Zbornik Hrvoja Matkovića [dio]

BIBLIOTEKA P ( | $ E B NI Z AI I A N J A Knjiga 3

IZDAVAd:

Hrvatski studiji Sveuiiliita u Zagrebu ZA IZDAVAdA:

Marko Pranjit GI,AVNI UREDNIIC

StjepanMatkovi| IZVRSNI I,]RE,DNIK:

Mainko Siilak

1

ZBORNIK U CAST

HRVoJAMATKovrin u pouodu BO.godine iiuota

lEo M\

Zagreb, 2OO5.

BIBLIOCRAFI]A RADOVA PROF.DR. HRVOIAMATI(OVICA

POPIS RADOVA Kratice: HP NP HZ JIE R

esp HR MOG PM

Histoijski pregled Nastavapovijesti Historijski zbomik Iugoslavenskiistoij ski iasopis Radovi Instituta (danas Zavoda) za hrvatskupovijest Filozofskogfakulteta u Zagrebu povijest Casopisza suvremerut Hrvatska revija Mogersdorf - I ntemationaleskulturhistois ches Symposion Pazinskimemoiial

Knjige: 1. Hasan-paiapod Siskom159J.,povijesnapripovijestu ediciji Pro5lost moje zemlje,sv. 4, izdaval Skolskaknjiga, Zagreb 1962. 2. SvetozarPribi6evii i Samostalnademokratskastrankado iestojanuarske diktature,Zagreb, I972. politiika povijestHrvatske,Zagreb 3. Suvremena 1993.(drugoizdanje1995., tre6e 1999.) 4. PovijestNezavisne DriaveHrvatske,Zagreb1994.(drugoizdanje2002.) 5. SvetozarPribiievi1, ideolog- stranaiki voda - emigrant,Zagreb 1,995. 6. PovijestJugoslavije,Zagreb 1998.(drugo izdanje 2003.) 7. PovijestHrvatskeseljaike stranke,Zagreb 1999. 8. Mala ilustirana hwatskapovijest (ilustrator Dragutin Trumbeta5),Zagreb 2001. 9. SvetozarPribitevit - izabranipolitiiki spisi(izbor, bibliografija i uvodna studija Hrvoje Matkovid),Zagreb 2000. 70. Sisaikabitka 1593..Sisak2002. 1.L.Studijeiz novije hrvatskepovijesti,Zagreb 2004.

50

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Raspravei ilanci: 1. Iz__p_ro5losti Petrinje, SpomenicaUditeljskeskole u petrinji, petrinja 1952. 2. lnjeitaji KonstantinaRojdevidao dogaclajima na Rijeci i Susaku23.listopada1918.,Jadranskizbornik,sv. III, Rijeka 1958. 3. Dadkedemonstracijev zagrebu 1917.godine,zbornik >Iz starogi novog Zagreba<<, sv. II, Zagreb 7960. 4. Sutytjgliev govor-ngprvoj skupstiniDrustvaza povjesnicujugoslavensku 1850.godine,HP 211960. 5. Hrrratskapred ujedinjenjem1918.godine,Ljetopis JAZU 65, Zagreb

196r.

6. 7. 8. 9.

Pad bana Matka Laginje,HP 111962. Y ezeizmedufrankovacai radikalaod 1922.do t925..HZ sv.xv .I rg62. Iz politidke korespondencijelg1gl20.godine,Hp 211962. JednopredavanjeSvetozaraPribi6evi6a o sestojanuarskoj diktaturi,Hp 4t1.962. 10. odraz politidkih zbivanjau Kraljevini Srba,Hrvata i slovenaca1921. godine na rad zagreb_adkog gradskogzastupstva,zbornik >Iz starogi novog Zagreba<<, sv. IIL, 1963. 11. nekim prijedlozima za rjeiavanjehrvatskogpitanja 1935.-39.godine, 9. Zbornik Instituta za historiju Slavonije,SlavohskiBrod 1963.,iv. I. 12. Hrvatskazajednica,Zbornik>Istorija XX. veka<,sv.V., Beograd1963. 13. Surminovaakcija za osnivanjeHrvatskenarodne stranke,HZ xrx.l 1966. 14. SvetozarPribi6evi6u ]9!8,, godini, zbornik Instituta za historiju slavonije, SlavonskiBrod 1968,sv. 6. 15. stjepan Radi6 i SvetozarPribi6evi6u jugoslavenskoj politici od ujedinjenja do Sestojanuarske diktature, JIP 41t969. t 6 . Egj*u i etape ranroja Samostalnedemokratskestranke I7Z4.-I929, csP 1/1971. 17. StjepanRadii - u povodu 1O0-godi5njice rodenja,NP 4 t970.17r. 18. Djelovanjei sukobigradanskihstranakau Sibenikuizmedudvasvietska rata, R str.217972. 19. Politidkirad Matka Laginjeod 1918.do 1920.godine,Dometi5-611973. (Rijeka). 20. svetozarPribi6evi6i Samostalnademokratskastranka,Np 1/1973. 21. odnos AleksandraKaradordevi6apremapolitidkomdjelovanjuMatka Laginje, esp lIt./tqz+. 22. Matko Laginja,Kalendar>Jurinai Franina<<, Rijeka 1974. 23. Glavnegradanskepolitidkestrankeu starojJugoslavijido sestojanuarske diktature,Pogledii iskustva(Zagreb),br. ZlI9l4.-75.

tndcke knJilnb

BIBLIOCMFIIARADOVAPROF DR, HRVO]AM^TKOVI(A

I

NP 211976. diktatura bila monarhofa5istidka, 24. Je li Sestojanuarska 25. GlavnaobiljeZjapwijesnog ramoja Hrvatske70-ih godina19. stoljeia, Stota obljetnicaDruge opdehrvatskeuditeljskeskup5tine,Zbornik radova, 1975. 26. Prilog proudavanjumasonskeorganizacijeu Iftaljgvini Srba, Hrvata i Slovenaca- Sidakov zbornik HZ XXX-XXX1I976.-77. diktatura,PM, sv.911979. 27. TalijanskifaSizami Sestojanuarska 28. Hrvatske zemlje u jugoslavenskojzajednicina dodiru panonskogprostora i Balkana,MOG, sv.1,tlI979. 29.Austroslavizami jugoslavenstvou koncepcijamajugoslavenskihpolidrZave1918.<, tidara 1918.godine, Zbornik ,Stvaranjejugoslavenske Beograd1,983. 30. Politidkoopredjeljivanjehrvatskogselja5wau KraljeviniSrba,Hrvata i Slovenaca,NP 1/1982. 3 1 .Stjepan Radi6 u borbi protiv cerfiralizmai unitarizma, Studentskilist, XXVI/1971. drZaveu programimai politidkoj akciji 32. Pitanjeuredenjajugoslavenske hrvatskihi politidkih stranaka,MOG sv. 1711985. u dokumentimaemigrantskevlade,Okrugli stol- materijalis 33.Jasenovac rasprave,Jasenovac1985. NOB-e i njihovojinterpreta34. O nekim pitanjimastrukturiranjasadrLaja ciji, PM t5lI987. 35. Uloga Matka Laginje u politidkom Zivotu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,HZ XLll1988. 36. The founding of the Yougoslavstate,Iseljenidkikalendar1988. Sufflayevaakcijaza osnivanjeHrvatskenarodneradikalnestranke,iSP t-3t1991. 3 8 .Ante Trumbi6i Hrvatskazajednica,Zbornik "Zivoti djelo Ante Trumbi6a<.1991. 39. StjepanRadi6 u izbornoj 1920.godini, eSP 311992. 40. Matko Laginja,feljton u Viesnikuod 17. do 19. r$na 1992. rodenja,NP 1/1992. 41. StjepanRadid - u povodu 12O-godi5njice Pribi6evi6,HR 1'11992. i Svetozar u Hrvatskoj crkva 42. Pravoslavna 43. Pismo Mladena Lorkovi6apoglavnikuAnti Paveli6u,eSP 2-311993. 44. SvetozarPribi6evi6u danima postojanja DrLave Slovenaca,Hrvata i Srba,R sv.2611993. 45. SvetozarPribi6evi6od unitaristai centralistado federalistai republikanaca,Zb ornik Slavonija-Srijem-Baranja-Badka, Zagteb 1993. Za46. Crtice iz nedavnepro5lostiokidkogkraja, Zbornik >PodOkidem<<, greb 1993. 47. SvetozarPribi6evi6u prevratnimdanima 1918.godine,HR 417993' a4

51

52

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

48. Hrvatski politidar Josip Predavec,HR 411994' 49. Pogovorknjizi Vinka Nikoli6a >Tragedijase dogodilau svibnju<,Zagreb 1995. -50.StjepanRadi6 i Prag, HR 1-211995. PM, Pavladeod 1941.-1945', izbjeglidke 51. Istrai Rijekau dokumentima zin 7995. 52. Parlamentarniizbori i stranadkeborbe na sisadkompodrudjuizmedu dva rata. CSPI-211996. ) J . Skupstinskiizbori u Petrinji izmedu dva wjetska fata, HR 3-411996.; Petrinjskizbornik 111998. 54.Matko Laginjai Hrvatskazajednica,Zbornik >IvanMateti6-Ronjgov<, sv. 5, Rijeka 1996-97. 55. zbornik radova ovinko Nikoli6 - 8-5godina<(izlaganjena promociji zbornika),HR 3417997. 56. Vinko Nikolid - wjedok povijestisvojimknjigama"Tragedijase dogoi >u sluZbidomovine,,,zbordila u svibnju<,"Pied vra-timadomorrineo 1997. godina", Sibenik nik >Vinko Nikoli6 85 57. Svjedokpovijesti- u povodu85.rodendanaVinka Nikoli6a,Skolskenovine br. t4l15. r$na 1997. 58. Obnova Hrvatskeseljadkestranke,HZ L11997. 59. Hrvatskapolitika o Istri u vrijeme drugogwjetskograta, HR 217997. 60. Napomeneuz proudavanjepovijestiJugoslavije,HR 4/1998' 6L. StjepanRadi6 i konkordat,HR 1'-211'998. 62. Rudolf Horvat - autor knjige >Hrvatskana mudilistu<,Zbornik dr Rudolf Horvat - Zivot i djelo, Koprivnica1998' 63. Proslavatisu6godi5njicehrvatskogkraljevstva1925-'godine i njezini odjeciu HrvatJkoj,zbornik>Prvi hrvatskikralj Tomislav<,zagreb 1998. 64. StjepanRadi6u Hrastovicii Petrinji 1905.godine,Petrinjskizborniksv. 211999. HZ LlIl7999. 65. Hrvatskahistoriografijau razdoblju1918.-1945., 66. StjepanRadid i Hrvatski blok, R 32.331t999'-2000' 67. O StrajkuudenikapetrinjskeUditeljskeSkole1936.godine,Petrinjski zbornik sv. 3/2000. Hrvatska< 68. Je li velikosrpskiimperijalizamporaLen,Zbotnik >>Tre6a (BranimirBili6 i sugovornicina TV - Misli 21.stolje6a),zagteb200I. 69. Radi6evaskup5tinau Sisku1920.godinei njezin_o{j9ku politidkojjavnosti,Riieii, dasopisMatice hrvatske Sisak3-412001' 70. Politidkilik Matka Laginjeprije i poslijebanovanja,Zbotnik Dru5tvaza povjesnicuKlana sv. 6, Klana 2001. 71. Matko Laginjai kralj Aleksandar,ZbortikDru5tvaza povjesnicuKlana sv. 6. Klana 2001.

BIBLIOCMFI]AMDOVA PROF.DR HRVO]AMATKOVICA

r53

72. Matko Laginja i dru5tvenagibanjau vrijeme njegovabanovanja,Zbornik DruStvaza povjesnicuKlana sv. 6. Klana 2001. t J . Politidko opredjeljivanjestanovni3tva kutinskogkraja izmedu dva wjetska rata, Zbornik Kutina, Kutina 2002. 74. Prilog proudavanjupolitidke djelatnosti Jurja Krnjevi6a, eSP 112002. t ) . StjepanRadi6 u hrvatskojpolitici potkraj XIX. stoljeCa,ZbornikDragutina Pavliievida,Zagreb 2002. 76. NezavisnaDri,ava Hrvatska kao dio novije hrvatske povijesti (uz 60. obljetnicu osnutka, 1941..-2001..), Zadarskasmotra 5-6 12007. 77. Odnos jugoslavenskeizbjeglidkevlade prema pitanju Istre i Rijeke (194t.-19 45.), Zbornik Mire Kolar-Dimitrij evi6, Zagreb 2003. 78. Hwatska politika u Pruom wjetskom ratu, Zbornik Matice hrvatske >Hrvatskapolitika u XX. stoljedu<(u tisku). 7 9 . Hrvatska seljadkastranka prema talijanskim pretenzijamana hrvatske krajeve, Zbornik >HSS u Zapadnoj Hrvatskoj< (u tisku). 4a

Ocjene,prikazi i kritike: L. Historijskaditankaza hrvatskupovijest,Zagreb 1952.,uredio Jaroslav Sidak,HP 21L954. 2. Mirjana Gross,Op6a povijest(udZbenik),Zagreb 1954.,HP 211954. 3. Fuad Slipidevi6,Prvi wjetski rat i stvaranjedrZaveJuZnihSlavena,Sarajevo 1957.,HP 211957. 4. lzloLba "Iz historije radnidkogpokreta u Hrvatskoj,,,HP 41L957. 5. Historijski dasopis,HP 1/1958. 6. Prilozi o nastavipovijesti u dasopisu>NaSaSkola<,Sarajevot957. i 1958.,HP 1/1958. 7. Godi5njakIstorijskogdruStvaBosnei Hercegovine,sv. IX, Sarajevo, HP 1/1960. 8. SrdanBudisavljevid, StvaranjedrLaveSrba,Hrvatai Slovenaca,Zagreb 1958.,Istorijski zapisi LlI960. 9. Imori za hrvatskupwijest I-lY, (Zagreb 1955.-1959.)HP 341L960. 10. RadoviFilozofskogfakultetauZagrebu- Odsjekza povijest,sv.1, 2 i 3, HP 34t196t. 1"1,. lzloLba >7967.godina u Hrvatskoj,,,HP 3411961. 12. Godi5njakDruStvaistoridaraBosnei Hercegovine,sv.X i XI, Sarajevo, HP 1,t1962. 1,3.Jugoslavenski istorijski dasopis,god. I., HP 217963. 14. O jednoj neznanstvenoj kritici, eSp tltglZ. 15. Sintezase mora temeljiti na provjerenojfaktografiji,iSP 211973. 16. Nusret!ahi6, ietniSwo u Bosni i Hercegovini1918.-1941.,Sarajevo t971,.,CSP 311973.

s4 l

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

17. Ljubo Boban,SvetozarPribi6evi6u opoziciji1928.-1936.,Zagreb 1973., NP 217974. 18. Bogdan Krizman, Vanjskapolitika jugoslavenske drZave7978.-1947., Zagrebt975.,NP 4/1975. 19. Bogdan Krizman, RaspadAustro-Ugarskei stvaranjejugoslavenske dri.ave,Zagreb 7977.,NP 2/1978. 20. IsaacDeutscher,Rusija,Kina i Zapad,Zagreb 1979.NP 3411980. 2L XIV i XV zasjedanjeJugoslavensko-dehoslovadke komisijeza povijest (1980.i L98L.),HZ XXXV.lt982. 22. Zonca Stipeti6,Argumenti za revoluciju- AugustCesarec,Zagreb\982., NP 3/1983. 23. Du5an BilandZi6,Historija SocijalistidkeFederativneRepublikeJugoslavije- glavni procesi,Zagreb 1985.,trete izdanje,NP 311986. 24. BogdanKrizman, Pavelidu bjekstvu,Zagreb 1986.,NP 4/1986. 25. Vojtech Zamarovsky,Junaciantidkihmitova - leksikongrdkei rimske mitologije,Zagreb1985.,NP 1/1988. - Zbornik radova,Za26. Dalmacijau narodnompreporodu1835.-1848. dar 1984..NP 2/1988. 27. lvan Jeli6,OsnivadkikongresKomunistidkepartije Hrvatske1937.,2agreb 1987. 28. Ivo Rendi6-Miodevi6, Didaktidkeinovacijeu nastavipovijesti,Zagreb 1989.,NP 3/1989. 29. Dimitrije-Dimo Vujovi6,Podgoridkaskup5tina1918.,ZagrebL989.,NP 34t1990. 30. Bogdan Krizman, Hrvatskau prvom wjetskom ratu - hrvatskosrpski politdki odnosi,Zagreb 1989.,NP 3-411990. 31..SvetozarPribi6evid,Diktatura kralja Aleksandra,Zagreb 1990.,NP 34t7990. 32. Anclelko Milardovi6, Srbijanskimasovnipokret i hrvatsko pitanje, Zagreb 1991.,NP 1/1992. 33. Smiljko Sokol - Branko Smerdel,Ustavnopravo, Zagreb 1992.,eSP 2-3t1993. 34. Rudolf Horvat, Hrvatskana mudili5tu(pretisak),Zagreb 1992.,eSP 2-317993. 35. Bleibur5katragedijahrvatskognaroda,Zagreb 1993.,HR 1/1994. 36. Zbornik Slavonija-Srijem-Baranja-Badka,Zagreb 1993.,HR 2-3l 1,993.; csP 1/1994. 37. AleksandarVojinovi6,NDH u Beogradu,Zagreb 1995.,HR 4/1995. 38. Jere Jareb, Pola stolje6ahrvatskepolitike 1,895.-1945., (pretisakinozemnog izdanja, Buenos Aires L961.),domovinskoizdanje Zagreb L995.,CSP 211995.

BIBLIOCRAFI]A MDOVA PROFDR HRVO]AMATKOVICA

|I J J - -

39. Ljubo Boban,Dr. Tomo Jandikovii- HSSizmeduzapadnihsaveznikai j ugoslavenskih komunista,Zagreb 1996.,HZ XLX. I 1996.; HR 34 I 1996. 40. Ante Paveli6,DoZivljaji1., Zagreb 1995.,HR 3-411996. 4I. J ereJareb,7t1ato i novacNDH iznesenu inozemstvo1944.i L945.,Zagrebt997.,CSP 3/1998. 42. JereJareb,Gold and Money of the IndependentStateof Croatia,Croatian internationalrelationsreview,Zagreb No 11/1998. 43. Odgovorna neosnovane primjedbeZor:iceStipeti6na moju knjigu >Povijest Jugoslavije<, Globusbr. 4791L8. XII. 1998. 44. Ante Paveli6,DoZivljajiII,, Zagreb 1998.,HR 4/1999. 45. Du5an BilandZi6,Hrvatska moderna povijest, Zagreb 1999.,eSp tl 2000. 46. Povladenje1945- krivci i Lrtve, Zagreb 2000.,CSp Z/ZOOO. 47. Zdenko Radeli6,BoZidarMagovac- s Radi6emizmeduMadekai Hebranga,Zagreb 1999.,CSP 1/2000. 48. Mca Golec, PovijestSkolstvau Petrinji (1750.-1918.),Petrinja 2000.,

csP 3/2001.

49. Jere Jareb, DrZavnogospodarstveno povierenstvoNDH od kolovoza 1941.do travnja 1945.,Zagreb 200t., CSP 3/2001. 50. trinosi za proudavanjeZivotai djela dr. Ive Pilara, sv.L,Zagreb 2001.,

csP U2002.

51. Norka MachiedoMladinii, Zivotni put lve Tartaglie,Split 2001.,eSP 2t2002. 52. \azgovor s dr. Jerom Jarebomu povodu 80-godiSnjice njegovaLivota,

csP 312002.

53. Bosiljka Janjatovi6,Politidki teror u Hrvatskoj 1918.-1935.,esp t/ 2003. 54. Prinosi za proudavanjeZivotai djela dra Ive Pilara (godi5njak,drugi svezak),Zagreb 2002.,CSP 1/2003. 55. BosiljkaJanjatovid,StjepanRadi6- progoni,zatvoi, sudenja,ubojstvo 1889.-1928., CSP 212004. elanci u enciklopedijama: Enciklopedija lugoslavrye(trksikografski zavod) 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Lorkovi6 Ivan Pribi6evi6Adam Pribi6evi6Milan Pribi6evii Svetozar Pribi6evi6Valerijan Radi6 Stjepan

s6 l

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVI(A

7. Radii Pavle 8. Rijed Srba,Hrvata i Slovenaca 9. Politidkestrankeu Jugoslaviji- Hrvatska1918.-29' 10. SmodlakaJosip 11. SchlegelToni 12. Surmin Duro 13. Vilder Vedeslav 14. Bosnai Hercegovinaizmedu dva wjetska tata 15. Hrvatskaizmedu dva wjetsk^ rata 16. Pribi6evi6Svetozar Enciklopedijahrvatskepovijesti i kulture lSkotsta knjiga 1980.) 17. Radi6 Stjepan- Hrvatskaseljadkastranka 1,8.Trumbid Ante Enciklopedijaza djecu i omladinu lStotsta knjiga' sv. I.) 19. Kronologijapovijesnihdogadaja(str. t74-183) Struino-metodiiki Prilozi: 1. NastavnikovebiljeSkena satu historije,HP llI954' 2. Dijafilm u nastavipovijesti,HP 31L954' 3. Upotreba tekstovau nastavipovijesti(u suradnjis Ivanom Kampu5em),HP 111957. 4. Metoda diskusijeu nastavihistorije,HP 211957. ' 5. Upotreba flanelografana satovimahistorije,HP 411957 6. Nacrt obrademetodskejedinice >FrancuskaburZoaskarevolucija<(u suradnjis Ivanom Kampu5em),HP 211958. 7. Primjer radnog udZbenika,HP 417962. 8. Historijskaterminologijau nastarmomradu, HP 111963. 9. Nastavahistorije u strudnimSkolamaHrvatske,NP 2/1967.-68. I0. zabiljeskeo maturalnimradnjamaiz povijesti,NP 211969.-70. simpozijo 11. Audioviztalnasredstvau nastavipovijesti,Prvijugoslavenski nastaviistorije, Novi Sad 1972. 12. Nekoliko napomenao radio-emisijamapovijesnetematike (uz tekst radio-emisije,Bitka za ranjenike<),NP 311'973. !3. ZajednidkisadrZajiu programimanastavepovijestiza srednjeSkoleu SR Hrvatskoj,NP tlI974. 14. Izbornanastavapwijesti, NP 2/1975. 15. Nastavnicii udenicio nastavipwijesti - tragomjedne ankete,NP 4/1975'

BIBLIOCMFIJAMDOVA PROF DR. HRVOIAMATKOWA

lst

16. Radio-emisijaiz povijestii njezinaprimjenau nastavi,NP 1/1976. 17. Perspektivenastavepovijestiu zavr5nojfazi srednjegobrazovanja, NP 1.11.978. 18. Tivotni put Josipa Broza Tita na elemet-filmu(u suradnji s Ljubom Kargadinom),NP 71L978. 19. Didaktidka vrijednost slike i njena upotreba u nastavipovijesti,NP 2t1978. 20. Posebnostelement-filmai nadelanjegoveupotrebeu nastavipovijesti, NP 211979. 21,. Organizacijanastaulog satapovijesti s posebnimosvrtom na upotrebu element-filma,NP 1/1980. 22. Sefija prirudnika o zavidajnojnastaviza osnovneSkoleu SR Hrvatskoj kao poku5ajpovezivanjaekonomske,politidkei kulturnepovijesti(u suradnji s Dragutinom Pavlidevi6em),NP 11t981.. 23. O nekim pitanjima strukturiranjasadrlaja NOB-e i socijalistidkerevolucije i njihovoj interpretaciji, Obrazovanjel rad 6-711987. 24. Metodidko-didaktidkiaspektiudenidkihekskurzijau mjesra znalajnaza narodnooslobodiladku borbu, NP 3+/1982. 25. Sto se dogodilo s programompovijestiu SR Hrvatskoj,NP 217984. 26. Zajednidka programskajezgra za nastavu povijesti i njezina osnovna obiljeLja,NP 3/1985. 27. Komu pripada metodikanastavepovijesti,NP 4/1986. 28. Odnos znanstvenog,idejnog i odgojnogu nastavipovijesti,NP 1-2l t987. 29. Mjesto i poloZajnastavepovijestiu SFRJu usporedbis poloZajemnastave povijesti u Skolskimsistemimaewopskih zemaljai SAD (u suradnji s Milutinom Perovi6emi Miomirom Da5i6em),NP 1/1988. 30. Kdtidkiprikaz dostignuiametodikenastavepwijesti u naSojzemlji,NP 1.11991.. 31. Prostorza imodenjenastavepovijesti,NP 2/1991. 32. zrinsko-frankopanskaurota u starijoj i novijoj udzbenidkojliteraturi, NP 3-411991. 33. EugenKvaternik i Rakovidkabuna u udZbenicimapwijesti, NP 2l t992. 34. OpCaobiljeZja Livota ljudi u prapovijesnodoba, NP 3411992. 35. Hrvatskezemlje u prapovijesnodoba, NP 3411992. 36. Prve drLaveu povijesti, NP 3417992. 37. Svijet i Europa u ranom srednjemvijeku, NP 3411992. 38. O stanjupoukazgodovinev RepublikiHorva5ki,Zgodovinav Soli,Ljubljana, 211993. 39. Preudevanjedomadegaokolja in domadezgodovinev Republiki Horva5ki,Zgodovinav Soli,Ljubljana, 311997.

ZBORN/KU CASTHRVO]AMATKOVICA

5B

UdZbenicii Priruinici: s Olgom Salzet),Za1. povijest- u ediciji ,skolski leksikon" (u^9r*.adnji 1965') gr.b, 1963.(drugo,pro5irenoizdanje 2. Povijest19. stoljedas odabranimpovijesnimtekstovima,udZbenikza sreOhjeSkole,iagreb 1967.(devet izdanjado 1975') 3. Povijest1, udzbenik zaI. razredusmjerenogsrednjegobrazovanja,zagrebL976.(devet izdaniado 1984') 4. Storia L - scuolemedie (na tal. jeziku za Skoletalijanskemanjine), Rijeka 1979. 5. PovijestL, udZbenikza pwi.razred.pripremnefaze usmjerenogobrazovinia,Zagreb 1985'(detiri izdanjado 1988') odgojno-obrazovno' 6. Povijest1, udZbenikza kulturolosko-umjetnidkg, s Blagotom (u^suradnji usmj.ere.nJl jezidno,uprauro-pravnoi muzidko. 1990') do izdanja bra5kovi6em),Zigreb1989.(dva 7. Povijest2, udZbenikza srednjeSkole(u suradnjis BlagotomDraskovi6em),Zagreb t990. (u suradnjis DusanomBi8. Povijest2, povijestza usmjerenoobrazovanje Niksom standitandzieem,Ivanom Jeli6em,DragutinomPavlidevicem, do 1991.) izdanja (pet 1986. 6emi RadovurrornVrrkudinovi6eri),Zagreb 9. Povijest8, udZbenikza 8. razredosnovneSkole,zagreb 2000.(detiri izdanja do 2002.) (radna biljeZnica)uz udZbenikPovijest 8, zagreb 200I' vjeZbenica 10. (detiri izdanja do 2003.) s 11. Povijest8., prirudnik za nastavnikeuz udZbenikPovijest8 (u suradnji Ivkom Pavidi6),Zagteb 2003. s Frankom MiL2. Povijest4, udZbenikza4. tazredgimnazijgJS^zuradnji ro5eviiem),Zagreb2001' (drugo izdanje2003') s 13. Povijest4 - prirudnikza nastavnikeuz udZbenikPovijest4 (u suradnji m), Zagreb 2003' Frankom MiroSevi6e za14. Sibeniki okolni krajevi (u suradnjis PaskomPai6em) prirudnikza 1990') do izdania (detiri 1984. Zigrei vidajnunastavu, Zupanija- prirudnik za zavi1ajnunastavu,Zagreb 1995' 15. SiUenst
Ljubomir Anti6 Hrvatski studiji, Zagreb

- AUTENTTCANPOT(RET HRVATSI(OPROLIECE ILI DIO CLOBALNOGA TRENDA UDK 94 (497..5)D19<

Autor upozora)a r7a povezanost dnt4tuenih lveta4ja u lrruatskoj od sredine 6o-ih godina XX. stoljeda, poznatih pod politiikom sintagmom: radnik na privremenom radu u inozemstuu, s dogad4jima vezanim za lrruatsko proje6e. Qlobalizaciju lvvatsko druStvo novijeg doba poznaje pola stolje1a, upravo preko mnogobrojnih lrruata koji odlaze na privremeni rad u zapadnoevaopske zemle, akumulirajudi pri tom nove ideje, ukuse i politiike filozofije.

Jasnoje da se stvarine smiju postavititako iskljudivo,ili-ili. Iako smo tada bili daleko od onogaStodanaszovemoglobalizacija, i ondasnjiwijet, premdajo5 blokovskipodijeljen,bio je isprepletenmnogobrojnimvezama, interakcijama,medusobnimuvjetovanostima itd. >Protokljudi i ideja< postojaoje i prije helsinike Konferencijeo europskoj sigurnostii suradnji 1975.godine.Uostalom,tko moZezaprijediti protok ideja? Kad je o ljudima rijed, njih je lakSezadrLavatiunutar nekih granica,no oni najupornijioduvijeksu Uodi i "preskakalipritjedupriwemenirad< u zapadnoeuropske zemlje a s njima struje i nove ideje, politidke filozofije, ukusi...1

6B

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

Da bismo mogli postavitipitanja sadrZanau naslovu,nuZnoje ved na podetku dati saZetudefiniciju Hrvatskogaproljeia' Ako.ga opi5emokao masovninacionalni i demokratsklpokret onda su se u njemu (kako dvokomponentnom pokretu) mogli odtaLavati viSestrukiutjecaji' 1.. Kao nacionalnipokret, hrvatskoprolie1emoLemopromatratikao zakainjeli procesnacionalnihintegracijakoji sa sobomnosi krizu vifederacija' Senacionalnih 2. Kao demokratsklpokret Hrvatsko proljeie moZemop_romatratikroz dubokukrizu susfavakomunistidkevladavinenad ljudima,pa i krizu sameideje na kojoj ona Podiva'

2 o to." vidi: Eric J. HOBSBAWM, Naciiei nacionalizam, zagreb L993.Premanjemu je jos i "posaoiz 1918.-1921' legu" se uvijek Litovsku i Brest Versaillesu poloZenau "jajasca jedna nacija Jrt'uon"ioursen<.Na djelu je dakle ostvarenjeMazzinijevamodela:"Svaka drLava- samojedna dtLavaza svakunacijun. 3 Nakon prihvadenihamandmanau srpnju1971.koji su znadilipodetakkonfederalizacije Jugoslavij",Srrlitlto SOKOL u Hwatslfomsveuiiliitu od 14' VII. objavljuje dlanak p-od a koji zavrsavaredenicom:"Stogavjerujemou uspjesan naslovom,Reforma se nastavlja,< nastavakustavnei dru5tvenereforme<.

tLt DtO CLOBAI-NOCA rRINDA \ROLIEIE- AUTINT/dAN POKRET Ljubomir Antit: HRVATSKO

I

lakie prepoznati i pozicionirati. To 6e u svojim sjeianjima ustvrditi i njegovi vocle. SavkaDabdevi6-Kudar:'>Nemanikakve sumnjeda su dogadajiu Hrvatstrujanjai previranja".a skoj tih godinabili istodobnoi dio op6eeuropskih je Miko Tripalo: >Pokret korespondiraos tada najmodernijimi najatraktivnijim europskimidejama".s Vlado Gotovac:>Hrvatskau tom trenutku nije, a to je za mene osodrZavicakoja se najedbito vaZno,neka mala, provincijska,secesionistidka nom sjetilada je ugroZena.Naprotiv,ona je posveu tijeku velikih pokreta prostor;ona u tom trekoji su bili karakteristidniza cijeli srednjoeuropski jer nutku pokazujeiznimnu hrabrost, nakon svih neuspjeha- od Poljskedo - jo5 jedanputpoku5avareformi dati razvojnusnagukoja bi Cehoslovadke konadnospasilacijeli pokret. 1...1Miko i Savkasu znali Sto se u svijetu zbiva, znali su za'socijalizam s ljudskim likom', za njegov reforamtorski karakter i njegovekrajnje ciljeveo.6 Nakon Stosmo utvrdili da je Hrvatskoprolje6e,viSeili manje,lak5eili teZe,uodljivokorespondiralos nacionalnimi demokratskimpreviranjimau okruZenju,preostaje nam naznaditinjegove autentidnevrijednosti. Osim stavljanjau Siri kontekst,na njih skre6upozornosti sami vode pokreta. U nastavkuprethodno navedeneocjene o Hrvatskomprolje6u, pi5e: SavkaDabdevi6-Kudar >... Nije to bila samo,i jedino, neka hrvatskareplika na tada5njaeuropska zbivanja,ni obidnanjihova posljedica,nego su svata hrvatskapreviranjajednostavnobila nadahnutaonim istim idejama,zaraLenaistim onim pozitivnim demokratskimliberalnim virusom koji je svojedjelovanjeiskazizemljama.Stovi5e,a vao u cijeloj Europi, posebiceu biv5imsocijalistidkim drZim da bi to valjalo potanko istraZitii ra5dlaniti,Hrvatskoje prolje6eu tom trenutku bilo i ne5toviSe,r.7 Nakon Sto ga stavljau europskikontekst,Miko Tripalo istide da je >hrvatsko politidko vodstvo<< dalo Hrvatskomu proljedu ,rmoderan izraz uzimaju6iu obzir prilike i povijesniinteres:demokratizacijui decentralizaciju, samoupravljanjei debirokratizaciju,novi 'federalizam' na bazi suvereniteta republika,pariteta i konsenzusau saveznimorganima.r,8 A Stomi moZemore6i o autentidnostiHrvatskogprolje6a? Kao prvo: nitko relevantaniz pokreta nije sejavno pozivaona vanj:ke luzore.To dodu5ejoi nije dokaz autentidnosti,negouvjeta u kojem s3 pokret razvijao.Pozivanjena uzore u >najboljemod svih mogu6ihwjetova< a Savka DABCEVIC-KUCAR, Sedamdesetpwa - Hwatski snovi i stvamost,Zagreb L997.,595. -sMiko TRIPALO, Hwatsko proljede,Zagreb 2001.,309. 6 Isto. 13. 7 S. DABCEVIC-fuC.qn, Sedamdesetprva, 595. s Miko TRIPALO, Hwatskoproljete, t3.

ag

70 1

ZBORNIKU (AST HRVOJAMATKOVICA

bio je delikt. Zato to dineoni koji pokret Zelediskreditirati,poput Edvarda iardelja koji ono Stose dogadauzagrebu 1971.godineznanazivati"dubdekov5tinomo. Nodokjeposverazumljivodasepredstavnicionda5njegahrvatskoga drZavnogi partijskog vodstvanisu pozivali na strane ]uzole,valja upozoriti u isda se ni nlitr ni poiiva3u ni oni sudionici pokreta koji su slobodniji R-u 1968.- Pra5koproljede,i njihov

ljuje tek nakon njegovagu5enjai to _t emigracije.To toplo, lirsko ime - u I dobi "miri5u< na prolje6ee- izvrsnc postavitipitanje:demutakva sudbonosna itrani konteksl,ma koliko taj bio prihvatljiv? preostajenam jo5 nabrojiti mbgu6eautentidneelementeHrvatskoga prolje6a.Njih moZemotraZiti u: o dvostrukom(ugoslavenskomi me dogadaloHrvatskou odnosuna Pra cati da su oba okruZenjabila otvc prikriveno (meclunarodno)neprija' /demokratskog/i nacionalnog o izrazitomnaglasavanjuj edinstva_klasnog XX' stolje6a' pJdetka.g0-ih,godina i 80-ih 6fo anticipiri Oogueiie'skrala rusenjesusza kljudni biti pokreti iodrZivomnacionalizmu< om prometmodernizaciiuindustrijalizaiijom nerazvijenih krajeva,gradnj policenSplit), Zagteb ne infrastrukture (Tun"elUdk;, projekt autoceste e V"e tr prvom broju Hwatskogatiednil se u dva naslova.Franjo ZENKO ilanak c oVjesnikpolitidkogproljedao,a malo dalje 10Ameridki politidki pisacFrancisFul vremena Francuskerevolucije bili povezani i0. Isti autor wrdi da "jaki osjeiaj nacionalnog stabilnedemokracije,kao Stoje postojaoprije AmeridkimDrLavama,Francuskoj,Italiji i Nje-

:""';TIj""1"H:X',iiii:lif#*::;" f:fi jedinstvopravi u pt"-u kojemje onacionalno preduvjetdemokracije<

- AUrfNtiAN poKRET LjubomirAntie:HRVATSKo PR)LIECE tLt Dto cLoBAt-NoC,A TRTNDA I

tridnim..razvoj em sveudili5nog Zivota,naglasenimzahtjevomza kompjutorizacijomitd;11 o sarroupravljanju;Hrvatskoprolje6eje autentidnou mjeri u kojoj je aut-entidno_samoupravljanje (koje je najsnaZnijezagovarinoupravoi, onda5njeHrvatske),bez obzftana povijesniilom njegovejugoslavenske varijante; o otvaranjupremavje.rnicima, njihovim presutnim(bezpromjenestatutai drugihodgovaraju6ih stranadkihdokumenata)priinanjemusavezkomunista,a stoje bila iznimkamedukomunistidkimstranliamana vlasti;r2 o dinjenicidaje pokretnastajaoi rastaou relativnojstabilnostigospodarstva i drustvate, Stovi5e, daje eskaliraoneovisnoo izgiednomostvirenjuciljeva (Ustavniamandmani,ljeto 1977.1'tt i na kraju posebnostHrvatskogaprolje6a treba traLiti i u ponasanjusudionika nakon gusenjapokreta.za razlikuod pokretana euiopskomistoku, Hrvatskoprolje6ene poznaje>pokajnike<.To je jedan od snaZnihindikatora da je taj pokret (kakobi to rekli sociolozi)imao vrlo >visokfond zajednidkih interesa<,da je u njemu snaZnonazo(an te da su nje"MI osje6aj<<,

Zl

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

72

hrvatskoganaeovicilievipredstavljalisnazno,vjerovanjelizrazitel.u."i119" rzclatr''' ioda koje (vjerovanje)se jednostavnonije moglo Navedenedinjenicedopu5tajuzakljudakdasuuHrvatskomproljedu se pokret razvijao) inovativni elemenli 1s oUriiom ttu u-Ui1"nt u kojem

1971.godine? Evo samonekoliko Primjera:15 _na13.ro''g'".uKomunistidkepartijeltalijeuoZujkul9T2'godine upravljanju bit 6e promoviran tzv. >povijesnikohpromis,, o novom drZavom; potkraj 1974'godine'Enrico Berlinguer' - u priprem amaza14' kongres "6e stiategijuo "talijanskomputu u socijaligfi*ii tajnik Kpl,razrrit zam<<, a

u skloPu - potkraj sedamdesetih (u EuroPe 2apadne Prvomerei eurokomunizm stit 6e fenomen voriti o >socijalizmufrancuskil ObiljeZavanjeobljetnicane bi sr

ji danas,ali i u bududnosti' - ta *asnjih oproljedara(na javnoj sceni,pokretje izdaoautor pjesme"Ja i ostali ja frajeri'" Pjesma ,iilo*, "Nikadi i nikomene mogute izdati ni ostali frajeri,
nesose nijezahtijevalo,

trazilo

;iiiu"it"t.) (iovorilo $aqade se da su io medu inim uradili Dragutin iednovriiemeor,unu nu"rioli. ti.ttl.i. Haramiji, Ivan Sibl, JosiPDerda "' pitanje<1969-1977'' r: primjeri ," u""i iit".i[" EnricaBERUNGUERA, >'Komunistitko

i;;;;th

aailt,tdG

)mudit
Nikica Barii Hrvatski institut za povijest,Zagreb

SrgrNn(PoDUPRAVoM

NEZAVISNEDRZAVEHRVATSIGUDK 94 (497.5sibenik)>794U7945< Na osnovi arhivskih i objavljenih intora i postoje6,e literature, autor prikazuje kakoje u gradu Sibeniku i njegovoj neposrednoj okolici djelovala uprava Nezavisne Dri,ave Hrvatske. u Sibeniku je dva puta uspostavljena vlast NDH, prvi put u travnju 1941 . neposredno nakon sloma Kraljevine Jugoslavije. Ovo je trajalo wlo kratko, budu6,i da je Sibenik, kao i znatan dio Dalmaclje,-ve6,u wlUnlu 1941. u5ao u sastav t{raljevine ltalije. Nakon talijanske kapitulacije u rujnu 1943., Sibenikje opet u5ao u sastav NDn, dija je uprava u tom gradu tr4jala do pred kr4i 7944., kada su u grad u5li jugoslavenski partizani.

Sibenik nakon

uspostaue

NDII

Nakon napadasila Osovinena Kraljevinu Jugoslaviju,ubrzo je do5lo do njezinavojnidkogsloma.Predstavnikustalke organizacijeSlavkoKvaternik je 10. travnja 1941.u zagrebu proglasiouspostavuNezavisneDrLave Hrvatske.Nakon toga na podrudjudotada5njeBanovineHrvatskedo5lo je do uspostavevlasti nove drZave.lNakon vijesti o Kvaternikovuproglasu, predstojnikgradskogredarstvau Sibenikui pripadnikdomovinskeustaSke organizacijeMarijan Niksi6 odludioje preuzetivlast u tom gradu.2Niksi6 se mogao osloniti na oko osamdesetak redarstvenikai i,andara,kao i na pripadnike drZavnihsluZbi.Sibenikje bio snaZnoupori5tejugoslavenske vojske i mornarice, pod zapovjedni5tvomgenerala Zivojina Pavlovi6a.U pregovorimas Niksi6emgeneralPavlovi6odludioje predati i vojnu vlast. Pavlovi6je kasnijeoklijevao s provodenjemovog dogovora.Ipak, budu6i * Ovaj je rad objavljenu Casopisuza suvremenu povijest,br.212003.,a za ovajzbornik neznatnoje izmijenjeni nadopunjens podacimaiz nekolikonovih arhivskihizvorai literature. l FikretaJELIC BUTIC, UstaieiNezavisnaDriavaHrvqtskalg4l.-1945.,Zagreb7977., 74.-82.

74

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

rva6enaopiim rasulom,odiglednose rtiv novih hrvatskihvlasti' Pavlovi6se ovukaoPremaDrni5u,a kasnijegaje kon toga,Nik5i6je vojnu vlastpredao koji su ostali u Sibeniku' Lcionalnosti je .zeo kapetanfregateAntun Gattin' dli su. uz manie sukobe, tazontLavali

iliff

'ffi'],x'i'i,""t'lli*"t-""'#i"s

travnia nika, poloZio je zakletvu novoproglasenojhrvatskoj drLavi 12' privremenim nad je zapoyl{li:tuo ptLnrEo lg4i..,'uoO tO."ao27. travnju Sibenitu.aElblingerje ubrzo u svojlao javnu naredbu(plakat) u kojoj je ika Hrvatske DrLave Dr' Ante Pave,enikom'Naredioje da se svi grailani ada i duvatired i mit. Zabranjenoje

nike na biciklima, oki6enims hrvats Od l'5' piu*u Sibenskebolnice i smjestaju.sena Poljani kod kazaliSta<.7 je koje zapovjedni5tvo, posadno talijansko [r"*:" u graduje uspostavljeno

863.-884. ""dr. JeromJarebomu povodu80' godisnjicenjei i-oj" MATKOVIC, >Razgovor.s br' 3 12002"924' poviiest, gova Zivota., Casopisza slwremenlL

DRAVE HRVATSKE NiKiCABAriT.: JISTNITPOD UPMVOM NFZAVISNE

lzs

pozvalomjesnehrvatskevlasti na suradnju.sPrisutnostvi5etisu6a naontLatritr tt*utrkih vojnika u Sibeniku (koji su samonekoliko danaprije toga bili vojske),kao i drZanjeusta5akoji su se smatrali pripadnicijugoslavenske s Italijom i Tre6im gospodarimanovog stanja i pozivali se na savezniStvo Reichom, nije odgovaraloTalijanima, koji su imali teritorijalne ptetenziie prema Dalmaciji.e Nad Sibenikomsu 17:travnjazrakoplovibacaliletke u kojima je naves njedeno da je pod vodstvomPoglavnikaAnte Pavelidai u savezni5tvu ouz Jadransinje hrvatsko na5e Imperijem madkimReichomi talijanskim sko More< obnovljenanezavisnahrvatskadrLava,u diji 6e sastavu6i i >naSamila Dalmacija<.Na letcimaje pisaloda ih baca"na5 hrvatskiavion<.lO YeC 20. travnja Glavni stoZertalijanskekopnene vojske je talijanskom Vrhovnom zapovjedni5tw uputio primjerak ovog letka, za koji se navodi

NDH samosedamdananakon njezinaprogla5enjanemapozrakoplovstva Naprotiv, upravo su Talijani, neposrednopred napad na Jugodataka.12 slaviju,u dogovorus usta5amatiskali letke koje je talijanskozrakoplovstvo trebalo bacati nad hrvatskim krajevima.l3Zato postoji mogu6nostda je letke nad Dalmacijombacalotalijanskozrakoplovstvo,o demu talijanska kopnenavojskanije bila obavije5tena! Talijani svakakonisu namjeravalipristati da se u Dalmaciji udwsti hrvatskavlast, pa su i u Sibeniku i okolici podeli preuzimati vojnu i civilnu u gradu vlast.TalijanskipotpukovnikRaffaeleMerendije 19.travnja 1941,. uveo zabranu kretanja no6u, a stanovni5tvoje opet poa/ano da preda

8 St"to maggioreR. esercito,Ufficio operazioni- I - Sezione3, Prot.N. 5855,P' M. no 9 li, 18 aprile 1941- A. XIX (Segreto),HDA, zbirkamikrofilmova,NationalArchivesand RecordsAdministration,Washington,rola D-727,snimke518.-519' e Mario DASSOVICH, Fronte Jugoslavo1941-'42,Aspetti e momenti della presenza militareitali.anantll'oppostaspondaadrtaficadurantela secondaguenamondiale,Udine 1999., 20. 10P. BEZINA, n. dj., 99. Na stranici100.ovog djela nalazise i faksimilovog letka. 11StatomaggioreR. esercito,Ufficio operazioni- I - Sezione3, N. 5988di prot.,P. M. 9, 20 aprile 1941- XIX (Segreto,Urgentissimo),HDA, zbirka mikrofilmova,NationalArchivesand RecordsAdministration,Washington,rola D-t27, snimke 445.446. 12Usporediti Vojislav V. MIKIC, ZrakoplovsnoNezavisne Ddave Hrvatske1941-1945. god.ine,Beograd 2000. 13I documentidiplomaticiitaliani, Nona serie: t939-1943,Volume VI (29 ottobre 1940 - 23 aprile 1941),Rim 1986.,dok. br. 816.,821.,835.,880.

76 1

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

gradom nodrl,laIpak' Talijani su zabtanjeno\t:,*j: nepoZeljnih zabtrna<<, i civilnih wlo brzo u potpunosti onemogudili dj;lo;anj.e.hrvatskih vojnih talijanzamijenjeni i simboli u Sibeniku vlasti. Ubrzo su hrvatske i "u"tui" usta5e vojnike rZalina5ehrvatske

NDH t Zagrebu.r6

Sta4je u Sibeniku nakon kapitulaciie Kraljevineltaliie i do kr4ia 7943'

liranom podrudjutrebaloje usposta)vano je i novo Ministarstvoosloboljeno glavarstvogradanskeupravg.-za

l"i#iJiY"i;;:1 ;fa:""f":T'ill;,'f

grad Sibenik' . zin sastavsu u5li kotar i vi5eod 37.000stanovnika,ali je U op6ini Sibenikje prije rata Zivjeio_ne5to je

Bribir iz ,t"t'o- rg++.taj ur5iiao na otb reooo'SjedisteJ:]i\"Zupe je ubrzo bio

on Knina trebalo biti ;;€;j"5teno u Sibenik,ali bududi da srediste zrakoplovstvl;,,ni"-tino iJ"Z* i"ti- Uo-U'urairlnjima saveznidkog se preLupan veliki je bombardiran, grad ortuloje u Ifuinu. Nakon sio i taj seliou Drni5.17

la Italiianskavoinaresidencijau Sibeniku,19 aprila1941- XIX, faksimilplakataobjavtien ui Sibe;ik wtani(ke 1941' 28'-29. rs NOB-a u Daliaciji, knjiga 1, dok. br. 167.,359.;P. BEZINA, n. dj', 99'-106' pukovni16HDA, fond Vtinisiaistvo6ruZanihsnagaNDH, Matidni list glavnostoZernog ka Otona Elblingera'. 17Nikica BARIC, >Uspostava i djelovanjeupraveNDH u.drjelovimaDalmacijenakon Zavodaza.hwatskupoviiest31,ZakapitulacijeItafije (rujan 1gii. - stuOeniU++.1<<,'Radovi rada,ali ga vi.e neiu navoditiu iz ovog poOicima rJ.*r:" iu se koristiti greb1.99g.,55._:7g.r biljeSkama.

NiKiCABAriI: S/BEN/KPOD UPMVOM NTZAVISNF OWNVT HRVATSKE

lzz

riti uz Nijemce.rsNakon Stoje 9. rujna stiglavijesto kapitulacijiKraljevine Italije, u Sibenikuje medu talijanskimvojnicima i gradanstvomnastalo >)ogromnoodu5evljenje<<. Istowemenosu se gradom podeleSiriti razlidite glasineo navodnomdolaskubritanskemornarice,njemadkevojskeili partizana.rePartizanisu u Sibenikstigli 10.rujna kako bi pregovarali-sa zapovjednikom talijanskeposade,generalomGrimaldijem.Glavni zahtjevi su bili da Talijani predaju oruZje partizanimai da se oslobodepolitidki zatvorenici. Talijanimaje ponudenoda se zajednidkisuprotstaveNijemcima.Grimaldi je ove zahtjeveodbio, pravdajuii se daza njihovo prihva6anjetreba dozvoluiz Rima. Nakon dolaskapartizana,u gradu su izvjeSenecrvenezastavei hrvatske zastaves crvenom petokrakom rvijezdom. Ipak, partizani su bili brojdano preslabi da bi razonfi,ali oko 5.000 talijanskih vojnika u. gradu. Za razliku od nekih drugih talijanskihdasnika,koji su prihvatili suradnjus partizanima,general Grimaldi odigledno4ije namjeravaopruLiti otpor Nijemcima, negoje dekaonjihov ulazaku Sibenik.Tijekom 11. rujna nad Sibenikom je letio zrakoplov koji je bacio letke s Poglavnikovimproglasomo pripojenju Dalmacije NDH, a kasnijeje nad gradomletio i zrakoplovu kojem su se nalazili generalEglseer,zapovjednikLL4.lovadkedivizije, i ministar Frkovi6. Jedanpripadnik oruZanihsnagaNDH, koji se zatekaou Sibeje djelovaloupravo porazno na niku, ovako je opisao razvojdogadaja: "To partizane,i od tog momentapodeli su neopaZenopovladiti se iz grada odekuju6i dolazaknjemadkevojske(...) Po malo je nestalozastavaa na licima svih vidjela se potiStenosti zbunjenost,jer su odekivaliengleskuflotu - pojavili su se njemadkizrakoplovii Poglavnikovproglas!stari i nepomirljivi neprijatelj wega Stoje hrvatsko<.Krstanovi6je nakon kapitulacijeItalije navodnotraLio od Talijana da srpskimdetnicimapredaju vlast.2lOvi dogaclajisu kasnijeu jednom detnidkomdokumentuopisanikao nasrtai >komunistidkerulje<, u koju se >svrstalocjelokupnogradanstvo gradaSibenika<,i koja je >kidisalajugoslavenski< nosnoprodetnidki)orijentiraneHrvate i Slovence.22 18Narod.nooslobodilaika borbau Dalmaciji 1941-1945.,zbornikdokumenata,knjiga 8, rujan-listopad1943.godine,Split 1985.,dok, br. 489.Vidjeti i Vinko BRANICA, oRazoruZanjetalijanskihjedinica u Kninu, Zadru, Sibenikui Dubrovniku i suradnjadetnikas njemadkimokupatorom<,ZbornikIHRPD, knjiga 3., Split i975., 625.-642. re NOB-a u Dalmaciji, knjiga 8, dok. br. 488. Usporediti i: Sibeniku danima sloma talijansko-faiistiike okupacije1943.,PovremenaizdanjaMuzeja grada Sibenika,SvezakT, Sibenik1981. 2oIsto, dok. br. 67.,488. 21Isto, dok. br. 488. zz Isto, dok. br. 5I8.; Narodnooslobodilaikaborba u Dalmaciji 1941-1945.,zbornik dokumenata,knjiga 9, studeni-prosinac 1943.godine,Split 1985.,dok. br. 435.

78l

zBoRNtK U (AST HRVOIAMATKOVTCA

ma NDH. Osobekoje nakon L5.prosincanisu imale tu iskaznicutrebalesu biti uhi6ene.Domadinstvakoja su se zbogbombardiranjapreselilau druge kude trebala su prijaviti novo boraviSte.27

23Irto, knjiga 9, dok. br. 487. 24Isto, dok. br. 435.

NikicaBarit:slerN/lr PoD uPMvoM NtzAVlsN[ OnZ'qVt HRVAISKE

lzg

strani Nijemaca.U Sibenikuse Nijemcimana raspolaganjestavilooko 360 talijanskihvojnika.28 Zajednos Nijemcima,u Sibenikje 11. rujna doiao i ministar Frkovi6, koji je organiziraosastanakpredstavnikagrada s generalomEglseerom.2e Frkovii je 14. rujna za gradonadelnikaimenovao Antu BlaLevt1a,Sibenskog odvjetnika. BlaLeil je trebao na duZnost postaviti ve6 imenovane povjerenike raznih drZavnih sluZbi, kao i gradske vije6nike i nadelnike Istog dana za opdinskognadelnikau Skradiopdinau Sibenskomkotaru.3O nu je postavljenPetar Marin, koji je odmahtrebaopreuzetiduZnosti imenovati opdinskevije6nike. Za pomolno osoblje u drZavnim sluZbamatrebalo je postaviti >nacionalnowiesne Hrvate<.3lMUP NDH je podetkom listopada1943.za op6inskognadelnikau VodicamaodredioJosipaSprljana.32 O djelovanjuministraFrkovi6au Sibenikuu jednomje izvjeS6unavedeno: >G. ministar je stupio u vezu s predstavnicimai vodamaHrvata u Sibeniku, te je izabian obdinski odbor, postavljeni su povjerenici po svim drZavnimuredima. Pristupilo se izmjeni nadpisa,promjenjenje odmah sluZbenijezik, izrle5eneHrvatskezastave.Iz Knina smo primili (...) Poglavnikoveslike (...) Sveu svemu,narod se razabraood strahai po malo mu se vra6apovjerenjeu njemadkuvojsku i hrvatskevlasti. Sveje to bilo tako naglo,da izgledaupravokao san,i mnogiiako vide Hrvatskezastavei duju po uredima hrvatskijezik, jo5 wijek te5kovjeruju da je to stvarnost<'33 Dan nakon ulaskaNijemaca,u Sibensklluku doplovioje motorni jekoji je jo5 9. rujna t943. iz Sibenikaupudenna otok Molat drenjak >>Jela<, koje su na tom otoku internirali Talijani. kako bi doveooko 600 Sibendana Brod je pri povratkubio ukra5encrvenimsuknomi vrpcama,a biv5iinternirci i talijanskikarabinjerina brodu su odiglednomislili da se u Sibenikui dalje nalaze pafiizani i talijanska vojska. Nijemci su prepustili ministru 28Vrhouno zapovjedni5tvoWehrmachtaje 15. rujna t943. izdalosmjerniceu vezi s ratalijanskihsnaga.Talijanskivojnici koji izrazespremnostza nastavakrata na zoruZavanjem i na odgovarajuii straniTre6egReichatrebalisu biti stavljenipod njemadkozapovjedniStvo nadiniskori5teniu sklopunjemadkihoruZanihsnaga.Talijanskivojnicikoji ne Zelenastaviti a mogli su rat na straniNijemacatrebalisu biti razoruZanii odvedeniu ratno zarobljeni5tvo, biti iskori5teniza potrebenjemadkeratne privrede.Talijanskevojnike koji su na neki nadin pruZiliotpor Nijemcimaili su pomagalinjemadkeprotivnike,trebaloje iskoristitikao radnu inagu na istodnojboji5nici,a dasnikekoji su pruZaliotpor trebaloje strijeljati.NOB-a u Dalmaciji, knjiga 8, dok. br. 356.,362.,489. 2eIsto. dok. br. 487. 30 Opunomo6enikPoglavnika,ministari drZavnivie6nik,ing. vitez Ivica Frkovid,Odluka o imenovanjuAnte BlaLeviia (prijepis), Sibenik-14.lX. t943., DrZavni arhiv u Splitu glasnik,br.t, (dalje:DAS), Veiike zupeNDH u oitmaiiii'loalje:YZNDH), kut.4.; Sibenski 18.IX. 1943. 31 OpunomodenikPoglavnika,ministari drZavniviednik,ing.vitezIvica Frkovid,Sibenik, 14. ti<. pqz., odluka-o imenovanjuPetra Marina (prijepis),DAS, vZ NDH, kut. 4. 32Ministarstvo unutarnjih poslovaNDH, Glavno ravnateljstvoza unutarnju upravu, Upravni odjel, Odgjek za samouprave,R. U. Broj: 11005-B-lI-t943,Zagreb 7. X. 1943. (prijepis),DAS, VZ NDH, kut. 4. 33NOB-a u Dalmaciji, knjiga 9, dok. br. 489.

BO

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Frkovi6uda rije5i tu situaciju.On je odrZaogovoru kojem je poku5aopridobiti naklonostbiv5ihinterniracai >zahvalioim na Lrtvamakoje su podnijeli radi hwatstva< za vrijeme talijanske uprave. Govor je prekidan >odu5evljenim poklicima
U izvje56uod25. rujna 1943.upraviteljVelike ZupeBribir i Sidragau Kninu Ante Vatawk izvijestioje sva vaLnijatijela drZavneuprave NDH u Zagrebu o stanju u Sibenikuza vrijeme talijanskeuPravei neposredno nakon dolaskaNijemaca:>Prilikesu u Sibenikutakove,da treba imati do-

uni5tavanjeimovine.Neprijateljskapromidba(engleskai komunistidka)zapodelaje svoje.Po svojim agentimastalaje uvjeravatipudanstvoda je N. D. H. izdalataj kraj i to ugovoromzauvijek te ga predalana milost i nemilost najlju6emneprijatelju.Narod, kojemuje Zivotpostaonesnosanuslijed progona,a ne vide6i pomo6i od nikuda, podlegaoje toj promidbi, istoj povjerovaoi sa nepovjerenjemstao da gledana N. D. H.< Sveovo bio je razlog da se stanovni5tvou znatnoj mjeri pridruLilo partizanima.Vatavuk

stiglahrana. Ipak, niti dva tjedna nakon ulaskaNijemacau Sibeniku tom smlslu nije ni5ta poduzeto,'a i ministar Frkovi6 je 15. rujna iz Sibenika otiSaou Knin.35 Nakon ulaskaNijemacau sibenik u njegasu sevratili i srpskidetnici.36 U gradusu i dalje bili pripadnicitalijanskevojskekoji su se odludiliza nasObje ove skupinenisu bile spremnepotavakborbe na strani Nijemaca.3T 34I.to, dok. br.488.Usporeditii: Mihovil ERAK, logoru u koncentracionom "Dogadaji Molat u danima sloma taliianske okupacije", Sibeniku danima sloma talijansko-faiistiike okupacije1943., 6t.-64. 3sNOB-a u Dalmaciji,knjiga 8, dok. br. 487.,488. 36Op5irnijeo detnicimana podrudjusjeverneDalmacijevidjeti F. JELIC BUTIC, Cernici u Hwatskoj 1941-1945.,Zagreb 1986.;V. BRANICA, "Razvoj detnidkogpokreta poslije kapitulacijeItalije na biv5emanektiranompodrudjusjeverneDalmacije<,Zbornik IHRPD, knjiga 4., Split 1978.,913.-927. 37Bili su to pripadnici OruZanihsnagaTalijanskeSocijalneRepublike,koja je pod na podrudjimaItalije koja su kontrolirali Nijemci. Mussolinijevomupravomuspostavljena

NiKiCABAriC:JISTiVITPOD UPMVOM NEZAVISNE DRZAVEHRVATSKE

Stovatiupraw NDH. U iednom izvie 1943.navodi se da stanovni5tvoSiU" stavili suradnju s Nijemcima.3sOvaj s i zastupnikkomandinta detnidkekon

nska satnija,dok je iz Drni5a stiglai ; nekoliko razlogaodludili da do 31.

od partizana,bilo od hrvatskihvlasti,u koHkt Ui ou" i'u, mo6nosti,uop6e r"oq19postojati bez zaitite njemadkevojne sile<. osim toga i Zestokasaveznidkabombardiranjapridonijelasu eeinietoi odluci o cima od ZZ. sijelnja 1944.Cetnickakoman_

znavali i sami detnidki zapovjednici,i ma.al Zato su vlasti NDH" smatralt

re snageTalijanskeSocijalneRepublike(rujan interdisciplinama istraiivanja rata i mii, Za_ ,I47._L65. :. 399. ciji 194I_1945., zbornikdokumenata,knjiga10

r08.

>j: 184143., Knin 13.)il. 1943.,predmet:Obii D..y!{:nl Lorkovidu u Zagrebu(saduvana , vZ-N9H, kut.4.;NoB_au ia*oiqti,i"1ig; ., 543.,545. . 430.,435.,knjiga 10, dok. br. 508..518. >j:184/43.,Knin 13.XII 1943.,predmet:Obii Dr..Mladenu Lorkovidu u Zagrebu(saduvana S, VZ NDH. kut. 4.

I

B1

B2

ZEORNIKU CAS1HRVOIAMATKOVICA

fa5istidkemilicije (>crnihko5ulja<),78 talijanskihzarobljenikai 46 talijanskih civila, odiglednopripadnika biv5etalijanskecivilne uprave u anektiranoj Dalmaciji.i3tpatf ovo nije sprijediloizbijanjeincidenataizmedu preosialihTalijina i pripadnikaoruZanihsnagaNDH.44O jednom takvom sukobu svjedorii 3"0"b izvje56evelike ZupeBribir: >>Dana12. prosincapoan nemili incidentu Sibenikusa taliza republikanskufaiistidku.vladu,a

'";"iiiT.'j:,:.""i:Biffi'iJ'?'" -

. ta krvava izazivanjamirno su podmornara na5ali.Spomenutogdana kod kazali5tajedna skupina_talijanskih mortalijanski Jedan i oruznike. vojnike nase neke iz distamira ie izaiivala je oPomenuo ovaj ga Kad Tenseru. nar gruboje gurnuo oruZnikaDaniela *oriu, je ipJrio protiv njegapusku,na Stoje Tenserauhvatiopuskui odgurnuo-o*utu. Na to;i leOin drugi talijanskimornar bacio protiv nasih nog.t, a desnuozliedila<.4s 3'"On.tbombu, koja je ien5eri razdrobilali"w Kakav je bio epilog ovog sukobani dokument na tom mjestu Prekida'I talijanskih (fa5istidkih)postrojbi na postavitida su one ubrzo u gotPuno dogactajinepredvidenosu u Sibenik r Ooiile."Oni su njemadkimbrodom krenuli rzDrata, najvjerojatnijena rad u Tiedi Reich. Na putu je brod napalo saveznidkozrakoplovstvo,pa su ranjeniciiz Makedonije smjesteniu Sibenskubolnicu. vlasti NDH ttaLile su u prosincu 1943.oO Nii"-u.a da evakuirajuove ljude, jer nije bilo dovoljno hrane za njihovu prehranu.a6 Odigledno,nJsposobnostvlasti NDH da na to podrudjeupute jake..i dobro oiganirira.reusta5keili domobranskepostrojbe,.uvelikeje gmanjivala njih6vu kontrolu nad tim podrudjem.Nakon..kapitulacijeItalije, na te5ko6e,osnovanje 1za.podrulju 'podeo sjeverneDalmacije,ui mnggobrojne stoZeromu DrniVII. ,ritusti stajaii djelatnizdrug_13 r aletouun3"m usta5komzdrugu 19a4. podacimaizveljate partilanskim Su.atPrema }^V.{I. Zapovjednik je 1850.ljudi'4s oko. bilo na podrudju OrniS-Sibenik-Zadar je tijekom poginuo koji Kedet, Emil je dopukovnik ovogzOrugabio ustaski a3NOB-I u Dalmaciji,knjiga 9, dok. br. 295.

Dalmaciji<,Zbornik IHRPD, knjiga 4., Split 1978.,885.-894' 48NOB-a u Dalmaciji,knjiga 10, dok. br. 175.

NiKiCABAriI: S/BEN/KPOD UPMVOM NEZAVISNE DRZAVEHRVATSKE

r83

partizanskognapadana Oklaj podetkomkolovozat944.4e Pojedinepostrojbe ovog zdruga bile su razmje5tenei u Sibeniku i njegovu Siremobalnom

od po 20 usta5aiz VII. usta5kogzdrugabile su rasporedeneu Pirovcu,Vodicamai Prvi6-Sepurini.Malobrojnadomobranskaposadau Skradinumorala je trpjeti izazivanjadetnika, zbog Eegaje satnik Dobrovid jedino mogao prowjedovati njemadkojvojsci.sO Usta5kitabornik u Skradinu Zlatko Vatawk je sredinomkolovoza1944.zatra1ioda se iz togmjestane povladi 3. satnijaIV. bojne VII. usta5kogzdruga,Stosu navodnozatraLiliNijemci, budu6i da 6e u tom sludajuhrvatskostanovniStvo ostati potpuno neza5ti6enopred partizanima,ali posebnopred nemilosrdnimdetnidkimterorom. Vatawk je naveoda je 500 Hrvata s tog podrudjapristupilo usta5kimpostrojbama.Njihova glavnamotivacijabila je sluZitiu postrojbamakoje 6e biti rasporedenena podrudjublizu njihovih domova,kako bi mogli Stititi svoj zavidaj.Zato su s nezadovoljstvomprimili zapovijedo napu5tanju Skradina,a na isti nadinje reagiraloi tamo5njehrvatskostanovni5tvo. ,>Zar 6ete ostaviti nas sa 6 oruZnikada nas oni brane od 600 detnika koji su naoruZanido zubi i koji se nama ovdjepriete otvorenoda 6e nasklati dim wieme dode,,.5l

Nakon kapitulacijeItalije na podrudjunekada5njihanektiranihkrajeva je 7. oruZnidkapukovnijasa sjedi5temu Splitu.Tijekom druuspostavljena ge polovice1944.onaj" pog svojimzapovjedni5tvom imala ZupskaoruZnidka zapovjedni5tva Zadar, Sibenik i Split.52U Sibenikuje uspostavljenai Zupskaredarstvenaoblast,dijeje voclenjepreuzeoMato Mijanovii, koji je raspolagaos 80 redarstvenihstrai.arai pet izvidnika(detektiva).Ipak, nedostajaloje dinovnikakoji bi vodili nadzornad kretanjemstanovni5wa, odnosno partizanai njihovih suradnikai niti jedan od njih nije bio uhva6en,

met: Pregledsituacije,izvjesceupu6enoZapovjedni5tvupodrudjavelebit-Dinara,Br.3l}ltaj., DAS, VZ NDH, kut. 4. 51UstaSaHrvatski oslobodiladkipokret,Tabor Skradin,Broj 52144,Skradin18. VIII 1944.,Predmet:Moli da se u interesucielognaiegnarodai na5estuariostaviposada3. satiu Skradinu,upudenoKotarskojoblastiu SiUenitulDAS, VZ NDH, kut. 4. sz Zapovjedni5tvo7. oruZnidkepukovnije,J. S. Broj Ll96lTaj.,Split 10.IX. 1944.,predmet: Doglasno izvje5deza II. polovinu mjesecakolovoza 1944.,primjerak izvjes6aupu6en Zupskojredarstvenoj oblastiSplit,Br. Ro 5666,13.lX.1944.,DAS, VZ NDH, kut. 9 (11c).

B4

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

Tijekom \9.44'iibenska redarsto je izazivalonjemadkonezadovoljstvo. ostalai;;"" dasnika,pa je poitala.oraskalaienai raspu5testvena stra1,a se pred njima na;;.- ; niti izvidniciriisu bili sposobnizi zidatke koji su lazili.s3

mornaridkadasnikai 170 mornarakc

lno ie za T-7 osiguranapouzdanapoe iz'Sibenikakrenulau Rijeku, napali dio niezinePosadeje Poginuo')o ici Sibenikaiu obavije5tenio potrebi

medu ostalimai gradskabolnica' Za panidnonapu5tatigrad i seliti se u ' s3 zupska redarstvenaoblastu Sibeniku,Taj. 244, sibenik 16. VIII. 1944.'Predmet: zajavni red i unuturn;ihposlova'Glavnomravnateljstvu poounuosobliemr.li;Ml;t;;;swu 4' kut' VZ NDH, sigurnostu Zagrebu,DAS' 54NOB-auDalmaciji,knjiga8,dok.br.407.,488,502',505.,knjiga9,dok'br'381'' 407., ' 54t3. 5Isto,knjiga9,dok.br.376',413',420',knjiga,10'dok'.br'354' 56Zbomik ao*u^i"oi i podataka o Narodiiosloboditaikom ratu narodaJugoslaviie' Beograd1979.,dok. bt.I02.; p"["-"rii'"emadkog Rajha 1944-1945., tom XII, knjiga 4, Jugoslavije,Beograd t972'' voiske Narodioos[oboditatke Jovan VASILI}-..|rC, Uiiaica 277.279. s7 Sibenskiglasnik,br. 3,23' IX' 1943'

Nikica BariT,:S/BEN/KPoD IJPMV)M NTZAVI5NE DRZAVEHRVATiKE

r85

sredi5tanapustiloje grad. Ljudi se vraiaju u grad predvedei pred jutro te odna5ajusvojestvari<.Elektridnarasvjetau sredi5tugradaje prekinuta,a vode je bilo samodo jutarnjih sati. Sredinomprosincagradu su nanesene nove Stete,ali se broj ljudskih Lrtavasmanjiojer je grad bio ve6 uglavnom pust. Bombardiranjasu onemogulavalai iskrcavanjeprijeko potrebne hrane s brodovakoji su uplovili u Sibenskuluku.58Do kraja prosincau Sibenika je uni5tenooko 200kuda,a stanovni5tvo je napustilopodrudjeistodno od bolnice,oko kolodvora,obale,uZe sredi5tegradai Mandalinu.Iako su Nijemci u Sibeniku raspolagali protuzrakoplovnim topniStvom,ono nije imalo djelotvorniudinak,osim Stoje prisiljavalosaveznidke zrakoploveda lete na ve6im visinama.se Prema njemadkimpodacimaod 27. studenog 1943.do 11. sijednja1944.bilo je 18 saveznidkihzratnih napadana Sibenik, a napadisu se nastavljali.6O Od L. prosinca1943.crkvena,Nonau Sibeniku su trebala sluZitiiskljudivokao znak za okupljanjeosobakoje su trebale pomodi stradalimaod zralnih napada.Znak za uzbunu od zradnog napadatrebalo je dati sirenom,a u sludajunjezinakvara s detirima hicima protuzrakoplovnogtopa. Svr5etakuzbunetrebaloje oznaditi>jednimdugim znakomsirene<<.6r Od 6. lipnja L944,zbogopasnostiod zradnihnapada zabranjenoje stanovni5tvu da se od L0 do 17 sati okuplja na trZnici (pazaru) i Poljani.Zato je pazarnakon 10 sati trebaoprestatis radom.Stanovni5tw je preporudenoda se preko dana drZi blizu skloni5ta.62 Teikode u Qjelova4ju upraue NDII u Sibeniku kr4jem 7945. i tijekom 1944. U jednom izvje56uVelike ZupeBribir iz prosinca1943.navodise da je stanjeu gradui kotaru Sibeniku prosincu1943.puno bolje >od onog dana kadaje prestalatalijanskavlast<.Zakljudenoje da tome pridonosidrZanje

nog i golorukogpudansvabezikakve potrebe<.I dok je prije kapitulacije Italije strah i nezadovoljstvosrpskimdetnicimajadalo podr5ku partizaniira, ssNOB-I uDalmaciji,knjiga 9, dok.br. 242.,286.,2gI.,2g2.,32L.,3:l5.,376.,400.,403., 408.,4r9., 421. 5eIsto, dok. br. 4I9,,420. 60Isto, knjiga 10, dok. br. 320.,385. _ . _u,?ulo1jednidtvo zralne zaitite Sibenit,br. 16, Sibenik1. XII. 1943.,Oglas(plakar), DAZ, SAC Sibenik. 62 lJred,Upravitelja kotarskeoblasti i Gradonadelnikau Sibeniku,broj 401, Sibenik6. VI. t944., Naredba (plakat), DAZ, SAC Sibenik.

B6

ZBORNIKU CASTHRVO]A MATKOVICA

nakon kapitulacije Italije stanovni5tvoSibenskogkraja za5titu od detnika tiaLiti od vlasti-NDH i njezinih oruZanihsnaga'63.podinje ' Bez obziranaove optimistidneiziave,stvarnostanjebilo je tesko.Tijea veliki problem predla vlasti NDH suodavalisu se s brojnim te5kodama, stavljalaje prehrana stanovni5Fa.Za madkavojskai hrvatskevlasti odredile

"^Xil5:; "'o$'f "ffi::#illffi'-llf f1943' stigaou D{q1ciju, 5' prosinca

Lorkovi6, koji je krajem studenog 1943.imenovuokup"lutrakorveteMirena BlaLaza vrsiteljaduZnostiSibeni vr5iteljaduZnor skoggradonadelnika nik. BlaZ je duZnostludkog zapovje Rakvinu. O ovom imenovanju l,orkc pa je ona stavljenau neugodanpoloZajbuc jednog dasnikakoji bi zamijenio Blai'a, U -talijanskih lira za hrvatskekune.66No, po-sjetministra vrSeni i zamjena Lorkovidanije znadajnijepobolj5aostanjena tom podrudju.'67 o teskim uvjetima Livotau-sibenikusvjedodilaje i predstavnicaMinistarstvazdravstvai udruZbeNDH Danica Zoti6, koja je tijekom studenog 1943.posjetilaSibenik:>Putovalasamvlakom do Bihada'Prva kolona njeprevoznosredstvozaDalmaciju) kretala je tri dana madkiiruo3.titu (jedino -Knitr. Tako se uputih u Knln, te odatle u sibenik, ra nakon mog dola*ska gdje sam ilti dan mog dolazkas ob6insklmnadelnikomgosp'Blazevicemi izpitala p$like, te uslanovila prieku poiodZupanom gosp. Vatavukom 'Djedjeg d-oma'u Sibeniku<. Zakljudenoje da se irebu ttvatunl-u iiOttog oko 400 djec!, ei1" ri toitit6ti" ve6im dijelom pqU.ifiTalij.ani,smjegli u Sokolskogdoma.oTa sirodadskiie se dielom po SibezgradunekadaSnSeg #ku oko vojnidkih-nastambi,ie po periferijama gdje potonji i korienje dupuju i jedu. Ta jadna mala poiudivlja bi6a u podrtinama,bosi, prg2aJ_u biednu"stikusadi5niice.Nemi ko da ih skloni,jer sveje-potudeno,ku6e popaljenesa svime$to ." u njima nalazilo.Pje5kesamobiSlaBilice, Konje*dt", Vrhpolje, Dabar. Svud jednaka slika, grabeLa,paleLa, umorstva.

67 NOB-a u Dalmaciji, knjiga 10, dok. br. 365'

NiKiCABAriI: S/B[N/KPOD TJPMVOMNEZAVISNE DRZAVEHRVATSKE

laz

Svugdjejednak odgovor:Talijani ubili, opljadkali,popalili (...) posljedica svegatoga su nezbrinutadjeca,gradskaj onaiz bliZe okolice'koji iko se hitno-ne pomogneuginuti ie od gradi i studenidok 6e preostalistradati -glullg ('..) uboSki dom.u sibenikuprimio je 16 djedafai 10 djevojdica od 3-14 g. Ta djeca spavajus iznemoglimstarcimai staricama.Kad sam

ginulo12 djece(...) NaSeku6eu Da enik bio meta saveznidkihbombardi_

:,*l#l:#',1fffi'J ;,1 gospodomT.ori|,zaiedygsnovcem'1"?*t:i;ilJ:I"#HXiti,T,lf "ilHJ, o!q6om,posteljinom,lijekovimai ostalim),kako bi'se pomoglo

l?:o-, SiPqnr-tgsirodadi,a u vezi s time zatratenajei pomo6drugihbrzaviitr

tijela NDH.6e Te5ko6aje bilo i I ^drygnlpodrucjimadrZavneuprave.Zbog slabihprometnihveza,od rujna 1943.u Sibe*ku nije djelovaopostanskipromet,niti su u njega _stiglepostanskemarke NDH. zato je kapetin korueteBlaZ odredio da se od 15. oZujka1944.preostalemarke Kraljwine Italije s utisnutimomakama NDH puste u kori5tenje,kako bi postanskipto-"i podeodjelovati.T0 lao predstavnikpolitidkegraneusta5_ : Branko Krpeti6, kao promidZbeni uspostavljeno Povjereni5tvoGlavnog ve, pod vodstvomVladimira Joni6a.I tilo Antu Feraru, kako bi tamo razvio vodio promidZbenudjelatnost.Ferari je potrebnona Sibenskom podrudjupodetis imenovanjemustaskihduZnosnika,-ali nije mogao prona6i odgovaraju6uosobu koja bi bila imenovana ustaskimstoZernikomVelike zupe Bribir, pa je prbdlozio da se na tu 68 Ministarstvozdravstvai udruZbe,Glavnoravnateljstvo za udruZbui druZtvovnuskrb, Broj: L782-s-rr-7944.,20.r.1944.,HDA,Ministarstvoskrbiza postradalekrajeve,br. !'r !' 1.6401L944., kut. 3. u1'll9\ulno izdanje za sibenikn, Hnatska fitateristika(zagreb), br. 7-9, srpanj-rujan . ^. . 1944.,81.-84. Logor Sibenik,Broj 5g144, Sibenik,9. oZujka premnipedat:Ured upraviteljakotarskeoblas_ P. BEZINA, n. dj., L64.,L69.,176._177. )redmet:O imenovanjuStoZernika u Velikoj {DH, kut. 4.

BB

ZBORNIKU CASTHRVOJAMAIKOVICA

Cvitan kraja-72 duZnostodredi Gabrijel cvitan, kao dobar poznavateljtoga rata tijekom Sibenika'-a kraj ie bio prosvietni radnik, rodom iz Zatona 'Zir" neu se Kasnije en za stoLernika. :.'" iigrebu.rr lpak, on nije postavlj ustaSki spominje kim dokumentimarao osobar.6ia1eobnasalatu duZnost

zna(io i usloZavanjeodnosa medu

problem,pa to koristi partizanimakoj 6e se oni pobrinuti za prehranu'Prol : teL,akzbogslabeprometnepovezanosrl. t svaki Osimtogi, >(...) partizanidolaze javno po ulicamai lokalima. Napadaju vih smetnja,vrSesvoju promidbu je hrvatskom hrvatsku drZavu,vriilOiilu Poglavnikai sve ono Sto sveto narodu (...) Svi na6i ljudi koji se ot druZiti ma bilo s kojim drZavnimslu partizanipozivajuna odgovornostte itradali sa ditavim obiteljima od pat ve6embroju daj, Feraraje naveoda se u tom iazdobljuu Sibenikpodelou od savra1atistanovni5tvokoje je krajem 1943.napustilograd u strahu veznidkihbombardiranja.77 hrvatskogknjiZev72 Tko tko u NDH,Zagreb1997.,7S.;Jere JAREB, >Svjedodanstvo i, p'ovijest,br'312003',973'-994' j"r"f;i zasurrement 1944.<,Casopis nika GabrijelaCVitanai" 73Nedatiranidotument naslovljens-,,GospodineI-ogornideln,a potpisan"Sibenski Hrvati prava5io,DAS, VZ NDH, kut' 4' 74Dokument bez zaglavljz(potpisanod met:Primio duZnostUsta5kogI-ogornikaLo1 ta5komstoZeruVelike ZupeBribir u DrniSu i. Broj: 938/Taj',Split31' VII' 1944''Predmet: ,rpnja 1944.,dbstavljenoZupskoj redalttlti:J rstvenaoblastu Splitu' Il' Prs' 48'57'12' VIII' avnos usta5koqstanaAnte Ferare' Broj 3144' i okoliie, Sibenik.26'II' 1944''izvjeS6e iibeni"ka

Hwati prava5i.'DAS, VZ NDH, kut' 4'

I!,oo; .EH;J,"f ii!l;i#l:,YtPo,H;o ",u,

NiKiCABAriT.: SISTAVIX POD UPMVOM NFZAVISNF DRLAVEIilRVATSKE

lag

lstavila kao >SibenskiHrvati prava5i< vedena u pitanje vjernost duZnosnika

promijenjenonabor je.Minisrarr.u'*r:'ojJ'jTl3'ffi i3#"'#*:TJ: je

ali izbor odvjetnikaAnte BlaZeni.6a ia gradonadelnika |ajljep_59,t, i Manfreda Makala kao dogradonadelnika bio pogreska.Xludirajueir" ,iilr"* prijeratnu stranadku_ pripadnost, "Sibenskipiavalin ," p*oi optuZilida je >bivsizemljoradnikhrvatoZdorzlc(<, jribiieviievac<. a drugi ,rjugoslavendina BlaZ,ei6je navodno traLio od ministra Frtbulea oa imenule novi gradski odbor,pa je umjesto Hrvata stardeviianaca, koji su bili dlarioviodboraod-

nadelnikai kotarskogpredstojnikaim kapetan korvete Miren BlaZ. "Siben okruzio "najgorim antihrvatskimelementimau gradur,,dok je za svogzamjenika opet imenovao oBlaZevi6eva druga tvtitatu". Kao posljediia, u opdi{ ne rade po5teniHrvati, nego >detniii i Svercerio.Ts je i Ferara u vi5e izvje56a . _ Uskoro "sam duZnosnicima u Sibeniku. U vezi s vr5iteliem

nesposoDan,saDorlranasvako mu"r"ffiT.'.'.'i.: ;5i:"TS

Hffiil-,jr:fl:: vi6a i zapovjednikaredarstvenestrai.eu Sibeniku,po-e"it'u zdravka Fa_ volu, da su tijekom bombardiranjaSibeniku nugiruruli redarstvenike da napustegrgd i da je prijetila opasnostda NijemJi upra.'upredaju srpskim detnicima.Iako je iz zapovij"dda ," uiiti uiisi 3ugoslavens[i ,zagreba.stigla dasnikKovad,detnidki zapovjedniku Sibeniku,on je to uspio iainatipreko jedneosobezaposleneu redarstvu,pa je pobjegao partiiiie.r, u Mij;;ri; 78Porudnik Franc Kovadj9 od jeseni1943.djelovaokao partizanskiobavjestajac. Nakon Stoje otkriven, u travnju t944. prebjegaoje partizanima.'p. leiiC-eurl c, cetnici n Hrvatskoj,226. 7eDokument bez zaglavlja od Ante Ferare), Predmet: potrebe i nedostatci ^Glavnom -(nap_isan Zup.red. oblastiu siuenitu, Izvjesie ravnateljstul'za iav.."J i ,i!urno.t, ured II b, zagreb8' IV. 1944.;MUp NDH, Gravnoravnarerjstvo z34v1i i9o isigurn6st,oojer r - oJl sjekII' Predmet:Miaovi6Ante - podatci,zagrea27. wr. rs++., tii, vZ NDH, kut. 4.

90

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

ista, nego je s njima suradivao'Narjnika,Ni3emcisu traZili od Mijanor kako bi bili strijeljaniza odmazdu'

ra njegovo mjesto postaviti jednog ljer je potrebno imenovatinovogza, ,ada u Sibenikunema' Pored toga izvidnika, ali ne u nijednom sludaju slidneoptuZuju6epodatke iznio i o uZio da Je okruZio >extremnimjugo-

je prebjegaopartizanima,prethodno iskaznica.sl osobnih --revno56ujedCjJigf"Onoje da ove optuZbenisu bile motiviranesamo

Broj-l!l!!,]iai , Predmet:BlaZ 80Dokument bez zaglavlla(potpisanod Ante Ferare),_ t: W_1?!4., upu6enoPovjeSiUenit podatci, graOoriaeetnitc'SiUenika, Miren Kap. torv. DAS, vz NDH' kut' 4. Splitu, u krajeve ,i""" za renidtvuGlavnog ".l"u"oj"re "u.st.g r' 182' u, Iaj' 210,24'Vll' 1944',Predmet:CauSIvan' arstveneoblastiu Sibeniku'Velikoj ZupiBribirDrni5 28' VII' Bribir Sibenik,T' broj: 440144, 'tai' 2L2' 29' WI Sibeniku' u oblast darstvena

NiKiCABATiC: S/BEN/KPOD UPMVOM NEZAVISNE DRZAVEHRVATSKE

191

S1ueni!,_nr91 163g.,sibenik,3l vII. 1944.,ogras(plakat), .83Gradskopoglavarstvo sibenik,Br. 19g1,siuenik3.rx. if,14.,ogras-iptar
92

ZBORNIKU (AST HRVO]AMATKOVICA

dimir Joni6. General Tomasevidje preuzeo svu izwsnu vlast na povjeletn" podrudju i nije bio odgovoian niti jednom ministarstvu,nego iz"o^ ravno poglavnikl. UreO za gradanskeposloveje imlo sjediSteu Splitu, a djelokrufnjegovih poslova u odnosu na prija5nje.Glavarstvo gradanske upruu" UTojeiuZen,^budu6ida je s jedne stranevedeovlastidobio general Tbma5evi6,dok su se drugi poslovi bivieg Glavarstvagradanskeuprave trebali prebacitiu djelokrugvelikih Zupa.ss odiglednoje uvotlenjeobatttihodsjekai njihovopodretlivanjenjemadkoj vojsli bilo u cilju sto boljih priprema za obranu tog podrudja od saveznl&og iskrcavanja.Torn" qeObei i odredbageneralaToma5evi6as kraja prikupe radnike vlasti na traLenjenjemadke_vojske srpnjJ 1,944.da "i*ritn" i u seoskim t] op6iama prepr9k9. protupadobranske tdli tu trebali izraditi padosludaju b_i.t1 kgia je izvjestajnu_sluZbu miiiciiama trebalo organizirati vojna hrvatska ili njemadka bransio radu na sludajinvazijeili-ubacivanja,neprijateljje da svakaosoba(S-rbin)od 15 do 55 goskih padobraricuo.Zakljudeno "naoruZina i ukljudena u detnidku organizaciju' dina starosti mora biti rastrdalisu se po okolnim selimai iz Kosova seljaci ovogapojedini "Foslie kg. psenice<,.87 jednu su po 15-Q. nudili pusku traaili da kripe pnst za _. ". podrudju Sibenskom na stanje uprave, Bez obzira na uvodenje vojne bilo je i dalje nepovoljnoia vlisti N-DH, koja dobrim -dijelomnije mogla radunati na"lojalnost hrvatskog stanovnistvatog podrudil, 919potwduju i partizanskipobaciiz sijednja1944.,po kojimaje s podrudjaSibenikau pariizane otiSlo8.700osoba.88 Podetkomkolovoza1944.u sibenikuje, na prijedloggeneralaTomasevi6a, osnovanamuika i ZenskaUstaskamladeZ,koja je.9\"pn9 imala L5 dlanova.Slavko BiaLilvodio je muSku,a Tona Friganovi6ZenskumladeZ' No, odiglednoje postojalatolika odbojnostpremayla;am3' da je Usta5ka -taOeZ"moratadlblorraiioprikrivenoobziromna sada5njemjestneprilike"'8e

Drnisu,DAS, vZ NDH, kut. 4. si ZdravkoDIZDAR, MihaelSOBOLEVSKI , Preiutivaniietnitki zbiini u Hwatskoji Zagreb1999',dok'br' 189' 1941.-1945., u Bosnii Hercegovini

NiKiCABAriC:JIETNIXPOD UPMVOM NEZAVISNE DRZAVEHRVATSKE

193

94

I

zBoRN/Ku (ag HRVIJAMArKovtcA

1944.oPetnaPaloSibenik,Posebno rdalini, pri demuje poginuloi ranje;krba Zivotnimnamjernicamabila je me su bile visoke'Talijanskalira se i Zelieznl(ki i pomorski promet uop6e . piitite su bile nesredenei "pod do-

unutra5njineprijateljineprekidnoi sv' ti oko staloZenjaunutra5njihprilika' I ta. Svojerazorno djelovanjeoso-bitos posvebeznadajneciljeve.Politidkepr prilike vrlo slabe"'" Gospodarske

Dria4ie niemaike voiske u iibenskom kr4iu injim anektiranimpodrudjima,iako je >mima'bilo bi teSkomogudebez isto-

nik se razlikovao od splitskogpodt zauzimanjetoga grada u rujnu L943' dite zlodine nad hrvatskim stanovni vlasti NDH.ee U rujnu 1943.u Sibenikje u5la kom studenognju je zamijenilanjet Bihaia razmjestilaodZadr podrudja -5u. parti: Zadatakjoj je bio diSdenje

e5Kuo u bilj. 75. e6Kao u bilj. 52. s7NOB-a u'Dalmaciji,knjiga 9, dok' br' 488' e8Isto, dok. br. 49t.,507.'5t3. ', ssNOB-a, Oot*oiii,intiga 8, dok. br. 429.,knjiga9, 223.,242.,244-,245.,256',267 375.,knjiga10,dok. br.235. 1oo1.1o,knjiga 9, dok. br. 375'

NihicaBarit: SIarA/IxPoD UPMV)M NEZAViSNT DRLAVEHR/AT'KE

lgs

na tom podrudju,i nakon slabijegotpora partizanaza BoLi(,1943.zaposjele i to podrudje.iol

tot I9ro,dok. br. z!2.,222.,2g4.,304.,373.,376.,420. r02Sibenskiglasnik,br. 10.,g.X. 1943. 103151o,br. 12., 14.x. 1943. le Isto, br. 22, 6. XI. 1943. tolY:"d^lpj"ylJ"ljl ko_tarske y. obrastii gradonadernika u sibeniku,Broj: 126144,2. .^. . 1944.,DAZ, SAC Sibenik,OpdinaSibenik. u:".d_"g11"llg!'ar
96

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Kapetankowete BlaZ se ipak obratio Nijemcimau vezi s hci 5ibenika.107 njihovom odlukom od 3. lipnja 1944.da 6e kao odmazduza podmetanje mina na cestamastrijeljati taoce.Blai, je smatraoda se podiniteljetakvih napadaionako ne moZeuhvatiti.Budu6ida od rujna 1943.u Sibenikunije bilo napadana Nijemce,smatraoje kontraproduktivnimda se njegovistanovnici uzimaju za talace,Stobi samopovedalonapetostii smanjilo povjerenje prema vlastimaNDH i njemadkojvojsci.Zatg ie, ako se ve6 nastavi I u srpnju sa strijeljanjemtaoca, od toga trebalo po5tedjetiSibendane.l08 u interesuusmjere1944.usta5kidopukovnikKedeti njemadkavojska,>>a nog uni5tavanjakomunistidkihelemenata<,dogovorilisu da Nijemci taoce uhi6ujuu dogovorus vlastimaNDH, budu6ida su prethodnouhi6eneosobe koje nisu imale nikakvevezes partizanima.I Nijemci su zakljudilida bi odmazdanad takvim osobamamogla stvoriti >napetostiKommunistaus Sibenik".Smatraju6ida najve6idio stanovni5tva mjera odmazde.rl0 od daljnjih su odustali Nijemci napade, osudujeovakve Podetkomlistopada1944.Nijemci su oslobodilitaoceJeru Bumberai Urood5a Vulinovi6aiz Sibenika,budu6i da je dokazanoda nemajuveze >>sa >ne traLemetnicima<.Nijemci su ih na ftaLenjehrvatskihvlasti oslobodili, 6i na njih zamjenu<.Ovime su hrvatskei njemadkevlasti Zeljelepokazati da ne Leleda kao taoci stradavajunevineosobe.lll OruZni5tvoNDH je u vezi s ovim dogadajimazakljudilo:>I ako Njemci vje5ajukomunistei njihove simpatizerena mjestimagdje budu postavljenemine ipak se promet Vidljivo je da su vlasti NDH od staneodmetnikajo5 uvjek ugroZava,,.r12 107Ured upraviteljakotarskeoblastii gradonadelnika Sibenika,Br' 394,4.W. 1944., Predmet:Taoci,GospodinuZapovjednikuregimenteu Sibeniku(prijevoddokumentas njemadkogjezika), DAS, VZ NDH, kut. 4. 108Ic Aussenstelle der F. P. Nr. 57 806,Predmet:Hap5enjetaoca,upudenoupravitelju redarstva-uSibeniku(prijevodnjemadkogdokumenta),zapremnipedatZupskeredarstvene osobeu Sibeniku,Taj.209,18. VII. 1944.,DAS, VZ NDH, kut. 4.

Ferara (priloZenje i hwatski tekst ovog dokumenta),DAS, VZ NDH, kut- 4'

NiKicaBariC:5/B[N/KPoD UPMvoM NEZAVISNIDRiAvE HRVATSKE

lgz

9B

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

obitelji.llsTako se na podrudjukotara SibenikSestobitelji iz Vodica izjasnilo ia odlazak,ra rud u treii Reich, iako uglavnomnije bila rijed o iz-

narodu,..121 1rs opdinskopoglavarstvo Upu:1"y.€ vodice, Br.lg5l44,zI.V.L944.,Predm,et: 1a:9 gr' DAS' VZ NDH' 1944', 24'v' 58/Taj', Sibenik, u u Njemadkl, upueenJXotarskojoblast

DAS, VZ NDH, kut. 4. itl poLu."nt bez zaglavlia(potpisanod v' d. usta5koglogornikau SibenikuAnte i"tniet6 razbojnidkodjelovanjeT C{gtlk-"--}19:[", pYdi* Ferare),Broi:28144,Predm-et: UstaskomstoZeruza Veliku ZupuBribir u Drnisu,DAS, VZ NDH, kut. 4. swo,Z4'.V.1'944.,

NiKiCABATiI:SBTNIXPOD UPMVOM NEZAVISNE DRZAVEHRVATSKE

Igg

dnom izvje56uMUp_a NDH iz kolo_ rojnevlastipostupajuu Sibenikuvrlo > suverenigospodari,a ne kao savezesnasloZenogodnosaizmeduNDH i

i1:li"'I" fovjergnisty-aGravnog ustaskog "'::^,?rlT':?,9.?1*".:.1 ;:l'"fi i [1il:],?*'..,I:.4:.,',n1"1,!Z;j;.;1,e;;::'1';Jl;iffi ;fX1?trt;,33;ff il lm:*

Gravnog *"uojJ'.1j,lJ:?::ll: bodje.19 B:_1il:,'f.'f"::u,lilf:Titr.Et,*# ,r:vjirenidtvu krajeveu Sptitu,OaS, VZ Nprf,'rui. i.

s,6+f,; r aj.Z44,sibenik predmet: 16.vrr. 1e44., lT*:n*:*i'lli:f*:t" Gravnom '4. po,rouu, ravnaterjsti,v#'t"l.,iiiili,; srgurnost i:m.n:?*:fl:"iyttilgt*y:{-"+ u Zagrebu,pAS, VZ NDH, kut. ',1T yrZy*, Na. Sosolevbiii, oi.,dok.br.18e. '-" rovrerlrrvaobaviestajna ". Ravnaterjstvopromidbeza Darmaciju, sruZba,rzdavat:

29,Splitzs.-.W-. tll+. 1uroSu."l, oas,'vZJfrii, r,ut.+.

br.

100 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

posvetiti onome Stoje bitno, 9."_oY3.o 2ajednidkogneprijateljado zajednidke Unatod nezadovoljstvuizazvanot ovisnostvlasti NDH o njima postala povladenjaiz Dalmacije.Nakon prodt s todno EuroPu,i u NDH je " zavladao NDH je 10' rujna L944' dostavilo 'uku: oViesti da njemadkepostrojbe

ffi fi iH:?ift"*:n' I # ;::,], su lrudja".la Ipak' Nijemci se 10' lis"'" topada odludili povuii iz Dalmaciie'lze Posfied4ii dani upraue NDII u Sibeniku )H su sa zabrinuto5iupromatraleka:iti iz Sibenika.Njemadkivojnici su u e, iako je bila rijed o privatnomvlastpraviteijkotarskeoblisti SibenikLuZapoviedkinovii je 16. listopada 1944.obavijestioVeliku Zupu Bribir i vojskapri njemadka 6e da vijesti ni5tvootalnog odsjeka>Lika< da se Sire kraj katecisterne i poUue"nln OiZiu zrak elektridnucentralu,vodovod drale sv. Jakova."Uslied ovog medjt loZenje,te postoji opasnosti od eve nuo da bi uni5tavanjeovih objekatai: da nema vojnidkih razloga da se na pu ako.se J-u. Ugf;"n to3i je vlasiidtvo N.D.H' prisvojili su Niemci ("') odajno kaZem ne da teSko,. struja nastupitie" (' ) dokine ioS i "t"ktiidna bi bio sto katedralu, i oStetilo rt-j" (...)", dok bi ruienje cisternisvakako rczniie ovim ,,grifh pr"O povie56uo.LLHnovi6 je istaknuo da u vezi s >(...) g6uuruos mjesnimnjemadkimvojnim vlastima,budu6ida one nikada n^5iT traZenjima(...)<. Zato ie 6e da izadjuu susretpa i najopravdanijim da se sprijedi unistavanje NDH vlasti je zatraLiood visih clvitnitr i vbinitr 126N. nAnte Ustrojkopnenevojskedomobranstva NuavbneDrinveHnaske, 1941.-1945., , el za Sifru,Odevidbroj 152' Sibenik11' IX' SiUenit'DAS' VZ NDH, kut' 4' ++.,SiUenit23.X. tg44, Predmet:Sibenikt Velikoj Zupi Bribir u Drnisu' DAS' VZ upudeno izvjesce vojsci, napustanjepo njemadkoj NDH, kut.4. Kota.rska. gb!1sj r30Ko1ur.1uoblastSibenik,Sibenik16.X. 1944.,UredovnoizvjeS6e' vojsci,DAS' VZ po njemadkoj objekata unistavanje Sibenit Predmet: iS8,'hi., Sibenit,Sr. NDH, kut. 4.

NiKiCABATiTSIBENIK POD UPMVOM NEZAVISNE DRZAVEHRVATSKE

I T O1

re vijesti. >Gledevodovodai elek_ ld Divizije (zapovjedniltvanjemad_ 6anje,da se u te objektenitiko Oi-

LTi]it"ttn

u. 7 qra!. Narod ih posipacvije6em lu bit 6e bilo vi5e oO tiiueu dobro i odjevenih partizana.Gotovo svi izgredaj; tffi gojni i ured-

Zakfiuiak

t?,?;1p11,T?:

trajT!aj"_"1:

kr{ko tijekom rravnja :^|?=in"i;ffi;i 1e4t. sibenik suubrzo gdpilii ilii",it, ,,"":JtffJ:'#T: j: X*,*1jr{1:f;,_":+##r:::*":lil,"l'3lii.llii,,',Tj.lT# stvav i artizane, kao rnurirfr?1"1;;;# L1lljflt :, l*:l*," g_*19yni

stavljalatalijanskojineksiji.

kapitul acije opetdobil amog,,s_ Y"?lll,f,* :I?1,,^;,1Pg, llij,.T\e Rim ski m

;ffi ; ;;5;l; ""ng::ri J:gyb! l.xli,:I'H;:":l ?ljh "e",i",i,i " Sjbeniku suod,rlle il;;;#il# ;J; n1*""[*::.'_:]1,":tiNDtu ko6ama kojesuuverikeogranidavar " e njezin"q".ufiugff:tffiil;il;;

'.!,7,n!!1;.\,ii! 24. x. 1s44-,upueeno Kotarskoj ,o,,,ii'a,x:1,;;".::o;,P"n3:'"**:T5;^1,9'^"j iiil1;$,t:::l:#:itrrlj

;il';',i;?:",ifi'yg S:o;oi.J,,"L"rI.1#;;;6:i:i.-;il 25.x. 1944., oAs, vZ Iron, tut. +. o

';:!:'f

::::;:::::::%!:I:'?:r.!o!:J*j,-d,:e1\uqr@dDrugogzas u^,0' d tsss.,id.ie ;' p:;EZi"N ;"": ;i:"fni ?{;"oo 133p. "o*:fiKi' ;Beo[ra BEZINa, lo n. o;., lil:.

jedanja

102 I

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

bombardiranja.Hrhranom, slabe prometne veze, razarajt1asaveznidka podrudja i dalje je dobrim vatskostanovni5tvoSibenikai njegovaobalnog Cini se pridruZilo. dijelom podrZavalopartizane,a velikim im se dijelom i da je u Sibenskomzaled:u,u kojem su uz Hrvate Zivjeli i Srbi, stanje bilo drukdije.Nepovjerenjeizmedu ovih dvaju naroda oditovalose u dinjenici da su Hrvati ipak vi5e pristupaliustaiama,a Srbi detnicima' S jedne Odnosvlasti NDH prema njemadkojvojscibio je vi5eznadan'

s tog podrudja.Nijemcimaje bilo neshvathrvatskogcivilnogstanovni5tva ljivo medusobnonepovjerenjei netrpeljivostvlasti NDH i detnika,buduii da su i jedne i drugeZeljeliukljuditi u zajednidkuborbu protiv partizana.U tom smisluoni su sebesmatralidimbenikomkoji 6e uspostavitimir i sigur-

usta5kepolitike, Stonije imalo ve6eguspjeha,budu6i da beskompromisne se na stlnovniStvoSibenikausta5euglavnomnisu mogli osloniti.

Ivica Golec Hnatski institut za povijest,Zagreb

PETRTNIST(O UerrEl]rsru - VAZNASASTAVNTCA OBRAZOVANIA UCTTELIA U HRVATST(OI

UDK 371 (497.5)(091)

Uuod

t. t-tt9 Pglrobno o petrinjskomSkolstvui uditeljistuvidi: Ivica GOLFjC,povijestikolsna u Petrinji (1700.- 2000.),petrinja 2000.

104 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

zavr5ili pedago5kitedaj u Bedu, imaju zada1upodudavatii ostale osobe zainteresirane za uditeljskipozivu Vojnoj krajini. Stogase i prvi pedago5ki tedajeviu Krajini organizirajuve(,t774.,znadineposrednonakon povratka iz BeEau Krajinu osposobljenihuditeljapo novoj metodi opata Felbigera, a odrZani su u Bjelovaru, Petrinji, Karlovcu i Beloj Crkvi.2Zasadnam nije poznatoje su li i u koje vrijeme pedagoikitedajeviu Petrinji odrZavaniod podetka19. st. do 1821.godine, a za udteljsketedajeveodrZavaneu petrinji od 1821.pouzdanepokazateljeprona5lismo i istraZilismo u dostupnom arhivskom gradivu.3 Bududi da se od 1825.do 1840.sjedi5teravnateljai ravnateljstvaza SkolstvoBanskei VaraZdinskekrajine nalaziu Bjelovaru,u Petrinji za to wijeme pedago5kitedajevinisu odrZavani.Ponovnose organizirajuposlije 1840.i otad kao tromjesedniodrZavanisu 1842.,1,844.,1856. i 1860.godine. Iako podetkeuditeljskogobrazovanjau Petrinji treba traLiti jo5 u davnoj 1774.175. godini, organiziranjemprvih pedago5kihtedajeva,svedo 1862. te dvomjesednei tromjesednetedajevene moZemouzimati kao podetak rada petrinjske UditeljskeSkole.Na osnivanjeUditeljskeSkoleu petrinji presudno su utjecali argumentiranoobrazloLenizahtjevi visokih kraji5kih dasnikai dinovnika,tradicijaodrZavanjapedagolkihtedajai uspjeinoorganiziranjekraji5kih uditeljskihskup5tina.a

U Petri4ji je 7850. odriana prua uiiteljska skupitina za cijelo podruije IIru atsko-slavonske uojne kr 4jine U povijesti SkolstvaVojne krajine vaLnomjesto zauzimajnuditeljske skup5tine,kojima se nastojalodati neke nove poticajeu razvojukraji5kog Skolstva.Prema Ivanu Martinovi6u, prva takva skup5tinaodrZanaje krajem 18. st. na kojoj su se sastalisamo Skolskiravnatelji>da vije6ajuo boljku Skola".sTreba spomenuti i uditeljsku skup5tinu,iako regionalnog znalaja, koju sazivaravnateljNikola Hadlil i koja je odrZanau Vinkovcima(8. IIL 1849.).6Ali prva uditeljskaskup5tinana kojoj su sudjelovalisvi ravnatelji kraji5kih Skolskihkomisija i uditelji iz raznih dijelova Hrvatsko-slavonske vojne krajine, odr1anaje u Petrinji tijekom jeseni 1850.godine.Skup5tinu je sazvaloMinistarstvo rata u Bedu reskriptom od 30. svibnja 1850.na prijedlog Generalkomandeu Zagrebu. " Vrp. o tome, Peter KRAJASICH, Die Militcirgrenze in Kroatien,Wien, 1974.,281; i Rudolf STEGER, Bela Crkvau XWIL i XIX. veku- komorskovojno-graniiarskipeiod,Novi Sad- Bela Crkva, 1982.,218.

tvicacolec: PETRtNIsKo - vAzNAsAsrAvN/c/)BRAZIIANIAuCtrELlA uCtrELJtSrE u HR4ATSK7I I t OS

ikih Skolskihpraznika,podelaje s lana. >ko20 uditelja,dva we6enikai nesu se odrZavaleu zgradipetrinjske .spravitii donijeti zakljudke o slje>nikau narodnim - podetnimSko-

urvrdivanjetemerjnihnaderazabotj,ril?ix;,llTit:TiJff "#::,--'.TIl;i]

skogjezika. Skupstinaje takodertrebala izrazjtisvojagledistao nadinu ko_ jim se treba uditi narodnijezik u krajiskimpudkim sftoiama.Tako je zaklju_ denoda treba sastavitipotpuniAbeiedarzi Hrvatsko-slavonsku uolnu tia_ jinu, a raspravljalose o ditanci zarr. i ilr. razrednarodnih skola,u tolirnu r<.Prevladaloje mi5ljenjeda se ne l i u kraji5keSkoleuvede>zgodno vatnoga uditelja Zorilila< koja je Zakljudenoje da se tiska hrvatska Riesla.8Knjige za vjeronaukpreje istaknutai,elja da se prirede u e za cijelu Krajinu i da se Stoprije :a i bitnim znalajkamakoje bi treu kraji5kimSkolama,na skup5tini (ve sv. l,ovre, koji su ujedno bili i koli.eNa prijedlogNikole HadLila 'enskom<< odnosnohrvatskomprar knjigamaizostaveslovae ili c isro se slovae ili a u izgovoru ne bi r se ditalo kao e, i, je, ie, ili ije zaboljih pisaca,te da se umjestoe ili ako se e ili i otegnuto (dugadko) oderje predloZioda se uz latinicu u podetnicekraji5ke pudke skole, s obzirom ni ugrdko-istodnumladeZ<

t0 I. MARTfNOVIC,

"Uditeljskaskupstinau Krajini<,NapredakxLW (1905.)46,729.

106 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AM^TKOVICA

uvrsti i 6irilica, ali taj njegov prijedlog nije prihva(en,ved je donosenje konadnogrje5enjaostavljeno"viSoj ovlasti'" "'11 u za'pisnikustcupstinenalazio se prijedlog kojim se od visih vojnih vlasti traZiloi osnivanjejedne sredisnjeSkolskeustanovena kojoj bi se sustavno Skolovalibudu6i kraji5ki uditelji.l2Osim toga, traLenoje da se za svakuglavnu Skolu(Oberschule)naru trivijalne SkolepredloZili su njemadk po primjeru latinske gramatike,pa joj Po wemu sude6i i slavensko-njemadki. rila prema pisanju hrvatskeslovnicei male ditankeza podetnupudku Skolu u Hrvatsko-slavonskojvojnoj krajini. Izrada ovih udZbenikabila j" po"j9je i no6< tako da je gotov tekst tih rena Mijatu Stojanovi6u.-Piiao "dan knjiga ditan i prihvadenna skupSlini13.i 1.4.listopada1850.god. Hrvatska sloviica, odnosno podetnicalirvatskog jezika za elementarne(narodne) pudkeSkole,posfijizavrsetkaskupstine,bila je poslanana,strudnuocjenu, u U.rOneiaa 1eviSevlastinisu nikahaodobrileza tisak,ostalaje u rukopisu, a 1866. nalazila se u knjiZnici realke u Rakovcu'l3 O znadenjui dosezimapetrinjskeskupstine,iako kratkotrajnim,zbog nadolaze6egaustrijskog apsolutizma,korisno je pisao Att,.ln Pechan,istidu6i kako-i" onu-tupluro kamen medaskoja krajiskomuditeljstvugipm otvaravrata druge polot'i"" 1,9.st., a ,krepki duh mlade hrvatskeknjiZevnosti... koji je.r ono preporodnodoba ... prelebdiocijelomnasomdodrijemamovinom, 3" i u Krajinu. Probudioje i u krajiskimuditeljima "sio ju6e duvswoljubavi za miterinski jezik' Jer akopremsu kraji5nicibili njeZivotu,najradijesu govorili jezikom' madki odgojeni,ipak u nesluZbenom kojim ih jE iadojit majka slatkimglasommaterinjim...stoganaglasenijeu jezik tra;ist
14A. PECHAII, n. dj., 14.

- VAZNASAsrAVN/cA tvicaColec:PtrR/N/sKoUCITELI:STE oBMZovANIAIC:TELJA u HRvATsKoll107

loj Hrvatskoj, zakljudci petrinjske skupstineiz 1850.podinju se ostvarivati tek poslije 1862.godine,odnosno1868.godine. Jedini zauod za obrazouanje vojnoj lv4jini (7862,-1 887,)

uiitefia

u llruatsko-slavonskoj

uditelji5teu Petrinji sluZbenopodinjepostojatikadaje naredbomglavnog zapovjedni5tva 26. travnja1862.dopu5tenootvaranjedvogodi5njeg pedagoskogtedaja,koje podinjes radom 1. listopada1862.godine.Do 1. listopada 1868.djeluje u sklopu realke i s ostalim dvjema skolama.otad se pedago5kitedaju Petrinji podinje>>samostalno razvijati...o.1s Od 1868.zapodinje proces preustroja Skolstvau Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini. Razmi5ljase o mjestu gdje bi se utemeljila preparandijaza to krajisko podrudje.Budu6i da je ve6 djelovalau Petrinji, iznimno vaZnomsredistu Hrvatsko-slavonske vojne krajine,odludenoje da tu i ostane.osim savjetnika Sabljaka,l6za ostanak uditelji5ta u Petrinji treba zahvaliti Ivinu Trnskomi GedeonuZastavnikovi6ukoji su pomogli da se 1869.pristupilo izgradnji nove Skolskezgrade. Konadna odluka o gradnji zgrade za petrinjsko uditeljiste i o opstankuuditeljske Skoleu petrinji donesenaje prigodom posjeta cara Franje JosipaL Petrinji t2. oLujka1869.godine. car je tada obi5ao'>malurealkuprihvatio nazoreTrnskogai Sabljaka,poglavito valja zahvaliti, da je u Krajini sagradenotoliko divnih Skolskihzgrada,i da je podetkom sedamdesetih godina u dvamauredima bio uvedenhrvatskisluZbeni jezik,te da je hrvatskijezik postaonastavnimjezikom u dvjemakrajiskim Skolama......17 A neorenesansna dvokatnaSkolskazgrada,za obuku ueitetiskih pripravnika u Petrinji, koju je gradio petrinjski graditelj Bonifacije Cettolo stajalaje 130.000forinti, a dovr5enaje 1871.godine. Kraji5kimreformamaprovedenimu lipnju 1871.donesenoje vi5epropisakojima se podrobnouredujerad pudkihi srednjihSkola.Propiso obrazovanju uiiteljah i uiiteljicah za puike uiione u vojnoj krajini donesen8. lipnja 1871.sastojise od 4 poglavljai 27 Elanaka.U prvom poglavljukoje govori o uditeljskim obrazovnimustanovamau dl. f . iznesenoje: >>zaobrazovanjepotrebnih udevnihsilah za pudke udione,kano Sto i za usavr5avanjeve6 ponamje5tenihuditeljahustrojit 6e se u hrvatsko-slavonskoj voj15I. MARINOVIC, oPovijesne crtice o pripremi za uditeljskusluZbuu bivsoj Hrvatsko-sfavonskoj vojnoj krajini<,NapredakLXW (1925.),I-2,38. 16Isto, 39. 17I. MAI{'I'INOVIC, ,UspomenestarogSkolnika<, NapredakXLW (lg}5.), 16,253.

I I

108 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

noj Krajini dva uditeljskaobrazovali$ta,i to jedno za uditelje, a drugo vojnoj kraza uditeljice... O"i zavodiuzdri.avat6e se u Hrvatsko-slavonsko iz kraljevinskih Krajini jini iz krali5to-zemaljskogproraduna,a u banatskoj ugarskih drZavnih proradutta".ls Glavno zapovjedni5tvou Zagrebu-.otad dieluje kao whovni .tpraunai Skolskaoblast za Hrv.-slav' vojlu krajinu_s tao i 9rv.-slav.-dalm. zemaljskavlada u Zagtebu..Iz istinr O3etokrugom poslove kojemu je bio dodijgljgl_jedan "zemaljski za unritarnje Odjela nalozi $kolamaod 1871.do 1873.godinekadaje istir,r Skolskinadzornik< rvanposebanOdjel za bogo5tovljei

l"l'iflf;trfil?i?u:ll: "Hiifl

io Petradi6u to wijeme ravnatelj vinkovadkegimnazije,Franjo Viktorin, Skolskiizvjestitelju glavnomzapovj^e^drist"" i Zivko vukasovii, zemaljskiSkolskinadzornik za Vojnu krajinu,2Oa otad kraji5ko Skolstvovi5enije pod izravnim utjecajemRatnog ministarstva u Bedu. Budu6i da je Petrinjave6 tradicionalnosmatranasredistemobrazovat 7 agrebubezve6ihie le5koda nja kraji5kihuditelja,glavnozapovjedni5tvo Skolaza.po-drudjeVojne krauditeljska trogodi5nja sJ di odluku d'onijelb jine i. listopada1871.otvori u Petrinji. Nesumnjivgje 0.asu takvoj o{lgci svojim stajili5tima pridonijeli i ved spomenutiutjecajni-politidki, vojni i kuliurni djelatnici.Druga uditeljska5kola,koju su pohadalekraji5kedjevgjke, djelovalaje od 1871.na Zenskom>uditelji5tupovijesnecrtice o pripremi za uditeljsku sluZbuu biv5oj Hrvatsko-slavonskojvojnoj krajini,,, NapredakI-XVI $925'), L-2, 40' 20A. PECHAII, * dj.,2L. 21 Ivan BALASKO, i'ovijestna crta o postanku, razvitku i djelovanju kralj. uiiteljiita _u u Petrinji 1886.'9' Petinji, Godiinji wleitaj krati. uiiteliiita u-Pettinjiza 3k. god. 1885.186.

tvicacolec:PtrR/N/sKouCtrELltSrE - vAiNA sAsrAvNtcA oBMZovANIAuCtrELlAu HRVAT1K1I I t Og

grgfiia, gimnastika,pjevanje,guslanje,orguljanje i glasoviranje.U skoli su bila otvorenadva stalnakatehetskamjesta,da-seu vjerskojobrazovanosti zadovoljiuditeljskimkandidatimakatolidkei pravosiavnevjere. Nastavni jskih pripravnikaiz imovinsko-krarno 135 stipednijau visini od 200 tipendijadodijeljenoje udenicima iteljskim pripravnicamasamostaniah i uiiteljicah za puike uiione u lI. razredauditeljskeikole udenici lstojao od pismenogi usmenogisavnikje detiri satarjelavao zadane :dagogije,geografijei povijesti,te eiih detiri sata rje5avaopitanja iz menomispitu, osim iz spomenutih rcdrudjareligije i specijalnemetoie za svakogpripravnikaupisaobi rio s odlikom<.Prui ispiti zrelosti su 1. kolovoza 1873.godine pod predsjedanjemzemaljskogSkolskognadzornika zivka vukasorl6a.23 za hwatsko Skolstvo,a posebiceza petrinjskuuditeljsku skolu bila je znalajna1874.godinakada je u vrijemestolit
110 I

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

kolovoza 1874.)u zgradi uditeljske SkoleodrZavanaII. op6a hrvatska uditeljska skup5tina.I na toj skup5tini,kao i na Prooj,odrZanojI87t. u Zagrebu, hrvatskoje uditeljstvoponovno pokazalosvojuvisoku uditeljsku svijest i razumijevanjeza sveopdinapredak, za kulturni razitak hruatskog narodai napredakhrvatskogSkolstva.U radu skup5tinesudjelovaloje 368 je uditelj Ivan Filipouditeljai ostalihkulturnih djelatnika,a predsjedavao preko 30 zakljudaka.Izmedu vi6. OdrZanist zapaZenireferati i doneseno ostalih,donesenisu i zakljudcio Stoboljem uredenjuuditeljskihSkolajer Skolekljudevi su koji narodu otvarajuvrata k "dobro uredene uditeljske prowjeti i kulturi<. Iznesenisu prijedlozi da samodri,avamoZepodizati i uzdrLavatimu5kei ZenskeuditeljskeSkolei da na njih "nitko ni u jednom pogleduuditelji5ta<krdme,<,udenike su katkada uditelji uvukli i u nedopu5tenepolitidke igre. Slidnose dogodilo 2. i 3.lipnja 1879.udenicima Obradu Gledi6u, Milanu Trivanovidu rodom iz Drenovca kraj Gline, Davidu Vi5nji6ui Pani Vindi6u udenicimaI. i II. razreda.Oni su pod utjecaA PovijestikobtvaipedagogijeuHwatskoj(uredioD.FRANKOVIC),Zagreb,L958.,t62.

lvica Coiec:PIIR/N/5KOuCrrt]ISTr _ ,AZNA ;A;TAVNICAIBMZ^VANJA UCITEL]AIJ HR,ATSK)] I T T T

jem uditeljaMile Babi6a25 podeliprihva6ativelikosrpskanastojanjakoja su posebiceisticali u nekim petrinjskim gostionicama.U zapisnikus izvanrednesjedniceUditeljskogzbora(25.vL.7879.) iznesenoje i sljede6e: se u bitnosti kod svojih odgovorau tom slaZu,da su ono popodne(2."Svi vl. 1879.)bili na botaniziranjuu blizini petrinjskestrijeljane(danasnjipigik op. I. G.) tamo da ih je na5aoM. Babi6uditelj ovda5njeudionice,koji nje pri povratku iz svogavinograda poznaoda idu na Setnjus njim prama bratovstini. Yralaju€r se od onud pod veder, swnuse se uslijed njegova pozivau sor5ovukrdmu na da5uvina, jer ih je i put onuda vodio; te su tamo zajedlo pili i pjevali.opetovanosu se pjevalepjesmepragje ovo milog srba i cui Duiane srbin srystvoslavi...<<. Na upit zaito su upravo te pjesmepjevali,odgovaralisu da oni obidnoi te pjesmepjevajukad se sastanu, >nu bez svaketendencije....<, a da su po nagovoruuditeljaM. Babiia podelimedusobno>nazdravljenje<. Zdravicase premaistraznomzapisniku najde56e iskazivalana r>knjaza Milana i veliku srbiju<, ali udenicito>pobijaju ili,barnjeki vele,da jih sene sje6aju....,.26 Budu6ida seu to vrijemena podrudju Banovine zaistaSirevelikosrpskeideje koje dolaze iz Beograd.a, oyakvimsludajevimapridavanaje posebnapozornost,a o tome su opsirno obavijeStene vi5evlasti u zagrebn.Stogaje i predloZenoda se spomenuti udeniciiskljudeiz Skole,a uditelj Mile Babi6 premjeltenje u Gradansku Skoluu Kostajnicu. Djelatnost Skole od konainog razuojaienja (7887.) do 7888. godine Konadnimrazvojadenjem vojne krajine (1881.)opet se aktualizirapitanje Skolskogzakona,bududi da je sadatrebalo izraditijedinstvenzakon z.abivsekraji5kopodrudjei za GradanskuHrvatsku.ovo stanjedobro je doslo i protivnicima MaZuranileva zakonakoji su traZili njegow bitnu i2mjelg. God. 1882.odrZanaje konferencijavlade o pitanju skolskogzak?\u.' Tim povodom petrinjskeSkolekrajem lipnja i882.-posietiojJ Ivan Vondina,predstojnikodjela za bogostovljei nastavukoji se posebnozanimaoza,preustrojUditeljskeSkolepo5tobi ona i dalje trebalazadrZatisvoju >>centralnu< ulogu. Ali dolaskom za bana grofa Khuena HedervaryJa (1883.),rad na izradi novogSkolskogzakonausporenje, a hrvatskouditeijstvo svojenezadovoljstvosustavnoi jedinstvenooblikuje i izraLavau uditeljskimudrugama,ponajprijeu Hrvatsko-pedagoskom knjiZevnomzboru, pedagoSki djelatnik(Drenovackraj Gline, 3. IX. 1846.- petrinja,25. - _ l5^-14lt"t^Babi6, OpSirnije o njemu vidi Ivica GOLEC, Petinjski biografskileksikon,Peirinja, Y!._t9?7.). 1999.,10-11. 26DrLavniarhiv u Sisku- SabirniarhivskicentarPetrinia, fond UditeliskeSkolepetrinja,Kutija 6, zapisnikod 25.w. t873.(Daljesamo:DASK-scp, uSp, broj kutije ili knjige, signatura, datum). 27Poviiestikobtva i pedagogije u Hwatskoj,(uredioD. FRANKOVI eyzagreb rg5g.,r7z.

112 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

/edanuproslavu10. obljetniceprvog i su prisutni i uditelji iz biv5e"Vojne rdapiedavanjepod nazivom"Skolski L FiliPovi6je u svom govoru iznio rji je "moralni ugled uditeljstvadigao ,Zenoda se svapojedinadnauditeljska rrvatskihuditeljskihdru5tava,koji je Do donodenjaDrugog hrvatskog Le.2e djelujepremakraji5kimSkolskimzaa razlikekoje su postojaleizmedu ", obrazovanjauditelja na petrinjskoj Uditeljskoj1fo-ti i uiiteljskih Skolau ostalojHwatskoj ukinute su t"[ Ef . hstopada1888.kadaje potvrdenDrugi hrvatiri Skolskizakon destonazivan"Khuenov zakon<' je Za Petrinju i njezinu UditeljskuSkolusvakakoje bilo znadajnoda srediSprvog dlan i dru5tava medu osnivadimaSivezahrvatskihuditeljskih Na prvoj op6oj skupstini njeg odbora bio Petrinjac Tomislav Ivkanec.30 Skolskogzakona,a priujednadavanja ,Li"u 1886.raspravljanbje i pitanje -krajiikog Osnopodrudja.Nak_on-prihvalanja sutni su bili i udilelji iz bivseg je poga ve zakona na Hrvitskom ribor,, 1888.,car Franjo I' konadno se dijele tvrdio 31. listopada1888.godine.Prematom zakonupud\-eSkole godine' na vi5e i niLe pudke Skole,a vi5a pudka Skolatraje najvi5edetiri om uditeljskeSkolei produljenesu na

,-j"s,"Tj'"'?t,nJ'f;:"T"lu::': praktidnogsluZbovanja' nulott dvogodi5njeg

sastanak,a U podrudjusvakeZupanijedrZi se svaketre6egodin_e-uditeljski zakonu' Mabtrani6evu tm. t ne svakegodine,kao sto"ieto bilo odredeno jedna uditelje sve ukinuta iE nasifimcija Skolai uditelja,pa se odreduje.za Privrevrta' osim temeljna"plaiai odride im se pravo na uZivanjezemlie., menim .rdit"5i*u odredenaje pla6a od 350 for' godisnje,a definitivnim +OOtor. goOiSniei stan u n-araviili 100 for. godiSnjena ime stanarine' uditetjice"seizjLdnadujuu svim primanjimas.uditeljima,a u sludajuudaje smatrit de se da su se dobrovoljnoodrekle sluZbe''' Pregled rada od 7888. do 1945' godine St. g. tSal. dolaziUditeljisteu detvrtufazu svogarantoja,a dotadainji naziv xiaq. udireljiste u Peirinji mijenja naziv u Krali. muika uiiteliska B D*go desetgodiiniicaHrvatskogapedagogijsko-kniiievnogazbora' u Zagtebu t892'' 27-29. 2sRad hrvatskihuiitetjskih dntitava, u Zagrebu 1903'' 110' 30 O njemuvidi opsirnije,I. GOLEC, Petriilskt biografskileksikon(dalje:PBL), Petrinja 1999.,1.82. 3r Povijestikolstvai pedagogije u Hwatskoj,T2'-I75'

tvicacolec:P[rR/N/sKouCmtJ$rc - IAZNAsAsrAyN/c,A IBRAZIIAN]A uctrELlAu HRVATSKII I f f g

ikola.u Petinji. DjelatnostuditeljskihSkolauredenaje od dl. 69 do 89. novog skolskogzakonaod 31. listopada1888.godine.Na temeljutog zakona izdanje (17. vII. 1889.)>ustrojnistatutte 6udorednimi religioznim znalajembiti podobni svestranorjesavati onu zaje tg!, ko^:^u pudkim Skolama naznalena zakonom od 31. listopada 1888...".32Posebnapozornostpridavalase nastavnojmetodi i nastavnim knjigama,posebiceod 189O.otkada je ravnateljSkolepoznati pedago5ki djelatnik Ljudevit Modec.33 Nakon dono5enjaDrugog hrvatskogSkolskogzakonaozbiljno se razmi5lja o ukidanju petrinjske udireljske Skolei potrebi osnivanjamuske uditeljske Skoleu osijeku. PetrinjskaSkolaimala je dugu tradiciju, ali opravdanimse smatraloi utemeljenjeuditeljske Skoleu osijeku. Tijekom 1890.to se pitanje povi5enimi emotivnim raspravamaaktualizirau osijeku, Petrinjiizagrebt, a vjerovalose kako bi se u sludajuosnivanjaosjedke, petrinjskauditeljska Skolamorala ukinuti, jer drLavane moZefinancirati dva Skolskazavoda.osnovni razlozi za eventualnoukidanje petrinjske UditeljskeSkolebili su, primjerice,blizina Zagreba,gdjeje smjestenadruga Muska uditeljskaSkola,a razmatranoje i preuredenjesrpskeuditeljske Skoleu Karlovcu, iz konfesionalneu javnu Skolu.Zbog goleme zainteresiranostipetrinjskoggradanstva,njezinih politidkih predstavnikau sredi5njim politidkim institucijamau zagrebui politike banaKhuena,uditeljska Skolau Petrinji nije ukinuta. Radunaju6ina potporu utjecajnihperrinjskih madarona,Khuen je tim dinom nastojaootupiti ostricu Zestokihnapada koji su od njegovaustolidenja(1883.)upu6ivaniod petrinjskihi uop6ebanovinskihoporbenihstranakana radunnjegovepolitike. Stogase pronaiao nadin i za osnivanjeuditeljske Skoleu osijeku na temelju naredbevlade od 22. veljade7892.i za opstanakUditeljskeSkoleu petrinji. 32 Skottki zakon od 31. tistpada 1888. s provedbenim naredbama i naielnim rjelitbama (prikazao i uredio Antun Cuvaj), Zagreb 1901., 387.

114 |

ZBORNIKU C'ASTHRVOJAMATKOVICA

skola,od st. g. tse+.D5.u Hrvatskoji slavonijiradilo je pe_t_uditeljskih Petrinju i Zagreb Uz Karlovcu. u i srpska jedna Zenskau Zagrebu kojih je po1894. je koju za osijeku, i u t8"93.goOine,uditeljskaSlola osnovana spomenute radile_uz.sve su koje dignuta nova zgrada.Osim vjeZbaonica udlteqskeSkolel1893.podeli su se otvarati internati' Prvi je osnovanuz (1893.)u kojem je ve6 prve godine bilo smjesUditeijskuSkoluu Zagreb,,t. teno 60 uditeljskihpripravnikauz minimalnunaknaduod Ll for. mjesedno. U Petrinji je-internai osnovannaredbomMade od 16. travnja 1894.,.a slidnisu kao i u podeoje i iadom u jesen 1894.godine.Nastavnipredm_eti Skolamaostalih zeialja Austro-Ugarske Monarhije. Broj sati "eit"tlrtiza pojedine predmetetijekom tjedna odredenje propis^omod 17' srpnja uvedenje Umjesto mehanidkihradnji Skolskegod..t894.195' 1889."godine. po pet Zagrebu u Skoli uditelj_sk9j Mu5lmalu realku,., dok je u Zagtebtt 39 32 malu gimnaziju, 30 realnu gimn: razredaglmnazije. Prema vladanju u petrinjskoj Uditeljskoj Skoli uzornu ocjenu oouito 3e 5s urenika, pohvalnu54, prema-propisima5, ^ v zagtebadkoj UditeljskojSkoliuzornih je bilo 26, pohvalnuocjenu dobilo je 74, Prema pr.-i propisima-17, a opokudnovladanje dobilo je 4 udenika<<. j! dobio s odlikom q9eni5, red Zagrebu,I. uspjehuu Ueit"tlrto; Skoliu ].t l. ilo 77 iII.."d 3 udettika,dol je u petrinjskojuditeljskoj Skolibilo tek

tvicacolec:PtrR/N/sKouCIrELltSrE - zAZNAsAsrAVN/c/IBRAZIIANIA uCtrEqAu HRvATsKol I t t S

10 udenikakoji su dobili L red s odlikom, 99 ih je dobilo I. red, a 3 su udenikadobila IL red. Krajem 5k. g. 1894.195. u Uditeljsk, lagaloje 32 redovitihudenikaIy. razre< z;elima s odlikom, 28 zrelima, a jedar Skoliu Zagrebu od 25 redovitih piiprar udenikaproglasenoje zrelimas odH[om i 23 zrehma.od 1g90.do 1g95.isi ukupnoje poloZilo123uditeljskih ebu 135uditeljskihpripravnika.Za

perrinji od 1872.do 1895.stipendijeili porpore . . .U.uditetl-$9j s$.otr-.u_ dobivaloje 1.712uditeljskihpripravnika, za lto je ukupno jzdano 295.304 ^obrazovne for. ponajvi5eiz dohodaka krajiske imovne urgbin" i zaklade, potom od II. banske imovne op6ine, BrodskJ imovne op6ine, otodke i slunjskeimovneop6ine,Kralj. ugar.financij.ministarstva,izaklade Danila ij^dt_" Banjanin i dr. Troskoii rzdrr.avuniasue tri uditeljske skole za 1P94:195.. ukupno iznose 48.36rfor. i 8 norrdi6aili pojedinaino,u uditeljskotuu petrinji :!"^i\"lr u.zagrebuutrosenoje22.724for,za udite"ljsku 16.989for. i za UditeljskuSkoluu Osijeku 8.647for.33 uditeljska Skolau petrinji, kao i ostaleuditeljskeskole na hrvatskom podrudju,ulazeu 20. *.s.nastavnim planomu kojem su bili zastuprjeni op6eobrazovni, pedagoiki i.drugi pralitidni predmeti, s neznatnimaopunamai izmjenama,propisani81.76.zakonaii tgsg. godine.Budu6ida jf u nekim europskimdrZavamadoslo do,poboljsanjask"olskog sustavapo kobududeuditelje,slidnenamjere dilaze i od nekih iemu treba-obrazorrati problematiciobjavljivanisu u Na, strudneknjiZice.3T raljevstvaSrba,Hrvata i Slovenaca aciju koja je proizlazila iz ranijih olskog zakonaiz 1888.godine.U ;v;'ete,a I9L9. njegovostrudno-sarreko Skolskihnadzornikai kotarr pogledusveve6egujednadavanja runaje sadrZajunastavei odgoju n od najvaZnijihzadatakanastave 3a skolrno

u Hwatskoj i sravoniji od njegovapoietka do konca 1g95.,zagreb rg95., 354.-370. 3sIsto,37l. 36Vilko NOVAK, ',I_:trg u_cl1elj,ste Skoleo,NapredakXLI (Lg00.), 46,732._:734. 37Primjerice,Josip BINIiKI , utititlsko pitanje u Hruatskoj,u Zagrebu 1910.

1 1 6I

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

)dnog jedinstva'vjernostii odanosti Zbini".Stola je imala zadataku udeSlidnoje ,dnomtroimenomnarodu<<. r kojoj su se osim udenikapolitidki su bili i stranadkiorganizirani' oduvanetradicije kao jedna od naj-

hrvatskenacionalnec javno izraL.avali tidke stranke,posebiceHSS. Nagla5er kada su zbogprovodenjavelikosrpske Skolestupili u Strajk,Stoje bio razlr Skole.38 941.)u nastavnimprogramimaotiSlo ama KraljevineJugoslavijepromicalo destoi velikosrpstvo,sadase iz Skola glo udenikepodsje6atina to fiugoslavenstvo), -izbacivanju knjiga tiskanih 6irilicom i knjiga koje su pisali srpski pisaci. Sada se >glorificiraju
Ivica Colec: PfIRlN/sKo U.ITEL]IiTE _ v,qLN,c sAsTAvNICA1BRAZ^VAN]A UCITEL]AU HRVATSK)]I I I z

godi5njepipravne A razredeuz udi_

l izvodila se p-remanastavnompla_ m u >duhutekovinanarodno_oslo_ lT.1i bili su gotovo istog opsegai aJa.'"

redima.i pedago5kom tedajune >regrutirani
118 I

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

46Povijest ikolsna i pedagogije,453.

tvicacolec:PtrR/N/sKouCtfELltSrE -,zAZNAsAsrAVN/c.A oBMZovANIAuCrELlAu HRVATSK1II 119

calo na njihov peda_goSki i strudni rad, po kojemu su postali poznati narastajiamaudenika.spomenutdemosamoneke:Mato gbzieevid,pedagogi knjiZevnik, Zvonko Kghg, pldagog i knjiZevnik, Juraj Buksa, peoag"o;'i peda€oskipisac,Hrvoje Matkovid,povjesnidari dr. oni su ,, iesen il5z. potaknuli pripreme.zLsygdanoobiljeZavanje 90. obljetnicepostojanjaUditeljske Skoleu Petri.nji.Na sjedniciNastavnidkogzbora (9.^x. tlsi.1 imenovanje i o_dborkoji se brinuo o tiskanjt spominice i oiganizacijizivrlne svedanosti,aT koja je odrZana(20. xII. 1gsz.)uz prigodan-progru*u novoizgradenompetrinjskomDomu kulture. Na' svedinostisu,'osfm nastavnika i udenika-Skole, politidkih duZnosnikai petrinjskogagradanstva,bili prisutni i neki bivsi udenici uditeljske skole-(generatMitos zehj6, putcovnici Janko Susnjari Ilija RadaLoye),potom pi6t. nilu ptavljani6,dugogodisnji nastavniki ravnatelj,_prof. Hrabak, predijednit Sinoitaia proq6triih rad_ nika NR Hrvatske i-4.48 Tada je pi.iortu"rl"na i spomenrci uate\ske ikote u Pgtrinji 1862.-1952..za koju je u predgovoru rbdeno da 6,eupravo ona >najuvjerljivije oZiviti sjgdanjana kulturne i prowjetne tradicije ove ustanovei njeno kulturno djelovanjene samou giadu i kotaru petiinja, ve6i u ditavomj.glg- podrudju,koje je desecimi godina bilo upu6enona ovu Skolu...<.liskqnjespomenices 50.000dinaralnanciraoje savjetza prosvjetu, nauku i kulturu NRH, a u financijskojpripomo6ioko oiganiziianja svedanostisudjelovalisu KNo Petrinja i vise petriniskitrpodu-ze6a. SpomenicasadrZinekoliko raznorodnihdlanaka,sje6anjao udjnidkom strajku iz 1936.,pjesme i statistidke pikaze svih proiesori i raunatelja skole, te pogis udeni\l po godinama,koji su zawlili petrinjsku Uditeljsku skolu od 1862.do 1952.godine.Gotovo svi dlanciimiju svojupovijesnuvrijednost, ali izdvojili bismo dlanak Mate BoZideuh u2 devideietogod.iinjicipetnnjske uiiteljske ikole i Hrvoja Matkovi6a Iz proilosti petrinle,4s i p*i "po"o atskogpovjesnidara. e svoj rad 1965.godine.Tijekom 'ralooko 300profesora,nastavnika r je zavr5ilo1.824udenikai 1.301

osnovan ajegimn azijapedagoikogrrr,1Jffi

YH:ll"Jru,'jiffi ;t:"j;

", namjeiavanju " i.programuimala posebnusvrhu prema udenikaza studij u vi5impedagoskimSkolamai fakulietima.Novoutemery"na gimnazijap"ousmjera >>zadrLalaje g.9Skog nit koja je veLes uglednombivslm udiieljikom Skolomi pedago5kom_akademijom osnovanom1962.godine<,s' koja j" poslije 1995.preraslau Visoku uditeljskuSkoluu netrinji.

ZBORNIKU (ASf HRVOJAMATKOVICA

120 I

Zak$uiak Iako je Petrinjaponajprijebila vojno, obrtnidko,trgovadkoi gospodarsko srediite, o nioj t
drustvenogZivota,ponaj-prijeskolstva,kojeJ,:j:':::n,tJ[t,t:"fi x;3;:"J; ru od najpoznatijih u Vojnoj krajini' ro prerastanjauditeljskihtedajeva.u osfvarenada nije bilo razumijevanja

Silju preko podasnogagradaninapet Pejakovi6a,Petrinja najvjerojatnijen di5te Krajine. jedina u od diuge polovice19. st. petrinjskauditeljskaSkola(do 1'881. Vojnoj t
>zultatiznatno prevladali uske lokalne lturnu baStinucijele Hwatske'

Bosiljka Janjatovi6 Hnatski institut za povijest,Zagreb

ISTICAN]EHRVATSI(H ZASTAVAT932.GODINE: ZABRANIENOr TGZNITVODIELO UDK 94 (497.5)>1932< u dlanku se na temelju istraZivanja arhivskog gradiva obraduje nekoliko dogadaja iz 7952., do sada nepoznato i neistraZeno angaziranje najutjecajniie hrvatske opozicijske stranke - fISS-a, kao i samostalne demokratske strahfe, drugog dijela seljadko-demokratske koalicije, u okupljanju nezadovoljnika s uspostavljenom samovladom kralja Aleksandra L l{aradordevica. Dogadaji su vezani uz isticaqja hrvatskih trobojnica prigodom obifeZavanja znaiqjnih datuma iz hrvatske proslosti pa i tadasr{osti: od uspomene na Zrinske i Frankopane do atentata u drZavnoj Narodnoj skupstini u Beogradu 1gzg. i Radideve smrti iste godine. Radilo se o manifestiranju hrvatstva - Stoje bito zabranjeno i strogo kaZnjivo.

1.

I o tome usp.B. JANJATOVI e , Politicki teroru Hnatskoj lglg.-1g35.,zagreb 2002.

122 |

ZBORNIKU CASTHRVOIAMAIKOVICA

2 Tuko npr.: Todor STOJKOV, Opozicijau vremeiestojanuarske diktature 1929-1935, Zagreb (1928'-1936.)' opoziciii tt. Pribitevit Svetozar BoBAN, Ljubo Beograd t969'.,94; igli., nuv. rn1.';isti,'Miiek i potitika HSS-a1928.-1941.,Iz poviiestihwatskogpitanja,Zag_r9!, tOl+.,U.ni.I.,na v. mj.; Hrvoje MATKOVIC,PovijestHrvatskeseliaikestranke,Zagreb1999.,

Zagreb2002.,drugo dopunjenoizdanje.

BosilikaJanjatoviC: ISTiCANIEHRVATSKTH Z,ASTAVA 1s32. CODTNE:ZABMNJENOt WNJTVO DIELOI 123

maka.Zbogtoga su dokumentioroj djelatnostiopozicijskihstranaka.

zbogprostorakoji mi stoji na rasadajatijekom 1932.godine rr razi gradani isticali hrvatske zastave. HSS-a,odnosno rukom izrad,ene dio narodneno5nje.Vlasti su takego i kaZnjavaleocijeniv5iih kao ta vlasti bilo je mrtvih i ranjenih, oj uhidenihsudionikaje kaZnjens )

2.

124 |

ZBORNIKU CASTHRVO]A MAIKOVICA

vatski radnidki save4 sindikat pod izravnim vodstvom strankeT).Poo5tren je Zakon o za5titi javne bezbednostii poretka u drZavi (Zakon o za5titi drLave)i ustrojen je i posebanSud za zaititu drZavesa sjedi5temu Beogradu,koji je mogaodelegiratiniZesudoveza sudenjepo Zakonu o zaStiti drLaveu cijeloj Kraljevini SHS, odnosnoKraljevini Jugoslaviji.Donesenje i Zakon o kraljevskoj vlasti, kojim je zabranjena,ali i strogo kaZnjavana svakarijed koja bi mogla znatiti kritiku kraljeve vladavineili uwedu njegoveosobe,dlanovadvora ili dri.ave,koji se delikt ve6 od prihva6anjaVidovdanskogustava smatrao telim zlodinom.s Zatim je Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine na uprawra podrudja od 3. listopada1929.KraljevinaSHS dobila novo ime - KraljevinaJugoUjedno je drLava slavija,stanovnicikoje su trebali biti jedino Jugoslaveni. podijeljenana 9 banovina,nazvanimpo geografskimodrednicama.Hrvatska je podijeljenana Savskubanovinusa sjedi5temu Zagrebttte na Primorsku banovinusa sjedi5temu Splitu.eZakon je dopunjen28. kolovoza 193L.,a promjene su uneseneUstav koji je kralj proglasio3. rujna 1931. godine.lO ali i pojedincimakoji su na Nadzornad politidkimorganizacijama / O tome vidi: B. JANJATOVI C, PolitiCkiteroru Hwatskoj 1918.-1935., Zagreb 2002., u Zagrebu, organizacije 262.i d., gdjeje navedenai drugaliteratura.Najprijesu raspu5tene gdjeje i onakobilo sjedi5testranakaza podrudjeHrvatske.HrvatskafederalistiEka seljadka je 20. sijednja1929.,a istogase dana to dogodilo i Hwatskoj pudkoj strankaraspu5tena stranci.Zat'taranjeprostorijai zapljenaarhiveHrvatskojstrancipravaizvr5enaje21.sijednja 1929.,zato Sto prethodnogdana policija u sjedi5tustrankenije na5lanikoga.Rje5enjeo zabraniHSS-aurudenoje njezinupredsjednikudr. Vladku Madeku21.sijednja1929.;tadaie Samostalna demonamje5taja. zaplijenjenai nevelikaarhivastrankei ne5tokancelarijskog kratskastrankazabranjenaje 23. sijednja1929.Nakon toga zabranjenesu organizacijetih koliko semogloutvrditi istraZivanjem stranakadiljemHwatske,ali rje5enjao tim zabranama, arhivskoggradivanisu ili saduvanaili dostupna.Slijedeiih dana, do kraja sijednja1929. zabranjenesu zagrebadkeorganizacijesrbijanskihstranaka- Radikalne,Demokratskei Zemljoradnidke,a nakon toga i u drugim mjestimaHrvatske.O Hrvatskomradnidkom savezuvidi: B. JANJATOYIC, Politikn HSS-apremaradniikoj klasi.Hnatski radniiki savez 192l.-1941., Zagreb 7983. 8 Usp. B. JANJATOVIC, Politiiki teror, na v. m| e vidi Lj. BOBAN,Ilrvatskegraniceod 1918.do 1991. godine,Zagreb1992.,str.29.-33. U Savskubanovinuukljudenoje Meilimurje,kotarKastavi otok Krk koji su podjelomdrZave na oblasti1922.biliprikljudeniLjubljanskoj(Metlimurjei Kastav)odnosnoSplitskojoblasti (Krk). Kotar Cabarje ovaj put ukljudenu Dravskubanovinu(Slovenija).Srijemje u cijelosti bio izuzet iz Savskebanovine- Vukovar, Vinkovci, Zupania, SrijemskaMitrovica i Sid su ukljudeni u Drinsku banovinu, a preostali dio Srijema u Dunavskubanovinu. Zemun je s Pandevomi Beogradombio zasebnoupravnopodrudje- Upravu gradaBeogradapod MinistarstvomunutraSnjihposlova. To je izmijenjeno28. kolovoza1931.,kad su kotareviCabar, Vukovar, Vinkovci i Zlupanjaukljudeni u Slvstu banovinu,a SiOI SrijemskaMitrovica u Dunavskubanovinu.Podjelom1919.Dubrovadkaje oblastgotovocijelapripalaZetskojbanovini, a Primorskabanovinaje imala dio Bosne- kotareveLivno, Travnik i Duvno - te Hercegovine- uglavnom zapadnedijelove tog podrudja.Podjelom I93L. izuzetje iz Primorske banovineTravnik, a prikljudenje kotar Stolac.Iz Zetske banovineje izrzet kotar Kordula, koji je pripao Primorskoj banovini,ali su u Zetskoj banoviniostali op6inaOrebi6,Kuna, Janjina i Trpanj na poluotokuPelje5cu. r0 Isto.Nekesu dopunedonesene 1931. uredbama od 14.rujnai24.te28.listopada

BosiIJKaJanJatoviI,: ISTICAN]E HRVATilKIH ZA;TAVA 1932. C)DINE:ZABMN]ENo IKAzN]Ivo D]EL)I

spektorata.za savskubanovinuu varaZdinv (za 11 kotarevay,u o!"rin" (z: 7! kotareva),u osijeku (za 14 kotareva),a za primorskubanovinu- u Mostaru (za 8 kotareva).lr Udinjenepromjenesu,potwdene,kako je redeno,u ustavu,temeljnom . zakonu svakesuwemenedrZave,sto je u piaksi, a to 6e se vid;eti iz'dalje navedenihprimjera, znadiloda su dobile i vaznozakonskouporist" ,u sirraksi.Vrlo vaZnaposljedicazakodrudjabarem Stose tide svakodnerga opozicijskogizrai,avanjabilo je,

nep osruinika iz z akona "jr::i*, "ili'ilu'"Jtl o.araljevrk "j'ti "ti,lrrt o*rJ".-, reagiranje upravnih i drugihorgana vlasti ni svaku pojavu isti-

canjahrvatskogimena i hrvatske zaitaveiez obzirana njezinu velidinu kao r. na Se5iru,u zapu6ku,itd.). Nada se drZavaSrba, Hruata i Sloilavija,Stoje znadiloda se viie ne navedenihnacionalnihili kako se isticalo_ "ple_ menskihod dana stupanjana snaguouogzakonamogu ie uopsie isticati i nositi samo drZavne-zaitave,,.1, Frimij#jena u pia[si upravnih dba znadilada se ne samozabranje >plemenske<< zastave,zastavice rjnice.13 lJz to, drZavnimsluZbeninego i uditeljima,profesorimaili ;kazivanjenacionalnepripadnosti, 3. Bili su to zakonskinormativi,koji su u primjeni rezultiralinizom represija,ali je situacijasto se tide politidliedjelainosiitijekom tgzg. aoprotjeea 11 Ti suzakonj objavljeniu SluZbenimnovinama,ali i u posebnimedicijamaZbirkama , zakona,pa tako u Beogradu1933.,kao svezak141.,s naslovomZakon o nazivtt i podeliKraljeY'lo.ulraYna podruija sa z.akonomo banskojupravii naredbamaza inrSenjeovih zakona (treie izdanje),u izdanjuknjiZareGeceKona. 12Na i. mj., str. 20. 13Za sadane raspolaZem.podacima Sto se dogatlalou drugim dijelovimaKraljevine J.ugoslavije, prije svegau stovenilil Bosni i ier"egoulni. I,na nrrniku, ['uto ." to moze pratiti ponekim primjerimaiz Hrvaiskeda se slobodio mogloisticati srpskezastave, jer su one bilevrlo slidnejugoslavenskim. srp.skapravoslavna crkvie t"t"o"ii'0"-r:" isticalasrpskezastave,jer su one' kako su tumadiliorganivlasti,zap.arrobile i crkvene -banovine'_ iastave.o tome ima -to podatakau navedenomfondu Savske UO, ODZ.

125

126 |

ZBORNIKU CASTHRVO]A MATKOVICA

Bosiljka Janjatovit:$ilCAN)E HRVATSKTH zAsrAvA 1s32. CODTNE:ZABI#.NIENO t K,aNJwO OlttOl 127

ipak moglo vodstvo komunicirati s dlanstvomi pristasama,pa i opozicijskim politidarima i:z,tanZagreba. No, ubrzo su slijedile kazne. U svibnju 1929. interniran je u Brusu u srbiji.potpredsjedniksDK Svetozarpribiiei6. potkraj 1929.osudenje na dvije i pol godine strogogaza$toraJosip predavec,jedan od potpredsjedj 1929.i nekolikoje mjesecibio u stragomdr. Vladko Madek, pred_

l,Tji[o-?.'#'H*'i3:a *f-: tada vodio SDS umjesto interniranog s.?'r"ril:J;:11ilIjfft?*ryjJ;.1: u atentatuna narodnezastupnikeu DrZavnojskupstini $^va-Hs!-a,_ranjen '1.928., 20. lipnja dr. Ivan Pernar destoje bio u policijskomzatvoru u zagrebuzbogpolitidkih optuZbi,ali protiv njeganije u tijeku 1930.i 1931.poduzetasudskaistraga.U veljadi1931.ubijenje jedan-odsvakodnevno p.u-

""T:;T:u:: h T"#"s"li*J:;:

,,1#};"#;:li:JtHg"i,1i

nekoliko godinasu bili u emigraciji.U travnju 1932.osudene,r, pr"d sudbenim stolom u zagrebu Radidevek6eri Mira Kosuti6 i Milica bevdi6 na mjesecdana zatvorai na 1800dinara globeuvjetnozbogtoga ito su se na dan 8. kolovoza1931.suprotstavilepoliciji koja je zabranila-cla Radidevsin Branislavna misu zadusnicuu katedrali odneselovor vijenacukrasenhrvatskomtrobojnicom." Tuj posebninadzornad vodeiim politidarimaSDK prekinutje polovicomoZujka1932.o rczrozimaprekidaia sadanemapodataka.No, uobidajenapaskanad spomenutimi drugim hrvatskimistaknutim-opozicijskimpolitidarima,kao i nad svima u k-ojeje vladajudi rezim imalo posumnjaonastavljenaje i dalje.22

4.

128 I

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

prihva6ajute inicijativei odobrenja' ju od Prowjedovanjazbognametnua' simbola hrvatstva' rrvatskih zastav Hrvatske;zabradiljem ma i selima 1930'i 193I'' i tijekom je i ranije,tj. i manifestacija broju sudionika tih : tobez sumnjeorganiziranProwjed 'a, ali i SDS-a,a zawsioje o5trim

:'H::'}""11 :Jffr "':"j:#, ,TJ::"?

liaka. ' U povoduUskrsat932. dr. V' Ma s naslovom>Hrvatski narode< u koj

prvi traci zore hrvatskenarodneslob Sretanti Uskrs!"'23Time je, dini se, canja hrvatskihzastavadiljem Hrvat organavlasti, a osobito Zandarmerije mokratskastrankauputila je svojim sI pozvalada se ne uilanlu;u u nrKaKVu oismo u koiem "dok-ie predsta ne budu izabrani pravi narodni proteZirazs a to 6e se dogoditi tbrzo'26I to je iz5 voljom, narodnom kroniziraneaktivnostite dvije strankedlaniceSDK' Meduprvimprowjedima-manifestacija-mahrvatstvagodHSS-ovskom Hrvatska< i zastavoms natpisom,rvi"ru u Boga i seljadka_slo-ga" "zivela suje lifu 1" *u"ifestacija or giniziranatiselimaoko Ludbrega.Organrzirali HSS-ovske ., Jdgouorus dr. V. Madekom 24. travfia 1932.vodstvoi dlanovi spoTglYti 1932. travnja Ti3etom seli. orgaiizaci3eiz Ludbregai okolnih u blizini Rasinju je selo u itigao bio Madekovletak ,rHrvaiski narode< 23HDA, sB, uo, oDZ,g230l1g32.iestitka je objavljenau listu "Infortttli:::b,ti-1' prsansaprtravanj1932.botcija je zaplijenilanekolikobrojevatog lista.List "Informac{e(' je Hrvatske' diljem rografbm,raza5iljan po5tom " u puka,a i podredenihzandarskihpostajau pravilu l".tjeltajisavitog Zandarmlrijskog opravdavalisu svakunasilnu (kbtarskih;'nadelnika; ,r"rkih su bili mnogooitriji od i"zvjestaja i mogu6no56uprevrata' vlast dtiavnu je za opasnb5iu Laidara, oUiuSnlaual"ii ;;"k",1; (JRSD)'k-ojuje vladau demokraciji seljadkoj is Rijedje uil^ o Jrgosfivenikoj^radikalno na podrudjuYlt*": i organizirati_ p_okusavala postusnita to vrijeme posreostuom-svojltr u HDA, SB,UO, ODZ ima doJtaizvie56a 5 osnivanju^JRSD uglavnombez osobrta;6ff. za t93t. i 1932.godinu. z6 Tai ie poiiv saduvanu prijepisu t-11pr1rge-rryles!u-]J9p1epolicije u Zagrebu Pov' br. 15.123od i+. vlt. 1932'(ADA; sB, uo, oDZ,br' 17251'132'

Bositjka uASTA+A1s32.coDtNE:ZABMNJENI Janjatovi(:tsrtcANlEtlRvATsKtH t MiNJtvo DJEL)I 12g

Ludbrega,pa je to bio vjerojatno poticaj za takvu manifestaciju.zT Ali, sigurnonije bio jedini. U istrazi koju su nakon suzbijanjamanifestacije organiziraliorgani vlasti u Ludbregu- od kotarskognadelstvado Zandarmerijskepostajei OkruZnoginspektoratau VaraZdinute Banskeuprave, organizacijaHSS-aje kontaktiralao organiziranjute manifesracije i dr. V. Madeka,koji je odobrio naglasiv5ida se mora provestimirna manifestacija bez sukobasa Zandarimai upravnimdinovnicima.4Seljacisu trebali u povorkamado6i u Ludbreg 1.7.travnjaiz selaKarlovca,Sesveta,Struge,Dubravice,Hrastovskogi Sigecai to pod hrvatskimzastavama.Medutim, te nedjelje,17. travnja,bilo je ruZnovrijeme,pa su odgodili manifestacijuza slijede6unedjelju. U meduvremenuje kotarski nadelniku Ludbreguposredstvom>>svoga pouzdanikaPouzdanik< je saznaoili sam zakljudio,pa je izvijestio,da 6e seljacido6i s hrvatskim zastavamatraLiti svoje pravo iskazivanjahrvatstvamirnim putem, a ako to ne postignu da 6e sjekiramai svim mogudimoruZjemnavaliti na Sreskonadelstvo,sud,poStu,Zandarmerijsku stanicu,dinovnikei sveih pofilli Zbog togaje kotarski nadelnikzatralio pomoi od Banskeuprave>jer potpisanine moZepreuzetinikakow odgovornostna svojuosobuu swhu osiguranjajavne bezbednosti,a niti osiguranjabilo dijegZivotai imetka sa sadanjimbrojem tandarau pjedinim stanicama<.3o Nadelnikje traZioda u pomo6doile Zandarmerijaili vojska>>na teret odnosnihsela,<.3l O tom zahtjew Banskauprava je odmah obavijestilaMinistarstvuunutra5njihposlovau Beogradu,koje je tako od podetkado kraja te akcijebilo u toku s dogadajima.32 Policijau Ludbreguje tijekom subote,23. travnja L932.,uhitila glavne organizatoreakcije - predsjednikazabranjenekotarske organizaajeHSS-a, stolarskogobrtnika Roka KriZanidai dvojicunjegovihsuradnika,pa je bila 27HDA, SB, UO, oDZ,br. g2401lg32. Preventivnosu uhicenadvojicaseljanaRasinje - TakadDuro i Laba5BlaZ, koje su tamoSnjevlasti smatralekomunistima.Oni su nakon kratkeistragepu5teniu nedostatkudokaza. 28HDA, sB, uo, oDz,9797lL93z.

3t Isto.Dopis sreskognadelstva Ludbregbr.337 Pov11,932. od 20. travnja1932.JoSod podetkaKraljevstva/KraljevineSHSpraksadrZavnihorgananpr. u sludajupotrageza vojnim bjeguncimabila je da u selima,gdjeje bjegunacabilo vi5ei gdjeje vojskaili Zandarmerija moralaosta,tiduze,taj boravakmoralisu platiti samiseljaci,a ne drZava.Mdi o tome:B. JA-

ZBORNIKU CASTHRVO]AMA|KOVICA

130 |

na spremnana akciju. Slijededegjutra oko 10 sati, u nedjelju 24' travnja iz tt,o-"tu, pred iudbregom k"odselaSigeca,povolkrl od oko 100seljaka lavomni podetkupovorke,presrelisu , Urli6 Ivanovii s vodnikom i'andarrata.Zandari su pozvali seljakeda se risu"htjeli>navalilaje Zandarmerijana njih i ra"iurila oduzetaim je ih potpuno i goni ih u njihova sela ltatiag' O-uoTzgodom jlvio je. telehrvatska zastavai 7 seljakakao kolovodfeuhap5enisu< je pofonom okruzni inspektor izYarai.dina u lL sati i 30 minuta. uzto je poslao slao jos Landarau Ludbreg, a osreskomnadelstvu
selimaoko Ludbrega' Odredio je, u tro5kovezahrarlu, Podvozei Putne moraju platiti oPdineLudbreg i Ma

8 dana" (tj' 18' bio ,k iz Sesveta "prije

gandur..36 " LudU Bansku upravu, Odjel drLavnezaitite, tih su dana o akciji u bregu stizali izvjeitaji s raznih tazir vje56uod 29. travnja, dakle nakon : mandant SavskogZandarmerijskog upraviponovioje dio navedenihocjt 33HDA, sB, uo, oDZ, br. 97971t932. SB'UO' ODZ' 24'IV' 1932'upuden 34 IstodopisOkruZnog izYaraldinaod inspektora 35 Isto. 36 vidi bilj. 30.

BosiljkaJanjatovit:IST(CANJE HRVATSKTH ZA;TA,A 1932. CoDtNE: ZABMNIENOt WNJtvO

DlELol 131

neke nove, na temelju injella komandira vodnika eakovedkog Landarmerijskogvoda. Iznio je da je na zastavikoju su nosili u povorci pisalo >>Zivela Hrvatska,vjera u Boga i seljadkasloga<.Naveoje da su demonstranti vikali >Zivela HrvatskaPri rasterivanjupovorkemisli se da je u jednom ili dva sludajado5lodo upotrebe hladnog ortLja (noZem),jer je na mestu zapaLenone5to malo krvi, ali izgledada su powede neznatne,jer je ovim licima uspelopobe6i<.Iznio je da je manifestaciju organizirao Rok Krii,ani6, predsjednik organizacije HSS-aza kotar Ludbreg, >>iztog razloga,Stoje duo da su isto ovakvemanifestacijepriredene t Zagrebui Koprivnici. ZahjuEak da se organizujemanifestacijau ovom srezu,stvorenje 15. aprila ove godine u ku6i KriZanid Roka, a u prisustvu Cmigovi6BlaLaiz sela Kapele,Turek Tome iz Sesveta i Dretar Andrije iz Struge<.Svrha i cilj bilo je manifestiranjehrvatstva, >kako bi se na taj nadin prisilili kompetentnifaktori na pregovoresa bivSimvoclamaRadi6evepartije, te da bi do5lo do promenesada5njegreZima<. Tijekom istrageotkriveni su i neki drugi dlanoviorganizacijeHSS-a koji su imali udjela u organizacijimanifestacijei to: Franjo Benko,Franjo Makar, Franjo Havai6,KuzmanPintari6,StjepanSmic,Mijo Horvat, Dragutin Kru5elj,Franjo Doveder,PremacJosip,Mijo Mlinari6. Svi su oni kao i Rok l(itani6, Valent Mag{ BlaZ Cmigovi6bili kaZnjeni>presudomsreskog nadelstvamaksimalnompoliciskomkaznom,koja je presudaproglaSenabezodgodnom,,.37 Organi vlasti,medutim,nisu izvje56ivalida je obradunsa seljacimabio brutalan.No, zatoje dr. Ivan Pernaruputio prituZbuzapovjednikuZandarmerijskog puka u Zagreb:ui banu dr. Ivi Perovi6u,iznijevSida su Zandari nasrnulina seljakekoji su bili u povorci,mnogeranili iako se nisu odupirali, kad su bili ponani da se vrate u svojasela.Tukli su seljakekad su ih uhi6ivalipo selima,a takoder i uhiienike u uzamakotarskognadelstvau Ludbregu.3s Na temelju banovanaredenja,a nakon PernaroveprituZbeistragaje provedena,ali su i okruZni inspektor iz Ya:'aldina i Sreskonadelstvou Ludbregu u potpunosti opravdavaliintervenciju organavlasti. OkruZni inspektorje 9. svibnja1932.podnio konadniizvjeitaj o cijelom sludaju.Na37HDA, SB, UO, ODZ,br.g7g7l32.,dopisSavskog Zandarmerijskog pukapov. Ob. br. 573.od 29.IV. 1932.i br.537 od 25.IV. 1932.,br. 547od 26.IV. L932 38HDA, SB, UO, ODZ,br.9797132.Pernarje podnio prituZbekomandantuSavskog Zandarmerijskihpuka tt Zagrebu i banu PeroviCu29. travnja,ban Perovidju je proslijedio OkruZnominspektoratuu VaraZdinu2. V . L932.,a 3. Y. 1932.SavskiZandarmerijski puk je poslao prijepis PernaroveprituZbe Upravnom odjelu Savskebanovines molbom za dalju - u koliko se ona odnosina J. Urli6a Ivanovida.Izvijestioje isti komandantda je nadleZnost on poduzeo "izvitlaj< protiv Zandara.Uz taj dopis priloZenje i ovjereni Zandarmerijski prijepis PernaroveprituZbe, udinjen u SavskomZandarmerijskompuku u Zagrebu, pisan 6irilicom.

132

|

zBoRNIKu ;ASTHRvolAMArKovtcA

glasioje, da je 6. i 7' svibnjasam itupljeno u skladu sa zakonom,Pa Urii6a Ivanovi6ado Zandarapostul

njegovoj ku6i odvijaju ilegalni sas L"JUt"g. Istaknuo je da ludbreik uhi6enih'Odbio je da su uhi6enic rodbina donosilahranu' No, Prizni

se V. Magi6 zbogtoga razrije5it ' mo Turek iz Ludbre5kihSesveta dogadajai istrageuprayllh-vlastiuz pou iudbregu 24' ttavnia1932',navelasam reLim diktature upoe s neposlu5nicima, 3eHDA, sB, uo, O D Z , b r . g | g | l 3 2 . T u s e n a l a z i i n e o v j e r e n i p r i j e p i s P e r n a r o v e prituZbe.

TABMNIENOI MZNIwO OllOl ZASTA,A 1932 CODTNE: Bosiljka Janjatovit: IST((ANIEHRVATSK|H

133

trijebio i u drugim sludajevimaisticanja hrvatskih zastava.Bio je to wojewstan obrazacpona5anjavlasti prema opoziciji i obrazackaZnjavanjapolitidkih protivnika i prije i nakon ovogadogaclaja. 5.

z e e a F

iu )m )-

Banskauprava Savskebanovine,naredilaje 12. travnja 1932.podreilenim upravnim organima vlasti - svim kotarskim nadelstvima- da se priL. svibnja,radnidkogblagdanakao i za premeza predstoje6eobiljeZavanje i Krste Frankopana30. travnja. pogibije Nikole Zrinskog obiljeZavanje je po Banskeupravepro6i u redu zamisli tih datumamoralo ObiljeZavanje je angaLiratiZandarmerijui vojsku. i miru, no, u sludajupotrebe trebalo Devet dana kasnije razaslanaje i okruZnica s tom naredbom uz obrazloZenje da 6e proslaw 1. svibnja organizirati komunisti, a obiljeZavanje tj. >hrvatskinacionasmrti Zrinskogi Frankopana>defetistidkielementi<<, - a to je za organevlasti bila tada u prvom redu listi< ili >separatisti<< Swha tih upozorenjabila je da se zabranjenaHrvatskaseljadkastranka.a0 L. svibnja,ali i agisprijedikomunistidkaagitacijaStose tide obiljeZavanja da su izvje5tajisa stranke, bududi Hrvatske seljadke i manifestacija tacija prevratu 30. glasine drZavnom o mogu6em terena pokazivali da se Sire je proslava mjesta zabra1. svibnjau vi5e travnja ili 1. svibnja.Zbogtoga je donjena, a obiljeZavanjespomendanana Zrinske i Frankopanebilo i kulturno-umjetnidkimpripu5tenojer se radilo o misamazadu5nicama redbama.al Podredenesu vlasti na ta upozorenjadestoreagiralenervozno,prestraSene od mogu6nostive6ihsukoba,pa su traZileve6ibroj Zandaraili vojKoprivnicu,Ludbreg,itd.). U nenika (npr. za Ogulin, Zlatar,YaraLdinaz, kim su mjestimapojadaneZandarskepostajes ve6imbrojem ljudi, a u nekim, gdje su se ve6 i prije odvijalaza vlasti nepodudnazbivanja,Banska uprava Savskebanovineje slala pojadanjabaSu povodu navedenihzbivanja. ObiljeZavanje30. travnja 1932.,ali i 1. svibnjau mnogimje mjestima proSlou znaku isticanjahrvatstva,iako su kotarskinadelniciprije datuma a0HDA, SB,UO, oDZ,br.8gg}l32. OkruZnicuod 21.travnjaPov.IrlDZ br. 9687potpisaoje osobnoban dr. Ivo Perovi6,postavljenzabana Savskebanovine10.sijednja,)3I., nakonStoje imao niz visokihupravnihfunkcija,Stou Dalmaciji,Stou Beogradu.Otomeje tijekom travnja Banskauprava provela Sirokoispitivanjepodredenihsreskih(kotarskih) nadelstava i drugih organavlasti a1 Sef zagrebadke policije dr. JankoBedekovi6upozorioje ODZ da se Sirevijesti "o prevratu,koji imadepodeti30.aprilao.g." i u tom smisluizdaoje proglasbr.8692od 27. trav' nja da se proslava1. svibnja- zabranjuje.(HDA, SB, UO, OD2,br.8998132.). 42Isto. Kotarski nadelnikizYaraLdinapisaoje, mecluostalim,i ovo: "Demonstracije plemenskog karakteranisuiskljudeneosobitoobziromna poznateuskrsneletkedr. Madekai reZimuneprijateljskihelemenata,ali je sveudinjeno,da na podmuklirad ostalihsada5njem budu ve6 u podetkuugu5eni<.

134 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

i Odjel drLavnezaltite u Zagrebu da su iii mise zadu5niceza Ztinskog i ;, Gradacu,Ogulinu, Su5aku,Senju, dka dru5tva odri'avalapriredbe (tako Snici,Stubici, Karlovcu' Vinkovcima, h mjera u nekim od navedenihmjesta dmih sankcionirale,kaZnjavaju6iprii globom. Tako nPr. t Vagtebt, Ga'dovcu,Sisku,Osij-eku,eazmi,itd' Ne samo da su obiljeZenigotovo zajedn hwatske zastaveizvje5eneL. svibnja

pirnatim zastavicamaku6ne izrade, a kao ,Zivjela Hrvatska,,,"Livio parole objavljenesu i.opozicijskeaktualne Ot. trlafet", "Z;ivlelahrvatskaslobodatt'a6 6. Navedeniprimjeri isticanjahrvatskih zastavaprosli su uglavnoms mai njim kazna*u. No, budu6i da je isticanjehrvatskihzastavanastavljeno

Bosilika tsrtcANlEHRvATsKtH Janiatovit: zAsrAVA1s32.coDtNE: zABMNJENI r KAzNlyo DlELol 135

dalje,.organivlasti su sveostrije prema manifestantima.aT Tako je _p_ostupali u no6i izmedu 21. i zz. wibnja na Leljeznidkojpruzi u zapreklu bila nvjesenana,jednomdrvetu hrvatska zastava.op6inski utagainit je anga,Liri jednog vrtlara da skine zastavu,ali su se olSuRljeni oto o"rvLtatome suprotstavili.i.zast-aua nrje bila skinuta.Tek kad ie"z3. svibnjadosla Zandarska ophgdlrja-(6.tandara) usprkosokupljenima(oko 150 lj;di) koji su se usprotivili.skidanjuzastave,zastavajeikinuta, a tada unie6no dvadesetak 3e ljudi koji su odvedeni u Zandarskukasarnu u zaprisilu. ovdje su ih Zan_ dari zlostavljali.Nakon utvrdivanjastupnja angaLiranosti u suprotstavljanju jedanaestuhi6enihje osudenona kaine zatvora od 3 do zo a,.u. Ziirg toga je dr. Ivan P"TT uputio prosvjednibrzojavpredsjednikuvlade Madl.kd.-l u Beograd..pokienura je i iitraga proiiu iandaia,koji su se obranili rijedimada to nije istina.asU noii iziredu 4. i S.lipnja 1932.irtuk rrrt" su hrvatskezastavicena cijelom podru Pisarovine.Bile su to ili malene iastavi ili velike (nadinjer "Pglj" h,egemonija< pisalo slobodna Hrvatska<.Vla "Zivila

irtve atentatau drZavnojNarodnoj

dl 3d:ffi"':T'Ji:"flH': "',:1:

prvorazredanpolitidki -{og1daj,iako su dopuitile crkveni obred, ali bez ikakvih hrvatskih obiljeLja. za6ranile su dolazaku crkvu u povorkamakao i nosenjecrnih i hrvatskihzastava.Bile su uznemirenejer jJ dr. v. Madek, k, objavljenu tiskari "Grafika.. u lovom >Hrvatskinarode!<< pozivaieljake,da dodu na zadu5nice20. lao i nesumnjiw politidku poruku: drLati6emou wim na5imcrkvama svedanezadusniceza nase narodne Zrtve.Tim zadusnicamaprisustvovati 6e svemuSkoi Zensko,,staro i mlado, pa i nada nasa- nasadjeca.To 6e biti topla molitva svevisnjemui izraz tiajne supomenemueenicima. No to

136 |

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

narodne svijesti; 6e biti istodobnoi manifestacliaLivehrvatskei seljadke nije zaboravio, Uiti e" svagdjei svakomudokai: ne samoda hrvatskinarod jednoj

namana srpskoga O" i"r"t1ufm lEi ?id-ry"-dlu iT."lu, ";; i njegovimudeRADIC "le" STJEPAN dali srudi znadezaStosu wole Ziuoie

drugovi"5o. ii6ki izdala iao{ toga je Banska uprava Savskebanovine L0. lipnja 1932. nadelstvima, sreskim ,rurJ"rl? p"oOiedenimokiuZnim inspektoratima, jruOr6- poti.ilu*u i drugim organimavlasti da zadu5nicemogu ima11yiskoristibilo iro u:"trt'o obiijeZjeoa nikako se ne smije dozvoliti da se to ne a to je znadiloda se smiju nositi n" f.,i:i nadinu iemonstrativneciljeve<<, brozjavnosloZiloi Minicrne ili hrvatskezastave.slS tim se nareClenjem se na Bansku ,iur.tuo unutrasnjihposlova1g. lipnja 1g32.Brzojavima.su vlasti izorgani_ podredeni j""1j"ti i brojni 6;;"u odjel dri,avie za5tite, ih Stose na terenu dornalo da pripremavodstvolokalnih orgapotezima ";'"Stuuu;"ei nizacija"HSS-a,pa tako iz zlatata.szUnatod tim preventivnim jednoT dou je to-napisao kako ,f"rti, ,"arinice)0. [pnja t932.bile su,

-i ",r nrrrrrini insnekr oi i) YaraLdin". l*:ff:H"J;":"'?#,TltT}]l m:,

manifestacijei to bez incidenta,pa vidi razlika u politidkoj situaciji u or Zadu5nice20. liPnja odrZanesu t selima.Vrlo su ske,a isto tako gotolo u svim manjim mjestima.ibrojnim policije,Zan.ij"it. ptosb bJzintervencijevlasti,Stoznadisukobaizmedu manifestanata' dara ili^upravnihvlasti i okupljenih jutro u Zupnoj-crkvi U Sisku ,r, ruOnt"i.e 20.'lipnja odri.aneu 9 sati u uprisustvu500osoba'trgovclsuzatvoriliradnjeuvrijememise.Nakon onih koji su zavriena crkvenog obreda] kad su iza1li iz crkvo, mnogi od pj-esme,hri:*'tli poitovanje-Lrtvamaatentatapodeli su pjevati.hAa]ske Hrvatska<' >Zinela vatsku himnu i druge, a neki od prisutnih su uzvikivali Odmah je interveniralapolicija i uhitila 16 osoba' 50HDA, sB, uo, oDZ,br. 14.159132. Na letkuje bilo navedelodl,3" letak odgovara kod brojnihseijakaoni suse branilida su ocijenilida Or.V. Ma3eh pa tap je f"[[iri"".A"n na terenuBanskaje upravanaredilapodpolautlivati poeeo ie 1etakdopu5ten.Ci. re-f"iJr. '."O.nit vlastimada Stoprije istraZetko ih raspadava'.I-"

Ministarstvounutra5njihposlovau Beogradu' sl HDA, sB, uo, oDZ,br. 14159132' 52Isto. 53Isto.

HR/ATSK]HZASTAVA1932 CODTNE:ZABMNIENOt KAZNIIVOD]ELOI 137 BosiljkaJanjatovit::STICANJE

U VaraZdinuje 20. lipnja u Zupnoj crkvi bilo oko 250 prisutnih, od dega50 seljaka.Bili su nazolni i neki gimnazijskiprofesori i gradskidinovnici - 5to su policajcipoimenceutwdili. Pjevadkizbor je otpjevao>Lijepu naSu<,a pjevali su i drugi prisutni. Prije mise uhi6enoje 6 seljakakoji su htjeli stajatikraj improviziranogodra obudeniu seljadkaodijela,ali im to policija nije dopustila.Nakon miseje odvjetnikMrzljak,_dlanSDS-a,penzionirani okruZninadelnik.uzviknuo:>SlavaRadi6u". >Ziio dr. Madek<. je "Liio Pribi6evi6.,.Njegovepoklike prihvatila masaod oko 200 demonstranata,koji su jo5 uzvikivalii slobodnaHrvatska<,"Zivila Bugar"2ii1a ska<,ali ih je policija rastjerala.5a Zbog tih manifestacijauhi6enoje oko tridesetgradana,ali je desetkolovoda(medunjima i dr. Mrzljak) kaZnjeno s po 14 danazatvora.KaZnjenje i jedan gradskidinovnikjer je protestirao zbog postupkapolicije - morao je platiti 500 dinara globe. U Kupincu,gdjeje dr. Madekimao posjed,na misu zadu5nicudo5loje oko 2000 ljudi (ponajvi5eiz KupinedkogKraljevca)i to s jednom hrvatskomzastavom(kojoj su na whu bile pridvr56ene dvije crne trake) i jednim crnim barjakom,koje su morali odloZitiprije ulaskau crkvu. Poslijemise jedan seljakje uzviknuo hrvatskimmudenicimaZivila slobodna "Slava Hrvatska<.Slijede6egdana do5laje u Kupinec te sela Kraljevaci Bratina skupinai.andarakoji su,pod vodstvomizaslanikasreskognadelstvaiz Pisarovine,podeliistraguda pronadukolovodei zaplijeneoruZje;obavljalisu i raznihkalibara.Pronadenaje i zaplijenjenavelikahrvatskazastava,koju su manifestantinosili dan prije na zadu5nicama u Kupincu. Barjak je imao natpis >Vjera u Boga i seljadkasloga<.Pronadenaje i zastavakoju su nosili seljaciiz Bratine kao i ve6 broj hrvatskihzastavicate ve6ekolidine Madekovihletaka s pozivomna odlazakna zadu5nice. Uhi6enoje nekoliko iz Kradesetakaseljaka- sedamiz Kupinca,petnaestiz Bratine,Sesnaest ljevca.Nakon detiri dana zatvoratrinaestoricasu pu5tenite su osudenina globuod sto do tisu6upetstotinadinara.Ostali- njih dvadesetpet zadrL,ani su u zatvoru.Pozvanoje joS dvadesetakseljakana obavijesnirazgovorpod prijetnjomprisilnogprivodenja. Misi zadu5niciu crkvi sv. Marije pod Okidem (kotar Jastrebarsko) je oko 400-500 seljaka,mu5karaca,i.ena i djece iz Klinda prisustvovalo sela,Zdendine,Stankovai Repi56a.Do5li su u povorci s dvije hrvatskezastaveobavijenecrnim velom i s glazbom,a na odje6isu nosili hrvatsketrobojke.Kad su ih ZandarizasutaviliizatraLili da smotaju zastavenajprije su odbili, ali su stotinu metara ispred crkve to udinili. No, u crkvu su u5li s razvijenimbarjacima.Zbogtoga su opet interveniraliZandarinakon Stosu seljaciizi(li iz crkve pozvav5iih na razlaz.No, seljacisu podeli vikati >Napred,napred!
138 |

ZBORNIKL) CASTHRVOJAMATKOVICA

rim metkom;umro je nekoliko dana t l.and'ariispalili pet metaka i seljaci nekoliko seljakakao kolovode i to llebi1'iz Stankova,Franjo i Janko Ri>66iz Betera se sam javio sreskom lije i Banskaupravakoja je prihvatila n j e g o v u o c j e n u , o c i j e n i o"V. dajenapad-naZandarebioorganiziranidasu Madekom. Janko Ribar i J. Keledid su kolovode bili u kontaktu s po osam, kaZnjenis po detrnaestdana zatvora,dvojicauhi6enika.sudobili a Sestorica'posto dinara globe i po pet dana zatvora')) Zadu5niceu SlavonskomBrodu su odrZaneu franjevadkomsamostanu. Bilo je prisutnooko tristopedeset je oko pedesetgradanate oko tristo "Klakar,-Gardin i Trnjani). Zadu5nice sutnih su oti5li u susjedniBosanskiB (-poB. Brodu) Mirka Vidasovi6attli ie bio zatvorenzbog raspadavanju demonstraje izmedu ,5lo do sukoba je ubijen pucnjavi ,licijeiz S' Broda.U deSudionici o u bolnici u Derventi' prisu preuzelapolicija u S' Brodu' rli su u Priworu u S' Brodu'56 'Zanezadu5niceuz nazodnostoko 120 icrne zastave,koje su Landai, dim su Cr. Ivan Lebovi6, Zvonimir Vukovi6 i ri dinovnik Sre6ko Kolesarii bili su U selima oko Bjelovaratakoder su n brojem prisutnih; bilo je i hrvatskih a Hrvitskan,>Slavahrvatskimmudenicima<,pajezbogtogabiloipetnaestakuhi6enihizatvorenihodtrido detrnaeitdana zatvora.ss UDraganidu(Karlovac)nazadu5nicama20'lipnjabilojeoko1500 ljudi. Nakon zavr5etkacrkvenogobr naia". Na crkvi je bila u toku nodi >Vjera u Boga i seljadkasloga<,za1 okupljenih pred crkvom' na inicijat pjesme sDs_; i njegovasina odvjetnidkogpripravnika,pjevaju6ihrvatske 55Bu' dr. I. perovidje o tome izvijestioMinistarstvounutra5njihPoslovau Beogradu, ali je napisaodrrje bilo samo200ljudi. HDA, SB, oDz,z}.lipnja 1932.u ",tu-u, "ujt*ei* br. 700pov. od24.I/].1932. u Jasirebarskom nadeistva uo,ooZ,br. t+f SS.,oopi, -i"rtog gradskepolicijeS.Brod od 21' 56HDA, SB,UO, ODZ,br. f'+fSl, OopisPredstojnistva \1.1932. -' -ii j" kaznabila neodgooo osudenihjedinoje P. Gabajimaopravopriziva,3,'-u9tl* i interpelacije,n' (Govori Kljud. je u diva.Nakon izdrLanekazne'dr.Lebovid bio interniran dj., str. 109.) ss gpA, SB, UO, ODZ,br. l4t5g., vise spisaorganavlasti o tom dogadaju.

Bositjka tsrtCANJE HRvATsKtH zAsrAVA 1s32coDtNE: zABMNJENo I tJoSHrvatska nij' propala(, >Oj Hrvati jeste I' Zivi< i >Lijepa na5a domovina<< krenula je prema opiini da oslobodijednog uhiienika iz op1inskih uza.Nosili su sobomi jednu hrvatskuzastavu.Zato su wijeme uspjeli i.andari skinuti hrvatsku zastavus crkvenogtornja i uhitili su zvonara.Kad je masademonstranatado5lapred opdinu uspjelaje osloboditiuhi6enika, ali se produlo da je i zvonar uhi6en. Zbog toga su krenuli prema Landarmerijskoj stanici jer se saznaloda je tamo z.vonari zaplijenjena zastava. TraLili su od Zandarada im predajuzastavu.Kad ovi nisu htjeli do5loje do sukoba; Landari su upotrijebili oruZje i jedan seljakje teLe ranjen, nakon degasu se seljacipovukli. Drugi dan,2l.lipnja podelasu uhi6enja,a Landarmerijskapostajaie uloZilakaznenuprijavu protiv 24 osobe,od kojih su neke bile u bijegu. Sestseljakaje kaZnjenos po detrnaestdana zafvora, dvojica s po deset,osam s po osam i jedan na pet dana zafuora,ali su nakon izdrLanekazne bili predani sudu.se je nazodilooko 4.000seljakai radnika U Donjoj Stubicizadu5nicama (radnicisu iz tvornicau Oroslavju).Oni su u povorcis hrvatskom.zastavom obavijenomcrnim florom do5li u crkvu. Zadu5nicesu pro5le u redu i miru, a nakonmise svi su se mirno vratili kuiama.60No, nekoliko danakasnije,u Kru5ljevuselu, u blizini Stubice,ti. 29. lipnja, kad su seljaciu procesiji nosili hrvatskezastave,do5loje do sukobasa Zandarimai oni su pucali te ubili jednog mu5karcai jednu Zenute vi5eljudi ranili.61 U Zagrebusu zadu5niceodrZane20.lipnja u katedrali.Bilo je prisutno oko 450 osoba,a medu njima i dlanovivodstvaHSS-ai SDS-a:JosipPre-

I

'5eDogadaje u Draganiiu spomenuoje u ovdje spomenutoj interpelaciji u drZavnoj Narodnojskup5tinidr. Nikola Niki6. (Vidi bilj. 46). Ban Perovii, nezadovoljan istragomo dogadajima u Draganiiu i pogotovos ulogomDure Kopada,naredioje da ga ispitadr. J. Bedekovi6,pa je Kopaddovedenu zagrebadku policiju.Bedekovi6jevei slijededidan izvjestio da protiv Kopadanemani5ta,a ban Perovidje smatraoda je Kopadu stalnojvezis Veieslavom Wilderomod kojegprima naputke.Perovi6je uz to naloZioda se pokreneistragaprotiv sreskognadelnikau Karlovcu JoseBogdanovi6akoji se nije dovoljno angaLiraou istrazi,protiv dr. Vragovida,koji je posebnoposlanu Dragani6,jer da nije interveniraokako treba,a traLioje i istraguprotiv Bedekovi1azatoStoje oti5aona put ne zavr5iviiistragu.To je vidljivo iz dopisaBanskeupraveSavskebanovineMinistarstvuunutra5njihposlovau BeograduPov. 15713132 od 23.W. 1932.Nemapodatakakakoje ta istragazavr5ila.Kopadje nekolikodana bio u salonu >Upravnika policije u Zagrebtt". 60Ban dr. Ivo Perovidje o manifestacij ama20.lipnjaizvijestioMinistarstvounutra5njih poslova,ODZ- nastojediprikazatite dogadajekao manjeincidentei zakljudioje da "Ude5ce seljakai gradjanabilo je vrlo malo, te se na zaduSnicama svagdjenalazilooko 50-100seljakai gradjana,koji su se posle odrZanihzaduSnicau miru razilazili.Prime6enoje, da je napose vrlo slaboude56eselja5tvabilo u svimzagorskimsrezovima,gdjeje na zadu5nicama prisustvovalo najviSe10-15 seljaka.Zadu5nicesu odrZavanesamou ve6im mestimao prema svemu nijesatim zadu5nicama postignutonaj efekat,koji seodekivao,naposeposledinjenice,da je dr. Madekmedjunarodubaciovi5edesetakahiljadaprimerakaletaka,u kojimaje seljaStvo i gradjanstvopozivaoda u Stovecembroju zadu5nicamaprisustvuju.Veie prisustvoselja5tva kod zadu5nica priedenoje jedino u mestuDolnja Stubicai u mestuKupincu,srezapisarovinskog<.HDA, SB, UO, ODZ,br.74t59l32. Dopis Kr. banskeuprave Savskebanovinebr. 15023od 20. VI. L932.s vlastorudnimbanovimpotpisom. 61R. HORVAT, Hrvatskana muiiliitu, Zalreb t992., 5t5.

140 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Basarideku".62

treno oruZje upotrebi u krajnjem sludaju<'65 62HDA, sB, uo, oDZ,br.74759.17932. 63HDA, sB, uo, oDZ,br. t4759.132. 64 Isto.Ovdje su saduvanibrojni spisiod izvje5tajasreskihnadelnika,predstojniStava pukau Zagrebu,Banske Zandarmerijskog postaji,Savsko.g gradskihpolicija,Zandarmerijskih iz BeoBrada. poslova unutrasnjih Ministarstva i Sivsko banovine ipru.,re ' 65HDA, SB, UO, ODZ, t4159132. Dodanoje i da se time ukida naredbaod 23. VII. kao i uredovanja !932. o dopu5teniui odrZavanjukomemoracijai isticanjahrvatskihzastava. Isto tako vi5enije potrebnopodnositiliste onih drZavnih kod isticanjaplemenskihzastLva. sluZbenikakoji su prisustvovalizadu5nicama.

Bositjka tsrtcANJE Janjatovit: HRVATIKIH zAsrAVA1s32.coDtNE:ZABMNIINot KAzN]tvoDlELol 141

Naredbi su dodanei posebneupur zadu5nicaoorganijavne bezbednostim kazivati.Ona lica koja su izvjesilaplem ko povjerenika.Organijavne bezbbdno skidatii otimati zastave<<66. Zadusniceodrzane8. kolovoza1932.za stjepanaRadidavjerojatnosu i zbogtoga prosle znatnomirnije, bez mnogo izravnihintervencijaLandarmerije i policije. No, policija i zandarmeriji bite su u pripravnostii vodile o ili zatraLioodrZavanjezadulnica, r na zadu5nicama, tko je i Stogovo_ 8. kolovoza odrl,anesu, kao i one zatske.Bilo je dakako i uhi6enihi nzile je li raspadavan prijepis naprijed spomenutepovjerljiveokruZniceo ponasanjuorganavlasii prigod,orn"zajesu li raspadavani dusnica-, leci v. Madekaiz lipija 1932.oladusnicama, sy zbog toga bili p1 ispitivani i kaZnjeninpi. okolici zagreba- u Tlggi Markusevcu,u okolici vinkovaca,u Donjoj st,,rui.i,u"okolici Susa"ka (istoeRijeke), u lrtovani6u, Samoboru,Ogulinu i okolici, Novskoj, l:g.,qlJ,"lu rtd."' u mnogimmjestimazadusnicama za StjepanaRadi6abilo je nazodno po nekoliko stotinaljudi, koji su nosili c.tte ili h*atske zastave,pa tako u i okolQornjoj i Donoj stubici, u sisku, Senju,Samoboru,Jastrebarskom nim_selima,u Kupincu, u selima olio pisarovine,Karrovcu,itd. Nakon zavrsenacrkvenaobreda destosu istaknuti dlanoviHSS-a,manje SDS-a, lokalnipolitidari, drLalikra6ekomemorativnegovoreo s. Radi6ui HSS-u, izraL,avajuci ne samopijetet nego i vjeru u daljnju politidku borbu za niegoveideale.68 Tako su zadusniceza Lrtve atentatau drZavnojNarodnoj skupstini20. lipnja1928-i zatim za S. Radiia, koji je umro od porti"oi.u ranja_posebno vanja8. kolovoza\928., odrZane20.ripnjai g. kolovozadiljem Hrvatske, u mnogomedobile znad,enjeorganiziranogpokreta protiv rbpresija reLima. Pokazalesu vladaju6imstrukturamada zabranjenepolitidkestranke,dlanice seljadko-demokratske koalicije,Hruatskar"tiuem strankai samostalna demokratskastranka,svakaprema brojnosti svojegdlanstvai utjecaja u nim putem doila u posjedhrvatskeopozicijei rebu,kojaje bila vlasni5tvo V. Wilderi. guOuei liljem Hrvatskepokrenutaje istraga,pa su or_ rjenivSi da je on putemsvojihvezfdistribuirao 932.,vlasti nisuprotiv pernarapoduzeleni5ta, e njegovih>krivica<,Sto 6e se otkriti nakon 67.Osvimtim.istragama postojebrojni izvje5tajikako sreskihnadelstava, tako i Zandarpostajaili savskogZandarmerijskogpuka. iuvaju se u rroe, Sn, T.gultl uo, oDZ, br. 14759132. 68 Isto.

142 |

.BORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

hrvatskomdru5tvu,i dalje politidki djeluju i da imaju znadajnupodr5kudiljem Hrvatske usprkos represijama- progonima, zatvorima'pa i ubojstv,ima istaknutihi manje istaknutihdlanovavodstvakao i dlanstvaili prista5a tih stranaka.

Dvori5tekaznioniceu Mitrovici, u kojoj su izdrZavalikaznu protivnici reLima

Jere Jareb Loretto, Pennsylvania,SAD

polrTrer(oI MTROSLAV rGrEzA O HRVATST(OI srTUACrlt oD 1929. DO 1939. UDK 94 (497.5) "192911939"

' Rukopisna ostavitina Miroslava Krleie: Katalog (Zagreb: Nacionalna i sveudililna knjiznica,2003.),str. 158: Pisma MiroslavaKrleLe, Maebt vlatko, redni broj r1,gr., rg3g. Zahvaljujemsedr. Josipustipanow, ravnateljuNSK, koji mi je staviona raspoiaganjekopije dokumenataiz KrleZineostavStine. 2 Isto, stt. 12: Ruko.pisiKrleZinihdjela,redni broj 55.,Za analizunacionalnesvijesti: Malogradanskainteligencija:Nacrt pismaVladimiru MadekuizL939.godine(Zagreb,193"9.).

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

144 |

^

tlcotLeeJ'

.A4z-il

a

"";;/f"*L .y

v&

ov

;

0:*'

^^t'*

'14''-! n^

i"*-u

,

ht/-l"F

* *-*t*u+ t: f:--

*zuy"'

'7+*-+4

t't44'i-"

d

n

^' yt"IupaJN

"*-:*'

'Pel'l-''

d'we;

?e\ttue'

't+''|w&

^ ht

)i**

ro14t

*'Q^fi*a^a

4'-f-

I

cLx'rwJ,

^-J'M4'LAIU-1

*;r"ry4

.:1^ ^

ooy*43pc.,.brur

a^4^;*\

L

d

t^"'t'^^

t^

6&)'v*i'

'r'',

sr

a'l#-t+

u4ta-)ry121*

ynA4*wl^<

f,ry,Le

6,poalha

q


*

1'+lvt'l-

aa

\4rye

)^41

rdu/x la'irr;' "

l"*-t^ e)a

-.r)

\\+e*

la,

dr

4"""

+^@&

ft-yi*ub

nE

lt'*ilf

f"4

"-'Lr'-

^; [ "*':[; -:n|h^;#7'' *" ll; ;^,*:' " .tu#

)'+'^t'u-V \^*

y *, ')l*'*u't

atla*2a

7a4n*

oa

.ita'pl)'t

l*;

)ooo* ^;:S.'" o\r-rrA.{'r

'*';

' o-

t''^*'l"t*

leal'Y

iLaultoaq

p"fi! a1n4i;

/P'r^L'L'L

'tt;t/J

ot*+L

aoew

1a^'^

a44l/1

'+t""lal:u'

oa*''+4':?:H;:-::r::

':;

- *'

;:;; in\t y*u

k'*

't+aw'

l"'^^L*+oli

)'tla+i"L*

i'-^n*aJ'+

'*a'

'ft1bw-v-l^;

i

n o^*=v^i*, :":,,-': ln.'* aFtra

"42o'b

4-'b*)u-vo;)*^+a

'** *

N)ai;'1tt

JT

'

X

atnu11

polo*'t't

4'd44'*''

Lt-)'\,-'t'

pismaMadekuiz konca 1939' Stranicasedmadruge,rukopisne,verzijeKrlezinognacrta poslijetravnja 1.941' zaursen je nacrt da se uidi J;;;; iisma 11 do lz redaka9

pismadr. Madeku,a originalni otipkani primjerak s.KrleZinimrukopisnim i zavisnomvezijom nacrta pisma.dr' i-;;i;r"-a"detvrtom^ 5;;;;; ispravljenitekst, Vtie"nr. Ovdje oUjuufj"j"rnootipkani i KrleZinomrukom to jest detvrtu i zavr5nuverziju nacrtr Mislim da je vrijednost ovog d< vrlo znadajna.Dosada nitko nije tal Aleksandra. lkleLa zakljudujeo tom

koja 6e pojesti samusebe.<
pourtKol struActltoD 1s2s.DO 1g3s. MTROSLAV KRLE,AOHRVATSKOJ lereJareb:

I lqS

Slijedi KrleZin esej odnosnonacrt pisma dr. Vladku Madeku. ZA ANALIZU NACIONALNE SVIJESTI Malogradanskainteligencija Nacrt pisma Vladimiru Madekuiz 1939.godine.(konacgodine)

psihozapo tamnicama,martiromanskepobune u Lepoglavii u Mitrovici, potpunoizoblidenjeprosjednogagradaninado krpe, urt-"d ru"op 6egi bezglavogbespravlja.

"Hrvatskaruka u hrvatskomdZepu,a hrvatskapuskana hrvatskomramenu
146

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

-'l

Za anallzu

-

svi.Jesti

nacionalne

lnt el 1gencl J a

Malogradanska

krvavl

bd dvad.esetldevete do tridesetltreCe: polonl.Jene kostl,

j-'t^u)

NaEeku Lz 1979. Bodine.ir-*<

Itlacrt plsna Vladlmiru

preblta

Granofoni kod

batlne.

rebra,

bubrezl,

noCnlh presluSavanJa, pendrek na posIu, kundaEenJer striJelJanJe.'InkvlzlclJa. izblta

kao 5unke,

DInrnJacl, u dimnJaclna lJudl

Janko Bedekovl6

ullca,

PetrlnJska

zubalal $lavnJaEa,

Dragl JovanoviC, Soprek 1 uprava crada Beogratla

Vlkert,

kao s1nbo11 vlemena. VJeSalar snrtne gs;ude, noCnl prepadi, &t, iuJ'lcaoar bpdenJa, luncl 1 1isi6ine, tJeraf{' mrtvaol po u Jetlnu rljedr lonlZeno

balkanska pomr6lna, koJa traJe. dostoJanstvo

ponlZen ! zgal,eo mudebJsm, 1 u naora, koJl snage za glaean protest.

lzobl16enJe

psihoza po tarltnicamal

proeJednoga gradanina do krpe,

potpuno

u s r e d s v e o p < t a gt

noralno-poIIt

idko J

t a J n a p o l 1 t j . 6 k o g u s p J e h a V l a d l r n l r a D ' l a d e k an l j e

samo u toure, jer

Je'naellJedio

5to Je irnao 1lEne snlonostir s Kuplncul -

Jer nenanc

koJa poprima

I u Mltrovlcit

pobune u lopoglavi

bezelavostes pravr;qrf-u ;;ilitffi& fj"Of,

Eutltrot

lloral-na tlepreslJal

potpuno neuravnoteZene ob11ke suludlh nat$ironransk€

je

u d o v j e k u 1 u o n o r n ek o j l

1 da lzJavi:

btla

mrtva RadiCat neqo 1 u tomet

da utlarl

Sakorn po svone stolu

ovako ne Cer,ool

rrHrvatnku ruka u hrvatcliorl

dlt,epu, a trrvatska

ptlSke

na hrvatskom ranenu'rl Strpan ztrog toga' u }fltrovlcu, m,oralno polltt6ki

pleblsclt

tal

onoB letog

J e E o vj e l c d o b i o w o ' l dana, a svoju lzborru'

od tlevedeset posto oLasova na Je/ttCevim ;; ------a *o't'rer 44' koJl sry'vorrenl u znaku"Janka-Puetei trtdesetlpete,

l-"5;;;-;;L1 eeltimacliu lzborlna

(ko;a ga je o';lobcdila lzrnedu te lzborne pobjede Madekove ('tu'7;*;!)-t gaci Je 5esto Januars ke d ikt at ur€/" zatvora )1 1 n j egove''pi v e fi-ne

Naslovnastranicadetvrtei konadneverzije KrleZinognacrta pismaMadeku iz konca 1939.

pOLtTtCKol MTROSLAV JereJareb: KRLE.AOHRVATSKOI stTuActltoD 1s2s.DO 1s3s.

I lqZ

Ova narodna volja jednoglasnoje poricala

nu<<,potpuno su kompromitovalesvakuunitaristidku parolu, tako da se je politika negacijenasilja sve vi5e podudarala sa antiunitarizmom. Kupinec i Marseilleapoprimili su oblik sinonima, i tko je imao u onim danimai najmanjedara za promatranje,da primjeti kako se uznemirilo masovno, moralno-politidko magnetsko polje,

ni svogaprsta pred nosom.

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

148 |

ie i dogovaranje,a Po StamParijama Glasnii Pouro.u bedekov5tine' "m

ba5i6evbanskikukuruZnjak),glas5i-

rz mrzovo,u" kobnijegi ive negativnijegneraspoloZenja. ;;^;;;;;;no, glas psovke, j.avlji se glis-oworenebune i svegla"snije ij;;i;t;;";"iietanla jedamput nesto glut covjgkakoji opet naseblesaveiacqrrerijske"puntarij", ne 6ehtjeti Slo-r."zove stvarnost' i ni.ta ;;; i koji nikadi niSianijl htio javljajunatpisisa tri tasvese de56e grada po plriferiji, u i ,, ."rrtr"mu je svaku,pak i predaje..rasplinuo uimene iun.W"riu slova:',Zaput3 Glas 'r"j-"r:" i vise godina dvadeset se kojj iluziju o uiil"onorti onogaqgjma, i o generalitetu o kasarni, kultivirao t uo "nu-ira rzAatti"al! blisovi o uoinoispremipoprimajutakvedimenzijedadovjeklaik,.kojijeneupudenu pod+r,drnn cronip f,,kqte i.., ,'l"-u

nikakve slike o zakulisnim, policijskim,

i rdka da se tu radi o dobrosmi5ljenoj

vane maseutvrduju Po svomlidnom se pudkim prepridavanjemfantastidr nako ni5tici, da ie ishranaispod kri govaratiistini, jer se dnevnouvjerar i da osim surovekletve skandalozna pak prematome, dallo ui gururrtiralobilo kakvu obranu zemljeili drZave, nadin koja sena tre6oreda5ki kako, i osporazuma<.Upravota propa.ganda' joj je u izvor t"tava, govoriza to, da prot^irru^t p"ir:"ari:e vrijeme "j"g"j"na Kaptolu"'a "s1"nizuonita Male bra6e nLapn'I kasnijekad se ."a"isnom konceptu,str. 6, stoji "Paveli6dolazi' umjesto oPaveli6 dolazi"' stoji uvijek konceptu rukopisnom ntuoOi""Zup,.,'u 4 Todkiceu originalu. Ovdje na-vodimoovaj paragrafu cijelostiiz rukopisnogkgnq9.ptu: ,

s t r . 6 , d a s e v i d i k a k o j e r , t " z u m i i e n l a o i n a o o p u n i u ' n a - o r u t < o p i s npredaje i k o n c erasplinuo pt:"Poperiferiji,ai Glasusmene u centrumugradasve* ; ;9. i"i,11;i natpisi:"Pu*lie dolu,in'

---

pOLtTtCKol MTROSLAV KRLE^O HR,ATSKOI JereJareb: StTuACtlt OD 1s2s.DO 1s3s.

I l+g

da viSenezna Staone ie<, negoizvr5ujeupravoono Stonaimenikadanije htjelo, podredujuii se svevi5epolitici gospodinaSoprekakao simbolasestojanuarskogkontinuiteta.Ne znam da li je kupinedkovodstvotoliko ingeniozno,te 6e htjeti daprizna ow moju formulu da se formula >ovakone

klubova i Sportskih organizacijakad ve6 ta vasa gospodanemaju drugih briga,nego da se bave pitanjima folklora i nrodne no5nje,i plivadkogstadiona,na savskomkupali5tu. Formula ,rZapnpiedstavljaposlijeMarseilledramatskufazu hrvatskoga pitanja,koja 6e, strahnasje, postatizagonetkomi koja 6e pojestisamu sebe.To pitanje u povampirenomobliku cesaroi kraljevskogkvaternikovsko-Stancerovskog ludila ne moZeda svrsinego u formuli hortizma iz onih danagodine I9I9. kada su gospodaHeje5i Metzgerprolijevalikrv u potocima na sjeveruod Drave.6

nema vvrseno nideg sto bi garantiralo bilo kakvu obranu zemlje ili dri,ave,pak prema tome,dakakoi Sporazuma<.

150 I

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Glasrulje,kojanemavjereniuSto,kojajerazotnaunajsablasnijel prismislute rijldi, koja nema osje6ajagradanske,ni narodne,ni klasne padnosti,kojoj nedostajusve oznakemu tvar kao takovu, taj glas rulje usl mom, koji vlada svim na5improgramir godina. Taj malogradanskidefetizam, magogijom,slijepih,provincijalnihele radunajuda 6e mo6i da se Ponovno za ralwjadih sila,da bud 1914-1918. sa koji prijete ovoj zemiji iz svih smjerova.GranidarskoproklestvodiZese rulje dezorijentacija Ta ideala. stepen na stranete deklasiraneinteligencije hrani se ogromnom *uroin dezifuzija,-koje se jarlljaiu u. Sirokoj gomili ,ika vlast trebalada djeluje konstrukrstupajusudbonosnii dramatskidani' a vaZnostzbrkanihpolitidkih pitanja, ta razmi5ljao tazlozimaoportuniteta,

l"l'I""n';'*J;,1"":l'; lffii j::'#'lfi

laza. Ovim kretenima,koji nikada nisu imali nijedne misli u glavi, ovim

je pojam >hrvatskogaprava<' tj prava bijednt ni bijednog, seljadkog i izrabljivanog naroda stranih snaga i interesa. U svim tim zapletet druStvenomoralnim problemima onoga vremt nema kod nas nidega za posljednjih osamdes' te na5e otvorene problematike: u politici, u I nama i u lidnim tragedijama istaknutih poje< vetnaestog i dvadesetogvijeka govore nam d' izoblidio pod pritiskom, kako su ljudi postaj

:re. Poslije tog kobnog beogradskog umorstva' se je pojavilo na vjeSalima, i mase mrtvih porlju od Zagreba do Senja i Eakova"'

KRLEA O HRVATSKO] JCrCJArCb:MIROSLAV POLITICKO]SITUACI]I OD 1g2g DO 1g3g.

I rsr

u neposrednojblizini opasnihvojnidkihcentralnoevropskih i mediteranskih snagakolidinakoje nas ugrozavaju,a spramkojih smo po iskustw vjekova

Dr. vladko Madek i dr. Ivan Subasi6,ban BanovineHrvatskenakon ustolidenia

1s0 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Glasrulje,kojanemavjereniuSto,kojajerazornaunajsablasnijel prismislute rij;di, klja nemabsje6ajagradanike,ni narodne,ni klasne gluho^nij.epadnosti,f<6;oinedostaju ru" brnik"- subjekta,koja predstavlja mu tvar kao takovu, taj glas rulje uslovljbnje naSimnacionalnim defetiz-o-, koji vlada svimni5im programimai ideologijamave6vi5eod pedeset godina.'iaj malogradanskidefeiizam,raspirivanSovensko-negativnom.deiiagogijonr, slijeplh, provincijalnih elemenata,uglavnomdeklasiranih,koji radin"aju da Ce moei Oa se ponouro dokopaju krvnidke uloge iz godine Igt4-1g18.za ralwjadih sili, da budu tamnidariza tatw novih osvajada, koji prijete ovoj zemiji iz svih smjerova.Granidarskoproklestvo diZe se sa stranete deklasiraneinteligencijenastepenideala.Ta dezorijentacijarulje hrani se ogromnom -uroitt dezilvija,- koje se jayljalu u. Sirokoj gomili upravo u ouom trenutku kada bi banika vlast trebala da djeluje konstrukjer po zemlju nastupajusudbonosnii dramatskidani' ti'vno,organizaciono, Glas'rulj"ene vodi tud,tni i ne sirva6aviZnost zbrkanih politidkih pitanja, rulja maiogradanskihglupanane de da razmi5ljao1azlozima oportuniteta, to iest o eiementimuottog imperativnogpgPlsl1nlu:fol? je da bi se stvar .r"dilu, donekle,u kompr-omiinojformi jedini lijek_ijedina.mogu6nostizlaza. Ovim kretenima,toji nikada nisu imali nijedne misli u glavi, ovim

problemimaonogavremt dru5wenomoralnim nemakod nasnidegaza posljednjihosamdest te na5eotvoreneproblematike:u politici,u li namai u lidnim tragedijamaistaknutihpojec

re. Poslije tog kobnog beogradskogumo.rstva' se je polavilo na vjeSalima,i mase mrtvih po'lju od Zagrebado Senjai Dakova<'

]CrCJArCb:MIROSLAV KRLEZAO HRVATSKOI POLITICKO]SIIUACI]IOD 1g2g. DO 1g3g

I rsr

pseudointeligentnim kavanskim zan stvarno,a ponajvi5eopanak,vrzu se zorne misli, koje mogu u dvadesetde nacije fatalne. U toj obezglavljenojzl u neposrednojblizini opasnihvojnidk snagakolidinakoje nas ugrozavaju,a spramkojih smo po iskustw vjekova otpuno bespomo6njzbivase pred na_ ; nimbusakoji se zovevojskai gene_ avljuje svoju golotinju po kasarnama tuacijaje vi5e nego kobna! Tu, gdje rascinici kockajuo na5uzemlju,jedi_ ;titom i u interesuopankatreba da se

da se upravo ta gradska(proleterska' da _geprotiv nje i njenih politidkih pi vodi harangana temeljulaLj i prosle

Dr. Vladko Madek i dr. Ivan Subasi6,ban BanovineHwatske nakon ustolidenia

Mario Jareb Hrvatski institut za povijest,Zagreb

HRVATSI(OKOLO U SAD-UI KANADI OD T928.DO 1,946, GODINE UDK 94 (497.s) "192811946"

' Uz malobrojnu literaturui publikacrjekoje su nastaletijekomradaHrvatskogkola,u ovom sam radu iskoristioi ne5toizvornihdokumenatakoji se duvajuu ostavstini-Rudolfa Eri6a.Rijedje o osobikojaje bila istaknutimdlanomHrvatikog trolado polovicetridesetih

154 l

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Hrvatskoiseljeni5tvou SAD-u zaranaje pokazalointeresza politidko djelovanjeu cilju postizanjahrvatskihnacionalnihciljeva.Tbogtoga jeue6' utemeljenHrvatski savez,arazlititioblici politidkogorganizif"lfZ. go"Oine ranja 6buhvatili su znataianbroj ameridkihHrvata i tijekom i nakon Prvog wjetskog rata.2Odludan su utjecaj na karakter toga organiziranjaimali dogadajiu domovinii domovinskapolitidkakretanja'Unatodtome niti jedna"domovinskapolitidka otganizacijanije nikada uspjelaznadajnijeprodrijeti na prostorie zemlje,3negosu hrvatskiiseljeniciuglavnomdjelovaliu vLstitim^organizacijama.To isto wijedi i za tazdoblje od druge polovice dvadesetihlodina bo svr5etkaDrugog wjetskog rata, kad.aje djelovalai organizacij{ Hrvatskog kola. Istovremeno su iseljenici bili organizirani u miogobrojnim hrvatskim potpornim, vjerskim i kulturnim drustvima,a ponajvile u i{rvatskoj bratsfoj zajednici (IHBZ). Te su se organizacijetakodei zanimaleza prilike u domovini, pa su s vremenana vrijeme upudivale razlidite izjavei proglasepolitidke naravi, no bilo bi pogre5nonjihovo djelovanjeoznaditipolitidkim,ili ponajprijepolitidkim'a

roj dokumenataiz te ostav5tinekoristio sam Ranoj i djelovanjeUstaikogpokretaod pod naslovom prigodom izrade doktorskedisertacije noionto do travnja1941.godine,koju-samobraniona Filozofskomfakultetuu Zagrebuu uglavnomna svibnju2003.godine.U njoj sam ukiatko pisaoi o djelovanjuHrvatskog.kola, stranicamaZ{l .-ZOZ.S obziromna temu disertacije,Hrvatskomsamkolu iskljudivou kontekstunastankaorganizacijaHrvatskogdomobranau SAD-u' rata i ne_pos2 Djelovanjehrvatskogiseljeni5tva u SAD-u u razdobljuPrvog.svjetskog rednonakonnjegovasvrsetlaislrpnoje obradioIvan CIZMIC u knjizi pod naslovom"Iagodriave 1918,Sveudili5teu Zagtebupokret u SAD i itvaianjejugoslavenske slavenskirseljeiie,"ki Institut za hrvatsku povijest, Zagreb 1974. 3 Tako je polovicomdvadeietihgodinaHrvatskaseljadkastrankapoku5alaznadajnije strankeLjudwit utjecatinu u-"iidk" Hrvate.Zbogtogi je u SAD doputovaopotpre_dsjednik politidka snaga.Ta znadajnija kao nametnuti uspio niie Ke2man.Ipak se ni nakontogattSS ve6inuiseljenikai sve..do je stranka'bilabolje sredeu-Kanadi, gdjele uspjelaobu_hva-titi svrsetkaDrugog suletskograta bila je vodedahrvatskapolitidkaorganizacijau toj zemlji.S pa tako i nepoznatiautor destohvaliliu svojimpublikacijama, HSS--ovci tom su sedinj"enlcom dlanka,Hrvati u Kanadi<, koji je objavljen u Gospodarskojiitanci i kalendaruGospodarske sloga' sloge,zadntges.o.J. u zagrebula prostugodinu1938.,ur. JankoTorti6,Gospodarska pokret/.. '/ u.KaZigiet I93i.,202.-208.N-astr.208.togadiankastojidaje hrvatski>,seljadki nad'iuhvatioduboki korijen medu hrvitskim narodom,te se s punim prar/ommoZere6i,da Hrvatei Hrvatice<. muZkei ZenskeorganizaiijeHSSu Kanadizaistai predstavljaju.kanadske u znadajnijojmjeri nije uspjelo kolo Hrvatsko da dinjenici uzroke U toj dinjenicitreSatraZiti organiziratisvojeorganizacijeu toj zemlji. neslaganjes te5kim 4 Rtjee je uglavnomo izjavamai proglasimakojima se izraLav.alo stanjem,i Oo-orini, odnosnoprotestirilo se protiv drastidnihkr5enjahrvatskihnacionalnih jedprava. Tako su atentat u Narodnoj skup5tinii kasnija smrt StjepanaRadida izanali nodu5nuosuduskoro svih hrvatskihorganizacr.;a.

Mario Jareb: HRVATSK?KoLo u sAD-u t KANADToD 1928. Do 1946. coD/Nt

I rss

... Osnivanjeoryanzaaja Flruatskogkola uslijej:^klg rgakuja na atenratu Narodnoi skup9lo. Stini20. lipnja 1928.sTako je u New yorku ve6 23. kolovoza 1928.osnovanoKolo hrvatskihsinova i k6eri, a na njegovoje delo do5aoizdaval newyor5kogHnatskog lista and Danice hwatske

kim djelovanjem.Zbog toga su postojeia Kola zna(kasaznakom Hrvatskog odludilaprirediti Hrvatskinarodnizbor,koji se kola 22.i 23. studenoga1928.godine.sNa izacijapod nazivom Hrvatsko kolo u I je u tom obliku i djelovalado pre_ tom su skupuistupili svi oni koji su i ,a:lvan Kre5i6,JosipKraja,evld. Ivan . Izvje5des tog skupapokazujeda je

1s6|

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

tz rrto, r.-2. 13Isto. 2.

Lista i Danice Hrvatske,New York [1933'],sr KoIa sastoJl/"'/ od rl glavapravila,pa je po novom starje5instvo-"Hrv' Odbora' Nadzornog tri dlana i Odbora Uptaunog ' Gtaia 8. ima u suglasjusave6prim-ljenimispravcimaglasitiovako:Upravni Odbor sasPisara,ZamienikaPisara, f-og loOstail.Sin!, drugogPodstarjesine, toii se od Starje5ine, odbora moraju biti gradaniSjed' iil. S-motre.Svi dlanoviiJp-raunog Ei;;;r"i u;;i;ik; DrZava<.

smotri,ur' Milan r u CroatianReviewlHwatskoj je nekrolog Nepotpisani 102. str. 1931., 1., travanj br. godiste 1., 9uj3ytj91 Billich (Biljdevi6), Biljdevid' Milan je autor"bio tome u rubriii pod nasl5vomoUiednikovizapisi,,,.pa pr_e_ml Kre5i6' i Ivan Kraja Josip i bili ponovno Kasnijesu glavnimstarje5inama

I

MAriO]ArCb:HRVAISKO KOLOU SAD-UIKANADIOD 1928.DO 1916 CODlNt

I ISZ

e bilo je uz imornih detrnaestKola ovalo Kolo hrvatskih sinova i k6eri croft, Alta. To ipak ne znadi da se

), a prema njemu je tada djelovalo ojih dvije u Kanadi (uz navedeno alo i Kolo u Porth Arthuru, Onsrednjeg zapada djelovala su tek rdu Aberdeenu, Washington, i br. iju, Arizona. Rast broja organizaru 1933.djelovalo >26Kola Hrvatr Kanadi<.r8Pritom je u razdoblju an 7933.,op. M. J.] osnovano I ."..1 ro otpalo i to u New Orleansu. To rn se je organiziralo<.prema istim bilo ne5to viSe od tisu6u dlanova

JosipKraja

na ameridkimi Canadi<,CroatianReviewlHr_ )diste1., br. 1., travanj1931.,107._109. na ameridkimi Canadi<,CroatianReviewlHr_ di5te 1., br. 2., prosinac1931.,109._110. rujnu 1933.godineizjaviotada5njiglavnipisar tskogkola. Zborovaodana lg. i i9.-ntina'j933 rio,Tisak HrvatskogLista i Danice irrvatske,

1sBI

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

HnratskogDana, iako do onda jos nitko nikada u IseljenojHrvatskojnde slavione51otakova.Dabudemiodniji, mi smo najprvo odrZavaliKola5ko Vede.To je jedna od duZnostisvakogaKola"'z0 fesko je"i zamislitida bi takva oryanizacijamoglautje.catina hrvatske iseljenikebez vlastitih publikacija.On_aih formalno nije imala, no newyorilki Hwatski list and Danica'hrvatskate istoimeni koledar (kalendar) uistinu su bila i kolaskaglasila.zlUrednik Ivan Kre5i6redovitoje na stranicamalista i koledaraobjavljivaoop5i Svi vaZni proglasi i dokumenti HK-z Danici hwatskoi,pa se bez detaljnije bududaopseZnaistraZivanjapovijesti i koledarje redovito donosiopriloge

MarioJareb:HRVATSKO KOLOU SAD-UI MNADI OD 1928.DO 1946.CODlNf

I rsg

Samo Hrvatsko kolo poku5aloje pak 1931. krenuti s redovitim izdavanjemdvojezidnog(na engleskomi hrvatskom jeziku) tromjesednika Croatian ReviewlHwatskesmotre.O pokretanju smotre odludenoje na zboru HK-a u Youngstownu,Ohio, u lipnju 1930.godine.z Tada5nji je starje5inaHK-a Dragutin Ga5parovskipreporudio >da na5a organizacija,ako je ikako mogu1e,izdajejednusmotru,koja bi sluZilapromicanju onih,ciljeva, zakoje se Hrvatsko Kolo bori, a to su podizanjeugleda IseljeneHrvatske, oduvanjehrvatskesvijestiu Americi, pomaganje borbe za sloboduna5ebra6eu domovini i opii napredak,naposekulturnih, ameridkihHrvata,,.25 Prvi broj smotreje u travnju 1931.godineizi5ao kao tromjesednikoposveden podizanjuugledaIseljeneHrvatske,slobodii napretku hrvatskognaroda u staroj domovini Hrvata, saduvanjuhrvatske wijesti u Americi, te prosvjedivanjui zabai ameridkih Hwata<<.26 Taj je zakljuditida je to bio i zadnjiobjavljenikoledar.Poznatomi je da je dr. JereJarebposjedovao koledare za t930., t931,.,1932.,1934.,1935.,t938., I94t. i 1943.godinu. Sve ih je svojevremenopokloniozagrebadkoj NSK, pa upuiujem zainteresirane istraZivade da ih potraZe i pregledajuu toj ustanovi.U knjiZniciHrvatskoginstitutaza povijestduvase koledarza 1940.godinu.Nije mi poznatoduvajuli sejo5 negdjeu Hrvatskojpojediniprimjercirazliditih godi5tatoga koledara. 24Milan BILICEVIC, "Iadestaj glavnogpisara Hrvatskog kola. Lipanj 1930.-Travanj 1931.<,CroatianReviewlHnatskoj smotri,uredio Milan Billich (Biljdevi6),godi5te1., br. 1., travanj 1931.,je zapisaoda je drugi glavnizbor Hwatskogkola odrZanu Youngstownu,Ohio, 23. i 24. lipnja 1930.U izvje56ustoji i da je osim "regularnograda,Zbor /. . ./ staviou radni program buducegastarje5instva Hwatskesmotrebilona prvommjestu. /.../ tri akcije",od kojihje izdavanje 25 ,NaS program(, CroatinnReviewlHwatska smotra,urednik Milan Biltich (Biljdevi6), godiSte.L., br. 1., travanj 1931.,44. 26Tako je smotraoznadenau zaglavljuhrvatskogdijelabr. I. iz travnja1.93L., str. 41.te br. 2. iz prosinca1931.., str.45.Na engleskimkoricamaobabrojaotisnutje poneStodrukdijitekst:>A periodicaldevotedto the dissemination of knowledgeaboutthe Croatianrace,and to the education and entertainmentof Americansof Croatiandescent<.Nigdje nije jasno oznadenogdjeje bilo mjestoizdavanjasmotre.U impresumuengleskogi hrvatskogdijela bila je istaknutaadresa urednikaBiljdeviia,koji je Ziviou Philadelphiji,Pennsylvania. Po svojje prilici zbogtogaVeceslav HOIJEVAC, Hruatiizvandomovine,str. 159.,upravotaj gradoznadiokao mjestoizdavanja. Isto je postupio i Jure PRPIC, Hnati u Americi, 2I2. Na posljednjimstranicamaoba broja je da su isti tiskaniu >UnitedPrintingCo.,Youngstown,O.<.Ta je tiskarskakuia bila oznadeno u suvlasni5tvu istaknutogdlanaHK-a JosipaKraje, o demuwjedodii bilje5kauz njegovdlanak >The CroatianCircle<,203.U njoj stoji da je Kraja 1914.godinesudjelovaou utemeljenjute tvrtke.Tada je postaonjezinim ravnateljem,a kasnijei vlasnikom. Krajinu tiskarskukarijeruspomenuoje BogdanRADICA, >NaSistari iseljenici.Josip Kraja<,Hrvatskarevija(ttomjesednik, BuenosAires),god.XII., sv.3 (51),rujan 1963.,361. jednu od najmodernijihi najrazvijenijihtiskara,u kojoj se tisOn pi5eda je Kraja "izgradio kala ne samostranojezidnaStampanegoi ameridka.Youngstownseu meduvremenurazviou veliki grad, moderan i napredan,i Krajina tiskarajedna je od zavidnihoznakatoga modernogaameridkoggrada.1...1On je zaduLioi grad,u komeje proveonajve6idio svojegZivota, razviv5itiskarsku industriju do zamjernevisineo.

160 |

ZBORNIKU CASI HRVOIAMATKOVICA

broj tiskan u dak 1.600primjeraka, uz koje je kao posebnoizdanjetiskan i engleskidio u 250 primjeraka.2iJure Prpii drZi da je to bio "prvi ve6i poku5ajameridkih Hrvata da objaveozbiljan dasopis na engleskomjeziku. Poput ve6inedrui gih hrvatskihprojekatas tog pod-rudja, ia je revija bila kratkog vijekao'28RazIogeprestanka njenna idaienja tteba tailti u tadaSnjimgospodarskimprilikama, >pastanjenaSeblagajne,koja - iako nije nikad bila prazna- nije niti dostajaka, da bi se i opet moglo iz nje izvaditi i u 'smotru' uloZiti nekoliko stotina dolara, a da radi toga ne pate druge na5eakcijeo.zeKako bi pro5irili hrvatskepoglede u ameridkojjavnosti,pripadniciHK-a su 400 do 500 primjerakaCroatianReviewl Hrvatskesmotrebesplatnoposlali razlilitim ameridkimustanovama,osobitosveudiliSnim knjiZnicama.Urednik Milan

RBVIEW CROATIAN HRVATSKA SMOTRA

"Slalt ouil

tb&

!tror'|Lh

peoth\ nhtn] for.

be tnl.l dllat^,

ot h,

th.,

att br otut

t.iltr"th

ilr

ubitatr ill

(ul vrrntN

VooDiov

"lt (',ttdh,

^ an nU anl ilLldtrtttLtt lik thJ tlrtll tilt' d,l,il.lcal.ilt

iltu!

otilcisn,

tht,

n

notut thn d,^d,n.l lan. dill ol ttu n'tuilL. il^.nrtL rLi 'ten ill lh rttqlt' hnlL drttu\ilt! tbir tatD a !ilr,ot "ril6

alDtnil Nreit

^

lnh il tt.r

'l

l.uil'l tn

I'

oilil,

H(rc!

trrtl [taill

l.n ftnto"l t,dt hh,t

Hrvatskasmotra

izailao i da li kanimo nastaviti sa izdavanjem,,'30

27To u svomizvje5cuna III. zboruHK-a u listopadu1931.izjaviourednikMilan Bilji. tevi6,Zapiinik III. zbori HrvatskogKola. Zborovaodana 15.i 17. Iistopada1931u Hruatskom domiL,Detroit,Michigan,TisakHrvatskogLista i DaniceHrvatske,NewYork [1931.],11. 28PRPIC, Hwati u Americi,2I2. 2eTo je izjavio urednik Milan Biljdevi6prigodompodno5enjaizvjeiia na IV. zboru HK-a t933.",ZapisnikIV. zboraHwatskogkoto.Zborovaodana 18.i 19.rujna 1933u hwatskoj Ohio,Tisak HwatskogLista i Danice hrvatske,New York crkvenojdvoraii u Clevelandu, je mjestuponosnoizjavio da kolikogod"su /. ../ vremenabila istom na 17. Biljdevic t1933.1; iput prilidnouspielai sa materijalnoggledista,a moralnoje uspjelaiznad ieska,';Smotra;1" svakogodekivanja.Dobro ju je primio naSnarod<. 30Isto. 31KRAJA, ,The CroatianCircle<,str. 160.-164.Na str. 161.-164.objavioje rezoluciju zbom.Istaje jo5 1931.godineobjavljenau priloguhpisniku III. zbora usvojenuna Svehwatskom d.ana15.i i7. tistopada1931.u Hrvatskomdomu,Detroit, Michigan, Zborovao Hwixkog Kola.

MarioJareb:HRVAISKO KOLO U SAD-| t r4'NADTOD 1928.DO 1946.COD/NE

Narodni Zbor izabere zajednidkoVijede iz dlanova organizacijazastupanih>prvodjelo tih hrvatskih organizacija l...l"bit 6e rda putemglasovanja ameridkih Hrvata, u sporazumus vodstvomhrvatskog naroda,oditujeslobodnuvolju i ponovi zahtjev hrvatskognaroda za uspostavusamostalnedrLaveHryatske<.3z Iako je predsjednikom HNV-a bio Kuzma Kuhari6,na glasovanju se najvi5e angaLiraovld. Ivan Stipanovi6.On je ideju glasovanjapopularizirao u mnogobrojnimdlancimana stranicama Hrvatskog lista and Danice hrvatske.33 Zami5ljenoje da Hrvatsko narodno vijede rentltate glasovanjai Memorandum predstavi Dru5tvu naroda,vode6imdrZavnicima svijetai svjetskomnovinstvu.To je i udinio vld. Ivan Stipanovi6,koji je s tom svrhom

I tot

Ivan Stipanovi6

Tisak HrvatskogLista iDanice hrvatske,New york [1931.],zg.-32.U njoj je Svehrvatski zbor apeliraona Dru5tvo naroda i vlade osvihslobodnihnacrja,posebiceni vladu SjedinjenihdrZava
36 srIPA\lovIC,

Moj raiun hwatskomuborbenomunarodtt u sjevemojAmeici,5.

162I

MA|KOVICA ZBORNIKU CASTHRVOJA

1933.bio je primljen u audijenciju SAD-u i u Europi predstavnicimaame brojne izjave.Zanimljivo je da je tijeli osaitaoI ...1 one hrvatskemuZeve,u k Iseljena Hrvatska polaLei mora pola To su: od Srbijanacana smrt os mudenikg. dr. Mile Budak,kojeg bec

dlanoviHK-a Ivan Kre5ii i JosipKra ti6u dopustida posjetihrvatskenaset nost ,naknadnoodobrenaod starje5i

37Irto. 8.-9. 38 O Ko5utidevu je sludajuop5irnopisaoI a poglavljekoje se odnosilona taj-t 224.-229., GLOJNARI'C,-norAaHwata. Kronika dvaiude Antuna Velzeka,2agteb,1940.,56'-62' Iako.s slavenskihoptuZbi,ipak je tadaKo5utidbio pris mu ie ponovnidolazaku tu zemljt omozuden -tq ntLJeEVIC, Milan, "Izvjestajglavnol 1931.(,CroatianReviewlHwatskasmotra,vtec travanj 1931.,str. L05. a0Rijed je o dijelovima,Krmpotiievabtzojava,kako ga je citirao i parafraziraocorsi' a obiavio tvtirto CI-CifNARIC, Borba Hwata, str' 59'

MarioJareb:tlRVATsKoKot.o u sAD-u I 'GNAD] oD 1g2B Do 1946 coD/Nr

Ipak je Ko5uri6 kao politidar HSS_a kasnijedoSaou sukob s dlanovimaHK-a, i to prigodom glasovanjaza poznati Memo_ randum Hrvatskog narodnog vije6a.a1Vei na Hrvatskom narodnom zboru u pitts_ 9ggltl 1928.godine u glavno stariesinstvo HK-a bilo je izabrano,,vibe lica ii orsani_ zacije HSS<, a stvoren je i "f6n4 za iibor_ nu borbu HSS u domovini<.az tJbrzo ie postalo jasno da od suradnie s HSS_om ne6e biti niSta, o demu wjedode prituZbe dlanovaHK-a iz kasnijih godina. Tako;e Ivan Kre5i6 1931.na IIL zboru HK-a u lis_

topadu1931.godineizjavio da svaki>put, kad smo pruZili ruku, na nju seje pljunu_ lo<,a dlanHK-a iz pittsbu;ghaMaias do_

| 163

Moj raiun hrvatskomuborbenomu narodu u Sjevernoi Americi

t933. T I S A K

,L

16€ AVENUE A

I S T A - D A N I C E.

NEW YORK N Y

dao je da su ljudi ,riz organiiacije HSS po- FaksimilStipanoviieve brosurepocl naslovom Mo7raiunhruatskom stojano raskopavali Kola.,.4l borbc-

'i"eT3.'::il:: u slevernol Ameici iz ''uzocemu :prihva6enogvoclehrvatskognaroda. ) povezans Madekovimdolaskomu

Kontakt s dr. Antom pavelidem uspostavljenje ve6 tijekom 1929. godine, a u-ljgto te godine poslana mu je i znatna novdana pomo6.aapritom treba podsjetiti da je poznati paveli6ev tekst pod .rurto,JooUspostava 4l

O tore je kasnijc progovorio Ivan Kr 73. sjedniciKola hrvatskihsinova i kieri "Eu Predavanjeje otisnuto u posebnoj bro5uri poc ni^itauiinili za svoju staru domovinu Hruatsktt?

Kola. Zborovao dana 15.i 17. tistopada 193j. tt Irvatskog Lista i Danice hrvatske, New york m skupu, prenesenoju prethodno navedenoi tdnje s HSS_om.Odito je da je neuspjehnastoezik bio velika briga dlanova HK_a.' Circle<, 152.,napisao: pave_ "Apeli dr. Ante , I . . .l Mi smo promovirali skupljanjesredstava prestatr,buduii da je postatobesmislenobilo ,rni dolar izgledaovelikim poput mjeseca.pa i istina da ameriiki Hruati niiesu niita uiinili za sjetio slu5ateljeda ,vi se sui ioS dobro sjeiate, ;kodilau pomo6 i novdanodru. Anti paveiiiun.

164 |

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

MAriO]ArCb: HRVATSKOKOLO U SAD-U ,*NADI I OD 1g2B DO 1916 C;ODlNt

| ^ -|

skogdomobrana.rz saduvane_korespondencije izmeduIvana Kresi6ai Ru_ dolfa Eriia saznaiemoda je do odridenih nesuglasica Jolio ,rrurnoranije. Takoje Ivan Kreiii iz New vorr.u *om pismriEri6,, ;ft-0. travnja 7934. napisaoda >imamoverikihneprilika " s takozv.,-rTstasama;,'koji slabeKoro, ogovarajuvode Kola i prave stotinu smutnja(.so J;;i;;k;l izmedu star_ jesinstvaHK-a i vodstvaHrvatskog domobrunuirti" i"'p"lovicom 1934. godine,a dini se da je. trj3t9n1svo[a boravka u SAD-' oi.-nrurrimir Jerii >nastojao u vi.e navratar...r da do"cle do sporazuma i zajednidko gradaizmeduDomobranai.H. Kora.-Nabe je to starjesinrt"" ffiJrrinije odbilo i Domobran i'njegovo vodstvo,koje su jo* do malo :9::._:::i"ko..napato prue nama prikazivalikao jedini spasi-put k slobodiHrvaiske,,.r sukobi izmedu raznih struia u Hrvatsko- t otu pojadali su se osobito u drugoj polovicii934. godine,a u javnostsu izblli"kaa je cio Ji-ouu porpisao 'apel na Hrvate ove zemlje,da se organizira H-uistiio.rJru obrununu_ stradalihi uhap5enihHrvita u vezi # umorstvom AlexanO.il..",.?,_':" 'N'H.D.' bio Stampanu nasestarjeiinstvozatraLiije od nas,da :sjilpet smJesta moramo nale opontati, demu smo se mi naravskiuspro.Rotpiry_ tivili /.':/".]t Nl posrjetku je 2z,iij"tn1u'tr-5. starjesins,uo ri-urrtog kora suspendiralo tri oqrankaorganizalil" , toli-u je etunstu. uilo nakronjeno Hrvatskomdomo6ranu." Zuiiill*l; da Josip Kraja u svom radu o HK-u gotovo uopie ne spominj" probieme u oo.ro.u ,'*1e organizacijes Hrvatskimdomobranom,^ odnosnopristasamate organizacijeu vlastitim redovima.Napisaoie jedino to da su tijekom rqg+.i"ki Jru'noui napustili HK i utemetliirHrvitsli ao-olrr", s;";; odgovaraistini.sfB'o kako b'o, od podetka193-5.eodine u redovimaHK-a ii;" ,is" iil. ,iog.re" domo_ djelovanjela te su dvije organi)acijei" rrj;;;ii, fra.1s\o goai.,u-a nastavilejedna drugu promatrati , .rep"ou1er"rr1"m.

*"0"']?ra;ft"r.Ivana

Kre.iia iz New yorka Rudolfu Eriiu od 30. travnja 1934., osrav.tina fihi, pisaru Hrvatskog kola br. 21. izDaytona, lri6a. llanovima Hrvatskog kola (nastao nakon 22. )osravUam da je to bio proglaskoji su sastavilii tskog kola suspendiraio ni zasjedanju od 22.

| tt'5

ZBORNIKU UST HRVOJAMAIKOVICA

166I .\irr[tt

p{!*

:fobgc (ter.rr.

a'qe

ffi

THE CROATHN CRCLE' NC

-J:ff r":g.i'x'l: ! !' ;I :!;:'i ; E h"' ".

iima te organzacrJe sukoba.Tako je Pota JosiP Kraja tvrdio l Moskve,da se Pod krinkom ujedinjenogfronta-rovariiznutra *usvakospoiedinogpokreta,u kojemu :: i duh' Ni mi nijesmo i'qi.rfrd;qr;i,itd:ili'+"q**.r'fr stoUoOaist **1".'-H: "ii"ttili, nami se je na5lo medu I iliii p"sr"aeni. u malaksa5e onoj p*-oi.I.otbi MiSljahu ""itt'i"ji l-.../. N-iA medu nama klonu5e' pomo6' /"'/o'5s .i;;", ou it tvtottue dolazi je UJ".l" 1941-npozorilo qak frv-at1to toto Oa u novim ratnim okolnosttmalma

*llq*"mti-ffiffi

ffiffiffitrf,nff,f-*ffi

;;;k;pi;" i ljudi' kojipod r.a1ni1.r f"P:1':

potvrdaoosnivaljuKolahrvatskih Potvrdao osnivanjuKola hrvatskih .u-u

izlaze pred na$ hrvatski svijet, da.ga

oHrvats\::$1i13:;;; i.*eiu, dagasvratet" 'i"o""I kderi ryl.k?tlli ohi Akron' t*0" dou?o,,.lo* nipasti prigabezsumnje ll;J 6avio mu nove muke i lance' Meclu tom komu,oslavenskipobornici i njihovi

nizaciiaza borbu protiv diktature u :dni osnovnimnadelimaameridkede-

4t.,3.

Mariorareb: rlRvATsKoKoLo u sAD-u I 'GNADToD 1g2B DO 1946 coDiN[

I toz

1 6 8I

ZBORNIKU CASI HRVO]AMATKOVICA

) - umietno i silom sworeno- malo e5kih grijeha i zlodinaonih, koji se stvorenedudo-drZaveJugoslavije<' lku Madeku,koji je u ProglasuoznaulazakSAD-u u rda. Predosje6ajudi hrvatski narod se da naglasili isnici63 sa svoDomovina Nova .zi i ovana5a da Hrvate ameridke m< te su Pozvali DoNow naSu svi sa i uz .oosevelta. tja 6e konadnoda doneseizmrcvarerrodu zoru boljih dana- dana mira i g<(.

lrvatskomkolu opisaorad HK-a tije'Lavaniameridki napori, Sto se medu (war ostalim dinilo i kupovanjemameridkihratnih obveznicai maraka je odavtjiredovito Bonds and Stampti. n-irct i listand Danica hrvatska obveznicai maraka'6sZanimljivo je sukobudlanovaHK-a s pripadnicima ,vnopodeli suradivatiu novim organilka odbojnostPremakomunizmu,odTako su vld' Ivan rtizanskogpokreta.66 Vrhovnog vijeda dlanovi Stipanovidi Josip Kraja djelovali kao istaknuti slodemokratsku ameridkih Hrvata, tasniie i'okreta ameridkih Hrvata za nekabio bodu Hrvatske. Istovr"*"no je istaknuti dlan tih organizacija pripadnik HK-a iz Akiona, Ohio, i kasniji istaknuti domobranski OaSnSi duZnosnikRudolf Eri6. Sipak kao glavni podstarjeProglasje potpisao Ivan Kre5i6 kao glavni starjesina'Ivan glavnog duvara i dlanovi zamjenik kao Kuhari6 qryTa k;;;";ipisur, Klinger Sina,Stjepan Kraja' Josip i nrOro.nog odbori HK-a Anne Grguri6 o+ fnAfA, 'The Croatian Circle<, str' 20t.-202. imao prigode vidjeti bila je redovito otiskivana ,ug ametidkog vojnika iz prethodnih stoljeda'uz rrted States War Bonds and Stamps<' Na unu63

izlazak toga dlanka.

Mario Jareb: HRVATSK?KoLo u sAD-rJ t |GNAD| oD 1928. Do 1946. coD/NF

SudioniciSvehrvatskog zborai III. zboraHrvatskogkolau Detroitu,Michigan,listopad1931.

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

170 I

HK-a predaju Madeku kao >vodi tog dina bila je namjera da se sva sredstva z-emaljasaveznica Sjedinjeirriu,rtog naioda, fi"ji;" f."" takav priznat od

nih drZava. zasigurnone bismo Razmi5ljalismo da s dr' Madekomu Americi, mi Hrvatske<<'70 ime bili uzeti ozbiljno, ako bismo nastupaliu

povijesti.

70KRAJA, ,The CroatianCircle", 202.

Mira l(olar-Dimitrijevi6 Hrvatski studiji, Zagreb

o polrTrer(oMOPREDIELITVANJU r DIELOVANIU BANA ANTUNA MIHALOVICA

UDK 94 (497.5)-05Mihalovi6,A.

1. historiografijise zna da je Antun Mihalovi6 podeo obnasati1917. ..u godinebanskuduZnost,kadaje doilo do velikih izmjenau vladi. Manje je n drugepolovice1919.godineinzisiirio

Srbijom. Kako je doslo do te izmjene nismo do sada todno znali. Cenzori su uspjesno.obavljali svoj posaoi u novineje dolazilovrlo malo podatakao unutrasnjimodnosimau vladi,.ao nesuglisicamase moglo sambnagadati. Dr. Bogdan stopar je kao zapisnidarNirodnog vijeia slHS,kraJ'em-191g., odnio u Beograd sve vaZnije dokum danasnisu pronadeni, a odvezeni sr slovanjecentralnihministarstava u Be dokumenti iz arhivePredsjedniSwaZ

172 I

ZBORNIKU CASTHRVO]A MATKOVI(A

spodarstva.Medutim preko nepotpune.dokumentacijeu personalnomdosjeu dr. Milana Rojca moZese-provestirekonstrukcijaonog Stose zbivalo ,iu p"rronulnom planu u Zemaljskojvladi Hrvatskei Slavonije. Ban Antun Mihalovi6 je prvi ban iz obitelji Mihalovi6. Na tu duZnost je imenovanZg.lipnia 1917.godine,iako se joS 1873..odekivaloda 6e njegov otac Karlo, poznat kao u2orni slavonskiveleposjednik,.postatibangp ie godine. Naimi, u drugoj polovici 19. stoljedaMihalovici su se we viSe uzdizali na dru5tvenojljestvici a za \) sipaMihalovi6a,od 1870'do 1891.,to halovi6i su bili u rodbinskim vezamas sima i pripadali su grupi umjerenih Mihalovida,roden 21. sipnja-1868.,dakle u godini kada je sklopljenaHrKada je imenovanza bana imao je ve6 pedeset nagodba.vatsko-ugarska ziv-otnoiskustvoi lijepu karijeru-Pio jg.gdgojenu bedkom godina,6',ogato th.r"riuttri-n, dakle medu najelitnijim slojemMonarhije te je stekaodosta dobrih dvorskih veza. Pravo je sludirao u Bedu i Grazt, te je bio prvi Mihalovi6 s fakultetskom titulom. einovnidku karijeru zapoleo je kao kotarski predstojniku Donjem Miholjcu, a 1906.do 1908'zahvaljuju6ivezi s iz Nal banom Teodorom Pejadevi6em je VirovitidkeZupanije,koja bila jedt vi6 povukaos banskogpoloZajazbog halovi6i nije se tada vratio u dinovr imanje u Flridance kojim je ve6 ditavo stolje6eupllvljang na nadin agraF Mihalovi6je pokazaoizrazit smiZupanovanja niftiupituf ista.zZa*ii"*" saoza trgovinu i sklapanjeposlova. Zav:ijemebanovinji bio je u ravnateljs* fryog hrvatsko-slavonskog d.d. zaindustriju5e6eraosnovittog.t Osijeku1905godine i Laneneindustrije Ivana Fiedlera u VladislavcimaosnovaneL90L.,te je podupiraoula.,ut rrruznogdeSkogkapitala u Slavoniju.Jednom.probavsivlast i mo6, Antun Mih;lovid nile iiarZao izvan polilike dulje vrijgme, i t913., na zadnjim saborskimizborima pred Prvi svjetskirat, kandidiraose u izbornom l Hrvatski drZavniarhiv, BanovinaHrvatska,personalnidosje 8427;t4 28831t917., predmet:Kri5kovid,Rauer i Rojc. Hwatskipanoptikum, 2 O Mihalovi6imaje pisaoJosipHORVAT, 'Hugo Mihalo-vi6<, -Irvatskuprilikom velike selidbeSrbapod vodje Mihajlovidi njegovaZenaKristoforoviddobili stoljeda Polovicomosamnaestog "Mihalovichn.

1821.duveniMihalovidevposjedbio Feridanc (J.HORVAT, n. dj.,24-25).Prvi politidkiaktivanMihalc V. 1918i.On je predvodioakciju za plgkggkanala Dunav-SavaiX. i8t0. -i"i"L,30. je sestra Drava i istaknuo se upravo s tim sto je uspio provesti regr:lacijuVulg:. Njegova ban od bio je Pejadevid Ladislav sin diji eg"tu uilu tdana za aoouu Pejadevi6i-Retiabkbg, tS7S.Oo 1883.godine,poznati kao "ban kavalir<'

Mira Kolar-Dimitriievit: o PoLtrtCKoM )PREDJELIuANpt DIELovANIuBANAANTryNA M,lALovtcAl

agitaciji u5ao u Hrvatski sabor. Na

vao Antuna Mihalovi6a hrvatskim >m demokratizacije Livota u svim ilikama mnogi su od novog bana rje prilika u zemlji; vra6anje interoslobadanje konfiniranih stranaca, s gospodarskimnedaiama, kao Sto e skupoie. Jedini historiograf koji isuje mu veliku spretnost i prisebim ratnim vremenima, kad je tre:, sno5ljivima. Antun Mihalovi6 se Jijelom, i tome Stoje znao izabrati 7. suradivao s osobama koii su bili vici 1918.kada je, osim stiuinosti, podobnost,tj. suradnju i akciju da 'ije uvedu u okvir zami5ljenejugovi1,a.

2. su Mihalovi6evikandidatiza predstoj_ rzio za bana,a koji kada je-odlazio: dkomopredjeljenju,gledanjuna svijet Kadaje dosaozab.ana_Miharovid je trebao sposobnerjude koji ie mu po.n196i omoguditisnosljivZivot u Hrvitskol, koli je poo ,i," teZim ratnim pritiskomi koji ie mu,pomodirijesiti nugomilaneprolt"-" koji su inirali iz prirode rata, svakodnevnodonoseii olit"lii-u i"r"g.u-" o poginulima na rati5tu. kralj i to na prijedlog Mihaloviia hr_ u Zichyju, koji je onda taj prijedlog dkevlade Tiszei samogkralja, u ouaJ rnadeni za nekoliko dana, potom je dalje,i kralj je vei 5. srpnja I9I7. n_ menovanive6 poloZili zakletvu. rno obrazloZiti.Na prvom mjestusta_ ban Antun Mihalovii predlolio za love,tj. za podbana3 (istovremeno je

IZZ

174 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

umirovljenMark Aurel Fodroczya).Yeza izmedubanai Kri5kovi6abio je,

pravnidkom dasopisu Mjeseinik, a paZnju je privukao njegov prijevod Macaulayowhlzabranih eseja.Bio je dlan u tri drZavnekomisije za ispite i

je gledaokako Madari svevi5e>osvajaju< Hrvatsku cijom, s negodovanjem je osnovu na Zakonsku dok sv. Stjepana, i Slavonijukao sastavnidio krune protivno Hrvatsko-ugarne5to morskeobalegledaokao na o izvla5divanju skoj nagodbi.Tada se natjedeza poslanika,te je izabranza Poslanikau Hrvatski sabor, a zbog znanjamadarskogjezika i u zajednidkiparlament. 3 Vinko Kriskovi (Senj,18.V. 1861.- Svicarska, 16. XI. 1952.).Djetinjstvoprovodiu Senjuu vrijeme kada taj grad proZivljavasvojukalvarijuzbogpropastijedrenja5tvai otuaranja ZeljeznidkeprugeKarlovac- Senj1873.Odrastaona senjskojuskodkojtradiciji izgradioje svoj Kri5kovidje bio jedanod najudenijihljudi nacionalniidealhwatstvau uskojvezis prava5tvom.

4 Mark Aurel Fodroczy(VaraZdin,1855.-? ) bio je grkoistodne vjere.Od 1878.je u jav,G. 1886bio je tajnik te Zupanije,1887.podZupan,199f. varaZdinske. noj sluZbipodZupanije Zupanije,a 1906.je izabranzavije6nikaBanskogstola.Od 2. postajeveliki lupanZagrebadke listopada1913.predstojnikje Odjela za unutra5njeposlove. 5 Bude Budisavljevii(1843.-1919.)bio je visoki upravni dinovnikte veliki Zupanu Polegi, Bjelovaru,Gospi6uiZagrebu.Zalazioje u kudu KriSkoviievih. 6 Milan SMREKAR, -Pn'ruinikzapolitiiku upravnusluZbuu l{raljevinahHrvatskoji Slavoniji, t4, Zagreb 1899.-1905. 7 Potpunabibliografijadr. Vinka Kri5kovidajo5 nije izradena'

MiA KOIAT-DiMiITiJCViT: O POLITICKOM OPRED]EL]IVAN]U I DJELOVAN]U BANAANIUNAMIHALOVICAI IZS

'ijedlogeza vi5e zakona, a 6. lipnja lovim kriZem.Kri5kovidnije bio nitroZu primjenupostojedihzakonai vatske,Slavonijei Dalmacije.Njeljive i vlastimajer je pripomogao sudskogi upravnog aparata. rdbanabez uvjeta. Budu6i da nije ritelj u Senjuuslijedpropastijedrere, kao samac,za svojubudu6nost, :oji su bili drugadijegmaterijalnog stanja, traLjo da mu se u sludaju odstupa s podbanskig pitozuiu o.ig.rri powat na njegovo staro radno mjesto na pravnom fakultetu u Zugreiu.t vlje i nastavubio je predloZendr. ik.e Zbog svog strudnogzvanja od rpaniji i graduBjelovaru,a ondaje odjela za Bogo5tovljei nastavu,s ravlastitumolbu zbog neslaganjas kadasevratio u Bjelovarnastavljaan za zastupnikana listi Hrvatsko'vaou radu Hrvatskogsaborai na rjak i uZivaoje veliki ugled.Njega kog.istomi5ljenika, pogotovostoga r lmenovanJa. la :. StephanTropsch.l0Zanimljivoje gidnuprirodu. odjela za pravosude Mihilovi6 je predloZiodr. Antu*Za-predstojnika na Badaja.ll I Badaj je bio dlan Hrvatsko-srpskekouii.ii", koji je kao i Rojc bio u vladi od 25. srpnja 1906.do 6. kolovoza 1907.,kada-ie umiosjeuRojca (HDA, br.8427). :b, 1. VI. 1946.).Studiraopravou Zagrebu rravoodvjetni5tva u Bjelovaru.Bio je dlan nik Odjelaza bogo5tovljei nastavuod 25. om L918.(HDA, Personalnidosje8427). 7L.- ?). ZavrSioje njemadkufilologrju u za njemadkufilologijuna Sveudili5tu u Za-

i $iilijJllki"l-HjT: i;X':;:',?# Ir Antun Badaj (Cernik, Z. Il|r. tg5g. - Zar Polegi, a zatim pravo u Zagrebu, i nakon posti prakse,dobio je pravo odvjetovanjau Zemunu.l

176 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

rovljen na vlastiti zahtjev,te je poslije toga Zivio na sloje[ imanju pi5u6i ominje studije i djelujudi kao narodni zastupnik na listi Hrvatsko-srpske koaliiije. Naslijedio je MiroslavaBroschanatz I lonadno, Aurel Rauer bio je izabranza predstojnikaodjela za naOvaj odjel formiran je tek 1914.godine,iz praktidrodno gospodarstvo.r3 nih pot-reba , a razio se iz posebnogodsjekakoji se je jos-za bana Pavla Rauiha podeo osnivatiu okviru Odjela za unutraSnjeposlove,te se, zanapravo, oinivanjem detvrtogodjela podelarastakatiHrvatsko-ugarska za poslove, godba,kojom iu bila predviclenasamotri odjela (za unutra5nje i nastavui za pravosude)' bogo5tovlje prije "Rur"tu ovim je odjelom upravljaoZvonimir zepi6,rawlo sposoban strudnjak,koji je za vrijeme rata imao mnoge zadale u opskrbi stanovni5tva, interniranju stanovni5tvaiz krajeva blizu boji5ta, organizaciji prometa itd. Rauer je I9I4. mobilizirani do 1916.radio je kod generalnogguvernera u Beogradu,gdje je stekaoveliko iskustvos problemima opskrbe. Njegaje prvo trebaio povuC,iizBeograda,pa je Odjel narodnoggospodarstva preuzeotek 29. srpnja 19L7.godine. Kada gledamoimenovanjeodjelnih predstojnika1917.vidimo da su dvojicalnojc i Badaj) bili na istoj funkciji ved 1906.,pa moZemoov]uZemaljsku vladu iz studenog1978.nartati restauracijskomvladom Hrvatskosrpskekoalicije iz L906.godine. Preuzev5isvoje odjefu u vrijeme kada su problemi postali nerje5ivii neizdrLii, ovi su oAieni predstojnici dasnoodradili svoj posao,oslanjaju6i se na svojeprijatelje, po2nanikei pristase.Tako je prilikom postavljenja Rojcu deititilo dinovni5tvo ZagrebaEkeZupanije,Aleksander Valentekovi6, odvjetniki nadelnikgrada Siska,dr. Pero Magdi6,potpredsjednikSabora kriljevina Hrvatske i Slavonijei nadelnik grada YataLdina, Ladislav vitez lropoldova Zupanije_i pl. Laba5,veliki ZupanBjelovarsko-kriZevadke ieda, Ivan Makovai, Zupanijskitajnik i upraviteljkotarskeoblastiu Zemtnu, StjepanBelo5evii,veliki ZupanVaraZdinskeZupanije,Marko Petridevi6, ravnatelj bjelovarskegimnazije, Zlata Kovadevi6topa5i6 iz Pudke ra-

12MiroslavBroschan(rocl.1850.-? 1384.bio je gradonadelnik osijeka, 1904.savjet).

roma5io.

MIra Kolar-Dimi\rijeviI.: o PoLITIcKoM ]PREDJELJIVAN]U I D]IL}/AN]U BANAANIUNAMIHAL^VI(AI

dione gospojinskogi sredisnjegzemaljskogodbora itd.15 No mnogi mu i nisu-destitali,jer nis_r'htjeli suiadivatii vlidinim organima. Naime 1917.i 1918.su godinekada semnogogovorilo o miru, ari teski

iSe smetati,nije svidalo. 3. . od kraja 1917..sve s9 vigegovori o wilsonow pravu narodana samoodredenje,u p'ostai"sredisteokuprja??er"a^roslije Svibanjskedekraragiig nja Hrvata, Srba i Siovenacau Alstro-ugarstol tt;r;;,J, cinjenica da ila se izvanrednovaLnadim je Jugoslaven_ rnio Svibanjskudeklaraciju,Eime pokre_ Je h tih snaga,a radi stvaianjaOriave Stoiji, a pod Lezlomhabsbur5kolotarinikedi_ Iako to nije otvorenogovorio,Mihalovi6je zahvarjuju6i svojiminfor_ a Monarhija ne 6e odrZ.ati,te iako

njaosena dinjenicuda je kralj bio {rvatsku,te je izborio moguinost , Dalmacijei Istre dodu na preIJ!f, n"rsgnalnidosje 8427.- SpisII 1917-6 5. zahvareodsjeka . ]t za bogostovljei nastaw br. 1743419. VII 1917. 16J. HORVAT, ,Vinko Kriskovi6.,76. 17Isto,76-77-To se dakako odraziloi 20.svibnja1g17.kadase car nije zakleona austrijski radi Dalmacije. fp3yo rb "ustav Hrvoje MATK.'IC, suiremenapotitiika povijestHwatske, zagreb Lggs. 43.

IzI

178 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

stanjuu Hrvatskoj,ali nije znaoda su Kario u lieto L9L8.,na nagovorKriS slavenskih zemalja o rje5enju juZno uvierenda 6e se potitidki ljudi Bosne s Hrvatskom. No svi su to odbili, osin se Kri5kovi6na5aou izoliranom krugt t ie bio do kraja svojesluZbepodbana se votjan,poprri drugih,prilagodavati Mihaloviia od Kri5kovi6a.

srebupredstavkebr' 3401i 3500'tj' imenuje Pre( ie dr. Ivan Paledek2z Franjo Poljak23predstojnikomGos 19l. HoRvan, ovinkoKri5kovi6<, 78' 20U onomvremenu,a vjerojatnou funk' Frage,Bet'1918',kojeje objavio siidslawische 21KostaHormannbioje dugogodinaci

rgrad,1938')'Zavr5iopr.rylestudijeu Pragu^i je 1902'upravukod.grofa urc.-unotni preuzeo u druStvu gospodarskom r Hrvatsko-slavonskom i dovela 1925' kojaje reorganizaciju' f. ni"gouu

MirAKOIAr-DiMiViJCViC: O POLITICKOM OPR1D]EL]IVAN]U I DJELOVAN]IJ BANAANIUNAMII,ALOVICAI IZg

dalmatinskezemaljskevladeu zagrebu,jer da >beideobererndhntenKan_ didatensind durch und durch royaleEuerer Maiestet<,a pored toga financijski^nezavisni,dime se vjerojatno apelira ne Krislovidew ovisnost o pla6.u Isto tako istide se u obrazroLenjuda paledekovoodvjetnistvopripadamedu >angeschensten ins Landeso.predsjedniitvoZemaijskevlade 2. kolovoza1918_'' napisaloje_i pozurnicuHrvatskomministru u Budimpesti da se.otpustilGii\ovi6a i Rauera,te da se imenovanjepaledekai pol.y'.aka Stoprije provede.25 pb1 su kasnijebili medu najpovjeitjivijimdemokratima svetozaraPribi6evi6a.Meclutimstvarse niie oovilaiupr"*u planu, iako je 1918.podrZaote izmjene,ali to je nu trebalo rje5enjekralja Karla.x rvo ovu situacijuiskoristiti,te je u ,oku5apregovaratisa zagrebadkom onarhije,htijuii na taj nadinrealizrrauono sroJerrazenggg kra{avrseputa tijekom 1gl7.i u oZujku1919., ali je to odito bila zakasnjelaakcija.TisZajenaisaona protivljenjenajavryenom prog{.amu,te je napustioHrvatskui Bosnuneobavljenapojtu. upruuo zbog.podrlavanjaovogprogramai njegovogpromasaja,maknu6eKri5koviia s podbanskestolice bilo je jos aktualnrjei nije bilo protivnika ovoj odluci. Kri5kovii kao predstojnik odjela za unutrasnj'eposlovenikad ne bi potpisao postavljanje Grge AnderinovilazTza iefa- gridske policije u zaje bilo om-ogudeno gt?!.u,dim_e uvodenjepolicijskogi"rora u zagrebu,uslijed degai stjepan Radii bjeLiiz gradau kojem visJ nije bio siguianza svoj do p.ropastiovog najvaZnijegdrustva.Godine 190g.poljak je izabranza saborskogzastupnikau Donjem Miholjcu, te je 1913.dranzajednidkog"sabora u nu-impesti. Kao"generalni.direktor rqr'r v'w^rvr zerrr4{}truB Zemaljskoggospodarskog dru5tv;za oruswa za vrueme vrrjeie rata rata lma B,uripouarsKog i vaZnu ulogu u organi_ zaciji sna.bdijevanja-U upravi je centrale zavo1e,prunuso, dlan Zemaliske Zemaljskeaprovizaciie. aprovizacije, te te u Centraliza utvrdivanjecijena.Bio je dlanupravemnogihgospodarskih poouzeea. rbstije rata imenovanje prvim ministromza-a1rarnu'reformu i 5n jE na deluDemokratskestranke zajednos onima koji su provodili likvidacijuveleposjeda u Hrvatskoj. z Dopis od 21. WII 1918. HDA, personalnidosje 8427,- 4 zgg3lrgrT.pred,.zem. vlade br. 3500pr 2. wrl 1918.

180 |

MA|KOVICA TBORNIKU CASTHRVOJA

Livot,a podrsku Pribidevi6emdemokratimazahit' no ujedinjenjes Kraljevinom Srbijom zbog sveve6ih nemiia u zemlji ne protivi se nitko, pa ni prava5i, ni gradanstvo. Kadidanas usporedimoStoje Mihalovi6mislio o Kri5kovi6upolonricomI9I7 ', a Stou jesen L9L8', tesko to moZemoobjasniti samopolitidk'rmrazlozima. Mihalovi6je bio wjestanda te5komoZeopravdati ovu ptomjenu wog stavaprema Kri5koviiu s obzirom .ta Kti5korri6eveuspjehe u unutra5njoj

koji je zastupao KarelaHavlideka-Borovskyja polju V' Havim Slavenimana gospodarskom do 1919.vrlo blizaks AntunomMihalovi6em' Mihaloviia' koji je u Cesimai Slovacimavidio e vezeizmeduhrvatskei de5keomladinepotvrnndenciia Frantiieka Hlavdieka (I 896'-1 904')' :arPribitevi( i Samostalnademokratskastranka - stranaiki vodaPribitevi4 ideolog, 1, Svetozar emigrant,Zagreb1995. " so br. 5368od L1' i{pi, Ban Mihalovi6,S.pribidevid,dr. A. Pavelidi Havlidek,spisnosi xI 1918.

Mira Kolar-Dimitriievii: o PoLtrlCKoM oPRtDltLlwANlu l DJELovANIuBANAANTuNAMllALovt(A I t gt

vnije,jer njemu nije trebalo osigu_ je imanje,i nije bio tako opasanza I su mu primanjaprestalatek kra_ ili su s radom kao povjerenicinove etku odbio da nakon raspustaistog Zujka ipak, ukazomregenta "1919., rpn;a.,,

4.

31

HDA, Per. dosje g4Z7- sis 5370 ocl 11. XI 191g.

Lalt:,ezbog odbijanja vlade da mu odredi pris_ i u Zagr.ebuu Dugoj ulici, br. 64. U rje5avinju :idi6 koji mu je bio sklon. i u zajednidkom saboru u Budimpeiti. U Beo_

f"tTj:ii1'#,T'lJ,t"Ji"T"j3?:'.tjT 3aPetridiije dao ostavkuvei 14.oZujka1919.

182 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

kadaje vodeii u sluZbibivsegreLima.Bio je ban do polwice sijednjaL9L9' dovjeon zamijenjendJmokratomdr. IvanomPaledekomiz Vukovara' "iit u podbana novog za predlagao 1g1g. srpnju t"_ t":"g i"" ftinuto"i(,ve6 u vladi. svojoj 'Vratio iznenadenjekada se u svojKerestinecgdjeje doZivioneugodno. posjeda'a njegovog zemlju a naiboliu reProglas i 1918' studenog ,u od t4. bi je vjerojatno Da mogao PotPisao i6a i2' oZujka 1919' da se drZavom koju predstavnadelu)>samouprave<,

r reformauslijedorganiziranogotpora .sti. Najbolji i najdugotrajnijipoloz1j lnik Vlidimira Havlidekau MihaloviBanovineHrvatske uspio zadrZativode6efunkcije36 Dr. Antun Mihalovi6 nije se usPi novomwemenu,iako je trebaobiti t jih simpatija za ndlkale. Krajem 1! bude izabranzabana, nakon Stose -_ izadena kraj sa StjepanomRadi6em' } :i"Zbog,uoitut''og provodenjaagrarnereforme na veleposjedima Po]jau"rorupu"dtol H*aiEt'oi tvtihalovi6ie dosaou sukob i s dr. Franjom kao kom kao ministrom ugtu.tt" refoime i sa SvetozaromPribi6evi6em radite se kasnijesvevisepribliZavasrpskim vodom Demokratskest"ranke,

MiraKolar-Dimitriievit: o PoLtrtCKoMoPR[D]ELltvANlu t DlELovANluBANAANTuMMtHALovTCA I

govi zna(ajniji istupi. Odito se sve teZe

iz okolineprepoznaliu nekim do5ljacim dvorcu,pri demuje bio ranjen i sambir kupuje jedan mali stan na pantovdaku okolice Kerestincane ubiju. ustase su la"zatvorile ve6 prvih dana Neza_ visneDrZaveHrvatskete je pusteniz zaVoranakon sedam mjeseci.umro je u Zagrebuod kljenuti srcb tg+9. godine.3e

37

Zdenka Snr'roNCIcn olTlxo,Asrama reformai kolonizacijau Hnatskoj lgtg-1g41. rr,zagreb 2000.,358.-360. Mihalovidseboiio,urnrk.imurn, da bi dobio "ri;;;t;;l;sworio rgrarnakrizaposlije 1926.godine.Kerestinedki ili ga je Mihalovidu poku5ajusanacijesilno 'eZimom. Ne znam.o kojoj se firmi radi. Mirovina mu je zvr5enoje tek 1927.Zanimljivoje da se medu radaonjegovbrat Hugo koji je predavaoteolo_ rlo kup-ioku6u u Demetrovoj 5 gdje je i umro r sinu.JosipHorvat spominjeOile antun Vti_ ie redigiraoLujo Vojnovi6,prikazavliAntuna pjela pronadite zapise,kao Stonisamuspjela

f A:

MargaretaMatijevii Hrvatskiinstitutza povijest,Zagreb

ODNOSI(OMISI]EZA V]ERSIGPITANJA r BOSANSr(O-SRIIEMSI(OGA BrSI(UPA ANTUNAAI(SAMOVICA UDK e4 (4e7s)

186 |

ZBORN/KU CASTHRVO]AMATKOVICA

jednicama uvelike razlikovali od kotara do kotara.s Na dijelu izdvojenih doku"menata, ve6im dijelom osobnih pisama, poku5at 6emo odgovoriti na pitanje je to moglo kako se biskup oinosio prema Komisiji za vjerska pitanja i kalwe biskuplju? imati posljedice za njegovu

u pismu Rittigu od 17. lipnja L945.Aksamovicjavlja da nije bio pozida je pote naglasava van ni na kakvuistraguzbogposlaniceod 24.,oLujka, je, slanicabila potrebna-radi iUivanjau zemlji.6SadrZajposlanice,tvrdio da nije u idejnoj i stvarnojoPreci:

ubijeno15 od usta5a.<

s Rudrnilu RADIC, Driava i verskezajednice1945.-1970.,Beograd 2002. 6 Riler je o poslanicihwatskogkatolidkogepiskopataod 24. oLrtlka!!+s. gljg s" t99y list,96145, ostalim oiuO,r;eponasanjedijela piipadnika pirtizanskog pokreta. Vidi Kotoliiki t945.,93.-95. od 29.3. 7 Hrvatski drZavniarhiv (dalie HDA), Fond Komisijeza vjerskapitanja (Oati9f911od 17. sija),kul. 326,omot:Rarnl poinesciRittigu 1945.-Ig5l.,PismobiskupaAk5amovi6a 6. 1945.

MargaretaMatijevii: ODNOS KOM\S|IEZA VIERSr4ptTANlA ..

I taz

crkva u Jugoslaviji.Odekujeneki vid drZavnekase tako da Sv. Stolicavic

:,:::if.t,?ild3ffi :i,""ffi fi,t"""iJ narod pomagati crkvu,.ali_z-a ,o,r"uunuljirl;l:!'$ufflP* j};:l';"f: ;: supigovori umjesni,

ali u Ministarstvupoljoprivredei sumarstvakaZuda se svedini po naredbamaiz Beograda.Nepoznataje sudbinanjegova i;"j;;g nacrta koji je u vi;e tgd,akadogovorib s dr. Franjom Hermanom oko uredenjaodnosacrkve i drLave.dsobnomu pridaje veliku vaZnost i wa6a mu se u vi5e nawata, ali. grada Ko.misijesadrii nekoliko takvih prijedloga rLglavnom Rittigovih.i teiko je. procijeniii sto bi se moglo drugo ponuditi, u situacijiu kgjoj vjerskezajedniceniiu u mogudnostida"prrnoSiru;,r.tr etiumovi6je pokusaointervenirati za Nijemca dabrijela Trukenbrodia, ali bez_ uspje5no.l2 .. Jednokra6epismo bez datumawjedodijos jednu biskupovuintervenciluza pojedinca,domobranskogdasnikanaaiilanaKristid;ioji se nalazio u logo1l ollgvnjak kraj osijeka. podsleia.lu6ina Rittigov iotazaku Dakovo L,aliStoRittig.prigodomslos Rosjetani.lemogaopo"nileti>>onaj sandudi6 sa dobrom kapljicomza okriepu dok traje napoini rid iiborn" agitacije.n13 uz destitike .Rittiguna pobjedi (sic!) u kotiru javlja da je optuZenkod dt tulitelia u Slavonskombrodu. TuZbu oa iz toda'kanjegovih na_ 39o.g vodnih krivnja protiv p:rtizanskogpokreta podnio je Mirko oaiiv"ooa s los nel
;ryjg-S_1 _Oa1owsu or ganizirali kl anje de NRH i RittigaosobnoS.IZ.I9[5. Komisija, kut.326, pismoAk5amovi6aRittigu od 1. 10. 1945. ll p", kut. 326,pismoAk5amoviiaRittilu od 11. 10. 1945. lltL IP+,Komisija, Lt'DA,Komisija, ktt,326, pismopetra Ivi6evi6as. nittigu od 1g. X. 1945.gdjeisti_ o Trukenbrodtu.U istorn'omotunalazise i odgovor 9t-d-1-tlneistinitipodaciAksamovldevi iz MUP-a br. 6468145, od 11.10.1945.gdjeseistideda je Trukenb;il;;" od organizatora Kulturbundau Dakovu i da tek oo rs+i. navodnopoeini",mf"iiril"tilartizane. 13o istom sluiaju Rittig primio jos dva d;kum;nta: ootutu viJnog suda vojne oblastiSlavonijekoji je oprostioi9 Kr_ isti6ujeinu od tri godine,rw"i.ij"s"";"m od 29.g. 1945. br. 290i p_ismo njegovesestreod zg. to. igrs. kojaje-molilat irruf^iuJo'-oi. Bududi da su izbori za UstavotvornuskupstinuodrZani tt. ti. i2+s. i, ouoguj" ,noii6e zakljuditi da se pim?,Tg3^ datirati podetkomstudenoga1945.HDA, fornirT;uj tui.-iiO. r+ Hl)A, Komisija,kut.326, pismo AksamovidaRittigu oo rs. tr. 1945.;o izborimai pofr.afno.m.raspoloZenju vidi: Katarina SPEHNJAK,Javnit i propagandaN";"r;;-i;;;; , politici i kultui Hrvatske1945.-1952.,Zapreb 2002.

188 |

ZBORNIKU C'\ST HRVOJAMATKOVICA

osim mesa slali su i povr6e i zimnicu. Za Ekonomat Ak5amovi6je p_oslao 350bocatraminca,4i0 bocabielogai burguncai crnogaburgunca113litara u badvi.>Ja sam Ti kao BoLi!1l dar dodao sandudifsa 25 bocavina, to ne6e5nadi u radunu...lsPred BoZi61945.biskup se javlja s kratkom opasnadbiskupaStepinca: kom o sludajuzagrebadkog stupidne.makina>Nitkonije mogaoslutiti kakvesezakulisneakcijei go.!.oyo samTi napisao koje riedi, mojih se sjedati Ti cei dvoru. ci;eporadiaiuu"nadb. Rekaosam:oDr.Bauerje oko vratiou rujnuiz zagreba. kadsamserazodaran imadeneuke Dr. Stepinac iveienikei civiliste. sebeimaostalnoumnemuZeve pgloZaj da ga je odajan takav. upao.u da dudo dakle Nije miadidei opatice< pakje jediniizlaz,da to zapletaj, To"ieiedandiplomaiski branitine moZemo. Josje bolje,da sam Dr. Stepinca. ri"si ru. Stolica,pa makar"idetronizacijom nijenjegovasubako iipriia se diZavnicima ili da abdicira,akose5sje6akrivim jektivnakrivnja'"16 Nadatjejavlja da 6u destitatN-ow godinu Mar5alu Titu, prijatllju Ivagrada Dakova' nu Ribaru"lti Vtaaimiru Bakari6ul8u ime svojei svedenstva svih sve6enika karakteristika pozitivnih zbog_ zadovoljstvo Istide posebno jedinstva..islobilo prije nije Zali sto i lglg. govor iz oatova. spominje svoj destitje novogodisnja i topla gradom Medu ge medu sruima i Hrvalima.le ka upu6enaRittigu. ioseban pred.metinteresabiskupabilo je kako izvu6isto viseposjeda u odekivanoj agrarnoj reformi i restriktivnim mjerama nove vlasti prema DrZavaje za ustanoveod posebnoghistorijskog crkvenimveiep"osjedima. rosjedai dozvolila maksimumod 52 :bren samou tri sludaja,a jedan od ta rk5amoviije Predlagaoda mu se zaje imao 26 iutata vinograda,14 jutara oranica,nestolivada, a u neposrednojblizini i Sumuod 52 iutra' Za uzdrZ'a15HDA, Komisija,kut. 326, Pismo Ak5amovi6aRittigu.od 8. 12. 1945.Mogu li se siromastvuporatneJugosllvijetT"!t3lt_::gJivrsnimpoiprigodnimesnidaroviu'sveop6em 'mitiuanj"m uidi poglavlje,Elementi svakodnevnice"u knjizi: CedomirYISNJIC,Partizansko 2003.,47.-112. Zagreb lj etovanje, " ro"alojzi]e Stepinac(Krasii 8. 5. 1898.- Zagreb 10. 2. L960.) zagrebalki nadbiskup t937.-1960. 17Ivan Ribar (Vukmani6 kod Karlovca 21. 1. 1881.- Zagteb 2. 71. 1968.)l9O.an_ 9! je vode6ihljudi partizanskogpokretai AVNOJ-a.Nakon donosenjaUslavabio predsjednik Narodne"skuistine Fedeiaiivne Narodne Republike Jugoslavije (datje^fNnf l rs Vladimir Bakarii (Velika Gorica 8 3. lgtz. - Zagreb_I6..1.1983')Od 1944.-1966. Vlade sekretarCentralnogkomitita KomunistidkepartijeHrvatske.Prvi poratnipredsjednik NRH 1945.-1953,i potom predsjednikSabbra1953.-1963.Obavljaoniz odgovornihzadataka - - u komunistidkomvrtru. Oetitinije vidi. HBL, sv.l, Zagreb 1983.,360-363. is ipA, tcomlsija,kutija 326,PismoAksamovidaRittigu od 23.XII. 1945.Detaljnije vidi: Zlatko MATIJEVIC, ,katolidka crkva u Hwatskoj i stvaranjejugoslavenskedrZave 19t8.-192L<,Povijesniprilozi, 5I 1986.,1' 1.-93' 20Mu.ija., Vt/-fltXe, esroma reformai kolonizacijau Hwatskoi 1945'-1948'Zagreb reforme vidi: Miroslav AKMADZA, Oduzimanje Lgg1.,gZ. Oetatiniie o ptou"Ofri ugruri" -imovineKatoliiioj" crkvi i crkveno driavni odnosiod 1945.do 1966.,Zagteb 2003'

Mar+aretaMatijeviC:ODNOS KOM:S:IEZ4 VI:KS|.AptTANlA

I t ag

)0 jutara, ili bar 52 jutra za bogo_ riSte.Toj temi vra6ao se u vi5e na_ rd Bakariia da ne bude osiroma5en njazan od otezanja i dvosmislenih i provedbe agrarne reforme. Boiao smanjenjamaksimuma.zl

vaput tjedno, ali autobus svaki dan. ,'zaboravnost<,jer da je od ing. Iva_ 300 din, a nije porwdio primitik.z2 e matice DruZbe sestara Sv. KriZa skupovo pismo u oZujku 1946. Ra_ ;u bili smje5teni novicijat, internat, rlakanaMinistarstvasocijalnepoli_ jedji dom. Ak5amovid je predligao 3 u.neposrednoj blizini, a dovoljno Ja je samostanuoduzeto do sida Sestku6a i da je to. za njih preverika Lrtva ako im se oduzme i matica. Prijeti se da 6e otiii iz"Dakouitu glavne svedanostig. trar,nja ako samostan bude nasilno oduzet.23

slana je posebna deputacija oficira koja 1 ket. DoveZen je i waien iutom u biskup poklonio 2 hl. finog starog vina.zs poveiem pismu koje je 9. z. rgsr. uputio Rittigu nakon sto zahvaljuje za boravak, mogude namjestenje prof. Seba i osvi6e ,e ,u eue.rtualno Komisija,kutija326,pisma Aksamoviia Rittigu oc) 22.t. 1946;79.2. t946.; 4. ,. ,n!o'u.roo, Komisija,kut. 326.pismoAk5amovica Rittiguod t8.2. 1946. ii- IP+ kut. 326,pismoAk5amovida Rfttiguod 4. 3. 1946. ii:,Komrsla, " t7DA.Komrsira, kut. 325,popisvjerskihsluZbenika-upu6en iz Biskupskog ordinari_ jataDakovobr. 1326|1949 oF Svetozar Ritig,kut.4,pismokanonika Rudolfasuerera Rittigu,od 23.72. 'nro.tt "oo'

---r-

I I I

190 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

rjedenjezatzetihprostorasjemeni5tana Salati uZagreb,u,biskupwlo dekako da uzgajasadenicevinove loze taljno"savjetujeministra Krajadi6a26 predlaLe povjere i da mu ih on pripravi za idu6u da senjemu koje je traZio. je i boljih, koje je nabavio imao Ima detiri vrste dobrog groLda,a go"Oinn. za agrarntrreformu. ia biskupski dvor, ali mu je oduzela Komisija svoje ogordenje U jednom jalnom i ogordenompismu Rittig iztaz,ava. Stose grubo ri;65ito pitanje o bogoslovnimfakultetima i vjerskoj obuci bez da se komisiju pitalo. Uiput spominjeuzorite i pribrane prijatelje.i _istoi klerom, a medu prvim_"v{jednogbiskupa mi5ljenike-iA" svedenstvom tih dana pokuiava ishoditi kredit za ob' upravo on da KaLe Ak5imovi6a<<. za prikupljanje prinosa za dakoMUP-a od i dozvoiu novu crkve u Sotinu Didovi6a'27 poslanika preko vadko sjemeni5te Jedan od nadina na koji su komunisti poku5ali nadzirativjerske zaiednice bio je i osnutak udruienia svetenikalli Staleikihdruitava' Na katolidkom pii-1"tn nailazit6e ta pojavana ostro biskupskoprotivljenjei jedtako da mu je udinkovitostpraktidki bila zanenodu5notte-odobrauanje, mariva. U momorandumukoji je Biskupskakonferencijauputila 26. 09. 1952.Predjedni5tvuVlade FNRJ biskupi odludnopotvrduju da ne prihvautemeljenogte jedno6ajunikakvoudruZenjeosim onog kanonsko-pravno pristupanje zabtanjuje glasno izjavljuju Non licet kojim se sve6enicima owJ6e detaljnije lJdruzenju.rt'Upismuod 17.listopada1952.Ak5amovi6se vlade. Odna sadrZajtpoti izmedukatolidkogepiskopatai predstavni5tva tisakje Zestokonapaomemorandumom.Episkopatje mah po progtaSaniu optuZivan z:a Eetiii defikfa: zloupotrebu vjere i crkve u politidke svrhe, slobodeudruZivanjagradana,mijesanjekompetencijejer da ogranidavanje uEruZivanjespadau gradanskuslobodu te kao detvrto da potide na krividnarav na djela i-nepo5tivanjeustava.Detaljno u todkamai razja5njavaju6i >da rporu Ak5u-b,rie brani stavepiskopata.Istideda rezolucijanagla5ava: sve6eniciimadu gojiti duZnopo5tovanjeNar. Vlasti i da su im gradanska spremnost pravanetaknutaZarodoljubneakcije.
MargaretaMatijevit:ODNO.SKOM|SIIEZA VIERS|7,ptTANtA

BiskupAntun Ak5amovii

30 HDA. Komisija,kut. 325, j4}l56. HDA. Komisija.kut. 38., pov. 08_7211_1958. :: HDA, Komisija,kut.38,podsjetnikzaizraganjena sastanku Komisije,pov.0g-75/1-195g., srr. 3l

diferencrjacije . .::."Partiiaie nastojaladar.azbiieputem medusvestenicima frontalnistav katolidkogktera protiv a::::._lry;q;gi:Jp;l"oinstvo u urrroui_urun-'oskrera.Nepro_ misljenii ekstremnistavovii poitupciniiitr oigaiizacija i pojedinaca ometalisu ovu liniiu

I tgt

1s2 |

4BORNIKU CASI HRVOJAMATKOVICA

strane Komisije povodom 84 rodendi

njegove smrti. Obradovao ga je izostan-i je u istom tonu .l 6rigi"ul strojem nalazi-u omotu Komisije spomenuo medu ostalim: ,Ja samnasljednikvelikogabiskupa Ja. duvatiideologijuStrossmayerovu. Zamislioto je Mar5alTi Strossmayer skih naroda.Bratstvoi jedinstvoje Drugi razlogje-u tomt Jugoslavena. Jugoslavijepostaviona temeljepodl Komisija je 8. listopada L959. zaprimila brzojav Biskupskog ordinarijata izDakbvi o smrti AkSmovi6evoj i ukopu. Poslala je izr1ze su6uti ordi'nari.latu za i nedacima. Odmah je telefonski zatraLeno posebno mjesto delegaciju u pogrebnoj povorci. Vijence su poslali Predsjednik ri"iil""" Sabora, KoSabora Vladimir ilukarie,-iuun ftilafie u ime Izvrsnog vije6a Vijest o savez. Socijalistidki i bakouo misija, NO Kotara Osijek, NOO po njego; i Viesnik.al.Odmah srnrii Ak5umovida prenijeli' su Borba, Politika od pomoi je mjesednu njegovu voj smrti Narodna'b anka iz Dakova vratila strane Komisije u Zagteb na Sto je k vaca radi tro5kova lijednika i ljekarn

I. I kod vlasti u svezi sludaja dakovadkih njegova smrt, sPominje se samo medu BrankoPETRAoko Narodnogfrontai vladineverskekomisije<' svestenstva okuoliania Beograd za vremeobnove, NoVi6]rrr;c tii'i-rio"o^ska osnovinarodnevlastiu Jugostaviii 198. 1969., 38Jednood najveiihodlidjadrugeJugor vao se relativno te5kocrkvenimosobama'Svj

i 4011-1959' 'omisije SKVP-u Pov' 08-2'712 41HDA, Komisija,kut. 39, Pov. Br' 08-40/1-59 42HDA, fomislja, tut. :g,'pou. 0&/;012-Lg5g.SignaturasadrZidva dokumenta;Dopis Stolnogkaptola dakovadkogbt.321L959'u istom omotu'

Margareta MatijeviC ODNOS KOM\SU| ZA VIERS|.1.ptTANlA .

| 193

podacimao istrazii pretresuod 13. x. 1959.kad je Aksamoviive6 bio mrtav, pa to ne spadau sadrZajove teme.43

Zakfiuiak

a3 HDA, Komisija,kut. 39,Podacio neprijateljskoj djelatnostiu VBS u Dakovui rezultati dosada5nje istragei pretresa,Pov. 48i59,str. 9.

194 |

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

Dakovadka katedrala

Zlatko Matijevi6 Hrvatskiinstitutza povijest,Zagreb

,SLOZNIHRVATI,SELJACI I RADNICI-NA

ozu]Sr(rMpARLArrtrNraRNrM rzBoRrMA

U IGALJEVINISRBA,HRVATA I SLOVENACA 1.923. CODINE (llastanab, dielovanfei nestanak) UDK 94 (4975) >1923<

"NaSa stranka ne6e biti filiiala nijedne postojeie strankeve6 samostalnastranka bosinsko_ herccgovadkih Hrvata koja 6e, uz priznanjc monarhije i postoje6ih drZavnih zakona, nasto_ jati da se ova na5a drZava uredi tako cla moZe napredovati.< "Pohudc i ciljevi novc stranke u Bosni.. N o v o D o l i a . S p l i r . 6 i 1 9 2 . 1 .b, r . 2 1 5 , 2 .

1s6 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Ilistoriografija i publicistika o izbornoj koaliciji "SIoLni lilruatL sefiaci i radnici"

Bosni i Hercegovinitijekom ozujskih.parlamentarnih izbora.zo >Sloznim HrvatimaSloznimHruatimaSloZnih

Hrvat-aSloZni Hrvati<, Horvat navodi da nije dobila niti jedan glas.Grasovekoje je Hps

r Vidi: Nusret Sgfff C, Bosnai Hercegovina1918-1925. - privrednii politiiki razvoj, Sarajevo1991.,228.-229.

zarko Matijevic:)stoZN/ HRVATT, sELlACtt MDN/c/n NA o^ulsKtM ]ARLAMENTARNTM

| 197

U pregledurea)ltata oZujskihizboraFerdo culinovii ne donosi broj dobivenihglasova,negosamobroj osvojenihzastupnidkih mandatate premi tome ne spominjeizbornukoaliciju>sloZniHrvati, seljacii radnici<.rzbor-

Daju6i statistidkipregled>Snagastranakana izborimaod 18. rrr r9z3. po broju glasadai dobivenihmandatau KraljeviniSHS", eulinovi6navodi da je >strankasloZnihHrvata
>SloZnihHrvata<< dobilaje 2.632,a ona HPS-a3.735glasova.ll T. ISeknavodida su kandidatske listeHPS-ai >SloznihHrvata
r 1 Atif PURIVATR A, JugoslavenskamLLslimanska organizacija tt politiikom iivotr.t Kraljevine Srba,.H:ata i Slovenaca,Sarajevo 1977., I39. 12 T. ISEK, Djelatnost I1SS, 152.

1eBI

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Niki6a. Branko Petranovidi Momdilo Zetevi| udinili su u zbirci dokumenatao

nalne stranke.,.16 parlaZanimljivo je da BranislavGligorijevi6pi5u6io jugoslavenskom jedne ni rezultate izborne donosi ne strankama politidkim i mentarizmu hrvatskestranfe koja je nastupilana oZujskimizborimau Bosni i Herce-

pozornice. sanskestranadko-politidke 13T. ISEK, 'Djelatnost hrvatskihgratlanskihstranakau Banjoj Luci<,225.-227.R. HorvattakodernavodikandidaturuF. Niki6a,ali ne spominjenjegovumoZebitnupripadnost izbornoikoaliciii "SloZnihHwata<. (R. HORVAT, Hwatska,163') t+ll. vt. KOSTIC, ur.f, Statistika,63. MATIJEVIC' r5 b nastojanjimaoko-osnivanjaJugoslavenske pudkestrankevidt'._.Z. pudkestrankei orgaSIompolitike, gi-tOS (potpoglavlje:"fotuSal osnivanjaJugoslavenske niziranjeHrvatskepudkestranke"). 1918-1988.Tematskazbir1dBranko pE iRANOVIC i Momdilo ZF:CEYIC,Jtrgoslavija ka dokumenata,Beogtad t988., n'F. 17Branislav GLIGORIJEYIC, Parlamenti politiike strankeu Jugoslaviji(1919-1929), Beograd -18 1979.,t45. vidi: [L. M. Kosrle, ur.], statistika.

ZAIKO MAtiJCVii: $LOZNI

IIRVATI, SLL]ACI IRADN/C/rr NA OZU]SKIM PARLAMLNTARNIM

9"!2yn znai4ike nastanka flruatske puike i liruatske teiaike stranke u Bosni i llercegoufni Oglg.)

. ,^1oqr-r.nije o nastankui djerovanjuSenioratauidi:z.ualrpvte , sbm politike,30i d.; ISTI, >Hrvarskikatoliiki.seniorati potitika (7912.-rgrg.)<,CrniiriTlhrutioro periodica, Zagreb.24t2000.,br. 46, t2t.-162. 20o nastankuHrvatskoga.katolidkog pokretaop5irnijevidi: Jure KRIST9, preiutena poviiest.Katoliika crkvau hrvatskojpotititiliso.-Dla.,zagreb r99a.;Isii Hnatski katoliiki pokrct I 903.-1945.). Zagreb 1004. r .( r V i d i b i l i . :1 5 . 2] , ., _opsirnijeo ishodistima,nastankui djelovanjuHpS-avidi: z.MATrJEvre, slom politike, 75 i d.

| 199

200 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMAIKOVICA

Valja odmahnaglasitida su obje te stranke za HPS.2a HTS, a hercegovadki bile samodio Siregapolitidkogi drugogorganiziranja.Naime, bosanskije a HTS, HPS bio integralnidio HKP-a,odnosnonjegova>politidkagrana<,,zs bosansko-hercegopolitidka organizacija je samostalna bio formalno iako vadkihHrvata, nije u stvarnostipredstavljaomnogovi5eod produZeneruke Hrvatskezajednice(HZ).'u obje su strankedoZivjelesvoj politidki vrhunacna izborimaza ustavotvornu skup5tinuKraljevineSHS.HPS je osvojiodevet (9) zastupnidkih mandata,ali niti jedan u Bosni. HTS, koji je postaviosvojeizborne liste samou Bosni, osvojioje sedam(7) zastupnidkihmjesta'z7 IIruatski blok i 4iegove ilanice godini (7922,) u predizbomoj JoSprije nego Stoje bio izglasanVidovdanskiustav (28. lipnja 1921.) predsjednikHRSS-a,postaobespobilo je rizvidno da je StjepanRadi6,28 hrvatskeoporbekoja je ili napustilarad u govornivoda protucentralistidke Ustavotvornojskupstini (HZ i HTS) ili je ranije provodila politiku parlamentarneapstinencije(HRSS i Hrvatskastrankaprava/HSP/). Narodni zastupniciHRSS-a, HZ-a i HSP-a sastavilisu 21. svibnja 1921.poruku hrvatikom narodu, koja se uglavnomtemeljila na izjavi koju je dr. Mate Drinkovid proditao 12. svibnja 792I., a odnosila se na odlazak dlanova Narodnogkluba, parlamentarnereprezentacijeHZ'a i HTS-a,iz Ustavotvorne skupstine.Porukaje bila vaLnazbogtoga sto je "pripremil[a] tlo za koalicijuhrvatskihopozicijskihstranakau borbi protiv cendugoodekivanu Odmah poslije prihva6anjaVidovdanskogustavaosnovanje ftalizmarr.2e HB30koji su dinile tri ve6 spomenuteoporbenestrankeiz Hrvatske,Hrvat-

95-103;ISTI, >Hrvatskazajednica",I23.-t42'

ZIATKOMAtiJCVi(: 'SLOZNI IIRVATI, SEL]ACII RADN/C/rr NA OZU]SKIM PARLAMLNTARNIM

I zot

. -. ". op5irnije vidi: Bosiljka JANJAToV C, Politika Hrvatskeseljaikestrankeprcma radniikoj klasi. Hnatski radniiki savez1921-1941.godine, Zagreb 79ti3. necluFITS-a i HSS-a doilo je jo5 podetkom ) Op5irnijeo odnosuRadidevestrankeprema rih izboravidi: ISTI, >Hwatskarepublikanska br. 2,75._I2L. , Pitozi, 21i.966., t", 82.

i3:f tri"1? :,":':""ilf ifJ'ii; lfl#ii, "*"" ali su otisnuti i u novinama dlanica HB_a.

36 Nav. prema: B. I(RIZMAN, oS. Radi6u, g0.-g1. 37 H. MATKOVIC, >Hrvatska zajednica<, 135._136.

202 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Dapade,utvrdenoje da j9 >poznatovodBloka nije bilo ni raspravljano"'38 da ,t* rrn"ss i g. Radi6u ,rupor", da su Zajednidariizjav$vali opetovano, mandata, svakog odridu ;;i"tJ"r; u5f u Blok, da dotfu do mandita i da se ide sama atzajednidaritt izjer je on rku ne moZebiti govora<<' lroda, da bi se bura ogordenjadigla

'

-tvronJe negorepreporut"6i'oa da HB "r,1"'i'"li'l f,olitidka-stranka,

>niti nista zentanthrvatskoganarodan,vodstvoHSp-ule ustvrdiloda nije niti proti bloka, nenormalno,niti-nistaneobidno,niti proti bi6u hrvatskoga je hr5to udruZene, bloku foUti8nn stranaka,koje iu u hrvatskom il; dana5prema iulrtu,"p"blikanska seljadki stranka[...] objavila,da ide objanjem stanlu stvari - samostalnou izbore, dodim nije nigdje nikada proti ili uita. da idl u izbore proti svojim druiicama u hrvatskombloku hrvatskombloku<.al o nuZnostidaljnjeg ara<,i ,rprava5a,t i posvepodredenuulogu,11i5le.y 1a nikaiz iedovaHPS-a:>Radii misli,da istupi sa strankama,koje on konstantni ne ku5ada se sPorazumisa svojim

samostalnomnastupuna izborimaic tj. i ono je tvrdilo da H! ,rprava5a,,, o'bzirom na dinjenicu da su '>teLaci ialiStai odluka HRSS-a postali njegor .ri"dno znadilo da je HTS svoje ranije samopreko dlanstvau HB-u. BosanskidioHPS-abiojeskeptidanpremaHTS-u,aliiHZ-u,kao da njegova dijelu HB-a. Nekoliko tjedanapnje nego Stoje Radi6obTanio su tamosnji na pirlamerrlu.n" izbore, "pudkasi' strankaizlazi samostalno 38Hwat, Zzgreb, 411922,br. 735, 1' 39Isto. 40Isto. ar br. M.[irko] K.[OSUTIC], ,Hrvatski_bloki izbori<,HM,3ll922', br' 33' 1' br' 183' 1' 42 ,Tko s davlomtikve sadi.. ]n,NarodnaPolitika(dalje:NP), Zagteb,511922', 1923.go' u_ izborima * i:;{EK, ;Akiiunost tr*atskih stranakau Boinii Hercegovini pravom predavec, s HRSS-a, Je potpredsjednik piozi,3ltg67.,br.3, Josip r27.-12g. dine,., samo dio' grana zapravo teZnjama po. svojim i r.adu po svom i ni4 o L:"ri. O" l"',,Uf.S seljadkastrankapremaBosniiHeriiRsi.,. 6.iav.prema:f. iSe*, "ff*atska republikanska cegovini<,L15.)

ZIatKoMatijevit: ISL?ZNI HRZATI,iEL]ACII F./'DNICI(NA ozU]sKIM PARLAM,ENTARNIM

I zoz

ustvrdili da su HZ i HTS nakon uli njih >ostado5esamopuka imena:tu ili savezstranaka:tu je Radi6evastra - Ujesen 7922. doilo je do intenz HB-a i Davidovi6evakrila Demokrat

Svojor.n potporom Davidovi6evim>demokratima<<, HB je, ostaju6ii da,. . lje izvan_ skupstins_kih_.Flypu. pridonio raspaduvradajude,JJimtrto-demokratske koalicije.aT Nikola l;jjq, predsjednikootuJ'us"j"viaoaluie koali_ cije, uspioje nastalukrizu rijesiti tuto sio je 16.prosinca19i2. sastaviohomogenu>radikalsku
oi4iski parlamentami izbori i nastanak izborne kaoticiie "Sloini llruati, seljaci i radnicio (lg21.) Drugi po redu parlamentarniizbori u Kraljevini sHS bili su od presud_ nog znadenj a za daljnjedjelovanjehrvatskihpolitidkih stranakau Bosni i Hercegounl. .filanje stvaranjaizbornih koaricija bilo je jedno od vaZnihpitanja u predizbornim aktivnos.tir.na pojedinih stranaipudkasi
politidkapreviranjau Demokratskoi strancina 3ojp-olovini1922.",u: [D. JANKOVIC. ur.],Is_ ;._269. tke,2,246. 1922.godine.Radikalsko_demokratska vlada, stavotvornu skupStinu, donijelaje takavzakon ra,a maleje^na-stojao ukloniti iz politidkogZivo_ i: B. GLIGORIJEWC, parlameit. lZ9._{lt.

204 |

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

izbornu suradnju,ali ne i za neki trajniji oblik povezivanjapolitidkih stranaka.sr>PudkaSiTrebevi6a<, odrZanaskupstinaprista5atamosnjihhrvatskihstranaka. Sastanakje otvorio njegov sazivad "pudka5vrlo veliko odobravanje[HrvatigradaSarajeva] poudeniiskustvom, daje podvojenost Hrvatadovela Hrvateu podredenipoloZaju ovoj drZavi[...] smatraju,da je prvai sveta duZnost svihhrvatskihstranaka, da Stoprijastupeu pregovore za ostvarenje izbornogakompromisa. Ti pregovorimoiajubezlvjetnodovestido zajednidlie listine svih hrvatskihstranaka[...]".tt

Istog je dana u VareSu, u dvorani hrvatskoga dru5tva >>Zvijezda<<, u prisutnosti predstavnika HPS-a, HTS-a i >Organizacije radnika Hrvata<, odrLan sastanak na kome je takoder donesena rezoluciju u kojoj je zatraLeno od voda svih hrvatskih politidkih stranaka u Bosni i Herce"[...] govini [...] du bace na stranu sva politidka trvenja i medusobnu borbu kod predstoje6ih izbora za Narodnu Skup5tinu i da istupe jedinstveno kao stranka 'borbe i rada' svih Hrvata u Herceg-Bosni[...]".58 Nastojanje da se hrvatske politidke snage ujedine te da se prevladaju sve razlike medu njima bilo je u dijelu stanovni5tvatako izrazito prisutno

br. 854.1. 57 "Pokret za slogubosanskihHrvata u izborima<,HPN, 31t923.,br. Z, Z. )u T. ISEK,DTelatnost HSS,139; "Pokret za slogubosanskihHrvatau izborima<,.I{pN, 31t923.,br.2,2.Rezolucijusu u ime HTS-apotpisali:Ljub. crvenkovid,Mijo Andri6 Janjusii i JosipPoljakovi6,u ime FIPS-aza Bosnu:StjepoJuri6 Zovko,PetarSpredki6i Mijo Grabovac, a u ime "radnika Hrvata<:Mijo Cingelovii,Juro Jurii i PavoBoZi6.(Isto.)

Zlatko Matiievit: vsLoZNt llRVATt,s[LJACtt '#.DNtc.t( NA ozu]sKtM ,ARLAM]NTARN|M

| 205

da seu izvjesiukotarskeispostaveu Varesutvrdilo da radnistvo>misrigla_ sati ['..] skupasa ostarimhrvatskimstrankama t..J,;;; k"o klasnastran_ ka<,.s9 vodstvo HpS-a u zagrebt u naderunije imalo nista protiv mogu6ega izbornogsporazumau Boini i He-rcegovini,"dapade, onol"'iri*ilo da oZeri da do toga-kompromisa dodeo.60 S odziromna to da je u izborima za lJsta_ votvornu skupstinuHTS u Bosni i Hercegovini dobro vise od 30.000gra_ sova,HPS nesto vise od 20.000,drLarose da ie ti rezurtatibiti soridna osnovicaza postizanjesporazuma.6l unatod podetnomoptimizmu d,o izborne slogeizmeduHTS-a i HpS-a za Bosnu ni;" oosro.Nli-", nad njiho_ Radi6evaodluka da u izbore ide sa_

njeniceda HRSS izrazina izboresamostalno, logidnozakljudiloda bi ona_ ravna posljedica toga drZanja imala biti, da I ostale ,iiu.rt", koje su udruZeneu HB, mogu kod ovih izboraistupati samostalnoi praviti izborne sporlz_ulne po svojojyotjl je Nastalu dvojbu razrijesio samRadii: ovod_ f' stvo H. T. S. (HrvatskeTeZadke stranke),u Bosni,"smutru-omi obidnom

republikanizam,odnosnomonarhizarr publikanskevedine u hrvatskomeizb zbogizbornekooperacijes monarhisti, 5e Nau. prema:f. ISef, Djelatnostgs.l, 139. 60 "Izborni kompromisiu Bosni., Xp, Ainn., br. 9, 1. 6l Isto. e 25. i 26. o. mj.n,Hnatska S/o6a(dalje:tIS), bezu.spje5no se zalagaloza izblorn\rpbruru,ii ebnihprilika i ito sigurnijega hrvatskoga uspje_ .uke?<,Np, 611923., br. 23, 2. 'orem na sjednici dne 31. sijednja1,923.<<, Slo_ Jje postaviosvojeizborneliste,negoje prepo_ rcijonelisteHRSS<.("sjednicaSreOiiniieOd_ 81,1.)Takodervidi:H.MATKOVIC. i,fi*ui

206 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

je to bio HTS.66Vodstvu HTS-a nije preostaloni5ta drugo nego da u izbornu borbu krene neovisnood HRSS-a.67 Iako su pregovoriizmedu HPS-ai HTS-a za ,rslotanistup bosanskih Hrvata
ciljem da >uvjeriHrvate u Bosnii Hercegovinida se samoaktivnimradom Drugim rijedima,"SloZni unutar DrLavedade posti6ineki politidki uspjeh,,.72 apstinencije.T3 parlamentarne taktiku Radi6ew pristaj u, ili Hrvati< nisu

66 H. MATKovIe, PovijestHss, 108.-109. 67 oHrvatskaTelatka strankau B. i H. i njezin istup prigodomiduiih izbora<,.FIS, br. 35,2' 51t923.,br. 34, 2; "Zalto je razbijenHrvatskiBlok?n, HS, 511923., 68U delegacijiHPS-a su bili: dr. Josip (Jozo)Andrid, vld. AugustinJuretii i Nikola Belandii, a u delegacijiHTS-a: StjepanJankovii, Ilija Badovinaci Ante Odi6. ("Tko je br. 39, 1.) kriv?", NP, 611923., 6e O tijeku pregovoradvajustranadkih vodstavaop5irnijevidi: T. ISEK,DjelatnoslI{SS, 142-143;ISTI, >rAktivnosthrvatskihstranaka",127-132;N. SEHIC, Bosnai Hercegovina, 226;,HrvatskaTeLatkastrankau B. i H. i njezinistupprigodomiduiih izbora.<,H5,511923., br. 31,2-3; "Tko je kriv<,NP, 611923,br. 39, 1. 70O tiieku pregovoraizmedu hercegovadkog drjelaHPS-a i HTS-a op5irnijevidi: Z' parlamentrani ISTI, Slompolitike,187;"Razbijadi ,,IiPS-i izborin, 36-37; II. MAIJEVIb. 5,2. Mostar, 511923.,br. Sloboda, ltlarodna Hercegovini,<, Hrvata.u sloge 71 O >nezavisnim komunistana njihovopaktiranje radnicimapudka5ima< s Pavididevom 72 ,Pobude i ciljevi nove strankeu Bosni.Razgovors dr. Iv.[anom]Pavidi6em", Novo br. 2I5,2. Doba, Split, 611923., 73Vidi: 'Bosna prednjadi",NP, 611923., br. 37, l. , 74Nav. prema: T. ISEk, DjelatnostHSS, 143.Vidi: Jto je Hwatska Puika Strankqi ito ona hote. Programi uredenjestranke,Zzgteb 1'919.

zlatko Matijevii: $LozNt tlRvATt, sLLlACtt &ADN/C/rrNA OZUISK|M?ARLAMLNTARNTM

voden s namjerom da se u interesu nekih drugih, prikrivenih politidkih dimbenika iskoriste nesredeni odnosi medu hrvatskim politidkim strankama u Bosni.Ts Nakon uspje5nogokondanja pregovora izmedu Hrvata< i bo"SloZnih sanskogHPS-a novoosnovanaje koalicija mogla krenuti u izbornu borbu.76

Koaliciia "sloini lilruati, setriacii radnici" na oi4iskim paflamentranim izborima (1923.) U redovima jedine koalicije sklopljene izmedu hrvatskih politidkih stranaka i skupina u Bosni, nije se krilo zadovoljstvo postignutim izbornim sporazumom. Tvrdilo se da tz njega >pristaje velika ve6ina Hrvata u Bosni.r, tj. >Hrvatska Pudka Stranka, razboritiji dio Hrv.[atske] TeZadke Stranke, 'neutralni' Hrvati i radniStvor,.77 Svoj su izborni program Hrvati< saZeliu nekoliko todaka: 1. "SloZni borba za autonomiju Bosne i Hercegovine,Ts 2. borba protiv hegemonije, a za sporazum Srba, Hrvata i Slovenaca,Te3. revizija Vidovdanskog ustava,804. revizija nekih zakona (Zakon o zaititi drZave),sr 5. miroljubiva vanjska politika,s2 6. udovoljavanje seljadkim potrebamas3i 7. briga za radni5tvo.8a ISEK, Djelatnost 1155', 143. U historiografiji se iznosi sumnja
lcsHsiR, F111923., br. 1, 1.)

79 ,,Za tskreni smo bratski sporazum Srba s Hrvatima i Slovencima,a taj je mogui samo onda, ako se promjeni dana5nji ustav, koji sprijedavaslobodni politidki razvitak osobito nas Hrvata, a ujedno taj ustav nuZno zanemaruje prosvjetni Zivot i gospodarski ramjtak pojedinih pokrajina<.(Isto.) 80 oTraZimo reviziju vidovdanskog ustava.Neka ustav bucle izraZajvolje najSirih slojeva naroda, a b e,ebiti, ako ustavom bude osigurana ravnopravnost Hrvata, Srba i Slovenacai ako se osiguraju potpuno druitveno, politidka i stale5ka gospodarska prava Sirih slojeva naroda. [...] Istidemo zahtjev, da ustav na5e drZave bude djelo bratskog sporazuma,a ne posljedicateLnje za premo6 jednog plemena nad drugim<. (Isto.) 81 reviziju ustava traZimo i reviziju i ostalih rukonui odreclaba,koje nisu "-fraieiidakle u skladu s nepatvorenom narodnom voljom. Meclu prvim brigama novog sabora [Narodne skupStine]neka bude zakonska osnova, kojom 6e se dokinuti zakon o zaStiti drZave. Protiv ovog zakona provesti 6emo najodludniju borbu, jer se taj zakon nije upotrebljavao protiv pravih ruSitelja ove drZave nego protiv radni5tva i to onda, kad se je to radni5tvo borilo za svoj gospodarski opstanak. Zahtjevamo amnestiju za sve politidke krivce i od5tetu za nevine Zrtve dosadanjeg reZima<. (Isto, 1-2.) 82 oNaiodludnije smo protiv svakog imperijalizma. Mi smo za prayo samoodredenja naroda,stogaosuclujemosvakunasilnu politiku [. . .1.Za na5udrZavnuvanjsku politiku zahtjevamo da ona bude miroljubiva. TraZimo u medunarodnom poloZaju ravnopravnostna5edrZave

208 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Koaticija>SloZnihHnrata
84U svomizbornom glasilu Hrva "SloZni nih uz poloZajradniStvai njegovepotrebe'\ It1lLg23.,Ur. i. 3; "Radnicimana razmiSljanjr ' l1lll92: i{rvatska Pudka Stranka.",-IGSHSTR L.-2. 11111923.,bt.4. 'SloZnihHrvata' se 85 "Kandidatskeliste lista<,NP,61192 Kandidatska >Izbornaborba.

glavni tajnik radnidkogstrukovnogsavezau Zenici. Du"no' k. dr. I. Pavidid;z. dr. J' Andt mod:k. StjepanPrgomet,dekani Zupniku Crkr jednik radnidkeorganizacijeu Ze.nici.Jajce:k' J. Andrid' Prozor:k' iuo iudie, bat
ZATKOMAtiJCVi(:$LOZNI

IIRVATI, STL]ACII RADNICI( NA OZU]SKIM PARLAMENTARNIM

| 209

spdnik ^HPS-a,posravljenje za nositelja riste u banjaludkomizbornom okrugu.ss ^. Sqldj9iranje nekih pojedinacaiz redovabosanskogradnistvana listi "sloznih Hrvata
HTS nije bio obasipankomplimen_ iviie zamjeraloda ie "RaOiiauvelou Znaju'i 6a 1e i!. je HRSS najopasnij.iporitidki protivnik u Bosni, "SloZniHrvari
iloZniHrvati'ili puika5i<,.F1S, 5 l7gl3.,br. 49,3. ri6u, Ivanu Kralju i BoZi petrovi6u.

, Ic.sflslR, F)11.923,br. 2, 3.

210 I

ZBORNIKU CASTHRVOIAMAIKOVICA

sadaseje prometnuou ekstremnog,t se mora prlznati,ali mu je ta prevelik metnuou banalnog,ali i oPasnogdel le5kuborbu najgorevrste,jer ju unos laskaju6ipri tom njihovimnajniZirnin ima u svom glavnomstoZerulijeP br Za pristaie dr. Pavidiia nije bilo svesti na >rtri laLi<<:L rrLai. je i zavata' sku republiku, koja bi okupila sve pokra. i pusto zavatavanje, da Radii.r "Lai. le pone6e biti ii por"ru ni vojske." i 3. "Lat l1e) i zavaravanje,.daRadiia pomagati Stuju svi drZavnici wijeta i da 6e Amerika, Francuska i Engleska republike"'ea hrvatske tuttl"p sa Srbijom i bsnutak na nekJ Radi6eve neutemeljene,iziave i Iako su todno upozoravali ^ rja koja se, dakako, nisu mogla ostvaroslije zavr5etkaPrvoga wjetskog rata

Hrvati< nisu uspjeli

itt1t""".t*""*)ni rzili su relativnointenzivnosvojeprismedu svojepotenPremasaduvanimnovinskim.izvje56ima ta5ena terenu.es S' Mato Palandzii,es vld. Simrak,e7 cijalneglasade.p,rriiti ru se dr. Pavidii,e6 ali vjerojatnoi neki drugi neimenovanikandiBiri6eel Jozo Matanovii,1o0 dati izborne koalicije "SloZnihHrvata<<' Predvidaju6isvde izborne rezultatena predstoj:fjP izborima "pudka5iDr' Simraku travnidkom Vitezu< i oDobivamoiz Zenicen,/GSFISjR,ll]1t923,br' 2, 4; 3, 3. okruZju<,IGSHSiR,ll)1l923.,br. e8 oKandidatza travnidkikotar medusvojimizbornicima<,IGSIISiR,ll]1|923',br'2,4' ee ,stjepan Bari6 u banjaludkomokru4u", 1GSI1S'R'[I)11923-br' 3' 3' roo progonena5eagitatorel", .IGSIISITR, ltlltSZ}., lr..,!, !., br' 8, 1' 101"Ottasti ,,HPSu izbornompokreiuo,HwatskaObrana,Osijek,2211923', t52. U pojedinim tt tri-^$Hla- nirno i nrrrrgovina, Z3S.;T. ISEK, Djelqtnolt.H_S_5, liste"sloznihHrvata
1

I

ZIatKoMatijevi(:ySLolNI IIR/ATI, iLL]ACIIR,ADN/C/( NA ozU]sKIM PARLAMTNTARNIM

I

zII

ory? koalicija >SloZnih Hrvata, seljaka i radnika< dobila je u po. . \t jedninim izbornim okruzima sljedeii broj glasova:1. sarajevski:1.02g,r03 2. tuzlanski: 1.333,104 3. trawidki' 1.24210s i 4-.banialudki: 1:-504.r06 _ _^Koalicijska lista "SloZnih Hrvata, seljaka i ridnika,, ukupno je osvojila -5.107glasov-a_ Sto nije bilo dovorjno za dobivanje niti jednoga zasiupnidfog mandata u Narodnoj skup5tini Kraljevine gg$.toz HPS se poslije izbora nasao u tedkoj krizi koja ga je za dulje vrijeme gurnula na margine politidkog Llota Kraljevine jgj.ro"s Dr. I. Pavidi6, delnik "SloZnih Hrvata< nije dugo odajavao zbog pretrplje-noga izbornog poraza. Uskoro je postio dlJn Naiodne radikalne strank_e_ u dijim je redovima ostao sve do aientata na Stjepana Radiia i dlanove_Ilrvatske seljadke stranke u beogradskol Stup5tinl.rOe HTS je takoder doZivio teLak poraz na izborimi te ie, ostav5ibez iied_ noga..zastupnidkogmandata, uskoro u potpunosti nestao s bosansko-heicegovadkepolitidke pozornice. HRSS.je osvojio devet zastupnidkihmandata.r. Nakon ozujskih par. lamentarnih izbora R."9ie je gotovo u potpunosti uzeo u svoje trrt" t *utsku politiku u Bosni i Hercegovini.

roj dobivenihglasovau pojedinim izbornim ko_ ad 17,3. Rogatica:19,4. Sarajcvo:3g3, 5. Foj_ 76._78.) glasova u pojedinim izbornim kotarima: 1.Bljeljina:74,Z.

5i'i. r
Broj osvoje-nirr glasovau pojecrinimizbornimkotarima:J..Bugojno:244,2. v a r c a r - V a k u f : 5 3 , 3 . G l a m o5d1:, 4 . D u v n oi:l , s . Z e p e e : 2 4 r , 6 . z e n i c a : 4 2 r , i . J a j c e : 116,g. Lwno: I22 i 9. Prozor:51' (Isto,79.-81.).Trebanapomenutida sluZbena izbornastatrstikarezultatekoje je ostvarilalista >SloZnihHrvata
Lt,y,l,i"',1'J:f,:;i: '.' li:Tff;"i::f li.:I 'iffT:3il'",illiKi;,i

Luka: 64e, 2.Bosanska Gradiska: ,r, prijedor: ,.ltli"lol"JJrllX Derventa:

,36:';

132,6.Kotor-Varos:810,7. 110,g. prnjavor:90gi 9. Tesanj:3a3. (Isto, 68'-70.).U pojedinimizbornimokruzimaiista>SloZnih Hrvata. dobilaje stleOeei broj gtaGradiska:13,3.Bosanska Dubica:ti, +. sosanskii\6vi: l9u1,1.BanjaLuka:72,2.Bosanska 11,5.Derventa:53,6. Kotor-Varo(:20,7.prijedor:21,g. prnjavor:21 i 9.Tesanj:4g. (Isto.) 107Samostaln a izbornalistaHPS-au mostarskom izbornomokrugudobila1e7.260glasovai nijedanmandat.(Isto,75.) 108vidi' z. MATIiEVrg,^lyotygu; politidkog reaktiviranjaHrvatskepudkestrankei veljadkiparlamentraniizbori (192.1.-1925.).., c.tp, zst9ga.,ttr.i,zzl-zss; IS'TI, p1rvu1_ "'72 stvo,kriZi plug!'- PolitidkaaktivnostHrvatskepuike strankeod veljadkihdo rujanskih parlamentarnihizhora11925.-1927.y". iS.t . :SltS97.,br. 2, Z4g._269. vidi bilj. 75 ovogdtanka. ::: tiglYAT. Hrvatska,3e2.-3e3. | 'u IF. CULINOYIC, Dokumcnti.242.

ZBORNIKU (AST HRVO)A MATKOVICA

NikolaPaSi6i kralj Aleksandar (suvremenakarikatura)

StjepanRadii i SvetozarPribidevi6 na karikaturi Piera KriZani6a

Stjepan Matkovid Hrvatski institut za povijest,Zagreb

polrrrei(Ipur DR ANrI

_1e38 (1B6e )

I{yIIrcA OD POEETAIGDO STVARANT; NARODNOGVUECASHS

UDK 94 (4975) >196911938" pavetii,A. 94 (497.5)_05 pavelii,A. .32_0-5 ubara" Ante paveli(a. ObiaSnjava kako je m stvaranja jugoslavenske drZave i tirie risa.o, koja mu je bila ishodi5te dotadaS_ rnatki razvoj, ukazuje na specifidnosti pra_ e, >,Zubari.su u nredratnoj politici Hrvatske bili prilidno brojni i veiinom'zlosre6e.( Josip HORVAT,,lwjeti u Hruatskoj. Zapisci iz nepovrata 1900_1941., Zagreb t994., sti. Zgt

1 Jovan M. pOpO''C, NeimariJugoslavije,Beograd 1934.,str. 324._326,ovdje324.

Franko Miro5evid Zagreb

PRILOGPROUEAVAN]UPOVI]ESTIVELELUIG 1921,.-1,926 UDK 94 (497.5VetaLuka)>192111926< ,lYaosnoui arhivskih izuora, onodobno I.iterature autor opis4je prilike u Veloj ) jarake okupacije 1927. godine do k, n4jprije razuoj politiikih odnosa u nlje gospodarske prilike. pomno prati razur svezi s tim konstatira da je utjecaj Ut fflRSS), kasnije liruatske setjaike itrar puno prevladao 1926. godine. Zatim niike stranke kao i, Demokratske strar Narodne radikalne stranke.

Uuod vela Luka zemljopisno.jesmjestenana zapadnomdijelu otoka Kordule,na kraju velikogveloludkog zarjeva.zaljevje otuor"., p1"ma akvatoriillnoj povrdini vi5kog kanara,i pr"to n;egaJe pou"run s'Kordulanskim, Neretvanskimi Lastovskimkanal,om.lVeta f_ukase u 19. i podetk om 20. stolje6anaglo demogra_fski raztijara.Godine 1g57.imala ;e r.zrs stanov_ Do 1g9g.bila je,jlusta'u op6ine liku,? 1910.godine4.344stanovnika.2 Blato kada se osamo-stalila i zapodelasvoj samostalniru^oi.-rr"r.ra popisu stanovni5tva1991.Vela Luka ima 4.464stanovnika.proglasenj"Driuu" slovenaca,Hrvata i SrbaVela Luka se kratkotrajno nahZiu njezinu sasta_ y.rug_do 4. prosinca1918..\adaje_okupira Italiji. Talijanskavlast ostajeu veloj Luci do 18.travnja 1921.godineiada ulaii u ,uriuu Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. >>Koordinantn e.zna(ajkeVeleLuke<,Luiko |ibro,br.2,97.,92.Ines .,-- ly::tqTryfAlN, tt*9:It9, obiijeZjaVele Luke<,Luiko tilbro,br.2,8. "Zemtjopisno.topografska z Kronika iupe vera Luka r9ig. - r93g.,100A01-Ivan BARior, >Kretanjestanov_ ni5tvaopdineVela Luka od 1890.do 1.997.<, Luiko libro, br. 1. 45.

236 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Prilike nakon prestanka

talijanske okupacije

do 792A.

Neposrednonakon odlaskaTalijana uspostavljase vlast spomenutog kraljevstva.Narod je s odusevljenjemdodekaoprestanaktalijanskeokupacije. Dana 18. travnja 1921.godinewi stanovniciVele Luke bili su na ulicama odekuju6iodred vojske KraljevstvasHS i predstavnikeorgana nove vlasti (op6inskeuprave, Landarai tijela financijskesluZbe).Clanoveop6inskeupraveimenovaoje ministarunutra5njihposlovavladeu Beogradu.Na njezinomdelubio je veloludaninPetarFardi6,gorljivi pristalicasrpskihradikala. Odred vojske KraljevstvaSHS, Zandara,poreznikai delnikaop6inske upravestigaoje u Velu Luku parobrodom "SebenicoKu6e su bile ukra5eneze"Dobro dosli<. lenilom, ulice posutecvije6em.lznad mnogih ku6a bio je postavljenjedan ili vi5e stjegovana kojima su bile privezanezastavekoje su se istakle dim su Talijani napustili obalu. Po pragovimaku6a, trijemovima,iza prozora dekaose trenutak kad 6e se smjeti dati odu5kaveseljui odu5evljenju.Na obali se tom prilikom skupilo 2000 ljudi. Klicalo se Trumbi6u i regentu Aleksandru<3 Iskazanoodu5evljenjeprema novoj vlasti temeljilo se na lo5im Livotnim iskustvimau Austro-UgarskojMonarhiji, a posebnoza vrijemetalijanske okupacije.vjerovalo se da 6e se u zajednicis ostalimjuZnoslavenskim narodimauspostavitisloboda,ravnopravnostsvihnarodai demokratskioblici vlasti. Odu5evljenimanifestantiiskazivalisu ljubav prema zajednidkoj drlavi Jugoslavijirijedima:>Jednumajku imamo, a zovese Jugoslavija<.a Slijepo se vjerovalo slatkorjedivimpredstavnicimanove driave koji su svojim govorimavelidali odrZavnoi narodnojedinstvo<.U navedenojparoli jo5 se tada nije moglo otkriti njezinpravi smisao.Parolaje, kako 6e to tijek dogadajapokazati,negiralahrvatskunacionalnusamobitnosti omogu6avala velikosrpstvoi integralnojugoslavenstvo. Ubrzo 6e se pokazatida je Jugoslavija<< svim Hrvatima bila opaka i zla madehakoja je u kor"Majka dulanskepitome krajeveuvelavladavinukundaka,terora i nacionalnogtladenja.Pravonasilnidkolice te nove vlasti prije Kordulanaupoznalisu njihovi susjedina poluotoku Pelje5cu,u Dubrovniku, Konavlima,Zupi dubrovadkojtijekom dvije godine njezinevladavine. Odlaskom Talijana nova vlast omogudujeobnow politidkog Zivota. Osnivajuse mjesneorganizacijepojedinih stranaka.U podetkuse uglavnom osnivaju stranke koje u svojim programima prihvaiaju Vidovdanski ustav.Nema stranakas izrazitim obiljeZjemoporbe prema postoje6emreZimu. Najjadastrankabila je Zemljoradnidkastrankapoznatai pod imenom ' Novo doba (Split), 20. lV. 1921. 4 Isto.

FrankoMirotevie:pRtLOC7ROUCAVANIU pOVtlESTt VELELUKE1921_1926

I zzz

savezzemljoradnika.s Borila se za ukidanjekolonskihodnosai provodenje agrarnereforme bez otkupa zemlje.strankaje prihvaiala Vidovdanski ustav i nije imala osjeiaja z1 riesuvaniehrvatsklg pitanja u orzurri.nz savez zemljoradnikau veloj Luci postojalesu i mieine oiganizaciye Demokratske strankei Narodneradikalnestranke.._Nema sigurriihpooitutu o posto_ janju mjesne organizacije_ Hrvatske pudke stranfe i Hrvatske zajednice. Premarezultatimaizbora 1923.ovesu strankeu veloj Luci imale izvjestan broj pristasa-isimpatizera.zbog odnosar-eLimapt"-i mogu6eje da t;;" one u podetkunisu javno isticalesvojudjelatnost. Izbori 792J. godine ispitivanjeodnosanarodavele Luke premaporitidkimstrankama _Prvo moZemoutvrditi na parlamentarnimizborima 1923.godine. Na tim izbo_ rima najvi5eglasovanarod vere Luke dao je Savezi ,"-tlo.uonika. -iruorima od ukupno 1.054birada glasaloje 764 lli 7zv; glasada.Na savez zemljoradnikaistidedvije.liste.(lisradesniceI ljevice).pobijedilaje lista desnice(smodlakinalista). obje liste dobile su 603 giu* ili 7g,9zvo.Narodna radikalnastranka i{orima je postigra62 grlasa i,rjg,1,rvo,oemokratska stranka44 glasa11 ili 5,75vo,Tiumbi6Jva fisia zi glu.ouuili 3,z7vo glasova.Invalidska strankaje postigla 13 glasova iti r,10vo, a Hruatska pudkastranka9 glasovaili rJ7%. Hi'atskaiepublikanska seljadkastranka ezavisnaradnidkapartija Jugoslavije iako je imala svojulistu.6 gle ukupno 722 glasa i\i 94,50Voslas zuju dominacijustranakakoie nisi n nalnogpitanja i koje su podiZavaledr skom ustaw. Poieci

organtzira4ia

liruatske

vama. Na delu mu je bio Mihailo Avramovii 6 Novo doba, 20. Iil. IgZ3.

republikanske

seliaike stranke

238 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Jozo Ruskovidzajednos dr. Antom KadidemodrZaloje sastanaks pristaSamaHrvatske republikanskeseljadkestrankeu Blatu na otoku Korduli.

ske republikanskeseljadkestrankeosnujeranije. Na temelju podatakaonodobnogtiska i izvjeStajaKotarskogpoglavarstva Kordule velikom Zupanu Dubrovadkeoblasti, sa sigurno56use moZe

teLakKuzma Badi6pok. Nikole, uditelj Petar Padovanzvan Kolega iteLaci Mal:- Lwela, Antun Marinovid Antunov i D. Badi6'e Utjecaj pristaSaHrvatske republikanskeseljadkestranke u javnom Zivotu Vele Luke od sredineL924.sveje prisutniji.To je dobakadaje pred-

le reviziju VidovdanskogustavaublaZilaje teror protiv prista5aHrvatske republikanskeseljadkestrankePa su se u Hrvatskoj slobodnijemogli izralavatihrvatskinacionalniosje6aji.Bez progonase mogaopopularizirati programStjepanaRadi6ai njegovestranke.Ljuba Davidovi6je podeopri7 DrLavniarhivDubrovnik (DAD), Fond velikogZupanaDubrovadkeoblasti(FVZDO, reg. 4661t923,9.IX. L923.) 8 Slobodnidom, br. 25, 1924. e Franko MIROSEVIC, >Hrvatskinarodni pokret u Veloj Luci 1921.- 1925.",Lltiko libro, br. t, 79. 10Hwoje MATKOVIC , PovijestJugoslavije(Hrvatskipogled), Zagreb 1998.'156.

FTANKO MirOiEVi( PRILOC PROUCAVAN]UPOVIJESIIV.LE LUKE 1921 _1926

lng

hva.c.ati .zahtieve Hrvatske republikanskeseljadkestranke za smjenom opdinskihupraviteljakoje je postavilabeogradikavlada a, koji nisu uZivati povjerenjenaroda te opiine.

smjena radikala petra farii1a s wliesta oplinskog uprauitela

1l f.

VIROSEWC,

"Hrvatski narodnipokret u Veloj Luci<, g0

240 |

zBoRNtK u (+sr HRvolAMATKovtcA

raju. Upuduju dlanakbeogradskomlistu Samoupravapod naslovom>Teror radi6evacau Dalmaciji" u kojem izmedu ostalogpi5e: oNarod na ovom ostrvu u poslednje weme zbog rovarenja izvesnih katolidkih popova, sluZbenika,kao i nekih kriumdarskihbandita, tako se razuzdao,i tako pomanitao da svaki tko radi6evacnije mora da strahuje za svoj Zivot i svoj imetak.<12 ManifestacijeodrZaneu veloj Luci u povodu smjeneop6inskogupravitelja Petra Fardi6apisci navedenogdlankasmatraju>protudrZavnimdenarednikaJakovaGrgurevi6a za koje optuZujuZandarskog monstracijama<< kao jer je dopustioodrZavanjedemonstracije, i neke ugledneVeloludanei io: uditefiePetra PadovanaKolegu, Luku Mladinea i Petra Stipkoviia te Odgovornimzamaneke uditeljicekoje su sudjelovaleu demonstracijama. nifestacijepisci dlanka smatrajui sucaKotarskogsuda u Blatu dr. Petra Petkovi6ai kotarskogkomesarau Korduli Kaloderu.Njima se zamjeraSto su dopustilinavedenedogadaje,pogotovokad na vlasti nije vi5ebio Davidovii ve6 ponouro PaSi6i Pribi6evi6. dlanU navedenomdlankuo5tro se napadajui radi6evci.Za njih pisci 'predsedsvojim na delu sa oJedna radi6evaca banda ka navodeslijede6e: nikom' Dole Separovidem,napala je, ni kriva ni duZna,pred njegovom ku6omuditeljaIvana Zwelu Slavete ga izbolanoZemu bedra,leda i ruke, a kamenommu razbili glaw i oslepili ga tako da je u opasnostida podlegne te5kim ranama. Zatim su napali Antuna Zuvelu Bakulidate ga isprebijali i izranili. Na obojicu su napali samo zato Sto su samostalnidemokiate i nacionalisti.Zandar M. Gregurevi6to je samo formalno prijavio iskrivljeno a da ni ma koga uhapsio nije i ako se dobro zna ko je noZem izbo pomenutoguditelja."l3Veliki LupanDubrovadkeoblasti:uvezis navedenim dogatlajempi5e 29. studenog1924.godineministru unutra5njihposlovau Beogradsljede6e:>17.XL 1924.narodniuditelj Zwela Ivo u Veloj Luci napadnutje noZemu bedro i udarenkamenomu glavu.zrtvelajg.oljunaS,navodno uhodio sastanakRadi6evaca.Rane su dosta teSke<.l4Iz dopisa velikog LttpanaDubrovadkeoblasti ie vidljivo da je izvjestitelj_lista SamoupravosuuiSbdramatizftaonapad na Zuvelu ne bi li od vlasti u Beograduishodio mjere protiv postojedeop6inskeupraYgu Veloj_Lucije p9budio jo5 ve6u mrZnju u svojih istomi5ljenikaprema Hrvatima. lvan Zuvela podlegaoranama
r:rankoMiroievi(: pRtLOC1ROUCA1ANIU pOVtltSTt1ELELUKE 1921_1926

| Zql

narodnogpokreta i pomagalibeo)a njih kojim sludajemnije bilo, hr: politike medu Hrvatima brZebi se na5aoodane sluge koristeli ih za maciju imaginarnogintegralnogjuosrpstvo. dlanka posebno su napali Zupnika dr. Ljubu Badi6a.smatrali su .li:"i ga idejnim zadetnikom. demonstracija, ponajvisezatojer se ostro,od prvih danaFa_rdi6eva upravljanja op6inom,supro-tstavljao njegovimpotupcima. Na dlanak>Teror radi6evaca u Dalmacijio,p"otpi.urr"s oNekolikovelo_ ludana<,odgovorili su u dubrovadkom vii Antunov, Kuzma Badi6pok. Nikol, naslovom>Iz pokrajine<.IJ dlankuistii listu Samoupravabio da vlada paSi6-pril tl !1!'? upraviteljaopiine u veloj Luci te da se: >(...) ocrni sve gradane Vele Luke najcrnim podvaramai neistinama<.pri tome napominjrirda su rodinaFardi6adavno ftaLili i molili tog dovjekao.U navedenomdlanku k je mogao da pohvali g. Fardi6a i i ve6adjela koja i nije udinio kao

kom kralju, proti Srbima,da klidu pisci dlanka rnikizvolio izmisliti<.1s rrsKanog t nrva$KoJn1e0 tvrde da je smjenapetra Fardidaposljedicanje_ govapostupflja prema pudanstvuvele Luke za vrijemenjegove uprave,a od razjarenihveloludanazastitili su ga upravo oni na to;Jie doiisnitr u listlt samoupr-av.a uperio svoju ostricu. rrizi se od vlasti da uputi tomisiju koja ie utvrditi istinu o stanju u veloj Luci i o postupcimaupravitelja Fardiia, prema mjestanima,posebnopt-"-u njegovimpottien- ^protivnicima. Na kraju dopis.au. Hruatskojnfeii stojii,,istina i po.ro, nas sili da ovim putem traLimoStosmo morali davnoimati a sto redovitimputem ni_ jesmomogli posti6i<.16 enila novoimenovanogop6inskog :habilitirala Petra Fardi6a.On ie izacijeNarodneradikalnestrank-e. iloj Luci. Iako navedenastrankau ona je ipak bila utjecajnajer su Cemokratske strankepripadalitzv. ',",Hwatska ijei (Dubrovnik), 26. XI. 1924. 16Isto.

I I

242 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

>videnijimrZa olel
lranko Miroievit pRtLoc pRoucAVANlu povtlLsTt1ELLLUKE1g21_1s26

I zqz

Izbori za zastupnike Narodne skupstine g, veljaie 1g2s.

Rezultati u Veloj Luci bili su sljede6i: Lista Hrvatske republikanske seljadkestranke (HRSS) =_Lista Nacionutnog Utotu

305 glasova (37,89o/o)

Blok narodnog sporazuma

132 glasa (16.400/o)

356 glasova (44,22o/o)

Hrvatska stranka prava

2 glasa (0,25Vo)

Nezavisna radnidka partija Jugoslavije

3 glasa (0,37o/o)

Hrvatska pudka stranka

2 glasa(0,25Vo)

Zemljoradnidka stranka - ljevica

2 glasals

Godine 1925.u I-9g1bilo je oko 1.000osobas pravom glasa. Jeloj Medutim, glasaloje ukupno 805 birada jti g0%.Izborni reziltati pok"azuju uspjehHrvatskerepublikanskeseljadkestranke,pogotovoako se ti rezultati usporedes rezultatimaizbora1923.godine.tat6 je postiglanestomanie.od.,50vo_ukupnih glasovaHrvatskaiepublikanskaseljadla strankaje ipak bila pobjednicaizbora.Ako se zbroje rezultatitaoasnlitroporbenih stranakaonda su one u veloj Luci postigleukupno 497 glasovaiii 6l,lz% 18 Noro doba,9. Il. Ig2S.

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

244 |

glasova.Iako su reZimskestrankejos uvijek jake njihov pad od ovih izbora bio je konstantan.

Val isefiava$a Neposrednonakon izbota Vela Luka je doZivjelateski.socijalnfud1rac. U prvoj polovici 1925.godine,premaizvje5tajimaonodobnogtiska.iz Vele Luke ie iselilo oko 606 stanovnika.PribliZnotodnepodatkeo iseljase vanju Veloludanamozemopro1a6!u- Kronici Zupevela ^hku' U njoj mus,rurrfAi da se 1925.godine ii Vete Luke iselilo ukupn_o31,2mjeslana, ukupno ].910', do 1900' od je rodenih bilo ih [in ts+ i Zenskihrsl. Nalvise j0 i rodenih od 1890.do 1900; ukupno 49. Dakle selili su se mladi u Luke 54 turoour:u od 15 do 35 godina.leGo{ine 1925.iselilo se iz Vele s 6 dla15.obitelji 5 dlanorra, s to ].3 obitelji s? dlana,11 obitelji ;frljti dlanova' s 10 2 i obitelji ,rouu,'gobitelji sa 7 Slanova,4 obitelji s 9 dlanova 4'301 Ako'.rr-"rno podatak da je u to vrijeme u Veloj L-uci.Zivio oko iseLuke Vele iz stanovnik,onda dolazimodb podatkada se 1925.godine lilo ukupno 7,25Vo,Stoje zaistaryggo' broja mjesianaVele Luke koji se dogodilo-20. O odlaskunaveden"og odlazak sa parobrotravnja 1925.t Kronici Ztpe"Yeli Luka_p_ise: -".SuT je potresani do kraja bio Splita do plovidbe dom >>zaton
davatisvakegodinedio prinosa,destit tudamakoje su teZakuuni5tavaleljetinu' 8"Se"t,tSo-,"ali i destimljetnim kako se u spomenutojkronici navodi:'vetina. Radunase Stetaod l'.500,000dinara'

;:ifl;ti:"*i;#::*3"',1"';i:5 uglavnomopdine,crkvei posjednika'

, Vlasniku zemlje koloni su davali od 1/5 do 1/3 prihoda' nii"ou poeitt3" zahvalati stanovnistvovele Luke za vrijeme Prvoga godine wjetskog ,uiu uklhinira nakon njegovazavrSetka.Sredinom1924. puta o Nakon otot fo?fulu posjetio je veliki Zupan Dubrovadkeoblasti. izmedu pismu se uodenom, obage$tarra*ittitttu unutrasnjih poslotra'U i Vela ostalog,navodii sljede6e:>Ove dvije op6ine-(mislina opiine Blato re Kronikaiupe VeIaLuka,48.49. 2o Isto. 2r Isto.

FrankoMiro{evit: pNLOC ?ROUCAVANJ]pOVtIESTt VELELUKE1921._1926.

I z+s

Lu,\a og. aut.) i po broju.pudanstva i po prosto upotrebrjenomzemrjistuu poljopriwednesvrhe,dosrl su u takav ekonomsti'poioz"j ,rri;"d nerodice, filokserei elementarnihstetate nezaposlenosti oa'Je u"iiti uro; pudanstva 'rlr"i^i^'q"ca

d,ou.:d"I. r.rJnr_gsjadki stapa stoje niit"z" -no!i

umiruod gladi. obilazeci ove.dvije op6in" su i"itt ,trunlu -i dopirari vapaji i molbe Zurne pomo6i baiem'za starcei gjecu-id;"-;;.6ne porodice u kuii da barem utale plad,.
sastavljenood ribara itelaka onda st ovitost,poZrtvovnostdlanovaje upra_ ka dasta osobitoneka je prilnanle I gospodinuNiki Miro5evi6u.Obe ve_ i orilo se od velikog odu5evljenja.<23 iki list pi5e: >Na 1. maja dolizi u na5 iredi jedan koncert.Te5koi nesnosno )vanopropa56uloze, nerodicomi ja_ trbuhom za kruhom te su poplaviii i -bratska ro ,Hum' da zaktca na nala ilogajai da im pomognemo.Djeca su prihod_namijenjennjihovom spasu. irotinju koja skapava.<
di5njevi5e hiljada u JuZnuAmeriku :

prodali su cjelokupno svoje imanje : kraju. '^1^O*,pvloo,

reg.br. tLg3- rg24.

zr Novo doba,28. IV. 1924. '24_ Dubrovaiki list, br. LI, 12. lV. lg}4. zr Novo doba,br. 116, 15. V. lg}5. zoNarodnasuyesr(Dubrovnik), br. 47,24. IV.IgZ5.

246 I

ZBORNIKU C"\ST HRVO]A MATKOVICA

ske zemlje. 27 Nouodoba,br. I20,24. V. t925. 28Hwatskasloga,24.IV. 1925. 2eNovo doba, br. L20,24. V. 1'925.

Franko Mirolevit: pRtLOC1ROUCAVANIUpOVtlESTt VELELUKE 1g21._1926.

I zqz

Pro slava tisudite go diifi ice hru atskog kr atrj eu stua Izbori 1925. dokazali su da se

togodilonekoliko vaZnihpolitidkih do_ atskoganarodnog pokreia i Hrvatske e ove godine promijenila ime u Hrvat_

vatskedrZavnostiu pro5lih 1000go_ okupiti sve hrvatske snagemjesta za r da se stopeujedan pokret ne bi li se ijest.

248 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

vlasti. U vrijeme proslavesplitskinadbiskupposlaoje svim ZupamaokruZnicu u kojoj su se nalazile upute za proslavu. proslirra 1o00.-godisnjicehrvatskoga kraljevstva odrZanaje u Veloj Luci na dan sv. eirita i Metoda 5. srpnja1925.godine.Proslavaje podela povorkom kroz mjesto na dijem se delu nalazila drLavna(jugoslavenska) sokola i mjesne$azbe bili su i dlanovi zastava.Uz dlanoveJugoslavenskog se PjevadkogdruStva>Hum< za koje u izvjestajuupu-denomvelikom Lupatt.r Oobtr:uadkeoblasti navodi da im se na delu nalazilahrvatskatrobojka. jeziku. U U Zupnoj crkvi odrZanaje svedanamisa na staroslavenskom koji toj cerembniji sudjelovaoje imjesoviti zbor Pjevadkog.druStva "Hum" je Ljubo don je otpjevaomisu na navedenomjeziku, a misu sluZioZupnik "naei3.poslije mise pjevana je drZavnahimna i pjesma Zvoni' "Oj liryl glazbe i Pjevadkog Narodne je mjesne koncert odrZan Navlder rnira<<. i\a kraju proslaveduboko u nod priredena je 'xenecijandruStva>>Hum<<. ska vedero.3aProslavu 1000.goOiSnjicehrvatskogkraljevstvau Veloj Luci >Narodna zajednidkisu organiziraliZupni ured, pjevadkodruSwo>>Hum<, sokJugoslavenskog organizacija mjesna glizbarr,Jugoslivenskaditaonica, ne proslave organizatorima izvoru o 6la i Seoski blagajna.U navedenom njezini Medutim, stranke. navodi se mjesni organizacijaHrvatskeseljadke dlanovi bili iu aktivni sudionici jer su dinili okosnicu djelovanja Narodne glazbei PjevadkogdruStva',Hum<.. lz izvjestaja upu6enih Kotarskom poglavarstvul<91dul1zakljuduje se da su u pioslavi sudjelovalei sve strankei kulturna druStvakao i svi:"odarazlika".35Iako slanici i mjesnevlaiti, narod i korporacijebez stranad-ke je politidkih sudo doilo niti incidenta nikakvih proslave piilitobilo nije velikom Zuupu6enog Kordula poglavarstva Kotarskog toUa u izvje5taju e organizalorimaproslave jedna priPloda nskilarakte1.<,dakle hrvatski.36 na zgradi OsnovneSkoleu Veloj Luci

Sukobi radi1euaca i oriunaia u 7925. godini u Ig25. godini dogodilo se vise javnih sukobanaroda s orjunasima, Zandarimai p-oticijom.Narodje otvorenoizraLavaosvojeanticentralistidko raspoloZenj".poebto je istupom vicka Prizmila Mitre koji je 27. velia9? 19d5.goAinenakon iiboraniplgsy uzviknuo:>Dolevojska!Dole radikali! Vanka-snjima! zi*'io nuai6r.ziviela republika!<.Nakon sto je uhi6eni P9licijski ispitan predan je sudu u Blatu koji mu je izrekao kazn:uza1wora.31 34DAD, rvZpo, reg.br. 1,657,20. vII' 1925. 3sIsto. 36 Isto. 37 Isto, br. 1182, L2.IX. 1925-;br. 2277, 15.IX' t925.

FrankoMirotevit pRtLoc pRou(AvANJU povtlEsTMLE L:KE 1921_1926.

Nad nama stoji desnica Boija, Hwatska iiva mora biti, Hrvatska iiva mora biti, Nek se ljute orinali orjunoie. prihvatili. svi prisutni na obali. Nasuprot pristasa HSS-a . ljelmu su skupljali su se orjuna5i pjevaju6i pjesmu:

38

I I I I L.i

lrto.

I zqg

2s0 |

ZBORNIKU ('^ST HRVO]AMATKOVICA

Tres, tres tresese, Tko u Oriunu dirne se. Jugoslnvijaiiva mora bit, Nek se ljute seParatisti, Oriuna iiva mora bit.otg Ubrzo zatim pristase Hrvatske seljadkestranke formirali su na obali povorku koju su iandati zaustavili.U prvim redovima povorke nalazili su ie Luka ture coto, Ivan Mileti6 i Petar Mileti6, Povorku Zandari nisu U okrSauspjelizaustavitipa je uspjelasti6ii do zgradeZandarske..postaje' iz po' je netko prilikom jedan Tom je Landar. ju^s prowjednicimaranjen vorke uzviknuo rDole Landati<<, "Zivi mo vam tko su Ludani,,,>Platit 6ete< Osim Luke Tuli6a, Ivana Miletiir sa Zandarimasu se sukobili i Nikola l njegov brat Petar Mirosevid zvan Peho. Nikola Miro5evi6 drustva ,>Hum<<, otvoreno se suprostivio Zandarimakad su poku5alisuzbiti.demonstrante, istaknuvSida si demonstrantine6e razili rekav5ida >(...) nije opsadno stanjepa nisu duZni Zandareposlu5ati."arNikola Miro5evi6je Zandarima je takoder rekao da ne mogu "(...) narodu naredivatida se razidejer njiMiro5evid hovo pravo da prowjed"p ptbtiu vlasti koja tladi narod.
FrankoMirolevit PNLoc pRoucAvANlu povtlEsrt VELEL\JKE1921.-1926.

mJera. aar. utRosEwe, oHwatski narodnipokretu VelojLuci rg2r.-rgz5.<,73.-79. 4sIsto. 46 Isto.

47DAD, FVZDO, reg.br. z5gg,23.x. 1925. 48 Isto.

I zst

252 |

ZBORNIKIJ CASTHRVO]AMATKOVICA

Don Ljubu Ba1ila kako smo prethodno naveli Landarii veloluski orjunaSismatrili su za organizatoraprowjeda. Zandanmai policiji smetaloje

citi njegov posredan intelektualni utjecaj na brata Kuzmu i mnoge druge teLakeukljudene u Hrvatsku seljadkustranku. Zupnik Badi6 sigurno nije

odnoseimaju6ipotporu u mjesnimZandarima, zao5travalemedustranadke militantoj Orjuni i Jugoslavenskomsokolu.

a nisu ga prihvaiali ni orjunaSii radikali.Orjuna5imu zamjeravajuda hrabri i potideprista5eHrvatskeseljadkestrankeu poduzimanjuneredai politidkih sukobau mjestu.OptuZujuga da je "(...) pravi ludono5ai podrZavatelj protudrZavnihakcija te da svojom(...) obzirnoS6ui bojazni,dozvo-

ITANKO MirOiCViC: PRILOCPROU(AVANJU POVI]ESTI VELELLJKE 1921_1926

I ZSZ

v T?n Amerikanac,ostavioje kop_ rdjelje vije velika hrvatskatroboifa etaravihoriladrZavna.50 nke su,pak, optuZivaliHinka Separoviia

t;:tasam aHrvat ske serj adke-st r""u",'il,'rtX? JJXltii'l T##3#i brovadkeoblasti Stjepa Knelevila, uvjerenog,ioit uiu i srbokatolikai do_

ma6ihorjunasa.Iz'svega..pr o,urazi-daje opiinski upraviterjril;l;'^#";; vi6 vodio umjerenupolitiku i.ele6iudovoljiti svima.Rezultat tatve politike i drugima. dine odito i,eli preuzeti vodstvo u ecluradiievacai radikalato joj je i (Narodneradikalnestrankei Hr-

(...) diji se plodovimoraju vidjeti rmjeneu opiinama, gdje ne treba rrr(arvrr qrugrnnacelnlhraspravai natezanja.Meclutim do danasse (tomu op- aut.) nije udovoljilo<.pisac dlankamoli velikog Lupana Dubrovadke gulasti da za opiinskog upraviterjau veroj Luci iirenije ioqeu ,1....y kakoje pravednoi korisnopo op6inui mjeniminteresima.,,-si''-"*"t"'i Teskoje bilo odeki_vati u poitojeiim odnosimaimenovanjeopdinskog upraviteljaiz redova Hrvatske seljidke stranke, zato jer su njezini delni -ljudi progla5eni-antidrzavnim erementimai separatistima. 1925.bllojenapeto.To je vidljivo ,uci upu6ujeKotarskompoglavar'...) svakogmomentaprijete moIrvatske seljadkestrankeu Veloi iuna5ima. U tim ie sukobimaniirdinskimizborimau svibniu19j6. ae n'. UIRoSEVIC, ,Hrvatski narodnipokret u Veloj Luci ILZI._I[Z5.<, gg. s-0. Hnatska rijei,25. X. Ig25. rt Isto. sz f'. I{IROSEWC, ,Hrvarski narodnipokret u Veloj Luci 7921._1925.<.89.

2s4 |

ZBORNIKU CASTHRVOIAMATKOVICA

i velidanstvenomdodeku StjepanaRadiia koji je stigao u Velu Luku krajem lipnja iste godine.

PokuS4j uspostauez4iednice praroslaunih ujernika u Veloi Luci

taknutiji bili Jovanin Jokovi6,Mile Jokovi6,Mato Jurkovi6i drugi, odreda bogatii3uOii pristalicemonarhistidkogreZima.sa

53Kronika lupe Veletuke 1918.-1938. s4Isb.

Ivica MiSkulin Hrvatskiinstitutza povijest,SlavonskiBrod

,ANKETAO SRPSI(O-HRVATSI(M ODNOSIMA" IZ 1922. UDK 94 (497.5)>1922<

Ljubo BABIC,GJALSKI,1922I

Uvod __ Kraljevinasrba, Hrvata i slovenaca(sHS) u drugoj je polovici lipnja 12?1.,dinilo.se, napokon dosla do rjesenjanaivaLnijega unutrasnj"gpoiltidkog pitanja od svojegapostanka- ustavnogpitanja. Dana 2g. iipnju t" gfdine, tijesnomve6inomskupljenomod poslanikademokratsko-radikalske koalicije te poslanikajoS nekih manjili politidkih stranaka,u Ustavotvornoj je skupstiniizglasanprvi Ustav KrarjevineSHS, po danu izglasa' Srpski knjiievni glasnik, knjiga Y1I922.,I. - Odgovor Ljube Babi6a-Gjalskog,514.

2s6 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

lvica Milkulin: TANKIIA O SRPSKO-IJRVAISK/MODNOSIMAL' IZ 1922

I zsz

veznik pronadenu stranadkineutralnoj te brojdanomaloj, ali u javnome Zivotu dri.avevrlo nazodnojgrupi jugoslavenskiorijentiraneinteligencije. Pripadniciove grupe traLili su rje5enjekrize u kojoj se na5lajugoslavenska dri.avau politici >srednjelinije<,tj. >napolitidkojplatformi centra:izmedu o5trogkursa reZimai o5tre opozicijeHB u pitanju metoda borbe; u pogleduunutra5njeguredenja,na unitaristidkomstanovi5tu,trai.ediSirokelokalne samouprave,..T U ovom radu raspravljase o jednoj akciji navedenegrupe,koja je bila usmjerenaprema traZenjurje5enjaza politidko stanje nastalo ozakonjenjem centralistidkogustava. Obiljeija

odnosima" "Ankete o s?sko-Lvuatskim Pokretanje>Anketeo srpsko-hrvatskim odnosima<< treba promatratiu kontekstu prvih znadajnihkoraka pristalica>srednjelinije<. Potrebnoje primijetiti i vaZnosttrenutka njezinapokretanja.Upravo u to vrijeme dolazi i do podno5enjamemorandumaHB-a Medunarodnojkonferencijiu Genovi,pa je na mjestui tvrdnja o poku5ajupristalica>srednjelinije< da pokretanjem>AnketeAnketu<,diji je neposrednicilj bio organizacijadrZavnezajednicesuglasnomi ravnoprarmomvoljom Hrvata, Srba i Slovenaca-njih ukupno 44 - bili su objavljivaniod travnja pa do listopada1922.Ukratko, autori odgovoratrebali su iznijeti svojarazmi5ljanja o uzrocimahrvatsko-srpskog spora te mogudnostimanjegovarje5avanja.eU zakljudnomje razmatranjuuredni5tvoSKG-a,pored konstatacije o uspjehu>Ankete<,istakloi da nije objavilosvepristigleodgovoreopravdavajuii taj postupaknedostatkomprostorate nastojanjemda se izbjegne ponavljanjeodgovora.lo Presjek kroz st4jaft.Sta sudionika

"Ankete" Bez obzira Sto se SvetozarPribi6evi6o5tro protivio i samoj pomisli o eventualnomsporazumijevanju s oporbenimsnagama,prepoznajuiiu takvim postupcimaZelju za slabljenjemcentralistidkogadrZarmoguredenja KraljevineSHS,nekolicinaistaknutihdemokratskihpolitidaracentralistidke orijentacije- ljudi koji su razmi5ljalina isti nadinkao i Pribi6evi6- su' Isto, I70. 8.Isto,172.;O akciji HB-a, vezanojuz podno5enje memoranduma, vidi Hrvoje MATKOVIC, PovijestHwatske seljaikestranke,Zagreb 1999.,99.-L03. e Odgovorina >Anketu
258 I

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

djelovali su u >Anketi<. Vukovarski odvjetnik i prvak srijemskihdemokrata, Ivan Paletek, u svom se odgovonr predstavio kao iskreni pobornik ideologije narodnog jedinstva u Pribi6evidevojverziji. Paledekpotwduje izmedu srba, Hrvata i postojinje odredenih>plemenskihantagonizama<< pro5losti,straostacima nadin na sebi svojstven ali ih tumadi Slorrenaca, je u ustrajnom prilikama. Rjesenje nim utjecajimai teskim ekonomskim od kojih ideologije, promicanjutemeljnih pojmovnihnosiocaunitaristidke jedinstvenog 6e oznadivatinaie zaimena je najvaZnijeprihva6anje "koje jedinstvenost na5ihplemenskih, Jednidko,na5ejedinstvenonarodnobi6e i Takva je ustanova,prema Paledekovurazmi5ljanju,u narodnih teLnjar<.lr kojoj su razlike u imenima,vjeri i pismimau potpunostiizbrisane,vojska, miali on ipak, iako u mlakom tonu, upozoravai na potrebunajsavjesnije nucioznostiprilikom provedbe potpune rauropra\mostirazlikovnih dimbeinteulogu >savjesne< nika u Srba,Hrvata i Slovenaca,pri demunagla5ava ligencije.l2 Gotovo istovjetnarazmi5ljanjau svojemje odgovoruiznio i katolidki sve6enikiz okolice Splita,Vinko Brajevid.Ni on ne dopu5tabilo kakveintervencijeu pitanjima dogmi narodnogajedinstva:pripadnostiistoj etnidkoj zajednici,centralizmukao temelju drZavnoguredenjai monarhiji.Premi Brajevi6evimtvrdnjama,gotovojednaku krivicu zbog lo5egstanjadrZave snosireLim (posljedicelo5evladavine,kako iznosiBrajevi6,jednako osje6aju i Hrvati i Srbi), te hrvatskaoporba,diji je glavnikrimen sadrZanu nepiodnojpolitici apstinencije.On rje5enjevidi u "odbacivanjuveliku Jugoslaviju<,pri demuje eviza koje se zalaLu izbiti politidke snage Pribidevida' dentnai Brajevi6evaaluzijana Svetozara Slidnim,prounitaristid"kimduhom proLetoje i izlaganjeSukrije Kurtovida, prvaka DS-a iz Bosne i Hercegovine.Iskreno odan ideji narodnog j edinsftara,Kurtovi6 odbacujemoguinostpostojanja posebnogahrvatskog, tt sKc, ]yl,ltgzz.,Ill. - odgovor Ivana Paledeka,44. 12Isb. 13.s/(G, vllt922., IV. - odgovor Vinka Brajevi1a,t23.

tvicaMilkutin: aNKETAO SRPSKO-HRyArSK/M ODNOStMAutZ 1922.

I

Zsg

Lisupitanja posebnihnacionalnihi postavljatigranice,nego su to pih ima kod svih naroda<.lslz tosa

skog. pitanja<. uopde,Kurrovi6ev" dl:#;ri;; n':f::i :trlil:r** >podcjenjivanju<__(inade.tipidnom

obiljeZjuunitariitidke ideologije)nacionalnogpitanja u Kraljevini sHS te inzistiranjuna ve6ojvaZnosti-boib"pro_ Love6ihpreprekana putu k stvarala. Stogase Kurtovidev>lijek<,po i npr. Paledekova; ustrajnosti dopobedilai koja nasje ujedi;1",j"

g:"rffi zacij_e jugosraven organi skih nacionurirtu'uf5ffr Siril :ffiIl" #ili5

Korolija. Uzroke evidentnoghrvatsko-srpskog antagonizma^, koji je za Kooljko priznaje postojanje(teritorinadinedovoljnomkonzumiranoi6u

': i -itn [*;;,][''ij:,?ff ;:jr

t-[ ,pitanje anacionarn ih i novom. stanju ;i:it*T'ji#S"lijl

sintetizirau StjepanuRadi6u<.18 ""3]'X'"1'l: Ne zaLoravljaju6i naglasiti,poied Radi6a, i po jugoslovenskurevoluciju,negativanutjLcaj ou,rltro-udZarskogtalogao,.Korolija_imperalivno traLi prenosenjeijesavanjasvih goru6ihiitanja KraljevinesHS u ruke jugosravenske naiionalne omladineJdijisu dlanovi spremnii na najve6eLrtve.Korolija je u nje tipidno za politidku platformu ORJL djelovanjunije libila kori5tenjani najrai svojtekst zavr5ioprilidno zlokobnomna rrirodniji nadin,,.re y'asnupodr5kuDavidovi6evakrila rivrZeniDavidovidevimstavovima. aciji, i aktivniji od samogDavido;tajali5tau >Anketi<,po prvi put i lovaoi jedan od najvaZnijihDavisrbijanskidemokrat Milan Grol. upravo Grolovo izlaganjena-.najupeiatljiviji nadin definira ideju vodilju sveukupnogpokreta osrednjelinije
260 |

ZBORNIKU CASTHRVO]A MATKOVICA

n sxc,vIltgzz,III. - odgovorMilanaGrola,46. 27Isto.

znateda samzajedinstvo.Sto vi imate dati ili ne dati? Hrvati ne traLeod vasni5taStonije njihovo i na Stonemajupravo<.(Isfo, 161.) 23 SKG,Vllt922., V. - OdgovorTomislavaTomljenovi6a,188.

ODNOSIMAKlZ 1922 lvica Milkulin: TANKETA O SRPSKO-HRVAISK/M

I zot

dovoljenjahrvatskih zahtjevana jugoslav"inskojosnovi, iako dopu5tai po<,bazt. Pa,iahoje u iznoienjukritike o5triji od watak na staru,>plemensku Grola, i Tomljenovi6smatrada prevagaleLi u rukama Srba, >kao na5eg jadegi zasluZnijegdela naroda,da odaberukako hode,ali u jednom i drugom sludajumora da bude merilom iskrenosti jednakost<.z Od obojiceje izravniji bio UroS Kruli, sarajevskidemokrati ministar narodnog zdravlja u prvoj vladi Kraljevine SHS. Prema njegovim shva6asporaleZiu njima,jedina mogu6nostuspje5nogrjelavanjahrvatsko-srpskog ustanovljenjupravih uzroka tog spora.Krulj izbjegavadefinirati prave razi sporauopde,te predlaZeda se skupinaisloge hrvatskognezadovoljstva taknutih javnih radnika posvetitom problemui svojemisli iznesena posebnomkongresudiji bi zakljudcibili obavezniza cjelokupnostanovni5tvo. No, kako je samistaknuo,>radi hitnosti stvari(...) izjavljujemda sammiSljenja prema stedenomsaznanju(...) du se dana5njapodvojenostizmedu Srbai Hrvata moLe ublaLiti a kasnije otkloniti samorevizijom Ustava,koji bi uredenje drLavepostavio na drugu osnovur,.25 Nekoliko istaknutih disidenataDS-a takoderje sudjelovalou >Anketi<. Njihova izlaganjapovezujemi5ljenje da bi revizijom (kod nekih i ukidanjem)Ustava,kojim je ozakonjenocentralistidkodrZavnouredenje,bilo mogu6epostidipoboljSanjepolitidkesituacijei smirivanjemedunacionalnih koji je iz DS-a istupio napetostiu drZavi.lzlaganjeLjube Babida-Gjalskog, jo5 krajem I9I9., predstavljaogledni primjer osje6ajarazodaranosti, tako karakteristilnogza razmi5ljanjahrvatskeunitaristidkeinteligencijeved u samimpodecimapostojanjaKraljevineSHS.Treba primjetiti da je i Babi6, u odnosuna ostaledisidenteDS-a prisutneu "Anketi<, istupio s najradikalnijih pozicija.Babi6,koji se ne ustrudavaisticanjasvojih zaslugau borbi za punu afirmacijute ideje (>da sam diljem malo ne detrdesetgodina na svim stranamaradio za slogu, ljubav i zdrui,enjeslovenskogjuga"), prisiljen je priznati >da danastoga jedinstvenoganarodanemajoS,nego su to Uzrodnikomte5kogstanjau drZavi,dijeje tri posebnenarodneskupine,..26 naroda (u Sto uklanjanjepreduvjetza uspje5noujedinjenjejugoslavenskih imenuje politiku beogradskihreLima.z1 on jo5 vjeruje), on nedvosmisleno Porukaje jasna,a i samBabi6ju, nekolikoredakakasnije,jasnoformulira: name6ese imperativnapotrebaukidanja(ne revizije!)Vidovdanskogustava kao prvi korak k federalistidkomuredenjudri,ave,koji bi svojeutemeljenje imao u zatedenojadministrativnojpodjeli.2S a lrto. 2s SKG,yll1922., III. - odgovor Urosa Krulja, 40. 26 SKG,v/I922., L - odgovor Ljube Babiia-Gjalskog, 514. 2z Ili riiedimasamogBabiia: >(...) Trebada prestaneStoprije danaSnja era orgijagluposti,mrZnje,ignorancije,korupcije,oditepljadkei otimadineStosebani danasu Beogradu, sa svojimkupljenimi pladenimlakatih orgijadanaSnjivlastodr5ci a nosiocisujoj i izva
262 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

u federativnomodno5ajus Hrvatskom,t. j. detirijskomkraljevinomHrvatskom,Slavonijom, sa crnom Gorom, sa VojDalmacijomi Medumuim, nadaljes Bosnom-Hercegovinom, ili tzv. Slovenijom<.(1sto'516.) vodinom,i sa Kranjsko-Stajerskom zs o(...) NaSnarod u svakomkraju na5esad prostraneotadZbinejednako govori,jednakose nbsi,jeOnatose hrani,jednakeobidajei pogre5keimade,pa smozatomi bezsumnje j edannarod sj ednom narodnomkulturom<. (SKG, VI I 1922.,Odgovor Zivka Berti6a,530.) 30Isto,532. 31sI(G, vlt92z.,I. - odgovor Nikole Stojanovida, 518. 32 SKG,yl1922.,II. - OdgovorMilutina Jaksiia,598'

Ivica Miikurin: aNKETA o sRpsKo-HRvATsKtM oDNostMAu IZ 1922.

Za radikala MiSu Trifunovida hr

ldnika protideve grupe unutar NRS_a, uredene dri,ave predstavlja realnost. delovid tumadi radikalsko_demokrat_ ,sti: prilikom stvaranja Ustava hrvat_ zir, osim toga brzina njegova provo_ .mo je pridonijela hrvatskom nezado-

a centralnu vlast u drLai zadrLi po_ "t Isto. protiia, 516. ativng__ugra11u podjeluzemlje:1. Srbijau gra_ sovoi Metohija)s Makedonijom,3. Hwatsia i Bosna,5.CrnaGora s Hercegovinomi Bokom rranja,g. Banari 9. Slovenija.(I. BANAC. Na_ Trifunovi6a,354.

| 263

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

264 I

glavni tazlog spora sasmatra da je -railika izmedu Hwata i postoje6ih ituirn stavomkritizira politiku DS-a

Hrvata i Srba (!?)' prihvadaju6ikao nie vidi u daljnjem sporazum{evanJY. drzavu'

f

dku ;i ;i ;;i""' hrvatskoopredjeljenj9 1a.zale.!ni ;;F iz obrovca,uro5 raoitcat Oatmaiinsti Iako dlanirt";;;i; iNn31, Prema njegovim r.azim shva6anjima'
3Ji}?;*L:I;; ;ltfrffiJTJHilff

ilaZJ fiiedenie bolesti te psihe njezinom priiisak osJalih, odigledno' po izolacijom, tj. na Hrvatsku treba usmjeriii i ,ru"ionaino wjesnih.krajeva qtt"d."." i:,]i: njegovu shvadanju, il;; u sludaju propastt .uoi,r toO"" Oatmaci;u. Desnica dap i prijedlog ;t.Ar;

72.) +0SKG,V1Lltg22., XI. - OdgovorDudanaPele5a'48' 41S/
rvica Mirkurin: TANKEIAo sRpsKo-HRVATsK/M oDNostMA( tz 1922

celni dovjeksocijalistidkepartije Jugoslavije,vitomir Korad, . definira hrvatsko-srpskispor (>hrvatskiprout".n,,) kao tuZnu f"J1"oi., nastanka 42 Isto,

ll9.

:: SKG,Vll922.,II. aa Isto, 597.

- OdgovorRiste Jeremi6ai pere Stijepdevi6a, 596.

I zas

266 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

vi5egstupnjanacionalneintegracijejugoslavenskihnaroda (olidene.u.zajednog primitivnijeg ieOn'ietoj aiZaul, tj. to >i nije ni5ta 9rygo, ve6 slivanje L i"Outrvi5i obli'linacionalneideje".a6Sukladnotome' stvaranjezajednicke di?.avepo prvi je put omogu6ilostvaranjematerijalnih uvjeta za konstituiranje iedinitvenejugoslovenskenacije,a posveje prirodno Stotaj proces separatizmekonfesionalne naiiazina brojne otpot"; prema Kora6u, >>fazne jugoslavenske kapitalistidkeklase i regionalnen3tUsporedo s nastankom se i jugoll_op:9),pojavljuje lnaJtalanacionalizicijomindustrijei kapitala moderpo Kora6u, dviju, ilavenski proletarijat; zajednidkimnaporima ovih ostataka preZivjelih nih socijainihklasa,nastupit 6e i neizdeZannestanak pro5losti (>starih ideolo5kih nacionalistidkihrudimenata<),kao osnovnih podstrekaia nacionalnih antagonizama.Tipidan je primjel takvih politidkih rnuguStjepanRadi6; u svakomrazvojusituacijenjegovje->>separati*ig5-t. pok"ret neizbjeZnona gubitnidkoj strani. osim sto ga odlikuje politidka i
j"H['ffi8'T:ii,1i,xB: 'il,' ;f

vicama,a posljedicafederativnogur

stva i jedne centralistidkedrZavede:ojim 6e se razni separatistiranije ili kasnijemorati pomiriti<.ae f u stajali5tuDragi5e Laptevida nailazimo na slidnapodetnarazmi5ljanaroda,npr. hrvatskoga, nja. swaranjenacionilnih pokretajugoslavenskih kakav se trenutno ostvario pod politidkim platformom Stjepana Radi6a, ', ranoia, ali rijed je o preZivjelimpoIztogproilzlazi i obja5o svojvek...50 : su nastalekao rezultat borbe nasta-

'ff'ifi"tltl'*l'11,[]: tarizama.No,dokcentralizam*"r";";ii'i:iltffi a6 SKG,vlllgzz., X. - odgovor Vitomira Kora6a,608. 47Isto, 609. 48Isto, 614. 4eIsto, 61.6. s0 s/
lvica Miikulin: TANKETA o sRpsKo-HRvArsK/M oDNos|MAK tz 1g22

I zoz

cima pordjesti,Lapdevi6.mupridaje i negativnasvojstvakoja se,prije svega, ostvaruju u zaustatanju ekonomgkognapretka. pitanje hruatitoga pirtikularizma,za kojeg Lapdevii odbiji priojev separatistidki,kao i"rittut povijesnogusuda (vladavinestranih, "tudin;kih",^vlasti,ali i njihova kapitrajanje, pa je u Hrvatskoj zadriao utje-aj mogudeje rije5iti.Tu je glavna razlikaiz_ liSta,koja su objektivnaprema hrvat_ daljnju centralizaciju.Stoga on pred_ :im tonovima: inzistira na drZavnom uredenju temeljenom na Sirokim samoupravama(zbog razlilitog postiglutog stupnja,ali i mogu6nostimaterijalnograzvitkapojedinitrpoOrufia). ostvare_nje tog plana vodilo.bi, umjesfooplemenske",,^portuuryan;u,,kipitalistidkedestruktivnaAnketi<, bili su predvodnici demokratske -_Jasa Prodanovidi Ljuba stojanovid.u njihovim stranke odima FDq) najved zbog nestabilnosti zajednidke dri,ave snose vladaju6i ele_krivnju menti. Prodanovi6 se ne ustrudava,karakterizirajuli odnos izmedu Beorbiti relaciju >zavojevad-zavojevani<. uumijevanje osobitostihrvatskogapo_ je Sto svoje konture dobilo u name_ , a potom i centralistidkogoblika vla_ je osjeiaj podredenostikod Hrvata postaoprevladavaju6i.53 stojanovi6upozoravana lasnu distinkcijuizmedu 5r Isto, 594.

268 |

ZBORNIKU CAST HRVO]AMATKOVICA

drZavnogi narodnogjedinspa, dinjenicukojoj vladaju6ireZimi nisu poklonili nimalo paLnje. Dok je oformljenje prvoga mogu6e provesti odmah i polipotpuno, dotle >stvaranjeAnkete<,pa ondai prvaciRDS-a,hrvatske zahtjeveobjasnjavajupreZivjelimaustrijskimmentalitetom.Doduse, kod Stojanovi6a,Stoje rijedak sludaju >Anketi<,stoji i da se krimeni oba sudionikasporani u kom sludajune mogu izjednadavati. Dok se hrvatske dadu barem razumeti, i ako pravdati, ne dotle za pogrelke vlada "pogre5ke nema nikakva razumevanja<.5'5 I Prodanovii i Stojanovidnedvosmisleno predlaZumijenjanje unutarnjegadrZavnoguredenja i oblika vladavinekao najvaZnijeguvjeta za smirivanjesituacije.Posebnoim je na udaru monarhija, kao olidenje srbijanskehegemonije.Njezin bi nestanaks povijesne sceneotvorio moguinost onakvauredenjajugoslavenskedrZave,za koji su se i Prodanovi6i Stojanovidotvoreno zalagali.Prema njihovom stavu sretnija bududnost zajednidkedrZave zajamtenaje jedino u federativnoj republici.

ozakonjen centralizam(usmjerenprotiv Hrvata), i za njegovopotpuno razumdevanjepotrebnoga je sagledatiu wjetlu iskljudivenegacijeprograma bilo koje hrvatskepolitidke stranke,a, Stoje najgore,takvo razmi5ljanje postaloje opdeprihvadenou hrvatskim redovima (communisopinio Hrvata

56SI(G, ].JI11922., VIIL - Odgovor Ladislavapolila,446.

lvica Miikulin: IANK|TA O SRPSKO-/JRVAISK/MODNOS|MAT tZ 1922

| 269

demokrata,i to srpskeprovenijencije,iako je revoltirandinjenicom>>da se na5lonekoliko destitihHrvata koji nisu umjeli zavremenapogledatisvoju ulogu crnca<.57 Rjelenje vidi u hrvatsko-srpskom sporazumu,lemeljenom na medusobnomuvazavanjui ravnopravnosti. Potrebnoje istaknutiilos jedan znatajantrenutak u Poliiew izlaganju.u tekstuon iznosi stavpo kojem je u politidkim krugovimapoznatpo umjerenosti,ari odmahpotom istide da je i s takvim umjerenimHrvatima (odiglednaaluzijana tlzy iskljudenamoguinost svakogsporazumana temelju vidovdanskogustava.Kritizira politiku >srednjelinije" tvrdnjom da bi bila osasvimizfiSnai revrzija Ustavasamoradi prosirenja administrativnekompetencijesamouprava,,.53 splitskoggradonadelnika Ivu Tartagriuhrvatskopi.za dugogodi5njega tanje predstavljaokvir u kojem su sadrZanabrojna pitanja unutarnjegaZivota KraljevinesHS. Nedostatnoshva6anjetog problema,ve6zbog samih posljedicakoje ono ima za ukupni politidki i ekonomskizivot drZive, bilo bi, prema Tartagli,nimalo >ozbiljno<.se Tartaglia,predlaLeiznalaLenjer1eSenjapurem sporazuma,a za njegovoje postizanjespremandopustiii i ieviziju ustava. Sporazum bi trebao biti voden nadelom nedodirljivosti drZavnogajedinstva (sredi5njavlada, parlament,jedinstvenozakonodavstvo),ali bi morao dovestii do oduvanjapovijesnihpokrajinakojima bi se dopustilaodredenarazinasamouprave(pokrajinskisabori vlada) ali pod nadzorom sredi5njevlade. Takvo bi unutarnje drZavnouredenje,prema Tartaglinumi5ljenju,bilo jedino sposobnozadovoljitisvedijelove driave,a u isto vrijeme osiguralobi njezinujedinstvenost,tj. drzava>bi bila jedinstvena,ali bi bila decentralisanasa Sirokim pokrajinskim samouprav& ma,,,6o

Na slidnomsu tragu i razmiSljanja Ante Tresida-pavitida.I on rjesenje vidi u postizanjuravnoteZeizmedu sredi5njihi pokrajinskihvlasti. Stavovi drZavezauzimajumanji dio 9 modelu unutrasnjeguredenjajugoslavenske Pavidi6eva izlaganja.Mnogo je vi5eprostoraposve6eno objainjavanjuuzroka hrvatskognezadovoljstva te, politike stjepanaRadida.pavidi6priznaje odredeneneumjerenosticentralizacije,ali teSkoda su prihvatljivenjegove tvrdnje o udinkovitostiizvjesnihtaktidkihustupakaHrvatima,koje bi dovele do njihova smirenja.Ukidanje banskedastinaprimjer,prema pavidiiu, predstavljaprimjer netaktidnostiBeograda,ali je tesko povjerovatida bi nezadovoljstvoHrvata nestaloako bi ban postao>prvi duvarnarodnogai jedinstvana teritoriju banovine,..61 drZavnoga Takoder,maroje vjerojaino, a djeluje i pomalo nairmo,da bi na Hrvate >darobnodjelovalodanasljednikprestoljamora stanovatiu zagrebu.62 '' Isto, 448. 58 Isro. - OdgovorIve Tartaglie,37. :? sI(G, Yllt922,III. 60 Isto, 39. 6I .SI(G,WI|I922., X[. - OdgovorAnte Tresi6a-pavidi6a, 130. 62Isn, l3l.

270 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMAIKOVICA

se,prilikom razglabaniao >problemuRadi6u banoviniima preko detvrtine,..63Uza-ive to on smarta da je Radi6 nezahvalanjer u novoj drZavnojrealnostimoZepostati i ban i ministar (>Stomu ja od svegsrca Zelim"), tj. moZe do6i ni poloZajekojima se "od drage pokojne majdice Austrije" mogao samo u snovimanadati. Bez obzita Sto se o >politidkim zaokretima.,StjepanaRadiia moZeraspravljati,nepobitnaje dinjenicada obiljeZiolaqaje pavidi6dobiim dijelom svoje sudjelovanjeu >Anketi<< ditnu nu Radi6a pokazuju6i time visok stupanj nerazumijevanjapolitidke aktualnosti Kraljivine sgs. ouurovdanin Melko cingrija ostlje o otlrima najzastupljinijegami5ljenjau >Anketi<.Prevelikaispolitiziranostdospgr?.Pri tom, odggyoT"-o:t eskalacijehrvatsko-srpskog velaje do sue-uLde opgr_bi.Cingrija istide i hrvatskoj uprava) (loSa reZimu podjednako leLi na drZavne uprave, ali decentralizacije stupnja potiebu sporazuma,veiega (politidkog!?) povoljnog stvaranje naglasava lao preouqet takvih koraka ozralja.6a /animljivo je usporediti i stajalistadvojice bosansko-hercegovadkih politidkih Ojetatnitca.iovo Zubovi6,u podecimastranadkogorganiziranja.-u bosni i Heicegoviniblizak demokratima,hrvatskopitanje obja5njavatipidno unitaristidfrm rjednikom.Prema tom stajali5tuve6inahrvatskog>plemena<relatirmoi prakt: nike krize prepoznajeu stoljetnoj odr dru5tvenojkrizi, dru5tvenojnesposob drZavnogLredenja,te gre5lami reLima.I on istidevaZnostsporazumakao jedinoginadina prevladavanjakrize (pretp.osflvllada.bi se on trebao temeljitina prestankuforsiranja centralizmai ublaZavanjemnjgsovih posljekompromisomu pogleduvelidineoblasti te poveOicaOetoncentracijom, davanjemkompetencijaPokrajinskihuprava).No, nosiocitog, svojevrsnog, nouogkursa,prema zubovilu,jos se nisu pojlvili na povijesnojsceni' {atolidki svedenikJosip Marku5id, dlan Hrvatske teLalke stranke,po svojim stavovimabliske HZ-v, razlikuje hrvatskopitanje od hrvatskoganeO prvomese uopdene moZegovoriti (Marku5i6dopu5tajedizadovoljstva. no razliditost imena kao razlikovni dimbenik izmedu Hrvata i Srba), dok drugo priznajekao realnost.On imenuje i glavni uzrok hrvatskoganezadovotlltvi. Ono ie izazvanoizostankom >ikakve obazrivosti prema Hrvati63 ltto, 134. 64 SKG,Vltgzz.,Il. - OdgovorMelka dingrije, 590.-591' 6s s1(G,vllt922, VI. - odgovor Jove Zuboviea'294.

Ivica Mirkurin: TANKETA o sRpsKo-HRVATsK/M oDNos|MAK rz 1s22.

wL - odgovorJosipa Markusiia,361. lisxc,wlrgzz., 67Isto, 362.

I zzt

272 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

voljno<<.73

Ono Sto su za Nikoli6a "ljudi kulture< za Rikarda Katalinida'Jeretova

/o.f jednom mora da nas olui zahvati I dtgne,i ponese U iisti vrtbg, i sve naie iestice Da pomeia, i strese Dubinom duia ito 6eiedna Postati Pod irvniem iste Boli, I liiiti se svegaito nas pogani,

"(...)

t3 sKG, vlllgzz., VI[. - OdgovorRikarda Nikolida,451. 74 SKG,v7ll7922., XII. - odgovor Rikarda Katalinida-Jeretova,t24. 7sS/
lvica Miikulin: ANKFTA O SRPSKO_HRVAISK/M ODNOSTMAI tZ 1g22.

I zzz

I muii nas. i boli: Jer samo tad fu tama se raspriati Te varvarskenam noCi, I stazomsvojom,iutljiv, jak, neminovan, Nai Udesk nama doti.o.l1 stajali5tehrvatskogajezikoslovcaTomeMaretidaprotkanoje vjerom u ostvarivosthrvatsko_-srpskog sporazumau pitanjima-drzavnog uiedenja. -moglo Mareti6 drLi da je do njega^joSuvijek mogu6edo6i, iako do6i "bi vrijemeda bude prekasno<.78 Kada govori o istekuvremena, kao olranidavaju6emdimbenikupostizanjahrvatsko-srpskog dogovora,Mareti6na umu ima sve.evidentnije jadanjeonih politidkih snagakoje imaju sasvimsuprotne namjere.U hrvatskompolitidkomprostoruon tu ulogu namjenjujepripadnicimaHrvatskestrankeprava, >frankovcima".Rijed j", po Mui"tie"vim shvaianjima,o zakletim neprijateljimajugoslavensteoizave koji 6e >sveupotrebiti da na5umladu dri,avt omrazeHrvatima,da je s mo6unaiih neprijateljatazore,jer su frankovcispremnizdrtliti se i s divlom, samoda Stovi5epakostesrbima,,.7e Najbolji nadin da se rusiladkenamjerefrankovaca anuliraju leZi u Sto brZem iznalai.enjusporazuma,inade 6i se i samo drzavnojedinstvomoglo.dovestiu pitanje,smatraMareti6.Dubrovadkipublicist Lr1j9Vojnovil priznajestanjepodvojenostiu hrvatsko-srpskim bdnosima,iako Hrvate i srbe smatrapripadnicimaistog naroda.No, zanimljivo, dok je kod Srba nemoguie prepoznatirazlikuu drustvenommentalitetu seljadkihmasai vi5ih slojeva,kod Hrvata bi se moglo govoriti o istome sludajujedino kad on ne bio >tek nakalamljenna piostiane seljadke mase...80 Ono Sto Vojnovii Zeli naglasitije svojevrsnakozmetidkapriroda hrvatskihzahtjeva.Time se i on svrstavau brojnu grupacijuintelekiualaca koji osobitostihrvatskepolitidkeborbe,usmjerenet pbstiianlu ravnopravnoga poloZajaunutar zajednidkedri.ave,smatrajunaslijedemprosloiti, a lro,..y isto vrijeme, ne predstavljai stvaranodrai stanjau kojem se nalazi brojdano_najsnazniji sloj hrvatskognaroda- seljaitvo.Na oinovi rjesenja Sto_gavojnovii predlaZeza smirivanjehrvatsko-srpskihantagoiizaia, moZemoga svrstatiu dominiraju6ipravacrazmiSljanjiunitaristidkeinteligencije.Naime,on predlaip da ljudi upravljajusa drZavom(...) uskore slivanjenasih plemena,u prvom"koji redu tim da kuraZnoproglaseintegralnorugoslovenstvo i da spustezastareleplemenskezastaven.sl 77 SKG,vlllgz2.,IX. odgovorVladimiraNazora,527. sKG, vll922.,II. - odgovor Tome Maretiia, 589. l: 7e Isto, 590.

274 |

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

javnog Do odredenih zakljudakao razmisljanjimadijela srbijanskoga j9ioci.na temelju premnijenja vezanihu hrvatsko-srpskispor, mogxce je gG;a sialaristaStevanaSagadini, Zdiavka NiZetiia i R. Mitkovica. Rijed 6 srbijanstim javnim djelatnicimakoji nisu aktivno sudjelovaliu politici (u smislustranadlogdjelovanja).StevanSagadinsmatrada.se_podsintagmom je hwatsko pitanje;aptuuo trij" kriza hrvatskeinteligencrje(o_nsmatra da kosuNjezini hrvatskainteligencija svoj politidki izraz dobila u HZ-'t)' fonalprije, hrvatskaleinteligencija(tj. zajednidari)prihvarijeni dvostrut
i:t:.?li 'ilii;Hffil:i""T':nxi

;medutriju dopustivih rje5enja dtLav' ovlaso Sirimsamoupravnim_ prijedlog nog urectenja(amputacija,Protidev jedno' Adminisza ni ne odluduje ti#a te ceniraliram),Sagadinse izravno trativne jedinice 1o'utasti;trebaju ostati iste velidinekakve su predvidene Ustavom,kod uredenjadrZavnsupravemogu se uzeti u obzir i pokrajinske zliditihpravnihsustava,upraule orga, a ukidanje pokrajinskih vlada moZe nu Ustavana Podrudjagdje ne funksmatrada 6e ove korekcije (tz izied, prije svega,porezne),nakon odredeniriti uzburkanostnacionalnihosje6ake i hrvatskojinteligenciji,tj' >ona 6e i ga iz neostvarljivihiluzija (aluzijana mom radu na na5ojzajednidkojboljoj budu6nosti.<,.83 Stajali5te Zdr avkaNiZeti6aobiljeZenoje stavljanjem.oduvanjacjeloltosti drzavena prvo mjesto. Stogaji za niegaprihvatljiva i mogu6nostrevizije Ustava kako bi se stabilizirao NiZetiievu izlaganju privladi nadin r balo izvesti.Budu6ida je sposobnost on u toj ulozi vidi Srbijance'Njihova

partijske n. pr. u Ljubljani, a imala bi se prethodnozakletida 6e se u ve6anjukloniti svake raspravi(ne za dva dana kao obidni kongresi!)pitanje o na5ojpodvojezauzetosti,svestrano pronosti.iizradiprogram jeine L)geza narodnufuziju.Tabi Liga imalada izvedeutvrdeni se opredeli da parlamenat imati Uii agiiacijomio celoj zemlji di prinudi budu6i ;;;;; "*i- onim taEkarnaprogramakoje trebajulegislativnesuradnje.<. i."-" ' 82 sKc,vltgzz., L - odgovor Stevanasagadina,519' 8 3I s o , 5 2 o .

lvica Miikulin: ,ANKETAo -sRpsKo-HRVATsK/M oDNosrMAu IZ 1922

I zzs

iuje NiZeti6,u. nepoznavanjuosobnih netrpeljivosti,te politidko-plemenskih antagonizama(! ?).*

Zakfiuiak _ Pokretanjeprojekta >Anketa o srpsko-hrvatskimodnosimasrednjelinije< da oitvare svojutjecaj,i tori, ff sfc, w11.922.,VIII. - odgovor ZdravkaNiZeti6a, 453.455. ]r'Illlg2z., XIII. - Odgovor R. Mitkovi6a, 203.-205. :: sKG, - Odgoior uredni5tvaObzora,5Z7._530. SKG, VI[JZ2,IX. :: 87s1(G, VI/!922.,IV. - Odgovor urednistvaHrvata, 127._122.

276 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

sukobu na temelju programa dija je sredi5njapostavkabilo laviranje izkursa reLima,te oporbenogprogramaHB-a. Glemedu centralizatorskog dano s tog stajali5ta,"AnketaAnketi< - 44, doprinioje i izno5enjurazliditih pogledana srespor.Pa, di5njeunutarnjepolitidkopitanje KraljevineSHS,hrvatsko-srpski je iako je javnostipredstavilacijeli spektarstajali5ta,>Anketa< obiljeZenai jednim znatajnimnedostatkomkoji se odituje u izostankudelnih ljudi obaju strana u sporu. Samoje djelomidno taj nedostatak:ublal,enprisustvom manje utjecajnihpolitidarai reLimai oporbe (Paledek,Korolija, Desnica, Pele5,Poli6, uredni5tvaObzorai Hwata). No, zato su priliku uspje5noiskoristili pristalice "srednje linije<: Davidovi6evi demokrati (Tomljenovi6 i Grol), disidentiDS-a (Babi6-Gjalski,Berti6i N. stojanovi6),te njihovi simpatizeri u redovima inteligencije. Od ostalih politidkih skupina >Anketu< su istupimaobiljeZiliProti6i njegoveprista5e,srbijanskirepublikanci(Prodanovi6,Lj. Stojanovi6),socijalisti(Kora6, Lapdevi6,Divac) te, u ne5to manjoj mjeri, zemljoradnici. sporaodraZavajuSarohrvatsko-srpskog Prijedlozio nadinurjeSavanja likost mi5ljenja sudionika.Velik dio sudionika zalaLese za teiziju ili ukidanje Vidovdanskogustava,te iznalaLenjenovoga (modificiranog) oblika drZavnoguredenja.Naroditoje, u tom smislu,>popularanAnkete< predstavljai prevladavaju6emi5ljenjeo uzrocima hrvatskog nezadovoljstva(pored optuZbina radun netaktidnosticentralizacije):ono se tumadi naslijedempro5losti- >austrijskimmentalitetom<.

Dragutin Pavliievid Institut druitvenih znanostiIvo pilar, Zagreb

ST]EPANRADIE I FERDOSrSlco pRrpADNosTr BOSNEI HERCEGOVINE U DOBAANEI(SITSIG IGIZE 1908.CODINE UDK 94 (497..s) "1908"

3l[l1ii':;;"i';.ft, ,

Autor objasnjava fako su tiiekom aneksiiske krize, koja je izbila ujesen 19o8., kaq ie Franjo Josip r.. objavio aneksiju 6o"n" i Herc6gJvine, hrvatski intelek_ tualci, a poglavito poritii,ar s. Badi6 i povjesnitar n. siSie uz pomo6 poviiesnih prava, geopolitidkog poloLaja, etnii,ke srodnosti nastojali dokazati da te fokra_ jine trebaju pripasti Hrvatskoj.

Uuod ustancimau Hercegovinii zatim u Bosniu rjeto 1g75.godine zapodela ino nazivamo "velikom istodnomkri_ rljetnog procesaistiskivaniaTuraka_ tskoj politici oznadavaiu kio ,istodno wjetskih ruzmjerarjeSavalase kompro_ mlrom' zapravo Kongresomvelesila u Berlinu podetkom l]eta lt:lt. 1878.,gdje je Austro-ugarska dr.25 toga medunarodnogugouo.u dobila pravo "okupacijeBosnei Hercegovine"koja i dalje ostajJpod suverenitetom sultanaiz Caigrada. Srbija i Crna Gora dobivaju ter priznata je i obnovljena bugarska dr geopolitidkiodnosi na Balkanskom 1 sizanjana Carigradi morsketjesnaca voslavnimnarodimau borbi za izlaz Lod neuspje5nog rataJosipaIL i rus_ Lepovoljnim Svi5tovskim mirom 1791. toku, negoje prepustilapunu inicija_ ,a u ratu s pruskomi Italijom 1g66.,

278 |

ZBORNIKU (AST HRVO]A MATKOVICA

nadoknaditipropuSteno.Zbogtogaje okupacijomu ljeto i jesen 1878.u5la u Bosnu i Hercegovinukoju odmah tretira kao da je u njenom punom

tako da zbogtoga ne izbije nova velika istodnakriza. Uvod u novu, opsegom manju diplomatsku knzu nanranu aneksijskom,bili su dogadajikoji su zapoleliustankomMakedonaca1903'koji su jo5 uvijek bili sastavnidio OsmanlijskeCarevine,a zatim i promjenamau

od 1878.kad je Hrvatski saborzahtijevaoda se prilike u njoj urede tako da bi se mogla pridruZiti Hrvatskoj.U Hrvatskoj (Slavonijii Dalmaciji) gaje se nade kako 6e Habsburgovcipo5tovationo Stosu obe6aliHrvatima u Cetinu 15n., u Pragmatidkojsankciji1772.i Franjo Josip I. u zavjernicigodine 1867.Naime,radilo se o tome da 6e,kad se oslobodedijeloviHrvatskekoje su okupirali Turci (Osmanlije),isti biti vra6enimatidnojzemlji. Govorilo se hrvatskog,odnosno poglavitoo tzv. Turskoj Hrvatskoj,tj. dijelu nekada5njeg koji nisu niBihadem, kraljevsWakrune sv. Stjepanado Une do Vrbasa sa kad pripadali bosanskomkraljevstvui srednjovjekovnojBosni. Kad je u Turskoj, odnosnoOsmanlijskojCarevini,podetkom srpnja 1908.izbila mladoturskarevolucija,kad su uskoromladoturcipreuzelivlast i odludili reformama ojadati iznemoglu Carevinu, pobojali su se u Bedu mogu6nostivra6anjaBosne i Hercegovine,pa su odludili uz pomo6 i pristanak Rusije revidirati odluke Berlinskog kongresai te pokrajine izravno ukljuditi u Austro-Ugarsku. Istodobno su obeiali potporu Bugarskojkoja je proglasilanezavisnostod Carigrada. Budu6i da su znali dabez Rusijei njezinapristankane6ebiti ni5taod te aneksije,sastalisu se 16. rujna 1908.u Moravskojaustrougarskii ruski

DrAgUtiNPAVIiICV\C: STJEPAN MDIC I FERDOSISICO PRIPADNOSTI BOSNF/ HIRCECOVINE .

I

dodekalana noZi podelaratne pripren matski rat na relaciji, Bed-petrograd,B riz-r,ondon, ali i novinarski rat na relaciji Budimpesta -zagreb, Beograd-zagreb, te unutrasnji pristasa i protivnifa aneksije u svim _sporovi zemljamatada5njeAustro-Ugarske, pa i u Hrvatskoj. ia i njeni zapadnisavezniciu parizu i su ipak odekivaliZesrokiistup Srbijei p6i. rat. U Letji da pridobiju javno vatskoji Bosni i Hercegovini,inicirali

j"i:;:l,j*l:hi1:L'l *..8gr13_iHercegovinamogre,;"oinili""ilr#il trijalisfidkimrjesenjemstvoiiti na slavenskom jugu treeufeaeralnujedinicu oko Hrvatske.To bi, navodno,bila protuteZavElikoj Srbiji. Protiv takvogrjesenjabili su Madari koji su dokazivali kako su Bosnai Hercegovinaod srednjegvijeka bili u sastaw zemaljakrune sv. stjepana. u Hrvatskoj su to osporavalidokazuju6ikako ta prlva, na temetlu povijna Dalmacija,Hrvatskai Slavoniia.tJz io wijesnim negoi geopolitidkim,narodnosujednoi srpskanastojanjakoji su na ,oslavnihu Bosni i Hercegovinidoka_ ma(' U toj Zestokojraspravioko mada su u Hrvatskoj i Slavoniji brojni hrva povjesnidarii politidari.Iako su osim I fr?."" Supilo, Josip Frank i drugi, izc koji je o tome napisaoi o svometro5l ridiklasai VjekoslavaKlaiia nisu bili mladega,Ferdu Si5i6a,koji je o toj i vi5e) predavanjaj iznio svoja sta_

279

280

zsoRNlK u cAsr HRvolAu,qrxovt(t

|

7. Stjepan Radi6 stjepanRadi6 (I87L-t928.), hrvatskipolitidar,politologi publicist,nije propustio niti jednu politidku promjenu, vazniji dogaclajili neko zbivanje, a da u njemu osobnonije sudjelovao,dao izjavu,objavio dlanaku Domu ili napisao knjiZicu i izdao je u vlastitoj nakladi. Tako je bilo i u sludajuaneksijeBosnei Hercegovinei aneksijskekrize koja je poprilidno uzburkala duhove ne samo na podrudju izmedu Beda i Carigrada nego i nrnogo Sire.Radi6 je napisaoknjiZicu i dao joj slikoviti naslovZivo hrvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinu,l U pet odlomakaRadi6 raspravljanajprije o tome sto je to >Zivopravo(<,zatim >zaStou Turskoj i uob6e u Aziji nema prava<' pa o >pravu dinastijena BiH<, o >praw habsburZke Ewope na Bosnui Hercegovinu..2, je te na kraju o >hrvatskompfavu na BiH", koje podijelio na >hrvatsko drZavnopravo( i >hrvatskonarodnopravon.3Toj tada i te kako aktualnoj temi pristupio je Radi6 kao politidar, Skolovanipolitolog, a na temelju dostignu6atadanjihdru5tvenihi humanistidkihznanosti,poglavitoone >)socioloZke>surove To se udenjepropovijedalona bra6ai da ,svima pripadajednakopravo<<.6 jezika"7,ali se njima za samo nekoliko stolje6qpridruZio tri >posve6ena ,stari slavenskijezik<, a u novije vrijeme i svi europskijezici.sDo5lo je tako do rauropravnostistaleZaunutar drLavai do daljnjegramojanarodd, dru5tvauopde i kulture.e Na temelju rcnroja kulture i unutrasnjegjedinstva,Radi6 pise i o Istodnom pitanju kad kaZe:>Jadisu bili Grci po moralnom svomjedinstvu i po svojoJkulturi od Turaka na podetku proSlogastolje6ai zatg,su se od turaka oslobodili.Jadi su bili i Srbi, pa su zato oni jo5 prije Grka stresli 1 Vlastitanaklada,Zagreb1908.,60. Potpisaoje to kao na Hrvat"narodni zastupnik skom drZavnomsaboru<. 2 Isto,3.-L5. 3 Isto,!6.40. To su ujedno poglavljau toj knjiZicimanjegformata. 4 Isto, 3. s Isto.4. 6 Isto,5. 7 Tj. latinski,grdki i Zidovski(hebrejski). 8 Isto,5.-6. Misli na staroslavenski jezik. e Isto,7.-8.Radi6pi5ekako svakieuropskinarodmorabiti po svojojkulturi "kr5danski, i jedno i drugo. po svojimteZnjamaeuropskio,a po svojimpravnimshvadanjima

Dragurin Pavlitevit:srlEPANRADtct FERDIStStCo pRtpADNosn BosNt / t/FRCFCoy/Nt

I ZAI

turskijaram i bili bi.postigliodmahpodpunusamostalnost, da senisu u nji_ -, hovu vodstw pojavile.takve oprete i titva potajna rovarenja,to f.oju * vremenom_novojsrbskoj drzavi, a time i srbskomnarodu oduzela svaki medunarodniugled.nikakvoga i Turci nisu napredovali,ni u blau i balkanskenarodediie su drLave alnepropastio.r6

janjimada se sudi kr56anima.Sto>za kri(ane i nadzor nad ostvare-

>imanjavnog prava Evrope,<,jer gdjego nestajalotraga<.le tl, tt podacipotvrdujukako se optimistidkavelikosrpska predviilanjaI. I. Tkalca,nisu . ostuarila. rr Isto,9. U drZavnopravnom pogleduta setri narodane moguizjednaditikao u kulturnom i gospodarskom. t2 Isto. 13Isto,!2. 14Isto. 15Isto.

282 |

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

Tek od mirovnogkongresau Parizu1856.sultanje slaosvojepredstavnike na medunarodneskupove,jer je Engleskoji Francuskojbilo stalo do toga da uz njenu pomo6 zatvore Rusiji izlaz na Sredozemnomore kroz tjeinace Bospor i'bardanele. Dakle, osmanlijskaje Carevinana "medunarodnomkoncertunvelesilatek 50-akgodina,iako je na europskomprostoru ve6 pet i pol stolje6a.Usprkostome srbijanskipovjesnidari drZavnik im1 Stojan Novatovie twdi kako najve6aprava na Bosnu i Hercegoy^rny Radi6, T\riska jer je ona tim pokrajinama,vladala punih pet stolje6a<.20 su koji je >upropa56avala narode< nego vladala niie Oa ona wiOi naprotiv, o raspravljalo se kad Medutim, >vojnidki tabor<. neiredom uSli u njen i samo Hrvati kako Biankini je Juraj Hrvat aneksijirekao ni delegacijama procijeniti blagodat mogu gospodstvo<< drugi narodi koji su osjetili >>tursko kadsu izalli iz njihove vlasti u neku europsku drZavu.2l u poglavlju o praw Europe na Bosnu i HercegovinuRadi6je ocijenio i neslogu-europskihvelesila bko rjesavanjaIstodnog pitanja noplen, -te na B-erlinskomkongresutsgdje je u ime Austro-UgarskeMadar promjeie ^G. Attdturty zahtijevaoBiH, a prvi put ga je podrZaopolitidar iz zapadnih velesila, Englez lord R. Salisbury,s tvrdnjom kako tim pokrajinaml !reb1 Bugarskuu kojoj je jo5 mira i rarrnotezes obzirom na upravo osloboClenu je ruskavojska.Ruski predstavnikGordakov na to te5kasrcapristao,a turski preditavnicisu negodovali,ali ih je predsjedateljknezBismarckupozorio Lako se ne radi o pojedinadniminteresimaOsmanskeCarevinenegoditave Europe.2aOni se nemaju razlogaLaliti jer prema mirovnom ugovonr u Sv. Stefanuizgubili bi u korist BugarskeMakedoniju i Rumeliju. I, na kraju, zakljudujeRadi6,kako je Europakad je >postalavisamoralnai visapoiitieh iajednica" imala >pravoi duZnostu BiH udiniti takav red< i osigurati barem pravo na oZivoti imetak
likih drZava.< 23 Isto.1.6.-t7.U Berlinu okad se radilo o Bosni i Hercegovini,vidimo Europu kao jednu moralnu i politidku cjelinu...< 'A Isto, t7.-t8. 2s 66,18. Radid tu navodiA. Debidoura iznjegovePovijestieuropskediplomacijeII. na francuskom.

Dragutin Pavliievit:srlEPAN MD|C I rERDoS$( o pRtpADNosftaosNt / HIRCECIITNE

I ZAZ

Stoje vrlo vaLno.%ona je izvrsilaono stojoj je povjerenoi osiguralared i pol"{u\ koji je bolji nego npr. na siciliji.2ii'iitii
,ljTffi :Jffi; :;,l'X'i.]\"fr:ff m odnosima izmedu Ugarske i Tro_ Dalmacije takoder trebao biti "Ne en<
lJ,T"",ilTi,;llX*i"?1T1,: lrhija i njena

dinastija neie mo6i odri.ati BiH bez Hwatske, kao Btoni Europa nije mogla priw6i te pokrajine u svojusferubez Austro-Ugarske.>I kao sto naia iinu.tiiu i monarkija nije.od Eyrope dobila nikakvogapisanogaovlastenja,da si Bosnui Hercego:il" plpoji' a ipak je to udinila s punim ptuuo-, a kako se vec vidi i s voljkim ili nevoljkimpriznanjemsvih evropslitrvetilin vlasti,tako 6e i hr_ vatskopravo na Bosnu_iHercegovinubas zato,jer je aktuelnoi Zivo,bez ikakvogaposebnogadokrrmentapokazatitoliku ivoju snagu,da 6e to pravo priznati svi faktori.,.3o odmah u podetkutoga poglavljaRadi6pise:>veliki dio Bosne oznalivao.se p.ij" i poslie okupacije njemadkim,francezkimi englezkim i zemljovidimapod imenomTurske11 Hrvatske.To je bilo zato,jerje f,rvatski ban jos dugo poslie pada Bosnevladao tim krajevimakao sastavnimdielom hrvatskedrl.ave.ova je dinjenicapoznatadakle i izvanHrvatske. Manje znadui u monarkijii u cieloj Evropi za to, daje basBosnabila jezgrom staroj hrvatskojdrZavii da se naroditoza danasnjuBosnu sve do Vrbasa dade_neprieporno dokazatiteritorijalno pravo hrvatskedri.ave.3l Poslijetoga zakljudujekako se Hrvaiskapred Monarhijom i pred Europom treba pozvati na >>pozitivno hrvatsko drZavnopruuo,,i u teritorijal_ je iziaviokako osmanlijskacarevinaneie nikadauvestimir i poredak ,^,:.,A1dr1ssy joj trebadati skrbnika,na5toje piedstavnikVelike Britanije u.^,1u BiH,.kako Satrsbury to prihvatio radi ravnoteZe na Balkanskompoluotokujerje oslobotlenjem Bugarskeporemeienoravnovjesje. z7Isto, 23. 2sIsto,25. 2eIsto,27'-28' Prema drZavnopravnom shva6anjuS. Radiia nije Trojednakraljevina moglabiti zaobidenau raspravamao BiH. To su po_njegovumisljenju '- -bee i ruoimpesta uradili kako bi oslabili >>pravo Hrvatske na Bosnui tteic"egovinuo.' 30 Isto,29. 3r Isto.

284 |

ZBORNIKU C'^STHRVO]A MATKOVICA

nom i u ustavnom smislu. To potwduje ne samo Hrvatsko-ugarskana'!.868., nego i Cetinski ugovor iz 1,527.,Pragmatidkasankcijaiz godba iz iltz., zakonski dlanak XLII. iz 1861,.i Kraljevska zaviernicaiz 1867.koia je sankcionirana1868.itd. Naime,FerdinandI. se putem suojihzastupnika u Cetinu 1.527.obavezaoda de >ovu svoju kraljevinu uviek braniti i Stiti tio.32Tim ugovoromHrvatskaje stupilau >politidkutvorbujarmu magjarskomu,,o demuje govorio u Bedu de5ki delegat u iustrijitoj delegaciji dr. K. Kramai'33 F.adi6je bi,o wjestan dinjeniceda ne moZe na BiH djelovati samo odrZavno ptuuo., kio neka ,rsuha pravnidka formula.,, nego i hrvatska drZavnatnugukojaizvireizttorganidkeveze<kojim Hrvatska Bosnu gotovo ta lll strana obuhva6a" ibanska dast,pa ttogu Hrvatskane6edjelovatina BjH samodrZavnim Otkadje BiH pripojenaMonpravomnegoi svim "drZivnim uredbama<34. arhiji u obiir svevi5e dolazi i narodno Pravonaroda koji tamo ZM da sam oatuei o svojoj sudbini. Odmah Radi6 postavljapitanje jesu li Bosancii tome Stose AustroHercegovcipoieban narod i odgovaranijednousprk-os. Unatodtim nastojanjimaBiH Ugarsfa otriila, da stvori posebln narod<<.35 su"ostaleorazdieljenena iri vjerskeskupine,kojima se uzalud ho6e dati posebnonarodno obiljeZje<'36 zadti'ati Zbogtakva stanja-suBedi Pe5tamorali "nad Bosnomvazda<< tamo Sto bi tome i u se oditovalo ,>nekopisebno iznimno stanjekurijalniizborni sistemgledi5tasubjektivnoga(< srpske,>atreer kolebahudas drugi tebnje, politidke ni su prihvatili hrvatsle Prije okupacije ni tamon.37 ni simo, ne bijahu ovambdasonamo,a najde56e sa Hercegovine te 1878.bio je jak pokret za sjedinjenjeBosnesa Srbijom, 32 Isto,3l. 33 lstu,34. Prilikom raspraveo aneksiji28. listopada1908' A lstu,37. 35 Isto,38.Kako bi dokazaoda postojii bosanskijezik,namjesnikB. Kallaypozvaoje u pomo6 tada lingrristawjetskoga ugleda Hwata Vatroslava Jagifu' t6 Isto. 37 Isto.39.

Dragutin Pavliievit:iTJEPAN MDIC I FERD?Stitco pRtpADNosrt BosNt / HtRCtcov/NF

I

| 285

Crnom Gorom, a poslije se Srbi, makar javno, toga odreko5ekako bi za sebepridobili muslimane.3S U daljnjemtekstu Radi6 na nekoliko stranicaobja5njavavelikosrpske teLnjeprema BiH i Hrvatskoj,osudujedrZanjehrvatskihSrbakoji su uvijek, poglavitou doba bana Khuena-H6derv6ryja bili protiv Hrvata. Pokrenuli su t Zagrebui svoj list Srbobranu kome su iz Beogradaprenijeli i dlanak N. Stojanovi6a>Do istragena5eili va5e,,3e koji su ponukali J. Franka da organiziraprotusrpskedemonstracijet Zagrebu1902.godine.Srbi Zele BiH koja bi im posluLilakao Makedonija,i u Bosni su spremnipripremiti pokolj kakav su Turci 1897.izveli u Armeniji.a0 ' Budu6i da je Hrvatskanapredovalau prowjeti i kulturi, buduii da je mnogo Hrvata Zivjeloi radilo u BiH, da se Sarajevouzdiglo do kulturnog sredi5tauglavnomzahvaljujuii Hrvatima, da tamo ima mnogo hrvatskei slavenskeinteligencijena sluZbi,da je onamo uloZen >toliki slavenskii hrvatskidu5evnikapital<,da bi bez njegaone ostalei dalje vojnidki "puki tabor<,Radi6smatrakako 6e hrvatskiutjecajna BiH biti neodoljiv, a to ie udiniti hrvatskopravo Zivimi aktualnim.Proiiv takvog ramojapiiliku b.tn" se samoSrbi i Maclarikoji u naseljavanju vide samo>Svapske kufera5e<,a uz to Srbi poridu svakuautohtonostHrvata u BiH.41 Stjepan Radii zawlava svoje djelce tvrdnjama kako hrvatstvo u BiH nije zatrla ni uprava Madara Kallaya, ni S. Buriana, kako Hrvati tamo imaju najvi5eakademskiobrazovaneinteligencije,kako je nove nade dala Hrvatskanarodnazajednicakoja je utemeljenabez pomodiiz Hrvatskeili Dalmacije,kako Hrvati imaju najve6uprosjednustopu prirasta,pa stoga zakljudujekako je >>Bosna-Hercegovina danasorganidkidio ostaleHrvatskepo Zivompravu<,a to 6e uskoropostatii dinjenidno.a2'fo 6e se postiii ako Hrvati budu nastupali kao Europljani, kao Slaveni,kao branitelji Habsbur5keMonarhije, da ne budu strandarikao hrvatskifrankovadkilegionari niti srpskiusta5e.a3 Na kraju istide duboku vjeru u hrvatskuBosnu i Hercegovinu,u opstanakHabsbur5keMonarhije koju ne6e razbiti ni talijanskainedenta,ni madarskiko5utizam,ni velikosrpskaagitacija.Ako se to ostvari,>Bosna38 Isto.Zaditavotovrijeme Srbijaje agitiralaprotivAustro-Ugarske iHrvatskeu svezis BiH, pa je dak bilo i napisakakoje Monarhijanekulturnijai nepravednija od Turske.Zbog togapredlaZuda se osmanskisuverenitetopet povrati na te pokrajine. 3eIsto,46.47. Pravi nazivdlankaie >Srbii Hrvati<. 4oIsb,47. Makedonijaili kako niOie plseMacedonija je tadabila u sastavu osmanlijskogCarstva.Zbog destihnasiljai ubojstavakr5ianskogpudanstvavelesilesu nadzirale stanjeu Makedoniji. 41Isto,53.U BiHje zbogslidnostii poznavanjajezika naseljenodostaSlavena:Hrvata, Ukrajinaca,Ceha,Poljakai Slovenaca. a2Isto, 59. 43Isto.Radii tadapreporuda:>ProtiPe5tiiztaknimoJeladicevu o5tricu:hrvatskodrZavno pravo i organidkusvezus ostalomcarevinom;prema Beograduvisoko uzdignimolud svogapreporoda;slavenskui pudkukulturnu i gospodarsku svojuorganizaciju."

286 |

ZBORNIKU CAST HRVO]AMATKOVICA

Hercegovinamora (potcrtaoS. R.) postati sastavnidio ujedinjeneHrvatske<.Medutim, dogodilo se suprotno,upravo ono Stoje po Radi6u protivno >zdravoj pameti<.aaU Prvom wjetskom ratu nestalo je AustroUgarske,nestaloje i kakve-takveautonomneHrvatskeu njoj, ali nije nestalo hrvatskog naroda koji je formalno svedenna pleme u zajednidkom narodu u Kraljevstw Srba, Hrvata i Slovesrpsko-hrvatsko-slovenadkom naca.

2. Ferdo Sfie Ferdo SiSie1tA0l.-1940.),Radidevsuwemenik,i uz Tadiju Smidiklasa i VjekoslavaKlai6a najuglednijihrvatskipovjesnidaru prvim desetlje6ima povijesti 20. st.,bio je u wijeme aneksijskekrize profesorsrednjovjekovne s& zastupnik u Hrvatskom i uz to u Zagrebu na Filozofskom fakultetu i nane5to ka?e,a6 ali 1908. boru.asStogase od njega odekivaloda ujesen pi5e o aneksijskojkizi i hrvatskim pravima na Bosnu i Hercegovinu.aT Ve6 u predgovorusvojeomanjetiskovjne,koju je podeos neizostavnom 1878.kad je Austro-UgarskaokupiralaBosnui Hercegovinu,ustvrdio je kako je okupacijaipak bila ispoddetiristoljetnog>>osman"oslobodenje< >ustavnogZivotaGovorim kao Hrvat, a to znali toliko koliko da u dana5njimprilikama tralim sjedinjenjeHerceg-Bosnes Hruatskom,Slavonijomi Dalmacijomu jedno drZavno-pravno tijelocae. lJ obrazloLenjukoje zatim slijedi Si5i6je dodao kako za to postoje druga etnografske,trela hisdetiri dinjenidneodrednice.Prva je geografske, toijske i detvrta driavno-pravneprirode. U prvom odlomku obja5njavakanije oduvijek bila >jedinstvenpolitidki teritorij<, kako ko Herceg-Bosnaso su ga u to wijeme shvadalinjegovi suvremenici.Naprotiv, to je bio "konglomeratraznih oblastii predjelauslijed rcznih drZavnopravnihpromjena<.Ipak, najvedi dio tih oblasti je drZavehruatske,a tek manji srpske<.Usporedioje to s "bio sastavnidio hrvatskomDalmacijomkoja je tada po drZavnompravu bila sastavnidio TrojednekraljevineHrvatske,Slavonijei Dalmacije,a dinjenidnou austrijskom dijelu Dvojne Monarhije.Usporedbase sastojiu tome da se i geopolitidki pojam, naziv Dalmacija,Siriood primorskihgradovai otoka na za44 ltto. 45 Od 1908.bio je zastupnikomHrvatsko-srpske koalicije. 46 OdrLaoje 14. studenoga1908.u Ljubljani predavanjena tu temu. 47 Predavanjeje objavio u posebnoj knjiZici pod naslovom:Herceg-Bosna pigodom i driavnopravnarazmatranja,Zagreb, 1908.,42. aneksije.Geogafsko-etnografsko-histoiika 48Isto, 5. 49 Isto. s0 Naziv Herceg-Bosnanije iz novijegdoba,nego s kraja 19. st.

DragutinPavliievit: STJEPAN MDIC t I'ERD? Ststco pRtpADNosr/BosNf I HERCECovtNt

51

Isto,'1. s2 Si5ii ne spominje taj porfirogenetov naziv. )r Isto, 9. s4 hto,1 L. Stjepan Tvrtko je u kraljevskom nazivu imao Srbe kao narod r viSebosanskih predjela i dotad srpsko Podrinje. )r Isto, !3. 56 Isto, 13.-14. s7 Isto, 15.

62 Isto.

I zaz

288 |

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

Dalmacije,tj. gradoveNin, Zadar, Sibenik,Trogir-.iSplit'63 sma-njiod sredine17. st. kad je podelaosekaosmanlijskiho-wajanj-a. valoseipodrudjetzv.Bosne,-poflavitoposlijemira.uSrijemskimKarditavaSlavonija,Balovcima t6gg.iu Polarevcu17iti. fada subsloboctene zagota' Dalmatinska novina do Une, Lika s Krbavom, te ditava danasnja su grautvrClene 1791'. Mirovnim ugovorimau Beogradu1739.]u Svistovu i Hercegovini od"r,o,t'oDalmacije Pfml Bosni nice Hrvatske, Slavonij" " ,tku 20. st' ali i danas'64

mi5ljenju hrvatska, a manji dio srps Hrviti naselili Dalmaciju i Slavoniju isto tako do5lii u sredi5njidio, tj. u I Doista, pudanstvose u zagrljaju".66 niaci-mi i to vi5e u svezi s geografsk Zatim Si5i6navodi u brojnim Pr lo hrvatskoime< i odbacujetvrdnje

straneokruZivaleBiH. 67 Svesrednjovjekovne poveljegovoreo bolnjacima,a samosejednomspominjuSrbiu Ninoslava. Matije bana povelji ' 6s Isto,Z}.U Srbiji s" pottru319.st.pisalokako su Hrvati u BiH, toboie, proizvodaustrijske vlade, a ne autohtono pudanstvo' 69Isto,21, 7o Isto.U doba kandijskograta porudujeKaimija Mledanima:"Nemojte se kladiti, a Hrvate paliti.. U drugoj pjesmipiSe:"O Hrvati dujte me"'" 71Isto.22. 72Isto,23. 73 Isto.

Dragutin Pavliievi(:5r/[PANi.7iDlcI FERDIStstco pRtpADNosrtBosNt / HtRcfcoy/Nt

I ZAg

ilo. muslimaniimaju prezimenakoja pokazujunjihovonacionalno ?.ulojg_r podrijetlo.Ts I putopisacKuripesi6potvrdujeantohtonost"Hwata,T6 u,igr;badki biskup Petreti6ispravnotvrdi kako-i otkuda su dosli srbi.77 t1e69m,povijesnomdijelu pisacne daje cjelovitipreglednego se od -Ij ilirskih i rimskih vremenabavi simo razdobljimakad su i,HrvatJprvotnom,pra,oslijeseobekad su Hrvati ustroiili o da je Hrvatskaponekadprelazila e, da je i Bosnabila unutarnienih

sre dnjemvijekusvedo pada_ Bosn r+tfEl'ili""j :ix$::'""r'#i#L, : J " su razdoblju u tom gospodariBosnebili i

lklll]..y."_"gar-sko-hrvatskih<.82 subi6i-dr_I poslije pada Bosne 1463.nastojalisu ugarsko-hrvatski kraljevi i hrvatskibanovipovratiti Bosnu,poglavitou dobali-raljaMatije Korvina.sa I u crkvenim stvarimasu se Bosnai druge hrvatske zemljesmatrale jednomcjelinom.JoSdok je postojalaslobodnJbosanskaKraljwina Hrvatska,Slavonija,Dalmacijai Bosnasu dinilejednu cjelinu,istu franjevadku redodrZawBosnusrebrnuili provinciuBosnae.ss po padu Bosne 1463.katolici su tu doili u teZalcpoloZaj.osmanlije r.r re pr"-a njima odnosili s nepovjerenjemjer su ih smatrali suradniCimabedliogvladara koji je bio nositeljnajjadegotpora >muslimanstvu<.86 zbog toga-srbosanskiiranjevci molili svojuupravuda ih privremeno,dok trajeiursla vlast,odvoji od ostalih franjevacau Hrvatskoji da dobiju svojubosanskuredodrZaw.Tako je nastalafranjevadkaProvinciaBosnaeargentinae ili Bosnasrebrna.8T Na kraju tog odlomkaSi5ii zakljudujekako je dokazaooda bi sjedinjenjeBosne s Hrvatskom,..Slavonijom i Dalmacijombilo samoobnovanedega,-sto se vei u pro5lostidestoopetovalo.,,88 7a lrto,24.-25. 7s Isto,24.To su: Hrvati, Hrvatinovi6i, Hrvati6i,Hrvadi,Hrva6ani,Hrvadeviii idr. 76Isto,26. 77 Isto.Petretii piSekako su Vlasi ili Raci, ispravnijeSrbi dosli iz kraljevineSrbije. td Isto. 27. 7^9^ Isto,28.To su premaSisicuPosavsko-hrvatska kneZevina iBijelo hrvatskakneZevina. 80 Isto.29. 81Pauler,Krause i Dtimmler, te Rusi Drinov i Hilferding. 8 2I s t o , 3 3 . :.), ban hwatski i "gospodarBosne<. ii, >podvrgaooruZjemosvojenuBosnu banu r cjelinu.U to dobaje hrvatskiplemidNikola nuncij na budimskomdvoru pi5ekako Hrvati Jazakralja,a poslijetogaie ga proglasitiibo_ sanskimkraljem 'budu6i da BosnapripadaHrvatskoj<. 85Isto,35.-36. 86 Isto,36. 87Isro. Bilo je to 1514. 881slo.

2eoI

ZBORNIKU (AST HRVO]AMATKOVICA

tidki teritorij, krunu, grb i pedat<,a kovali su bosanskivladari i svoj novac, sazivalisabore,imali sudbenuvlast,vlastituvojskus kojom su se destosu-

89Isto,37. 9oIsto. er Isto.Otud potjedui nazivioTurskeHrvatskeregnasocia<,tj. saveznekraljevineili "partessubjectae<, na madu,u ratu. zemlie osvoiene "s+ Istoi40. SiSi6ta prava usporetlujes formalnim naslovimakoje su ugarsko-hrvatski vladari isticaliprema Srbiji, Vla5koj (Rumunjskoj)ili Bugarskoj. esIsto,41..

DragutinPavliievit: iTJEPANi/.Dtc tFERDI StStCo pRtpADNosrtBosNr / t#RCtcovrNE

I

t zemaljaeTu Monarhiii. 'Sniodlomak o pripadnosti Bosne i ditavoganaroda hrvatskoga, a uvjeprevi5njegprijestola, nego i od od-

i,ltlr"ttu"*a,

srpskoga i slovensko-

ZaklLjuiak Habsbur5kaMonarhija, odnosnoor porazaod Pruskei Italije 1g66.okrenu Rltanja.Ta su nastojanjaurodila plodor 1878.dobila pravo okupacijedotad osmr i Hercegovine.Bududi da ju one ostale

ijske Carevineproglasioje Franjo i Hercegovine. i te pokrajine >srpskimzemljamar< Budu6i da Rusija i drugi dlanovi

Medutim, kao Sto su 1878.odbili za denjutih pokrajina Hrvatskoj,tako su r krizeodbacilisvakumisaoo triializmu.Ir politidari i znanstvenicinastojilj dokazi 96 lrto. e7lsto,41.42. U tom.sludaju drZavavile ne bi.bila Dvojna Monarhija,nego trojna, dakle^trijalistidki urectena,ili dak moZdai federahstidki. e8Na tu sisi6evuknjiZicu reagirari.u osiiol prijeteii iz kraljevineSrbije,npr. povjes_ nidari politidar S. Novakovii. eeIsb, 42. I iz Bedai iz Budimpesteodbacilisu hrvatsketei.njei zahtjevete Bosnu i Hercegovinutretirali kao dvovlasniptsjed i Austrije i ugarske, tj. kondominij.SruZbeno se smatraloda su te pokrajinedobivenena madu,a zapravo su uzetepravomjadega.

Zgl

292 |

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

I Vrbasa, ali i ditave Bosne i Herce-

:.J:3i;'.'#,iT; ,Y-l"il:":#fi l:'fu

ia i Tadije Smidiklasa.Izdvojit 6emo dvojicu koji su o tome objavili i svoje priloge u posebnimknjizicama,a to su StjepanRadi6 i Ferdo Si5i6' Nuton sto je obrazloLiozasto u Osmanlijskojcarevini nije -bilo i nije moglo biti gospbdarskog,kulturnog i svakogdrugognapretka,za5toistodni nut6Oi nisri OoStidalje od kastins[og sustava,zaStoje ta islamska drt'ava bila samopuki "vojnidki tabor<,Radi6pozitivnogovori o rje5avanjuIstodnog pitanja i napreikakoji je ostvarenu Austro-Ugarskojposlijeokupacije goi"e i Hercegbvine.Zitim dodaje da HabsburskaMonarhija nema_niza aneksijua ip{ je dobila te pokrajine' Isto kakvogpisanog-dokumenta tako nemani Hrvatskaposebnepoveljekoja bi joj davalapravona Bosnui Hercegovinu,ali je ipa^knjeno opravonna to ozemlje "Zivo<.za to nije Hrvatske sa pravo" nego i >organidkaveza<< bilo dostatno samo >rdrZavno ga Austro-U garskomMonarhijom, zatim >hrvatska drLavnasna i zemljopisni poloZaiiz kojeg se vidi da Hrvatska>Bosnugotovo slyih stranaobuhva6a,,.I-zatoje plirodno da Bosnai Hercegovinepreko Hrvatskepostanu dio Monarhije, a to nede sprijeditini >talijanskairedenta<,ni >madarski ko5utizam
;uju brojni dokumenti, imena i pteziiz kojegasevidi da.jeBosnaneko6 dijeiu povijesnom mena.To razradujeu je bila pod suverenitetomugarskoda drZave, bila sredi5njidio hrvalske je Subi6ikao >gospodariBosne"' hrvatski hrvatskihkialjeva,da su dtLalii I u doba osminlijske okupacijekatolidanstvoi hrvatstvosu duvali franjevci iz Bosne srebrne.U drZavno-Pravnomdijelu istide dinjenicuda su 1527' na Cetinu Habsburgovceizabrali i velika5iiz danasbosanskogprostora poPul Blagajskih.U posebnojpovelji ^oO Habsburgovcisu obe6ali.da6e Hrvatskoj watlti sve ono sto im 16 Oimanlija oteto' To su nekoliko puta ponovili habsbur5kivladari pa i Franjo Josip L 1867.prilikom krunjenja..zakralja Ugarske. Prema tome bi Hrvatskof trebalo pridruZiti o_noSto nije, nikada je biio u bosanskojdrZavia to je tzv. Turska Hrvatska do Vrbasa' Odbacio SiSiei madarski presizanjaia Bosnomkoje se temeljilo na nekim povtjesnim pravima.Ako se pwijesnom pravupridajevelikavaZnost,ondaje onesumnjivo najuvaZenijehrvatsko<.

Katarina Spehnjak Hrvatski institut za povijest, Zagreb

"RATNI ZLOEINCI"I(AO PREDMETSPORA BRITANSIGI ]UGOSLAVENSIG VLADE 1945._1948. UDK 94 (497.5) >194511948< U i'lanku se na temelju izvorne britanske grade analizira odnos jugoslavenske i britanske vlade u razdoblju 1945,-1948, prema problematici iznieenla osoba osumnjidenih u Jugoslaviji zaratne zlod,inei kolaboraciju u Drugom svjetskom ratu, Razmatrqju se.formalno-pravni i politidki motivi spirenja ove dvijd dlanice antifaSistidke koalicije na nai,elnoj razini te slucajevi oOreee"nihosoba, osobito funkcionara NDH.

Povijesniizvori biljeZeda su, u vrijeme dok su se u krugu >velike troe tijekom rata dogovaralanadelapoli_ ica od njih istodobnoupedatljivoiz_ j proceduris tim u vezi. Na Teheran_ masovnoubojstvo 50.000njemadkih Churchillanaveloda s gadenjemnap sam tada zastupaostajali5teda uhvz nadkitelnici, vojnici ili ministri i identificiraniod bilo kojeg lokalnogvojnogoficira u rangugeneralaili vise,trebajupotom biti ubij;i tijeko; se;t sati.l ovakvim postupanjem,smatraoje on, izbjeglebi se zamkezamrsene pJavneprocedurekoju stotinjakosobaelite nacisiidkogporetka niti ne zasluZujujer su.>ljudi iz.ranzakona<.Iako je britanski iravni sustavukinuo nolpu- >stavljanjainran zakona<<, churchilovo misljenje dijelili su tada najistaknuJijidrZavnipravni funkcionarii velik dio biitanskejavnosti.2 Ipak, Moskovskakgnfergngijaministaravanjskihposlovau rujnu 1943. usvojilaje deklaracijukoja 6e biti temelj budu6immedunarodnimnormama u kaZnjSvanju ratnih zlolina koji su svojimopsegomi oblicima,osobito masovnimistrebljenjemcivila,nadmasilizlodinepoEinjeneu ranijim suko_ bima. od podetka,pri definiranju je isticana razliki izmedu podinitelja 1 Michael BURLEIGH, The Third Reich, London 2001.,g03. 2 Richard owERY, .Inrerrogations.I nside the minds of the N azi elite, I_nndon2002..6.

304 I

ZBORNIKU CASTHRVO]A MATKOVICA

onih zlodinakoji su se mogli smatrati >lokalnimposebnozemljopisnopodrudje(,nego su u pitanju bili zlodini Dok su prvi prikoji su personificirali "najgore oblike nacizmai fa5izma<.3 padali u ovlasti nacionalnih sudova,drugi su trebali biti sankcioniranikroz na medunarodnimvojnim sudovimaodmah nakon sw5etkarata. suClenja

I. Pravne norrne I organlzacila kainJ au anJa ratnih zlodlna

Prouedbe

polttlke

7. I,Iedunarodne notrne, sudoui i komisiie u srpnjuL945.,utvrdenoje pet u Potsdamu Odlukamakonferencije

osoba >neprijateljskihsaveznidkomdjelovanju".aOperativnim tijelom u

prezentativnihpojedinaca. " Isto, 28. >The a The National Archives /TNA,/, London, War Office lWOl 21913585, 16021439, 2. Criminals<, War Problem of the Conference and Decisionof the Potsdam

Katarina Spehnjak: IMIN/

ZtOClNClu MO

PREDMETSPOa#.

| :os

SluZbenebritanskei ameridkeliste nisu imale Talijane na popisuzlodinaca,Stoje bio rczultattada5njepolitidkeodluke Britanije i Amerike da se na taj nadin prizna pravo i SansaItaliji za povratak u >demokratski blok".s Britanija je, takoder,pozivaju6ise na svojupravnu praksu,inzistirala na razlikovanjuonih koji su >nedvojbenokrivi< i onih diju je djelatnost trebalo dodatno istraZiti.IstraZiteljimakoji su pripremali ni.irnber5ki procesnedostajaloje mnogo dokaza,velikim dijelom i zbog nepotpunog poznavanjadosegaratnih strahotau to vrijeme - ljeto i jesen 1945.,a Sto se namjeravalodopuniti saslu5avanjima u istraZnompostupku. Problem je bilo i utvrclivanjepojedinadneodgovornosti 7s, >rglavne<< ratne zlodine,one koji su bili povezaniuz op6u odgovornosti koji su trebali simbolizftatiprirodu nacistidkogsustava.Ta >nedostaju6a karika( nadenaje, unatodnevoljkostisovjetskei britanskestrane,u ameridkoj>teoriji urote(vodenje agresivnograta<<- 6ime su ukljudena djela koja tehnidki sama nisu bila zlodin, ali to postaju ako su dio sustarmogplaniranja.U takvoj >formuli<<, smatralose,ne6ebiti dopu5tenaobranatipa >samosam slijedio naredenja<.6 Jedanod glavnihmotiva za ovalorudefiniciju bilo je ameridko inzistiranje da se ukljudi ubijanje Zidova kao zlodin kaZnjiv po medunarodnompraw, nasuprotstajali5tukomisije,koja je antisemitizam tretirala kao odoma6u<,njemadkustvar ili kao izraz brutalnostinacizma koji bi se kaZnjavaona lokalnim sudovimana prostorimagdje su zlodini podinjeni.Stajali5teje komisijebilo i da su zlodini udinjeniNijemcimaod Nijemacatakoder >unutarnjemadka stvar( i u tom smislu ova djela nisu razmatranau njezinu radu.7 Pred Meclunarodnimvojnim sudomu Nrirnberguna pryom, glavnom sudenju,od studenog 1945.do listopada 1946.,istaknute osobe Tre6eg Reicha optuZenesu za djela urote protiv mira, zlolina protiv mira, powedu ratnih zakonai obidajate zlodineprotiv dovjednosti.s Od dvadesetdvojice optuZenih,dvanaestoricasu osudenana smrt, detvoricaoslobodenaa sedmoricaosudenana duse vremenskekazne. 5 Neki- talijanskimvojnimzapovjednicima jest sutlenoaliza djelaudinjena prije ratanpr. generalimaRoatti i Grazianiju.Mario Roatta, biv5izapovjedniktalijanskihsnagana podrudjuJugoslavije, uhi6enje na zahtjevjugoslavenske komisijeza ratne zlod.inek5ajem 1944.,ali protiv njega nije podignuta optuZnicaza ratne zlodine.Vidi: Damijan GUSTIN, gibanjaL944-I945o organihza ugotavljanjevojnih zlodinov<, "Tisk narodnosvobodilnega Prbpevkiza novejio zgodovino,t993., l-2, 122.-123. 6 owERY nav.dj.,47. 7 Na ovla5tenimnjemadkimsudovimaod 1945.do 1950.za takreje zlodineosudeno,na prostorukoji je postaoSavezna RepublikaNjemad.ka, 4.419osobate preko 12.000osoba"na Istoku<.Pri ovim suclenjima nije bila dopu5tenaponovnaistragaosobakoje su preslu5avali Saveznicipa se dogadaloda su neki, koji su se pojavili kao wjedoci - bili krivi za dalekoteLa djela-negooni protiv kojih su wjedodili. BURLEIGH, nav. dj., 805. u Osim ovoga glavnogsudenja,odrZanoje jo5 12 procesa.Ukupno je osudeno177 osoba,22 osobena smrtnukaznupri demuje izvr5eno10.Do 1966.svisu izi5liizzafuora.

306 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Zavorenici koji su dekali sudenjena Medunarodnomvojnom sudu u praNiirnbergunisu imali pravakoja bi im po tadaSnjemanglo-ameridkom vriu to saveznika zatobljenici ratni wi drugi vu pripadala i koja su imali jeme.e Unatod op6oj politidkojvolji da se podiniteljikazne,bilo je i drukdijih stajali5ta,koji su uporiSte nalazlli u nadelu praule drLave(upitnost sankcioniranja djela koja u vrijeme podinjenjanisu bila normirana),a Sto se odraziloi u samojkomisiji.Prvi njezinpredsjednikCecil Hurst je bio jedan od onih koji je zastupao>strategijupomilovanja
2, Jugoslauija i kai4iauanie ratnih zloiina U drZavamasaveznidkekoalicije tijela za postupanje prema ratnim zlodincima,uz komisije,bili su i prijeki vojni sudovi,a od gradanskihsudskih organaosnovanisu ponegdjei posebnisudoviza tatne zlodine.>Naod politidkihosobai civila sudili rodni sidovi< kao laidkatijela sastavljena sudovi za zaititu nacionovouspostavljeni a su za suradnju s okupatorom, e owERY, nav.dj.,6o. 10Hurst se zalagaoza progontj. internacijunajistaknutijihnacilidkih.vodanaizoliranim i sigurnimmjestiita,nalik biitanskojinternacijiNapoleonana Sv.Heleni.GUSTIN,nav. r27. dj., " r23., 11TNA. WO 21913585, Report 28.II1.1945.,2. SecondProgress UN WCC, 16021370,

Katarina Spehnjak:,MTNI ZLOC|NC|I KAO 7REDM:T S7OM

I zoz

nalne dastil2 razmatrali su >blaZa< djela kolaboracije, sankcioniraiu6i ih rom rada u drZavnim sluZbami, nov_ enjem nastupa u javnosti i sl.13 laboracijom u europskim saveznidkim

I"$lj:" lT'!H*n:*J,l J'"iSi:-

ma. odmazd dporaZenim ] * "* j:l i:l: a,,,,",ul?I? ?l,ltrji;ll'"t lt " malo dokaza.Tako je npr. poznato je

da u Francuskojpogubljenooko g00 osobanakon sudski prb""^d.r.",ari nesluzbenibroj onin"poo*gnutih odmazdivarira od 9.000do 30.000pogubljenihu spontanimaktima osvete.ra svoju 5ansuda se pojavi na sudovima"nijedobio ni velik dio poraZenih kolaboracionista i protukomunistidkihstrugukoje su Britanci predalijugoslavenskimsnagamau proljede1945.1s u zimljama istodneEuiope uaziia_ vanjedjela kolaboracijebilo je vezano,r, p.ogon politidkih oponenata novouspostavljenih komunistidkihreZima. je pokret u Jugoslavijiu sklopu radarr. za. Jol u tijeku rata,paltizanski sjedanjaAVNOJ-a 1943.oformio "O, na okupatorai njihovih pomagada<. T tijelimabudu6ihrepublika.Nova hrva

izdajnici<, "na5i izdajnici", ;ti::,?ott ;a (pnmlenjivanai u SovjetskomSavezu)dovodilaje u postupkunjihova traLeryai izrudenjado pioblema koja nisu bila samo frazeoloskenego i znadenjsko/pravne nu.uui.Dok su ,rpr. B.itu.rci inzistirali na tumadenjuratnih zlodna kao povrede ratnih pravila i obidaja u

308 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

smislu znadenja po medunarodnom pravu, a koje je podinila osoba koja razliku od doma6e osobe koja je podinije >saveznidkogdrZavljanstva<<,za nila djela izdaje ili kolaboracije, jugoslavenska strana je imala drugadiji pristup. On je proizlazio dijelom iz drukdijih ratnih okolnosti, ali je vi5e bio odraz drukdijeg koncepta - revolucionarnog sudstva. Uredba o vojnim sudovima Vrhovnog Staba NOV i POJ iz svibnja 1944. definirala je: >Ratnim zlodincima,bili oni gradaniJugoslavije,okupatorskihili drugih zemapomagadii neposlja, imaju sesmatrati:pokretadi,organizatori,naredbodavci, odvodenjau redni izwsitelji masovnihubijanja,mudenja,prisilnogiseljavanja, logore i na prisilan rad stanovni5tva,zatim paleLa,uni5tavanjai pljadke narodne i drZavneimovine,svi pojedini posedniciimanja i preduzedau Jugoslaviji, okupatorskimi drugim zemljamakoji su nedovednoeksploatiraliradnu snaguna prisilanrad odvedenihljudi, funkcioneriteroristidkogaparatai teroristidkihnaoruZnihformacijaokupatorai doma6ihu sluZbiokupatora;oni koji su vr5ili mobilizacijuna5egnarodaza nepriiateljskuvojsku."l7 Takoder, djela izdaje Britanija je vezivala uz pripadnike marionetskih vlada i za suradnju s okupatorom, pri demu je kolaboracija kao Siri pojam ukljudivala dobrovoljno ili prisilno djelovanje. Jugoslavijaje u svojim traLe' njima, a osobito u javnosti, rijetko pravila ove razlike.ls U normama njezneprijateljima<(...) svi aktivniustale,detnicii pripadniciostalihoruZanihformacijau sluZbi kuriri, agitatorii slidno; neprijateljama u kom vidu - kao Spijuni,dostavljadi, /svi oni/ koji su naterivali narod da okupatorimapreda oruZje;svi oni koji su izdalinarodnuborbu i bili u dosluhus okupatorima,svioni koji su seodmetnuli od narodnevlasti i rade protiv nje; svi oni koji razarajunarodnuvojsku ili su na drugi nadinpomagalii pomaZuokupatore,svioni koji izvr5ete5kesludajeve ubistva,pljadkei slidno."le U istom duhu bile su i odredbe Zakona o kriviinim dielima protiv driave koji je usvojila Privremena narodna skup5tinaDemokratske Federativne Jugoslavije u kolovozu 1945. Ova zakonska Sirina i nepreciznost inkriminacija politidke prirode te sudska praksa u kojoj se nije po5tovao procesni postupak2Ote izicane drastidne mjere, osobito smrtna kazna za velik broj 17'Uredba o vojnim sudovimai ustrojstvoi nadleZnost vojnih sudova.,JosipBROZ TITO, Sabranadjela,tom 20.,Beograd1984.,233. 18Posvudau Europi bilo je problemaoko definiranjakolaboracije, a kako nije bilo "kopravnenedostatkei dovonsenzusa(, svakaje drZavaimalasvojudefiniciju,Stoje pove6avalo Redovitisu sudovinaZapaduubrzozamijenili"narodne dilo do politidkihnerazumijevanja. sudovi, sudove
KatarinaSpehnjak:tMTNt ZLOC\NC\(MO 7REDMET SPORA.

| 309

uma. , Komisije su u Jugoslavijidjelovaledo kraja 1947.odnosnopodetka 1948.godine.

nji broj osoba:1 456 Nijemaca/Austrijanaca,43 Madara,76gralijana,775 Bugara,a osumnjidilaukupno jo5 oko 400 osoba. Domadih>ratnihzlodinaca"odnosnogradanaJugoslavijebilo je 7.812.23

II. Zavrine sauezntdke uofine operaclje u Istri i Austriji u protjeCe 1945..

310 I

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

pustei da joj se predaju odredeneosobe,pozivajudise pri tome na dogoior iz kolovoza 1944.,kojim je metlu vladamasaveznidkihzemaliabilo dozemljama. govorenoda se podiniteljiratnih zlodinapredajuzainteresiranim postojanja dokaza U provedbi ovog nadelaBritanija se pozivalana nuZnost pri tome na o svakom pojedinadnomsludaju ratnog zlolina, inzistiraju6i

prostor sameJugoslavijei onaj oko nje nije igrao vaZnuulogu. Pitanje izrudenja>neprijateljskihsnaga<,a time i osobakoje je Jugoslavijasumnjidilakao ratne zlodince,izdajnikei suradnikeokupatora,postavilo se u dramatidnomvidu u tijeku zavr5nihvojnih operacijau Istri i Austriji u travnju i svibnjut945.,gdje su se susrelebritanskesnagei Jugoslavenskaarmija. Poku5ajpredajekvislin5kihsnagas podrudjaJugoslavije pri demuih je velik trupama zavrSioje uglavnomneuspje5no, saveznidkim odnosaprema Problem svibnja. kraja partizanskoj vojsci do predan dio je saveznikatijei vojnim tijelima politidkim u ovim snagamarazmatran kom travnja. U dopisu britanskogveleposlanikaRalpha Stevensonaod 27. travnja komandetraZi se definiranjestajali5taprema 20.000priStabusaveznidke a koje da su Nijemci propustili padnika >protupartizanskihsnagau Istri<<, prema sjeveruu cilju unosenjazbrke u podrudju sukobljavanjamedunaOn ocjenjujeda je >nedvojbenanjihova kolaboracija"i iodnih interesa.2s

4.,478.479. 25Arhiva FO-a pokazujeda su od ovih snagaodekivalida 6e,kakoje 20.IY.1945.zapisaoOrme Sargent,>sprijeditiTita da ude u Julijskukrajinu i Trst prije na5ihtrupa<.Prema

Katarina Spehnjak: IMTNI ZLOCINC\K KAO ?REDMET S1OP4.

rad, ZaEreb,1981.,513.Zanimljivoje da su u sta5ei slovenskibjelogardejci,a ne razne(eti dobrovoljadkikorpus,koji su podetkomtrav_ 5e o tome: Fikreta JELIC BUTIC. Cetnicitr blasti 1944-1946,Ljubtjana 1992.,Z3t. Stani5aR. VLAHOVIC, Zbomik dokumenata ' 1941-1948., Birmingham1995.,366._367. 18.i 19.V. pokazujuda su oni smatralirealnim jugoslavenski otpor i to uz sovjetskoodobrenje.William Deakin pretpostavljada je Titovo povladenjebilo moZdavezan.o uz sovjetskeporukeTitu da ne odbbravajuzio5travanjeodnosa.W. DEAKIN, "Britanci, Jugoslovaniin Avstrija (1943-majIg45)<,hgodovinskiiisopis, 1979.,L.r23.-t24. 30DokumentWar Officeaod 19.V. 1945. navodidaje broj ratnihzarobljenikau jugoistodnojAustriji dana 15.v. bio oko 230.000, od toga99.00bNijemaca,72.000 "nusan,z+Iooo ime se smatraju:"hrvatski element369 nie_ roljadkikorpus,slovenska bijelagarda.NavoOi roku5ajada udu u britanskuzonupredaloTitu

iLf;;l"li; il'Ltf ffifry3#:#3i:,""_::

p,tare45.u Repubrici Hrvatskoj<,'[tr;;;")2;"?:t;nf,;:,L"#;"fiTt\Ei"; {linoe 2004.,409.426. st voouSpx sTARIe,nav.dj..237.

312 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

26. svibnjastoji da prema detnicimatreba postupati>kao s detnicimau Istri, to jest, ne6ese izrudivati Titovim snagama,ali de biti razoruLanii internirani, do konadneodluke Britanije i Amerike<.Zatim: "Hrvati. Po na5em mi5ljenju,hrvatsketrupe su u prilidno drukdijoj poziciji nego detnici.Oni od Nijemacai su oruZaneSnagehrvatskemarionetskedrZaveuspostavljene iako mi nikad nismo priznali uspostavuhrvatske drLave,hrvatske su trupe u stvari regularnetrupe kvislin5kevlade koja je djelovalapod njemadkim vodstvom.Kod njih je manje opravdanjanego u sludajudetnika,da bi ih smatralineregularnimsnagamakoje su sudjelovaleu gradanskomratu u Jugoslaviji. U ovom sludaju trebali bismo biti za predaju Titu hrvatskih trupa u juZnoj Austriji. Takav potez sigurno bi zadovoljio Tita i pokazao mu da smo u nekim stvarimavoljni tretitrati ga kao pravogi odgovornoga Stajali5teje ipak ublaZeno:"Shva6amoda se vlada SAD saveznika.,,32 molda nede sloZiti s ovim prilidno drastidnimsmjerom,koji, kako to nagla5avai mar5alAlexander,moZebiti pogubanza hrvatsketrupe. Ako se vladi SAD ne dopada ovaj prijedlog, voljni smo tretirati Hrvate na isti nadin kao i detnike.o33 PrebacivanjeporaZenihsnagau Jugoslavijutrajalo je do kraja svibnja, dio tih snagaje smjestaubijen, a drugi dio je na >kriZnomputu< u sklopu Jugoslavijerazmje5tenu logore,ubijen ili stradaood iscrpljenosti. U skupini izrudenih u svibnju bili su i neki visoki vladini funkcionari NDH: Mile Budak,Nikola Mandi6,Nikola Steinfel,Julije Makanec,Pavao Canki,LavoslavMili6, JosoRukavina,AdemagaMe5ii, Ivo Vignjevi6,Bruno Nardeli te ve6i broj usta5kihi domobranskihgeneralai oficira. Sudenje prvoj grupi je odrZanou lipnju rt Zagrebt, a drugoj je sudio Vrhovni sud DFJ u Beograduu studenome.3a

III. Brltarnsko - Jugoslauenskl odnosl u kontekstu polltlke tzrudluania Svoja prva formalna traLenjaratnih zlodinacaod Britanije Jugoslavija je udinila podetkomlipnja, traLeli 40 osobaiz logora u Italiji i Austriji, uglavnompripadnika Srpskogdobrovoljadkogkorpusa. je spis Za ilustracijubritanskogstajali5taprema ovomesimptomatidan u kojemu stoji da prvi jugoslavenski Foreign Officea od 13. lipnja 1945.3s zahtjevpokredepitanja o kojima treba uskoro odluditi,tj. >u kojem stup32TNA, FO 371148918, R 8700,spis,Disposalof enemyprisonersof war in the Mediterraneantheatre( upudennadelnicimazdruZenihStabova. 33Misli se na brzojavgeneralaAlexanderaod 17.V. 1'945.,ukojemuje traZiouputeSto trupa<' TNA, FO udiniti s 50.000kozaka,35.000detnika i 25.000>njemadko-hrvatskih R 8700. 371148918, 34 Sedmoricasu osudenana smrt,jedanna doZivotnizatvor,dvojicana 20 godinazatvora. KISIC KOLANOVIe, nav.dj.,9. 35TNA, FO 371148890, R 9986,1.

Katarina Spehnjak: Dp'/.TNTZLOC\NCIKMO 7R1DMET S1ORA

| :r:

Ja kojem saveznikukoji to zatraLi_ a - osobuza koju se kasnijeuspostavi da

veznika,spomenutihranije,moZebi nim moZeli se odrZatikadajednon dinimoteskoie Belgijancimu,i\iror"-cima ili Francuzima da dodu do svo_ jih izdajnika.<:a Britanijaje sveosobeu njezinir . nma, lsprvatretirala kao "predano kao i osobekoje se bile ni slobodi

':'J' ilffli,'filx.'iff;H;*x,..:

KatarinaSpehnjak:yMTNt ZLOC\NC\(KAO ?REDMET S?OP#...

jih izdajnika."36

a) Prema detnicima su u FO-u gajili "neSto simpatija<,38smatraju6i da je njihova jedina krivnja u tome Sto su napravili izbor izmedu >dva zla<<-

36TNA, Fo 371148890, R 9986,2.

38fun LANE, >PuttingBritain Right with Tito: The Displaced PersonsQuestionin Anglo-YugoslavRelations 1946-:7",EuropeanHistory Quarterlylg9Z, Z., ZZl.

| :r:

314 I

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

stavnika.al

,n Np.. britanskaje vladabranilanadelovojnidkeorganizacije u britanskojzoni u.Njemadkoj kao pogodnijelza administrativnesvrhe
KatarinaSpehnjak: ,)MTNI ZLOCtNCtsMO 1REDMET spORA.

| :t

Jugoslaviju,koja im je ubrzo i oduzeladrZavljanstvo, ali je uporno traLila da.joj.segmgeudiulazak-unjihoverogore,goje ui njezinipi"orturrrri"i imali prigodu.iznijetionima >koji su zavedeniniprijateljskom^propagandom< _ >praw.istinu o nlliflpu.y J.uqosraviji<.a5 i'rioslavija leiuriitl da manji broj >zlodinaca,izdajnika i kolaboratora,,.rurino itizimaprijedi povratai y:6i* koja,Zelirepatrijaciju.lJlazak predstavnik u t" li" iit ole s., bjle izbjeglicenadelnoje bio dopu5ten,ali l predstavnikaJugoslavijesu nadelno zab

ri.jentacijaili nisu Leljeli taj posjet. ia6podetkom1946.ubijenle ;""gomidi6.

podetkom 1946.dr. AleS Bebler. Lskiprijedlog rjeSavanjaproblema rravedno izjednadav a kolaboraciolgle na kraju rata< tj. oslobodiladkom voj_ "pred r raselilinacistiodnosno koje su bile njihoveZrG te je upozorio da ustase,>>zborasi<, >nedi6evci<, deinicii slovenskidomobrani u_zivaju zastitu>>nekih okupacionihvlasti
Uz.politidko-propagandne ra,zloge te strahda su oni opasnostjugoslavenskom reZimu u nekoj_mogu6oj britansko-ameridkojakciji, u _Fo-use ocjenjiuurodu]" fta1enjenjihova povratkabilo u vezi s nedostatkomradnesnageu Jugosraviji.'T\iA"io zitto%q0, R 13091, s p i so d 2 5 . I X . 1 9 4 7 .

47TNA, FO 371159381, spisod 26.lII. L946.

S

316 |

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

48 ,Gouor d-r Aleia Bebleradlanajugoslovenske delegacijena skup5tiniUjedinjenih

sel dana, 7946.,8.-9.,22. Ebolija predstavnici 5ai.{a obavijestda se snagegeneralaDamjanovi6apreseljavaju.iz vlade da jednim io-1o1 ocje1j91-uc1 protestTraii jugoslavenske vlade su P?!":tl"Tititanske '.u[.];" 1941' 25'lX' spis od R 13091, 371i67440' ratne zlodince.fNa, FO

KAO PREDMET SPOM ... KatarinaSpehnjak:RATNI ZLOCINCIK

lyz

politike koju je pu5talaniti jednu priliku da upozori na >reakcionarnost<< premanjezinusuduvodila Amerika i osobitoBritanija.Tako je najavapreseljenjalogora iz britanskeokupacijskezone u Njemadkudodekanau Tidesetdana kao nelogidani cinidan potez:jer, u isto se vrijeme britanska vlada suprotstavilavra6anjuprotjeranihjugoslavenskih>Volksdeutschera., i da bi to vodilo da je Njemadkatrenutno >prenaseljena< s obrazloi.enjem je problemimau opskrbi.Odito da britanskavladaima ipak dovoljnohrane koju moZe izdvojiti za novu skupinu ratnih zlolinaca u svojoj okupacijskoj zoni, napisaoje Lujo Mato5ii.55Iskoristioje i priliku da istaknedvostruka mjerila koja se primjenjuju:"Tako je do5lodo nevjerojatnesituacijeda su, na primjer, Englezi branili razne izbjegleratne zlodincekoji su protiv svoje zemljevodili neprijateljskupropaganduonog istog tipa zbog kojeg su njihovi sudoviosudili na smrt DZulienaEmerija i Dvojsa(fon.) biv5espikere na nimadkom i talijanskomradiju za vrijeme rata.(56 su novineusmjeraZestokuprotubritanskupropagandujugoslavenske problem pitanje Istre i Trsta,negoi 5ire, vale ne samona raseljenihosoba, na njezinu globalnupolitiku odnosnona njezin i ameridkiutjecaj na poratratnu Italiju i Njemadkute na promjenepolazi5taprija5njesaveznidke ne politike u smislupopustljivostiprema snagamafa5izmai nacizma,a sve navodnou cilju da se obje zemljeudine zavisnima.sT Tre6egReicha,FranJugoslavijaje iskoristilai sudenjepredstavnicima zu Neuhausenui HermannuNeubacheru,krajem 1947.u Beogradu,da bi pokazalakako je Britanija preko Mihailovidasuradivalas Nijemcima.Dida i ona ima plomatskimputem, britanskaje vladaporudilajugoslavenskoj slidne,ali >mnogojade dokaze
sporazum

lz 7947.

Tijekom 1945.i 1,946.Britanija je ispunila malo jugoslavenskihzahtjeva za izrudenje,ali su pribliLavanjesklapanjamirovnih ugovoras Italis5 L. IrlanOSIe, ,Komu sluZeraseljenalican, Tridesetdana, 1947.,4., 40. s6 Isto, 38.U pitanjuje John,sin utjecajnogkonzervativnog politidarai dlanaChurchillove vlade, Leopolda Ameryja, koji je za vrijeme rata u Njemadkojvodio propagandne emisije na engleskomjeziku i poku5avaoorganizirati>Britanskulegiju" za borbu protiv Cwenearmije.Nakon rata sudenje za izdajui pogubljen.Mladi sin L. Ameryja,Julian,dlan sluZbeSOE, djelovaoje u Jugoslavijiuodi II. svjetskograta. Vidi: britanskeobavje5tajne SamoKRISTEN, "Pet Britancevin vpra5anjeTrstav letu 1945.Poskus"dekonspiracije"nekega diplomatskegadokumenta<,,Zgodovinskitasopis, t994., 3., 360. 57 naizgledkomplikovana,ta igra se svodina'principe'dobro poznate "Ma koliko bila engleskekolonijalnepolitike, pune intrigantstva,dvolidnosti,li5enesvakeprincipjelnosti, li5enesvakedasti.braneinteresemira. - one dine sve>kakobi, u ovoj ili onoj formi, te kolonijepripaleBritanskojimperiji ili Americi.
318 I

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

jom i Austrijom i odluka ministravanjskihposlovaBevinakrajem 1.946.da odnoses Jugoslavijomipak postavina "bolje temelje<,doveli do poku5aja rje5enjaovog pitanja jednim bilateralnimugovorom.Bevin je smatraoda do tada nije udinjenosve 5to se moglo, predlaZu6ida se, kao znak dobre volje, Jugoslavijipreda ve6i broj ratnih zlotinacai kvislingaza koje se znalo da su u britanskim ili saveznidkimzonamau Italiji.se Mogu6nostda bi rje5enjeovog pitanja moglo povoljno utjecati na drZanjeJugoslavijepri sklapanjumirovnog ugovora s Italijom, zemljom tako vaZnomu britanskojpolitidkoj strategijiu to vrijeme,takoderje inicirala ovaj pristup.6o U Italiji je pod britanskomupravombilo oko 20.000oraseljenihosologorima' ba<bijelu'sivu)crnu<< je provesti do veljadeL947.Za trebalo Sve o dijoj krivnji nije bilo dvojbe. je i u Foreign Offije iako vodstvoove misije predloZen Fitzroy Maclean, ceu i na ameridkojstrani bilo otpora njegovuimenovanju,pri demuje teKao voda meljna primjedbabila da je pristran prema Titu i Jugoslaviji.6l Macleanje oti5ao u Italiju podetkom Reffugee ScreeningCommision,62 1947.s optimistidnomnamjeromda obavi ispitivanjedo travnja,i to samo u britanskimlogorima- nakon 5toje ameridkastranaodbila sudjelovatiu komisiji i u postupkuispitivanjauopie. NevoljkostAmerikanacada sudjeluju u postupkuizrudenjaiskazalase potpunopodetkom1947.kadaje FO se LRNE nav.dj.,220 60TNA, FO 371167370, spisod 6.1. 1947.,u kojemuse navodida su ionakolo5i odnosi u Eboi s Britanijomi s Italijom pogor5anii postojanjempoluvojnihorganizacija Jugoslavije liju i dinjenicomdaje Jugoslavijidotadizrudensamo21 "od pravihizdajnikakao Stosu usta5e<.Slijedizakljudak:"Ako bismomoglibrzoukinuti logorEboli i organiziratipredajunekoliko stotinausta5anekoliko narednihtjedana,situacijabi se moglapopraviti." 61LAIJE nav. dj.,227 62Macleanovzamjenikje bio pukovnikVivian Street,takodernjegovzamjeniku ratnoj misiji kod partizana,a u komisijije bilo jo5 nekolikoosoba(Clissotd,Selbyi dr.) koji su za rata bili u britanskimmisijamau Jugoslaviji,i kod partizanai kod Mihailovi6a.

Katarina Spehnjak: IMTNI ZLOCINC\( MO

PRIDMET S?OF#'

I :rg

inzistiraoda se konadnorijese sludajeviZivana Kuvedzida,Ignacija DujSina i Radmila Grdida, ustaskihfunkcionarakoje su Britanci uhvatili u proljede L945.u Austriji. Njihovo izrudenjeprijedili su sve dotad Amerikanci,tvrde6ida im kolaboracijanije dovoljnodokazana.Iz state Depart- po Fo-u najjasnijeu vezi s ratnim zlodinima menta je do5lo obrazloZ,enje - da, kako Jugoslavijazahtijevaljude koji su primarno politidki od 194-5.63 protivnici relima, oni odustajuod prvobitnih,poratnih stajalistai zato ne Lele izr.utiti spomenuteusta5e.Naglasili su da zbog istih razlogavi5e ne dopustajuizrudenjeiz saveznidkih logora bez njihovapitanja i da se molbe za azll ubuduie trebaju traLiti od talijanskevlade,bez posredovanjaBritanije ili SAD-a. ocijenivsi prilike u logorimakaotidnimai nemaju6imnogo sredstavai osobljaza predvicleniposao,Maclean je,uz potporu FO-a, a u cilju ikakvog rje5enja,u lipnju 1947.oti5aou Beogradna razgovore,prvo s drZavnom komisijomza zlodine,potom na Bled, u neformalanposjetTitu. prvi razgovorisu donijeli djelomidanpomak u rje5avanjuovog problema:jugoslavenskase strana sloZilada vi5e ne6einzistiratikod britanskihvlasti na predaji svihusta5abez obzirana to li je ranije bio postignutdogovoro predaji te je pristala da se odredi konadni rok za postavljanjezahtjevaza izrudenje.Ali, prije potpisivanjasporazumatraLilaje popis svih raseljenih osobau logorima,raspu5tanjetijela Mixed WatchmenServicepreko kojega su zapo5ljavane osobeu logorima Njemadke6a te raseljavanjeJugoslavenaiz svih saveznidkihlogora.ovo je britanskastranadodekalas neodobravanjem,osobitoposljednjiprijedlog.U kolovozu1947.Macleanje opet bio u Beograduna pregovorimadiji je duh ocijenio>potpunobalkanskom atmosferomnepovjerenja,proturjedjai ucjenjivanja,,65 da bi nakon susreta s Titom u Zagrebupomak ipak bio postignut.Dogovorenoje da se Jugoslavijiomogu6ipristup dlanovimaMixed watchmen servicea,da se nakon provjere osobau austrijskimlogorima - a oni su, prema Macleanu,Tita brinuli najvi5e,66 i nakon Stosvimabude pruZenamogudnostdobrovoljnog povratka,'rsivibijeli( raselepreko izbjeglidkeorganizacije.Jugoslavijase obvezalana izradupravneosnoviceza povratakblaZih kategorijaizbjeglica.Kao posljedicanapretkau pregovorima dogovorenoje ukljudivanjejugoslavenske drZavnekomisijeza zloline 63 LANE, nav. dj., Z32 6aU britanskimdokumentimavidljivoje da su preseljenjeJugoslavena u njemadkelogorevezivalii uz potrebuda njihovozapo5ljavanje kao pomoinogosobljau saveznidkim snagamanadomjestinedostataktakvogosobljanakonodlaskadijelademobiliziranihBritanaca. Podetkom1946.ameridkesnageu Njemadkojzapo5ljavale su 800oficiraprija5njekraljevske vojske.TNA, FO 37115938I, spisod 4.ILt946. 65LAIIE nav.dj.,236. 66Macleanje u svomizvjestajuo pregovorimanaveoTitovu priduo nedavnomhvatanju dvijetakveosobeneposrednopokrajnjegoverezidencijena Bledu.Rekaoje da su oni do5lis namjeromda ga ubiju i da su tamo mogli do6i samos potporombritanskihili ameridkihoficira.TNA, 371167440, R 13091,spisod 25.I){..7947.

320 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

u rad Komisije za provjeru, ali samona konzultativnoj osnovici.Sporazum

nju izbjeglidkihlogora iz Austrije u Njemadku,odgodiloje ispunjenjepotpisane obvezeod strane Velike Britanije. To je konadno i bio glavni formalni razlogzbog kojeg je Jugoslavijau prosincu 1947.proglasilasporaiako je navelai neke druge razloge,kao npr. prema Brizum ni5tavnim,68 tancima neistinitu optuZbuda joj u posljednjadva mjesecanije izrudena niti jedna traLenaosoba.6e FO nije prihvatio rantrgnule sporazumanegoje odludio nastaviti svoju dotada5njupolitiku, procjenjuju6isvaki sludajposebno,s namjeromda odnosnoonih koji bi dobili izruEi>jedan manji broj najgorih krivaca<70 smrtnu kaznu po engleskimzakonima.

za izbjeglice. U wijeme dok su pregovoritrajali - a drLanisu u tajnosti,zbogstraha da ova britanskainicijativane proizvede>masovniegzodusiz slabo duvanih logora<,7linformacije su ipak kolale i velik broj osobavi5e nije htio sudjelovatiu ispitivanjima komisije dok je zna(aianbroj pobjegao' U meduvremenuje iz talijanskihlogorau Njemadkuprebadeno10.000detnika,a opsegrada komisijepro5irenje na Austriju i Njemadku.U_Austrijije u to iz Jugoslavije.T2 wijeme bilo oko 40.000"raseljenihosoba<, zoni u Njemadkojtada je britanskoj logora u u 100 1948. Podetkom zahtjevi za izrudenjes Jugoslavenski osoba,.. bilo oko 23.000"raseljenih 67Ameridkostajali5tepremaovompitanju- pri demuje uodljivoda su oni predalisamo njihovomtaLane objaSnjava >notornokolaboratoreMilana Nedi6ai DragogJovanovi6a<, podatakao Jugoslavijiu kontekstuhladda$njompotrebomda pribave5tovi5eobavje5tajnih nog rata. osamo to moZepojasnitinjihovepoku5ajeda za5titeosobekao Nedii i Paveli6a koji su nedvojbenobili krivi." I-ANE, nav. d'j., 229. 68U FO-u su procjenjivalida je prekid bio uvjetovansovjetskimpritiskomna Jugoslaviju. 6ePremaLANE, u rujnu i listopaduje predano538osobaiz logorau Njemadkoji354 iz Austrije. Nav. dj., 239. 70LANE, nav. dj.,241. 71LAIIE, nav. dj.,237. 'Volks72Dusan NECAK, problemu'razseljenihoseb' (D.Ps.)in jugoslavenskih "O Slovenci (194rt947)'<, s koro5kimi v Avstriji ter o britanskiideji njihovezamenjave deutscherov Zgodovinskiiasopis, 1996.,4., 561.

KatarinaSpehnjak: ,,MTNI ZLOC:NC\K MO 1REDMET S1Ot"4...

I zzt

podrudja Njemadkepo raznim optuzbamaticali su se oko r.500 osoba. Sredinom7947.kroz sustav.>scre"rringu,, je prosropr"t o io.ooo orouu pr"seljenihiz_Italije i vedinaih je prebidenau status>raserienih osoba<.U zatvoruMrinsterje ostaro^manje od 2O0-tinjakiz ,Damjaiovi6evegr,rp"o, ali su i oni sredinom194g.oslbbodeni. V. Neki primJeri

iz jugoslauensko_britanske

korespondenctJe o lzrudenjtma Osim formalnih zahtjevadostavl jugoslavenske vlasti su destokoristile tansku stranu da Stiti osobekoje je takvim napadimajavljaoje R. Stever osobamakoje nisu formalno bile dol

puta rekli da nisu u na5imrukama.< Britanskesu vojne.vrastijavile Fo-u 11. svibnja 1945. da se u ame_ VII..armiji ylaziy.Mli:f, >koji traZi,rurgoio, sa sauezniekim poli_ l:.kg: tidkim oficirom<.u Foreign officeu * ouo komentiraritako da se s ameridkim politidkim predstavnicimatreba dogovoritiz;j"d;;k-; stajaliste,jer rim zlodincemi sigurno6etriLjti njego_ ra vijest drZi u strogojtajnostii nikiko rma.," Officeu 20. lipnja 1945.predloZioda a protiv kojih postoji nedvojbendor prije. Napisaoje da prrnrlistu zah_

da daljnje pripremanjedokazaod iu Sudenu veria(i 1947.uBanjojLuci, zajednos Feliksom Niedzierskimi Nikolom Bi,logrliiem. ,': 74TNA, WO 32116581 , 4. L 1946. 75TNA, FO 371148865,R 8257,spisod 13. V. 1945.

322 |

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

76TNA, Fo 371148890, R 10676. 77TNA, FO 371148865, R 7330. 78Na ist. mj., spisod 4. V' 1945. 7eNa ist. mj., spisod 15. V. 1945. Mihailovid "bio 80U Statebepartmentu su smatralida je ounatodkontroverzama< Saveznicimaod velilie koristi<.I-oraine LEEq KeepingTito afloat.The tlnited States,Yugosla' je via,,and the cold lil'ar, Pennsylvarlia1997.,!1. za raz\ku od Britanaca, ameridkavlada ameridkim prijasnjim vladi traze6i>u ime pravde
KatarinaSpehnjak: ,MTNI ZLoCtNCtKMo 1REDMET spoRA ..

| 323

evolucijomionako nejedinstvenihbritanskih stajalista,doslo je do drukd.ijegstejali5taprema Mihailovi6u,osobitonakonnjegovasudenjai pogubljenja (iako britanskavlada nije javno protestirala),i u kontekstujad'anja hladnograta. Liste koje je upu6ivalajugoslavenskavlada sadrZavalesu imena predstavnikakvislinikih reZima,vojnih formacija i politidkih organiza*clobrocija - detnika,>nedi6evaca<<, ustasa,>bjelogardejaci,,,Srpskog voljadkogkorpusa. Pri tome su se osobito ponavljali zahtjbvi zi izrud,enje najistaknutijih osoba- Nedida,Milana Adimovida,pavelida, lBlal,al Lorkovida,8lslavka Kvaternika,s?Lea Rupnika, Gregorija Roimana. U Fo-u su ljeto 1945.smatrali da su >svi ti ljudi pravi suradnicineprijatelja i njihov sludajje razlidit od onog DraLe Mihailovi6a. Nema sumnje da su svetri marionetskeadministracijeu Jugoslaviji- srpskavlada, hrvatskavfadai pokrajinskaupravaLjubljane- dugo bile aktivni pomagadi neprijateljevihratnih napora te smatramoda se svaki miniJtar ili vode6alidnosttih vlada s pravom od jugoslavenske vlade smatra izdajnikom dri.ave.zato 6emorazmotriti sludajsvakogpojedincakoji je udestvovaou svakoj od ove tri u-prave,a koji je u nalim rukama i za koje postoje nedvojbenidokazio.83 U kolovozu su sa State Departmentom razmijenili mi5ljenje o dorad dostavljenetri liste, pri demu ameridka nije htjela dati odobrenjedok ne budejasno da u pitanju nisu pog.trana litidki motivi tr aL.enja. - Jugoslavrjase u ljeto 1945.obratila i vrhovnoj saveznidkojkomandi traLecipopis njezinih drZavljanau logorima u Italiji, s obrazloLenjemda bi joj to pomogloda sastavilistu zlodinaca,a na sto je odgovorenoda oimena osoba koje spadaju u kategoriju onih koji su krii zi masakreili druge ratne zlodinemoraju biti poznatajugoslavenskoj vladi<.Sa Fo je smatraoda >osobekoje traZijugoslavenska vlada nisu naravno ratni zlodinciu punom smislurijedi.Neki medu njima jesu pravi i najmradniji kolaboratori i izdajnici, ali jugoslavenskizahtjev ukljuduje i mnoge drugekoje se moZesmatratipolitidkimprotivnicimasadasnjegjugoslaveiskogreZima,prije nego izdajnicimadrzave.zato Jugoslavijimora biti tretirana kao posebansludaji nije dopustenoda ih saveznidkikomandanti predaju na zahtjevjugoslavenske vladeo.ss PotragazaM. Nedidem,o opravdanostidije predajeBritanci nisu imali dvojbe,trajalaje nekoliko mjeseci:nakon dosta-vljanja prve liste i navoda 81vidi bilj. 91. u rujnu 1946.,surtenu Zagrebuu ljeto 1947.,zajednosa skupinomministara - ___82_I-zlrden NDH: MuhamedomAlajbegovi6em, OsmanomKulenovidem,I\4iroslavom lrlavratilom,IvanomPerdevi6em, VladimiromKo5akom.IzrudenjeSlavkai Dide Kvaternikabilo je 10.sipnja zatraLenood iehoslovadke. 83TNA, FO 371148891,R I2t4, spisod 22.VIt.Ig45. 84TNA, FO 371148890,Rrr257,ipis od l.vII. 1945. 8sTNA, FO 371148891, spisod 9.vI[. 1945.

324 |

ZBORNIKU CASI HRVO]AMATKOVICA

da se nalazi u Austriji,s6u FO-u su u lipnju to opowgnuli' Na upit FO-a nijednosu odgovorili"Amerikanci,obavjestavajuiiih da je on vjerojatno.u Idliji, Stose iokazalo netodnim.Uslijedila su ponoura.vi5ekratnattaLenja jeseni te vijesti da se nalazi u ameridkojzoni u iogosiauenskevlade tijekom i korespondencijaForeign Officea-i State .Dekao kiltzUitu te na Kaprijl,

Jugoslavijij9pri9pd9n9 d..a a koji bi se nalaziii u njihovim_.rukama. patora 'su od njih, ali da 6e ih pod britanskomjurisdikcijomu Italiji dvanaestorica biti tesko izdvojiti iz velike ikupine, kao i to da postoji mogu6nostda.su :t. U meduvremenusu nestalaSestorica,Stoje prido-

;Tf"iiJxiKSil,Ti:iT: iJTl"f krivamo iz nekih prikrivenih reakciozabiljescilO-u'tt narnih, nama poznatih, razloga,,,stoji u jed1o.1. da se Srpski dob_rovo' misljenje prevadavalo Iaio je u ForeignOfficeu - Stoje neprij.atelja< formacijom ljaiki trorpusmoZelmatrati "pomo6nom bila dostatnaosnovicaza njihovu predaju ("ma kako da je odvratno da u FO-u su verziji p.ravde,,), predajemoove zavedeneseljakejugbslovenskoj da 6e nade nema ,, kotouo".t t945. zakljudili:"Na-sre6u,po svemusude6i, mali tek Vrhovna komandabiti u stanjuda pronadevi5enego saveznidka u lica bioj od ovih 187 srpskih dobrovoljaca,medu masom raseljenih u ve6ini drugih zahtieva,npr. u pita-

danasloZilida ih izrudimo.Mnogi o< tili samo desetaki svi (...) su izrudeni<<.eO osoba u Spo-"nutim dogovorombila je predvidenapredaja..sedam Kavrana, BoLidata funkcionara i usta5kih svibnju 1946.,izmedu ostalih, iako je FO istodobnosvomeveleIvana Kirina,el Ivana i Ante Or5anida,e2 rdarskedo5aou Austriju, a njegovesnagesu koriu 1945.IstodobnojeSrpskidobrovoljadki oveniju,kao i detnidkesnageMomdilaDuji6a' ode' snagama, astojalipribliZitise saveznidkim zana.JFjLI1 BUTIC, Cetnici,237. i, nav. dj., 228.-229. 88TNA. Fo 371148894,R21443. 8evLAI{ovIe, rov. dj., 406. s0 TNA, FO 3111594t1, spisod 11. vII' 1946. e1 Sude; t Zagrebu,, rllrenlr, 1947.,zajednos BoZidaromCerovskim,BlaZomLorkovi6em i Zdenkom BlaZekovi6em. e2'TNA, FO 37t159407, R 7495,spisod 20.v.1946.

KatarinaSpehnjak: ))P#.TN| ZLoCtNCtK KAo 1REDMET spoRA ..

I ZZS

:ridkesnageu Italiji nisu voljne sue3Jugoslavenska vlada ie tiahjla i r Artukovida. ;a kojeg se smatraloda je tijekom ljeta bio.uAustriji, ali ga Britanci ipak nisu"nioglina6i, o"go;! t iiatu. t_isto_ padskim dogovoromiz 1945.i on je uio rittiuden u "uriiunrko-ameridku listu, zajednos Rupnikom i Rozmanom:kajem korovozanritanci su ta locirali u Klagenfurtu,ali kadaje na BBC-ju )3. kolorori il+s. ou;uurj",io !a 6e ga saveznidkauprava izruditi uskoro Jugoslaviji,u FO-u su to ocijenili neistinomnavodeii da se >dekamisljenjJStut"'o"fuitmenta<.e4 Bri_ lun:\?- snageu Austriji r9 _10:ristopada1945.pretraziGjedan samostan kraj Klagenfurta,gdje su duri da se paveli(,naraii,aribezJqpjeha. Njihovu v njihow diplomatskompredstavse traLi od njega da ispita nalazili rredstavniku Austriji obavijestioih apoznato,nalazinegdjeoko Salz.merikancisu rijetko i to nijedno r (kao i KrunoslavomDraganovipretpostavljaloda su u Austriji i \a 1947.,ponavljaju6isvojeranije ro se da predamosveusta5ejugornstatiralida se on ne nalaziu 6ridstavnikpri Saveznidkojkomandi ma prema kojima Vatikan pomaie listu osobakoji su se hranile t Zara su_bila mnoga,Foreign Officeu )va.'olJ FO-u se potom pojavilo le da je preru5enpobjegaoizAus-

JugoslavijatraLila njegovo izrudenjeod U komentaru zahtjevaza izrulenje I 1946.zapisanoda je oodurnopredati ga 6. rII. t946. tlr. 1945. 7.i22.L1947. 19.XII. 1946 mirili kadaje usta5kivoila,Ante paveli6,pobje_ gaou Rim gdjeseskrio u franjevadkom samostanu pod Vatikanouo. rustito.. prerusenkao franjevadkiredovnik,paveli6je kasnijepotajnoumaknuo,u c.nouu i poil,n u BuenosAi_ res.( Ndy. dj., 229. e8TNA, FO 371lFO 95565.

326 |

ZBORNIKU (AST HRVO]AMATKOVICA

obziromna njegovegodinei zvanje<,aliizato Stobi njegovosudenjebilo i napad na Katolidku crkvu okoja, kakav god je izvje5taj o njoj pod PaveAko ga li6em, sadaje jedan od nekoliko bedemarazvmau Jugoslaviji,,.ee se odbije predati,stoji dalje,treba stavitiu pitanjeneke od navodau jugomora slavenskojnoti, pri demu se moZepotraZitipomo6 Vatikana a >>Sto

Glavni razlogkoji ih je spredavaoda ga predajubila je njegovadob (kao i RoZmanovau sludaju Amerikanaca). U FO-u su ovako tazloLili mogudi

kontrolnoj Berlinu, FO je u rujnu pisaosvompredstavnikupri Saveznidkoj komisiji u Njemadkoj,da ako on jest u britanskojzoni, treba ga zadrlati i paziti da ne nestane.Njegovapredaja,stoji dalje,moZeuslijediti samoodiukom britanskevlade - Stoje u studenomei potvrcleno'lO2 ProfesoruGeorguRoyseu,dlanuranije spomenutogmeduvladinogodbora i strudnjakuza podrudjeJugoslavije,u veljadi1946.obratili su se pismom >Hrvati izLondona<, upozoravajudiga na najavupredajesedamdeset dvojice sunarodnjakakoji su se nalazili u logorima pod britanskom kontrolom i povezuju6ito s izrudenjemHrvata u svibnju1945.Na Royseov upit o tome, FO je 13. oZujkaodgovorioda, ako ovi nisu podinili zlodine, zanjih ne treba strahovati,a o navodnojpredaji 150.000osobapro5legoeeTNA. Fo 37u59407. 100fNA, FO 371159407, spisod 1. VI. 1946. 101fNA, FO 371159407, spisod 13. VI. 1946. 102TNA, FO 37L148892, R 14897,spisod 19.IX. 1945.Kosakje bio uhvadenu britanje u grupisa S.Kvaternikomu ljeto 1947.F.JELIC skoj zoni u Njemadkoj10.V.1945.Su
KatarinaSpehnjak:rMTNt ZLOC\NC\K KAO ?REDMLT S?OP4'..

327

328 |

ZBORNIKU CASTHRVO]A MAIKOVICA

slaviji razumljivozbog njihove izdaje.U tom smislubila im je i shvatljiva Zelja Jugoslavijeda ih se "rijesi< i to odmah nakon rata kada je od _saSve veinidkih vladi traZila da >)aranLirajtnjihov transportu Njemadku<<.

melju ameridkogdrZavljanstva.

Zakljuiak

110TNA, Fo 37U67440,spisod 18. vII. 1947. 1111p4, FO 371172560, R 2572,spisod 25. II. 1948.

i

i

ton6i Sitin Odjel za povijest, Sveuiili"ite u Zadru

NASTUPDEMOI(RATSIGSTRANI(EU DALMACIII DVADESETIHGODINAXX. STOLIECA UDK 94 (497.5) >19<

ti€ka koncepcija i ogoljela praksa centralizma ne mogu zaustaviti autentitnu nacionalnu mobilizaciju.

nu kolektivnogludila<, pretakala se u delirij odu5evljenjakoji je jednoj duhovnoiscrpljenojsredini optere6enojsjenamaprotureformacijskihtisina, odjednomudahnula Livot i pruZilanove, premda varljive,nade.l Du-

prema obali da svoj bijes iskale na skidanju dvoglavogaorla s prodelja zgradePoglavarstvaili drugih austrijskih ustanova,skidanju oznakas uniformi, otimanju onfija i dr. Ulice su postajalemjestookrSaja,pa nije hilo nikakvo dudo da fanatizirane grupe >'udruovoga,udru onoga,i56u onoga tredegaitd. i sve Skopulani nogan nazadi pjuvanjemu dunkuo.2U Splitu, ' V. KISIC, "ProblemiDalmacije<,Nova Evropa,br. 3. i 4., I'J..Il. t927., 73.-77. 2 M. UVODI6, je VIII. "ea bilo prin i poslinratau Splitun,Jadranskapoita,br.22.,20. 1925.

3s8 |

ZBORNIKU C"ASTHRVOJAMATKOVICA

koji je po zavr5etkurata ima tek 26.000stanovnikai biljeZi visoku stopu i dr.), osje6amortaliteta(tuberkuloza,Spanjolskagroznica,neishranjenost le su se posljedicestalnih mobilizacija,uhi6enjapromonarhistidkihuglednika, alarmantnegladi, maksimiranihcijena, nepreglednihredova pred pudkom kuhinjom, krada i brojnih ispadadjedurlijekoja je zbog nepodno5ljivog pona5anja i svakojakih izgreda nazivana "splitskom kugom,,.3 Agonija je posebnoprodubljivananapredovanjemtalijanskih okupatora koji su do podetkastudenog19L8.zaposjetiZadar, K9ryul9, Vis, Sibenik, Hvar, Pag,Mljet, Soltu i Brad,kao i obalni prostor od Karlobagado Trogira. Pod talijanskomzastavomI92I.bilo je dak 6.866km2 od 12.732kmz teritorija Dalmacije,a to je znadilo31 od ukupno 88 op6ina.Sveje to odavalo grotesknu sliku iznevjerenihnada, nihilistidkog bijesa, izazivajuli psiholo5ke predispozicije za revolt i obradun s legitimizmom starijih generacija. U atmosferipotpunog odumiranjaaustrijskihpjesamaslavljai odlaganja o5trog cenzorskogpera Antuna StraLidila,postaju i u proreZimskom dnevniku Naie jedinstvo svevidljiviji vjesnici gospodarskei socijalnemijeelemenatacipolitidkalarma na jugone. Manira etiketiranja>antidrZavnih su eksplicitnimkonstatacijamao >>sirozamijenjeni slavenskenacionaliste ma5tvumasai novim bogatunima".a Ideja jugoslauenstua Razliditi su razlozi utjecali na dalmatinskeprava5eda se postupno okrenu protiv Austro-Ugarskei prihvate ideju stvaranjadrZavnezajednice u demu6e oslonacna Srbiju JuZnihSlavena,odnosnoideju jugoslavenstva ldeologiji jugoslavenstvapriklonili su se i dijebiti od posebnogznaEenja.s najprijeSvibanjsku lovi Katolidkecrkve (Mahnii i sljedbenici)podrZavaju6i i Srba a potom i Hwata Slovenaca, zahtjev za ujedinjenjem i deklaraciju su se oko StraZigrupice okupljale stvaranjenove drZave.6Proaustrijske je jedinsna pozivao Grisogono Eaki onda kada ih dr. Prvislav di6evaNaieg da se odludno promisle i odlude >pa neka u danaSnjemodludnom momentu, gdje se oStrolude narodni i protunarodnielementi,sami izaberu nacionalizmaisticali su kao >pravi sebimjesto<.7Protivnicijugoslavenskog jer >izvanmonarhije nema jugoput< upravo oHabsbur5kuJugoslaviju<, pitanja<.Za njih je Svibanjskadeklaracija>mlat da Snjomena slavenskog ' Da bi onemogudilenaraslekradei napaderaspu5tene namirnicai djecena prodavade vlastiu Splitudonrjelesu zabranupristupadjeci i nedoraslimosobama putnike,redarstvene na obalu i trZnicu,od degaje izuzetamlacleZkoja tu prolaziu pratnji odraslihi ,bez zaustavljanja<(Na,iejedinstvo,br.17.,21.I. 1918.). 4 Naiejedinstvo,br. 8., 10. I. 1918. 5 O tome: M. GROSS,Povijestpravaikeideologije, Zagteb L973.,32I.-336' 6 Op5irnijev. J. KRISTO, za Casopis ideologijijugoslavenstva<, priklanjanje "tGtoiieto povijest(csP),211992.,25.44.:Z. MATIJEVIC, "Katolidkacrkvau Hrvatskoji suvremenu drZave1918.-192I.g.<,Poviiesniprilozi, sv' 5, br. 1/1986. stvaranjejugoslavenske 7 PorukaP. Grisogona,Onima zaNaiim jedilrnom", Sloboda,br.13.,13.VII' 1914.

Ton(isitin:NAsruP DEM]KMTiKEsrMNK[ u DALMACjJT DVADEsETill coDtNAM. sroL]ECA| :Sg

:ujemojugoslavensko pitanje<,da u >duMadara, Nijemacai Slavena<.S matinskogpudanstvanastavit6e se u6i biljege borbe protiv ugnjetada r prvim poslijeratnimgodinamaza_ :Skaodekivanjawjetske revolucije i ji svojaupori5tanisu imali u objbk-

sap?.z.aneparivanju nacionatnog nlt"T,;j';"6Tilfr,i""rilt;:r,:?H1T,l",J;

seljadkimi radnidkim masama.IAntikomunistied front svih gradanskih stranakabio j9 jedinstveni suglasanoko neophodnosti postoje_ 6ih i nasludenihprobremajediio u okvirimama koriko 4elauarria ndr,uuitrroggradanskog dru5tva. Politidkoraslojavanjekoje je brzo uslijedilozaostravaloje polarizaciju na centralistei unitariste,odnosnofederiliste i zagovoi.tit" nacionalnih ka nakon 1918.godinebjelodano kle politidki artikulirajedin polar_ -6e acionalnii vjerski front, Sto na skondatiu sasvimprizemnim anraranjujugoslavenske ideje, domi_ Dalmaciji,gubit 6e autoritet ubrza_ lvdanskogjugoslavenstva< i stvar-

skom retorikom, razgoriti plamidaknade za mnoge ostati tek Zalosnasatisfakciia.

Gradske turbulencije u.atmosferi naglog redanjadogadajau sutonu dotrajare Habsburske monarhije,kada se ve6.poswdl mogto osjetitiistinsko nuloono ganu6ena pomen slobode,zaletak stranadkihotrsuJui fiksiranje ofi"Jnin interesau

8 Naie Z2L.,26. iedinsno,br. IX. 191g. e c'.vlAJere, Kpr.iprobremi revorucije, Zagreb1979.,33.-69.;2. -. STIPETIC , Komunistii (i^l2kret i inteIigencija, Zagreb t gSO., g'S_gZ. .

li,i':";'*'*^+, y*fguC,

rstoija Mveka,yfte63., "Fil;;rk; ."ii"g1i*",zbornik

utle*ir; i.ii;,i","i{"i";;;;;;;,;";:;";:;"-;;

i,?;ly ?33"liigstjepa.n,Radi6-opu., vijest,22, Zagreb L989.,I47 j d.

360 |

ZBORNIKU CASTHRVO)AMATKOVICA

iskkoji su sevukli pra5njavimi tamnim ulicamagrada.Glad su pokuSavali oristiti Talijani, dija se krstarica"Puglia" od sijednja1919.godinepokuSavala nametnuti u pomorskojzoni koja je bila pod ameridkomkontrolom, dijele6i hranu izgladnjelom stanovni5tvui protalijanskim elementima uz opasnupromidZbenui obavje5tajnudjelatnost.rlOgordenjegradanatalije zavr5avalo janskimprovokacijamanajde56e izgredima,a posebnoje mladeZ davalaZivog odu5kane samobijesu protiv domadihtalijana5a,neZeposljedicama>visokepolitike<. I ve6 i egzistencijalnim ljenih >saveznika<< jo5 uvijek dominiralalaje sredinama dalmatinskim nekim drugim dok u pred psihoza izazoima novih dogai tjeskoba tergija duha, zarobljenidka puntarskizanos pokazivali danja,dotle su psihoanatomskidijagramiSplita i rije5enostda se sru5ii onako prividna psiholo5karavnoteZakontroverznogagradakoji se nije nikako mogaoutopiti u >dresiranusredenostostale Dalmacije<.l2Razumije se, karakteristikejednogagrada ne mogu se motriti iskljudivoodu5komi veseljemstanovnikanastalimnakon jednog zamornog i dugog rata,ma koje osobineono poprimalo.Valja, izmeduostalog, uzeti u obzir da je Split oduvijek bio okvirom za najrazlititije akcije, urbani prostor u kojemu su se stolje6imasusretalii mijenjali ljudi, formirala posebnaduhovnaklima koja je inspiriralatolike umjetnikenude6iim prebogatupovijesnuba5tinui sasvimosebujnicoulerlocal.

Integr alni pr agmatizam Turbulentnepolitidke prilike i budni socijalniistupi radni5tvai dijela koji u rasuluMonarhijevide Sansune samonacionalnogve6i soselja5tva, cijalnog oslobodenja,stvarali su privid da se u Dalmaciji javni Zivot odvija pod utjecajemrevolucionarnihkomunista,da je opasnostod >separatistidke< hruatskenacionalneideologije pogibeljna,te da je talijanskanazodnostna obalamaistodnogJadranatrajna prijetnja ne samo osvajanju teritorija preko granicatajnog Londonskogugovorave6 i realnaprepreka stvaranjunove drZavnezajednice.Spomenuteokolnosti mahnito su preuvelidavanes ciljem da se u neizvjesnomkovitlacupoZuri s ujedinjenjem jugoslavenskih zemljaAustro-Ugarskesa Srbijomi Crnom Gorom. Sude6i prema mi5ljenjuJosipa Smodlake,dlana Privremenevlade za Dalmaciju, opasnostje tijekom studenoga1918.prijetila ne samoDalmacijive6i stvaukoliko se ujedinjenje ranju "velike dri.aveod Triglavado Kajmakdalana< Stoprije ne provede.U tom traumatiziranomkontekstuuslijedioje i ultitt Urp. F. BARAS, Starozrcalosplitsko, D. ZIVOJINOW1, 'qmeSplit 1994.,69.-:73.; rika, Italija i postanakJugoslavije1917-1919.,Beograd 1970.,222.-223.Zahvaljuittli dobrim odnosimastanovnikaSplitai srednjeDalmacijes Amerikancima,talijansketeZnjeo iskrcaSudjelovanje njihovihvojnikau meduvanjuvojnihjedinicai okupacijiSplitanisuostuarene. patrolamai poveremenoiskrcavanjemanjihjedinicabilo je sve5to im je amesaveznidkim ridki zapovjednik,kontraadmiralP. Andrewsbio spremanodobriti. 12Duje BAI AVAC (Anre KATUNARIC), Splitskiratni soneti,split 1918.,3.

Tonii sitin:NAsrup DEMIKMTSKE sTMNKEu DALMACII: DzADESETTH coDtNAxx. sroLlEcA | :Ot

mativni zahtjev dalmatinskevlade predsjednistvuNarodnog vije6a SHS u e Dri,ave SHS s Kraljevinom Srbiraproglasitisjedinjenjesa Srbijom, ireOstazaniademokratskogNovog rnja 1918.godine,koje je jo5 prije

ganizacije kaozad,alukoju se>mora rril'ji;.1""#3li#lT.j"* ffi;

dnevnoglista<<, koji je trebao biti g narodaHrvata, Srbai Slovenaca jetnom i gospodarskompolju<, s e cjelineiznad wih posebnihstranadkih vidika", imala je izuzetno znaEenjene samo u registriranju svih vaZnijihproblemave6 i sve Sirim interesomza najrazliditijJmanifestacije Livota.Lauvodnidar Novog doba zabrinut je podetkom srpnja r9rg. zbog pojave razliditih stra.nadkihinteresana podru8lu banskeHrvitske i upozof rava da je u Dalmacijina djeluprava >politidkarenesansa<< koja jedini spas vidi u okupljanju svih.narodnihsnagas ciljem politidkogi gospodarskog preporoda.U svezis tim nestaloje svih stranakai ditavnarod s-eokrenu6 stvaranjuzajednicesa Slovencima,Hruatima i Srbima. Da bi se ostvarila samostalnadrz,avatreba, p1rmiSljenjukomentatoraNovog doba, zaboravjti svestranadkediobe i mrZnje,misliti samona ono sto povezujei vodi k cilju ;talnostii uredenjanove zajednice, nja i istiduregionalneosobine.Por5anom,koncentrisanom, zajednidmisao dalmatinskeporuke ostaloj r iskustva i stradanja bila najtela. Anonimni komentatordogadanja,koji svakakone plovi oprotiv struje,,i stavljase u pozu >zabrinutogpatriote<<, u spomenutomkontekstuiznesii svakakoneprikladnusuglasnosts knjiZevnikomV. Desnicomkoji >blago" slivlja ovaj rat, jer nasje on natjeraoda nademosami sebe<<.ls

362 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Programatskooblikovanjeintegralnogpolitidkogpokreta i unitaristidkog nacionalnogkoncepta,do5loje punog izraLaiaprvi put u Splitu gdje su se na narodnom zboru 2. srpnja 1918.godine u prepunoj dvorani kina Karaman sastalipredstavnicisvih dalmatinskihpredratnih stranakai jednoglasnousvojili politidku rezoluciju,nazvanuSplitskomrezoluciiom.Tu se istideda su ratne nedadezbrisalepojedinadnepolitidkeinteresei duhovno ujedinile dalmatinskopudanstvos ciljem da >etnidkojedinstveni narod Srba,Hrvata i Slovenacajedinstvenipolitidki rad ditavog na delu s upravom Narodne organizacijeSHS, pudanstvadalmatinskog<< koja se sastojiod 16 osobai po potrebi pokredeanalognuakciju za okupljanje narodnih elemenatau drugim krajevima.U dijelu Gospodarskerezolucije,koja je takoder usvojena2. srpnja,prowjeduje se protiv sveop6e gladi i odredujuhitne mjere bolje opskrbehranom,ogrjevomi odje6om'r6 U atmosferiushidenostii unitaristidkeretorike,jedan od kasnijenajuglednijihprista5aS. Pribi6evi6ai Demokratskestrankedr. P. Grisogono upozorioje kako je upravo na Dalmaciji da preuzmeinicijatiw i pokrene formiranje nezavisnedrL,ave.Narod, po njegovommi5ljenju,ne6e ni da duje za stranadke razlike i ako je on >instinktivno proveo tu unifikaciju, bila bi velika Stetas na5estranekad bismo htjeli da to razbijemo<.Grisokoja prijeti zemlji koja gono, razumijese, operira i s vanjskomopasno56u nema >jedinstveninacionalniprogram<.Vi5ekratnaupozorenjana stranadkeosjetljivosti(dr. Drinkovid,dr. Majstrovii, dr. Sesardid)konadnosu utihnulapred budnimapelimao neophodnostihitne politidkeunifikacije.lT Odjeci Splitskerezolucijebili su prilidno zamjetni.Isticalosu kako ona konkretiziraideju narodnekoncentracijei logidnose nastavljana Rijedkui Zadarskurezoluciju1z 1905.godine,aktiviziraju6iiscrpljenemaseu borbi za narodno jedinstvo. Otpori su dolazili iz redova Koalicije i pojedinih djelovanjeStjepana stranadkihgrupacija,ali najopasnijimje progla5avano Radida.Njega se nradi sloge,,moZe>samotrpjeti<, ali mu se ne smijedati prilike za politidkim djelovanjem.Radi6evarijed 'rmoZesamo da tazbije, YaLnoje upozoriti da su na glavnojskup5tiniHrvatskog nikad da sloZi<.18 katolidkogseniorata,koja je odrZanau Splitu 11. srpnja 1918.,s odu5evljenjem prihvadenizakljudcisplitskognarodnogzbora u kojima se nazire >nuZnapretpostavkanarodnom samoodrZanjui ostvarenjuopieg narodnog programao.Seniorat6e poduprijeti svakirad oza narodnukoncentra16 lsto,br.24.,3.vLI.1918.U politidkiodborNarodneorganizacije SHSbili su izabrani: don Ante Ani6, dr. Roko Arneri, pop JovoBadin,dr. Gajo Bulat,dr. UroSDesnica,dr. Mate Drinkovid,JurajDubokovi6,Ante Franii, Ivo Grisogono,dr. Ivo Krstelj,dr. JerkoMachiedo, dr. Ivan Majstrovid,Milan Maru5i6,Dujam Mikadi6,PavaoRoca,don Roko dr. Vukovii. U gospodarski odbor izabranisu:dr. PetarBatari6,don Niko Gamulin,dr. PrvislavGrisogono, Jovo Matadi6,SimunRak, Marko Stoji6i dr. VjekoslavSkarica. don Frano Ivani5evid, l7 Isto. 18Novo doba, br. 25., 4. ]/Il. L9I8.

Tonei sirin:N,^sruP DEMOKMTSKESTMNKT u DALMACUTDVADESETTH CODINA XX. STOLJE(A | :O:

ciju, kojemuje svrha,da narod privedek ostvarenjudrL,aveHrvata, Srbai Slovenaca...le sloZenasituacija zahtijeva,prema misljenju dr. Ive Tartaglie, da se nakon "moralnih uspjehaodmahpristupi-radu i da se sporazumisa svim strankamai grupamau Hrvatskoji Slavoniii,ostaiv za sadapostrancehrvatsko-srpsku koaliciju<.zo

"Sudbinska"

uloga Dalmaciie

okupljeni na programu stvaranjajedinstvene drtave, pristaseideje >rnarodnog jedinstvanacionalnogjugoslavenst ran orrda,re-a ni naiio_ nalnog prava na drZ_awJugo_slaviju. UvodnidarNovog /r,r/a(potpisan spg., najvjerovatnijedr. PrvislavGrisogono):>(...)stosmo negojugostaveniiri od Maribora do vardara?...Nema dakle narodahrvatskoga,tio sto nema narodasrpskoga,kao Stonema naroda slovenskoga, ve6 su Hruati, srbi i jednogjedinstvenognaroda<.Ne treba se suprotstavtek dijelovi -slovenci ljati jugoslavenskomimenu, v96 1e,po misljenjucitiranogintegralistidkog novinara,zamislitinad onima koji >sumnjaju<(!)ili dak ,,os1e6i1u potrebi da nekalnruborbu proti tome zamelur<.Upozoravase i na now prava5ku taktiku koja je kod nekih obrazlagana prihva6anjem jugoslavenskog dri,avljanstva,uz uvjet da se nacionalnoostije Hrvat. Te protivnostin "litentne jakoj struji< koja afirmirajedinstvenu nestajuu nacionalnudrZa"zdravoj w, zakljudujeuvodnidar.2lI u unitaristidkiorijentiranomlistu Zastava,rkunoslavBego obrazlaZepojam >>nacionalnog jugoslavenstvakulturni cilj< je stvaranje>nacionalnogjugoslavenstva< koje podrazumijeva "duboko du_ SevnojedinstvoSirokujugoslavensku wijest<,jer tek u njoj >i srpstvoih*utstvo i slovenstvonalazi svoj disti, ojadani i upotpunjeni-izrazir.zz Bego se i na javnim predavanjima zalagaoza formiranje jugoslaienske "iedinstvene te Isto, br. 33., t2. VII. 1918. 20 Isto,br.39., 18.VII. 1918. 27Isb, br. 42.,21.vIL 1918. 22Zastava,br. 10., 2. VI. Lglg.

364 |

ZBORNIKU CASTHRVOIAMATKOVI(A

kulture<.,koja bi trebala povezatido tada razdvojeneknjiZevnostii publiku.23 Uodi povijesnogzasjedanjaHrvatskogsabora29.listopada1918.,a narodito nakon stvaranjaDrLaveSlovenaca, Hrvata i Srba,u Splitu i drugdje se mogu duti zaglu5ujudiapeli kako je upravona Dalmacijired da powde odluduju6i potez u pravcu amortiziranja svakesrpsko-hrvatskeutrke. Nerijetko se u novinamai dasopisimamogu na6i narcisoidneekshibicijeelitnih intelektualacai raznih politidkih dijagnostidara koji vide prst sudbine uperen prema Dalmaciji zgrdenojtraumamapro5lostii uznemirenojkuSnjama misije koja ju je navodnodekalau osvit stvaranjunove drZave.Pristajanjeuz neke nove obale generiralaje tjeskobnatalijanskaprisutnost, ali se i istina doma6ihzbivanjai5ditavalana crti pwijesnih reminiscencija koje su znakovitopovezivaleodredenadogadanjau Dalmaciji s onima u Srbiji.To je najboljeobjasniodr. J. Smodlakakoji je, u prepircisa Svetozarom PribidevidemL922. godine,naglasioda su se Dalmatinci ,rdek drLali nadela: "Nikud bez Srbije<,Stosu tijekom prvog wjetskograta platili najteZimprogonstvima.Nasuprotpolitidkim strankamau sjevernojHrvatskoj koje su bile sklone federativnoj drLai s hrvatskom autonomijom, Dalmacija je odbila da se sjedinis Hrvatskomi, prema Smodlaki,prihvatilaideju narodnogjedinstvai parolu >Mi nikud bez Srbije!". SvojupriwZenostnarodnomjedinstvu,poja5njavaSmodlaka,Dalmacijaje potwdila krajem studenog 1918.kada je ustalaprotiv >opasnogeksperimenta< odugovladenja ujedinjenjaNarodnogvije6au, Zagrebusa Srbijomi poku5ajada se u Genevi utvrdi privremena dualistidkaforma Jugoslavije.Smodlakasmatra upravo svojom zaslugomhrvatskoujedinjenjesa Srbijom, apostrofiraju6i ultimatum dalmatinskepriwemene vlade Zagrebu.a Na delu stranakau Dalmaciji bili su mahom integralistidkiintelektualci, preteLno drZavni dinovnici i ujedno elitni dio gradanskeklase, odiglednorazliditihuvjerenjai interesa.Povijesnepromjenenjih su zasigurno najviSenagradilei u novoj drZavnojzajedniciosiguraleim statuso kojemu nisu mogle ni sanjati u zatvorenojhabsbur5kojsocijalno-politidkojstrukturi. Zestoki vir politidkog raslojavanjaoko dileme centralizamili federalizam, odnosnounitarizamili nacionalneposebnosti,zahvatiojei ne pretjerano guste redove dalmatinske inteligenaije koju 6e tek ogoljeli pejzaLi centralizmai njime izanranatraumatskaiskustvavoditi brzom ru5enju ranijih >jugoslavenstvuju6ih< konvencija.s U trenutku obnove stranadkogZivota i stvaranjanovih politidkih grupacijau Dalmaciji na programu ostvarenja zajednidkedrZaveve6i broj intelektualaca,ranije prista5astardevidanskih ideja, iskazujese na planu drZavotvorne ideje (nominalnojugoslavenske). Sam din ujedinjenja izazivaoje odobravanjei oduievljenje najrazliliB Norodoba,br. 70.,26.III. 19i9. A Novodoba, br. 229.,7. X. t922. z5 UsP.Z. STIPETI6, oObmanei samoobmane: jugoslavenska integralistidka inteligencija u Hrvatskoj1918.-1941 . g.<,Spomenica Ljube Bobana,Zagreb1996.,str. 257-268.

TonciSitin:NAsruPDEM]KMTiKEsr&cNKtu DALMActltDVADEilETTH coDtNAxx. sroLlECA | :OS

zliditih klasa,do mjere da su ozradproradile su iluzije, pojavile su se lclanskogdru5wa. Razvoj dogadaja raljevinaSHS u suprotnostisa hiivlja i da nikakvi medunarodni mojavanjecentralistidkoji hegemonis-

Noua stranka :ih stranakakoje bi usuglasilesvoje jim pitanjimazajednidkedri,ave,u poticaje.UdruZenijugoslavenskor modelima ostvarenjapotpunog Dalmacijemanifestiraloformiran-

ta otganizacijatrebala pokrenuti identidr demokratski savezkoiise od stu_ iedinstvokroz Narodnbvije6e,a u Iavenskademokratskaliga koja se

linu.Medupokret adim a tihorgani r"-"'j'J:1"ff""-IJlt":T; tri : TllLS;:

Ivan Mestrovid, Julije Gazzari-i dr.x jugoslavenskioiljentirani pojedinci lne opdejugoslavenske strankekoDemokratskojstranci koja nakon , stoZeromokupljanja raznorodnih enskogjedinstva s ciljem preuzi-

t?#il|"x.irutur?,:x; pribi6evicevih glno,agilnog agitatora ijli; L""

>Poznajemoraspolozenjei.misljenjeu raznim krajevimaDalmacije i mistimo da smij_emoizjaviti da 6e ditavj zemljagotovobezizuzetnobiti sloZna u ovim temeljnim todkama:monarhistidk;f6rma i dinastijaKaractordevi6a. ogromna ve6inazemlje Zeli centralistidkouredenje drlive na temelju si-

366 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

Shvatljivoje da su stavovidalmatinroke administrativnesamouprave<.6 ideja o neupitnostimonarhije, skogizaslanikavjerna kopija Pribi6evi6evih kao i jedinstvenostinove drZavnezajednicekoja ne bi bila >srpskahegemonijan.2e Usporedo s nastojanjemda se zbliLe i ujedine razlilite demokratske grupe, ali i udini napor na povezivanjusa srpskimopozicionimblokom, intenziviranaje akcijana organiziranjuDemokratskestrankeodozgo,inicijativama ministara,fuzijom klubova i povezivanjempolitidkih stranaka.U glavnim gradovimaformirani su sekretarijatiza organiziranje Demokratske stranke na dijem delu je u Splitu bio P. Grisogono,dok je novoprido5li mladi dlan Grga BudislavAndelinovi6ve1:'ltravnju zapoEeokampanjuza okupljanjemladeZi.30 Strategijastrankezrcalilase u dosta agresivnomnametanju nacionalnogunitarizma posredstvomkojega se osiguravalajala podlogacentralistidkomdrZavnomuredenjui Sirenjupolitidkogutjecajana mase.Prvi pouzdanisastanakprista5aDemokratskestrankeu Splitu odfian je 11. svibnja1919.u ispunjenojdvorani kazali5nerestauracijekojom prilikom je sekretarP. Grisogonopozvaona Zurnoformiranjestranke.Razuustavmije se,insistiranjena nacionalnomjedinstvunasuprotseparatizmu, s dinastijom Karadordevi6ai radikalnom demokratizmu noj formi dry',ave koji bi vodio raduna o socijalnompoloZajuseljakai radnika. U vodenju centralistidkepolitike demokrati su se brzo sukobili s drugim strankama, naposepredstavnicimaHrvatske pudke stranke i socijalistimadiji su ruski eksperimentodludno otklanjali.3lAnaliziraju6iprogramepredratnih politidkih stranaka,dr. Anctelinovi6je ustvrdio njihow >suvi5nosti bespredmetnost<,tim prije 5to nove okolnostizahtijevajui formuliranjenovih projekata. U novoj drZavi koja je >rorganizacija Demokratskastransvih nas<<, jedinstvene autonomijama.Ne programom drZave sa Sirokim izlazi ka sa mora biti rijepredstoje6a reforma agrarna bez razloga,upozorava se da povesti o raduna oporezivanjuratnih boSenau prilog tetaka, kao 5to 6e se poreznom gata5a,proporcionalnom sistemu,valutnom, uditeljskom,radnidkom i dinovnidkompitanju. Pouzdanisastanakdemokratau Splitu zavr5enje usvajanjemrezolucijeu kojoj se prihva6aDeklaracijaDemokratskogkluba u Beogradui ulazi u novu stranku.Izabranje odbor od 12ljudi koji 6e primati novo dlanstvoi djelovati kao promicatelj svih aktivnosti strankeSirom Dalmacije.Da bi potwdili Lelju da strankane bude samo pogleduu spomenutiodbor primljenoje segradanska,u organizacijskom dam tei,aka.3z B Noro doba, br. 46,25.I. 19tg. 29StuaranjedriavotvomestrankeDemokrataSrba,Hwata i Slovenaca,SarajevoL919., 23-26. 3oNovo doba, br.90, 25. IV. 1919. 3t Isb, br. 102,12. v. 19t9. 32U Odboruod 12lica izabranisu:Duje Delii, Jakoveuli6,JerkoAljinovid,Marko Mikadi6,Ljubo Rosi6,dr. Grga Novak, BenediktRoje, Marko Ceciliani,Petar Ozreti6,Niko Ivandidi Frano Aljinovid. Clanovi teZacisu: Duje Krstulovii, Ante Krstulovid,Petar Segvii, GrgaKalitema,SantoMato5i6,Pa5koMato5ii i IvanJurjei6 (Novodoba,br. t12,23.V.1979.).

TonCisitin: NASruP DEMOKMTSKE SIR^NKEU DALMAC)I.DVADESETTH CODTNAxx. sroLlECA I ZOZ

opia slika ranitka Demokratske stranke u Dalmaciji ne bi bila potpuna ako bi se uzao u.obzir Siri socijalno-gospodarski okvir koji je ., *ii"me poslije rata pokazivaoznakovekaosa,-stagnacije prehrane stanovniica, blem s tisu6amaizbjeglicakoje su cije dijela Dalmacije,naglo Sirenje ilm pitanjem i dr. lz-tori razlitjte stanovnikaDalmacije,osje6ajuzadima koji upozoravajuna masowlu pauper]zaclJu r bueg sa seta.pokrajinskavlada bila je prisiljenajos ranije zabraniti uselj.avanjeu gradovebez domole op6inskih.rpraua,pu ,uuto 1" zadri.avanjevi5e od tri dana moralo biti posebnoodobreno.riu tut rrirn uvjetima.primjericeop6insko vije6aSplita,koje djeluje od studenog191g. s nadelnikomIvom Tartagliom,postigloje upravo na ko-rrrrulnom"planu zavidne rezlltate osiguravajudismjestaji2uiegticama,prehranu, suzbijanje epidemija,izgradnjuprometnicalgrad se pretvira i jedno veliko gradilisteJa Igak, qrela rijedima arhitektaDanila Z-agara, konture budedefSplitajo5 staravaroS,a za optimistujadranna dinjenicuda su u Opiinskom iHS u Zagrebuza vrhovnuvlast,a ro tijelo, bili i mnogi dlanovinove :ijemeobna5aloi politidkefunkcije prisutnostina istodnojobali Jadrakim pitanjima5to nije ostajalobez

N epopustljiv i do gmatik Koncentracijaheterogenihpolitidkih elemenata na nacionalno-unitaristidkoji centralistidkojosnovibd samihje podetakarada strankeu Dal_ nstvenei trajne ideologije,pa su mpromisai destonepreciznihstagrupa >predanskih< , Pribidevi6eva rfiliranim stranadkimpolitidarima anskimstrankamai reZimom,dok iednikom Davidovi6emsuzbijanje

predstavnicima hrvatske i slovensk" orr*T;,1:r|"jiljl#

ff"TX?XH*:

stranke.Prva upori5ta strankeu Darmacijinalazimona njezinomjugu u Dubrovniku i cavtatu, kasnije i u Korduli. u sredisnjemdijelu pr"drr3-ueio je Split i sinj, manje oaze demokratasu u Trogiru, omisi i Makaiskoi. 33 Jodron,br. 68, L9. VII. 1917. 34 o tome vidi: Norka MACHIEDO MLADINIC, Zivotni put lve Tartaglie,split2001., 62-74. 3sZivot,br. !6,23. XII. 1919.,dlanak>Razvoj Splita<.

368 |

zBoRNtK U UST HRVOIAMAIKOV\CA

Podetkom 7919. Grga Andelinovid osniva Prve organizaciieDemokratske stranke na Pelje5cu.-Ml"tttu otganizacijau Janjini Leljel?je-demonstrirati brisanje svih nacionalnih samobitnosti,ali politidka taktika.demokratanije se bitnije razlikovala od izvanstranadkihpolitidara,_stoje_bilo nedovoljno Onda kada s okupljanjem_..11nza snaZniiupenetracijuu seljadkemase.36 snagaspontanonicali, denacionalnih otpori kada su glatko i i5lo nije stva poku5aj manipuliranjas idei snage vidjeli .r1ome mokraii su "reakcije< jom federalizma. Ru5iiadki elementi nastupajupod firmom politidkih auionomija, partikularizmai posebnosti,ali njihoveideje,unatodstalnimkriMo6zama,niiu zaZivjele,neoslibljenimzanosomsugerirajudemokrati.3T u Dalmaciji Demokratske,stranke no sredstvopromidZbepolitidkih ciljeva dalmatinod kraja 1919.godine predstavljasvakakodnevnik ,>Zivot<<,list ga je na ali je Tartaglia' skih dimokrata. Prvi urednik bio novinar Oskar je bio sekretar tom mjestu brzo zamijenioPrvislavGrisogono,koji Pi9gno stranke.Uredni5tvoliita samoDemokratskustrankuvidi kao "iskrenojuiskreno demokratsku,iskrenoliberalnu<,dok oo liberalizmu goslavensku, o demokratiji radikalskestranke,o demokratiji i liberalizstranke, iudke Zauzeti kritidari brzo uodavaju ne treba govoriti<.38 kluba, mu Narodnog na anacionalnomplanu, angaLita inteligencija< da se ponegdje"izolirana ma ni u jednom jedimase, da Siroke >>ne sme dopustiti sugeriiaju6iOl te je narodno i drZavda uverenju nol- koiuto u Hrvatskoj, ostanuu bolnom Hrvatskoj'To proti ne5toStose dogodilo no ujedinjenjesvih Jugoslavena koji lasdalmatinaca r" oiOtuui1".ti"tt" 6e p-osti6iludadkim akcijamanekih jednog raspoloZenje kanjem nistoje podstrekavatiprelaznoseparatistidko ignoriranjem, ali s druge straneni zanemarivanjem, dela hrvatske-javnosti, grdniama.Hrvatskatradicija,ni starai ni nova,ne orijentiraprema separ?rodom je taman iz Hrvatske.Na iir-rr. Sirokogrudnaideja jugoslavenska rukom uzmeu ruke barjak, da snaZnom uvodnidar, iakljuduje Hrvatskojje, je pwa razilarr.3e Sto ga ona Privremeno narodno predstavnistvo,koje je imao zadatakpripremiti izborcza konstituantu,bilo je u svomradu potpuno podredenokoalicijskoj je odludivala o svim bitnim zadacima,trpe6i opravdanekritike vladi koja -dolazile sa svih strana. Pribi6evidevarigidna unutra5nja politika, koje su sve o5triia borba protiv radikala kao i razilaZenjas predsjednikomvlade StojanomProtidem,zavr5enasu vladinom krizom i dolaskomDavidovi6a na kormilo vlade. Promjene koje su zatim uslijedile vodile su koncentracijskomkabinetu M. Vesni6au kojemu 6e Pribi6evi6mjestoministra unutra5njihposlovazamijeniti onim ministra prowjete. Sporwi oko uredenja drlaie su" tn se vi5eprodubljivali, raspraveoko uredenja drLavevodene su i u wijeme izbora za Ustavotvornuskup5tinui narodito oko bududegusta36 Noro doba, br. I55,24. VI. 1920. 37Zivot, br. L0, 16. XII. 1919. 38Zivot,br. 1,4. XII. 1919. 3eIsto.br.8. 13.xII. 1919.

TonCiSitin: NASTUPDEMOKMTSKE STMNKI u DALMAC)J:DVADESETilI CODTNAXX STOL]TCA| :Og

va, a upu6ivalesu i na sveveie diferencijacijeunutar sameDemokratske stranke.aO zanimljivo je da Lazar Markovi6i jedan od prvaka Radikalne stranke,sveizraL,enije nacionalneprobleme,naposehrvaisko-srpske, svodi na "psiholoske<.Brojni unutrasnjii vanjski prbblemi nove drzaveobuzimali su vladaju6ekrugovedo mjere da su onf izgubili >vestinuda zadobiju ljubav i simpatijesvih svojihgradana<.ostra boiba medu politidkim strankamaza vlast,kao i nedasnasredstvakojima su se strankeioristile, smo su ,'odblesakpolitidkih gre5akai zabluda<,nikako >dubljihukorenjenihrazlika i protivnosti<.Glavnoje, samouvjereno zakrjudujeMarkovii, da je unitaristidkodrZavnouredenjepostiglo >krupne rezuliaterr,da je op6e usvojena ideologrjada su srbi, Hrvati i slovencijedna na"iia, oiklonila svaki se.paratizam kao >jednuwstu nacionalneizdaje...at Suprotnotakvojprojek_ ciji, svakodnevnapraksa rapidno je stvaralapsiholoskepredispoziciji za revolt. sude6ina temelju raspoloZivihinora, situacijau vrhovimaDemokratske strankei drtave nije bila predmetomve6ihraspravau novoformiranim organizacijamana terenu, $a i ne govorimo o mogu6imotporima hegemonistidkojpolitici i Stetnimvladinimodlukama.Radi6evutjecaji njegoio nepriznavanjeprv-oprgqinadkog akta, apstinencijaHrvatskerepublii
jffiiHlT"ii:'i"Y;J;T Begepodetkom 1e20.u demokratskom IEr'J:lT:',

>Nizdol<<. Bego konstatirada u situacijikada nakon rata-wenazadujei ide nizdol, kada u tom kotrljanju >prednjadeve6inomnovi ljudi tod kojih caruje.neznanjei nepromiSljenost<, tada >ljudi dublje kultu;e i jadeg ziadaja, ljudi nesebidnii misaoni stoje po strani<.U vrilog lovljenja u-mutnom, jagi za mjestima, EeLnjiza bogacenjemi zadovoljenjuniZitrZivotnihnagona, oni su na margini i dolazeposljednji, oni zapravo vjeruju u vrline duha,dovjekoljublje,dobrotu,postenje,znanje,ustraJnost, ridinost i ostale kreposti.az Begin dlanakizamaoje burne reakcije,a i. Radouanovi6 naziva ga >novim Pilatom<.on ne odobravadinjenicuda nakon ispravnedijagnoze u postoje6emka9su,pametni ljudi stoje po strani i ,peiu6i ruke-p6put Pilata< ostavljajuboji5nicu.Stovise,on se nadao d,a6e pisac slijeiiti 40 O torn" vi5e: Hrv-ojeMATKOVIC, SvetozarPibitevi|, ideolog-stranaikivoda-emigrant, Zagreb 1995.,82.-92. 4r Lazar MARKOVIC, Jugoslovenska dd,avai hwatskopitanje (1g14-1g2g),Beograd 1935.,298.-299. a2zivot, br. 34, t7. t. 1920.

370 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

43 lrto, br. 36, 20.l. 1920. 44Isto, br. 39,23. l. t920. a5 Odiukom dedkogkongresaL815.Austrija je dobila cijeli francuskiposjedna istodnoj obaliJadrana.AustrijajJtada-staruMletadkuDalmaciju,DubrovadkuRepublikui Mletadku jedinicupo naslovom Albaniju (oblastBok-eiBudve) povezalau jedinstvenuadministrativnu fratievini Dalmacija.Oatmaiijbmod tada upravljacarskinamjesnikkoji je uje{no na delu Boka kotorskaostajeu okvirimaDalmacijei dalmatinskezemaljikevlade (Namjesni5tvo). SHS. Kraljevine nakon formiranja 46Zivot, br. 20, 30. XII. 1919' 47Isto,br. 1o3,20.lvtgzo.

TonaiSitin:Nnsrup DEMIKMTSKE srMNKr u DALMACTT: DvADEsETtH coDtNAxx. sroLlECAI zzl

Konkretna praksa demokrata Prva demokratskask_upstina u Splitu odri,anaje2g. oZujka1920.u ispunjenoj dvorani kina Karaman kojom prilikom je dr. Ivin Majstrovi6, , najavio organizacionopovezivanjesvih stvaranjejedinstvenogjugoslavenskog Majstrovii se zalohioza njegovo rje_ sti kako bi se zadovoljili svi dijelovi oznaos programom stranke,njezinim im zahtjevimadalmatinskihdernokra_ rrednostimademokratskekoncepcije ovanjunekih destruktivnihelemenaia

vodstvom,ne5toorganiziranijimpristupom tei.acimai najsirimnarodnimmasamatrebalafasiinirati neodludne slojevedrustvakao i.politidkeprotivnikekoji su se spremaliza predstojeie izbore.s'U atmosferikoja je svegus6ezasiSena poliiikom, s nesuspregnua8 Pruirluu GRISOGONO, UjedinjenaJugoslavija,Ljubljana lg3g., I2L._I23. aeZivot, br. 94,29. IIL Ig20. soIsto, br. 98, 14. IV.IgZ0.

372 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

tim stranadkimnaporima da se osvoji

s\ Irto, br. 1'03,20. IV ' t920' s2 Isto,br. 140,28.[V' l9Z0' davanjedohotka<' 53 vidi >Naredbup;k;rlr*k" vlade zaDalmacijukojom se uretluje Dalmatinskiglasnik,br. 43,25' VIII' 1920' s4 U dribrovadkomlistu Sloga,br' 26' o

Ton(i Sitin:NASTUP DEM}KMT'KE srMNK[ u DALMACTJ. DVADEilETTH coDtNAxx. sroL]ECA I ZIZ

tada5njegrada, izaberepokraiinski odbor strankei uwoji akciona rezolucija. Ivan Majstrovi6, kao predsjednikpromicateljskogodbora, vidi glavnu zadaiuDimokratskestrankeu suzbijanju>razornog djelovanjaklerikalizmai komunizma<.Oswdudisena zbi-

Split, gospodarsko i politidkosredi5teDalmacije

5'utendencijeodvajanja.Velike socijalne I pa Demokratskastrankaizralavawoju lo po Grisogonu kazati i za komruriste sekretar strankei urednik ozvotainteligencijei watog int, upravou radu Demokratskestrankevic

Nakon kratkog wemena na sjednici 58 Zivot, br. 140,7.W. tgz}.

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

374 I

predsjednik,Vicko Feri6,podpredsjednik'd Selaetarijatstrankeupozorioje da snagaorgaruiufurto Mikadid, blagajnik.sb t*gu sumitljenikau pojedinim mjes,,i *:-*:"g ./,ai-;a--ipo*riu"ul:" tima<<.60

lzbori 7920. godine Ustavotvornuskup5tinu'DemokratIosiPa Smodlakeda se u Dalmaciji Pro,zdiavih narodnih elemenata<<'

uredenjedobre drZavneuprave-I ras pregovoraza mogu6uizbornu kooPl ie ieZadkom savezui J. Smodlaki'l bi6u iskazalesu pored Nezavisnevz Demokratska stranka i Hrvatska put

i sukobimana predstoje6oj..Konstitunica u eventualnimnesporazumrma nije urodilo razmimoilaZenja vjerskih i zbog sve anti<<, ".3iii-pi"."tskih plodom.6a TijekomlistopadapredizbornaaktivnostG.Andelinovi6a'I'Grisogokadaje rijed o obina i fra B. vukovida .itri-utno se intenzivira,napose 5e Itto, bt. 207,30. vI[. 1920. 6oIsb, br. 219, 14.lX. 1920'

Tonii Sitin:NAsruPDEMzKRATSKE STMNKFu DALMACIIT DvADESETni coDtNAxx. sroLlECAI IZS

lasku organizacijaSirom Dalmacije.Na pouzdanimsastancimakonstatirana je identifikacrjastrankei drL,aveu narodu,upravou vrijeme kada su se drugestraneodricalejugoslavenske orijentacije.Ss Na prediibornoj skupStini u Dubrovniku 14. rujna demokrati ostro napadajuHrvatsku"pudku stranku ali i vanstral^qd?rg lbogpovezanosris pudtisima. Niz skupouuD"mokratskestranke(sinj, Vrlika, dubrovadkopodrudje,peljeiac,dalmatinskazagora i dr.) trebaoje biti okondan24. studenogu splitu, ali zbognedostatkaprostoranije odrZan. Na kandidatskojlisti Demokratskestranke koju je predvodio Ante Trumbi6, nalazese dr. Ivan Krstelj, fra Roko vukovi6, Mirto Tripalo, Lujo vojnovi6, dr. Artur Saraca,stipan Tojdi6, ilija zetei6, Marko g'. N4itaeie, dr. PrvislavGrisogonoi dr. petar Kolendi6.pokrajiniki odbor strankeu obra6anjubiradimaizbornogkotara split-Dubrovnik-Koto, priznajeda je bilo propustau radu, ali zahtijevada se vjeruje strancii kandidatima.To isto odridu onima koji Zale>mudenikaRadiia"l koji sire plemenskumrZnju i_prezir.ciljevi strankeostaju isti: >Jedinstvennirod-jedinstvenadrLava! J".du.n.parlament j"9.n+ whovna upravaza sve poslove,puna samouprava a.dministrativnim jedinicamakoje ne6ebiti ni duvariceni gojiteljic" ,"purutistidkih,historijskihili plemenskihindividualnosti<.66

Porazni rezultati . .u Dalmaciji (bez tn,. Treie okupacionezone,n kojoj je jos bila talijanska yojska)za nere1imskestrankeglasovaloje na izbbii^u ru Ustavotvornu skupStinu28. studenog1920. Eak 79,34voglasada,a unitaristidkocentralistidkesnaged-obi_ry:y z0% glasova.6T Nalviseglasovadobila je lek Hrvatskapudkastranka 13947,zatim Zemljoradnidkastrinka 10.636,Kot[arodnaradikalnastranka(6.008), zajednica(Drinkovi6evastranka200).S obziromna visoki broj dosu dak tri poslanidkamjesta:Ante r Premdaje Demokratskastranka 1a_p9{rudju Kraljevine sHS dobila najvedi broj glasova,u Dalmaciji je dozivjelaporaiavajucerezultate.od 88.839birada-glisovaloje wega 49]962, a od toga za Demokratskustranku5.20g(u sp-litu1.407,sinju 1,.ilg, Supetru 353,Imotskom616,Dubrovniku 226iio;.aosuparnidkaHrvatskaprr8ku strankauzroke tome vidi u demokratskom "jeziku medenoma srcu otrov6sZivot, br.248, tg. X. lg}0. i br. 251,od 22. X. 1920. 66Istu, br. 273,18,XI. 1920. 0l pOje 49.67Liti oko55Vo. .gtynn9upisanih88.934biradau osamkotareva,glasovalo Izborni kolidnikbio ie 5. 551. 68 Novodoba,b7.27t,30.XI.i br. 274,4.xil.1920.; br. 63,16.III. L923;Jadran,br.266, 30.xI. 1920. 6eNovo doba, br. 273,3. Xil.1920. i br. 274.4. XII. 7920.

376 |

ZBORNIKU C.NT HRVO]AMATKOVICA

7oJodron,br. 267,1. XII. 1920. 7r Narod,br. 50,7. XII. 1920. 72zivot. br. 361,7.III. L921.

lvica Zvonar Odsjekza povijesneznanostiIIAZU, Zagreb

ernNcr FRANABARCA u GRANI Cmv UDK 94 (497.5)-0-5 Barac,F.

Zivotopisne crtice

I Hrvatski drzavniarhiv u SlavonskomBrodu - odjel u poZegi,Matica sposobnih,br. 1 poZe5kegimnazije.

378 |

ZBORNIKU C'4 T HRVO]AMATKOVICA

promoviranu doktora teologije,a 1907.habilitirao Zagrebu,gdje je 1-902. je iadnjom O modemoi katoliikoi apologetici.Uz to, usawSavaose na sveLdiU5t,rnFribourgui Louvainu.Od 1895.do 1909'bio je gimnazijskikateheta i prefekt kolegija u PoZegi.lJ Zagtebu od 1909' do 1911.radi kao kateheia gornjogradJkegimnazijei privatni docent na Bogoslouromfakultetu, gdje-oAigig. djelujekao redovniprofesorapologetikei op6eOogmlbio je dekanFakllteta, a u Skoltike. bva puta (1913.ttit+. i 1922.17923.) zbog svojeg sl/gg9itisJa. je zagteba'ko,g rektor bio godini 1915.11916. skoj uminasilno biva je a 1924' u napredovanju, sputavan podtiStog djelovanja Nadfakultet' Bogoslovni na se vratio godine iovljen. fro, ved sijediee biskup dr. Antun B-auergaie t925. imenovaokanonikom Prvostolnogkaptola iagrebadkog.Osobito vaZnuulogu Baracj" iT19 u osnivanjuHrvatske akidemije, u kojoj ie od t923. do 1935.obnasaosluZbupotbogoslo=vske ptJOti"dnita, a nakon smrti don Frane Buli6a izabranie i za predsjednika' djedadkogsjemeni5tana Salati, hadi Laslugaoko izgradnjeNadbiskupskog paPa Pio XL imenovao ga je Sjemenistu, te obavljan]arektorike sluZbeu je 1929.svojim kudnim prelatom. Dr. Barac napisaodva srednjo5kolska udZbenikaiz liturgike i dogmatike,te je objavio vi5e znanstvenihi strudnih radova.Dugi niz godina suradivaoje u dasopistKritanska1kola, te t Katoliikom listu-i Bogoslovskoismoti kojima je bio urednik' NjegoverasPrave' a osobito habilitacijskastudija,unijele su Zivostu razvoj hrvatskefilozofske pokreta krajem 19. i podetkom20' stolje6a' misli unutar neoskolastidkog Hrvatu, HrClanke o politidkim prilikami objavljivaoje Obzoru,.Sriie.mu, sudjei aktivnim prilozima vatskoj,Iiri, Norom dobu i Graniiaru. Svojim popularizirati lovanjem nastojao -i je pomodi razne dobrotvorneakcije, te U politidkom Zivotu Hrvata Barac je javna predavanja. rad znanstveni -stardevi6eve strankepravl, a njegovapolitidka djedjelovaokao sljedbenik Prvogwjetskograta-,jer je odrZavao je tijekom latnost bila bsobito vaLna vezu izmedupredstavnikapolitidkih stranakau zemlji i politidara u emigraciji. Aktivno je sudjelouao.t politidkim raspravamaNarodnogvrje6asH-s;.a bio je prodelt zagrebu tgt8., a na Mirovnoj konferencijiu Parizu_1919. za domali tisak Kriljevstva SHS' U radu Privremenognarodnit< S"et
2 Za kratki prikaz Zivotai rada Frana Barca usp. Ivica Fran Barac "Dr. ?VONAR, t76. 186.,te Ivica ZVONAR' suedenik,teolog i politidar<, Podravskizbomik, 2812002., akademijomi akademijesaStaroslavenskom Hrvatskebogoslovske Sutu" i uieOinlenle "ft* 362' 2bomik,3012003,,35I. Senjski Leonovimdru5lvomo,

tvica Zvonar: CIANC/ Fp#.NABARCAU CMNI(ARU

Clanci u Graniiarus

'.o politidkom djelovanjui dlancimadr. FranaBarcau glasilimaHZ-a $njem, Hwat i usp. Ivica zvoNAR, poznavanjup-otitietogdjelovinja dr. Frana lwatska;losa) 1prlnos barca<, casops za suvremenupovijest,3412002., br. 2, 409.433. 4 za rad PNP-a usp. Neda ENGELSFELD, prvi parlamentKraljevstvasrba, Hnata i Slovenaca- pivremeno narodnopredstavniJtvo,Zagreb, t9gg. iradu Hrvatskezajednice,te Eardevudjelovanjuu stranciusp.Hrvoje , - . j9,"jryeljenju MATKOVIC, proudavanjupolitidkihstranakau staioj lugo"Hrvatska zajednica:.Priiog slaviji", Istorija W veka:zbomik radova, VISSZ. neograb 1963.,5._136.

I zzg

380 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

te5kim prilikama u drZavi, Barac upozoravada slobodu treba duvati i za nju se treba boriti dak i silom.6 Dr. Barca,kao i druge hrvatskepolitidare,brinuli su dogadajioko izbora za ustavotvornuskup5tinu.Clankom Sloguho6emo,a ne razdor Barac je u listopadu 1920.istaknuo da su se raznowsnipoku5ajicentralizacije upraveu Beogradupokazalikao promaSaji,pa zato takve pogreSketreba izbjefli.U tom kontekstuje posebicekritizirao nadin nasilnog "Pribi6evidev koncentrisanjasve vlasti u Beogradu,,,jer je takav sustavbio po volji >>samo nekoliko demokratskihbankokratau Beogradu,,,a naj5iri slojevi naroda nisu mogli osjetiti >blagodatnove na5edrZavnetvorevine<<. Barac istideda je drLava naroda, a nije narod poradi drLaverr.Zato napo"poradi minje da drZavni aparct nastrojiti tako, kako bi u drZavi na5aosvoj "sav red, svoje pravo, svoju za5titu svaki pojedini seljak, gradjanin,obrtnik, trgovac,industrijalac,posjednikbio on kojega na5egaplemena,bio on i druge narodnosti,ali je voljan Zivjeti i raditi u ovoj drLai, priznati njen ustav i zakonei savjesnose ravnati po njima. U drZavitreba da su svi gradjani saw5enorauloprauri pred drZavom,pred zakonom,pred oblastima<. Hrvati ho6e slogui jednaka prava za svedrZavljanebez obzira>ma kako se oni krstili i rrali, ma koju crkvu ili bogomoljupolazili". U ovom dlankuBarac pozivana slogu bez obzirana vjeru i statusu dru5tvu.U tom smislupotide Hrvate da se medusobnodogovorei suraduju,kako bi bio donesenSto potrebuda se svehrvatskestranke kvalitetnijiustav.Osobitoje naglaSavao zaloLeda drZava>budeuredjena na osnoviciravnopravnosti,reda, zakona i slobodesvih pojedinih drZavljana<<. Hwati se trebaju medusobnodogovoriti, te po Bardevumi5ljenju pod vodstvomHZ-a zastupatisvoje interese, jer HZ hole >zajednicusvih Srba, svih Slovenacai svih Hrvata u ovoj drZavi, ali na osnovici pravde i jednakosti.<< Zato Hrvati, drLi Barac, na ustavotvornuskup5tinutrebaju doii sloZni,jer u suprotnom 6e do6i do razdora, i nadmetanjajednoganad drugim<.7 "svadje Krajem listopada L920.Baracje u dlanku O radu konstituantenaglasio koliko je vaZnoda ustavotvornaskup5tinadonesekvalitetanustav,jer onda >>ne 6e smetatikraljevstvo,kao Stobi nasubila republika- da joj je na delu kakvi 'Pribi6evi6demokrata'<.On je smatraoda u >drZaviSrba,Hrvata i Slovenacanema razloga,da se nekom predrasudnomzaneseno56uzagrijavamoza republiku,dok znamo,da je ve6po dojako5njemsrpskomustavu na5 kralj zapravosamo prvi gradjanin i prvi predstavniknaroda, jer je srpskiustav skrojenpo engleskomustavu,gdjeje narod sve,a kralj samo w5ilac volje narodne<.8 6 Frun, BARAC, >Komunisti,'demokrate'i iznimno stanje<, Graniiar: inarutranaCki tjednik(NovaGradi5ka),br. 19,1. V.1920.,1.Trebare6idaje isti dlanakpwo bio objavljenu Srijemu,usp.Fran BARAC, "'Demokrati', komunisti i opsadnostanje<,Srijem:glasiloHwatske Zajednice(Vukovar),br. l'1,,21.IV. 1920.,')..-2. 7 Fran BARAC, Ovaj "Slogu hodemo,a ne razdorn,GraniCar,br.43, t6.X. 1920.,1. dlanakdr. Baracje prvo objaviou listu Snjem,br. 60, 9. X. 1920.,'J,. 8 Fran BARAC, , Graniiar, br. 44,23. X. t920.,2. "O radu konstituante<

tvica Zvonar: CTANC/FP4'NABARCAU CMN/dARU

e Milada PAULOVA, IugoslauenskiOdbor: Povijest jugoslavenske emigracijeza svjetskograta od 1914.-1918., Zagreb 1925.,109.-110. 10Fran BARAC, >>zaltohocemofederaciju.,Granicar,br. 46,6. n. rg20.,1.Isti dlanak bio je objavljennekoliko dana ranije u srijemu,usp.Fran BARAC, ,,zaito hocemofeder a c i j u ? Federacija je: drZavnapotreba<,Srijem,br. 69, 10. Xl. IgZ0.,L.

| 381

382 |

ZBORNIKU CASTHRVOJAMATKOVICA

30.xI. t920.,l.

Ivica ZvonaT: CLANCI |RANA BARCAU CF.1INICARU

du, bili znatajni za Hryatsku i za s\ scenustupile >>stranke muslimanske doSlo,tvrdi on, zato Sto su dvije g >upravonogama gazili taj jadni naror n prigodom,Stomu se pruZila<. i njegovawemena,povremenou jav_ rtivno miiljenje prema narodnim ma_ '>Masane pita i ne misli mnogo,kad ga prosto s odguravanjemi s mrZnjom poslje biti. Ona zna i ho6e da kaie : u smrt,negounaprijedtako. Badava nice trude, da puku istumade,gdje su opovijeda Hrvatska zajednica,da ne

U svojojprlidnonegativnoi o"."iJii,1"rl'ul#*l*::maffa daonine

razumijustvarnostanje.BardevaJeo"1e"bda su protekli izbori >kod nas i y Potg-'pokopali svakitradaksrpskehegemonije,svakunadu u neku apsolutistidkuili centralistidkuvlastiz neograoa,,.iokusavajudiopravdatipolitlku HZ-a i izborni yglgt; Baracnapominieda 6e zajednidaripodrZatiRadi6a u njegovojborbi.16

segu,te radi mimo svakogzakona.Takvo p i imovinskusigurnostljudi.-u svojimnovinskimdlancimaBaracje Zestoko kritizirao velikosrpskanasiljanad Hrvatima, ali i drugim ,r"rrprki- nuroiar,br. 51,,11. XII. t920., t. istim naslovomi u listu Srijem,br. 75,4. XII. reuspjeha HZ_ana izborimaza Ustavotvornu nitovanjena vlasti<.Usp. BranislavGLIGO_ staviji (1919_1929),Beograd 1979.,86.

384 |

ZBORNIKU C,\STHRVO]AMATKOVICA

dima. Povremenoje znaooitro istupiti protiv pisanjasrpskogtiska o stanju u drZavi.Aktivno je u ovom razdobljusudjelovaoi u radu HZ-a. Na sastancimavijedaHZ-a, koje je u osnovibilo tijelo koje je odludivaloo najvaZnijimpolitidkim pitanjima, Baracje prikazaofinancijskoposlovanjeu drl,avir,te dao osvrt na pravnu i ekonomskunesigurnostkoja je vladala na podrudju gospodarskogZivota. Izwsni odbor stranke ga je izabrao za poiebnogh povjerenika,koji 6e u SrijemskojZupanijivoditi brigu o svim stranadkimposlovima.lT Podetkomveljade!922. Baract Graniiaru donosisvojerazmisljanjeo poloZaju Hrvata u Kraljevini SHS, te o mogudnostimarje5enjahrvatskog tada su ve6 iritanla.Zastupniciu beogradskojskup5tinii ministri u Vladi jurno spoznali>kao najve6unepriliku dti,ave,Stosu Hrvati nezadovoljni<. Smatrali su da je nezadovoljstvoHrvata uzrok tome >5to dti'ava nema ugleda u vanjskom wijetu<, te sto >ni kod ku6e ne moLe draavanaprijed<. Zato su zastupnicismatrali >da valja po6i na izbore, kako bi se dula otvorena narodnavolja i kako bi se u novom parlamentu,gdje bi bili i Hrvati, napokon dri,avauredila onako, da u glavnombudu zadovoljnii Hrlati<. Novi je ministar unutarnjih poslovaVoja Marinkovi6 takoder isticao da treba pokloniti pozornostrje5enjuhrvatskogpitanj4 kako bi i Hrvati bili zadovoljnii spremnina suradnju.U tom kontekstuBaracprimjedujeda je trebalo-tri godine >>dase zyanilna srpskai srbijanskajavnost pomakla s mrtve todk&, jer su demokrati i Pribi6evi6sipali "pijesak u odi i kruni i Srbiji i ditavojJugoslaviji,da su Hrvati jagnje,koje muti vodu,,.on je smatraoda ttemi "Pribi6evidevihdemokrata,vetbi se davnosrediliodno5ajiu drZavi<.zato je upozoravaoda hrvatsko pitanje >nije drugo, ve6 u praksi prava,ljudskogaponosa, dnevnogaZivljenjapogazenonadelodovjedanskih prirodnogapostenja<.Hrvati, pise Barac,postuju >srbijanskiponos,.naroeito iunaEtu slavu Srbijanaca(,ali ne podnose>oPojeiosti,jer opojenost vodi do razbijadinei raspikuianstva<.Budu6i da je drLavavelika i bogata, ali treba >prepustiti ,rsvakomoZe-dau svomkraju razvijadudobogatstva<, je do sadananajbolje kako krajem onako, svojim upravlja svakomu,da je ona postaf,a pokazuje da Njemadke primjeru na Barac udio i iskusio,,. uspomenei pwjesna..pravapoje$i{h jaka zato Stonije pogazila->povjesne povjesnih drZavnihjedinica,i, a slidnoje u Velikoj Britaniji i Americi. Na ^tragu ovih primjera on se zapitao: >>Zatje nemogu6e,da se u Jugoslaviji prJvede isto? Neka se samo dadu ljudska prava seljakui radniku; neka se lr ArZuuio6uti svaki da je dovjek,slobodandovjek;neka se pizna plemenima rauropravnost; neka se drLavauredi na pravdi i postenju i 0ru9{e-n9i jednakosti: da 6e biti Hrvati i Slovencizadovoljnikao i Srbi i -6e -srbijanci, uvjeravamo, biti zadovoljni i na5i gradjani njamadkoga,madZarskoga, ali bugirskoga i rumunjskogapodrijetla. A onda ne treba centralizma,batinom i olovom skovanoga.,,18 17osastanakvijeda'Hrvatskezajednice'n , Graniiar, bt. 22, 4. Vl. 1921'. 18Fran BARAC, [Uvodnik], Graniiar, br. 5, 4. ll. 1922, t.

lvica Zvonar: CTANC/Fp/'NA BARCAU CRAN/iIRU

1eFrun BARAC, [>Uvodnik<],Graniiar, br. 6, 11. il. LIZZ.,I.

| 3Bs

KAZALOOSOBNIHIMENA

A ABRAM, Zvonimir; L30 ACIMOVIC, Milan; 32t, 323 ADAMCEK, Josip; 329-356 AGICIC, Damir; 180 AEHRENTI{ N-, Atois; 279 AKMADZA, Miroslav; 185, 18g AKSAMOVIC, Antun; 185-193 AIAJBEGOVIC, Muhamed;323 ALEXANDER, Harold mar5al;310._311 ALFIREVIC, Silvde;370 ALIINOVIC, Frano; 366 ALIINOVIC, Jerko; 366 AMERY, John; 317 AMERY, Julian:317 AMERY, Leopold; 317 ANDRASSY, Gyula; 2BZ-283 ANDRIC, Josip;204,206 ANDRIC, Mijo Janjulii; 204 ANDRIJA herceg;287 ANDELINOVIC, Grga Budislav; I7g, 232, 366. 368.374 ANIC, don Ante;362 ANTIC, Ljubomir;32,67 ANTIC, Milan; 183 ANTIC, Vinko: 32 ANTOLIC, Imbro; 105-106 ANTOIJAK, Stjepan;5, 29 ARANDELOVI C, Dragoljub; 263-264 ARNERI, Roko: 362 ARTUKOVIC, Andrija; 325 ATTLEE, Clement; 304, 3L6 AVRAMOVIC, Mihaito; 237.265 B BABIC, Marko: 331 BABIC, Mile: 111 BABIC-GJALSKI, Ljubo; 255,26t_262,275 BACIC, Kuzma; 238,24I, 250, 252. 254 BAdIC, don Ljubo; 24L,24g,250-252 BACIN, pop Jovo; 362

BADAJ, Antun; L75, L78, tg} BADOVINAC, ilija;206 BAHOVEC, Marko: 218 BAKARIC, Vladimir; 787-189,Igz BALASKO,Ivan; 10g BAN, Pavao;105 BANAC, Ivo; 200, 256,263 BANICA, Svetislav;27 BANOVIC, Stipan;272 BANJANIN, Danilo i Julka; 115 BARAC, Fran; 23L, 377-j85 BARADA, Miho; 5, 29-30 BARAS, Frano; 360-361 BARBALIC, Radojica;329 BARCOT, lvan;235 BARIC, Nikica;73,76,8t, I00 BARIC, Stjepan; 208, 2L0-2lL BASARICEK, Sdepan;112 BASTAJIC, Kosta; 365 BATARIC, Petar;362 BAUER, Antun: 378 BAUERLEIN, Stjepan;1,85,Lg2 BEBLER, AleS;315-316 BEDEKOVI6, Janko; 126,133,l3g, I4S BEGO, Krunoslav;363,370 BEGO, Marin: 369 BEGOVIC, Mitan;27I BEKI6, Darko; 311 BELANCIC, Nikota; 206 BELOSEVIC, Stjepan;176 BERKOVIC, BoLo;249 BERLINGUER, Enrico; 72 B E R O Sd r . ; 3 7 1 BERne, Zivan; 26I-262. 275 BEUC, Ivan;329 BEVIN, Ernest;318 BEZINA, P etar; 7 4-76, 7B, g6-87,93.101 BIANKINI, Juraj;282 BIBER, Du5an;310-311,314 BICANIC, Rudolf; 345 BILOGRLIC, Nikola; 321

3e0 |

ZBORNIKU (AST HRVOJAMATKOVICA

BILTCEVIC (BILLICH), Milan; 155-157, t59-r60. 1.62 BINIaKI, Josip;1L5 BIRTIC, Mijo; 186 BISMARCK, Otto von; 282 BJALII, Slavko;92 BLAZ, Miren; 84, 8G87, 89-90,96 BI-AZEKOVI e, TAenko 324 BLAZE]fIq Ante;79, 86, 89 BOBAN, Branka; 41, 336, 359 BOBAN, Ijub o; 32-j4, I22, tU, 329,33G337 BOGDANOVIC, Joso; 139 BOGNAR, Ladislav;297 BoIe, Rudolf; 204 BoRIe, Gojko; 41

BoSKovIe,stipe;25 BoSNJAK, Karlo;2I7 BoZlC,Pavo;204 BoZICEVIC, Mato; 119 BRADIC, Jakov; 373 BRAJEVIC, Vinko; 258

CORSI, Edward;162

zo+ CRVENKOVIe,tiuu.; CUVAJ, Antun; 105-106,113 CUVAJ, Slavko;150 CVETKOVI e, D rugila; 26-27 CVIJIC, Jovan;182 CVITAN, Gabrijel; 88 CZERNKOVICH, Nikola; 215

e dait6, Mitan;190

eeslav; zsz ieuS. Ivan; 90-91 Cero, Jere; 96 Mijo;20+ eiNcELovti, etNoRtlA, Melko;270 dvtc, Luka; 105 ttzltnc,Ivan; 154 Btai:: r3L Crrllcovlc, CulIc, Jakov; 366 CuI-tNovl6, Ferdo; t97, 2Il, 343

BRALoue, S.M.;201 BRANDT, Miroslav; 334 BRANICA, Vinko; 77, 80 BRKANOVIC,Ivan; 307 BROSCHAN, Miroslav; 176 BUDAK, Mile; 162,164,3t2 BUDISAVLIEVIC, Bude; 174, 276 BUDISAVLIEWd, Srilan; 39, 140,232 BUIC, Nikola; 373 BUKSA, Juraj; 119 BULAT, Gajo;362 BULIC, Frane; 378 BUMBER, Jere; 96 BURATOVIC, 191 BURLEIGH, Michael; 303,305,307 BUTURAC, Josip; 329

c CANKI, Pavao;312 CARPENTIER, Jean; 307 CECILIANI, Marko; 366 CEPELIe, Milko; 331 CEROVSKI, Boi:idar; 324 CHURCHILL, Winston;303,310,416 CIPRA, Mile; 307 COOK, Chris; 307,313

D DABCEVIC-KUCAR, Savka;69 DAMJANOVIC, Miodrag; 316, 32I DASSOVICH. Mario; 75 DAVIDOVIC, Ljuba; 203,23V240,242,256, 259-260,275, 367-368, 379 DEAK,Istv6n;308 DEAKIN, William; 311 DEBIDOUR, A.;282 DEJANovIe, Veljko; 116 DELIC, Duje; 366 DESNICA,UroS;264,270,275,362 DESNICA, Vladan; 361 DEVCIC, Milica; 126-127 DF;ZFiLIA, Franjo; 113 DILPARIC, Miloje; 191 DISRAELI, Benjamin;281 DMC, Nedeljko; 267 DIZDAR, Zdravko; 92, 9&99 DoBRoNIe, Antun; 307 DOBROVIC, Marko; 83 DOI-ANC. Stane;17 DONADINI, Ulderiko; 361 DOSEN, Ante M.; 164 DOSEN,Marko;220

| 391

KAZALOOsO8N/H /MTNA

DOSEN, otga;217 DRAGANOVIC, Krunoslav; 325,327 DRASKOVIC, Blagota; 338, 346 DRAZIN, Roko; 373 DRETAR, Andrija; 13L-t32 DRINKOVIC, Mate; 200,232, 258, 362 DRLIEVIC. Sekula:126 DROPULIC, Ivan;373 DUBOKOVIC, Juraj;362 DUGAN, Franjo; 307 DUJMOVIC, Frane; 25 DUJSIN, Ignacije;319 DUMANCIC. Petar: 307 D DERDA, Josip;72 DUJI6, Momdilo; 321, 324 DUJIC, Velimir; 98 E EGLSEER, general1' 77-79 EKL, Vanda; 329 ELBLINGER, Oton;74,76 ELEGOVIC, Ivo;221 ENGELSFELD, Neda; 379 ERAK, Mihovil; 80 ERIC, Mila; 154 EnI6, Ruootf; 153-154,165,168 F FABRIO, Ante; 373 FARCIC, Petar;236,239-240,24t, 251-252 FAVOLA, Zdravko;89 FERARA, Ante; 87-90, 92,96-99,I02 FERDINAND l.;284,290 FERIC, Vicko; 373 FIEDLER, lvan: I72 FILIPOVIC, Ivan; 11.0,112 FILIPOVIC. Marko: 331 FINK, Eduard; 105 FODROCZY, Mark Aurel; 174 FRANASOVIe, Milenko; 373 FRANIC, Ante; 375 FRANK, Josip;216,21V230, 279, 285,292 FRANKL, Ljudevit; 113 FRANKOVIC, D.; 110-111

FRANJO JOSIP; 772, L7l, I73,277-279, 290-292 FREUD, Sigmund;295 FRIGANOVIe,Tona;92 FRKOVIC, lvica; 76, 77, 79-80, 89 FRKOVIC. Mate: 325 FRNETIC, Sertlo; 238, 242,252 FUKUYAMA, Francis; 70-7L G GABAJ, Pavel;138 cALOwe. Fran:.L79 GAMULIN, Ciro; l7-L8, 25 GAMULIN, Niko; 362 GASPAROVSKI, Dragutin; L57, L64-I65 GATTIN, Antun; 74 GAZIVODA, Mirko; 187 GAZZAF-I, Julije; 365 GEIGER, Vladimir; 3lL, 327 GLADSTONE, William Ewart; 281 cLEDIe, Obrad; 110 GLIGORIJEVIC, Branislav; L98,203,21,5, 256,259,264,365,393 GLOJNARIc, Mirko; 162 GLUMIaIC, Viktor;315 GLUSCEVIC, Jozo;373 GOJTAN, Ivan;220 GOLDSTEIN,Ivo; 336 GOLEC, Ivica; 103-104,III-113, 116 GORaAKOV, AleksandarMihajlovid;282 GORSETA, Nikola; 105 GOSPODNETIC, Frano; 373 GOTOVAC, Vlado; 69 GRABOVAC, Mijo;204 GRAFENAUER, Bogo; 38, 347, 346 GRBELIA, Josip; 98 cRDIe, Radmilo;319 GRGUREVIC, Jakov; 240 GRGURIC, Anne; 168 GRIMALDI, general;77 GRISOGONO,lvo; 362,374 GRISOGONO, Prvislav;358, 362-363, 365-366,368, 370-37t, 373-375 GROL, Milan; 259-261, 275 GROSS,Jan T.; 308 GROSS,Mirjana;32-33,2I5, 23t, 294,335, 339-340,346,358 GRUIC, Petar: 113

3s2 |

ZBORNIKU CASI HRVO]AMATKOVICA

GUSTIN, Damijan;305-307 GUTIC, Viktor; 321 H HADZII, Nikola; 104-106 HARAMIJA, Dragut\n;72 HAUPTMANN, Ljudmil; 5, 29 I{AVLICEK, Vladimir; L79-I80, t82 IIERCEG, Jakov;27 HERMAN, Franjo; 187 HINKOVIC. Hinko; 218 HITLER, Adolf;27,304 HOBSBAWM, Eric J.; 68 HOLIEVAC, Ve6eslav;155,158-159 HORMANN, Kosta; L78,222 HORVAT, Aleksandar;224 HORVAT, Rudolf; 5, t22, I39, t97, 200, 203,2Lt,343 HORVAT, Josip; 1'72-L74,t77-I78, 183, 196-197,203, 2t3, 215, 256 HRABAK, prof.; 119 HRNdEVI6, Josip;316 HRVOJ, Dragutin; 214, 232-233 HURST, Cecil;306 }IUZJAK, Milan;135 I ISEK l|omistav;19G199,201-202,20+207, 209-2r0 IVANCAN, Ljudevit;343 IVANEIC, NiKO;366 IVANISEVIC, don Frano; 362 IVKANEC, Tomislav;112 IVSI6, Stjepan;307 IZVOLISKI, Aleksandar Petrovi1; 279 J JAGIC, Vatroslav; 284 JAKCIN, Duro; 2\8 t41 JAKOVLIEVI1,I4a; JAKSIC, Milutin; 262-263 JALSIC, Mirko; 165 JANDRIC, Berislav;186 JANKOVI6, Dragutin; 3t, 34, 203 JANKOVIC, Stjepan;206 JANJATOVIC, Bosiljka; I2l-124, 126-t27, t29.20t

JAREB, Jere;41,44,88,I43, t5+155, 159, 164,t68,2r7 JAREB, Mario; 153 JEFTIC, Bogoljub; 26, 745 JELIC BUTIC, Fikreta;73,80,89,LzZ,3rl, 374,324,326 JELIC, Branimir; 165, 316 JELIC. lvan: 338 JERAMAZ, Mi6e;373 JEREMIC, Risto; 265 JOKOVIC, Jovanin; 254 JoKovIe, Mile 232,254 JoNIe, Vladimir; 87, 92 JOSIPII.: 277 JOVANOVIC, Dragi; I45, 320 JoVANoVIe, Ljuba; 370 JUDT, Tony; 308 JURANIC, Josip;307 JURANIC, Maksimilijan;307 JURETIC, Augustin;206 JURIC, Juro;204 JURIC, Stjepan Zovko; 204 JURJEVIC, Ivan; 366 JURKOVIC, Mato;254 JUZBASIC, Livko;176 K KACIC, Ante; 238 KqIN4Utr;288 KIJ.,AJZIC, Marin; 373 KALITERNA, Grga; 366 KALLAY, Benjamin; 284-285 KALOGJERA, Tomo; 250, 25t KAMPUS, Ivan;34t,345 KAPOVIC, Mato;329 KARADORDEWC, Alets andar; 25, r27, 123.t26, 143-144,165,180, 182, 243, 246-247.249 KARAMAN, lgor; 329,335,338,340,346 KARDELI, Edvard; 70 KARLO I. (IV.); 17L,177-t79 KATALINIC-JERETOV, Rikard; 272 KATARINA II.:277 KATUNARIC, Ante; 360 KAVRAN, BoZidat; 324, 327 KECET, Emil;82, 96 KEIGHTLEY, general;311 KELECIC, JoZa;138

| 393

MZALO OSOBN/H /MINA

KEZMAN, Ljudevit; 154 KHUEN-HEDERVARY, Karoly; 111,113, 1.50,L73-t74,220,285 KIEPACH, Milan;218 KIRIN, Ivan;324 KIRIN, Viktor; 331 KIRIN, Zlata;33I KISIC KOI-ANOVIe, Nada;308-309,312, KISIC, Vinko; 357,361 KLAIC, Nada; 333,343 KLAIC, Vjekoslav; 279, 292, 343, 345 KLINGER, Stjepan;168 KNEZEVIE, A.; 38 KNEZEVIC, Stjepo;253 KOBASIC, Ivan;290 KOLAR, Nikola; 221 KOI-AR-DIMITRIJEVIC, Mir a; t7 L, 174, L78 KOLENDIC, Petar;374 KOLESARIC, Sredko;138 KOLOMBATO\fIC, Kruno; 373 KOPAC, Duro; 138-139 KORA6, Vitomir; tBI, 265-267,275 KOROLIJA, Mirko; 259, 275 KOROSEC, Anton; 238 KOSANOVIC , Sava:L26 KOSTIC, Laza M.; tg7,27U211 KOSTRENeIC, Marko; L82 KOSAK Vladimir; 323, 326 KOSUTIC, August; 47,L27, 147,162-163 KOSUTIC, Mira: I26-t27 KoSUTIC, Mirko; 202-203 KOSUTIC, Stjepan;140 KOVAC, Franc; 81, 89 KOVACEVIC,Ivan; 113 KOVAEEVIC LOPASIC, Zlata: 776 KOVACIC, Mirko; 178 KRAJA,.Josip;155-170 KRAJACIC, Ivan (Stevo);L90,192 KRAJASICH, Peter; 104 KRAJINA, Zvonko;44 KRAMAR, Karcl 284 KRBEK lvo 747 KRESIC,Ivan; 155-156,158-159,t6}-t6g KRESTIC, Vasilije;34 KRISTEN, Samo;317 KRISTIC, Marijana; L87

KRISKOVIC, Vinko; L7I, 773-t74, I75, r77-t80, I83 KRISTO, Jure; 199-200,358 KRIZMAN, Bogdan; 32, 36-j8, 20U207, 203,27s, 329,36t KRIZMAN, Hinko; 39,126, L37 KRIZANIC, Roko; 129, L3|-I3Z KRLEZA, Miroslav; L43-145,t4g KRMPOTId, Martin Davorin; 156,L62 KRNJEVIC, Josip;126-127, 147 KRPETIE. Adam: 98 KRPETIe, Branko; 87-88 KRSTANOVIC, Konstantin;77 KRSTELI, lvan; 216, 232, 362, 365,374 KRSTULOVIC, Ante; 366 KRSTULOVIC, Duje; 366 KR SNJAVI,Isidor;214,223,225,227-229, ZJJ

KRTALIC, Ivan;274 KRULI, UroS;261 KUCEK, Martin: 105 KUFIAR. Zvonko: 119 KUIIARIC, Kuzma; 161,168 KUKULIEVIC SAKCINSKI, Ivan; 345 KULENOVIC, Osman;323 KUMIdIC, Eugen; 2t7-218, 223-224 KUMICIC, Marija; 223,225 KUNC, BoLidar;307 KURELAC, Miroslav; 329 KURIPESIC, putopisac;289 KURTOVIC, Sukrija; 258-259 KUTIJA, Zvonko:44 KUVEDZIC, Zivan 31,9 KVATERNIK, Eugen; 230 KVATERNIK, Eugen Dido; 323 KVATERMK, Slavko;73, 323, 326 L LABAS, Blai: I29 LABAS, Ladislav;176 LAGINJA, Matko; 18I-I82, 382 LANE, Anne; 313-314, 318-320,324-325 LANG,Ivo; 307 LAPCEVIC, Dragisa; 266-267 LASZOWSKI,Emil:345 LEAKOVIC, Mato; 382 LEBOVIC,Ivan; 138 LEBRUN, FranEois;307

3s4 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVI(A

LEDIC, Jasminka;297 LEE,S,l-nraine;322 LETINId, don Ante; 28 LHOTKA KALINSKI, Ivo; 307 LONEAREVIE,Ivan; 135 LOPASI6, Radoslav;345 LORKOVIC, Blai:; 323-324 LORKOVIC, Mladen; 81-82,86 LOVRENCIC, Rene; 338 LOVRICEVI e,Ivo; 375 LUeIe, Franjo; 307 LUeIe, Melina; 185 LUEGER, Karl;2t6 LUGER, Petar; 105 LUIDECKE, general; 95 LUKINIC. Edo: 181 LUKINOVIC, Nikola; 91, 100-101 LIoTIe, Dimitrije; 3It, 321, 324 M MACAN, Trpimir; 45 MACHIEDO, Jerko;362 MACHIEDO-MLADINIC, Norka; 367 MACLEAN, Fitzroy; 3LU3I9, 327 MAeEK,Ivo; 307 MACEK Vladko; 9-r0, 26-27, 36, L24, t26-L28, 1.30, L32-134, 136-138, 141, r43-r45, r4Lr49, 163,168-170,321-322 MADERIC, Dragomir; 45 MAGDALENIC, Miroslav; 307 MAGDIC, Milivoj; 324 MAGDI6, Pero; 176 MAGIC, Valent; 130-L32 MAHNIC, Antun; 358 MAJSTROVIC, Iuan; 362, 37t, 373 MAKALE, Manfred; 89, 91 MAKANEC, Julije; 312 MAKOVAC, Ivan; 176 MANDIC, Nikola; 312, 3t4 MANOJLOVIC, Pajo; 119 MARAS; 163 MARETIC. Tomo; 273 MARIJA TEREZIJA; 103 MARIN, Pelar;79 MARINCIC, Marko; 25 MARINKOVIC, Voja; 135, 38+385 MARINOVIC, Antun Antunov; 238, 241, 249

MARJANOVIC, Jovan; 38 MARKOVIC, BoLa; 260, 38I MARKOVIC .Lazar:369 MARKOVIC, Vilim; 307 MARKUSIC, Josip;'270-27t MARTINAC, Milo5; 373 MARTINOVIC, Inan; i0+108 MARUSIC, Milan;362 MATAdIC, Jovo;362 MATANOVI e, Jozo: 208, 210 MATICKA, Marijan; 188 MATIJA KORVIN; 289 MATIJASEVIe, pop Jovo; 373 MATIJEVIC, Margareta; 185 MATIJEVIC, Mllan; 297 MATIJEVIC, Zlatko; 188,195-196,198-200, 204,206,2rr,358 MATKOVIC, Antica 23 MATKOVIC , Grgo;23 MATKOVIC, Hwoje; frs, 74, 116,tL9, t22, t77, t80, 196, 199-201, 203, 205-206, 2r5, 234, 238, 256-257, 293, 307, 359, 369.379 MATKOVIC, Ivan Marija; 23 MATKOVIC, Josip;23 MATKOVI6, Katica rort. Mrcle; 24 MATKOVIC, PaSko;23 MATKOVIC, Stjepan;2L3, 215-216 MATKOVIC,Yicn;24 MATOSIC, lvan;373 MATOSIC, Joe; 361 MATOSIC,Lujo;317 MATOSIC,Pasko;366 MATOSIC, Santo;366 MATZ. Rudolf:307 MAZURAI'Ie, Bogoslav;233 MAZURANIC, Ivan; 710, 120 MEDAKOVI1,Bogdan;2t9 MERENDI, Raffaele;75 MESIC, Ademaga;3l2 MESTROVIC, Ivan; 260, 365 MIHAILOVI C, Drala; 313,316,318, 5ZZ-JZt

MIHALOVIC, Antun; 17l-I7 5, 177-183 MIHALOUC ,Hugo; I72 MIHALOUC, Josip;172 MIHALOVIC,Kailo; t72 MII{ALOuC-PEIACEVIC, Antonijo; 172

KAZALOOSOBNIL/IMENA

MIHANOVIC, Marin; 15 MIHOLEK, Stjepan;105 MIJANOVIC, Mato; 83, 89-91 MIKACIe, Dgam;362 MIKACIC, Marko; 366, 373-374 MIKIC, VojislavV.; 75 MIKOEVIC, Filip; 105 MIKULIC, Stjepan;119 MILASINOVI6, Martin; 113 MILETI6, Ivan;25V251. MILETId, Mato;23I MILETIC, Petar; 250-251, MILIC, Lavoslav:312 MILOS, Ljubo;327 MILOSEVIE, Anka:25 MIRI6, Jerko;27 MIROSEVIC, Franko; L3, 45,235,23&.239. 246-247,25r, 253 MIROSEVIC,Ines;235 MIRoSEVIC, Niko; 245 MIROSEVIC, Nikota seve. 250-251 MIROSEVIC , petar: 250 MISKULIN, Ivica;255 MITKOVIC, R.;274-275 MITROVIC, Stefan;317 MLADINEO, Luka:240 MLADENOVIC, Josip; 105 MODEC, Ljudevit; 113 MOLLINARY, Anton; 107-108 MRZLIAK; 137 MUSSOLINI, Benito; 167 MUZIC,lvan;232 N NARDELLI, Bruno; 9I, tI2 NAVRATIL, Miroslav; 323 NAZOR, Vladimir: Z7Z-273 NECAK, DuSan;320,327 NEDIC, Milan; 320-321,,323-324 NENEZIC, Zaran:232 NEUBACHER, Hermann:317 NEUI{AUSEN, Franz; 317 NIEDZIELSKI, Fetiks; 321 NIETZSCHE; Friedrich; 68 NIKIC, Franjo; 198 NIKIC, Nikola; 135, 139 MKOLIC, Rikard; 271.-Z7Z

| 395

NIKSIC, Marijan; 73-74,gI MZETIC, Branko; 36L I.IIZETIC, Zdravko;, 27 4-275 NOVAK, Grga; 29, 333, 366 NOVAK, Vilko;115 NOVAKOVIC, Stojan; 282, Zgl NOZINIC, Milan; 116

o OBRADOVIc, Milan; 98 OCAK, lvan;329 ODAK, Krsto; 307 ODIC, Ante;206 OGRIZOVIC, Mihajlo; 113 OREB, Antun; 253 OREB, Ivan;249 ORSANIC, Ante;324 ORSANIC, Ivan;324 OWERY, Richard;303,306 OZRETIC, petar;366 P PADOVAN, Marko;249 PADOVAN, Petar;238,240,Z4g,Z5Z PAIC, pasko;12 PALANDZIC, Mato; 208, ZI0 PALEcEK, Ivan; t7&-I79, 182,25&-259.275 PANDUROVIC, Sima;271, PARAC, Matija; 316 PASIC, Nikola; 203, 240-242,258, 263 PAULOVA, Milada; 215,23L, 38r PAVELIC, Ante [poglavnik];9,25,37, 41, 44,74-75,176,144,r48,-149,L53.162_ -164, 167,233, 3r4, 320_321,323_326 PAVELIC, Ante [zubar]; tg}, Zt3-234 PAVELIC, Ierko:227 PAVIdIC, Ivan; 201.,204, 206. 208-ZLI PAVICIC, Ivka; 13 PAVLICEVIC, Dragutin; 5, 277, 336, 33g PAWOVIC, Ziv ojin; 7 3-74 PECHAN, A.; 105-106,108-i09 PEIeIe, Todor: 181-182 PEIACEVIC, Adotf;772 PEIAeEVIC, Ladislav; 772 PEJACEVIC,Teodor; L72 PEIAKOVIC, Stjepan;120 PELES,Du5an;264.275

396 I

ZBORNIKU (AST HRVOJAMATKOVICA

PELICARIC. Frano: 373 PERcEVIC, Ivan;323 PERIC, Ivo; 200 PERNAR, lv an; 126-t27, I31-I32, 135,l4L PEROVIC, Ivo; 129, L3'J.,I33,138-139 PERSId, Ivan;214,382 PETKOVId, Petar;240 PETRAeIC, Franjo; 108 PETRANOVIC, Anka; 182 PETRANOVI6, Branko;'J.86,t92, 198 PETRETIe, Petar zagrebadkibiskup; 289, 344 PETRICEVIC, Marko; 176 PETRICIC, Mihovil; 132 PETRICIC, Livko; I8L, 2t8, 227, 231 PETROVIC, Gajo; 333 PEZEU, Andrej; 316 PILAR, Ivo; t78,292 PIO )(I. papa;L62,378 PLAVLIANIE,O; TIS PI-AVLIANIC, Ilija; 119 PLAVSIC, Duian; 176 POKRAJAC, UroS; 373 POLIC, Ladislav; 268-269,275 PoL6I.ryI, Gdza:221 POLIAK, Franjo; I7UI82 POLIAKOVIC, Josip; 204 POPOVIC, JovanD.; 309 POPOU6, JovanM.; 213 POPOUC, Niko;204 POPOVIC, Tomo; L32 PORFIROGENET, Konstantin; 287 POSEZI, Stjepan;105 POZAR, Petar; 164 PREBEG, Yladimir;227 PREDAVEC, Josip; 126-127,I39-t40 PRIBIeEVIC, Svetozar;6, 7, 8, 3t, 34, 36, 38-40, 68, l2l, L77, 179-t82, 219, 24c-242, 256-258, 260, 264, 275, 362, 36+368, 370, 375,379-380,383-384 PRIBICEVIC, Y alerijan; 232 PRIZMIC, Vicko Mitre; 248 PRODAN, Ivo;229-230 PRODANOVIC, lasa; 267-268, 275 PROTIC, Stojan; 258, 260, 263, 267-268, 27+275.368 PRPI6, Jure; 158-160,166 PSemdt.IIr, Sre6ko;41

PURIVATRA, Atif; t97 R RADAKOVIC, tqa; t!6, t19 RADAKOVIC, Jovan; 361 RADELI6, Zdenko;74 RADICA, Bogdan;L59,2I7 RADIC, Antun;6,217 RADIC, Branistav;L27 RADIC, Marija; 126 RADIC. Pavle:140 RADIC, Pavao;373 RADIC, Radmila;186 RADIC, Stjepan; 6, 9, 10, 27, 39, 136, L40-L4t, 150, 153-154, 179, r8t-r82, L96, 200-203, 205-206, 209-217, 217, 23U240, 243, 247, 252, 254, 25U259, 266, 269-270, 272, 274-277, 279-286, 292,362, 369,375,382 RADIC, Vladimir; 126-127 RADMILOVI e, Petar; 373 RADOCAJ, Franjo; 105 RADOVANOVIC, t.; 369-370,372 RAK, Simun;362 RANKO;Marijan; 116 RANKOVIC, Aleksandar;36 RAUCH, Pavao;183,226,229,279, 291-292 RAUER, Aurel; 176, L78-779,L8l RAUKAR, Tomislav; 330, 337, 347 REICHERZER, Dragica;164 RENDIC, Stjepan;132 lvo; 293, 295-296, RENDIc-MIoCevle, 298 RES, Antun; 307 RES, Dragutin;307 RIBAR, Ivan; 188,229,260 RIBIEIC, NiKO;373 RIESEL, Mihael; 105 RITIG, Ivan; 189 RITTER-VITE ZOVIC, Pavao; 300 RITTIG, Svetozar;185-190,t93, 227 ROATTA, Mario; 305 ROCA, Pavao;362 ROJC, Milan;172,L75-t76,178,180 ROJE, Benedikt;366 ROKO, Matija; 91 ROOSEVELT; Franklin Delano; 161,168 ROSANDIC, Dinko; 373

lnz

KAZALOOSOBNIH IMENA

nosI6, Ljubo; 366 ROYSE, Georg; 326-327 ROZMAN, Gregorij; 323, 325-326 RUIC, Marko Lauro: 301 RUKAVINA, Amon; L76 RUKAVINA, Joso;312 RUPNIK, l*on; 327, 323, 325 RUSKOVIC, Josip;238

s SABLIAK; 107 SAGADIN, Stevan;274 SALISBURY, R; 282-283 SARACA, Artur;374 SARGENT, Orme; 3L0 SEDLAR, Nikota; 373 SEMIZ, Risto; 373 SESARDIC, Ante; 362, 373 SIMIC, Marko; 373 SINeIe, David,;47 SIROTKOVIC, Hodimir; 336, 340 SKERLETZ (Szkerlecz),150 SLADOVIC, Manojto; 105 SLAVICA, Nikola; 82 SLIJEPEEVIE, Pero: 265 SMIcIKLAS, Tadija; Z7g, 2g2 SMITH PAVELIC, Ante;2I5, Zt7 SMODLAKA, Josip;182,233,237,360,364, SMOJVER, Dragutin; 220 SMOLIAN, Bari5a:201 SMOLIAN,Ivo; 158 SMREKAR, Milan; t74 SOBOLEVSKI, Mihael; 92, 98-99 SOKAC, Branimir; 307 SOKOL, Smiljko;68 SPAHO, Mehmed; 238 SPEHNJAK,Katarina;187,303 SPREEKIC, Petav 204 SRKULI, Stjepan;27 STADLER, Josip; 209 STALIIN, Josif Visarionovid;303 STANEIC, NiKSA:337 STANKOVIC, Dorde; 233 STANOJEVIC,B.; 36t STARCEVIC, Ante; 150,216-217,ZZ0-223. 227,230

STARdEVIC, David; 227 STARCEVIC, Luka; 227 STAR CEVI C, Mite ; 21,4, Z2t-223, 225-23I STEINFEL, Nikola; 312 STEPINAC,Alojzije; 188,314 STEVENSON, Ralph; 3I0-31I, 3Zl STIPANOV, Josip;143,155 STIPANOVIC, Ivan; 156, 1,6I-162, 168 STIPEEVIC DESPOTOVIC, ANTTEIKA: 179 STTPCEVIC,Niko; 373 STIPETIC, Vladimir; 339, 345-346 STIPETIC, Zorica; 359, 364 STIPKOVIC, Petar:240 STJEPAN BLAGAJSKI; 290 STJEPAN TVRTKO; 287 STOJADINOVIC, Milan; 26 STOJANOVIC, Ljuba; 267-268,Z75 STOJANOVIC,Mijat; 105-106 STOJANOVIC,Nikola; 262,275,ZBs STOJIC,Marko; 362 STOJKOV, Todor; I22 STOPAR,Bogdan;17L STRAZIdIC, Antun; 358 STRCIC, Petar; 329, 334, 336, 33g. 344 STROSSMAYER,Josip Juraj;24, 1gZ,ZBI, JJI

STULLI, Bernard;333 SUI6, Mato; 337 SUPILO,Fran; 150,225,227,229,233,279, 291. SUSIC,Lnvro;325

s SaNlc, Aleksa;271 SARIC, Ivan; 314, 324-326 SARIC, Jakov;373 SfCVte, Kerubin; 2ZZ,ZZ5,227-228 Sncvtc, petar: 366 SPHIC, Nusret; 796,206-207,2I0 Sppanovtc, Ante; 238, 24g, 252 sEpanoui, Hinko; 239, 24g, 252_253 SPPanoUC, Musa Nikola; 249 Sepanovt6, Nikola; 250 Srptc, Dragovan;329 SIBL, Ivan; 72 SIDAK, Jaroslav; 5, !6, 29, 30,34,39, 333-335,339_342

398 |

ZBORNIKU CASTHRVO]AMATKOVICA

SIrraIcnvtc,Ivo;L19 SIIr,toNdc noBETKo, zderka; L83,329 SIIrlRaf, Janko;208,2t0-2lL SPar, Ivan; 168 SIROI-A, BoLida4307 fiSI6, feroo; 182,232,277,279,286-292 StnN, Ton6i;357 SKArec, Josip;155 SrARtcA, Dane;74 Sraruca, vjekoslav;362 SxanI6, Darinka;116 Sxnonor, Ladislav;105 SptoNlAx, Mato; 209 SPRUAN,Josip;79 SreceR, Rudotf;to4 Srnouan,Ivan; 113 SugaSt6, lvan;27,I48, I82,309 Sunte, Pavao;289 Surrley, Mitan; r27 SulC, Miroslav;307 SULEK,Stjepan;307 Supux, Ante;25 SuRMtN, Gluro;2L9,382 SuSNlan, Janko;116,119 Surer, Juraj;201 SUVAR,Stipe;19,20 Svan, Mladen;339,345 Swnpn, Rudolf;189,191

TOMASEVIC,lvan;91-92 TOMLIENOWC, Tomislav; 260,275 TORBAR, Josip; 126 TORTIC, Janko; 154 TRESIC-PAVI tle, ente; 2eg TRIFUNOVIC, Mi$a;263 TRIPALO, Miko; 18, 69,72 TRIPALO, Mirko; 374 TRIPKOVIe ,Luka;322 TRIVA, Marko;27 TRIVANOVIC, Milan; 1L0 TRNSKI, Ivan; 107 TROJER, Ivan; L29 TROPSCH,Stephan;175 TRUKENBRODT, Gabrijel; 187 TRUMBETAS, Dragutin; 6, 10 TRUMBIC, Ante; t26,140, 150,181-182, 230,237,365,37+375 TUDMAN, Franjo; 2I5, 329 TULIC, Luka Coro; 250-25t TUREK, Tomo; 130-132 TUSKAN, Grga;227

T TABAIN,Veljko;235 TABIAN Semt6, Nikola;249 TAKAe, Duro; 129 TARTAGLIA,lvo; 269,363,365,367 TARTAGLIA, Oskar;368 TAUBE, FriedrichWilhelmvon,300 TENSERA,Daniel;82 TEP.ZIC,Velimir;74 TIHI, Anton;165 TISZA,Koloman;L73,I77,779 TITO, JosipBroz;186,188,192,308-314, 3L9,322 TKALAC, Imbro; 281 TKAI-AC,Krunoslav;104,106 ToJeIe, Sdpan;374 TOMAC,Juraj;225 TOMAS,Karlo; 164

VALENTEKOVIC, Aleksander; 176 VASILIEVIe, Jovan; 84, 100 VATAVLIK Ante; 80,86, 101 VATAVLIK Zlatko;83 VELA, Ivo;373 VESNIC, Milenko;368 VIGNJEVIC,Ivo;312 VIKTORIN, Franjo; 108 VINaIe, Pane;1L0 VINIC, Tomo; 331 vISNJIC, &domir; 188 VISNJIC, David; 110 VLAIIOVIC, Stani5aR.; 3L!, 31.5,3t7, 324 vLandte, Gordana; 359 VLASIC, Sime;26 VODOPIC, Ferko; 138 VODUSEK STARIC, Jera; 311 VOJNOVIC, lvo; 271.,36I

U UCCELINI, Franoi 227 Josip1't29-L32 URLIC MNOVIC, UVODIC, Marko;357

v

KAZALO OSOBNIII IMENA

VOJNOVIC, Lujo; 183,273,374 VONCINA,Ivan; 11.1 VRAGOVIC:139 VRBAN, Ante;327 VRHOVSKI, Josip;307 VRSALOVIC, Jure; 375 VUCETId, Ljubo Menegin; 254 VUCPUC, Marko;296 VUCETIC, Stipe;22I VUKASOVIC, Zivko; 108-109 VUKELIC, Marijan; 164 VUKIcEVIC, Luka; 105 VUKOVIC, fraB.;374 VUKOVIC, fra Roko; 362,374 VUKOVIC, Zvonimir; 138 VULETIN, Ivo,373 VULINOVIC, UroS; 96

w WILDER, Ve6eslav; 39, 1,27, 135-136, T39-L4L WILSON, Woodrow; 182 MNTERHALTER, Nikota; Zt6, ZZ4 WRIGHT, lord;306

z ZASTA\,/NIKOVIC, Gedeon; 107 ZE,LEVIC, nija; 374 ZEeE.r]r'lre,Miodrag D.; 186, 198, 309 ZECEYIC, Momdilo; 186, 198 ZFJKIC,Milo5; 119 ZENKO, Franjo; 70 ZIHERL, Boris; 316 ZOP.II, Danica; 86 ZUBOVrC, Jovo:270 ZVONAR, lvica:377-379

z ZAGAR, Danilo; 367 ZZPle, Zvonimir; 176 ZERJAV, Gregor;361

ZcaNsc, vinko;307 Ztvrovte, petar:t26 ZIVOJINOVIC, Dragoljub;360

ZunI6-scorrl, Neva;74 Zvvnrn BAKULIC,Antun;240 zuvnre,, Branko;48 ZIJYF,LA, lvan; 240, Z4g, 252 ZrJVELA, Mate; 23g,24r

SADRZAJ

DRecurtN Pavllcsvle,Zivotopis prof. dr. Hrvoja Matkovi6aznanstvena i nastavna dielatnost

MARINMIHANovIe, Prof. dr. Hrvoje Matkovi6- u otporu indoktrinaciji i u obrani hrvatskogidentitetau nastavipovijesti SrrEpaN MerrovIc, Razgovors prof. dr. Hrvojem Matkoviiem u povodu 80. godi5njicenjegovaLivota

1-5 LJ

BInlrocRarIJARADovApRoF.DR.HRVoJAMATKovreA iL.lNcr u dASTpRoF.DR.sc. HRvoJAMATKovreA IJUBoMIRANTIC,Hrvatskoprolje6e- autentidan pokret

49

ili dio globalnogatrenda NIKTcA BARIC, Sibenik pod upravom Nezavisne drLave Hrvatske IvICA GoLEc, Petrinjsko udirelji5te - valna sastavnicaobrazovanja

67 73

uditeljau Hrvatskoj BosuJKA JANJATovrc,Isticanjehrvatskihzastava1932.eodine: zabranjenoi kaZnjivodjelo JEREJAREB, Miroslav lkleLa o hrvatskoj politidkoj situaciji od l9?9. do 1939.

65

103 r21, 143

MARIo JAREB, Hwatsko kolo u SAD-u i Kanadi od 1928. do 1946. g. 1,53 Mna KoI-AR-DIMrrRrJEVrc, O politidkom opredjeljivanju i dlelovanlu bana Antuna Mihalovi6a 171

MARGARETAMATIJEVIC,Odnos Komisije za vjerskapitanja i bosansko-srijemskoga biskupaAntuna Ak5amovi6a 185 ZLATKc Merupvtc, >SloZniHrvati, seljaci i radnici< na oZujskim parlamentarnimizborima u Kraljevini Srba,Hrvata i Slovenaca L923.godine 195 SrrepaN MATKovIC, Politidki put dr. Ante Paveliia (1869.-1938.) od podetakado stvaranjaNarodnogvijeia SHS . 2I3 FnaNro MnoSevtc, Prilog proudavanjupovijesti Vele Luke 1921.-1926. 235 Ivrce MISrur-tN. >Anketa o srpsko-hrvatskimodnosimaniz 7922. 255

402 |

zBoRNtK u CAsrHRvolAtunxovta

DRAGUTINPevudevrc, Stjepan Radi6 i Ferdo SiSieo pripadnosti Bosnei Hercegovineu doba aneksijskekrize 1908.godine Ivo Rei.uIC-MIoeEue, Standardiza nastavuhrvatskepwijesti . KeranlNe SPEHNIAI<,>Ratni zlodinci
KezITO

oSOBNIH IMENA

277 293

303 329 357 377 387 389