Mirta Gojeviü: Publicistiþki stil
Mirta Gojeviü
PUBLICISTIýKI STIL Uvod Publicistiþki stil najsloženiji je funkcionalni stil hrvatskoga standardnog jezika. To je stil javne komunikacije koji se ostvaruje u govornome i pisanome mediju i njime se služe novinari i publicisti pišuüi tekstove za dnevne novine, þasopise i ostale tiskovine. On je najživlji funkcionalni stil, stil u kojem se najbolje pokazuje živost i aktualnost pojedinih jedinica, stil koji normu najbolje ovjerava i najlakše razara. Znaþajka je publicistiþkoga stila jeziþna živost i težnja ovjerenosti upotrebljenih jeziþnih jedinica.
Publicistiþki stil Definicija i problematizacija pojma te uloga medija Hrvatski se standardni jezik definira kao jezik hrvatske polifunkcionalne javne komunikacije. Na jedan naþin hrvatski jezik funkcionira u znanosti, drugi u uredu, na treüi u novinama, na radiju, televiziji, þetvrti u književnosti i na peti naþin u svakodnevnom govoru. Te njegove funkcije nazivaju se njegovim funkcionalnim stilovima: znanstveni, administrativno-poslovni, novinsko-publicistiþki, književnoumjetniþki i razgovorni (Siliü, 2007: 36). Pu blicistiþki stil najsloženiji je funkcionalni stil hrvatskoga standardnog jezika. Publicistika (novinarstvo) podruþje je pisane i podruþje slušane i gledane informacije (novine, radio, televizija). Publicistiþki stil može biti i jest sve od vijesti do feljtona, od kakvog novinskog izvještaja do filmske kritike ili polemike. Njime se služe novinari i publicisti pišuüi tekstove za dnevne novine, þasopise i ostale tiskovine te vodeüi emisije na televiziji i radiju. Jezik je publicistike, bilo da je rijeþ o njegovu pisanom ili il i govornom oþitovanju, nužno posredovan medijem. Medij kao posrednik odreÿuje i pošiljatelja poruke, ali isto tako i primatelja. Novinar, izvjestitelj na televiziji ili neka druga osoba koja se naÿe u takvom jednom fokusu nalazi se pod odreÿenim društvenim optereüenjem jer se njegov iskaz usmjerava prema širokoj masi gledateljstva ili slušateljstva. Slušatelj ili gledatelj može biti svatko i potenci jalno iz komunikacije nije nitko iskljuþen. Primatelj je poruke svakako je-
23
hrvatistika
studentski jezikoslovni þasopis
dan, ali isto tako on je jedan od svih jedinki. S druge strane, tu je izvjestitelj, novinar, kritiþar, televizijski voditelj koji na sebe preuzima funkciju izvršitelja, tu funkciju primatelj mu priznaje, ali i zbog toga na njega vrši pritisak. Iz toga proizlazi da su dvije osnovne jeziþne funkcije ovoga stila: referencijalna (funkcija priopüavanja) i konativna (funkcija koja se orijentira na primatelje od kojih se oþekuje reakcija).
Funkcije novinarstva i novinarski žanrovi Funkcije su novinarstva (novinarskih žanrova kao opüih funkcija novinarskih medija) informativna, propagandna, popularizatorska, agitativna, pedagoška i zabavna (Siliü, 1997: 496). Zadaüa im je da obavještavaju o suvremenim zbivanjima, da šire uþenje o društvu, kulturi, politici, vjeri, da rade na pridobivanju ljudi za kakvu djelatnost, da prosvjeüuju i pouþavaju te da odgajaju i zabavljaju. Takva njihova djelatnost traži i uporabu neutralnih (stilski neobilježenih) i uporabu ekspresivnih (stilski obilježenih) jeziþnih sredstava. Neutralna jeziþna sredstva imat üe prevlast u informativnim, po pularizatorskim, prosvjetiteljskim i pedagoškim žanrovima, dok üe u propagandnim, agitativnim i zabavnim žanrovima prevladavati ekspresivna jeziþna sredstva. U prve se ubrajaju vijest , komentar , kronika, recenzija, intervju, anketa i reportaža, a u druge kratka priþa, kozerija, humoreska, esej, feljton, nekrolog , panegirik , persiflaža, pamflet , parodija, groteska i lakrdija. Vijest je vrsta kraüeg napisa kojim se priopüava o aktualnim znanstvenim, društvenim, politiþkim i kulturnim zbivanjima. ýetiri opüa þimbenika þine vijest od kakva dogaÿaja, a to su aktualnost, blizina, veliþina i važnost. Vijest mora biti kratka, objektivna, zanimljiva i lišena osjeüaja. Vijest treba odgovoriti na pitanja: Što se dogodilo?, Tko je u tome sudjelovao?, Gdje se dogodilo?, Kad se to dogodilo? i Zašto se dogodilo? , a može odgovoriti na pitanje i Kako se to dogodilo? Sljedeüa vijest odgovara na pet osnovnih pitanja: (1) Nakon þetiri i pol stoljeüa tradicije nasljedne vladavine zemljopo sjednika na Sarku, jednom od Kanalskih otoka, uvodi se demokraci ja i time ukida jedini preostali feudalni sustav u Europi. Britansko Krunsko vijeüe je objavilo odluku prema kojoj üe ubuduüe na tom otoku, koji ima oko 600 stanovnika, svaki punoljetan graÿanin moüi birati i biti biran u otoþki parlament. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 56) Ta vijest govori da se ukida feudalni sustav, u tome je sudjelovalo britansko Krunsko vijeüe, dogodilo se na Sarku, poþetkom travnja 2008. godine, a dogodilo se jer se prihvaüanjem demokracije mora ukinuti feudalni sustav. Komentar je osvrt na tekst, govor osobe, kulturni, umjetniþki, društveni, politiþki ili neki drugi aktualan dogaÿaj. Recenzijom se procjenjuju knjiga, projekt, program ili rasprava. Intervju je razgovor s osobom o problemima
24
Mirta Gojeviü: Publicistiþki stil
koje treba posebno objasniti kako bi þitatelji, slušatelji ili gledatelji mogli o njima steüi svoje mišljenje. Anketa je skup izjava odgovarajuüe skupine ljudi o književnim, kulturnim, znanstvenim ili kakvim drugim aktualnim problemima. Reportaža govori o realnim dogaÿajima, ali tako da se njima doþarava atmosfera zbivanja u društvu. Kratku priþu odlikuje þvrsto organizirana radnja s neoþekivanim obratima te jednostavan i sugestivan jezik. Humoreska je vrsta kratke priþe koju odlikuje jeziþna jednostavnost i vedar humor. Groteska je karikirana, iskrivljena slika stvarnosti koja izaziva zastrašujuüe osjeüaje. Parodija je podrugljivo oponašanje pisca ili njegova djela i to njegovim jezikom i stilom. Feljton je tipiþan predstavnik književnonovinarskog žanra. Sadržaj mu je društveno-politiþki, popularnoznanstveni, književni i zabavni. Esej je kraüi napis u kojemu pisac izlaže svoje poglede na život, književnost, kulturu, civilizaciju, znanost i umjetnost. Formalna su sredstva kojima se postiže individualnost, subjektivnost, emocionalnost, figurativnost i ekspresivnost u novinarskim žanrovima: poredba, metafora, metonimija, alegorija, simbol, antifraza, antiteza, kontrast, ironija, igra rijeþima i dr. Stilska figura koja posebno oznaþuje publicistiþki stil jest metonimija zbog težnje za jednostavnošüu i sažetošüu izraza. Najþešüe se metonimijski prenosi znaþenje žive skupine na teritorijalnu jedinicu na kojoj ta skupina živi ili na državu, npr.: (2) Kina je ponovno odbila prigovore o stanju ljudskih prava te pove zivanje politike i Igara. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 18) Kina je ime države koje je ovdje upotrebljeno u znaþenju kineske vlade i svih koji vladaju državom. (3) Haag govori zašto je pala optužnica protiv bivšeg premijera Kosova (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 7) Haag je ime grada koje je ovdje upotrebljeno u znaþenju imena Meÿunarodnog suda za ratne zloþine koji se nalazi u Haagu. Metonimijski su prijenosi znaþenja katkad okamenjeni, npr. Kaptol (Crkva), Pantovþak (Ured Predsjednika).
Podstilovi publicistiþkoga stila Publicistiþki se stil može podijeliti na nekoliko podstilova: publicistiþki u užem smislu (ozbiljnije analitiþko novinarstvo), književno-publicistiþki (putopisi, reportaža, kritika), znanstveno-popularni (knjige, feljtoni, þlanci) i memoarski podstil (sjeüanja, uspomene, dnevnici). Publicistiþki podstil u užem smislu podrazumijeva ozbiljnu pripremu za pristup nekoj temi, prouþavanje niza þinjenica i drugih materijala. Kuharski i kulinarski priruþnici po svojim osobinama spadaju u publicistiþki stil, ali istovremeno sadrže i elemente drugih stilova. Kulinarska terminologija ponekad im daje ozbiljnost gotovo znanstvenog izlaganja, npr. 100 g jagoda
25
hrvatistika
studentski jezikoslovni þasopis
sadrži: 43 kcal, 1,3 g bjelanþevina, 0,5 g masti i 8,0 g ugljikohidrata (Veliki narodni kuhar , 1981: 16). Književno-publicistiþki podstil graniþni je položaj iz publicistike prema književnosti ili prema eseju. Njegovim žanrovima pripadaju polemika, neki tipovi kritike, putopisi i neke reportaže. Znanstveno-popularni podstil odlikuje se publicistiþkom obradom neke znanstvene teme, a namijenjen je širokom krugu primatelja. Memoarski podstil obuhvaüa forme memoara i nekih dnevniþkih zapisa. Pri tome on može sadržavati elemente drugih stilova: dokumente, izvještaje, odluke, potvrde, novinske þlanke, fotografije, skice i sl. Reklamni je stil zaseban stil, ali je zbog uloge medija danas dio publicistiþkog stila. Reklama sadrži još i vizualni, a može imati i auditivni kod – npr. prikazuje se þaša iz koje izlaze mjehuriüi gaziranog piüa uz onomato pejski izgovor Schweppes.
Ustaljeni izrazi Mnoge jeziþne karakteristike ovoga stila uvjetovane su njegovom usmjerenošüu na mnogobrojne primatelje razliþitog porijekla, obrazovanja, socijalnog statusa, kao i þinjenicom da njegovi tekstovi nastaju u veoma kratkom roku. Dnevne novine prije svega misle na informaciju, tj. na njezino prezentiranje (Katniü-Bakaršiü, 2001: 162). Upravo zbog toga publicistiþki stil þesto obiluje ustaljenim izrazima koji se nazivaju žurnalizmi. Ti izrazi predstavljuju sredstvo koje pojednostavljuje primateljevo razumijevanje i omoguüuje novinaru da u najkraüem roku napiše neki tekst. Rijeþi za žurnalizme novinarski stil crpi iz politike, sociologije, ekonomije, prava, vojnih disciplina i dr., a ovo su samo neki od njih: zahlaÿeni odnosi, neriješeno pitanje, kljuþno pitanje, nacionalni interes, nepobitne þinjenice, pokrenuti proizvodnju. (4) Chevrolet od jeseni 2007 pokreüe proizvodnju Avea u Varšavi (Metro express, 7. 12. 2006., str. 12) (5) Kljuþno je pitanje je li Mirjana Pukaniü opasna za sebe i okolinu. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 3)
Internacionalizmi Znaþajka je publicistiþkoga stila i uporaba internacionalizama: publicirati, ratificirati, prolongirati, likvidirati, koalirati, legalizirati, blokirati; nacizam, socijalizam, kolonijalizam, pluralizam, totalitarizam, rasizam, ap solutizam; likvidacija, ratifikacija, lokacija, participacija, orijentacija, dekolonizacija, opozicija; izoliranost, brutalnost, studioznost, primitivnost, riziþnost, latentnost, kolektivnost.
26
Mirta Gojeviü: Publicistiþki stil
(6) Mesiü je izjavio da je voÿa opozicije Zoran Milanoviü te je izrekao niz kritika na raþun ýaþiüeve politike. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 8) (7) Uvodi se demokracija i time ukida jedini preostali feudalni sustav u Europi. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 56)
Ostala obilježja publicistiþkoga stila Leksiþka razina Od ostalih obilježja publicistiþkoga stila na leksiþkoj se razini može promatrati i odnos prema sinonimima. U publicistiþkome funkcionalnom stilu sinonimi su poželjni i obogaüuju jezik (Franþiü, Hudeþek, Mihaljeviü, 2005: 293). Sinonimi ili istoznaþnice rijeþi su razliþita izraza, a istog sadržaja, npr.: nezreo/djetinjast, majka/mama, centar/središte, paralelan/usporedan. Takoÿer, publicistiþki stil þesto upuüuje na frazem i þesti su antonimi u naslovima novinskih þlanaka. Što se tiþe antroponima, rabe se i ime i prezime, pa i nadimak, ovisno o podstilu. (8) Glumac Božidar Aliü primljen je u kliniþku bolnicu u Dubravi na odjel kardiologije. (24 sata, 11. 4. 2008., str. 16) U sportskom novinarstvu þesti su nadimci. (9) Dudu se izvrsno oporavlja u londonskoj bolnici . (Jutarnji list, 28. 2. 2008., str. 42) U primjeru (8) u navoÿenju imena i prezimena želi se službeno potvrditi vijest i izreüi koliko je ona ozbiljna, dok se u primjeru (9) u navoÿenju nadimka donosi dobra vijest i uþinit üe nam se kao da se želi izazvati suosjeüanje i bliskost zbog situacije koja je zadesila nogometaša.
Morfološka razina Na morfološkoj razini navesci se u nekim žanrovima publicistiþkoga stila upotrebljavaju, u nekima ne, isto kao što se u nekima brojevi slanjaju, a u nekima ne. U publicistiþkom funkcionalnom stilu sklonidba posvojnih pridjeva i zamjenica njegov, njezin je imenska. (10) Dokazi protiv Miloševiüeva svjedoka veü su bili poznati Tužiteljstvu. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 6) U tom primjeru želi se izreüi službena vijest i staviti naglasak na þijeg svjedoka. Prošla su vremena aorist, imperfekt i pluskvamperfekt zamijenjena perfektom, koji je postao jedinstvenim glagolskim oblikom za izricanje prošle glagolske radnje (Siliü, 1997: 512).
27
hrvatistika
studentski jezikoslovni þasopis
(11) ýermak je odluþio suraÿivati s Tužiteljstvom kako bi im olakšao da bolje shvate kaotiþnu situaciju nakon Oluje . (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 5) Perfekt je prošlo glagolsko vrijeme koje se najþešüe upotrebljava u govoru i u pismu, dok su ostala prošla vremena više dio književnoumjetniþkoga stila te bi se þlanak u novinama uþinio star i arhaiþan kad bi bio napisan aoristom ili pluskvamprefektom. U publicistiþkome se funkcionalnom stilu norme poštuju najdosljednije, pa je uporaba posvojnih pridjeva obiþnija od uporabe posvojnog genitiva. Za taj je funkcionalni stil takoÿer karakteristiþna uporaba posvojnog relativa þiji: (12) U jednoj je studiji 72 posto od 153 ispitanika pravilno prepoznalo seksualno ponašanje skupine muškaraca i žena u dvadesetim godinama života þija su lica vidjeli na fotografijama. (Metro express, 10. 4. 2008., str. 2) Posvojni relativ þiji više oznaþuje univerzalnost, upotrebljava se za posjedovatelje svih rodova, dok je posvojni relativ kojega/kojemu potvrÿen obiþno u kolumnama koje se bave kakvim znanstvenim, filozofskim, kulturnim ili politiþkim pitanjem ili u specijaliziranim novinama koje se bave tim temama. Pripadanje subjektu izriþe se povratno-posvojnom zamjenicom svoj. (13) ýile, Panama i Italija samo su neke od lokacija na kojima ekipa snima od sijeþnja ove godine, a u njima Bond kreüe u svoju osobnu osvetu protiv podzemne zloþinaþke organizacije. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 33) U tom primjeru zamjenicom svoj naglašava se pripadnost osvete Jamesu Bondu koja je još naglašena i pridjevom osobnu.
Sintaktiþka razina Na sintaktiþkoj razini u publicistiþkome stilu prevladavaju imeniþke konstrukcije i zbog toga je on apstraktni funkcionalni stil. S obzorim na položaj enklitike publicistiþki stil ima automatiziran red rijeþi npr.: (14) Fanovi koji su s Mobyjem prošli svašta, pokazat üe vjerojatno više strpljenja. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 31) Enklitika se ne smije pojaviti iza kakve stanke u reþenici jer se u tom sluþaju nema na što nasloniti, a i u novinskim þlancima mora se precizno i jasno prenijeti obavijest, pa se zato upotrebljava automatizirani red rijeþi.
28
Mirta Gojeviü: Publicistiþki stil
Diskursna (tekstna) razina Na diskursnoj, tekstnoj razini, što se tiþe citata, publicistiþki stil uvijek navodi izvor obavijesti. (15) Zoran Planiniü: Znali smo da se Giriþek i Vujiþiü neüe odazvati. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 48) U publicistiþkome stilu uvijek se navodi izvor obavijesti jer se þesto doslovno prenose tuÿe rijeþi ili se citiraju drugi izvori. U publicistiþkom se stilu upuüuje i na neke poznate izreke, naslove djela, filmova, rijeþi pjesama. (16) Evanÿelje po Sanaderu. (RTL, 11. 4. 2008.) (17) Nešto je trulo u državi Hrvatskoj. (RTL, 17. 4. 2008.) U prvom sluþaju želi se pokazati kako je premijerova rijeþ neosporiva ili da predstavlja istinu, a u drugom sluþaju želi se istaknuti na probleme u Hrvatskoj i aludira se na poznatu reþenicu iz Shakespearova Hamleta koja je svima poznata.
Usporedba razliþitih stilova vijesti Usporeÿujuüi vijesti na HTV-u i RTL-u, uoþila sam neke razlike. Podnevni dnevnik na HTV-u poþinje pozdravom Dobar dan !, a Exploziv maga zin na RTL-u Dobro došli! iz þega se može zakljuþiti da je Dnevnik ozbiljna informativna emisija, a Exploziv magazin zabavna. Podnevni dnevnik nudi najrazliþitije sadržaje; prvo je bilo rijeþ o suÿenju generalima, potom o Pa pinu posjetu SAD-u i nadalje o skupu najveüih svjetskih oneþišüivaüa jer je to još uvijek neriješeno pitanje (ovdje vidimo upotrebu žurnalizma). Tema je bila i Zagrebaþka burza i intenziviranje (internacionalizam) razgovora o zraþnoj luci Mostar. U Podnevnom dnevniku vidimo sve karakteristiþne znaþajke za publicistiþki stil. Exploziv magazin nakon pozdrava poþinje reþenicom Odzvonjelo anoreksiji! jer je tema bila francuska vlada koja uvodi kazne onima koji promoviraju takav naþin života. Bilo je rijeþi i o alternativnoj medicini, ispadima glumica i kako je jedna pjevaþica otpala s popisa uzvanika za humanitarni koncert. U sklopu emisije intervjuirali su pjevaþe koji su govorili razgovornim stilom i žargonima, npr: pet banki. Na samom kraju voditeljica je rekla: Priþa po priþa i došli smo do kraja , a voditeljica je dnevnika pozdravila s Ugodno Vam poslijepodne. Razliþite su funkcije novinarstva i na tim se primjerima vidi razlika izmeÿu informativne i zabavne emisije. Dnevnik kao informativna emisija teži biti u skladu sa suvremenom normom, dok u zabavnoj emisiji vidimo preklapanje razliþitih funkcionalnih stilova standardnoga jezika.
29
hrvatistika
studentski jezikoslovni þasopis
Zakljuþak Publicistiþki stil najsloženiji je funkcionalni stil hrvatskoga standardnog jezika. To je stil javnog priopüavanja koji se ostvaruje u pisanome i govornome mediju; njime se služe novinari i publicisti pišuüi tekstove za dnevne novine, þasopise i ostale tiskovine te vodeüi emisije na radiju i televiziji. U publicistiþkim se tekstovima obilato pojavljuju znaþajke i drugih funkcionalnih stilova standardnoga jezika. U književnom novinarstvu publicistiþki se funkcionalni stil približava književnoumjetniþkom više nego u ostalim žanrovima toga funkcionalnog stila. Iz razgovornoga, ali i administrativno-poslovnoga funkcionalnog stila u novinarski üe jezik prodrijeti niz jeziþnih pojava koji se mogu nazvati ekonomizacijom jeziþnog izriþaja. Publicistiþkom su stilu na raspolaganju svi ostali stilovi jer je taj stil tematski najrazliþitiji, on nužno prodire u sve sfere života; ako je tema svakodnevni život zajednice, ona üe odražavati razgovorni stil, odnosno jezik zajednice; ako je tema administrativno-poslovna, ona üe ukljuþivati primjereni jezik koji ju prati; ako je tema iz podruþja znanosti, obilovat üe elementima znanstvenog stila. Publicistiþki je stil, uz opüe znaþajke poslovnog stila, u veüoj ili manjoj mjeri skup svih stilova. Publicistiþki stil teži jeziþnoj korektnosti i teži u najveüoj mjeri biti u skladu sa standardnim jezikom jer je širok krug primatelja koji za svoj govor i komunikaciju, pa i pisanje imaju þvrsto uporiše baš u publicistiþkom stilu.
Izvori HTV, RTL, Jutarnji list, Metro express, 24 sata Veliki narodni kuhar , 1981., Tiskarna omladinska knjiga, Ljubljana
Literatura Badurina, Lada; Kovaþeviü, Marina, 2000. Publicistiþki stil – problematizacija pojma, u: Rijeþki filološki dani 3, Filozofski fakultet Sveuþilišta u Rijeci, Rijeka, str. 19-28. Franþiü, Anÿela; Hudeþek, Lana; Mihaljeviü, Milica, 2005. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveuþilišna naklada, Zagreb. Katniü-Bakaršiü, Marina, 2001. Stilistika, Nauþna i univerzitetska knjiga, Sarajevo. Siliü, Josip, 2007. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb. Siliü, Josip; Pranjkoviü Ivo, 2005. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uþilišta, Školska knjiga, Zagreb. Siliü, Josip, 1997. Novinarski stil hrvatskoga standardnoga jezika, Kolo, 6., br. 3, str. 495-513.
30
