Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 1 Željeznička tehnička škola Moravice SADRŽAJ Stranica 1. Pojam, sadržaj i uloga cestovnog teretnog prijevoza …………………………………….1 2. Vrste cestovnog teretnog prijevoza ………………………………………………………1 3. Integralni prijevoz tereta …………………………………………………………………2 4. Pojam i podjela tereta ……………………………………………………………………2 5. Prijevozna i manipulacijska sposobnost …………………………………………………3 6. Ambalaža …………………………………………………………………………………3 7. Obujam prijevoza tereta ………………………………………………………………….3 8. Radna snaga ………………………………………………………………………………4 9. Uvjeti za primjenu mehanizacije …………………………………………………………4 10. Razvrstavanje prijevozno – pretovarnih sredstava ………………………………………4 11. Vrste utovarno – pretovarne – istovarne mehanizacije ………………………………….4 12. Podjela cesta ……………………………………………………………………………..5 13. Konstruktivni elementi ceste …………………………………………………………….5 14. Obilježja cestovnih motornih vozila …………………………………………………….6 15. Vrste cestovnih vozila za prijevoz tereta ………………………………………………..6 16. Motorna vozila …………………………………………………………………………..6 17. Priključna cestovna vozila ………………………………………………………………7 18. Način ustrojavanja prijevoznih djelatnosti ………………………………………………7 19. Ustroj prijevoznog procesa ………………………………………………………………7 20. Prijevozna dokumentacija ……………………………………………………………….8 21. Rad na utovaru i istovaru ………………………………………………………………..8
22. Slaganje, zaštita i čuvanje tereta …………………………………………………………9 23. Istovar tereta i predaja primatelju ………………………………………………………..9 24. Vrste prijevoza tereta prema organizaciji ………………………………………………10 25. Linijski prijevoz …………………………………………………………………………10 26. Slobodni ili prigodni prijevoz …………………………………………………………..10 27. Prijevoz opasnih tereta ………………………………………………………………….10 28. Prijevoz specijalnih tereta ………………………………………………………………11 29. Prijevoz lakopokvarljive robe …………………………………………………………..11 30. Menunarodni prijevoz tereta ……………………………………………………………12 31. Objekti u službi prijevoza ………………………………………………………………13 32. Tahograf …………………………………………………………………………………13 33. Posada vozila ……………………………………………………………………………13 34. Temeljni uvjeti racionalizacije prijevoza ……………………………………………….14 35. Stupanj iskorištenja voznog parka ………………………………………………………15 36. Koeficijent iskorištenja prijenenog puta …………………………………………………15 37. Pokazatelji gospodarstvenog učinka …………………………………………………….16 38. Rad i proizvodnost voznog parka ……………………………………………………….16 39. Pitanja za ponavljanje ……………………………………………………………………16 Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 2 Željeznička tehnička škola Moravice POJAM, SADRŽAJ I ULOGA CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA - prijevoz tereta datira od najranijih vremena: od prenošenja tereta na lenima robova, na lenima stoke, tegljenja, voženja splavima, čamcima, kolima - prijevoz tereta u cestovnom prometu novijeg je datuma odnosno počinje pronalaskom Otto motora, što je preduvijet naglijem razvoju suvremenih prijevoznih sredstava i izgradnjom modernih prometnica
- teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema udaljenosti može biti na male i velike udaljenosti - na male udaljenosti naziva se unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sredstvima prijenosa - na velike udaljenosti naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste sredstva prijevoza - pojam prijevoza tereta obuhvaća dva osnovna elementa prijevoznog procesa: organizaciju prijevoza i tehniku prijevoza - ulogu prijevoza tereta možemo promatrati s raznih gledišta kao: - utjecaj na razvoj privrede - razmještaj proizvonačkih i potrošačkih centara - prometne potrebe i mogućnosti zadovoljavanja - odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa - menusobni promet roba - povećanje obrambene sposobnosti zemlje - potreba da se teret preveze predstavlja zahtjev, zbroj zahtjeva naziva se opseg prijevoza koji može biti: a) statički – ukupna količina tereta koju treba prevesti izražena u tonama b) dinamički – to je statički opseg pomnožen sa kilometrima koje prijevozna sredstva moraju prevaliti, iskazuje se u kilometrima VRSTE CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA - podjela prema kriterijima: 1. Prema teritorijalnoj zoni djelovanja dijeli se na: a) prijevoz tereta unutar zemlje: a1) prijevoz tereta na kraće udaljenosti a2) prijevoz tereta na duže udaljenosti b) menunarodni prijevoz tereta: b1) pogranični b2) na duže udaljenosti b3) tranzitni 2. Prema načinu organiziranja: a) linijski – odvija se na odrenenoj relaciji, po odrenenom voznom redu i utvrnenoj tarifi - može biti: a1) stalni a2) sezonski a3) privremeni - može se odvijati na sljedeći način: a11) direktni linijski prijevoz a12) dionički ili relacijski prijevoz b) slobodni – obavlja se na osnovu slučajnih potreba a pravci i tarifa nisu unaprijed utvrneni - s obzirom na izvršitelja može biti: a) slobodni javni – obavlja ga organizacija čija je djelatnost prijevoz tereta – obavljaju ga organizacije samo za svoje potrebe 3. Prema namjeni može biti: a) cestovni teretni prijevoz kojeg obavljaju specijalizirane prometne radne organizacije, naziva se javni prijevoz
b) cestovni teretni prijevoz koji obavljaju organizacije za svoje osobne potrebe, naziva se prijevoz za vlastite potrebe Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 3 Željeznička tehnička škola Moravice 4. Prema vrsti pošiljaka dijeli se na: a) prijevoz komadnih pošiljaka b) prijevoz kolskih pošiljaka c) maršrutni prijevoz – obavlja se većim brojem vozila za jednog primatelja 5. Prema složenosti prijevoza dijelimo na: a) normalne teretne prijevoze – ne zahtijevaju nikakve dodatne organizacijske zahvate b) specijalne teretne prijevoze – zahtijevaju posebne uvjete ili mjere za izvršenje prijevoza ili pak zahtijevaju specijalna vozila kao što su: - hladnjače - prijevoz živih životinja - autocisterne - remorkeri – teški tereti - dugački tereti 6. Prema prijevoznom sredstvu kojim se obavlja: a) teretni prijevoz motornim vozilima b) teretne prijevoze vozilima na motorni pogon c) prijevoz zapregom d) prijevoz ostalom vučom INTEGRALNI PRIJEVOZ TERETA - integralni prijevoz – to je tehnologija prijevoza tereta pri čemu se teret ne ukrcava neposredno na prijevozno sredstvo nego se slaže na palete ili u kontejnere, koji na taj način sa teretom čini veliku prekrcajnu jedinicu koju na efikasni način mogu preuzeti sredstva svih vidova prijevoza - ovim sistemom racionalizacije obuhvaćene su sljedeće tehnološke operacije: - pakiranje robe - skladištenje - utovar - prijevoz jednom ili više grana prometa - pretovar izmenu grana prometa - usputna menuskladištenja - istovar - skladištenje - raspakiranje - vraćanje prazne ambalaže - pretpostavke integralnog prijevoza – da bi se izvršila izmjena u organizaciji prijevoza potrebna su tri preduvjeta: a) kooperacija u teretnom prijevozu koja može biti: - tehnološka - tehnička - kadrovska - komercijalna
c) informacijski prijevozni sustav d) špediterska djelatnost POJAM I PODJELA TERETA - pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra bazične ili preranivačke industrije, poljoprivrede, šumarstva koja imaju potrebu za prijevozom 1. Tereti s obzirom na stupanj iskorištenja korisne nosivosti a) tereti normalne težine b) laki ( kabasti ) tereti Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 4 Željeznička tehnička škola Moravice c) teški tereti 2. Tereti prema vrijednosti a) manje vrijedni b) srednje vrijedni c) skupi ili visokovrijedni d) specijalni 3. Tereti s obzirom na pakiranje a) s ambalažom b) bez ambalaže 4. Tereti s obzirom na uvjete prijevoza a) svakodnevni b) specifični c) opasni 5. Tereti s obzirom na dimenzije a) gabaritni b) negabaritni c) dugi 6. Tereti prema količini i jednovrsnosti a) u rasutom ( rinfuza ) stanju b) nepakirani tereti koji se slobodno bacaju c) u tekućem stanju 7. Tereti prema težini i veličini pošiljke a) paketi ( do 20 kg ) b) komadne pošiljke c) kolske pošiljke PRIJEVOZNA I MANIPULACIJSKA SPOSOBNOST - svi tereti nisu jednako podobni za prevoženje što ovisi o prirodnim i ekonomskim svojstvima tereta - prirodna svojstva ( fizička, kemijska, biološka ) utječu na ponašanje tereta za vrijeme prijevoza ( da bi se lakopokvarljivi teret mogao prevoziti na veće udaljenosti potrebno je primjeniti posebnu tehniku konzerviranja i pakiranja ) - ekonomska svojstva govore o odnosu cijena prijevoza i vrijednosti robe ( teret male vrijednosti ne isplati se prevoziti na velike udaljenosti jer bi cijena prijevoza mogla biti veća od vrijednosti robe )
- manipulacijska podobnost je osobina tereta koja se očituje kod utovara, pretovara, istovara, skladištenja što se zajednički naziva manipulacijski radovi - manipulacijska podobnost očituje se: - u pokretljivosti tereta - obujmu manipulacijskih operacija - osjetljivosti tereta - nužnosti primjene ambalaže - primjene pretovarne mehanizacije - na manipulacijsku podobnost utječe i veličina, oblik, dimenzija i težina tereta AMBALAŽA - materijal koji služi za omatanje i pakiranje robe s ciljem: - da se zaštiti teret - da se olakšaju prijevozno – manipulacijski radovi ( ukrcaj i iskrcaj tereta ) Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 5 Željeznička tehnička škola Moravice - da se snize troškovi prijevoza - da se smanje nesretni slučajevi pri utovaru i istovaru - vrste ambalaže: - odvojiva i neodvojiva ambalaža - komercijalna i prijevozna - klasična i suvremena - limena, staklena, drvena, papirnata, plastična - standardna, rasklopiva, nerasklopiva - prizmatičnog oblika, cilindričnog, nepravilnog i teški tereti OBUJAM PRIJEVOZA TERETA - pod prijevozom podrazumijevamo količinu tereta koja prevozi u toku odrenenog vremenskog perioda - mjesta otpreme – zbirna mjesta, mjesta dostave – prijemna mjesta - količina otpremljenog, primljenog ili tereta koji čeka na prijevoz zove se obujam tereta - obujam možemo promatrati sa statičkog ili dinamičkog stanovišta - statički obujam prijevoza je količina tereta koja čeka na prijevoz, a iskazana je u tonama - dinamički obujam prijevoza je ona količina tereta koja je u prijevoznom procesu, a iskazuje se u neto tona kilometrima - na obujam prijevoza utječe: - količina tereta - potreba tereta za prijevozom - zahtjev centara za otpremom tereta - zahtjev potrošačkih centara za dopremom - udaljenost pošiljatelja i primatelja - udvojeni prijevoz tereta je prijevoz iste količine tereta koji se do krajnjeg potrošača prevozi u fazama - razvrstavanje tereta po vrsti odrenuju strukturu prijevoza
- strujanje teretnog prijevoza je prijevoz cjelokupne količine tereta u odrenenom pravcu - strujanje može biti u jednom ili u oba pravca - pravac kojim se prevozi veća količina tereta naziva se glavni pravac prijevoza - prijevozni tokovi se dijele na: - jednosmjerne – vozilo odlazi puno, vraća se prazno - dvosmjerne – vozilo odlazi puno, vraća se puno - kružne – vozilo u jednom pravcu ide puno, obavlja istovar, ide na drugi utovar prazno, vrši utovar i u polazište dolazi puno RADNA SNAGA - radna snaga predstavlja u strukturi troškova manipulacije tereta visoku stavku - u skladištima ta stavka još je veća - odnos radne snage i mehanizacije: - 1870. god. 65% - 25% u korist fizičkog rada - 1970. god. 3% - 97% u korist mehaniziranog rada UVJETI ZA PRIMJENU MEHANIZACIJE - uvjeti za primjenu mehanizacije: - prisutnost stručne radne snage - kritična težina tereta - mogućnost zahvaćanja tereta Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 6 Željeznička tehnička škola Moravice - brzina manipulacije - daljina prijevoza - kritična težina tereta je ona težina kod koje su troškovi ručnog rada jednaki troškovima mehaniziranog rada - do te težine utovar, istovar obavlja se radnom snagom, a iznad te težine utovaruje se mehanizirano RAZVRSTAVANJE PRIJEVOZNO – PRETOVARNIH SREDSTAVA - prema vremenu rada – mehanizacija koja radi bez prekida - mehanizacija koja radi sa prekidima - prema smještaju – mehanizacija u pogonima - mehanizacija izvan pogona - prema pravcu premještanja – horizontalno - vertikalno - kombinirano - prema vrsti tereta – za krute terete - komadne - rasute - tekuće - plinovite - kombinirani rad - prema pokretačkoj snazi – vlastiti pogon - mehanizacija koja koristi radnu snagu - prema sadržaju mehaniziranog rada – radni strojevi koji prenose teret - pomoćna postrojenja VRSTE UTOVARNO – PRETOVARNE – ISTOVARNE MEHANIZACIJE
1.) Kolica i prevozila - rudla – ručna kolica sa jednom osovinom ( za prijenos komadnog tereta, 100 do 500kg odjednom ) - prijevozna kolica ( prijevoz lakših tereta, nosivost 600 kg ) - dvodjelna kolica ( prijevoz komadnog tereta, nosivost 1000 kg ) - jednodjelna kolica na balans ( prijevoz teških tereta, nosivost 1400 kg ) - jednodjelna kolica sa 3 ili 4 kotača ( prijevoz komadnih tereta, nosivost 200 do 1000 kg ) - kolica specijalne namjene ( prijevoz specijalnih tereta, nosivost prema potrebi ) - jednodjelna dvoosovinska motorna kolica ( za prijevoz komadnog i rasutog tereta, nosivost 600 do 800 kg ) - podizna platforma ( dizanje i spuštanje tereta na odrenenu visinu, do 5 tona na sat ) - viličari – viličar ručni ( kornjača, nosivost 1 do 2 tone ) - ručni viličar ( nosivost 1000 kg ) - na električni pogon ( nosivost do 1200 kg ) - na motorni pogon ( nosivost od 0,5 do 5 tona, specijalni podižu teret i do 15 tona ) - ukrcivač – portalni u obliku vozila ( služi za prijevoz komadnih tereta, nosivost 15 tona ) 2.) Dizala i dizalice - po namjeni – u halama - u skladištima - na obalama - na vozilu - po pokretljivosti – stabilne Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 7 Željeznička tehnička škola Moravice - lako – pokretne - linijski pokretne - zračna - lančana - koturača ( obična i složena ) - ručno vitlo - dizalo – lift - kranske dizalice - dizalo kosina 3.) Prijenosnici – su strojevi i postrojenja pomoću kojih se prenose tereti na kraće udaljenosti u neprekidnom nizu - vrste: trakasti, pločasti, valjkasti, elevatori, ovjesni, strugači ili grabljari, pužni i zavojni, pneumatski i hidraulični, gravitacijski PODJELA CESTA - mrežu javnih cesta čine: - magistralne i menunarodne - regionalne - lokalne
- prema vrsti prometa dijele se na: - ceste namijenjene za promet motornih vozila – autoceste i ostale ceste namijenjene isključivo za promet motornih vozila - ceste namijenjene za mješoviti promet - magistralna cesta – menunarodna i javna cesta koja povezuje glavne gradove i važnija privredna područja - regionalna cesta – javna cesta koja povezuje sela i naselja na području općine - ceste namijenjene isključivo za motorni promet čine: auto—putevi i ostale ceste za motorni promet sa suvremenim kolničkim zastorom ( brzine veće od 40 km/h ) - ceste namijenjene za mješoviti promet služe za kretanje svih vrsta cestovnih vozila kao što su motorna vozila, zaprežna vozila, biciklisti, pješaci KONSTRUKTIVNI ELEMENTI CESTE - tehnički elementi ceste: - brzina - minimalni radijusi zavoja - uzdužni nagib - poprečni nagib - preglednost - širina prometnih traka - broj prometnih traka - širina rubnih traka - širina dodatnih traka za spora vozila - širina i urenenost bankina - biciklističke i pješačke staze - proširenje kolnika u zavoju zbog dugačkih vozila - pravilno zaobljenje kolnika - pravilno postavljanje signalizacije - konstruktivni elementi ceste: 1.) Uzdužni profil ceste – je uzdužna vertikalna projekcija presjeka ceste u odnosu na teren Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 8 Željeznička tehnička škola Moravice - niveleta ceste – presječna linija površine ceste s vertikalnom podužnom ravninom, pokazuje nadmorsku visinu osi ceste u svakoj točki dužine - iz uzdužnog profila se vide: usponi, padovi, vertikalne krivine, stacionaža ceste i putni objekti - virtualni koeficijent je odnos zračne dužine i stvarne dužine ceste i kada je bliži jedinici onda je cesta povoljnija za promet zračna dužina ceste Vk = ---------------------------------stvarna dužina ceste 2.) Poprečni profil ceste – je vertikalni presjek postavljen na uzdužnu os ceste, pokazuje
konfiguraciju terena lijevo i desno od ceste - oblici poprečnog profila mogu biti u obliku usjeka, zasjeka, nasipa, tunela 3.) Situacijski plan ceste – je tlocrt ili horizontalna projekcija ceste - posebno bitan kod prijevoza specijalnih tereta za odrenivanje itinerera 4.) Podloga ceste – cesta se kao granevinski objekat dijeli na gornji i donji stroj - sastavni dijelovi gornjeg stroja su: kolovoz, ivične trake, bankine, pješačke i biciklističke staze, rigoli, jarkovi OBILJEŽJA CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA - motorna vozila moraju imati sljedeća svojstva: - tehnička - tehničko-eksploatacijske - prijevozna - svojstvo ekonomičnosti - svojstva koja vozaču omogućavaju normalne uvjete rada - tehnička svojstva – sigurnost, trajnost, pokretljivost, stabilnost i elastičnost - ekonomski vijek trajanja kreće se od 6 do 10 godina što ovisi o veličini godišnjeg rada odnosno oko 350 000 km kod vozila veće nosivosti i 250 000 km kod vozila manje nosivosti - fizički vijek trajanja je uvijek veći od ekonomskog - ekonomski i fizički vijek ovise o načinu rukovanja i održavanja - tehničko-eksploatacijska svojstva – vučna sposobnost, elastičnost, stabilnost, trajnost, lakoća pristupa pojedinim dijelovima i sklopovima te promjer kretanja - prijevozna svojstva – nosivost, tovarni volumen, mogućnost čuvanja robe pri prijevozu, prilagodljivost tovarnog sanduka specifičnostima robe, mogućnost brzog utovara i istovara i mogućnost bržeg poduzimanja sanitarno-tehničkih mjera - svojstvo ekonomičnosti – minimalna potrošnja goriva i maziva u odnosu na odrenenu veličinu pogonskog rada - potrošnja na praznom hodu - standardna potrošnja - specifična potrošnja 100 x k - eksploatacijska potrošnja Kep= --------------l k – stvarna količina utrošenog goriva u litrama l – dužina prevaljenog puta u kilometrima - svojstva koja vozaču omogućuju lako i udobno upravljanja - lakoća upravljanja vozilom i elastičnost kretanja - lakoća upravljanja – konstrukcijski dobro izveden upravljački mehanizam - otpori pri kretanju izazivaju poprečne i uzdužne vibracije koje otežavaju rad vozača Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 9 Željeznička tehnička škola Moravice VRSTE CESTOVNIH VOZILA ZA PRIJEVOZ TERETA MOTORNA VOZILA
- motorni tricikli – pogonski dio nalazi se iza ili ispred tovarnog prostora - ako je tovarni sanduk ispred onda se smije tovariti najviše do visine glave vozača - namijenjeni za gradski prijevoz - kamioni – male nosivosti do 1,5 tona - srednje nosivosti preko 1,5 tona do 5 tona - velike nosivosti preko 5 tona - sanduci – s niskim, visokim, otvorenim, zatvorenim stranicama, sa i bez krova, pomični i nepomični sanduci, sanduci u obliku rešetki, zatvoreni ili furgon - tegljač – razdvojenog tipa, sastavljeno od vučnog dijela i poluprikolice koja se prednjim dijelom oslanja na vučni dio a na zadnjem ima jednu ili više osovina, spoj je preko tanjuraste spojke, jedno vučno vozilo poslužuje i tri poluprikolice - transportni traktor – tovarni sanduk vuče za sobom - kratka šasija, velika manevarska sposobnost, vuče dvije ili više prikolica - koristi se u lukama, zrakoplovnim pristaništima, skladištima a sa dodatnim urenajima može poslužiti i u šumarstvu, poljoprivredi - motorni prednjaci – auto-traktori – kamioni s jako skraćenim tovarnim sandukom, a služe za vuču specijalnih prikolica PRIKLJUČNA CESTOVNA VOZILA - nemaju vlastiti pogon - svrha – povećanje prijevozne moći, smanjenje troškova, veće iskorištenje vučnog vozila - moraju se lagano kretati, biti što lakša, što jednostavnija i da imaju kočnice te urenaje za signalizaciju - vrste priključnih vozila – prikolice - poluprikolice - specijalne prikolice - prikolice – tovarni sanduk smješten na dvije ili više osovina - poluprikolice – mogu biti u obliku otvorenih platformi, sa stranicama različitih veličina, u obliku furgona, cisterni i kao kiperi, s vučnim dijelom spojena tanjurastom spojkom - specijalne prikolice – namijenjene za naročite vrste prijevoza, za teške terete - specijalna teretna vozila – za prijevoz granevinskih materijala ( grederi, mješalice, damperi, kiperi ) - cisterne ( tekućine i plinovi ) - komunalna vozila (vatrogasna vozila, vozila za održavanje čistoće, policijska vozila, za održavanje komunalnih instalacija - hladnjače ( provjetravajuće, hladnjače ili vozila s rashladnim urenajem )
- pokretne radionice - pokretne pekare, kuhinje NAČIN USTROJAVANJA PRIJEVOZNIH DJELATNOSTI - s gledišta ustroja glavni zadatak prijevoznog procesa je: - da se teret preda u onom stanju u kojem je primljen Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 10 Željeznička tehnička škola Moravice - da se preveze uz što manje prijevozne troškove - da se preveze u što kraćem vremenu - da se prijevozna sredstva što bolje koriste - prijevozna usluga može se realizirati putem: a) javnog prijevoza b) prijevoza za vlastite potrebe - organizacija javnog prijevoza može imati sljedeću strukturu: - radna jedinica gradski promet - radna jedinica menumjesni promet - radna jedinica menunarodni promet - radna jedinica putnički promet - zajedničke službe USTROJ PRIJEVOZNOG PROCESA - u prijevoznom procesu postoje tri faze rada i to: a) pripremna faza b) faza izvršenja c) faza okončanja - u pripremnoj fazi dolaze ovi poslovi: - davanje ili primanje upita mogućnosti prijevoza - stupanje u kontakt s poslovnim partnerom - sklapanje ugovora o prijevozu - izbor ljudi, sredstava i mehanizacije - izdavanje dokumentacije - u fazi izvršenja dolaze ovi poslovi: - javljanje poslovnom partneru o dolasku na utovar - preuzimanje dokumentacije o teretu - utovar i slaganje tereta - učvršćivanje tereta - pokusna vožnja - prijevoz - prijeva o prispijeću tereta primatelju - istovar ili pretovar - preuzimanje tereta potvrnivanjem prijevozne dokumentacije - ova faza mogla bi se opet podijeliti u tri faze i to: - utovar - prijevoz - istovar - utovar i istovar možemo opet smatrati neproduktivnim fazama - prijevoz se može smatrati produktivnom fazom
- na vrijeme utrošeno na utovar, pretovar i istovar može se utjecati: - organizacijom rada - primjenom mehanizacije - primjenom sredstava racionalizacije - utovarno – istovarnim objektima - u fazi okončanja dolaze ovi poslovi: - predaja prijevozne dokumentacije - analiza i obračun prijevoznih troškova - pisanje računa za izvršeni prijevoz - izvršenje naplate za prijevoznu usulgu Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 11 Željeznička tehnička škola Moravice PRIJEVOZNA DOKUMENTACIJA a) DOKUMENTI VOZAČA - vozačka dozvola - putna isprava - razne potvrde kod prijevoz specijalnog tereta - ostali dokumenti b) DOKUMENTI VOZILA - prometna dozvola - dozvola za prijevoz po stranim zemljama - potvrda o osposobljenosti vozila za razne vrste prijevoza - ostala dokumentacija ovisna o vrsti prijevoza c) DOKUMENTI TERETA - otpremnica - dostavnica - spisak pošiljaka - naznaka o porijeklu robe - izvozna, uvozna i prijevozna dozvola za teret - ostala dokumentacija ab) - tahograf - knjižica za provjeravanje rada voznog osoblja ac) - zapisnik o lomu ili manjku tereta bc) - karnet TIR abc) - nalog za utovar tereta - putni nalog - menunarodni putni nalog - tovarni list - tovarni list i račun - račun za izvršeni prijevoz RAD NA UTOVARU I ISTOVARU - utovar i istovar obavlja se na utovarno-istovarnim stanicama u čije područje rada spada: - prijem i otprema tereta - skladištenje tereta - pripremanje tereta za prijevoz
- utovar i istovar tereta - izdavanje prijevozne dokumentacije - za obavljanje tih poslova utovarno-istovarne stanice moraju imati: - utovarno-istovarne prostore za manipulaciju teretom - prostor za smještaj tereta - postrojenja za mjerenje tereta - prilazni putevi i prostori za manevriranje vozila - službene i pomoćne prostorije - kapacitet utovarno-istovarne stanice ovisi o količini tereta koja se izmanipulira u jedinici vremena, a to opet ovisi o: - prostoru za utovar i istovar koji mora imati utovarno-istovarni front za postavljanje vozila: a) uzdužno b) okomito Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 12 Željeznička tehnička škola Moravice c) koso - manipulativnim sposobnostima tereta s ambalažom - načinu utovara i istovara: a) ručni b) mehanizirani - vrsti tereta, njegovih osobina, dimenzija i težine - klimatskim i vremenskim uvjetima SLAGANJE, ZAŠTITA I ČUVANJE TERETA - prilikom utovara vozač mora voditi brigu o ravnomjerno rasporenenom teretu na vozilu te da se ne prekorači dopušteni osovinski pritisak i nosivost vozila - teret mora biti tako složen i po potrebi pričvršćen da se spriječi njegovo pomicanje - slaganje tereta ima mnogostruko značenje: - da se što bolje iskoristi zapremina i nosivost vozila - da teret ne prelazi gabarit vozila - da se osigura stabilnost vozila - da se poveća produktivnost utovarno-istovarne mehanizacije - prije utovara treba napraviti plan slaganja tereta – CARGO PLAN - teret se slaže od prednjeg dijela vozila prema zadnjem da se osovine ravnomjerno opterećuju - teži se teret uvijek slaže dolje prema prednjem dijelu vozila - rasuti tereti tovare se samo do visine stranice - nakon završenog utovara posada motornog vozila dužna je teret na vozilu dobro povezati, učvrstiti i osigurati a stranice tovarnog sanduka dobro zatvoriti, povezati lancima, ceradu dobro zategnuti i povezati - po potrebi postavljaju se i posebni svjetlosni signali, znakovi i ploče za obilježavanje tereta - odgovornost za čuvanje tereta u toku prijevoza pada na članove posade motornog vozila
- pod čuvanjem se smatra kvalitativno i kvantitativno očuvanje tereta i predaju primatelju u istom stanju u kojem je bio predan na prijevoz - u prijevoznom procesu teret se štiti na više načina: obilježavanjem raznim oznakama, pričvršćivanjem i vezivanjem tereta, korištenjem cerada i mreža ISTOVAR TERETA I PREDAJA PRIMATELJU - obavijest o prispijeću tereta vozač je dužan dostaviti na adresu koju označi pošiljatelj - pravovremenim obaviještavanjem primatelj je u mogućnosti da organizira način istovara kako bi se obavio u što kraćem roku - vozači su dužni nadgledati istovar - ako primatelj iz bilo kojeg razloga odbije primiti teret vozač je dužan o tome obavijestiti odgovornu osobu u svojoj organizaciji - ako se utvrdi oštećenje ili gubitak tereta vozač je dužan zatražiti da se to utvrdi zapisnički, jedan primjerak zapisnika uzima sa sobom - nakon izvršenog istovara, primopredaje tereta bez primjedbi vozač je dužan zatražiti primatelja potpisivanje prijevozne dokumentacije i to: putni list, tovarni list, prijevoznicu VRSTE PRIJEVOZA TERETA PREMA ORGANIZACIJI LINIJSKI PRIJEVOZ - je prijevoz koji se odvija na unaprijed utvrnenoj liniji po utvrnenom redu vožnje i tarifi Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 13 Željeznička tehnička škola Moravice - može biti: - stalan ( preko cijele godine ) - sezonski ( tokom nekog vremenskog perioda ) - povremeni ( prema slučajnim i pojedinačnim zahtjevima ) - svaki od ovih načina organizacije linijskog prijevoza može biti: direktan i relacijski - osnovni uvjeti za organizaciju linijskog prijevoza su: - postojanje objekata za sakupljanje i razvrstavanje tereta kao što su skladišta, autoteretni kolodvori i javna skladišta - postojanje minimalne količine tereta - stalna potražnja za prijevozom SLOBODNI ILI PRIGODNI PRIJEVOZ - je prijevoz koji se obavlja od prigode do prigode odnosno prema ukazanoj potrebi, a naplaćuje se prema menusobnoj pogodbi - uvjeti prijevoza odrenuju se sporazumno izmenu prijevoznika i korisnika za svaki pojedini slučaj - može se podijeliti na: - lokalni ( gradski i prigradski ) - menumjesni - menunarodni prijevoz tereta
- slobodni prijevoz mogu obavljati prijevozničke organizacije kao i individualni prijevoznici - cijena prijevoza odrenuje se prema trenutnoj tržišnoj vrijednosti prijevoza PRIJEVOZ OPASNIH TERETA - opasan teret je teret osjetljiv na vanjske utjecaje pod kojima mogu izazvati eksploziju, požar, trovanje, zarazu i slično pa su opasni za: - osobe koje njime rukuju - prijevozna sredstva - osobe i objekte koji se nalaze u blizini - opasni tereti podijeljeni su po klasama: - KLASA 1 – eksplozivne tvari i predmeti - KLASA 2 – plinovi - KLASA 3 – zapaljive tekućine - KLASA 4 – zapaljive čvrste tvari - KLASA 5 – oksidirajuće tvari i organski peroksidi - KLASA 6 – otrovne tvari i zarazne tvari - KLASA 7 – radioaktivne tvari - KLASA 8 – korozivne tvari - KLASA 9 – različite opasne tvari i predmeti - ADR – podsjetnik rada za prijevoz opasnih tereta - isprave – dozvola vozača da je osposobljen za prijevoz opasnih tereta - potvrda pošiljatelja o vrsti tereta - popratna dokumentacija o teretu - točan naziv tereta - kemijska kartica za vozača u kabini - vozač – da li je upoznat s teretom koji prevozi - da li je pročitao kemijsku karticu - da li je upoznat s podsjetnikom u slučaju nesreće - da li je upoznat s opremom za slučaj potrebe Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 14 Željeznička tehnička škola Moravice - poznaje li mjere koje se poduzimaju u slučaju opsnosti - oprema – da li su svi protupožarni aparati na vozilu ispravni - da li je vozilo ispravno obilježeno - da li je u vozilu sva oprema za signalizaciju u slučaju nezgode - da li je u vozilu osigurana sva oprema za vozača - postoji li oprema za prvu pomoć - ispravnost vozila – prije svake vožnje vozilo se mora pregledati i ustanoviti stupanj tehničke ispravnosti - vožnja – da li je posada sposobna za vožnju - da li vremenske prilike dozvoljavaju prijevoz - da li je vozilo pravilno utovareno i teret osiguran - ponašanje u slučaju nezgode – postupiti u skladu s uputama iz kemijske kartice - ugasiti motor - isključiti sve izvore električne energije
- osigurati vozilo - propisno označiti mjesto nezgode - obavijestiti vatrogasce i policiju - upozoriti sudionike u prometu i okolno stanovništvo PRIJEVOZ SPECIJALNIH TERETA - specijalni teret je teret koji svojim karakteristikama zahtijeva poseban režim prijevoza - prije prijevoza potrebno je obaviti neke predradnje: - pribaviti sve podatke o teretu - osigurati posebna vozila za prijevoz - izraditi elaborat - itinerer prijevoza - utovar tereta i istovar - izraditi terminer ukupnog vremena prijevoza - izraditi dokumentaciju - izabrati vozno osoblje - pribaviti sve potrebne dokumente - organizacija i tehnika prijevoza specijalnih tereta predvina tri osnovne faze: 1.) PRIPREMNA FAZA – a) ugovaranje prijevoza b) odrenivanje itinerera – pregled dokumentacije trase - minimalni radiusi cesta - lokacija mjesta za rekonstrukciju - predvinanje zaobilazne ceste - odrenivanje mjesta za odmor, pretjecanje, mimoilaženje - odrenivanje meteoroloških uvjeta c) prikupljanje raznih dozvola d) projektiranje prijevoza – napraviti skicu tereta na vozilu - ustanoviti osovinske pritiske, dužinu širinu, visinu e) slanje zahtijeva za dobivanje prijevoza f) pisanje prijevozne dokumentacije 2.) IZVRŠENJE PRIJEVOZA – koji počinje utovarom, centriranjem i učvršćenjem tereta, te postavljanjem signalizacije koja označava gabarite, u toku prijevoza više puta kontrolirati teret 3.) FAZA OKONČANJA – predaja tereta, potpisivanje prijevozne dokumentacije, pisanje računa za izvršeni prijevoz Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 15 Željeznička tehnička škola Moravice PRIJEVOZ LAKOPOKVARLJIVE ROBE - lakopokvarljiva roba je grupa prehrambenih namirnica koja se uslijed klimatskih i drugih utjecaja mogu u kratkom roku pokvariti - svrstava se u sljedeće grupe: a) lakopokvarljive namirnice – pokazuju osjetljivost na vremenske i temperaturne utjecaje
b) svježe namirnice c) smrznute namirnice – podvrgnute hlanenju ispod – 7 do - 18 stupnjeva d) duboko smrznute namirnice – podvrgnute hlanenju ispod – 18 stupnjeva - lako pokvarljive namirnice mogu se grupirati na: - mesne namirnice - mliječne namirnice - voće i povrće - pića i sokovi - vozila za prijevoz lako pokvarljivih namirnica: - termička – hladnjače - izotermička - zagrijavajuća - provjetravajuća - vozila moraju biti sa hermetički zatvorenim vratima na zadnjem čeonom zidu, rashladna komora mora imati odrenene urenaje za pričvršćivanje namirnica ( kuke za meso ), nalaze se u komori a kontrolni instrumenti u kabini vozača - izvršenje prijevoza – dolazak na utovar – čišćenje rashladne komore, doći u točno vrijeme na utovar što se upisuje u putni nalog i tovarni list - za vrijeme utovara – provjeriti temperaturu, zabilježiti nedostatke, provjeriti količinu robe - pred polazak - na putu - pri dolasku MEdUNARODNI PRIJEVOZ TERETA - cestovni promet u menunarodnom prijevozu zauzima posebno mjesto, zbog brzine, prijevoza od vrata do vrata, elastičnosti prilagonavanja nastalima situacijama, smanjenja troškova ambalažiranja - svaki prijelaz granice zahtijeva odreneno vrijeme zadržavanja radi pregleda carinskih formalnosti, a to utječe na brzinu prijevoza - da bi se olakšao prijelaz državne granice potpisana je menunarodna konvencija TIR ( 1959. god. ) - konvencija iz 1959. godine je revidirana 1975. a stupila je na snagu 20. ožujka 1978. godine - TIR – transport internacional par la route ( menunarodni cestovni prijelaz ) - režim TIR sadrži četiri osnovna zahtijeva: - teret se mora prevoziti u vozilima ili kontejnerima koji osiguravaju sve garancije u pogledu sigurnosti - teret mora pratiti menunarodni karnet koji služi kao kontrolni dokument otpremnoj, tranzitnoj i uputnoj zemlji - rad carinskih organa otpremne zemlje mora biti priznat od strane zemalja i uputne zemlje
- sve novčane pristojbe za vrijeme prijevoza moraju biti priznate garancijom - kada treba obaviti menunarodni prijevoz tereta može se postupiti na sljedeći način: a) da se teret prevozi prema sporazumu TIR b) sa spiskom robe Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 16 Željeznička tehnička škola Moravice c) pod pratnjom d) sa carinskom popratnicom - u tom slučaju carinjenje robe obavlja se na polaznoj carini najbližoj mjestu utovara i carini opredjeljenja - isprave za menunarodni prijevoz a) za osoblje b) za vozilo c) za teret ili robu - da bi se mogao izvršiti prijevoz na osnovi konvencije TIR potrebno je imati popratnu dokumentaciju: - karnet TIR - menunarodni tovarni list - ostala dokumentacija - carinski organi provjeravaju pouzdanost podataka unijetih u karnet, provjeravaju vozilo i kontejner i stvaljaju carinske plombe čiji se brojevi upisuju u karnet TIR - karnet TIR sadrži niz listića u duplikatu koji služe carinskim organima za kontrolu kretanja vozila - konvencijom TIR predvineni su uvjeti koje mora ispunjavati vozilo ili kontejner a što je utvrneno posebnim pravilnikom koji je dodan kao prilog - svaka zemlja ima svoju dozvolu koja se izdaje na graničnom prijelazu - pojedine države bilateralnim ugovorima svake godine odrenuju broj dozvola na bazi reciprociteta - TIR karnet se izdaje u zemlji polaska ili u zemlji u kojoj je nositelj karneta namješten ili živi - TIR karnet štampan je na francuskom, prva stranica ovitka na engleskom, moraju se dodati listovi s prijevodima - TIR karnet vrijedi do zaključenja prijevoznog TIR procesa - za skup vozila ili više kontejnera na jednom vozilu izdaje se jedan karnet - polazne carinarnice moraju se nalaziti u istoj zemlji, carinarnica odredišta može se nalaziti u najviše dvije zemlje, ukupan broj polaznih i odredišnih carinarnica ne smije biti više od četiri - ako transport obuhvaća samo jednu polaznu i jednu odredišnu carinarnicu TIR karnet mora
sadržavati najmanje dva lista za zemlju polaska, tri za odredišnu zemlju, zatim po dva lista za svaku tranzitnu zemlju OBJEKTI U SLUŽBI PRIJEVOZA - da bi cestovni prijevoz mogao ispuniti sve zadatke potrebno je raspolagati i s objektima koji omogućuju brži, sigurniji, funkcionalniji i jeftiniji prijevoz - menu te objekte ubrajaju se: - zbirna skladišta - auto – teretni kolodvori ZBIRNA SKLADIŠTA – prostori gdje se obavlja skupljanje komadnih pošiljaka generalnog tereta - osim skupljanja tu se roba razvrstava po smjerovima, po primateljima ili vrstama tereta - vrste zbirnih skladišta su: - u sklopu organizacije - samostalna - skladišta udruženih prijevoznih organizacija - zbirna skladišta za treće osobe nazivaju se javnim skladištima AUTO – TERETNI KOLODVORI – prostori ili mjesta gdje se obavlja javno i organizirano: skupljanje komadnih pošiljaka, razvrstavanje po pravcima, spremanje i skladištenje, razvrstavanje po primateljima Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 17 Željeznička tehnička škola Moravice - zadatak: omogućuju linijski i kombinirani prijevoz, racionalno korištenje velikih prijevoznih jedinica, ekonomično manipuliranje teretom pomoću paleta i kontejnera - dodatne usluge: - servisno – remontne usluge - sigurnosno – zaštitne mjere - liječničke usluge - kontrola prijevoza - lokacija izvan grada, u blizini prometnica, na prostornim površinama, u blizini potrošačkih centara, izvan naselja radi ekološke čistoće TAHOGRAF - urenaj u obliku sata koji radi na principu prenošenja linearnog gibanja centrifugalnog regulatora u linearno gibanje indikatora - mehanizam tahografa na pločici ili ulošku od papira presvučenog tankim slojem parafina automatski ispisuje pomoću safirske igle fine linije čime podložni papir postaje vidljiv - evidentiraju se sljedeći podaci: - početak rada vozača - kraj rada i vožnje - vrijeme vožnje i stajanja
- broj zaustavljanja - prijenena udaljenost - utrošena količina goriva - brzina vožnje - broj okretaja motora - pojedinačnost i ukupnost prijenenog puta - izmjena vozača - uložak od papira sastoji se od unutarnjeg polja na koje se podaci unose ručno i vanjskog polja gdje se obavlja registracija podataka - pojedini tipovi tahografa s odgovarajućim ulošcima mogu se koristiti za jedan dan ili sedam odnosno osam dana - analiza dijagrama tahografa pokazuje: - igličasti oblik – pokazuje velike promjene u brzini - tupi oblik – umjerenija vožnja POSADA VOZILA - posadu vozila predstavljaju neposredni izvršitelji prijevoznog zadatka tj. oni koji rade uz vozilo kao vozači, prijevozni radnici i kod specijalnih vozila pratitelji - broj članova ovisi o vrsti vozila, dužini puta i svojstvima tereta koji se vozi - broj članova odrenuje se najčešće na sljedeći način: a) na relacijama do 500 km bez obzira na vrstu vozila rasporenuje se jedan vozač b) na relacijama preko 500 km na teretna vozila kojima najveća dopuštena težina prelazi 20 tona može se rasporediti jedan vozač pod uvjetom da mu se nakon svakih 500 km osigura propisano vrijeme odmora ili zamjena, ako ne onda se odrenuju dva vozača c) u menunarodnom prometu na relacijama do 450 km kao u točki b) d) na relacijama gradskog i prigradskog prometa i prijevoza stvari težine do 20 kg i vozila najveće dopuštene težine do 3500 kg rasporenuje se jedan vozač ako su komadne pošiljke teže od 20 kg rasporenuju se i prijevozni radnici e) kad se prevoze opasne stvari rasporenuju se dva vozača Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 18 Željeznička tehnička škola Moravice f) kod prijevoza specijalnih tereta rasporenuje se potreban broj vozača i ostalih radnika - vozači svih vrsta prijevoza stvari moraju imati stručnu spremu kvalificiranog vozača - upravljati vozilom smije samo vozač koji ima odgovarajuću vozačku dozvolu - radno vrijeme članova posade sastoji se od vremena provedenog na efektivnom radu i vremena obavezne prisutnosti na mjestu obavljanja posla - upravljanje vozilom iznad 3500 kg težine ne smije neprekidno trajati dulje od 5 sati - prije početka vožnje vozač mora imati najmanje 10 sati odmora - prijevozni radnici – radnici koji se rasporenuju na motorna vozila u svojstvu članova posade
radi obavljanja poslova utovara, pretovara ili istovara - operativno osoblje – kao organizatori prijevoznog procesa su disponenti, prometnici i kontrolori - vrste disponenata: - lokalnog prijevoza - menugradskog prijevoza - menunarodnog prijevoza - linijskog prijevoza - slobodnog prijevoza - za specijalne prijevoze - tehnički referent ( referent voznog parka ) - kontrolno osoblje – kontrolori prometa TEMELJNI UVJETI RACIONALIZACIJE PRIJEVOZA - pripremanje komadnog tereta u veće jedinice tereta pri ćemu se mora paziti na dimenzije kako bi se mogla primijeniti i druga sredstva racionalizacije prijevoza - kombinirani prijevoz – teret se prevozi sredstvima dviju ili više grana prometa - uvonenjem paleta i kontejnera ostvarena je znatna racionalizacija pretovarnih i skladišnih manipulacija čime je uklonjena tehnološka pa i ekonomska barijera prijevoza izmenu raznih grana prometa - tri oblika kombiniranog prijevoza: a) prijevoz paketirane i paletizirane robe b) prijevoz u kontejnerima c) prijevoz tovarnih sredstava jedne grane prometa sredstvima druge grane - cilj kombiniranog prijevoza je omogućiti najbrži i kvalitetan prijevoz od vrata do vrata - metode kombiniranog prijevoza su sljedeće: 1. prijevoz cestovnih vozila željeznicom 2. prijevoz velikih kontejnera željeznicom 3. prijevoz željezničkih vagona cestovnim vozilima 4. prijevoz putničkih vozila željeznicom 5. prijevoz cestovnih vozila sredstvima vodenog prometa 6. prijevoz željezničkih vagona i cestovnih vozila feribotima 7. prijevoz vozila i tereta zrakoplovima - neki sustavi kombiniranog prijevoza: a) sustav Piggy – back – prijevoz cestovnih prikolica i poluprikolica na željezničkim plato vagonima b) sustav klokan – vagoni prilagoneni za prijevoz prikolica i poluprikolica bez skidanja kotača ( dijelovi poda za kotače su upušteni ) c) sustav niskih vagona – vagoni su člankastog sastava, niskog poda, utovar se obavlja navoženjem preko prijelaznog mostića d) sustav feri - bot - prijevoz željeznički vagona i cestovnih vozila brodovima na veće udaljenosti Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 19 Željeznička tehnička škola Moravice
PALETIZACIJA – okrupnjavanje robe u veće jedinice radi primjene sredstava pretovarne mehanizacije da bi se ubrzao proces prijevoza i time snizili troškovi prijevoza - paleta je vrsta pomoćne opreme koja omogućuje formiranje kompaktnog i čvrstog paketa složenog iz raznih vrsta komadne robe - vrste paleta: - prema namjeni: ravne, boks-palete, sanduk, specijalne - prema materijalu: drvene, metalne, plastične, kombinirane - prema pokretljivosti: obične, polupokretne, pokretne ( u okviru ove podjele još se dijele na: sklopive, rasklopive i čvrste ) - palete se još razvrstavaju i prema načinu postavljanja nogara, broju ulaza za viljuškare i nosivosti - ravna paleta – ravna čvrsta podloga bez nadgradnje - dimenzije: 800 x 1000 i 1000 x 1200 - težina ne smije prijeći 5% nosive težine ili oko 25 kg - prednosti paletizacije: brži utovar i istovar za 5 – 10 puta, smanjuje se zadržavanje vozila na utovaru, manjim brojem vozila prevozi se više tereta, smanjuje se radna snaga KONTEJNERIZACIJA – je druga mjera racionalizacije prijevoza tereta čime se racionalizirala ambalaža u integralnom prijevozu - kontejner je manipulativno-prijevozna oprema, u obliku zatvorene posude u obliku sanduka, cisterne, sanduk – hladnjaka, vreće specijalne namjene - vrste kontejnera: a) kontejneri europskih željeznica ( UIC ) b) kontejneri internacionalne organizacije za standardizaciju ( ISO ) - prema nosivosti mogu biti: lakši, srednji, teški - prema volumenu mogu biti: mali, srednji, veliki i specijalni - prema namjeni: univerzalni i specijalni - prema vrsti tereta: za komadni, rasuti, tekući - prema pokretljivosti: nepokretni, pokretni sa kotačićima - prema materijalu: metalni, drveni, kombinacija gume, sintetike ili tekstila - prema rasklopivosti: nesklopivi, sklopivi - ciljevi primjene kontejnerizacije su: - smanjenje troškova ambalažiranja - bolja zaštita tereta - formiranje podesnih prijevoznih jedinica čime se postiže brzina manipuliranja - puna iskorištenost prostora vozila - optimalno iskorištenje skladišnog prostora - smanjenje ukupnih troškova prijevoza - uvjeti koje mora ispunjavati kontejner su: čvrst, lagan, otporan na vremenske prilike, brz utovar i istovar, tipiziran, standardiziran, da se lako otvara, zatvara i čisti itd.
- mehanizacija za manipulaciju kontejnerima: sve vrste viličara, dizalice, podizne platforme i dizala STUPANJ ISKORIŠTENJA VOZNOG PARKA - stupanj iskorištenja prikazuje se koeficijentima - može se odnositi na cjelokupni vozni park ili na dio tehnički ispravnog voznog parka - koeficijent iskorištenja voznog parka jednak je odnosu broja kalendarskih autodana na radu i ukupnog broja autodana - koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog voznog parka jednak je odnosu izmenu broja autodana na radu i autodana tehnički ispravnih vozila Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 20 Željeznička tehnička škola Moravice - koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka jednak je odnosu broja autodana tehnički ispravnih vozila i broja ukupnih autodana - koeficijent tehničke neispravnosti voznog parka jednak je odnosu izmenu broja autodana tehnički neispravnih vozila i broja ukupnih autodana KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA PRIJEdENOG PUTA - jednak je odnosu prijenenih kilometara s teretom i ukupnog prijenenog puta u kilometrima - može se odrediti za jednu običnu vožnju, složenu vožnju, jedinicu voznog parka ili cijeli vozni park - veličina koeficijenta ovisi o organizaciji prijevoznog procesa, menusobnom odnosu otpreme i dopreme, o mogućnosti prijevoza raznovrsnih tereta istim prijevoznim sredstvima - srednja dužina vožnje s teretom jednaka je odnosu ukupnog prijenenog puta s teretom prema broju izvršenih vožnji - srednji dnevni prijeneni put jednak je odnosu ukupnog prijenenog puta voznog parka prema broju autodana na radu za promatrani period vremena - srednje rastojanje prijevoza jedne tone tereta jednako je odnosu ostvarenog prijevoznog rada prema količini prevezenog tereta POKAZATELJI GOSPODARSTVENOG UČINKA - su: - mogući tonski kilometri - stvarni tonski kilometri - prosječni put jedne tone tereta - mogući tonski km izračunavaju se množenjem registrirane korisne nosivosti vozila s udaljenošću puta - stvarne tonske km dobijemo množenjem težine prevezenog tereta u tonama s dužinom prijenenog puta u kilometrima
- odnos izmenu izvršenog i mogućeg prijevoznog učinka nazivamo koeficijentom iskorištenja nosivosti ( dinamički ), a statički koeficijent iskorištenja jednak je omjeru stvarnog opterećenja i mogućeg opterećenja vozila - prosječni put jedne tone tereta dobijemo kao omjer tonskih kilometara i broja prevezenih tona tereta - tehnička brzina je omjer prijenenih kilometara i pripadnog vremena ( put koji prijene vozilo u jedinici vremena ) - putna brzina je prosječna brzina vozila za vrijeme korištenja vozila od polaznog do ciljnog mjesta - komercijalna brzina je odnos puta koji prijene vozilo u jedinici vremena s tim što se uzima cijelo vrijeme koje je vozilo provelo u radu na nekom zadatku K KM K M km t u = Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 21 Željeznička tehnička škola Moravice RAD I PROIZVODNOST VOZNOG PARKA - prijevozna sposobnost voznog parka je odnos mogućeg broja prevezenih tona u jednom autosatu rada - prijevozni učinak je odnos ostvarenih tonskih kilometara u jednom satu - na prijevoznu sposobnost i prijevozni učinak ima utjecaj kilometri pod teretom, tehnička brzina, vrijeme stajanja, utovar, istovar, koeficijent iskorištenja prijenenog puta, stupanj iskorištenja nosivosti Vozač motornog vozila – Prijevoz tereta 22 Željeznička tehnička škola Moravice Pitanja za ponavljanje 1. Kako je podijeljen cestovni teretni prijevoz? 2. Što se podrazumijeva pod pojmom tereta, a što pod pojmom robe u prijevoznom procesu? 3. Na koji način i kako je izvršena podjela tereta? 4. Što se podrazumijeva pod prijevoznom i manipulativnom sposobnošću tereta? 5. Ambalaža: pojam i vrste? 6. Objasniti prijevozne tokove? 7. Koja svojstva moraju imati motorna vozila? 8. Koje su vrste vozila?
9. Što su to specijalna teretna vozila? 10. Kako je klasificirana prijevozno-manipulativna mehanizacija? 11. Koje su vrste viličara i koji im je način primjene? 12. Prijenosnici: vrste i primjena? 13. Kako je izvršena podjela cesta? 14. Konstruktivni elementi ceste? 15. Koje su vrste priključnih vozila? 16. Koje su osnovne faze rada u prijevoznom procesu? 17. Koje su faze izvršenja u prijevoznom procesu? 18. Koju prijevoznu dokumentaciju poznajete? 19. Što su to utovarno-istovarne stanice ? 20. Na koji se sve način može izvršiti utovar i istovar tereta ? 21. Kako se teret učvršćuje na vozilu? 22. Kako se dijeli prijevoz tereta prema organizaciji? 23. Nabrojiti opasne terete? 24. Koje se predranje moraju obaviti prije prijevoza specijalnog tereta? 25. Koje su vrste vozila za prijevoz lakopokvarljive robe? 26. Pojam i značenje konvencije TIR? 27. Karnet TIR? 28. Što su zbirna skladišta, a što auto-teretni kolodvori? 29. Koje podatke evidentira tahograf? 30. O čemu ovisi broj članova posade vozila i kako se to odrenuje? 31. Objasniti kombinirani prijevoz? 32. Objasniti pojam paletizacije? 33. Objasniti pojam kontejnerizacije? 34. Koji su pokazatelji gospodarstvenog učinka? 35. Objasniti tehničku, putnu i komercijalnu brzinu?
