.5 miliona €, uzimajući u obzir stalne prihode i činjenici da im kupci dolaze sami. Prema njegovom mišljenju, 30% ove vrijednosti može se pripisati samome brendu, te stoga čini sve što je u njegovoj moći da zaštiti i u najboljoj mjeri iskoristi taj naziv brenda. Dopada mu se naziv samog preduzeća ali bi želio poboljšati štampani reklamni program kako bi unaprijedio prepoznatljivost brenda, te to predstavlja ključni aspekt u odnosu na strateškog partnera/ulagača – da pomogne razviti marketinšku kampanju i na domaćem i međunarodnom planu podnese zahtjeve za zaštitu intelektualnog vlasništva kako bi zaštitio naziv i identitet preduzeća i njegovih budućih proizvoda. 7.

Opis proizvodnih i procesa distribucije te opreme preduzeća

Kako smo već spomenuli, kompanija proizvodi 129 vrsta kolača i keksova te sedam različitih vrsta tjestenine (što predstavlja proizvodni segment koji je u BiH tek u razvoju i u kojem uglavnom dominira uvoz; sada je pak prisutno i nekoliko domaćih proizvođača). Glavne sirovine (ulje, brašno, šećer i razne druge stavke poput prehrambenih aroma i orašastih proizvoda, itd.) naručuju od četiri glavna distributera. Koriste’i vlastite kamione dnevno prikupljaju i 27,600 jaja sa 28 farmi u regiji Srebrenice i Bratunca. Ove farme koka nosilica predstavljaju neku vrstu udruženja ali ne i formalnu zadrugu u pravnom smislu. Preduzeće koristi oko 80% najboljih jaja dok ostatak od oko 20% prodaje drugim maloprodajama. Udio jaja koja se preprodaju varira u znatnoj mjeri u ovisnosti od proizvodne strategije za određeni dan, te tako ponekad koriste svih 100% otkupljenih jaja – u vrijeme praznika npr. Mjesečno, na obje se lokacije, prosječno potroše sljedeće količine sirovina:

48-52 tona šećera;

3 tri tone domaće i austrijske čokolade;

4,500 tona ulja mjesečno za potrebe obje lokacije;

32 tona brašna;

775,000 jaja različite količine prehrambenih aroma, orašastih proizvoda, itd.

Preduzeće u Srebrenici ima 48 zaposlenih koji rade u dvije smjene dnevno te 142 zaposlena u Tuzli koji rade u tri smjene dnevno. Sva oprema koja se koristi za miješenje, pečenje, te druga oprema je iz uvoza (i sva je od veoma poznatih proizvođača odnosno brendova). Trenutno se u glavnom sjedištu u Tuzli zaprimaju sedmične pošiljke sirovina za pekarsku proizvodnju i otprilike dva puta sedmično (svaka četiri dana) vlasnik osobno sve potrebne zalihe odvozi iz skladišta u Tuzli u Srebrenicu. Preduzeće trenutno radi s malim brojem distributera-dobavljača (4 distributera i 28 farmi direktno), koji su svi locirani u BiH, a u koje spadaju: šećer:

1 distributer (uglavnom proizveden od šećerne repe iz Austrije, Njemačke i Brazila);

jaja:

kupuju se svakodnevno sa 28 farmi iz regije Srebrenice i Bratunca i dobavljaju vlastitim kamionima;

brašno: 1 distributer (mljeveno u BiH od žita iz Mađarske, Srbije i SAD); ulje:

1 distributer (tri vrste: Bimal BiH, Viva i Floroil iz Hrvatske);

ostalo:

1 distributer za sve ostalo (čokoladu, prehrambene arome, orašaste proizvode, itd.).

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Svi njihovi dobavljači i nadležni distributeri imaju odgovarajuće certifikate i kontrolu kvalitete (u protivnom kompanija ne bi niti sarađivala s njima). Svi zaposleni su obučeni da testiraju sirovine koje pristižu te imaju ovlasti da prihvate ili odbiju bilo koju od isporuka. Svaki se novi dobavljač testira prije negoli se njegov proizvod počne koristiti u njihovim kolačima, keksima i tjestenini. Procjena je da imaju ukupno 14 različitih dobavljača (izvornih proizvođača, a ne distributera). U okviru posljednje inicijative na proširenju poslovanja, kompanija je uložila oko 700,000 eura koji su na ove dvije lokacije podijeljeni na sljedeći način: Srebrenica Povećanje kapaciteta/rezultata: Troškovi od proširenja prostora Troškovi proširenja proizvodnje (pećnica, mikseri, kombi)

20% €290,000 €290,000

Tuzla Dodatna oprema i proširenje skladišnih mogućnosti

€120,000

“Mješavina” ulaganja u opremu, prostore i kamione/kombije ovisi o strategiji kompanije ili ulagača; ovisi o mješavini tržišta i proizvoda te će se stoga znatno razlikovati ulaganja na različitim lokacijama. Kada ovo kažemo, napominjemo da vlasnik preduzeća želi zamijeniti svi opremu koja zastarijeva najnovijom opremom za proizvodnju/kuhanje/miješenje kako bi osigurao visoku kontrolu kvalitete, automatiziranu proizvodnju i dugotrajno korištenje. Procjenjuje da će, kada osigura pravog investitora ili partnera za realizaciju svih promjena kako bi se osigurala visoka produktivnost, visoka kvaliteta i visoki standardi pekarske proizvodnje trebati cijela godina. Planira i spori proces dobivanja odobrenja od različitih regulatornih i tijela EU zaduženih za certifikaciju čime bi se preduzeću omogućilo slobodan masovni izlazak na tržište i marketing na najbolji način (u skladu s najboljim primjerima iz prakse). Pristup kroz faze koji bi se primjenjivao kod proširenja preduzeća bi se najvjerovatnije odvijao na sljedeći način, u idealnom scenariju, kroz period od godine dana: Tekuća:

Nastavak procedure dobivanja certifikata za prodaju/marketing za 70% najprofitabilnijih i najpopularnijih proizvoda od regulatornih tijela EU.

Prva faza:

Najhitnije pitanje predstavlja skladištenje sirovina te narudžbe iz inostranstva.

Druga faza: Povećanje proizvodnog prostora kako bi se omogućilo unošenje više opreme te rad većeg broja radnika. Treća faza: Korištenje nove/proširene opreme za proizvodnju. Četvrta faza: Nabavka i korištenje novih kamiona i kombija za distribuciju/isporuku. 8.

Analiza marketinške i prodajne strategije preduzeća te njegovog osoblja

Za svoje potrebe na domaćem terenu preduzeće koristi vlastite kamione za distribuciju, što se trenutno smatra i glavnom aktivnošću u domeni marketinga/prodaje. Prije 5-7 godina su imali i komercijalistu odgovornog za ovu domenu ali sada ne smatraju potrebnim angažman komercijaliste uz potražnju koju imaju i nemogućnost da zadovolje ukupnu potražnju. Premda bi željeli povećati prodaju, preduvjet tome je povećanje proizvodnih kapaciteta. Potrebno je razviti i kvalitetnu strategiju prodaje jer nekih 70% od njihovih postojećih proizvoda (od 129 vrsta pekarskih proizvoda) ne generiraju konkretan profit preduzeća ali promoviraju brend – ime kompanije. Po njegovom je mišljenju neophodno stvoriti odgovarajući miks kako bi se povećao profit i nastavilo s marketingom brenda.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 138

9.

Opis pristupa koji preduzeće primjenjuje u upravljanju rizikom

Premda se oslanjaju uglavnom na kontrolu kvaliteta i certifikaciju dobavljača, postigli su gotovo perfektan rezultat od ’99,99%’ od vremena kada su prvi put započeli ovaj biznis. Odnosi kupac-dobavljač su izuzetno jaki s obzirom da se uzajamno u svom poslovanju oslanjaju jedni na druge (dobavljaču je ovo preduzeće jednako potrebno kao i dobavljač preduzeću). Kada govorimo o vrstama proizvoda, vlasnik je siguran da je rizik od gubitka interesa tržišta za njegove proizvode jer su brojni od tih proizvoda poznati već skoro 200 godina s obzirom da se uglavnom radi o tradicionalnim vrstama kolača i keksa iz regije Jugoistočne Evrope. Svake godine dodaju nekoliko novih vrsta na temelju onoga što utvrde na tržištu. S obzirom na brojnost njihovih proizvoda, nedostatak potražnje za nekim od njih jednostavno znači da resurse trebaju prebaciti na druge, atraktivnije vrste svojih proizvoda.

Kriteriji i bodovanje U sljedećoj tabeli dajemo popis kriterija i njihov značaj u ukupnoj ocjeni. Molimo da za svaki od kriterija koristite sljedeću skalu od jedan do pet (prihvaćaju se i decimalne ocjene): 5.0 – impresivno u odnosu na kriterije, praktično bez greške 4.0 – visokokvalitetna prilika u odnosu na dati kriterij, bez ozbiljnijih problema 3.0 – zadovoljava kriterij, uz određene dvojbe i probleme 2.0 – postoje određeni nedostaci u odnosu na kriterij, potrebna poboljšanja – zamjetni značajni nedostaci u odnosu na zadani kriterij

Kriterij



5 5 5 5 5 5 5 5 5

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 10 20 15 10 5 10 10 5 100

Šta se može učiniti da se pomogne rast ovog preduzeća i stvore nove šanse za zapošljavanje? 1.

Vlasnik traži strateškog investitora(e) za proširenje proizvodnih kapaciteta. Za kompaniju bi od najvećeg značaja bio strateški partner koji bi im istovremeno mogao pomoći da razviju svoje tržište u EU.

2.

Potrebna sredstva Potrebno im je najmanje 750,000 € za proširenje kapaciteta pekare te bi za početak poželjno bilo ulaganje od najmanje 1.5 milion €. Potrebno im je da prošire prostore za skladištenje sirovina (ulja, jaja, šećera, brašna, itd.), kapacitete distribucije i isporuke (kamioni za isporuke u regiji), oprema za pečenje, kuhanje i miješenje i sl. kao i općenito proizvodni prostor u koji bi se mogli smjestiti radnici nakon što bude instalirana nova oprema. U postrojenju u Srebrenici se već vrše proširenja ali se i takvi prošireni kapaciteti već pokazuju premalim u odnosu na njihove potrebe.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



3.

Nastoje dobiti određena odobrenja od EU za pekarske proizvode kako bi ih mogli prodavati i šire, što predstavlja dio njihovog programa proširivanja/ekspanzije.

Ostali značajni finansijski i organizacijski podaci Bruto prodaja: 3.5 miliona eura u 2006. (2.5 miliona € u 2005.; do povećanja je došlo uglavnom zbog povećanja kapaciteta pekare u Srebrenici) Neto prihodi/profit: povjerljiva (informacija nam je data u povjerenju) Dugovanja/krediti: nema dugovanja/kredita Dioničari: direktor je i jedini vlasnik Osnovne sirovine: prvenstveno jaja, ulje, brašno, šećer i ostalo (orašasti proizvodi, arome). Prosjek plaća nerukovodnog osoblja (bruto/neto): bruto 450 €, neto 230 € plus jedan obrok (ovisno o smjeni) Dostupnost domaće radne snage (novo zapošljavanje): nemaju problema s pronalaženjem radnika niti na jednoj od lokacija Prioriteti i spremnost u smislu ulaganja/partnerstva i tehničke pomoći

Traženje partnera izvan regije Srebrenice.

Kakva vrsta odnosa se traži i koliko ozbiljno? Strateški partneri ili strateški investitori koji će biti zainteresirani – voljeti osigurati posao i željeti da razvijaju brend a ne prodati ili Da kontrolirati preduzeće. Vlasnik je spreman prodati 49% preduzeća ali preferira aktivnog investitora ili nekoga ko će raditi s njim na uvođenju novih kapaciteta i profesionalnog menadžmenta.

Traženje finansijske podrške.

Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan? “Nebo je granica” odnosno u preduzeću nisu u mogućnosti utvrditi maksimalnu potražnju tržišta u smislu potražnje. S obzirom da prodaju sve što proizvedu, potrebno je da se proširuju ‘na zdrav način’, ni Da premalo niti previše; to zavisi od sredstvima kojima raspolažu. Minimalna investicija za potrebe zadovoljenja potražnje na tržištu iznosi oko 1.5 miliona € kako bi se osiguralo proširenje kapaciteta i poziciju ‘aktivnog’ partnera.

Traženje tehničke ili pomoći u razvoju poslovanja.

Kakve probleme nastojite razriješiti: Dobivanje certifikata ACAAP (?) u skladu sa standardima EU potrebnih za masovniji izlazak na tržišta u EU predstavlja im najveći izazov, s obzirom da na tom tržištu imaju kupce ali je potrebno dobiti i ove certifikate kako bi se u cijelosti realizirali tržišni potencijali. Nastoje dobiti odobrenja za oko 70% od svojih 129 pekarskih proizvoda koji bi Da bili najprepoznatljiviji u Evropi. Vlasnik traga i za tehničkom pomoći u smislu poboljšanja zaštite vrijednosti naziva brenda i drugog intelektualnog vlasništva nematerijalnih sredstava preduzeća. Već imaju zaštićeno IV na različitim tržištima, ali se žele osigurati da su na tom planu učinili sve što je neophodno.

Imate li ikakvih Molimo da ih opišete: iskustava ili Iz EU će dobiti narudžbe koje nije tražio. Počelo je s jednom postojećih veza Da narudžbom iz Holandije, a zatim su uslijedile i druge. Veoma malo zna s partnerima u o tom tržištu osim da na tom tržištu postoji potražnja za njegovim EU i drugdje? proizvodima.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 140

IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 16. avgust 2007. Naziv kompanije: Insieme z.z. Bratunac (Cooperativa Agricola) Adresa kompanije 1: Kosovska bb Adresa kompanije 2: Bratunac 75420 Bosna i Hercegovina Kontakt osoba kompanije: gosp. Skender Hot, direktor Broj telefona, faksa, e-mail kontakt osobe: 056/410-013, [email protected] Web stranica: Preliminarna preporuka konsultanta √


___


___


Izvještaj i analiza značaja navedene mogućnosti za regiju Srebrenice Opći opis aktivnosti kompanije na tržištu (proizvodi i usluge koje se nude te regije/zemlje), uključujući njihove kupce i glavne dobavljače: Zadruga ‘Insieme’ (‘insieme’ znači ‘zajedno’) je neprofitna poljoprivredna zadruga sa sjedištem u Bratuncu. Zadruga je 2003. godine osnovalo 10 članova koji su je i finansirali, uz podršku italijanskih nevladinih organizacija ACS i ASSOPACE te lokalnog Foruma žena. Glavni članovi i finansijeri su tehnički direktor (gosp. Skender Hot) i pravni rukovodilac (gđa Radmila Žarković). Do 2005. članstvo u Zadruzi se povećalo za 63%, sa 151 na 241 člana. Krajem 2006. godine, s instalacijom postrojenja za zamrzavanje - hladnjače, broj korisnika iz velikog broja sela u Bratuncu i Srebrenici se povećao na 400. Zadruga ‘Insieme’ djeluje na osnovu sljedećih ciljeva i misije:

reaktiviranje i povećanje proizvodnje bobičastog voća u regiji, uz promoviranje vrijednosti zadrugrastva; obuka proizvođača bobičastog voća i stručno obrazovanje domaćih agronoma; uvođenje savremenih tehnika navodnjavanja, đubrenja, korištenje tunela i proizvodnja humusa; uvođenje novih vrsta s ciljem produžavanja perioda razvoja te optimalnog korištenja rada; kultiviranje rasadnika za osiguravanje visokokvalitetnog rasada; plasiranje bobičastog voća iz regije na međunarodnom planu; izgradnja postrojenja za zamrzavanje – hladnjače za skladištenje smrznutog bobičastog voća; organiziranje prerade voća za prodaju na međunarodnom tržištu.

Zadruga predstavlja međuetnički projekat koji ni na koji način ne diskriminira radnike, članove niti dobavljače, itd.: trećina svih zaposlenih su radnici – povratnici. 1.


Zadruga za regiju predstavlja visokokvalitetan i značajan poslovni subjekat iz cijelog niza razloga:

promoviraju međuetničku saradnju i kulturnu integraciju; promoviraju zapošljavanje povratnika (oko 1/3 zaposlenih su povratnici);

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



2.

kupuju proizvode od nekih 400 individualnih poljoprivrednih dobara i članova zadruge; osiguravaju usluge koje dodaju na vrijednosti proizvoda uključujući prikupljanje, sortiranje, skladištenje, duboko zamrzavanje i prodaju/plasiranje proizvoda od bobičastog voća iz regije; aktivnosti Zadruge se protežu na području obje općine – Bratunac i Srebrenica; nude vlastiti rasadnik s kapacitetom distribucije oko 100,000 sadnica bobičastog voća svake sezone; ispituju i promoviraju nove metode i tehnike kultivacije (uzgoja) kao i opreme za unapređenje nivoa proizvodnje; osiguravaju stručne i usluge obuke lokalnim poljoprivrednim proizvođačima.


Nijedan od dva ključna rukovodioca nemaju profesionalnog iskustva u domeni poljoprivredne proizvodnje niti u proizvodnji i prodaji bobičastog voća. Jedan od direktora je inženjer a drugi pravnik specijaliziran za strukturu i zakone iz domene zadružnog poslovanja. Premda su tokom nekoliko posljednjih godina naučili dosta kroz organiziranje ove Zadruge (poput razlika između zadruga i multinacionalnih kompanija kao konkurenata), još uvijek su podložni pogrešnim proračunima u smislu, npr. suočavanja s agresivnijim i kapitalno boljestojećim konkurentima u regiji (Bos Agro Foods npr.); od koristi bi im bila dodatna stručna znanja iz domena industrije na nivou višeg rukovodstva kako bi se osigurala bolja održivost. Kada pak govorimo o rukovodstvu u ovom trenutku, jasno je da su naučili izuzetno mnogo za kratak vremenski period i da su svjesni da još mnogo toga trebaju naučiti, te su, što je još važnije, spremni učiti. Primjer negativnog utjecaja nedostatka iskustva su i rezultati prve berbe kada su uložili oko 20,000 eura gotovog novca kako bi pripremili i obučili oko 400 kooperanata-dobavljača kako bi proveli pokus s kojim su upoznati u Italiji, a koji bi proizvođačima omogućio dvije berbe u jednoj sezoni. Rezultat je bio katastrofalan jer je njihov glavni konkurent, Bos Agro Foods, dobavljačima ponudio 50% više od Zadruge, a kako kooperanti nemaju veze u smislu vlasništva sa Zadrugom, svoj su urod, prirodno, ponudili onome ko im je ponudio najveću cijenu, usprkos činjenici da je 100 glavnih kooperanata imalo pisani ugovor sa Zadrugom. U odbranu njihovog položaja, podršku nisu dobili ni od domaćih niti od EU vlasti, bez obzira što je kupac bila velika, multinacionalna kompanija sa sjedištem u EU. Ova prva lekcija im je pomogla da se kvalitetnije suoče s konkurencijom u sljedećoj sezoni, ali na putu još možda naiđu i na druge prepreke, kako njihovo rukovodstvo bude upoznavalo privrednu dinamiku ovoga sektora. 3.


Zadruga otkupljuje proizvode od nekih 400 proizvođača (koji izdržavaju 400 domaćinstava) u općinama Bratunac i Srebrenica. Za projekat su osigurali interna ulaganja od nekih 400,000 € te još dodatnih 350,000 € kredita/zajmova. Zapošljavaju 70 radnika (različitih nacionalnosti), od kojih su 1/3 povratnici, s punim radnim vremenom, zaposlenih za stalno, te dodatnih 6-7 sakupljača koji odlaze na poljoprivredna dobra tokom sezone berbe. Materijale poput kutija, PE pakiranja i vrećica za zamrzavanje, plastičnih kutija za berbu i drugih materijala nabavljaju iz Bosne i Srbije; Koriste domaća (lokalna) preduzeća za transport i dostavu, kao i vozače (5-6 kamiona dnevno tokom 2,5 mjeseca najveće aktivnosti). Lokalne prodavnice u blizini prostorija zadruge i postrojenja za sortiranje i zamrzavanje su ‘živnule’ jer sada njihovi zaposleni prihode koje imaju troše ‘lokalno’.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 142

4.


Nijedan od dva ključna rukovodioca nemaju profesionalnog iskustva u domeni poljoprivredne proizvodnje niti u proizvodnji i prodaji bobičastog voća. Jedan od direktora je inženjer a drugi pravnik specijaliziran za strukturu i zakone iz domene zadružnog poslovanja. Kada ovo navodimo, moramo napomenuti da imaju iskustva u drugim sektorima privrede te privrednom pravu. Zapošljavaju 70 radnika (različitih nacionalnosti), od kojih su 1/3 povratnici, s punim radnim vremenom, zaposlenih za stalno, te dodatnih 6-7 sakupljača koji odlaze na poljoprivredna dobra – kod kooperanata tokom sezone berbe. 5.


Deset glavnih finansijera – članova Zadruge zajednički su uložili 350,000 € kako bi se otpočelo s organizacijom. Njihovi osobni prijatelji su uložili dodatnih 50,000 € potrebnih kako bi zadruga počela s radom. Također su uzeli i kredit/zajam 350,000 € na period od deset godina sa stopom od 2.5% plus LIBOR. Zadruga trenutno sudjeluje koristi projekat USAID-a u iznosu od 25,000 $ namijenjenih izradi novih, profesionalnijih logoa i slogana preduzeća, kao i drugu podršku koju navodimo u izvještaju kako bi se promijenili početni, s kojima nisu zadovoljni. USAID je isfinansirao i obuku provedenu tokom 2006. i 2007. u području marketinga i izrade poslovnih planova, sve iz iste finansijske stavke. Očekuju i da će u okviru istog putovanja biti organizirana studijska putovanja u Srbiju, ali nam u trenutku razgovora nisu mogli dati detaljnije informacije. Sada traže donatore i investitore kako bi započeli s privatnim biznisom koji bi bio u vlasništvu Zadruge (po zakonu, profit koji ostvari zadruga ne može se dijeliti nego se mora reinvestirati, te će ovo preduzeće biti odvojeno od zadruge), a u okviru kojeg bi se bavili proizvodnjom džemova, marmelada, voćnih koncentrata i sokova, za što im je potrebno oko 350,000 € za koje će sami osigurati 150,000 € davanja u naturi, od zadruge), što će podrazumijevati i otvaranje novih 25 stalnih radnih mjesta na licu mjesta, u njihovim postrojenjima. Stupili su u kontakt s kupcima, a italijanski se kupac već obavezao na kupovinu 50 tona proizvoda godišnje. 6.


Jedino intelektualno vlasništvo koje smo identificirali uključuje logo i slogane Zadruge koji podrazumijevaju sliku maline omotane trakom u bojama duge koja simbolizira mir u svijetu. Slogan uključuje: “Join Us!” – “Pridružite nam se!” za regrutiranje budućih kooperanata – dobavljača u regiji, te “Raspberries of Peace” – “Maline mira”. Nisu zadovoljni ovim logo mi sloganima te stoga nisu niti podnijeli zahtjeve za zaštitu intelektualnog vlasništva poput zaštitnih znakova i sl. Uspjeli su osigurati podršku u smislu finansiranja od USAID-a kako bi mogli angažirati kompaniju koja se bavi grafičkim dizajnom koja bi izradili nove slogane i logoe, za koje tvrde da će podnijeti zahtjev za zaštitu intelektualnog vlasništva čim se dogovore o novome dizajnima. Konačne će dizajne koristiti na svim svojim omotima i naljepnicama, brošurama i promotivnim materijalima. 7.


Većina proizvodnih procesa Zadruge se odvija na 7,500 kvadratnih metara zemljišta koje su kupili od velike tvornice namještaja koja je likvidirana neposredno prije nego što je zadruga registrirana; Nekih 80% imovine su fizička sredstva. Uredi te postrojenja za sortiranje i zamrzavanje voća su smješteni u renoviranoj zgradi na ukupno 1,000 kvadratnih metara. Imaju na raspolaganju skladišni IFQ prostor za skladištenje količina do 500 tona koje se tokom sezone može proširiti na 800 tona, ali je čak i to nedovoljno. Na zemljištu koje posjeduju nalaze se i dva dodatna objekta, od kojih je jedan objekat tipa garaže s otvorenim dotokom zraka (visoki stropovi na visini od oko 6-7 metara) i izuzetno solidan betonski objekat tipa skladišta uz glavnu zgradu koji trenutno koriste za skladištenje nekoliko hiljada

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



plastičnih gajbi za pohranu bobičastog voća. Ovo je objekat koji planiraju koristiti za buduću tvornicu džemova o kojoj smo već govorili u ovom izvještaju. Zadruga također posjeduje i 400 kvadratnih metara rasadnika pod plastenikom u Osamskom koji može proizvesti 100,000 sadnica za distribuciju članovima zadruge. Trenutno nastoje prikupiti sredstva ili pronaći strateškog partnera kako bi otvorili novo preduzeće za proširenje svojih aktivnosti koje bi uključivale proizvodnju tradicionalnih bosanskih džemova korištenjem cijelih plodova (ovo mora biti novo ulaganje s obzirom da profit koji ostvari Zadruga mora biti reinvestiran a ne smije se dijeliti). Za ovo bi im bilo potrebno oko 200 tona voća od čega bi proizveli oko 400 tona pakiranih proizvoda (sa sadržajem šećera od oko 40%, spram džemova za masovnu potrošnju na tržištu koji imaju oko 60% sadržaja šećera dok se limunov sok u njih dodaje samo zbog prezervativnih svojstava limunske kiseline). Trenutno se kupac obavezao na kupovinu 50 tona godišnje od ukupno 150 koliko mogu proizvesti do kraja godine na osnovu planiranog otkupa voća. Oprema koja im je potrebna podrazumijeva sljedeće osnovne stavke (u iznosu od ukupno 200,000 eura): vakuumski evaporizator za termičku obradu (kuhanje) (35,000 €) evaporatorski generator za stvaranje vruće pare (25,000 €) traku za pakiranje za veliki broj radnih operacija, ali ne automatiziranu (10,000 €) pasterizator (20,000 €) dodatnih 100 tona kapaciteta postrojenja za zamrzavanje - hladnjače (50,000 €) sistem vodoopskrbe, odvojeni skladišni prostor, radni prostor, itd. (60,000 €) Kao dio zajedničkog ulaganja, Zadruga bi garantirala nenovčano ulaganje (u naturi) čija je procijenjena vrijednost 150,000 €, uključujući sljedeće stavke: strujni transformator, skladišni prostor, prostor hladnjače, sistem za sortiranje i radnici, detektor metala, opći sistemi, uredski prostor, kontejneri za skladištenje, odnosi/veze s dobavljačima voća/bobičastog voća (uključujući i do 400 kooperanata pod ugovorom). S ciljem udvostručavanja proizvodnih kapaciteta, preduzeće bi trebalo imati dva puta više od navedenih procijenjenih potreba. U procesu pakiranja bi se trebao primijeniti drugačiji omjer jer je to proizvodna traka i proces koji uvelike ovisi o radu, a koju bi, u cilju povećanja proizvodnih rezultata trebalo izmijeniti. 8.


Strategija u prvoj godini poslovanja se svodila na apsorbiranje troškova koji se odnose na implementaciju strategije berbe kako bi udvostručili rezultate proizvodnje na poljoprivrednim dobrima kooperanata putem tehnike koju su naučili od italijanskog proizvođača. Ovo je pak rezultiralo gubicima s obzirom da je njihov glavni lokalni konkurent proizvođačima ponudio cijenu za 50% višu od ponude Zadruge, kojoj Zadruga nije mogla parirati jer njihovi kupci nisu bili voljni platiti tako visoku cijenu (da su imali raširene i sveobuhvatne kontakte, možda su to i mogli postići). Stoga je jedini proizvod koji su mogli nabaviti, zbog nedostatka ‘bogatih’ kupaca bio u osnovi loš proizvod koji nije imao veliku vrijednost za dalju obradu ili prodaju. Tokom sezone koja je u toku, a koja se okončava, 50% očekivanog uroda unaprijed su prodali kupcima u EU, dok oko 50% uroda planiraju zadržati i čuvati do nekog kasnijeg vremena u sezoni kada će zbog nestašice proizvoda koji ulaze na tržište cijene biti veće. Na ovaj se način nadaju da im njihov lokalni konkurent, Bos Agro

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 144

Foods neće preoteti ništa od sirovina te da će pokriti i nešto od gubitaka iz prve berbe – čekanjem na prodaju dok cijene na tržištu ne dosegnu maksimum. Dva glavna osnivača i direktora istovremeno predstavljaju i komercijaliste i premda je ovaj tim veoma ‘potkovan’ u svojim profesionalnim područjima inženjerstva i privrednog prava, tek uče kako promovirati,, štititi i ostvarivati profit u okviru ovog poslovnog poduhvata. Rizike nastoje ublažiti započinjanjem proizvodnje džemova, kako smo već opisali u izvještaju, ali to zahtijeva da u cijeli posao uđe još jedan vanjski investitor. Kada ovo kažemo, svi elementi za uspjeh su na broju, a rukovodstvo je odlučno da uspije, pogotovo zato što su već iskusili neuspjeh, odnosno pali na prvom velikom iskušenju. 9.


Tokom prve godine rada potpisali su ugovore sa svih 400 glavnih dobavljača – kooperanata te su ih pod posebnim uslovima uključili u obuku i prijenos novih tehnika uzgoja i berbe (vrijednost procijenjena na 20,000 € u gotovini) koju je rukovodstvo Zadruge naučilo od svojih italijanskih kolega. U osnovi se radilo o eksperimentu na “stvaranju” dva ciklusa rasta i zrenja, odnosno dvije berbe u jednoj sezoni rasta i sazrijevanja. Ta je tehnika podrazumijevala znatno veću produktivnost, ali i veliki udio prijenosa znanja i tehnika (i u smislu vremena, i novca, ali i drugih resursa) kooperantima. Kada je urod bio spreman, lokalni konkurent iz Srebrenice, Bos Agroo Food su saznali za ‘neočekivani’ urod i osigurali kupca izvan sezone te su tako nadmašili ponudu Zadruge za 50%, te na taj način za sebe osigurali cijeli urod i u potpunosti poništili ulaganja Zadruge. Iako je Zadruga pokušala prevenirati, odnosno ublažiti ovaj rizik tako što je sklopila ugovor sa 100 glavnih kooperanata, plan za upravljanje rizikom je propao i doveo preduzeće na rub propasti, (dobavljači odnosno kooperanti nisu imali vlastitih interesa u Zadruzi, za razliku od deset osnivača koji su u ovaj poslovni subjekat uložili velike novce). Moguće je da je glavni nedostatak predstavljao nedostatak rukovodstva iskusnog u plasiranju poljoprivrednih proizvoda, ali u svakom slučaju odaju dojam preduzeća podložnog rizicima što bi moglo značiti i kraj ovakvog subjekta odnosno zadružnog načina poslovanja. Stoga bi trebali pažljivije analizirati potencijalne rizike. Izgleda da rukovodstvo to upravo i radi, nakon što su već iskusili prvu finansijsku katastrofu i pali na prvom testu iz menadžmenta. Jedan od načina razrješavanja ovakvog problema – rizika jeste diverzificiranje svojih aktivnosti koje predlažu, osnivanjem novog zajedničkog preduzeća koje bi bilo u cijelosti ili u djelomičnom vlasništvu Zadruge (što zavisi od finansijskih motiva i ograničenja ulagača ili sredstava donatora/finansijera) koje bi se bavilo proizvodnjom džemova, marmelada, voćnih koncentrata i sokova. ‘Nude’ 150,000 € nenovčanih ulaganja (zemljište, prostori, osoblje, infrastruktura nabavke, itd.) koje bi trebalo podržati s procijenjenih 200,000 € dodatnih potrebnih finansijskih sredstava. U tom su slučaju već osigurali ugovor o kupovini s italijanskim kupcem za 50 tona proizvoda godišnje, što pomaže da se ublaže rizici po početak rada ovog preduzeća ako se ono bude moglo isfinansirati. Još jedan od ‘alata’ za upravljanje rizikom je i osiguravanje međunarodnih standarda poput ISO 9001 i HACCP, za koje se nadaju da će ih dobiti u roku od šest mjeseci, zahvaljujući određenoj pomoći (ukupno 25,000 $ za ovu i druge spomenute aktivnosti) od USAID-a za aktivnosti obuke na terenu (na licu mjesta) koju je osigurao AKKA (Beograd). Nadalje, Zadruga nastoji uspostaviti odnose i s kupcima u EU poput onih koji su Bos Agro Foodsu ponudili visoke cijene za konačne proizvode u nadi da će izbjeći katastrofu koja im se desila prošle sezone. Tvrde da su ostvarili kontakte s kupcima u Njemačkoj, Italiji i Holandiji za 50% svojih proizvoda iz naredne berbe, dok preostalih 50% planiraju zadržati uskladištene za period nakon završetka sezone u nadi da će tada moći osigurati višu cijenu i pokriti nešto od gubitaka iz prošle sezone. Čini se da i ova taktika u sebi nosi određene rizike. Ukupno gledano, čine sve što mogu kako bi upravljali rizicima, ali tek ostaje da se vidi da li uspijevaju razriješiti sve što je potrebno za ublažavanje i prevenciju rizika s obzirom da u to ne mogu biti sigurni jer nemaju značajnijih iskustava u ovom sektoru privrede.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Kriteriji i bodovanje U sljedećoj tabeli dajemo popis kriterija i njihov značaj u ukupnoj ocjeni. Molimo da za svaki od kriterija koristite sljedeću skalu od jedan do pet (prihvaćaju se i decimalne ocjene): 5.0 – impresivno u odnosu na kriterije, praktično bez greške 4.0 – visokokvalitetna mogućnost u odnosu na dati kriterij, bez ozbiljnijih problema 3.0 – zadovoljava kriterij, uz određene dvojbe i probleme 2.0 – postoje određeni nedostaci u odnosu na kriterij, potrebna poboljšanja – zamjetni značajni nedostaci u odnosu na zadani kriterij

Kriterij



5 3.5 5 3 5 5 5 3 3

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 7 20 9 10 5 10 6 3 85

Šta se može učiniti da se pomogne rast ovog preduzeća i stvore nove šanse za zapošljavanje? Od najvećeg bi značaja bio strateški partner koji bi garantirao kupnju njihovih bobičastih proizvoda kako bi se u budućnosti izbjegli problemi s kojima su se suočili u prvoj godini proizvodnje kada su propali njihovi dogovori o kupovini koje je ‘uzurpirao’ lokalni konkurent koji je samim kooperantima zadruge ponudio veću cijenu. Drugo, potreban im je partner ili izranja – ulagač npr. koji bi zajedno s njima razvio novo ‘sestrinsko’ preduzeće za proizvodnju i preradu 200 tona voća (400 tona finalnih, zapakiranih proizvoda) i drugih produkata veće vrijednosti poput džemova, marmelada, voćnih koncentrata i sokova. Partner (investitor) bi trebao uložiti ili dati doprinos u obliku nenovčanih sredstava u vrijednosti od 200,000 € za sljedeće stavke (uz uvjet da je ovo preduzeće s vlasničkim udjelom Zadruge s obzirom da Zadruga ne može distribuirati, odnosno dijeliti profit):

vakuumski evaporizator za termičku obradu (kuhanje) (35,000 €)

traku za pakiranje za veliki broj radnih operacija, ali ne automatiziranu (10,000 €)

evaporatorski generator za stvaranje vruće pare (25,000 €)

pasterizator (20,000 €)

dodatnih 100 tona kapaciteta postrojenja za zamrzavanje - hladnjače (50,000 €) sistem vodoopskrbe, odvojeni skladišni prostor, radni prostor, itd. (60,000 €)

Kao dio zajedničkog ulaganja, Zadruga bi garantirala nenovčano ulaganje (u naturi) čija je procijenjena vrijednost 150,000 €, uključujući sljedeće stavke: strujni transformator, skladišni prostor, prostor hladnjače,

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 146

sistem za sortiranje i radnici, detektor metala, opći sistemi, uredski prostor, kontejneri za skladištenje, odnosi/veze s dobavljačima voća/bobičastog voća (uključujući i do 400 kooperanata pod ugovorom).

Ostali značajni finansijski i organizacijski podaci Bruto prodaja: S ovim su aktivnostima tek započeli tokom juna 2006. godine nakon instaliranja hladnjače, očekuju da bi ovogodišnja prodaja trebala iznositi oko 1 milion eura. Proizvodnju, odnosno prvi urod je uzurpirao (ponudio veću cijenu) lokalni konkurent (Bos Agro Food d.o.o.). Neto prihodi/profit: uloženih 600,000 €; 20,000 € gubitka sredstava uloženih u prvu berbu Dugovanja/krediti: Kredit na deset godina na 350,000 € sa 2,5% plus LIBOR. Dioničari: prvobitnih deset osnivača; 400 “kooperanata” imaju drugačiji status Osnovne sirovine: regionalni proizvodi – maline, borovnice i kupine Prosjek plaća nerukovodnog osoblja (bruto/neto): neto 250 € (plus 40% za bruto), plus naknada za prijevoz Dostupnost domaće radne snage (novo zapošljavanje): imaju popis prijavljenih nezaposlenih spremnih da počnu raditi U slučaju likvidacije sredstava, prioritet imaju potraživanja od banke, zatim porezi, dok su osnivači tek treći u nizu za naknadu svojih ulaganja. Preostala sredstva bi se distribuirala drugoj zadruzi prema odluci udruženja zadruga. Prioriteti i spremnost u smislu ulaganja/partnerstva i tehničke pomoći Traženje partnera izvan regije Srebrenice.

Kakva vrsta odnosa se traži i koliko ozbiljno? Zadruga traži strateško partnerstvo za nabavku opreme za proizvodnju Da 400 tona džema, marmelade, voćnih koncentrata i soka godišnje za novo ‘sestrinsko’ preduzeće Zadruge (već imaju osiguranog jednog kupca iz Italije za 50 tona proizvoda godišnje).


Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan? Potrebni su im, kao minimum, dodatni kapaciteti za zamrzavanje – hladnjača za pohranu 100 tona s obzirom da postojeća hladnjača radi punim kapacitetom. Za drugu im je inicijativu, prema njihovoj procjeni Da potrebno 200,000 € za kupovinu i instaliranje opreme za proizvodnju 400 tona džema, marmelade, voćnih koncentrata i soka godišnje u okviru novog preduzeća. Ovome će dodati vlastiti nenovčani doprinos koji procjenjuju na 150,000 € (detalje vidjeti u izvještaju). Već imaju obećanje kupca za kupovinu 50 tona proizvoda godišnje.


Kakve probleme nastojite razriješiti: Željeli bi posjetiti druge tvornice džemova u EU kako bi upoznali Da najbolje primjere iz prakse. Posjetili su jednu tvornicu u Italiji, 2006. godine i primili dvije tehničke delegacije koje su ih savjetovale o tradicionalnim metodama.

Imate li ikakvih Molimo da ih opišete: iskustava ili postojećih veza Da Prodavali su bobičasto voće u Holandiju, Italiju, Njemačku i Švicarsku. Otišli u posjetu u Italiju kako bi saznali više o proizvodnji džemova (i s partnerima u osigurali ugovor o kupnji). EU i drugdje?

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 13. avgust 2007. Naziv kompanije: ZZ Srebrenica Adresa kompanije 1: Z.Z. proizvodi i puni, Potocari b.b. Adresa kompanije 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba kompanije: Mirsad Salimović Broj telefona, faksa, e-mail kontakt osobe: 056/440-851, 065-815-867 Web stranica: Preliminarna preporuka konsultanta ___


___


√


Izvještaj i analiza značaja navedene mogućnosti za regiju Srebrenice Opći opis aktivnosti kompanije na tržištu (proizvodi i usluge koje se nude te regije/zemlje), uključujući njihove kupce i glavne dobavljače: S obzirom da se radi o zadruzi, preduzeće u cijelom nizu aspekata predstavlja složenu organizaciju – složenost se ogleda u strukturi dioničara te vlasništvu nad zemljištem kao i procedurama upravljanja i rukovođenja. Zadruga proizvodi pića s niskim postotkom alkohola koji se zasnivaju na soku od bobičastog voća. Ova pića se prave od niza proizvoda poput malina i kupina od kojih neke dolaze iz proizvodnje na vlastitom zemljištu, ali većina dolazi od drugih proizvođača – članova zadruge. Sirovine dobivaju iz proizvodnje s vlastitog zemljišta – ukupno 32 hektara kao i od nekih 460 nezavisnih dobavljača. Zadruga posjeduje 32 hektara s kojih ubire urod ali svega 12 je u direktnom vlasništvu dok je 22 hektara pod koncesijom koju je Zadruzi izdala Općina Srebrenica (što značajno usložnjava strukturu vlasništva). Svi njihovi proizvodi i dobavljači – proizvođači koriste tehnike organskog uzgoja koje su odobrili inspektori švedske organizacije za certifikaciju – tzv.- KRAV. Niti u jednoj tački ciklusa rasta i zrijenja ne koriste se pesticide. Sama vinarija za proizvodnju voćnih vina još uvijek nema pravo na korištenje oznake KRAV u prve tri godine prerade organskih proizvoda s oznakom KRAV, ali će to nastojati po dobivanju dozvole u budućnosti. Kompanija je smještena u zgradi boje bobičastog voća u blizini preduzeća Cimos i 11. mart u objektu starog skladišta na rubu gradske zone Srebrenice. 1.


S obzirom da preduzeće posluje tek od maja 2007. godine, u regiji još nije definiran njen komercijalni značaj za regiju. Stoga je trenutni značaj i utjecaj ovog preduzeća trenutno prilično nizak. U preduzeću tvrde da imaju 17 zaposlenih, uključujući glavnog i pomoćnog tehnologa. Tokom naše posjete svjedočili smo da u preduzeću rade svega tri radnika, dok je direktor bio na sastanku u Sarajevu, dakle ukupno 4 radnika. Osim toga, u preduzeću nema niti prostora u kojemu bi fizički mogli raditi (stolova, uredskog prostora, itd.).

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 148

2.


Direktor preduzeća nije bio prisutan, a on je istovremeno i ključna osoba zadužena za komercijalu – marketing i prodaju. Tehnolozi s kojima smo se susreli znaju i za konkurentsku kompaniju u Srbiji koja također pravi alkoholna pića od baze od bobičastog voća. U stvari, laboratorij te kompanije iz Srbije su i oni koristili kako bi testirali vlastite inicijalne proizvode kada su podnosili zahtjev za dozvole za rad te kako bi provjerili sadržaj alkohola. Što se tiče njihovog poimanja načina plasmana i marketinga i prodaje alkoholnih pića, već dovoljno govori i sama činjenica da ne razumiju potrebu za utvrđivanjem cjenika za veleprodaju i maloprodaju. Na taj će način biti teško postići dogovor o narudžbama velikih razmjera koji će predstavljati okosnicu njihove egzistencije jer moraju nastaviti s proizvodnjom i plaćanjem velikih kredita/duga. 3.


Za početak proizvodnje su zaposlili 17 radnika, dok za branje bobičastog voća angažiraju još nekih 30 dodatnih sezonskih radnika. Ove se brojke zasnivaju na nivou proizvodnje od 200,000 litara godišnje. Ako se i kada se proizvodnja poveća na 500,000 litara godišnje, morat će angažirati dodatnih 7-8 radnika te bi sirovine trebali dobivati od dodatnih 150 kooperanata. Uzimajući u obzir ciklus rasta i razvoja bobičastog voća koji traje dvije godine (za maline 3 godine, a za kupine 5 godina koliko je potrebno do zrenja). Trenutno redovno preuzimaju voće sa nekih 80 poljoprivrednih dobara i porodičnih imanja, dok je u proces uključeno nekih 460 sezonskih i nezavisnih dobavljača voća. 4.


Preduzeće je osnovalo 14 članova Zadruge. Općina je dala svoj doprinos u smislu određenih prava na korištenje zemljišta (vlasništvo nad zemljom je kao pitanje bilo presloženo, te o njemu nismo mogli prodiskutirati s ovom kontakt osobom). Iz naše diskusije izgleda da niti jedan od članova rukovodstva nema nikakvog iskustva u proizvodnji pića i proizvodnje alkohola. Direktor vinarije je istovremeno i direktor zadruge, ali niti on nema direktnog iskustva u proizvodnji alkoholnih pića. Njihov je plan da angažiraju 5-6 osoba u odjelu za komercijalne poslove, uključujući i direktora. Tehnički direktor ima osam godina iskustva u ‘komercijali’. 5.


Zadruga je uzela kredit/zajam od 200,000 KM (8% APR) za proizvodnju i nabavku opreme za proizvodnju alkoholnih pića. Tokom razgovora nisu bili voljni istražiti dodatne mogućnosti kredita/dugovanja jer moraju prodati svoje proizvode kako bi mogli isplatiti ovu prvu nastalu obavezu. Zadruga je vlasnik zgrade dok su članovi zajednički u ovaj poduhvat uložili 500,000 KM. 6.


Zadruga ima slogan koji koriste (“Berry Dreams” – “Bobičasti snovi”), a imaju i simbol koji koriste uz slogan, a koji predstavlja malinu. Ovaj se slogan i simbol štampaju na svim njihov proizvodima, pa ipak, Zadruga nije podnijela zahtjev za zaštićivanje znaka, uprkos tome što ih široko koriste u komercijalnim aktivnostima. U ekstremnoj bi situaciji tako bili prisiljeni prestati koristiti ovaj slogan ako bi u budućnosti neko prije njih podnio takav zahtjev. 7.


Za berbu koriste vlastite sadnice bobičastog voća, a po zakonu su obavezni presađivati sadnice svake tri godine, dok te sadnice prebacuju drugim poljoprivrednim proizvođačima unutar zadruge kako bi se i oni nastavili razvijati za potrebe Zadruge.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Svi njihovi dobavljači koriste organske tehnike bez ikakvih pesticida, te imaju odobrenje i u skladu su sa standardima švedske organizacije za izdavanje certifikata – KRAV, koji dva puta godišnje šalju svoje inspektore iz Beograda da provjere poštivanje ovih standarda. Sama pak vinarija – postrojenje za proizvodnju vina ne može koristiti oznaku ove organizacije sve dok u ovom poslu ne budu najmanje tri godine i pri tom koriste isključivo proizvode s KRAV certifikatom. Njihov je proizvod prvobitno testirao konkurent iz Srbije, s obzirom da su oni i njihov proizvod bili i jedino s čim su se mogli usporediti. Proizvod je testiran na pH vrijednosti, sadržaj šećera i sadržaj alkohola. Sada posjeduju vlastiti mali laboratorij u kojem mogu vršiti vlastita testiranja, ali jednom mjesečno proizvod šalju na nezavisno testiranje u laboratorij u Tuzli. Distribucija i plasman se vrše isključivo putem drugih kompanija kroz maloprodaju, poput Merkatora i Binga, ali bi željeli i da osiguraju direktnu prodaju drugim organizacijama. Trenutno koriste ciklus fermentacije u trajanju od 20 dana, te još 3-4 dana za filtriranje proizvoda, čime ciklus proizvodnje traje oko 24 dana od dana upotrebe soka. Proizvod planiraju praviti tokom cijele godine uprkos sezonskoj prirodi ciklusa razvoja i zrenja bobičastog voća; smrznuto sirovo voće pohranjuju u susjednoj kompaniji Bos Agro, koja je kompanija koja ima sve certifikate za skladištenje bobičastog voća (za dodatne detalje pogledati profil navedene kompanije). Oprema za proizvodnju predstavlja potencijalno veliki problem. Prostorija za ručno punjenje nije sterilna, kao niti oprema za buteljiranje niti boce koje se pune; posjeduju pak poluautomatsku traku za punjenje (za boce od 750 ml) koja je nedavno poslana na popravak – ova traka vjerovatno predstavlja daleko sterilniji proces. Tankovi za fermentaciju (6,000l) i odležavanje/starenje (3,000 l) se nalaze u posudama koje su dizajnirane na čudan način s obzirom da nisu obložene/izolirane te je stoga nemoguće uspostaviti uspješnu kontrolu temperature proizvoda (tvrde da koriste dosta električnih grijalica na što zasigurno odlazi dio profit, ali niti na takav način ne mogu održavati temperature stalnom). Ne koriste ni bačve pod pritiskom te postoji i opasnost da neka od njih eksplodira ako dođe do prekomjerne fermentacije a ne postoji odgovarajući ventil za regulaciju pritiska – takve ventile nismo mogli vidjeti tokom kratkog obilaska. Ne postoji niti CIP odnosno sistem čišćenja na licu mjesta koji bi osigurao čišćenje i sterilizaciju između fermentacija (za čišćenje koriste crijeva pod visokim pritiskom, što vjerovatno ne podrazumijeva i korištenje joda ili drugih sterilizatora), a znači i da postoji visok rizik od zaraze (inficiranja). Nadalje, s obzirom da koriste prilično neobične i jeftine čelične bačve a ne odgovarajuće bačve pod pritiskom, sveprisutno korištenje varenja također predstavlja značajnu mogućnost onečišćenja i inficiranja jer prljavština i bube i druge nepoželjne tvari zapadaju u manje rupe i pore unutarnjih varova koje nismo imali prilike i stvarno vidjeti, ali stanje vanjskih varova ukazuje na to. Za filtriranje koriste papirne filtere što možda nije dovoljno, uzimajući u obzir lošu kvalitetu bačava i proces čišćenja – možda bi trebali dodati još jedan ciklus mikrofiltriranja kako bi osigurali da ne dođe do onečišćenja proizvoda nakon što prođe kroz proces filtracije (moguće je da bakterije budu uništene tokom procesa pasterizacije, ali nakon toga slijedi punjenje (buteljiranje) koje ponovno predstavlja još jedno mjesto na kojemu može doći do onečišćenja i zaraze). Ukupno uzevši, prisutni su brojni problemi, od kojih posljednji može biti činjenica da su prostorije za punjenje i fermentaciju otvorene prema vanjskom okruženju, što predstavlja dodatni potencijalni rizik u smislu onečišćenja i zaraze. Preduzeće mora poštivati ograničenja u smislu toga što mogu proizvoditi s obzirom da prema zakonu ova pića – njihovi proizvodi ne smiju imati više od 5% sadržaja alkohola. S obzirom pak da ovo voće ima nizak nivo šećera (6-7%) u poređšenju s npr. grožđem (20%), prisutna su i ograničenja koja se odnose na to šta zaista mogu proizvesti bez šećera i drugih aditiva koji su suprotni njihovoj filozofiji – takvi bi aditivi nivo alkohola vjerovatno podigli iznad 5%, što već nije dopušteno, a aditivi bi, općenito uzevši, predstavljali narušavanje organske proizvodnje. S obzirom da su registrirani samo kao proizvođači bobičastog voća, ne mogu

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 150

proizvoditi i grožđe, te tako u okviru postojeće strukture kompanije/zadruge ne dolazi u obzir proizvodnja vina od soka grožđa. Vidljivi su i drugi problemi koje je daleko teže istražiti, zbog nedostatka mandata ili zbog nedostatka stručnog znanja konslutanta iz određene oblasti. Bačve za fermentaciju i odležavanje /zrenje napravljene su u Srbiji. Filter je njemački (Zeitz, 1978). Traku za punjenje boca je proizveo isti proizvođač koji je napravio i bačve. Kvasac se nabavlja u Austriji, a plutani čepovi iz Slovenije. Naljepnice na bocama su iz Srbije, boce iz Hrvatske dok sok – sirovina dolazi isključivo od domaćih dobavljača iz regije Srebrenice. 8.


Svu prodaju i marketing obavlja direktor koji nije bio prisutan (prodavao je robu u Sarajevu) na sastanku. Proizvodnju su počeli tek 10. maja te dosad nije bilo veće mogućnosti da se proizvod prodaje šire. Uspjeli su osigurati plsaman svojih proizvoda u Merkatoru i Bingu, međutim, radi se o izuzetno velikim trgovinama te bi pronalaženje njihovog proizvoda na policama mogli više pripisati slučaju negoli promociji. Svaki pak plasman u maloprodaje smatraju dobrim za posao. Naveli su da distributer ili zastupnik iz SAD spominje mogućnost naručivanja jednog kontejnera njihovog proizvoda mjesečno, što bi za ovu kompaniju značilo veliki pomak u poslovanju, ali bi vjerovatno u tom slučaju morali promijeniti naljepnice (ne postoje, odnosno nemaju međunarodne naljepnice koje bi koristili na svom proizvodu poput onih koje zahtijevaju vlasti SAD), te je to tek početak. Pored toga, uzimajući u obzir nedovoljno kvalitetnu opremu za proizvodnju, mogli bi se suočiti i s problemima kada roba već stigne u SAD, uzimajući u obzir dugo putovanje preko okeana – te bi morali osigurati korištenje skupljeg načina transporta u hladnjačama. Smatrao sam čudnim da imaju jednu jedinstvenu prodajnu cijenu za svaki od njihova dva proizvoda, umjesto odvojene veleprodajne i maloprodajne cijene, s obzirom da moraju osigurati različite poticaje i prodajne cijene na tržištu. Premda nam nisu otkrili profit koji ostvaruju, prezentirali su nam sljedeći detaljan pregled troškova (i zemlju porijekla): boca od 700 ml prodaje se za 8.00 KM (maloprodajna cijena nepoznata) boca od .20 ml prodaje se za 1.60 KM (maloprodajna cijena u Srebrenici je 1.98 KM) Analiza troškova: Boca (Hrvatska)

1.20 KM

Čep (Austrija)

.60 pf.

Folija za čep (Slovenija)

.15 pf.

Papirna naljepnica (Srbija)

.12 pf.

Ukupni troškovi pakiranja

2.05 KM

Plus: Sok (lokalno)

nisu naveli

Trošak proizvodnje alkohola

.60 pf po litru

VAT/PDV

17%

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



9.


Navedena kompanija uopće nema planova za upravljanje rizikom, a treba razriješiti cijeli niz rizika poput:

onečišćenja/inficiranja proizvoda zbog nesterilnog okruženja;

bez kontrole temperature nemoguće je osigurati konzistentnu kvalitetu proizvoda;

loš proizvodni proces zbog nemogućnosti kontrole temperature;

ako se prodaja ne ostvari, bit će teško plaćati dugovanja/kredit;

nisu podnijeli zahtjev za zaštitu znaka odnosno slogana i logoa “Berry Dreams” kojeg stavljaju na sve svoje proizvode; zbrka u prodaji jer nemaju veleprodajne i maloprodajne cjenike; nedostatak iskustva u proizvodnji alkoholnih pića može prouzrokovati probleme u drugim područjima.

Nakon svega navedenog, moramo napomenuti da svoj proizvod testiraju svakoga mjeseca u nezavisnom laboratoriju u Banjaluci.


Kriterij



2 1 2 1 4 1 1 1 1

3 2 4 3 2 1 2 2 1

6 2 8 3 8 1 2 2 1 33

Šta se može učiniti da se pomogne rast ovog preduzeća i stvore nove šanse za zapošljavanje? 1.

Potrebno je razmotriti mogućnost proizvodnje druge vrste proizvoda u tvornici, koji se može proizvesti na siguran način, a koji bi bio jedinstven. Odjel zadužen za upravljanje i tehnologiju je eksperimentirao s određenim proizvodima (tonicima od voća) što je prilično intrigantna ideja u kojoj se mogu iskoristiti ostaci iz procesa prešanja voća kojim se dobiva sok za proizvodnju vina.

2.

Druga mogućnost bila bi pružiti im pomoć u popravljanju i usavršavanju procesa u svrhu preživljavanja i održivosti. U tom sam smislu poslao određena pitanja stručnjaku za tehnologiju proizvodnje vina/piva u Kanadi, koji mi je dao sljedeće, preliminarne savjete:

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 152

3.

“Ako imate fotografije instalacija, možda bi im mogao pomoći oko tlačnih sistema, itd. – moguće je da koriste jednostavne tlačne diskove ili ‘o’ prstenove koji iskaču pri niskom pritisku (oko 5 p.s.i.). Dok god se boce u pasterizatoru drže na 63 oC pola sata ili 138 o C 1 sekundu, a potom ih brzinski ohlade sve bi trebalo biti u redu. Jednostavno rješenje za izbjegavanje visokih temperature bilo bi mikroporozna filtracija, ali vam tada i dalje ostaje problem trake za punjenje što bi razriješio jednostavan ispirač. Voćna pića s niskim sadržajem alkohola poput ovih su sklona kvarenju i ponovnoj fermentaciji što uzrokuje pretjerano stvaranje CO2 i eksplozije boca, pa tako treba biti jako oprezan!”

Ostali značajni finansijski i organizacijski podaci Bruto prodaja: preduzeće je počelo raditi tek u junu 2007. godine Neto prihodi/profit: nepoznat Dugovanja/krediti: 200,000 KM kredita (8%) Dioničari: Lokalna zadruga u Općini Srebrenica Osnovne sirovine: maline i kupine Prosjek plaća nerukovodnog osoblja (bruto/neto): 500 KM/mjesečno bruto, naknade za topli obrok, prijevoz Dostupnost domaće radne snage (novo zapošljavanje): ne predstavlja problem osim možda za berače u sezoni Prioriteti i spremnost u smislu ulaganja/partnerstva i tehničke pomoći Traženje partnera izvan regije Srebrenice.

Kakva vrsta odnosa se traži i koliko ozbiljno? Veoma žele izvesti neke od proizvoda koje su već proizveli. U ovom je Da stadiju njihov cilj jedan kontejner mjesečno. Možda bi im izvjesna stručna pomoć u izradi voćnih tonika pomogla u ispitivanju ovih eksperimentalnih proizvoda.


Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan? Da Već su uzeli kredit/zadužili su se što im onemogućuje dalje zaduživanje jer ovaj kredit moraju otplatiti iz profita.


Kakve probleme nastojite razriješiti: Da Obuka iz prodaje i marketinga. Potrebna im je i određena stručna pomoć u proizvodnji, posebice proizvodnji voćnih tonika.

Imate li ikakvih Molimo da ih opišete: iskustava ili postojećih veza Da Samo preliminarni kontakti s distributerom i zastupnikom u SAD, ali s partnerima u su još u početnom stadiju. EU i drugdje?

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 31. avgust 2007. Naziv kompanije: Agros d.o.o. Adresa kompanije 1: Cara Lazara 25 Adresa kompanije 2: Bratunac, Bosna i Hercegovina Kontakt osoba kompanije: Milorad (Mićo) Stanojević, direktor Broj telefona i faksa kontakt osobe: +387-056/410-866, Mob. 065/890-890 Web stranica i e-mail: [email protected] Preliminarna preporuka konsultanta √


___


___


Izvještaj i analiza značaja navedene mogućnosti za regiju Srebrenice Opći opis aktivnosti kompanije na tržištu (proizvodi i usluge koje se nude te regije/zemlje), uključujući njihove kupce i glavne dobavljače: Osnovana u Bratuncu prije osam godina, tačnije 1999., firma Agros ima zaključene ugovore sa 508 individualnih proizvođača-poljoprivrednika u regiji Srebrenica-Bratunac, te ugovore za 50 tona voća koje otkupljuje iz regije Milića. Ugovori se odnose na ekskluzivni otkup malina, kupina i, u značajno manjem obimu, jagoda i borovnica. Svake godine oni nabavljaju između 400 i 500 tona bobičastog voća, koje sortiraju i zamrzavaju na mjestu. Njihovo zamrznuto bobičasto voće bobice izvozi se u Švicarsku, Njemačku, Italiju, Francusku i Španjolsku, sa jednim do dva kamiona nosivosti od 25 tona, za svaku od navedenih destinacija. U vrhuncu sezone, zapošljavaju 36 ljudi koji rade u dvije smjene. 1.


Kvaliteta i značaj ovog poduhvata za regiju Srebrenice smatra se umjerenim, ali vrijednim pažnje, što znači da se u poređenju sa konkurentskim firmama koje se bave nabavkom bobičastog voća u regiji, može smatrati manjom, ali istovremeno firmom koja ima napredne planove da proširi asortiman i poveća svoje aktivnosti u skorijoj budućnosti (planove detaljnije opisujemo dalje u izvještaju). Također je možda važno napomenuti da, u odnosu na konkurente, ova firma jedina nije dobila nikakve donacije ili vanjsku investicijsku pomoć, već je riječ o “na domaćim resursima izrasloj” samoodrživoj domaćoj firmi, što predstavlja značajan primjer kako domaći poduzetnički duh može rasti i uspjeti, unatoč najtežim izazovima i uvjetima. 2.


Rukovodstvo firme je u potpunosti upoznato sa industrijskom dinamikom i dinamikom tržišta u regiji, ali i EU, gdje prodaju svoje proizvode. Koristeći 2005. kao referentnu godinu, dobitak se smatrao “stagnirajućim” do tačke od 1,200 tona bobičastog voća iz regije Srebrenice i Bratunca. Međutim, od te najniže tačke, dobitak je rastao do 15% godišnje. U ovogodišnjem prinosu u regiji proizvedeno je 1,800 tona, uglavnom malina i kupina. Od ovog ukupnog proizvoda, Agros je nabavio 500 tona (za 1.20 KM po kilogramu) dok je ostalih 1,300 tona podijeljeno (u nejednakim omjerima) između Bos Agro Foods i Insieme (Agros je u protekloj sezoni morao unajmiti prostor za smještaj 200 tona voća od firme Insieme).

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 154

Rukovodstvo firme vjeruje da se prinos iz regije može povećati za 20-30% , uz poboljšan sistem navodnjavanja i korištenjem boljeg sjemena. Predratni je prinos iz regije dostigao vrhunac od 3,500 tona i rukovodstvo Agrosa smatra da se ovakav prinos može postići marljivim radom, upotrebom boljih tehnologija i bliskom saradnjom između donatora (ukoliko su oni uključeni), proizvođača i kupaca. Naročito, ako kupci (Agros-a i drugih) nisu direktno uključeni u odnos donator-dobavljač (CARE, UNDP-poljoprivrednik) onda se prinos ne može povećati do maksimuma, jer bi kupci morali raditi i nadgledati njihove aktivnosti, direktno sa proizvođačima koji pak nabavljaju (najjeftinije), dakle sjeme koje nije optimalno, ukoliko im se novac od donatora da bez nadzora; kupci trebaju biti uključeni u odabir i raspodjelu sjemena proizvođačima-poljoprivrednicima. Rukovodstvo firme također je naglasilo da Agros i Insieme nabavljaju direktno od poljoprivrednika-proizvođača, dok Bos Agro Foods kupuje od zadruga. Nadalje, Bos Agro Foods nabavlja organske bobičaste proizvode, dok Insieme uzgaja i nabavlja bobičasto voće, koristeći jedinstven italijanski proces, putem kojega se dobiva bobičasto voće koje nije od uobičajenog interesa za Bos Agro Foods ili Agros, tzv. vrsta “Eritage”. Agros nabavlja proizvod koji nije nužno organskog porijekla i ne nabavlja italijansko “dizajnirano” bobičasto voće, tako da u ključni učesnici u ovom sektoru uglavnom nisu direktni konkurenti. Voda za navodnjavanje predstavlja ključno ograničenje u ovoj regiji. Agros procjenjuje da je potrebno oko 5,000 KM za pravilan uzgoj godišnjeg uroda, na tipičnoj čestici od 0.2 hektara površine u regiji, uključujući navodnjavanje. 3.


osigurava podršku za 500 dobavljača – individualnih poljoprivrednih proizvođača;

osigurava zaposlenje sa zaradom za 36 radnika;

4.

radi se o poslovnom tijelu koje je samoodrživo već osam godina; firma nabavlja različite proizvode domaćih proizvođača, kao što su kutije i ostalu ambalažu, te plastične i papirne kartone iz Srbije; firma plaća porez na dobit; radi se o glavnom kupcu i partneru Fructus kooperacije u Srebrenici; firma se bavi poljoprivrednim menadžmentom, tehnikama ubiranja kako bi se uvećali prinosi bobičastog voća.


Firma ima upravljački tim, koji se sastoji od oca (direktora) i sina (menadžera poslovanja), sa tehničkim direktorom koji ima 40-godišnje iskustvo kao direktor hladnjače u Zvorniku, specijalizirane za obradu bobičastog voća. Ovaj je tim uspješno upravljao Agrosom kao profitabilnom firmom u proteklih osam godina. Imaju ukupno 36 zaposlenih, ne uključujući sezonske berače voća. Vlasnik je naglasio važnost i značaj koji pridaju dobrom upravljanju, jer svi njihovi proizvodi se izvoze u EU, poznatoj po najvišim standardima. 5.


Ako se želi da firma preraste sadašnje okvire od 500 tona proizvoda koje obrađuju, potrebna su im finansijska sredstva. Čak i sa postojećim modelom poslovanja, neophodno je da imaju kreditnu liniju za nabavku proizvoda prije obrade i prodaje. Da bi to uradili, morali su uzeti €50,000 kredita kod NLB Bank u Banja Luci. Rukovodstvo firme tvrdi da su oni jedini kupci bobičastog voća u regiji koji nikad nisu primili donaciju niti vanjsku finansijsku pomoć (stranu pomoć) bilo kakve vrste, dok je firma Insieme primila pomoć od CARE-a, kao i od Italian Cooperative, a Bos Agro Foods finansirala je švedska donatorska organizacija Nordic Food Group. Prije nekih tri godine, UNDP je drugoj domaćoj firmi pod nazivom Helix s kojom je Agros sarađivao nabavio

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



traku za zamrzavanje u vrijednosti €50,000. Međutim, nedavno je Helix, koji je smješten samo dva kilometra od Agros-a, bankrotirao i vlada je preuzela nadzor nad sredstvima za rad, uključujući i trakom za zamrzavanje, koju bi Agros zaista želio koristiti u svom poslu, umjesto da kupuje zamjensku jedinicu. Rukovodstvo predlaže da bi najbolji način upotrebe finansijskih sredstava, a tako i njihovog uvećavanja u ovom sektoru, bio kad bi postojala donatorska sredstva za nabavku sjemena koje bi odabirali kupci (odnosno, firme koje se bave sortranjem i zamrzavanjem, kao što je Agros). Potom bi ti isti kupci bi trebali imati neki zvanični nadzor nad procesom sadnje i berbe, jer posjeduju znanja kojima bi se osigurala upotreba optimalnih procesa i procedura u uzgoju i branju. Njihov kooperacijski partner, Fructus, nudi Agrosu plaćanje hladnog skladištenja svog voća, što bi Agrosu dalo mogućnost i novčana sredstva da plati Fructusovim poljoprivrednicimačlanovima za njihovo svježe voće. 6.


There are no discernible IP issues with this venture. They could perhaps use a better logo and slogan and graphical design work but other than that the only IP might relate to their company name as a trademark, which they should consider going forward. This issue would most certainly be addressed by any investment group or strategic partner, particularly if they start to brand their proposed “fresh” fruit output which would be cold stored during winter. 7.


Kad je 1999. firma započela s radom, imala je 150 tona kapaciteta hladnjače, koji je u 2000. proširen na 400 tona. i 500-550 tona u 2005. (ukupan investicijski trošak od 1 milion KM), a dodatno su morali unajmljivati još prostora za hlađenje od firme Insieme. Svojim su dobavljačima plaćali prosječno 1.20 KM po kilogramu bobičastog voća. I dok su istraživali proširenje svojih kapaciteta hlađenja, od slovenske firme su saznali za novi proces hladnog skladištenja svježeg voća, čime su pohranili prinos voća ujesen i u martu sljedeće godine prodali su ga kao svježe voće. Agros je odlučio koristiti isti model u BiH, gdje bi bili jedina firma koja radi na takav način. Takav poduhvat bi uradili u saradnji sa strateškim partnerima iz Njemačke (navode firmu EHO). Plan je do ljeta 2008. osigurati novi sistem skladištenja odnosno hlađenja i zamrzavanja po cijeni od KM 2.5 miliona, kapaciteta od 1,000 tona zamrznutog ili hladnog voća, bilo ukupno ili podijeljeno po pola kapaciteta (500 tona) zamrzivača i pola (500 tona) hladnog skladišta, sa stalnih +5C bez kisika u atmosferi. S obzirom da vide jasne mogućnosti plasiranja na tržite za čak 2,000 tona hladno skladištenog svježeg voća, potreban im je snažan partner koji bi pomogao u finansiranju takvih poduhvata, tako da planiraju početi sa 1,000 tona. Novi sistem bi omogućio Agrosu po prvi put da uskladišti zamrznute bobice, kao i svježe voće poput jabuka (plan u prvoj fazi) i kajsija (kasnija faza) u hladnom okruženju, bez kisika. Sezonski ciklus obrade proizvoda odvijala bi se na sljedeći način: Period u godini april, maj juni, juli i august septembar-mart

Proizvod jagode maline i kupine jabuke i kajsije

Skladištenje hladno skladištenje zamrzivač +5C (vakuum)

Logička osnova za širenje proizvodnog asortimana sa “svježim” voćem, zasnovana je na slijedećim podacima: Cijena jabuka Agros za 1 kg u septembru 0.30 KM Veleprodajna cijena jabuka u martu u EU 1.00 KM Razlika u cijeni 0.70 KM

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 156

Kako bi ostvarili svoje proizvodne tokove (više bobičastog voća, te jabuke i kajsije), bit će potrebna puna godina za odabir sjemena koje bi osiguralo bobičasto voće koje će se moći prodati, a trebat će i 3-5 godina da bi se iz novih sadnica proizvele jabuke za prodaju. Ukoliko započnu svoju inicijativu na jesen 2008. kako su planirali, naredne jeseni će moći započeti aktivnosti s bobičastim voćem, dok uzgoj voća mogu podijeliti u faze u narednih godinu ili dvije. Bobičasto voće može zauzeti svih 1,000 tona kapaciteta ako je toliko raspoloživo, ali mogu započeti i sa nabavkom jabuka koje su sada na raspolaganju, kako bi pokrenuli proces i plasirali se na tržištu (i platili za opremu). Postojeći kupci njihovog zamrznutog bobičastog voća bi u velikom dijelu mogli biti potencijalni kupci “svježeg” voća, tako da je minimalan rizik u smislu pronalaženja svojih budućih kupaca. Planiraju pribaviti svoje voće (jabuke i kajsije) iz Fructus kooperacije Srebrenica, njihovog trenutnog strateškog partnera, koji prima donatorsku pomoć od CARE-a. CARE je istraživao ovu aktivnost u Bavarskoj prije nego se direktno uključio, a sada će podržavati 15 obiteljskih poljoprivrednih dobara iz Fructusa, dajući im sadnice i obučavajući ih. Očekuju da će biti potrebno dvije pune godine prije nego postignu puni kapacitet u novoj jedinici hladnjaka-zamrzivača, sa svojim dobavljačima proizvoda. (Rukovodstvo je navelo da su Fructus i Agros učestvovali u pregovorima sa njemačkim kupcem o aktivnostima skladištenja i dostave, s obzirom da moraju koristiti hladnjače za prijevoz “svježeg” voća na temperaturi između +2C do -2C kako bi bila u skladu sa “CA”, kontroliranom regulacijom atmosfere.) Svi postojeći i budući proizvodi izvoze se u EU, jer za to ne postoji značajno domaće tržište. Kupci bobičastog voća zamrznutog ljeti su u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj i Švicarskoj. Kupci njihovog “svježeg” hladno uskladištenog voća, koje će biti isporučeno tokom marta su u Bavariji, u Njemačkoj. Predložena lokacija novih objekata bi najvjerovatnije mogla biti bivša tvornica cementa u Srebrenici, koja je zatvorena od rata (pregovori tek predstoje). Ako budu uspješni u izradi strukture finansijskog ugovora novog proširenja, očekuju da će zaposliti dodatnih 60 radnika i do 60 novih proizvođača bobica i voća. 8.


Firma prodaje istu količinu bobičastog voća u zadnjih nekoliko godina i imaju stalne kupce iz Italije, Njemačke, Španjolske i Francuske, tako da još nisu imenovali osobu zaduženu za prodaju, jer većinu proizvoda prodaju unaprijed. Za buduće planove, očigledno su ključni kupci njihovog smrznutog bobičastog također i potencijalni kupci njihovog “svježeg” voća, tako da je rizik novog poduhvatan minimalan u smislu pronalaženja kupaca za nove proizvode. Za proširenu proizvodnju bobica/preradu, uvjereni su da će imati više kupaca od dobavljača. Sve u svemu, nema iznimnih problema koji bi se sada mogli identificirati. 9.


Kupci zamrznutog bobičastog voća također su potencijalni kupci “svježeg” voća, kao štp su jabuke i kajsije, tako da je rizik minimalan u smislu pronalaženja kupaca (koje već imaju). Međutim, osnovni rizici koji bi se mogli uplesti u posao i u dostavu proizvoda za prodaju, znatno su veći. Neki od potencijalnih rizika su:

neprikladna temperatura u skladištu voća u periodu od septembra do marta; neprikladan nivo kisika kojem je izloženo voće tokom skladištenja; temperaturne promjene uzrokovane raznim elektrifikacijskim tokovima; promjene temperature i kisika, uzrokovane slučajnim otvaranjem hladnjaka; oštećenja proizvoda koja uzrokuje špediter na relaciji iz Bratunca do kupca u EU (carinska kontrola može otvoriti kamion); voće koje dostavljaju poljoprivredni proizvođači Fructusa može biti lošije kvalitete ili nedovoljno očišćeno, ili sadržavati neke nepoželjne karakteristike (kao što su insekti).

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Rukovodstvo bi trebalo detaljno sagledati sve rizike i obraditi ova pitanja u svom prijedlogu plana poslovanja, za ovakav vrlo skup poduhvat koji košta KM 1.5 miliona samo za jedinicu hlađenja. Također bi procjene troškova trebale uključiti i poboljšanja objekata, rente, sigurnost, struja, itd. Kao što je rečeno, novi poslovni poduhvat firme također se može posmatrati i kao poduhvat kojim se ublažavaju određeni rizici:

korištenje istih dobavljača u regiji za dio njihovih proširenih kapaciteta bobica; proširenje asortimana sa bobica na voće iz iste regije; povećanje kapaciteta starog skladišta, ali s potencijalom da ga se koristi za jedinstvene svrhe, što još nije dostupno u BiH; uvode i integriraju nove proizvode, ali su potencijalni kupci i dalje isti; s obzirom da su najmanji kupac bobičastog voća u regiji, potrebno je da prošire svoj potencijal nabavke i svoju proizvodnu liniju učine raznolikom, kako bi bolje osigurali održivost i profitabilnost, a to čine upravo sa ovim predloženim širenjem.

Kriteriji i bodovanje U sljedećoj tabeli dajemo popis kriterija i njihov značaj u ukupnoj ocjeni. Molimo da za svaki od kriterija koristite sljedeću skalu od jedan do pet (prihvaćaju se i decimalne ocjene): 5.0 – impresivno u odnosu na kriterije, praktično bez greške 4.0 – visokokvalitetna prilika u odnosu na dati kriterij, bez ozbiljnijih problema 3.0 – zadovoljava kriterij, uz određene dvojbe i probleme 2.0 – postoje određeni nedostaci u odnosu na kriterij, potrebna poboljšanja – zamjetni značajni nedostaci u odnosu na zadani kriterij Kriterij



5 5 4.5 5 5 4 5 5 4.5

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 10 18 15 10 4 10 10 4.5 99

Šta se može učiniti da se pomogne rast ovog preduzeća i stvore nove šanse za zapošljavanje? Firma izgleda dobro pozicionirana, tako da bi se u njen rad mogli uključiti ulagač ili strateški partner. Vlasnička je struktura jasna (jedan vlasnik), a historija firme konstantna u proteklih osam godina, što je čini spremnom za ekspanziju. Njihov pristup širenju proizvodnog asortimana čini se izuzetno praktičnim i razumnim, kao i potencijalno profitabilnim. Prema tome, identifikacija ulagača ili strateškog partnera koji bi i finansirao i pomogao širenju poslovanja, čini se mogućnošću za koju je pravo vrijeme kako za oba partnera tako i za cijelu regiju.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 158

Druge ključne finansijske i organizacione informacije Bruto prodaja: €650,000 (1.3 miliona KM) Neto prihodi/profit: profitabilni su Dugovanja/krediti: nema dugovanja, imaju kreditnu liniju od €50,000 kod NLB banke iz Banjaluke Dioničari: gosp. Milorad (Mićo) Stanojević je jedini vlasnik Agros d.o.o. Osnovne sirovine: maline, borovnice, jagode, a uskoro i jabuke i kajsije ako osiguraju sistem hladnog skladištenja o kojem je bilo riječi Prosjek plaća nerukovodnog osoblja (bruto/neto): 450-500 KM neto (plus 52% poreza za bruto plaće). Tokom sezone berbe i sortiranja/zamrzavanja koriste 2-3 smjene i dodatne naknade poput toplog obroka. Dostupnost domaće radne snage (novo zapošljavanje): nemaju problema s pronalaženjem radnika na lokalnom nivou. Imaju 6o zaposlenih spremnih za rad i dobivaju određenu minimalnu obuku iz Njemačke za procese koji se odnose na svježe voće. Prioriteti i spremnost u smislu ulaganja/partnerstva i tehničke pomoći

Traženje partnera izvan regije Srebrenice.

Kakva vrsta odnosa se traži i koliko ozbiljno? Zainteresirani su za otvorene rasprave sa drugim budućim kupcima “svježeg” voća koje je skladišteno na hladnom tokom zime, kako bi se Da povećale mogućnosti za dobit. Vlasnik je voljan razgovarati o prodaji dijela firme investitoru ili strateškom partneru, ali ne više od 49%.


Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan? Traže finansijsku pomoć od 1.5 miliona KM za nabavku novog Da hladnjaka-zamrzivača od 1,000 tona, za skladištenje svježeg voća. Otvoreni su i za razgovor o finansiranju troškova radnika i inventure voća, koje moraju finansirati određenim sredstvima, kao što su postojeće kreditne linije.


Kakve probleme nastojite razriješiti: Zainteresirani su za dobivanje visokokvalitetnog sjemena koje bi Da raspodijelili svojim poljoprivrednim proizvođačima. Također, od ključnog značaja su informacije i stručna znanja o metodama navodnjavanja za regiju.

Imate li ikakvih Molimo da ih opišete: iskustava ili postojećih veza s Da Trenutno prodaju 100% svojih proizvoda na tržište EU. U pregovorima su sa kupcima iz EU za svoje buduće ohlađeno voće i nabavku jedinice partnerima u hladnjaka-zamrzivača, kapaciteta 1,000 tona. EU i drugdje?

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



IZVJEŠTAJ PREDUZEĆA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy Datum izvještaja: 15 avgust 2007. Naziv kompanije: Bos Agro Food d.o.o. Adresa kompanije 1: Antuna Hangija 1-6 Adresa kompanije 2: Sarajevo (za lokaciju Srebrenice), Bosna i Hercegovina Kontakt osoba kompanije: gosp. Armin Glamoč, generalni direktor Broj telefona, faksa, e-mail kontakt osobe: 033/215-900, 061/224-416, [email protected] Web stranica: Preliminarna preporuka konsultanta ___


___


*√


*Ova kompanija ne traži nikakvu investicijsku pomoć u ovom trenutku jer je dio konglomerata ‘teškog’ 400 miliona eura-, Nordic Food Group. Ova je kompanija dobar primjer za studiju slučaja na konferenciji o direktnim stranim ulaganjima. Izvještaj i analiza značaja navedene mogućnosti za regiju Srebrenice Opći opis aktivnosti kompanije na tržištu (proizvodi i usluge koje se nude te regije/zemlje), uključujući njihove kupce i glavne dobavljače: Ova kompanija je u privatnom vlasništvu Nordic Food Group, konglomerata za proizvodnju zamrznutih proizvoda teškog 400 miliona € koji posluje po cijelom svijetu. Kompanija je počela sa radom u BiH 2002. godine iznajmljujući hladnjače u Goraždu. U 2004. godini stavili su u pogon hladnjače kapaciteta 500 tona, u 2005. godini povećali su kapacitet spremišta na 1,000 tona i 2007. godine podigli su kapacitet na 2,000 tona. Danas su u mogućnosti da pripreme, sortiraju i zamrznu do 100 tona voća dnevno; bave se samo borovnicama i malinama. Duboko zamrzavaju sve plodove, uključujući organske, konvencionalno proizvedene i divlje plodove. Finalni proizvodi se isporučuju prerađivačima koji od njih prave sokove, džemove, kolače i marmelade. 100% svih svojih proizvoda izvoze u EU, SAD, Japan i Kanadu. Kompanija je nedavno odlučila proširiti svoje poslovanje i na pakiranje hrane i proizvodnju koncentriranih sokova i pirea na lokalnom području. Uspjeh ovog poduhvata će se pokazati u narednim mjesecima. Razmišljali su o tome da sjedipte ovog preduzeća bude u Srebrenici, ali su razmatrali i druge lokacije. 1.


Preduzeće osigurava izuzetno kvalitetan doprinos lokalnoj ekonomiji. U stabilnom je rastu od početka rada u 2002. godini i ima planove za proširenje u budućnosti, iako još uvijek nije sigurno da će predstojeće proširenje biti u općini Srebrenica (trenutno se razmatraju različite opcije kao lokacije). Njihovi planovi se odnose na formiranje novih postrojenja za pakiranje i proizvodnju hrane za koncentrirane sokova i piree. Postrojenja bi zapošljavala 40-50 ljudi i uključivali 300-500 zemljoradnika iz lokalne regije. Potražuju 30% početnih troškova za zemlju i opremu od općine Srebrenica za ovaj poduhvat (tvrde da Vijeće ministara priprema odluku o ovome u narednim sedmicama ili mjesecu).

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 160

2.


Matična kompanija, Nordic Food Group, je švedski konglomerat 20 kompanija vrijedan 400 miliona eura koji se bavi hranom i srodnim infrastrukturnim i logističkim aktivnostima. Najveći su prerađivači borovnica u EU i treći po veličini na svijetu. Već 36 godina se bave poslom sa zamrznutim plodovima. U poslu sa zamrznutim plodovima u Srebreničkoj regiji su od 2002. godine, dobro poznaju ovu granu i vodeći su u navedenoj grani u regiji. Imaju plan proširenja poslovanja na pakiranje i preradu hrane i također osnivaju kompanije u Sarajevu za izgradnju nekretnina – navedeno se ipak ne odnosi na njihovo poslovanje u Srebrenici. 3.


Najvažniji doprinos ekonomiji u ovoj regiji je 20 stalnih zaposlenih i 50-60 sezonskih radnika koje upošljava ova kompanija. Ove bi se brojke mogle povećati u bližoj budućnosti s obzirom da se razmatra mogućnost proširenja poslovanja u ovoj općini koje bi obuhvatilo pakiranje hrane i proizvodnju koncentriranih sokova i pirea. Kompanija blisko sarađuje sa lokalnim zemljoradnicima kao bi unaprijedili proizvodnju i kapacitete za proizvodnju bobičastog voća. Promoviraju primjenu sofisticirane poljoprivredne tehnike u regiji. Platili su 2 miliona KM za proizvode iz Bratunca i Srebrenice i to za 1,200 tonu ali procjenjuju da je kapacitet regije vjerovatno oko 2-3,000 tone tako da bi potencialne isplate poljoprivrednim proizvođačima u regiji mogle dostići oko 5 miliona KM godišnje, ukoliko poljoprivrednici uspostave sofisticiranije tehnike proizvodnje. Premda većinom uzimaju proizvode iz dvije najbliže općine, u potrazi su i za proizvodima iz šire regije. Kompanija redovito koristi poduzetnike iz regije za transport/prijevoz zamrznutih proizvoda. Kompanija posjeduje 20 hektara zemlje u Goraždu za uzgoj organskih jagoda što je bilo ugovoreno projektom SIDA, ali će se u predstojećim mjesecima ovaj projekat okončati s obzirom da troškovi prijevoza hladnjačama sa te lokacije do Srebrenice preveliki. 4.


Poslovni plan ovog preduzeća je urađen u bliskoj saradnji sa ekspertima matične firme koji su u poslu već 36 godina. 5.


Kompanija je sarađivala sa SIDA-om (Švedska međunarodna razvojna agencija) kako bi otpočela svoje poslovanje u BiH u Goraždu. SIDA je također poslovala u Srebreničkoj regiji i to je bio početak poslovanja kompanije ovdje. Matična kompanija ima kvalitetne finansijske resurse. Ipak, traže 30% finansijskog učešća od strane općine za uspostavu novog postrojenja za proizvodnju džemova, sokova i koncentrata - pored postojećih postrojenja. (menadžment je istaknuo da bi u EU dobili do 80% učešća od općine da lociraju postrojenja u određenoj općini) 6.


Ova kompanija nema vidljivih problema s intelektualnim vlasništvom. 7.


Kompanija radi u saradnji sa oko 150 zemljoradnika, od kojih svaki ima barem jedan hektar za proizvodnju bobičastih plodova. Sada blisko sarađuju sa poljoprivrednim proizvođačima na razvoju plana koji obuhvata novu opremu i materijale za sadnju (pesticide, navodnjavanje,

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



i “drip” gnojenje, itd.) kako bi unaprijedili proizvodnju na tim posjedima sa sadašnjih 700 tona na 3-4,000 tona. Ovo je veliki eksperiment, ali su optimisti da će to doprinijeti porastu proizvodnje kroz korištenje savremenih tehnika u poljoprivredi. Imaju sve certifikate od međunarodnih tijela (HACCP, ISO 9001) za sigurnosne i standarde proizvodnje za hranu. Prijevoz iz njihovih hladnjača u Srebrenici mogu realizirati naručitelji/kupci ili kompanija može ugovoriti vlastiti prijevoz sa ove lokacije, a obično je sjedište u Švedskoj u mogućnosti da osigura povoljnije uvjete za plaćanje prijevoza tako da ga najčešće oni i organiziraju. 8.


Iako matična kompanija, Nordic Food Group, ugovara najveći broj narudžbi, Bos Agro Food je od početka poslovanja u BiH 2002. godine realizirala i direktne prodaje. Kompanija je već 36 godina vodeća u prodaji zamrznutih proizvoda. Kupci im većinom dolaze sa planiranim godišnjim potrebama; kompanija općenito ima fleksibilan odnos sa kupcima. Novije kompanije u industriji kojima je potreban određeni proizvod kontaktiraju direktno Bos Agro Food u kom slučaju se i prodaja vrši direktno iz Srebrenice, ali to je više izuzetak nego uobičajna praksa. U svakom slučaju, prodaja od strane bilo kojeg od odjela se koordinira između dva ureda. Proces prodaje je u ovoj grani industrije je izuzetno brz, a većina proizvoda se prodaje u periodu od jedne ili dvije sedmice. Neki proizvodi se ostave za kasnije, ali uglavnom je uvijek više kupaca nego prodavaca. Danone kompanija je nedavno željela da kupi neke proizvode i poslali su inspektora u Bos Agro Food i dok su svi inspekcijski testovi završeni, više im nisu imali što prodati. 9.


Rizik proizvodnje (rastuće) je uvijek problem s obzirom da na proizvodnju lako mogu utjecati vrijeme ili neki drugi faktori. Kompanija radi sa kooperantima - oko 150 zemljoradnika koji imaju najmanje po jedan hektar obradive površine. Saradnja sa kooperantima i sa relativno velikim poljoprivrednim proizvođačima je sigurnija a nabavka predvidljivija. Implementiraju određene postupke kako bi unaprijedili proizvodnju po hektaru, što bi trebalo smanjiti rizik od nedovoljnih priliva sa ovih posjeda. Politički rizik je za ovu kompaniju daleko veća briga, bilo na državnom ili općinskom nivou. Iz godine u godinu uopće nemaju predstave kakvu će podršku, ili nedostatak podrške, imati. Imaju prijedlog od prije da općina Srebrenica učestvuje sa 30% početnih troškova koji su potrebni za zemlju i opremu za predloženo postrojenje za pakovanje hrane i preradu biljaka za džemove, sokove i koncentrate, ali nema pokazatelja da bi lokalna vlast podržala ova nastojanja (menadžment tvrdi da će ovaj projekt preseliti u drugi dio BiH ukoliko ne dobiju barem 30% učešća za predloženo). Menadžment tvrdi da rizike vezane za pokretanje nove aktivnosti u EU apsorbiraju općine gdje se kompanije prilikom (pre)lociranja često subvenciraju i sa 80% grantova za početne troškove.


A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 162

Kriterij



5 5 5 5 5 5 5 5 5

3 2 4 3 2 1 2 2 1

15 10 20 15 10 5 10 10 5 100

Šta se može učiniti da se pomogne rast ovog preduzeća i stvore nove šanse za zapošljavanje? Traže sufinansiranje (30% početnih troškova za zemlju i opremu) kako bi smjestili nova postrojenja za pakiranje hrane i proizvodnju koncentriranih sokova i pirea u ovoj regiji što bi uključilo zapošljavanje 40-50 radnika i garantovalo nabavku sirovina od 500 zemljoradnika. Traže da lociraju ovaj poduhvat pored postojećeg poduzeća Bos Agro Food u Srebrenici. Međutim, menadžemnt je izjavio da su spremni premjestiti se u neki drugi dio BiH ukoliko ponude za finansiranje na drugim lokacijama budu bolje. (Također tvrde da se u EU zemljama u prosjeku nudi pokrivanje 80% početnih troškova kako bi se u općine privukla nova ulaganja) Kompanija je spremna da bude prezentirana na bilo kojoj investicijskoj konferenciji kao uspješna studija slučaja direktnog stranog ulaganja u Srebreničku regiju. Druge ključne finansijske i organizacione informacije Bruto troškovi: 3 miliona € Neto prihod/profit: 15% od bruto troškova (€450,000) Dugovanja/krediti: Imaju na raspolaganju kredit od lokalne banke za obrtni kapital (8.5%). Ostale kredite ili pozajmice uzimaju od švedskih banaka po 4.5%. Dioničari: kompanija je u 100% vlasništvu Nordic Food Group, privatne kompanije sa oko 20 operativnih kompanija po svijetu. Glavne sirovine u proizvodnji: maline i borovnice Prosječne plaće nerukovodnog osoblja (bruto/neto): najviša od 750 € do najniže od 250 € bruto. Sezonskim radnicima za vrijeme sezone branja satnica je 1.30 €. Raspoloživost radne snage (novo zapošljavanje): teško je pronaći sezonske radnike

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Prioriteti i spremnost u smislu ulaganja/partnerstva i tehničke pomoći Traženje industrijskih partnera izvan Srebreničke regije.

Ne

Traženje finansijske podrške

Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan? Dali su prijedlog Uredu za ekonomski razvoj općine Srebrenica da sudjeluju sa 30% početnih troškova koji su potrebni za zemlju i opremu Da kako bi se novo postrojenje za pakovanje hrane i preradu biljaka za koncentrirane sokove i piree lociralo u lokalnoj zajednici. Ova aktivnost uključuje zapošljavanje 40-50 radnika i preko 500 zemljoradnika kao dobavljača.

Traženje tehničke ili poslovne pomoći u poslovnom razvoju

Kakve probleme nastojite razriješiti: Da Imaju poteškoća u pronalaženju lokalnih prehrambenih tehnologa. Svaka obuka ili trening je dobrodošao.

Kakva vrsta odnosa se traži i koliko ozbiljno? Matična kompanija je stručnjak na ovom polju već 36 godina

Da li imate iskustva ili Molimo da ih opišete: trenutne veze sa Da partnerima u Najveći su dobavljači bobičastih plodova u EU. EU ili negdje drugo?

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 164

DODATAK 5 PRIKAZ FINANSIJSKIH PROIZVODA KOJE NUDE BANKE U REGIJI NOVA BANKA A.D. Bijeljina 1.

Dugoročni krediti finansirani od strane Fonda za razvoj i upošljavanje RS

Dugoročni krediti za sljedeće djelatnosti: proizvodne, uslužne (radionice, hladnjače, prevoz roba i putnika, zanatske radnje, zdravstvene usluge, veterinarke usluge, knjigovodstvene usluge, izradu software-a (projektovanje i sl.), turizam, ugostiteljstvo, građevinarstvo. Uslov za dobijanje kredita je iskustvo podnosioca kreditnog zahtjeva iz djelatnosti u koju želi uložiti sredstva, te da je ista operativna najmanje jednu godinu. Dugoročni krediti za obrtna sredstva Iznos kredita

EUR 7,500.00 – EUR 250,000.00 – u protuvrijednosti KM

Rok važenja

Do 48 mjeseci

Grace period

Do 6 mjeseci

Nominalna kamatna stopa

7%

Efektivna kamatna stopa

8% - 8,09%

Rok otplate

Do3 godine

Administrativne naknade

Naknada za obradu kredita: 1,50% od odobrenog iznosa kredita. Otplata prije roka: 1,50% na preostali iznos glavnice

Dugoročni krediti za osnovna i obrtna sredstva (vrijednost osnovnih sredstava mora biti min. 70% od iznosa kredita) Iznos kredita


Rok važenja

Do 24 mjeseca (poljoprivreda), Do 12 mjeseci (ostale djelatnosti)

Grace period

Do 120 mjeseci


7%


7,56% - 7,63%

Rok otplate

Do 7 godina


Naknada za obradu kredita: 1,50% od odobrenog iznosa kredita. Otplata prije roka: 1,50% na presotali iznos glavnice

Dugoročni krediti za osnovna i obrtna sredstva (vrijednost osnovnih sredstava mora biti min. 50% od iznosa kredita) Iznos kredita


Rok važenja

Do 60 mjeseci

Grace period

Do 24 mjeseca (poljoprivreda), Do 12 mjeseci (ostale djelatnosti)


7%

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A




7.74% - 7.94%

Rok otplate

Do 5 godina



Revolving fond za opštine – LDP Iznos kredita

Do EUR 1,000,000.00

Rok otplate

Do 120 mjeseci

Grace period

Do 24 mjeseca (poljoprivreda), Do 12 mjeseci (ostale djeltanosti)


7.20% - 9% (u dogovoru sa Bankom)


7.54% - 9.38% (u dogovoru sa Bankom)



2.

Kreditna linija EFSE

Krediti za mala i srednja preduzeća (Mikro i mala privatna preduzeća, preduzetnici i početne poslovne aktivnosti, koji su registrovani i imaju stalni boravak u BIH) Iznos kredita

Min. EUR 5,000.00 – max. EUR 100,000.00

Rok otplate

Do 5 godina

Namjena

Obrtna sredstva i investicije, osim onih zabranjenih Zakonom

Kamatna stopa i instrumenti obezbjeđenja U skladu sa kreditnom politikom Banke Krediti za ruralna područja (Mala privatna preduzeća i preduzetnici koji su državljani BIH; Mala privatna preduzeća u poljoprivrednim regijama registrovana u bilo kom ekonomskom sektoru; Preduzetnici i mala preduzeća, uključujući individualne poljoprivredne proizvođače, koji se bave poljoprivredom i aktivnostima vezanim za poljoprivredu)

Iznos kredita

Min. EUR 3,000.00 – max. EUR 100,000.00

Rok otplate

2 - 7 godina

Grace period

3 - 12 mjeseci


6mEURIBOR +5.725%


10.89% - 11.39%

Namjena

Obrtna sredstva i investicije za aktivnosti vezane za poljoprivredu


Naknada za obradu kredita: za kredite do 3 godine 1.5%; za kredite od 3 do 5 godina 1.75%; za kredite od 5 - 7 godina 2%; Otplata prije roka: 1,50% na presotali iznos glavnice

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 166

Kreditiranje preduzeća iz oblasti šumarstva - Ministarstvo poljoptivrede, vodoprivrede i šumarstva RS Iznos kredita

Min KM 50,000.00 - max KM 500,000.00

Rok otplate

Do 72 mjeseca

Grace period

Do 12 mjeseci


6.25%


7.16% - 7.24%


Naknada za obradu kredita: 1% od odobrenog iznosa kredita. Otplata prije roka: 1,50% na preostali iznos glavnice

NOVA BANJALUČKA BANKA A.D. Banja Luka 1.

Krediti za mala i srednja preduzeća

1.2 Kratkoročni krediti Iznos kredita

Do KM 100,000.00

Kamatna stopa

12%

Rok otplate

Do12 mjeseci

Način otplate

U jednakim mjesečnim ratama ili u cijelosti, po dospijeću

Instrument obezbjeđenja

Mjenica, garancija drugog pravnog lica, hipoteka na zemljište, zalog na pokretne stvari

1.2 Dugoročni krediti Iznos kredita

U ovisnosti o iznosu i vrsti depozita ili štednje

Kamatna stopa

10%

Rok otplate

Do 8 godina

Grace period

U dogovoru sa Bankom

Način otplate

U jednakim mjesečnim ratama


Mjenica, garancija drugog pravnog lica, hipoteka na zemljište, zalog na pokretne stvari

2.

Krediti za stanovništvo

2.1 Brzi gotovinski krediti Iznos kredita

Do KM 7,000.00

Kamatna stopa

10.5 % sa žirantom; 11.50 % bez žiranta

Rok otplate

Do 5 godina

Grace period

-


Polisa životnog osiguranja ili žirant

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



2.2 Gotovinski krediti Iznos kredita

Do KM 20,000.00

Kamatna stopa

9.45 %

Rok otplate

5 godina

Grace period

-


Dva žiranta

2.3 Housing Loans Iznos kredita

Do KM 200,000.00

Kamatna stopa

Do 5 godina 7.95 %; do10 godina 8.45 %; do15 godina 8.95%

Rok otplate

15 godina

Grace period

-


Jedan žirant i hipoteka na nekretninu 1:1.5

BOR BANKA D.D. Sarajevo 1.

Kratkoročni krediti sa rokom otplate do 1 godine

Priprema izvoza, uvoz radi izvoza, izvoz

0.63 % - 0.67 %

Revolving krediti

0.75 % - 0.79 %

Jednokratne pozajmice

0.80 % - 0.83 %

Rok otplate

Do 1 godine

Kamatna stopa na mjesečnom nivou 2.

Dugoročni krediti za osnovna i obrtna sredstva

Poljoprivreda

7 % - 7,5 %

Prerada

7.8 % – 8 %

Ostale djelatnosti

8.5 % – 9 %

Rok otplate

1 - 5 godina

Kamatna stopa na godišnjem nivou 3.

Dugoročni investicijski krediti iz Kuvajtskog fonda

Poljoprivreda

7%

Prerada

7.50 %

Turizam

8.50

Transport i skladištenje

9.00 %

Rok otplate

1 - 7 godina

Kamatna stopa na godišnjem nivou

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 168

4. Dugoročni krediti iz Protuvrijednosnog fonda Primarna poljoprivredna proizvodnja

6%

Izvozni programi i poljoprivredno-prerađivačka djelatnost

6.50 %

Ostale prerađivačke djelatnosti

7.00 %

Ostale djelatnosti

8.00 %

Rok otplate

1 - 8 godina

Kamatna stopa na godišnjem nivou

NOVA LJUBLJANSKA BANKA D.D./ NLB TUZLANSKA BANKA D.D. Tuzla 1.

Kratkoročni krediti Za finansiranje djelatnosti (sezonske proizvodnje, prodaje, izvoza, nabavke repromaterijala)

Iznos kredita

U ovisnosti o iznosu i vrsti depozita ili štednje

Kamatna stopa

7.90 % - 13 %

Rok otplate

Do12 mjeseci


0.5 - 1% min. 150.00 BAM, jednokratno unaprijed

2.

Dugoročni krediti Dugoročni krediti za osnovna sredstva

Iznos kredita

KM 300,000.00

Kamatna stopa

6 mjeseci EURIBOR+(4 - 6)%

Rok otplate

Do10 godina


0.5 – 1 % min KM 500.00, jednokratno unaprijed

Namjena

Bezgotovinski namjenski kredit za kupovinu, izgradnju i obnovu proizvodnog i skladišno-prodajnog prostora i obrtnih sredstava, uz dokaz o nabavci istih

Dugoročni krediti za obrtna sredstva Iznos kredita

KM 300,000.00

Kamatna stopa

6 mjeseci EURIBOR+(5-7)%

Rok otplate

Do 5 godina


0.5 – 1 % min 500 KM, jednokratno unaprijed

Namjena

Finansiranje nabavke obrtnih sredstava (sirovine, repromaterijala i rezervnih dijelova), uz dokaz o nabavci istih

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Dugoročni kredit za poslovnu djelatnost Iznos kredita

KM 300,000.00

Kamatna stopa

Six-month EURIBOR+(5.5-7.5)%

Rok otplate

Do 5 godina


0.5 – 1 % min 500 KM, jednokratno unaprijed

Namjena

Dugoročno finansiranje poslovne djelatnosti, bez obaveze obezbjeđenja dokaza

Specijalni uslovi: Klijentima sa urednom kreditnom istorijom, Banka odobrava posebne bonuse u odnosu na najveću kamatnu stopu za sve vrste dugoročnih kredita iz sredstava Banke 3.

Dugoročni krediti finansirani iz drugih izvora (IBF BiH)

NLB Tuzlanska banka D.D. u saradnji sa IBF BiH, nudi dugoročne kredite iz kreditnih linija za dugoročno finansiranje putem poslovnih banaka i u skladu sa odredbama utvrđenim sporazumom sa IBF-om:

Kreditna linija za dugoročno kreditiranje osnovnih sredstava;

Kreditna linija za dugoročno kreditiranje poljoprivredne proizvodnje;

4.

Kreditna linija za dugoročno kreditiranje obtnih sredstava; Finansiranje mikro-biznisa (finansiranje obrtnog kapitala, nabavke opreme, otkupa poslovnog prostora); Kreditna linija za podsticaj zapošljavanja iz sredstava Federalnog zavoda za zapošljavanje u oblasti industrije, zanatstva, usluga, poljoprivredne proizvodnje; i Kreditna linija za finansiranje pripreme izvoza i izvoza.

Kreditna linija iz sredstava Ministarstva za obnovu, razvoj i povratak Tuzlanskog Kantona

Iznos kredita

Do KM 20,000.00

Kamatna stopa

4 % godišnje - dekurzivna

Rok otplate

Do 5 godina

Grace period

Do 12 mjeseci (uključen rok otplate)


0.5 – 1 % (min. KM 500.00) od odobrenog iznosa kredita, jednokratno unaprijed

Namjena

Trgovina i poljoprivredna proizvodnja (nabavka opreme, troškovi prevoza sa sporednim troškovima, montaža nabavljene opreme i stavljanje u pogon, obrtna sredstva, carinske dažbine plaćene na uvoz opreme)

Krediti iz drugih izvora (IBF, Vlada Tuzlanskog Kantona) odobravaju se prema kriterijumima i uslovima propisanim od strane kreditora.

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 170

PROCREDIT BANK D.D. Sarajevo 1.

ProBiznis krediti – dugoročni krediti

Preduslov za podnošenje zahtjeva za ProBiznis kredit je aktivno neprekidno poslovanje u periodu od 6 mjeseci. Zahtjev za kredit mogu podnijeti sva privatna preduzeća iIi preduzetnici koji zadovoljavaju ovaj preduslov, bez obzira na vrstu djelatnosti (STR, SZR, SUR, DOO, DD, PP, kućna radinost, zanat...) Iznos kredita

8 % (fiksni godišnji 6%), u zavisnosti od roka otplate i instrumenata obezbjeđenja)

Fiksna kamatna stopa

6 % – 10 %

Opadajuća kamatna stopa

12 % - 18 % na glavnicu

Rok otplate i namjena

Obrtna sredstva: do 36 mjeseci; osnovna sredstva: do 60 mjeseci

Instrumenti obezbjeđenja

KM 20,001.00 - KM 200,000.00 – dva žiranta KM 30,000.00 - KM 200,000.00 jedan žirant + depozit na pokretnu imovinu

Period obrade kredita je maksimalno 5 – 10 dana od dana podnošenja kompletne dokumentacije. 2.

ProExpress kredit

Preduslov za podnošenje zahtjeva za ProExpress kredit je aktivno neprekidno poslovanje u periodu od 3 mjeseca. Zahtjev za kredit mogu podnijeti sva privatna preduzeća iIi preduzetnici koji zadovoljavaju ovaj preduslov, bez obzira na vrstu djelatnosti (STR, SZR, SUR, DOO, DD, PP, kućna radinost, zanat...) Iznos kredita

KM 10,001.00 - KM 20,000.00

Fiksna kamatna stopa Opadajuća kamatna stopa Rok otplate i namjena

Obrtna sredstva: do 24 mjeseca; osnovna sredstva: do 48 mjeseci


Po izboru: bez žiranata za klijente Banke sa urednom kreditnom istorijom; garancija drugog pravnog lica; garancija fizičkog lica uz zalog na pokretnu imovinu

Period obrade kredita je maksimalno 3 dana od dana podnošenja kompletne dokumentacije. 3.

ProSprint kredit

Preduslov za podnošenje zahtjeva za ProExpress kredit je aktivno neprekidno poslovanje u periodu od 3 mjeseca. Zahtjev za kredit mogu podnijeti sva privatna preduzeća iIi preduzetnici koji zadovoljavaju ovaj preduslov, bez obzira na vrstu djelatnosti (STR, SZR, SUR, DOO, DD, PP, kućna radinost, zanat, taksi služba...) Iznos kredita

Do KM 10,000.00


13.4 %


24 %

Rok otplate i namjena



Do KM 5,000.00 bez žiranata; KM 5,000.00 - KM 10,000.00 sa žirantom

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



4.

ProAgro kredit

Kreditiranje primarnih i drugih poljoprivrednih proizvođača:

Proizvodnje povrća, voća, žitarica, rasada, gljiva, cvijeća, otkup sjemena; Proizvodnja mesa, mlijeka, jaja, meda, stoke; Nabavka osnovnih sredstava, osnovnog stada, opreme, poljoprivredne mehanizacije i Prehrambena proizvodnja.

Iznos kredita

Do KM 20,000.00


10 %


18 %

Rok otplate



Do KM 5,000.00 bez žiranata; Za iznose preko KM 5,000.00 minimalno obezbjeđenje

Period obrade kredita je maksimalno 3 dana od dana podnošenja kompletne dokumentacije.

KOMERCIJALNA BANKA A.D. Banja Luka 1.

Potrošački krediti

Iznos kredita

KM 3,000.00 – KM 20,000.00

Rok otplate

Od 1 do 6 godina

Kamatna stopa

9.50 %


2%

Kreditna sposobnost

Mjesečni anuitet maksimalno 35% mjesečne neto dobiti ili 55% raspoloživog dohotka


Dva (2) žiranta

2.

Brzi gotovinski krediti

Iznos kredita

Max. do KM 7,000.00

Rok otplate

Od 3 do 66 mjeseci

Kamatna stopa

11.5 % bez žiranata i 10.50 % sa žirantima


2 % plus 1 % za polisu osiguranja

Kreditna sposobnost

Mjesečni anuitet maksimalno 35% mjesečne neto dobiti ili 55% raspoloživog dohotka


Administrativna zabrana, mjenica

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 172

3.

Krediti za mala i srednja preduzeća

Za kapitalna ulaganja i finansiranje obrtnih sredstava, različite investicije, refinansiranje kredita kod drugih banaka. Iznos kredita

U ovisnosti od solventnosti klijenta

Rok otplate

5 godina

Kamatna stopa

5%


Provizija na prijevremenu otplatu kredita: 2%, na iznos glavnice. Naknada za obradu kredita: 1%.


Mortgage on the real property, lien on equipment, guarantee of legal entities, deposits of individuals and legal entities, or other acceptable Bank instruments.

4.

Privredni krediti Overdraft krediti

Korisnici kredita mogu biti poduzetnici, mala i srednja preduzeća, koji su klijenti banke i nisu kreditno zaduženi, čiji je račun solventan nemaju drugih kreditnih obaveza prema banci i čiji račun nije bio blokiran više od ukupno 15 radnih dana u toku prethodnih 12 mjeseci do dana podnošenja zahtjeva. Iznos kredita


Rok otplate

Do12 mjeseci (za novi kredit je neophodno popuniti kreditni zahtjev)

Kamatna stopa

1 % mjesečno


1.5 % od odobrenog iznosa, unaprijed jednokratno


Obezbjeđenje u skladu sa zahtjevom Banke

Krediti za obrtna sredstva Iznos kredita


Rok otplate

Do 36 mjeseci sa mogućnošću Grace perioda do18 mjeseci

Kamatna stopa

8.95 % godišnje uz primjenu strane valutne klauzule


1% od odobrenog iznosa; provizija na prijevremenu otplatu bez odobrenja Banke; 2-3% na prijevremenu otplatu ili dijela istog.


Hipoteka na nekretninu, zalog na opremu, garancija drugih pravnih subjekata, deposit fizičkog ili pravnog subjekta ili drugi instrumenti obezbjeđenja prihvatljivi za Banku.

Banka ne odobrava zahtjeve za refinansiranje kredita.

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



NLB RAZVOJNA BANKA A.D. Banja Luka 1.

Nenamjenski kratkoročni kredit sa fiksnom kamatnom stopom

1.1 Krediti do KM 7,000.00 Iznos kredita

Do KM 7,000.00

Rok otplate

Do 1 godine

Kamatna stopa

Za klijente Banke: 4.7 % od odobrenog iznosa, na godišnjem nivou, Ostali subjekti: 5.2 % od odobrenog iznosa, na godišnjem nivou


Za klijente Banke: 1 % od odobrenog iznosa min. KM 50,00; Ostali subjekti: 1.5 % od odobrenog iznosa min. KM 50.00.

1.2 Krediti do KM 15,000.00 Iznos kredita

Do KM 15,000.00

Rok otplate

Do 2 godine

Kamatna stopa

Za klijente Banke: 4.7 % od odobrenog iznosa, na godišnjem nivou, Ostali subjekti: 5.2 % od odobrenog iznosa, na godišnjem nivou


Za klijente Banke: 1.20 % od odobrenog iznosa min. KM 50,00; Ostali subjekti: 1.70 % od odobrenog iznosa min. KM 50.00.

Instrumenti obezbjeđenja : 1. Kratkoročni krediti : a) za budžetske korisnike i radnike javnih preduzeća: za kredite do 2.000,00 KM dvije mjenice Korisnika kredita, a za iznose preko 2.000,00 KM i jedan kreditno sposoban žirant b) za ostale dvije mjenice korisnika kredita i jedan kreditno sposoban žirant. 2. Dugoročni krediti : a) Garancija kreditno sposobnog žiranta, administrativna zabrana i dvije blanko mjenice za iznose do KM 7,000.00 b) Garancija 2 kreditno sposobna žiranta, administrativna zabrana i dvije blanko mjenice za iznose preko KM 7,000.00 Kamatna stopa i administrativne naknade se mogu uplatiti jednokratno po prispijeću kredita. 2.

Hipotekarni krediti

Iznos kredita

KM 150,000.00

Rok otplate

Do15 godina

Kamatna stopa

Za kredite do 5 godina - 9.40% godišnje Za kredite preko 5 godina - 12-M-EURIBOR + 5.30% godišnje


Za klijente Banke: 1.50% od odbrenog iznosa min. KM 50.00; Ostali subjekti: 1.80% od odbrenog iznosa min. KM 50.00.

Garancija dva kreditno sposobna žiranta – za iznose preko KM 25,000 2 blanko mjenice Administrativna zabrana Hipoteka na nepokretnu imovinu koja mora biti dva puta veće vrijednosti od iznosa kredita


A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 174

VOLKSBANK BH D.D. Sarajevo 1.

Krediti za mala preduzeća

1.1 Kratkoročni krediti za obrtna sredstva (sa rokom otplate do 1 godine) Kamatna stopa za kredite sa otplatom u mjesečnim ratama – 9.95 % varijabilna kamatna stopa Kamatna stopa Okvirne/Revolving/Kontokorentne kredite - 9.375 % varijabilna kamatna stopa Administrativna naknada - 1.50 % min. KM 250.00 1.2 Srednjeročni anuitetni krediti za obrtna sredstva Samostalni poduzetnici i D.O.O. preduzeća prometa do 500.000,00 KM i obaveza do 50.000,00 KM Rok otplate - max. 4 godine Kamatna stopa - 10.50 % varijabilna kamatna stopa Administrativna naknada - 1.50 % min. KM 250.00 1.3 Srednjeročni krediti Rok otplate - max. 8 godina Kamatna stopa - 9.75 % varijabilna kamatna stopa Administrativna naknada - 1.50 % min. KM 250.00

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



DODATAK 6 IZRAŽENI INTERESI ZA INVESTICIONA ULAGANJA I NOVA RADNA MJESTA / PRIKAZ PRIJEDLOGA INVESTICIONIH ULAGANJA DOSTAVLJEN OPŠTINI SREBRENICA Naziv firme Br. potencijalnog investitora

Djelatnost i lokacija

Planirani br. radnika

Investiciono ulaganje KM

Kontakt osoba

Telefon

1

PETROPROJEKT

Drvoprerada/ Zeleni Jadar

45

3.000.000.00

Janko Petrović

056/410-325 056/410-403

2

KOMPANIJA BOBAR BIJELJINA AD PREVOZ SREBRENICA

Prevoznička / Potočari

15

2.500.000.00

Cvijetin Tanasić

056/440-770

3

KLESAR D.O.O.

Prerada kamena / Majdan Gostilj

40

1.900.000.00

Alija Krčalo

033/420-303

4

CONINT D.O.O.

Prehrambena industrija/Dugo Polje

139

10.243.000.00

Fadil Sarajlić

035/394-445

5

BOS AGRO FOOD

Hladnjača (proširenje) Dugo Polje

40-55

Armin Glamoč

033/712-226

6

GUSTO E SAPORE

Prehrembena (proširenje) / Učina Bašča

24

661.750.00

Haso Ahmetović

056/440-020

7

ALMA RAS

Tekstilna /Dugo Polje

15-20

200.000.00

Kemal Memagić

056/440-144 032/828-240

8

„SM“METALNE KONSTRUKCIJE

Proizvodnja metalnih konstrukcija / Baratova

7

180.000.00

Mujo Salihović

056/4440-729

9

BOSSVUD R.J. SREBRENICA

Drvoprerada / Baratova

10

650.000.00

Selver Numaović

061/147-064

Staklenička proizvodnja / Dugo Polje

45

4.000.000.00

A.Ter Beek M.De Klerk

0031 541532181

2.391.200.00

Zoran Banjac

051/271-245 051/271-244

20 u sezoni

76.620.00

Mirsad Salimović

056/441-005 056/440-851

Foto radnja

2

51.700.00 Oprema u trajnom vlasništvu opštine

Nedim Mufić

035//550-370 035/550-371

Otvaranje poslovnice / Srebrenica

3

Zdravko Lukić

056/210-287

TER BEEK 10 BEHEER B.V. HOLAND 11

COUNTRY doo BANJA LUKA

Proizvodnja obuće 170

ZEMLJORADNIČ Zasadi jagoda i 12 KA ZADRUGA borovnice SREBRENICA

PHOTO ADA 13 LUKAVAC

14

NLB RAZVOJNA BANKA

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 176

Naziv firme Br. potencijalnog investitora


Planirani Investiciono br. ulaganje KM radnika

Kontakt osoba

Telefon

Božo Zaradić

036/330-538

15

DOO ZARADIĆ MOSTAR

Agro oprema

16

DOO RMR SKELANI

Drvoprerada Proširenje djelatnosti

8

150.000.00

Gordana Milosavljević

17

DOO AGAPOS SKELANI

Drvoprerada Proširenje djelatnosti

17-Oct

290.000.00

Predrag Krsmanović

00381/31-857992

18

OPŠTINA SREBRENICA

Obnovarekonstrukcija i povećanje kapaciteta turističke ponude

20-45

996.960.00

Senad Subašić

056/445-504

19

OPŠTINA SREBRENICA

Razvoj ovčarstva

60

1.656.600.00

Senad Subašić

056/445-504

20

OPŠTINA SREBRENICA

Razvoj mljekarstva 30

1.216.600.00

Senad Subašić

056/445-504

21

OPŠTINA SREBRENICA

Farme koka nosilja 26

526.800.00

Senad Subašić

056/445-504

Unapređenje pakovanja i 3+2 plasmana pčelinjih proizvoda

93.393.10

Radivoje Glišić

056/482-684

150.00.00

Darko Glišić

056/482-684

Dragić Glišić

056/482-684

Dragić Glišić

056/482-684

UDRUŽENJE PČELARA 22 MATIČNJAK SKELANI

23

ZADRUGA DRINA SKELANI

Skladištenje i prevoz voća, povrća i mesa u pokretnoj kamion hladnjači

24

NVO DRINA SKELANI

Naselje bungalova u podrinju

25

NVO DRINA SKELANI

Filmska produkcija

26

DOO SEVIĆ Prerada drveta TRANS ŽLIJEBAC

27

Proizvodnja DOMAVIJA DOO pločastog SARAJEVO namještaja

Avdo Pašić

28

BRABUS DOO SRAJEVO

Auto dijelovi i servis

Sead Avdagić

061/139-440

29

DOO FATIĆ SARAJEVO

Usluge izrade biznis planova

Duran Fatić

033/510-940

Dragan Čićić Ferid Bijelić

049/503-026

2+2

44.220.00 50-60

Proizvodnja stočne 60 hrane

DD NOVI BIMEKS BRČKO 30 BIJELIĆ GRADNJA DOO BRČKO

Primarni uzgoj pilića i purana

460

Klaonica / obrada mesa

86

Fabrika za proizvodnju hrane za mačke i pse

52

Kafilerija za preradu otpada iz mesnih industrija

50

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



Naziv firme Br potencijalnog . investitora


Planirani Investiciono br. ulaganje KM radnika

Kontakt osoba

Telefon

30-50

Hajrija Čirić

035/278-315 056/411-233

31

T-SHOES DOO TUZLA

Pogon za proizvodnju obuće

32

DOO TEHNO SREBRENICA

Građevinarstvo

Tomislav Jelisavčić

Pogon za preradu ribe

Stamenko Katanić

STAMENKO 33 KATANIĆ SKELANI PRONET DOO BANJA LUKA

Tretman vode

35

„ ASZ-3“ DOO TUZLA

Trgovina i usluge, proizvodnja i pakovanje, kafe, 5 zrnastih, praskastih i konditorskih proizvoda

180.000,00 KM

36

DOO SMV UGLJEVIK

Izrada solarnih sušara i otkup sušenih proizvoda

10.000,00 KM Jedna instalisana solarna sušara

37

DOO DIRES TUZLA

Pogon za proizvodnju satnih 7 osnova

103.215,30 KM

34

CONRAM DOO 38 GORNJI RAHIĆ BRČKO

051/320-840

Inženjering, elektrousluge i trgovina

FABRIKA 39 MODNE ODJEĆE Tekstil MOLIM FABRIKA ZA Pocinčavanje 40 POCINČAVANJE metalnih dijelova AD SREBRENICA

41 EUROSTIME

17

850.000,00 KM

Dekorativno uređenje urbanih javnih i privatnih asfaltiranih površina

42

MPT „KONDOR“ BRATUNAC

Proizvodnja stacionarnih baterija

43

SIGMA MILK NOVI GRAD

Prerada kozijag mlijeka

100-350

17.000.000,00 KM

Selma Morankić

035/272-558 061/146-873 061/731-713

055/201-882 065/392-592 065/512-484

Bahrudin Bašić

035/287-706 062/123-889

Nedžad Ramić

049/514-010 049/234-240

Julie Fjeldstad

004795877663

Neđo Trninić

056/440-151 056/440-300

Avdić Senad

036/580-878 063/349-813

Vujica Živković

00381/31-513066

Senija Raković

052/753-806 065/281-141

Dragan Mitrović

056/441-002

AD RUDNIK 44 BOKSITA SREBRENICA

Eksploatacija rude boksita

SHARK 45 SECURITY TUZLA

Agencija za zaštitu ljudi i imovine

Ensur Čolo

035/362-100 062/222-489

DOO EMSS46 PROMET SARAJEVO

Teretni prevoz

Enver Nekić

033/467-981

45

5.480.000,00 KM

1,440,000

40 – at machinery 120 – local farmers to produce berry fruit, guaranteed minimal purchase price and buy up

Berry fruits production and processing (Dugo Polje)

Solar-power based driers (Municipality of Interested local farmers Srebrenica)

„BOS AGRO FOOD“ Nordic Food Group

SMV UGLJEVIK d.o.o

3

4

Implemented within 14 months

Development of infrastructure, production facility, 67% own capital 33% long-term loans and refrigerating equipment, packaging equipment, subsidies and quality control systems introduction

Rok

60 % investment in 2007, the rest in 2008

Local infrastructure reconstruction, production facility, procurement of intital working capital

Cilj investicije

50% own capital Additional factory unit 50% long-term loans and added, equipment subsidies procured

Način financiranja


SREBRENICI

10,000 Per installed solar-power fulled driers

10,000,000

300 – over 4 years

Auto parts productsion (Srebrenica)

„CIMOS“ Srebrenica d.o.o.

2

4,550,000

Investiciono ulaganje KM

1

300 – in phase I 600 – at final project implementation

Broj radnika koji se planira

Srebrenica mineral/medicinal spring water bottling (Banja Guber – Guber spa)


„UNIS“ Institut za ekologiju, zaštitu na radu i zaštitu od požara

Naziv firme potencijalnog investitora

A NA L I Z A

Broj

(LISTA PODNEŠENA VIJEĆU MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE)

IZRAŽENI INTERESI ZA INVESTICIONA ULAGANJA I NOVA RADNA MJESTA

S T R A NA 178 DIO V: PR I L O Z I

DIO V: PR I L O Z I

A NA L I Z A



DODATAK 7 UREDBA O KONCESIJAMA REPUBLIKE SRPSKE Uslovi pod kojima domaća i strana pravna lica mogu dobiti koncesije za obezbijeđenje infrastrukture i usluga, kao i za eksploataciju prirodnih resursa, finansiranje, projektovanje, obnovu, održavanje i/ili upravljanje takvom infrastrukturom i drugim pratećim objektima u sektorima pod ustavnom nadležnošću Republike Srpske, iznešeni su u Zakonu o koncesijama30. Predmet koncesije prema odredbama Zakona o koncesijama RS-e, je: 1.

izgradnja i korištenje ili korištenje: a. puteva i pripadajućih infrastrukturnih objekata, b. željezničkih pruga, plovnih kanala i luka i c. aerodroma;

2.

korištenje vodotoka i drugih voda;

3.

izgradnja energetskih objekata;

4.

izgradnja i/ili korištenje hidroakumulacija, izuzev prenosa električne energije;

5.

istraživanje i/ili korištenje energetskih i drugih mineralnih sirovina;

6.

istraživanje i/ili korištenje sirove nafte i zemnog gasa;

7.

korištenje građevinskih zemljišta;

8.

korištenje šuma i šumskog zemljišta;

9.

lovstvo i ribolov;

10. izgradnja, korištenje i upravljanje cjevovodnim transportom nafte i gasa i skladištenje u cjevovodima i terminalima; 11. igre na sreću; 12. poštanske i telekomunikacijske usluge, izuzev zajedničkih i međunarodnih komunikacija iz člana III1. (x) Ustava Bosne i Hercegovine; 13. putnički i teretni željeznički saobraćaj; 14. javni linijski prevoz lica; 15. korištenje ljekovitih, termalnih i mineralnih voda; 16. istraživanje i/ili korištenje nemetalnih mineralnih sirovina, uključujući sve sekundarne mineralne sirovine utvrđene posebnim zakonom; 17. hidromelioracioni sistemi i sistemi za vađenje materijala iz vodotoka i vodnih površina; 18. uređivanje i/ili korištenje korita, obala rijeka i jezera; 19. korištenje poljoprivrednog zemljišta; 20. prostori i objekti prirodnog i građevinskog naslijeđa; 21. druga dobra u smislu člana 2. utvrđena u Dokumentu o politici dodjele koncesija iz člana 14. ovog zakona.

30

http://www.vladars.net/en/zakoni/concessions.htm

A NA L I Z A


SREBRENICI

DIO V: PR I L O Z I

S T R A NA 180

DODATAK 8 REGULATIVA UPRAVLJANJA ŠUMAMA REPUBLIKE SRPSKE Odbor direktora Šume Republike Srpske donio je 26. januara 2007. godine odluku o uslovima i načinima prodaje posječenog drveta. Ovom Odlukom predviđaju se četiri načina:

Otvoreno nadmetanje

Podnošenje zahtjeva

Ugovor o sukcesivnoj isporuci Maloprodaja

Otvoreno nadmetanje provode domaće šumske kompanije pod kontrolom glavnog sjedišta „Šume Republike Srpske“. Za proces važe iste smjernice kao i za javne institucije. Modalitet sukcesivne isporuke također provode lokalna šumska preduzeća. Neposredne diskusije između LŠP-a i lokalnih privatnih kompanija definirat će količinu koja će se dodijeliti svakoj kompaniji, na osnovu ranijeg učinka i kapaciteta apsorpcije. Ova vrsta modaliteta koristi se da bi se prednost dala lokalnim kompanijama. Modalitet podnošenja zahtjeva koristi se za prodaju visokovrijednog drveta. To se provodi putem specijalnih ugovora sa kupcima. Količina koja se prodaje unutar ovog modaliteta je ograničena. Maloprodaja se odnosi na direktnu prodaju drveta od strane LŠP-a u svrhu potrošnje u domaćinstvima, većinom za grijanje. Planirana proizvodnja u 2007., za cijelu Republiku Srpska, je 1,880,000 m3, od kojih su 965,000 m3 su panjevi. Odbor direktora također je odlučio prodati drvo u skladu sa Planom aktivnosti RS-a: 40% putem otvorenog nadmetanja i 60% putem modaliteta sukcesivnog snabdijevanja. Upravljanje privatnim šumama regulirano je na općinskom nivou u okviru desetogodišnjeg plana upravljanja. Šumama upravlja lokalno šumsko preduzeće. Pri sječi šume, privatni vlasnici obavezni su slijediti plan. Pored toga, javnom šumarskom preduzeću moraju plaćati zakupninu koja se obračunava na osnovu vrste drveta i količine koja će se sječi. Prvatne šume zauzimaju samo 15-20% ukupne šumske površine. Prosječna površina privatnih šuma je manja od 2 hektara. Certificiranje od strane Vijeća za upravljanje šumama31 (FSC) je u toku i trebalo bi se dovršiti do početka 2008. godine. FSC certificiranje znači da se šumom i šumskim zemljištem upravlja u skladu sa strogim okolinskim, društvenim i ekonomskim standardima. Okolinski prilagođeno upravljanje šumama osigurava da se sječom drvne građe i elemenata koji nisu drvna građa proizvoda održava biodiverzitet šume, produktivnost i ekološki prosesi. Društvemo korisno upravljanje šumama pomaže i lokalnom stanovništvu i cjelokupnom društvu da održi šumske resurse i pridržava se dugoročnih planova upravljanja. Ekonomski održivo upravljanje šumama znači da su sve aktivnosti u šumi strukturirane i njima se upravlja kako bi se učinile dovoljno profitabilnim, a da se finansijski profit ne stvara nauštrb šumskih resursa, ekosistema ili pogođenih zajednica. Tenzija između potrebe da se stvore adekvatni finansijski prihodi i principi odgovornog rada u šumi može se smanjiti naporima na plasiranju šumskih proizvoda za njihovu najbolju vrijednost. Proces certificiranja bavi se i planovima upravljanja ali i mehanizmima kontrole kako bi se osigurala zakonitost drvne građe, a smatra se i dodanom vrijednošću u slučaju šumskih proizvoda regije.

31

The Forest Stewardship Council (FSC) promotes environmentally appropriate, socially beneficial, and economically viable management of the world's forests.

A NA L I Z A



Kratka napomena o metodologiji Ova analiza je sprovedena u pet različitih segmenata: 1.

Prvo, sve raspoložive studije koje se bave ocjenom investicijskog potencijala Srebrenice su detaljno izanalizirane kako bi se prikupili osnovni podaci o potencijalima opštine. Do sada nije urađena studija koja analizira detaljno te potencijale, mada su postojeće studije osigurale dostatnu osnovu za rad. Lista ovih dokumenata/studija je priložena u dijelu koji se odnosi na reference, a koji se nalazi na kraju dokumenta.

2.

Analiza se zatim svela na procjenu postojećih planova i trenutnih investiranja u infrastrukturu (sa ciljem da se poboljša opšta, i, posebice, poslovna klima) koji Srebrenicu čine posebnom u odnosu na ostale opštine u BiH. Sažetak ovih planova i aktivnosti je prezentiran u izvještaju; implementacija ovih aktivnosti biti će krucijlna za privlačenje investicija u Srebrenicu u kratkoročnom periodu.

3.

Interview-i i konsultacije su održavane sa svim ključnim akterima (opštinskim zvaničnicima, lokalnim i regionalnim NVO-ma, međunarodnim organizacijama, postojećim investitorima, potencijalnim investitorima, malim i srednjim preduzećima u Srebrenici, građanima, itd.). Stavovi i mišljenja dobivena u ovim razgovorima su obrađena u ovoj analizi.

4.

Detaljnije informacije su prikupljene kroz terenska istraživanja, a koja se odnose na ispitivanja o raspoloživosti zemlje za poslovne djelatnosti potencijalnih investitora, postojećim industrijskim zonama, kao i glede regionalnih aktera).

5.

Zaključci su zasnovani na svim ovim različitim istražnim djelatnostima.

A NA L I Z A


SREBRENICI

S T R A NA 182

Priznanja Analiza investicijskog potencijala Srebrenice je proizvod zajedničkog rada eksperata angažovanih od strane Razvojnog programa Ujedinjenih Naroda (UNDP) i Evropske komisije (EC). Ovom prilikom, autori ove studije, Rasim Tulumović, Thomas R. Ruddy, i Alexandre Prieto, željeli bi se zahvaliti predstavnicima vlasti Opštine Srebrenica, čija je podrška u izradi ovoga dokumenta bila neprocjenjiva. Autori su posebno zahvalni svim saradnicima koji su doprinijeli izradi ovoga dokumenta, a posebno:

Predstavnci državne i entitetskih vlasti Ambasador Igor Davidović, koordinator za Srebrenicu, Vijeće ministara BiH Gdin. Miladin Dragičević, koordinator za Srebrenicu, Vlada RS Ministar Edin Musić, koordinator za Srebrenicu, Ministarstvo za izbjegla-raseljena lica, Vlada FBiH Gdin. Mario Nenadić, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Gdin. Zoran Stjepanović, Ministarstvo za ekonomske odnose i saradnju, Vlada RS Opština Srebrenica Gdin. Abdurahman Malkić, Gradonačelnik

Gdjica Amra Čelebić, pomoćnik Specijalnog izaslanika Visokog Predstavnika za region Srebrenice Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini Gdin. Emil Okanović, Savjetnik za ekonomska pitanja Gdja. Nadja Ohranović, Task Manager Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) Gdin. Mohamed Mokhtar Ahdouga, koordinator za ekonomski razvoj Gdja. Danijela Huseinbašić, koordinator za lokalnu upravu

Gdin. Senad Subašić, Načelnik odjela za privredu i društvene djelatnosti

Gdin. Slobodan Milovanić, Forestry Officer

Gdja. Begajeta Mustafić, Načelnik odjela za urbanizam

Gdin. Thomas R. Ruddy, konsultant za pitanja razvoja privatnog sektora

Business Centar Srebrenica Centar za samozapošljavanje Srebrenica

Ostali saradnici

CARE International, DVDT projekt, Srebrenica Biro za zapošljavanje, opština Srebrenica

Regionalna razvojna agencija Sjeveroistačne Bosne i Hercegovine (NERDA)

Javno preduzeće za uptavljanje šumama “Drina”

Agencija za promociju stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA)

Udruženje Forum drvnog i drvoprerađivačkog klastera

Svjetska banka, ured u BiH

Ured Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Ambasador Clifford Bond, Specialni izaslanik Visokog predstavnika za region Srebrenice Gdin. Herbert Pribitzer, Šef odjela za ekonomsku tranziciju Gdjica Amela Kreho, Viši savjetnik za ekonomska pitanja

Regional Extension Service Bratunac Fond penzijskog osiguranja Republike Srpske, kancelarija u Bijeljini Biro za zapošljavanje Republike Srpske, kancelarije za Bratunac, Miliće i Zvornik Biro za zapošljavanje Sarajevskog kantona Biro za zapošljavanje Tuzlanskog kantona

Fotografije: Senad Pirić

Ovaj dokument podnesen je na razmatranje i bio je pregledan od strane koordinatorskog tijela za Srebrenicu, koje uključuje predstavnike vlasti Bosne i Hercegovine i Kancelarije Visokog predstavnika.

A NA L I Z A



Ograničenje od odgovornosti Ovaj izvještaj je pripremio tim eksperata koji je angažovao Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) i Evropska komisija (EC). Nalazi, zaključci, i tumačenja izraženi u ovom dokumentu su mišljenja autora studije i ni na koji način ne bi se trebali smatrati da odražavaju politiku ili mišljenje Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) ili Evropske komisije (EC). Izvještaj je zasnovan na podacima koji potiču iz različitih izvora. Ispravnost tih podataka nije se mogla uvijek u potpunosti verifikovati. Autori ovoga izvještaja su se potrudili da obezbijede vjerodostojnost i ispravnost svih podataka i preporuka koje izvještaj sadrži. Ipak, Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) i Evropska komisija (EC) ne mogu se držati odgovornim za bilo kakva odstupanja, netačnosti, ili propuste koje ovaj izvještaj može sadržavati. Isto tako, ni Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) ni Evropska komisija (EC) ne preuzima odgovornost na sebe za bilo kakvu radnju preduzetu od strane trećih lica na osnovu preporuka i zaključaka koji su sadržani u ovome izvještaju. Izvještaj ne može biti citiran niti reprodukovan na bilo koji način bez prethodnog odobrenja Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) i Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini.

naslovna-zadnja:Layout 1

10/26/07

4:40 PM

Page 1

Analiza Investicijskog Potencijala u Srebrenici II- BH Verzija

Recommend Documents