VELIMIR BLAŽEVIĆ
STRANJANI I MATOŠEVCI SPOMEN DA IM SE SAČUVA
BANJA LUKA, 2015.
VELIMIR BLAŽEVIĆ
STRANJANI I MATOŠEVCI SPOMEN DA IM SE SAČUVA
U POVODU DVADESETE GODIŠNJICE EGZODUSA HRVATA KATOLIKA (1995.-2015.)
BANJA LUKA, 2015.
Umnoženo fotokopiranjem u 15 primjeraka
PREDGOVOR U knjizi o selima Stranjani i Matoševci: Rodni kraj i vlastiti korijeni vole se i ne zaboravljaju, tiskanoj 2008. godine, uz tekstove različitog sadržaja doneseno je i dosta fotografija pojedinih osoba i manjih ili većih skupina ljudi, te većeg broja kuća, kako onih devastiranih i porušenih tako i novih ili obnovljenih. Svi koje je knjiga zanimala i koji su je željeli imati, najprije su pogledali ima li njih i njihove kuće na kojoj od tih fotografija. Tada sam se uvjerio da je dobro što su u knjizi, bilo unutar teksta ili na kraju knjige, stavljene brojne fotografije, ali sam također uvidio i da je trebalo snimiti i donijeti fotografije svih stranjanskih i matoševačkih kuća. To me je potaklo da obiđem i snimim i one kuće kojih u spomenutoj knjizi nema, a koje još stoje čitave ili su više-manje devastirane i porušene, te barem temelje i tragove onih koje su potpuno uništene, ili mjesta na kojima su nekad stajale. Također je dodan i niz fotografija krajolikâ koji prikazuju ljepotu prirode Stranjana i Matoševaca. Jedan dio tekstova iz spomenute knjige preuzet je i u ovu spomen-knjigu, a dosta je dodano i novoga. Mnoge danas zanima tko su im, i odakle su došli njihovi preci. Iako je u naprijed spomenutoj knjizi za većinu prezimena u Stranjanima i Matoševcima navedeno odakle potječu, odlučio sam ovdje naznačiti mjesto porijekla za sva današnja stranjanska i matoševačka prezimena, te kada su se, otprilike, pojavljivala ili kada su se dešavala doseljavanja obitelji s tim prezimenima u Stranjane i Matoševce, a također dopuniti popis stranjanskih i matoševačkih obitelji s njihovim članovima te ispraviti neke podatke koji su u spomenutoj knjizi pogrešno navedeni. Također donosim popise učenika iz Stranjana i Matoševaca koji su pohađali osnovnu školu na Rosuljama u Orlovcu i u stranjanskoj školi, te one koji su nastavljali osmogodišnju školu u Dragočaju, kao i popise pokojnika iz Matoševaca i Stranjana, sahranjenih na Batkovića groblju, na groblju Gradini i na Crkvenama. Stranjančani i Matoševljani koji su se iz ekonomskih razloga odselili tijekom druge polovice 20. stoljeća, i svi koji su u vrijeme nedavnog rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.) bili prisiljeni napustiti svoj zavičaj, raspršili su se po Hrvatskoj i po još nekim državama Europe, pa i po drugim kontinentima. U knjizi Rodni kraj i vlastiti korijeni vole se i ne zaboravljaju doneseni su popisi onih koji su iz Stranjana i Matoševaca odseljavali poslije 1945., i koji su izbjegli i protjerani od 1992. do 1995., a ovdje su navedena, prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 2001. godine, mjesta u kojima su se Stranjančani i Matoševljani te godine zatekli i imali boravište ili prebivalište u Republici Hrvatskoj. Stranjani i Matoševci, prije rata u izvjesnom smislu uspješna i napredna sela, nemaju nikakvog izgleda da to opet postanu, barem ne za Hrvate i katolike, ali sam želio ovom knjigom barem „spomen da im se sačuva“!
Autor
3
I. DIO
STRANJANI I MATOŠEVCI U PROŠLOSTI
TOPOGRAFSKA SLIKA STRANJANA I MATOŠEVACA U sastavu većeg naselja Dragočaj, koje je nekad imalo svoju općinu a danas pripada općini grada Banje Luke, sjeverozapadno od toga grada, na udaljenosti nešto manjoj od 15 km nalazi se omanje selo Stranjani, veličine oko 5 km 2, a na njega se nadovezuje selo Matoševci, površine 10-ak km2. Stranjani i Matoševci se nalaze između brda Gradina, s vrhom visokim 390 m, i Bjeljevine, visoke 428 m, na sjevernoj, i Ivankova, visokog 384 m, i Klupa, visokih 433 m, na južnoj strani, te između Ojdanića brda, visokog 312 m, na istočnoj, i Pištolica, visokih 429 m, na zapadnoj strani. Osim tih brda, drugi visovi u Matoševcima su Krvavac (429 m) i Višac (408 m), a u Stranjanima Obranica (370 m). Dijelom kroz Matoševce i cijelom dužinom Stranjana protječe potok Bukovac, s pritokom Zovcom, a sjevernom stranom Matoševaca teče potok Živaja. Uz njih, u oba sela ima i više manjih potočića, koji ljeti najčešće posve presuše. Bukovac izvire u Poljašnici, s južne strane Višca, u bukovoj šumi, pa odatle i naziv Bukovac, i teče od zapada prema istoku. Zovca izvire ispod Klupa, na jugoistočnoj strani, i teče također od zapada prema istoku, te se spaja s Bukovcom nedaleko od Pranjića raskršća. Na istom mjestu, s lijeve strane, u Bukovac utječe Tubića potok koji dolazi iz Gradine. Živaja izvire ispod brda Pištolice s istočne strane, i teče smjerom od zapada prema istoku, između Brezika (na topografskoj karti, str. 8., stoji pogrešno naziv: Brezinci) i Gradine s desne ili južne, i Bjeljevina i Pavlovače s lijeve ili sjeverne strane. U svom toku i Živaja prima više drugih potočića – od kojih je u Matoševcima nešto jači Malovca – i u Dojčinovićima se spaja s Bukovcom, te se u Jasenju ulijeva u rječicu Dragočajku, koja protječe kroz Dragočaj i dalje kroz Ramiće i Kuljane, te se u Zalužanima ulijeva u rijeku Vrbas. Oba sela, i Stranjani i Matoševci, uglavnom su brežuljkasti i bregoviti, s dosta šumaraka i gajeva, a u rubnim dijelovima su obrasla šumama, pretežito bukve, graba, hrasta, kestena, drače i breze. Pojedini dijelovi tih sela imaju svoje vlastite nazive. Tako u Stranjanima imamo, od istočne prema zapadnoj strani, lokalitete: Ćosići, Luke, Božinjac, Pustolina, Duganja, Bare, Rustina, Vrtače, Čardak, a u Matoševcima: Ružići, Jezero, Grot, Međe, Repište, Živaja, Brezik, Vojdanica, Poljašnica, Srpovača, Poljane, Batkovići, Čapljenica, Krčevine, Macik, Dolovi, Pištolica, Sančevica, Paetnjak i Ševnjak. Na prostoru obaju sela ima više površinskih vrela i izvora pitke vode, od kojih su poznatiji u Matoševcima-Paetnjaku Točkovi, a u Stranjanima Studenac, u podnožju Vrtača, i Zovca, u Duganji. Uzduž Stranjana i Matoševaca vodi put od Orlovca (donji Dragočaj) prema Piskavici, asfaltiran najprije početkom 80-ih godina prošlog stoljeća do Pranjića raskršća, nekada nazivanog Pranjića han, u Stranjanima, a u 2011. i 2012. godini dalje do Dan’lovog brda, u Matoševcima, te 2014. od Pranjića raskršća prema izvoru Studenac u Bukovcu.
7
Topografska karta Dragočaja, sa selima Stranjani i Matoševci u središnjem dijelu 8
NAJRANIJE SPOMINJANJE STRANJANA I MATOŠEVACA U PISANIM IZVORIMA Ne zna se otkad sela Stranjani i Matoševci postoje pod tim nazivima, i od čega ili odakle ti nazivi dolaze. O tome se može samo nagađati. Naziv Stranjani mogao bi dolaziti od riječi strana ili stranac, pa bi označavao ili žitelje sela smještenog na strani, u ovom konkretnom slučaju na strani ili na padinama brda Gradina, sa sjeverne strane, i Ivankova s južne strane, ili pridošlice odnekud sa strane, koje su se tu naselile. Sela i naselja često dobivaju nazive od nekog prezimena svojih žitelja. Takav slučaj bi mogao biti s Matoševcima. Iako nema sačuvanih podataka da je u davnini u tom selu bilo žitelja ili stanovnika prezimenom Matoš, da bih se iz toga izveo naziv sela, nije isključeno da on dolazi upravo od toga prezimena, ili od vlastitog imena Mato, s nadimkom Matoš. Na to nekako upućuje naziv Mattosmahala (Matošev zaselak), na koji nailazimo u izvještaju apostolskog vikara u Bosni, biskupa fra Mate Delivića, upućenom Svetoj Stolici u vrijeme osmanlijske vlasti, god. 1737.1 Za one koji su rođeni u Stranjanima i Matoševcima, ili koji su porijeklom iz tih sela, bit će zanimljivi podaci o tome kada se nazivi tih selâ, i nazivi nekih njihovih dijelova ili zaselaka, javljaju prvi put u nekom sačuvanom pisanom izvoru. Koliko je zasad poznato, njihovo najstarije pisano spominjanje nalazimo u crkvenim matičnim knjigama župe Ivanjska, 2 kojoj su ta sela nekoć pripadala, te u izvještajima o vjerskim prilikama, koje su apostolski vikari u Bosni i Hercegovini slali u Rim Kongregaciji za širenje vjere (Propagandi). Matoševci i Stranjani se prvi put spominju godine 1729. Naime u matici krštenih je upisano da je 20. srpnja te godine fra Ivan Kmetović, od Fojnice, krstio Apoloniju, kćer Jure Stanišića, iz Matoševaca, i njegove supruge Mande, a da je kuma bila Margarita Jerković, iz Stranjana.3
Izvještaj je objavljen u: Julijan Jelenić, Spomenici kulturnog rada franjevaca Bosne Srebreničke , Mostar 1927., str. 50-64. Podaci koji se odnose na župu Ivanjsku i sela Stranjane i Matoševce nalaze se na str. 50-53 i 62-63. Vidi također: Franjo Marić, Hrvati – katolici u Bosni i Hercegovini između 1463. i 1995. godine, Zagreb 1998., str. 49. 2 Sačuvana je matična knjiga krštenih od 1729. do 1750. godine, te matične knjige krštenih, vjenčanih i umrlih od 1762. pa dalje. Te su knjige u početku vođene na latinskom jeziku, potom neko vrijeme na hrvatskom i pismom bosančicom, a zatim opet duže vremena na latinskom, i potom do danas na hrvatskom. 3 Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1729.-1750.), g. 1729., br. 10. Matica – nepotpuna i listovi ispremještani - čuva se u arhivu franjevačkog samostana u Fojnici, a fotokopija s ispravno poredanim listovima u samostanu Petrićevac. 1
9
Upis na latinskom jeziku, preveden na hrvatski, glasi:
10. Dana 20. srpnja 1729. Ja O. fr. Ivan Kmetović od Fojnice pomoćnik župnika krstio sam Barbaru kćer Vida Ojdanića i njegove zakonite Kate. Kuma je bila Ana od Kotora iz ove župe; istoga dana krstio sam Apoloniju kćer Jure Stanišića iz Matoševaca i njegove zakonite Mande, Kuma je bila Margarita Jerković iz Stranjana,ove župe.
U istoj matici krštenih je također ubilježeno da je 14. kolovoza 1729. krštena Uršula, kći Petra Majdandžića i supruge Mande, iz Matoševaca, a da je kuma bila Mande rođena Zelić, iz Stranjana.4 Iste i narednih godina se dosta često u matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjska navode Matoševci i Stranjani, bilo da se radilo o djeci koja su krštavana, ili o kumovima i kumama iz tih sela. Kći Petra Majstorovića, Ana bila je kuma na krštenju 1729., a njegova kći Jela dvaput, 1730. i 1731., i svaki put se navodi da su iz Matoševaca.5 Kao kumovi na krštenju 1730. su upisani Mijić Ilija i Mihić Ivan, i navodi se da su iz Stranjana.6 Između 1729. i 1739. kršteno je više djece čiji su se roditelji prezivali Komarica ili Komaričić, Batković, Blažević, Debeljaković, ali se ne navode sela iz kojih su.7 Može se, međutim, s dosta sigurnosti pretpostaviti da su iz Stranjana ili iz Matoševaca. Od 1739. pa dalje, kod upisa krštene djece i njihovih roditelja prezimenom Uvalić, Jelić, Komarica, Abramspaić, Barić,
4 5
Isto, br. 13. Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), g. 1729., br. 24; g. 1730., br. 67; g. 1731., br.
192. 6 Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), g. 1730,, br. 124 i br. 135. 7 Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), g. 1729.-1739., brr. 61, 119, 144, 145, 237, 283, 288, 373, 420, 422, 468, 686, 690.
10
Gubičanović, Jerković, Majdandžić, Batković, Nikolašević, Bukva, Knežević, Blažević, Jelić, izričito se navodi da su iz Stranjana ili iz Matoševaca.8 Ovdje donosim upis pismom bosančicom krštenja jednog djeteta od Komarica, iz Stranjana, i jednoga od Majdandžića, iz Matoševaca.
Ru/j/na 8. 1740. Karsti ja fra Petar Martinović Joakima, sina Miata Komarice iz /S/tran/j/ana i njegove žene Kate. Bi kum Ilija O/j/danić
77. lipnja na 29. 1751. Ja fra Petar Martinović … karsti Petra sina Marka Majdandžića iz Matoševaca i njegove zakonite žene Oršule. Bi kum Antun Uvalić
Imena druge krštene djece i njihovih roditelja donosim u IV. dijelu ove knjige: naslovljenom: Popis bračnih parova i rođene djece od 1729. do 1995. godine. U matici krštenih, pod datumom 29. kolovoza 1762. navodi se pismom bosančicom da je krštena Ružica, kći Ilije Ojdanića, iz Ojdanića, i Barbare Majdandžić, iz Matoševaca, a da je kuma bila Lucija Ojdanić.9 U istoj matici je također ubilježeno da je 18. rujna 1763. krštena Ružica, kći Jakova Komaričića, iz Stranjana, i njegove zakonite žene Oršule Gagulić, i da je kuma bila Lucija Debeljaković.10 Dio Stranjana u kojem su živjeli pretežito stanovnici prezimenom Komarica ili Komaričić, u župnim maticama, kako krštenih i vjenčanih tako i umrlih, često se naziva Komarice. Taj naziv se prvi put navodi u matici krštenih 8. rujna god. 1782.11
Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), g. 1739., 12. studenoga; g. 1740., 30. srpnja; 8. rujna; g. 1741., 25. travnja; g. 1742., 15. siječnja i 15. travnja; g. 1746., 1. travnja; g. 1747., 2. travnja; g. 1748., 1. travnja; g. 1748., 4. kolovoza i 25. studenoga; g. 1749., 15. ožujka, 5. travnja, 23. travnja, 29. lipnja; g. 1750., 21. lipnja i 25. srpnja; g. 1751., 24. lipnja, 29. lipnja, 7. srpnja, 2. kolovoza. 9 Matica krštenih župe Ivanjska (1762.-1764.), g. 1762, br. 173. 10 Matica krštenih župe Ivanjska (1762.-1764.), g. 1763, br. 444.. 11 Matica krštenih župe Ivanjske (1779.-1805.), g. 1782., br. 405. 8
11
Upis je na latinskom jeziku, a preveden na hrvatski, glasi: Dana 8. rujna 1782. Rođen dana 5. rujna iste godine. Ja fr. Ivan Dobretić pomoćnik župnika krstio sam dijete rođeno od zakonitih roditelja naime Mije Bukvića iz Komarica i njegove zakonite supruge Marije Jurić, kojemu sam nadjenuo ime Manda. Kuma je bila Ana Batković iz Matoševaca.
U drugoj matičnoj knjizi krštenih, na latinskom jeziku stoji ubilježeno da je u Komaricama (Komarize), od roditelja Blaža Komarice i Ivke Majdandžić 12. studenoga 1782. rođeno dijete koje je kršteno 21. istog mjeseca, i da mu je nadjenuto ime Josip, a da je kum bio Franjo Batković.12 Zaselak Komarice se u maticama krštenih spominje često i kasnije, 13 a nalazimo ga i u matici umrlih, u kojoj je latinskim jezikom upisano da je „u Komaricama dana 4. srpnja 1797. umrla u Gospodinu Dominika, žena Jure Bukvića, opremljena ss. sakramentima Crkve, u dobi od 45 godina i sahranjena u zajedničkom groblju Carkvine“.14 Nije moguće danas točno locirati gdje se zaselak Komarice nalazio. Budući da se prezime Komarica većinom navodi u Stranjanima, a u nekim slučajevima i u Matoševcima, moguće da je taj zaselak bio na sastavu Stranjana i Matoševaca, možda ispod Ivankova,15 na predjelu Vrtača, na stranjanskoj i na matoševačkoj strani, ili možda ispod Gradine, u stranjanskom zaseoku Kula, odnosno Čardak, i u matoševačkim Ružićima.16 Također se zaselak Kula u Stranjanima spominje prvi put u matici krštenih župe Ivanjska 22. studenoga god. 1782.17
Upis na latinskom jeziku krštenja, u kojem se spominje Kula: 82 Stranjani, rođena 22. studenoga i krštena 23. istoga 1782. Ja F. Ambrozije pomoćnik župnika krstio sam dijete rođeno od zakonitih supružnika, naime: Ilije Cvitkovića, iz Kule, i Barbare Knežević iz Stranjana, kojemu sam nadjenuo ime Janja. Kuma je bila Janja Jajčević iz Dikoevaca.
Matica krštenih župe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1782., br. 43, nakon pohoda ap. vikara župi Ivanjska. 13 Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1797., br. 2158; g. 1798., br. 90; g. 1802., br. 305; Matica krštenih župe Ivanjska (1805.-1828.), g. 1802., br. 305; g. 1805., br.17 ; g. 1808., br. 597. 14 Matica umrlih župe Ivanjska (1779.-1809.), g. 1797., br. 1442. 15 Vidi: J. Šalić, Diljem zavičaja, Banja Luka, 2000., str. 125. 16 Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1797., br. 2158; god. 1798., br. 80. 17 Matica krštenih župe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1782., br. 82, nakon kanonske vizitacije župe. 12
12
Kula18 se u župnim maticama, kako krštenih tako i vjenčanih i umrlih, navodi više puta i kroz duže vrijeme također kasnije. Izgleda da je taj zaselak obuhvaćao i dio Matoševaca, jer je uz Cvitkoviće, koji su bili najbrojniji, u Kuli bilo i Debeljakovića ili Debeljaka,19 koji su sve do najnovijeg vremena nastanjivali donji kraj Matoševaca, koji graniči sa Stranjanima. Isti zaselak se navodi i kao Dragočaj Kula. Naime, na jednom mjestu u matici umrlih nailazimo na upis: „Dragočaj Kula. Dana 15. veljače 1809. pobožno je u Gospodinu preminula Kata kći Ivana Cvitkovića u 43. godini svoje dobi. Proviđena je s. ispovijedi, i sahranjena na groblju Carkvine“.20 Zanimljivo je da se u matici vjenčanih, kod upisa jedne ženidbe od 16. studenoga 1813., istovremeno spominju i Kula, i Komarice, i Stranjani.“21
Upis vjenčanja je na latinskom jeziku, a on u prijevodu na hrvatski jezik glasi: Stranjani. Dana 16. istoga: Obavivši prethodno 3 navještaja na tri svetkovine i ne otkrivši nikakvu zapreku, Ja fra Andrija Anušić upitao sam Franju sina Vida Komarice iz Komarica, i njegove z. ž. pok. Lucije Cvitković iz Kule, i Katarinu kćer pok. Mile Jurića iz Gomionice, i njegove z. ž. Ruže Miić iz Gomionice, dobivši njihov uzajamni pristanka riječima o sadašnjem, združio sam ih u ženidbu. Svjedoci su bili Marijan Knežević iz Stranjana, i Anto Knežević iz Stranjana.
U matici krštenih župe Ivanjska, za isti zaselak Stranjana nailazimo i na nazive: Avdagići, Avdagića Mahala, Kula Avdagina i Avdagina Kula. Tako piše da je fra Jozo (Barić – m. o.), iz Bihaća, krstio 29. travnja 1787. dijete roditelja Mijata Domaćinovića i Marije Lučić, iz Avdagića (Audaghichi), da je djetetu dano ime Ruža, a da je kuma bila Ana Blažević.22 Na drugom opet mjestu piše da je 24. veljače 1793. kršteno dijete iz Avdagine Mahale – Kule, roditelja Mijata Domaćinovića i Marije Stojaković, da mu je nadjenuto ime Marta, a da je kuma bila Ana Blažević.23 Za obadvoje djece naveden je isti otac (Mijat Domaćinović), a vjerojatno im je bila i ista majka, samo što se za nju navode dva različita prezimena (za prvo Marija Lučić, a za drugo Marija Stojaković). Ista je i kuma (Ana Blažević) na krštenju djece. Na jednom drugom mjestu je upisano da je fra Ilija Glavočević, pomoćnik župnika, krstio 2. lipnja 1793. Petra, sina Ilije Cvitkovića i Barbare r. Knežević, iz Kule Avdagine. Kum djeteta je bio Filip Bilo je zaselaka s tim nazivom i u drugim dijelovima župe, a kada se radi o Kuli stranjanskoj zaključuje se iz prezimena. 19 Vidi: Matici krštenih župe Ivanjska (1779.-1805.), gg. 1802. i 1803., br. 127 i 363. 20 Matica umrlih župe Ivanjska (1779.-1809.), g. 1809., br. 11. 21 Matica vjenčanih župe Ivanjska (1809.-1857.), g. 1813., br. 134. 22 Matica krštenih župe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1787., br. 333. 23 Matica krštenih župe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1793., br. 1398. 18
13
Batković.24 A 7. rujna 1810. kršteno je dijete Mile Bajlovića i Anđe Ojdanić, koje je rođeno u Avdagića Mahali (Audagichia Mahala), a krstio ga je fra Stjepan Krističević, pomoćnik župnika, i nadjenuo mu ime Nikola, a kum je bio Luka Crijepović, iz sela Dikoevaca (Dikevaca).25 Navedeni nazivi kazuju da je Kula pripadala nekom agi Avdi (Avdagi), koji je tu od kršćanske raje ubirao harač. Kasnije je, ne zna se kada, naziv Kula zamijenjen nazivom Čardak, i taj se naziv održao do najnovijeg vremena. I on podsjeća na prisutnost nekadašnje otomanske vlasti na našim prostorima. Spominje se na području Stranjana i zaselak Kneževići, prema prezimenu stanovnika toga predjela. Navodi ga matica umrlih u godini 1810., u kojoj je zapisano: „Kneževići, dana 19. travnja 1810. preminuo je u Gospodinu Nikola, sin Josipa Kneževića, okrijepljen sakramentom ispovijedi, u dobi od oko 18 godina, i sahranjen je u groblju Carkvine“.26 U istoj godini Kneževići se u matici umrlih navode još dvaput.27 Prezime Knežević je bilo dosta brojno, ali se ne može pobliže odrediti na kom su prostoru živjeli, možda u središnjem dijelu Stranjana, oko Pranjića raskršća. Donji dio Stranjana je mogao biti naseljen pretežito stanovnicima prezimenom Bukvić, a na to na neki način upućuje podatak da se jedan od Bukvića prozvao Ćosić, od kojega potječu, kako ćemo vidjeti kasnije, svi stranjanski Ćosići, a koji su se tu zadržali generacijama, sve do današnjeg vremena. Uz spomenute zaseoke, u novije vrijeme, i sve donedavno, postojali su u Stranjanima, prema prezimenima stanovnika, još zaseoci ili skupovi kuća: Ćosići, Adžići, Pranjići, Šalići i Ljevari. Tih prezimena ne nalazimo u župnim maticama župe Ivanjska u 18. st., niti u popisima apostolskih vikara iz tog stoljeća, poslanim u Rim. Uglavnom se radilo o kasnijim doseljenicima iz nekadašnje, prostorno velike staromajdanske i sasinske župe, koji su se naseljavali u bližoj okolici Banje Luke, na prostore opustjele većim dijelom ili zbog pomora od kuge, ili zbog iseljavanje onih koji su kugu preživjeli. U Matoševcima se od zaselaka najranije, 12. svibnja 1782., spominju Batkovci /Batkovići/.28
U matici krštenih latinski upis, na hrvatskom jeziku glasi: 531. Batkovci. Dana 9 svibnja rođena i krštena 12. istoga 1782. Ja F. Ambrozije Barišić pomoćnik župnika krstio sam dijete rođeno od zakonitih supružnika, naime: Jure Uvalića iz Batkovaca i Marije Batković, kojemu sam nadjenuo ime Katarina. Kuma je bila Cecilija Debeljaković; svi iz Matoševaca.
Matica krštenih župe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1793., br. 1450. Matica krštenih župe Ivanjska (1805.-1828.), g. 1810., br. 428. 26 Matica umrlih župe Ivanjska (1809.-1857.), g. 1810., br. 138. 27 Matica umrlih župe Ivanjska (1809.-1857.), g. 1810., br. 159 i 160. 28 Matica krštenih župe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1782., br. 531. 24 25
14
Osim Batkovića, u Matoševcima postoje također, prema prezimenima mještana, zaseoci: Ružići, Blažići (možda skraćeno od prezimena Blažević, ili od imena Blaž), i Majdandžići. Evo i nekih podataka o Stranjanima i Matoševcima iz izvještajâ apostolskih vikara, slanih u Rim. Biskup fra Mato Delivić, apostolski vikar u Bosni (1735.-1741.), u izvještaju Svetoj Stolici, odnosno Zboru za širenje vjere (Propagandi) godine 1737. prikazuje ukratko teške prilike za katolike, te opisuje svoj kanonski pohod u drugoj polovici 1736. i u prvoj polovici 1737. godine pojedinim župama, koje su u organizacijskom smislu bile razdijeljene između tri tada postojeća franjevačka samostana: Kraljeve Sutjeske, Fojnice i Kreševa, i koje su vodili bosanski franjevci, kroz više stoljeća jedini dušobrižnici u Bosni i Hercegovini. Za svaku župu on navodi sva njezina sela, broj katoličkih kuća i koliko ima vjernika u njima, zatim gdje su u pojedinim župama nekoć postojale crkve, a kojih u to vrijeme više nije bilo, te u kojim je mjestima podijelio krizmu, i koliko je osoba iz pojedinih sela krizmao. On tako izvješćuje da je 28. ožujka 1737. stigao u pohod župi Ivanjska. Napominje da su u župi postojale crkve, ili bolje reći male i skromne crkvice: sv. Kuzme i Damjana, na mjestu koje služi za sahranu vjernika (a to je današnji Damjanovac), i da se na njemu slavi često sveta misa; zatim crkva sv. Vida, na brdu Crkvene, u središtu župe, gdje se misa slavi svake svetkovine; i crkva Svih svetih, u Motikama, na mjestu koje je služilo za sahranjivanje kršćana, i gdje se također često slavila misa. U vrijeme kada biskup fra Mato Delivić piše svoj izvještaj od tih crkava jedva su se nazirali tragovi. Fra Mato Delivić navodi da je u župi Ivanjska podijelio krizmu na dva mjesta, u Ojdanićima (Hoidanich) i u selu Ivanjska, gdje u jednoj šumi župnik ima skrovitu kućicu i drvenu kapelicu. Piše da je u Ojdanićima krizmu dijelio tri dana, ujutro i uvečer, u kolibi podignutoj pred nekom kućom. Navodi i koliko je bilo krizmanika iz pojedinih sela: iz Dragočaja - 480 osoba, iz Ojdanića - 200, iz Zalužana - 452, iz Motika - 387, iz Tusmahale - 98, iz Čivčija - 104, iz Prnjavora (malog) - 38, a iz Matoševaca (Mattosmahala) je bio 51 i iz Stranjana (Stragnani) 101 krizmanik.29 Stranjane i Matoševce spominje u svom izvještaju Svetoj Stolici god. 1743. također apostolski vikar, biskup fra Pavao Dragičević (1741.-1766.), 30 navodeći domaćine i broj članova u porodičnim zadrugama u Stranjanima i Matoševcima, a koje ćemo malo niže navesti, te donosi popis svih koje je krizmao u Ojdanićima 14. i 15. siječnja 1742., ukupno 211 osoba, od kojih je više njih bilo iz Stranjana i Matoševaca, navodeći također dob krizmanika i imena njihovih kumova.31 Među krizmanicima je bilo i male djece, s 4 godine, kao i odraslih osoba, s 40 i više, a jedna čak sa 60 godina. Izvještaj je objavljen u: J. Jelenić, Spomenici kulturnog rada franjevaca Bosne Srebreničke , Mostar 1927., str. 50-64. Podaci koji se odnose na župu Ivanjsku i sela Stranjane i Matoševce nalaze se na str. 50-53 i 62-63. 30 Kako se vidi iz Matice krštenih župe Ivanjska, fra Pavao Dragičević, kasnije apostolski vikar, u župi Ivanjska je bio župnik od 1729. do 1736. godine. 31 Popis vjernika apostolskog vikarijata koji je sastavio fra Pavao Dragičević je objavljen: Dominik Mandić, Croati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratus, Chicago-Roma, 1962., str. 17-106. Popis krizmanika s kumovima vidi: Anto Orlovac, Oko fra Vidova bunara, Banja Luka – Barlovci, 2005., str 75-80. 29
15
Domaćine i broj članova u porodičnim zajednicama u Matoševcima popisao je u svom izvještaju Svetoj Stolici godine 1768. i apostolski vikar, biskup fra Marijan Bogdanović. On ne navodi Stranjane, nego je Matoševcima pribrojio i stanovništvo Stranjana, 32 što se zaključuje iz stranjanskih prezimena koja se nalaze u Dragičevićevom popisu iz 1743. godine. Popis i tih kućedomaćina donijet ću malo kasnije.
32
I taj popis je objavljen: D. Mandić, n. d., str. 109-221.
16
OBITELJI U 18. STOLJEĆU S PODACIMA O BROJU KATOLIKA OD 1737. GODINE DO NAJNOVIJEGA DOBA
Katolici u Stranjanima i Matoševcima u 18. stoljeću Prostor Stranjana i Matoševaca, kao i cijeloga Dragočaja, od davnina su nastanjivali katolici. A u vrijeme višestoljetne otomanske vlasti u Bosni i Hercegovini sigurno se tu, uz ‘kršćansku raju’, nalazilo i muslimanskog življa, na što ukazuju i toponimi koji su naprijed već spomenuti: Matošmahala, te Avdagina Mahala i Avdagina Kula (nazivi za jedan dio Stranjana). Prvi apostolski vikar u Bosni, biskup fra Mate Delivić, kako smo ranije već vidjeli, sastavio je i 1737. uputio Zboru za širenje vjere u Rim izvještaj o Apostolskom vikarijatu, u kojem je obavio svoj kanonski pohod. U tom izvještaju, na talijanskom jeziku, on piše i o pohodu župi Ivanjska. Na početku ističe čvrstu vjeru i pobožnost katolika, a ono što je rečeno općenito za župu, sigurno je vrijedilo i za katolike Stranjana i Matoševaca. A evo što on o tome piše: „U cijelom bosanskom kraljevstvu ne postoji kraj tako pogodan, i pun katoličkih kuća kao što je Ivanjska; na više mjesta katoličke kuće su izmiješane s kućama Turaka i raskolnika (misli se na pravoslavne vjernike – m. o.), a zahvaljujući Gospodinu, uza sve to, najpostojaniji su u svetoj vjeri, i nitko, ni od onih najstarijih, nije mi znao reći da je od tako brojnog naroda neka duša propala, prihvativši ili Muhamedov zakon, ili okaljavši se istočnim raskolom“.33 Malo kasnije nastavlja: „Nisam našao nikoga u ovoj župi koji ne bi bio poučen u kršćanskom nauku; isto sam zapazio i u drugim župama, Bogu hvala, ali ne s takvom prostodušnošću kao ovdje.“34 Biskup fra Mato Delivić u izvješću dalje piše: „Na zadovoljstvo, i utjehu ovog pobožnog naroda, na dva mjesta sam obavio svetu službu“,35 a potom nabraja sva sela župe Ivanjska i navodi koliko u svakom pojedinom selu ima katoličkih kuća i duša, te koliko je osoba krizmao. Ivanjska je tada u 15 sela imala ukupno 383 katoličke kuće i 3.801 vjernika katolika. U Stranjanima je, prema tom izvještaju, bilo 15 katoličkih kuća, a vjernika 145, a u Matoševcima 8 katoličkih kuća i 97 vjernika.36 Drugi apostolski vikar, biskup fra Pavao Dragičević, poslao je u Rim Zboru za širenje vjere još detaljniji popis, napravljen 1743. za sve župe Apostolskog vikarijata, cijelu današnju Bosnu i Hercegovinu, i za sela u župama, te navodi imena i prezimena kućedomaćina, koliko u kojoj kući ima članova koji se pričešćuju (tj. odraslih) i koji se ne pričešćuju (djece).37 Ti su podaci navedeni i za sva sela župe Ivanjska, njih 18, među kojima su bili također Stranjani i Matoševci. Ukupno je u župi katoličkih kuća bilo 309, katolika 2.402, od toga odraslih 1.596 a djece 906.38 U Stranjanima je tada bilo 12 katoličkih kuća, a u Matoševcima 9. Odraslih, starijih od 11-12 godina, je u Stranjanima bilo 64, a u Matoševcima 50 J. Jelenić, Spomenici kulturnog rada franjevaca Bosne Srebreničke , Mostar 1927., str. 49. J. Jelenić, n. d., str. 49-50. 35 J. Jelenić, n. d., str. 50; Franjo Marić-Anto Orlovac, Banjolučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006., Donja Lomnica/Zagreb 2006., str. 94 i 108. 36 Vidi: J. Jelenić, n. d., str. 51 37 Popis je objavio D. Mandić, Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis, Chicago.Roma, 1962. 38 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43 i 44 33 34
17
osoba; djece ispod 11-12 godina, u Stranjanima je bilo 22, a u Matoševcima 38. Ukupno je u Stranjanima bilo 86, a u Matoševcima 88 katolika.39 Pred kraj 19. stoljeća, prema statističkim podacima o žiteljima na području župe Barlovci, u njoj nema više muslimana,40 što znači da ih tada nije više bilo ni u Stranjanima i Matoševcima. U tim selima sve do najnovijeg vremena nije bilo ni vjernika pravoslavne vjere. Evo popisa obitelji iz g. 1743. za Stranjane i Matoševce, s imenima starješina kuća i brojem članova, posebno odraslih i djece, te sveukupno.
Stranjani Kućedomaćin
Odrasli
Djeca
Ukupno
1. Ivan Jarac
5
1
6
2. Luka Stevo
2
4
6
3. Juro Jurić
6
1
7
4. Lovro Jelić
4
-
4
5. Marko Gubičan
13
5
18
6. Anto Jelić
3
1
4
7. Mile Jerković
7
2
9
8. Luka Barić
6
1
7
9. Petar Bukva
8
-
8
10. Ivan Barić
4
3
7
11. Ivan Komarica
2
2
4
12. Mile Komarica
4
2
6
Djeca
Ukupno
Matoševci Kućedomaćin
Odrasli
1. Martin Abramspajić
5
4
9
2. Andrija Batković
10
4
14
3. Andrija Blažević
5
7
12
4. Petar Majdandžija
10
3
13
5. Mile Debeljaković
6
8
14
6. Stjepan Debeljaković
3
2
5
7. Ilija Milić
5
4
9
8. Ivan Milić
4
4
8
9. Toma Milić
2
2
4
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43; F. Marić-A. Orlovac, Banjolučka biskupija …, str. 94 i 109 Vidi: Schematismus almae missionariae Provinciae Bosnae Argentinae ordinis fratrum minorum … concionatus anno Domini 1887., Sarajevii, Ex officina Spindler et Loschner, 1887., str. 62.
39 40
18
I apostolski vikar, biskup fra Marijan Bogdanović je 1768. poslao u Rim svoj izvještaj, u kojem su također navedena imena i prezimena starješina domaćinstava, te broj odraslih članova i djece u svakom domaćinstvu u svim župama Bosne i Hercegovine. Za župu Ivanjsku je naveo da ima 21 selo, 432 kuće, odraslih osoba 2.861, a djece 1.184, ukupno 4.045 duša. U tom izvještaju, kako sam naprijed već napomenuo, Stranjani se ne navode zasebno, nego su u Matoševce bila uključena i domaćinstva iz Stranjana. Prema tome, u oba ta sela bile su 24 kuće katolika, odraslih osoba 163, a djece 78, ukupno katolika 241.41 Donosim i popisa obitelji iz g. 1768., navedenih za selo Matoševci, a uspoređivanjem s popisom iz 1743. može se zaključiti koje su od tih obitelji mogle pripadati selu Stranjani.
Matoševci (i Stranjani) Kućedomaćin
Odrasli
Djeca
Ukupno
1. Stjepan Debeljaković
5
3
8
2. Mile Debeljaković
13
7
20
3. Petar Batković
13
9
22
4. Mile Abramspajić
3
3
6
5. Marko Majdandžić
9
10
19
6. Blaž Božević
15
6
21
7. Anto Valić
11
4
15
8. Franjo Komaričić
11
5
16
9. Joso Komaričić
5
2
7
10. Cvjetko Salačković
3
2
5
11. Toma Cvitković
3
2
5
12. Mile Knežević
5
1
6
13. Franjo Knežević
3
1
4
14. Šimo Barić
4
-
4
15. Stjepan Bukvić
8
4
12
16. Blaž Volić
4
1
5
17. Petar Domaćinović
7
1
8
18. Toma Knežević
12
2
14
19. Lovro Nikolić
4
-
4
20. Ivan Jurić
10
5
15
21. Nikola Stević
2
2
4
22. Mile Jarčević
6
1
7
23. Ivan Ciganović
5
5
10
24. Ilija Knežević
2
2
4
41
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 176-182; F. Marić-A. Orlovac, Banjolučka biskupija …, str. 94 i 109.
19
Prezimena Jarac i Stevo, koji su 1743. navedeni u Stranjanima, pojavljuju se 1768. kao Jarčević i Stević, a Komarica kao Komaričić. Prezime Božević u Matoševcima, kojega nije bilo u popisu 1743., možda je krivo zabilježeno, i da je umjesto Blaž Božević trebalo biti Blaž ili Božo Blažević, budući da je prezime Blažević postojalo u popisu 1743., dok ga nema na popisu 1768. Kasnije se prezime Blažević često pojavljuje u župnim maticama, i održalo se sve do današnjih dana, kako u Stranjanima tako i u Matoševcima. Pojedina domaćinstva, navedena u gornjim popisima, imala su velik broj članova. To se tumači time što je i po više obitelji istoga roda živjelo skupa u porodičnim zajednicama ili zadrugama. Od svih prezimena s naprijed navedenih popisa, u Stranjanima i Matoševcima su sve do najnovijeg vremena, odnosno do njihova nasilnog protjerivanja 1995., ostala stalno, ili su nestajala pa se opet pojavljivala, samo prezimena: Batković, Blažević, Bogdanović, Debeljak, i Majdandžić. Sva druga prezimena, među njima i nekad veoma brojni Bukvići, Kneževići i Komarice, iščeznula su bilo zbog izumiranja u vrijeme haranja kuge godine 1783., 1795.-1796., te 1813.-1818., ili zbog preseljavanja u druga sela i krajeve. Na opustjelu zemlju, osobito u Stranjanima, počeli su u prvim desetljećima 19. stoljeća doseljavati Ljevari, Šalići, Pranjići i Kaurini, koji su dolazili poglavito iz ondašnje župe Stari Majdan, kasnije Sasina. Uz doseljavanje čitavih obitelji, u Stranjane i Matoševce su se udavale mnoge djevojke iz staromajdanske, odnosno sasinske župe – iz Stratinske, Bronzanog Majdana, Gomionice, Kijeva, Kljevaca, Škrljevite i drugih sela.
Brojčano stanje katolika u Stranjanima i Matoševcima u 19. i 20. stoljeću Gore smo donijeli popis imena kućedomaćina i broj članova u pojedinim domaćinstvima u Stranjanima i Matoševcima za godine 1737., 1743. i 1768. Takvih preciznih podataka nemamo za kasniji period. Postoje za određena razdoblja podaci samo o broju domaćinstava, bračnih parova, odraslih osoba, djece, ili samo podatak koliko je u nekim godinama bilo ukupno katolika u Stranjanima i Matoševcima. Evo tih podataka42 u tabelarnom pregledu. Statistički podaci koje donosim, preuzeti su za: – god. 1813.: D. Kamber, „Stanje župa i duša apostolskog vikarijata u Bosni srebreničko-otomanskoj prema popisu izvršenom 1813.“, u: Franjevački Vjesnik, god. 39/1932., 1, str. 24.; F. Marić-A. Orlovac, Banjolučka biskupija…, str. 94; – za god. 1829.: Status Animarum Parochiae Ivanskensis Anno 1829 ., rukom pisani dokument se nalazi u arhivu franj. samostana Petrićevac; – za god. 1855.: Schematismus almae
42
missionariae Provinciae Bosnae Argentinae ordinis fratrum minorum S. P. Francisci, regularis observantiae ad annum Christi MDCCCLVI, Budae, Typis Caesareo-regiae Universitatis Hungaricae, 1855, u: F. Marić-A. Orlovac, n. d., str. 94; – za god. 1858.: Matica krizmanih župe Ivanjska, za g. 1836.-1882., str. 89; – za god. 1880.: „Status animarum Curae de Barlovci … exhibitus Illmo ac Revmo Dno Fratri Paschali Vuičić Episcopo Antiphellensi et Vicario Apostolico Bosnensi … die 22. Augusti 1880.“ u: Protocollum hoc pro adnotandis sacro Chrismate delibatis … in neoerecta Capellania de Barlovci 1.880. die 18./8., sveščić umetnut u Maticu krizmanih župe Barlovci K Ia i K IIa; – za god. 1900.: Schematismus cleri dioecesis Banjalucensis in Bosna pro anno Domini 1900., Banjaluka, Typis SS. Cordis Jesu in monasterio Maria Stella N. D. R., penes Banjalukam, str. 19; - za god. 1935.: J. Šalić, Diljem zavičaja, str. 127 i 132; F. Marić-A. Orlovac, n. d., str. 97; – za god. 1960.: Šematizam banjalučke biskupje (cikl.), Banja Luka 1960., str. 11; J.
20
Stranjani 1813.43 Domaćinstva-kuće Broj obitelji Osobe iznad 11/12 god. Djeca ispod 11/12 god. Ukupno katolika 1900. Domaćinstva-kuće Broj obitelji Osobe iznad 11/12 god. Djeca ispod 11/12 god. Ukupno katolika
Domaćinstva-kuće Broj obitelji Osobe iznad 11/12 god. Djeca ispod 11/12 god. Ukupno katolika
1829. 4 25 22 47
1858. 13 21 67 29 96
1880. 11 18 50 52 102
1935.
1960.
1991. Ca.75
129
233
1999. 2
2010. 11
2
14
2
14
285
241
1880. 8 22 72 37 109
Matoševci Domaćinstva-kuće Broj obitelji Osobe iznad 11/12 god. Djeca ispod 11/12 god. Ukupno katolika
Domaćinstva-kuće Broj obitelji Osobe iznad 11/12 god. Djeca ispod 11/12 god. Ukupno katolika
1813.44 19
1829. 11
172 114 286
66 45 111
1858. 9 15 58 31 89
1900.
1935.
1960.
1991. ca. 65
135
337
408
124
Šalić, n. d., str. 127 i 132; F. Marić-A. Orlovac, n. d., str. 97; – za god. 1991.: Šematizam banjalučke biskupije, Banja luka 2000., str. 19; F. Marić-A. Orlovac, n. d., str. 97; – za god. 1999.: Šematizam banjalučke biskupije, Banjaluka 2000., str. 19; F. Marić-A. Orlovac, n. d., str. 98; – a za god. 2010. podaci su utvrđeni osobnim uvidom na terenu. 43 U izvještaju fra Augustina Miletića g. 1813. među selima župe Ivanjska nema Stranjana, ni podataka o broju vjernika u njima. Sigurno su ti podaci uključeni u podatke koji su navedeni za Matoševce, što se jasno vidi ako se za ovo selo usporede podaci fra Augustina Miletića s podacima koji postoje za g. 1829. Usporedbom tih podataka može se pouzdano također zaključiti da je 1813. u Stranjanima bilo više stanovnika katolika nego u Matoševcima. 44 Kao što je napomenuto u prethodnoj bilješci, u podacima za Matoševce uključeni su i Stranjani.
21
Domaćinstva-kuće Broj obitelji Osobe iznad 11/12 god. Djeca ispod 11/12 god. Ukupno katolika
1999. 0 0 0 0 0
2010. 1 1 1
Godine 1995., prije nego što je u mjesecu kolovozu došlo do masovnog protjerivanja katolika i Hrvata iz njihovih kuća, u Stranjanima je bilo 75 kuća i 213 osoba, a u Matoševcima 68 kuća i 154 osobe, ukupno u oba sela 143 kuće i 367 stanovnika. Njihov popis donosim kasnije. U Stranjanima nije tada ostao nitko od katolika, a u Matoševcima je ostao Božo-Bojko Batković, a i on je nakon nekoliko dana otišao u Orlovac, kod kćeri Ane, udane za Tomu Stojčevića, gdje je god. 1998. i umro.
22
PREZIMENA STANOVNIŠTVA STRANJANA I MATOŠEVACA KOJIH JE DAVNO NESTALO U TIM SELIMA Najstariji sačuvani popisi katoličkih obitelji ili porodičnih zadruga u Bosni i Hercegovini, koje su sastavili apostolski vikari u Bosni, biskup fra Pavao Dragičević (g. 1743.), i biskup fra Marijan Bogdanović (g. 1768.), navode u Stranjanima sljedeća prezimena katolika: Adrovac, Barić, Bukva/Bukvić, Cvitković, Domaćinović, Domazetović, Gibić, Glavašević, Gubičan/ović, Jarac/Jarčević, Jelić, Jerković, Jurić, Knežević, Komarica/Komaričić, Lipovac, Lovrić, Nikolašević, Stevo/Stević, Topić i Uvalić; a u Matoševcima: Abramspaić, Andrijević, Batković, Blažević, Božić, Ciganović, Debeljak/ović, Jakobašić, Jurić, Klečina/Klečinović, Kovačević, Lipovac, Majdandžija ili Majdandžić, Martinović, Matošević, Milić, Mihić, Nikolić, Popić, Spaić, Salačković, Stanišić, Stipić, Šimić, Tomašević, Uvalić, Valentić, Valić i Volić. U Stranjanima se nije u kasnijem vremenu održalo nijedno od navedenih prezimena, a nadošla su i proširila se ova: Barišić, Batković, Bijelić, Blažević, Bogdanović, Brkić, Ćosić, Debeljak, Gagulić, Kaurin, Ljevar, Majdandžić, Pranjić, Šalić i Tubić. U Matoševcima su se od prvotnih zadržala prezimena: Batković, Blažević, Debeljak i Majdandžić, i ona su se očuvala sve do najnovijih vremena, a pojavila su se, makar samo nakratko, prezimena: Bartulović, Bogdanović, Domaćinović, Lovrinović, Matijašević, Matoš, Mošunjac, Ojdanić, Pibić, Pranjić, Šergijaš, Tubić i Tucić. Sada ću ukratko predstaviti te obitelji, naznačivši vrijeme kada su postojale i, za koje je to bilo moguće ustanoviti, odakle su vukle podrijetlo.
Stranjani Adrovac U Stranjanima se Adrovci pojavljuju oko 1770., i do 1790. godine u njima žive 3 obitelji toga prezimena. Kako se vidi iz popisa katoličkih obitelji u Bosni i Hercegovini, kojeg je dao načiniti fra Pavao Dragičević, godine 1743. jedna je porodična zajednica Adrovac, s 12 članova, živjela u selu Bukovici, a druga, na čelu koje je stajao Luka Adrovac, s 11 članova, u selu Kuljanima.45 Godine 1768. Adrovaca nema više u tim selima. Ne bi trebalo biti dvojbe da su Adrovci prije 1768. godine u Stranjane doselili iz Bukovice ili iz Kuljana. Bajlović Bajloviće (Mile Anđa r. Ojdanić) nalazimo u Stranjanima oko 1810. godine. Kako su 1768. godine, prema popisu fra Marijana Bogdanovića, 2 porodične
Vidi: D. Mandić, Croati catholici Bosnae et Hercegovinae i descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis, Chicago-Roma, 1962, str. 44 i 45. 45
23
zadruge Bajlovića, jedna čak s 24 člana,46 živjele u selu Orlovac, moguće je da iz toga sela potječe i bračni par Bajlović u Stranjanima. Barić Kako se vidi iz Dragičevićevog popisa, u Stranjanima su godine 1743. postojale dvije obitelji Barića, obje sa po 7 članova, a na čelu jedne je bio Luka Barić, a druge Ivan Barić.47 U matičnoj knjizi umrlih župe Ivanjska ubilježeno je da je 18. kolovoza 1766. umrla Jele Barić, iz Stranjana, i da je imala oko 50 godina. 48 Iz toga izlazi da je rođena oko 1716., što bi značilo da je u to vrijeme u Stranjanima bilo Barića. Godine 1768. u Bogdanovićevom popisu jedna se obitelj Barića, s 4 člana, navodi u Matoševcima.49 Od godine 1780. pa dalje do početka 19. st., bračni par Šimo Barić i Ruža r. Komaričić, sa 7-ero djece, nekad se navode u Matoševcima, a češće u Stranjanima. Možda su se Barići iz Stranjana doista i preselili u Matoševce, ili su i oni, što je vjerojatnije, pripadali Stranjanima, ali nisu u popisu vođeni zasebno, nego skupa sa žiteljima Matoševaca. Barišić Krajem 18. st. nalazimo u Stranjanima nekoliko bračnih parova Barišića, s po jednim ili dva djeteta. Godine 1768. po jedan bračni par Barišića živio je u župi Ivanjska u selima Habrići, Miloševci i Dolina. 50 Odakle su došli u Stranjane, i kamo su otišli, ili su jednostavno izumrli, nije poznato. U drugoj polovici 20. st. u Stranjanima se ponovno pojavljuje jedna obitelj Barišića, doseljena iz župe Dobretići. Bukva/Bukvić Prezime Bukva ili Bukvić u Stranjanima je postojalo, koliko se može pouzdano zaključiti, još od početka 18. st. To proizlazi iz ubilježbe u matici umrlih župe Ivanjska, prema kojoj 28. travnja 1767. „pođe s ovoga svita Anđelia Bukvić iz Stranjana, od 51 godine“.51 Znači da je mogla biti rođena oko 1715., i da su Bukvići živjeli u Stranjanima već u 17. ili početkom 18. st. Prema Dragičevićevom popisu, godine 1743. nalazila se u Stranjanima jedna obitelj Bukva s 8 članova, a na njezinu čelu je bio Petar Bukva. Jednu obitelj ili porodičnu zadrugu s tim prezimenom, s 12 članova, nalazimo i 1768. godine, a na čelu joj je stajao Stjepan Bukvić.52 Od 1743 pa dalje, kroz više od 120 godina, u Stranjanima je živjelo 27 obitelji prezimenom Bukva, odnosno Bukvić.
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 182. Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. 48 Vidi: Matična knjiga umrlih župe Ivanjska (1765.-1779.), g. 1766., br. 106. 49 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 50 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 177 i 178. 51 Matična knjiga umrlih župe Ivanjska (1765.-1779.), g. 1767., br. 192. 52 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43 i 181 46 47
24
Cvitković U Bogdanovićevom popisu iz 1768. godine u selu Matoševci, a pod tim imenom navedene su i obitelji iz Stranjana, nalazi se i jedna obitelj Cvitkovića, s 5 članova. 53 U sljedećih 60-ak godina u Stranjanima je bilo 20-ak obitelji s tim prezimenom. Odakle potječu, ne može se zaključiti, jer ih 1768. nije bilo ni u jednom drugom selu župe Ivanjska, a ni u okolnim župama. Domaćinović Fra Marijan Bogdanovića u svom popisu katoličkih obitelji navodi 1768. godine u Matoševcima i jednu kuću Domaćinovića.54 Budući da se u tom popisu Stranjani ne navode zasebno, a kasnije, od 1784. pa kroz sljedećih 30-ak godina nalazimo 4 obitelji Domaćinovića u Stranjanima, može se s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da su i oni Domaćinovići iz 1768. godine pripadali Stranjanima. Godine 1768. nema Domaćinovića ni u jednom drugom selu župe Ivanjska, a ni u obližnjim župama Banjoj Luci i Majdanu. Godine 1743., prema Dragičevićevom popisu, dvije kuće Domaćinovića nalazimo u Kozluku, župa Jajce, pa bi možda odatle mogao potjecati neki od Domaćinovića, priženjen u Stranjane. Domazetović Prema ubilježbi u matičnoj knjizi umrlih župe Ivanjska, 24. listopadsa 1763. umro je u Stranjanima, u dobi od 60 godina, Nikola Domazetović.55 Mogao se roditi oko 1703., a da li u Stranjanima ili negdje drugdje, pa se doselio u Stranjane, nije moguće utvrditi. Domazetovića je 1743. bilo u selu Klečine, ivaštanske župe, 56 pa je možda i Nikola u Stranjane došao iz toga sela. Gagulić Početkom 19. st. u Stranjanima se navodi jedna obitelj Gagulića (Franjo i Ivka r. Cetin). Možda su doselili iz Šargovca, ili iz Sasine, župa Stari Majdan, jer je Gagulića bilo u tim selima.57 Gibić Oko godine 1800. u Stranjanima nailazimo na jedan bračni par s prezimenom Gibić (Franjo i Lucija r. Blažević). Odakle su stigli, ne zna se, a Gibića je 1768. i kasnije bilo u Čivčijama.
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 55 Vidi: Matična knjiga umrlih župe Ivanjska (1761.-1765.), g. 1763., br. 136 56 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 41. 57 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 180 53 54
25
Glavašević U Stranjanima krajem 18. st. nalazimo i jedan bračni par Glavašević (Nikola i Lucija r. Bogdanović). Prema Bogdanovićevom popisu, Glavaševića je 1768. bilo u Zalužanima, 58 pa je moguće da odatle vuče korijen Glavašević koji je dospio u Stranjane. Grgić Prema jednom upisu u matičnu knjigu krštenih župe Barlovci, u Stranjanima je pred kraj 19. st. živio i jedan bračni par prezimenom Grgić (Ilija i Mare r. Jolić).59 U drugoj polovici 18. st. Grgiće nalazimo u selu Motike, tada ivaštanske župe,60 i vjerojatno se odatle netko doselio u Stranjane. Gubičan/ović U matičnoj knjizi umrlih župe Ivanjska upisano je da je 2. kolovoza 1763., u dobi od 99 godina, umro Marko Gubičan, iz sela Stranjani.61 Ako je točan navod o dobi u kojoj je umro, izlazi da je rođen oko 1664. Da li je rođen u Stranjanima ili su Gubičani odnekle doselili, to se ne zna. Fra Pavao Dagičević u svom popisu katoličkih obitelji u Bosni i Hercegovini navodi 1743. u Stranjanima jednu porodičnu zadrugu prezimenom Gubičan, s 18 članova. U matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjska upisano je krštenje 1. travnja 1746. Lovre, sina Gubičanović Ivana i Anice r. Ojdanić, a 2. travnja 1747. Marije, kćeri Gubičanović Mijata i Marte.62 To se prezime 1768. u Stranjaniam /Matoševcima/ više ne spominje, a nema ga ni u drugim selima župe Ivanjska. U selu Dragnić, ivaštanske župe, 1743. bile su 3 obitelji prezimenom Gubić, i moguće da je prezime Gubičan nastalo od Gubić. Jarac/Jarčević U matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjska upisano je 1739. krštenje Marka, sina Jarčević Mijata i Marije r. Ojdanić. 63 U Stranjanima je, prema Dragičevićevom popisu, 1743. bila jedna obitelj prezimenom Jarac.64 U to vrijeme toga prezimena nema ni u jednom drugom selu župe Ivanjska, ni u jednoj drugoj župi u Bosni i Hercegovini. Fra Marijan Bogdanović u svom popisu 1768. navodi jednu obitelj s prezimenom Jarčević,65 očito nastalu promjenom prezimena Jarac. Kroz dvadesetak sljedećih godina u Stranjanima nalazimo 9 obitelji Jarčevića.
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 180. Matica krštenih župe Barlovci, II, str. 23, br. 71. 60 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 61 Vidi: Matična knjiga umrlih župe Ivanjska (1761.-1765.), g. 1763., br. 86. 62 Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), g. 1746. i 1747. 63 Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), 8. rujna 1739. 64 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. 65 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 58 59
26
Jelić U matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjska ubilježeno je krštenje Petra, sina Jelić Antuna i Kate, i navodi se da je iz Stranjana.66 Jedna obitelj prezimenom Jelić, na čijem je čelu bio Antun, s 4 člana, postojala je prema popisu fra Pavla Dragičevića u Stranjanima 1743.67 Jelića je u to vrijeme, po jedna obitelj, bilo u župi Stari Majdan, Jajce i Dobrljin ili Vodičevo. Jerković U popisu fra Pavla Dragičevića 1743. navodi se u Stranjanima obitelj Jerković, na čijem je čelu Mijo ili Mile, s 9 članova.68 Jerkovića u župi Ivanjska tada ima i u selu Klečine, jedna obitelj, i u selu Dikevci, dvije obitelji. Jurić Jedna obitelj prezimenom Jurić u Stranjanima navodi se 1743. u Dragičevićevom popisu. 69 A Jurića je tada bilo i u selima Šimići i Trn. U Stranjanima je, prema popisu fra Marijana Bogdanovića, Jurića bilo i godine 1768, i to jedna obitelj ili porodična zadruga, s 15 članova, a na čelu joj je stajao Ivan Jurić.70 Tijekom kasnijeg vremena u Stranjanima je bilo 12 obitelji Jurića. Kezić U Stranjanima je početkom 19. st. živjela i jedna obitelj prezimenom Kezić (Jerko i Kata r. Stojčević). Godine 1743. i 1768. Kezića je bilo u selu Ružići, župe Ivanjska,71 i odatle vjerojatno potječe i Kezić u Stranjanima, a moguće je i da se spomenuta obitelj doselila iz Bijele Nedilje, župa Stari Majdan, odnosno Sasina. Knežević Prema ubilježbi u matičnoj knjizi umrlih župe Ivanjska, 14. siječnja 1767. umrla je u dobi od 50 godina Marta Knežević, iz Stranjana.72 Izlazi iz toga navoda da je rođena oko 1717., a to znači da je Kneževića bilo u Stranjanima već u prvom ili drugom desetljeću 18. st. U popisu fra Marijana Bogdanovića godine 1768. navode se u selu Matoševci 4 obitelji Kneževića.73 Vjerojatno se radilo o Kneževićima koji su zapravo živjeli u Stranjanima, a porijeklo su vukli iz Sasine, župa Stari Majdan. U Stranjanima su se Kneževići umnožili, tako da je do sredine 19. st. bilo više od 60 obitelji toga prezimena.
Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), 30. srpnja 1740. Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. 68 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. 69 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. 70 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 71 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 41 i 177. 72 Vidi: Matična knjiga umrlih župe Ivanjska (1765.-1779.), g. 1767., br. 140. 73 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 66 67
27
Komarica/Komaričić U Stranjanima su, kako se vidi iz popisa fra Pavla Dragičevića, godine 1743. bile dvije obitelji Komarica,74 a 1768. su također navedene dvije obitelji, stavljene u Matoševce.75 Pošto je Komarica bilo i u Matoševcima, a ubilježbe u župne matice nisu uvijek vođene posve precizno, nije moguće točno odrediti tko je od Komarica živio u Stranjanima, a tko u Matoševcima. Može se sa sigurnošću tvrditi da je Komarica u jednom od tih sela bilo već krajem 17. ili početkom 18. st. To se zaključuje na osnovi matične knjige krštenih župe Ivanjska, u kojoj je ubilježeno da je 26. prosinca 1729. krštena Cecilija, kći Komarice Stipana i Katarine,76 što znači da je Stipan mogao biti rođen najkasnije početkom 18. st., a da mu je otac, i možda djed, živio u Stranjanima ili Matoševcima u drugoj polovici 17. st. Do sredine 19. st. Komarica je bilo više od 40 obitelji. Od stranjanskih Komarica vuče porijeklo i banjolučki biskup Franjo Komarica. Komljenović U kratkom periodu drugog desetljeća 19. st. u Stranjanima su živjele četiri obitelji Komljenovića. Može se smatrati gotovo sigurnim da potječu iz župe Stari Majdan, iz sela Sasina, gdje je 1768. živjelo više obitelji toga prezimena.77 Lipovac Kroz tri posljednja desetljeća 18. st. i dva prva desetljeća 19. st. u Stranjanima je živjelo 6 obitelji Lipovaca. Kako je godine 1743. Lipovaca bilo u Bukovici, Klečinama, Čivčijama i Motikama, moglo bi se zaključiti da je neka obitelj Lipovaca doselila, ili se neki Lipovac priženio u Stranjane iz jednoga od tih sela. Lovrić Godine 1786. u Stranjanima nalazimo i jedan bračni par prezimenom Lovrić (Ivan i Matija r. Ojdanić).78 U to vrijeme nije Lovrića bilo ni u jednom drugom selu župe Ivanjska, pa se ne može zaključiti odakle bi potjecao taj u Stranjanima. Marušić Sredinom 19. st. u Stranjanima su bile tri obitelji Marušića. U to vrijeme bilo ih je i u Čivčijama. Inače su se Marušići prvotno, godine 1743., nalazili u Zalužanima,79 i vjerojatno su se odatle raširili po drugim selima.
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 76 Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), g. 1729., br. 61. 77 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 170 i 171. 78 Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1779.-1805.), g. 1786., br. 124. 79 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 45. 74 75
28
Mijačiković Početkom 19. st. nalazimo u Stranjanima jednu obitelj prezimenom Mijačiković (Ivo i Ana r. Valentić). Možda potječe iz Dikevaca, jer ih je bilo u tom selu, ali se to ne može tvrditi sa sigurnošću. Nikolašević U Stranjanima su u drugoj polovici 18. st. živjele tri obitelji Nikolaševića. Krajem toga stoljeća Nikolaševića je bilo i u Dikevcima. Da li je među njima postojala kakva veza, i odakle potječu stranjanski Nikolaševići, ne zna se. Kako se u Bogdanovićevom popisu iz 1768. godine navodi da je u Matoševcima živjela jedna obitelj prezimenom Nikolić, moguće je da je odatle nastalo prezime Nikolašević. Rajković Tri obitelji prezimenom Rajković živjele su u Stranjanima u prvoj polovici 19. st. U to vrijeme Rajkovića je bilo u Kozarcu, koji je pripadao župi Ivanjska, pa je moguće da odatle svoj korijen vuku stranjanski Rajkovići. Vjerojatnije je ipak da su potjecali iz župe Stari Majdan, iz sela Kljevci, odakle su u Stranjane i Matoševce došla i neka druga prezimena. Rendić Početkom 19. st. u Stranjanima je bila i jedna obitelj Rendić (Jerko i Kata r. Gilošević). Nije poznato odakle se ta obitelj mogla doseliti u Stranjane, jer toga prezimena u 18 st. nije bilo ni u jednom drugom selu ivaštanske župe, a ni u drugim okolnim župama. Stevo/Stević U Dragičevićevom popisu se 1743. u Stranjanima navodi obitelj prezimenom Stevo, 80 a fra Marijan Bogdanović je u svom popisu 1768. godine naveo obitelj Stević.81 Poslije toga su u Stranjanima živjele još dvije obitelji Stevića. Stojanac U Stranjanima su u drugoj polovici 19. st. bile dvije obitelji Stojanac. U to vrijeme bilo ih je i u selu Mamenice, župe Ivanjska. Vjerojatno se neka obitelj doselila u Stranjane iz Stratinske ili sela Sasina, župe Sasina. Topić Jedna obitelj prezimenom Topić živjela je u Stranjanima krajem 18. st (Mato i Manda r. Bajlović). Kako je, prema Bogdanovićevom popisu iz 1768., po jedna
80 81
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181.
29
brojna porodična zadruga Topića postojala u Ojdanićima i u Orlovcu, može se pretpostaviti da se neka obitelj Topića odatle doselila u Stranjane. Tucić U Stranjanima su u prvoj polovici 19. st. bile četiri obitelji koje su se prezivale Tucić. Vjerojatno su potjecale iz sela Škrljevita, župa Sasina, bilo izravno bilo preko Šimića u župi Ivanjska, gdje ih je u to vrijeme također bilo. Uvalić Kroz period od nešto više od stotinu godina u 18. i 19. st. u Stranjanima je živjelo dvanaest obitelji prezimenom Uvalić. Vjerojatno potječu iz župe Sasina, iz sela Kruhari ili Trnava. Prema upisu u matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjska, u Stranjanima je 12. studenoga 1739. krštena Kata, kći Uvalić Tome i Marije r. Sedić. 82 Do sredine 18. st. upisana su krštenja još troje djece dviju obitelji Uvalića.83 Vidović U Stranjanima su sredinom prve polovice 19. st. živjele tri obitelji prezimenom Vidović. Sredinom 18. st. Vidovića je bilo u selima Šimići i Barlovci, 84 i vjerojatno stranjanski Vidovići potječu iz jednoga od tih sela.
Matoševci Abramspaić/Spaić U matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjska upisano je da je 15. siječnja 1742. krštena Kate, kći Abramspaića Martina i Pavlije r. Abrić.85 A u popisu fra Pave Dragičevića u Matoševcima se 1743. spominje porodična zadruga ili obitelj Abramspaić, s 9 članova, na čijem je čelu Martin Abramspaić. 86 Kako 1768., prema Bogdanovićevom popisu, u Matoševcima nalazimo jednu obitelj od 6 članova, na čelu koje je Mile Abram Spaić,87 postoji sumnja o tome da li je prezime Abramspaić izvorno, ili je ono nastalo spajanjem imena Abram i prezimena Spaić. Moguće je i da se radilo o mijenjanju prezimena Abramović, a Abramovića je u 18. st. bilo u Sasini, župa Stari Majdan. Odakle su Abramspaići ili Spaići doselili u Matoševce, ne zna se, a u to vrijeme nije ih bilo u nijednom drugom selu župe Ivanjska.
Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), g. 1739. Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), g. 1740., 1741. i 1748. 84 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 41 i 177. 85 Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1729,-1751.), g. 1742. 86 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. 87 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 82 83
30
Andrijević Krajem 18. st. u Matoševcima je bila jedna obitelj prezimenom Andrijević (Josip i Ruža r. Marić). Moguće da je u Matoševce doselila neka obitelj Andrijevića iz Kuljana ili Priječana, u kojima je to prezime, prema Bogdanovićevom popisu, postojalo 1768. godine.88 Bartulović U Matoševcima je sredinom 19. st. živjela jedan obitelj Bartulovića (Toma i Kata r. Grgić). U to vrijeme Bartulovića je u većem broju bilo u selu Barlovci, i može se pretpostaviti da se netko od Bartulovića iz Barlovaca priženio, ili je neka obitelj doselila u Matoševce. Božević Fra Marijan Bogdanović u svom popisu 1768. godine u Matoševcima navodi porodičnu zadrugu prezimenom Božević (Boxevich), s 21 članom.89 To prezime ne nalazimo u spomenutom popisu u drugim selima župe Ivanjska. Moguće je da se radi o pogrešnom upisu, i da je umjesto Božević trebalo stajati Blažević, kojih je 1743., prema popisu fra Pavla Dragičevića, bilo u Matoševcima. Ciganović U Bogdanovićevom popisu 1768. navodi se u Matoševcima jedna obitelj ili porodična zadruga Ciganović, s 10 članova.90 U drugim selima župe Ivanjska nema ih, a ni u okolnim župama. Jelić U matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjska upisano je da je 24. lipnja 1751. kršten Pavao, sin Jelić Lovrina i Ivane, a da je kum bio Frano Komarica, i da su svi iz Matoš Ma/ha/le. 91 Kako smo gore vidjeli, Jelića je prije toga bilo u Stranjanima, i moguće je da su iz Stranjana preselili u Matoševce. Jurić U popisu fra Marijana Bogdanovića 1768. u Matoševcima se navodi porodična zadruga ili obitelj prezimenom Jurić, s 15 članova, a na čelu joj je stajao Ivan Jurić,92 ali se vjerojatno radilo o Jurićima koji su živjeli ne u Matoševcima, nego u Stranjanima.
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 179. i 183. Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 90 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 91 Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), g. 1751., br.76. 92 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 88 89
31
Klečina/Klečinović Krajem prvoga i početkom drugog desetljeća 19. st. u Matoševcima nalazimo i jednu obitelj prezimenom Klečinović (Mijat i Marija r. Klečinović). Kako je prema Bogdanovićevom popisu godine 1768. više obitelji Klečina živjelo u selu Klečine, župa Ivanjska, 93 može se pretpostaviti da se neka obitelj Klečina doselila u Matoševce. Knežević Kneževića je, kako smo vidjeli naprijed, u 18. st. bilo dosta u Stranjanima. Fra Marijan Bogdanović godine 1768. navodi u selu Matoševci 4 obitelji Kneževića.94 Vjerojatno se radilo o Kneževićima koji su zapravo živjeli u Stranjanima, a porijeklo su vukli iz Sasine, župa Stari Majdan. Komarica/Komaričić Kroz 60 godina 18. i 19. st. u Matoševcima je bilo trinaest obitelji ili porodičnih zadruga prezimenom Komarica ili Komaričić. Može se držati sigurnim da oni potječu iz Stranjana, u kojima su, prema Dragičevićevom popisu, 1743. godine bile dvije obitelji Komarica. Kovačević Sredinom druge polovice 18. st. u Matoševcima su živjele dvije obitelji Kovačevića. Kako je prema popisu fra Marijana Bogdanovića godine 1768. Kovačevića bilo u selima Miloševci i Klečine, u župi Ivanjska, 95 vjerojatno su odatle potjecali i Kovačevići u Matoševcima. Majstorović U Matoševcima je Majstorovića bilo oko 1730. godine. Naime u matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjska se 1729., 1730. i 1731. navodi da su kume na krštenju bile Ana i Jela, kćeri Petra Majstorovića, iz Matoševaca.96 Popisi fra Pave Dragičevića i fra Marijana Bogdanovića ne navode Majstoroviće ni u Matoševcima ni u Stranjanima, a ni u drugim selima župe Ivanjska. Ne nalazimo ih tada ni u okolnim župama Banjoj Luci, Kotor Varošu i Majdanu, pa se ne može zaključivati odakle potječu. Moguće je da je Petar bio sin ili potomak nekog majstoru, pa da je odatle izvedeno prezime Majstorović.
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 41. Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 95 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 178. 96 Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), g. 1729., br. 24; g. 1730., br. 67; g. 1731., br. 192. 93 94
32
Martinović U Matoševcima su krajem 18. st. živjele tri obitelji Martinovića. Prema Bogdanovićevom popisu iz 1768., Martinovića je bilo u selu Motike, župe Ivanjska. Vjerojatno su odatle potjecali i matoševački Martinovići. Matić Tri obitelji Matića živjele su u Matoševcima u prvoj polovici 19. st. Matića je u to vrijeme bilo u Stratinskoj, župa Stari Majdan, i u nekoliko sela župe Ivanjska, a najviše u Jablanu i Dvoranima. Za pretpostaviti je da su stranjanski Matići doseljenici iz Stratinske. Matoš Krajem 19. st. u Matoševcima je bila jedna obitelj prezimenom Matoš. Kako je to prezime bilo dosta rašireno u župi Sasina, u selima Gomionica i Sasina, vjerojatno se odatle neki Matoš priženio u Matoševce, ili se cijela obitelj iz Sasine doselila u Matoševce. Matošević U Matoševcima su u drugoj polovici 18. st. živjele dvije obitelji prezimenom Matošević. Prema Bogdanovićevom popisu iz 1768. u to vrijeme je u selu Bukovici postojala jedna porodična zadruga Matoševića, s čak 45 članova, a jedna obitelj Matošević je bila i u Trnu, i može se pretpostaviti da matoševački Matoševići najvjerojatnije potječu iz Bukovice. Mihić/Miić Dvije obitelji prezimenom Mihić živjele su u drugoj polovici 18. st. u Matoševcima. Toga prezimena u to vrijeme nema ni u jednom drugom selu župe Ivanjska. Prema Bogdanovićevom popisu iz 1768., Mihića je tada bilo u župi Stari Majdan, u selu Sasina,97 i vjerojatno su odatle Mihića došli u Matoševce. Milić Iz Dragičevićevog popisa 1743. godine saznajemo da su u to vrijeme u Matoševcima bile tri obitelji Milića (Millich).98 Drugdje ih nema, a ne spominju se 1768. u popisu fra Marijana Bogdanovića, pa se ne može utvrditi odakle potječu. Mošunjac Sredinom prve polovice 19. st. u Matoševcima je bila jedna obitelj prezimenom Mošunjac (Ilija i Ana r. Stilinović). Toga prezimena u to vrijeme nije bilo u drugim selima župe Ivanjska, niti u okolnim župama. Godine 1743. u popisu fra Pavla Dragičevića navodi se u Petrićevcu, banjolučka župa, jedna obitelj ili porodična 97 98
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 171. Vidi: D. Mandić, n. d., str. 44.
33
zadruga koja se prezivala Mošunjanin. 99 I u Bogdanovićevom popisu iz 1768. ubilježena je u banjolučkoj župi, ali u selu Rosulje, jedna obitelj, koja je imala prezime Mošunjanin. Odatle je moglo nastati prezime Mošunjac, i spomenuta obitelj doći u Matoševce. Nikolić U Bogdanovićevom popisu navedena je 1768. u Matoševcima jedna obitelj Nikolić.100 U drugim selima ivaštanske župe toga prezimena tada nije bilo, pa se ne može ništa reći odakle bi ono potjecalo. Ojdanić Pet obitelji ili porodičnih zadruga Ojdanića živjelo je u drugoj polovici 18. st. u Matoševcima. Godine 1743. i 1768. u popisima fra Pavla Dragičevića i fra Marijana Bogdanovića nalazi se u selu Ojdanići, župe Ivanjska, veći broj porodičnih zadruga ili obitelji prezimenom Ojdanić. 101 Nema dvojbe da su i Ojdanići u Matoševcima potekli iz sela Ojdanića. Pibić U matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjska je ubilježeno da je 1. svibnja 1816. kršten iz Matoševaca Juro, sina Ive Pibića i Marije r. Dukerić, iz Škrljevite, a da je kum bio Ivo Batković. 102 Odakle potječe obitelj toga prezimena, nije poznato, a kasnije se ono više ne pojavljuje u Matoševcima. Popić U Matoševcima su, prema ubilježbi u ivaštanskoj župnoj matici krštenih, u drugoj polovici 18. st. živjele dvije obitelji Popić. Toga prezimena nema u to vrijeme ni u jednom drugom selu župe Ivanjska. Možda se radilo o pogrešnoj ubilježbi, i da je trebalo stajati ili Papić, ili Topić, a ta su prezimena, prema Bogdanovićevom popisu iz 1768., postojala u selu Orlovac, a Topići i u Ojdanićima. Salačković U Bogdanovićevom popisu iz 1768. godine navodi se u Matoševcima jedna obitelj Salačkovića (Salačiaković), s tri odrasla člana i dvoje djece, a glava joj je bio Florijan Salačković.103 U drugim selima župe Ivanjska ih nema, i ne može im se znati porijeklo, osim ako se ne radi o iskrivljenom prezimenu Saloković, a njih je u to vrijeme bilo u Sasini, župa Majdan.104
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 46 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 101 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43 i 181-182. 102 Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1805.-1828.), g. 1816., br. 829. 103 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 104 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 171. 99
100
34
Stanišić U najstarijoj sačuvanoj matici krštenih župe Ivanjska ubilježeno je da je 20. srpnja 1729. krštena Apolonija, kći Stanišić Jure i Mande.105 Toga prezimena u to vrijeme nema ni u jednom drugom selu župe Ivanjska, a u popisu fra Pave Dragičevića 1743. navodi se prezime Stanušić u selu Dabar-Unzi, a Staničić u Ključu, majdanske župe,106 i moguće je da Stanišić koji se navodi u Matoševcima potječe iz župe Majdan, a da mu je prezime malo iskrivljeno. Stipić Krajem 18. st. u Matoševcima je bila jedna obitelj Stipić (Mijat i Klara r. Đukić). U to vrijeme, prema Dragičevićevom i Bogdanovićevom popisu, toga prezimena nema ni u jednom drugom selu župe Ivanjska, a ni u okolnim župama, i ne može se reći ništa o njegovu podrijetlu. Šimić U matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjsa je ubilježeno da je 19. listopada 1807. iz Matoševaca kršten Mijo, sin roditelja Pavla Šimića, iz Duvna, i Ivke r. Čamberovič, iz Vira, a da je kum bio Andrija Matošević, iz Bukovice. 107 Toga prezimena kasnije više ne nalazimo u Matoševcima. Šergijaš U prvoj polovici 19. st. u Matoševcima živi jedna obitelj Šergijaš (Ivo i Ana r. Šergijaš). Podrijetlo obitelji toga prezimena se ne zna, jer ga u to vrijeme nije bilo u ivaštanskoj župi, a ni u drugim okolnim župama. Tomašević U matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjska je ubilježeno da je iz Matoševaca 23. travnja 1807. krštena Kata, kći Ante Tomaševića i Lucije Ojdanić, a kuma da je bila Marija Ojdanić. 108 Ne može se utvrditi odakle je taj Tomašević, i kako je dospio u Matoševce, jer toga prezimena u 18. st., prema popisima fra Pavla Dragičevića i fra Marijana Bogdanovića, ne nalazimo u drugim selima župe Ivanjska, niti u okolnim župama. Tubić U Matoševcima u drugoj polovici 19. st. žive dvije obitelji prezimenom Tubić.109 U to vrijeme Tubića ima u Sasini i u Starom Majdanu, i odatle vjerojatno svoje podrijetlo vuku i matoševački Tubići.
Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1729.-1751.), g. 1729., br. 10. Vidi: D. Mandić, n. d., str. 39 i 40. 107 Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1805.-1828.), g. 1807., br. 442. 108 Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1805.-1828.), g. 1807., br. 350. 109 Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1859.-1883.), g. 1867., br. 433; Matična knjiga vjenčanih župe Ivanjska (1841.-1883.), g. 1869., br. 9. 105 106
35
Tucić Jednu obitelj Tucić nalazimo u Matoševcima u prvoj polovici 19. stoljeća. Zabilježeno je, naime, u matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjska, da je 26. studenoga 1843. kršten iz Matoševaca Mato, sin Nikole Tucića i Marije r. Rajković iz Stranjana, a da je kum bio Juro Ljevar, iz Stranjana.110 Vjerojatno se radi o nekome iz sela Škrljevita, župa Stari Majdan, odnosno Sasina, a moguće i iz Šimića, koji je doselio u Matoševce. Uvalić Kroz period od oko 80 godina u 18. i 19. st. u Matoševcima je bilo čak dvadesetpet obitelji prezimenom Uvalić. U to vrijeme ih je bilo u selima Kruari i Trnava, tadašnje župe Stari Majdan a kasnije Sasina, i vjerojatno matoševački Uvalići potječu iz jednog od tih sela. Prema ubilježbi u matičnoj knjizi umrlih župe Ivanjska, u Matoševcima je 28. svibnja 1767. umrla Lucija Uvalić, od 46 godina. 111 Čudno je da fra Marijan Bogdanović u svom popisu iz 1768. ne navodi u Matoševcima Uvaliće, a kako kazuje navedena ubilježba, sigurno je u to vrijeme u Matoševcima bilo Uvalića. Valentić U Matoševcima je početkom 19. st. bila jedna obitelj prezimenom Valentić (Joso i Ivka r. Pavlović). To prezime se navodi u popisu fra Marijana Bogdanovića 1768. u selima Mamenice i Habrići, župe Ivanjska, 112 i vjerojatno se odatle navedena obitelj doselila u Matoševce. Valić/Volić Fra Marijan Bogdanović u svom popisu katoličkih obitelji 1768. navodi u Matoševcima obitelj ili porodičnu zadrugu s 15 članova, 11 odraslih i 4 djece, a na čelu joj je bio Anto Valić,113 i drugu, s pet članova, 4 odrasla i 1 dijete, na čijem je čelu bio je Blaž Volić.114 U matičnim knjigama ni iz ranijeg ni iz kasnijeg vremena u župi Ivanjskoj nema u Matoševcima, niti u nekom drugom selu te župe, ubilježenih tih prezimena. Gotovo je sigurno da se radi o pogrešnoj ubilježbi, ili o pogrešno pročitanim i potom tako objavljenim prezimenima, i da je umjesto Valić/Volić trebalo biti Uvalić. To se može zaključiti iz činjenice da Bogdanović u svom popisu uopće Uvaliće ne navodi, a na temelju župnih matičnih knjiga sigurno se zna da su postojali, i to u velikom broju.
Vidi: Matična knjiga krštenih župe Ivanjska (1828.-1859.), g. 1843., br. 685.. Vidi: Matična knjiga umrlih župe Ivanjska (1765.-1779.), g. 1767., br. 203. 112 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 176 i 177. 113 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 114 Isto. 110 111
36
PORIJEKLO STRANJANSKIH I MATOŠEVAČKIH KATOLIKA I HRVATA NOVIJEGA DOBA
Barišići Matične knjige krštenih i vjenčanih župe Ivanjska pokazuju da je u Stranjanima bilo Barišića krajem 18. stoljeću. 115 A na temelju matične knjige krštenih župe Stari Majdan, moglo bi se zaključiti da su potjecali iz sela Žabari te župe. Prema izvještaju-popisu apostolskog vikara u Bosni, biskupa fra Pavla Dragičevića, g. 1743. Barišića je bilo u župi Ivanjskoj, u selima Dragnić i Rajkovica,116 a prema popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića g. 1768. ima ih u Miloševcima i Dolini,117 te u banjolučkoj župi, u selima Debeljaci i Petrićevac.118 Barišića je u Stranjanima nestalo u prvim desetljećima 19. st. Ponovno se Barišići pojavljuju u Stranjanima oko 1975. Bio je to Mato Barišić, koji se sa članovima obitelji doselio iz sela Zasavica, župa Dobretići. U Stranjanima su boravili do 1995., kad su, kao i svi drugi Stranjančani, morali napustiti svoje dvije kuće i ostaviti imanje te otići u Hrvatsku.
Batkovići Među starijima se pripovijedalo da je nekada u Matoševcima na spahijinom imanju živio i neki Ciganin, koga su nazivali Batko, da se on nakon dolaska austrougarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu g. 1878. i odlaska spahije pokrstio, da je od Batka postao Batković, te da od njega vuku korijen i prezime matoševački Batkovići. 119 To pripovijedanje, međutim, ne može biti točno, jer su Batkovići živjeli u Matoševcima puno godina prije navedenog vremena, a to potvrđuju matične knjige krštenih i umrlih župe Ivanjska. U matičnoj knjizi umrlih župe Ivanjska je bosančicom zapisano: „ Die 20. Xbris 1778. (=Dana 20. prosinca 1778.) P/ođe/ s /ovoga/ s/vita/ krasni i valjani starac Petar Batković iz Matoševacah (koi /j/e bio u Krainu uffaćen od Kaurah, zasužnjen i posli nego se oslobodio od sužanstva imao je burjuntiu od pašše, da more prositi po svoj Bosni za tri godine za svoje odkupljenje, i da ne imah plaćat ni on ni njegovi sinovi doklen god žive arača. S/vim/ misnicima, i u svakoj lemozini carkvenoj bio je particularis benefactor (=osobiti dobročinitelj) u svakah doba, primivši od mene f/ra/ Marka iz Fojn/ice/ s/vete/ sakramente, od god/ina/ 98. Bi pokopan na Carkvina“.120 Iz podatka o dobi u kojoj je umro izlazi da je Petar rođen oko 1680. godine, ali se ne može sa sigurnošću tvrditi da je rođen u Matoševcima. U popisu katolika iz g. 1743., kojeg je načinio apostolski vikar u Bosni, biskup fra Pavao Dragičević, u Matoševcima se navodi jedna porodična zadruga od deset Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1782.-1805.), g. 1787., br. 380, i god. 1790., br. 963; Matica vjenčanih župe Ivanjska (1782.-1805.), g. 1793., br. 372. 116 Vidi: Dominik Mandić, Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis, Chicago-Roma, 1962., str. 42. 117 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 178. 118 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 183. 119 Vidi: Jurica Šalić, Diljem zavičaja, Banja Luka, 2000., str. 131. 120 Matična knjiga umrlih župe Ivanjska (1765.-1779.), g. 1778., br. 291. 115
37
odraslih članova i četvero djece, na čijem je čelu bio Andrija Batković (Bathcovich). 121 Nije isključeno da je naprijed spomenuti Petar bio otac toga Andrije. Godine 1768., prema popisu apostolskog vikara, biskupa fra Marijana Bogdanovića, postojala je u Matoševcima također jedna porodična zadruga Batkovića, koja je brojila trinaest odraslih članova i sedmero djece, a na njezinom je čelu stajao Petar Batković (Bat/c/hovich).122 Otac ovoga Petra je vjerojatno bio maloprije spomenuti Andrija. Velika je vjerojatnost da su prvi Batkovići, možda baš onaj Petar sa svojom obitelji za kojega je naprijed navedeno da je umro 1778., u Matoševce došli iz nekadašnje župe Majdan (Stari), po svoj prilici iz sela Batkovci, pa bi moglo biti da od tog naziva dolazi i njihovo prezime. Prema najstarijoj sačuvanoj matici krštenih župe Ivanjska, u toj župi imamo ubilježene Batkoviće krajem trećeg i početkom četvrtog desetljeća 18. stoljeća. 123 Istina, u spomenutoj matici krštenih nije naznačeno u kojem selu oni žive, ali kako se u sljedećoj sačuvanoj matici krštenih Batkovići u župi Ivanjska navode samo u selu Matoševcima, opravdano je zaključiti da su i oni iz ranijeg vremena živjeli u tom selu. Sredinom 18. st. (1743. i 1768. godine) Batkovića nema u drugim mjestima Bosne i Hercegovine. U drugoj polovici 19. st. Batkoviće nalazimo i u Stranjanima, gdje su prešli iz Matoševaca.
Blaževići U Matoševcima je četrdesetih godina 18. st., prema popisu apostolskog vikara biskupa fra Pavla Dragičevića iz 1743. godine, postojala jedna porodična zajednica ili zadruga Blaževića, s ukupno dvanaest članova. 124 U to su vrijeme dvije porodične zajednice Blaževića bile i u selu Bukovici, a u jednoj od njih, koja je brojila šest odraslih članova i sedmero djece, glava je bio Andrija Blažević. 125 Prema najstarijoj sačuvanoj matici krštenih župe Ivanjska, Blaževića je u Bukovici bilo 1729. godine. U toj je matici ubilježeno da je 21. kolovoza 1729. fra Ivan Kmetović, pomoćnik župnika, krstio dijete Ilije Blaževića, iz Bukovice, i da je djetetu nadjenuto ime Ilija. To su i najstariji Blaževići o kojima je sačuvan pisani spomen.126 Odakle su stigli u Bukovicu, ne zna se pouzdano, ali nije bez temelja mišljenje da su, bježeći pred Turcima, došli iz Lišnje, 127 nekoć sela župe Kotor (Kotor Varoš), a danas Prnjavora. Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 123 Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1729.-1750.), g. 1730., brr. 87 i 144; g. 1731., br. 237 i 288; g. 1732., br. 373. 124 Navodi ih g. 1743. apostolski vikar, biskup fra Pavao Dragičević, u svom izvještaju-popisu imena i prezimena kućedomaćina svih katoličkih familija, točnije porodičnih zajednica u svim župama u Bosni i Hercegovini, a koji je upućen u Rim. Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. 125 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 45. Godine 1743. Blaževića je bilo u većem broju župa u Bosni, tako u: Jajcu, selo Prigrađe; Bihaću, selo Kralje; Kotoru /Kotor Varoš/, sela Bilice i Lišnja; Dobretićima, selo Melna; Lašvi, selo Graovčići; Pećniku, selo Svilaj; Strepcima, sela Bodežište i Donje Bodežište; Bijeloj, selo Turkovište; a u Hercegovini u župama Brotnjo, selo Slipčići, i u Mostaru (grad). Vidi: D. Mandić, n. d., str. 35, 38, 49, 50, 52, 64, 68, 72, 87 i 91. 126 Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1729.-1750.), g. 1729., br. 15. 127 Vidi: A. Orlovac, Oko fra Vidova Bunara, Banja Luka-Barlovci, 2005., str. 83. 121 122
38
U Matoševce su Blaževići došli vjerojatno iz Bukovice. Moglo je to biti prvih desetljeća 18. st., jer u matičnoj knjizi umrlih župe Ivanjska nalazimo ubilježeno da je 16. ožujka 1765. umrla Anica Blažević, iz Matoševaca, a da je tada imala 40 godina, što znači da je rođena oko 1725. Godine 1768., prema izvještaju i popisu apostolskog vikara biskup fra Marijan Bogdanović, u župi Ivanjska nalazimo Blaževiće također u selima Šimići, Kuljani i Petrovići.128 U Šimićima taj popis navodi porodičnu zajednicu na čijem je čelu bio Pavao Blažević, a brojila je sedam odraslih članova i troje djece. Pavao Blažević se morao u Šimiće doseliti iz Bukovice, i posve je vjerojatno da je pripadao porodičnoj zajednici naprijed spomenutog Andrije Blaževića. Jedan od Pavlovih sinova, imenom Anto, vjenčao se 1790. s Vidom Lovrić, iz Majdana.129 Oni su se sa svojom djecom iz Šimića doselili u Stranjane, ili možda najprije u Matoševce između 1810. i 1815., pa odatle prešli u Stranjane, svakako prije 1818., jer se te godine oženio Antin sin Mile s Marijom r. Ljevar, a kao mjesto boravka su u matičnoj knjizi vjenčanih navedeni Stranjani. 130 Slijedile su kasnije i ženidbe Pavla (ženio se triput),131 Marka (ženio se triput),132 Ive (ženio se dvaput)133 i Petra134, i za sve njih su navedeni Stranjani kao mjesta boravka. Iz ovoga što je navedeno jasno izlazi da su prvi Blaževići stigli u Stranjane iz Šimića, a u Šimiće su došli iz Bukovice. Blaževići su se iz Stranjana proširili u Orlovac. Petar-Pejo Blažević, sin PavlaPaje i Kate r. Ivanković, koji se 1887. oženio s Marijom r. Bijelić, imao je s njom jedanaestero djece. Kad mu je umrla supruga Marija, on se 1906. oženio po drugi put s Janjom r. Kaurin, i s njom dobio još dva sina, a potom je s njom i sa svom živom djecom iz 1. i 2. braka, krajem 1909. ili početkom 1910., odselio u Orlovac, gdje im se rodilo još jedno dijete. Matoševački Blaževići, od g. 1743., i stranjanski Blaževići, negdje od g. 1816./1817., zadržali su se u ta dva sela u više loza kroz 7, odnosno 8 generacija, sve do pred kraj 20. st., do 1995. godine, kad su pod prisilom Srba i vlasti novostvorene Republike Srpske morali otići u Hrvatsku.
Bogdanovići U župi Ivanjska, prema izvještaju biskupa fra Pavla Dragičevića, apostolskog vikara u Bosni, g. 1743. Bogdanovićâ je bilo u selima Ojdanići, Motike i Orlovac. 135 A od drugih mjesta bilo ih je u župi Banja Luka, u selu Priječani, i u župi Kreševo,
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 177, 179 i 180. Bilo je tada Blaževića i u nekim drugim župama po Bosni i Hercegovini, i to u većini onih u kojima su bili i g. 1743., a pojavljuju se u župi Livna, sela Prolog, Zabriska, Komorani, Guber i Parovo, zatim u župama Vodičevu, selo Batkovci; Komušini, sela Sivša i Makljenovci; i u Velikoj, selo Dubočac. Vidi: D. Mandić, n.d., str. 135-137 i 144, 173, 187-188, 195. 129 Matica vjenčanih župe Ivanjska (1782.-1805.), g. 1790., br. 234. 130 Matica vjenčanih župe Ivanjska (1809.-1841.), g. 1818., br. 4 131 Vidi: Matica vjenčanih župe Ivanjska (1809.-1841.), g. 1833., br. 195; god. 1837., br. 30 132 Vidi: Matica vjenčanih župe Ivanjska, 1809.-1841., g. 1824., br. 88; g. 1832., br. 138; Matica vjenčanih župe Ivanjska (1841.-1883.), g. 1852., br. 437. 133 Vidi: Matica vjenčanih župe Ivanjska (1809.-1841.), g. 1863., br. 263. 134 Vidi: Matica vjenčanih župe Ivanjska (1809.-1841.), g. 1837., br. 31. 135 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181 i 182. 128
39
u selu Tomići. 136 Apostolski vikar u Bosni, biskup fra Marijan Bogdanović ih navodi 1768. u Motikama i Orlovcu,137 ali ne i u Ojdanićima. Bilo ih je i dalje u župi Kreševo (grad), a također u župi Blato /Mostarsko/, u selu Biogradci, i u Jajcu, u selu Seoci.138 Bogdanovići se u Matoševcima pojavljuju u drugoj polovici 19. st., preciznije 1873. godine. U Matoševce se iz Ojdanića doselio Nikola Bogdanović, sin Jure i Ivke r. Džolić, koji se 1865. oženio s Mandom r. Majdandžić, kćerkom Ilije i Janje r. Batković, iz Matoševaca. U Ojdanićima im se rodilo dvoje djece, a nakon doseljenja u Matoševce još petero. Kako izgleda, Nikola se nakon nekog vremena s obitelji preselio u Stranjane, gdje mu se sin Andrija 1898. oženio s Anom r. Kurtović. Njihovi sinovi Ivo-Ića i Juro su sa svojim obiteljima živjeli u Stranjanima, dok je sin Anto, zvani Bebo, nakon ženidbe 1922. s Mandom r. Blažević, otišao živjeti u Matoševce, u Sančevici. Negdje sredinom prošlog stoljeća iz Matoševaca je u Stranjane preselio Antin sin Andrije sa svojom obitelji, a oko 1960. u Stranjane se povratio i Anto-Bebo sa suprugom Mandom i drugom djecom. Od tada Bogdanovića u Matoševcima više nije bilo.
Ćosići Najstariji poznati popisi katoličkih porodičnih zajednica i obitelji u Bosni i Hercegovini, koje su 1743. i 1768. sastavili i poslali Apostolskoj Stolici u Rim apostolski vikari u Bosni, biskupi fra Pavao Dragičević i fra Marijan Bogdanović, navode u tim popisima Ćosiće u više župa. Godine 1743. Ćosića ima u župama: Livno, selo Čelebić; Duvno, selo Brišnik; Jajce, sela Vakuf i Jeleč; Stari Majdan, selo Majdan-Batkovci; Banja Luka, selo Petrićevac; Kotor Varoš, selo Zabrđe; Vareš, selo Tirići.139 U župi Ivanjska ima ih u selu Trn.140 I godine 1768. se navode u većini tih župa, a i u nekoliko drugih, tako: u Vodičevu, selo Volar; u Bihaću, selo Pozavalje; i u Komušini, selo Prieprosta.141 Ćosića u to vrijeme nema u Stranjanima, pa bi se lako moglo pomisliti da su stranjanski Ćosići porijeklom iz nekog drugog mjesta, možda iz sela Sasine, staromajdanske župe, iz koje potječe i većina drugih prezimena donedavnih Stranjančana i Matoševljana. Ali to ipak ne stoji. Prvi Ćosić nije u Stranjane doselio niotkud sa strane, nego je jedan od stranjanskih starosjedilaca, prezimenom Bukvić, uz to prezime dobio i drugo – Ćosić, koje se potom jedino i zadržalo. Bukviće (Buchva) u Stranjanima navodi 1743. u svom izvještaju naprijed spomenuti apostolski vikar, biskup fra Pavao Dragičević,142 a 1768. i apostolski vikar, biskup fra Marijan Bogdanović.143 Kako je zapisano u matičnoj knjizi krštenih župe Ivanjska, 18. rujna 1833. u Stranjanima je rođeno, a 22. rujna kršteno dijete kojemu je dano ime Jela. Kao Vidi: D. Mandić, n. d., str. 46 i 98. D. Mandić, n. d., str. 181 i 182. 138 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 152, 126 i 169. 139 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 18, 27, 37, 39, 46, 48 i 74. 140 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 44. 141 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 143, 169, 170-171,173-174, 176, 177, 183, 186, 212. 142 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. 143 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 136 137
40
Jelin otac upisan je Ivo, i navedeno prezime, ali je list na tom mjestu oštećen, pa se ne može znati o kojem se prezimenu radi, a odmah u nastavku se navodi da se on drukčije (alias) prezivao Bukvić; kao Jelina majka upisana je Anastazija r. Kasapović, rodom iz Motika.144 Ono što se, zbog oštećenja lista u matici krštenih, nije moglo doznati iz prethodne ubilježbe, doznaje se iz ubilježbe rođenja i krštenja drugog Ivina i Anastazijina djeteta. Naime 17. svibnja 1838. rodio im se, a 20. svibnja je kršten Joso, a kao prezime oca Ive naveden je Ćosić. 145 Radilo se o istim roditeljima kćeri Jele i sina Ive, pa prema tome iz ove druge ubilježbe, u kojoj se navodi da je Ivino prezime Ćosić, a da je majka djeteta Anastazija r. Kasapović, logično se zaključuje da je prezime Ćosić bilo i na oštećenom mjestu i u ubilježbi krštenja kćeri Jele, i da je Ivino prvo prezime, koje je nosio ranije, bilo Bukvić. Prateći dalje matice krštenih župe Ivanjska, a potom župe Barlovci, potomci Ive Bukvića-Ćosića i Anastazije r. Kasapović kasnije se, sve do danas, prezivaju samo Ćosić.
Debeljaci Prema najstarijoj sačuvanoj matici krštenih župe Ivanjska zna se da je Debeljakovića bilo u Matoševcima početkom četvrtog desetljeća 18 stoljeća. Naime u toj matici su ubilježena krštenja nekoliko djece Mile Debeljakovića i njegove žene Ivke r. Batković.146 A kako je u matičnoj knjizi umrlih iste župe ubilježeno da je 11. listopada 1766. umrla u 60. godini života Kate Debeljaković iz Matoševaca,147 izlazi da je rođena oko 1706., a to znači da je Debeljaka/ovića u Matoševcima bilo već početkom 18. st. Biskup fra Pavao Dragičević, apostolski vikar u Bosni, u svom popisu katolika u Bosni i Hercegovini iz godine 1743. navodi u Matoševcima dvije porodične zajednice: glava jedne je bio Mile Debeljaković, zasigurno onaj isti koji je naveden u matici krštenih, i u njoj se nalazilo šestero odraslih članova i osmero djece; 148 a na čelu druge je bio Stjepan Debeljaković, i imala je tri odrasla člana i dvoje djece. 149 Dvije porodične zajednice istog prezimena naveo je u Matoševcima i biskup fra Marijan Bogdanović u svom popisu iz godine 1768. Starješine obadviju zajednica bili su, prema imenima, oni isti koji su navedeni i u izvještaju iz godine 1743. U zajednici na čijem se čelu nalazio Mile Debeljaković bilo je 1768. čak trinaest odraslih članova i sedmero djece, dok je u onoj Stjepana Debeljakovića bilo petero odraslih i troje djece.150 Tih godina se prezime Debeljaković ne navodi ni u jednoj drugoj župi u Bosni i Hercegovini, što znači da oni izvorno pripadaju Matoševcima. Prezime Debeljaković je kasnije poprimilo oblik Debeljak, iako se i dalje kod nekih zadržalo prezime Debeljaković. To se prezime tijekom vremena proširilo i po drugim mjestima, uglavnom oko Banje Luke, a na jugoistočnoj strani grada postoji i selo Debeljaci. Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1828.-1859.), g. 1833., br. 771 Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1828.-1859.), g. 1838., br. 379. 146 Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1729.-1750.), g. 1731, br. 237; g. 1733., br. 468, i g. 1736., br. 686. 147 Vidi: Matična knjiga umrlih župe Ivanjska (1765.-1779.), g. 1766., br. 116. 148 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. 149 Vidi: Isto, str. 44. 150 Vidi: Isto, str. 181. 144 145
41
Kaurini Prezime Kaurin, kao i varijante toga prezimena: Kaurac, Kaurinović, Kaurčić, ne nalazimo u popisima apostolskih vikarâ u Bosni, biskupa fra Pavla Drgičevića i fra Marijana Bogdanovića iz god. 1743. i 1768., pa ih, prema tome, u to vrijeme nije bilo ni u Stranjanima, gdje su se tek kasnije pojavili. Prvi koji se navode u matici krštenih župe Ivanjska bili su Marko Kaurac i supruga Janja r. Sedić, iz Sasine, i njihov sin Josip, rođen u Stranjanima 31. siječnja 1872., a kršten 2 veljače.151 Već kod upisa njihova sljedećeg djeteta, kćeri Marije, rođene 26. rujna, a krštene 5. listopada 1873., Markovo prezime je Kaurin, a Janjino djevojačko prezime je Pranjić, umjesto ranijega Sedić, i navodi se da je iz Majdana.152 Taj Kaurac-Kaurin Marko sa suprugom Janjom je u Stranjane po svoj prilici doselio iz župe Sasina, a ranije je to bila župa Stari Majdan, vjerojatno iz sela Škrljevite, gdje je žitelja prezimenom Kaurin, odnosno Kaurinović bilo i najviše, a možda i iz Kruhara ili iz Šeovaca. Nešto kasnije se iz Sasine doselio u Stranjane i Juro Kaurin, sin Petra i Janje r. Kozić, koji se 1896. vjenčao s Marijom r. Jurić.
Kozići U Matoševcima se prezime Kozić pojavljuje sredinom 20. st., kada se Juro Kozić, iz Starog Majdana, oženio s Jelom Batković, i došao u njezinu kuću.
Ljevari Izvještaji ili popisi iz 1743. i 1768. apostolskih vikara u Bosni, biskupa fra Pavla Dragičevića i fra Marijana Bogdanovića, u nijednoj župi bosanskohercegovačkog Apostolskog vikarijata ne navode Ljevare. Prezime je nastalo kasnije, sigurno u svezi sa kopanjem željezne rudače i lijevanjem željeza u području Majdana. U Stranjanima se Ljevari pojavljuju istom u drugoj polovici 19. st., kada se iz Bijele Nedilje, župa sasinska, vjerojatno poslije 1818. godine, doselio Nikola Ljevar sa svojim oženjenim sinovima Damjanom, Ivom, Markom i Filipom, i neudanom kćerkom Katom. Nikola je bio oženjen s Katom r. Tukara, iz sela Škrljevite, koja je po svoj prilici umrla prije njegova doseljenja u Stranjane, a on je umro 10. ožujka 1830., u stotoj godini života, i sahranjen je na groblju Crkvinama.153 Jedna obitelj Ljevara je oko 1920. prešla u Matoševce, i nastanila se u Paetnjaku, tako da ih je otad, do protjerivanja 1995. godine, bilo i u tom selu.
Majdandžići Majdandžići zajedno s Batkovićima spadaju među najstarije stanovnike za koje se zna u Matoševcima. U matici krštenih župe Ivanjska na Majdandžiće nailazimo 1729. godine. Ubilježeno je krštenje djeteta supružnikâ Petra Majdandžića, za kojeg stoji da je iz Matoševaca (a Mathoseuzi), i Mande, a djetetu Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1859.-1883.), g. 1872., br. 378. Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1859.-1883.), g. 1873., br. 668. 153 Vidi: Matica umrlih župe Ivanjska (1809.-1858.), g. 1830., br. 114 151 152
42
je nadjenuto ime Uršula. 154 A kako je u matičnoj knjizi umrlih župe Ivanjska ubilježeno da 13. rujna 1766. „pođe s ovoga svita Mande Majdandžić iz Matoševaca, od 100 godina circiter“,155 izlazi da je rođena oko 1666., što znači da je Majdandžića u Matoševcima bilo najkasnije sredinom 17. st. Godine 1743., prema Dragičevićevom popisu katolika u Bosni i Hercegovini, u Matoševcima je bila jedna kuća Majdandžića, a glava joj Petar Majdandžija (Maidangia), vjerojatno je to onaj isti koji je naveden u matici krštenih, a imala je deset odraslih članova i troje djece.156 Za pretpostaviti je da je prezime Majdandžia u tom slučaju označavalo mjesto porijekla, a to bi bila župa Majdan, odnosno selo Majdan-Batkovci. Koje je bilo njihovo pravo prezime dok su boravili u Majdanu, zasad ne znamo. A prema Bogdanovićevom popisu katolika godine 1768., u Matoševcima se nalazila kućna zajednica ili zadruga na čijem je čelu bio Marko Majdandžić (Maidançich), a imala je devet odraslih članova i desetero djece. 157 Matoševački Majdandžići su, prema tome, potomci Majdangia i Majdançicha, i vrlo je vjerojatno, gotovo posve sigurno, da su porijeklom iz nekadašnje majdanske župe. Može se pretpostaviti da su jednoj od navedenih zajednica pripadali Nikola, Anto i Petar Majdandžić, o kojima znamo već nešto više iz kasnijih matičnih knjiga krštenih župe Ivanjska. Naime Nikola i Veronika r. Lipovac, s kojom je Nikola bio oženjen, imali su osmero djece; Anto je bio oženjen s Janjom r. Petrušić, i imali su devetero djece, a Petar je bio oženjen s Ružom Kozić, i imali su petero djece. Od tih Majdandžića potječu svi Majdandžići koji su se održali do najnovijeg vremena, uključujući i one koji su sredinom prošlog stoljeća iz Matoševaca prešli u Stranjane. Godine 1743. i 1768. u župi Ivanjskoj Majdandžića je bilo i u selima Motike i Duljilo-Miloševci,158 te u župi Uskoplje, selo Dobrošin.159
Marići Prezimena Màrīć i Márić postoje u Stranjanima 50-ak posljednjih godina, a pojavila su se u drugoj polovici prošlog stoljeća, iz dva različita korijena. Najprije se Franjo Màrīć, sin Ive i Mare r. Stojčević, iz Motika, 1961. oženio sa Zorkom Šalić, kćerkom Ive Šalića i Janje r. Durbić, te došao k njoj u kuću. U braku su imali jednog sina i četiri kćeri. Màrīće inače nalazimo u Motikama godine 1768., i to u četiri kuće. 160 Tu ih nije bilo 1743., ali je te godine jedna kuća Màrīća postojala u selu Volar,161 župa Majdan, pa nije isključeno da su se Màrīći odatle doselili u Motike. Par godina kasnije Josip Márić, iz Podravske Slatine, oženio se s Jelom r. Pranjić, došao joj u kuću i do 1995. su živjeli u Stranjanima.
Matica krštenih župe Ivanjska (1729.-1750.), g. 1729., br. 13. Matična knjiga umrlih župe Ivanjska (1765.-1779.), g. 1766., br. 110. 156 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 43. 157 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 158 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 42 i 43, te 178 i 181. 159 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 32 i 146. 160 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 181. 161 Vidi: D. Mandić, n. d., str. 40. 154 155
43
Pranjići Apostolski vikari u Bosni, biskupi fra Pavao Dragičević i fra Marijan Bogdanović, u svojim izvještajima-popisima iz 1743. i 1768. ne navode prezimena Pranjić ni u jednoj župi Bosne i Hercegovine, a u više župa navode prezime Pranić. Prema Dragičevićevu popisu ima ih, među ostalim, i u župi Stari Majdan, selo Rudino-Žabari, i u župi Ivanjska, sela Dragnić i Šargovac.162 Radi li se o istim korijenima, i da li je iz prezimena Pranić nastalo prezime Pranjić, ne da se utvrditi. Jedna obitelj Pranjić (Filip i Kata r. Josipović) živjela je sredinom 19. st. u Matoševcima.163 U to vrijeme Pranjića je bilo u više sela župe Ivanjska, a najviše u Dikevcima i u Ojdanićima, pa se može pretpostaviti da je odatle potjecala spomenuta obitelj Pranjića u Matoševcima. Žitelji prezimenom Pranjić u Stranjanima se pojavljuju u prvoj polovici 19. st., ali ono što se moglo doznati, jedna loza stranjanskih Pranjića je nastala od Jurića, promjenom prezimena, i imaju svoje porijeklo u Ojdanićima. Naime, Petar Jurić i Kata r. Josipović, koji su se vjenčali oko 1825., u matičnoj knjizi krštenih kod upisa njihove djece vode se do 1833. u Ojdanićima, a potom od 1835. pa dalje u Stranjanima, a uz prezime Jurić pojavljuje se i drugo – Pranjić. Tako se u upisu krštenja djece: Cecilije (1826.), Jure (1827.), Lucije (1841.), Ive (1843.) i Jose (1850.) navodi prezime Jurić, 164 a u upisu Petra (1829.), Franje (1831.), Lucije (1833.), Anđe (1835.) i druge Lucje (1845.) navedeno je prezime Pranjić.165 Petrovi i Katini sinovi: Juro, Franjo i Ivo, kao i svi njihovi potomci u Stranjanima prezivaju se Pranjići, pa se po njima i središnji dio Stranjana naziva Pranjići, a raskršće u Pranjićima se, po njima, naziva Pranjića raskršće, a ranije se nazivalo i Pranjića han. U Stranjane se iz Ojdanića proširila i jedna druga loza Pranjića. Ivo Pranjić, sin Marka i Janje r. Uvalić, iz Matoševaca, rodio se 1846. u Ojdanićima, a nakon ženidbe s Lucijom r. Josipović, za svu njihovu djecu se u matici krštenih navodi da su iz Stranjana. Iz toga se da zaključiti da se Ivo s Lucijom nastanio u Stranjanima nakon ženidbe, koja je mogla biti oko 1867., jer im se prvo dijete, Anđa, u Stranjanima rodilo 1868. Iz Stranjana je Pranjić Ivo, sin Luke i Marije r. Tubić, oženivši se 1918. s Katom r. Batković, prešao u Matoševce, u Paetnjak, pa su se tako Pranjići proširili i u tom selu.
Šalići Prve Šaliće u Stranjanima nalazimo u drugoj polovici 19. stoljeća, kad je u maticu krštenih župe Ivanjska 1864. upisano krštenje Mande, kćeri Nikole Šalića i
Vidi: D. Mandić, n. d., str. 42 i 45. Vidi: Matična knjiga kršteih župe Ivanjska (1818.-1859.), g. 1848., br. 1515. 164 Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1805.-1828.), g. 1826., br. 95; g. 1827., br. 336; Matica krštenih župe Ivanjska (1828.-1859.), g. 1841., br. 33; g. 1843., br. 625; g. 1850., br. 2810. 165 Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1828.-1859.), g. 1829., br. 52; g. 1831., br. 259; g. 1833., br. 711; g. 1835., br. 1274; g. 1845., br. 1081. 162 163
44
Janje r. Adžić (Blažević).166 Nikola Šalić vjerojatno potječe iz župe Sasina, ranije župa Stari Majdan, i to iz sela Šeovci ili Trnava.
Tubići U Stranjanima se Tubići pojavljuju istom sredinom druge polovice 19. stoljeća. Prvi Tubići, Luka, koji se oženio s Jelom r. Vulić, i Stjepan, koji se oženio s Ružom r. Komarica, u Stranjane su se doselili iz Sasine ili iz Starog Majdana nešto prije 1880. godine.
166
Vidi: Matica krštenih župe Ivanjska (1859.-1883.), g. 1864., br. 1085.
45
EKONOMSKO STANJE I RAZVITAK STRANJANA I MATOŠEVACA KROZ DEVETNAESTO I DVADESETO STOLJEĆE
Vlastiti zemljišni posjedi i proizvodnja žitarica Svaka porodična zajednica ili obitelj u Stranjanima i Matoševcima imala je u svome vlasništvu barem nešto zemlje. Ljudi su se u starini bavili uglavnom zemljoradnjom i svako je domaćinstvo proizvodilo za svoje potrebe razne žitarice: najviše kukuruz, a zatim pšenicu, zob, ječam, raž, pa i proso (proju). Ali kako je zemlja bila pretežito neplodna, stajskog đubriva nedovoljno, a i obrađivanje zemlje vršeno primitivno, ni urod nije mogao biti zadovoljavajući, naročito sušnih godina. Zemlja se sve do prvih desetljeća 20. stoljeća orala drvenim ralom kojeg su vukli volovi, a poravnavala se i usitnjavala drvenim brnačama i motikama. Došli su potom željezni plugovi, koje su također vukli volovi, a rijetko kada konji. Nasijecanje uzoranih njiva, sijanje žita, okopavanje, ogrtanje kukuruza i branje kukuruza, žetva pšenice i drugog strmnog žita, bilo je ručno, uz pomoć motike i srpa. Tek su se u drugoj polovici 20. stoljeća počeli koristiti traktori s odgovarajućim plugovima i drugom mehanizacijom za obradu zemlje, sjetvu, ubiranje ratarskih proizvoda i vršidbu. Kukuruz (bosanac), koji je bolje uspijevao, najviše je služio za ljudsku ishranu, a djelomično i za hranu svinjama i kokošima. Ponekad su se za ljudsku hranu koristili također ječam, raž, pa i zob, ali su te žitarice uglavnom služile za ishranu peradi i za konje, ako ih je netko imao. Po njivama zasijanim kukuruzom sijao se i grah, a također i bundeve-misir(nj)ače za hranu svinjama, a pekle su se i za jelo ljudi. Kako je pšenice bilo malo, i kruh od nje (pogača), kao i pita i kolači, pekli su se u rijetkim prigodama. Kad su se 60-ih godina 20. stoljeća, uz suvremenu poljoprivrednu mehanizaciju počela koristiti umjetna gnojiva te herbicidi, urod je bivao znatno bolji, te je kukuruz kao ljudska hrana sve više zamjenjivan pšeničnim proizvodima. Uz sjetvu i uzgoj žitarica, u mnogim stranjanskim i matoševačkim domaćinstvima su se uzgajali lan (ćeten) i konoplja, od kojih se, odgovarajućim postupkom, dobivao materijal za tkanje, a od tkanina su se, daljnjom obradom, izrađivali odjevni i drugi predmeti.
Uzgajanje povrća i voća Svako domaćinstvo je imalo bašču u kojoj se sadilo ili sijalo i uzgajalo povrće za vlastite potrebe, najčešće: crveni i bijeli luk, paradajz, paprika, krastavci, kupus, grah i krumpir. Povrtlarski prinosi su zavisili najviše od kiše, budući da nije bilo dovoljno bunarske i izvorske vode, ni mogućnosti za zalijevanje. Isto je tako svaka kuća imala voćnjak s različitim domaćim voćem: više vrsta jabuka, krušaka, trešanja i najviše šljiva: trnovača, bjelica i posavki. Nakon što bi plodovi voća dozreli, a bilo ih je proljetnih, ljetnih i jesenskih, dio bi se jeo svjež, nešto prodalo, a što je moglo duže stajati ostavljalo se za zimu. Od šljiva posavki pekao se pekmez, a jabuke i kruške izrezane u kriške i ispučene šljive posavke su se sušile na suncu za ošap, i zimi ih se jelo tako osušene ili skuhane u kompot.
46
Ipak sve vrste šljiva i istucane jabuke najviše su se stresale u kace, pretvarale u kom i pekla rakija. U starija vremena to je bilo i jedino alkoholno piće, koje se moglo naći u skoro svakoj kući, i koje se trošilo u svim prigodama, kad se svetkovalo i kad se radilo, kad se veselilo i kad se tugovalo.
Katastarska karta Stranjana
47
Držanje i uzgoj domaćih životinja Svaka obitelj, pa i one najsiromašnije, imala je barem nešto od pernate živadi. Najviše su se držale kokoši, ali je bilo i tuka, a rjeđe gusaka i pataka. Njihovo meso i jaja su korišteni za vlastite potrebe, a također su se i prodavali na pijaci, kako bi se od utržka nabavljale sitnije kućne potrepštine: sol, šećer, gaz, šibice. Gotovo u svakom domaćinstvu držane su i svinje, tovljene kao hranjenci za klanje, ili za božićnu pečenicu, a prasci i za prodaju. Imovinski jača domaćinstva imala su par volova i kravu, a ona siromašnija barem kravu. Neka domaćinstva su imala i stada ovaca, veća ili manja. Mlijeko, sir i kajmak, dobiveni od krava ili od ovaca, dijelom bi služili za hranu u obiteljima, a dio se nosio u grad na prodaju. Volovi su služili za vuču i za obrađivanje zemlje. Rijetki su bili oni koji su imali i mogli držati konje, korištene za prijevoz tereta i ljudi, a i za obrađivanje zemlje.
Priučeni i „sami svoji majstori“ Nije poznato da je prije Drugog svjetskog rata netko iz Stranjana i Matoševaca izučio kakav zanat ili stručnu školu. Bilo je, međutim, dosta samoukih majstora koji su se razumjeli u različite poslove, a neki su u njima bili veoma vješti. Tako je među muškarcima bilo zidara, stolara, tesara, bačvara, kolara, kovača, ciglara, ćumurdžija. Nakon Drugog svjetskog rata krenulo se i u škole za izučavanje zanata: za metalostrugače, stolare, električare. Kasnije je već bilo više onih koji su svršavali i druge zanate, npr. bravarski, tokarski, zavarivački, vodoinstalaterski, te je većina njih odlazila od svojih kuća i zapošljavala se i živjela negdje drugdje u ondašnjoj Jugoslaviji ili u inozemstvu. U Stranjanima i Matoševcima se početkom 20. stoljeća za gradnju kuća uglavnom upotrebljavala cigla, a za štale i druge gospodarske objekte cigla i ćerpić. Taj se materijal, kao i kreč, češće proizvodio na licu mjesta i u domaćoj radinosti. Uz druge djelatnosti, ljudi u Stranjanima i Matoševcima su se bavili i paljenjem kreča od kamena čvrstaca, rustinjaša. Moglo ga se nešto nakupiti na površini zemlje, ali se uglavnom morao vaditi iz zemlje, ili razbijati i odvaljivati od stijena. Ljudi su palili kreč za svoje potrebe, a netko također i za prodaju. Kako su se u Stranjanima i Matoševcima neki bavili kovačijom, za taj posao im je bio potreban drveni ugalj. On se upotrebljavao i za zagrijavanje pegli u domaćinstvima. Zato su se neki u Stranjanima i Matoševcima bavili i proizvodnjom drvenog ćumura ili uglja za svoje potrebe, a i za prodaju.
Radinost i zanimanja žena Mlađe žene i djevojke puno su radile na njivama, u okopavanju i zagrtanju kukuruza, u žetvi pšenice i branju kukuruza, u kupljenju sijena ili šljiva. Dosta se žena u Stranjanima i Matoševcima, osobito starijih, uz kućanske poslove u
48
zimskom periodu bavilo predenjem vune, tkanjem beza i ponjava od lana i konoplje, pletenjem priglavaka, čarapa, majica. Na tkalačkom stanu su se tkale različite vrste tkanina, zavisno od ‘finoće’ materijala upotrebljavanog za osnovu, a najviše od materijala koji se koristio kao potka. Odjevni predmeti se nisu kupovali, ili su se kupovali malo i rijetko, nego su se ‘proizvodili’ za vlastite potrebe u ‘kućnoj radinosti’. Od beza koji se dobivao tkanjem s tanjim lanenim nitima osnove i potke izrađivali su se: muške košulje s dugim širokim rukavima, duge široke gaće, duge ženske haljine, zatim pokrivači za krevete, čaršafi, peškiri, i slični predmeti. Ranije su se za pranje koristile parjenice, pepeo, palica ili prakljača, i voda na potoku, a istom u novije vrijeme rublje i drugi platneni predmeti su se počeli prati u vešmašinama i uz pomoć različitih deterdženata.
Građevine starih seoskih domaćinstava Seoska domaćinstva su se u starini sastojala od više građevina, pravljenih od različitog materijala, različitih veličina i za različite namjene. Središnja građevina u svakom domaćinstvu bila je prizemna kuća, pravilnog četverokutnog oblika, s krovom na dvije vode. Uglavnom su sve do pred Drugi svjetski rat to bile riglovane kuće, s kosturom od drvene građe. Ovako je izgledala jedna matoševačka riglovana kuća
Budući da kuće najčešće nisu bile toliko velike da se u njih mogla smjestiti sva kućna čeljad, osobito na spavanje, uz kuće su podizane zgrade. Za gradnju zgrada upotrebljavana je drvena tesana građa: grede, direci i daska. Krov na dvije vode je bio od otesanih daščica ili od crijepa. Zgrade su kod brojnijih obitelji uglavnom služile za spavanje odraslijih članova, najčešće mladih bračnih parova, ali su u njima rado spavala i djeca. Korištene su i za držanje odjeće, pa bi se s jedne ili s obje unutarnje strane zgrade objesile drvene pritke, zvane vrljike, i na njih se vješalo rublje i odjevni predmeti.
49
Ovako je izgledala zgrada
Gotovo svako domaćinstvo je imalo ambar, pravljen od tesane drvene građe, a služio je kao spremište za pšenicu, ječam, raž, zob, krúnjeni kukuruz i za grah. U ambar su se stavljala također burad s rakijom. Neka domaćinstva su imala i manja spremišta ili ostave u kojima su se držali brašno, naćve za mijesenje tijesta, stap za mlaćenje kiselog mlijeka, zemljani lonci s mlijekom, sir u kačicama, grah, a u nekima se držalo i žito. Ta su se spremišta ili ostave nazivale kiljer. Bili su manji i niži od ambara, pravljeni od drvene građe. Ambar je izgledao ovako
U seoskim domaćinstvima su za spremanje i sušenje kukuruza u klipu podizane košane različite dužine, 3-4 m visine, a širine oko 1 m. Ljeti se nekad u košani i spavalo, osobito stariji ljudi.
Košana pletena od pruća
50
Seoska domaćinstva se nisu mogla zamisliti bez štale za goveda, pravljene solidnije i s čvršćim građevinskim materijalom. Za goveda, i osobito za ovce, pravile su se i jednostavnije staje, zvane košare. One nisu bile posve zatvorene, niti su imale čvrstih zidova, nego su vanjske stjenke bile od prošća u dva reda, a između njih je nabijana zemlja pomiješana s pljevom, ili drugim kakvim materijalom. Pokrivane su stabljikama kukuruza-kuruzovinom ili slamom i bujadom. Za zatvaranje svinja, osobito hranjenika ili tovljenika za klanje, građeni su od greda, direka, brvana i dasaka svinjci. Kako je svako domaćinstvo držalo kokoši i drugu pernatu živad, za njih su također pravljeni zatvoreni prostori, kokošinjci, koji su štitili kokoši od nevremena i od lisica, i u kojima su nosile jaja. Redovito su se gradili od dasaka i letava, i prislanjali uz štalu ili uz svinjac.
Ovako je izgledao manji svinjac
Pojedina domaćinstva su imala kačare, a neka i kolare, građene lakšim drvenim materijalom: gredama i daskom, i pokrivene crijepom ili drvenim daščicama. U kačarama su držane kace za stresanje šljiva, krušaka i jabuka, od čijeg koma se pekla rakija šljivovica, kruškovača i jabukovača. U kolarama su držana kola i druga oprema za vuču, kao i plugovi, brnače i druga oruđa za bavljenje zemljoradnjom. Od druge polovice 20. stoljeća počeo se primjenjivati suvremeniji način gradnje kuća i stambenih zgrada, kao i gospodarskih objekata, a korišten je i drugačiji građevinski materijal. Drvo kao nosivi materijal u najvećoj mjeri je zamijenjeno željezom i betonom, a uz običnu ciglu za zidanje se upotrebljavaju šuplje cigle i betonski blokovi, a za pokrivanje crijep. Kuće se grade s podrumima, balkonima i visokim potkrovljima; imaju više prostorija: kuhinju, sobu za dnevni boravak i sobe za spavanje, ostavu, kupatilo s WC-om, predsoblje i ulazno predvorje. Podovi su dijelom od betona, preko kojeg se postavljaju keramičke pločice, a u sobama za dnevni boravak i za spavanje stavlja se brodski pod i parket, iznad kojih često dolaze tepisi i ćilimi. Gradnji suvremenijih, ljepših, funkcionalnijih i većih kuća doprinijelo je naročito to što su mnogi, radeći širom bivše države Jugoslavije, i osobito u inozemstvu, imali prilike vidjeti kako drugdje kuće izgledaju, i sa svojim zaradama i ušteđenim novcem mogli su sebi graditi bolje i komfornije kuće, kojih je u Stranjanima i Matoševcima bio podignut priličan broj. Nažalost, sve su kuće u Stranjanima i Matoševcima kobne 1995. godine morale biti napuštene, a one u koje nisu uselile pridošle srpske izbjeglice, posve su 51
razrušene ili su teško demolirane i oštećene. A što u prvo vrijeme nisu učinili različiti vandali i pljačkaši, učinilo je vrijeme, kako se može vidjeti u slikovnom dodatku na kraju ove knjige.
Katastarska karta Matoševaca
52
ŠKOLOVANJE STRANJANČANA I MATOŠEVLJANA Nije poznato da li je netko iz Stranjana i Matoševaca završio kakvu školu u vrijeme austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini. To je malo vjerojatno, jer osim u Banjoj Luci, u blizini nije ni bilo nikakve škole. U vrijeme tzv. Stare Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske postojala je osnovna škola na Rosuljama, u Orlovcu, uz staru prijedorsku cestu, podignuta 1909. godine. Imala je u početku samo jednu učionicu, i nije mogla primiti sve učenike odjednom, pa su djeca išla u školu naizmjence, jedan dan dva razreda, a drugi dan druga dva. Osnovnu školu na Rosuljama pohađalo je više dječaka iz Stranjana, pa i odraslijih, i manji broj iz Matoševaca.
Polaznici četverorazredne osnovne škole na Rosuljama od škol. god. 1909./1010. do škol. god. 1944./1945. Prezime i ime
Roditelji
Batković Ivo Batković Marko Batković Tomo Blažević Anto Blažević Anto Blažević Božo Blažević Ivo Blažević Ivo Blažević Joso Blažević Marko Blažević Mato Blažević Mile Blažević Mirko Blažević Nikola Blažević Pavao Blažević Pero Blažević Petar Blažević Slavko Blažević Vlado Ćosić Anto Debeljak Ivo Debeljaković Ivan Debeljaković Ivo Debeljaković Joso Kaurin Pejo Ljevar Andrije Ljevar Andrije Ljevar Ferdo Ljevar Franjo Ljevar Ilija Ljevar Ivo Ljevar Ivo Ljevar Joso
Petra i Ruža r. Milić Vid i Ruža r. Brkić Petar i Ruža r. Milić Stipo i Ruža r. Pranjić Andrije i Marija r. Bjelić Andrije i Marija r. Brkić Andrije i Marija r. Bjelić Joso i Kata r. Žižak Toma i Jele r. Domić Stipo i Ruža r. Pranjić Stipo i Ruža r. Pranjić Marko i Ruža r. Kaurin Marko i Jele r. Ljevar Petar i Marija r. Bijelić Petar i Janja r. Kaurin Andrije i Anica r. Kuljančić Pavao i Mande r. Tubić Stipo i Ruža r. Pranjić Marko i Jele r. Ljevar Josip i Ane r. Pranjić Toma i Marija r. Batković Mato i Marija r. Blažević Mile i Vida r. Blaževć Andrije i Ruža r. Blažević Juro i Mara r. Kozić Anto i Marija r. Blažević Joso i Ana r. Ćosić Toma i Kaja r. Kuljanac Anto i Marija r. Blažević Anto i Marija r. Blažević Nikola i Ruža r. Kozić Pejo i Jeka r. Debeljak Andrije i Janja r. Majdandžić
Škol. god. upisa 1920./1921. 1943./1944. 1920./1921. 1931./1932. 1933./1934. 1919./1920. 1942./1943. 1943./1944. 1939./1940. 1941./1942. 1939./1940. 1942./1943. 1934./1935. 1912./1913. 1916./1917. 1924./1925. 1924./1925. 1943./1944. 1920./1931. 1943./1944. 1941./1942. 1909./1910. 1909./1910. 1909./1910. 1939./1940. 1941./1942. 1913./1914. 1943./1944. 1943./1944. 1938./1939. 1941./1942. 1943./1944. 1943./1944.
Selo Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani
53
Prezime i ime
Roditelji
Ljevar Marko Ljevar Marko Ljevar Mišo Ljevar Petar Ljevar Stjepan Ljevar Tomo Majdandžić Vid Pranjić Anto Pranjić Anto Pranjić Anto Pranjić Frano Pranjić Franjo Pranjić Ilija Pranjić Ivo Pranjić Ivo Pranjić Ivo Pranjić Juro Pranjić Juro Pranjić Juro Pranjić Marko Pranjić Marko Pranjić Marko Pranjić Mato Pranjić Mirko Pranjić Nikola Pranjć Slavko Pranjić Stjepan Pranjić Vlado Šalić Alojz Šalić Anto Šalić Anto Šalić Pavo Šalić Vid
Anto i Anica r. Kaurin Anto i Marija r. Blažević Anto i Marija r. Blažević Ivo i Janja r. Pavlović Joso i Ana r. Ćosić Pero i Mare r. Šalić Stipo i Janja r. Blažević Juro i Anđa r. Ojdanić Petar i Marija r. Josipović Matije i Marija r. Brkić Ivo i Mare r. Marušić Ivo i Ana r. Barišić Marko i Ivka r. Bogdanović Petar i Marija r. Josipović Marko i Janja r. Dedić Marko i Anica r. Majdandžić Matije i Jele r. Šalić Ivo i Ruža r. Bogdanović Nikola i Kate r. Domić Petar i Jele r. Topić Ivo i Ruža r. Bogdanović Franjo-Pajo i Jele r. Batković Petar i Marija r. Josipović Petar i Marija r. Josipović Matije i Marija r. Brkić Franjo-Pajo i Jele r. Batković Nikola i Kate r. Domić Marko i Janja r. Dedić Marko i Cele r. Smilčić Vid i Ivka r. Josipović Marko i Cele r. Smilčić Marko i Cele r. Smilčić Marko i Cele r. Smilčić
Škol. god. upisa 1920./1921. 1934./1935. 1930./1931. 1913./1914. 1916./1917. 1943./1944. 1909./1910. 1920./1921. 1938./1939. 1943./1944. 1943./1944. 1933./1934. 1943./1944. 1934./1935. 1936./1937. 1943./1944. 1922./1923. 1923./1924. 1933./1934. 1909./1910. 1918./1919. 1943./1944. 1936./1937. 1943./1944. 1936./1937. 1938./1939. 1918./1919. 1943./1944. 1930./1931. 1910.1911. 1943./1944. 1942./1943. 1936./1937.
Selo Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani
Osnovnu četverorazrednu školu na Rosuljama, od njezina otvaranja pa do pred kraj Drugog svjetskog rata pohađalo je iz Stranjana 58 đaka, a iz Matoševaca njih 8. U školu su išla samo muška djeca. Škola na Rosuljama je po završetku Drugog svjetskog rata proširena. U nju su iz Stranjana i Matoševaca krenuli neki đaci koji su svoje školovanje započeli u vrijeme rata, ali ga nisu bili završili. Drugu djecu roditelji u početku nisu puštali, govoreći: „Nedamo da djeca idu u školu, gdje uče da nema Boga“.
Popis đaka koji su pohađali školu na Rosuljama poslije Drugog svjetskog rata, do škol. god. 1951./1952. Nema sačuvanih pouzdanih podataka o đacima iz Stranjana i Matoševaca koji su bili upisani u školu na Rosuljama, u Orlovcu, prije završetka Drugog svjetskog rata, a nastavili je poslije rata. To je mogla biti većina onih koji su se u školu
54
upisali u školskoj godini 1942./43. i kasnije, te oni koji su u školu krenuli poslije rata. Uglavnom to su ovi: Prezime i ime Batković Marko Batković Mirko Blažević Franjo Blažević Ivo Blažević Ivo Blažević Jakov Blažević Marko Blažević Mile Blažević Slavko Bogdanović Marko Ćosić Anto Ćosić Jozefina Ćosić Marko Ćosić Mato Ćosić Rudolf Debeljak Ivo Debeljak Slavko Ljevar Andrije Ljevar Anto Ljevar Dragica Ljevar Dragomira Ljevar Ferdo Ljevar Franjo Ljevar Ivo Ljevar Ivo Ljevar Joso Ljevar Toma Pranjić Anto Pranjić Franjo Pranjić Ilija Pranjić Ivo Pranjić Karlo Pranjić Marko Pranjić Mirko Pranjić Petar Pranjić Slavko Pranjić Vlado Šalić Anto Šalić Joso Šalić Pavo
God. rođ. 1931. 1934. 1932. 1928. 1935. 1932. 1931. 1931. 1933. 1935. 1932. 1939. 1942. 1944. 1937. 1917. 1934. 1930. 1938. 1937. 1936. 1936. 1932. 1929. 1932. 1933. 1934. 1933. 1932. 1932. 1933. 1939. 1934. 1933. 1937. 1930. 1935. 1934. 1936. 1926.
Roditelji
Selo
Vid i Ruža r. Brkić Ivo i Anđa r. Bogdanović Joso i Kate r. Žižak Andrije i Marija r. Bjelić Joso i Kate r. Žižak Joso i Kate r. Žižak Stipo i Ruža r. Pranjić Marko i Ruža r. Kaurin Stipo i Ruža r. Pranjić Ivo i Ruža r. Debeljak Josip i Ane r Pranjić Joso i Miholjka r. Batković Joso i Miholjka r. Batković Joso i Miholjka r. Batković Joso i Miholjka r. Batković Toma i Marija r. Batković Petar i Kate r. Batković Anto i Marjia r. Blažević Andrije i Janja r. Majdandžić Stjepan i Jele r. Bogdanović Marko i Marija r. Vulić Toma i Kaja r. Kuljanac Anto i Marjia r. Blažević Nikola i Ruža r. Kozić Pejo i Jeka r. Debeljak Andrije i Janja r. Majdandžić Pero i Mare r. Šalić Matije i Marija r. Brkić Ivo i Marija r. Marušić Marko i Ivka r. Bogdanović Marko i Anica r. Majdandžić Mijat i Anica r. Stojanac Franjo-Pajo i Jele r. Batković Pero i Marija r. Josipović Mijat i Anica r. Stojanac Franjo-Pajo i Jele r. Batković Marko i Janja r. Dedić Marko i Cele r. Smilčić Marko i Marija r. Vidović Marko i Cele r. Smilčić
Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani
Kako pokazuje gornji popis, u školu je išlo 37 muških i samo 3 ženska đaka; iz Stranjna je bilo 37 đaka, a iz Matševaca 3.
55
Podizanje osnovne škole u Stranjanima Još u vrijeme Stare Jugoslavije razmišljalo se o gradnji osnovne škole za Stranjane i Matoševce, pa je u tu svrhu i zemlja kupljena u Stranjanima, na Jošiku Marka Pranjića. Pribavljen je bio i kamen za temelje, ali je izbio Svjetski rat i od planirane škole tada nije bilo ništa. Ubrzo nakon rata pitanje podizanja škole u Stranjanima ponovno je postalo aktualno i pristupilo se njegovu razmatranju. Ono je riješeno tako što je 1951. godine Mare Pranjić, Stipina, darovala komad zemlje, a također je prodala svoju staru kuća, te je ona porušena a materijal prenesen na darovanu zemlju i od njega sagrađena škola s jednom učionicom, a uz školu i manji stan. Škola je brzo podignuta, i već u jesen iste godine 1951. započela je s radom. U školu su krenuli đaci upisani u 1. razred, a u nju su prešli i đaci starijih razreda, koji su dotad išli na Rosulje. Osim đaka iz Stranjana i Matoševaca, školu u Stranjanima su pohađala i neka djeca iz Gradine, tako da je te godine u četiri razreda bilo ukupno 77 učenika.
Polaznici osnovne škole u Stranjanima od 1951. do 1960. godine Prezime i ime
Roditelji
Selo
Batković Ana Batković Ana Batković Ana Batković Andrija Batković Anđa Batković Ane Batković Anto Batković Dragica Batković Feliks Batković Filip Batković Jelica Batković Joso Batković Juro Batković Mande Batković Mare Batković Marijan Batković Marko Batković Mira Batković Nada Batković Pero Batković Petar Batković Ruža Batković Vera Batković Vlado Batković-Blažević Stipo
Mile i Ruža r. Batković Božo/Bojko i Ruža r. Tubić Luka i Dragica r.Batković Joso i Danica r. Batković Filip i Ruža r. Majdandžić Mato i Lucija r. Majdandžić Mato i Anđa r. Čivčić Marijan i Mare r. Čivčić Andrije i Kaja r. Ljevar Mile i Ruža r. Batković Andrije i Kaja r. Ljevar Šimo i Anica r. Debeljak Božo/Bojko i Ruža r. Tubć Marko i Jele r. Batković Filip i Ruža r. Majdandžić Anto i Janja r. Lovrenović Filip i Ruža r. Majdandžić Mato i Marica r. Debeljak Marko i Jele r. Batković Joso i Danica r. Batković Mato i Marica r. Debeljak Filip i Ruža r. Majdandžić Marko i Jele r. Batković Stipo i Jele r. Bijelić Vid i Sumbulka r. Majdandžić
Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci
56
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Blažević Ana Blažević Anto Blažević Božo Blažević Božo Blažević Ferdo Blažević Ferdo Blažević Finka Blažević Finka Blažević Franjo Blažević Ivica Blažević Ivo Blažević Ivo Blažević Janja Blažević Jelica Blažević Jelica Blažević Josip Blažević Josip Blažević Juro Blažević Kaja Blažević Kate Blažević Ljubica Blažević Mare Blažević Marica Blažević Marina Blažević Marko Blažević Marko Blažević Mato Blažević Mato Blažević Mato Blažević Mato Blažević Mato Blažević Nada Blažević Pajo Blažević Pavo Blažević Ruža Blažević Stjepan Blažević Toma Blažević Tonka Bogdanović Ana Bogdanović Anto Bogdanović Dragica Bogdanović Juro Bogdanović Luce Bogdanović Mato Bogdanović Nada
Marko i Ljubica r. Marušić Ivo i Kata r. Batković Marko i Ruža r. Kaurin Mile i Ane r. Majdandžić Vlado i Mara r. Ivanković Niko i Jele r. Debeljak Niko i Jele r. Debeljak Joso i Kate r. Žižak Stipo i Janja r. Šalić Ivo i Kate r. Batković Pajo i Mare r. Šalić Joso i Janja r. Bijelić Joso i Kate r. Žižak Ivo i Ljuba r. Batković Toma i Ivka r. Ljevar Marko i Ruža r. Kaurin Vlado i Mare r. Ivanković Petar i Marija r. Bijelić Stipo i Janja r. Šalić Ivo i Kate r. Batković Petar i Anđa r. Debeljak Mirko i Ljubica r. Šalić Joso i Kate r. Žižak Petar i Anđa r. Debeljak Niko i Jele r. Debeljak Mirko i Ljubica r. Šalić Niko i Jele r. Debeljak Vid i Sumbulka r. Majdandžić Joso i Janja r. Bijelić Toma i Ivka r. Ljevar Ivo i Kate r. Batković Vlado i Mare r. Ivanković Ivo i Ljuba r. Batković Petar i Anđa r. Debeljak Joso i Marija r. Batković Joso i Zorka r. Ljevar Ivo i Kate r. Batković Vid i Kate r. Debeljak Anto i Mande r. Blažević Juro i Jele r. Majdandžić Andrije i Mare r. Debeljak Andrije i Mare r. Debeljak Ivo i Ruža r. Debeljak Ivo i Ruža r. Debeljak Anto i Manda r. Blažević
Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Matoševci
57
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Ćosić Ana Ćosić Ivo Ćosić Marko Debeljak Anđa Debeljak Ane Debeljak Ane Debeljak Ankica Debeljak Anto Debeljak Dragica Debeljak Filip Debeljak Franjo Debeljak Ilija Debeljak Ivica Debeljak Jela Debeljak Josip Debeljak Kaja Debeljak Kaja Debeljak Marija Debeljak Marko Debeljak Marko Debeljak Mato Debeljak Mato Debeljak Mile Debeljak Mile Debeljak Nada Debeljak Slavko Debeljak Toma Debeljak Toma Debeljak Vinko Kaurin Drago Kaurin Ivica Kaurin Marko Kaurin Tomislav Kozić Mara Kozić Vinko Ljevar Ankica Ljevar Ankica Ljevar Ankica Ljevar Anto Ljevar Anto Ljevar Franjo Ljevar Ivka Ljevar Ivo Ljevar Jozefina Ljevar Marija
Joso i Miholjka r. Batković Joso i Miholjka r. Batković Joso i Miholjka r. Batković Juro i Jeka r. Josipović Joso i Ruža r. Bogdanović Petar i Marija r. Bogdanović Nikola i Ruža r. Majdandžić Marko i Anđa r. Blažević Stipo i Lucija r. Matić Joso i Jele r. Pezić Juro i Jeka r. Josipović Stipo i Kaja r. Bogdanović Mato i Mande r. Tomić Stipo i Kaja r. Bogdanović Pero i Janja r. Majdandžić Mirko i Zorka r. Majdandžić Petar i Janja r. Majdandžić Joso i Ruža r. Bogdanović Toma i Janja r. Bogdanović Stipo i Lucija r. Matić Ivo i Kate r. Batković Ivo i Anđa r. Debeljak Marko i Stažija r. Marić Toma i Janja r. Bogdanović Ivo i Anđa r. Debeljak Zorka Debeljak Mato i Mande r. Tomić Petar i Marija r. Bogdanović Stipo i Kaja r. Bogdanović Anto i Anica r. Domić Anto i Anica r. Domić Petar i Mare r. Marušić Anto i Anica r. Domić Juro i Jele r. Batković Juro i Jele r. Batković Mišo i Anđa r. Batković Dragica Ljevar Mato i Marija r. Debeljak Marko i Mare r. Vulić Mišo i Anđa r. Batković Stjepan i Jele r. Bogdanović Marko i Mare r. Vulić Toma i Kaja r. Kuljančić Vid i Ane r. Bogdanović Andrija i Janja r. Majdandžić
Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani
58
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Ljevar Pero Ljevar Ruža Ljevar Vinko Ljevar Vlado Ljevar Zlatko Majdandžić Ana Majdandžić Ana Majdandžić Ana Majdandžić Anđa Majdandžić Anica Majdandžić Anto Majdandžić Dragica Majdandžić Ivo Majdandžić Ivo Majdandžić Jozefina Majdandžić Marko
Andrija i Janja r. Majdandžić Petar i Jeka r. Debeljak Stjepan i Jele r. Bogdanović Petar i Marija r. Šalić Mato i Marija r. Debeljak Anto i Vida r. Majdandžić Juro i Mare r. Bogdanović Ivo i Ivka r. Bijelić Nikola i Ruža r. Majdandžić Joso i Vida r. Blažević Petar i Anđa r. Majdandžić Ivo i Ana r. Blažević Marko i Kaja r. Majdandžić Mato i Jozefina r. Batković Juro i Mare r. Bogdanović Joso i Vida r. Blažević
Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci
Đaci stranjanske osnovne škole, sva četiri razreda, s učiteljem Franjom Darmopilom, godine 1952. Majdandžić Marko Majdandžić Mato Majdandžić Mirko Majdandžić Nikola Majdandžić Pero Majdandžić Pero Majdandžić Petar
Nikola i Anđa r. Pranjić Petar i Ljuba r. Batković Toma i Mande r. Kuljanac Vid i Ana r. Batković Marko i Ivka r Domić Toma i Ane r. Batković Joso i Vida r. Blažević
Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci
59
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Majdandžić Petar Majdandžić Petar Majdandžić Petar Majdandžić Ruža Majdandžić Stipo Majdandžić Stjepan Majdandžić Stjepan Majdandžić Tomo Majdandžić Stjepan Majdandžić Tomo Majdandžić Zora Pranjić Anđa Pranjić Anđa Pranjić Angelina Pranjić Drago Pranjić Ivka Pranjić Ivka Pranjić Joso Pranjić Jozefina Pranjić Jozo Pranjić Juro Pranjić Juro Pranjić Karlo Pranjić Manda Pranjić Marko Pranjić Marko Pranjić Mira Pranjić Nada Pranjić Stjepan Pranjić Tomo Pranjić Vikica Pranjić Zora-Ruža Šalić Alojzije Šalić Finka Šalić Franjo Šalić Ivo Šalić Mande Šalić Toma Šalić Zorka Tubić Anto Tubić Mile Tubić Vlado
Marko i Kaja r. Majdandžić Ivo i Ana r. Blažević Anto i Ljuba r. Debeljak Marko i Kaja r. Majdandžić Petar i Anđa r. Majdandžić Ivo i Ivka r. Bijelić Toma i Jele r. Jakovljević Petar i Ljuba r. Batković Toma i Jele r. Jakovljević Petar i Ljuba r. Batković Anto i Vida r. Majdandžić Mijat i Mande r. Stojčević Ivica i Jozefina r. Vulić Mijat i Anica r. Stojanac Mato i Zorka r. Vulić Franjo-Pajo i Jele r. Batković Mato i Zorka r. Vulić Anto i Marija r. Kaurin Mato i Ana r. Jurić Ivo i Jozefina r. Vulić Ivo i Ruža r. Bogdanović Ilija i Ana r. Kaurin Mijat i Anica r. Stojanac Ivo i Mare r. Marušić Mato i Zorka r. Vulić Anto i Marija r. Kaurin Ivo i Jozefina r. Vulić Ilija i Ana r. Kaurin Stipo i Marija r. Brkić Mato i Zorka r. Vulić Mijat i Anica r. Stojanac Stipo i Mare r. Brkić Vid i Jele r. Vulić Marko i Mara r. Vidović Marko i Cele r. Smilčić Vid i Jele r. Vulić Marko i Mare r. Vidović Marko i Cele r. Smilčić Ivo i Janja r. Durbić Andrije i Ane r. Blažević Juro i Ivka r. Čivčić Ivo i Mare r. Debeljak
Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani
U periodu od 1951. do 1960. u prvoj stranjanskoj školi bilo je upisano iz Matoševaca 95 đaka, a iz Stranjana 85. Školu su pohađala i muška i ženska djeca.
60
Podizanje nove područne osnovne škole u Stranjanima Kad je u Bosni i Hercegovini pokrenut program izgradnje „1.000 škola“, u taj je program ušla i gradnja nove, veće škole u Stranjanima. Trebalo je najprije kupiti zemlju, i to što prije, jer bi izgradnja škole došla u pitanje. Zemlja je otkupljena od Miše Ljevara, Antinog, i moglo se početi s radovima. Ciglu su ručno pravili mještani iz Stranjana i Matoševaca, a također obavljali i neke druge radove. Država je platila preostali materijal, plaćala radnike te opremila školu svime što je bilo potrebno. Škola je imala 2 učionice i stambene prostorije za nastavnike. Gradnja i opremanje škole su završeni 1968., i ujesen te godine škola je otvorena i otpočela s radom. U stranjansku područnu školu osim djece iz Stranjana i Matoševaca upisivana su i djeca iz Ojdanića, Čivčija i iz jednog dijela Gradine.
Nova škola u Stranjanima, otvaranje 1968. godine.
Polaznici osnovne škole u Stranjanima od 1961. do 1995. godine Prezime i ime
Roditelji
Selo
Barišić Anto Barišić Franjo Barišić Milka Barišić Perka Barišić Petar Barišić Žarko Barišić Šimo Batković Ana
Mato i Kata r. Vuk Mato i Kata r. Vuk Mato i Kata r. Vuk Mato i Kata r. Vuk Mato i Kata r. Vuk Mato i Kata r. Vuk Mato i Kata r. Vuk Bojko i Ruža r. Tubić
Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci
61
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Batković Ana Batković Ana Batković Ana Batković Ana Batković Ana Batković Anto Batković Anđelka Batković Anđelka Batković Anđelka Batković Anto Batković Anto Batković Anto Batković Augustin Batković Božica Batković Božo Batković Božo Batković Ferdo Batković Franjo Batković Gordana Batković Ivo Batković Ivo Batković Ivo Batković Jadranka Batković Janja Batković Jela Batković Jelica Batković Josip Batković Josip Batković Joso Batković Joso Batković Jozefina Batković Juro Batković Juro Batković Kaja Batković Katica Batković Ljubica Batković Ljubica Batković Ljubica Batković Manda Batković Mara Batković Marija Batković Marija Batković Marina Batković Marko Batković Marko
Marko i Nada r. Blažević Ivo i Jelka r. Batković Luka i Dragica r. Batković Marko i Jele r. Batković Stipo i Ivka r. Debeljak Luka i Dragica r. Batković Marko i Danica r. Debeljak Pero i Mare r. Batković Ljubomir i Ljuba r. Blažević Josip i Ane r. Blažević Marko i Nada r. Blažević Mato i Mare r. Debeljak Marko i Nada r. Blažević Josip i Ana r. Blažević Anto i Ivka r. Josipović Pero i Mare r. Batković Ljubica Batković Marko i Jele r. Batković Joso i Mande r. Batković Stipo i Ivka r. Debeljak Marko i Nada r. Blažević Ljubomir i Ljuba r. Blažević Joso i Danica r. Batković Luka i Dragica r. Batković Božo/Bojko i Ruža r. Tubić Luka i Dragica r. Batković Luka i Dragica r. Batković Marko i Danica r. Debeljak Ivo i Jeka r. Batković Pero i Mare r. Batković Luka i Dragica r. Batković Božo/Bojko i Ruža r. Tubić Pero i Mare r. Batković Josip i Ana r. Blažević Ljubomir i Ljuba r. Blažević Joso i Danica r. Batković Marko i Danica r. Debeljak Luka i Dragica r. Batković Marko i Jele r. Batković Filip i Ruža r. Majdandžić Josip i Ane r. Blažević Marko i Jele r. Batković Pero i Mare r. Batković Luka i Dragica r. Batković Pero i Mare r. Batković
Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci
62
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Batković Marko Batković Mato Batković Mato Batković Mile Batković Mile Batković Nada Batković Niko Batković Pavo Batković Pero Batković Pero Batković Silvana Batković Slavko Batković Snježana Batković Stipo Batković Stipo Batković Vera Batković Vera Batković Vlado Blažević Ana Blažević Anto Blažević Anto Blažević Anto Blažević Antonija Blažević Borislav Blažević Božana Blažević Dario Blažević Davor Blažević Finka Blažević Franciska Blažević Franjo Blažević Franjo Blažević Franjo Blažević Kazimir Blažević Igor Blažević Ana Blažević Anto Blažević Anto Blažević Anto Blažević Antonija Blažević Borislav Blažević Božana Blažević Dario Blažević Davor Blažević Finka Blažević Franciska
Stipo i Ivka r. Debeljak Marko i Jele r. Batković Stipo i Ivka r. Debeljak Joso i Ane r. Blažević Joso i Danica r. Batković Marko i Jele r. Batković Ivo i Jelka r. Batković Pero i Mare r. Batković Joso i Danica r. Batković Stipo i Ivka r. Debeljak Josip i Ana r. Blažević Marko i Jele r. Batković Marko i Nada r. Blažević Joso i Mande r. Batković Marko i Jele r. Batković Marko i Danica r. Debeljak Marko i Jele r. Batković Ljubomir i Ljuba r. Blažević Marko i Ljuba r. Marušić Franjo i Ivka r. Pranjić Josip i Jele r. Briševac Marko i Ljuba r. Marušić Franjo i Ivka r. Pranjić Vid i Sumbulka r. Majdandžić Božo i Ane r. Batković Marko i Marica r.Italo Franjo i Jelena r. Bogdanović Niko i Jele r. Debeljak Slavko i Mande r. Čivčić Marko i Ljubica r. Marušić Mirko i Ljuba r. Šalić Stipo i Janja r. Šalić Slavko i Mande r. Čivčić Franjo i Jelena r. Bogdanović Marko i Ljuba r. Marušić Franjo i Ivka r. Pranjić Josip i Jele r. Briševac Marko i Ljuba r. Marušić Franjo i Ivka r. Pranjić Vid i Sumbulka r. Majdandžić Božo i Ane r. Batković Marko i Marica r.Italo Franjo i Jelena r. Bogdanović Niko i Jele r. Debeljak Slavko i Mande r. Čivčić
Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani
63
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Blažević Franjo Blažević Franjo Blažević Franjo Blažević Kazimir Blažević Igor Blažević Ivan Blažević Ivanka Blažević Ivanka Blažević Ivica Blažević Ivica Blažević Ivo Blažević Ivo Blažević Janja Blažević Jela Blažević Jela Blažević Jelica Blažević Jelica Blažević Jelica Blažević Josip Blažević Josip Blažević Josip Blažević Karolina Blažević Katarina Blažević Kazimir Blažević Ljubica Blažević Mara Blažević Mario Blažević Mato Blažević Mato Blažević Mirko Blažević Nada Blažević Nada Blažević Pero Blažević Petar Blažević Ruža Blažević Ruža Blažević Slađana Blažević Slavenko Blažević Stipo Blažević Stjepan Blažević Stjepan Blažević Velimir Blažević Zlatka Blažević Željka Bogdanović Ana
Marko i Ljubica r. Marušić Mirko i Ljuba r. Šalić Stipo i Janja r. Šalić Slavko i Mande r. Čivčić Franjo i Jelena r. Bogdanović Vlado i Anđa r. Pranjić Slavko i Mande r. Čivčić Pajo i Zora-Ruža r. Pranjić Pajo i Zora-Ruža r. Pranjić Marko i Marica r.Italo Franjo i Ivka r. Pranjić Joso i Janja r. Bjelić Mirko i Miholjka r. Batković Joso i Janja r. Bjelić Marko i Ljuba r. Marušić Mirko i Ljuba r. Šalić Toma i Ivka r. Ljevar Vlado i Mare r. Ivanković Franjo i Ivka r. Pranjić Marko i Ruža r. Kaurin Vlado i Mare r. Ivanković Ferdo i Angelina r. Mihalčuk Vlado i Anđa r. Pranjić Slavko i Mande r. Čivčić Petar i Anđa r. Debeljak Mirko i Ljuba r. Šalić Anto i Ružica r. Bajlović Ivo i Kate r. Batković Petar i Anđa r. Debeljak Božo i Ana r. Batković Slavko i Mande r. Čivčić Vid i Sumbulka r. Majdandžić Marko i Miholjka r. Batković Ivica i Ljubica r. Batković Slavko i Mande r. Čivčić Mirko i Ljuba r. Šalić Ferdo i Angelina r. Mihalčuk Pajo i Zora-Ruža r. Pranjić Božo i Ana r. Batković Mirko i Ljuba r. Šalić Slavko i Mande r. Čivčić Pajo i Zora-Ruža r. Pranjić Mirko i Miholjka r. Batković Josip i Jele r. Briševac Mato i Vida r. Majdandžić
Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani
64
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Bogdanović Ankica Bogdanović Ankica Bogdanović Franjo Bogdanović Gordana Bogdanović Jelena Bogdanović Joso Bogdanović Juro Bogdanović Ljubica Bogdanović Mirjana Bogdanović Snježana Ćosić Josip Ćosić Klaudija Ćosić Zoran Debeljak Ana
Andrije i Marew r. Debeljak Mile i Mande r. Ljevar Marko i Ane r. Blažević Anto i Ruža r. Majdandžić Mato i Vida r. Majdandžić Andrije i Mare r. Debeljak Andrije i Mare r. Debeljak Mato i Vida r. Majdandžić Mile i Mande r. Ljevar Mato i Vida r. Majdandžić Ivo i Katica r. Pejić-Deronja Ivo i Katica r. Pejić-Deronja Rudo i Anđa r. Josipović Marko i Mare r. Majdandžić
Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci
Učiteljica Nada Savić s učenicima, školske godine 1968/69. Debeljak Ana Debeljak Anđa Debeljak Anđelka Debeljak Anđelka Debeljak Anto Debeljak Antonela Debeljak Božo Debeljak Dalibor Debeljak Ferdo Debeljak Franjo Debeljak Gordana
Ljubomir i Dragica r. Batković Marko i Mare r. Majdandžić Mato i Jele r. Batković Ljubomir i Dragica r. Batković Mato i Jele r. Batković Mile i Marica r. Blažević Anto i Janja r. Majdandžić Mato i Zlatka r. Blažević Anto i Ivka r. Debeljak Anto i Ivka r. Debeljak Mile i Mare r. Blažević
Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci
65
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Debeljak Ivo Debeljak Ivo Debeljak Ivo Debeljak Janja Debeljak Jelica Debeljak Josip Debeljak Josip Debeljak Kata Debeljak Kata Debeljak Franjo Debeljak Gordana Debeljak Ivo Debeljak Ivo
Mato i Jele r. Batković Mato i Mande r. Tomić Anto i Janja r. Majdandžić Mato i Zlatka r. Blažević Mile i Marica r. Blažević Anto i Janja r. Majdandžić Pero i Janja r. Majdandžić Marko i Marija r. Majdandžić Ivo-Joso i Mare r. Ljevar Anto i Ivka r. Debeljak Mile i Mare r. Blažević Mato i Jele r. Batković Mato i Mande r. Tomić
Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci
Učiteljica Nada Savić s učenicima, 22. lipnja 1969. godine Debeljak Ivo Debeljak Janja Debeljak Jelica Debeljak Josip Debeljak Josip Debeljak Kata Debeljak Kata Debeljak Katica Debeljak Marija Debeljak Marko Debeljak Marko
66
Anto i Janja r. Majdandžić Mato i Zlatka r. Blažević Mile i Marica r. Blažević Anto i Janja r. Majdandžić Pero i Janja r. Majdandžić Marko i Marija r. Majdandžić Ivo-Joso i Mare r. Ljevar Mato i Jele r. Batković Stipo i Kaja r. Bogdanović Mile i Mare r. Blažević Mile i Marica r. Blažević
Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Debeljak Mato Debeljak Mato Debeljak Mile Debeljak Mirjana Debeljak Niko Debeljak Niko Debeljak Petar Debeljak Petar Debeljak Ruža Debeljak Slavko Debeljak Stipo Debeljak Toma Debeljak Tomo Debeljak Verka Debeljak Vlado Debeljak Zora Debeljak Zvonko Durbić Ilija Durbić Jozefina Ganić Ivka Ganić Jozefina Ganić Juro Ganić Ljiljana Kaurin Anto Kaurin Marko Kaurin Tomo Kozić Mara Kozić Vinko Ljevar Anita Ljevar Anto Ljevar Anto Ljevar Ivica Ljevar Josip Ljevar Josip Ljevar Katica Ljevar Manda Ljevar Marija Ljevar Mira Ljevar Ruža Ljevar Sanela Ljevar Tomo Ljevar Veronika Ljevar Zlatko Ljevar Zlatko Ljevar Zlatko
Anto i Ivka r. Debeljak Pero i Janja r. Majdandžić Pero i Janja r. Majdandžić Mile i Mare r. Blažević Anto i Janja r. Majdandžić Ivo-Joso i Mare r. Ljevar Mato i Jele r. Batković Mato i Mande r. Tomić Ivo i Marija r. Ljevar Mato i Jele r. Batković Marko i Mare r. Majdandžić Mato i Mande r. Tomić Petar i Marija r. Bogdanović Ivo-Joso i Marija r. Ljevar Mato i Mande r. Tomić Ivo i Marija r. Ljevar Anto i Ivka r. Debeljak Filip i Mira r. Šalić Filip i Mira r. Šalić Živko i Zorka r. Ljevar Živko i Zorka r. Ljevar Živko i Zorka r. Ljevar Živko i Zorka r. Ljevar Petar i Mare r. Marušić Petar i Mare r. Marušić Petar i Mare r. Marušić Juro i Jele r. Batković Juro i Jele r. Batković Marko i Jelica r. Pranjić Mišo i Anđa r. Batković Slavko i Mare r. Batković Mato i Marija r. Debeljak Mato i Marija r. Debeljak Mišo i Anđa r. Batković Mato i Marija r. Debeljak Vid i Ane r. Bogdanović Andrije i Janja r. Majdandžić Ilija i Ane r. Ljevar Ilija i Ane r. Ljevar Marko i Jelica r. Pranjić Slavko i Mare r. Batković Mato i Mare r. Debeljak Mato i Mare r. Debeljak Vinko i Terezija r. Idžan Josip i Anđa r. Debeljak
Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani
67
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Majdandžić Ana Majdandžić Ana Majdandžić Ana Majdandžić Ana Majdandžić Ana Majdandžić Andrea Majdandžić Anđelka Majdandžić Anđelko Majdandžić Ankica Majdandžić Ankica Majdandžić Anto Majdandžić Anto Majdandžić Anto Majdandžić Anto Majdandžić Dragica Majdandžić Drago Majdandžić Franjo Majdandžić Franjo Majdandžić Ivan Majdandžić Ivica Majdandžić Ivica Majdandžić Ivica Majdandžić Ivo Majdandžić Ivo Majdandžić Ivo Majdandžić Ivo Majdandžić Ivo Majdandžić Janja Majdandžić Jasna Majdandžić Jelica Majdandžić Jelica Majdandžić Jozefina Majdandžić Jozefina Majdandžić Jurica Majdandžić Kate Majdandžić Katica Majdandžić Katica Majdandžić Katica Majdandžić Luca Majdandžić Lucija Majdandžić Ljuba Majdandžić Mara Majdandžić Mara Majdandžić Marina Majdandžić Marinko
Ivo i Ivka r. Bijelić Joso i Ljuba r. Batković Juro i Mare r. Bogdanović Mirko i Dragica r. Debeljak Juro i Mare r. Bogdanović Ivo i Katica r. Majdandžić Marko i Ane r. Majdandžić Ivo i Mare r. Debeljak Mirko i Ljuba r. Pranjić Ivo i Mare r. Debeljak Joso i Ljuba r. Batković Juro i Mare r. Bogdanović Mato i Jozefina r. Batković Mirko i Dragica r. Debeljak Ivo i Ana r. Blažević Marko i Ana r. Majdandžić Petar i Jelica r. Batković Anto i Ljuba r. Debeljak Anto i Ljuba r. Debeljak Juro i Mare r. Bogdanović Petar i Jelica r. Batković Toma i Ljuba r. Bogdanović Joso i Ljuba r. Batković Mirko i Dragica r. Debeljak Anto i Vida r. Majdandžić Mato i Jozefina r. Batković Toma i Ane r. Batković Juro i Mare r. Bogdanović Ivo i Ana r. Blažević Toma i Ane r. Batković Mirko i Dragica r. Debeljak Juro i Mare r. Bogdanović Mirko i Dragica r. Debeljak Tomo i Ljuba r. Bogdanović Juro i Mare r. Bogdanović Petar i Jelica r. Batković Marko i Ana r. Majdandžić Franjo i Mande r. Batković Marko i Ane r. Majdandžić Anto i Ljuba r. Debeljak Mato i Jozefina r. Batković Franjo i Mande r. Batković Anto i Vida r. Majdandžić Anto i Ljuba r. Debeljak Tomo i Ljuba r. Bogdanović
Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani
68
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Majdandžić Mato Majdandžić Mato Majdandžić Mato Majdandžić Mato Majdandžić Melani Majdandžić Mile Majdandžić Mile Majdandžić Nada Majdandžić Nikola Majdandžić Pero Majdandžić Pero
Franjo i Mande r. Batković Jozefina Majdandžić Juro i Mare r. Bogdanović Marko i Ana r. Majdandžić Mile i Ljiljana r. Matić Anto i Vida r. Majdandžić Joso i Ljubica r. Batković Anto i Vida r. Majdandžić Ivo i Danica r. Debeljak Tomo i Ljuba r. Bogdanović Franjo i Mande r. Batković
Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci
Nastavnici Mile Jurić i Nada Donjak, u gornjem redu, na krajevima, s učenicima, 1973. godine Majdandžić Pero Majdandžić Petar Majdandžić Petar Majdandžić Rudo Majdandžić Ruža Majdandžić Ruža Majdandžić Ruža Majdandžić Stipo Majdandžić Stipo Majdandžić Veronika Majdandžić Zlatko Majdandžić Zora Majdandžić Željka Majdandžić Željko
Marko i Ana r. Majdandžić Anto i Ljuba r. Debeljak Ivo i Ana r. Blažević Petar i Jelica r. Batković Marko i Kaja r. Majdandžić Mato i Jozefina r. Batković Toma i Ane r. Batković Ivo i Ana r. Blažević Mato i Jozefina r. Batković Juro i Mare r. Bogdanović Petar i Jelica r. Batković Anto i Vida r. Majdandžić Juro i Nada r. Josipović Mato i Mare r. Pranjić
Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci
69
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Marić Ana Marić Ivanka Marić Ivica Marić Katica Marić Ljiljana Marić Marica Marić Marko Marić Mirjana Marić Mirko Pranjić Angelina Pranjić Ankica Pranjić Antonio Pranjić Danijela Pranjić Darko Pranjić Drago Pranjić Elena Pranjić Ivanka Pranjić Ivica Pranjić Ivica Pranjić Ivo Pranjić Josip Pranjić Josipa Pranjić Ljubana Pranjić Mara Pranjić Marina Pranjić Marko Pranjić Matija Pranjić Matije Pranjić Mirjana Pranjić Niko Pranjić Pero Pranjić Sanda Pranjić Stjepan Pranjić Valentina Pranjić Zoran Pranjić Zoran Pranjić Zorica Pranjić Željko Šalić Alojzije Šalić Ana Šalić Ana Šalić Anto Šalić Antonija Šalić Danijela Šalić Ivo
Josip i Jele r. Pranjić Franjo i Zora r. Šalić Franjo i Zora r. Šalić Franjo i Zora r. Šalić Franjo i Zora r. Šalić Franjo i Zora r. Šalić Josip i Jele r. Pranjić Josip i Jele r. Pranjić Josip i Jele r. Pranjić Mijat i Anica r. Stojanac Franjo i Finka r. Tomić Marko i Ana r. Pranjić Marko i Ana r. Pranjić Mirko i Ana r. Pranjić Mato i Zorka r. Vulić Mirko i Ana r. Pranjić Ilija i Jozefina r. Blažević Niko i Ruža r. Blažević Mirko i Ana r. Pranjić Zoran i Vera r. Vulić Ivo i Jozefina r. Vulić Ilija i Jozefina r. Blažević Niko i Ruža r. Blažević Ilija i Jozefina r. Blažević Ivo i Jozefina r. Vulić Anto i Marija r. Kaurin Drago i Ruža r. Vulić Niko i Ruža r. Blažević Niko i Ruža r. Blažević Anto i Marija r. Kaurin Mirko i Ana r. Pranjić Stjepan i Ana r, Ćosić Stjepan i Ana r. Ćosić Drago i Ruža r. Vulić Franjo i Finka r. Tomić Ivo i Jozefina r. Vulić Drago i Ruža r. Vulić Marko i Ana r. Pranjić Vid i Jelica r. Vulić Tomo i Radmila r. Bjelić Vid i Jele r. Vulić Toma i Radmila r. Bjelić Toma i Radmila r. Bjelić Jozo Batković i Mira Šalić Vid i Jelica r. Vulić
Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani
70
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Šalić Jelica Šalić Josip Šalić Lahor Šalić Marinka Šalić Marko Šalić Mirko Šalić Niko Šalić Romeo Šalić Zora Tubić Ankica
Toma i Radmila r. Bjelić Tomo i Radmila r. Bjelić Alojzije i Mira r. Grgić Vid i Jelica r. Vulić Franjo i Jele r. Pranjić Franjo i Jele r. Pranjić Toma i Radmila r. Bjelić Alojzije i Mira r. Grgić Vid i Jelica r. Vulić Stipo i Anđa r. Brkić
Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani
Učiteljica Nada Savić s učenicima, školske godine 1976/77. Tubić Anto Tubić Drago Tubić Ivo Tubić Juro Tubić Mara Tubić Zoran
Stipo i Anđa r. Brkić Mile i Mare r. Brkić Stipo i Anđa r. Brkić Mile i Mare r. Brkić Stipo i Anđa r. Brkić Mile i Mare r. Brkić
Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani
U stranjansku područnu školu bila su upisana skoro sva djeca, i muška i ženska, iz Matoševaca i Stranjana. Najviše učenika u četverorazrednu osnovnu školu bilo je upisano školske godine 1972./73., kad ih je ukupno u četiri razreda bilo 116. Od 1980. godine broj učenika polako opada, radi drastičnog pada nataliteta, tako da sredinom osamdesetih godina minulog stoljeća školu pohađa svega 26 učenika, a početkom devedesetih godina bilo je samo 14 učenika. Kroz period od 1961. do 1995. godine bilo je ukupno 207 đaka iz Matoševaca, a 174 iz Stranjana. Prva učiteljica u prvoj školi u Stranjanima bila je Ljubica Roksandić, a dalje su se u toj i u novopodignutoj školi nizali učitelji i učiteljice: Miroslav Čičić, Senka Hadžiolić, Franjo Matić, Franjo Darmopil, Safet i Razija Ribić, Savka Đukić, Momčilo Dedović, Vukašin Šukalo, Mirjana Lučić, Nada Savić, Nada Donjak, Ankica Brkić, Mile Jurić, Valentina Šalić i ponovno Mile Jurić, koji je u stranjanskoj školi proveo ukupno 30 godina. 71
Nastavnici u školi u Stranjanima: Nada Savić i Vukašin Šukalo (stoje), Nada Donjak i Mile Jurić (čuče)
Nakon protjerivanja svega hrvatskog stanovništva 1995., i dolaska u Stranjane i Matoševce srpskih izbjeglica iz Glamoča, Grahova i Kupresa, stranjansku školu pohađaju njihova djeca. Nakon što su te izbjeglice najvećim dijelom odselile iz Stranjana i Matoševaca, smanjio se broj đaka u školi, pa je ona u jesen 2007. godine prestala potpuno s radom.
Škola u Stranjanima, nakon prestanka s radom, g. 2007.
72
Učenici iz Stranjana i Matoševaca nastavili osmogodišnju školu u Dragočaju Kad se u školskoj godini 1952./53. sustav osnovnog školovanja počeo širit s četverorazrednog na osmorazredno školovanje, dio svršenih učenika osnovne škole je nakon četvrtog razreda u Stranjanima nastavio daljnje školovanje u Dragočaju. Prezime i ime
Roditelji
Selo
Barišić Anto Barišić Franjo Barišić Milka Barišić Perka Barišić Petar Barišić Šimo Barišić Žarko Batković Anđelka Batković Ana Batković Ana Batković Andrije Batković Anđelka Batković Anto Batković Božica Batković Božo Batković Božo Batković Dragica Batković Ferdo Batković Franjo Batković Ivanka Batković Ivica Batković Ivo Batković Ivo Batković Janja Batković Josip Batković Josip Batković Joso Batković Kaja Batković Marina Batković Mato Batković Pavo Batković Silvana Batković Slavko Batković Vlado Blažević Anđelka Blažević Anto Blažević Anto
Mato i Kata r. Vuk Mato i Kata r. Vuk Mato i Kata r. Vuk Mato i Kata r. Vuk Mato i Kata r. Vuk Mato i Kata r. Vuk Mato i Kata r. Vuk Pero i Mare r. Batković Stipo i Ivka r. Debeljak Ivo i Mare r. Jakovljević Joso i Danica r. Batković Marko i Danica r. Debeljak Joso i Ane r. Blažević Josip i Ane r. Blažević Anto i Ivka r. Josipović Pero i Mare r. Batković Stipo i Ivka r. Debeljak Ljubica Batković Marko i Jele r. Batković Josip i Ana r. Blažević Marko i Jele r. Batković Ljubomir i Ljuba r. Blažević Stipo i Ivka r. Debeljak Ivo i Jelka r. Batković Ivo i Jelka r. Batković Marko i Danica r. Debeljak Pero i Mare r. Batković Josip i Ana r. Blažević Pero i Mare r. Batković Stipo i Ivka r. Debeljak Pero i Mare r. Batković Josip i Ana r. Blažević Marko i Jele r. Batković Ljubomir i Ljuba r. Blažević Ivica i Ljubica r. Batković Josip i Jele r. Briševac Marko i Ljubica r. Marušić
Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani
73
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Blažević Anto Blažević Antonija Blažević Dario Blažević Davor Blažević Ferdo Blažević Ferdo Blažević Franjo Blažević Franjo Blažević Franjo Blažević Franjo Blažević Igor Blažević Ivan Blažević Ivanka Blažević Ivanka Blažević Ivica Blažević Ivica Blažević Ivo Blažević Josip Blažević Karolina Blažević Katarina Blažević Katica Blažević Kazimir Blažević Mara Blažević Marica Blažević Mato Blažević Mato Blažević Mato Blažević Mirjana Blažević Mirko Blažević Pero Blažević Petar Blažević Ruža Blažević Ruža Blažević Slađana Blažević Slavenko Blažević Stipo Blažević Stjepan Blažević Velimir Bogdanović Ana Bogdanović Ana Bogdanović Ankica Bogdanović Anto Bogdanović Anto Bogdanović Dragica Bogdanović Gordana
Franjo i Ivka r. Pranjić Franjo i Ivka r. Pranjić Marko i Marica r. Italo Franjo i Jelena r. Bogdanović Niko i Jeka r. Debeljak Vlado i Mare r. Ivanković Marko i Ljubica r. Marušić Mirko i Ljuba r. Šalić Slavko i Mande r. Čivčić Stipo i Janja r. Šalić Franjo i Jelena r. Bogdanović Vlado i Anđa r. Pranjić Pajo i Zora-Ruža r. Pranjić Slavko i Mande r. Čivčić Pajo i Zora-Ruža r. Pranjić Marko i Marica r. Italo Franjo i Ivka r. Pranjić Franjo i Ivka r. Pranjić Ferdo i Angelina r. Mihalčuk Vlado i Anđa r. Pranjić Ivica i Ljubica r. Batković Slavko i Mande r. Čivčić Mirko i Miholjka r. Batković Joso i Kate r.Žižak Vid i Sumbulka r. Majdandžić Toma i Ivka r. Ljevar Ivica i Ljubica r. Batković Vlado i Anđa r. Pranjić Božo i Ana r. Batković Mirko i Miholjka r. Batković Ivica i Ljubica r. Batković Mirko i Ljuba r. Šalić Slavko i Mande r. Čivčić Ferdo i Angelina r. Mihalčuk Pajo i Zora-Ruža r. Pranjić Božo i Ana r. Batković Slavko i Mande r. Čivčić Pajo i Zora-Ruža r. Pranjić Mato i Vida r. Majdandžić Anto i Ruža r. Majdandžić Mile i Mare r. Ljevar Mato i Vida r. Majdandžić Mile i Mande r. Ljevar Andrije i Mare r. Debeljak Anto i Ruža r. Majdandžić
Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Matoševci Stranjani Matoševci Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani
74
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Bogdanović Jelena Bogdanović Juro Bogdanović Ljiljana Bogdanović Ljubica Bogdanović Marija Bogdanović Marinka Bogdanović Mirjana Bogdanović Snježana Ćosić Ivo Ćosić Klaudija Debeljak Ana Debeljak Ana Debeljak Anđa Debeljak Anđa Debeljak Anđelka Debeljak Ankica Debeljak Anto Debeljak Antonela Debeljak Božo Debeljak Dalibor Debeljak Ferdo Debeljak Gordana Debeljak Ivica Debeljak Ivo Debeljak Ivo Debeljak Jelica Debeljak Josip Debeljak Josip Debeljak Kata Debeljak Marina Debeljak Marko Debeljak Marko Debeljak Mato Debeljak Mile Debeljak Mirjana Debeljak Niko Debeljak Petar Debeljak Petar Debeljak Ruža Debeljak Slavko Debeljak Toma Debeljak Tomo Debeljak Tomo Debeljak Vlado Debeljak Zvonko
Mato i Vida r. Majdandžić Andrija i Mare r. Debeljak Anto i Ruža r. Majdandžić Mato i Vida r. Majdandžić Anto i Ruža r. Majdandžić Mato i Vida r. Majdandžić Mile i Mande r. Ljevar Mato i Vida r. Majdandžić Joso i Miholjka r. Batković Ivo i Katica r. Pejić-Deronja Ljubomir i Dragica r. Batković Ivo-Joso i Mare r. Ljevar Marko i Mare r. Majdandžić Anto i Janja r. Majdandžić Mile i Mare r. Blažević Mato i Mande r. Tomić Mato i Jele r. Batković Mile i Marica r. Blažević Anto i Janja r. Majdandžić Mato i Zlatka r. Blažević Anto i Ivka r. Debeljak Mile i Mare r. Blažević Mato i Mande r. Tomić Mato i Jele r. Batković Anto i Ivka r. Debeljak Mile i Mare r. Blažević Pero i Janja r. Majdandžić Anto i Janja r. Majdandžić Ivo-Joso i Marija r. Ljevar Ljubomir i Dragica r. Batković Mile i Marica r. Blažević Mile i Mare r. Blažević Anto i Ivka r. Debeljak Petar i Janja r. Majdandžić Mile i Mare r. Blažević Anto i Janja r. Majdandžić Mato i Jele r. Blažević Mato i Mande r. Tomić Ivo-Joso i Marija r. Ljevar Mato i Jele r. Batković Mato i Mande r. Tomić Petar i Marija r. Bogdanović Mile i Marica r. Blažević Mato i Mande r. Tomić Anto i Ivka r. Debeljak
Stranjani Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci
75
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Durbić Ilija Durbić Jozefina Kaurin Juro Kaurin Marko Kaurin Tomo Ljevar Anita Ljevar Ankica Ljevar Anto Ljevar Anto Ljevar Borislav Ljevar Damir Ljevar Ivica Ljevar Josip Ljevar Katica Ljevar Marija Ljevar Marko Ljevar Veronika Ljevar Zlatko Ljevar Zlatko Majdandžić Rudo Majdandžić Pero Majdandžić Ana Majdandžić Anđelka Majdandžić Anica Majdandžić Ankica Majdandžić Anto Majdandžić Franjo Majdandžić Franjo Majdandžić Ivan Majdandžić Ivica Majdandžić Ivica Majdandžić Ivica Majdandžić Ivo Majdandžić Ivo Majdandžić Josip Majdandžić Josip Majdandžić Jurica Majdandžić Kata Majdandžić Katica Majdandžić Katica Majdandžić Luca Majdandžić Mara Majdandžić Marinko Majdandžić Mato Majdandžić Mato
Filip i Mira r. Šalić Filip i Mira r. Šalić Pero i Mare r. Marušić Petar i Mare r. Marušić Petar i Mare r. Marušić Marko i Jelica r. Pranjić Mišo i Anđa r. Batković Mišo i Anđa r. Batković Slavko i Mare r. Batković Stjepan i Jele r. Bogdanović Marko i Jelica r. Pranjić Mato i Marija r. Debeljak Mato i Marija r. Debeljak Mato i Marija r. Debeljak Andrije i Janja r. Majdandžić Pero i Mare r. Šalić Mato i Marija r. Debeljak Mato i Marija r. Debeljak Vinko i Terezija r Idžan Petar i Jelica r.Batković Tomo i Ljuba r. Bogdanović Jozo i Ljubica r. Batković Marko i Ane r. Majdandžić Ivo i Mare r. Debeljak Mato i Mande r. Tomić Juro i Mare r. Bogdanović Anto i Ljuba r. Debeljak Petar i Jelica r.Batković Anto i Ljuba r. Debeljak Juro i Mare r. Bogdanović Petar i Jelica r.Batković Tomo i Ljubica r. Bogdanović Toma i Ane r. Batković Mirko i Dragica r. Debeljak Juro i Mare r. Bogdanović Petar i Jelica r. Batković Tomo i Ljuba r. Bogdanović Juro i Mare r. Bogdanović Petar u Jelica r. Batković Franjo i Mande r. Batković Marko i Ana r. Majdandžić Anto i Vida r. Majdandžić Tomo i Ljuba r. Bogdanović Jozefina Majdandžić Marko i Ana r. Majdandžić
Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci
76
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Majdandžić Mile Majdandžić Mile Majdandžić Nikola Majdandžić Nikola Majdandžić Pero Majdandžić Petar Majdandžić Rudo Majdandžić Veronika Majdandžić Zlatko Majdandžić Željko Marić Ana Marić Ivanka Marić Ivica Marić Katica Marić Ljiljana Marić Ljubica Marić Marko Marić Mirjana Marić Mirko Pranjć Valentina Pranjić Ankica Pranjić Antonio Pranjić Danijela Pranjić Darko Pranjić Drago Pranjić Ivanka Pranjić Ivica Pranjić Ivica Pranjić Jelica Pranjić Josipa Pranjić Jozo Pranjić Marko Pranjić Marko Pranjić Mira Pranjić Mirjana Pranjić Niko Pranjić Pero Pranjić Sanda Pranjić Zoran Pranjić Zoran Pranjić Željko Šalić Alojzije Šalić Ana Šalić Ana Šalić Anto
Anto i Vida r. Majdandžić Franjo i Mande r. Batković Ivan i Danica r. Debeljak Vid i Ane r. Batković Toma i Ljuba r. Bogdanović Anto i Ljuba r. Debeljak Petar i Jelica r.Batković Juro i Mare r. Bogdanović Petar i Jelica r.Batković Mato i Mare r. Pranjić Josip i Jele r. Pranjić Franjo i Zorka r. Šalić Franjo i Zorka r. Šalić Franjo i Zorka r. Šalić Franjo i Zorka r. Šalić Josip i Jele r. Pranjić Josip i Jele r. Pranjić Josip i Jele r. Pranjić Josip i Jele r. Pranjić Drago i Ruža r. Vulić Franjo i Finka r. Tomić Marko i Ana r. Pranjić Marko i Ana r. Pranjić Mirko i Ana r. Pranjić Mato i Zorka r. Vulić Ilija i Jozefina r. Blažević Niko i Ruža r. Blažević Mirko i Ana r. Pranjić Mijat i Anica r. Stojanac Ilija i Finka r. Blažević Ivo i Jozefina r. Vulić Anto i Mare r. Kaurin Ilija i Jozefina r. Blažević Ivo i Jozefina r. Vulić Niko i Ruža r. Blažević Anto i Marija r. Kaurin Mirko i Ana r. Pranjić Stjepan i Ana r. Ćosić Ivo i Jozefina r. Vulić Franjo i Finka r. Tomić Marko i Ana r. Pranjić Vid i Jela r. Vulić Vid i Jela r. Vulić Franjo i Jele r. Pranjić Toma i Radmila r. Bjelić
Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Matoševci Matoševci Matoševci Matoševci Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani
77
Prezime i ime
Roditelji
Selo
Šalić Josip Šalić Karmela Šalić Lahor Šalić Marko Šalić Mirko Šalić Niko Šalić Romeo Tubić Ankica Tubić Božo Tubić Drago Tubić Ivo Tubić Jelena Tubić Juro Tubić Mara
Toma i Radmila r. Bjelić Alojzije i Mira r.Grgić Alojzije i Mira r.Grgić Franjo i Jele r. Pranjić Franjo i Jele r. Pranjić Tomo i Radmila r. Bjelić Alojzije i Mira r.Grgić Stipo i Anđa r. Brkić Stipo i Anđa r. brkić Mile i Mare r. Brkić Stipo i Anđa r. Brkić Mile i Mare r. Brkić Mile i Mare r. Brkić Stipo i Anđa r. Brkić
Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani Stranjani
Ukupno je osmogodišnju školu u Dragočaju nastavilo 230 đaka, od toga njih 134 je bilo iz Stranjana, a 96 iz Matoševaca.
78
ODSELJAVANJE IZ STRANJANA I MATOŠEVACA TIJEKOM 20. STOLJEĆA Tijekom 20. stoljeća, naročito poslije Drugog svjetskog rata, neke su obitelji iz Stranjana i Matoševaca za stalno odseljavale u druge krajeve ondašnje Jugoslavije, jedni u Vojvodinu, a najviše ih u Hrvatsku, u mjesta Čepin i okolicu Kutine, te u Zagreb, pa i u Australiju i u Sjedinjene Američke Države. Mnogi su od svojih kuća odlazili u razne zemlje Europe, osobito u Njemačku, u potrazi za poslom. Redovito su dolazili svojim kućama ili obiteljima, s nakanom u početku da se jednom opet vrate u svoj rodni kraj. Međutim, ratnim događanjima i progonom svih Hrvata katolika iz Stranjana i Matoševaca 1995. godine ti su se planove potpuno izmijenili. Poslije 1945. godine, pa do 1995., odselio je naročito iz Matoševaca veliki broj obitelji. Bilo je dosta muškaraca koji su se oženili i ostali živjeti u državama ili mjestima gdje su se zaposlili. Za većinu, za koje je ustanovljeno gdje su odselili i živjeli, u popisu koji slijedi mjesto je navedeno. Donosim ovdje samo imena i prezimena supružnika, s naznakom mjesta ili barem države u koju su odselili.167 Nisam baš siguran da je taj podatak uvijek točan. Nije mi bilo moguće u svim slučajevima ustanoviti ime i djevojačko prezime supruga, a ni broj djece svakog bračnog para, pa te podatke ne navodim.
Odseljavanje iz Stranjana 1. Batković Toma (Ivo i Anđa r. Bogdanović) i Marija r. Varadin – Novska 2. Blažević Anto (Marko i Ljubica r. Marušić) i Branka r. Žanić – Zagreb 3. Blažević Ferdo (Niko i Jele r. Debeljak) i Hijacinta r. Vukadinović – Derviši 4. Blažević Ivo (Joso i Kate r. Žižak) i Ivka r. Pranjić – Zagreb 5. Blažević Ivo (Franjo i Ivka r. Pranjić) i Ljubica r. Gagula – Petrićevac 6. Blažević Marko (Andrija i Anice r. Kuljančić) i Ruža r. Kaurin – Čepin 7. Blažević Marko (Toma i Ivka r. Ljevar) i Ana r. Majdandžić – Australija 8. Blažević Marko (Niko i Jeka r. Debeljak) i Ana r. Majdandžić – Australija 9. Blažević Mato (Pajo i Mare r. Šalić) i Danica r. Trifković – Vojvodina 10. Blažević Mile (Marko i Ruža r. Kaurin) i Dragica r. Pranjić – Beograd 167
Podatke o odseljavanju dali Mare Debeljak r. Blažević, Milina, i Slavko Blažević, Stipin.
79
11. Blažević Petar (Pajo i Kate r. Ivanković) i Janja r. Kaurin – Orlovac 12. Blažević Toma (Andrija i Mare r. Bijelić) i Mara r. Kočić-Tomić – Vojvodina 13. Blažević Zorka, r. Ljevar, Josina, sa sinom Stipom – Čepin 14. Bogdanović Andrija (Anto i Mande r. Blažević) i Marija r. Debeljak – Čepin 15. Bogdanović Ilija (Anto i Mande r. Blažević) i Nada r. Žerdin – Zagreb 16. Bogdanović Josip (Andrija i Mare r. Debeljak) i Ružica r. Pencinger – Čepin 17. Bogdanović Marko (Ivo i Ruža r. Debeljak) i Ane r. Blažević – Petrićevac 18. Ćosić Anto (Joso i Ane r.Pranjić) i Ana r. Ljevar – Zagreb 19. Ćosić Marko (Joso i Milka r. Batković) i Tanja r. Jadrešić – Zagreb 20. Ćosić Mato (Joso i Milka r. Batković) i Jele r. Bijelić – Banja Luka 21. Ćosić Rudo (Joso i Milka r. Batković) i Anđa r. Josipović – Petrićevac 22. Ganić Juro (Živko i Zorka r. Ljevar) i ………. – Bjelovar 23. Kaurin Ivo (Anto i Anica r. Domić) i Verica r. Ivaštinović – Novska 24. Kaurin Ivo (Ivo i Marija r. Jurić) i Mare r. Jurić – Trn 25. Kaurin Mato (Ivo i Mare r. Jurić) i Mira r. Damjanović – Trn 26. Kaurin Toma (Anto i Anica r. Domić) i Marija r. Poleta – Kutina 27. Ljevar Anto (Andrija i Janja r. Majdandžić) i Ana r. Ivić – Zagreb 28. Ljevar Anto (Marko i Mare r. Vulić) i Dragica r. Bujanić – Zagreb 29. Ljevar Anto (Mišo i Anđa r. Batković) i Mirjana r. Rožić – Novska 30. Ljevar Ferdo (Toma i Kate r. Kuljančić) i Jozefina r. Ćosić – Petrićevac 31. Ljevar Franjo (Stjepan i Jele r. Bogdanović) i Olga r. Blažević – Zagreb 32. Ljevar Franjo (Anto i Marija r. Blažević) i Marija r. Pranjić – Zagreb 33. Ljevar Ilija (Vid i Ane r. Bogdanović) i Jozefina r. Majdandžić – Zagreb 34. Ljevar Ivica (Mato i Marija r. Debeljak) i Silvija r. Domjen – Zagreb
80
35. Ljevar Ivo (Toma i Kaja r. Kuljanac) i Ana r. Bandić – Petrićevac 36. Ljevar Ivo (Pero i Mare r. Šalić) i Marijana r. Stojčević – Zagreb 37. Ljevar Ivo (Pejo i Jeka r. Debeljak) i Marija r. Jelak – Zagreb 38. Ljevar Josip (Mišo i Anđa r. Batković) i Manda r. Radoš – Novska 39. Ljevar Marko (Anto i Marija r. Blažević) i Jela r. Keserović – Petrićevac 40. Ljevar Mile (Ilija i Mare r. Batković) i Nada r. Barać – Kutina 41. Ljevar Petar (Pejo i Jeka r. Debeljak) i Dragica r. Pranjić – Zagreb 42. Ljevar Stjepan (Franjo i Olga r. Blažević) i Vilma-Marija r. Sasa – Zagreb 43. Ljevar Vlado (Pero i Mare r. Šalić) i Zora r. Stojčević – Zagreb 44. Pranjić Anto (Matija i Mare r. Brkić) i Jele r. Blažević – Zagreb 45. Pranjić Anto (Joso i Dragomira r. Ljevar) i Sanda r. Džemhur – Česma 46. Pranjić Ferdo (Joso i Dragomira r. Ljevar) i Dražena r. Rašić – Zagreb 47. Pranjić Ivica (Mirko i Ana r. Pranjić) i Viktorija r. Pranjić
– Zagreb
48. Pranjić Ivo (Marko i Janja r. Dedić-Batković) i ………. – Novska 49. Pranjić Ivo (Niko i Ruža r. Blažević) i Ankica r. Pranjić – Zagreb 50. Pranjić Ivo (Luka i Marija r. Tubić) i Kata r. Batković – Matoševci 51. Pranjić Joso (Anto i Marija r. Kaurin) i Ana r. Žižak – Zagreb 52. Pranjić Juro (Ilija i Ane r. Kaurin) i Dubravka r. Radić – Split 53. Pranjić Karlo-Drago (Mijata i Anice r. Stojanac) i Dušanka r. Vukadinović – Zagreb 54. Pranjić Marko (Mato i Zorka r. Vulić) i Slavica r. Brkić
– Slovenija
55. Pranjić Marko (Franjo-Pajo i Jele r. Batković) i Veronika r. Domić – Zagreb 56. Pranjić Matija (Niko i Ruža r. Blažević) i Ana r. Markovinović – Zagreb 57. Pranjić Niko (Anto i Marija r. Kaurin) i Marica r. Kezić – Derviši 58. Pranjić Pavao-Pajo (Franjo-Pajo i Jele r. Batković) i Ana r. Marić
– Novska
81
59. Pranjić Petar (Mijat i Ane r. Stojanac) i Dragica r. Gabrić – Zagreb 60. Pranjić Slavko (Franjo-Pajo i Jele r. Batković) i Ana r. Tubić – Beograd 61. Pranjić Toma (Mato i Zorka r. Vulić) i Franciska r. Pleško – Zagreb 62. Pranjić Vlado (Marko i Janja r. Batković) i Milka r. Jurišić – Novska 63. Pranjić Zlatko (Ivo i Janja r. Stojčević) i ………. – Banja Luka 64. Šalić Joso (Marko i Mare r. Vidović) i Jelica r. Matošević – Vojvodina 65. Šalić Marko (Ivo i Mare r. Popović) i Jela r. Matić – Trn 66. Šalić Pavo (Marko i Cele r. Smilčić) i Drenka r. ……… – Prijedor 67. Tubić Anto (Stipo i Anđa r. Brkić) i Marica r. Krijan – Zagreb 68. Tubić Vlado (Ivo i Mare r. Debeljak) i Anka r. Kamber – Zagreb Ako se zna da je u Stranjanima između 1945. i 1995. sklopljeno 90-ak brakova onih koji su tu ostali živjeti, broj od 68 odseljenih bračnih parova i obitelji iz Stranjana, skupa s onima koji su u tom periodu sklapali brakove u mjestima u koja su odselili od godine 1946. do 1994., zaista je vrlo velik.
Odseljavanje iz Matoševaca 1. Batković Alojzije (Božo i Janja r. Kaurin) i Jelica r. Lipovac – Ramići 2. Batković Andrija (Joso i Danica r. Batković) i Božana r. Žigalić – Kutina 3. Batković Anto (Mile i Ruža r. Batković) i Ana r. Batković – Kutina 4. Batković Anto (Niko i Ruža r. Batković) i Mande r. Debeljak – Sombor 5. Batković Anto (Božo i Anica r. Bajlović) i Ivka r. Josipović – Slovenija 6. Batković Anto (Mato i Mande r. Balvan) i Jozefina r. Batković – Kutina 7. Batković Anto (Mato i Anđe r. Čivčić-Džolić) i Kate r. Pranjić – Čepin, pa Australija 8. Batković Anto (Mato i Mare r. Debeljak) i Katarina r. Dukarić – Slovenija 9. Batković Anto (Ivo i Mare r. Jakovljević) i Zora r. Mandek – Zagreb
82
10. Batković Blaž (Petar i Mare r. Debeljak) i Dragica r. Majdandžić – Vojvodina 11. Batković Božo (Stipo i Jela r. Marušić) i Janja r. Kaurin/ović – Ramići 12. Batković Filip (Mile i Ruže r. Batković) i Manda r. Radman, vj. 1965. – Kuljani 13. Batković Filip (Zvonko i Ana r. Ljevar) i Vesna r. Hrsan – Čepin 14. Batković Ivo (Mato i Luce r. Majdandžić) i Janja r. Batković – Slovenija 15. Batković Ivo (Anto i Janja r. Lovrenović) i Marija r. Pezić – Novska 16. Batković Ivo (Anto i Ana r. Batković) i Višnja-Marija r. Šćitnik – Slovenija 17. Batković Josip (Mato i Ana r. Debeljak) i Ljiljana r. Janjčić – Kutina 18. Batković Joso (Anto i Janja r. Lovrenović) i Ankica r. Domić – Šargovac 19. Batković Joso (Nikola i Jeka r. Debeljak) i Mande r. Batković – Kutina 20. Batković Juro (Božo i Ruža r. Tubić) i Marija r. Majdandžić – Australija 21. Batković Juro (Pero i Mara r. Batković) i Milanka r. Bartula – Dubrovnik 22. Batković Luka (Mato i Mara r. Debeljak) i Zora r. Đurišić – Vojvodina 23. Batković Marijan (Božo i Anica r. Bajlović) i Dragica r. Batković – Daruvar 24. Batković Marijan (Vid i Ruža r. Brkić) i Nikoleta r. Lučev – Zagreb 25. Batković Marko (Mato i Mande r. Balvan) i Jele r. Batković – Kutina 26. Batković Matija (Ivo i Janja r. Batković) i Nataša r. Vesel – Slovenija 27. Batković Mato (Stipo i Ivka r. Debeljak) i Božena r. Mandek – Kutina 28. Batković Mato (Nikola i Jeka r. Debeljak) i Ana r. Debeljak – Kutina 29. Batković Mile (Niko i Ruža r. Batković) i Marija r. Tubić – Daruvar 30. Batković Mirko (Šimo i Anica r. Debeljak) i ………. – Daruvar 31. Batković Pero (Ivo i Mande r. Pranjić) i ……… – Vojvodina 32. Batković Pero (Joso i Danica r. Batković) i Đurđa r. Cestar – Đakovo 33. Batković Stipo (Marko i Jela r. Batković) i Manda r. Bujdo – Kutina
83
34. Batković Toma (Filip i Ruža r. Majdandžić) i Jelica r. Majdandžić – Čepin 35. Batković Vlado (Stipo i Jele r. Bijelić) i Kata r. Topalović – Bjelovar 36. Batković Zvonko (Filip i Janja r. Majdandžić) i Ana r. Ljevar – Čepin 37. Blažević Anto (Ivo i Kate r. Batković) i Mara r. Majdandžić – Australija 38. Blažević Ilija (Joso i Mare r. Batković) i Zorka r. Vulić – Novska 39. Blažević Juro (Petar i Mare r. Bijelić) i Kata r. Blažević – Zagreb 40. Blažević Mato (Petar i Anđa r. Debeljak) i Janja r. Majdandžić – Zagreb 41. Blažević Mato (Ivo i Kate r. Batković) i Katica r. Debeljak – Švicarska 42. Blažević Pavo (Petar i Anđa r. Debeljak) i Marina r. Pejaković – Švicarska 43. Blažević Petar (Ivan i Ljubica r. Batković) i Ankica r. Topić – Zagreb 44. Bogdanović Anto (Andrija i Ane r. Kurtović) i Mande r. Blažević – Stranjani 45. Bogdanović Ilija (Anto i Mande r. Blažević) i Nada r. Žerdin – Zagreb 46. Debeljak Alojzije (Jakov i Janja r. Kurtović) i Mara r. Budimir – Gornji Vakuf 47. Debeljak Andrija (Joso i Jele r. Pezić) i Jele r. Bogdanović – Kutina 48. Debeljak Anto (Marko i Stažija r. Marić) i Jele r. Debeljak – Petrićevac 49. Debeljak Anto (Marko i Anđa r. Blažević) i Ruža r. Lemešević – Čepin 50. Debeljak Borislav (Niko i Ruža r. Majdandžić) i Marica r. Kozić – Zagreb 51. Debeljak Ferdo (Anto i Ivka r. Debeljak) i Ruža r. Jagić – Zagreb 52. Debeljak Filip (Josip i Jela r. Pezić) i Đurđa r. Maksimović – Kutina 53. Debeljak Franjo (Anto i Ivka r. Debeljak) i Stana r. Lužić – Zagreb 54. Debeljak Franjo (Juro i Jeka r. Josipović) i Marica r. Josipović – Čepin 55. Debeljak Ilija (Stipo i Kaja r. Bogdanović) i Ana r. Jurić – Novska 56. Debeljak Ivo (Anto i Ivka r. Debeljak) i Jasmina r. Blažević – Zagreb 57. Debeljak Ivo (Joso i Jele r. Pezić) i Dragica r. ? – Kutina
84
58. Debeljak Ivo (Marko i Stažija r. Marić) i Marija r. Ljevar – Stranjani 59. Debeljak Ivo (Mato i Jeka r. Batković) i Ankica r. Bogdanović – Zagreb 60. Debeljak Ivo (Toma i Marija r. Batković) i Anđa r. Debeljak – Čepin 61. Debeljak Josip (Andrija i Jela r. Bogdanović) i Katarina-Slavica r. Kovačić – Kutina 62. Debeljak Joso (Juro i Jeka r. Josipović) i Mara r. Majdandžić – Čepin 63. Debeljak Juro (Josip i Mara r. Majdandžić) i Branka r. Arnold – Čepin 64. Debeljak Luka (Marko i Stažija r. Marić) i Anica r. Pavleka – Banja Luka 65. Debeljak Marko (Stipo i Luja r. Matić) i Finka r. Pezić – Kutina 66. Debeljak Marko (Toma i Janja r. Bogdanović) i Marica r. Klouček – Zagreb 67. Debeljak Marko (Pavo i Ane r. Blažević) i Anđa r. Blažević – Čepin 68. Debeljak Mato (Anto i Ivka r. Debeljak) i Vesna r. Vešruk, vj. ? – Zagreb 69. Debeljak Mato (Ivo i Kate r. Batković) i Jelica r. Pranjić – Australija 70. Debeljak Mato (Lovro i Janja r. Kovačević) i Manda r. Tomić – Dikevci 71. Debeljak Mile (Petar i Janja r. Majdandžić) i Marija r. Kos – Zagreb 72. Debeljak Mirko (Ivo i Kata r. Batković) i Ana r. Majdandžić – Čepin 73. Debeljak Mišo (Ivo i Kate r. Batković) i Antonija r. Kriberl – Budžak 74. Debeljak Petar (Ivo i Anđa r. Debeljak) i Ružica r. Majić – Čepin 75. Debeljak Petar (Mato i Jele r. Batković) i Jelica r. Majdandžić – Zagreb 76. Debeljak Slavko (Ivo i Kate r. Batković) i Ruža r. Zdrimešić – Čepin 77. Debeljak Slavko (Petar i Kate r. Blažević) i Mira r. ……… – Beograd 78. Debeljak Stipo (Marko i Mara r. Majdandžić) i Ivanka r. Šoufek – Međurić 79. Debeljak Slavko (Zorka) i Kata r. Debeljak – Čepin 80. Debeljak Vinko (Stipo i Kaja r. Bogdanović) i Marija r. Mjendžiković – Novska 81. Debeljak Zvonko (Anto i Ivka r. Debeljak) i Marica r. Batković – Zagreb
85
82. Kozić Marko (Juro i Jele r. Batković) i Anđa r. Batković – Bjelovar 83. Ljevar Ilija (Mile i Anđe r. Pezić) i Mare r. Batković – Kutina 84. Ljevar Josip (Ilija i Mare r. Batković) i Kate r. Debeljak – Kutina 85. Majdandžić Anto (Juro i Mare r. Bogdanović) i Katica r. Majdandžić – Australija 86. Majdandžić Anto (Petar i Anđa r. Majdandžić) i Jele r. Tubić – Vojvodina 87. Majdandžić Anto (Marko i Lucija r. Ljevar) i Ruža r. Žižak – Motike 88. Majdandžić Bosiljko (Marko i Ivka r. Domić) i Mare r. Blažević – Čepin 89. Majdandžić Božo (Lovro i Cele r. Brkić) i Kate r. Batković – Čepin 90. Majdandžić Božo (Toma i Jele r. Tomić) i Anđa r. Debeljak – Vojvodina 91. Majdandžić Drago (Marko i Ana r. Majdandžić) i Mara r. Barišić – Zagreb 92. Majdandžić Franjo (Anto i Ljuba r. Debeljak) i Josipa r. Pranjić – Rijeka 93. Majdandžić Ivo (Joso i Ljuba r. Batković) i Nada-Terezija r. Medić – Zagreb 94. Majdandžić Ivo (Marko i Ivka r. Domić) i Ivka r. Ljevar – Zagreb 95. Majdandžić Ivo (Marko i Kata r. Majdandžić) i Marija r. Žižak – Vojvodina 96. Majdandžić Ivo (Mato i Jozefina r. Batković) i Ana r. Majdandžić – Čepin 97. Majdandžić Ivo (Mirko i Dragica r. Debeljak) i Katica r. Šimić – Zagreb 98. Majdandžić Ivo (Niko i Ruža r. Majdandžić) i Josipa r. Kezić – Čepin 99. Majdandžić Ivo (Petar i Ruža r. Majdandžić) i Ana r. Blažević – Banja Luka 100. Majdandžić Jerko (Lovro i Cele r. Brkić) i Anđa r. Stojanac – Australija 101. Majdandžić Joso (Ivo i Ivka r. Bijelić) i Ana r. Batković – Australija 102. Majdandžić Joso (Marko i Ane r. Idžan) i ………. – Zagreb 103. Majdandžić Juro (Jerko i Anđa r. Stojanac) i Marija r. Beštek – Australija 104. Majdandžić Marko (Joso i Vida r. Batković-Blažević) i Smilja r. Begovac – Čepin 105. Majdandžić Marko (Niko i Anđa r. Pranjić) i Anđa r. Soldo – Zagreb
86
106. Majdandžić Marko (Niko i Anđa r. Debeljak) i Anđa r. ………. – Zagreb 107. Majdandžić Marko (Niko i Ruža r. Majdandžić) i Antonija r. Mikulica – Čepin 108. Majdandžić Marko (Toma i Jele r. Tomić) i Ana r. Batković – Kutina 109. Majdandžić Mato (Anto i Ljuba r. Debeljak) i Mare r. Pranjić – Austrija 110. Majdandžić Mato (Ivo i Ivka r. Bijelić) i Mira r. Debeljak – Australija 111. Majdandžić Mato (Toma i Mande r. Kuljančić) i Mira r. Debeljak – Banja Luka 112. Majdandžić Mato (Juro i Mare r. Bogdanović) i Elena r. Pranjić – Zagreb 113. Majdandžić Mile (Petar i Anđa r. Majdandžić) i Zorka r. Tubić – Vojvodina 114. Majdandžić Mirko (Toma i Mande r. Kuljančić) i Kaja r. Batković – Australija 115. Majdandžić Niko (Lovro i Cele r. Brkić) i Ljubica r. Majdandžić – Australija 116. Majdandžić Niko (Marko i Anđa r. Pobrić) i Ruža r. Majdandžić – Čepin 117. Majdandžić Nikola (Vid i Ane r. Batković) i Ljuba r. Batković – Zagreb 118. Majdandžić Pero (Franjo i Manda r. Batković) i Bernardica r. Prajdić – Zagreb 119. Majdandžić Pero (Marko i Ane r. Majdandžić) i ……… – Zagreb 120. Majdandžić Petar (Mato i Ljubica r. Blažević) i Jadranka r. Beh – Čepin 121. Majdandžić Petar (Niko i Ruža r. Majdandžič) i Branka r. Pranjić – Čepin 122. Majdandžić Stipo (Ivo i Ivka r. Bijelić) i Nada r. Pranjić – Rovinj 123. Majdandžić Stipo (Petar i Anđa r. Majdandžić) i Ruža r. Klasan – Vojvodina 124. Majdandžić Stjepan (Toma i Jele r. Tomić) i Mira r. Batković – Vojvodina 125. Majdandžić Toma (Marko i Lucija r. Ljevar) i Zora r. Martinović – Vojvodina 126. Majdandžić Tomo (Petar i Ljuba r. Batković) i Ljubica r. Bogdanović,vj. 1959. – Stranjani 127. Pranjić Anto (Josip i Ljubica r. Majdandžić) i Ivanka r. Kaza – Rovinj 128. Pranjić Ivica (Mato i Mara r. Debeljak) i Barica r. Vincetić – Rovinj 129. Pranjić Luka (Ivo i Mare r. Bogdanović) i Jele r. Bogdanović – Vojvodina
87
130. Pranjić Luka (Mato i Mara r. Debeljak) i Manda r. Mijatović – Rovinj 131. Pranjić Viktor (Mato i Mara r. Debeljak) i Janja r. Klaić – Rovinj Sklopljenih brakova i uspostavljenih obitelji u Matoševcima poslije 1945. pa do 1995. godine bilo je 217, a u isto vrijeme se iz Matoševaca odselilo njih 131, dakle više od polovice.
88
DOGAĐANJA I DOŽIVLJAJI RATNIH GODINA 1992.-1995. Početak procesa demokratizacije 90-ih godina prošloga stoljeća obilježen je, uz ostalo, i osnivanjem raznih političkih stranaka u jugoslavenskim republikama, pa tako i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Srpske demokratske stranke (SDS). Srbima u Bosni i Hercegovini je bilo čudno, i nisu se mirili s tim da se Hrvati opredjeljuju za HDZ. Odmah po osnivanju HDZ-a i njegovih podružnica u pojedinim mjestima Bosne i Hercegovine, uslijedile su provokacije i proglašavanje Hrvata ustašama i vrijeđanje kojekakvim pogrdnim riječima i parolama. Kako je situacija u Hrvatskoj nakon pobune Srba postajala sve napetija, i za Hrvate u banjolučkom kraju, pa tako i u Stranjanima i Matoševcima, stanje je bivalo sve gore i gore. Najprije se započelo s mobilizacijom ljudi u rezervni sastav i u Jugoslavensku narodnu armiju. U početku su se i neki iz Stranjana i Matoševaca odazivali na pozive za rezervu, ali kad su vidjeli kamo to vodi, da se priprema agresija na Hrvatsku, a i rat u Bosni i Hercegovini, tražili su načina da to izbjegnu. Kada se počela provoditi mobilizacija za vojsku srpsku, a ne više za JNA, hrvatski mladići su na sve moguće načine izbjegavali da idu u tu vojsku. Mlađi ljudi i momci nisu se smjeli slobodno kretati, nego su se krili po šumama, jer je policija svakog časa upadala i hapsila koje bi uhvatila. Oni koji se nisu odazivali na mobilizaciju u rezervu i u srpsku vojsku, kao i članovi njihovih obitelji, otpuštani su s posla. Kretanje je općenito bilo ograničavano i nadzirano. I žene su, da bi otišle u Dragočaj ili u Banju Luku, morale imati potvrdu i dozvolu za kretanje. Zaustavljane su na Tunjicama, gdje se nalazio punkt za kontrolu prolaznika, i morale pokazati traženu potvrdu, a redovito bi im se tada postavljalo i pitanje: Gdje ti je sin? ili: Gdje ti je muž? Neki su Srbi iz susjedstva iza Gradine i osobito iz Prijakovaca i Ramića govorili: Sinovi su vam kod Tuđmana u vojsci. U hrvatskim selima banjolučkog kraja ubrzo su uslijedili i fizički napadi na pojedine osobe, pa i maltretiranja sa smrtnim posljedicama. To je mnoge, naročito mlađe, natjeralo da razmišljaju o odlasku preko granice. Ujesen 1991. prvi su iz Matoševaca otišli Mato Debeljak, Katušin, i supruga Jeka, jer su se bojali zato što su im sinovi već otprije boravili i radili u Hrvatskoj. Nakon njih, zbog istog razloga, Matoševce je napustio također Anto Debeljak, Lovrin, sa suprugom Ivkom. Tijekom 1992. iz Matoševaca i Stranjana je otišao veći broj, naročito mladih, a mnogo ih je, na razne načine, od svojih kuća otišlo 1993. godine. U narod se uvlačio i pojačavao strah, i tko je mogao, odlazio je na spajanje obitelji, ili se snalazio na druge načine. Oni koji su ostajali kod svojih kuća, uglavnom starije osobe, živjeli su veoma teško. Nekima su djeca ili netko od rodbine u pismima slali po koju DM, i to je najčešće donosio Boro Blažević, Vidov, koji je u to vrijeme iz Hrvatske dovozio humanitarnu pomoć za banjolučki Caritas. Tijekom cijeloga rata svima najveću pomoć je pružao Caritas banjolučke biskupije, a ta se pomoć sastojala uglavnom u hrani i higijenskim artiklima. Dakako, narod se i sam snalazio tako što je neke svoje proizvode prodavao na pijaci, pa za dobiveni novac kupovao što mu je bilo najnužnije. U općoj nevolji ljudi su i međusobno pomagali jedni drugima. Za liječenje i nabavku lijekova bilo je dosta poteškoća, ali na sreću, nije u to vrijeme puno ljudi ni obolijevalo, a bolest se strpljivo podnosila.
89
Za vrijeme rata po hrvatskim selima banjolučkog kraja počeli su napadi na pojedine kuće, naročito u večernjim i noćnim satima, i otimalo se ono malo što su ljudi imali, u prvom redu novac i poneke vrjednije stvari. Učestale su bile i krađe, a znalo se otprilike i tko to radi. Nažalost, sa Srbima su se u tom nečasnom poslu udruživali i neki Hrvati i katolici. Pojedini Srbi su dolazili i naređivali onima koji su imali, da moraju dati za vojsku po janje, ili dati pomoć na neki drugi način. Znalo se da u većini slučajeva to ne rade službena lica i legalni predstavnici vlasti, ali se iz straha tim zahtjevima udovoljavalo. Jednom zgodom je iz Mjesne zajednice u Dragočaju stiglo naređenje da se prikupi hrana za srpske izbjeglice, što je i učinjeno, iako su dobrano prorijeđeni mještani Stranjana i Matoševaca i sami bili u neimaštini. Mlađi ljudi i svi vojni obveznici u Stranjanima i Matoševcima, koji nisu otišli od svojih kuća, složili su se da će dati po 10 m3 drva i odvozili su ih gdje treba, samo da ih ne vode iz sela negdje dalje na radnu obvezu. Poslije nekog vremena ni to nije vrijedilo, nego su uniformirana lica upadala u selo i hapsila. Prvo su odveli Juricu Majdandžića, Tominog, i Darka Pranjića, Mirkovog, a kasnije i Tomu Majdandžića i Franju Pranjića. Srećom, nije im se ništa dogodilo, i oni su ubrzo vraćeni kućama. Od svih Hrvata, ako je netko imao, oduzete su lovačke puške i pištolji koje su legalno posjedovali. U Stranjane i Matoševce su dolazili uniformirani i naoružani ljudi, predstavljali se kao vojna policija, iako to, kako se naknadno doznavalo, nisu bili, te oduzimali auta i druga prijevozna sredstva. Tako su od Mare Majdandžić, Jurine, oduzeli novi traktor i prikolicu; od Mile Debeljaka kamion; od Slavenka Blaževića, Pajinog, osobni automobil Renault 18. Razumije se, nitko se nije usudio tome suprotstavljati. U obližnjim selima: Orlovcu, Dikevcima, Ramićima, Motikama, događala su se iz koristoljublja ubojstva; negdje su stradavali po jedan, dva, pa i tri člana obitelji. To je kod Hrvata i katolika svaki put povećavalo strah za vlastitu sudbinu. Jedan posebno težak tragični slučaj dogodio se u Matoševcima. Anto Debeljak, Nikin, ostao je sa suprugom Janjom i sinom Božom živjeti u Živaji, dok su njihovi stariji sinovi Niko i Josip otišli u Hrvatsku. Njih troje su svake večeri iz Živaje dolazili Josi i Ani Batković, u Ružićima, da kod njih prenoće, a ujutro bi se vraćali kući. Pošto im je kuća nekoliko puta bila pokradena, Antu je zahvatio strah da će jednom doći i sve ih pobiti. Jednoga jutra, vraćajući se kući u Živaju, otišao je ispred supruge, i dok je ona stigla, on je pokraj kuće sebi prerezao vrat i tako se usmrtio. Taj je slučaj sve preostale žitelje u Matoševcima i Stranjnima jako potresao. Iz Matoševaca i Stranjana sve do pred kraj rata još nije bilo nasilnog istjerivanja iz kuća, jer su na udaru bila druga katolička i hrvatska sela oko Banje Luke. Među prvima je došla jedna srpska izbjeglička porodica od Kupresa, i uselila u Stranjanima u kuću Nike Pranjića, Matijevog. Mjesna zajednica Dragočaj je iz kuća koje su ostajale ispražnjene kupila i odnosila stvari, proglašavajući da je to za potrebe izbjeglica i vojske Republike Srpske. Pored otimačine i pljačke po kućama, započela je i sječa šuma u privatnom vlasništvu. Pero Batković, Mate Rajnoga, primijetivši kako se sječe njegova šuma nedaleko od kuće, došao je i upozorio Srbe iz Dubokog (Piskavica) da je to njegovo, i neka se ne dira. Kad su mu se zaprijetili oružjem, on izrevoltiran, otišao je kući i uzeo bombu, vratio se, i kad je došao u blizinu onih koji su šumu sjekli, da ih
90
zastraši, bombu je bacio, ali se ona nije aktivirala. Za dva dana došla su uniformirana lica i Peru odvela u zloglasni Mali logor u Banjoj Luci. Kako se nije vraćao 2-3 dana, supruga Mare je pošla da ga traži. Nakon tri dana Pero je pušten, ali je bio toliko pretučen i izbezumljen da nije znao ni tko je, ni i od kuda je. Slučajno je fra Anto Ivanović, župni vikar u župi Barlovci, pošao u Biskupski ordinarijat u Banjoj Luci i primijetio uz drvo naslonjenog čovjeka, svega modra i krvava. Zastao je i prepoznao Peru, te ga uveo u biskupski dvor, gdje mu je pružena medicinska pomoć. Po njega je došla supruga te su ga liječili kod kuće, stavljajući mu po tijelu janjeće kožice, i to je pomoglo da se oporavi. Onima koji su ga posjećivali kod kuće i zanimali se što je s njim bilo, samo je govorio: „Pustite, šutite“. Nakon mnogih maltretiranja uslijedio je izgon svih Hrvata i katolika iz Stranjana i Matoševaca, a to se dogodilo u mjesecu kolovozu 1995. Drastičan primjer nasilničkog ulaska Srba u hrvatski posjed dogodio se Mili Debeljaku i njegovoj supruzi Marici, koji su morali napustiti svoju kuću pod prijetnjom nekih Srba iz Ramića da će ih pobiti i kuću srušiti. Nisu smjeli više čekati i pripremali su se za odlazak. Dva dana prije odlaska Marica je biciklom išla u Banju Luku, i kad se vraćala kući zaustavio ju je Joso Ćosić i rekao: „Mare, vašoj kući je otišao kamion pun ovaca i nekoliko auta vojske RS-a, a ja ne znam što je s Milom“. Kad je Marica došla kući, bila je puna bašča svijeta, i jedni su već pekli njihovo janje „za naselje“. Marica je Milu zatekla na njivi gdje sjedi i plače. Samo joj je rekao: „Što ćemo ja i ti, pobit će nas noćas“. Kad su srpske izbjeglice došle u onolikom broju i onako naoružani, te zaposjeli Milinu i Maričinu kuću i imanje u Matoševcima, za to je čuo župnik fra Juro Šalić, odmah došao, a s njim također Tomo Majdandžić i Zora Blažević. Fra Juro je Milu i Maricu uzeo za ruke i rekao: „Neka vas dragi Bog čuva, i ne bojte se“! To ih je malo ohrabrilo, da u tim momentima duhom potpuno ne klonu. Mile i Marica su još dva dana proveli kod svoje kuće, u koju su se Srbi već smjestili, a zatim su 31. srpnja 1995. u jednoj grupi od 119 osoba odvezeni s 2 autobusa iz Banje Luke u Srbac, odakle su čamcima preko Save prebačeni u Davor, na hrvatskoj strani. Tijekom rata, te nakon odlaska pojedinih obitelji, kako je koja kuća ostajala prazna, u njih se provaljivalo i odnosilo sve što je bilo vrijedno. A kad su u kolovozu 1995. morali iseliti svi, i Stranjani i Matoševci posve ispražnjeni, u neke kuće su uselile srpske izbjeglice, a druge su potpuno opljačkane, s njih poskidani krovovi, vrata i prozori, mnoge kuće do temelja porušene, a neki gospodarski objekti od drvene građe (ambari, košane, svinjci) rastavljani i prenošeni i nečija tuđa dvorišta Srba iz bliže i daljnje okolice.168 A evo kako je novinar Dušan Marić, Srbin, opisao tadašnja događanja u Stranjanima: „Kao u filmovima o naseljavanju Divljeg Zapada, u Stranjanima koji su preko noći ostali ‘ničija zemlja’ nastala je velika trka, ali ne za napuštenom zemljom i kućama već za stvarima. Za dvadesetak dana razneto je sve što se moglo odneti: stoka, traktori s priključnim mašinama, kokoši, hrana, crep, podne prostirke, tehnika, nameštaj, posteljina, posuđe, garderoba, električne instalacije, kade, vrata, prozori, lamperija ... Od šezdesetak kuća i stotinu drugih objekata 168
Pribilježeno prema kazivanju Marice Debeljak, Miline.
91
desetak je bilo useljeno izbjeglicama iz Glamoča, isto toliko useljivo pod uslovom da potencijalni stanari ne cepidlače zbog toga što nema vrata, prozora, nameštaja i sličnih ‘sitnica’, dok je ostalo pretvoreno u beskorisne zidine, istinsko, urbano groblje. I tako /.../ do juče lepe kuće u Stranjanima zvrlje prazne, a iz njih opljačkane stvari čekaju kupce po pretrpanim podrumima ‘snalažljivih’ Srba ili na banjalučkoj pijaci“.169 To što je napisano o Stranjanima, jednako vrijedi i za Matoševce koji su u isto vrijeme doživjeli jednaku sudbinu. Moglo bi se o događajima i životu iz onoga vremena pisati još puno, ali je bolno toga se i prisjećati. Kroz iste muke su prolazili svi Hrvati i katolici, i mnogi bi mogli ispričati svoje dirljivi priče, za sjećanje budućim generacijama.
169
Tekst D. Marića, pod naslovom: „Nekome krov, nekome nebo“ objavljen u listu Blic, god. I., br. 46, od 15. prosinca 1995., a ovdje je preuzet iz knjige fra Jurice Šalića, Diljem zavičaja, Banja Luka, 2000., str. 127-128.
92
STANOVNICI STRANJANA I MATOŠEVACA, IZBJEGLI I PROTJERANI IZ SVOJIH KUĆA TIJEKOM RATA 1992.-1995. Nakon što su jedni iz straha odselili tijekom godina 1992.-1995., a svi drugi istjerani iz svojih kuća u Stranjanima i Matoševcima u kolovozu 1995., i otišli u Hrvatsku, a potom se raspršili i po drugim europskim državama, u jedan dio njihovih kuća uselili su se Srbi. Iz drugih kuća odneseno je sve što se moglo odnijeti, kuće su devastirane i velikim dijelom teško oštećene ili posve porušene. Ono što nisu učinili i uništili pljačkaši i rušitelji, učinilo je vrijeme. Evo i popisa napuštenih kuća, s naznakom tko je bio njihov vlasnik, tko je iz kuće otišao – uzimajući u obzir i one članove koji u to vrijeme nisu boravili kod svojih kuća, nego su radili i nalazili se u Hrvatskoj ili negdje drugdje u inozemstvu – te što se dogodilo sa stranjanskim i matoševačkim kućama, ili tko je u njih uselio.170 Za neke kuće je navedeno da su razorene, što znači da su većim dijelom uništene, ili da je s njih skinut krov, dijelom zidovi porušeni te povađeni i odneseni vrata i prozori. Na popisu su i kuće koje su bile trenutno nenaseljene jer su njihovi vlasnici i cijele obitelji boravile u inozemstvu, na privremenom radu.
Osobe izbjegle i protjerane iz Stranjana Vlasnik kuće
Napustili kuću
Stanje kuće 1995.
Barišić (Mato) Anto
Barišić Anto
kuća u gradnji, nedovršena
Barišić Mato
Barišić Mato Kata Perka Petar Franjo Šimo Milka Žarko Marija r. Subotić Danijel
zaposjele srp. izbjeglice
Batković (Mirko) Ivo
Batković Ivo
razorena
Batković (Andrija) Kaja
Batković Kaja Feliks Iva r. Škegro Andrija
opljačkana
170
Podatke dala Marica Debeljak, r. Blažević, Milina.
93
Vlasnik kuće
Napustili kuću
Stanje kuće 1995.
Batković (Ivo) Mirko
Batković Mirko Ljuba Vlado
razorena
Blažević (Mile) Božo
Blažević Božo Ana Stipo
razorena
Blažević (Mile) Marko
Blažević Marko Jela
razorena
Blažević (Mate) Dragica
Blažević Dragica
zaposjele srp. izbjeglice
Blažević (Vlado) Ferdo
Blažević Ferdo Angelina r. Mihalčuk Slađana Karolina
demolirana
Blažević (Stipo) Franjo
Blažević Franjo Marinka r. Kurtović Renata Mario
razorena
Blažević (Joso) Franjo
Blažević Franjo Ivka r. Pranjić Anto Ružica r. Bajlović Mario Bojan
opljačkana i demolirana
Blažević (Joso) Ivo
Blažević Ivo Marija r. Matošević Kornelija Norbert
opljačkana i demolirana
Blažević (Jose) Janja
Blažević Janja
demolirana
Blažević (Stipo) Marko
Blažević Marko Ljuba r. Marušić Franjo
razorena
Blažević (Vlado) Marko
Blažević Marko Marica r. Italo Ivo Dario
razorena
94
Vlasnik kuće
Napustili kuću
Stanje kuće 1995.
Blažević (Joso) Mato
Blažević Mato Ruža r. Majdandžić Zora Franjo Frederik
razorena
Blažević (Božo) Mirko
Blažević Mirko Jelica r. Lipovac Kornelija
razorena
Blažević (Marko) Mirko
Blažević Mirko Ljuba r. Šalić Ruža Stipo Gordana r. Debeljak
razorena
Blažević (Mato) Niko
Blažević Niko
zapaljena
Blažević (Stipo) Slavko
Blažević Slavko Manda r. Džolić Stipo Kazimir Ivanka Nada
razorena
Blažević (Joso) Vlado
Blažević Vlado Anđa r. Pranjić Josip Mirjana Ivan Katarina
zaposjele srp. izbjeglice
Blažević (Marko) Vlado
Blažević Josip Jela r. Briševac Anto Željko Snježana
zaposjele srp. izbjeglice
Blažević (Paje) Zora
Blažević Zora Slavenko Ivanka Ivica Velimir
zaposjele srp. izbjeglice
Bogdanović (Juro) Anto
Bogdanović Anto Ruža r. Majdandžić Ljilja
zaposjele srp. izbjeglice
95
Vlasnik kuće
Napustili kuću
/Bogdanović (Juro) Anto/
Marija Gordana
Bogdanović (Anto) Mile
Bogdanović Mile Manda r Ljevar Anto Ankica
razorena
Bogdanović (Ive) Ruža
Bogdanović Ruža Luca
razorena
Bogdanović (Mate) Vida
Bogdanović Vida Anto Jelena Snježana Ankica
razorena
Ćosić (Joso) Ivo
Ćosić Ivo opljačkana Katica r. Pejić-Deronja Josip Klaudija
Ćosić (Josip) Joso
Ćosić Joso Miholjka
zaposjele srp. izbjeglice
Debeljak (Nike) Mara
Debeljak Mara Ana Kata Ruža Niko
zaposjele srp. izbjeglice
Ganić (Živka) Zorka
Ganić Zorka
razorena
Kaurin (Pejo) Ivo
Kaurin Ivo Antonija r. Nikifor Snježana
razorena
Kaurin (Pejo) Juro
Kaurin Juro Danica r. Vučić Davor
razorena
Kaurin (Pejo) Marko
Kaurin Marko razorena Margareta r. Kniepeis
Kaurin (Juro) Pejo
Kaurin Pejo
razorena
Kaurin (Pejo) Toma
Kaurin Toma
razorena
96
Stanje kuće 1995.
Vlasnik kuće
Napustili kuću
Stanje kuće 1995.
Ljevar (Ilije) Ane
Ljevar Ane Ruža
razorena
Ljevar (Vida) Ane
Ljevar Ane
razorena
Ljevar (Andrije) Anto
Ljevar Janja
razorena
Ljevar (Slavko) Anto
Ljevar Anto Ana r. Bogdanović Adrijana Tomislav
razorena
Ljevar (Mato) Josip
Ljevar Josip Anđa r. Debeljak Zlatko Danijel
razorena
Ljevar (Pejo) Marko
Ljevar Marko Anđa r. Tubić Pejo
razorena
Ljevar (Pero) Marko
Ljevar Marko Jelica r. Pranjić Damir Anita Sanela
razorena
Ljevar (Pejo) Slavko
Ljevar Slavko Mare r. Batković Snježana
razorena
Ljevar (Stjepan) Vinko
Ljevar Vinko Terezija r. Idžan Zlatko Violeta
razorena
Majdandžić (Tomo) Jurica Majdandžić Jurica Nada r. Josipović Željka Goran Tomislav
zaposjele srp. izbjeglice
Majdandžić (Tomo) Pero
zaposjele srp. izbjeglice
Majdandžić Pero Draženka r. Bojić Dražen Danijel
97
Vlasnik kuće
Napustili kuću
Stanje kuće 1995.
Majdandžić (Petar) Tomo
Majdandžić Tomo Ljuba r. Bogdanović Ivica Marinko
opljačkana i demolirana
Marić (Ivo) Franjo
Marić Franjo Zorka r. Šalić Ivanka Ljilja Ivica
uselila kći Marica
Pranjić (Mate) Ane
Pranjić Ane
razorena
Pranjić (Ilija) Drago
Pranjić Drago Dragica r. Žižak Ivo Francika Ilija Mara
zaposjele srp. izbjeglice
Pranjić (Ilije) Finka
Pranjić Finka Marko
opljačkana i demolirana
Pranjić (Ivo) Franjo
Pranjić Franjo Finka r. Tomić Zoran Zlata r. Filipović Ivana Marko
zaposjele srp. izbjeglice
Pranjić (Anto) Marko
Pranjić Marko Ana r. Pranjić Antonio Željko Danijela
uselila se kći Kata
Pranjić (Pero) Mirko
Pranjić Mirko Ana r. Pranjić Darko Nada r. Malinić Siniša Dejan
zaposjele srp. izbjeglice
Pranjić (Matije) Niko
Pranjić Niko Ruža r. Blažević Ivo
zaposjele srp. izbjeglice
98
Vlasnik kuće
Napustili kuću
Stanje kuće 1995.
Pranjić (Stipo) Stjepan
Pranjić Stjepan Ankica r. Ćosić Sanda Stipo Anica
zaposjele srp. izbjeglice
Pranjić (Ivo) Zoran
Pranjić Zoran Vera r. Vulić Ivo Danijel Monika
korištena kao štala
Pranjić (Mate) Zorka
Pranjić Zorka Drago Ruža r. Vulić Valentina Zorica Mato Pajo
zaposjele srp. izbjeglice
Šalić (Marko) Franjo
Šalić Franjo Jela r. Pranjić Marko
zaposjele srp. izbjeglice
Šalić (Ive) Mira
Šalić-Durbić Mira Ilija Finka Danijela
zaposjele srp. izbjeglice
Šalić (Franjo) Mirko
Šalić Mirko Antonija r. Blažević
razorena
Šalić (Marko) Toma
Šalić Toma Radmila-Ana Bjelić Anto Josip Niko
zaposjele srp. izbjeglice
Šalić (Marko) Vid
Šalić Vid Jela r. Vulić Romeo – unuk Lahor – unuk
razorena
Šlat (Živka) Jele
Šlat Jele
zaposjele srp. izbjeglice
Tubić (Mile) Drago
Tubić Drago
razorena
99
Vlasnik kuće
Napustili kuću
Stanje kuće 1995.
Tubić (Mile) Juro
Tubić Juro Jožefa r.Štemberger Monika Franjo
razorena
Tubić (Jure) Ivka
Tubić Ivka Mile Mara r. Brkić Zoran
zaposjele srp. izbjeglice
Tubić (Stipe) Anđa
Tubić Anđa Anto Božo Ivo
opljačkana i demolirana
Ukupno 248 osoba
Osobe izbjegle i protjerane iz Matoševaca Vlasnik kuće
Napustili kuću
Stanje kuće 1995.
Batković (Joso) Anto
Batković Anto Nedeljka r. Čubra Anka
razorena
Batković (Marko) Božo
Batković Božo Anto Ivka r. Josipović Božo
razorena
Batković (Marka) Danica
Batković Danica Anđelka Josip
razorena
Batković (Luke) Dragica
Batković Dragica Marko Josip
razorena
Batković (Toma) Filip
Batković Ruža
razorena
Batković (Šimo) Ivo
Batković Ivo Mara r.Jakovljević Anto Ana
razorena
100
Vlasnik kuće
Napustili kuću
Stanje kuće 1995.
Batković (Ive) Jelka
Batković Jelka Ana Janja Josip
opljačkana i demolirana
Batković (Andrija) Joso
Batković Joso Danica r. Batković
razorena
Batković (Mile) Joso
Batković Joso Ana r. Blažević Mile Ivanka Božana Silvana
opljačkana i demolirana
Batković (Mato R.) Marko
Batković Marko Jele r. Batković Stipo Frano Ivica Dubravka r.Hanzer Slavko Ankica r. Šalić
zaposjele srp. izbjeglice
Batković (Pero) Marko
Batković Marko zaposjele srp. izbjeglice Katica r. Majdandžić Andreja Mirela
Batković (Vid) Marko
Batković Marko Nada r. Blažević Anto Lela r. ? Ivo
zamijenjena za k. u Hr.
Batković (Petar) Mato
Batković Mato Mara r. Debeljak
razorena
Batković (Stipo) Mato
Batković Mato Božena r. Mandek
razorena
Batković (Mato R.) Pero
Batković Pero Mare r. Batković Božo Marijana r. Bogdan.
zaposjele srp. izbjeglice
101
Vlasnik kuće
Napustili kuću
/Batković (Mate R.) Pero/
Josip Sanela r. Žižak Anđelka
Batković (Ante) Zorka
Batković Angela
razorena
Blažević (Petra) Anđa)
Blažević Pavo
zaposjele srp. izbjeglice
Blažević (Vid) Borislav
Blažević Borislav Ljiljana r. Debeljak Ivana Sumbulka
zaposjele srp. izbjeglice
Blažević (Ivo) Ivica
Blažević Ivica Ljuba r. Batković Petar Katica Anđelka Mato
razorena
Blažević (Ilija) Ivo-Ićo
Blažević Kata
opljačkana
Blažević (Vid) Mato
Blažević Mato Ivana r. Kasipović
zaposjele srp. izbjeglice
Blažević (Joso) Mirko
Blažević Mirko Pero
zaposjele srp. izbjeglice
Debeljak (Lovro) Anto
Debeljak Anto Ivka r. Debeljak
razorena
Debeljak (Niko) Anto
Debeljak Janja Niko Josip Božo
razorena
Debeljak (Mirka) Dragica
Debeljak Dragica Ana Marija
razorena
Debeljak (Sebastijana) Mara Debeljak Mare Jozo Ivica Ljilja
102
Stanje kuće 1995.
razorena
Vlasnik kuće
Napustili kuću
Stanje kuće 1995.
Debeljak (Vid) Marko
Debeljak Marko Mare r. Majdandžić
razorena
Debeljak (Petar) Mato
Debeljak Mato Jelica r. Batković Anto Slavko
zaposjele srp. izbjeglice
Debeljak (Petar) Mato
Debeljak Mato Zlatka r. Blažević Dalibor Janja Ivo
zaposjele srp. izbjeglice
Debeljak (Marko) Mile
Debeljak Mile Marica r. Blažević Marko Gordana Mirjana
zaposjele srp. izbjeglice
Debeljak (Toma) Mile
Debeljak Mile Marica r. Blažević Antonela Marko Tomo Biljana r. Kaurin
zaposjele srp. izbjeglice
Debeljak (Filip) Mirko
Debeljak Mirko Angela r. Matić Franjo Mare Josip Marija r. Kovačević Mario Ivana
razorena
Debeljak (Stjepan) Pavo
Debeljak Janja
razorena
Debeljak (Marko) Pero
Debeljak Pero
razorena
Debeljak (Mile) Zorka
Debeljak Zorka
razorena
Kozić (Juro) Vinko
Kozić Vinko
razorena
Ljevar (Dadina) Janja
Ljevar Janja Juro
razorena
103
Vlasnik kuće
Napustili kuću
Stanje kuće 1995.
Majdandžić (Tome L.) Ana
Majdandžić Ana Pero
razorena
Majdandžić (Josip) Anto
Majdandžić Anto Ljuba r. Džolić Maja Mario
razorena
Majdandžić (Marije) Anto
Majdandžić Anto Vida r. Majdanžić Mile Mara
devastirana
Majdandžić (Mata) Anto
Majdandžić Anto Ljuba r. Debeljak Ivan Ljuba r. Brkić Matej
zaposjele srp. izbjeglice
Majdandžić (Ive) Danica
Majdandžić Danica
razorena
Majdandžić (Toma) Finka
Majdandžić Mato
razorena
Majdandžić (Anto) Franjo
Majdandžić Franjo Josipa r. Pranjić Barbara
razorena
Majdandžić (Matija) Ivo
Majdandžić Ivo Nikola
razorena
Majdandžić (Toma) Ivo
Majdandžić Ivo Mara r. Debeljak Anđelko Anto
razorena
Majdandžić (Ivo) Joso
Majdandžić Joso Ljuba r. Batković
razorena
Majdandžić (Jure) Mara
Majdandžić Mara zaposjele srp. izbjeglice Josip Ankica r. Bogdanović Marijana
Majdandžić (Ivo) Ljubomir
Majdandžić Ljubomir korištena kao štala Ana r. Debeljak
104
Vlasnik kuće
Napustili kuću
Stanje kuće 1995.
Majdandžić (Franje) Manda Majdandžić Manda Mile
razorena
Majdandžić (Mato) Marko
Majdandžić Marko Ana r. Majdandžić Drago Anđelka Luca
zaposjele srp. izbjeglice
Majdandžić (Anto) Mato
Majdandžić Mato Mara r. Pranjić Željko
razorena
Majdandžić (Marko) Mato
Majdandžić Mato Ivanka r. Pranjić Ivo Marija
opljačkana i demolirana
Majdanžić (Joso) Mile
Majdandžić Mile Ljilja r. Matić Melani Josip
razorena
Majdandžić (Ivo) Mirko
Majdandžić Mirko Dragica r. Debeljak Anto Ivo
razorena
Majdandžić (Markica) Pero Majdandžić Pero Jelica r. Batković Ivo Rudo Josip Zlatko Franjo
razorena
Pranjić (Jose) Ljuba
razorena
Pranjić Ljuba Anto Ukupno 189 osoba
105
MJESTA BORAVKA STRANJANČANA I MATOŠEVLJANA U HRVATSKOJ GODINE 2001. Prema popisu stanovništva koji je 2001. godine obavljen u Hrvatskoj, Stranjančani i Matoševljani, bilo doseljeni u Hrvatsku ranije, bilo izbjegli i prognani od 1992. do 1995., imali su svoja boravišta i prebivališta u mnogim hrvatskim mjestima. Navodim gdje su se sve naselili ili nastanili.171
Barišići Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – Godine 2001. Barišići iz Stranjana, njih deset članova, živjeli su u Krnjaku, kod Karlovca.
Batkovići Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – Batkovići iz Matoševaca i Stranjana, nakon što su napustili svoja sela, neki poslije Drugog svjetskog rata, a svi preostali u vremenu 1992.-1995., razišli su se po raznim mjestima Hrvatske, i godine 2001. bilo ih je u ovim mjestima: Bjelovar, Blagorodovac /Dežanovac/, Brđani Kosa /Sunja/, Brinjani /Kutina/, Buševac /V. Gorica/, Čepin, Čibača /Župa dubrovačka/, Đulovac, Ivanovo Polje /Dežanovac/, Jasenovac, Kinjačka /Sunja/, Križevci, Kutina, Kutinska Slatina /Kutina/, Mala Peratovica /Grubišino Polje/, Mala Rakovica /Samobor/, Novska, Osijek, Plaški, Srebreno /Župa dubrovačka/, Šartovac /Kutina/, Topolovac /Sisak/, Velika Gorica, Zadar i Zagreb.
Blaževići Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – U godinama poslije Drugog svjetskog rata neki od Blaževića iz Stranjana i Matoševaca su odselili iz Bosne u druge republike bivše Jugoslavije, a u vremenu od 1992. do 1995. svi preostali su pod pritiskom srpskih vlasti morali napustiti svoja sela i iseliti se u Hrvatsku. Godine 2001. Blaževića iz Stranjana i Matoševaca je bilo u sljedećim mjestima: Baška Voda, Beketinci /Čepin/, Bilice /Šibenik/, Brdovec, Brđani Cesta /Sunja/, Brđani Kosa /Sunja/, Bukovica Utinjska /Vojnić/, Čepin, Daruvar, Gvozd, Ičići /Opatija/, Karlovac, Kinjačka /Sunja/, Klinča Sela, Kolarić /Vojnić/, Krivaj /Lipovljani/, Krnjak, Kutina, Kutinska Slatina /Kutina/, Lazina Čička /Velika Gorica/, Mala Gorica /Petrinja/, Mala Gradusa /Sunja/, Marčelji /Viškovo/, Mošćenica /Petrinja/, Novska, Osijek, Petrinja, Plaški, Popović Brdo /Karlovac/, Rovinjsko Selo /Rovinj/, Sesvete /Zagreb/, Sisak, Šartovac /Kutina/, Topolovac /Sisak/, Tušilović /Karlovac/, Udbina, Velika Mlaka /Velika Gorica/, Vojišnica /Vojnić/, Vojnić, Zadar, Zagreb, Zimić /Krnjak/ i Živković Kosa /Vojnić/. Podaci su povađeni iz knjige: Franjo Maletić – Petar Šimunović (prir.), Hrvatski prezimenik. Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća, Zagreb 2008., a u prepoznavanju da se radi o Stranjančanima i Matoševljanima, odseljenim ranije, ili izbjeglim i protjeranim iz svojih mjesta tijekom rata 1992.-1995., pomogla je Marica Debeljak.
171
106
Bogdanovići Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – Napustivši Stranjane, neki ranijih godina, a većina 1995. pod prisilom Srba i srpskih vlasti, Bogdanovići su se naseljavali po Hrvatskoj, a 2001. godine bilo ih je u sljedećim mjestima: Brckovljani, Brđani Kosa /Sunja/, Bročice /Novska/, Čepin, Gračec /Brckovljani/, Gvozd, Ivanić-Grad, Krnjak i Novska.
Ćosići Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – Godine 2001. Ćosića ima u više mjesta u Hrvatskoj, a od stranjanskih Ćosića, koji su doselili u Hrvatsku bilo ranije, u potrazi za poslom, bilo kao prognanici 1995., jedan se vodi u Baškoj Vodi, a više njih je u Zagrebu.
Debeljaci Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – Iseljeni i protjerani matoševački Debeljaci su našli utočište uglavnom u Hrvatskoj, i 2001. godine svoja nova boravišta i prebivališta su imali u ovim mjestima: Banova Jaruga /Kutina/, Blinjski Kut /Sisak/, Čepin, Čibača /Župa dubrovačka/, Donji Hrastovac /Sunja/, Gvozd, Gvozdansko /Dvor/, Ježevo /Rugvica/, Katoličke Čaire /Kutina/, Krnjak, Kutina, Lipovljani, Mala Gorica /Petrinja/, Markovo Polje /Zagreb/, Novska, Okučani, Osijek, Petrinja, Podgorje /Gvozd/, Rajić /Novska/, Repušnica /Kutina/, Rovinj, Rovinjsko Selo /Rovinj/, Rugvica, Sesvete /Zagreb/, Sisak, Velika Gorica, Voćarica /Novska/, Vukovina /Velika Gorica/ i Zagreb.
Kaurini Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – Napustivši pod srpskom prisilom Stranjane, otišli su 1995. u Hrvatsku, a 2001. godine su boravili u mjestima: Brđani Kosa /Sunja/, Broćice /Novska/, Dapci /Čazma/, Kinjačka /Sunja/, Novska i Zagreb.
Ljevari Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – Puno Ljevara je, kao i drugih, poslije Drugog svjetskog rata odlazilo iz Stranjana trbuhom za kruhom. U tijeku rata 1992.-1995., naročito 1995., i svi drugi su morali napustiti svoje kuće. Godine 2001. stranjanskih i matoševačkih Ljevara je bilo u ovim mjestima: Brđani Kosa /Sunja/, Bročice /Novska/, Krnjak, Kutina, Novska, Petrinja, Tribunj /Vodice/, Velika Gorica i Zagreb.
Majdandžići Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – Majdandžići, iseljeni iz Matoševaca nakon Drugog svjetskog rata, ili protjerani od Srba iz Matoševaca i Stranjana u ratnom vremenu od 1992. do 1995., u Hrvatskoj su 2001. godine živjeli u sljedećim mjestima: Bestrma /Sunja/, Brđani Cesta /Sunja/, Brđani Kosa /Sunja/, Brezova Glava /Karlovac/, Bročice /Novska/, Čepin, Dugo Selo, Gvozd, Kinjačka /Sunja/, Klinča Sela, Knežević Kosa /Vojnić/, Krnjak, Kutina, Kutinska Slatina /Kutina/, 107
Novska, Petrinja, Plaški, Ribnica /Velika Gorica/, Rijeka, Rovinj, Rovinjsko Selo /Rovinj/, Sisak, Velika Gorica, Zagreb i Zaprešić.
Marići Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – Jedna obitelj Márīća, po izlasku iz Stranjana 1995., nastanila se u Kinjačkoj /Sunja/, gdje je boravila i 2001. godine, dok su članovi druge obitelji svoje novo prebivalište stekli u Rovinjskim Selima /Rovinj/.
Pranjići Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – U potrazi za poslom i boljim životom, veći broj stranjanskih i matoševačkih Pranjića je nakon Drugog svjetskog rata privremeno ili za stalno odselio u druge krajeve ondašnje Jugoslavije, najviše u Hrvatsku, a neki i u Njemačku. Izbjegli ili protjerani iz Stranjana i Matoševaca u vremenu rata od 1992. do 1995. naselili su se u raznim mjestima Hrvatske, a 2001. godine su živjeli u sljedećim mjestima: Blinjski Kut /Sisak/, Borovac /Novska/, Brđani Kosa /Sunja/, Brezova Glava /Karlovac/, Bročice /Novska/, Cerovac Vukmanički /Karlovac/, Kinjačka /Sunja/, Klinča Sela, Kobilić /Velika Gorica/, Kutina, Novska, Petrinjci /Sunja/, Poreč, Rovinj, Rovinjsko Selo /Rovinj/, Sesvete /Zagreb/, Sisak, Split, Srima /Vodice/, Stari Grabovac /Novska/, Tušilović /Karlovac/, Velika Gorica, Velika Mlaka /Velika Gorica/, Veliki Zdenci /Grubišino Polje/, Vukovina /Velika Gorica/, Zagreb i Zimić /Krnjak/.
Šalići Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – Neki od stranjanskih Šalića su ranije odselili u Vojvodinu, a svi preostali su ratnih godina 1992.-1995. izbjegli ili protjerani u Hrvatsku. Godine 2001. bilo ih je u sljedećim mjestima: Bilice /Šibenik/, Kinjačka /Sunja/, Zadar i Zagreb.
Tubići Boravište ili prebivalište u Hrvatskoj – Kao i mnogi drugi, tako su i neki Tubići, u potrazi za poslom i boljim životom, napustili Stranjane prije, a drugi tijekom rata 1992.-1995. Otišli su u Hrvatsku, i 2001. godine ih nalazimo u ovim mjestima: Brđani Kosa /Sunja/, Petrinja, Plaški, Velika Mlaka /Velika Gorica/, Vrbovac /Daruvar/ i Zagreb.
108
II. DIO
ONI SU OSTALI U VJEČNOM SVOME POČIVALIŠTU
GROBLJA I POKOJNICI U NJIMA SAHRANJENI Svaka župa treba imati svoje groblje za sahranu pokojnika, a može ih imati i više. Katolici iz cijeloga Dragočaja, pa tako i iz selâ Matoševaca i Stranjana, od starine su se kroz više stoljeća pokopavali, kako stoji u maticama umrlih, u groblju Zarkvine, Crkvine i Crkvene.
Osnivanje Batkovića groblja Groblje Crkvene su Matoševljanima bile daleko, pa se krajem prvog ili početkom drugog desetljeća 20. stoljeća počelo razmišljati o otvaranju groblja negdje u Matoševcima. Za otvaranje groblja dopuštenje je trebalo dobiti od mjesnog ordinarija ili biskupa. U arhivu Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci nije moguće pronaći, a ne zna se ni da li je postojala pismena molba župnika iz Barlovaca, da se odobri otvaranje današnjeg Batkovića groblja u Matoševcima. Isto tako nema ni pismene isprave Biskupskog ordinarijata da se takvo odobrenje daje. Može se, međutim, smatrati vjerojatnim da je odobrenje zatraženo, i da je dano, a možda je i jedno i drugo bilo samo usmeno. U svakom slučaju groblje je moralo biti osnovano najkasnije do konca 1914. godine, jer je u njemu, i prije nego što je bilo blagoslovljeno, kao prva 30. siječnja 1915. sahranjena Ruža Batković r. Milić. Župnik fra Ambroža Radmanović je 20. travnja 1915. napismeno zamolio od biskupa ovlast „da može pravo i valjano blagosloviti novo groblje u selu Matoševci, za ukop kršćana i kršćanaka, koji u Gospodinu kršćanski umiru“.172 Traženu ovlast za blagoslov groblja Biskupski ordinarijat je istoga dana, 20. travnja 1915. podijelio župniku fra Ambroži Radmanoviću, 173 a on je groblje blagoslovio 1. svibnja 1915. U izvještaju kojeg je spomenuti župnik nakon toga, 4. svibnja 1915. poslao biskupu, uz ostalo piše: „Blagoslovio sam prema propisanom crkvenom obredu novo groblje i proglasio ga blagoslovljenim mjestom za ukapanje mrtvih tjelesa kršćana i kršćanaka, koji umiru s Gospodinom Isukrstom u ljubavi i miru, a tako i dolični križ u greblju postavljen“.174 Groblje je uspostavljeno i otvoreno na zemljištu koje je dotad bilo vlasništvo Filipa Batkovića. Da li je Filip to zemljište poklonio ili prodao za groblje, o tome nema sačuvanog nikakvog pismenog podatka. U maticama umrlih ono se spominje pod različitim nazivima. Tako se kao mjesto sahrane pokojnika navodi jednostavno naziv sela, tj. Matoševci, ili Matoševačko groblje, a u početku je uz naziv sela nekad stajalo još: novo groblje, mjesno groblje, novo mjesno groblje, groblje sv. Filipa i Jakova, zatim groblje u Batkovićima, a najčešće Batkovića groblje. Desetak puta se navodi groblje Okruglica, i sahrana pokojnika prezimenom Batković, a svi su živjeli u Matoševcima, i naziv Okruglica je po svoj prilici vezan uz naziv zemljišne parcele na kojoj se Batkovića groblje nalazilo. Biskupski arhiv u Banjoj Luci, g. 1915., primljeno pod br. 214. Biskupski arhiv u Banjoj Luci, g. 1915., br. 215. 174 Biskupski arhiv u Banjoj Luci, g. 1915., primljeno pod br. 246. 172 173
111
U groblju je u početku bio podignut najprije veći drveni križ, a uskoro potom mala kapela, od drvenih greda i između njih umetnutih dasaka, pokrivena također sitnijim daščicama. Ta kapela je postojala negdje do iza 1960. godine, kada su je, budući da je već bila dotrajala, Pero i Marko Batković, Mate Rajnoga, zamijenili zidanom, i pokrili crijepom. Većina onih koji su pokopani u Batkovića groblju, pomrli su u najranijoj dobi, dječjoj i mladenačkoj: do 20. godina starosti njih preko 80; u dobi od 21 do 50 godina više od 35; a preko 50 godina imalo je 30-ak osoba. Osobe sahranjene na tom groblju, koje su doživjele najveću starost, bili su: Ivka Batković r. Josipović (80 g.), Janja Batković r. Majdandžić (81 g.), Zorka Batković r. Bogdanović (82 g.), Božo (Bojko) Batković (83 g.), Ruža Batković r. Tubić (83 g.), Luca Batković r. Majdandžić (83 g.), i Nikola Batković (86 g.). U maticama umrlih se navode i bolesti ili uzroci smrti. Odatle doznajemo da su najčešći uzroci smrti bili: španjolska gripa, tifus, srdobolja; a zatim dolaze: sušicatuberkuloza, prehlada, kašalj, proljev-dizenterija, nemoć, opća slabost, srčana bolest, srčana kap, starost, rak, itd. Treba napomenuti da su odrasle osobe u Matoševcima u velikoj većini umirale opremljene svetim sakramentima ili sakramentima umirućih. Od njih 80-ak iznad 10 godina, koje su pokopane na Batkovića groblju, sakramente umirućih je primilo više od 40 osoba, dok se još za 12-ero kaže da su se redovito ispovijedali, ili da su se ispovjedili prije kraćeg vremena, a samo za 10 njih stoji da im nisu podijeljeni sakramenti umirućih, u nekoliko slučajeva zato jer svećenik nije bio pozvan, a u drugim slučajevima jer se radilo o nagloj smrti. Kroz dugi vremenski period pokojnici su sahranjivani bez svećenika. Glavni razlog tomu bila je svakako udaljenost Matoševaca od sjedišta župe u Barlovcima. U maticama umrlih stoji da su pokojne ukopavali: komšije, susjedi, ukućani, rodbina, roditelji, a od 1943. su upisivana imena po dvojice ljudi. Istom od 1971. obred sahrane redovito obavlja svećenik, pa se navode imena župnika i kapelana, odnosno župnih vikara u župi Barlovci, koji su vodili sprovode, a to su bili: fra Franjo Josipović, fra Vlado Ljevar, fra Dujo Ljevar, fra Ivo Jakovljević, fra Juro Šalić, fra Berislav Kasalo, fra Krešo Vukadin i fra Anto Ivanović. Mnogi su iz Matoševaca i poslije otvaranja Batkovića groblja i dalje ukopavani u Crkvenama, a za neke se navodi da su ukopani u groblju Gig, Damjanovac, Motike, Petrićevac, Banja Luka (sv. Marka, Misna bašča, Vojno groblje). Od 1915. pa do 1995. godine, dakle kroz 80 godina, prema maticama umrlih, na Batkovića groblju je ukopano ukupno više od 140 osoba. Poslije 1995. na Batkovića groblju prvi je sahranjen Božo (Bojko) Batković, umro 1. travnja 1998. godine kod svoje kćeri Ane u Orlovcu, gdje je proveo posljednje godine života. Nakon njega su dovezeni sa strane, iz mjesta preminuća, i pokopani na tome groblju: Ruža Batković, Šimina, umrla sredinom kolovoza 2005. u Sarajevu, i Angela Batković, Antina, umrla 24. ožujka 2007. u Sisku. Gornjom brojkom sveukupno sahranjenih na Batkovića groblju obuhvaćeni su samo oni koji su u župnim maticama ’ispisani’. Vjerojatno je stvarna brojka nešto veća, budući da sigurno ima i onih koji su na Batkovića groblju sahranjeni, posebno djece, a da to uopće nije provedeno u župnim matičnim knjigama. Broj onih koji su pokopani na Batkovića groblju nije malen, ali grobnih mjesta, s križevima i sa spomenicima, bilo za jednu sahranjenu osobu ili više njih, sada je vidljivo svega oko 50. Znači da se za veliku većinu pokojnika više ni ne zna gdje im
112
kosti na Batkovića groblju počivaju. Ako se groblje ne bude redovito održavalo, i ako svatko ne bude održavao grobove svojih pokojnika, nije teško predvidjeti što će se u dogledno vrijeme dogoditi i s preostalim križevima i spomenicima, i s cijelim grobljem.
Pogled na Batkovića groblje 2000. godine
Na Batkovića groblju je sahranjena i jedna osoba umrla u Stranjanima, Ana Batković, kći Ive i Anđe r. Bogdanović, umrla 30. 09. 1950. u dobi od 19 godina. Od osnutka Batkovića groblja na njemu se misa držala svake godine na 1. svibnja, na nekadašnju svetkovinu svetih apostola Filipa i Jakova, odnosno u novije vrijeme na svetog Josipa Radnika. Tada je za selo Matoševce bio i poljski blagoslov. Misa na Batkovića groblju je kasnije uvedena i za Dušni dan ili Dan mrtvih, početkom mjeseca studenoga. S protjerivanjem katolika na kraju rata 1995. nastupio je i prekid u slavljenju tih misa. Poslije rata sveta misa je prvi put slavljena u subotu 2. svibnja 1998., a bilo je nazočno 14 osoba. Od 2004. godine sveta misa se na 1. svibnja ponovno počela redovito slaviti.
Pokojnici sahranjeni na Batkovića groblju Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Batković Ana Batković Ana Batković Ana Batković Ana Batković Ana r. Bajlović Batković Andrija Batković Andrija Batković Anđa Batković Anđa Batković Anđa r. Batković Batković Anđa r. Džolić Batković Anđa r. Lagundžić
Ivo i Anđa r. Bogdanović Ivo i Janja r. Blažević Pero i Mare r. Batković Stipo i Ivka r. Debeljak Božo-Bojko Batković Joso i Danica r. Batković Božena Batković r. Žigalić Petar i Ruža r. Josipović Petar i Mande r. Bijelić Franjo Batković Mato Batković Nikola Batković
30. 09. 1950., 19 g. 12. 11. 1931., 7 g. 11, 08. 1957., ½ g. 14. 09. 1963., 1 g. 22. 12. 1947., 49 g. 1973., 24 g. 20. 06. 1973., 24 g. 21. 09. 1918., 12 g. 31. 12. 1922., 1½ g. 06. 03. 1988., 55 g. 22. 02. 1973., 71 g. 14. 11. 1936., 45 g.
113
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Batković Angela Batković Anica Batković Anica r. Debeljak Batković Anto Batković Anto Batković Anto Batković Anto Batković Anto Batković Anto Batković Anto Batković Anto Batković Anto Batković Božo-Bojko Batković Dragica Batković Ferdo Batković Ferdo Batković Filip Batković Filip Batković Finka Batković Franjo Batković Franjo Batković Ilija Batković Ivka Batković Ivka r. Josipović Batković Ivka r. Matošević Batković Ivo Batković Ivo Batković Ivo Batković Ivo Batković Ivo Batković Ivo Batković Ivo Batković Ivo Batković Janja r. Blažević Batković Janja r. Domić Batković Janja r. Lovrenović Batković Janja r. Majdandžić Batković Janja r. Tubić Batković Jeka r. Josipović Batković Jela Batković Jela r. Debeljak Batković Jele Batković Jele r. Jakobašić Batković Jele r. Marušić Batković Josip Batković Joso Batković Joso Batković Joso Batković Jozefina r. Debeljak
Anto i Ruža r. Majdandžić Juro i Ivka r. Matošević Šimo Batković Mile i Ivka r. Josipović Mile i Ivka r. Josipović Mato i Anđa r. Čivčić Nikola i Jele r. Debeljak Ivo i Anđa r. Bogdanović Zorka r. Bogdanović Filip i Janja r. Majdandžić Anto i Anka r. Kašljević Marko i Jele r. Batković Ruža Batković r. Tubić Stipo i Perka r. Josipović Joso i Ana r. Debeljak Marko i Jele r. Batković Ruža Batković r. Majdandžić Manda Batković r. Radman Ivo i Mande r. Pranjić Mande Batković Anđa Batković Pero i Ruža r. Milić Ivo i Anđa r. Majdandžić Mile Batković Juro Batković Anđa r. Majdandžić Kate r. Bijelić Mile i Ivka r. Josipović Mato i Lucija r. Majdandžić Anto i Ruža r. Majdandžić Janja r. Blažević Josip i Ana r. Blažević Jele Batković Ivo Batković Nikola Batković Anto Batković Filip Majdandžić Nikola Batković Joso Batković Pero i Mare r. Batković Nikola Batković Nikola i Janja r. Tubić Andrija Batković Stipo Batković Marko i Jele r. Batković Juro i Anđa r. Lipovac Petar i Mande r. Bijelić Ana r. Debeljak Anto Batković
24. 03. 2007., 75 g. 23. 11. 1918., 22 g. 10. 09. 1983., 73 g. 1930., ½ g. 25. 02. 1933., 3 g. 22. 05. 1934., 1 d. 01. 03. 1939., 3 g. 05. 04. 1939., 2 g, 17. 09. 1944., 36½ g. 23. 08. 1944., ½ g. 01. 01. 1945., 1 g. 21. 12. 1968., 1 m. 01. 04. 1998., 83 g. 16. 12. 1930., 11 m. 04. 05. 1926., 5 g. 22. 03. 1966., 20 d. 15. 10. 1983., 69 g. 07. 03. 1989., 47 g. 24. 04. 1936., 5½ g. 02. 05. 1933., 3 g. 04. 02. 1988., 43 g. 27, 07. 1915., 6 m. 05. 04. 1915., 16 g. 24. 02. 1979., 90 g. 20. 11. 1918., 58 g. 19. 03. 1917., 65 g. 10. 12. 1918., 27 g. 1921., ½ g.. 01. 02. 1929., 1 d. 17. 09. 1934., 6 g. 21. 09. 1954., 53½ g. 27. 09. 1969., 17 d. 21. 08. 1987., 49 g. 10. 10. 1948., 49 g. 02. 12. 1918., 36 g. 24. 06. 1942., 35 g. 05. 09. 1994., 70½ g. 14. 12. 1916., 35 g. 14. 03. 1921., 50 g. 13. 08. 1959., 11 g. 18. 04. 1962., 64 g. 20. 02. 1917., 1½ g. 20. 12. 1980., 78 g. 17. 01. 1917., 74 g. 22. 03. 1966., 20 d. 24. 03. 1915., 60 g. 14. 07. 1917., 1 g. 06. 10. 1924., 24 g. 11. 08. 1955., 25½ g.
114
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Batković Jozo Batković Jozo Batković Juro Batković Luca r. Majdandžić Batković Lucija Batković Lucija r. Batković Batković Luka Batković Luka Batković Ljubica Batković Ljubica Batković Ljubomir Batković Manda Batković Manda Batković Manda r. Bijelić Batković Manda r. Stojčević Batković Mande Batković Mande r. Marušić Batković Mara Batković Mara Batković Mara Batković Mara Batković Mara Batković Mara r. Josipović Batković Marica Batković Marija Batković Marijan Batković Marko Batković Marko Batković Marko Batković Marko Batković Marko Batković Marko Batković Marko Batković Mato Batković Mato Batković Mato Batković Mile Batković Mile Batković Mile Batković Milka Batković Milka Batković Mirko Batković Niko Batković Nikola Batković Pavao Batković Pavao Batković Perka r. Josipović Batković Pero Batković Pero Batković Petar
Anto i Jozefina r. Debeljak Danica r. Batković Anto i Ruža r. Majdandžić Mato Batković Juro i Ivka r. Matošević Juro Batković Toma i Vida r. Mišić Dragica r. Batković Nikola i Janja r. Tubić Marko i Danica r. Debeljak Filip i Janja r. Majdandžić Ivo i Janja r. Blažević Bojko i Anica r. Bajlović Petar Batković Marko Batković Anto i Zorka r. Bogdanović Ivo Batković Anto i Janja r. Lovrenović Anto i Ruža r. Majdandžić Mato i Anđa r. Čivčić Filip i Ruža r. Majdandžić Jele Batković Marko Batković Luka i Dragica r. Batković Batković Janja r. Majdandžić Nikola i Anđa r. Lagundžić Mato i Lucija r. Majdandžić Mare Batković r. Josipović Stipo i Perka r. Josipović Manda r. Lipovac Bojko i Ana r. Bajlović Bojko i Anica r. Bajlović Danica Batković r. Debeljak Ivo i Kata r. Bijelić Ivo i Janja r. Blažević Luce Batković r. Majdandžić Filip i Janja r. Majdandžić Ivka r. Josipović Jele Batković r. Bogdanović Niko i Ruža r. Batković Niko i Ruža r. Batković Mile i Ivka r. Josipović Ivo Batković Anđa r. Lagundžić Mato i Anđa r. Džolić Mato i Anđa r. Džolić Stipo Batković Mile i Ivka r. Josipović Joso i Danica r. Batković Mande r. Bijelić
09. 08. 1955., ½ g. 28. 03. 1990., 61 g. 01. 11. 1926., 2 m. 27. 07. 1988., 83 g. 25. 11. 1918., 10 g. 22. 04. 1988., 74 g. 28. 07. 1917., 20 g. 11. 01. 1993., 60 g. 04. 11. 1921., 8 g. 25. 10. 1967., 3 m. 08. 06. 1939., 1½ g. 16. 12. 1932., 1½ 13. 10. 1959., 20 g. 03. 03. 1945., 50½ g. 24. 05. 1938., 60 g. 1998., 66 g. 19. 01. 1922., 58 g. 12. 09. 1934., 3 d. 20. 04. 1935., 1 d. 20. 01. 1943., 2½ g. 01. 02. 1943., 3½ g. 13. 08. 1959., 1 g. 15. 05. 1936., 60 g. 08. 09. 1963., ½ g 08. 01. 1949., 1 g. 12. 12. 1930., 7 g. 01. 02. 1929., 1 d. 10. 08. 1931., 60 g. 02. 08. 1937., 3 d. 12. 04. 1939., 64 g. 21. 09. 1942.½ g. 29. 12. 1949., 3½ g. 19. 11.1983., 52 g. 24. 09. 1918., 6 m. 25. 12. 1931., 4½ g. 03. 09. 1944., 40 g. 29. 01. 1937., 4 m. 14. 08. 1953., 60 g. 18. 10. 1986., 76 g. 04. 10. 1936., 7 d. 29. 09. 1940., 9 m. 09. 07. 1937., 1 g. 22. 01. 1987., 23½ g. 30. 12. 1956., 86 g. 30. 11. 1925., 1 d. 21. 06. 1962., 24 g. 08. 05. 1938., 32 g. 09. 07. 1937., 1 g. 29. 09. 1948., ½ g. 01. 03. 1927., 42 g.
115
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Batković Petar Batković Petar Batković Petar Batković Ruža Batković Ruža Batković Ruža Batković Ruža r. Milić Batković Ruža r. Batković Batković Ruža r. Batković Batković Ruža r. Majdandžić Batković Ruža r. Majdandžić Batković Ruža r. Tubić Batković Slavko Batković Slavko Batković Stipo Batković Stipo Batković Šimo Batković Tonika Batković Vida Batković Vida r. Kozić Batković Viktorija Batković Vinko Batković Zorka Batković Zorka r. Bogdanović Blažević Filip Debeljak Ankica Kozić Jela r. Bijelić Kozić Juro Pranjić Cvita Pranjić Ivo Pranjić Joso Pranjić Kata r. Batković Pranjić Luka Pranjić Mara r. Debeljak
Nikola i Anđa r. Lagundžić Mile i Ivka r. Josipović Filip i Ruža r. Majdandžić Luka i Jele r. Brkić Juro i Ana r. Debeljak Šimo i Anica r. Debeljak Petar Batković Nikola Batković Mile Batković Anto Batković Filip Batković Božo-Bojko Batković Anto i Ruža r. Majdandžić Anto i Zorka r. Bogdanović Stjepan i Lucija r. Grgić Ivka Batković r. Debeljak Ane Batković r. Ružić Mato i Mare r. Debeljak Juro i Ivka r. Matošević Toma Batković Pero i Mara r. Batković Filip i Janja r. Majdandžić Joso i Ana r. Debeljak Anto Batković Dragica r. Majdandžić Petar i Janja r. Majdandžić Juro Kozić Jela Kozić r. Bijelić Ivo i Marija r. Bogdanović Mare r. Bogdanović Ljuba r. Majdandžić Ivo Pranjić Jele r. Bogdanović Mato Pranjić
29. 04. 1928., 8 m. 13. 03. 1939., 1½ g. 18. 06. 1955., 7 g. 18. 07. 1916., 1½ g. 20. 05. 1932., 14 g. 2005., 69 g. 29. 01. 1915. 03. 09. 1944., 34 g. 23. 10. 1961., 50½ g. 20. 04. 1935., 29 g. 07. 03. 1985., 75½ g. 10. 07. 1995., 82½ 25. 05. 1934., 4 g. 08. 01. 1937., 1½ m. 12. 03. 1915., 73 g. 07. 04. 1987., 49 g. 03. 09. 1944., 42 g. 23. 07. 1944., 3 m. 27. 11. 1918., 12 g. 17. 02. 1933., 60 g. 17. 08. 1953., 4 m. 20. 03. 1941., 1½ g. 20. 10. 1924., 2 g 24. 02. 1993., 79 g. 18. 03. 1955., 25 g. 11. 11. 1960., 1½ g. 25. 06. 1992., 79 g. 10. 03. 1986., 77½ g 27. 02. 1929., 1 g. 09. 03. 1933., 45 g. 16. 01. 1966., 45 g. 22. 02. 1927., 26 g. 22. 08. 1956., 55½ g. 30. 05. 1983., 49 g.
Kako se iz gornjeg popisa da zaključiti, na Batkovića groblju, koje postoji od 1914. godine, sahranjena su 145 pokojnika, od toga 135 osoba prezimenom Batković.
Osnivanje groblja na Gradini U selu Matoševci od 1914./15. postoji Batkovića groblje, ali se većina pokojnika toga sela: Blaževići, Debeljaci i Majdandžići, i nakon te godine pokopavala na Crkvenama. Župnik fra Josip Loparević je 2. ožujka 1927., u ime 33 kuće sela Matoševaca i nekoliko kuća iz sela Stranjana, zamolio Biskupski ordinarijat u Banjoj Luci da se dozvoli otvaranje novog groblja, na 4 dunuma zemlje koju su u tu svrhu dali Luka Debeljak i Petar Debeljak. Za otvaranje novoga groblja naveo je ove razloge: groblje Crkvene je daleko od sela; često nabujaju rijeke (potoci)
116
Stranjanka (odnosi se na Bukovac) i Orlovka, te se i po nekoliko dana ne može s mrtvacom doći do Crkvena; putovi su neprohodni u jesen, zimu i proljeće, pa kad se mrtvaci prevoze preko njiva, tada vlasnici zemlje vrijeđaju psovkom i drugim uvredama i one koji voze, i mrtvaca. U molbi se navodi: „Ima jedno groblje u tome selu, ali na kraju, na zemlji nekih Batkovića, koji traže za svakog mrtvaca 50 dinara, što će se ukopati u to groblje, a uz to podvodno tako da se svaki mrtvac meće u vodu, te /ljudi/ najviše bježe od toga groblja.“ 175 Također je u molbi navedeno da se seljani obvezuju da neće ni drugima, koji se još nisu izjasnili za to mjesto, osobito onima iz Stranjana, smetati ukopavanje mrtvaca. U molbi je zatraženo i da groblje bude pod zaštitom sv. Luke. Biskupski ordinarijat je 7. ožujka 1927. odobrio otvaranje novog groblja, i da zaštitnik može biti sv. Luka, ali da se slavi na najbližu nedjelju prije ili poslije sv. Luke, da se ne umnožavaju svetkovine.176 Kad je urađeno što je bilo potrebno, župnik fra Josip Loparević je 30. travnja 1929. zatražio ovlast da blagoslovi groblje na Gradini, i u dopisu kaže „da su Matoševljani već ogradili u tarabe novo groblje i napravili kapelicu s oltarom“. 177 Traženu ovlast Biskupski ordinarijat je dao 22. svibnja 1929., 178 nakon čega su groblje i kapelica sigurno i blagoslovljeni; a kad je to točno bilo, nije se moglo ustanoviti, budući da o tome u arhivu Biskupskog ordinarijata nema nikakvog izvještaja. Od toga vremena se mrtvi iz Matoševaca većinom sahranjuju u groblju na Gradini, manje u Batkovića groblju, a iznimno na Crkvenama. Kapela u groblju Gradina je bila od drvenih greda i dasaka, pokrivena crijepom. Ta drvena kapela je oko 1970. zamijenjena zidanom od cigle. Od godine 1944. i većina obitelji iz Stranjana, umjesto na Crkvenama, počinje pokopavati svoje mrtve na Gradini, pa je zbog toga groblje prošireno, vjerojatno 1943., a zemlja za proširenje je kupljena od Petra Debeljaka. Stranjanske obitelji Ćosića, Pranjića i Šalića su nastavile i dalje, sve do najnovijeg vremena, svoje pokojne sahranjivati na Crkvenama. Groblje se u matici umrlih označava na više načina: najčešće Gradina, a zatim novo groblje-Matoševci, Matoševačko groblje, Ružića groblje, groblje u Ružićima, Ružići, ponekad samo Matoševci, a u jednom slučaju groblje u Stranjanima, a drugi put Gradina u Stranjanima. Kad se navode samo Matoševci, budući da se tako nekad označavalo i groblje u Batkovićima, nije uvijek lako odrediti o kojem se od ta dva groblja zapravo radi. Bolesti od kojih se najviše umiralo bile su: prehlada, slabost srca, tifus, kašalj, tuberkuloza, rak, srčani udar, starost, upala pluća, a bilo je i nekoliko nesretnih slučajeva. Većina odraslih pokojnika iz Matoševaca i Stranjana, koji su sahranjeni na Gradini, u bolesti i prije smrti su bili ‘opremljeni’ sakramentima umirućih, a za određeni broj drugih se kaže da su se redovito ispovijedali. Prvi koji je sahranjen u groblju na Gradini bio je Toma Debeljak (Lovre i Janje r. Kovačević), u dobi od 7 mjeseci. Sahranjen je 19. svibnja 1928.
Biskupski arhiv u Banjoj Luci, god. 1927., primljeno pod br. 474. Biskupski arhiv u Banjoj Luci, god. 1927., br. 475. 177 Biskupski arhiv u Banjoj Luci, god. 1929., primljeno pod br. 594. 178 Biskupski arhiv u Banjoj Luci, god. 1929., br. 595. 175 176
117
Na groblju Gradini, koje se od 2000. godine redovito čisti i održava u veoma dobrom stanju, ima oko 360 grobova, s jednim ili više pokojnika u njima, i s križevima i spomenicima koji su jednim dijelom obnovljeni ili zamijenjeni novim. U matoševačkom dijelu groblja ima vidljivih, s nadgrobnim spomencima ili križevima, oko 225, a u stranjanskom oko 100 grobova. Jedan manji broj drvenih križeva je istrunuo, a na nekim nanovo stavljenim metalnim križevima imena pokojnika su izbrisana, pa se ne vidi tko je tu sahranjen. Takvih je u matoševačkom dijelu 20-ak, a u stranjanskom 10-ak grobova.
Središnji križ u groblju na Gradini (g. 2011.)
Iz Stranjana, u dobi iznad 80 godina, umrli su i sahranjeni na Gradini: Ruža Blažević r. Pranjić (82 g.), Ana Pranjić r. Barišić (82 g.), Mara Ljevar r. Šalić (84 g.), Mara Ljevar r. Blažević (84 g.), Jela Ljevar r. Debeljak (92 g.). U većem dijelu prošlog stoljeća velika je bila smrtnost djece i mlađih osoba. Do navršene 20. godine života umrlo je i na Gradini sahranjeno iz Matoševaca oko 95, od 21 do 50 godina oko 30, a preko 50 godina oko 85 umrlih osoba. Iz Stranjana je od 1944. do 2002. pokopano djece i mladih, do navršenih 20 godina, preko 30; od 21 do 50 godina, njih 13; preko 50 godina starosti imalo je njih oko 45.
Pogled na groblje Gradinu, sprijeda stranjanski dio (g. 2011.)
118
Sveta misa na Gradini se uobičajeno slavila svake godine na prvu nedjelju iza Male Gospe. Na tu misu se nekada skupljalo dosta naroda ne samo iz Matoševaca i Stranjana, nego i iz Ojdanića i Orlovca, a također i iz Čivčija i Motika, petrićevačke župe, i iz župe Ivanjske. U poratno vrijeme sveta misa se prvi put slavila na dan Svih Svetih 1997. godine, kada su iz Zagreba došla 2 puna autobusa naroda, a zatim 13. rujna 1998., a nazočnih je bilo 20 osoba. Od tada se prve nedjelje iza Male Gospe slavila redovito svake godine, a znalo se skupiti i preko 150 osoba, najvećim dijelom prognanika iz Matoševaca i Stranjana u Hrvatsku. U predratno vrijeme, do 1995. godine, slavljena je misa i molila se opijela na grobovima također u povodu Dušnog dana ili Dana mrtvih, početkom mjeseca studenoga. Ta se misa započela slaviti redovito 2004. godine, ali uz sudjelovanje manjeg broja. Od 2012. godine, kada se taj broj spustio na svega 10-ak osoba, na Gradini za Dan mrtvih više nema svete mise.
Pokojnici iz Matoševaca sahranjeni na groblju Gradini Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Batković Anto Batković Anto Batković Božana Batković Ivka Batković Janja r. Kaurin Batković Jeka r. Debeljak Batković Jela r. Bogdanović Batković Mara Batković Mara Batković Mara Batković Marko Batković Mato Batković Nikola Batković Ruža Batković Ruža r. Brkić Batković Ružica Batković Vid Blažević Anđa Blažević Anđa Blažević Anđa r. Debeljak Blažević Anto Blažević Anto Blažević Anto Blažević Anto Blažević Finka Blažević Finka Blažević Ilija Blažević Ivo Blažević Janja Blažević Joso Blažević Joso Blažević Jozefina
Marko i Janja r. Kaurin Marko i Jela r. Batković Anto i Ana r. Batković Vid i Ruža r. Brkić Marko Blažević Nikola Batković Mile Batković Mato i Mande r. Balvan Vid i Ruža r. Brkić Vid i Ruža r. Brkić Janja Batković r. Kaurin Mande Batković r. Balvan Jeka Batković r. Debeljak Marko i Janja r. Kaurin Vid Batković Marko i Jela r. Batković Ruža Batković r. Brkić Vid i Kata r. Debeljak Vid i Sumbulka r. Majdandžić Petar Blažević Ivo i Kata r. Batković Petar i Anđa r. Debeljak Petar i Anđa r. Debeljak Petar i Mara r. Bjelić Ivo i Kata r. Batković Joso i Mara r. Batković Ruža Blažević r. Kozić Kata Blažević r. Batković Vid i Sumbulka r. Majdandžić Ivo i Kata r. Batković Mare Blažević r. Batković Ivo i Kata r. Batković
06. 05. 1929., 2 g. 25. 08. 1955., 4 m. 25. 07. 1964., 4 m. 29.11.1949.,29½ g. 27. 10. 1955., 54 g. 18. 04. 1962. 31. 12. 1989., 72 g. 24. 02. 1931., 3 g. 08. 06. 1935., 2 g. 17. 10. 1936., 1 d. 1944., 44 g. 17. 03.1940.,55½ g. 23. 07. 1958., 70 g. 31. 08. 1942., 6 m. 09.02.1972., 79½ g. 25. 08. 1955., 4 m. 12. 10. 1963., 65 g. 11. 05. 1943., 2½ g. 01. 01. 1948., 1½ g. 24. 10. 1991., 70 g. 15. 12. 1939., 1 m. 01. 03. 1947., 20 d. 08. 08. 1962., 1 m. 15. 03. 1943., 1 d. 1940., 3 g. 04. 02. 1943., 1 m. 06. 01. 1938., 66 g. 09. 05. 1987., 73½ 22. 01. 1948., 3½ g. 08. 03. 1951., 6 m. 12.06.1985., 75½ g. 23. 12. 1940., 3 g.
119
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Blažević Jozefina Blažević Juro Blažević Kata Blažević Kata r. Debeljak Blažević Ljubica Blažević Mara r. Batković Blažević Mara r. Bijelić Blažević Mato Blažević Mato Blažević Miholjka r. Batković Blažević Petar Blažević Ruža Blažević Ruža r. Kozić Blažević Stipo Blažević Sumbulka r. Majdandžić Blažević Šimo Blažević Toma Blažević Vid Blažević Vida r. Kozić Blažević Zorka Blažević-Batković Drago Blažević-Batković Janja Bogdanović Ruža r. Komljenović Debeljak Niko Debeljak Ana Debeljak Ana Debeljak Ana r. Kozić Debeljak Ana r. Batković Debeljak Ana r. Blažević Debeljak Andrija Debeljak Anđa r. Klečina Debeljak Anđelka Debeljak Ane r. Batković Debeljak Anka Debeljak Ankica Debeljak Ankica Debeljak Anto Debeljak Anto Debeljak Anto Debeljak Dragica Debeljak Dragica Debeljak Filip Debeljak Ivan Debeljak Ivo Debeljak Ivo Debeljak Jakov Debeljak Janja Debeljak Janja r. Bogdanović Debeljak Janja r. Kovačević Debeljak Janja r. Majdandžić
Joso i Mara r. Batković Joso i Kata r. Markanović Petar i Marija r. Bijelić Vid Blažević Petar i Anđa r. Debeljak Joso Blažević Petar Blažević Petar i Marija r. Bijelić Joso i Mare r. Batković Mirko Batković Anđa Blažević r. Debeljak Ivo i Kata r. Batković Ilija Blažević Ivo Blažević i Kata r. Batković Vid Majdandžić Joso i Mara r. Batković Vida Blažević r. Mamenica Sumbulka r. Majdandžić Toma Blažević-Batković Ivo i Kata r. Batković Marko i Janja r. Kaurin Joso i Mara r. Batković Marko Bogdanović Mande Debeljak r. Batković Anto i Janja r. Majdandžić Juro i Jeka r. Josipović Josip Debeljak Pavao Debeljak Marko Debeljak Ruža Ruža r. Blažević Stipo Debeljak Pavo i Janja r. Majdandžić Pavao Debeljak Joso Debeljak-Ružić Sebastijan i Mara r. Matić Petar i Janja r. Majdandžić Janja Debeljak r. Majdandžić Stipo i Luca r. Matić Toma i Janja r. Bogdanović Joso i Jela r. Pezić Stipo i Luca r. Matić Ruža Debeljak r. Blažević Mara Debeljak r. Kozić Stipo i Luca r. Matić Stjepan i Kaja r. Bogdanović Janja Debeljak r. Kurtović Juro i Jeka r. Josipović Toma Debeljak Lovro Debeljak Pero Debeljak
05. 09. 1952., 7½ g. 11. 01. 1943., 80 g. 10. 04. 1929., 1 d. 01.05.1943., 33½ g. 07. 12. 1948., 6 m. 10. 09. 1981., 73 g. 01. 08. 1938., 34 g. 1945., 22 g. 05. 02. 1929., 10 d. 19.12.1993., 58½ g. 27. 10. 1969., 69 g. 03. 03. 1937., 2½ g. 07. 03. 1947., 48 g. 14. 03. 1942., 1 g. 28. 06. 1992., 70 g. 13. 02. 1936., 6 g. 29. 02. 1932., 70 g. 05. 10. 1989., 77 g. 1920., 57 g. 28. 03. 1953., 23 d. 17. 07. 1938., 1 g. 24. 10. 1947., 4 m. 10. 01. 1958., 62 g. 1945., 32 g. 19. 11. 1966., 3 m. 30.12.1948., 13½ g. 30. 10. 1953., 70 g. 03.01.1947., 56½ g 15. 05. 1930., 50 g. 27. 03. 1929., 64 g. 16. 02. 1968., 72½ 14. 02. 1971., 2 m. 1953., 67 g. 1947., 60 g. 07. 08. 1963., 1 m. 1960, 1 g. 08.05.1995., 62½ g. 17. 12. 1941., 1½ g. 20. 06. 1943., 5 m. 05. 11. 1936., 2 m. 16. 01. 1941., 1½ g. 07. 01. 1942., 51 g. 1944., 65 g. 10. 01. 1941., 8 g. 22. 02. 1951., 6 m. 30. 12. 1958., 64 g. 19. 04. 1956., 30 g. 14. 02. 1969., 55 g. 26. 11. 1974., 75 g. 08.02.1976., 49½ g.
120
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Debeljak Jela Debeljak Jelica Debeljak Josip Debeljak Josip Debeljak Joso Debeljak Julijana Debeljak Kaja r. Josipović Debeljak Kaja r. Majdandžić Debeljak Kata r. Blažević Debeljak Lovro Debeljak Luja r. Matić Debeljak Luka Debeljak Ljuba Debeljak Ljuba Debeljak Ljuba-Slavka Debeljak Ljubomir Debeljak Manda r. Batković Debeljak Mara r. Batković Debeljak Mara r. Dedić Debeljak Mare Debeljak Marija r. Bogdanović Debeljak Marija r. Kozić Debeljak Marijan Debeljak Marijan Debeljak Marko Debeljak Marko Debeljak Marko Debeljak Mile Debeljak Nada Debeljak Nada Debeljak Nikola Debeljak Pavo Debeljak Pero Debeljak Petar Debeljak Petar Debeljak Petar Debeljak Ruža r. Blažević Debeljak Ruža r. Blažević Debeljak Ruža r. Bogdanović Debeljak Ruža r. Majdandžić Debeljak Sebastijan Debeljak Slavko (Borislav) Debeljak Stažija r. Marić Debeljak Stipo Debeljak Stjepan Debeljak Toma Debeljak Toma Debeljak Toma Debeljak Vid Debeljak Vid
Stipo i Anđa r. Klečina Manda r. Tomić Ana r. Kozić-Adžam Ljubomir i Dragica r. Batković Toma i Anđa r. Jurić Jakov i Janja r. Kurtović Marijan Debeljak Pero Debeljak Petar Debeljak Luka i Kaja r. Šalić Stipo Debeljak Kaja Debeljak r. Šalić Toma i Anđa r. Jurić Toma i Anđa r. Jurić Toma i Anđa r. Jurić Dragica Debeljak r. Batković Niko Debeljak Toma Debeljak Vid Debeljak Joso i Jele r. Pezić Pero Debeljak Ivan Debeljak Kaja Debeljak r. Josipović Lovro i Janja r. Kovačević Josip i Ana r. Kozić Pero i Mara r. Bogdanović Stažija Debeljak r. Marić Mara Debeljak r. Blažević Pero i Marija r. Bogdanović Petar i Mara r. Bogdanović Joso i Jela r. Pezić Janja Debeljak r. Majdandžić Joso i Mara r. Pezić Kata Debeljak r. Batković Anto i Jela r. Debeljak Janja Debeljak r. Majdandžić Andrija Debeljak Filip Debeljak Joso Debeljak Nikola Debeljak Marica Debeljak r. Matić Toma i Janja r. Bogdanović Marko Debeljak Luja Debeljak r. Matić Anđa Debeljak r. Klečina Mara Debeljak r. Batković Janja Debeljak r. Bogdanović Lovro i Janja r. Kovačević Vid i Mara r. Dedić Mara Debeljak r. Dedić
04. 01. 1929., 15 d. 21. 07. 1949., 4 m. 13. 12. 1948., 64 g. 12. 06. 1967., 4 m. 30. 07. 1950., 2 d. 10. 08. 1936., 3 m. 08. 09. 1972., 87 g. 30. 11. 1946., 45 g. 18. 02. 1959., 64 g. 01. 01. 1944., 48 g. 09. 10. 1968., 64 g. 17. 06. 1933., 78 g. 14. 07. 1949., 3 m. 14. 07. 1949., 3 m. 30. 07. 1950., 2 d. 15.06.1979., 33½ g. 21. 12. 1993., 74 g. 07.12.1945., 57½ g. 17. 10. 1942., 50 g. 02. 11. 1935., 1 g. 25.02.1985., 59½ g. 23. 03. 1943., 65 g. 1942., 57 g. 04. 12. 1943., 10 m. 30. 01. 1942., 21 g. 27. 01. 1956., 1½ g. 22. 11. 1959., 66 g. 05. 01. 2008., 67 g. 15. 07. 1950., 9 m. 05. 11. 1956., 3 m. 12. 12. 1940., 2 m. 04.10.1988., 58½ g. 07. 04. 1936., 3 g. 01. 01. 1944., 55 g. 23. 10. 1953., 1 g. 11.03.1995., 67½ g. 19. 07. 1931., 61 g. 05. 09. 1943., 52 g. 21.10.1973., 63½ g. 15. 12. 1989., 82 g 25.09.1975., 43½ g. 09. 08. 1940., 1 g. 19. 01. 1961. 19. 11. 1967., 64 g. 13. 02. 1958., 64 g. 11. 05. 1943., 62 g. 24. 07. 1943., 30 g. 18. 05. 1928., 8 m. 26.01.1954., 23½ g. 18. 11. 1957., 73 g.
121
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Debeljak Vida r. Grgić Jurić Ivka Ljevar Dragica Ljevar Manda Ljevar Pejo Majdandžić Ana Majdandžić Ana Majdandžić Ana Majdandžić Ana Majdandžić Ana Majdandžić Anđa Majdandžić Anđa Majdandžić Anđa r. Marušić Majdandžić Anđa r. Jurić Majdandžić Anđa r. Kozić Majdandžić Anđa r. Majdandžić Majdandžić Anđa r. Pranjić Majdandžić Ane Majdandžić Anto Majdandžić Anto Majdandžić Anto Majdandžić Dragica Majdandžić Drago Majdandžić Filip Majdandžić Franjo Majdandžić Ilija Majdandžić Ivica Majdandžić Ivka r. Bijelić Majdandžić Ivka r. Bogdanović Majdandžić Ivka r. Domić Majdandžić Ivo Majdandžić Ivo Majdandžić Ivo Majdandžić Ivo Majdandžić Ivo Majdandžić Janja Majdandžić Janja r. Blažević Majdandžić Janja r. Durbić Majdandžić Jeka r Majdandžić Majdandžić Jela Majdandžić Jela r. Tomić Majdandžić Jele Majdandžić Jelica Majdandžić Jozefina Majdandžić Jozefina Majdandžić Jozo Majdandžić Juro Majdandžić Kaja r. Bogdanović Majdandžić Kata Majdandžić Kate r. Batković
Nikola Debeljak Ivo Jurić Mile i Anđa r. Pezić Mile i Anđa r. Pezić Mile i Anđa r. Pezić Ljubomir Majdandžić Vid Majdandžić Stipo i Janja r. Blažević Mato i Lucija r. Vulić Josip i Vida r. Blažević Marko i Mara r. Marić Toma i Mande r. Kuljanac Mato Majdandžić Ivo Majdandžić Marko Majdandžić Petar Majdandžić Niko Majdandžić Juro i Ivka r. Bogdanović Ruža Majdandžić r. Bogdanović Mato i Jozefina r. Batković Joso i Ljuba r. Batković Petar i Ruža r. Majdandžić Marko i Ana r. Majdandžić Petar i Ruža r. Majdandžić Manda Majdandžić r. Batković Mato i Anđa r. Lovrić Juro i Mara r. Bogdanović Ivo Majdandžić Juro Majdandžić Marko Majdandžić Marija Majdandžić r. Brkić Niko i Anđa r. Pranjić Anđa Majdandžić r. Jurić Lovro i Cele r. Brkić Manda Majdandžić r. Ćosić Toma i Jeka r. Tomić Stipo Majdandžić Mato Majdandžić Toma Majdandžić Lovro i Cele r. Brkić Toma Majdandžić Toma i Ana r. Batković Ivo i Ivka r. Bijelić Mato i Lucija r. Vulić Toma i Manda r. Kuljanac Juro i Ivka r. Bogdanović Mara Majdandžić r. Bogdanović Marko Majdandžić Niko i Ane r. Majdandžić Ivo Majdandžić
13. 06. 1937., 60 g. 06. 05. 1986., 72 g. 16. 09. 1938., 1 g. 22. 03. 1935., 3 g. 26. 03. 1937., 11 g. 2000., 68 g. 22.07.1975., 70½ g. 11. 05. 1933., 18 g. 17. 04. 1935., 1 m. 05. 03. 1943., 1 d. 14. 01. 1941., 2 g. 13.04.1959., 12½ g. 1940., 67 g. 21.06.1955., 101 g. 08. 01. 1950., 70 g. 17.08.1980., 69½ g. 06. 11. 1976., 67½ 25. 05. 1943., 6 m. 20.02.1945., 61½ g. 13. 07. 1951., 7 m. 10. 07. 1963., 5 g. 24. 11. 1937., 1½ g. 25. 05. 1968., 1 g. 11.04.1941., 12½ g. 23. 05. 1981., 48 g. 08. 01. 1944., 43 g. 28.10.1972., 17½ g. 1972., 62 g. 23. 10. 1976., 67½ 24. 01. 1989., 76 g. 01. 03. 1941., 60 g. 02.01.1949., 14½ g. 15. 02. 1929., 80 g. 25. 08. 1938., 4 m. 17. 04. 1942., 60 g. 25. 03. 1945., 8½ g. 09. 12. 1936., 49 g. 24. 06. 1943., 58 g. 08. 04. 1929., 29 g. 23. 03. 1935., 8 d. 04.05.1972., 59½ g. 05. 07. 1952., 4 m. 08. 04. 1941., 8 m. 01. 02. 1934., 1½ g. 18. 02. 1989., 53 g. 13. 08. 1945., 1 g. 04. 02. 1990., 70 g. 01.01.1959., 58½ g. 29. 07. 1944., 16 d. 04. 07. 1978., 69 g.
122
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Majdandžić Kate r. Majdandžić Majdandžić Lovro Majdandžić Luca Majdandžić Lucija Majdandžić Lucija r. Ljevar Majdandžić Lucija r. Vulić Majdandžić Ljuba r. Batković Majdandžić Ljubomir Majdandžić Manda r. Kuljančić Majdandžić Mara Majdandžić Mare r. Batković Majdandžić Marija Majdandžić Marija Majdandžić Marija Majdandžić Marija r. Brkić Majdandžić Marko Majdandžić Marko Majdandžić Marko Majdandžić Marko Majdandžić Marko Majdandžić Marko Majdandžić Mato Majdandžić Mato Majdandžić Mato Majdandžić Mato Majdandžić Mato Majdandžić Mato Majdandžić Mirko Majdandžić Mišo Majdandžić Nikola Majdandžić Pero Majdandžić Pero Majdandžić Petar Majdandžić Petar Majdandžić Petar Majdandžić Petar Majdandžić Rudo Majdandžić Ruža Majdandžić Ruža r. Bogdanović Majdandžić Ruža r. Debeljak Majdandžić Ruža r. Jakovljević Majdandžić Slavko Majdandžić Slavko Majdandžić Stipo Majdandžić Stipo Majdandžić Stipo Majdandžić Toma Majdandžić Toma Majdandžić Tomislav Majdandžić Vid
Marko Majdandžić Cecilija Majdandžić r. Brkić Ivo i Kata r. Batković Lovro i Jele r. Brkić Marko Majdandžić Mato Majdandžić Petar Majdandžić Ana Majdandžić r. Debeljak Toma Majdandžić Mato i Ruža r. Debeljak Marko Majdandžić Mato i Lucija r. Vulić Anto i Vida r. Majdandžić Mile Majdandžić Ivo Majdandžić Ivo i Kata r. Batković Anđa Majdandžić r. Kozić Ivka Majdandžić r. Domić Marija Majdandžić r. Marić Lucija Majdandžić r. Ljevar Kata r. Majdandžić Janja Majdandžić r. Durbić Franjo i Manda r. Batković Jozefina Majdandžić r. Batković Marko i Lucija r. Ljevar Marko i Lucija r. Ljevar Lucija Majdandžić r. Vulić Mato i Jozefina r. Batković Ivo i Ivka r. Bijelić Anđa Majdandžić r. Pranjić Marko i Ivka r. Domić Joso i Vida r. Batković Ruža r. Majdandžić Ljuba Majdandžić r. Batković Toma i Jela r. Tomić Anđa r. Majdandžić Niko i Anđa r. Pranjić Marko i Mara r. Batković Anto Majdandžić Mato Majdandžić Anto Majdandžić Petar i Ljuba r. Batković Vid i Ane r. Batković Janja Majdandžić r. Blažević Marko i Ivka r. Domić Marko i Ivka r. Čivčić Manda Majdandžić r.Kuljančić Ana Majdandžić r. Blažević Ivo i Marija r. Debeljak Ana Majdandžić r. Batković
26. 06. 1979., 65 g. 05. 02. 1958., 66 g. 20. 01. 1940., 6 m 07. 12. 1937., 4 g. 16.05.1938., 32½ g. 25. 01. 1955., 64 g. 16. 01. 1963., 55 g. 22. 01. 2008., 71 g. 06. 01. 1965., 61 g. 25. 08. 1966., 60 g. 28. 11. 1937., 26 g. 06.01.1950., 19½ g. 09. 10. 1957., 3½ g. 27.03.1985., 96½ g. 03. 05. 1954., 71 g. 29.11.1944., 12½ g. 1942., 67 g. 23.01.1989., 79½ g. 14. 08. 1942., 58 g. 1979., 73 g. 27. 02. 1987., 80 g. 08. 02. 1956., 74½ 23. 05. 1980., 17 g. 22. 06. 1992., 72 g. 22. 12. 1934., 5 g. 16.06.1938., 1½ m. 24. 12. 1947., 84 g. 15. 01. 1950., 4 m. 06. 01. 1938., 1 g. 12. 09. 1944., 36 g. 15. 01. 2011., 67 g. 10. 07. 1945., 6 m. 04. 02. 1936., 33 g. 01.01.1944., 36½ g. 11. 02. 1937., 3 g. 1945., 39 g. 28. 12. 1940., 4 g. 02. 07. 1938., 8 m. 12.01.1943., 51½ g. 14. 06. 1929., 40 g. 17. 05. 1948., 19 g. 18.04.1934., 3½ m. 24. 08. 1945., 7½ g. 18. 04. 1943., 66 g. 03. 04. 1938., 1 g. 19. 03. 1940., 7 m. 30. 03. 1965., 61 g. 18.12.1971., 48½ g. 11. 04. 1975., 2 g. 29.05.1988., 87½ g.
123
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Majdandžić Vid Majdandžić Vida Majdandžić Vlado Pranjić Janja Pranjić Marko
Marko i Kata r. Majdandžić Petar i Anđa r. Majdandžić Vid i Ana r. Batković Ilija i Ana r. Kaurin Kate Pranjić r. Bijelić
27. 08. 1952., 8 m. 01. 01. 1934., 3 m. 29. 10. 1982., 47 g. 1945., 1 g. 01. 01. 1944., 69 g.
Ukupno su u matoševačkom dijelu groblja Gradina, otvorenom 1928. godine, sahranjena tijela 238 pokojnika, koji su upisani u župne matice umrlih, ili ako nisu upisani, čiji su grobovi vidljivi i obilježeni. Njihov broj je sigurno nešto veći, jer se može pretpostaviti da svi nisu ni upisani u matice umrlih, niti se naziru mjesta gdje su sahranjeni.
Pokojnici iz Stranjana sahranjeni na groblju Gradini Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Batković Anđa r. Bogdanović Blažević Ana Blažević Ana r. Majdandžić Blažević Anđa r. Šalić Blažević Ankica Blažević Anto Blažević Anto Blažević Franjo Blažević Ivo Blažević Ivo Blažević Ivo Blažević Janja r. Šalić Blažević Jeka Blažević Jela Blažević Jela r. Debeljak Blažević Jela r. Ljevar Blažević Jelica Blažević Jelka Blažević Josip Blažević Joso Blažević Joso Blažević Kate r. Žižak Blažević Ljuba r. Batković Blažević Ljuba r. Šalić Blažević Mara Blažević Mara Blažević Mara r. Ivanković Blažević Marko Blažević Mile Blažević Milka Blažević Mirko Blažević Pajo Blažević Ruža r. Pranjić
Ivo Batković Toma i Ivka r. Ljevar Mirko Blažević Marko Blažević Toma i Ivka r. Ljevar Vlado i Mara r. Ivanković Vlado i Mara r. Ivanković Slavko i Manda r. Džolić Ljuba Blažević r. Batković Mirko i Ljuba r. Šalić Marko i Ljuba r. Marušić Stipo Blažević Mato Blažević Toma i Ivka r. Ljevar Niko Blažević Marko Blažević Stipo i Janja r. Šalić Franjo i Ivka r. Pranjić Franjo i Ivka r. Pranjić Kata Blažević r. Žižak Janja Blažević r. Bijelić Joso Blažević Ivo Blažević Mirko Blažević Slavko i Manda r. Džolić Slavko i Manda r. Džolić Vlado Blažević Pavo i Mare r. Brkić Niko i Jela r. Debeljak Franjo i Ivka r. Pranjić Ljuba Blažević r. Šalić Zora-Ruža Blažević r. Pranjić Stipo Blažević
25. 07. 1960., 53½ g. 15. 10. 1948., 1 g. 21. 12. 1969., 50 g. 04. 01. 1989., 78½ g. 06. 06. 1953., 4 m. 18. 09. 1951., 6 m. 15. 12. 1955., 1½ g. 04. 06. 1968., 1 g. 05. 05. 1948., 1 m. 24. 06. 1957., 4 m. 07. 12. 1962., 5 m. 12. 11. 1982., 71 g.½ 23. 12. 1954., 67 g. 12. 05. 1951., 10 g. 18. 04. 1992., 85 g. 20. 01. 1946., 58½ g. 18. 07. 1949., 9 m. 20. 10. 1957., 1 d. 29. 09. 1983., 18 g. 29. 03. 1967., 60 g. 12. 01. 1984., 55 g. 10. 12. 1979., 72 g.½ 26. 01. 1956., 45 g. 23. 07. 2002., 73 g. 24. 11. 1959., 12 d. 14. 09. 1969., 15 d. 12. 08. 1993., 77½g. 01. 01. 1944., 63½ g. 02. 11. 1950., 10 g. 20. 10. 1957., 1 d. 27. 12. 2004., 81 g. 27. 04. 1985., 41½ 15. 01. 1985., 82 g.
124
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Blažević Slavko Blažević Stipo Blažević Stipo Blažević Tonka Blažević Vlado Bogdanović Ana Bogdanović Anto Bogdanović Ivan Bogdanović Jela r. Majdandžić Bogdanović Manda Bogdanović Manda r. Blažević Bogdanović Mato Bogdanović Petar Debeljak Ivo Ganić Zorka, r. Ljevar Ganić Živko Kaurin Mara r. Marušić Kaurin Marija r. Kozić Kaurin Pejo Ljevar Ana Ljevar Ana r. Ljevar Ljevar Andrija Ljevar Anđa Ljevar Ilija Ljevar Ilija Ljevar Ivan Ljevar Ivka Ljevar Ivo Ljevar Janja r. Majdandžić Ljevar Jela r. Debeljak Ljevar Josip Ljevar Jozefina r. Pranjić Ljevar Manda Ljevar Mara r. Blažević Ljevar Mara r. Šalić Ljevar Marija r. Debeljak Ljevar Mato Ljevar Mato Ljevar Nikola Ljevar Petar Ljevar Petar Ljevar Petar Ljevar Stjepan Ljevar Tomo Ljevar Vid Majdandžić Goran Majdandžić Ljuba r. Bogdanović Majdandžić Marko Pranjić Ane r. Barišić
Mirko i Ljuba r. Šalić Marko i Ljuba r. Marušić Janja Blažević r. Šalić Niko i Jela r. Debeljak Mara Blažević r. Ivanković Ivo i Ruža r. Debeljak Manda Bogdanović r. Blažević Ruža Bogdanović r. Debeljak Juro Bogdanović Ilija Bogdanović Anto Bogdanović Vida Bogdanović r. Majdandžić Juro i Jela r. Majdandžić Marija Debeljak r. Ljevar Živko Ganić Zorka Ganić r. Ljevar Petar Kaurin Juro Kaurin Kaurin Mara r. Marušić Vid i Ana r. Bogdanović Ilija Ljevar Janja Ljevar r. Majdandžić Andrija i Janja r. Majdandžić Vid i Ana r. Bogdanović Ana Ljevar r. Ljevar Andrija i Janja r. Majdandžić Juro Ljevar Marija r. Dimitrija Andrija Ljevar Pejo Ljevar Mišo i Anđa r. Batković Franjo Ljevar Stjepan i Jela r. Bogdanović Anto Ljevar Pero Ljevar Mato Ljevar Vid i Ana r. Bogdanović Ljevar Marija r. Debeljak Ruža Ljevar r. Kozić Andrija i Janja r. Majdandžić Marija Ljevar r. Šalić Jeka Ljevar r. Debeljak Jela Ljevar r. Bogdanović Slavko i Mara r. Batković Ana Ljevar r. Bogdanović Tomo i Ljuba r. Bogdanović Tomo Majdandžić Toma i Ljuba r. Bogdanović Ivo Pranjić
25. 08. 1957., 6 m. 26. 02. 1957., 3 m. 18. 04. 1983., 72½ g. 12. 07. 1948., 1 g. 20. 01. 1995., 74 g. 15. 10. 1949., 6 g. 09. 05. 1971., 69 g. 07. 06. 1980., 83 g. 02. 07. 1988., 68 g. 16. 03. 1951., 63½ g. 05. 03. 1971., 69½ g. 03. 11. 1990., 61½ g. 25. 09. 1951., 9 g. 18. 01. 1989., 60½ g. 03. 07. 2012., 88 g. 16. 11. 1980., 43 g. 04. 03. 1989., 64 g. 12. 10. 1962., 73 g. 28. 03. 2010., 82 g. 10. 10. 1954., 2½ g. 11. 12. 2003., 79½ g. 27. 09. 1956., 50½ g. 09. 09. 1951., 1 g. 06. 12. 1944., 5 g. 28. 12. 1969., 41½g. 27. 07. 1954., 18 g. 01. 01. 1944., 63½g 01. 01. 1944., 49½ 22. 07. 1987., 79 g. 14. 01. 1990., 91½ g. 10. 11. 1954., 1 g. 21. 11. 1962., 18 g. 24. 12. 1940., 2 m. 13. 02. 1983., 83½ g. 23. 10. 1987., 84 g. 07. 05. 1990., 70 g. 29. 05. 1954., 18 d. 29. 11. 1986., 63½ g. 25. 06. 1956., 54½ g. 24. 07. 1963., 20 g. 20. 04. 1970., 65 g. 31. 01. 1986., 64 g. 30. 04. 1957., 47 g. 10. 09. 1983., 22 g. 01. 12. 1978., 65½ g. 23. 06. 1973., 4 m. 18. 11. 2013., 73 g. 20. 08. 1964., 2 m. 25. 05. 1985., 81½ g.
125
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Pranjić Franjo Pranjić Ivka Pranjić Ivo Pranjić Janja Pranjić Marko Pranjić Šimun Tubić Ana r. Blažević Tubić Andrija Tubić Anto Tubić Anto Tubić Ivo Tubić Jela r. Batković Tubić Juro Tubić Mara r. Debeljak Tubić Mirko Tubić Stipo Tubić Stipo Matić Marija Matić Ruža Vuković Anto Vuković Mirko
Anto i Marija r. Kaurin 02. 09. 1951., 1 g. Luka Pranjić 01. 04. 1953., 68½ g. Ana Pranjić r. Barišić 18. 02. 1956., 56½ g. Ilija i Ana r. Kaurin 12. 07. 1945., 1½ g. Franjo i Anđa r. Pezić 01. 01. 1944., 76 g. Marko i Janja r. Dedić 06. 06. 1945., 5½ g. Andrija Tubić 26. 09. 1962., 56½ g. Ana-Janja Tubić r. Blažević 29. 11. 1964., 58 g. Stipo i Jele r. Batković 01. 01. 1944., 21½ g. Andrija i Janja r. Blažević 04. 11. 1968., 22½ Mara r. Debeljak 10. 10. 1955., 48 g. Stjepan Tubić 04. 05. 1944., 51 g Mile i Mara r. Brkić 17. 03. 1961., 2 d. Ivo Tubić 26. 03. 1963., 53½ Andrija i Ana r. Blažević 29. 10. 1947., 7 g Ivka Tubić r. Čivčić 28. 07. 1946., 33 g. Anđa Tubić r. Brkić 21. 06. 1989., 52 g. izbjeglica u vrijeme 2. svj. rata iz Stratinske - 1943. izbjeglica u vrijeme 2. svj. rata iz Stratinske - 1943. izbjeglica u vrijeme 2. svj. rata iz Stratinske - 1943. izbjeglica u vrijeme 2. svj. rata iz Stratinske - 1943.
Na groblju Gradini sahranjeno je, prema upisima u matice umrlih župe Barlovci, 100 pokojnika iz Stranjana. Sigurno da je u njemu sahranjen još tkogod, a da nije unesen u maticu umrlih.
126
SAHRANJIVANJE POKOJNIKA IZ MATOŠEVACA I STRANJANA NA GROBLJU CRKVENE Groblje Crkvene ili Crkvine je najstarije u župi Barlovci, i na njemu su se pokopavali pokojnici iz većine sela barlovačke župe, pa tako i iz Stranjana i Matoševaca. Kada je to groblje uspostavljeno, nema sačuvanih povijesnih podataka. Može se smatrati sigurnim da je postojalo najkasnije već u 16. stoljeću, u vrijeme postojanja nekadašnje župe Dragočaj, čije sjedište je bilo u Orlovcu. U sačuvanim maticama umrlih župe Ivanjska ima zapisano da je 8. siječnja 1763. na Crkvenama sahranjena Anica žena Pa/ve/ Batkovića, iz Matoševaca, u dobi od 33 godine, 179 a 9. listopada iste godine Mijat Barić, iz Stranjana, u dobi od 36 godina.180 Svi pokojnici iz Stranjana i Matoševaca su sve do 1914. sahranjivani na Crkvenam, i njihov broj kroz najmanje 4 stoljeća morao je biti velik. Ovdje donosim imena samo onih koji su na Crkvenama sahranjeni nakon cijepanja župe Ivanjska i osnutka župe Barlovci, dakle od 1879. godine.
Pokojnici iz Matoševaca sahranjeni na Crkvenama Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Batković Ana Batković Ana Batković Ana Batković Andrija Batković Andrija Batković Anđa Batković Anđa Batković Anđa r. Pranjić Batković Ane Batković Anica Batković Anto Batković Anto Batković Anto Batković-Bijelić Ivka Batković Boja Batković Filip Batković Filip Batković Franjica Batković Franjo Batković Ilija Batković Ilija Batković Ilija Batković Ilija Batković Ilija Batković Ivanica Batković Ivanka
Anto Batković, otac Filip i Manda r. Kurtović Nikola I Jeka r. Debeljaković Ivo i Anđa r. Majdandžić Marko i Mare r. Tubić Muž Filip Batković Joso i Kate r. Grgić Pejo Batković Luka i Jele r. Brkić Stjepo i Ruža r. Kozić-Adžam Joso i Kate r. Grgić Anica Batković, supruga Stipo i Jele r. Marušić Marko i Ane r. Batković Marko i Mare r. Josipović Filip i Janja r. Tubić Stjepan i Lucija r. Grgić Joso i Kata r. Grgić Filip i Manda r. Kurtović Juro i Ivka r. Matošević Juro i Ivka r. Matošević Filip Batković, otac Vid i Ruža r. Brkić Vid i Ruža r. Brkić Ivo i Anđa r. Majdandžić Luka i Tragica r. Blažević
29. 01. 1882., 18 g. 21. 02. 1886., 10 m. 22. 06. 1922., 1 g. 23. 03. 1886., 5 m. 20. 02. 1893., 2 m. 12. 05.1880., 30 g. 28. 02. 1892., 1½ g. 13. 04. 1926., 60 g. 15. 03. 1914., 1 m. 23. 12. 1889., 3 g. 03. 03. 1886., 1 g. 15. 05. 1892., 65 g. 20. 12. 1896., 8 g. 12. 11. 1909., 10 g. 20. 01. 1909., 14 d. 17. 12. 1912., 4 g. 13. 02. 1913., 80 g. 22. 01. 1892., 1 d. 18. 09. 1909., 11 g. 20. 02. 1893., 1 m. 18. 03. 1905., 2 g. 11. 10. 1882., 1 g. 20. 07. 1926., 1 g. 05. 04. 1928., 1 g. 04. 09. 1887., 1 m. 27. 10. 1970., 1 g.
179 180
Matična knjiga umrlih župe Ivanjska 1761.-1765., za gad. 1763., br. 49. Matična knjiga umrlih župe Ivanjska 1761.-1765., za gad. 1763., br. 114.
127
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Batković Ivka r. Markanović Batković Ivo Batković Ivo Batković Ivo Batković Ivo Batković Ivo Batković Ivo Batković Janja Batković Janja Batković Jele Batković Jele Batković Joso Batković Joso Batković Juro Batković Kate Batković Kate Batković Kate r. Grgić Batković Luce r. Klasan Batković Lucija Batković Lucija Batković Luka Batković Ljuba Batković Ljubica Batković Ljubica Batković Ljubica Batković Manda r. Batković Batković Manda r. Kurtović Batković Marija Batković Marija Batković Marija Batković Marija Batković Marija Batković Marija r. Tubić Batković Marijan Batković Marijan Batković Marko Batković Marko Batković Marko Batković Marko Batković Mato Batković Mato Batković Mato Batković Mato Batković Mato Batković Mile Batković Mile Batković Mile Batković Mile Batković Mile Batković Nikola Batković Pajo
Batković-Blažević Anto Filip i Manda r. Kurtović Mande r. Marušić Pejo i Anđa r. Pranjić Luka i Jele r. Brkić Mile i Ivka r. Josipović Nikola i Jeka r. Debeljaković Ivo Batković, otac Ivo i Anđa r. Majdandžić Joso i Kate r. Grgić Juro i Ivka r. Matošević Toma i Vida r. Mišić Pejo i Anđa r. Pranjić Juro i Ivka r. Matošević Ivo i Mande r. Marušić Toma i Ruža r. Knežević Joso Batković Joso Batković Joso Batković, otac Toma i Ruža r. Knežević Toma i Vida r. Mišić Nikola i Jeka r. Debeljaković Ivo i Manda r. Marušić Toma i Ruža r. Knežević Toma i Vida r. Marušić Mato Batković Filip Batković Filip Batković Stipo i Jele r. Marušić Petar i Anđa r. Pranjić Jozo i Lucija r. Klasan Marko i Lucida r. Milić Marko Batković Marko i Mare r. Tubić Anto i Janja r. Lovrenović Mato i Anđa r. Mariić Pejo i Anđa r. Pranjić Ivo i Kate r. Bijelić Vid i Ruža r. Brkić Mile i Lucija Pilip i Mare r. Lipovac Ivo i Mande r. Marušić Toma i Ruža r. Knežević Ivo i Mande r. Marušić Joso Batković, otac Marija r. Mariić Joso i Kate r. Grgić Toma i Ruža r. Knežević Pero i Anđa r. Pranjić Joso i Jele r. Josipović Mato i Mande r. Batković
04. 05. 1890., 69 g. 09. 10. 1896., 6 m. 04. 10. 1900., 40 g. 30. 01. 1903., 1½ g. 04. 02. 1913., 9 d. 15. 12. 1921., 1 g. 06. 12. 1923., 3½ g. 18. 10. 1882., 1 g. 15. 01. 1911., 16 g. 19. 01. 1893., 10 g. 24. 03. 1901., 2 g. 26. 02. 1908., 9 g. 15. 04. 1920., 12 g. 31. 01. 1903., 9 g. 04. 03. 1886., 3 g. 24. 01. 1893., 5 g. 28. 01. 1892., 40 g. 28. 01. 1903., 35 g. 26. 12. 1880., 1½ g. 17. 08. 1896., 12 g. 03. 0'7. 1891., 4 g. 09. 10. 1926., 3 g. 22. 03. 1892., 5 m. 01. 10. 1902., 10 g. 20. 01. 1906., 2 g. 11. 10. 1926., 25 g. 03. 08. 1919., 60 g. 15. 03. 1882.,40 g. 25. 02. 1886., 2½ g. 12. 04. 1894., 1 g. 26. 07. 1899., 6 m. 06. 09. 1907., 9 m. 12. 01. 1897., 25 g. 03. 10. 1909., 16 g. 27. 10. 2009., 70 g. 06. 04. 1885., 10 d. 09. 01. 1893., 2 g. 22. 10. 1907., 1 g. 26. 08. 1930., 1 g. 16. 04. 1885., 20 g. 31. 01. 1893., 12 g. 09. 08. 1895., 2 g. 20. 02. 1903., 16 g. 07. 12. 1912., 18 g. 12. 05. 1881., 3 m. 12. 04. 1885., 55 g. 09. 05. 1889., 7 d. 19. 09. 1902., 10 g. 10. 10. 1907., 2 g. 11. 11. 1907., 1 g. 15. 03. 1927., 3 g.
128
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Batković Pejo Batković Petar Batković Petar Batković Ruža r. Knežević Batković Ruža r. Knežević Batković Ruža r. Knežević Batković Stipo Batković Stipo Batković Stjepo Batković Toma Batković Toma Batković Vid Batković Vid Batković Zorka Batković-Blažević Stjepo Batković Manda Blažević Anđa Blažević Anica r Komljenović Blažević Božo Blažević Janja Blažević Jela r. Majdandžić Blažević Jele Blažević Joso Blažević Kate r. Matoš Blažević Luka Blažević Mande Blažević Marija r. Majdandžić Blažević Marko Blažević Marko Blažević Mato Blažević Mato Blažević Mato Blažević Vid Blažević Vida Blažević Vida r. Kozić Blažević Vida r. Šalić Blažević-Batković Anđa Bogdanović Danica Debeljak Ivo Debeljak Ana Debeljak Ana Debeljak Ana Debeljak Ana r. Idžan Debeljak Andrije Debeljak Anđa Debeljak Anto Debeljak Anto Debeljak Anto Debeljak Anto Debeljak Danica Debeljak Ivka
Anđa Batković r. Pranjić Juro i Ivka r. Matošević Petar i Anđa r. Pranjić Toma Batković Marko i Mare r. Tubić Filip i Manda r. Kurtović Ivan i Anđa r. Majdandžić Toma i Vida r. Mišić Anto i Ivka r. Markanović Toma i Vida r. Mišić Vida r. Marušić Mile i Mare r. Marić Toma i Ruža r. Knežević Pilip i Mande r. Kurtović Toma i Vida r. Kozić Stipo i Jele r. Marušić Joso i Kata r. Matošević Ivo Komljenović i Ruža r. Grgić Toma Blažević, otac Pavo i Vida r. Mišić Ivo Blažević Ilija i Ruža r. Kozić Juro i Janja r. Klečina Joso Blažević Mato i Ivka r. Majdandžić Petar i Marija r. Bijelić Juro Blažević Ivo Blažević, otac Ivo Blažević, otac Ivka Blažević r. Majdandžić Ilija i Ruža r. Kozić Ilija i Ruža r. Kozić Toma i Janja r. Majdandžić Mato i Ivka r. Majdandžić Toma Blažević Ivo Blažević Toma i Vida r. Mišić Anto i Mande r. Blažević Vid i Marija r. Dedić Nikola Debeljak Pejo i Marija r. Komljenović Ivo i Kata r. Batković Jakov Debeljak Matije i Marija r. Blažević Matije i Marija r. Blažević Andrija i Ruža r. Blažević Matija i Marija r. Blažević Toma i Mande r. Čivčić Toma i Ruža r. Matoš Vid i Marija r. Dedić Mile i Vida r. Blažević
15. 02. 1914., 45 g. 11. 05. 1894., 16 d. 17. 01. 1903., 7 g. 30. 10. 1899., 40 g. 30. 03. 1908., 12 g. 17. 09. 1909., 9 g. 08. 07. 1893., 1 g. 14. 06. 1912., 8 g. 03. 10. 1889., 32 g. 04. 07. 1893., 14 m. 21. 03. 1919., 63 g. 26. 02. 1897., 19 g. 24. 09. 1902., 6 g. 02. 01. 1893., 1 g. 08. 12. 1890., 1 g. 10. 03. 1890., 10 g. 13. 05. 1890., 8 g. 03. 12. 1896., 60 g. 28. 12. 1881., 1 g. 07. 06. 1889., 4 g. 11. 01. 1936., 60 g. 17. 12. 1910., 1 m. 08. 04. 1895., 60 g. 19. 02. 1894., 45 g. 26. 01. 1886., 3 g. 03. 02. 1926., 2 s. 12. 06. 1921., 55 g. 18. 09. 1881., 1 g. 01. 12. 1881., 7 g. 11. 02. 1884., 45 g. 21. 02. 1912., 20 d. 27. 01. 1921., 8 d. 22. 08. 1884., 2½ g. 27. 01. 1886., 7 g. 08. 07. 1921., 55 g. 15. 01. 1883., 30 g. 25. 08. 1907., 1 g. 26. 12. 1932., 8 m. 08. 02. 1928., 2 g. 30. 06. 1879., 24 g. 21. 06. 1885., 2½ g. 27. 02. 1928., 1½ g. 26. 11. 1918., 18 g. 22. 11. 1918., 16 g. 22. 11. 1918., 11 g. 12. 09. 1896., 6 m. 05. 03. 1906., 15 d. 15. 09. 1909., 3 m. 23. 01. 1916., 65 g. 26. 01. 1928., 4 g. 26. 07. 1884., 3 g.
129
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Debeljak Ivka Debeljak Janja Debeljak Janja Debeljak Janja Debeljak Janja r. Sedić Debeljak Jeka Debeljak Jela Debeljak Jela Debeljak Jele Debeljak Jele Debeljak Jele Debeljak Jele r. Kuljančić Debeljak Joso Debeljak Joso Debeljak Juro Debeljak Juro Debeljak Kaja Debeljak Kata Debeljak Kate r. Blažević Debeljak Kate r. Rimac Debeljak Ljubko Debeljak Mande r. Čivčić Debeljak Mare r. Blažević Debeljak Marija Debeljak Marija r. Blažević Debeljak Marijan Debeljak Marko Debeljak Marko Debeljak Marko Debeljak Marko Debeljak Matije Debeljak Mato Debeljak Mile Debeljak Mile Debeljak Mirko Debeljak Nikola Debeljak Pavo Debeljak Petar Debeljak Petar Debeljak Ruža r. Matoš Debeljak Ruža r. Stojanac Debeljak Silvestar Debeljak Stipo Debeljak Toma Debeljak Toma Debeljak Toma Debeljak Vida Debeljak Vida Debeljak Vida Debeljak Vida Debeljak Vida
Ilija i Kate r. Relja Stipo i Marija r. Blažević Marko i Ana r. Blažević Ivo i Marija r. Kozić Anto Debeljak Matije i Marija r. Blažević Anto Debeljak Vid i Marija r. Dedić Matije i Marija r. Blažević Niko i Marija r. Kuljančić Toma i Marija r. Batković Juro Debeljak Ruža r. Majdandžić Toma i Marija r. Batković Jela r. Kuljanin Pajo Debeljak i Vida r. Batković Andrije i Ruža r. Blažević Pajo i Vida r. Batković Ilija Debeljak Luka Debeljak Ivo i Kata r. Batković Mile i Ruža r. Bijelić Stipo Debeljak Marko i Ane r. Blažević Matije Debeljak Anto Debeljak Pavo i Vida r. Batković Andrije i Ruža r. Blažević Pajo i Vida r. Batković Vid i Marija r. Josipović Marija r. Blažević Ivo i Marija r. Kozić Vida r. Blažević Toma i Mande r. Čivčić Jakov i Janja r. Kurtović Toma i Ruža r. Ljevar Ane r. Batković Jure i Jele r. Kuljančić Vid i Marija r. Dedić Toma Debeljak Marko Debeljak Andrija i Ruža r. Blažević Marija r. Blažević Petar Debeljak, otac Ivka Debeljak r. Bijelić Jozo i Jela r. Pezić Joso Debeljak, otac Josip i Anica r. Kozić Josip i Ane r. Kozić Marko i Ane r. Blažević Josip i Anica r. Jurić
25. 12. 1913., 8 d. 19. 01. 1885., 3½ g. 06. 04. 1905., 2 g. 23. 09. 1917., 1 g. 25. 01. 1901., 40 g. 15. 11., 1918., 18 g. 27. 05. 1880., 22 g. 21. 11. 1923., 2 g. 23. 02. 1886., 1 g. 26. 06. 1887., 4 m. 30. 10. 1912., 1 m. 20. 11. 1896., 70 g. 28. 12. 1879., 52 g 04. 11. 1912., 1 m. 14. 02. 1896., 75 g. 18. 11. 1918., 2 g. 18. 11. 1915., 7 g. 15. 11. 1918., 11 g. 25. 12. 1913., 35 g. 13. 09. 1896., 37 g. 13. 02. 1928., 3 g. 24. 11. 1909., 25 g. 17. 04. 1914., 75 g. 15. 05. 1916., 16 g. 03. 12. 1918., 57 g. 11. 06. 1879., 2 m. 27. 01. 1914., 7 g. 19. 07. 1915., 1 m. 24. 11. 1918., 4 g. 03. 09. 1924., 1½ g. 08. 09. 1926., 67 g. 08. 05. 1914., 1 m. 16. 04. 1903., 55 g. 04. 07. 1909., 3 g. 10. 09. 1925., 1 g. 12. 02. 1908., 1 g. 01. 01. 1927., 40 g. 05. 11. 1887., 40 g. 19. 03. 1914., 4 m. 24. 10. 1897., 70 g. 11. 02. 1898., 60 g. 10. 01. 1889., 10 d. 29. 03. 1916., 75 g. 31. 03. 1880., 3 g. 28. 01. 1922., 37 g. 08. 02. 1927., 3 m. 05. 01. 1881., 6 g. 11. 09. 1908., 15 d. 18. 05. 1911., 12 d. 13. 10. 1918., 11 g. 25. 11. 1918., 4 g.
130
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Debeljak Vida r. Batković Debeljak Vida r. Grgić-Matoš Debeljak Zorka Debeljaković Ivka Debeljaković Jele Debeljaković Ljubica Debeljaković Marija r. Kuljančić Debeljaković Marko Debeljaković Petar Debeljaković Petar Kozić Marija Majdandžić Mare Majdandžić Luka Majdandžić Ana Majdandžić Ana Majdandžić Ana r. Kukić Majdandžić Anđa Majdandžić Anđa Majdandžić Anđa Majdandžić Anđa r. Lovrić Majdandžić Anto Majdandžić Anto Majdandžić Ilija Majdandžić Ilija Majdandžić Ilija Majdandžić Ivan Majdandžić Ivka Majdandžić Ivka Majdandžić Ivka r. Ljevar Majdandžić Ivka r. Ljevar Majdandžić Janja Majdandžić Janja Majdandžić Janja Majdandžić Janja r. Kozić Majdandžić Janja r. Marušić Majdandžić Jela Majdandžić Jele Majdandžić Jerko Majdandžić Joso Majdandžić Jozefina Majdandžić Juro Majdandžić Juro Majdandžić Kaja Majdandžić Kate r. Debeljak Majdandžić Kate r. Marić Majdandžić Lovro Majdandžić Lucija Majdandžić Lucija r. Kozić Majdandžić Lucija r. Kozić Majdandžić Luka Majdandžić Luka
Pajo Debeljak Nikola Debeljak Vid i Marija r. Josipović Luka i Kate r. Šalić Nikola i Marija r. Kuljančić Mile i Vida r. Blažević Nikola Debeljaković Ruža r. Stojanac Matije i Marija r. Blažević Josip i Ana r. Kozić Pilip Kozić i Marija r. Tadić Stipo i Janja r. Blažević Mato i Anđa r. Marušić Joso Majdandžić, otac Mato i Lucida r. Vulić Mato Majdandžić Mato i Marija r. Batković Luka i Anica r. Kukić Mato i Janja r. Marušić Mato Majdandžić Niko i Anđa r. Martinović Stipo i Janja r. Blažević Ivo i Marija r. Uvalić Marko i Ruža r. Majdandžić Marko i Marija r. Marić Mato i Luce r. Kozić Mato i Janja r. Marušić Mato i Janja r. Marušić Nikola Majdandžić Nikola Majdandžić Mato Majdandžić, otac Mato i Marija r. Batković Mato i Ana r. Kukić Ivo Kozić i Ruža r. Marušić Mato Majdandžić Stipo i Janja r. Blažević Mato i Janja r. Marušić Kate r. Marić Vida r. Kozić Pero i Ljubica r. Batković Joso Majdandžić, otac Anto i Ruža r. Ojdanić Ivo i Marija r. Brkić Marko i Ruža r. Vranjić Jerko Majdandžić Nikola Majdandžić, otac Niko i Anđa r. Martinović Ivo Majdandžić Ivo Majdandžić Nikola i Anđa r. Martinović Jerko i Kata r. Mariić
18. 11. 1918., 32 g. 31. 12. 1902., 43 g. 29. 09. 1921., 1½ g. 19. 06. 1888., 1 d. 28. 03. 1884., 3 g. 15. 03. 1893., 1 g. 04. 02. 1884., 24 g. 13. 12. 1882., 60 g. 24. 04. 1889., 4 m. 26. 08. 1921., 2 m. 20. 12. 1896., 70 g. 17. 07. 1907., 1½ g. 03. 02. 1907., 3 g. 05. 08. 1882., 9 g. 05. 08. 1926., 2 g. 23. 11. 1918., 40 g. 18. 12. 1893., 5 g. 21. 05. 1913., 5 d. 28. 11. 1923., 17 g. 21. 12. 1907., 27 g. 15. 11. 1895., 10 g. 12. 04. 1928., 24 g. 25. 04. 1896., 75 g. 02. 01. 1913., 1 g. 07. 08. 1926., 1½ g. 26. 10. 1894., 4 g. 10. 06. 1897., 40 d. 07. 09. 1903., 2 m. 20. 03. 1893., 60 g. 04. 02. 1897., 65 g. 18. 08. 1882.,2 g. 06. 03. 1893., 11 g. 23. 11. 1918., 14 g. 24. 01. 1897., 50 g. 17. 04. 1019., 45 g. 02. 04. 1922, 13 m. 20. 11. 1907., 6 g. 09. 08. 1918., 66 g. 19. 02. 1916., 70 g. 22. 05. 1929. 2 m. 13. 08. 1879, .6 m. 11. 06. 1918., 5 g. 17. 12. 1918., 6 god. 03. 05. 1908., 28 g. 08. 06. 1911., 50 g. 01. 08. 1882., 11 g. 22. 05. 1891., 3 g. 07. 02. 1903., 30 g. 04. 02. 1886., 30 g. 19. 07. 1886., 3 m. 14. 05. 1890., 2 g.
131
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Majdandžić Mande Majdandžić Marija Majdandžić Marija r. Batković Majdandžić Marija r. Batković Majdandžić Marko Majdandžić Mato Majdandžić Mile Majdandžić Mile Majdandžić Niko Majdandžić Niko Majdandžić Pavo Majdandžić Pavo Majdandžić Pejo Majdandžić Ruža Majdandžić Ruža Majdandžić Ruža Majdandžić Ruža Majdandžić Ruža Majdandžić Ruža Majdandžić Ruža r. Lovrić Majdandžić Stipo Majdandžić Stipo Majdandžić Stipo Majdandžić Stjepan Majdandžić Toma Majdandžić Toma Majdandžić Vida Majdandžić Vida Majdandžić Vida Majdandžić Vida r. Kozić Majdandžić Vida r. Marušić Majdandžić Zorka Majdandžić Ruža Majdandžić Kaja Markanović Anto Matoš Janja Matoš Toma Matošević Ljubica Pranjić Jela Ružić Janja Ružić Marko Užar Ruža
Ivo i Marija r. Brkić Mato i Lucida r. Vulić Mato Majdandžić Mato i Anica r. Kukić Jerko Majdandžić, otac Franjo i Marija r. Marić Marija r. Majdandžić Mato i Janja r. Durbić Luka i Anđa r. Majdandžić Anđa r. Martinović Stipo i Janja r. Blažević Vid i Ana r. Batković Mato i Marija r. Batković Nikola Majdandžić, otac Nikola i Anđa r. Martinović Ivan i Kata r. Debeljak Marko i Anđa r. Kozić Jerko i Kate r. Marić Marko i Marija r. Marić Marko Majdandžić Ivo i Anđa r. Jurić Marko i Marija r. Grgić Mile i Marija r. Majdandžić Mile i Barbara r. Batković Nikola Majdandžić, otac Mato i Lucida r. Kozić Mato i Ana r. Kukić Mile i Marija r. Majdandžić Mile i Marija r. Majdandžić Joso Majdandžić Ilija Majdandžić Mile i Marija r. Majdandžić Ivo i Marija r. Brkić Anto i Ruža r. Bogdanović Anto i Lucida r. Marušić Pero i Anđa r. Šalić Pero i Anđa r. Šalić Pero i Anđa r. Šalić Ivo i Kata r. Batković Marko i Ana r. Blažević Ilija i Kate r. Batković Ivo i Mande r. Kurtović
25. 02. 1928., 5 g. 27. 07. 1926., 2 g. 04. 05. 1892., 30 g. 27. 01. 1912., 3 d. 18. 02. 1881., 15 d. 24. 04. 1911., 65 g. 29. 04. 1924., 38 g. 20. 02. 1927., 2 g. 21. 05. 1913., 80 g. 06. 11. 1925., 75 g. 22. 02. 1913., 3 g. 21. 11. 1927., 21 d. 09. 02. 1892., 8 m. 20. 04. 1880., 6 m. 07. 07. 1890., 6 m. 30. 05. 1906., 3 g. 19. 02. 1909., 3 g. 05. 02. 1913., 25 g. 05. 01. 1924., 5 m. 02. 09. 1898., 20 g. 02. 01. 1918., 23 g. 29. 01. 1919., 2 m. 09. 10. 1928., 6 g. 17. 10. 1889., 55 g. 31. 07. 1882., 5 g. 04. 02. 1903., 3 g. 24. 11. 1918., 5 g. 25. 06. 1920., 20 d. 07. 12. 1921., 14 d. 27. 05. 1913., 66 g. 25. 12. 1892., 65 g. 01. 12. 1921., 8 d. 15. 12. 1918., 4 g. 02. 01. 1915., 2½ g. 27. 07. 1926., 20 g. 26. 05. 1891., 7 g. 21. 01. 1891., 4 g. 30. 06. 1893., 10 m. 10. 09. 1923., 6 m. 19. 05. 1899., 2 m. 23. 06. 1900., 20 d. 14. 04. 1886.,, 3 g.
Iz Matoševaca su od 1879. pa dalje u groblju Crkvene sahranjena 272 pokojnika i pokojnice.
132
Pokojnici iz Stranjana sahranjeni na Crkvenama Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Batković Ane Batković Anica r Banović Batković Juro Batković Marija Batković Mato Batković Nikola Bijelić Ivka Blažević Agata Blažević Ana Blažević Ana Blažević Ana Blažević Andrija Blažević Andrija Blažević Anđa r. Debeljak Blažević Anđa r. Vuković Blažević Anđa r. Vuković Blažević Ane Blažević Anica Blažević Anica r. Kuljančić Blažević Anto Blažević Božo Blažević Dragica Blažević Dragica Blažević Dragica Blažević Ilija Blažević Ivan Blažević Ivka Blažević Ivka Blažević Ivka Blažević Ivo Blažević Ivo Blažević Ivo Blažević Ivo Blažević Ivo Blažević Janja Blažević Jela Blažević Joso Blažević Kaja Blažević Kate Blažević Kate r. Marušić Blažević Luka Blažević Luka Blažević Ljuba Blažević Ljubica Blažević Manda Blažević Manda Blažević Mande Blažević Marica Blažević Marija
Juro i Anđa r. Brkić Andrija Batković Anđa Batković r. Brkić Andrije i Anica r. Banović Andrija i Anica r. Banović Andrije i Anica r. Banović Ivan i Anđa r. Jurić Luka Blažević Pajo i Mande r. Tubić Toma i Jeka r. Domić Marko i Anđa r. Šalić Petar i Marija r. Bijelić Mare Blažević r. Bijelić Andrije Blažević Ivo Blažević Petar i Marija r. Bijelić Andrija i Anđa r. Debeljak Marko i Ruža r. Kaurin Andrije Blažević Petar i Marija r. Bijelić Andrija i Marija r. Brkić Stipo i Ruža r. Pranjić Stipo i Janja r. Šalić Stipo i Janja r. Šalić Stipo i Ruža r. Pranjić Anđa r. Vuković (2. br.) Luka i Agata r. Debeljak Mato i Jeka r. Blažević Luka i Agata r. Debeljak Anto i Vida r. Lovrić Andrija i Anđa r. Blažević Andrije i Anica r. Kuljanac Andrije i Marija r. Bijelić Jela Blažević r. Majdandžić Marko i Klara r. Ljevar Ivo i Anđa r. Vuković Pavo i Mande r. Tubić Pajo i Mande r. Tubić Petar i Marija r. Bijelić Andrija Blažević Ivo Blažević i Anđa r. Vuković Agata Blažević r. Debeljak Marko i Ruža r. Kaurin Luka i Agata r. Debeljak Luka i Agata r. Debeljak Pajo Blažević Ivo Blažević Joso i Kaja r. Žižak Mato i Jeka r. Blažević
14. 03. 1914., 4 m. 08. 12. 1891., 40 g. 07. 01. 1919., 33 g. 23. 10. 1880., 12 d. 14. 12. 1891., 1 m. 21. 12. 1890., 7 m. 01. 03. 1942., 25 g. 30. 04. 1942., 65 g. 18. 11. 1918., 7 g. 03. 03. 1928., 1 g. 29. 09. 1940., 5 m. 18. 12. 1892., 2½ g. 01. 12. 1929., 56 g. 10. 02. 1897., 24 g. 15. 01. 1883., 30 g. 28. 12. 1890., 6 d. 26. 11. 1911., 18 g. 02. 04. 1939., 3½ g. 19. 04. 1919., 36 g. 15. 11. 1896., 10 m. 13. 05. 1915., 3½ g. 11. 06. 1936., 1 g. 29. 03. 1937., 11 g. 07. 11. 1947., 8 m. 06. 08. 1940., 6 m. 02. 12. 1891., 45 g. 11. 02. 1904., 2 g. 25. 10. 1918., 12 g. 02. 11. 1918., 14 g. 10. 10. 1882., 80 g. 18. 08. 1902., 7 g. 02. 11. 1918., 11 g. 08. 01. 1922., 10 m. 31. 03. 1928., 56 g. 08. 03. 1891., 38 g. 04. 07. 1883., 2 g. 25. 09. 1898., 40 d. 07. 11. 1918., 10 g. 31. 03. 1899., 2 g. 04. 02. 1922., 100 g. 10. 10. 1882., 9 g. 23. 08. 1939., 63 g. 20. 09. 1939., 1 g. 30. 03. 1922., 9 g. 28. 02. 1936., 18½ g. 27. 03. 1942., 70 g. 22. 05. 1916., 35 g. 21. 04. 1937., 1 g. 01. 11. 1918., 6 g.
133
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Blažević Marija r. Batković Blažević Marija r. Bijelić Blažević Marija r. Bilić Blažević Marko Blažević Marko Blažević Marko Blažević Marta r. Bijelić Blažević Mato Blažević Mato Blažević Mato Blažević Nevenka Blažević Niko Blažević Pavo Blažević Petar Blažević Ruža Blažević Stipo Blažević Toma Blažević Vinko Bogdanović Ana r. Kurtović Bogdanović Andrija Bogdanović Anto Bogdanović Ilija Bogdanović Ilija Bogdanović Janja Bogdanović Janja Bogdanović Juro Bogdanović Juro Bogdanović Kate r. ? Bogdanović Kate r. Marušić Bogdanović Marija Bogdanović Marko Bogdanović Nikola Bogdanović Ruža r. Ljevar Ćosić Ivka Ćosić Josip Ćosić Josip Ćosić Marija Ćosić Marko Ćosić Ruža r. Brkić Debeljak Anto Debeljak Juro Debeljaković Anđa Kaurin Anto Kaurin Jele Kaurin Juro Kaurin Mare r. Jurić Kaurin Pejo Komarica Ivka r. Kaurin Ljevar Andrija Ljevar Andrija Ljevar Anđa
Toma Blažević Petar Blaževć Pajo Blažević Toma i Mara r. Batković Joso i Mare r. Žižak Vlado i Mare r. Ivanković Andrija Blažević Jeka Blažević r. Blažević Mato i Jela r. Marić Dragica Blažević r. Pranjić Marko i Anđa r. Šalić Stipo i Ruža r. Pranjić Marija r. Bijelić Luka i Anđa r. Debeljak Andrije i Anica r. Kuljanac Toma i Jeka r. Domić Marija r. Batković Stipo i Janja r. Šalić Andrija Bogdanović Ana r. Kurtović Nikola i Kate r. Majdandžić Nikola Bogdanović Manda r. Jurić Nikola i Kata r. Majdandžić Andrije i Ane r. Kurtović Nikola i Kate r. Majdandžić Andrije i Ane r. Kurtović Niko Bogdanović Anto Bogdanović Andrije i Ana r. Kurtović Anto i Mande r. Blažević Juro i ? Anto Bogdanović Joso i Ana r. Pranjić Ivka r. Kaurin Ana Ćosić r. Pranjić Joso i Ivka r. Kaurin Joso i Ivka r. Marić Josip Ćosić Vid i Marija r. Batković Marko i Anica r. Blažević Marko i Anica r. Blažević Juro i Marija r. Jolić Juro i Mare r. Jurić Marija Kaurin r. Kozić Juro Kaurin Juro i Mare r. Jurić Joso Komarica Ivo i Kate r. Piljić Anto i Mare r. Blažević Anto i Anica r. Kaurin
01. 11. 1918., 85 g. 16. 04. 1906., 38 g. 17. 03. 1923., 70 g. 06. 04. 1899., 19 g. 07. 03. 1944., 2 g. 15. 05. 1944., 6 m. 21. 11. 1947., 50 g. 21. 03. 1923., 36 g. 23. 08. 1925., 4 g. 09. 09. 1991., 62 g. 29. 05. 1942., 1 g. 05. 04. 1928., 1 g. 04. 01. 1910., 65 g. 05. 07. 1913., 3 g. 13. 11. 1918., 6 g. 09. 11. 1937., 1½ g. 23. 09. 1890., 60 g. 14. 09. 1940., 2 m. 17. 10. 1941., 62 g. 14. 07. 1914., 30 g. 22. 12. 1897., 35 g. 07. 12. 1879., 6 m. 30. 10. 1921., 36 g. 30. 07. 1889., 1 m. 22. 06. 1911., 3 m. 21. 11. 1897., 26 g. 22. 04. 1904., 3 m. 07. 11. 1887., 40 g. 18. 12. 1893., 25 g. 30. 10. 1918., 12 g. 04. 02. 1934., 1 m. 28. 02. 1890., 50 g. 29. 07. 1985., 75½ g. 27. 01. 1922., 1 g. 10. 03. 1893., 60 g. 04. 01. 1976., 88 g. 21. 09. 1888., 7 g. 08. 11. 1886., 3 g. 02. 12. 1914., 18 g. 21. 11. 1918., 4 g. 20. 11. 1918., 14 g. 21. 11. 1918., 16 g. 20. 09. 1910., 5 g. 29. 09. 1914., 3 m. 08. 06. 1940., 63 g. 25. 09. 1914., 30 g. 30. 05. 1914., 18 g. 02. 01. 1896., 56 g. 18. 02. 1886., 20 d. 04. 02. 1929., 4 m. 21. 10. 1914., 11 g.
134
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Ljevar Anđa Ljevar Anđa r. Komarica Ljevar Anica r. Pejaković Ljevar Anto Ljevar Antonija Ljevar Ilija Ljevar Ivka Ljevar Ivo Ljevar Ivo Ljevar Ivo Ljevar Jakov Ljevar Janja r. Pavlović Ljevar Jela Ljevar Joso Ljevar Juro Ljevar Juro Ljevar Kata Ljevar Kata r. Kozić Ljevar Lucija Ljevar Luka Ljevar Luka Ljevar Ljuba Ljevar Ljubica Ljevar Manda Ljevar Mare Ljevar Mare Ljevar Marija Ljevar Marija Ljevar Marija r. Čavlović Ljevar Marinka Ljevar Marko Ljevar Marko Ljevar Marko Ljevar Marko Ljevar Marko Ljevar Martin Ljevar Martin Ljevar Matije Ljevar Nenad Ljevar Niko Ljevar Niko Ljevar Pejo Ljevar Pejo Ljevar Perka Ljevar Ruža r. Kozić Ljevar Stažija Ljevar Stjepan Ljevar Stjepan Ljevar Šimo Ljevar Toma Ljevar Toma
Pejo i Jeka r. Debeljak Matija Ljevar Anto Ljevar Anica Ljevar r. Kaurin Toma i Kata r. Kuljančić Juro i Ivka r. Bogdanović Marko i Mande r. Ćosić Pejo i Jeka r. Debeljak Janja Ljevar r. Pavlović Niko i Ruža r. Kozić Marko i Mande r. Ćosić Ivo Ljevar Andrija i Anđa r. Majdandžić Anđa r. Brkić ?? Ivan i Janja r. Pavlović Anto i Anica r. Kaurin Pero Ljevar Ivo i Kate r. Piljić Juro i Ivka r. Bogdanović Joso i Anica r. Ćosić Joso i Anđa r. Brkić Juro i Ivka r. Bogdanović Stjepan i Jela r. Bogdanović Anto i Ane r. Kaurin Joso i Anđa r. Brkić Ivo i Kate r. Piljić Marko i Mande r. Ćosić Mile Ljevar Petar i Marija r. Šalić Pero i Kata r. Adžam Mande Ljevar r. Ćosić Niko i Ruža r. Kozić Anica r. Kaurin Pero i Mare r. Brđan Juro i Ivka r. Bogdanović Andrija i Janja r. Majdandžić Anđa r. Komarica Mara Ljevar Ivo i Vida r. Popović Pejo i Jeka r. Debeljak Anto i Anica r. Komarica Kate r. Kozić-Adžam Matija i Anđa r. Komarica Niko Ljevar Mile i Anđa r. Pezić Joso i Anica r. Ćosić Ana Ljevar Marko i Mande r. Ćosić Joso i Anica r. Ćosić Ana Ljevar
21. 03. 1928., 1½ g. 30. 03. 1930., 55 g. 10. 08. 1938., 60 g. 16. 12. 1927., 49 g. 15. 04. 1947., 4 m. 27. 12. 1912., 6 g. 05. 04. 1905., 18 m. 30. 03. 1925., 9 m. 02. 05. 1937., 78 g. 28. 03. 1947., 16½ g. 03. 11. 1914., 9 g. 10. 04. 1938., 70 g. 15. 07. 1931., 1 m. 21. 09. 1932., 50 g. 01. 05. 1891., 90 g. 27. 02. 1908., 8 g. 02. 02. 1903., 2 d 21. 12. 1925., 85 g. 07. 10 1896., 9 g. 23. 01. 1906., 9 d. 17. 10. 1918., 2 g. 11. 04. 1938., 11 g. 29. 10. 1918., 5 g. 24. 12. 1940., 2 m. 28. 03. 1909., 10 m. 06. 04. 1934., 10 g. 31. 07. 1890., 1 g. 27. 12. 1909., 3 g. 28. 10. 1918., 26 g. 28. 08. 1944., 2 m. 01. 12. 1892., 1½ g. 14. 12. 1918., 55 g. 25. 09. 1921., 2 m. 11. 06. 1942., 30 g. 29. 08. 1943., 1 g. 01. 05. 1929., 3 d. 12. 04. 1932., 1 m. 21. 10. 1918., 45 g. 21. 04. 1936., 16 d. 01. 02. 1888., 5 g. 26. 03. 1928., 4 m. 04. 07. 1916., 1 d. 18. 04. 1917., 75 g. 09. 12. 1939., 29 g. 06. 06. 1941., 48 g. 22. 01. 1923., 8 m. 23. 03. 1907., 4 g. 02. 07. 1933., 5 d. 27. 05. 1917., 11 m. 06. 06. 1913., 20 d. 07. 07. 1933., 10 d.
135
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Ljevar Vinko Ljevar Zlatko Ljevar Zorka Ljevar Zorka Majdandžić Manda r. Ćosić Ojdanić Lucija Pilić Kata Pranjić Ana r. Majdandžić Pranjić Anđa Pranjić Anđa Pranjić Anđa Pranjić Anđa Pranjić Anđa r. Pezić Pranjić Anđa, ud. Šalić Pranjić Ane Pranjić Anica Pranjić Anica Pranjić Anica r. Marić Pranjić Anto Pranjić Anto Pranjić Anto Pranjić Anto Pranjić Anto Pranjić Anto Pranjić Anto Pranjić Finka Pranjić Franjo Pranjić Franjo Pranjić Franjo Pranjić Franjo Pranjić Ilija Pranjić Ilija Pranjić Ilija Pranjić Ilija Pranjić Ilija Pranjić Ivan Pranjić Ivka r. Bijelić Pranjić Ivka r. Bogdanović Pranjić Ivo Pranjić Ivo Pranjić Janja Pranjić Janja Pranjić Janja r. ? Pranjić Janja r. Dedić Pranjić Jeka Pranjić Jela Pranjić Jela r. Batković Pranjić Jele Pranjić Jele r Šalić Pranjić Jelena Pranjić Jozefina r. Vulić
Stjepan i Jela r. Bogdanović Mato Ljevar i Marija r. Debeljak Matije i Anđa r. Komarica Anto i Anđa r. Kaurin Ivo Majdandžić Antun i Anđa r. Pranjić Joso Pilić i Lucija r. Grgić Marko Pranjić Luka i Mare r. Tubić Luka i Ivka r. Brkić Matije i Jele r. Šalić Juro Pranjić Franjo Pranjić Marko i Janja r. Vinković Marko i Kate r. Bijelić Petar i Jele r. Topić Nikola Pranjić, otac Luka Pranjić Ivo i Marija r. Marušić Matije i Jele r. Šalić Luka i Ivka r. Brkić Luka i Ivka r. Brkić Ivo i Ruža r. Bogdanović Pero i Janja r. Josipović Mare Pranjić r. Kaurin Ivo i Mara r. Marušić Petar i Jele r. Topić Anđa Pranjić r. Pezić Franjo i Jela r. Batković Ivo i Anica r. Barišić Matije i Jele r. Šalić Matije i Jele r. Šalić Ivo i Anica r. Barišić Jozefina Pranjić r. Blažević Ana Pranjić r. Kaurin Marko i Janja r. Uvalić Petar Pranjić Marko Pranjić Petar i Jele r. Topić Jozefina Pranjić r. Vulić Matija Pranjić, otac Ivo i Marija r. Marušić Marko Pranjić Marko Pranjić Petar Pranjić Matije i Jele r. Šalić Franjo-Pajo Pranjić Pejo i Marta r. Knežević Matije Pranjić Anto i Mare r. Kaurin Ivo Pranjić
08. 09. 1936., 20 d. 07. 08. 1970., 18 g. 22. 12. 1911., 1 g. 29. 10. 1918., 2 g. 06. 03. 1952., 78 g. 24. 04. 1924., 16 g. 18. 06. 1890., 26 g. 21. 02. 1993., 81 g. 26. 02. 1903., 10 g. 18. 07. 1908-., 2 g. 20. 02. 1917., 17 g. 26. 01. 1936., 57 g. 03. 05. 1908., 70 g. 18. 09. 1913., 70 g. 19. 01. 1914., 3 g. 19. 03. 1904., 20 d. 20. 06. 1998., 76 g. 05. 05. 1903., 23 g. 05. 04. 1886., 1½ g. 07. 04. 1908., 10 g. 12. 03. 1913., 6 g. 05. 02. 1915., 1 d. 15. 03. 1919., 1 g. 06. 06. 1946., 18½ g. 16. 08. 1983., 77 g. 13. 03. 1940., 1 g. 05. 09. 1893., 6 m. 17. 05. 1892., 65 g. 03. 05. 1938., 1½ g. 27. 07. 1944., 21½ g. 11. 02. 1914., 1½ g. 21. 07. 1914., 5 d. 24. 08. 1955., 16 g. 30. 10. 1973., 41 g. 12. 03. 1982., 55½ g. 19. 11. 1894., 50 g. 15. 02. 1927., 52 g. 21. 06. 1971., 67 g. 30. 11. 1911., 20 g. 23. 10. 1981., 52 g. 02. 10. 1993., 70 g. 22. 03. 1886., 2 m. 04. 12. 1887., 100 g. 09. 08. 1958., 58 g. 22. 12. 1934., 60 g. 06. 12. 1927., 16 g. 04. 02. 1972., 68½ g. 24. 11. 1897., 56 g. 17. 03. 1919., 45 g. 20. 02. 1944., 10 m. 22. 04. 1973., 47 g.
136
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Pranjić Juro Pranjić Juro Pranjić Juro Pranjić Juro Pranjić Juro Pranjić Kaja r. Kuljančić Pranjić Kata Pranjić Kata Pranjić Lucija Pranjić Lucija r. Josipović Pranjić Luka Pranjić Luka Pranjić Luka Pranjić Luka Pranjić Manda r. Stojčević Pranjić Mande Pranjić Mande Pranjić Mara r. Josipović Pranjić Mara r. Marušić Pranjić Mare Pranjić Mare Pranjić Marija r. Brkić Pranjić Marija r. Brkić Pranjić Marija r. Kaurin Pranjić Marija r. Marušić Pranjić Marija r. Šalić Pranjić Marija r. Tubić Pranjić Marko Pranjić Marko Pranjić Marko Pranjić Marko Pranjić Marko Pranjić Marko Pranjić Marko Pranjić Marta Pranjić Matija Pranjić Matije Pranjić Mato Pranjić Mihovil Pranjić Mijat Pranjić Mijat Pranjić Mirko Pranjić Niko Pranjić Niko Pranjić Niko Pranjić Nikola Pranjić Pero Pranjić Petar Pranjić Petar Pranjić Petar Pranjić Petar
Ivo i Jele r. Pranjić Matije i Jele r. Šalić Marko i Mare r. Šalić Anđa r. Ojdanić Luka i Anica r. Marić Matije Pranjić Marko Pranjić Nikola Pranjić Matije i Marija r. Brkić Ivo Pranjić Ivo i Marija r. Marušić Marko i Marija r. Šalić Juro i Anđa r. Ojdanić Pranjić Franjo I Jele Mijat Pranjić Marko i Marija r. Šalić Nikola i Kate r. Domić Pero Pranjić Ivo Pranjić Luka i Ivka r. Brkić Ivo i Anica r. Barišić Matija Pranjić Stjepan Pranjić Anto Pranjić Ivo Pranjić Marko Pranjić Luka Pranjić Ivan i Jele r. Jurić Marko i Kate r. Bijelić Mara r. Šalić Matije i Jele r. Šalić Ivka Pranjić r. Bogdanović Ivo i Anica r. Barišić Ana Pranjić r. Majdandžić Ivo i Jele r. Pranjić Juro Pranjić Franjo i Anđa r. Pezić Zorka Pranjić r. Vulić Ivan i Jele r. Jurić Ivan i Lucija r. Josipović Juro i Anđa r. Ojdanić Mijat i Manda r. Stojčević Matije i Kaja r. Kuljančić Frano i Jela r. Batković Anto i Marija r. Kaurin Kata Pranjić r. Domić Mara r. Josipović Matije i Kate r. Kuljančić Ivka Pranjić r. Bijelić Nikola i Kata r. Domić Jela Pranjić r. Topić
17. 03. 1888., 12 g. 08. 12. 1902., 2 g. 12. 08. 1913., 18 g. 31. 03. 1920., 40 g. 04. 10. 1930., 28 g. 12. 04. 1919., 40 g. 09. 01. 1930., 51 g. 02. 01. 1950., 67 g. 17. 12. 1921., 4 m. 16. 06. 1881., 36 g. 09. 03. 1888., 5½ g. 13. 10. 1893., 3 d 07. 04. 1909., 11 d. 17. 11. 1917., 40 g. 21.11. 1983., 73 g. 23. 12. 1892., 1 g. 13. 08. 1917., 2 m. 22. 05. 1989., 86 g. 31. 05. 1969., 60 g. 19. 12. 1911., 3 g. 05. 06. 1937., 2 d. 24. 03. 1970., 70½ g. 22. 12. 1994., 73 g. 26. 01. 1994., 82½ g. 02. 10. 1891., 30 g. 25. 12. 1927., 68 g. 11. 11. 1897., 24 g. 10. 02. 1895., 6 m. 01. 02. 1899., 10 d. 29. 08. 1909., 46 g. 09. 01. 1919., 1 d. 14. 01. 1933., 33 g. 26. 11. 1935., 1 g. 15. 07. 1988., 78 g. 16. 02. 1888., 3½ g. 02. 10. 1943., 78 g. 28. 03. 1906., 45 g. 09. 05. 1984., 70 g. 21. 08. 1894., 40 d. 14. 11. 1890., 21 g. 12. 07. 1901., 3 d 19. 11. 1930., 2 g. 01. 07. 1921., 20 g. 16. 02. 1928., 1½ g. 26. 07. 1940., 2 g. 31. 03. 1934., 53 g. 12. 04. 1955., 56 g. 26. 11. 1906., 1 g. 12. 07. 1925., 51 g. 28. 02. 1928., 1½ g. 23. 05. 1935., 70 g.
137
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Pranjić Petar Pranjić Ruža Pranjić Ruža Pranjić Ruža Pranjić Ruža r. Batković Pranjić Stjepan Pranjić Toma Pranjić Zorka Pranjić Zorka Pranjić Zorka Pranjić Zorka r. Vulić Šalić Vida Šalić Anto Šalić Cela Šalić Ivan Šalić Ivka r. Josipović Šalić Janja Šalić Janja Šalić Janja r. Domić Šalić Jele Šalić Luce Šalić Manda Šalić Mare Šalić Marija Šalić Marko Šalić Mato Šalić Mirko Šalić Niko Šalić Niko Šalić Niko Šalić Ruža r. Bogdanović Šalić Šimun Šalić Toma Šalić Vid Šalić Vida Šlat Anton Šlat Jela r. Pranjić Tubić Ane Tubić Ane Tubić Dragica Tubić Janja Tubić Jela Tubić Jela r. Vulić Tubić Joso Tubić Juro Tubić Luka Tubić Mare Tubić Marko Tubić Marko Tubić Marko
Marko i Ivka r. Bogdanović Marko i Kate r. Bijelić Petar i Jele r. Topić Marko i Marija r. Šalić Pero Pranjić Mare r. Brkić Juro i Anđa r. Ojdanić Nikola i Kata r. Domić Marko i Ivka r. Bogdanović Franjo i Jela r. Batković Mato Pranjić Ivo i Marija r. Popović Ruža Šalić r. Bogdanović Marko Šalić Marija r. Popović Vid Šalić Joso i Marija r. Josipović Joso Šalić i Marija r. Josipović Marko Šalić Ivo i Marija r. Popović Marko i Janja r. Domić Ivo i Marija r. Popović Jozo i Marija r. Josipović Vid i Ivka r. Josipović Cele r. Smilčić Vid I Ivka r. Josipović Ivo i Janja r. Durbić Joso i Marija r. Josipović Janja r. Blažević Joso i Marija r. Josipović Anto Šalić Vid I Ivka r. Josipović Joso i Marija r. Josipović Ivka Šalić r. Josipović Vid I Ivka r. Josipović Jela Šlat r. Pranjić Anton Šlat Stipo i Jele r. Batković Stipo i Jele r. Batković Andrija i Ana r. Blažević Luka i Jela r. Vulić Stipo i Ruža r. Komarica Luka Tubić Kate r. Marušić Stipo i Jele r. Batković Tubić Jele r. Vulić Joso i Kate r. Marušić Stipo i Ruža r. Komarica Stipo i Jele r. Batković Ivo i Mara r. Debeljak
05. 11. 1983., 54 g. 29. 09. 1896., 3 g. 19. 12. 1918., 18 g. 03. 01. 1920., 19 g. 30. 11. 1922., 30 g. 01. 01. 1944., 33½ g. 13. 06. 1907., 2 d. 12. 01. 1922., 1 g. 07. 01. 1926., 10 m. 29. 11. 1945., 5 m. 12. 01. 2010., 91½ g. 03. 04. 1891., 1 g. 30.11. 1918., 19. g. 18. 03. 1968., 65 g. 20. 07. 1892., 45 g. 24. 11. 1920., 56 g. 12. 08. 1987., 4 m. 14. 12. 1918., 16 g. 05. 12. 1918., 23 g. 04. 02. 1885., 7 m. 19. 12. 1914., 6 m. 30. 03. 1891., 1 g. 12. 12. 1912., 1 g. 09. 12. 1905., 1 m. 12. 02. 1943., 47 g. 10. 12. 1892., 4 g. 09. 05. 1940., 2 g. 25. 08. 1897., 4 m. 11. 04. 1903., 80 g. 09. 12. 1914., 8 g. 20. 11. 1918., 20 g. 23. 04. 1914., 17 g. 24. 04. 1896., 5 m. 08. 12. 1918., 50 g. 15. 12. 1892., 8 m. 11. 06. 1984., 53 g. 26. 12. 2009., 79 g. 05. 06. 1917., 2 m. 17. 04. 1921., 2 g. 12. 01. 1934., 1½ g. 14. 05. 1889., 2 g. 04. 02. 1886., 2 g. 11. 05. 1882., 35 g. 16. 07. 1903., 60 g. 14. 02. 1911., 1 g. 31. 07. 1888., 53 g. 29. 12. 1892., 2 g. 20. 12 1892., 1½ g. 11. 01. 1925., 5 g. 25. 04. 1941., 2 g.
138
Prezime i ime pokojnika/ce
Roditelji – suprug/a
Umro/la – dob
Tubić Petar Tubić Ruža Tubić Ruža r. Komarica Tubić Stipo Tubić Stipo Uvalić Ana Uvalić Anđa r. Ivanković Uvalić Anto Uvalić Ivo Uvalić Jele Uvalić Marko Uvalić Niko
Luka i Jela r. Vulić Juro i Ivka r. Čivčić Stjepan Tubić Ruža Tubić r. Komarica Jela Tubić r. Batković Anto i Anica r. Filipović Blaž Ivanković i Anica r. Lovrić Ivan i Jele r. Blažević Anto i Anđa r. Ivanković Anto i Anđa r. Ivanković Anto i Anđa r. Ivanković Anto i Anđa r. Ivanković
16. 03. 1880., 15 g. 02. 12. 1937., 10 d. 24, 01. 1907., 60 g. 19. 11. 1911., 66 g. 15. 06. 1935., 50 g. 25. 11. 1883., 15 d. 06. 04. 1894., 35 g. 20. 01. 1897., 45 g. 05. 10. 1885., 5 m. 24. 01. 1897., 17 g. 19. 06. 1894., 2 g. 20. 01. 1897., 16 g.
Iz Stranjana je u groblju Crkvene od 1879. pa dalje, sve do najnovijeg vremena, sahranjeno 315 pokojnika i pokojnica, koji su evidentirani u maticama umrlih župe Barlovci. Na gornjim popisima pokojnika sahranjenih na Crkvenama nisu navedeni oni koji su pomrli prije 1879. godine i osnivanja župe Barlovci, u vremenu dok su Stranjani i Matoševci pripadali župi Ivanjska do 1876., i potom tri godine, od 1876. do 1879., župi Petrićevac. *
*
*
Svi oni koji su iz Stranjana i Matoševaca iz straha izbjegli između 1992. i 1995. godine, i svi koji su 1995. prijetnjama i silom protjerani, ostavili su iza sebe u grobljima Crkvene, Gradina i Batkovići kosti svojih majki i očeva, svoje djece, svoje braće i sestara, muževa i žena. Za sada njihove grobove najbliži još posjećuju, povratnici brinu o doličnom održavanju tih grobalja! Ali do kada će tako biti?
139
III. DIO
SADAŠNJOST STRANJANA I MATOŠEVACA
PROGNANIKA MALI BROJ SE VRATIO Nakon protjerivanja svih Hrvata katolika iz njihovih kuća i s rodne grude u kolovozu 1995., nije u Stranjanima i Matoševcima ostao nitko od dotadašnjih stanovnika. Pred kraj rata u Stranjane je doselila Kata Budić r. Pranjić, koja je iz Banje Luke, s Paprikovca, prešla u kuću svoje majke Marije i brata Marka, a po završetku rata također i Marica Milaković r. Marić, koja je s mužem Marinkom došla iz Banje Luke u kuću svoga oca Franje. Kuća Marka Pranjića, Antinog, a u njoj trenutno boravi njegova sestra Kata (g. 2003.)
Kuća Franje Marića, Ivinog, boravi kći Marica (g. 2009.)
Ako su se neki od prognanih Stranjančana i Matoševljana po okončanju rata u Bosni i Hercegovini i željeli iz Hrvatske vratiti na svoja kućna ognjišta, povratak im nije bio moguć budući da su njihove kuće bile zaposjednute od srpskih izbjeglica. Osim toga njihova su imanja bila proglašena napuštenima te je od vlasti novonastale Republike Srpske trebalo tražiti povrat natrag vlastite imovine. Gotovo svi vlasnici kuća i imanja u Stranjanima i Matoševcima su podnijeli takav zahtjev, velik broj njih preko pravne službe Caritasa banjolučke biskupije, a manji
143
dio direktno nadležnom ministarstvu entiteta Republike Srpske. Ali vlasti Republike Srpske su se duže vremena oglušivale na te zahtjeve. Dapače, ne samo da se nije ništa poduzimalo da se prognanima vrate u posjed njihova imanja i omogući povratak na rodnu grudu, nego im se to na različite načine sračunato i namjerno onemogućavalo. Za Matoševce i Stranjane proces povrata imovine krenuo je istom u drugoj polovici 2002. godine. Kasnije je taj proces ipak tekao ubrzanije, tako da je do kraja 2005. godine vraćena imovina svima koji su podnijeli zahtjeve. Ali povrat imovine prognanim Hrvatima i katolicima nije značio i stvarnu mogućnost za njihov povratak. Većina se, zapravo, nije imalo gdje vratiti, budući da je puno kuća bilo posve porušeno, mnoge teško oštećene, neke pretvorene u staje za ovce, a sve potpuno opljačkane i opustošene, bilo od Srba koji su u njima dotad boravili, bilo od kojekakvih pljačkaša koji su dolazili iz okolnih sela. Iako se, kod takvog stanja, nikome nije bilo lako vratiti u Stranjane i Matoševce, prva koja se na to odlučila bila je Jele Šlat r. Pranjić, Matijeva, koja je nakon odlaska u Hrvatsku 1995. živjela sama u jednoj trošnoj kućici u Brđani Kosi, kod Sunje. Vratila se svojoj kući u Stranjane 1999. godine, a srpske izbjeglice iz Glamoča, koje su bile u njezinoj kući, iselile su i prešle u kuću Nike Pranjića, Jelinog brata. Negdje u isto vrijeme, kad se u Stranjane vratila Jele Šlat, u Matoševce (u Sančevicu) se iz Hrvatske vratio Mato Majdandžić, Finke Stoline. Poslije njih našao se među prognanicima u Hrvatskoj još jedan manji broj onih koji su se željeli vratiti na rodnu grudu. To im, međutim, nije bilo moguće odmah ostvariti, budući da su njihove kuće bile posve uništene, i trebalo je praviti nove. Nitko od njih nije mogao to uraditi sam, pa su se u proljeće 2001. godine obratili za pomoć banjolučkom Caritasu. Podneseno je pet prijava i zamolbi za izgradnju potpuno novih kuća, i dvije za obnovu kuća koje su bile teško oštećene i devastirane.
144
GRADNJA I OBNAVLJANJE KUĆA SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE I POVRATAK NEKOLICINE PROGNANIKA U STRANJANE Zamolbe za gradnju novih kuća, s prijavom broja članova koji bi se imali vratiti, jer je od toga zavisilo koliko velika kuća bi se gradila, tada su podnijeli: 1. Mirko Blažević, pok. Marka (2 člana), 2. Slavko Blažević, pok. Stipe (3 člana), 3. Luce Bogdanović, pok. Ive (1 član), 4. Zorka Ganić r. Ljevar, pok. Jure (1 član), 5. Slavko Ljevar, pok. Peje (3 člana), 6. Tomo Majdandžić, pok. Petra (2 člana) 7. Vid Šalić, pok. Marka (3 člana). Zauzimanjem banjolučkog Caritasa, Europska Unija je prihvatila da financira projekt izgradnje i obnove navedenih stranjanskih kuća, a izvođenje toga posla je povjereno organizaciji Arbeiter-Samariter-Bund (ASB) iz Njemačke, a ona je za izvođenje radova angažirala jednu privatnu građevinsku firmu iz Banje Luke. Svi kojima su se kuće trebale graditi ili obnavljati, potpisali su u svibnju 2001. godine odgovarajući ugovor, a uz predstavnika ASB-a, kojeg je zastupao gosp. Wolfgang Raschka, i uz vlasnike budućih kuća, supotpisali su ga ispred Ministarstva za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske pomoćnik ministra, gosp. Drago Vuleta, a ispred općine Banja Luka njezin načelnik, gosp. Dragoljub Davidović. Oni kojima je ASB trebao graditi nove kuće, sami su o svom trošku morali podići temelje i izliti betonsku 'mrtvu' ploču, što su i učinili, a nekima je u tome novčano pomogao Caritas banjolučke biskupije. Planirana gradnja je započela u kolovozu 2001., i trajala je nekoliko idućih mjeseci. Građevinski radovi na kućama, iako su potrajali nešto duže nego što je bilo predviđeno, privedeni su kraju u mjesecu studenome 2001. Prognanici koji su se odlučili za povratak nestrpljivo su čekali taj trenutak i kraj svoje neizvjesnosti. Na sv. Luciju, 13. prosinca 2001. godine, uručeni su im ključevi kuća, i one su im predane na korištenje i u vlasništvo. Nove kuće su tada dobili Slavko Blažević, pok. Stipe, Luce Bogdanović, pok. Ive-Iće, Zorka Ganić r. Ljevar, pok. Jure, Tomo Majdandžić, pok. Petra, i Vid Šalić, pok. Marka, a obnovljene su i dograđene kuće Mirka Blaževića, pok. Marka, i Slavka Ljevara, pok. Peje.
Kuća Mirka Blaževića, Markovog (g. 2009.)
145
Svaka nova i obnovljena kuća imala je mali ulazni hodnik, kuhinjsku nišu sa sobom za dnevni boravak, spavaću sobu i sanitarni čvor, a dimenzije su im bile različite (5,00x8,00 m, i 6,35x8,00 m), zavisno od toga za koliki broj osoba su predviđene. Svoje su kuće kasnije dograđivali Slavko Blažević i Luce Bogdanović.
Kuća Slavka Blaževića, Stipinog (g. 2009.)
Kuća Luce Bogdanović, Ivine (g. 2007.)
Kod onih koji su izrazili želju za povratkom, i zatražili da im se izgradnjom ili obnavljanjem njihovih kuća u tome pomogne, bilo je u početku neizvjesnosti i strahovanja hoće li išta biti od obećane pomoći. Još više sumnje i nevjerice u tom pogledu bilo je kod mnogih koji su sve to promatrali sa strane, a pogotovo kod onih koji su za sebe već donijeli odluku i stvorili plan da trajno ostanu u Hrvatskoj, i koji su se iščuđavali što uopće netko razmišlja o povratku. Zato je 13. prosinca
146
2001. godine bio važan i zbog toga što se pokazalo da nisu bila isprazna obećanja i nastojanja Caritasa i drugih organizacija koje su se angažirale oko stvaranja najnužnijeg uvjeta za povratak prognanika u svoj kraj. Kuća Zorke Ganić, Živkove (g. 2007.)
Kuća Slavka Ljevara, Pejinčinog (g. 2009.)
Kuća Tome Majdandžića, Petrovog (g. 2007.), koristi se povremeno
147
Kuća Vida Šalića, Markovog, stoji prazna (g. 2002.)
U novosagrađene i obnovljene kuće ugrađene su potrebne elektroinstalacije i vodoinstalacije, ali je ostalo da se do kuća razvede električna mreža i da se kuće priključe na struju, da svatko sebi uvede vodu, ako ima odakle, da se zidovi okreče i oboji građevna stolarija i, razumije se, da se provide potrebnim kućnim namještajem. Stoga se nije moglo računati na useljenje u kuće odmah, pogotovo što je bio zimski period. Dovod struje do kuća, što je bila obveza općine Banja Luka, izvršen je tek u rujnu 2002., a kuće su priključene na električnu mrežu 10. listopada iste godine. Za drugo brinuli su se vlasnici kuća sami, a pomoć u namještaju dao im je banjolučki Caritas. Prva je u svoju novu kuću uselila 6. ožujka 2002. godine Luce Bogdanović, koja je dotad živjela kod sina Rude u Gračcu, nedaleko od Dugog Sela u Hrvatskoj. Uskoro nakon nje vratio se u Stranjane Slavko Blažević, a poslije izvjesnog vremena došla je i njegova supruga Mande, zatim redom Slavko Ljevar, ali sam, Zorka Ganić, i Mirko i Ljuba Blažević. U svoje novosagrađene kuće nisu došli živjeti Tomo Majdandžić i Vid Šalić, tako da su te kuće do danas ostale prazne. A kasnije je ostala pusta i kuća Mirka i Ljube Blažević, kao i Zorke Ganić, jer su već pomrli.
148
POVRATAK U MATOŠEVCE MILE I MARICE DEBELJAK I U STRANJANE ZORKE PRANJIĆ, MATINE Dok su se gradile i obnavljale naprijed navedene kuće u Stranjanima, Mile Debeljak, Tomin (Sekin), i njegova supruga Marica su često iz Hrvatske dolazili u Matoševce i uz pomoć Caritasa biskupije banjolučke obnavljali unutrašnjost svoje kuće, i u njoj, prije konačnog povratka, ostajali kraće ili duže vrijeme. Njihov prognanički život od 1995. u Blinjskom Kutu, kod Sunje, okončan je 23. svibnja 2002. godine. Naime, oni su se toga dana, uz pomoć Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Hrvatskoj, povratili u svoju kuću u Matoševce sa stvarima koje su 1995., uz visoku novčanu naknadu, uspjeli izvući i otpremiti u Hrvatsku. Svojom radinošću i požrtvovnošću Mile i Marica su uspjeli obnoviti vlastito domaćinstvo i ponovno se skućiti. Što je vrlo važno, i treba istaknuti, njihov povratak i boravak u Matoševcima značio je jako puno za još nekolicinu drugih povratnika u Stranjanima, a također i za mnoge koji su vrlo često dolazili iz Hrvatske, ili iz koje europske države, i obilazili svoj rodni kraj, te su mogli kod njih navratiti i zatražiti bilo kakvu uslugu, naročito vezanu za obraćanje raznim uredima u Banjoj Luci. Kuća Marice Debeljak, Miline (g. 2014.)
U Stranjane se vratila Zorka Pranjić, Matina. U prvo vrijeme, od jeseni 2002. kroz nekoliko mjeseci je boravila kod kćeri Danice i zeta Mile Graorca u Petrićevcu, a kad joj je sin Drago malo sredio kuću, od Caritasa je dobila nešto najnužnijeg namještaja te je u ožujku 2003. godine prešla u svoju kuću, i u njoj boravila do smrti 2010. godine.
Kuća Zorke Pranjić, Matine, sada prazna (g. 2009.).
149
OBNOVA KUĆA UZ POMOĆ NJEMAČKOG CARITASA Ispostava njemačkog Caritasa u Banjoj Luci je prihvatila molbe za pomoć Jele Šlat r. Pranjić i Marice Milaković r. Marić. U listopadu 2001. na Jelinoj kući je postavljen novi krov i u kući je uređen sanitarni čvor. Marici je dozidana kuća nad već prije ozidanim podrumom te postavljen krov i pribavljena stolarija, ali je uređenje kuće ostalo nedovršeno, jer se njemački Caritas povukao iz Banje Luke.
Kuća pok. Jele Šlat r. Pranjić, Matijeve, sada njezine sestrične Marine (g. 2007.)
Kuća Marice Milaković r. Marić, Franjine (g. 2008.)
Njemački Caritas je preuzeo i izgradnju kuće za Milu Bogdanovića, Antinog, u Stranjanima. O tome je s Milom u lipnju 2002. potpisan odgovarajući ugovor. Mile se već ranije pobrinuo da se iskopa zemlja i izliju temelji i ploča, a sve ostale građevinske radove financirao je spomenuti Caritas. Ti radovi su započeli krajem lipnja i brzo su napredovali. U samo 10-ak radnih dana u mjesecu srpnju izvedeni su vanjski građevinski radovi: zidanje i postavljanje krova i limarije. Također je ugrađena i sva stolarija te električne i vodoinstalacije. S obzirom da se radilo o kući za dvije osobe, ona je dosta malena, a ima malu kuhinju sa sobom za dnevni boravak, sobu za spavanje, kupatilo i predsoblje. 150
Kuća Mile Bogdanovića, Antinog, prazna (g. 2009.)
Budući da je Milina žena Mande teže oboljela na očima, Mile se s njom nije usudio napustiti Hrvatsku i doći u novu kuću, tako da je i ona ostala prazna. Mile i Mande su već umrli, a kuću povremeno koriste njihova djeca.
151
IZGRADJU DVIJU KUĆA POMOGLA HRVATSKA VLADA Krajem ožujka 2003. Terezija Ljevar, Vinkova, je s predstavnikom Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske potpisala ugovor o isporuci građevinskog materijala za izgradnju svoje kuće. Kad je krajem 2003. godine ostvarila u Hrvatskoj pravo na mirovinu, vratila se u Stranjane u proljeće 2004. Budući da su od nekadašnje njezine kuće ostali samo temelji, zarasli u gustu šikaru, podigla je sebi drvenjaru od ambara dobivenog od Stjepana-Brace Pranjića, Stipinog. U drvenjaru je smjestila svoje stvari s nešto najnužnijeg namještaja kojeg je dobila od Caritasa, i u njoj boravila do završetka gradnje svoje nove kuće. Izlijevanje betonskih temelja, zidanje i pokrivanje kuće i ugrađivanje građevne stolarije obavljeno je sredinom lipnja 2004. u dosta kratkom vremenu, i te radove je financijski pomogla gradska uprava Banje Luke – Odsjek za izbjeglice, raseljena lica i povratnike. Ugradnju elektroinstalacija i vodoinstalacija, unutarnje žbukanje i uređenje kupatila financijski je pomogla humanitarna organizacija Kruh sv. Ante franjevačke provincije Bosne Srebrene, iz Sarajeva.
Kuća Terezije Ljevar, Vinkove (g. 2007.)
Reza je uselila u kuću u listopadu 2004., makar da u njoj još sve nije bilo uređeno, a kao najteži problem ostalo je dovođenja struje do kuće. Taj problem je riješen istom krajem svibnja i početkom lipnja 2006. U svojoj kući Reza je živjela do iznenadne smrti, u ožujku 2014. godine. Hrvatska vlada je pomogla građevinskim materijalom izgradnju još jedne kuće. Prvih mjeseci 2002. prijavilo se Caritasu u Banjoj Luci nekoliko Stranjančana i Matoševljana sa željom da se i njima poprave ili izgrade nove kuće. Spisak prijavljenih proslijeđen je hrvatskoj Vladi, pošto je ona izrazila spremnost da povratnicima pomogne građevinskim materijalom. Među prijavljenima nalazila se i Ana Ljevar, pok. Ilije, i bila je među ozbiljnijim kandidatima za dodjelu pomoći. Ana je, međutim, ubrzo umrla, pa su njezine kćeri Ruža i Mira zatražile da se građevinski materijal preusmjeri na njihova imena. Prošlo je nekoliko godina, a hrvatska Vlada je tek pred kraj 2005. donijela rješenje o dodjeli
152
građevinskog materijala Ruži, a uručen joj je i odgovarajući projekt za kuću. Odobreni građevinski materijal je isporučen u jesen 2006., i odmah su se Mira i Ruža, sa svojim muževima Brankom i Ivanom, pogodili s majstorima za gradnju kuće, tako da je ona u kratkom vremenu bila ozidana i pokrivena. Drugi radovi: unutarnje pregrađivanje, razvođenje struje, ugradnja stolarije, žbukanje, kompletno uređenje kupatila i dovođenje vode, uradili su u proljeće i ljeto 2007. Branko i Ivan, a supruge i djeca su im pomagali.
Kuća Ruže Tomas i Mire Špoljarić, kćeri pok. Ilije i Ane Ljevar, i njihovih muževa Ivana i Branka (g. 2007.)
Mira i Branko dolaze u novopodignutu svoju kuću češće, a ponekad također Ruža i Ivan, i u njoj proborave po nekoliko dana. Kuća je opskrbljena svime što je potrebno za boravak u njoj, a nešto namještaja je dobiveno od Kruha svetog Ante iz Sarajeva.
153
NOVE KUĆE MARKA BLAŽEVIĆA I MATE MAJDANDŽIĆA Marko Blažević, Mile i Ane r. Majdandžić, također se želio vratiti iz Hrvatske i živjeti u Stranjanima, ali njegova kuća je bila potpuno razorena, a svojom skromnom zaradom nije bio u mogućnosti sam sebi podići novu. Kako nije mogao prekinuti posla i odjaviti se u Hrvatskoj, a to je bio uvjet da bi mu neka međunarodna ili humanitarna organizacija pomogla u gradnji kuće, nije bilo velikih izgleda da će mu se želja uskoro ispuniti. Sreća mu se ipak osmjehnula. Odsjek za izbjeglice, raseljena lica i povratnike gradske uprave Banje Luke dodijelio mu je u jesen 2004. godine građevinski materijal za kuću i sve što je potrebno za kupatilo. Nedugo poslije toga dobio je i iz Federacije Bosne i Hercegovine nešto građevinskog materijala. U mjesecu ožujku 2005. počelo je zidanje kuće, i ona je stavljena pod krov prije sredine travnja. Sve građevinske radove Marko je platio svojom ušteđevinom.
Kuća Marka Blaževića, Milinog (g. 2014.)
Od sredine lipnja 2005. Marko stalno živi u svojoj kući; u početku se nalazio na bolovanju, a koncem 2007. godine je umirovljen. Vrativši se iz Hrvatske, Mato Majdandžić, Finke Stoline, neko je vrijeme živio u Sančevici, u kući pravoslavca Dragutina Kovačevića, koju mu je prije mnogo godina prodao Anto Bogdanović – Bebo, a od proljeća 2003. je živio u daščari koju je sebi podigao, veličine od svega nekoliko kvadratnih metara. Ujesen 2005. godine Mato je dobio od Ministarstva za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske građevinski materijal i sve potrebno za kupatilo. S tim materijalom sagradio je novu kuću na mjestu gdje je ranije bila kuća Ivke Majdandžić, Jurine, a za izvođenje zidarskih i drugih građevinskih radova dodijeljena mu je i novčana pomoć od Odsjeka za izbjeglice, raseljena lica i povratnike gradske uprave Banje Luke.
Kuća Mate Majdandžića, Finke Stoline (g. 2008.)
154
GRADNJA I OBNAVLJANJE KUĆA VLASTITIM SREDSTVIMA
Rudo Ćosić preuzeo i uredio očevu kuću i boravi u njoj sa suprugom Anđelkom Kuću Jose Ćosića, Josۥpovog, bili su zauzeli i nekoliko godina u njoj boravili Srbi izbjegli iz Glamoča. Kada su oni kuću napustili, Rudo, sin Josin, pobrinuo se da se popravi što je bilo najpotrebnije kako bi se u njoj moglo stanovati. Dok je Joso bio živ, češće je preko godine u nju dolazio i ostajao po nekoliko dana. Nakon odlaska u mirovinu, Rudo i njegova supruga Anđelka su odlučili napustiti Njemačku, gdje su duže vremena radili, i život nastaviti u Stranjanima. Povratili su se u Stranjane u ljeto 2008. godine, kuću potpuno sredili i namjestili za ugodan boravak, te također uredili kućno dvorište i očistili od korova i drugog raslinja većinu zemljišnog imanja koje je više godina bilo zapušteno.
Kuća Rude Ćosića, Josinog (g. 2014.)
Rudi i Anđelki sada rado i češće dođu Rudina sestra Finka i brat Marko iz Zagreba, a naročito prigodom održavanja godišnjih Susreta Stranjančana i Matoševljana, krajem mjeseca srpnja, i ostala Rudina braća s cijelim obiteljima koji trenutno žive i rade u Njemačkoj. Njihova kuća je već postala mjesto u kojem se rado okupljaju ili navraćaju i drugi, kako povratnici tako i povremeni posjetioci sa strane, a što je još posebno važno, raniji povratnici u Stranjane i Matoševce imaju u Rudi i Anđelki oslonac i značajnu pomoć u raznim potrebama.
Anto i Ruža Bogdanović se povratili u svoju kuću u Stranjanima Anto Bogdanović, Jurin, sa suprugom Ružom, koji su nakon protjerivanja 1995. godine živjeli u Hrvatskoj, povremeno su poslije 2002. dolazili svojoj kući u Stranjanima, te popravljali što je bilo pokvareno ili uništeno ranijim boravkom srpskih izbjeglica u njoj. Razmišljali su o povratku u svoj rodni kraj, ali se nije bilo lako na to odlučiti. Nakon nekog vremena odluka je ipak donesena. U travnju 2010. počeli su prevoziti sitnije osobne stvari, a 27. travnja i. g. su se konačno
155
povratili u svoju kuću. Dio kućnog namještaja i drugih stvari koje su imali, prevukli su iz Hrvatske, a nešto im je dao i banjolučki Caritas.
Kuća Ante Bogdanovića, Jurinog (g. 2014.)
Vratili se u Matoševce Borislav i Ljilja Blažević Borislav Blažević, Vidov, i supruga Ljilja, koji su od protjerivanja iz rodnog kraja 1995. godine živjeli u Hrvatskoj, u mjestu Klinča selo, kod Jastrebarskog, nakon što su iz njihove kuće iselile srpske izbjeglice češće su dolazili svojoj kući u Matoševcima, ostajali po nekoliko dana, i nisu dopuštali da im imanje bude zapušteno. Počeli su pomalo uređivati oko kuće, pribavljati po nešto namještaja, u čemu im je pomogao i Caritas, što je već bio znak da pomišljaju na povratak. A to se u ljeto g. 2013. i dogodilo. Pošto je njihova kuća bila u lošem stanju i nije za stanovanje, smjestili su se u kuću Borislavovog brata Stipe. Podnijeli su Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica RS-a zahtjev da im se kuća obnovi, i očekuju da će se to i dogoditi.
Kuće Stipe i Borislava Blaževića, Vidovih (g. 2014.)
Dakako, kroz skoro 20 godina odsutnosti puno toga im je uništeno, i nije bilo lako odlučiti se za povratak i započeti iznova kuću kućiti. Njima je to ipak u kratkom roku pošlo za rukom, i može se reći da su ponovno stali na noge u svom zavičaju i na svome imanju. 156
Vikend-kuće podigli Anto i Ilija Ljevar i Franjo Blažević Anto Ljevar, Andrijev, sa suprugom Anom r. Ivić, i Ilija Ljevar, Vidov, dolazili su tijekom 2003. godinu vrlo često na svoja nekadašnja kućišta u Ljevarima. Krčili su izraslo žbunje i raščišćavali temelje porušenih svojih kuća. Želja im je bila da sebi naprave kakvo sklonište, u kojem bi mogli povremeno boraviti. I u tome su u ljeto 2004. godine uspjeli. Anto je sebi podigao prvo drveni 'kućerak' od ambara kojeg mu je ustupio Mile Debeljak, a njemu ga dao Joso Ćosić. Taj je 'kućerak' kasnijim nabavkama materijala i dogradnjama od cigle proširivan, tako da je to sada zidana kućica s par omanjih prostorija. Do Antine smrti, u studenome 2012. g., korištena je povremeno.
Vikend-kuća Ante Ljevara, Andrijevog (g. 2007.)
Ilija Ljevar je sebi uz temelje porušene kuće ozidao novu kućicu, a podigao i malu drvenu šupu. Cement i šljunak za temelje, te ciglu, drvene grede i dasku je sam nabavio, a crijep mu je sa svoje stare kuće dao Mile Bogdanović, Bebin. Kad su Iliji počeli dolaziti supruga Jozefina i njezini roditelji, a i dugi, ta se kućica pokazala malenom. Zato je on u ljeto 2009. godine podigao i drugu, s jednom prostorijom u prizemlju i s povišenim potkrovljem. Vikend-kuće Ilije Ljevara, Vidovog, koriste se povremeno (g. 2009.)
157
U navedene kuće je uvedena i voda najprije iz bunara kod kuće Ante Ljevara, a 2008. s izvora Slavka Ljevara, ispod Ivankova. U ljeto 2006. do kuća im je dovedena i struja. Ilija u svojoj stranjanskoj vikend-kući proboravi dobar dio godine, od proljeća do jeseni, te ponešto radi da se zemlja posve ne zapusti. Franjo Blažević, Marka Ružinog, također se odlučio, i u blizini nekadašnje porušene očeve kuće podigao 2009. zidanu novu vikend-kuću, koja ima jednu oveću prostoriju i kupatilo u prizemlju i drugu prostoriju u visokom potkrovlju. Izlijevanje temelja i zidanje je pogodio s majstorom, a pokrivanje kuće, ugrađivanje stolarije i neke druge radove obavio je sam.
Vikend-kuća Franje Blaževića, Markovog, koristi se povremeno (g. 2009.)
Nešto najnužnije pomoći u namještaju Franjo je dobio od Kruha svetog Ante iz Sarajeva.
Mirko Pranjić, Perin, često i rado je dolazio svojoj kući Izbjeglice Srbi iz Glamoča boravili su u Mirkovoj kući do početka 2002. godine, kad su, nakon što je Mirko dobio rješenje o povratu imovine, iz nje izašle i sa sobom odnijele sav namještaj. Mirko je sa sinovima očistio i okrečio kuću, postavio novu limariju, unio u nju nešto najnužnijeg namještaja kojeg je dobio od Caritasa banjolučke biskupije, i osposobio je za boravak. On je, dok mu je zdravlje to dopuštalo, vrlo često dolazio i ostajao po više dana u svojoj kući, da štogod uradi i izvuče kakvu korist od zemlje i voćki, naročito šljiva za rakiju.
Kuća Mirka Pranjića, Perۥnoga, koristi se povremeno (g. 2007.)
158
Vlado Blažević, Josin, nije zapustio svoje kuće i u njoj sa suprugom Anđom provodi dosta vremena U kući Vlade Blaževića, Josinog, u Stranjanima neko vrijeme su bile izbjeglice, Srbi iz Vozuće. Nakon što su iz nje iselili, Vlado je sa suprugom Anđom i sinovima Josipom i Ivanom kuću malo uredio i namjestio najnužnijim stvarima. Uz kuću je bila prije dograđena jedna prostorija, ali nije bila natkrivena, pa je u tom dijelu prokišnjavalo. Godine 2006. taj dio je natkriven kosim krovom na jednu vodu, a natkriven je i ulaz u kuću. Povremeno su dolazili i u početku ostajali po nekoliko dana, a otkada razmišljaju da se vrate potpuno, sada kod svoje kuće provedu i po više mjeseci tijekom godine.
Kuća Vlade Blaževića, Josinog, koristi se povremeno (g. 2009.)
Josip i Mato Debeljak, Perini, obnovili dio svojih kuća Kuću Petra Debeljaka u Matoševcima srpske izbjeglice iz Glamoča su koristile kao štalu u koju su zatvarali ovce. Tako su korištene još neke kuće u Matoševcima, a u to se uvjerila i Doris Pack, zastupnica u Europskom parlamentu i predsjednica Odbora za odnose s jugoistočnom Europom, kad je jednom zgodom s biskupom Komaricom došla u Matoševce. Josip, sin Petrov, očistio je kuću od zaostalog ovčjeg gnojiva, a u ljeto 2007. godine je podove i zidove dobro očistio, okrečio dvije prostorije i hodnik, postavio na pod laminat, stavio u sobe dva nova prozora i vrata, postavio nova ulazna vrata i drvenu ogradu na ulazu u kuću. Godine 2014. Josip i brat mu Mile su obnovili još jednu veću prostoriju, a kako je bila bez prozora, u njoj su postavili i nove prozore.
Kuća Josipa i Mile Debeljaka, Petrovih, koristi se povremeno (g. 2014.).
159
I Petrov sin Mato se dao na obnavljanje svoje kuće. Kako su pljačkaši s nje poskidali i odnijeli sva vrata i prozore, postavio je nova ulazna vrata, a i unutarnja vrata na nekoliko prostorija, te više manjih i većih prozora. Unio je u kuću i nešto najnužnijeg namještaja.
Kuća Mate Debeljaka, Petrovog, koristi se povremeno (g. 2009.),
Nešto namještaja Josip i Mato su dobili iz pomoći Kruha svetog Ante, iz Sarajeva. Sada sa svojim obiteljima imaju gdje boraviti kada dođu iz Hrvatske, a dosad su dolazili vrlo rado i dosta često.
Novi krov na kući Zore-Ruže Blažević, Pajine U kući Zore-Ruže Blažević, Pajine, boravio je više godina mlađi bračni par iz Kupresa. Kad je Zora dobila rješenje o povratu imovine, oni su iz kuće iselili i vratili se u Kupres, ostavivši iza sebe kuću zapuštenu i dosta oštećenu. Još ranije su iz nje prodali peć i instalacije centralnog grijanja. Da ne bi kuća i dalje propadala, naročito zbog oštećenja na krovu i dotrajalosti krovne građe i crijepa, Zora se s djecom dogovorila da na kući promijeni krov. U proljeće 2007. zamijenjena je skoro sva krovna drvena konstrukcija, postavljen novi crijep i limarija, u unutrašnjosti kuće sa zidova poskidani stari tapeti i zidovi okrečeni te od korozije očišćena i obojena balkonska ograda. Također je promijenjena ograda na bunaru i stavljen na njega novi krov.
Kuća Zore-Ruže Blažević, Pajine, koristi se povremeno (g. 2008.)
160
Mako Blažević, Mirkov, proširio kuću i u njoj većinom boravi U kući Marka Blaževića, Mirkovog, koji ima kuću na granici Stranjana i Ojdanića, također su bile useljene srpske izbjeglice iz Glamoča. Nakon što su izbjeglice iz nje iselile, Marko je u vremenu od 2005. do 2008. kuću posve obnovio i proširio, imanje nanovo ogradio betonskim stupovima i žičanom mrežom, voćnjak popunio novim sadnicama šljiva, krušaka i drugog voća. On i supruga Zora često dolaze i kod svoje kuće provedu dosta vremena preko cijele godine, u vrtu zasade ponešto od povrća, otresu i pokupe šljive te ispeku rakiju.
Kuća Blažević Marka, Mirkovog, koristi se povremeno (g. 2008.)
Mato Majdandžić, Antin, uredio kuću i u njoj boravi povremeno U kući Mate Majdandžića, Antinog, u Matoševcima, neko su vrijeme boravile srpske izbjeglice iz Glamoča, a kad su se iselili, kuća je ostala u dobro očuvanom stanju. Mato, koji se sa suprugom Marom nalazi u Austriji, gdje je radio i sada čeka umirovljenje, češće dolazi svojoj kući i u njoj provede neko vrijeme.
Kuća Mate Majdandžića, Antinog, koristi se povremeno (g. 2009.)
161
Svjetlane Lučić r. Ljevar, Josina, podigla vikendicu u Bukovcu Kao i većina kuća i drugih građevina u Stranjanima i Matoševcima, srušena je i vikendica Svjetlane Lučić-Ljevar, Josine, koja se nalazila u Bukovcu, blizu mostića za Ljevare. Na istom mjestu 2007. podignuta je nova.
Vikendica Svjetlane Lučić r. Ljevar, Josine (g. 2007.)
Stjepan-Braco Pranjić, Stipin, svoju kuću temeljito obnavio Srpske izbjeglice koje su od 1995. godine boravile neko vrijeme u kući Stjepana-Brace Pranjića, Stipinog, kuću su devastirale, a kad su je napuštale sve je pokupljeno i odneseno. Razbijanjem prozora i provalama u kuću devastiranje je nastavljeno i kasnije. Stjepan sa suprugom Ankicom već dugi niz godina živi i radi u Wiesbadenu u Njemačkoj, i nisu se osobno mogli angažirati oko obnavljanja vlastite kuće, a pitali su se: ima li uopće smisla i obnavljati je. Na kraju su se ipak odlučili nešto poduzeti, da barem još više ne propada. Brigu o tome u prvo vrijeme povjerili su Rudi Ćosiću, Ankičinom bratu, a nešto kasnije su se i sami uključili u poslove obnavljanja. U ljeto 2009. uklonjena je urušena betonska podzida iznad kuće, koja je sprječavala odron zemlje, i umjesto nje stavljeno stepenasto više redova betonskih ukrasnih elemenata, a u kući su okrečeni zidovi i grubo uređeni podovi u kuhinji i u dvije sobe, te u kupatilu i hodniku. Godine 2011. popravljena je i obojena metalna ograda na terasi, zamijenjeni svi prozori na kući, i umjesto drvenih stavljeni PVC s vanjskim roletnama, a na podrumskom dijelu kuće postavljena jedna nova vrata i dva manja prozora, a druga vrata popravljena. Tijekom ljeta godine 2012., 2013. i 2014. Stjepan i Ankica su boravili kod svoje kuće nešto duže, uređivali unutarnje prostorije i u njih unijeli sav potreban novi namještaj, te potpuno uredili kupatilo i u kuću ponovno uveli vodu. Kako je crijep na krovu bio dotrajao, trebalo ga je zamijeniti, i 2014. je umjesto običnog crijepa stavljen lim.
162
Kuća Stjepana-Brace Pranjića, Stipinog (g. 2014.)
Dosad obavljenim radovima Stjepan i Ankica su sebi stvorili uvjete da u svojoj kući mogu ugodno boraviti kad odluče doći i neko vrijeme provesti u svom rodnom kraju.
Anto Batković, Josin, ne pušta da mu kuća potpuno propadne Kuća Ante Batkovića, Josinog, u Matoševcima, u naletu pljačkaša i rušitelja ostala je, kao i mnoge druge, bez cjelokupnog namještaja, prozora i vrata, i bez krova. Tako je stajala više godina, a onda je Anto odlučio uraditi barem ono najnužnije, kako bi imao gdje sa svojom obitelji povremeno dolaziti i boraviti. Dosad su u prizemlju i na katu stavljena vanjska PVC vrata i prozori, a unutra je većim dijelom ožbukana i okrečena.
Kuća Ante Batkovića, Josinog, koristi se povremeno (g. 2014.)
163
Ane Batković, Josina, kuću bi rado obnovila Kuća Ane Batković, pok. Jose, u Matoševcima, dugo vremena je bila zapuštena i propadala. U posljednje vrijeme Ane češće rado dolazi iz Hrvatske i preko ljeta ostaje u svojoj kuću po više dana. Na kući popravlja što može, te oko kuće čisti zemlju od korova i trnja.
Kuća Ane Batković, pok. Jose, nije za stanovanje, a koristi se povremeno (g. 2014.)
Ivo Ćosić, Josin, svoju kuću temeljito renovirao Ivo Ćosić, Josin, koji boravi i radi u Njemačkoj, upustio se tijekom ljeta 2013. u veliki pothvat. S privatnim građevinskim poduzetnikom je ugovorio renoviranja svoje kuće u Stranjanima. Kuća je građena prije rata, ali nije bila unutra potpuno dovršena, a tijekom rata je devastirana i opljačkana. Sada su sve prostorije i sanitarni čvorovi u prizemlju i na katu kuće potpuno uređeni, zamijenjeni su svi prozori i balkonska vrata, razvedene su električne i vodovodne instalacije i centralno grijanje, na kuću je stavljena fasada, umjesto drvene stavljena je nova rostfrei balkonska ograda, a umjesto salonit-ploča na krovu, stavljen je crijep.
Renovirana kuća Ive Ćosića Josinog (g. 2014.)
164
Sve je lijepo i moderno uređeno i opremljeno, samo ne bi valjalo da kuća ostane neiskorištena. Nadati se da i neće. Dosad je bilo poteškoća sa smještajem kada bi se Ćosići okupljali u većem broju, osobito u vrijeme godišnjih odmora i Stranjansko-matoševačkih godišnjih susreta, a odsad će se imati gdje ugodno smjestiti i boraviti.
Ane Domić r. Blažević, Markova, sagradila sebi kuću u Stranjanima Ane Domić, pok. Marka i Anđe Blažević, koja živi u Rijeci, u zadnje vrijeme je rado i češće dolazila u Stranjane. Kako je stara kuća na Čardaku, u kojoj je Ane rođena, u ruševnom stanju i neuslovna za boravak, Ani je gostoprimstvo pružala Luce Bogdanović, Ićina. Ane je željela imati neki svoj kutak, pa je razmišljala i konačno odlučila da sebi nešto podigne na vlastitoj zemlji. Godine 2013. je krenula u izgradnju omanje kuće, veličine 7x4 m. Te godine je kuća s predulazom i visokim potkrovljem ozidana i pokrivena, a 2014. unutra je ožbukana, ugrađena je stolarija, i razvedena struja. Anina nedovršena kuća (g. 2014.)
Kako već bude imala sredstava, predviđa se uređivanje kupatila, dovođenje vode, priključivanje struje i nabavka najnužnijeg namještaja.
Mirko Majdandžić, Ivin (Kajkin), želi se vratiti u Matoševce Kuća i sve druge zgrade Mirka Majdandžića, Kajkinog, u Matoševcima, nakon rata i njegova odlaska u Hrvatsku do temelja su porušene. On se sa suprugom Dragicom želio vratiti na svoju starinu, ali bez kuće nije imao gdje. Zato se obratio na hrvatsku Vladu molbom za pomoć u građevinskom materijalu, spreman da kuća sa sinovima sam gradi. Molba je prihvaćena, ali se više godina uzaludno čekalo da građevinski materijal bude i isporučen. Mirko i sinovi nisu stajali skrštenih ruku, nego su češće dolazili iz Hrvatske, raščišćavali svoju zemlju i teren na kojem bi se gradila nova kuća. A da bi u tim zgodama imali gdje boraviti, pogotovo ako bi ostajali više dana, 2008. godine su
165
podigli manju drvenu baraku u Ružićima, na zemlji Mirkova brata Ljubomira, koju su kasnijom dogradnjom proširili. Za boravak u baraci i noćivanje u njoj, makar u ljetno vrijeme, pribavili su i nešto najnužnijeg namještaja, a dio je dobiven od Caritasa banjolučke biskupije.
Baraka podignuta u Ružićima, pokraj nekadašnje kuće Ljubomira Majdandžića (g. 2011.).
Kad se vidjelo da će teško išta biti od pomoći hrvatske Vlade, a ukazala se mogućnost da izgradnju nove kuće preuzme Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, Mirko je u proljeće 2012. podnio spomenutom Ministarstvu pismeni zahtjev s odgovarajućom dokumentacijom. Zahtjev je pozitivno riješen, ali se opet moralo čekati, i gradnji kuće se pristupilo istom u jesen 2014. Nije se, međutim, kuća gradila na starom kućištu u Batkovićima, nego je odlučeno da se gradi u Ružićima, uz naprijed spomenutu baraku. Gradnja je započela u mjesecu studenom, i svi poslovi, „po sistemu ključ u bravu“ obavljeni su prije početka zime.
Nedovršena kuća Mirka Majdandžića (g. 2014.)
Ako se dalje sve bude odvijalo po planu i želji, Mirko sa suprugom Dragicom će se u 2015. godini moći povrati, ako ne na nekadašnje svoje kućište, a ono barem u rodno selo Matoševce.
166
OBNAVLJANJE KATOLIČKIH SVETIH ZNAMENJA
Nova crkvica u Stranjanima Nakon što su Hrvati katolici 1995. godine istjerani iz Stranjana i Matoševaca, neki Srbi došljaci u ta i obližnja sela, a možda i netko od domaćih, teško su demolirali i devastirali kapelu sv. Franje Asiškog u Stranjanima. Stoga, kad se u Stranjane i Matoševce vratilo nekoliko prognanika, koji zbog svoje dobi i nedostatka prijevoznih sredstava nisu bili u mogućnosti nedjeljom ići na misu u župnu crkvu u Barlovce, počelo se razmišljati o obnavljanju kapele. Kad je utvrđeno da su oštećenja na kapeli mnogo teža nego što se zaključivalo prema onome što se na prvi pogled moglo vidjeti, te da bi to iziskivalo ulaganje znatnijih materijalnih sredstava, biskup Franjo Komarica je s biskupijskim ekonomom zaključio da bi bilo bolje staru kapelu posve srušiti, a umjesto nje podići manju crkvica. Uskoro je plan za crkvicu bio gotov, a izradio ga je ing. Isak Medić, arhitekt koji živi u Sarajevu, a odabran je i izvođač radova, građevinska firma d.o.o. „Instalacije”, iz Sanskog Mosta. S početkom radova čekalo se nešto duže zbog kišnog vremena. Rušenje stare kapele je započelo 3. listopada 2002. godine, i obavljeno je u nekoliko sljedećih dana. Čišćenje terena, a zatim kopanje zemlje za temelje, postavljanje armature i betoniranje temelja obavljeno je tijekom studenoga 2002., a tada je, zbog lošeg vremena i nastupa zime, rad morao biti prekinuti. Krajem mjeseca ožujka 2003., s dolaskom toplijeg vremena, radovi su nastavljeni. Najprije je nasuta zemlja i izlivena mrtva ploča, a zatim je prvih dana travnja započelo zidanje. Do kraja toga mjeseca završeno je zidanje do krova, izliven gornji vijenac, podignut krov, izvana nabačena žbuka i započelo zidanje zvonika, a tijekom svibnja ozidan je zvonik i u njega postavljeno zvono koje je bilo na metalnoj konstrukciji uz prijašnju kapelu, crkvica iznutra ožbukana i okrečena, stavljen strop od brodskog poda, ugrađena stolarija i postavljene elektroinstalacije, te također izbetonirana pristupna staza od ceste do ulaza u crkvicu. Dimenzije crkvice su 7,50x5,80 m. Ukupna površina je oko 35 m2, a od toga prostor za vjernike je nešto veći od 24 m2. Prednja strana je malo izbočena za oltar. Ispred ulaznih vrata u crkvicu, na četiri drvena potporna stupa, natkriveni je trijem, veličine 8,50 m2. Osim izgradnje crkvice obavljani su i drugi poslovi. Iznad crkvice je raščišćen prostor i izlivena niska betonska podzida, a oko crkvice je nasuta zemlja i poravnat teren, postavljena je željezna kapija na ulazu u prostor crkvice, u crkvici su postavljene podne keramičke pločice, izrađen manji drveni oltar, postavljene male klupe za sjedenje i klečanje, postavljene postaje križnoga puta, a također su nabavljeni manji kipovi sv. Franje i Srca Marijina, dar Marka Blaževića, Mirkovog, i Marice Milaković r. Marić, te crkvica priključena na električnu mrežu i u nju uvedena struja. Svi navedeni radovi obavljeni su u vrijeme župnika fra Mije Rajiča. Gradnju crkvice je financirao ekonomat banjolučke biskupije, ali treba istaknuti da su se svojim dobrovoljnim prilozima za unutarnje uređenje crkvice i za njezino opskrbljivanje potrebnim namještajem iskazali mnogi Stranjančani i Matoševljani, njih oko 50.
167
Crkvica u Stranjanima, prije dogradnje sakristije (g. 2005) Za vrijeme župnika fra Duje Ljevara, godine 2012. je na crkvici zamijenjen krov i umjesto crijep stavljen lim, a 2013. je s gornje strane dograđena manja prostorija koja služi kao sakristija.
Grobljanska kapela u Batkovićima Duže vremena o Batkovića groblju nije vođena nikakva briga, te je ono bilo zapušteno i osvojila ga je drača i trnje. Istom je u travnju 2003. groblje donekle uređeno zaslugom Josipa Anušića, sina Jure i Zore r. Batković, iz Kuljana, koji trenutno živi u Hrvatskoj.
Obnovljena kapela na Batkovića groblju (g. 2006.)
168
Otkad se 1. svibnja 2004. započelo s blagoslovom polja i slavljenjem mise na Batkovića groblju, oni čiji su praroditelji, roditelji i rodbina tu sahranjeni, počeli su pokazivati više brige za svoje groblje. Novčanim prilozima koje su tada dali, a davali su i kasnije, omogućili su da se kapela početkom kolovoza 2004. pokrije, okreči i na nju postave nova drvena vrata. Pokrivanje kapele su uradili Marko Bogdanović, Ićin, i Mile Debeljak, Tomin. U proljeće 2006. godine groblje je ograđeno žičanom mrežom, ali su već u ljeto iste te godine dio ograde nepoznati kradljivci skinuli i odnijeli. Sljedeće godine ograda je na tom mjestu ponovno postavljena. Za popravljanje kapele i ograđivanje groblja novčane dobrovoljne priloge je dalo oko 25 darovatelja, uglavnom Batkovića.
Kapela na Batkovića groblju, s metalnom konstrukcijom i zvonom na njoj (g. 1010.)
U ljeto 2010. na Batkovića groblju, pored ulazne kapije, podignuta je metalna konstrukcija i na nju postavljeno zvono težine 20 kg. Za to su najzaslužniji Pajo Batković, Perin, i Pero Batković, Milin, a svoje novčane priloge su dali i neki drugi Matoševljani, a također i Stranjančani. Međutim, zvono nije dugo ostalo na svom mjestu; nepoznati lopovi su ga u ljeto 2012. skinuli i odnijeli.
Grobljanska kapela na Gradini Od vandala nije bilo pošteđeno ni groblje Gradina. Odnijeli su nekoliko nadgrobnih spomenika i žičanu ogradu. Zauzimanjem župnika fra Ive Orlovca groblje je ponovno ograđeno. Srećom, nisu bili odneseni, niti su bili polomljeni betonski stupovi, pa su se za ograđivanje iziskivala manja novčana sredstva. Nabavljena je mreža od pocinčane žice i postavljena u kolovozu 2004. Početkom rujna te godine postavljene su i dvije metalne kapije, s gornje strane veća –
169
dvokrilna, da mogu ući automobili, i ulaz za pješake, a s donje strane manja, samo za pješake. Kapije su izradili i postavili Ivo Blažević, Josin, i Ivo Blažević, Franjin, a pomagao im je Mile Debeljak, Tomin. Metalna konstrukcija zvonika koji je stajao kraj kapele u Stranjanima, budući da tu više nije bila potrebna, početkom srpnja 2005. godine dignuta je i prevezena te postavljen na groblju Gradini. U vrijeme župnika fra Duje Ljevara na kapeli je u kolovozu 2007. promijenjen krov i produžen naprijed iznad ulaza za više od dva metra, te stavljena nova vrata i limarija, a u rujnu je na metalnu konstrukciju zvonika podignuto i zvono težine 60 kg., koje je nabavio i poklonio Mato Majdandžić, Jurin, sa suprugom Elenom.
Kapela na groblju Gradina (g. 2007.)
Dobrovoljne novčane priloge za radove na groblju u vrijeme župnika fra Ive Orlovca i fra Duje Ljevara dalo je više od 70 Stranjančana i Matoševljana. Povratnici u Stranjane i Matoševce, a najviše Mile Debeljak, sada pokojni, i Mare Milina, te Luce Bogdanović, kao i Markan Blažević, Milinčin, svoj doprinos su davali, i nastavljaju davati time što više puta godišnje groblje kose i čiste te uredno održavaju.
Ponovno podizanje 'kipa' na Pranjića raskršću u Stranjanima Stariji Stranjančani i Matoševljani se sjećaju ‘kipa’ i raspela na Pranjića raskršću u Stranjanima, ozidanog od kamena. Njega je 1945. podigao Andrije Tubić, kao ispunjenje svoga zavjeta iz vremena Drugog svjetskoga rata. Međutim, u zemljotresu 1969. ‘kip’ se srušio. Tada nije obnovljen, jer se razmišljalo o skorom podizanju kapele u Stranjanima. A pitanje obnavljanja 'kipa' ni kasnije, sve do najnovijeg vremena, više se nije pokretalo. Istom negdje sredinom godine 2004. čuo se prijedlog Stranjančana koji više ne žive u Stranjanima, da se ‘kip’ na Pranjića raskršću ponovno podigne. U taj posao 170
se krenulo u lipnju 2005. Raščišćen je teren gdje je ranije stajao ‘kip’, a također poravnat i teren oko ‘kipa’. Mile Debeljak je nabavio potreban materijal, a betoniranje podloge i zidanje ‘kipa’ fasadnom ciglom je započelo početkom srpnja i završeno je za 10-ak dana. Dimenzije su mu 117x91x175 cm, a udubljenja ili niše za raspelo 67x53x77 cm. Uz pristanak Feliksa Batkovića i Jelice, Kajčine, ‘kip‘ je s ruba puta malo uvučen u Kajčinu bašču.
'Kip' na Pranjića raskršću (g. 2009.)
Čitavo vrijeme dok je ‘kip’ rađen, Mile Debeljak je nadgledao posao i pribavljao što je bilo potrebno. Početkom svibnja 2006. on je sa Stipom Grozdinim podigao drvenu ogradu kakao bi se spriječilo da se ‘kipu’ približavaju ovce i koze, a također i autobus koji tu ima svoju stanicu. Za podizanje ‘kipa’, tj. čišćenje i uređenje prostora, nabavku potrebnog materijala i plaćanje majstora, te ograđivanje, veći dio potrebnih novčanih sredstva prikupio je od Stranjančana u Wiesbadenu, u Njemačkoj, Stjepan Pranjić (Braco), pok. Stipe i Mare, a svoje priloge je dalo i više sudionika kod blagoslova ‘kipa’.
Obnovljen ‘kip‘ na Ravnici u Matoševcima U prošlom ratu (1992.-1995.) nije od vandalizma bio pošteđen ni ‘kip’ na Ravnici u Matoševcima. Lik raspetog Krista je skinut s križa i bačen u obližnju šumicu, a željezna rešetka koja je zatvarala nišu s raspelom skinuta je i odnesena. 171
Nakon što je ponovno podignut ‘kip’ u Stranjanima, pristupilo se također obnavljanju ‘kipa’ na Ravnici u Matoševcima. U kolovozu 2005. teren je raščišćen, oštećenja na kapeli popravljena, a zatim je na novi drveni križ postavljeno oveće raspelo od metala. Radi zaštite ‘kipa’, bilo je potrebno ograditi ga. To je krajem travnja 2006. i urađeno, a drvenu ogradu i kapiju postavili su Mile i Marica Debeljak.
'Kip' na Ravnici, u Matoševcima (g. 2006.)
Obnovljen 'kip' na Danۥlovom brdu Oštećeni ‘kip’ na Danۥlovom brdu u Matoševcima, kojeg je 1972. podigao Petar Debeljak, Jos'pov, obnovili su početkom rujna 2005. Josip, Mato i Mile, sinovi pok. Petra Debeljaka. Betonsku kućicu na betonskom podnožju pokrili su novim limom, a u kućicu stavili omanji Gospin kip, i zatvorili ga staklenim prozorčićem.
Gospin kip 'krajputaš' u Matoševcima, na Dan'lovom brdu (g. 2008.)
172
Veliki drveni križ u Batkovićima učvršćen u zemlji Velikom drvenom križu u Batkovićima prijetila je opasnost da padne, jer je dio koji se nalazio u zemlji istrunuo. Zato se Mile Debeljak, Sekin, pobrinuo da se u zemlju ukopa betonski držač, koji inače služi za učvršćivanje drvenih bandera za struju, i križ je sada uz njega pričvršćen i stabilan.
Drveni križ u Batkovićima (g. 2009.)
Podignut križ u Ljevarima Kada su 2005. godine obnavljani 'kipovi' - križevi 'krajputaši' - u Stranjanima na Pranjća raskršću, i u Matoševcima na Ravnici, rodila se ideja i zamisao kod nekih od Ljevara, a naročito se tom mišlju bavio i pok. Mile Debeljak, Sekin, da se jedan križ podigne i u Ljevarima. U ljeto 2009. to je i ostvareno, i na uzvišici 'kod cera', na zemlji Mande Bogdanović, r. Ljevar - Njemčeve, podignut je željezni križ s betonskim podnožjem, visine 5,5 m iznad zemlje i širine poprečnih krakova ukupno 2,5 m. Na križ je na strani koja gleda prema Gradini, točnije Božinjcu, postavljena neonska rasvjeta (3 okomite i dvije vertikalne neonske cijevi dužine po 120 cm), i može se vidjeti iz pravca crkvice u Stranjanima i iz Ružića u Matoševcima, a najbolje od kuća s Čardaka. Novčane priloge za podizanje križa, prigodom Stranjansko-matoševačkih susreta dao je 31. srpnja 2009. veći broj Stranjančana i Matoševljana, koji su sudjelovali na misi i blagoslovu novopodignutog križa, a neki su to učinili kasnije. Svojim dobrovoljnim radom su se oko podizanja križa angažirali Ilija Ljevar, Vidov, Stipo Vulić, Grozdin, Rudo Ćosić, Josin i fra Velimir.
173
Metalni križ s električnom rasvjetom, u Ljevarima (g. 2009.)
U mjesecu srpnju 2012. Josip Ljevar, Markov, poklonio je Gospin kip, koji je postavljen u podnožje križa, a svečano je blagoslovljen 28. srpnja, prigodom devetih Stranjansko-matoševačkih susreta.
174
GODIŠNJI STRANJANSKO-MATOŠEVAČKI SUSRETI, DANI KADA STRANJANI I MATOŠEVCI OŽIVE I PJESMA SE ZAORI Neki od prognanih Stranjančana i Matoševljana dolaze od vremena do vremena u rodni kraj, da obiđu i pogledaju što je još ostalo od njihovih kuća, ili da izvade kakav dokument bilo u Barlovcima, svojoj nekadašnjoj župi, ili u kojem uredu gradske i općinske administracije u Banjoj Luci, Dragočaju ili Zalužanima. Ima i onih koji dolaze češće da kod svojih kuća i štogod urade. Mnogi se, međutim, nađu u svom kraju na godišnjim susretima Stranjančana i Matoševljana, koji se od 2004. održavaju svake godine krajem mjeseca srpnja. Ideju o uvođenju i održavanju susreta Stranjančana i Matoševljana u njihovom rodnom kraju, iz kojega su 1995. protjerani, ili kojeg su još ranije, zbog različitih razloga po vlastitoj odluci napustili i potom živjeli najviše u Hrvatskoj, a mnogi i širom Europe, pa i svijeta, pokrenuli su Marinko Majdandžić, Tomin, i Pero Pranjić, Mirkov. Kad su uvidjeli da za tu zamisao među Stranjančanima i Matoševljanima postoji veliko zanimanje i podrška, donesena je odluka i oglašeno je da će se u petak i subotu 23. i 24. srpnja 2004. održati u Stranjanima, u bari Angele Šukalo r. Pranjić, Mijatovčine, Stranjansko-matoševački susreti, i pozvali su da na toj manifestaciji sudjeluju svi Stranjančani i Matoševljani koji žele i mogu. Odziv je bio vrlo dobar i na tim prvim Susretima bilo je nazočno oko 250 osoba, pristiglih iz više država Europe, tako iz: Švedske, Danske, Nizozemske, Njemačke, Francuske, Švicarske, a ponajviše iz Hrvatske. Nekima od njih je to bio i prvi dolazak u rodni kraj nakon 10-ak i više godina. Došle su i cijele obitelji, tako da su roditelji sa sobom doveli i svoju djecu, rođenu u mjestima njihova sadašnjeg boravka ili prebivališta.
Sudionici prvih Strajansko-matoševačkih susreta, s biskupom Komaricom 2004. godine.
Uvidjelo se da za ovakva okupljanja i manifestacije postoji veliko zanimanje te je odlučeno da se s njima svake godine nastavi, i da to postane tradicija. To se i
175
ostvarilo, pa su drugi Stranjansko-matoševački susreti održani u subotu 23. srpnja 2005.; zatim treći u subotu 29. srpnja 2006.; četvrti u subotu 28. srpnja 2007.; peti u subotu 26. srpnja 2008.; šesti u subotu 1. kolovoza 2009.; sedmi 31. srpnja 2010.; osmi, u dva dijela, na 16. srpnja 2011. godine za Stranjančane koji žive i rade u Njemačkoj i još nekim zemljama zapadne Europe, a 30. srpnja 2011. godine okupili su se Matoševljani i dio Stranjančana iz Švicarske i pretežno iz Hrvatske; deveti su održani 28. srpnja 2012; a deseti 27. srpnja 2013. Na drugim Stranjansko-matoševačkim susretima bilo je oko 200 sudionika, a toliko i na trećim; na četvrtim ih je bilo oko 170, a na petim oko 220. Najviše ih je došlo na šeste Susrete, i bilo ih je više od 350, a na sedmim oko 300 osoba, te na osmim, u oba termina, oko 220 osoba. Na devetim Susretima se okupilo oko 250 sudionika; a na desetim – jubilarnim, kada ih se očekivalo najviše, bilo ih je svega oko 130, dotad najmanje otkad se Susreti održavaju.
Vjernici prisustvuju blagoslovu 'kipa' na Pranjića raskršću, 2005. godine.
Dio sudionika trećih Stranjanskomatoševačkih susreta, poslije svete mise 2006. godine.
176
Sudionici na četvrtim Stranjansko-matoševačkim susretima, 2007. godine.
Sudionici na misi na petim Stranjansko-matoševačkim susretima, 2008. godine.
Vjernici sudjeluju kod svete mise u Ljevarima na šestim Stranjansko-matoševačkim susretima, 2009. godine
177
Sudionici sedmih Stranjansko-matoševačkih susreta, ispred križa u Ljevarima, 31. srpnja 2010. godine.
Poslije mise kod crkvice u Stranjanima, na osmim Susretima, 16. srpnja 2011.
178
Sudionici osmih Susreta kod križa u Ljevarima, poslije mise, 30. srpnja 2011.
Sudionici na misi kod križa u Ljevarima prigodom devetih Susreta Stranjančana i Matoševljana 28. srpnja 2012 godine.
179
Sudionici na misi kod križa u Ljevarima prigodom desetih Susreta Stranjančana i Matoševljana 27. srpnja 2013. godine
Skupina sudionika desetih Susreta Stranjančana i Matoševljana 2013. godine, među kojima je dio onih koji su sudjelovali na svim prethodnim Susretima
180
Prvih godina održavanja Susreta sudionici na njima su dolazili većinom petkom ili subotom, a odlazili subotom uvečer ili u noći. Posljednjih godina dosta ih je dolazilo i ranije, a odlazili su nedjeljom. Ako nisu ostajali na Susretima samo jedan dan, smještaj za noćenje su pronalazili kod povratnika u Stranjane i Matoševce, ili u svojim kućama, ako su sačuvane čitave i u dobrom stanju. Za Susrete nije pravljen nikakav poseban program, ali je svaki put prigodom tih Susreta za sudionike slavljena sveta misa, prve tri godine kod crkvice sv. Franje u Stranjanima, zatim dva puta u Angelinoj bari, gdje su se svi Susreti dosad i održavali, a 2009. u Ljevarima, kad je blagoslovljen i novopodignuti križ, te na istom mjestu također svih sljedećih godina, s tim da je 2011. za prvu skupinu misa bila ponovno kod crkvice. Svetu misu su predvodili župnici fra Ivo Orlovac i fra Dujo Ljevar, na drugim Susretima 2005. godine biskup Franjo Komarica, na šestim ponovno fra Ivo Orlovac, kao gvardijan na Petrićevcu, a na sedmim 2010. fra Anđelko Barun, gvardijan i Livnu, nekadašnji kapelan u Barlovcima. Na devetim Susretima misu je predvodio vlč. dr. Anto Orlovac, generalni vikar banjolučke biskupije, a na desetim fra Marko Semren, pomoćni biskup u Banjoj Luci.
Biskup Komarica u razgovoru sa sudionicima prvih Susreta Stranjančana i Matoševljana 24. srpnja 2004.
Biskup Komarica je 24. srpnja 2004. došao uvečer, da barem pozdravi sudionike prvih Susreta. Godine 2005. je među sudionike Susreta u predvečerje s biskupom Komaricom došao i gosp. prof. Ivo Tomljenović, dopredsjednik Republike Srpske, koji je tu funkciju obavljao kao predstavnik hrvatskog naroda. 181
Misu pred crkvicom u Stranjanima slavi župnik fra Ivo Orlovac, 2004. godine.
Vjernici čekaju početak svete mise prigodom petih Susreta Stranjančana i Matoševaljana, 2008. godine.
Župnik fra Dujo Ljevar slavi svetu misu prigodom petih Susreta, 2008. godine.
182
Fra Dujo Ljevar, župnik, i fra Ivo Orlovac, gvardijan na Petrićevcu, slave svetu misu prigodom blagoslova križa u Ljevarima, na šestim Stranjanskomatoševačkim susretima, 2009. godine.
Fra Ivo Orlovac kadi novi križ prigodom njegova blagoslova, u Ljevarima, 2009. godine
Fra Anđelko Barun, nekadašnji kapelan u Barlovcima, pozdravlja vjernike u Ljevarima na početku svete mise, 31. srpnja 2010. godine.
183
Fra Dujo, župnik, započinje misu u Ljevarima, kod križa, 30. srpnja 2011.
Okupljeni vjernici na devetim Stranjansko-matoševačkim susretima u očekivanju početka svete mise kod križa u Ljevarima, godine 2012.
Vlč. Anto Orlovac, s fra Dujom i fra Antom Ivanović, započinje kod križa u Ljevarima svetu misu prigodom devetih Susreta 2012. g.
184
Blagoslov Gospinog kipa ispred križa u Ljevarima 28. srpnja 2012. godine.
Biskup fra Marko Semren započinje svetu misu prigodom desetih Susreta 2013. godine
Biskup Komarica se obraća nazočnima na Susretima 2005. godine, a s njegove desne strane su gosp. Ivo Tomljenović i fra Ivo Orlovac.
185
Ivica i Ivanka, sin i kći Paje i Zore-Ruže Blažević, na prvim Stranjansko-matoševačkim susretima, 2004. godine.
Joso Ćosić, Jos'pov, najstariji sudionik prvih Susreta 2004. godine.
Tomo Majdandžić svira na harmonici i zabavlja okupljene na prvim Susretima, 2004. godine.
186
Ivo Batković, Marka Mate Rajnog, sa suprugom Dubravkom i kćerima, 2005. godine.
Pero i Marinko Majdandžić, Tomini, prof. Ivo Tomljenović, dopredsjednik RS, i Pero Pranjić, Mirkov, 2005. godine
Ivo Blažević, Vladin, s djecom Markom i Oliverom, i Ana, kći Marija i Antonele Ćosić, 2005. godine.
187
U prvom planu lijevo Nada Batković, Markova, i Ana Ljevar, Ivina, a desno Finka i Mato Josipa Ćosića, g. 2006.
U prvom planu: Ferdo i Mato Nike Blaževića, i Zoran Ive Pranjića, lijevo, a fra Dujo Ljevar, desno, 2006. godine.
Biljana i Tomo Debeljak s djecom Andrejom i Nikolinom, a s njima Ivo Blažević, Franjin, drugi s lijeva, i Josip Debeljak, Petrov, prvi s desna, 2006. godine.
188
Curice iz Batkovića se druže i na svoj način zabavljaju, 2006. godine.
Anto Batković, Josin, s unukama Ivice Blaževića, Ivinog, 2006. godine.
‘Harmonikaš’ Vlado Batković, Mirkov, na Susretima 2007. godine.
189
S lijeva na desno: Marko Ljevar, Perin, Marko Bogdanović, Ićin, fra Dujo Ljevar, Ljuba Blažević, Ivina, i Ane Bogdanović, Markova, 2007. godine
Rodbina Ćosića, Pranjića i Blaževića, na Susretima 2008. godine
U prvom planu, s lijeva na desno: Stjepan-Braco Pranjić, Stipin, Zora-Ruža Blažević, Pajina, Ankica Pranjić, r. Ćosić, supruga Stjepanova, i Sanda Brkić, Franjina, 2008. godine.
190
Ručak sa svećenicima fra Ivom Orlovac i fra Dujom Ljevar, kod Branka i Mire Špoljarić, r. Ljevar, nakon svete mise u Ljevarima godine 2009.
Biskup fra Marko Semren i župnik fra Dujo Ljevar na ručku kod Mire i Ruže kćeri pok. Ilije i Ane Ljevar, nakon mise kod križa u Ljevarima, prigodom desetih Susreta 2013. godine,
S lijeva na desno: fra Velimir Blažević, Ljubica Soldo r. Majdandžić, Stipo Blažević, Josin, i Bosiljko Majdandžić, Markov, 2010. godine.
191
S lijeva na desno: Snježana Gladić r. Majdandžić, Bosiljkova, Stipo Blažević, Josin, i Zora-Ruža Blažević, r. Pranjić, Pajina, 2010. godine
Slavenko Blažević, Pajin, poslužuje ‘uzvanike’ na večeri, 2007. godine.
S desne na lijevu stranu: Zoran Ćosić, Rudin, Ljilja, kći Finke Ljevar, r. Ćosić, i Silvana Mate Ćosića, 2007. godine.
192
Osvježavanje pod šatorom,, s desna na lijevo:: Marko Ćosić, Stjepan-Braco Pranjić, Dragan i Janja Mijatović, r. Blažević, 2009. godine
Ćosić Ivo, Josin, krijepi se ćevapima, dok brat Marko iza leđa promatra, a drugi razgovaraju, 16. srpnja 2011.
Tomo Debeljak, Mile Sekinog, i Mile Debeljak, Perin, pripremaju kotlovinu, 30. srpnja 2011.
193
U Matoševcima, kod Mile i Josipa Debeljaka, iščekivanje ručka/večere, 30. srpnja 2011.
Mato Blažević, Nikin, i Vlado Blažević, Josin, sjede a Rudo Ćosić, Josin, stoji, 2012. godine.
Debeljaci iz Matoševaca, u velikom broju, na Susretima 2012. godine.
194
Ivica Blažević, pok. Paje, i supruga Dragana r. Slipčević, sa sinčićem i kćerkicom Davidom i Lucijom, najmlađim sudionicima 9. Susreta, 2012. godine.
Mato Ćosić, Josin, s unukom Emom, 2012. godine
Anđa Blažević, Vladina, s unukama Anom i Ninom u narodnim nošnjama koje je Anđa izradila, 2013. godine
195
S lijeva na desno: Slavenko Blažević, Pajin, supruga Nike Bijelića, Niko Antuna Bijelića, Zlata Pranjić, supruga Zoranova, Zoran Pranjić, Franjin, Marica Debeljak, Milina, Zoran Pranjić, Ivin, Lela Pranjić, supruga Ivanova, Jelica Ljevar, supruga Markova i Ane Blažević, supruga Markova, na 10. Susretima 2013. godine
Tijekom dosadašnjih Susreta redovito je, osim 2011. godine, odigravan nogometni turnir s više ekipa, sastavljenih od Stranjančana i Matoševljana, a večernji i noćni sati su se provodili u pjesmi, bilo na zajedničkom druženju u Angelinoj bari, bilo po skupinama kod kuća u Stranjanima i Matoševcima.
Prizor s nogometne utakmice, 2004. godine
196
Stranjanski i matoševački ‘veterani‘, pojačani s nekoliko 'juniora', 2004. godine.
Biskup Komarica sa stranjanskim 'nogometašima’, 2005. godine
'Žabci', ekipa stranjanskih dječaka, 2006. godine.
197
Matoševački 'nogometaši' iz više generacija, 2007. godine
Nogometna utakmica 2012. godine
Nogometna utakmica 2013. godine
198
Gledateljice i navijačice na nogometnoj utakmici, 2008. godine
Svi koji su dolazili sa strane, donosili su sa sobom hranu i piće, ali se moglo dobiti pečenja i pića također kod Vite Šipke i Josipe r. Kočić, koji su svih godina uz igralište podizali šator i u njega postavljali stolove i klupe. Stranjansko-matoševački susreti su prolazili u dobrom raspoloženje i u najboljem redu. Njima su se radovali ne samo Stranjančani i Matoševljani raspršeni po Hrvatskoj i Europi, kojima je to bila prilika da se okupe na jednom mjestu, u svom rodnom kraju, nego i povratnici u Stranjane i Matoševce, jer su im barem u toj prigodi dolazili u posjetu njihovi najbliži i najmiliji. Neki su dolazak u Stranjane ili Matoševce koristili i da obiđu Batkovića groblje i groblje na Gradini, i da se pomole na grobovima svojih najmilijih.
199
STRANJANSKO-MATOŠEVAČKI LIST »NAŠ ZAVIČAJ« Godine 2001. u mjesecu kolovozu pokrenut je list Naš zavičaj, s podnaslovom: Stranjani i Matoševci – nekad i sad. Cilj je bio Stranjančane i Matoševljane koji su morali pod prisilom napustiti svoje domove tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1992.-1995., i sada se nalaze pretežito u Hrvatskoj, povezivati na neki način s rodnim krajem i onima koji su se u njega povratili i sada u njemu žive. Zato su se u listu donosile vijesti o onima koji su se vratili u Stranjane i Matoševce, i kako žive, o važnijim ili zanimljivijim događanjima u selima, o različitim vjerskim slavljima i svečanostima, i sl. Isto tako su u njemu objavljivani i kraći prikazi i podsjećanja na neka zbivanja i prilike u prošlosti tih sela, da bi se o njima sačuvala uspomena za buduće naraštaje.
Naslovna stranica 1. broja, iz mjeseca kolovoza 2001. g.
Od pokretanja Našeg zavičaja pa do sada (početak 2015. g.) izašlo je 97 brojeva. List je pripreman na računalu i umnožavan fotkopiranjem, u početku i do 60 primjeraka a u posljednje vrijeme u manje od 50, a izlazio je od kolovoza 2001. do travnja 2002. svakog mjeseca po jedan broj, zatim su u jednom mjesecu izašla dva broja, a od lipnja 2002. pa dalje list je izlazio, kako-kad, jednom mjesečno ili jednom u dva mjeseca do svibnja 2009., a zatim najčešće jedanput u dva ili tri mjeseca. Većinom je imao po 4 stranice, a ponekad po 6 ili 8 stranica. Uz tekstove često su donošene i fotografije koje su ilustrirale ono o čemu je pisano. Zahvaljujući Marinku Majdandžiću, u Njemačkoj, većina brojeva Našeg zavičaja je stavljena i na njegovu web stranicu na Internetu (www.stranjani.de), a
200
svi su brojevi postavljeni i na blog fra Velimira Blaževića (fravelimir.blogspot.com), koji list i priređuje, te su na taj su način postali dostupni mnogima širom svijeta. Naslovna stranica br. 57, siječanj 2008. godine
Naslovna stranica br. 93, svibanj 2014. godine
Želja je bila da se u Našem zavičaju objavljuju vijesti i prikazi također o događajima i životu Stranjančana i Matoševljana vani, i daleko od rodnog kraja, ali na poziv da se o tome šalju pisani prilozi, nije bilo odaziva, pa su takvi prikazi i vijesti izostale. Naš zavičaj je, vjerujem, opravdao svoje postojanje, ali će ipak uskoro (vjerojatno sa 100. brojem) prestati izlaziti, ponajviše zbog toga što je manje zbivanja o kojima bi se moglo pisati, a koja bi još zanimala prognane i odseljene Stranjančane i Matoševljane.
201
BUDUĆNOST SE NE ČINI SVIJETLOM Po ovome što je na prethodnim stranicama rečeno i na jednom dijelu fotografija viđeno, reklo bi se da sve nije tako crno. Stranjanska i matoševačka zemlja, što je veoma važno, nije rasprodavana (osim u par slučajeva) i imanja nisu zamjenjivana, a oni koji su bili zauzeli stranjanske i matoševačke kuće i nekad u njima boravili, uglavnom su ih napustili. Po sporazumu s vlasnicima, još srpske izbjeglice borave u jednoj stranjanskoj kući (Pere Majdandžića, sina Tominog). Što čini današnju sliku, osobito Stranjana, još uvijek živopisnom, privlačnom i mnogima dragom? - S mnogo napora i entuzijazma nekolicine povratnika, Stranjanima i Matoševcima je ponovno udahnut život. - Dakako, puno u tom pogledu znače i povremeni dolasci većeg broja Stranjančana i Matoševljana, naročito onih koji svoje, još stojeće kuće, ne zapuštaju, nego ih koliko-toliko održavaju ili djelomično obnavljaju. - Stranjani i Matoševci kao da posve ožive u vrijeme ljetnih godišnjih susreta Stranjančana i Matoševljana, kada dođu mnogi kojima je to i jedina prilika da posjete svoj rodni kraj, ili rodni kraj svojih roditelja. - Vedriju sliku Stranjana i Matoševaca upotpunjuju i katoličke svetinje koje su podignute ili obnovljene i koje se lijepo održavaju: crkvica, groblja i grobljanske kapele, kipovi 'krajputaši' i novopodignuti križ u Ljevarima. Postavlja se samo pitanje: Hoće li se ta pozitivna događanja nastaviti, i do kada? Sve bi bilo izglednije kada bi postojala nada da će biti još povratnika, osobito mlađih, u Stranjane i Matoševce. Međutim, u sadašnjoj situaciji, političkoj i ekonomskoj, to se ne može očekivati. Prognani će dolaziti u obilazak svojih porušenih kuća i svoga zavičaja dok još bude ostataka i tragova od tih kuća, i dok još bude u životu onih koji su proživjeli dramu i tragediju izgona iz rodnog kraja. A kasnije? - Doista je upitno i malo vjerojatno da će još nekoga zanimati i privlačiti opustjelo ognjište i u trnje zarasli temelji kuća njegovih roditelja ili predaka. - Na jednak način se može razmišljati i zaključivati o podržavanju i gašenju tradicije održavanja godišnjih Stranjansko-matoševačkih susreta. S obzirom na sve to, ne treba zatvarati oči pred stvarnošću, i ne treba gajiti iluzornih nadanja! * * * Život nekog kraja i njegova budućnost ogledaju se u njegovu stanovništvu. A evo kako u tom pogledu sada (početkom 2015. godine) izgledaju Stranjani i Matoševci. U Stranjanima žive: 1. Marko Blažević, Milin 2. Slavko i Mande Blažević 3. Anto i Ruža Bogdanović 4. Luce Bogdanović, Ivina 5. Rudo i Anđelka Ćosić 202
6. Slavko Ljevar, Pejin Osim povratnika, tu su još: 7. Kata Budić r. Pranjić 8. Marica Milaković r. Marić, s mužem Marinkom 9. Marina Rogić, sestrična pok. Jele r. Pranjić, s mužem Žarkom - ukupno 14 osoba. Dobar dio godine u svojoj kući provedu također: Vlado Blažević, Josin, sa suprugom Anđom r. Pranjić. U Matoševcima žive: 1. Marica Debeljak, Milina 2. Borislav i Ljilja Blažević 3. Augustin (Jago) Batković, Markov, u kući Drage Majdandžića, Petrovog - svega 4 osobe. Povremeno preko godine neko vrijeme u svojoj kući proboravi: Ane Batković, Josina. Češće dolaze i provedu kod svojih kuća po nekoliko, ili po više dana: Anto Batković, Josin, sa svojom obitelji Josip, Mato i Mile Debeljak, sinovi Petrovi, sa svojim obiteljima. Ako se ne nađe novih odvažnih povratnika u Stranjane i Matoševce, naročito ako to ne budu mlađi, i obitelji s mlađim naraštajem, ne treba biti vidovit da se zaključi kakva žalosna i konačna sudbina, i to ubrzo, predstoji Stranjanima i Matoševcima. Neka perspektiva za kakvu-takvu budućnost mogla bi se, možda, nazrijeti jedino u povratku onih koji od prije rata godinama žive i rade negdje u Europi. Dakako, to bi se moglo dogoditi pod pretpostavkom da njihova imanja i kuće u Stranjanima i Matoševcima nisu prodane ili zamijenjene, te da nisu sebi već kupili stan ili kuću u Republici Hrvatskoj. Naime, za Stranjančane i Matoševljane koji godinama žive i rade u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, ili kojoj drugoj europskoj državi, ako ne žele za stalno ostati u tim državama sa svojim obiteljima, bilo bi bolje da svojom ušteđevinom obnove sebi kuću u Stranjanima ili Matoševcima, nego da to ulažu negdje u Hrvatskoj. U Stranjanima i Matoševcima priroda je očuvana netaknuta, i pogodna je za miran i zdrav život. Tu bi svatko bio svoj na svome, a zna se kako je naš svijet primljen u Hrvatskoj, i kako na njega s nepovjerenjem i zavišću gleda tamošnje domaće pučanstvo. Prilike u Republici Srpskoj zasad jesu politički i ekonomski nepovoljne, ali se i za Hrvate mijenjaju nabolje, a izvjesno je da će i Bosna i Hercegovina kad-tad postati dio Europske Unije, i tad će se sve promijeniti i poboljšati, i Republika Srpska neće biti ono što je sada!
203
204
IV. DIO
POPIS BRAČNIH PAROVA I KRŠTENE DJECE OD 1729. DO 1995. GODINE
205
OBITELJI U STRANJANIMA I MATOŠEVCIMA S PREZIMENIMA KOJIH JE NESTALO U TIM SELIMA DO KRAJA 19. STOLJEĆA Donosim popise bračnih parova i djece u Stranjanima i Matoševcima od 1729. godine pa sve do odvajanja tih sela od Ivanjske i uključivanja u župu Petrićevac godine 1876., a potom 1879. njihova odvajanja od Petrićevca i osnivanja nove, samostalne župe Barlovci. Spisak je dobrim dijelom napravljen na temelju župnih matica, prije svega matice krštenih župe Ivanjska. Sigurno je bilo i bračnih parova bez djece, a u nekim slučajevima se u matici krštenih uopće ne navodi iz kojeg su sela roditelji i krštena djeca, a među tima je vjerojatno bilo i poneko dijete iz Stranjana i Matoševaca. U popisima se navode ovi podaci: prezime i ime muža, u zagradi imena njegova oca i majke, a za majku i njezino djevojačko prezime, ime i djevojačko prezime supruge, i odakle je, te godina sklapanja braka, ako se ona mogla ustanoviti; iza toga se navode njihova djeca, uglavnom rođena u Stranjanima i Matoševcima i upisana u maticu krštenih župe Ivanjska ili Barlovci, i godina rođenja, ako je poznata.
Stranjani Abramspaić Mile (
) i Klara r. ?, vj. ? Mijat – 1790.
Adrovac Blaž (
) i Marija r. Marčinković, vj. ? Ilija – 1772. Anđa - 1780 Adrovac Dominik ( ) i Ivka r. Jogić/Mijić, vj. ? Anđelija – 1772. Matije – 1775. Marija – 1775. Janja - 1781 Adrovac Franjo ( ) i Anđa r. Pavčević, vj. ? Nikola – 1790. Bajlović Mile ( Barić Pilip ( Barić Mijat ( Barić Petar ( Barić Šimo (
) i Anđa r. Ojdanić, vj. ? Nikola – 1810. ) i Jele r. Jarčević, vj. ? Marko – 1742. ) i Jele r. ? Mande – 1750. ) i Marta r. ? Klara – 1750. ) i Ruža r. Komaričić, vj. ? Ana – 1781. Ivo – 1784.
207
Ruža – 1786. Ivo – 1789. Barbara – 1792. Marta – 1798. Kata – 1802. Barišić Cvjetko ( ) i Ana r. Salačković, vj. ? Ivo – 1770. Barišić Toma ( ) i Kata r. Benković, vj. ? Anto Barišić Marko ( ) i Ivka r. Grgić, vj. ? Ana – 1787. Ruža – 1790. Barišić Ivo (Cvjetko i Ana r. Salačković) i Ana r. Stojaković/Pušeljić, vj. 1793. Petar – 1794. Jela – 1797. Juro – 1799. Barišić Marko ( ) i Klara r. Sedić, iz Gomionice, vj. 1795. Kata – 1797. Barišić Anto (Toma i Kata r. Benković) i Lucija r. Stipić, vj. 1803. Brkić Mile (Franjo i Barbara r. Grgić) i Marija r. Komarica, vj. 1816. Bukva Stipan (
) i Marija r. ? Kata – 1749. Bukva Nikola ( ) i Ivana r. ? Petruša - 1749 Bukva Stjepan ( ) i Anđa r. Knežević, vj. ? Petar Bukvić Juro ( ) i Anđelija r. ? Josip – 1750. Bukvić Stjepan ( ) i Mare r. Turkešević, vj. ? Ivo Bukvić Stjepan ( ) i Ivka r. Jelić, vj. ? Mato Gašpar – 1773. Bukvić Juro ( ) i Anđa r. Dujmenović, vj. ? Mile Bukvić Joso ( ) i Dominika r. Majdanac/Majdančić, vj. ? Andrija – 1781. Andrija – 1782. Bukvić Mile (Juro i Anđa r. Dujmenović), 1. brak, i Marija r. Jurić, vj. ? Mande – 1781. Marko – 1787. Bukvić Juro ( ) i Lucija r. Uvalić, vj. ? Ilija – 1787. Blaž – 1790.
208
Bukvić Martin (
) i Kata r. Jurić, vj. ? Janja – 1790. Stjepan – 1793. Nikola – 1797. Anto – 1800. Kata – 1800. Bukvić Mile (Juro i Anđa r. Dujmenović), 2. brak, i Ivka r. Jelić, vj. 1792. Bukva/ić Ivo (Stjepan i Mara r. Turkešević) i Justina r. Komljenović, vj. 1793. NN – 1802. Bukvić Mato ( ) i Klara r. Mušulović, vj. ? Mijat – 1804. Bukvić Mato (Stjepan i Ivka r. Jelić) i Klara r. Vidović/Ojdanić, vj. 1803. Vid – 1806. Ivka – 1809. Mijat – 1811. Mijat – 1812. Bukvić Martin (Juro i Anđa r. Dujmenović) i Manda r. Mlinarević, iz Sasine, vj. 1805. Nikola – 1806. Bukvić Stjepan (Martin i Kata r. Jurić) 1. brak, i Anđa r. Ćosić, iz Motika, vj. 1816. Kata – 1817. Joso – 1820. Ruža – 1822. Ilija – 1824. Petar – 1824. Ivo – 1826. Mijat – 1826. Vid – 1828. Bukv/ić Petar ( ) i Birgita r. Marić, iz Motika, vj. ? Stjepan Joso Kata – 1832. Mijat – 1835. Bukvić Ivo ( ) i Anastazija r. Kasapović, vj. ? Jela – 1833. Joso – 1838. Bukvić Stjepan (Martin i Kata r. Jurić), 2. brak, i Lucija r. Pranjić, iz Nabrđana, vj. 1838. Bukvić Petar ( ) i Anđa r. Marić, iz Motika, vj. ? Ivo – 1838. Bukv/ić Joso ( ) i Marija r. Blažević/Adžić, vj. ? Ilija – 1848. Stjepan – 1853. Lucija – 1857.
209
Bukva Petar (Stjepan i Anđa r. Knežević) i Janja r. Komarica, vj. 1849. Anđa – 1855. Ilija – 1857. Stjepan – 1863. Bukva Stjepan (Petar i Birgita r. Marić) i Kata r. Jurić, iz Ojdanića, vj. 1855. Bukva Joso (Stjepan i Anđa r.Ćosić) i Jela r. Blažević, vj. 1862. Bukva Joso (Petar i Birgita r. Marić) i Ana r. Šalić, iz Orlovca, vj. 1862. Marija – 1863. Cvitković Joso (
) i Cecilija r. Miljanović, vj. ? Andrija Cvitković Ivo ( ) i Ruža Ćosić, iz Jajca/Seoci, vj. ? Marija – 1767 Juro – 1769. Mile - ? Nikola - ? Cvitković Ilija ( ) i Barbara r. Knežević, vj. ? Ruža – 1780. Janja – 1782. Ruža – 1787. Ivan Luka Marija – 1797. Cvitković Ivo ( ) i Klara r. Ćosić, vj. ? Nikola Cvitković Mile (Ivo i Ruža r. Ćosić), 1. brak, i Janja r. Ojdanić/Lovrinović, vj. 1784. Jerko – 1787. Cvitković Joso (Ivo i Ruža r. Ćosić) i Anđa r. Barišić, vj. 1788. Anto – 1792. Marija – 1795. Cvitković Nikola (Ivo i Ruža r. Ćosić) i Marija r. Madžarević, vj. 1789. Cvitković Mile (Ivo i Ruža r. Ćosić), 2. brak, i Jele r. Stević, vj. ? Lucija – 1790. Jerko – 1792. Marko – 1795. Cvitković Marko ( ) i Ivka r. Martinović, vj. ? Mato – 1792. Cvitković Nikola ( ) i Marija r. Majdandžić, vj. ? Anastazija -1792. Cvitković Nikola ( ) i Marija r. Matković, iz Dikevaca, vj. ? Stjepan – 1793. Cvitković Nikola (Ivo i Klara r. Ćosić) i Mande r. Knežević, vj. 1794. Josip – 1795. Josip – 1796. Mijat – 1797. Mijat – 1799. 210
Petar – 1801. Stjepan – 1803. Anđa – 1805. Juro – 1810. Cvitković Andrije (Joso i Cecilija r. Miljanović) i Kate r. Ojdanić, vj. 1802. Cvitković Ivo (Ilija i Barbara r. Knežević) i Ane r. Pušeljić, iz Ivanjske, vj. ? Marko – 1802. Juro – 1806. Jela – 1808. Mato – 1810. Marija – 1812. Cvitković Luka (Ilija i Barbara r. Knežević) i Marija r. Blažević, vj. ? Ruža – 1807. Anto – 1809. Cvitković Anto ( ) i Lucija r. Stipić, vj. ? Anđa – 1809. Cvitković Ivo (Ilija i Barbara r. Knežević) i Ivka r. Valentić, iz Nabrđana, vj. 1809. Stjepan – 1812. Janja – 1814. Cvitković Luka (Ilija i Barbara r. Knežević) i Ruža r. Majdandžić, vj. 1812. Petar – 1814. Janja – 1816. Cvitković Jerko ( ) i Ane r. Vidović, vj. ? Vid – 1813. Marija – 1814. Ivo – 1817. Cvitković Mijat ( ) i Ivka r. Uvalić, vj. ? Juro – 1823. Domaćinović Mijat (
) i Marija r. Lučić/Stojaković, iz Ivanjske, vj. ? Joso – 1784. Joso – 1789. Petar – 1798. Petar – 1799. Domaćinović Ivo ( ) i Marija r. Knežević, vj. ? Ilija Mijat – 1787. Domaćinović Ilija (Ivo i Marija r. Knežević) i Ivka r. Bajlović/Valentić, vj. 1794. Anto – 1802. Ivo – 1806. Ruža – 1808. Domaćinović Joso (Mijat i Marija r. Lučić) i Marija r. Anušić, vj. ? Mijat – 1814. Gagulić Franjo (
) i Ivka r. Cetin, vj. ? Nikola – 1808.
211
Gibić Franjo (
) i Lucija r. Blažević, vj. ? Juro – 1800.
Glavašević Nikola (
) i Lucija r. Bogdanović, vj. ? Jele – 1780.
Gubičan Nikola (
) i Lucija r. Barić, vj. ? Jakov – 1740. Gubičanović Ivan ( ) i Anica r. Ojdanić, vj. ? Lovrin – 1746. Gubičanović Mijat ( ) i Marta r. ? Marija – 1747. Grgić Ilija ( ) i Mare r. Jolić, vj. ? Kate – 1887. Jarčević Mijat (
) i Marija r. Ojdanić, vj. ? Marko – 1739. Nikola – 1748. Jarčević Toma ( ) i Kate r. Markezić, iz Bukovice, vj. ? Marko – 1771. Nikola – 1773. Juro – 1775. Juro – 1777. Lucija – 1780. Jarčević Ivo (Mile i Ivka r. Ojdanić) i Lucija r. Mlinarević, iz Gomionice, vj. 1782. Janja – 1784. Ilija – 1787. Jele – 1790. Jarčević Luka ( ) i Mande r. Matošević, iz Bukovice, vj. ? Anastazija – 1782. Jarčević Mijat ( ) i Ivka r. Ojdanić, vj. ? Ivo – 1782. Jarčević Joso ( ) i Ana r. Knežević, vj. ? Marija – 1783. Ruža – 1784. Mijat – 1786. Marija – 1787. Marko – 1789. Jarčević Juro ( ) i Marta r. Grgić, vj. 1793. Mijat Jarčevič Mato ( ) i Kate r. Stević, vj. ? Luka – 1788. Jele – 1791. Cvjetko – 1794. Jarčević Mijat (Juro i Marta r. Grgić) i Klara r. Stojčević, vj. 1793. Jelić Antun (
) i Kate r. ? Petar – 1740.
212
Jelić Petar ( Jelić Ivan (
Jelić Ilija ( Jelić Marko (
) i Lucija r. Bogdanović, vj. ? Ivanica – 1769. ) i Marija r. Gubičanović/Knežević, vj. ? Jela – 1770. Jele – 1774. Ilija – 1782. ) i Ivka r. Bajlović, vj. ? Jele – 1797. ) i Marija r. Majdančić, vj. ? Ana – 1800.
Jerković Frano ( Jerković Jerko ( Jerković Stipan ( Jerković Nikola (
) i Marija r. Ojdanić, vj. ? Ivan – 1741. ) i Marija r. ?, vj. ? Marko – 1748. ) i Marija r. ?, vj. ? Brne – 1749. ) i Jele r. ?, VJ. ? Luka – 1750.
Jerković Ivan (
) i Kate r. ?, vj. ? Lucija – 1750. Jerković Jerko ( ) i Marija r. ? Marko – 1748. Kate – 1750. Jerković Martin ( ) i Lucija r. Matijević, iz Motika, vj. ? Ilija – 1767. Jerković Joso ( ) i Ana r. Knežević, vj. ? Mijat – 1786. Ilija – 1767. Jurić Anto (
) i Anđa r. Ojdanić/Topić, vj. ? Blaž – 1769. Ivanica – 1770. Marija – 1772. Jele – 1781. Nikola – 1784. Jurić Ivan ( ) i Ruža r. Uvalić, iz Matoševaca, vj. ? Kata – 1764. Petar – 1770. Jurić Mijat ( ) i Kate r. Uvalić/Novoselac, vj. ? Janja – 1784. Ivo – 1787. Ana – 1789. Jurić Marijan (Nikola i Mande r. Čavlović) i Franciska r. Andrijević, vj. 1785.
213
Jurić Blaž (Anto i Anđa r. Ojdanić) i Lucija r. Blažević, iz Matoševaca, vj. 1789. Anđa – 1790. Juro – 1792. Anđa – 1793. Luka – 1795. Jurić Petar (Ivan i Ruža r. Uvalić), 1. brak, i Klara r. Matošević, vj. 1796. Ruža – 1797. Jurić Petar (Ivan i Ruža r. Uvalić), 2. brak, i Marija r. Barišić, vj. 1803. Jurić Nikola ( ) i Kate r. Čavlović, vj. ? Marijan - ? Marko – 1819. Marija – 1823. Jurić Petar ( ) i Ana r. Pranjić, iz Stratinske, vj. ? Marko – 1841. Jurić Petar ( ) i Kata r. Josipović, iz Motika, vj. ? Franjo Lucija – 1841. Ivo – 1843. Joso – 1850. Jurić Franjo (Petar i Kata r. Josipović) i Anđa r. Pezić, iz Taraševca, vj. 1857. Kaurac Marko ( Kezić Jakov (
Knežević Ivan (
) i Janja r. Sedić, iz Sasine, vj. ? Joso – 1872. ) i Kate r. Stojčević, iz Orlovca, vj. ? Marija – 1809. Mijat – 1810.
) i Anica r. ?, vj. ? Grga – 1749. Knežević Ilija ( ) i Martina r. Abramspaić, vj. ? Anđelija – 1767. Knežević Joso ( ) i Ivka r. Dedić, iz Orlovca, vj. ? Knežević Matija ( ) i Marija r. Jurić, vj. ? Knežević Petar ( ) i Ane r. Debeljaković, vj. ? Knežević Ilija ( ) i Lilia/Ljilja r. Blažević, vj. ? Ivan Knežević Anto ( ) i Ivka r. Debeljaković, vj. ? Mato Knežević Mijat ( ) i Barbara r. Žižić, vj. ? Mato Knežević Ivo ( ) i Ana r. Ojdanić, vj. ? Joso Mato Knežević Franjo ( ) i Kata r. Komarica, vj. ? Marko – 1764. Jele – 1767. 214
Knežević Toma (
Knežević Jakov (
Knežević Marko (
Knežević Mato (
Knežević Ilija (
Knežević Jerko (
Knežević Lovro (
Manda – 1772. Ilija – 1774. Anto – 1779. Mato – 1782. ) i Kate r. Žunić, iz Bukovice, vj. ? Ivan – 1768. Kata – 1770. Anica – 1772. Anto – 1774. Barbara – 1776. Juro – 1778. Tadija – 1782. Filip – 1784. Ana – 1787. ) i Lucija r. Topić, vj. ? Juro – 1769. Anica – 1771. Manda – 1773. Juro – 1774. Marija – 1776. Mijat – 1778. Jele – 1780. ) i Andrijana r. Ojdanić, vj. ? Stažija – 1770. Marija – 1771. Blaž – 1775. Ivka – 1777. Jakov – 1784. Barbara – 1786. Petar – 1790. ) i Ružica r. Miljanović, iz Bukovice, vj. ? Nikola – 1769. Ivo – 1772. Marta – 1774. Franjo – 1781. ) i Franciska r. Spajić/Abramspajić, vj. ? Mijat – 1768. Martin Kata – 1772. Anto – 1775. Juro – 1777. ) i Ružica r. Orlovčić, vj. ? Ilija – 1774. Marija – 1775. ) i Oršula r. Škrebić, vj. ? Juro -
215
Mijat – 1777. Petar – 1788. Knežević Luka ( ) i Marija r. Bukvić, vj. ? Mijat – 1777. Mijat – 1778. Cvita – 1781. Ivo – 1784. Marija – 1787. Juro – 1790. Knežević Mato ( ) i Lucija r. Klarić, vj. ? Frano -1778. Knežević Toma ( ) i Ana r. Ciganović, vj. ? Filip – 1779. Ivo – 1782. Knežević Martin ( ) i Ivka r. Criepović/Knežević, vj. ? Klara – 1780. Ruža – 1783. Andrije – 1785. Stjepan – 1788. Joso – 1790. Ruža – 1792. Knežević Marko ( ) i Kate r. Ojdanić, vj. ? Jakov – 1782. Knežević Ivan (Ilija i Lilia/Ljilja r. Blažević) i Lucija r. Stipić, vj. 1783. Knežević Mato (Anto i Ivka r. Debeljaković) i Lucija r. Cvitković, vj. 1783. Anto – 1784. Knežević Joso ( ), 1. brak. i Klara r. Matošević, vj. ? Marijan – 1784. Nikola – 1787. Knežević Joso ( ), 2. brak, i Klara r. Pejaković/Aničić, iz Orlovca, vj. ? Marija – 1789. Kata – 1789. Anđa – 1791. Jele – 1794. Mande – 1796. Jele – 1799. Knežević Mato (Mijat i Barbara r. Žižić) i Marija r. Jurić, vj. 1784. Knežević Lovro ( ) i Vida r. Uvalić, vj. ? Juro – 1784. Uršula – 1797. Knežević Mato (Ivo i Ana r. Ojdanić) i Dominika r. Valentić, vj. 1784. Ruža – 1785. Marko – 1789. Marija – 1793.
216
Knežević Nikola (Mato i Ruža r. Miljanović) i Ane r. Vidović, iz Bukovice, vj. 1789. Toma – 1791. Mateja – 1793. Mato – 1798. Ivka – 1800. Janja – 1800. Mijat – 1802. Lucija – 1804. Marko – 1807. Knežević Martin (Ilija i Franciska r. Spajić) i Božena r. Kašljević, vj. 1789. Mijat – 1790. Anđa- 1795. Mato – 1797. Knežević Franjo (Franjo i Kata r. Komarica) i Jele r. Batković, vj. 1791. Ilija Ivo – 1794. Mijat – 1796. Manda – 1800. Manda – 1802. Mato – 1806. Ruža – 1807. Knežević Ivo (Mato i Ruža r. Miljanović) i Stažija r. Lipovac, vj. 1794. Knežević Anto (Ilija i Franciska r. Spajić) i Kata r. Nikolašević/Lovrić, vj. 1794. Marija – 1795. Ilija – 1797. Knežević Anto (Toma i Kata r. Žunić) i Marija r. Blažević/Pranješević, vj. 1795. Kata – 1797. Franjo – 1799. Manda – 1800. Filip – 1802. Knežević Blaž (Marko i Andrijana r. Ojdanić) i Franciska r. Golubović, vj. 1798. Knežević Ilija (Jerko i Ruža r. Orlovac) i Ruža r. Komarica, vj. 1799. Marko – 1800. Filip – 1803. Knežević Ilija (Franjo i Kata r. Komarica) i Marija r. Valentić, vj. 1799. Ivka – 1801. Joso – 1802. Joso – 1804. Petar – 1806. Ana – 1810. Anđa – 1811. Ruža – 1814. Knežević Jerko ( ) i Ivka r. Ivanović/Škrebić, vj. ? Marko – 1801. Franjo – 1806.
217
Matije – 1806. Ivo – 1813. Knežević Vid ( ) i Birgita r. Knežević, vj. ? Ilija – 1802. Knežević Blaž (Marko i Andrijana r. Ojdanić) i Franciska r. Golub, vj. ? Anastazija – 1804. Jela – 1807. Janja – 1810. Knežević Juro (Lovro i Uršula r. Škrebić) i Kate r. Turkešević, vj. 1803. Lovro – 1806. Marko – 1808. Knežević Ivo (Mato i Ruža r. Miljanović) i Marija r. Komljenović, vj. 1804. Stjepan – 1807. Mato – 1811. Knežević Joso (Ivo i Ana r. Ojdanić) i Kate r. Tadić, iz Vujnovića, vj. 1804. Marija – 1806. Knežević Andrija ( ) i Anđa r. Ćosić/Marić, vj. ? Ruža – 1806. Ivka – 1808. Petar – 1809. Ivka – 1812. Juro – 1815. Knežević Mile ( ) i Vida r. Mijić, vj. ? Ruža – 1806. Jakov – 1809. Juro – 1812. Knežević Anto ( ) i Marija r. Valentić, vj. ? Petar – 1809. Marijan – 1811. Marijan – 1813. Knežević Joso ( ) i Ivka r. ?, iz Orlovca, vj. 1809. Knežević Marijan (Joso i Klara r. Pejaković) i Ivka Petrova, iz Orlovca, vj. 1809. Knežević Martin ( ) i Marta r. Mršić, vj. ? Ana – 1809. Stjepan – 1811. Knežević Pavao ( ) i Ivka r. Ćosić, vj. ? Ivo – 1809. Anđa – 1812. Knežević Toma (Nikola i Ana r. Vidović), 1. brak, i Kata r. Majdandžić, vj. 1811. Knežević Ilija ( ) i Ivka r. Dendić, vj. ? Franjo – 1812. Knežević Petar (Marko i Andrijana r. Ojdanić) i Ivka r. Debeljaković, vj. 1812. Ruža – 1813. Ivo – 1815.
218
Knežević Filip (
) i Jele r. Crijepović, vj. ? Ana – 1815. Knežević Toma (Nikola i Ana r. Vidović), 2. brak, i Ane r. Italović/Jerković, iz Duljila, vj. 1818. Mijat – 1816. Mateja – 1819. Ivo – 1821. Kata – 1822. Joso – 1824. Knežević Mijat (Franjo i Jela r. Batković) i Ruža r. Topić, iz Orlovca, vj. 1819. Marija – 1822. Marko – 1824. Juro – 1826. Ivo – 1831. Knežević Joso (Ilija i Marija r. Valentić) i Ruža r. Rajković, iz Škrljevite, vj. 1827. Lucija – 1830. Knežević Ivo (Anto i Ruža r. Miljanović) i Anastazija r. Kasapović, vj. ? Joso – 1836. Knežević Marko (Mile i Ruža r. Topić) i Ruža r. Mijić, iz Nabrđana, vj. 1839. Marija – 1841. Ruža – 1844. Ivka – 1851. Knežević Mijat (Franjo i Jela r. Batković) i Kate r. Ljevar, vj. 1843. Juro – 1850. Knežević Ivo (Mile i Ruža r. Topić) i Lucija r. Blažević/Adžić, vj. 1851. Luka – 1852. Ana – 1854. Komaričić Stipan ( Komaričić Ivan ( Komarica Mijat ( Komarica Frano (
Komarica Ivan ( Komarica Stipan (
Komarica Juro (
) i Kata r. ?, vj. ? Cecilija – 1729 Juro – 1730. ) i Mande r. Ivanović, vj. ? Barbara – 1731. ) i Kate r. ?, vj. ) Joakim – 1740. Anica – 1748. ) i Kate r. ?, vj. ? Mare – 1748. Frano – 1750. Stipan – 1751. ) i Marija r. ?, vj. ? Ivan – 1749. ) i Marija r. Turkeš, vj. ? Veronika – 1750. Juro – 1763. ) i Lucija r. Majdandžić, vj. ? Blaž – 1750.
219
Ivan – 1762. Lucija – 1770. Komarica/ičić ( ) Jakov i Oršula r. Gagulić/Jekić, vj. ? Ružica – 1763. Mile Anđelija – 1769. Marija – 1772. Antun – 1774. Ivka – 1778. Komarica/ičić Joso ( ) i Jela r. Uvalić, vj. ? Blaž – 1764. Manda – 1770. Petar – 1774. Anđelija – 1774. Mijat – 1777. Komarica Ilija ( ) i Franciska r. Abramspajić, vj. ? Anđelija – 1767. Komarica Ivan ( ) i Lucija r. Ojdanić, vj. ? Vid Kata – 1769. David – 1773. Petar – 1775. Komarica/ičić Blaž ( ) i Jele r. Čipčija (Čipčić), vj. ? Anto Nikola – 1769. Nikola – 1771. Ružica – 1771. Mato – 1777. Marko – 1777. Marko – 1780. Ivo – 1785. Komarica Franjo ( ) i Kata r. Lipovac, vj. ? Stjepan Komarica/ičić ( ) Stjepan i Uršula r. Čipčić (Čivčija), vj. ? Ivanica – 1772. Barbara – 1775. Franjo – 1790. Vid Komarica Juro ( ) i Mande r. Ojdanić, vj. ? Luka – 1779. Komarica Vid ( ) i Lucija r. Cvitković, vj. ? Franjo Komarica Ivan ( ) i Matija r. Adrovčević, vj. ? Josipa – 1780. Ana – 1783.
220
Komarica Blaž (
) i Ivka r. Majdandžić, vj. ? Joso – 1782. Anđa – 1785. Komarica Mile ( ) i Marija r. Debeljaković, iz Matoševaca, vj. ? Janja – 1784. Ruža – 1786. Mile – 1787. Jakov – 1789. Komarica/ičić Blaž (Joso i Jela r. Uvalić), 1. brak, i Marija r. Barišić, vj. 1786. Joso – 1787. Komarica Nikola ( ) i Marija r. Grgić, vj. ? Manda – 1790. Komarica Mijat ( ) i Jele r. Mičija, vj. ? Ana – 1790. Komarica/ičić Blaž (Joso i Jela r. Uvalić), 2. brak, i Vida r. Bartolović, vj. ? Komarica Blaž (Juro i Lucija r. Majdandžić) i Anđa r. Lipovac, vj. ? Ruža – 1793. Ivo – 1796. Marko Petar – 1802. Ana – 1805. Komarica Mato (Blaž i Jela r. Čivčić) i Lucija r. Uvalić/Milić, vj. ? Jela – 1795. Ivo – 1798. Toma – 1801. Jerko – 1803. Jele – 1805. Ivka – 1807. Marta – 1810. Ivka – 1812. Petar – 1815. Komarica Mile (Jakov i Uršula r. Gagulić) i Manda r. Žižić, vj. 1793. Anđa – 1797. Filip – 1799. Manda – 1800. Mijat – 1801. Filip – 1802. Anđa – 1804. Ivo – 1807. Joso – 1810. Komarica Stjepan (Stjepan i Kata r. Lipovac) i Matijana r. Valentić, vj. 1796. Komarica Anto (Blaž i Jela r. Čipčija) i Kata r. Bartulović, vj. 1793. Juro – 1797. Juro – 1798. Luka – 1802.
221
Jakov – 1805. Jakov – 1808. Komarica Vid (Ivo i Lucija r. Ojdanić) i Anđa r. Valentić, vj. ? Franjo – 1797. Manda – 1800. Ivo – 1803. Filip – 1805. Filip – 1808. Vida – 1811. Ruža – 1814. Komarica Petar (Ivo i Lucija r. Ojdanić) i Lucija r. Barić, vj. 1797. Jela – 1800. Jela – 1802. Komarica Marko (Blaž i Jela r. Čivčič) i Marija r. Blažević, vj. ? Marijan – 1802. Marijan – 1803. Marijan – 1804. Ana – 1807. Marko – 1809. Komarica Vid (Stjepan i Uršula r. Valentić) i Birgita r. Knežević, vj. ? Marijan – 1804. Komarica Joso ( ) i Ane r. Lovrinović, iz Ojdanića, vj. ? Marko – 1808. Marijan – 1809. Marija – 1812. Komarica Nikola ( ) i Marija r. Blažević, vj. ? Lucija – 1812. Komarica Franjo (Vid i Lucija r. Cvitković) i Kate r. Jurić , iz Gomionice, vj. 1813. Komarica Franjo (Stjepan i Uršula r. Čivčić) i Ane r. Mijić, iz Gomionice, vj. 1816. Komarica Petar ( ) i Ane r. Franjić, iz Kotor Varoša, vj. ? Nikola – 1821. Komarica Juro (Anto i Kata r. Bartulović) i Marija r. Blažević, vj. ? Marko – 1821. Ruža – 1823. Kata – 1825. Ivo – 1826. Janja – 1829. Pavao – 1832. Manda – 1835. Ruža – 1838. Anto – 1840. Kata – 1842. Manda – 1845. Komarica Filip (Vid i Anđa r. Valentić) i Anđa r. Čavlović, iz Stratinske, vj. 1829.
222
Komarica Petar (Blaž i Anđa r. Lipovac) i Ane r. Ivanović, iz Vrbanje, vj. ? Mijat – 1830. Lucija – 1837. Komarica Petar ( ) i Ana r. Vidović, vj. ? Lucija – 1836. Komarica Marko (Blaž i Anđa r. Adrovac), 2 brak, i Anastazija r. Kasapović, vj. 1838. Komarica Petar ( ) i Anastazija r. Kasapović, iz Motika, vj. ? Petar – 1845. Komarica Marko ( ) i Marija r. Knežević, vj. ? Petar – 1846. Ivo – 1849. Ruža – 1851. Kata – 1853. Anđa – 1857. Komarica Ivo (Juro i Marija r. Blažević) i Kate r. Mijić, iz Nabrđana, vj. ? Marija – 1851. Komljenović Mato (
) i Manda r. Mlinarević, vj. ? Mile Petar Komljenović Mile (Mato i Manda r. Mlinarević) i Vida r. Barić, vj. 1815. Komljenović Petar (Mato i Manda r. Mlinarević) i Ana r. Domić, vj. 1816. Komljenović Petar ( ) i Ane r. Franić, iz Kotor Varoša, vj. ? Anđa – 1819. Lipovac Franjo (
) i Anđa r. Adrovac, vj. ? Stjepan Lipovac Ivan ( ) i Ivka r. Blažević, vj. ? Kata – 1772. Lipovac Jerko ( ) i Marija r. Miljanović, vj. ? Toma Lipovac Toma (Jerko i Marija r. Miljanović) i Marija r. Andrijević, vj. 1796. Lipovac Stjepan (Franjo i Anđa r. Adrovac) i Mande r. Uvalić, vj. 1805. Lipovac Lovro ( ) i Ane r. Jerković, vj. ? Marko – 1815. Lovrić Ivan ( Marušić Vinko (
) i Matija r. Ojdanić, vj. ? Petar – 1786. ) i Janja r. Džolić, vj. ? Kata – 1843. Nikola – 1844. Juro - ? Filip – 1847. Ivka – 1848. Marija – 1848.
223
Jela – 1854. Marko – 1857. Mande – 1861. Ivo – 1863. Marušić Pavao ( ) i Marija r. Turbić Jele – 1844. Ilija - 1846 Marušić Ivo ( ) i Janja r. Batković, vj. ? Ilija – 1859. Jela – 1861. Anđa – 1863. Miačiković Ivo (
) i Ane r. Valentić, vj. ? Josip – 1808.
Nikolašević Lovrin (
) i Kate r. ?, vj. ? Mijat – 1749. Nikolašević Ivo ( ) i Matija r. Ojdanić, vj. ? Ivka - 1772. Kata – 1773. Grgur – 1775. Mijat – 1783. Nikolašević Nikola ( ) i Lucija r. Bogdanović/Jurišić, vj. ? Ivka – 1778. Ana – 1784. Jele – 1786. Nikolašević Nikola ( ) i Matijana r. Ojdanić, vj. ? Anđa – 1780. Rajković Ivo (
) i Ane r. Grgić, vj. ? Juro Rajković Ilija ( ) i Marta r. Matić, iz Stratinske, vj. ? Marija – 1824. Manda – 1827. Rajković Juro (Ivo i Ana r. Grgić) i Matija r. Knežević, vj. 1837. Ana – 1839. Ruža – 1841. Rendić Jakov ( Stević Nikola (
) i Kate r. Gilošević, vj. ? Ruža – 1813.
) i Marija r. Gibić, vj. ? Luka Mijat – 1774. Lucija – 1777. Ružica – 1778. Stević Luka (Nikola i Marija r. Gibić) i Marija r. Jurić/Duljilović, iz Ružića, vj. 1790. Jele – 1792. Anđa- 1793. 224
Stojanac Ivo (
Stojanac Blaž (
Topić Mato (
Jele – 1795. Nikola – 1797. Kata – 1798. Nikola – 1800. Mijat – 1802. Ruža – 1803. Mijat – 1805. Ruža – 1806. Luka – 1809. ) i Ruža r. Sedić/Šepia, iz Ravske, vj. ? Marija – 1866. Lucija – 1869. Mato – 1871. Lucija – 1873. ) i Ruža r. Kaurin, iz Sasine, vj. ? Marko – 1869. Kata – 1873. ) i Mande r. Bajlović, vj. ? Jerko – 1784.
Tucić Joso (
) i Marija r. Bartulović/Miljanović, vj. ? Mato Ivan Kata – 1826. Tucić Mato (Joso i Marija r. Bartulović) i Marija r. Šalić, vj. 1839. Tucić Ivo (Joso i Marija r. Bartulović) i Matija r. Knežević/Stević, vj. 1842. Marko – 1845. Kata – 1847. Tucić Nikola ( ) i Marija r. Rajković, vj. ? Mato – 1843. Marija – 1848. Uvalić Toma (
) i Marija r. Sedić, vj. ? Kate – 1739. Uvalić Antun ( ) i Lucija r. Ojdanić, vj. ? Joakima – 1740. Uvalić Ilija ( ) i Marta r. Valentić, vj. ? Anica – 1741. Toma – 1748. Uvalić Mile ( ) i Ivka r. Topić, vj. ? Ilija Kate Uvalić Joakim ( ) i Marija r. Ojdanić, vj. ? Matije – 1763. Petar – 1767. Nikola – 1770. Frano – 1773.
225
Manda – 1775. Barbara – 1778. Josip – 1780. Jerko – 1781. Ivka – 1783. Uvalić Juro ( ) i Marija r. Batković, vj. ? Barbara – 1785. Uvalić Ilija (Mile i Ivka r. Topić) i Anđa r. Blažević, vj. 1793. Uvalić Petar (Joakim i Marija r. Ojdanić) i Vida r. Batković, vj. 1793. Uvalić Vid ( ) i Marija r. Mardekanić, vj. ? Ivo – 1799. Uvalić Ivo ( ) i Anđa r. Uvalić, vj. ? Mato Uvalić Ivo ( ) i Jela r. Blažević, vj. ? Vida – 1840. Uvalić Mato (Ivo i Anđa r. Uvalić) i Ana r. Mijić, vj. 1844. Uvalić Anto ( ) i Anđa r. Ivanković, iz Kljevaca, vj. ? Jela – 1879. Ane – 1883. Ivo – 1885. Mare – 1887. Marko – 1892. Vidović Anto ( ) i Marija r. Kovačević, vj. ? Marko Vidović Stjepan ( ) i Ruža r. Anušić, oboje iz Barlovaca, vj. ? Marija – 1823. Vidović Marko (Anto i Marija r. Kovačević) i Anastazija r. Kukić, vj. 1825.
Matoševci Abramspajić Martin ( Andrijević Josip (
) i Paulija r. Abrić, vj. ? Kate – 1742.
) i Ruža r. Marić, vj. ? Anto – 1799. Bartulović Toma ( ) i Kate r. Grgić, vj. ? Ivan – 1845. Jelić Lovrin ( ) i Ivaba r. ?, vj. ? Pavao – 1751. Jurić Mile ( ) i Kata r. Uvalić, vj. ? Nikola – 1782. Jurić Ilija ( ) i Ana r. Banović, vj. ? Anđa – 1874.
226
Klečinović Mijat (Mile) i Marija r. Klečinović, vj. ? Marija – 1811. Komarica Franjo (
) i Kate r. Lipovac, vj. ? Stjepan Komarica Ivo ( ) i Lucija r. Ojdanić, ? Petar Komarica Vid ( ) i Ana r. Orlovac, vj. ? Filip Komaričić Mile (Jakov i Uršula r. Jekić) i Jela r. Milanović, iz Gomionice, vj. ? Komaričić Josip ( ) i Jela r. Uvalić, vj. ? Blaž Komarica Stjepan (Franjo i Kate r. Lipovac) i Matija r. Valentić, vj. 1796. Komaričić Blaž (Josip i Jela r. Uvalić) i Vida r. Bartolović, iz Ramljana, vj. 1804. Komarica Filip (Vid i Anđa r. Orlovac) i Anđa r. Čavlović, vj. 1829. Kovačević Ivan ( Kovačević Toma (
) i Ivka r. Klarić, vj. ? Ivan – 1775.m ) i Anđa r. Duilo, vj. ? Petar – 1786.
Lipovac Ivan (
) i Manda r. Lipovac, vj. ? Ružica – 1770. Martinović Joso ( ) i Ruža r. Mari/i/ć, vj. ? Martinović Petar ( ) i Kata r. Grgić, vj. oko 1775. Joso Martinović Joso, iz Jakotine (Petar i Kata r. Grgić) i Ruža r. Marić, vj. 1798. Matić Luka (
) i Ivka r. Grgić, iz Sasine, vj. oko 1825. Ivo Matić Jakov ( ) i Ivka r. Batković, vj. ? Jakov – 1844. Matić Ivo (Luka i Ivka r. Grgić) i Manda r. Majdandžić, vj. 1849. Matošević Juro ( Matošević Juro (
) i Ivka r. Matić, vj. ? Anđa – 1787. ) i Ana r. Kukić, vj. ? Kata – 1789.
Matoš Petar (
) i Anđa r. Šalić, vj. ? Nikola – 1881. Toma – 1887. Kata – 1889 Ljubica – 1892. Toma – 1894.
Mijić Mijat (
) i Kata r. Topal, iz Motika, vj. ? Toma - 1769.
227
Mijić Ivan (
) i Ruža r. Ojdanić, vj. ? Jela – 1770.
Mošunjac Ilija (
) i Ana r. Stilinović, iz Udbine, vj. ? Ruža – 1826.
Ojdanić Ilija (
) i Barbara r. Majdandžić, vj. ? Ružica – 1762. Ojdanić Jerko ( ) i Ruža r. Debeljaković, vj. ? Juro Ojdanić Bartol ( ) i Barbara r. Bumbarević, iz Petricevca, vj. ? Janja – 1769. Juro – 1771. Ojdanić Juro (Jerko i Ruža r. Debeljaković) i Klara r. Topić, vj. 1791. Pibić Ivo (
) i Marija r. Dukerić, iz Škrljevite, vj. ? Juro – 1816. Popić Nikola ( ) i Matijana r. Valentić, vj. ? Mijat – 1779. Popić Filip ( ) i Barbara r. Majdandžić, vj. ? Vid – 1785. Spaić Abram ( ) i Barbara r. Bumbar, vj. ? Martin – 1763. Spaić Abram ( ) i Marija r. Sedić, vj. ? Mijat – 1780. Jela – 1783. Spaić Mijat (Abram i Marija r. Sedić) i Marija r. Klečina, vj. 1810. Stanišić Juro ( Stipić Mijat (
) i Manda r. ?, vj. ? Apolonija – 1729. ) i Klara r. Đukić, iz Gomionice, vj. ? Luka – 1791.
Šimić Pavao, iz Duvna ( Šergijaš Ivo ( Tomašević Anto ( Tucić Nikola (
) i Ivka r. Čamberović, iz Vira, vj. ? Mile – 1807.
) i Ana r. Grgić, iz Škrljevite, vj. ? Marija – 1824. ) i Lucija r. Ojdanić, vj. ? Kata – 1807. ) i Marija r. Rajković, iz Stranjana, vj. ? Mato – 1843.
Uvalić Ilija ( ) i Cvita r. Lipovac, vj. ? Uvalić Ilija ( ) i Jele r. Blažević/Adžić, vj. ? Uvalić Joakim ( ) i Marija r. Ojdanić, vj. ? Matije – 1763. Petar – 1767. Nikola – 1770.
228
Frano – 1773. Manda – 1775. Barbara – 1778. Josipa – 1780. Jerko – 1781. Ivka – 1783. Uvalić Ivan ( ) i Ružica r. Ojdanić, vj. ? Lucija – 1772. Lucija – 1775. Toma – 1777. Filip – 1780. Ana – 1781. Toma – 1784. Jerko – 1785. Ivka – 1789. Uvalić Ivan ( ) i Klara r. Užarević, iz Ivanjske, vj. ? Josip – 1773. Uvalić Mile ( ) i Kate r. Topalović, iz Motika, vj. ? Anđelija – 1773. Vida – 1777. Uvalić Anto ( ) i Anica r. Filipović/Popić, vj. ? Augustin – 1774. Marko – 1777. Uvalić Juro ( ) Klara r. Užarević, iz Gomionice, vj. ? Martin – 1777. Luka – 1780. Anto – 1784. Ivka – 1789. Uvalić Juro ( ) i Marija r. Batković, vj. ? Josip – 1780. Kata – 1782. Uvalić Mile ( ) i Cvita/Florijana r. Lipovac/Jerković, iz Čivčija, vj. 1783. Jerko – 1783. Ana – 1785. Barbara – 1789. Ivo – 1792. Marija – 1792. Uvalić Vid (Joakim i Marija r. Ojdanić) i Marija r. Mardekanić, vj. 1784. Petar Jerko – 1789. Andrija – 1792. Lucija – 1801. Anđa – 1804. Uvalić Ilija ( ) i Marija r. Jurić, vj. 1785. Uvalić Mato ( ) i Anastazija r. Blažević, vj. 1785.
229
Uvalić Ilija (
) i Marija r. Komaričić, vj. ? Kata – 1786. Manda – 1789. Uvalić Ilija ( ) i Anđa r. Blažević, vj. ? Janja – 1795. Jela – 1796. Lucija – 1797. Anđa – 1800. Marija – 1802. Jela – 1804. Ivo – 1806. Janja – 1808. Ana – 1809. Manda – 1811. Uvalić Petar ( ) i Vida r. Batković, vj. ? Marija – 1795. Uvalić Marijan (Anto i Ana r. Pilipović) i Kate r. Pranjić, vj. 1796. Uvalić Vid ( ) i Marija r. Martinović/Petrović, vj. ? NN – 1797. Filip – 1807. Uvalić Nikola ( ) i Marta r. Kozić, vj. ? Ivka – 1801. Barbara – 1803. Mato – 1804. Manda – 1807. Marija – 1809. Uvalić Jerko (Ivo i Ruža r. Ojdanić) i Klara r. Lipovac, vj. 1803. Kata – 1807. Josip – 1817. Uvalić Jerko ( ) i Vida r. Lipovac, iz Čivčija, vj. ? Barbara – 1809. Juro – 1813. Uvalić Toma (Ivo i ? ) i Lucija r. Batković, vj. 1809. Mile – 1811. Ivka – 1813. Uvalić Toma ( ) i Ane r. Batković, vj. ? Anto – 1815. Uvalić Ivo ( ) i Jele r. Blažević/Adžić, vj. ? Toma Lucija – 1827. Ruža – 1831. Marija – 1834. Kata – 1835. Vid – 1838. Marija – 1842. Petar – 1844.
230
Franciska – 1846. Marko – 1848. Anto – 1853. Uvalić Petar (Vid i Marija r. Mardekanić) i Vida r. Rajković, vj. 1834. Valentić Joso (
) i Ivka r. Pavlović, vj. ? Marijan – 1810. Mile – 1813. Iz prethodnih popisa obitelji i njihovih članova vidi se da je u Stranjanima u periodu od kraja trećeg desetljeća 18. st. pa do kraja sedmog desetljeća 19. st. najviše bilo obitelji prezimenom Knežević, Komarica(ičić), Cvitković i Bukvić, a u Matoševcima prezimenom Uvalić. Navedeni popisi sigurno nisu potpuni i konačni ni s obzirom na bračne parove ni s obzirom na broj djece. Točno stanje iz pregleda župnih matica bilo je nemoguće ustanoviti budući da su neke od njih oštećene i na više mjesta nedostaje po nekoliko listova, tako da podaci za određene periode ni ne postoje, a nisu sva ubilježavanja ni vršena dosljedno, ujednačeno i dovoljno precizno. Često se, naime, javljaju ista imena i prezimena bračnih parova, pa se ne zna radi li se i o istim ili različitim osobama. Nekad se za isti bračni par navodi da je iz Stranjana, a drugi put da je iz Matoševaca, i obrnuto, a nije rijedak slučaj da se kod navođenja roditelja djeteta uz ime majke navode različita prezimena, djevojačka i udovička, pa ostaje sumnja radi li se o istoj ili o različitim osobama, odnosno o jednom te istom bračnom paru, ili o novoj ženidbi muškarca s drugom ženom, istog imena kao i prve žene, ali drugog prezimena. Ipak se, vjerujem, ne radi o velikim prazninama i odstupanjima od pravoga stanja. Župne matice su vođene na latinskom jeziku pa su na tom jeziku upisivana i imena osoba. Ona su u izvornom obliku na hrvatskom jeziku bila različita, i nemoguće ih je sa sigurnošću utvrditi i navesti kako su doista i izgledala. Osobito to vrijedi, npr., za muška imena Josip, Jozo i Joso (latinski – Josephus), Mijat i Mile (latinski – Michael), Mato, Matej i Matija (latinski – Matthaeus i Matthias), Petar, Pero i Pejo (latinski – Petrus), Stipo i Stjepan (latinski – Stephanus), ili za imena ženska Kata, Kate i Kaja (latinski – Catharina), Lucija, Luca i Luce (latinski – Lucia), Marija, Mara i Mare (latinski – Maria), Manda, Mande, Mandalena (latinski - Magdalena), Ana, Ane, Anica i Anka (latinski – Anna). Bračni parovi s prezimenima koja su postojala od davnine, a poznata su nam od 1729., i koja sežu do današnjih dana, te poimence sva njihova djeca koja su upisana u župne matice krštenih, navedeni su u popisu koji slijedi.
231
POPIS OBITELJI U STRANJANIMA I MATOŠEVCIMA S PREZIMENIMA KOJA SU SE ZADRŽALA DO NAJNOVIJEGA VREMENA Ovdje su – na temelju župnih matičnih knjiga župe Ivanjska, kojoj su Stranjani i Matoševci pripadali do 1876., te župe Barlovci, koja postoji od 1879. – popisani bračni parovi i obitelji u Stranjanima i Matoševcima za period od 1729. pa do 1995., kad su Srbi protjerali sve Hrvate i katolike iz tih sela. U popis su uneseni samo oni bračni parovi i obitelji čija su se prezimena održala do najnovijeg vremena, a to su: Barišići, Batkovići, Blaževići, Bogdanovići, Ćosići, Debeljaci, Kaurini, Ljevari, Majdandžići, Pranjići, Šalići i Tubići, koji su brakove sklopili u župi Ivanjska i župi Barlovci, i koji su ih sklopili negdje drugdje, ako je to javljeno i upisano u barlovačkoj župi krštenja. Popis je napravljen prema abecednom redu supružnika, odnosno očeva i majki, i unutar toga kronološki ili po godinama sklapanja braka. Navode se ovi podaci: prezime i ime muža, u zagradi imena njegova oca i majke, a za majku i njezino djevojačko prezime, ime i djevojačko prezime supruge, i odakle je, te godina sklapanja braka, ako se ona mogla ustanoviti; iza toga se navode njihova djeca, uglavnom rođena u Stranjanima i Matoševcima i upisana u maticu krštenih župe Ivanjska ili Barlovci, i godina rođenja, ako je poznata. Imena su u maticama vjenčanih i krštenih - onima koje su vođene na hrvatskom jeziku - ponekad i za istu osobu, upisivana u različitim oblicima, npr. muška: Andrija i Andrije; Filip, Pilip i Piljo; Franjo i Frano; Josip, Joso i Jozo; Matija, Matije i Mato; Mihovil, Mijat i Mile; Nikola i Niko; Stjepan i Stipo; Petar i Pero, a često i Pejo; Pavao, Pavo i Pajo; ili ženska: Ana, Ane, Anica i Anka; Kata, Kate, Katica i Kaja; Jela, Jele, Jelica i Jeka; Mande i Manda; Marija, Marica, Mara i Mare; Lucija, Luca i Luce, itd. I u ovom su popisu ta imena većinom navedena u obliku u kojem su i upisana u župnim maticama. Također se i neka prezimena javljaju u dva ili tri oblika: Marijić, Mariić i Marić; Bjelić i Bijelić; zatim u dužoj i kraćoj varijanti: Debeljaković i Debeljak; Kaurinović, Kaurčić, Kaurin, Kaurac; ili se uz ime iste osobe navode dva prezimena, tako: DebeljakRužić, Blažević-Adžić, Čivčić-Džolić, Kozić-Adžam, Blažević-Batković, TomićKočić. Ni ovi popisi nisu potpuni ni s obzirom na bračne parove ni s obzirom na njihovu djecu. Neki bračni parovi, svakako njih manji broj, ili djeca, nisu navedena zbog toga što su neke župne matice oštećene ili nepotpune, a za period 1876.-1879., kad su Stranjani i Matoševci pripadali župi Petrićevac, župne matice su uništene. Poteškoća je naročito kod utvrđivanja stvarnog stanja za brakove sklopljene negdje drugdje, izvan župe Ivanjska, odnosno Barlovci, jer to ili nije uvijek javljano u rodnu župu, ili nije ubilježeno u maticu krštenih rodne župe. Treba također reći da su nepotpuni popisi obitelji koje su odselile iz Stranjana ili Matoševaca, kao i onih obitelji, odnosno bračnih parova, koji su negdje od 70-ih godina prošlog stoljeća pa naovamo boravili na privremenom radu u nekoj od europskih država: Austriji, Francuskoj, Švicarskoj, a najviše u Njemačkoj. Ove posljednje ću ovdje označiti zvjezdicom (*).
232
Obitelji u Stranjanima Barišić Mato (Anto i … ) i Kata r. Vuk, vj. ? – doselili iz Zasavica, župa Dobretići Anto – ? Perka – ? Žarko – ? Petar – 1976. Milka – 1977. Franjo – 1979. Šimo – 1980. Barišić Žarko (Mato i Kata r. Vuk) i Marija r. Subotić, vj. 1991. Danijel – 1992. Batković Andrija (Blaž i Anđa r. Lipovac), 1. brak, i Anica r. Banović, vj. ? Marija – 1880. Ivka – 1880. Ana – 1881. Jela – 1883. Juro – 1886. Luka – 1888. Nikola – 1890. Mato – 1891. Batković Andrija (Blaž i Anđa r. Lipovac), 2. brak, i Anđa r. Ćorković, vj. 1893. Batković Juro (Andrija i Anica r. Banović) i Anđa r. Brkić, vj. 1906. Andrija – 1911. Anica – 1913. Batković Ivo (Toma i Vida r. Marušić) i Anđa r. Bogdanović, vj. 1926. Toma – 1929. Ana – 1932. Ljubomir – 1934. Anto – 1937. Doselili iz Matoševaca Batković Andrija (Juro i Anđa r. Brkić) i Kaja r. Ljevar, vj. 1941. Jelica – 1942. Feliks – 1944. Batković Ljubomir-Mirko (Ivo i Anđa r. Bogdanović) i Ljuba r. Blažević, vj. 1959. Ivo – 1961. Katica – 1969. Anđelka – 1963. Vlado – 1965. Batković Toma (Ivo i Anđa r. Bogdanović) i Marija r. Varadin, vj. 1964. Odselili u Krapje (Jasenovac) Batković Feliks (Andrija i Kaja r. Ljevar) i Iva r. Škegro, vj. 1976.* Blažević Anto (
) i Vida r. Lovrić/Mlinarević, vj. oko 1790. Mile – 1791. Pavao – 1793. 233
Mile – 1795. Marija – 1801. Marko – 1804. Jela – 1807. Ivo – 1810. Petar – ? Blažević Pavao (Anto i Vida r. Lovrić), 1. brak, i Lucija r. Tucić, iz Šimića, vj. ? Ruža – 1819. Marija – 1821. Juro – 1824. Blažević Mile (Anto i Vida r. Lovrić) i Marija r. Ljevarević, iz Bijele Nedilje, vj. 1818. Ana – 1821. Nikola - ? Stjepan – 1832. Ilija – 1834. Manda – 1836. Vida – 1838. Juro – 1842. Blažević Marko (Anto i Vida r. Lovrić), 1. brak, i Jela r. Bajlović, vj. 1824. Joso – 1825. Mato – 1827. Blažević-Adžić Ivo (Anto i Vida r. Lovrić), 1. brak, i Anđa r. Ljevar, vj. 1829. Ruža – 1834. Ivo – 1835. Ivka – 1838. Ivo – 1841. Jela – 1845. Lucija – 1848. Ivka – 1852. Blažević Marko (Anto i Vida r. Lovrić), 2. brak, i Klara r. Ljevar, vj. 1832. Lucija – 1833. Ivan – ? Toma – 1836. Janja – 1838. Ivo – 1839. Janja – 1841. Marija – 1844. Ruža – 1844. Mato – 1846. Ruža – 1847. Blažević Pavao (Anto i Vida r. Lovrić), 2. brak, i Anđa r. Domić, iz Orlovca, vj. 1833. Blažević Pavao (Anto i Vida r. Lovrić), 3. brak, i Manda r. Matijević, iz Šimića, vj. 1837. Mato – 1839.
234
Blažević Petar (Anto i Vida r. Lovrić) i Ana r. Batković, vj. 1837. Andrija – 1839. Mato – 1841. Marija – 1844. Ruža – 1846. Marija – 1847. Pavao – 1850. Luka – 1853. Blažević Nikola ( ) i Marija Mihić, iz Nabrđana, vj. 1848. Blažević Marko (Anto i Vida r. Lovrić), 3. brak, i Manda r. Radman, iz Šimića, vj. 1852. Marija – 1853. Ana – 1855. Blažević Marko (Mile i Vida r. Markanović) i Janja r. Kaurinović – vidi Matoševci Blažević-Adžić Andrija (Petar i Ana r. Batković), 1. brak, i Ana r. Debeljak, vj. ? Ivo – ? Blažević-Adžić Andrija (Petar i Ana r. Batković), 2. brak, i Kata r. Marušić, iz Čivčija, vj. 1862. Luka – 1863. Marija – 1864. Anđa – 1866. Ruža – 1868. Jela – 1870. Andrije – 1873. Blažević-Adžić Toma (Marko i Klara r. Ljevar) i Marija r. Batković, vj. 1861. Jela – 1862. Manda – 1863. Ruža – 1865. Marko – 1867. Marija – 1869. Pavao-Pajo– 1871. Ruža – 1873. Petar – 1875. Ana – 1876. Marko – 1880. Mato – 1882. Andrija – 1886. Blažević-Adžić Ivo (Anto i Vida r. Lovrić), 2. brak, i Janja r. Lipovac, vj. 1863. Blažević Ivo (Ive i Anđe r. Ljevar), 1. brak, i Manda r. Topić, vj. 1864. Petar – 1868. Blažević Ilija (Mile i Marija r. Ljevar) i Lucija r. Marić, vj. 1868. Blažević Mato (Marko i Klara r. Ljevar) i Ivka r. Majdandžić, vj. ? Vida – 1880. Luka – 1882.
235
Blažević Pavao (Petar i Ana r. Batković), 1. brak, i Kata r. Ivanković, iz Škrljevite, vj. 1868. Petar – 1869. Ivo – 1871. Luka – 1873. Ana – 1874. Blažević Ivo (Ivo i Anđa r. Ljevar), 2. brak, i Anđa r. Vuković, iz Sasine, vj. ? …………….. Jele – 1881. Blažević Anto (
) i Anđa r. Ivanković, iz Kljevaca, vj. ? Nikola – 1881.
Blažević Pavao (Petar i Ana r. Batković), 2. brak, i Marija r. Bijelić, iz Ojdanića, vj. oko 1880. …………….. Marko – 1881. Mande – 1883. Ruža – 1885. Matije – 1887. Ivka – 1889. Toma – 1891. Blažević Petar (Pavao i Kata r. Ivanković), 1. brak, i Marija r. Bijelić, vj. 1887. Andrije – 1889. Anđa – 1890. Božica – 1891. Andrije – 1894. Anto – 1895. Anđa – 1896. Kata – 1898. Anto – 1900. Joso – 1901. Anđa – 1903. Nikola – 1905. Blažević Andrija (Andrija i Kata r. Marušić), 1. brak, i Anđa r. Debeljak, vj. 1892. Ivan – 1896. Blažević Ivo (Pavo i Kata r. Ivanković) i Jele r. Majdandžić, vj. 1894. Stipo – 1900. Marko – 1903. Janja – 1906. Marija – 1908. Slavko – ? Blažević Pavao-Pajo (Toma i Mara r. Batković) i Mande r. Tubić, vj. 1895. Toma – 1896. Joso – 1898. Janja – 1899. Jele – 1902. Ruža – 1904.
236
Kata – 1906. Ivo – 1909. Ane – 1912. Petar – 1915. Blažević Andrija (Andrija i Kata r. Marušić), 2. brak, i Anica r. Kuljančić, vj. 1897. Mara – 1899. Jele – 1901. Mande – 1903. Marko – 1906. Ivan – 1909. Ruža – 1912. Pero – 1914. Josip – 1916. Blažević Luka (Pavo i Kata r. Ivanković) i Agata r. Debeljak(ović), vj. 1898. Janja – 1904. Ivka – 1905. Marija – 1908. Petar – 1910. Ljubica – 1913. Mande – 1917. Blažević Marko (Pavao-Pajo i Marija r. Bjelić) i Jele r. Ljevar, vj. 1901. Mande – 1902. Ruža – 1904. Kate – 1905. Joso – 1907. Stjepan – 1910. Ivan – 1913. Mare – 1914. Ivka – 1916. Janja – 1919. Vlado – 1920. Mirko – 1923. Blažević Mato (Toma i Mara r. Batković) i Jele-Jeka r. Blažević, vj. 1906. Ivka – 1907. Marko – 1909. Marija – 1912. Juro – 1915. Pavao-Pajo – 1920. Blažević Petar (Pavao i Kata r. Ivanković), 2. brak, i Janja r. Kaurin, vj. 1906. Juro – 1907. Pavao – 1909. Odselili u Orlovac Blažević Andrija (Toma i Marija r. Batković) i Marija r. Brkić, vj. 1910. Božo – 1911. Mirko – 1913. Ruža – 1915. 237
Blažević Mato (Pavao i Marija r. Bjelić) i Jela r Marić, vj. 1910. Pavao – 1912. Niko – 1914. Ljubica – 1917. Toma – 1919. Mato – 1922. Blažević Andrija (Petar i Marija r. Bjelić) i Manda r. Lovrić, vj. 1911. Blažević Andrija (Andrija i Kata r. Marušić), 3. brak, i Marija r. Bjelić, vj. 1920. Ivo – 1921. Toma – 1922. Anto – 1924. Ana – 1926. Ivo – 1928. Blažević Stipo (Ivo i Jela r. Majdandžić) i Ruža r. Pranjić, vj. 1920. Anto – 1921. Ivo – 1923. Ana – 1925. Nikola – 1927. Mato – 1929. Marko – 1931. Slavko – 1933. Dragica – 1935. Nada – 1937. Ilija – 1939. Blažević Toma (Pavao-Pajo i Manda r. Tubić) i Jele-Jeka r. Domić, vj. 1921. Andrije – 1922. Mato – 1925. Ana – 1927. Joso – 1929. Ana – 1931. Stipo – 1935. Anto – 1937. Ljubica – 1939. Blažević Marko (Andrija i Anica r. Kuljančić) i Ruža r. Kaurin, vj. 1926. Andrije – 1930. Mile – 1931. Franjo – 1933. Anica – 1935. Ljuba – 1938. Božo – 1940. Mato – 1943. Josip – 1948. Odselili u Čepin Blažević Joso (Marko i Jela r. Ljevar) i Kata r. Žižak, vj. 1930. Franjo – 1932. Jakov – 1932. Ivo – 1935. 238
Marija – 1936. Ana – 1938. Jozefina – 1940. Marko – 1943. Vlado – 1945. Janja – 1947. Marica – 1950. Blažević Ivo (Pajo i Manda r. Tubić) i Ljuba r. Batković, vj. 1932. Ruža – 1934. Velimir – 1936. Mare – 1938. Jele – 1941. Pajo – 1943. Blažević Marko (Mato i Jela r. Blažević) i Anđa r. Šalić, vj. 1934. Jozefina – 1935. Olga – 1938. Ane – 1940. Nevenka – 1941. Ane – 1943. Blažević Stipo (Marko i Jela r. Ljevar) i Janja r. Šalić, vj. 1934. Dragica – 1936. Anica – 1938. Vinko – 1940. Kaja – 1942. Dragica – 1947. Jelica – 1948. Franjo – 1951. Blažević Pajo (Mato i Jela r. Marić) i Mare r. Šalić, vj. 1936. Mato – 1938. Ivo – 1940. Blažević Niko (Mato i Jela r. Marijić) i Jele-Jeka r. Debeljak, vj. 1937. Anđa – 1938. Mile – 1940. Marko – 1942. Ane – 1944. Mato – 1946. Tonka – 1947. Ferdo – 1949. Finka – 1951. Blažević Mirko (Andrija i Marija r. Brkić) i Ana r. Majdandžić, vj. 1939. Božo – 1941. Marko – 1944. Blažević Toma (Mato i Jela r. Marić) i Ivka r. Ljevar, vj. 1940. Jela – 1941. Marko – 1945. Ana – 1947.
239
Mato – 1950. Jelica – 1953. Ankica – 1953.
Odselili u Čepin
Blažević Vlado (Marko i Jela r. Ljevar) i Mara r. Ivanković, vj. 1940. Nada – 1941. Marko – 1943. Marko – 1946. Ferdo – 1948. Anto – 1950. Josip – 1952. Anto – 1954. Jela – 1956. Blažević Andrija (Toma i Jeka r. Domić) i Ana r. Jakovljević, vj. 1942. Blažević Josip (Andrija i Anica r. Kuljančić) i Zorka r. Ljevar, vj. 1942. Stjepan – 1944. Blažević Joso (Toma i Jeka r. Domić) i Janja r. Bijelić, vj. 1948. Mato – 1949. Ivica – 1951. Jela – 1955. Blažević Mirko (Marko i Jele r. Ljevar) i Ljubica r. Šalić, vj. 1948. Marko – 1949. Mare – 1952. Franjo – 1954. Slavko – 1957. Ivica – 1957. Jelica – 1958. Ruža – 1964. Stjepan – 1968. Blažević Marko (Stipo i Ruža r. Pranjić) i Ljubica r. Marušić, vj. 1951. Ana – 1952. Jela – 1954. Stipo – 1956. Anto – 1959. Ivo – 1962. Franjo – 1966. Blažević Toma (Andrija i Mara r. Bijelić) i Mara r. Kočić-Tomić, vj. 1952. Odselili u Vojvodinu Blažević Mile (Marko i Ruža r. Kaurin) i Dragica r. Pranjić, vj. 1954. Odselili u Beograd Blažević Andrija (Marko i Ruža r. Kaurin) i Dragica r. Ljevar, vj. 1956. Slavica – 1960. Blažević Franjo (Joso i Kata r. Žižak) i Ivka r. Pranjić, vj. 1956. Jelka – 1957. Milka – 1957. Ivo – 1958. 240
Anto – 1960. Antonija – 1964. Josip – 1965. Blažević Jakov (Joso i Kata r. Žižak) i Ana r. Pranjić, vj. 1956. Drago – 1957. Ivo – 1958. Ivanka – 1961. Josip – 1963. Blažević Mato (Stipo i Ruža r. Pranjić) i Dragica r. Pranjić, vj. 1956. Gordana – 1958. Blažević Slavko (Stipo i Ruža r. Pranjić) i Manda r. Čivčić-Džolić, vj. 1958. Mara – 1959. Nada – 1960. Ivanka – 1962. Ruža – 1964. Francika – 1965. Franjo – 1967. Mara – 1969. Kazimir – 1971. Stjepan – 1974. Blažević Ivo (Joso i Kata r. Žižak) i Ivka r. Pranjić, vj. 1960. Odselili u Zagreb Blažević Pajo (Ivo i Ljubica r. Batković) i Zora-Ruža r. Pranjić, vj. 1962. Ivanka – 1964. Slavenko – 1968. Ivica – 1971. Velimir – 1976. Blažević Božo (Mirko i Ane r. Majdandžić) i Ana r. Batković, vj. 1963. Božana – 1962. Mirko – 1965. Stipo – 1967. Blažević Mato (Pajo i Mara r. Šalić) i Danica r. Trifković, vj. 1964. Odselili u Vojvodinu Blažević Marko (Niko i Jeka r. Debeljak) i Ana r. Majdandžić, vj. 1968. Odselili u Australiju Blažević Marko (Mirko i Ane r. Majdandžić) i Jela r. Vulić, vj. 1969. Ana – 1970. Blažević Vlado (Joso i Kata r. Žižak) i Anđa r. Pranjić, vj. 1969. Josip – 1970. Mirjana – 1971. Ivan – 1973. Katarina – 1979. Blažević Mato (Joso i Janja r. Bijelić) i Ruža r. Majdandžić, vj. 1970.* Zora – 1971. Franjo – 1973. Frederik – 1978.
241
Blažević Marko (Vlado i Mara r. Ivanković) i Marica r. Italo, vj. 1974. Ivica – 1975. Dario – 1980. Blažević Ferdo (Vlado i Mara r. Ivanković) i Angelina r. Mihalčuk, vj. 1975. Slađana – 1975. Karolina – 1979. Blažević Franjo (Mirko i Ljuba r. Šalić) i Jelena r. Bogdanović, vj. 1975. Igor – 1976. Davor – 1979. Blažević Mato (Niko i Jela r. Debeljak) i Angelina r. Josipović, vj. 1975. Blažević Franjo (Stipo i Janja r. Šalić) i Marinka r. Kurtović, vj. 1978. Renata Mario Blažević Ivica (Joso i Janja r Bijelić) i Marija-Jagoda r. Matošević, vj. 1978.* Kornelija – 1975. Norbert/Marko – 1979. Blažević Josip (Vlado i Mara r. Ivanković) i Jela r. Briševac, vj. 1979. Anto – 1980. Željko – 1983. Snježana – 1988. Blažević Marko (Mirko i Ljubica r. Šalić) i Zorka r. Radovančević, vj. 1979. Dijana – 1971. Goran – 1975. Blažević Ferdo (Niko i Jela r. Debeljak) i Hijacinta r. Vukadinović, vj. 1982. Blažević Ivo (Franjo i Ivka r. Pranjić) i Ljubica r. Gagula, vj. 1983. Odselili u Petrićevac Blažević Anto (Franjo i Ivka r. Pranjić) i Ružica r. Bajlović, vj. 1984. Mario – 1986. Bojan Blažević Mirko (Božo i Ana r. Batković) i Jelica r. Lipovac, vj. 1989. Kornelija – 1985. Blažević Slavenko (Pajo i Zora-Ruža r. Pranjić) i Katarina r. Kovačić-Lukić, vj. 1994.* Annamaria – 1994. Bjanka – 1997. Blažević Anto (Marko i Ljubica r. Marušić) i Branka r. Žanić, vj. 1990. Odselili u Zagreb Blažević Stjepan (Slavko i Mande r. Čivčić) i Vera r. Kaurin, vj. 1995. Bogdanović Anto (Nikola i Kata r. Majdandžić), 1. brak, i Kata r. Marušić, vj. ? Andrije – ? Marija – 1892. Nikola – 1893.
242
Bogdanović Anto (Nikola i Kata r. Majdandžić), 2. brak, i Anđa r. Jurić, vj. ? Kate – 1895. Marko – 1897. Bogdanović Andrija (Nikola i Kata r. Majdandžić) i Ana r. Kurtović, vj. 1898. Kaja – 1899. Anto – 1902. Juro – 1904. Marija – 1905. Ivo – 1907. Ivka – 1909. Janja – 1911. Juro – 1912. Janja – 1914. Bogdanović Ivo-Ića (Andrija i Ana r. Kurtović) i Ruža r. Debeljak, vj. 1934. Marko – 1935. Janja – 1937. Mato – 1939. Luce – 1941. Ane – 1943. Bogdanović Juro (Andrija i Ana r. Kurtović) i Jele r. Majdandžić, vj. 1938. Ljuba – 1940. Petar – 1942. Anto – 1945. Bogdanović Andrija (Anto i Manda r. Blažević) i Mara r. Debeljak, vj. 1949. Dragica – 1950. Juro – 1952. Josip – 1957. Anka – 1958. Doselili iz Matoševaca, odselili u Čepin Bogdanović Marko (Ivo i Ruža r. Debeljak) i Ana r. Blažević, vj. 1959. Franjo – 1960. Marica – 1962. Ankica – 1966. Odselili u Petrićevac Bogdanović Mato (Ivo i Ruža r. Debeljak) i Vida r. Majdandžić, vj. 1966. Ljubica – 1967. Marinka – 1969. Anto – 1971. Ana – 1972. Jelena – 1974. Snježana – 1978. Bogdanović Mile (Anto i Mande r. Blažević) i Manda r. Ljevar, vj. 1966. Mirjana – 1967. Anto – 1969. Ankica – 1972.
243
Bogdanović Anto (Juro i Jele r. Majdandžić) i Ruža r. Majdandžić, vj. 1967. Ana – 1968. Ljiljana – 1969. Marija – 1971. Gordana – 1974. Bukvić-Ćosić Ivo (
) i Anastazija r. Kasapović, vj. ? Jela – 1833. Joso – 1838.
Ćosić Joso (Ivo i Anastazija r. Kasapović) i Ivka r. Kaurin(ović), vj. ? Ivo – 1867. Ivo – 1868. Anđa – 1871. Marija – 1873. Jele – 1875. …………….. Ane – 1880. Marija – 1881. Jele – 1884. Marko – 1886. Josip – 1887. Marija – 1891. Ćosić Josip (Joso i Ivka r. Kaurin), 1. brak, i Ruža r. Brkić, vj. 1913. Ćosić Josip (Joso i Ivka r. Kaurin), 2. brak, i Ane r. Pranjić, vj. 1915. Joso – 1916. Ivka – 1920. Mande – 1923. Marija – 1925. Zorka – 1928. Anto – 1932. Ćosić Joso (Joso i Ane r. Pranjić) Miholjka-Milka r. Batković, vj. 1935. Rudolf – 1937. Jozefina – 1939. Marko – 1942. Mato – 1944. Ana – 1947. Ivo – 1949. Ćosić Anto (Joso i Ane r. Pranjić) i Ana r. Ljevar, vj. 1956. Odselili u Zagreb Ćosić Rudolf (Joso i Miholjka r. Batković) i Anđa r. Josipović, vj. 1961. Zoran – 1962. Renata – 1967. Odselili u Petrićevac Ćosić Mato (Joso i Miholjka r. Batković) i Jela r. Bijelić, vj. 1969. Silvana – 1971. Ivica – 1975. Odselili u Banju Luku 244
Ćosić Marko (Joso i Miholjka r. Batković) i Tanja r. Jadrešić, vj. 1973. Odselili u Zagreb Ćosić Ivo (Joso i Miholjka r. Batković) i Kata r. Pejić-Deronja, vj. 1974.* Klaudija – 1974. Josip – 1977. Debeljak Joso-Ivan (Marko i Stažija r. Marić) i Mara r. Ljevar, vj. 1957. Nikola – 1959. Zorka – 1960. Veronika – 1962. Kata – 1963. Ruža – 1966. Ana – 1969. Doselili iz Matoševaca Durbić Filip (
) i Mira r. Šalić, vj. ? Ilija – 1974. Jozefina – 1975.
Ganić Živko (Nikola i Jozefina r. Pujić) i Zorka r. Ljevar, vj. 1958. Jozefina – 1958. Ivka – 1961. Juro – 1964. Ljiljana – 1968. Ganić Juro (Živko i Zorka r. Ljevar) i …, vj. ? Kaurin Marko ( Kaurin Marko (
Odselili u Bjelovar
) i Janja r. Pranjić, iz Majdana, vj. ? Marija – 1873. ) i Janja r. Knežević, vj. ? Ruža – 1875. ……………..
Kaurin Juro (Petar i Janja r. Kozić), 1. brak, i Marija r. Jurić, vj. 1896. Petar – 1897. Luka – 1899. Janja – 1901. Ruža – 1904. Anto – 1906. Ivo – 1907. Ana – 1910. Anto – 1912. Jela – 1914. Kaurin Juro (Petar i Janja r. Kozić), 2. brak, i Mare r. Kozić-Adžam, vj. 1923. Mande – 1924. Pejo – 1928. Kaurin Ivo (Juro i Marija r. Jurić) i Mara r. Jurić, vj. 1926. Mato – 1929. Dragutin – 1932. Ana – 1934.
245
Zvonko – 1937. Velimir – 1939. Odselili u Trn Kaurin Anto (Juro i Marija r. Jurić) i Anica r Domić, vj. 1940. Ivo – 1943. Drago – 1945. Toma – 1947. Marica – 1949.
Odselili u Novsku
Kaurin Pejo (Juro i Mare r. Kozić-Adžam) i Mara r. Marušić, vj. 1947. Juro – 1948. Marko – 1951. Ivo – 1956. Ankica – 1960. Anto – 1961. Toma – 1964. Kaurin Ivo (Anto i Anica r. Domić) i Verica r. Ivaštinović, vj. 1966. Odselili u Jablan Kaurin Mato (Ivo i Mara r. Jurić) i Mira r. Damjanović, vj. 1966. Odselili u Trn Kaurin Toma (Anto i Anica r. Domić) i Marija r. Poleta, vj. 1970. Odselili u Novsku Kaurin Juro (Pejo i Mara r. Marušić) i Danica r. Vučić, vj. 1976. Kaurin Marko (Pejo i Mara r. Marušić) i Margareta r. Kniepeis, vj. 1976. Kaurin Ivo (Pejo i Mara r. Marušić) i Tonka r. Nikifor, vj. 1988. Snježana – 1989. Kaurin Anto (Pejo i Mara r. Marušić) i Kata r. Slipčević, vj. 1990. Marina – 1990. Kaurin Toma (Pejo i Mara r. Marušić) i Vera r. Šalić, vj. ? Ljevar Nikola (
) i Ana r. Tukara, vj. ? Damjan – ? Ivo – ? Marko – ? Filip – ? Kata – ?
Ljevar Damjan (Nikola i Ana r. Tukara) i Vida r. Tucić, vj. ?. Ana – ? Anto – ? Joso – ? Stjepan – ? Ruža – 1820. Ljevar Ivo (Nikola i Ana r. Tukara) i Vida r. Marušić, iz Škrljevite, 1. brak, vj. oko g. 1815. Juro – 1817.
246
Ivka – 1818. Mijat – 1820. Ruža – 1824. Ivo – 1827. Damjan – 1833. Ljevar Marko (Nikola i Ana r. Tukara) i Marija r. Pejaković, vj. ? Petar – ? Luka – ? Marija – 1818. Ilija – 1821. Mato – 1827. Ljevar Filip (Nikola i Ana r. Tukara), 1. brak, i Marija r. Kozić, vj. ? Anđa – 1817. Nikola – 1820. Ana – 1822. Ana – 1826. Damjan – 1828. Ruža – 1831. Ruža – 1832. Ljevar Anto (Damjan i Vida r. Tucić), 1. brak, i Anđa r. Ivanović, vj. 1823. Ivo – 1825. Mile – 1826. Marko – 1828. Mile – 1830. Marko – 1832. Ljevar Petar (Marko i Marija r. Pejaković), 1. brak, i Ana r. Kozić, iz Gomionice, vj. 1831. Ljevar Joso (Damjan i Vida r. Tucić), 1. brak, i Kata r. Lopar, vj. 1831. Mato – 1832. Ivo – 1835. Jela – 1836. Mijat – 1838. Ivka – 1839. Marija – 1841. Juro – 1844. Ilija – 1847. Anđa – 1848. Marko – 1852. Ruža – 1852. Jela – 1855. Ljevar Stjepan (Damjan i Vida r. Tucić), 1. brak, i Jela r. Batković, vj. 1833. Marko – 1835. Juro – 1838. Ivka – 1841. Ivka – 1844. Juro – 1847.
247
Ljevar Petar (Marko i Marija r. Pejaković), 2. brak, i Ana r. Pranjić, vj. ? Ruža – 1836. Manda – 1838. Marko – 1841. Petar – 1843. Ljevar Luka (Marko i Marija r. Pejaković) i Ana r. Durbić, vj. ? Manda – 1834. Marija – 1837. Ivka – 1840. Ljevar Anto (Damjan i Vida r. Tucić), 2. brak, i Jela r. Martinović, vj. 1838. Joso – 1840. Jozo – 1842. Ruža – 1845. Ljevar Filip (Nikola i Ana r. Tukara), 2. brak, i Anđa r. Blažević/Tadić, iz Kuljana, vj. 1838. Mato – 1840. Ilija – 1842. Damjan – 1842. Marija – 1843. Filip – 1845. Marija – 1847. Kata – 1849 Ljevar Juro (Ivo i Vida r. Babić), 1. brak, i Ruža r. Batković, vj. 1838. Petar – 1840. Mijat – 1841. Ljevar Ilija (Marko i Marija r. Pejaković) i Ruža r. Tucić, iz Šimića, vj. 1844. Marko – 1848. Petar – 1849. Marko – 1852. Marija – 1855. Ljevar Juro (Ivo i Vida r. Babić), 2. brak, i Marija r. Šalić, iz Čivčija, vj. 1844. Vida – 1845. Kata – 1847. Ivka – 1850. Anđa – 1853. Janja – 1856. Ivo – 1858. Ljevar Ivo (Nikola i Ana r. Tukara), 2 brak, i Ana r. Žižić, vj. 1847. Ljevar Ivo (Ivo i Vida r. Babić) i Ana r. Ivanić, iz Majdana, vj. 1847. Ljevar Stjepan (Damjan i Vida r. Tucić), 2. brak, i Ruža r. Marić, vj. 1848. Ljevar Stjepan (Damjan i Vida r. Tucić), 3. brak, i Kata r. Jurić, vj. ? Ljevar Mato (Joso i Kata r. Lopar) i Kata r. Jakovljević, vj. 1855. Ivo – ?
248
Ljevar Joso (Damjan i Vida r. Jurić/), 2. brak, i Kata r. Jurić, vj. 1857. Juro – 1858. Juro – 1860. Ljevar Damjan (Ivo i Vida r. Babić) i Marija r. Pranjić, vj. 1859. Marko – 1863. Mato – 1866. Ljevar Petar (Petar i Ana r. Pranjić) i Kata r. Kozić/Adžam, iz Gomionice, vj. ? Kata – 1869. Mato – 1872. Joso – 1875. Anto – ? Jela – 1881. Anđa – 1883. Juro – 1886. Janja – 1888. Marko – 1891. Marija – 1897. Ljevar Ivo (Juro i Mara r. Bukvić), 1. brak, i Vida r. Popović, vj. oko 1876. …………….. Ane – 1879. Mile – 1881. Nikola – 1883. Marija – 1886. Ruža – 1888. Ljevar Ivo (Mato i Kata r. Jakovljević) i Kata r. Piljić, vj. ? Andrija – 1886. Lucija – 1887. Marija – 1889. Ljevar Ivo (Juro i Mara r. Bukvić), 2. brak, i Janja r. Pavlović, vj. 1890. Ljubica – 1891. Ivan – 1893. Anto – 1896. Juro – 1899. Mare – 1902. Petar – 1905. Juro – 1908. Anica – 1913. Ljevar Juro (Ivo i Ana r. Marić) i Anđa r. Pranjić, vj. 1890. Ljevar Matije (Petar i Kata r. Adžam/Kozić) i Anđa r. Komarica, vj. 1893. Ivan – 1895. Kate – 1900. Jele – 1903. Lucija – 1905. Ruža – 1908. Perka – 1910.
249
Zorka-Ruža – 1910. Toma – 1914. Ljevar Marko (Damjan i Mara r. Pranjić) i Mande r. Ćosić, vj. 1896. Nikola – 1901. Ivka – 1903. Ivka – 1905. Marija – 1907. Joso – 1910. Vid – 1913. Šimun – 1916. Ljevar Joso (Petar i Kata r. Kozić-Adžam), 1. brak, i Ana r. Ćosić, vj. 1898. Petar – 1900. Stjepan – 1903. Andrije – 1906. Stjepan – 1910. Toma – 1913. Luka – 1914. Ivka – 1917. Ljevar Anto (Petar i Kata r. Kozić-Adžam) i Anica r. Kaurin, vj. 1900. Kate – 1903. Anđa – 1904. Janja – 1906. Marija – 1908. Marko – 1912. Anđa – 1915. Pero – 1916. Ivo – 1919. Petar – 1920. Zorka – 1922. Ljevar Juro (Petar i Kata r. Kozić), 1. brak, i Ivka r. Bogdanović, vj. 1904. Luka – 1906. Ilija – 1907. Ana – 1909. Jele – 1911. Ljubica – 1913. Mare – 1915. Mande – 1918. Ljubica – 1919. Kata – 1922. Zorka – 1924. Dragica – 1926. Martin – 1929. Ljevar Mile (Ivo i Vida r. Popović), 1. brak, i Marija r. Žižak, vj. 1910. Ljevar Anto (Ivo i Janja r. Pavlović), 1. brak, i Marija r. Kaurinović, vj. oko g. 1915. Zorka – 1917.
250
Ljevar Anto (Ivo i Janja r. Pavlović), 2. brak, i Marija r. Blažević, vj. 1919. Mišo – 1920. Marko – 1923. Andrije – 1925. Ilija – 1928. Andrije – 1930. Franjo – 1932. Ljevar Joso (Petar i Kata r. Kozić-Adžam), 2. brak, i Anđa r. Brkić, vj. 1919. Ana – 1921. Mato – 1923. Mare – 1924. Ivo – 1926. Ljubica – 1927. Janja – 1930. Ljevar Nikola (Marko i Mande r. Ćosić) i Ruža r. Kozić, vj. 1919. Marko – 1921. Ana – 1923. Mato – 1925. Marija – 1927. Ivo – 1929. Dragica – 1932. Manda – 1935. Ljevar Mile (Ivo i Vida r. Popović), 2. brak, i Anđa r. Pezić, vj. 1919. Preselili u Matoševce Ljevar Pavao (Stipo i Mande r. Brkić) i Manda r. Blažević, vj. 1920. Ljevar Petar-Pejo (Joso i Ana r. Ćosić) i Jeka r. Debeljak, vj. 1921. Petar – 1922. Ivo – 1924. Anđa – 1926. Niko – 1927. Joso – 1929. Ivo – 1932. Slavko – 1934. Ruža – 1937. Ane – 1937. Ljevar Ivo (Ivo i Janja r. Pavlović) i Marija r. Dimitrija, vj. ? Ljevar Petar (Ivo i Janja r. Pavlović) i Marija r. Šalić, vj. 1927. Zorka – 1928. Anđa – 1931. Toma – 1934. Ivo – 1938. Vlado – 1940. Marko – 1942. Marinka – 1944. Marko – 1946.
251
Ljevar Andrija (Joso i Anica r. Ćosić) i Janja r. Majdandžić, vj. 1930. Jelica – 1931. Martin – 1932. Joso – 1933. Ivo – 1936. Anto – 1938. Anica – 1941. Petar – 1943. Petar – 1944. Anica – 1947. Toma – 1949. Anđa – 1950. Marija – 1953. Ljevar Marko (Anto i Anica r. Kaurin) i Mara r. Vulić, vj. 1933. Dragomira – 1936. Ana – 1937. Anto – 1939. Ljubica – 1940. Ivka – 1942. Ljevar Toma (Matija i Anđa r. Komarica) i Kaja r. Kuljanac(čić), vj. 1934. Ferdo – 1936. Anđa – 1937. Matije – 1939. Ivo – 1941. Antonija – 1943. Ljevar Stjepan (Joso i Anica r. Ćosić) i Jele r. Bogdanović, vj. 1935. Vinko – 1936. Dragica – 1937. Ana – 1939. Mande – 1940. Franjo – 1942. Nada – 1943. Vinko – 1945. Borislav – 1950. Ljevar Vid (Marko i Manda r. Ćosić) i Ana r. Bogdanović, vj. 1936. Marko – 1938. Ilija – 1939. Jozefina – 1946. Ilija – 1949. Ana – 1952. Mato – 1954. Manda – 1956. Ljevar Juro (Ivo i Janja r. Pavlović) i Ruža r. Marušić, vj. 1937. Ljevar Ivo (Anto i Ana r. Pejaković) i Marija r. Majkić, vj. 1939. Odselili u Jablan Ljevar Mato (Joso i Anđa r. Brkić) i Marija r. Debeljak, vj. 1943. Ankica – 1948. 252
Zlatko – 1952. Ivica – 1955. Veronika – 1957. Josip – 1961. Katica – 1962. Ljevar Juro (Petar i Kata r. Kozić), 2. brak, i Marija r. Bogdanović, vj. 1944. Ljevar Marko (Anto i Marija r. Blažević), 1. brak, i Jela r. Keserović, vj. 1947. Odselili u Petrićevac Ljevar Mišo (Anto i Marija r. Blažević) i Anđa r. Batković, vj. 1948. Anica – 1950. Anto – 1952. Josip – 1953. Josip – 1956. Ljevar Ilija (Anto i Marija r. Blažević) i Ana r. Ljevar, vj. 1953. Mira – 1954. Ruža – 1958. Ljevar Petar (Petar i Jeka r. Debeljak) i Dragica r. Pranjić, vj. 1955. Odselili u Zagreb Ljevar Joso (Andrija i Janja r. Majdandžić) i Jelica r. Durbić, vj. 1958. Ljevar Ferdo (Toma i Kata r. Kuljančić) i Jozefina r. Ćosić, vj. 1960. Ljiljana – 1961. Odselili u Petrićevac Ljevar Franjo (Stjepan i Jela r. Bogdanović) i Olga r. Blažević, vj. 1960. Stjepan – 1962. Odselili u Zagreb Ljevar Slavko (Petar i Jeka r. Debeljak) i Mara r. Batković, vj. 1960. Toma – 1961. Anto – 1966. Snježana – 1972. Ljevar Franjo (Anto i Marija r. Blažević), 1. brak, i Jozefina r. Pranjić, vj. 1961. Ljevar Franjo (Anto i Marija r. Blažević), 2. brak, i Marija r. Pranjić, vj. 1963. Odselili u Zagreb Ljevar Ivo (Pero i Mara r. Šalić) i Marijana r. Stojčević, vj. 1964. Odselili u Zagreb Ljevar Anto (Marko i Mara r. Vulić) i Dragica r. Bujanić, vj. 1965. Odselili u Zagreb Ljevar Ivo (Toma i Kata r. Kuljančić) i Ana r. Bandić, vj. 1965. Odselili u Petrićevac Ljevar Vlado (Pero i Mara r. Šalić) i Zora r. Stojčević, vj. 1965. Odselili u Zagreb Ljevar Marko (Pejo i Jeka r. Debeljak) i Anđa r. Tubić, vj. 1966. Pejo – 1971.
253
Ljevar Vinko (Stjepan i Jele r. Bogdanović) i Terezija r. Idžan, vj. 1967. Zlatko – 1971. Violeta – 1982. Ljevar Anto (Andrija i Janja r. Majdandžić) i Ana r. Ivić, vj. 1968. Odselili u Zagreb Ljevar Marko (Pero i Mare r. Šalić) i Jelica r. Pranjić, vj. 1970. Damir – 1971. Anita – 1975. Sanela – 1982. Ljevar Ilija (Vid i Ane r. Bogdanović) i Jozefina r. Majdandžić, vj. 1974. Odselili u Zagreb Ljevar Ivo (Ilija i Mara r. Batković) i Ana r Debeljak, vj. 1978. Ljevar Stjepan (Franjo i Olga r. Blažević) i Vilma r. Saso, vj. 1980. Odselili u Zagreb Ljevar Ivo (Pejo i Jeka r. Debeljak) i Marija r. Jelak, vj. 1982. Odselili u Zagreb Ljevar Anto (Mišo i Anđa r. Batković) i Mirjana r. Rožić, vj. 1983. Odselili u Novsku Ljevar Josip (Mišo i Anđa r. Batković) i Manda r. Radoš, vj. 1983. Odselili u Novsku Ljevar Anto (Slavko i Mare r. Batković) i Ana r. Bogdanović, vj. 1988. Adrijana – 1988. Tomislav – 1991. Ljevar Josip (Mato i Marija r. Debeljak) i Anđa r. Debeljak, vj. 1988. Ljevar Mile (Ilija i Mara r. Batković) i Nada r. Barać, vj. 1989. Odselili u Kutinu Ljevar Anto (Ilija i Mara r. Batković) i Snježana r. Kadvolt, vj. 1991. Odselili u Kutinu Majdandžić Tomo (Petar i Ljuba r. Batković) i Ljubica r. Bogdanović, vj. 1959. Juro – 1960 Pero – 1963. Marko – 1964. Ivica – 1966. Marinko – 1972. Goran – 1973. Majdandžić Juro (Tomo i Ljuba r. Bogdanović) i Nada r. Josipović, vj. 1987. Željka – 1987. Goran – 1989 Tomislav – 1994. Majdandžić Pero (Toma i Ljuba r, Bogdanović) i Draženka r. Bojić, vj. 1992. Dražen – 1992. ………………. Majdandžić Ivica (Tomo i Ljuba r. Blažević) i Ljilja r. Matošević, vj. 1992. ………………
254
Marić Franjo (Ivo i Mare r. Stojčević) i Zorka r. Šalić, vj. 1961. Marica – 1961. Kata – 1963. Ivanka – 1966. Ivica – 1972. Ljiljana – 1974. Marić Josip (
) i Jela r. Pranjić, vj. ? Marko – 1965. Mirjana – 1966. Ana – 1968. Mirko – 1972. Ljubica – 1976.
Pranjić/Jurić Petar (
Pranjić Ivo (
) i Kata r. Josipović, iz Motika, vj. oko g. 1825. Cecilija – 1826. Juro – 1827. Petar – 1829. Franjo – 1831. Lucija – 1833. Anđa – 1835. Lucija – 1841. Ivo – 1843. Lucija – 1845. Joso – 1850.
) i Ruža r. Jurić, iz Šargovca, vj. ? Jela - 1839
Pranjić Filip (
) i Kata r. Josipović, vj. ? Ruža – 1848. Pranjić Juro (Petar i Kata r. Josipović), 1. brak, i Birgita r. Mijić, iz Nabrđana, vj. 1851. Marija- 1853. Marija – 1856. Juro – 1859. Marko – 1864. Pranjić Pavo (
) i Kata r. Mijić, iz Nabrđana, vj. ? Marija – 1857.
Pranjić Franjo (Petar i Kata r. Josipović) i Anđa r. Pezić, iz Taraševca, vj. 1857. Ruža – 1859. Mato – 1861. Petar – 1864. Ana – 1867. Mato – 1869. Marko – 1872. Anto – 1873. Andrija – 1875. ……………..
255
Pranjić Juro (Petar i Kata r. Josipović), 2. brak, i Manda r. Pezić, vj. oko 1865. Marko – ? Mato – 1867 Ana – 1869. Ilija – 1873. …………….. Pranjić Ivo (Petar i Kata r. Josipović) i Jela r. Pranjić, vj. 1868. Luka – 1872. Juro – 1875. …………….. Kata – 1880. Marta – 1884. Ane – 1888. Pranjić Ivo (Marko i Janja r. Uvalić) i Lucija r. Josipović, iz Motika, 1. brak, vj. oko g. 1867. Anđa – 1868. Mijat – 1871. Jela – 1874. Petar – 1875. Juro – ? Nikola – 1881. Lucija – 1881. Pranjić Ivo (Marko i Janja r. Pranjić) i Marija r. Matoš-Marušić, 2. brak, vj. oko 1881. Luka – 1882. Anto – 1884. Franjo – 1886. Kata – 1887. Anđa – 1891. Pranjić Marko (Juro i Mande r. Pezić) i Mara r. Šalić, vj. 1885. Ivo – ? Petar – 1889. Mande – 1891. Juro – 1893. Mande – 1896. Ruža – 1900. Ivka – 1903. Pranjić Petar (Franjo i Anđa r. Pezić) i Jela r. Topić, vj. 1889. Ivo – 1891. Franjo – 1893. Marija – 1894. Ruža – 1897. Marko – 1900. Anica – 1904. Mijat – 1907. Anica – 1911.
256
Pranjić Mato/Matije (Juro i Mande r. Pezić), 1. brak, i Jele r. Šalić, vj. 1891. Mande – 1893. Anica – 1895. Anto – 1897. Anđa – 1899. Juro – 1901. Ivka – 1903. Marija – 1905. Ivo – 1907. Jele – 1909. Ilija – 1912. Ilija – 1914. Marko – 1919. Pranjić Luka (Ivan i Jele r. Pranjić), 1. brak, i Marija r. Tubić, vj. 1892. Anđa – 1893. Ivan – 1895. Pranjić Ivo (Marko i Janja r. Pranjić) 3. brak, i Jele r. Šegić, vj. 1892. Mile – 1894. Marko – 1894. Pranjić Marko (Franjo i Anđa r. Pezić) i Kate r. Bjelić, vj. 1895. Ruža – 1896. Marko – 1899. Marija – 1900. Franjo/Pajo–1903. Anto – 1906. Anđa – 1909. Anica – 1912. Matije – 1914. Ivo – 1919. Pranjić Petar (Ivo i Lucija r. Josipović) i Ivka r. Bjelić, vj. 1895. Marija – 1897. Ivo – 1900. Marko – 1902. Pranjić Juro (Ivo i Lucija r. Josipović) i Anđa r. Ojdanić-Pajdić, vj. 1899. Mijat – 1901. Mijat – 1905. Toma – 1907. Luka – 1909. Anto – 1912. Stipo – 1917. Pranjić Matije (Frano i Anđa r. Pezić) i Kata r. Kuljančić, vj. 1899. Niko – 1901. Ruža – 1903 Petar – 1905. Pranjić Luka (Ivo i Jela r. Pranjić), 2. brak, i Anica r. Marić, vj. 1900. Juro – 1902.
257
Pranjić Luka (Ivo i Jela r. Pranjić), 3. brak, i Ivka r. Brkić, vj. 1904. Jele – 1905. Anđa – 1906. Mande – 1907. Marija – 1909. Mato – 1910. Anto – 1913. Anto – 1915. Pranjić Nikola (Ivo i Lucija Josipović) i Kate r. Domić, vj. 1906. Ruža – 1908. Stipo – 1910. Anica – 1912. Mande – 1917. Zorka – 1921. Juro – 1923. Petar – 1926. Jozefina – 1930. Pranjić Ivo (Marko i Mare r. Šalić) i Ruža r. Bogdanović, vj. 1907. Marko – 1910. Juro – 1914. Anto – 1918. Pranjić Petar (Marko i Mara r. Šalić), 1. brak, i Ruža r. Batković, vj. 1914. Pranjić Ivo (Luka i Marija r. Tubić) i Kata r. Batković, vj. 1918. Preselili u Matoševce Pranjić Matije (Juro i Manda r. Pezić), 2. brak, i Marija r. Brkić, vj. 1919. Mande – 1920. Lucija – 1921. Janja – 1923. Zorka – 1925. Nikola – 1927. Jele – 1930. Anto – 1933. Pranjić Ivo (Petar i Ivka r. Bjelić) i Ana r. Barišić, vj. 1920. Frano – 1923. Ivka – 1930. Marko – 1934. Mare – 1937. Ilija – 1939. Ana – 1946. Pranjić Marko (Petar i Jela r. Topić) i Janja r. Dedić-Batković, vj. 1921. Anđa – 1922. Marija – 1925. Ivo – 1927. Ljubica – 1929. Mirko – 1932. Vlado – 1935.
258
Anđa – 1933. Jele – 1937. Šimo – 1939. Pranjić Marko (Petar i Ivka r. Bjelić) i Ivka r. Bogdanović, vj. 1921. Marija – 1923. Zorka – 1925. Ljubica – 1926. Petar – 1929. Ilija – 1932. Pranjić Franjo-Pajo (Marko i Kate r. Bjelić) i Jela r. Batković, vj. 1922. Nikola – 1926. Ane – 1928 Slavko – 1930. Dragica – 1932. Marko – 1934. Franjo – 1936. Mare – 1939. Ivka – 1941. Pajo – 1945. Zorka – 1945. Pranjić Petar (Marko i Mara r. Šalić), 2. brak, i Marija r. Josipović, vj. 1923. Ivo – 1924. Mato – 1926. Anto – 1928. Dragica – 1930. Mirko – 1933. Mare – 1939. Pranjić Mijat (Juro i Anđa r. Ojdanić) i Mande r. Stojčević, vj. 1925. Mirko – 1928. Mira – 1931. Dragica – 1935. Toma – 1938. Anđa – 1941. Pranjić Ivo (Matija i Jela r. Šalić) i Mara r. Marušić, vj. 1930. Franjo – 1932. Ana – 1934. Jela – 1936. Jozefina – 1939. Manda – 1942. Pranjić Marko (Ivo i Ruža r. Bogdanović) i Anica r. Majdandžić, vj. 1930. Joso – 1931. Ivo – 1933. Pranjić Anto (Marko i Kata r. Bjelić) i Marija r. Kaurin, vj. 1933. Jozefina – 1934. Ana – 1937. Niko – 1938.
259
Kata – 1940. Joso – 1942. Jelena – 1943. Tonka – 1946. Niko – 1949. Franjo – 1950. Marko – 1952. Pranjić Anto (Juro i Anđa r. Ojdanić) i Anđa r. Madžo, vj. 1934. Pranjić Mijat (Petar i Jela r. Topić) i Anica r. Stojanac, vj. 1934. Olga – 1935. Petar – 1937. Karlo – 1939. Vikica – 1942. Marko – 1944. Rozalija – 1946. Jelica – 1949. Angelina – 1952. Pranjić Mato (Marko i Kata r. Bjelić) i Zorka r. Vulić, vj. 1937. Ivka – 1938. Toma – 1942. Danica – 1946. Marko – 1948. Drago – 1951. Pranjić Ilija (Juro i Anđa r. Ojdanić) i Ana r. Kaurin, vj. 1938. Nada – 1941. Juro – 1942. Janja – 1944. Drago – 1947. Pranjić Mato (Luka i Ivka r. Brkić) i Ana r. Jurić, vj. 1938. Jozefina – 1941. Pranjić Stjepan-Stipo (Nikola i Kata r. Domić) i Marija r. Brkić, vj. 1938. Ruža-Zorka –1942. Stjepan – 1944. Pranjić Ivo (Marko i Kate r. Bjelić) i Jozefina r. Vulić, vj. 1947. Anđa – 1948. Mira – 1949. Josip – 1953. Zoran – 1959. Marina – 1962. Pranjić Josip (Marko i Anica r. Majdandžić) i Dragomira r. Ljevar, vj. 1955. Ferdo – 1956. Anto – 1959. Pranjić Nikola (Matija i Mare r. Brkić) i Ruža r. Blažević, vj. 1955. Matije – 1957. Ljubana – 1959.
260
Ivica – 1964. Mirjana – 1965. Pranjić Josip (Ivo i Kata r. Batković) i Ljubica r. Majdandžić, vj. ? Mira – 1959. Pranjić Slavko (Franjo-Pajo i Jele r. Batković) i Ana r. Tubić, vj. 1956. Odselili u Beograd Pranjić Marko (Franjo-Pajo i Jele r. Batković) i Veronika r. Domić, vj. 1957. Slavica – 1958. Franjo – 1960. Odselili u Zagreb Pranjić Ilija (Marko i Ivka r. Bogdanović) i Jozefina r. Blažević, vj. 1958. Mara – 1959. Josipa – 1961. Ivanka – 1965. Marko – 1970. Pranjić Franjo (Ivo i Mare r. Marušić) i Finka r. Tomić, vj. 1959. Zoran – 1961. Ankica – 1966. Pranjić Marko (Pero i Mare r. Josipović) i Ana r. Pranjić, vj. 1959. Elena – 1961. Ivica – 1962. Pero – 1963. Darko – 1966. Pranjić Vlado (Marko i Janja r. Batković) i Milka r. Jurišić, vj. 1959. Odselili u Novsku Pranjić Ivo (Marko i Anica r. Majdandžić) i Janja r. Stojčević, vj. 1961. Snježana – 1963. Zlatko – 1964. Pranjić Anto (Matija i Marija r. Brkić) i Jela r. Blažević, vj. 1962. Mirjana – 1963. Ana – 1964. Stjepan – 1965. Svjetlana – 1973. Odselili u Zagreb Pranjić Toma (Mijat i Mande r. Stojčević) i Marica r. Majdandžić, vj. 1965. Goran – 1966. Pranjić Karlo-Dragutin (Mijat i Anica r. Stojanac) i Dušanka r. Vukadinović, vj. 1967. Odselili u Zagreb Pranjić Petar (Mijat i Anica r. Stojanac) i Dragica r. Gabrić, vj. 1967. Odselili u Zagreb Pranjić Stjepan (Stipo i Mare r. Brkić) i Ana r. Ćosić, vj. 1967.* Sanda – 1968. Stjepan – 1974.
261
Pranjić Tomo (Mato i Zorka r. Vulić) i Franciska r. Pleško, vj. 1967. Odselili u Zagreb Pranjić Pajo (Franjo-Pajo i Jele r. Batković) i Ankica r. Marić, vj. 1970. Jelena – 1972. Odselili u Novsku Pranjić Marko (Mato i Zorka r. Vulić) i Slavica r. Brkić, vj. 1972. Odselili u Sloveniju Pranjić Joso (Anto i Marija r. Kaurin) i Ana r. Žižek, vj. 1973. Odselili u Zagreb Pranjić Drago (Ilija i Ane r. Kaurin) i Dragica r. Žižak, vj. 1974. Ivica – 1974. Francika – 1976. Marica – 1979. Ilija – ? Pranjić Drago (Mato i Zorka r. Vulić) i Ruža r. Vulić, vj. 1977. Valentina – 1978. Zorica – 1982 Matije – 1983. Pajo – 1987. Pranjić Josip (Ivo i Jozefina-Finka r. Vulić) i Ana r. Vulić, vj. 1978. Sanela – 1981. Ivana – 1983. Pranjić Juro (Ilija i Ana r. Kaurin) i Dubravka r. Rodić, vj. 1979. Odselili u Split Pranjić Marko (Anto i Marija r. Kaurin) i Ana r. Pranjić, vj. 1979. Željko – 1979. Antonijo – 1980. Danijela – 1980. Pranjić Matija (Nikola i Ruža r. Blažević) i Ana r. Markovinović, vj. 1982. Nikola – 1983. Ivan – 1986. Odselili u Zagreb Pranjić Ivica (Mirko i Ana r. Pranjić) i Viktorija r. Pranjić, vj. 1983. Odselili u Zagreb Pranjić Niko (Anto i Marija r. Kaurin) i Marica r. Kezić, vj. 1983. Odselili u Derviše Pranjić Zoran (Ivo i Jozefina-Finka r. Vulić) i Vera r. Vulić, vj. 1983. Ivo – 1983. Danijel – 1986. Monika – ? Pranjić Ferdo (Josip i Dragomira r. Ljevar) i Dražena r. Rašić, vj. 1987. Odselili u Zagreb Pranjić Zoran (Franjo i Finka r. Kočić-Tomić) i Zlata r. Filipović, vj. 1987. Ivana – ?
262
Marko – 1990. Slaven – ? Pranjić Darko (Mirko i Ane r. Pranjić) i Nada r. Malinić, vj. 1988. Siniša – 1989. Dejan – 1995. Pranjić Ivica (Nikola i Ruža r. Blažević) i Ankica r. Pranjić, vj. 1988. Antonijo – 1989. Iva – 1997. Odselili u Zagreb Pranjić Anto (Joso i Dragomira r. Ljevar) i Anđa r. Džumhur, vj. 1989. Pranjić Goran (Tomo i Marica r. Majdandžić) i Marina r. Marić, vj. 1991. Pranjić Mato (Pero i Marija r. Josipović) i Ruža r. Knežević, vj. 1995. Šalić Nikola (
Šalić Ivo (
Šalić Ivo (
Šalić Andrija (
) i Janja r. Blažević-Adžić, vj. ? Mande – 1864. Jela – 1866. Marko – 1868. Vid – 1870. Petar – 1873. …………….. Joso – ? Marija – 1881. ) i Janja r. Tubić, iz Majdana, vj. 1865, Marija - 1868. Jakov – 1872. ) i Marija r. Popović, vj. ? …………….. Ruža – 1880. Jakov – 1881. Jele – 1884. Marko – 1886. Ane – 1887. Vida – 1890. Mande – 1890. ) i Kata r. Domić, vj. ? Anica – 1888.
Šalić Vid (Nikola i Janja r. Blažević-Adžić) i Ivka r. Josipović, vj. ? Anto – 1888. Mato – 1890. Vida – 1892. Ivka – 1894. Marko – 1895. Šimun – 1897. Anto – 1900. Nikola – 1905.
263
Šalić Joso (Nikola i Janja r. Blažević) i Marija r. Josipović, vj. 1894. Toma – 1895. Janja – 1897. Niko – 1897. Stažija – 1898. Manda – 1900. Janja – 1902. Jele – 1904. Nikola – 1906. Ivo – 1908. Marija – 1911. Marko – 1913. Šalić Marko (Ivo i Mara r. Popović) i Jela r. Matić, vj. 1909. Odselili u Trn Šalić Marko (Vid i Ivka r. Josipović), 1. brak, i Janja r. Domić, vj. 1912. Lucija – 1914. Franjo – 1918. Šalić Anto (Vid i Ivka r. Josipović) i Ruža r. Bogdanović, vj. 1917. Šalić Marko (Vid i Ivka r. Josipović), 2. brak, i Cele r. Smilčić, vj. 1919. Alojzije – 1920. Marija – 1922. Ivka – 1924. Pavo – 1926. Vid – 1928. Jelica – 1931. Anto – 1934. Franjo – 1936. Toma – 1938. Šalić Ivo (Joso i Marija r. Josipović) i Janja r. Durbić, vj. 1933. Jela – 1933. Ana – 1935. Mira – 1938. Zorka – 1940. Šalić Marko (Joso i Marija r. Josipović) i Mara r. Vidović, vj. 1935. Joso – 1936. Jozefina – 1939. Manda – 1941. Mira – 1944. Šalić Vid (Marko i Cele r. Smilčić) i Jela r. Vulić, vj. 1948. Alojzije – 1951. Ivo – 1953. Zora – 1954. Marinka – 1959. Ana – 1964. Šalić Anto (Marko i Cele r. Smilčić) i Dragica r. Ljevar, vj. 1955. Zlatko – 1956. 264
Šalić Franjo (Marko i Cele r. Smilčić) i Jela r. Pranjić, vj. 1959. Mirko – 1960. Marko – 1963. Ana – 1968. Šalić Toma (Marko i Cele r. Smilčić) i Radmila-Ana r. Bjelić, vj. 1961. Jelica – 1961. Ana – 1963. Ljuba – 1964. Anto – 1965. Antonija – 1965. Josip – 1967. Šalić Joso (Marko i Mara r. Vidović) i Jelica r. Matošević, vj. 1965. Odselili u Vojvodinu Šalić Alojzije (Vid i Jele r. Vulić) i Mira r. Grgić, vj. 1973. Romeo – 1975. Karmelo – 1979. Marko – 1980. Lahor – ? ………….. Šalić Ivo (Vid i Jele r. Vulić) i Angela r. Majdandžić, vj. 1974. Dragana – 1976. Drago – 1977. Šalić Mirko (Franjo i Jela r. Pranjić) i Antonija r. Blažević, vj. 1983. Tubić Luka (
Tubić Ivo ( Tubić Luka (
) i Jela r. Vulić, iz Čivčija, vj. ? …………….. Anđa – 1879. ) i Marija r. Lovrić, vj. ? Stjepan – ? ) i Živka r. Luić, iz Sasine, vj. ?
Tubić Stjepan-Stipo (Ivo i Marija r. Lovrić) i Ruža r. Komarica, vj. ? …………….. Anđa – 1880. Ivo – 1883. Jele – 1884. Ivo – 1885. Stjepan – 1886. Marko – 1891. Tubić Andrija (
) i Anđa r. Debeljak, vj. ? Anica – 1894. ……………..
Tubić Stipo (Stipo i Ruža r. Komarica) i Jele r. Batković, vj. 1904. Andrije – 1906. Ivo – 1907. Juro – 1909. Ruža – 1912. 265
Juro – 1913. Ane – 1917. Ane – 1919. Marko – 1920. Anto – 1922. Tubić Andrija (Stipo i Jela r. Batković) i Ane r. Blažević, vj. 1925. Zorka – 1929. Dragica – 1932. Anđa – 1934. Dragica – 1937. Mirko – 1940. Jele – 1943. Anto – 1946. Tubić Ivo (Stipo i Jela r. Batković) i Mara r. Debeljak, vj. 1927. Ivka – 1929. Ane – 1933. Stipo – 1937. Marko – 1939. Vlado – 1941. Tubić Juro (Stipo i Jela r. Batković) i Ivka r. Čivčić, vj. 1936. Ruža – 1937. Mile – 1940. Marija – 1943. Jelica – 1946. Tubić Mile (Juro i Ivka r. Čivčić) i Mara r. Brkić, vj. 1960. Juro – 1961. Juro – 1962. Drago – 1964. Jelena – 1968. Zoran – 1971. Tubić Stipo (Ivo i Mara r. Debeljak) i Anđa r. Brkić, vj. 1961. Ivo – 1962. Marica – 1964. Ankica – 1966. Anto – 1969. Božo – 1970. Tubić Vlado (Ivo i Mara r. Debeljak) i Anka r. Kamber, vj. 1966. Odselili u Zagreb Tubić Juro (Mile i Mare r. Brkić) i Jožefa r. Štemberger, vj. 1990. Monika – 1991. Franjo – 1993.
266
Obitelji u Matoševcima Batković Petar (
) i Margarita r. Abramović, vj. ? Matije – 1730. Kate – 1736. Batković Andrije ( ) i Mande r. Kasapović, vj. ? Barbara – 1730. Batković Martin ( ) i Anastazija r. Vidović, vj. ? Toma – ? Petar - ? Batković Luka ( ) i Ivana r. Perić, vj. ? Bartula – 1732. Batković Ivan ( ) i Kate r. ?, vj. ? Martin – 1748. Batković Franjo ( ) i Anđelija r. Aleksić, iz Zalužana, vj. ? Mande – 1763. Petar – 1769. Petar – 1771. Mande – 1774. Kata – 1777. Ilija – 1781. Batković Matija ( ) i Barbara r. Ančić, vj. ? Ilija – 1764. Lucija – 1772. Batković Mijat ( ) i Anica r. Marić, iz Motika, vj. ? Andrija – 1764. Filip – 1770. Luka – 1772. Barbara – 1774. Vid – 1775. Andrija – 1777. Luce – ? Vid – 1784. Batković Martin ( ) i Anica r. Blažević, vj. oko 1770. Nikola – 1771. Jerko – 1773. Joso – 1775. Jele – 1777. Joso – 1780. Ivka – 1782. Ivo – 1784. Lucija – 1789. Batković Matija ( ) i Barbara r. Majdandžić, vj. ? Lucija – 1771. Batković Pavao ( ) i Manda r. Ojdanić, vj. ? Ružica – 1771. 267
Batković Toma (
Batković Marko (
Batković Lovro (
Batković Marko (
) i Marija r. Žižić, iz Gomionice, vj. ? Vida – 1774. Ruža – 1786. ) i Manda r. Žižić, vj. ? Juro – 1777. Janja – 1781. Janja – 1783. ) i Marija r. Blažević, vj. ? Juro – 1783. Kata – 1786. Ruža – 1789. Mile – 1791. Petar – 1794. Petar – 1795. Mato – 1799. ) i Anđa r. Matić, vj. ? Ivo – 1785.
Batković Toma (Martin i Anastazija r. Vidović) i Kata r. Mrkvić, iz Vujnovića, vj. 1787. Pavao – 1789. Pavao – 1792. Vida – 1795. Batković Filip (Mile i Ana r. Marić), 1. brak, i Franciska r. Blažević, iz Kuljana, vj. 1788. Brigita – 1789. Vid – 1791. Barbara – 1795. Batković Joso (Anto i Ivka r. Jakovljević) i Mande r. Čabrajić, vj. 1788. Batković Marko (
) i Ana r. Orlovčić, vj. ? Mile – 1791.
Batković Luka (Mile i Ana r. Marić) i Ana r. Pezić, vj. 1791. Jerko – 1793. Mato – 1797. Ivka – 1801. Batković Franjo (Luka i Ivka r. Grgić) i Ruža r. Domazetović, vj. 1792. Petar – 1792. Batković Nikola (Martin i Ane r. Blažević) i Ana r. Debeljaković, vj. 1793. Ruža – 1795. Franjo – 1799. Anđa – 1802. Mato – 1805. Lucija – 1809. Batković Joso (Martin i Ana r. Blaževć) i Marija r. Vidović, iz Bukovice, vj. 1799. Anto – 1801. Lovro – 1802.
268
Lovro – 1804. Janja – 1806. Anto – 1809. Lucija – 1812. Marko - 1812 Ana – 1817. Batković Martin (
) i Kata r. Jurić, vj. ? Anto – 1800. Kata – 1800. Anto – 1802.
Batković Filip (Mile i Ana r. Marić), 2. brak, i Manda r. Valentić, iz Nabrđana, vj. ? Stjepan – 1802. Toma – 1805. Martin – 1807. Franciska – 1808. Kata – 1812. Batković Andrija (Mile i Ana r. Marić) i Ruža r. Grgić, vj. ? Marijan – 1802. Pavao – ? Blaž – 1810. Blaž – 1813. Ana – 1816. Batković Ivo (Marko i Manda r. Žižić) i Anđa r. Matić, iz Orlovca, vj. 1810. Marko – 1812. Batković Mile (Lovro i Marija r. Blažević) i Ivka r. Uvalić, vj. 1810. Petar . 1812. Jele – 1815. Kate – 1817. Ruža – 1819. Marija – 1821. Juro – 1823. Ane – 1825. Janja – 1827. Batković Vid (Filip i Franciska r. Lalić) i Mande r. Uvalić, vj. 1810. Batković Juro ( Batković Ivo (
) i Marija r. Matković, vj. ? Marija – 1814. ) i Anđa r. Domić, vj. ? Barbara – 1815. Manda – 1818.
Batković Franjo (Nikola i Ana r. Debeljaković) i Lucija r. Grgić, iz Zalužana, vj. 1823. Ružica – 1824. Nikola – 1828.
269
Nikola – 1835. Ana – 1938. Batković Jerko (
) i Lucija r. Grgić, iz Zalužana, vj. ? Nikola – 1826.
Batković Jerko (Luka i Ana r. Pezić) i Anastazija r. Ojdanić, iz Zalužana, vj. 1823. Janja – 1827. Anto – 1828. Ivka – 1831. Ivo – 1833. Vid Ivka – 1836. Ana – 1838. Batković Marijan (Andrija i Ruža r. Grgić) i Manda r. Radman, iz Šimića, vj. 1826. Batković Stjepan (Filip i Manda r. Valentić), 1. brak, i Marta r. Vidović, iz Orlovca, vj. 1827. Manda – 1831. Petar – 1834. Ivo – 1836. Batković Toma (Filip i Manda r. Valentić) i Kata r. Grgić, iz St. Majdana, vj. 1828. Marija – 1829. Lucija – 1832. Mile – 1834. Marija – 1836. Mande – 1839. Ivo – 1841. Joso – 1843. Ivo – 1845. Mande – 1848. Ane – 1851. Batković Pavao (Andrija i Ruža r. Grgić) i Jela r. Matijević, iz Šimića, vj. 1828. Jakov – 1830. Ruža – 1834. Janja – 1836. Anđa – 1838. Lucija – 1840. Marija – 1842. Andrija – 1846. Batković Lovro (Joso i Marija r. Vidović) i Marija r. Matošević, vj. 1833. Batković Anto ( ) i Marija r. Blažević, vj. ? Ana – 1837. Batković Anto (Joso i Marija r. Vidović), 1. brak, i Marija r. Komljenović, vj. 1834. Kata – 1838.
270
Batković Stjepan (Filip i Manda r. Valentić), 2. brak, i Lucija r. Grgić, vj. ? Anđa – 1838. Stjepan – 1839. Filip – 1841. Petar – 1842. Stjepan – 1844. Marko – 1847. Batković Juro (Mile i Ivka r. Uvalić) i Anđa r. Ljevar, vj. 1838. Jela – 1841. Marko – 1843. Mile – 1846. Miroslav – 1849. Joso – 1853. Jela – 1857. Batković Blaž (Andrija i Ruža r. Grgić), 1. brak, i Marija r. Filanović, vj. oko 1840. Batković Mato (Nikola i Ana r. Matković) i Kata r. Ljevar, vj. 1841. Mato – 1843. Batković Anto (Joso i Marija r. Vidović), 2. brak, i Anđa r. Stojčević, vj. 1844. Ilija – 1845. Joso – 1847. Ruža – 1852. Lovro – 1855. Marija – 1858. Ivo – 1861. Janja – 1863. Batković-Blažević Vid (Jerko i Anastazija r. Ojdanić), 1. brak, i Kata r. Tucić, vj. 1847. Batković Blaž (Andrija i Ruža r. Grgić), 2. brak, i Ruža r. Pranjić, vj. 1849. Andrija – 1851. Marija – 1856. Batković Blaž (Andrija i Ruža r. Grgić), 3. brak, i Ana r. Ćosić, vj. ? Ivo – 1859. Batković-Blažević Vid (Jerko i Anastazija r. Ojdanić), 2. brak, i Janja r. Tasić, vj. 1851. Juro – 1851. Janja – 1857. Toma – 1859. Batković-Blažević Anto (Jerko i Anastazija r. Ojdanić) i Ivka r. Markanović,vj. 1852. Ivo – 1855. Stjepan – 1858. Nikola – 1861. Ana – 1864. Anđa – 1867. Batković Ivo (Franjo i Lucija r. Grgić) i Janja r. Matić, iz Dvorana, vj. 1853.
271
Batković Petar (Stjepan i Marta r. Vidović) i Kata r. Marić, iz Motika, vj. ? Marija – 1857. Ivo – 1858. Marija – 1861. Ruža – 1864. Batković Mile (Toma i Kata r. Grgić), 1. brak, i Lucija r. Užar-Petrović, vj. 1859. Ilija – 1861 Toma – 1862. Mato – 1865. Batković Filip (Stjepan i Lucija r. Grgić), 1. brak, i Ivka r. Tadić, iz Škrljevite, vj. ? Marko – 1864. Janja – 1868. Batković Toma (Filip i Mande r. Džilit) 1. brak, i Janja r. Sedić, vj. 1866. Batković Marko (Stjepan i Lucija r. Grgić) i Marija r. Lipovac, iz Ramića, vj. ? Juro – 1868. Ivka – 1871. Marko – 1874. …………….. Batković Mile (Toma i Kata r. Grgić), 2. brak, i Ruža r. Banović, iz Kljevaca, vj. ? Petar – 1868. Luka – 1870. Kata – 1871. Ane – 1873. …………….. Batković Toma (Filip i Mande r. Džilit), 2. brak, i Ruža r. Sedić, vj. 1868. Batković Stjepan-Stipo (Stjepan i Lucija r. Grgić) i Jela r. Marušić, iz Čivčija, vj. ? Marko – 1873. Nikola – ? …………….. Manda – 1879. Lucija – 1881. Marija – 1883. Pero – 1885. Anto – 1888. Božo – 1890. Jela – 1893. Batković Andrija (Blaž i Ruža r. Pranjić) i Janja r. Ljevar, vj. 1874. Marija – 1875. Batković Mile (Toma i Kata r. Grgić), 3. brak, i Marija r. Mariić, iz Sasine, vj. ? Vid – 1879. Kata – 1880. Manda – 1882. Ivka – 1884. Batković Ivo (Anto i Ivka Markanović), 1. brak, i Vida r. Šalić, iz Čivčija, vj. ? Marko – 1880. 272
Batković-Blažević Toma (Vid i Janja r. Tasić), 1. brak, i Janja r. Majdandžić, vj. ? …………….. Božo – 1880. Batković-Blažević Toma (Mijat i Lucija r. Užar), 1. brak, i Ruža r. Knežević, iz Sasine, vj. ? …………….. Mile – 1880. Lucija – 1883. Mato – 1885. Kata – 1887. Mijat – 1890. Ljubica – 1892. Vid – 1897. Batković Joso (Juro Anđa r. Ljevar), 1. brak, i Kata r. Grgić, iz Škrljevite, vj. ? …………….. Mile – 1881. Jela – 1882. Anto – 1885. Vida – 1887. Mile – 1889. Anđa – 1890. Franjica – 1892. Batković Ivo (Petar i Kata r. Marić) i Manda r. Marušić, iz Čivčija, vj. ? …………….. Janja – 1881. Kata – 1883. Janja – 1885. Marija – 1887. Luka – 1889. Ljubica – 1891. Matije – 1893. Mato – 1895. Kata – 1898. Batković Filip-Pilip (Stjepan i Lucija r. Grgić), 2. brak, i Marija r. Lipovac, vj. ? …………….. Mato – 1881. Ilija – 1881. Batković Mato (Mijat i Lucija r. Užar) i Anđa r. Mariić, iz Sasine, vj. ? …………….. Ivo – 1882. Marko – 1885. Batković Filip (Stjepan i Lucija r. Grgić), 3. brak, i Mande r. Kurtović, vj. 1883. Janja – 1885. Toma – 1886. Ana – 1889. Zorka – 1891.
273
Mile – 1893. Ivan – 1896. Franjo – 1897. Ruža – 1900. Batković Stipo (Anto i Ivka Markanović) i Ruža r. Kozić-Mišić, vj. ? Mato – 1884. Anica – 1886. Nikola – 1888. Batković Toma (Vid i Janja r. Tasić), 2. brak, i Vida r. Mišić, vj. ? Janja – 1885. Luka – 1887. Stjepan – 1889. Toma – 1892. Marija – 1894. Luka – 1895. Joso – 1897. Marko – 1900. Stipo – 1904. Anđa – 1906. Cvijeta – 1908. Ivan – 1909. Vid – 1912. Batković Ivo (Anto i Ivka r. Markanović), 2. brak, i Anđa r. Majdandžić, vj. ? Andrija – 1885. Ivanica – 1887. Vid – 1888. Stipo – 1892. Janja – 1894. Ivka – 1899. Anica – 1904. Batković Joso (Toma i Kata r. Grgić), i Jeka r. Majdandžić, vj. 1886. Batković Petar-Pejo (Mile i Ruža r. Banović) i Anđa r. Pranjić, vj. 1889. Marko – 1890. Marija – 1893. Ruža – 1895. Petar – 1898. Ivo – 1901. Matije – 1904. Mile – 1906. Josip – 1908. Mile – 1910. Batković Ivan (Blaž i Anica r. Ćosić) i Lucija r. Kasapović, vj. 1892. Batković Marko (Stjepan i Jela r. Marušić), 1. brak, i Mare r. Tubić, vj. 1891. Marijan – 1893. Andrija – 1893. Ruža – 1895. 274
Batković Juro (Marko i Marija r. Lipovac), i Ivka r. Matošević, vj. 1892. Ilija – 1893. Petar – 1894. Juro – 1895. Anica – 1897. Jele – 1899. Kate – 1900. Ilija – 1903. Marija – 1904. Vida – 1907. Lucija – 1909. Batković Joso (Juro i Anđa r. Ljevar), 2. brak, i Luce r. Klasan, vj. 1894. Ruža – 1894. Anđa – 1896. Marija – 1899. Joso – 1900. Ivo – 1901. Andrije – 1903. Batković Marko (Marko i Mara r. Lipovac) i Marija r. Josipović, vj. 1898. Mande – 1901. Jele – 1903. Mato – 1906. Božica – 1908. Ljubica – 1910. Miholjka – 1913. Anđa – 1916. Juro – 1919. Batković Marko (Stipo i Jela r. Marušić), 2. brak, i Lucija r. Milić, vj. 1898. Marija – 1907. Kata – 1909. Batković Nikola (Stjepan i Jele r. Marušić), 1. brak, i Janja r. Tubić, vj. 1900. Marija – 1901. Anto – 1903. Anica – 1905. Stipo – 1906. Filip – 1908. Ruža – 1910. Ljubica – 1913. Pilip – 1914. Jelica – 1915. Batković Toma (Mijat i Lucija r. Užar), 2. brak, i Vida r. Marušić, vj. 1902. Ljubica – 1904. Ljubica – 1907. Ivo – 1909. Batković Ivo (Mato i Anđa r. Marić) i Kate r. Bijelić, vj. 1903. Marko – 1906.
275
Šimun – 1908. Nikola – 1913. Mato – 1918. Batković Petar (Stipo i Jela r. Marušić), 1. brak, i Ruža r. Milić, vj. 1903. Anđa – 1907. Ivo – 1909. Toma – 1911. Jelica – 1915. Batković Joso (Juro i Anđa r. Ljevar), 3. brak, i Jele r. Josipović, vj. 1905. Anto – 1906. Niko – 1906. Batković Toma (Filip i Manda r. Kurtović) i Ruža r. Komarica, vj. 1906. Marija – 1908. Ruža – 1910. Kata – 1912. Pilip – 1914. Batković Luka (Ivo i Manda r. Marušić) i Jele r. Brkić, vj. 1910. Marija – 1911. Ivo – 1913. Ane – 1914. Ruža – 1915. Batković-Mato (Stipo i Ruža r. Kozić), 1. brak, i Marija r. Bjelić, vj. 1910. Batković Božo (Stipo i Jela r. Marušić) i Janja r. Kaurin/ović, vj. 1911. Mande – 1915. Mirko – 1917. Augustin – 1921. Batković Marko (Stipo i Jela r. Marušić), 3. brak, i Mande r. Lipovac, vj. 1911. Vida – 1912. Lucija – 1914. Božo-Bojko – 1915. Danica – 1918. Paula – 1920. Batković Vid (Ivo i Anđa r. Majdandžić) i Ruža r. Brkić, vj. 1913. Marijan – 1915. Janja – 1918. Ivka – 1919. Ivo – 1920. Anto – 1921. Stjepan – 1923. Anđa – 1924. Ilija – 1925. Ilija – 1927. Marko – 1929. Marko – 1931. Marija – 1933. Dragica – 1935. 276
Batković Petar (Stipo i Jela r. Marušić), 2. brak, i Mande r. Bijelić, vj. 1914. Joso – 1916. Matije – 1918. Anđa – 1920. Felka-Srećka – 1922. Blaž – 1924. Jozo – 1926. Batković Mato (Stipo i Ruža r. Kozić), 2. brak, i Mande r. Balvan, vj. 1916. Stipo – 1921. Marko – 1924. Antun – 1926. Marija – 1928. Zorka – 1930. Mara – 1932. Batković Joso (Joso i Luca r. Klasan), i Ana r. Debeljak-Ružić, vj. 1917. Ruža – 1918. Ferdinand – 1920. Zorman – 1922. Batković Mile (Filip i Mande r. Kurtović) i Ivka r. Josipović, vj. 1918. Mande – 1919. Ivo – 1921. Anđa – 1922. Jela – 1924. Danica – 1926. Ljubica – 1928. Anto – 1930. Janja – 1931. Ane – 1934. Mile – 1936. Pero – 1937. Josip – 1940. Batković Nikola (Stipo i Jela r. Marušić), 2. brak, i Janja r. Domić, vj. 1918. Batković Nikola (Stipo i Ruža r. Kozić) i Jele-Jeka r. Debeljak-Ružić, vj. 1919. Ivo – 1920. Ana – 1921. Ljubica – 1923. Ana – 1925. Dragica – 1928. Joso – 1931. Mato – 1933. Anto – 1936. Jelica – 1939. Batković Mato (Petar i Anđa r. Pranjić), 1. brak, i Mande r. Batković, vj. 1919. Jela – 1921. Petar – 1922. Pavo – 1924.
277
Batković Nikola (Stipo i Jela r. Marušić), 2. brak, i Anđa r. Lagundžić, vj. 1919. Zorka – 1920. Marijan – 1923. Renko – 1925. Petar – 1927. Batković Ivo (Joso i Lucija r. Klasan) i Janja r. Blažević, vj. 1920. Ana – 1924. Mato – 1926. Jozefina – 1928. Mande – 1931. Ljubica – 1933. Miholjka – 1935. Ivo – 1939. Batković Marko (Toma i Vida r. Kozić) i Janja r. Kaurin, vj. 1920. Vida – 1921. Marija – 1924. Ivka – 1925. Dragica – 1926. Anto – 1927. Filip – 1929. Jelica – 1934. Joso – 1935. Drago – 1937. Mira – 1939. Toma – 1942. Ruža – 1942. Batković Andrija (Joso i Luce r. Klasan) i Jela r. Jakobašić, vj. 1925. Joso – 1929. Batković Anto (Nikola i Janja r. Tubić), 1. brak, i Ruža r. Majdandžić, vj. 1925. Juro – 1926. Ivo – 1928. Slavko – 1930. Anđela – 1932. Mihelina – 1933. Mara – 1935. Batković Mato (Marko i Mara r. Josipović) i Anđa r. Čivčić-Džolić, vj. 1925. Pavo – 1925. Petar – 1927. Marko – 1930. Jela – 1932. Anto – 1934. Manda – 1935. Pavo – 1938. Mara – 1940. Anto – 1943.
278
Batković Mato (Petar i Anđa r. Pranjić), 2. brak, i Lucija r. Majdandžić, vj. 1926. Joso – 1927. Ivo – 1929. Marko – 1929. Ivan – 1930. Marko – 1931. Anđa – 1933. Kaja – 1935. Janja – 1936. Ana – 1942. Batković Ivo (Petar i Ruža r. Milić) i Manda r. Pranjić, vj. 1927. Ruža – 1929. Jozefina – 1931. Petar – 1933. Milka – 1936. Ljubica – 1939. Nada – 1943. Batković Ivo (Toma i Vida r. Marušić) i Anđa r. Bogdanović, vj. 1926. Odselili u Stranjane Batković Šimun (Ivo i Kata r. Bijelić) i Anica r. Debeljak-Ružić, vj. 1927. Mare – 1928. Jozefina – 1930. Kata – 1932. Ivo – 1933. Ruža – 1936. Dragica – 1938. Mirko – 1940. Ljuba – 1942. Jozo – 1945. Batković Stipo (Nikola i Janja r. Tubić), 1. brak, i Perka r. Josipović, vj. 1928. Dragica – 1930. Jela – 1931. Franjo – 1934. Ana – 1934. Marko – 1937. Batković Mile (Petar i Anđa r. Pranjić), 1. brak, i Ruža r. Batković, vj. 1930. Anto – 1931. Ana – 1933. Janja – 1934. Manda – 1936. Vid – 1938. Jela – 1940. Filip – 1942. Petar – 1944. Ana – 1947.
279
Batković Anto (Joso i Jela r. Josipović), 1. brak, i Janja r. Lovrenović, vj. 1931. Luka – 1932. Mare – 1934. Ivo – 1935. Joso – 1937. Marijan – 1939. Batković Božo-Bojko (Marko i Manda r. Lipovac), 1. brak, i Anica r. Bajlović, vj. 1931. Mara – 1933. Marijan – 1936. Dragica – 1938. Manda – 1939. Marko – 1942. Marko – 1946. Anto – 1946. Batković Nikola-Niko (Ivo i Kata r. Bijelić) i Ruža r. Batković, vj. 1931. Jela – 1932. Anto – 1934. Milka – 1936. Mile – 1938. Milka – 1940. Ljubica – 1942. Josip – 1944. Batković Anto (Nikola i Janja r. Tubić), 2. brak, i Zorka r. Bogdanović, vj. 1935. Slavko – 1936. Mare – 1937. Anđa – 1939. Manda – 1942. Nikola – 1944. Batković Filip (Nikola i Janja r. Tubić) i Janja r. Majdandžić, vj. 1935. Mile – 1936. Zvonko – 1937. Toma – 1937. Ljubomir – 1938. Vinko – 1939. Zorka – 1941. Anto – 1944. Batković Filip (Toma i Ruža r. Komarica) i Ruža r. Majdandžić, vj. 1936. Toma – 1938. Mare – 1939. Marko – 1943. Jelica – 1944. Anđa – 1946. Petar – 1948. Ruža – 1949. Mare – 1952.
280
Batković Marijan (Vid i Ruža r. Brkić), 1. brak, i Mara r. Čivčić, vj. 1936. Mile – 1938. Janja – 1939. Dragica – 1942. Anto – 1944. Batković Mirko (Božo i Janja r. Kaurinović) i Anđa r. Blažević, vj. 1936. Batković Toma (Petar i Ruža r. Milić) i Jele r. Pranjić, vj. 1936. Stipo – 1938. Ana – 1941. Batković-Blažević Vid (Toma i Vida r. Kozić), 1. brak, i Kata r. Debeljak, vj. 1936. Ana – 1937. Anđa – 1940. Tonka – 1942. Batković Juro (Marko i Marija r. Josipović) i Lucija r. Batković, vj. 1937. Batković Stipo (Nikola i Janja r. Tubić), 2. brak, i Jela r. Bijelić, vj. 1938. Janja – 1940. Ljubica – 1942. Vlado – 1943. Batković Augustin (Božo i Janja r. Kaurin) i Jelica r. Lipovac, vj. 1939. Ivo – 1940. Ankica – 1942. Mira – 1944.
Odselili u Ramiće
Batković Mato (Petar i Mande r. Bijelić) i Marica r. Debeljak-Ružić, vj. 1941. Ljubica – 1943. Tonika – 1944. Luka – 1946. Petar – 1948. Mira – 1950. Anto – 1953. Batković Anto (Joso i Jela r. Josipović), 2. brak, i Anka r. Kašljević, vj. 1942. Anto – 1944. Batković Ivo (Vid i Ruža r. Brkić) i Vida r. Bogdanović, vj. 1942. Petar – 1943. Batković Joso (Andrija i Jele r. Jakobašić) i Danica r. Batković, vj. 1946. Pero – 1948. Andrije – 1949. Pero – 1952. Ljuba – 1954. Mile – 1956. Jadranka – 1958. Batković Božo-Bojko (Marko i Manda r. Lipovac), 2. brak, i Ruža r. Tubić,vj. 1949. Juro – 1950. Ana – 1952. Jela – 1954. 281
Batković Anto (Mato i Manda r. Balvan) i Jozefina r. Batković, vj. 1950. Jelica – 1954. Odselili u Kutinu Batković Marijan (Vid i Ruža r. Brkić), 2. brak, i Nikoleta r. Lučev, vj. 1950. Odselili u Zagreb Batković Joso (Mato i Luce r. Majdandžić) i Terezija r. Ralešić, vj. 1951.* Batković Luka (Anto i Janja r. Lovrenović) i Dragica r. Batković, vj. 1951. Ana – 1952. Anto – 1956. Ljubica – 1958. Jozefina – 1960. Jelica – 1961. Marica – 1963. Janja – 1964. Josip – 1966. Marko – 1967. Ivanka – 1969. Batković Marko (Mato i Manda r. Balvan) i Jela r. Batković, vj. 1951. Nada – 1952. Veronika – 1952. Manda – 1953. Ana – 1956. Ruža – 1958. Stipo – 1960. Zora – 1963. Odselili u Kutinu Batković Marko (Mato i Anđa r. Čivčić-Džolić) i Jela r. Batković, vj. 1951. Veronika – 1952. Mato – 1954. Anto – 1955. Ružica – 1955. Mara – 1956. Stipo – 1958. Slavko – 1961. Franjo – 1963. Josip – 1966. Ferdo – 1966. Anto – 1968. Ivica – 1970. Batković Petar (Mato i Anđa r. Čivčić) i Mara r. Batković, vj. 1951. Viktorija – 1953. Juro – 1954. Ana – 1957. Jela – 1958. Marko – 1960. Božo – 1962.
282
Pavo – 1964. Marina – 1965. Jozo – 1967. Anto – 1969. Anđelka – 1972. Batković Filip (Marko i Janja r. Kaurin) i Dragica r. Majdandžić, vj. 1952. Batković Anto (Mile i Ruža r. Batković), 1. brak, i Jozefina r. Debeljak, vj. 1954. Jozo – 1955. Batković Joso (Nikola i Jeka r. Debeljak) i Manda r. Batković, vj. 1955. Stipo – 1955. Gordana – 1957. Anto – 1958. Ana – 1962. Marija – 1963. Odselili u Kutinu Batković Anto (Mile i Ruža r. Batković), 2. brak, i Ana r. Batković, vj. 1956. Vikica – 1957. Manda – 1958. Ivo – 1959. Ruža – 1962. Božana – 1964. Odselili u Kutinu Batković Anto (Niko i Ruža r. Batković) i Manda r. Debeljak, vj. 1956. Nikola – 1957. Ana – 1958. Mile – 1960. Odselili u Sombor Batković Ivo (Šimo i Anica r. Debeljak) i Mara r. Jakovljević, vj. 1956. Jelica – 1958. Zvonko – 1960. Anto – 1962. Ana – 1969. Batković Marko (Vid i Ruža r. Brkić) i Nada r. Blažević, vj. 1956. Augustin – 1957. Ana – 1959. Snježana – 1961. Anto – 1964. Ivo – 1965. Batković Franjo (Stipo i Perka r. Josipović) i Anđa r. Batković, vj. 1957. Batković Zvonko (Filip i Janja r. Majdandžić) i Ana r. Ljevar, vj. 1957. Filip – 1960. Vinko – 1962. Odselili u Čepin Batković Ivo (Anto i Janja r. Lovrenović) i Marija r. Pezić, vj. 1958. Odselili u Novsku
283
Batković Marko (Mato i Luce r. Majdandžić) i Danica r. Debeljak, vj. 1958. Jela – 1960. Vera – 1963. Ljubica – 1967. Anđelka – 1972. Josip – 1973. Batković Ivo (Ivo i Janja r. Blažević) i Jelka r. Batković, vj. 1959. Josip – 1960. Niko – 1963. Ana – 1964. Janja – 1970. Batković Josip (Mile i Ivka r. Josipović) i Ana r. Blažević, vj. 1959. Marija – 1961. Mile – 1962. Anto – 1964. Kaja – 1967. Ivo – 1969. Ivanka – 1971. Božica – 1974. Silvana – 1975. Batković Marijan (Božo i Ana r. Bajlović) i Dragica r. Batković, vj. 1960. Odselili u Daruvar Batković Mato (Nikola i Jeka r. Debeljak) i Ana r. Debeljak, vj. 1960. Josip – 1963. Odselili u Kutinu Batković Mile (Niko i Ruža r. Batković) i Marija r. Tubić, vj. 1960. Odselili u Daruvar Batković Petar (Mato i Manda r. Batković) i Bauela Haunelare, vj. 1960.* Batković Stipo (Toma i Jele r. Pranjić) i Ivka r. Debeljak, vj. 1960. Pero – 1961. Ana – 1962. Mato – 1965. Ivo – 1966. Marko – 1968. Dragica – 1970. Ana – 1972. Batković Ivo (Mato i Luca r. Majdandžić) i Janja r. Batković, vj. 1963. Darinka – 1964. Matije – 1965. Odselili u Sloveniju Batković Toma (Filip i Ruža r. Majdandžić) i Jelica r. Majdandžić, vj. 1963. Odselili u Čepin Batković Joso (Anto i Janja r. Lovrenović) i Ankica r. Domić, vj. 1964. Odselili u Šargovac Batković Mile (Petar i Anđa r. Pranjić), 2. brak, i Jela Ljevar r. Bogdanović, vj. 1964. 284
Batković Filip (Mile i Ruža r. Batković) i Manda r. Radman, vj. 1965. Odselili u Kuljane Batković Blaž (Petar i Mande r. Bijelić) i Dragica r. Majdandžić, vj. 1966. Odselili u Vojvodinu Batković Anto (Mato i Anđa r. Čivčić) i Katica r. Pranjić, vj. 1967. Odselili u Čepin, pa u Australiju Batković Vlado ( Stjepan i Jela r. Bijelić) i Kata r. Topalović, vj. 1969. Odselili u Bjelovar Batković Andrija (Joso i Danica r. Batković) i Božana r. Žigalić, vj. 1971. Odselili u Kutinu Batković Petar (Mato i Marica r. Debeljak) i Dubravka r. Blažević, vj. 1972.* Natalija – ? Mario – ? Batković Pero (Joso i Danica r. Batković) i Đurđa r. Cestar, vj. 1973. Odselili u Đakovo Batković Juro (Božo i Ruža r. Tubić) i Marica r. Majdandžić, vj. 1975. Odselili u Australiju Batković Luka (Mato i Mara r. Debeljak) i Zora r. Đurišić, vj. 1976. Odselili u Vojvodinu Batković Anto (Mato i Mara r. Debeljak) i Katarina r. Dukarić, vj. 1977. Odselili u Sloveniju Batković Stipo (Josip i Manda r. Batković) i Anica r. Cvrtila, vj. 1978. Batković Ivo (Anto i Ana r. Batković) i Višnja-Marija r. Šćitnik,vj. 1981. Odselili u Slavoniju Batković Stipo (Marko i Jela r. Batković) i Manda r. Bujdo, vj. 1981. Odselili u Kutinu Batković Zvonko (Ivo i Mare r. Jakovljević) i Zdenka r. Cirkl, vj. 1981. Diana – 1983. Danijel – 1990. Batković Anto (Božo i Anica r. Bajlović) i Ivka r. Josipović, vj. 1982. Božo – 1983. Batković Filip (Zvonko i Ana r. Ljevar) i Vesna r. Hrsan, vj. 1983. Odselili u Čepin Batković Anto (Ivo i Mara r. Jakovljević) i Zora r. Mandeka, vj. ? Odselili u Zagreb Batković Anto (Luka i Dragica r. Batković) i Silvana-Ankica r. Gagula, vj. 1985. Batković Josip (Mato i Ana r. Debeljak) i Ljiljana r. Janjčić, vj. 1988. Odselili u Kutinu Batković Pavo (Pero i Mara r. Batković) i Anđelka r. Blažević, vj. 1989. Batković Juro (Petar Mara r. Batković) i Milanka r. Bartula, vj. ? Marijana – 1989. Odselili u Dubrovnik Batković Slavko (Marko i Jele r. Batković) i Ankica r. Šalić, vj. 1990. Pavo – 1990. 285
Batković Anto (Josip i Ane r. Blažević) i Nedeljka r. Čubra, vj. 1991. Anka – 1991. Batković Marko (Pero i Mare r. Batković) i Katica r. Majdandžić, vj. 1991. Mirela – 1991. Batković Jozo (Pero i Mara r. Batković) i Sanela r. Žižak, vj. 1992. Batković Matija (Ivo i Janja r. Batković) i Nataša r. Vesel, vj. 1992. Odselili u Sloveniju Batković Mato (Stipo i Ivka r. Debeljak) i Božena r. Mandek, vj. 1992. Odselili u Kutinu Batković Vinko (Zvonko i Ana r. Ljevar) i Branka-Katarina r. Vuk, vj. 1993. Batković Božo (Pero i Mare r. Batković) i Marijana r. Bogdanović, vj. 1995. Petar – 1995. Blažević Jakov (
) i Ane r. Ivanović, vj. ? Matije – 1730. Blažević Bartol ( ) i Kate r. Delić, vj. ? Frano Blažević Marko ( ) i Lucija r. Ojdanić, vj. ? Jerko – 1733. Blažević Andrije ( ) i Lucija r. Ojdanić, vj. ? Martin – 1739. Blažević Blaž ( ) i Kate r. ?, vj. ? Anica – 1748. Blaž – 1749. Jakovica – 1750. Blažević Franjo ( ) i Barbara r. Ojdanić, vj. Joso - ? Blažević Stipan ( ) i Anica r. Martić, vj. ? Juro – 1763. Blažević Ivo (
) i Dominika r. Brkić, vj. ? Jela – 1765. Jela – 1770. Andrija – 1773. Blažević Stjepan ( ) i Anastazija/Stažija r. Barić, vj. ? Kata – 1769. Ružica – 1769. Ružica – 1776. Blažević Petar (
Blažević Stjepan (
286
) i Ivka r. Božinac, vj. ? Matija – 1772. Marija – 1775. Marko – 1779. Marko – 1782. ) i Kata r. Turčić, vj. ? Andrija – oko 1770.
Blažević Bartol/Bariša (
Blažević Andrija (
Blažević Ivo (
) i Lucija r. Jarčević, vj. ? Paško – 1774. Ružica – 1778.
) i Manda r. Vidović, iz Barlovaca, vj. ? Josip – 1775. Anica – 1777. Janja – 1778. Mato – 1780. Mato – 1782. Marija – 1784. Ivka – 1788. Marta – 1790. ) i Kata r. Jurić, vj. ? Anđelija – 1775.
Blažević Franjo (
) i Kata r. Ćosić, vj. ? Vid – 1777.
Blažević Marko (
) i Ana r. Orlovac, vj. ? Marija – 1782. Lucija – 1788. Mile – 1791.
Blažević Matije (
) i Kata r. Blažević, vj. ? Juro – 1782.
Blažević Jakov (
) i Kata r. Orlovac, vj. ? Marijan – 1783.
Blažević Andrija (
Blažević Bartol (
) i Janja r. Užarević, iz Šimića, vj. ? Jela – 1784. Petar – 1788. Ivka – 1791. Ivo – 1797. ) i Ivka r. Kozić, vj. ? Mato – 1785.
Blažević Ilija (Ivo i Dominika r. Brkić) i Klara r. Tucić, vj. 1787. Blaž – 1793. Juro – 1796. Blažević Joso (Franjo i Barbara r. Ojdanić) i Manda r. Golić, vj. 1787. Blažević Andrija (Stjepan i Kata r. Turčić) i Ana r. Komarica, vj. 1792. Marija – 1794. Blažević Marko (
) i Ana r. Marić, vj. ? Blaž – 1796.
Blažević Franjo (
) i Anđa r. Marić, vj. ? Luka – 1796.
Blažević Paško (Bartol i Lucija r Jarčević) i Klara r. Marić, iz Motika, vj. 1798. Janja – 1798.
287
Filip – ? Marija – 1804. Blažević Joso (Andrija i Manda r. Vidović), 1. brak, i Marija r. Knežević, vj. 1800. Blažević Joso (Andrija i Manda r. Vidović), 2. brak, i Ruža r. Valentić, vj. 1804. Manda – 1804. Anto – 1809. Blažević Mato (
) i Ivka r. Uvalić, vj. ? Juro – 1807. Marta – 1811.
Blažević Mile (Marko i Ana r. Orlovac), 1. brak, i Manda r. Valentić, vj. 1811. Blažević Andrija (
) i Janja r. Abramović, vj. ?
Blažević Mile (Marko i Ana r. Orlovac), 2. brak, i Vida r. Markanović, vj. 1822. Marko – 1823. Ana – 1825. Petar – 1828. Lucija – 1831. Ivo – 1834. Blažević Filip (Paško i Klara r. Marić) i Marija r. Pranješević, iz Kuljana, vj. 1822. Blažević Mile (
) i Marija r. Ljevar, vj. ? Nikola – 1824. Franjo – 1826. Blažević Mato (Andrija i Manda r. Vidović) i Marija r. Petrušić, vj. 1823. Blažević Juro ( ) i Anđa r. Uvalić, vj. ? Ivo – 1828. Blažević Juro (Mato i Ivka r. Uvalić) i Janja r. Tasić/Klečinović, vj. 1832. Joso – oko 1835. Mato – 1840. Lucija – 1842. Stjepan – 1844. Marija – 1845. Blažević Joso ( ) i Janja r. Klečina, iz Gagrica, vj. oko 1835. Joso – 1838. Blažević Ivo (Andrija i Janja r. Abramović), 2. brak, i Anastazija r. Ojdanić/Pajdić, iz Zalužana, vj. 1840. Jela – 1840. Andrija – 1843. Ruža – 1845. Juro – 1847. Blažević Marko (Mile i Vida Markanović) i Janja r. Kaurinović/Grgić, vj. oko 1845. Juro – 1848. Blažević Vid ( ) i Janja r. Klečina /Tešić/, iz Gagrica, vj. ? Juro – 1850. Janja – 1857. Toma – 1859.
288
Blažević Anto (
) i Ivka r. Markanović, iz Gomionice, vj. ? Ivo – 1855. Stjepan – 1858. Nikola – 1861. Ana – 1864. Blažević Joso (Juro i Janja r. Tasić/Klečinović), 1. brak, i Kata r. Markanović, vj. 1855. Juro – 1864. Ruža – 1867. Blažević Mato (Juro i Janja r. Tasić/Klečinović) i Ivka r. Majdandžić, vj. 1862. Marija – 1866. Petar – 1868. Anđa – 1870. Marija – 1872. Vid – 1873. Vida – 1880. Luka – 1882. Blažević Joso (Juro i Janja r. Tasić/Klečinović), 2. brak, i Kata r. Marušić/Matoš, vj. 1868. Mato – 1872. Marija – 1874. Anđa – 1881. Blažević Andrija (Ivo i Anastazija r. Ojdanić) i Kata r. Marušić, iz Čivčija, vj. ? Jela – 1870. Blažević Ivo (
) i Marija r. Mariić, iz Gomionice, vj. ? Marijan – ? Ana – 1872. Marko – 1875.
Blažević Ivo (
) i Anđa r. Vuković, iz Sasine, vj. ? Luka – 1873.
Blažević Juro (Joso i Kata r. Markanović), i Mare r. Majdandžić, vj. 1885. Ilija – ? Jele – 1887. Vida – 1889. Ruža – 1891. Kata – 1894. Manda – 1897. Petar – 1901. Blažević Marijan (Ivo i Marija r. Marić) i Anđa r. Marić, vj. 1885. Marko – 1886. Ruža – 1889. Blažević Joso (Juro i Janja r. Klečinović), 3. brak, i Ruža r. Mišić, vj. 1894. Blažević Ilija (Juro i Mara r. Majdandžić) i Ruža r. Kozić, vj. ? Joso – 1909. Jele – 1910.
289
Mato – 1912. Ivo – 1914. Mato – 1921. Blažević Petar (Juro i Mara r. Majdandžić), 1. brak, i Marija r. Bijelić, vj. 1922. Mato – 1923. Mande – 1926. Anđa – 1926. Kata – 1929. Mišo – 1930. Anto – 1932. Jozefina – 1935. Juro – 1937. Blažević Joso (Ilija i Ruža r. Kozić) i Marija r. Batković, vj. 1927. Mato – 1929. Šimun – 1930. Ana – 1931. Ljuba – 1934. Mirko – 1936. Ilija – 1939. Ruža – 1941. Finka – 1943. Jozefina – 1944. Janja – 1947. Blažević Ivo (Ilija i Ruža r. Kozić) i Kata r. Batković, vj. 1932. Ruža – 1934. Jozefina – 1937. Anto – 1939. Stipo – 1941. Ivan – 1944. Kata – 1946. Toma – 1948. Anto – 1950. Jozo – 1950. Mato – 1953. Zorka – 1953. Blažević Vid (Toma i Vida r. Kozić), 1. brak, vidi Batković-Blažević Vid Blažević Petar (Juro i Marija r. Majdandžić), 2. brak, i Anđa r. Debeljak, vj. 1939. Mare – 1942. Ana – 1944. Anto – 1947. Ljubica – 1948. Pavo – 1949. Ljubica – 1952. Mato – 1954. Anto – 1962. Blažević Vid (Toma i Vida r. Kozić), 2. brak, i Sumbulka r. Majdandžić, vj. 1943. Janja – 1944. 290
Anđa – 1946. Mato – 1948. Stipo – 1949. Nada – 1954. Borislav – 1958. Blažević Mišo (Petar i Marija r. Bijelić) i Ana r. Debeljak, vj. 1956. Zlatka – 1957. Blažević Mirko (Joso i Mara r. Batković) i Miholjka r. Batković, vj. 1959. Zlatka – 1961. Pero – 1962. Janja – 1963. Mara – 1971. Blažević Juro (Petar i Mara r. Bijelić) i Kata r. Blažević, vj. 1963. Odselili u Zagreb Blažević Ilija (Joso i Mara r. Batković) i Zorka r. Vulić, vj. 1964. Odselili u Novsku Blažević Stipo (Vid i Sumbulka r. Majdandžić) i Sofija …, vj. ? Antonija – ? David – ? Blažević Ivica (Ivo i Kate r. Batković) i Ljubica r. Batković, vj. 1964. Petar – 1967. Katica – 1969. Anđelka – 1970. Mato – 1971. Blažević Toma (Ivo i Kata r. Batković) i Mira r. Trbojević, vj. 1972.* Blažević Anto (Ivo i Kata r. Batković) i Mara r. Majdandžić, vj. 1977. Odselili u Australiju Blažević Mato (Petar i Anđa r. Debeljak) i Janja r. Majdandžić, vj. 1977. Odselili u Zagreb Blažević Mato (Ivo i Kata r. Batković) i Katica r. Debeljak, vj. 1980.* Blažević Borislav (Vid i Sumbulka r. Majdandžić) i Ljilja r. Debeljak, vj. 1987. Ivana – 1989. Sumbulka – 1993. Blažević Pavao (Petar i Anđa r. Debeljak) i Marica r. Pejaković, vj. 1987.* Blažević Petar (Ivan i Ljubica r. Batković) i Ankica r. Topić, vj. 1994.
Odselili u Zagreb
Bogdanović Nikola (Juro i Ivka r. Džolić) i Kata r. Majdandžić, vj. ? Juro – 1873. Ivka – 1874. Andrija – 1875. Anto Ilija – 1879. Ilija – 1883. Cvijeta – 1886.
291
Bogdanović Juro (Nikola i Kata r. Majdandžić) i Agata r. Debeljak, vj. 1895. Ruža – 1898. Bogdanović Ilija (Nikola i Kata r. Majdandžić) i Mande r. Jurić, vj. 1906. Anđa – 1907. Ruža – 1910. Zorka – 1911. Ane – 1914. Jele – 1917. Marija – 1919. Kata – 1921. Bogdanović Toma (Matija i Manda r. Bijelić) i Jela (Jeka) r. Ljevar, vj. 1921. Marko – 1940. Bogdanović Anto (Andrija i Ana r. Kurtović) i Manda r. Blažević, vj. 1922. Andrija – 1923. Mara – 1925. Jela – 1928. Ilija – 1930. Danica – 1932. Marko – 1934. Mile – 1935. Ruža – 1937. Ana – 1940. Nada – 1945. Preselili u Stranjane Bogdanović Andrija (Anto i Ana r. Kurtović) i Mara r. Debeljak, vj. 1949. Preselili u Stranjane Bogdanović Ilija (Anto i Mande r. Blažević) i Nada r. Žerdin, vj. ? Odselili u Zagreb Debeljaković Mile (
) i Ivka r. Batković, vj. oko 1730. Abram – 1731. Anto – 1733. Mato – 1736. Debeljaković Marko ( ) i Lucija r. ?, vj. ? Mato – 1751. Debeljaković Abram (Mile i Ivka r. Batković) i Cvita r. Majdandžić, vj. oko g. 1755. Andrija – ? Marija – ?. Marta – 1763 Toma – 1764. Juro – 1767. Luka – 1769. Debeljaković Petar ( ) i Kata r. Čolaković, vj. ? Marko – ?
292
Debeljaković Anto (Mile i Ivka r. Batković) i Ivka r. Blažević, vj. oko g. 1760. Nikola – 1763. Toma – 1764. Elizabeta – 1767, Manda – 1770. Debeljaković Ivo ( ) i Jele r. Stojčević, vj. ? Lucija – 1763. Debeljaković Luka ( ) i Barbara r. Salačković, vj. ? Klara – 1763. Ivka – 1770. Ivo – 1772. Debeljaković Ilija ( ) i Ružica r. Vidović, iz Bukovice, vj. ? Kata – 1768. Frano – 1771. Mile – 1773. Marija – 1779. Debeljaković Mato (Marko i Lucija r. ?) i Manda r. Ciganović-Cvitković, vj. ? Anica – 1775. Filip – 1778. Andrija – 1781. Ruža – 1786. Lucija – 1787. Mile – 1790. Marija – 1793. Ilija – 1797. Ilija – 1799. Debeljaković Andrija (Abram i Cvita r. Majdandžić) i Manda r. Ciganović, vj. ? Andrija – 1782. Debeljaković Marko (Petar i Kata r.Čolaković) i Kata r. Jurić, vj. 1782. Debeljaković Juro (Abram i Cvita r. Majdandžić) i Ana r. Komaričić, vj. 1783. Mile – 1787. Juro – 1790. Debeljaković Luka (Abram i Cvita r. Majdandžić) i Klara r. Marić, vj. 1788. Ilija – 1789. Juro – 1791. Kata – 1794. Janja – 1796. Debeljaković Toma (Anto i Ivka r. Blažević) i Ruža r. Marić, vj. 1789. Marija – 1791. Ivo – 1793. Ivka – 1796. Debeljaković Joso (
) i Ruža r. Marić, vj. ? Anto – 1799.
293
Debeljaković Filip (Mato i Manda r. Kuljanin) i Kata r. Uvalić-Batković, vj. 1799. Joso – 1802. Ruža – 1803. Joso – 1805. Juro – 1809. Ana – 1811. Anto – 1814. Ivo – 1817. Debeljaković Paško (
) i Klara r. Marić, vj. ? Filip – 1802. Luka – 1807. Ruža – 1810.
Debeljaković Andrija (Mato i Manda r. Jajčević) i Marija r. Ojdanić-Vidović, vj. 1804. Ruža – 1807. Luka – 1809. Anto – 1813. Lucija – 1815. Debeljaković Filip (
) i Kata r. Debeljaković, vj. ? Luka – 1807.
Debeljaković Mile (Mato i Manda r. Cvitković) i Janja r. Majdandžić, vj. 1812. Andrija – 1816. Debeljak-Ružić Ivo (Toma i Ruža r. Marić) i Ruža r. Stojčević, iz Orlovca, vj. 1820. Toma – 1821. Juro – 1822. Joso – 1825. Marija – 1828. Marija – 1830. Ivka – 1831. Ana – 1835. Stjepan – 1837. Ana – 1840. Debeljaković Anto (Joso i Ruža r. Marić) i Kata r. Uvalić, vj. 1825. Marko – 1831. Mile – 1834. Petar – 1840. Ilija – 1843. Petar – 1847. Zorislav – 1849. Debeljak Ivo ( ) i Kata r. Uvalić, iz Šargovca, vj. ? Manda – 1837. Debeljak Anto (Filip i Kata r. Ojdanić-Vidović) i Marija r. Kašljević, vj. ? Janja – 1847. Debeljak/ović-Ružić Toma (Ivo i Ruža r. Stojčević), 1. brak, i Ruža r. Ljevar, vj. 1845. Janja – 1845. 294
Mile – 1846. Nikola – 1848. Debeljak/ović Juro (Ivo i Ruža r. Stojčević) i Jela r. Kuljanin/Komljenovič, vj. 1847. Petar – 1848. Ana – 1854. Mato – 1864. Debeljak/ović-Ružić Toma (Ivo i Ruža r. Stojčević), 2. brak, i Ruža r. Matoš, vj. 1852. Mato – 1854. Anto – 1856. Luka – 1858. Mato – 1861. Andrija – 1865. Ivka – 1868. Manda – 1868. Ana – 1870. Janja – 1873. Debeljak/ović-Ružić Joso (Ivo i Ruža r. Stojčević) i Ruža r. Majdandžić, vj. 1863. Ivo – 1864. Manda – 1868. Ivo – 1871. Vida – 1875. ……………… Debeljak Marko (Anto i Kata r. Uvalić) i Ruža r. Stojanac, iz Sasine, vj. ? Marija – 1864. Lucija – 1873. Ilija – ? Kata – 1880. Debeljak/ović Stjepan-Stipo (Ivo i Ruža r. Stojčević) i Marija r. Blažević, vj. ? Janja – 1866. Anđa – 1868. Jela – 1871. Marko – 1874. Ivo – ? …………….. Janja – 1881. Vid – 1884. Debeljak Stjepan ( ) i Ruža r. Majdandžić, vj. ? Kata – 1867. Debeljak Ilija (Anto i Kata r. Uvalić) i Ana r. Banović, iz Škrljevite, vj. 1871. Anđa – 1874. …………….. Debeljak/ović Mile (Toma i Ruža r. Ljevar) i Vida r. Blažević, vj. ? Ruža – 1879. Ivka – 1881. Joso – 1884.
295
Jelica – 1886. Ivka – 1889. Ljubica – 1892. Jakov – 1894. Ivo – 1898. Juro – 1901. Debeljak/ović Petar (Anto i Kata r. Uvalić) i Marija r. Komljenović, vj. ? Toma – 1881. Ana – 1883. Anđa – 1884. Juro – 1886. Debeljakovć Nikola (Toma i Ruža r. Ljevar), 1. brak, i Marija r. Kuljančić, vj. ? Jela – 1883. Debeljak Luka (Toma i Ruža r. Matoš) i Kaja r. Rimac-Šalić, vj. 1883. Marijan – 1885. Ivka – 1888. Šimo – 1891. Lovro – 1894. Debeljak/ović Mato (Toma i Ruža r. Matoš) i Marija r. Blažević, vj. ? Jele – 1885. Pavao1886. Petar – 1888. Petar – 1890. Ljubica – 1893. Anica – 1895. Ivan – 1898. Jelica – 1900. Andrije – 1903. Anto – 1906. Anđa – 1907. Debeljak Mato (Juro i Jela r. Komljenović) i Marija r. Marušić, vj. ? Pavao – 1886. Debeljak Mile (
) i Vida r. Marić, vj. ? Toma – 1886.
Debeljak/ović Nikola (Toma i Ruža r. Ljevar), 2. brak, i Vida r. Grgić-Matoš, vj.? Jele – 1887. Pero – 1888. Marko – 1891. Stjepan – 1894. Jele – 1898. Debeljak/ović Andrija (Toma i Ruža r. Matoš) i Ruža r. Blažević-Tubić, vj. 1887. Silvestar – 1888. Pilip – 1890. Zorka – 1892. Stipo – 1893. Anto – 1896. 296
Jele – 1898. Joso – 1901. Stipo – 1903. Anica – 1906. Kata – 1909. Debeljak/ović Marko (Stipo i Mare r. Blažević) i Ane r. Blažević, vj. 1896. Manda – 1897. Janja – 1899. Mare – 1900. Agata – 1901. Janja – 1903. Anđa – 1904. Vida – 1906. Juro – 1907. Ruža – 1910. Toma – 1913. Petar – 1915. Debeljak-Ružić Ilija (Marko i Ruža r. Stojanac), 1. brak, i Kate r. Blažević, vj. 1898. Marko – 1900. Ruža – 1901. Debeljak-Ružić Andrija ( ) i Ruža r. Marić, vj. ? Josip – 1901. Debeljak/ović Ivo (Stipo i Mara r. Blažević) i Mara r. Kozić, vj. 1903. Kata – 1904. Mato – 1907. Joso – 1909. Nikola – 1912. Mato – 1914. Jele – 1915. Janja – 1916. Stipo – 1921. Debeljak Ilija (Marko i Ruža r. Stojanac), 2. brak, i Mare r. Matić, vj. ? Debeljak Anto (Toma i Ruža r. Matoš), 2. brak, i Ivka r. Majdandžić, vj. 1906. Marija – 1909. Ruža – 1913. Debeljak Marijan (Luka i Kata r. Rimac-Šalić) i Kaja r. Josipović, vj. 1906. Debeljak/ović Pavo (Mato i Mara r. Blažević), 1. brak, i Vida r. Batković, vj. 1906. Marko – 1907. Kata – 1910. Anto – 1912. Marko – 1914. Juro – 1917. Debeljak/ović Josip (Mile i Vida r. Blažević ) i Ana r. Kozić-Adžam, vj. ? Jele – 1907. Vida – 1908. 297
Kata – 1909. Vida – 1911. Mile – 1912. Vida – 1914. Marko – 1920. Petar – 1921. Anđa – 1922. Toma – 1924. Petar – 1928. Debeljak Toma (Petar i Marija r. Komljenović), 1. brak, i Mande r. Čivčić, vj. 1906. Mile – 1907. Anto – 1909. Debeljak/ović Ilija (Marko i Ruža r. Stojanac), 3. brak, i Kate r. Relja, vj. 1911. Ruža – ? Marko – 1911. Kata – 1913. Debeljak Toma (Petar i Marija r. Komljenović), 2. brak, i Marija Marušić, r. Batković, vj. 1911. Josip – 1912. Jeka – 1912. Marko – 1913. Ivo – 1917. Mato – 1919. Mira – 1922. Debeljak/ović Vid (Stipo i Mara r. Blažević) i Marija r. Sedić, vj. 1911. Petar – 1913. Anto – 1915. Zorka – 1920. Jeka – 1921. Marko – 1923. Danica – 1924. Ivo – 1926. Kate – 1927. Vid – 1929. Mara – 1932. Ana – 1934. Marko – 1936. Debeljak Toma (Mile i Vida r. Blažević) i Ivka r. Bjelić, vj. 1913. Debeljak/ović Marko (Nikola i Vida r. Matoš) i Stažija r. Marić, vj. 1915. Nikola – 1916. Luka – 1918. Anto – 1920. Pero – 1922. Joso – 1924. Marija – 1926.
298
Joso-Ivan – 1929. Ljubica – 1931. Mile – 1935. Debeljak Ivo (Mile i Vida r. Blažević) i Anđa r. Idžan, vj. 1916. Marko – 1919. Debeljak-Ružić Filip-Piljo (Andrija i Ruža r. Tubić) i Ruža r. Blažević, vj. 1918. Josip – 1921. Marko – 1923. Marija – 1925. Ljubica – 1927. Manda – 1929. Mirko – 1932. Debeljak Jakov (Mile i Vida r. Blažević), 1. brak, i Ana Tomić r. Idžan, vj. 1918. Debeljak/ović Ivo (Matija i Marija r. Blažević) i Kata r. Batković, vj. 1919. Juro – 1920. Mišo – 1923. Ljubomir – 1925. Ana – 1927. Ana – 1929. Franjo – 1931. Ivka – 1934. Mirko – 1936. Slavko – 1939. Mato – 1941. Manda – 1944. Debeljak/ović Petar (Matija i Marija r. Blažević) i Kata r. Batković-Blažević, vj. 1919. Marija – 1920. Ljubica – 1922. Jele – 1929. Mato – 1931. Slavko – 1934. Debeljaković-Ružić Joso (Andrija i Ruža r. Blažević), 1. brak, i Ana r. Debeljak, vj. ? Marko – 1920. Debeljak Lovro-Lovrica (Luka i Kaja r. Rimac-Šalić) i Janja r. Kovačević, vj. 1920. Marija – 1921. Mato – 1923 Toma – 1927. Anto – 1930. Luka – 1933. Dragica – 1936. Marijan – 1943. Debeljak/ović Stjepan-Stipo (Nikola i Vida r. Grgić) i Anđa r. Klečina, vj. 1920. Ana – 1921. Vida – 1922.
299
Marija – 1924. Ivo – 1927. Jele – 1928. Pavo – 1930. Sebastijan – 1932. Kaja – 1935. Dragica – 1939. Debeljak Pavo (Matija i Marija r. Blažević), 2. brak, i Ana r. Batković, vj. 1921. Anđa – 1921. Zorka – 1923. Marko – 1926. Debeljak Jakov (Mile i Vida r. Blažević), 2. brak, i Janja r. Kurtović, vj. ? Mirko – 1924. Vida – 1925. Alojzije – 1927. Mirko – 1928. Anđa – 1930. Serafina – 1932. Veronika – 1934. Julka – 1936. Drago – 1938. Mare – 1940. Ferdo – 1942. Debeljak-Ružić Joso (Andrija i Ruža r. Blažević), 2. brak, i Jele r. Pezić, vj. 1925. Toma – 1926. Niko – 1927. Anto – 1927. Andrija – 1929. Danica – 1931. Pero – 1933. Mare – 1934. Dragica – 1936. Franjo – 1937. Nikola – 1939. Ivo – 1941. Filip – 1944. Debeljak/ović Juro (Mile i Vida r. Blažević) i Jeka r. Josipović, vj. ? Janja – 1926. Jozefina – 1929. Josip – 1931. Ana – 1934. Franjo – 1937. Jela – 1940. Anđa – 1943. Debeljak Stipo (Andrija i Ruža r. Blažević) i Lucija r. Matić, vj. 1925. Ljubica – 1927. Ana – 1928. 300
Anđelka – 1930. Ana – 1932. Ivo – 1933. Ruža – 1936. Vlado – 1937. Zorka – 1937. Anto – 1940. Filip – 1942. Dragica – 1944. Marko – 1948. Debeljak Joso (Ivo i Marija r. Kozić-Adžam) i Ruža r. Bogdanović, vj. 1930. Danica – 1932. Dragica – 1934. Ljubomir – 1936. Mande – 1937. Ivka – 1939. Ana – 1942. Marija – 1944. Debeljak Toma (Marko i Ana r. Blažević) i Janja r. Bogdanović, vj. 1935. Mande – 1936. Marko – 1937. Borislav – 1939. Mile – 1941. Anto – 1943. Debeljak Nikola (Ivo i Marija r. Kozić-Adžam) i Manda r. Batković, vj. 1938. Anđa – 1939. Anto – 1943. Debeljak Petar (Marko i Ana r. Blažević), 1. brak, i Kaja r. Majdandžić, vj. 1940. Debeljak Stipo (Ivo i Marija r. Kozić-Adžam) i Kaja r. Bogdanović, vj. 1940. Vinko – 1942. Jele – 1944. Ilija – 1949. Ivo – 1950. Marija – 1953. Ivo – 1959. Manda – 1960. Debeljak Mile (Josip i Ana r. Pobrić) i Zorka r. Majdandžić, vj. 1941. Mara – 1941. Kaja – 1943. Debeljak Nikola (Marko i Stažija r. Marić) i Ruža r. Majdandžić, vj. 1941. Borislav – 1944. Ankica – 1944. Debeljak Luka (Marko i Stažija r. Marić), 1. brak, i Anđa r. Lovrenović, vj. 1946. Debeljak Ivo (Toma i Mare r. Batković) i Anđa r. Debeljak, vj. 1947. Nada – 1949. Mato – 1950.
301
Petar – 1953. Odselili u Čepin Debeljak Mato (Lovro i Janja r. Kovačević) i Manda r. Tomić-Kočić, vj. 1947. Toma – 1950. Ivica – 1952. Vlado – 1954. Ana – 1956. Petar – 1961. Odselili u Dikevce Debeljak-Ružić Petar (Marko i Ana r. Blažević), 2. brak, i Marija r. Bogdanović, vj. 1947. Ana – 1948. Nada – 1949. Tomo – 1951. Marko – 1954. Nada – 1956. Debeljak Toma (Josip i Ane r. Kozić) i Anđa r. Jurić, vj. 1947. Ljuba – 1949. Ljuba – 1950. Josip – 1950. Rozika – 1951. Anto – 1954. Debeljak Marko (Pavo i Anka r. Batković) i Anđa r. Blažević, vj. 1948. Anto – 1949. Tomo – 1951. Odselili u Čepin Debeljak Petar-Pero (Josip i Ana r. Pobrić-Adžam) i Janja r. Majdandžić, vj. 1948. Kaja – 1949. Josip – 1953. Mato – 1956. Ankica – 1959. Mile – 1964. Debeljak Joso (Marko i Stažija r. Marić) i Helena r. Soldo, vj. ? Debeljak Andrija (Joso i Jele r. Pezić) i Jela r. Bogdanović, vj. 1951. Josip – 1952. Mira – 1954. Ruža – 1961. Ljuba – 1963. Odselili u Kutinu Debeljak Anto (Marko i Stažija r. Marić) i Jele r. Debeljak, vj. 1951. Petar – 1952. Odselili u Petrićevac Debeljak-Ružić Mišo (Ivan i Kaja r. Batković) i Tonka r. Kribel, vj. 1952. Odselili u Budžak Debeljak Anto (Lovro i Janja r. Kovačević) i Ivka r. Debeljak, vj. 1953. Franjo – 1955.
302
Zvonko – 1957. Ferdo – 1962. Mato – 1964. Ivo – 1969. Debeljak Mato (Petar i Kate r. Blažević) i Jele-Jeka r. Batković, vj. 1953. Petar – 1954. Anđelka – 1956. Anto – 1958. Katica – 1960. Ivo – 1963. Slavko – 1966. Debeljak-Ružić Anto (Joso i Jela r. Pezić) i Mara r. Majdandžić, vj. 1954. Ruža – 1956. Anđa – 1957. Debeljak Marko (Vid i Mare r. Sedić) i Mara r. Majdandžić, vj. 1955. Stipo – 1956. Ana – 1959. Kata – 1961. Anđa – 1966. Debeljak Josip (Juro i Jeka r. Josipović) i Mara r. Majdandžić, vj. 1956. Juro – 1959. Odselili u Čepin Debeljak Mirko (Filip i Ruža r. Blažević) i Angela r. Matić, vj. 1956. Josip – 1958. Marica – 1959. Franjo – 1962. Ruža – 1967. Debeljak Joso-Ivo (Marka i Stažije r. Marić) i Mara r. Ljevar, vj. 1957. Preselili u Stranjane Debeljak Ivo (Stipo i Anđa r. Klečina) i Serafina r. Keserović, vj. ? Božana – 1959. Stipo – 1962. Debeljak Sebastijan (Stipo i Anđa r. Klečina) i Marica r. Matić, vj. 1958. Ivica – 1962. Ankica – 1963. Jozo – 1965. Ljilja – 1969. Gordana – 1973. Debeljak Alojzije (Jakov i Janja r. Kurtović), 1. brak, i Mara r. Budimir, vj. 1962. Odselili u Bugojno Debeljak Luka (Marko i Stažija r. Marić), 2. brak, i Anica r. Pavleka, vj. 1962. Odselili u Banju Luku Debeljak Ljubomir (Joso i Ruža r. Bogdanović) i Dragica r. Batković, vj. 1962. Ana – 1963. Josip – 1967.
303
Anđelka – 1968. Marina – 1970. Debeljak Mile (Marko i Stažija r. Marić) i Mara r. Blažević, vj. 1962. Jelica – 1963. Marko – 1965. Anđelka – 1971. Gordana – 1973. Mirjana – 1975. Debeljak Slavko (Petar i Kate r. Blažević) i Mira r. …, vj. ? Odselili u Beograd Debeljak Franjo (Juro i Jeka r. Josipović) i Marica r. Josipović, vj. 1963. Odselili u Čepin Debeljak Vlado (Stipo i Luja r. Matić) i Marija r. Debeljak-Ružić, vj. 1963. Ivanka – 1964. Ankica – 1965. Debeljak Slavko (Ivo i Kata r. Batković) i Ruža r. Zdrimešić, vj. 1964. Odselili u Čepin Debeljak Anto (Niko i Manda r. Batković) i Janja r. Majdandžić, vj. 1965. Niko – 1966. Ana – 1966. Josip – 1967. Anđa – 1970. Božo – 1978. Debeljak Ivo (Joso i Jele r. Pezić) i Dragica r. …., vj. 1965. Odselili u Kutinu Debeljak Alojzije (Jakov i Janja r. Kurtović), 2. brak, i Lucija r. Tečić, vj. 1966. Odselili u Gornji Vakuf Debeljak Filip (Josip i Jela r. Pezić) i Đurđa r. Maksimović, vj. 1968. Odselili u Kutinu Debeljak Mile (Toma i Janje r. Bogdanović) i Marica r. Blažević, vj. 1968. Toma – 1969. Antonela – 1972. Marko – 1982. Debeljak Mirko (Ivo i Kata r. Batković) i Ana r. Majdandžić, vj. 1968. Odselili u Čepin Debeljak Slavko (Zorka) i Kata r. Debeljak, vj. 1968. Odselili u Čepin Debeljak Vinko (Stipo i Kaja r. Bogdanović) i Marija r. Mijendžiković, vj. 1968. Odselili u Novsku Debeljak Borislav (Nikola i Ruža r. Majdandžić) i Marica r. Kozić, vj. 1969. Odselili u Zagreb Debeljak Pavo (Stipo i Anđa r. Klečina) i Janja r. Majdandžić, vj. 1969. Anđelka – 1970. Debeljak Anto (Marko i Anđa r. Blažević) i Ruža r. Lemešević, vj. 1972. Odselili u Čepin
304
Debeljak Ilija (Stipo i Kaja r. Bogdanović) i Ana r. Jurić, vj. 1972. Odselili u Novsku Debeljak Marko (Stipo i Luja r. Matić) i Finka r. Pezić, vj. 1972. Odselili u Kutinu Debeljak Mato (Ivo i Kata r. Batković) i Jelica r. Pranjić, vj. 1973. Odselili u Čepin Debeljak Josip (Andrija i Jela r. Bogdanović) i Katarina-Slavica r. Kovačić, vj. 1976. Odselili u Kutinu Debeljak-Ružić Toma (Petar i Mara r. Bogdanović) i Mara r. Batković, vj. 1976. Debeljak Josip (Petar i Janja r. Majdandžić) i Ruža r. Kolar, vj. 1977. Debeljak Vlado (Mato i Manda r. Tomić) i Mara r. Rendulić, vj. 1977. Debeljak Petar (Ivo i Anđa r. Debeljak) i Ružica r. Majić, vj. 1978. Odselili u Čepin Debeljak Zvonko (Anto i Ivka r. Debeljak) i Marica r. Batković, vj. ? Odselili u Zagreb Debeljak Franjo (Anto i Ivka r. Debeljak) i Stana-Iva Lužić, vj. 1979. Debeljak Petar (Mato i Jela r. Batković) i Jelica r. Majdandžić, vj. 1979. Odselili u Zagreb Debeljak Mato (Ivo i Anđa r. Debeljak) i Jadranka r. Jovičić, vj. 1980. Debeljak Mato (Petar i Janja r. Majdandžić) i Zlatka r. Blažević, vj. 1980. Dalibor – 1981. Janja – 1982. Ivica – 1992. Debeljak Tomo (Marko i Anđa r. Blažević) i Veronika r. Majdandžić, vj. 1980. Debeljak Stipo (Marko i Mara r. Majdandžić) i Ivanka r. Šoufek, vj. 1981. Odselili u Međurić Debeljak Juro (Josip i Mara r. Majdandžić) i Branka r. Arnold, vj. 1983. Odselili u Čepin Debeljak Petar (Mato i Manda r. Tomić) i Janja r. Blažević, vj. 1985. Debeljak Ivo (Stipo i Kaja r. Bogdanović) i Ljubica r. Botić, vj. 1986. Debeljak Josip (Mirko i Angela-Anđa r. Matić) i Marija r. Kovačević, vj. 1986. Mario – 1986. Ivana – 1989. Debeljak Ivo (Mato i Jeka r. Batković) i Ankica r. Bogdanović, vj. 1994. Debeljak Mile (Petar i Janja r. Majdandžić) i Marija r. Kos, vj. 1988. Odselili u Zagreb Debeljak Ivo (Anto i Ivka r. Debeljak) i Jasmina r. Blažević, vj.1989. Odselili u Zagreb Debeljak Ferdo (Anto i Ivka r. Debeljak) i Ružica r. Jagić, vj. 1991. Odselili u Zagreb Debeljak Stipo (Ivo i Serafina r. Keserović) i Ružica r. Pezić, vj. 1991.
305
Debeljak Mato (Anto i Ivka r. Debeljak) i Vesna r. Vešruk, vj. 1992. Odselili u Zagreb Debeljak Tomo (Mile i Mare r. Blažević) i Biljana r. Kaurin, vj. 1993. Kozić Juro (
), 1. brak, i Mara r. Marić, vj. ? Marko – ? Kozić Juro ( ), 2. brak, i Jela r. Batković – Bijelić, vj. ? Mare – 1948. Vinko – 1951. Kozić Marko (Juro i Mara r. Marić) i Anđa r. Batković, vj. 1973. Odselili u Bjelovar Ljevar Mile (Ivo i Vida r. Popović), 2. brak, i Anđa r. Pezić, vj. 1919., Nikola – 1920. Stažija – 1922. Luca – 1923. Pejo – 1926. Marko – 1929. Manda – 1932. Ilija – 1934. Dragica – 1937. Doselili iz Stranjana Ljevar Nikola (Mile i Anđa r. Pezić) i Mara r. Matošević, vj. 1940. Ljevar Marko (Mile i Anđa r. Pezić) i Janja r. Majdandžić, vj. 1954. Anđa – 1955. Juro – 1957. Mira – 1960. Ana – 1962. Mato – 1965. Ljevar Ilija (Mile i Anđa r. Pezić) i Mara r. Batković, vj. 1955. Ivo – 1956. Josip – 1959. Mile – 1964. Anto – 1967. Majdandžić Petar ( Majdandžić Vid ( Majdančić Marko (
Majdandžić Marko (
306
) i Manda r. ?, vj. ? Uršula – 1729. ) i Katarina r. ?, vj. ? Barbara – 1729. ) i Oršula r. Ojdanić, vj. ? Antun – 1748. Kristina – 1749. Petar – 1751. …………... Jele – 1764. ) i Ivana r.?, vj.? Lucija – 1751.
Majdančić Luka (
) i Kata r. Sedić, iz Gomionice, vj. ? Marija – 1762. Juro – 1769. Stipan – 1773. Majdančić Frano ( ) i Kata r. Ojdanić, vj. ? Anđelija – 1770. Vida – 1774. Ružica – 1776. Lucija – 1780. Majdandžić Nikola ( ) i Veronika r. Lipovac, vj. ? Jerko – 1775. Josip – 1777. Josip – 1778. Marija – 1781. Marija – 1782. Marija – 1786. Marko – 1789. Kata – 1791. Majdandžić Nikola ( ) i Veronika r. Gibić, vj. ? Marija – 1781. Majdandžić Petar ( ) i Manda r. Kozić, vj. ? Marko – 1782. Majdandžić Anto ( ) i Janja r. Petrušić, vj. ? Marko – 1782. Franjo – 1784. Marija – 1786. Vid – 1788. Franjo – 1790. Janja – 1792. Vida – 1795. Mile – 1798. Lucija – 1806. Majdandžić Luka ( ) i Veronika r. Lipovac, vj. ? Manda – 1784. Majdandžić Mile ( ) i Ivka r. Barišić, vj. ? Kata – 1784. Barbara – 1787. Anđa – 1790. Jela – 1793. Anto – 1797. Majdandžić Petar ( ) i Ruža r. Kozić, vj. oko 1775 ……………… Luka – 1787. Filip – 1791. Ruža – 1792.
307
Nikola – 1793. Marija – 1795. Majdandžić Toma ( ) i Janja r. Pezić, vj. ? Marko – 1789. Majdandžić Juro ( ) i Ivka r. Stipić, vj. ? Manda – 1793. Luka – 1794. Vid – 1794. Filip – 1795. Mile – 1798. Marijan – 1801. Juro – 1804. Ivka – 1804. Anđa – 1809. Majdandžić Stjepan ( ) i Manda r. Knežević, vj. ? Barbara – 1795. Majdandžić Jerko (Nikola i Veronika r. Lipovac) i Marta r. Knežević, vj. 1794. Ana – 1797. Mato – 1798. Ivo – 1801. Manda – 1804. Majdandžić Juro ( ) i Ivka r. Debeljaković, vj. ? Marijan – 1799. Majdandžić Josip (Nikola i Veronika r. Lipovac) i Marija r. Klečina, vj. ? Franjo – 1799. Barbara – 1800. Luka – 1803. Kata – 1805. Jerko – 1807. Majdandžić Juro ( ) i Ivka r. Stević, vj. ? Marijan – 1801. Majdandžić Nikola ( ) i Manda r. Petrušić, vj. ? Franjo – 1801. Majdandžić Stjepan ( ) i Marija r. Tadić, vj. ? Kata – 1805. Filip – 1811. Jela – 1814. Majdandžić Stjepan (
) i Marija r. Žižić, vj. ? Filip – 1808.
Majdandžić Marko (Nikola i Veronika r. Lipovac) i Ivka r. Klečina, vj. ? Jozo – 1809. Petar – 1811. Janja – 1813. Marija – 1817. Nikola – 1820.
308
Petar – 1822. Juro – 1824. Majdandžić Mile (
) i Marija r. Klečina, vj. ? Anđa – 1813.
Majdandžić Mile (Anto i Janja r. Petrušić) i Barbara r. Batković, vj. 1814. Anto – 1819. Anto – 1821. Filip – 1824. Vid – 1826. Toma – ? Ivka – 1832. Marko – 1837. Majdandžić Marko (Toma i Janja r. Pezić) i Ivka r. Kozić, vj. ? Petar – 1822. Juro – 1826. Majdandžić Ivo (Jerko i Marta r. Knežević) i Marija r. Uvalić, vj. ? Juro – 1823. Manda – 1824. Kata – 1826. Marta – 1828. Ilija – ? Marko – 1833. Kata – 1835. Anđa – 1838. Ruža – 1841. Majdandžić Luka (Josip i Marija r. Klečina) i Anđa r. Batković, vj. 1820. Marko – 1830. Luka – 1832. Nikola – 1834. Lovro – 1837. Franjo – 1840. Ruža – 1840. Mato – 1845. Majdandžić Joso (Marko i Ivka r.Klečina) i Franciska r. Batković, vj. ? Ivka – 1830. Janja – 1834. Pavao – 1835. Marko – 1837. Kata – 1839. Marija – 1841. Marko – 1843. Filip – 1845. Majdandžić Mile (
) i Bartula r. Barić, vj. ? Stjepan – 1834.
Majdandžić Franjo (Josip i Marija r. Klečina) i Marija r. Marić, vj. ? Ivka – 1835. 309
Petar – 1838. Janja – 1841. Ivka – 1844. Mato – 1846. Nikola – 1850. Majdandžić Anto (Mile i Barbara r. Batković) i Marija r. Batković, vj. 1840. Juro – 1841. Jozo – 1844. Kata – 1846. Anđa – 1849. Majdandžić Filip (Mile i Barbara r. Batković) i Lucija r. Marić, vj. ? Anđa – 1847. Ivo – 1852. Ivo – 1855. Stjepan – 1857. Petronila – 1861. Majdandžić Jerko (Josip i Marija r. Klečina) i Ana r. Ćosić, vj. ? Jozo – 1848. Ivo – 1851. Majdandžić Ilija (Ivo i Marija r. Uvalić), 1. brak, i Janja r. Batković, vj. ? Manda – 1850. Ivo – 1853. Jela – 1854. Majdandžić Vid (Mile i Barbara r. Batković), 1. brak, i Ana r. Blažević, vj. 1850. Marko – 1851. Mile – 1855. Ivo – 1858. Juro – 1860. Majdandžić Anto (
) i Janja r. Jurić, iz Stratinske, vj. ?
Majdandžić Anto (
) i Ivka r. Batković, vj. 1852.
Majdandžić Stjepan (Mile i Barbara r. Batković) i Marija r. Ljevar, vj. 1855. Janja – 1857. Majdandžić Toma (Mile i Barbara r. Batković) i Lucija r. Blažević, vj. 1855. Majdandžić Jerko (
) i Manda r. Lovrinović, vj. ? Mato – 1859. Majdandžić Nikola (Luka i Anđa r. Batković) i Ivka r. Ljevar, vj. 1857. Jerko – 1861. Ruža – 1864. Lucija – 1867. Lovro – 1871. Mato – 1874. Majdandžić Ilija (Ivo i Marija r. Uvalić) i Jela r. Grgić, vj. ? Janja – 1860.
310
Majdandžić Filip (Joso i Franciska r. Batković) i Ivka r. Ljevar, vj. ? Anto – 1864. Majdandžić Lovro (Luka i Anđa r. Batković) i Janja r. Kozić/Matoš, vj. ? Anđa – 1864. Mato – 1869. Majdandžić Ilija (Ivo i Marija r. Uvalić), 2. brak, i Vida r. Marušić, vj. ? Marija – 1864. Majdandžić Juro (Anto i Marija r. Batković), 1. brak, i Ruža r. Bogdanović, vj. ? Stjepan – 1866. Majdandžić Franjo (Luka i Anđa r. batković) i Manda r. Lovrinović, vj. ? Jela – 1868. Majdandžić Juro (Anto i Marija r. Batković), 2. brak, i Ruža r. Batković-Blažević, vj. 1865. Marija – 1868. Majdandžić Joso (Jerko i Ana r. Ćosić) i Vida r. Kozić, vj. ? Anto – 1870. Janja – 1872. Ana – 1874. Kata – 1875. Mato – 1881. Marko – 1883. Mile – 1885. Juro – 1889. Majdandžić Juro (Anto i Marija r. Batković), 3. brak, i Ivka r. Ljevar, vj. 1870. Majdandžić Vid (Mile i Barbara r. Batković), 2. brak, i Anđa r. Stojčević, vj. ? Toma – 1870. Majdandžić Mato (Franjo i Marija r. Marić) i Marija r. Batković, vj. ? Jela – 1873. Kata – 1876. Ivo – ? Janja – 1881. Janja – 1883. Ivka – 1885. Anđa – 1888. Pejo – 1891. Majdandžić Marko (Vid i Ana r. Blažević) i Janja r. Kozić, iz Gomionice, vj. ? Stipo Anto – 1874. Ivka – 1876. Majdandžić Ilija (Ivo i Marija r. Uvalić), 3. brak, i Anica r. Pavlović, vj. ? ……………. Marko – 1887. Majdandžić Nikola (Franjo i Marija r. Marić) i Anđa r. Martinović, vj. ? Ruža – 1879. Anto – 1884. 311
Luka – 1886. Luce – 1888. Ruža – 1890. Majdandžić Jerko (Nikola i Ivka r. Ljevar) i Kate r. Marić, vj. ? Marko – 1881. Ivo – 1882. Toma – 1885. Ruža – 1886. Luka – 1888. Lovro – 1891. Majdandžić Ivo (Jerko i Ana Ćosić), 1. brak, i Lucija r. Kozić-Adžam, vj. ? Marko – ? Mato – ? Anto – 1882. Majdandžić Petar ( ) i Anđa r. Šalić, vj. ? Janja – 1883. Majdandžić Mato (Lovren i Janja r. Kozić) i Marija r. Domazetović, vj. 1892. Odselili u Ramiće Majdandžić Ivo (Jerko i Ana Ćosić), 2. brak, i Anđa r. Jurić, vj. oko g. 1891. Marija – 1892. Stjepan – 1895. Kata – 1897. Jele – 1900. Petar – 1903. Janja – 1908. Majdandžić Mato (Lovro i Janja r. Matoš) i Lucija r. Kozić-Adžam, vj. ? Ivo – 1894. Toma – 1896. Stipo – 1898. Juro – 1900. Ivo – 1902. Majdandžić Anto (Ivo i Luca r. Kozić), 1. brak, i … , vj. ? Majdandžić Mato-Mata (Nikola i Ivka r. Ljevar), 1. brak, i Janja r. Marušić, vj. ? Marija – 1895. Ivka – 1897. Vida – 1899. Jela – 1901. Ivka – 1903. Anđa – 1904. Majdandžić Marko (Ivo i Lucija r. Kozić), 1. brak, i Ruža r. Lovrić, vj. 1896. Majdandžić Mato (Ivo i Lucija r. Kozić), 1. brak, i Anđa r. Lovrić, vj. 1899. Ilija – 1900. Majdandžić Stipo (Marko i Janja r. Vidić) i Janja r. Adžić-Blažević, vj. 1899. Vid – 1901. Ivo – 1903.
312
Anto – 1904. Marija – 1905. Ruža – 1907. Toma – 1908. Pavao – 1910. Marko – 1911. Marija – 1912. Janja – 1913. Ane – 1915. Mande – 1919. Jele – 1921. Majdandžić Ivo (Mato i Mara r. Batković), 1. brak, i Kata r. Debeljak, vj. 1900. Mare – 1901. Ruža – 1904. Marko – 1907. Ljubomir – ? Majdandžić Mato-Matula (Joso i Vida r. Kozić), 1. brak, i Anica r. Kukić, vj. 1902. Janja – 1904. Petar – 1906. Nikola – 1908. Josip – 1910. Marija – 1912. Anđa – 1913. Vida – 1914. Majdandžić Ivo (Jerko i Kata Marić) i Marija r. Brkić, vj. 1904. Petar – 1907. Marko – 1909. Kata – 1912. Ruža – 1914. Ruža – 1920. Mande – 1923. Majdandžić Mato (Stipo i Kata r. Dujić), 2. brak, i Ruža r. Debeljak, vj. 1904. Toma – 1904. Marija – 1906. Marko – 1908. Juro – 1910. Kaja – 1914. Majdandžić Mato (Ivo i Luca r. Kozić), 2. brak, i Anđa r. Marušić, vj. ? Luka – 1904. Majdandžić Marko (Ivo i Luca r. Kozić), 2. brak, i Anđa r. Kozić, vj. ? Lucija – 1905. Ruža – 1907. Ruža – 1909. Nikola – 1912. Kate – 1914. Ana – 1920.
313
Majdandžić Marko (Jerko i Kate r. Marić) i Marija r. Grgić, vj. ? Kata – 1908. Anđa – 1911. Ivka – 1914. Stipo – 1918. Majdandžić Marko (Joso i Vida r. Kozić), 1. brak, i Ruža r. Majdandžić, vj. 1908. Luka – 1909. Ilija – 1911. Majdandžić Anto (Ivo i Luca r. Kozić), 2. brak, i Ruža r. Bogdanović, vj. 1909. Anđa – 1911. Pavao – 1912. Juro – 1914. Ivka – 1916. Zorka – 1918. Mato – 1920. Stjepan – 1922. Marija – 1924. Mirko – 1925. Majdandžić Mato (Ivo i Luca r. Kozić), 3. brak, i Ane r. Batković, vj. 1910. Ivan – 1912. Mande – 1914. Majdandžić Mile (Joso i Vida r. Kozić) i Marija r. Majdandžić, vj. 1911. Anica – 1912. Zorka – 1914. Vida – 1920. Anto – 1920. Vida – 1921. Zorka – 1921. Stjepan – 1922. Majdandžić Toma (Mato i Lucija r. Kozić) i Marija r. Kozić, vj. ? Ivka – 1915. Majdandžić-Ružić Filip (Andrija i Ruža r. Tubić) i Ruža r. Blažević, vj. 1918. Majdandžić Lovro-Lovrica (Jerko i Kaja r. Marić) i Jele-Cele r. Brkić, vj. 1918. Kaja – 1920. Toma – 1924. Jerko – 1925. Nikola – 1927. Mande – 1928. Božo – 1929. Mara – 1932. Lucija – 1933. Jela – 1935. Ivo – 1938. Majdandžić Ivo (Mato i Marija r. Batković), 2. brak, i Mande r. Ćosić, vj. 1919.
314
Majdandžić Mato-Matula (Joso i Vida r. Kozić), 2. brak, i Janja r. Durbić, vj. 1919. Juro – 1920. Sumbulka – 1922. Janja – 1924. Majdandžić Mato-Mata (Nikola i Ivka r. Ljevar), 2. brak, i Lucija r. Vulić, vj. 1919. Jela – 1920. Kata – 1921. Anto – 1923. Marija – 1924. Ana – 1924. Janja – 1926. Vida – 1928. Marija – 1930. Jozefina – 1932. Ana – 1935. Marko – 1936. Majdandžić Marko (Joso i Vida r. Kozić), 2. brak, i Marija r. Marić, vj. 1922. Ruža – 1923. Ilija – 1925. Janja – 1927. Ljubica – 1929. Jakov – 1933. Vida – 1936. Anđa – 1939. Majdandžić Vid (Stipo i Janja r. Blažević) i Ana r. Batković, vj. 1926. Pavo – 1927. Mile – 1928. Anto – 1931. Franjo – 1933. Mare – 1935. Vlado – 1935. Slavko – 1938. Pavao – 1940. Janja – 1944. Nikola – 1948. Majdandžić Petar (Ivo i Anđa r. Jurić) i Ruža r. Majdandžić, vj. 1927. Filip – 1928. Ivo – 1930. Janja – 1932. Dragica – 1936. Majdandžić Pero (Ivo i Marija r. Brkić) i Ljuba r. Batković, vj. 1927. Jozefina – 1929. Manda – 1930. Slavko – 1934. Mato – 1935.
315
Tomo – 1940. Vida – 1944. Majdandžić Toma (Mato i Ruža r. Debeljak), 1. brak, i Jeka r. Majdandžić, vj. 1927. Majdandžić Ivo (Stipo i Janja r. Blažević) i Kaja r. Batković, vj. 1928. Josip – 1929. Mirko – 1932. Slavka – 1934. Ljubomir – 1936. Luca – 1939. Ana – 1942. Marko – 1944. Majdandžić Marko (Ivo i Kata r. Debeljak), 1. brak, i Lucija r. Ljevar, vj. 1928. Mato – 1929. Anto – 1931. Mare – 1934. Toma – 1936. Mato – 1938. Majdandžić Petar (Mato i Anica r. Kukić) i Anđa r. Majdandžić, vj. 1929. Dragica – 1930. Mile – 1931. Vida – 1933. Drago – 1934. Stipo – 1936. Ana – 1938. Anto – 1941. Ruža – 1944. Majdandžić Toma (Mato i Ruža r. Debeljak), 2. brak, i Manda r. Kuljanac, vj. 1929. Mato – 1931. Kaja – 1933. Jozefina – 1936. Ivo – 1939. Mirko – 1942. Anđa – 1945. Majdandžić Marko (Ivo i Marija r. Brkić) i Ivka r. Domić, vj. 1930. Mirko – 1931. Bosiljko – 1934. Stipo – 1937. Stipo – 1939. Ivo – 1941. Pero – 1944. Majdandžić Ivo (Matija i Ana r. Batković), 1. brak, i Ivka r. Bijelić, vj. 1931. Ljubica – 1932. Mato – 1934. Mišo – 1937.
316
Joso – 1940. Jelica – 1940. Stjepan – 1947. Ane – 1949. Majdandžić Nikola (Mato i Anica r. Kukić) i Anđa r. Pranjić, vj. 1932. Ivo – 1934. Rudo – 1936. Marko – 1944. Kate – 1944. Majdandžić Toma (Stipo i Janja r. Blažević) i Jele r. Tomić, vj. 1932. Petar – 1934. Janja – 1936. Ruža – 1937. Božo – 1939. Marko – 1942. Stjepan – 1944. Majdandžić Luka (Marko i Ruža r. Majdandžić) i Kata r. Majdandžić, vj. 1936. Božo – 1937. Ruža – 1941.
Kata s djecom odselila u Čepin
Majdandžić Marko (Mato i Ruža r. Debeljak), 1. brak, i Marija r. Batković, vj. 1936. Ruža – 1937. Majdandžić Josip (Mato i Anica r. Kukić) i Vida r. Blažević-Batković, vj. 1937. Jozefina – 1938. Marko – 1941. Ane – 1943. Petar – 1946. Jela – 1948. Anica – 1950. Mato – 1953. Veronika – 1955. Majdandžić Marko (Stipo i Janja r. Blažević) i Ana r. Idžan, vj. 1937. Janja – 1939. Joso – 1940. Majdandžić Nikola (Marko i Anđa r. Pobrić-Kozić) i Ruža r. Majdandžić, vj. 1937. Ivo – 1938. Ana – 1940. Mare – 1943. Anđa – 1946. Marko – 1948. Petar – 1949. Marko – 1951. Marija – 1953. Josip – 1956. Odselili u Čepin
317
Majdandžić Marko (Ivo i Kata r. Debeljak), 2. brak, i Kaja r. Majdandžić, vj. 1938. Petar – 1939. Ane – 1941. Ivo – 1943. Ljuba – 1946. Ruža – 1949. Vid – 1951. Majdandžić Marko (Mato i Ruža r. Debeljak), 2. brak, i Kata r. Bogdanović, vj. 1939. Majdandžić Juro (Mato i Ruža r. Debeljak) i Ivka r. Bogdanović, vj. 1942. Ane – 1942. Josip – 1944. Majdandžić Anto (Mato i Lucija r. Vulić), 1. brak, i Ruža r. Jakovljević, vj. 1947. Majdandžić Juro (Mato i Janja r. Durbić) i Mara r. Bogdanović, vj. 1947. Ana – 1951. Jozefina – 1952. Ivica – 1955. Janja – 1958. Mato – 1960. Kata – 1962. Anto – 1964. Veronika – 1967. Josip – 1969. Majdandžić Mato (Anto i Ruža r. Bogdanović) i Jozefina r. Batković, vj. 1947. Ruža – 1949. Mirko – 1949. Anto – 1950. Ivo – 1952. Anto – 1955. Stipo – 1957. Ljuba – 1959. Majdandžić Anto (Mato i Lucija r. Vulić), 2. brak, i Ljuba r. Debeljak, vj. 1948. Mato – 1949. Petar – 1953. Frano – 1955. Marija – 1957. Lucija – 1959. Ivo – 1964. Majdandžić Toma (Lovrica i Jela-Cele r. Brkić) i Ane r. Batković, vj. 1948. Ivo – 1949. Ruža – 1950. Jele – 1952. Pero – 1953. Jele – 1956. Majdandžić Anto (Mile i Marija r. Majdandžić) i Vida r. Majdandžić, vj. 1949. Ana – 1950. 318
Zorka – 1952. Marija – 1954. Nada – 1956. Ivo – 1959. Mile – 1963. Mara – 1965. Majdandžić Ivo (Petar i Ruža r. Majdandžić) i Ana r. Blažević, vj. 1949. Dragica – 1950. Petar – 1952. Stipo – 1954. Jasna – 1955. Ferdo – 1957. Anto – 1959. Jelica – 1961. Niko – 1963. Majdandžić Mato (Toma i Manda r. Kuljančić) i Mira r. Debeljak, vj. 1953. Majdandžić Mile (Petar i Anđa r. Majdandžić) i Zorka r. Tubić, vj. 1954. Odselili u Vojvodinu Majdandžić Anto (Marko i Lucija r. Ljevar) i Ruža r. Žižak, vj. 1954. Odselili u Motike Majdandžić Josip-Joso (Ivo i Kaja r. Batković) i Ljuba r. Batković, vj. 1954. Ivo – 1955. Anto – 1958. Mile – 1960. Anto – 1964. Ana – 1964. Majdandžić Mirko (Marko i Ivka r. Domić) i Ljubica r. Pranjić, vj. 1954. Ankica – 1955. Stipo – 1956. Mara – 1958. Majdandžić Božo (Lovrica i Cele r. Brkić) i Kata r. Batković, vj. 1955. Anto – 1956. Ana – 1957. Odselili u Čepin Majdandžić Jerko (Lovrica i Cele r. Brkić) i Anđa r. Stojanac, vj. 1955. Juro – 1956. Odselili u Australiju Majdandžić Nikola (Lovrica i Cele r. Brkić) i Ljuba r. Majdandžić, vj. 1955. Mara – 1957. Lovro – 1959. Odselili u Australiju Majdandžić Franjo (Vid i Ane r. Batković) i Manda r. Batković, vj. 1956. Mara – 1957. Pero – 1959. Mato – 1963.
319
Katica – 1966. Mile – 1969. Majdandžić Mirko (Ivo i Kaja r. Batković) i Dragica r. Debeljak, vj. 1956. Jozefina – 1957. Jelica – 1959. Ana – 1961. Ivo – 1963. Anto – 1969. Majdandžić Mato (Petar i Ljuba r. Batković) i Ljubica r. Blažević, vj. 1958. Petar – 1958. Ana – 1961. Majdandžić Bosiljko (Marko i Ivka r. Domić) i Marica r. Blažević, vj. 1959. Jelena – 1960. Mirjana – 1964. Ljubica – 1966. Snježana – 1969. Odselili u Čepin Majdandžić Marko (Mato i Lucija r. Vulić) i Ana r. Majdandžić, vj. 1959. Katica – 1961. Pero – 1962. Mato – 1964. Anđelka – 1965. Luca – 1966. Drago – 1967. Drago – 1968. Majdandžić Toma (Marko i Lucija r. Ljevar) i Zora r. Martinović, vj. 1961. Odselili u Vojvodinu Majdandžić Joso (Marko i Ana r. Idžan) i …, vj. 1962. Odselili u Zagreb Majdandžić Mirko (Toma i Manda r. Kuljančić) i Kaja r. Batković, vj. 1962. Odselili u Australiju Majdandžić Petar (Marko i Kate r. Majdandžić) i Jelica r. Batković, vj. 1962. Katica – 1963. Rudo – 1964. Ivica – 1966. Josip – 1969. Franjo – 1971. Zlatko – 1973. Majdandžić Ivo (Toma i Manda r. Kuljančić) i Mara r. Debeljak, vj. 1963. Anto – 1964. Anica – 1965. Anđelko – 1967. Tomislav – 1973. Majdandžić Anto (Petar i Anđa r. Majdandžić) i Jela r. Tubić, vj. 1964. Odselili u Vojvodinu
320
Majdandžić Božo (Toma i Jela r. Tomić) i Anđa r. Debeljak, vj. 1964. Odselili u Vojvodinu Majdandžić Ivo (Niko i Ruža r. Majdandžić) i Josipa r. Kezić, vj. 1964. Odselili u Čepin Majdandžić Stipo (Petar i Anđa r. Majdandžić) i Ruža r. Klasan, vj. 1964. Odselili u Vojvodinu Majdandžić Ivo (Marko i Ivka r. Domić) i Ivka r. Ljevar, vj. 1965. Odselili u Zagreb Majdandžić Joso (Ivo i Ivka r. Bijelić) i Ana r. Batković, vj. 1965. Odselili u Čepin, pa u Australiju Majdandžić Marko (Joso i Vida r. Batković) i Smilja r. Begovac, vj. 1965. Odselili u Čepin Majdandžić Marko (Toma i Jela r. Tomić) i Ana r. Batković, vj. 1965. Josip – 1966. Odselili u Kutinu Majdandžić Ivo (Marko i Kata r. Majdandžić) i Marija r. Žižak, vj. 1968. Odselili u Vojvodinu Majdandžić Stjepan (Toma i Jele r. Tomić) i Mira r. Batković, 1968. Odselili u Vojvodinu Majdandžić Ljubomir (Ivo i Kaja r. Batković) i Ana r. Debeljak, vj. 1968. Majdandžić Mato (Ivo i Ivka r. Bijelić) i Mira r. Debeljak, vj. ? Odselili u Srbiju, pa u Australiju Majdandžić Nikola (Vid i Ana r. Batković) i Ljuba r. Batković, vj. 1971. Odselili u Zagreb Majdandžić Petar (Niko i Ruža r. Majdandžić) i Branka r. Pranjić, vj. 1971.
Odselili u Čepin
Majdandžić Petar (Ivo i Vida r. Blažević-Batković) i Perina r. Pezo, vj. ? Paul – 1972. Majdandžić Ivo (Tomo i Ana r. Batković) i Veronika r. Batković, vj. 1972. Tomislav – 1974. Majdandžić Ivo (Matija i Ana r. Batković), 2. brak, i Danica r. Debeljak, vj. 1973. Nikola – 1974. Majdandžić Marko (Niko i Ruža r. Majdandžić) i Antonija r. Mikulica, vj. 1974. Odselili u Čepin Majdandžić Stjepan-Stipo (Ivo i Ivka r. Bijelić) i Nada r. Pranjić, vj. ? Damir – 1974. Odselili u Rovinj Majdandžić Anto (Božo i Kata r. Batković) i Danica r. Klarić, vj. 1978. Majdandžić Ivo (Josip i Ljubica r. Batković) i Nada-Terezija r. Medić, vj. 1976. Odselili u Zagreb Majdandžić Mato (Anto i Ljuba r. Debeljak) i Mara r. Pranjić, vj. 1977.* Željko – 1979. Majdandžić Josip (Nikola i Ruža r. Majdandžić) i Ljiljana r. Milović, vj. 1978.
321
Majdandžić Anto (Mato i Jozefina r. Batković) i Marija r. Batković, vj. 1980. Majdandžić Juro (Jerko i Anđa r. Stojanac) i Marija r. Beštek, vj. 1980. Odselili u Australiju Majdandžić Pero (Franjo i Manda r. Batković) i Bernardica r. Prajdić, vj. 1980. Odselili u Zagreb Majdandžić Ivo (Mato i Jozefina r. Batković) i Ana r. Majdandžić, vj. 1981. Odselili u Čepin Majdandžić Petar (Mato i Ljubica r. Blažević) i Jadranka r. Beh, vj. 1982. Odselili u Čepin Majdandžić Franjo (Anto i Ljubica r. Debeljak) i Josipa r. Pranjić, vj. 1983. Barbara – 1984. Odselili u Rijeku Majdandžić Marko (Niko i Anđa r. Pranjić) i Anđa r. Soldo, vj. 1984. Odselili u Zagreb Majdandžić Mato (Juro i Mara r. Bogdanović) i Elena r. Pranjić, vj. 1984. Odselili u Zagreb Majdandžić Mile (Joso i Ljuba r. Batković) i Ljiljana r. Matić, vj. 1984. Melani – 1984. Josip – 1987. Majdandžić Ivo (Mirko i Dragica r. Debeljak) i Katica r. Šimić, vj. 1985. Odselili u Zagreb Majdandžić Anto (Juro i Mara r. Bogdanović) i Katica r. Majdandžić, vj. 1986. Odselili u Australiju Majdandžić Pero (Marko i Ana r. Majdandžić) i …, vj. ? Odselili u Zagreb Majdandžić Anto (Josip i Ljuba r. Batković) i Ljubica r. Džolić, vj.? Maja – 1988. Mario – 1990. Majdandžić Ivan (Anto i Ljuba r. Debeljak) i Ljuba r. Brkić, vj. 1990. Matej – 1991. Majdandžić Josip (Juro i Mara r. Bogdanović) i Ankica r. Bogdanović, vj. 1990. Marijana – 1990. Majdandžić Mato (Marka i Ane r. Majdandžić) i Ivanka r. Pranjić, vj. ? Marija – 1991. Majdandžić Drago (Marko i Ana r. Majdandžić) i Mara r. Barišić, vj. 1994. Odselili u Zagreb Pranjić Ivo (Luka i Marija r. Tubić), 1. brak, i Kata r. Batković, vj. 1918. Anđa – 1919. Josip – 1921. Jela – 1923. Jela – 1924. Doselili iz Stranjana Pranjić Ivo (Luka i Marija r. Tubić), 2. brak, i Mara r. Bogdanović, vj. 1927. Cvita – 1928. Mato – 1929. 322
Luka – 1931. Anto – 1932. Pranjić Josip (Ivo i Kata r. Batković) i Ljubica r. Majdandžić, vj. 1949. Katica – 1949. Nada – 1952. Jelica – 1955. Mira – 1959. Anto – 1962. Pranjić Mato (Ivo i Mara r. Bogdanović) i Marija r. Debeljak, vj. 1951. Ana – 1952. Nada – 1953. Viktor – 1956. Luka – 1959. Ivica – 1964. Pranjić Luka (Ivo i Mara r. Bogdanović) i Jele r. Bogdanović, vj. 1953. Ivo – 1954. Anto – 1957. Odselili u Vojvodinu Pranjić Anto (Ivo i Mara r. Bogdanović) i Ana r. Uvalić, vj. 1955. Pranjić Luka (Mato i Mara r. Debeljak) i Manda r. Mijatović, vj. 1980. Odselili u Rovinj Pranjić Viktor (Mato i Mara r Debeljak) i Janja r. Klaić, vj. 1980. Odselili u Rovinj Pranjić Ivica (Mato i Mara r. Debeljak) i Barica r. Vincetić, vj. 1991. Odselili u Rovinj Pranjić Anto (Josip i Ljubica r. Majdandžić) i Ivanka r. Kaza, vj. 1992. Odselili u Rovinj
323
UTVRĐIVANJE VLASTITOG RODOSLOVLJA Svi koji su uneseni u gornji Popis mogu na temelju njega, ako to žele, izraditi svoje rodoslovlje ili rodoslovno stablo po očevoj lozi ili liniji. To će učiniti na sljedeći način: 1) Na listu pripremljenog papira upisat će svoje ime i prezime, a ispod toga imena svoga oca i majke; 2) Potražiti na Popisu svoje roditelje. Pored očevog imena, u zagradi, naznačeno je ime njegova oca i majke; njihova će imena upisati ispod svojih roditelja; 3) Pronaći potom imena očevih roditelja, odnosno svoga djeda i bake, a uz djedovo ime, u zagradi su naznačena imena njegovih roditelja; njihova imena, odnosno imena svoga pradjeda i prabake upisati ispod djedovog i bakinog imena; 4) Tražiti dalje to prezime i ime, tj. ime djeda i bake svoga oca, a svoga pradjeda i prabake; uz pradjedovo ime u zagradi je također navedeno ime njegova oca i majke. Oni su očev pradjed i prabaka, a onome koji istražuje svoje korijene i izrađuje svoje rodoslovlje oni su šukundjed i šukunbaka; upisati njihova imena ispod svoga pradjeda i prabake; 5) Tako se nastavlja unatrag sve do godine s kojom započinje gornji Popis, negdje do 1750. Pokazat ću i dva konkretna primjera utvrđivanja rodoslovlja ili rodoslovnog stabla krvnog srodstva u izravnoj lozi ili liniji, po jedan za Stranjane i za Matoševce. Evo najprije rodoslovne loze za Antu Ljevara, rođenog u Stranjanima 1952. - Antin otac je Mišo Ljevar (rođ. 1920.) a majka Anđa r. Batković, vjenčani 1948. - Otac Miše Ljevara, a Antin djed je Anto Ljevar (rođ. 1896.), oženjen s Marijom r. Blažević, vjenčani 1919. - Otac Antin, Mišin djed, a Antin pradjed je Ivo Ljevar (rođ. oko g. 1858.), oženjen s Janjom r. Pavlović, vjenčani 1890. - Ive Ljevara otac, Antin djed, Mišin pradjed, a Antin šukundjed je Juro Ljevar, (rođ. 1817.), oženjen 1844. s Marom r. Bukvić. - Jure Ljevara otac, njegova sina Ive djed, Antin pradjed, Mišin šukundjed, a Antin prašukundjed je Ivo Ljevar, oženjen 1815. s Vidom r. Tucić. - Ive Ljevara otac, Jurin djed, Ivin pradjed, Antin šukundjed, Mišin prašukundjed, a Antin pra-prašukundjed je Nikola Ljeva, oženjen s Anom r. Tukara. Za Antu Ljevara, sina Miše i Anđe r. Batković, čije smo rodoslovno stablo predstavili, došlo se do najstarijeg pretka kojeg je bilo moguće utvrditi – praprašukundjeda Nikole Ljevara, i pra-prašukunbake Ane r Tukara, tako da su Anto Ljevar, i njegov pra-prašukundjed Nikola Ljeva (rođ. sredinom 18. st.), krvno srodni u 6. koljenu izravne loze ili linije. Iz Popisa koji je donesen naprijed može se doznati i tko su Antini stričevi (braća njegova oca Miše) i tetke (sestre oca Miše), zatim koja su braća i sestre Antinog djeda Ante, pradjeda Ive, šukundjeda Jure i prašukundjeda Ive.
324
Iz Matoševaca navodim rodoslovnu lozu za Matu Majdandžića, rođenog 1960. - Matin otac je Juro Majdandžić (rođ. 1920.) a majka Mara r. Bogdanović, vjenčani 1947. - Otac Jurin, a Matin djed je Mato Majdandžić, zvani Matula (rođ. 1874.), oženjen s Janjom r. Durbić, vjenčani 1919. - Otac Matin-Matulin, Jurin djed, a Matin pradjed je Joso Majdandžić (rođ. 1848.), oženjen s Vidom r. Kozić, vjenčani oko g. 1870. - Otac Jose Majdandžića, Matin-Matulin djed, Jurin pradjed, a Matin šukundjed je Jerko Majdandžić (rođ.1807.), oženjen s Anom r. Ćosić, vjenčani oko g. 1846. - Otac Jerke Majdandžića, djed Josin, pradjed Matin-Matulin, šukundjed Jurin, a prašukundjed Matin je Josip Majdandžić (rođ. 1775), oženjen s Marijom r. Klečina, vjenčani oko g. 1798. - Otac Josipa Majdandžića, djed Jerkin, pradjed Josin, šukundjed Mate-Matule, prašukundjed Jurin, a pra-prašukundjed Matin je Nikola Majdandžić (rođ. 1750.), oženjen s Veronikom r. Lipovac, vjenčani oko g. 1774. Za Matu Majdandžića, sina Jurinog i Mare r. Bogdanović, čije je rodoslovno stablo ovdje navedeno, došlo se silazno do najstarijeg pretka kojeg je bilo moguće utvrditi – pra-prašukundjeda Nikole Majdandžića, i pra-prašukunbake Veronike r. Lipovac – iz čega proizlazi da su Mato Majdandžić, Jurin, i pra-prašukundjed Nikola Majdandžić krvno srodni u 6. koljenu izravne loze ili linije. Iz naprijed donesenog Popisa bračnih parova i njihove djece može se doznati i tko su Mate Majdandžića, Jurinog, tetke (Jurine sestre), zatim koja su braća i sestre Matinog djeda Mate-Matule, braća i sestre pradjeda Jose, šukundjeda Jerke i prašukundjeda Josipa. Donosim ovdje prikaze cjelovitih rodoslovnih stabala, s roditeljima i svom djecom, za po dvije obitelji iz Stranjana i iz Matoševaca.
RODOSLOVNO STABLO Blažević Ivanke, Slavenka, Ivice i Velimira, djece Paje i Zore-Ruže r. Pranjić I. generacija
BLAŽEVIĆ ANTO i Vida r. Lovrić vjenčani g. 1790.
II. generacija
III. generacija
IV. generacija
V. generacija
VI. generacija
VII. generacija
Lucija
Jele
Toma
Mile
Ivan
Ruža
Joso
Pavo
TOMA
Marko
Janja
Mile
i Marija r. Batković
Marija
Jele
Marija
vjenčani g. 1861.
PAVAO
Ruža
Ruža
MARKO
Janja
i Mande r. Tubić
Kate
Velimir
i (2. br.) Klara r. Ljevar vjenčani g. 1832.
Ivo
vjenčani g. 1895.
IVO
Mare
Janja
Ruža
i Ljuba r. Batković
Jele
Ivanka
Jele
Marija
Petar
vjenčani g. 1932.
PAJO
Slavenko
Ivo
Ruža
Ane
Ane
Ivica
Petar
Mato
Mato
Petar
i Zora-Ruža r. Pranjić vjenčani g. 1962.
Ruža
Andrije
Velimir
325
RODOSLOVNO STABLO Ćosić Zorana i Renate, djece Rude i Anđelke r. Josipović I. generacija
II. generacija
III. generacija
IV. generacija
V. generacija
VI. generacija
VII. generacija
RUDO
Zoran
i Anđelka r. Josipović vjenčani g. 1961.
Renata
Ivo Ivo Anđa Marija Ane Marija BUKVIĆ IVO
N. N., žen. dijete
JOSO i Miholjka r. Batković vjenčani g. 1935.
Jele
Jele
i Justina r. Komljenović BUKVIĆ-ĆOSIĆ IVO
ĆOSIĆ JOSO
Marko
Ivka
Marko
Vjenčani oko g. 1800
i Ivka r. Kaurin
JOSIP
Mande
Mato
vjenčani oko g. 1865.
i /2. br./ Ane r. Pranjić vjenčani g. 1915.
Marija
Ane
Zorka
Ivo
i Anastazija r. Kasapović vjenčani oko g. 1832.
Jozefina
Anto
RODOSLOVNO STABLO Batković Petra, Marka, Jele, Ante, Mande, Pave i Mare, djece Mate i Anđe r. Džolić-Čivčić I. generacija
II. generacija
III. generacija
Andrija
IV. generacija
V. generacija
VI. generacija
VII. generacija
Mande
Pavao
Anđa
Jele
Petar
Stjepan
MATO
Marko
FILIP
STJEPAN
Filip
MARKO
i Anđa r. Džolić
Jele
i Mande r. Valentić
i Lucija r. Grgić
Petar
i Mara r. Josipović
vjenčani g. 1925.
Anto
vjenčani g. 1800
vjenčani g. 1837.
STJEPAN
vjenčani g. 1891.
Božica
Mande
BATKOVIĆ MIJAT
Luce
Toma
i Jela r. Marušić
Nikola
Ljuba
Pavao
i Ana r. Marić
Barbara
Martin
vjenčani g. 1870.
Mande
Miholjka
Mare
Vjenčani g. 1763.
Vid
Franciska
Lucija
Anđa
Andrije
Kata
Marija
Juro
Vid
Pero Anto Jele Božo
326
RODOSLOVNO STABLO Debeljak Mande, Marka, Borislava, Mile i Ante, djece Tome i Janje r. Bogdanović I. generacija
II. generacija
III. generacija
IV. generacija
Marija
Toma
V. generacija
VI. generacija
VII. generacija
Juro TOMA
IVO
Joso
i Ruža r. Marić
i Ruža
Marija
vjenčani g. 1789
r. Stojčević
Marija
vjenčani g. 1820.
Ivka
Janja
Mande
Ivka
Ane
Anđa
Janja
Jele
Mare
DEBELJAK ANTO i Ivka r. Blažević
Nikola
vjenčani oko g. 1760.
Elizabeta Mande STJEPAN
Agata
i Marija
MARKO
Janja
r. Blažević vjenčani oko g. 1865. Ane
i Ane r. Blažević vjenčani g. 1896. Mande Ivo Janja Vid
Anđa Vida Juro Ruža TOMA i Janja r. Bogdanović vjenčani g. 1935. Petar
Mande Marko Borislav MILE i Marica r. Blažević vjenčani g. 1968. Anto
Petar
327
328
V. DIO
FOTOTEKA KUĆA I KRAJOLIKA U STRANJANIMA I MATOŠEVCIMA
329
330
KUĆE DEVASTIRANE, TEŠKO OŠTEĆENE I POSVE SRUŠENE Velik broj kuća u Stranjanima i Matoševcima je ili posve srušen ili teško oštećen. Za neke se zna tek za mjesto gdje su se nekad nalazile, a nekima se više ni trag ne nazire. Fotografije koje su ovdje donesene pokazuju kakvo je bilo stanje i što je ostalo od stranjanskih i matoševačkih kuća u vrijeme kad su one snimane, od 2002. pa na ovamo (godina naznačena u zagradi).
Stranjanske kuće Kuća Ante Barišića, Matinog (g. 2007.)
Kuća Mate Barišića (g. 2007.)
Kuća Ive Batkovića, Mirkovog (g. 2002.)
331
Kuća Kaje Batković, Andrijeve (g. 2003.)
Kuća Mirka Batkovića, Anđukinog (g. 2002.)
Vikendica Pere Bijelića, Marijinog (g. 2008.)
332
Ostaci kuće Bože Blaževića, Milinog (g. 2009.)
Kuća Dragice Blažević, Matine (g. 2008.)
Kuća Ferde Blaževića, Vladinog (g. 2009.)
333
Kuća Franje Blaževića, Stipinog (g. 2003.), prodana skupa s vlastitom zemljom
Kuća Ivke Blažević, Franjine (g. 2007.)
Kuća Ive Blaževića, Josinog (g. 2014.)
334
Kuća Janje Blažević, Josine (g. 2008.)
Na mjestu porušene kuće Marka Blaževića, Milinog, podignuta je nova
Kuća Marka Blaževića, Stipinog (g. 2002.)
Kuća Marka Blaževića, Vladinog (g. 2003.)
335
Kuća Mate Blaževića, Josinog (g. 2008.)
Kuća Mirka Blaževića, Božinog (g. 2002.)
Ostaci kuće Nike Blaževića, Matinog (g. 2008.)
336
Ostaci kuće Slavka Blaževića, Stipinog (g. 2009.)
Kuća Vlade Blaževića, Markovog (g. 2007.)
Kuća (stara) Zore-Ruže Blažević, Pajine (g. 2008.)
337
Ostaci kuće Mile Bogdanovića, Antinog (g. 2002.)
Ostaci kuće Ive-Iće Bogdanovića (g. 2009.)
Kuća Vide Bogdanović, Matine (g. 2002.)
338
Kuća Ive Ćosića, Josinog (g. 2008.)
Kuća Mare Debeljak, Nikine (g. 2008.)
Ostaci vikendice Zore Debeljak, Ive Baćnoga (g. 2008.)
339
Ostaci kuće Zorke Ganić, Živkove (g. 2008.)
Kuća Julkina (g. 2008.)
Ostaci vikendice Ivice Jurića, Čavlovog (g. 2008.)
340
Vikendica Marka Jurića, Čavlovog (g. 2008.)
Kuća Jure Kaurina i temelji kuće Tome Kaurina, Pejinih (g.2008.)
Kuće Marka i Ive Kaurina, Pejinih (g. 2008.)
341
Ostaci kuće Peje Kaurina (g. 2008.)
Od kuće Ane Ljevar, pok. Ilije, nije ostalo ništa
Vikendica Ane Ljevar, Ivine, prodana (g. 2007.)
Ostaci kuće Ane Ljevar, Vidove (g. 2002.)
342
Ostaci kuće Ante Ljevara, Andrijevog (g. 2002.)
Kuća Ante Ljevara, Slavkovog (g. 2008.)
Temelji kuće Josipa Ljevara, Matinog (g. 2008.)
343
Kuća Marka Ljevara, Pejinog (g. 2002.)
Kuća Marka Ljevara, Perinog (g. 2002.)
Vikendica Marka Ljevara, Perinog (g. 2008.)
344
Vikendica Pere Ljevara, Pejinog (2009.)
Ostaci kuće Vinka Ljevara, Stjepanovog (g. 2002.)
Kuća Jure Majdandžića, Tominog (g. 2003.)
345
Kuća Pere Majdandžića,Tominog, stanuje srpski izbjeglica (g. 2008.),
Tomo Majdandžića je nekadašnju svoju staru devastiranu kuću porušio, i na njezinom mjestu je sagrađena nova.
Vikendica Marka Marića, Josipovog (g. 2008.)
Kuća Ane Pranjić, Lukinčine (g. 2008.)
346
Temelj započete kuće Darka Pranjića, Mirkovog (2009.)
Kuća Drage Pranjića, Ilijinog (g. 2003.)
Kuća Finke Pranjić, Ilijine (g. 2003.)
347
Kuća Franje Pranjića, Ivinog (g. 2003.)
Ploča nad podrumom započete kuće Ive Pranjića, Mirkovog (g. 2008.)
Kuća Angele Šukalo, r. Pranjić, Mijatove (g. 2003.)
348
Kuća Marka Pranjića, 'Perۥnoga' (g. 2007.)
Kuća Nike Pranjića, Matijevog (g. 2009.)
Kuća Paje Pranjića, Pajinog (g. 2003.)
349
Nekadašnja kuća Petra Pranjića, Ivkinog (g. 2008.)
Kuća Zorana Pranjića, Ivinog (g. 2008.)
Kuća Frane Šalića, Markovog (g. 2008.)
350
Kuća Mire Šalić-Durbić (g. 2008.)
Kuća Mirka Šalića, Franjinog (g. 2009.)
Kuća Tome Šalića, Markovog (g. 2008.)
351
Ostaci kuće Vida Šalića, Markovog (g. 2009.)
Kuća Drage Tubića, Milinog (g. 2008.)
Kuća Jure Tubića, Milinog (g. 2002.)
352
Kuća Mile Tubića, Jurinog (g. 2007.)
Kuća Stipe Tubića, Ivinog (g. 2008.)
353
Matoševačke kuće
Kuća Ante Batkovića, Josinog (g. 2002.)
Kuća Bože-Bojka Batkovića, Markovog (g. 2003.)
Ostaci kuće Danice Batković, Marka Luckinog (g. 2008)
354
Kuća Dragice Batković, Lukine (g. 2003.)
Ostaci kuće Filipa Batkovića, Tominog (g. 2008.)
Ostaci kuće Franje Batkovića, Stipinog (g. 2003.)
355
Ostaci kuće Ive Batkovića, Anice Šimine (g. 2008.)
Ostaci kuće Janje Batković - Pilipovce (g. 2002.)
Kuća Jelke Batković, Ivine (g. 2008.)
356
Kuća Jose Batkovića, Andrijevog (g. 2003.)
Kuća Jose Batkovića, Milkovog (g. 2002.)
Ostaci kuće Lucke Batković, Matine (g. 2008.)
357
Kuće Marka Batkovića, Mate Rajnog (g. 2014.), prodana skupa sa 100 dunma vlastite zemlje
Kuća Marka Batkovića, Perinog, (g. 2003.)
Kuća (stara) Marka Batkovića, Vidovog (g. 2008.)
358
Kuća (nova) Marka Batkovića, Vidovog, zamijenjena (g. 2008.)
Kuća Mate Batkovića, Petrovog (g. 2003.)
Kuća Mate Batkovića, Stipinog (g. 2008.)
359
Kuća Nike Batkovića, Antinog (g. 2003.)
Kuća Pere Batkovića, Mate Rajnoga, (g. 2009.)
Ostatak kuće Zorke Batković, Antine (g. 2003.)
360
Kuća Anđe Blažević, Petrove (g. 2007.)
Kuće Borislava Blaževića, Vidovog (g. 2013.)
Kuća Ive-Iće Blaževića, Ilijinog (g. 2007.)
361
Kuća Ivice Blaževića, Ivinog (g. 2007.
Kuća Stipe Blaževića, Vidovog (g. 2007.)
Kuća Mirka Blaževića, Josinog (g. 2007.)
362
Kuća Ante Debeljaka, Lovrinog (g. 2008.
Ostaci kuće Ante Debeljaka, Nikinog (g. 2003.)
Ostaci kuće Dragice Debeljak, Mirkove (g. 2008.)
363
U ovom žbunju je nekad bila kuća Mare Debeljak, Sebastijanove (g. 2009.)
Ostaci kuće Marka Debeljaka, Vidakinog (g. 2008.)
Kuća Mate Debeljaka, Katušinog (g. 2002.)
364
Kuća Mile Debeljaka, Markovog (g. 2007.)
Kuća Mirka Debeljaka-Ružića, Piljinog (g. 2009.)
Kuća Pave Debeljaka, Cepinog, u Ševnjaku (g. 2009.)
365
Ostaci kuće Pere Debeljaka, Markovog (g. 2008.)
Kuća Ruže-Đuđe Debeljak, Nikine (g. 2003.)
Kuća Zorke Debeljak, Miline (g. 2003.)
366
Ostaci kuće Vinka Kozića, Jurinog (g. 2003.)
Kuća Janje Ljevar, Dadine, u Ševnjaku, porušena i potpuno zarasla u žbunje i šumu, te se ni ne nazire.
Ostaci kuće Anđe-Đike Majdandžić (g. 2008.)
Ruševina kuće Ante Majdandžića, Josinog (g. 2002.)
367
Kuća (stara) Ante Majdandžića, Marijinog (g. 2007.)
Kuća (nova) Ante Majdandžića, Marijinog (g. 2007.)
Kuća Ante Majdandžića, Mat’noga (g. 2008.)
368
Kuća Danice Majdandžić, Ivine (g. 2009.)
Kuća Drage Majdandžića, Petrovog (g. 2008.)
Od kuće Finke Majdandžić, Stoline, u Sančevici, nema ni traga
Kuća Franje Majdandžića, Antinog (g. 2008.)
369
Ostaci kuće Ive Majdandžića, Matijevog (g. 2003.)
Ostaci kuće Ive Majdandžića, Tominog (g. 2003.)
Kuća Ivke Majdandžić, Jurine, srušena, ni traga joj nema
Ostaci kuće Jose Majdandžića, Ivinog (g. 2002.)
370
Kuća Jure Majdandžića, Matinog (g. 2009.)
Kuća Ljubomira Majdandžića, Ivinog (g. 2002.)
Ostaci kuće Mande Majdandžić, Franjine (g. 2008.)
371
Nekadašnja kuća Marka Majdandžića, Ivćevog (g. 2004.)
Kuća i gospodarske zgrade Marka Majdandžića, Mat’noga (g. 2009.)
Kuća Mate Majdandžića, Antukinog (g. 2008.)
372
Kuća Mate Majdandžića, Markovog (g. 2009.)
Kuća Mile Majdandžića, Josinog (g. 2002.)
Temelji porušenih zgrada Mirka Majdandžića, Ivinog (g. 2008.)
373
Ostaci kuće Pere Majdandžića, Markičinog (g. 2008.)
Kuća Pere Majdandžića, Tome Lovričinog (g. 2008.)
Ostaci temelja kuće Ljube Pranjić, pok. Jose, u Paetnjaku (g. 2009.)
Ovdje se nalazila kuća Mate Pranjića, Ivinog, u Paetnjaku (g. 2009.)
374
DEMOLIRANA SVETA KATOLČKA ZNAMENJA
Kapela sv. Franje Asiškog u Stranjanima (g. 2000.)
Grobljanska kapela na Batkovića groblju u Matoševcima (g. 2000.)
'Kip' na Danۥlovom brdu, u Matoševcima (g. 2002.) (g. 2002.)
'Kip' na Ravnici, u Matoševcima (g. 2002.)
375
STRANJANSKA I MATOŠEVAČKA VRELA I KRAJOLICI
Stranjani - „Studenac“ u Bukovcu (ljeto, g. 2003.)
Stranjani - „Studenac“ u Bukovcu (jesen, g. 2009.)
376
Stranjani - „Zovca“ u Duganji (ljeto, g. 2009.)
Stranjani - „Zovca“ u Duganji (jesen, g. 2013.)
377
Matoševci – „Točkovi“ u Pištolici (proljeće, g. 2003.)
Vrelo u Batkovićima, pod Višcem (ljeto, g. 2009.)
378
Matoševci i Stranjani – pogled s Batkovića Krčevine (rana jesen, g. 2011.)
Stranjani – „Čardak“, zapadna strana (proljeće, g. 2003.)
379
Ružići u Matoševcima i „Čardak“ u Stranjanima (ljeto, g. 2010.)
Stranjani – središnji dio (proljeće, g. 2012.)
380
Stranjani – središnji dio, oko škole (jesen, g. 2011.)
Stranjani – donji kraj (jesen, g. 2008.)
381
Kuće na Pranjića raskršću u Stranjanima (ljeto, g. 2009.)
Pogled na zaselak Šaliće u Stranjanima (proljeće, g. 2012.)
382
Pogled na zaselak Ljevare u Stranjanima (ljeto, g. 2009.)
Pogled od križa u Ljevarima, na Ružiće u Matoševcima i na Čardak u Stranjanima (ljeto, g. 2011.)
383
Matoševci - pogled na Poljašnicu i Batkoviće (jesen, g. 2007.)
Matoševci – Blažića njive i Srpovača (ljeto, g. 2009.)
384
Zaselak Ružići u Matoševcima (ljeto, g. 2010.)
Matoševci – Majdandžića kuće u Vojdanici (ljeto, g. 2009.)
385
Matoševci – Vojdanica i u pozadini Macik i Orčevac (jesen, g. 2011.)
Zaselak Blažići u Matoševcima (proljeće, g. 2012.)
386
Zaselak Ružići u Matoševcima, nakon asfaltiranja puta (jesen, g. 2011.)
Stranjani – put na Jošiku Marka Per'noga, asfaltiran u ljeto 2012.
387
Razdvajanje puteva na Pranjća raskršću, lijevi krak asfaltiran u jesen 2014.
388
KAZALO Predgovor
…………………………………………………………………………………..
3
I. dio: STRANJANI I MATOŠEVCI U PROŠLOSTI ……………….…………..………
5
TOPOGRAFSKA SLIKA STRANJANA I MATOŠEVACA ……………………………
7
NAJRANIJE SPOMINJANJE STRANJANA I MATOŠEVACA U PISANIM CRKVENIM IZVORIMA ..………………………………………………………………..
9
OBITELJI U 18. STOLJEĆU S PODACA O BROJU KATOLIKA OD 1737. DO NAJNOVIJEGA VREMENA …………………………………………….,. Katolici u Stranjanima i Matoševcima u 18. stoljeću ……………………………….. Brojčano stanje katolika u Stranjanima i Matoševcima u 19. i 20. stoljeću ….. …
17 17 20
PREZIMENA STANOVNIŠTVA STRANJANA I MATOŠEVACA KOJIH JE DAVNO NESTALO U TIM SELIMA ………………………………………………….. Stranjani ……………………………………………………………………………........ Matoševci ……….…………………………………………………………………….. …
23 23 30
PORIJEKLO STRANJANSKIH I MATOŠEVAČKIH KATOLIKA I HRVATA NOVIJEGA DOBA ……………………………………………………………………. - Barišići ………………………………………….………………………………………. - Batkovići ……………………………………………………………........................ - Blaževići …………………………………………..…………………………………… - Bogdanovići …………………………………………………………………………… - Ćosići ……………………………………………………………………...................... - Debeljaci ……………………………………………………………………………. .. - Kaurini ……………………………………………………………………………….. .. - Kozići …………………………………………………………………………………. .. - Ljevari ………………………………………………………………………………….. - Majdandžići …………………………………………………………………............….. - Marići …………………………………………………………………………………… - Pranjići ………………………………………………………………………………. ... - Šalići …………………………….……………………………………………………. …. - Tubići …………………………………………………………………………………….
37 37 37 38 39 40 41 42 42 42 42 43 44 44 45
EKONOMSKO STANJE I RAZVITAK STRANJANA I MATOŠEVACA KROZ DEVETNAESTO I DVADESETO STOLJEĆE ………………………………………. Vlastiti zemljišni posjedi i proizvodnja žitarica ……………………………….. …. Uzgajanje povrća i voća …………………………………………………………… Držanje i uzgajanje domaćih životinja ……………………………………………….. Priučeni i „sami svoji majstori“ ………………………………………………………. Radinost i zanimanja žena ………………………………………………………. ….. Građevine starih seoskih domaćinstava ………………………………………………
46 46 46 48 48 49 49
ŠKOLOVANJE STRANJANČANA I MATOŠEVLJANA ………………………. ….. Polaznici četverorazredne osnovne škole na Rosuljama/Dragočaj od šk. god. 1909./1910. do šk. god. 1944./1945. ……………………………........ ……
53 53
389
Popis đaka koji su pohađali školu na Rosuljama poslije Drugog svjetskog rata, do šk. god. 1951./1952 ………………………………………………………………… Podizanje osnovne škole u Stranjanima …………………………………………… Polaznici osnovne škole u Stranjanima od 1951. do 1960. ………………………. Podizanje nove područne osnovne škole u Stranjanima …………………………. Polaznici osnovne škole u Stranjanima od 1961. do 1995. godine …………….... Učenici iz Stranjana i Matoševaca nastavili osmogodišnju školu u Dragočaju …
54 56 56 61 61 73
ODSELJAVANJA TIJEKOM 20. STOLJEĆA ………………………………….…. ….. Odseljavanje iz Stranjana ………………………………………………………………. Odseljavanje iz Matoševaca ……………………………………………………. ……… DOGAĐANJA I DOŽIVLJAJI RATNIH GODINA 1992.-1995. ……………….. ... STANOVNICI STRANJANA I MATOŠEVACA IZBJEGLI I PROTJERANI IZ SVOJIH KUĆA TIJEKOM RATA 1992.-1995. ……………................................ Osobe izbjegle i protjerane iz Stranjana …………………………………………… Osobe izbjegle i protjerane iz Matoševaca ………………………………..............
79 79 82 89 93 93 100
MJESTA BORAVKA STRANJANČANA I MATOŠEVLJANA U HRVATSKOJ GODINE 2001. …………..……………………………………………………………….. - Barišići …………………………………………………………………………… …… - Batkovići ………………………………………………………………………............ - Blaževići ……………………………………..…………………………………………. - Bogdanovići ……………………………………………………………….…………….. - Ćosići ……………………………………………………………………………........... - Debeljaci ………………………………………………………………………............. - Kaurini ………………………………………………………………………………….. - Ljevari …………………………………………………………………………….. …… - Majdandžići …………………………………………………………………............... - Marići …………………………………………………………………………….…….. - Pranjići ………………………………………………………………………………….. - Šalići …………………………….………………………………………………........... - Tubići …………………………………………………………………………………..
106 106 106 106 107 107 107 107 107 107 108 108 108 108
II. dio: ONI SU OSTALI U VJEČNOM SVOME POČIVALIŠTU ….……………..
109
GROBLJA I POKOJNICI U NJIMA SAHRANJENI ………………………………… Osnivanje Batkovića groblja ………………………………………………………….. Pokojnici sahranjeni na Batkovića groblju ……………………………….............. Osnivanje groblja na Gradini ………………………………………………………… Pokojnici iz Matoševaca sahranjeni na groblju Gradini …………………………… Pokojnici iz Stranjana sahranjeni na groblju Gradini ……………………………. SAHRANJIVANJE POKOJNIKA IZ MATOŠEVACA I STRANJANA NA GROBLJU CRKVENE …………………………………………………….. …….. Pokojnici iz Matoševaca sahranjeni na Crkvenama ……………………………….. Pokojnici iz Stranjana sahranjeni na Crkvenama ………………………………….
127 127 133
III dio: SADAŠNJOST STRANJANA I MATOŠEVACA …………….............. …….
141
PROGNANIKA MALI BROJ SE VRATIO ……………………………………….. …… GRADNJA I OBNAVLJANJE KUĆA SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE I POVRATAK NEKOLICINE PROGNANIKA U STRANJANE …………………
143
390
111
111 113 117 119 124
145
POVRATAK U MATOŠEVCE MILE I MARICE DEBELJAK I U STRANJANE ZORKE PRANJIĆ, MATINE …………………………………… OBNOVA KUĆA UZ POMOĆ NJEMAČKOG CARITASA ………………….. …… IZGRADNJU DVIJU KUĆA POMOGLA HRVATSKA VLADA ……………. …… NOVE KUĆE MARKA BLAŽEVIĆA I MATE MAJDANDŽIĆA ………......... …. GRADNJA I OBNAVLJANJE KUĆA VLASTITIM SREDSTVIMA ……............. Rudo Ćosić preuzeo i uredio očevu kuću i boravi u njoj sa suprugom Anđelkom … Anto i Ruža Bogdanović se povratili se u svoju kuću u Stranjanima …………… Vratili se u Matoševce Borislav i Ljilja Blažević . ………………………………… Vikend-kuće podigli Anto i Ilija Ljevar i Franjo Blažević …………….…………. Mirko Pranjić, Perin, često i rado dolazi svojoj kući ………….………………...... Vlado Blažević, Josin, nije zapustio svoje kuće i u njoj sa suprugom Anđom provodi dosta vremena ……………….………………………………………………. Josip i Mato Debeljak, Perini, obnovili dio svojih kuća …………………………… Novi krov na kući Zore Blažević, Pajine ……………………………….................. Marko Blažević, Mirkov, proširio kuću i u njoj većinom boravi …………………. Mato Majdandžić, Antin, uredio kuću i u njoj povremeno boravi ……………… Svjetlana Lučić-Ljevar, Josina, podigla vikendicu u Bukovcu ………………….... Stjepan-Braco Pranjić, Stipin, svoju kuću temeljito obnovio ……………………… Anto Batković, Josin, ne pušta da mu kuća potpuno propadne ………………….. Ane Batković, Josina, kuću bi rado obnovila ……………………………………… Mirko Majdandžić, Ivin (Kajkin), želi se vratiti u Matoševce …………………… Ivo Ćosić, Josin, svoju kuću temeljito renovirao ……………………………. …….. Ane Domić r. Blažević, Markova, sagradila sebi kuću u Stranjanima ………….
149 150 152 154 155 155 155 156 157 158 159 159 160 161 161 162 162 163 164 164 165 165
OBNAVLJANJE KATOLIČKIH SVETIH ZNAMENJA …………………………….. Nova crkvica u Stranjanima …………………………………………………………. Grobljanska kapela u Batkovićima ………………………………………….. ……. Grobljanska kapela na Gradini …………………………………………….............. Ponovno podizanje 'kipa' na Pranjića raskršću u Stranjanima …………………… Obnovljen 'kip' na Ravnici u Matoševcima …………………………………… ……. Obnovljen 'kip' na Dan'lovom brdu …………………………………………..……… Veliki drveni križ u Batkovićima učvršćen u zemlji ……………………..……….. Podignut križ u Ljevarima …….………………………………………………...........
167 167 168 169 170 171 172 173 174
GODIŠNJI STRANJANSKO-MATOŠEVAČKI SUSRETI, DANI KAD STRANJANI I MATOŠEVCI OŽIVE I PJESMA SE ZAORI ………………………………………..
175
STRANJANSKO-MATOŠEVAČKI LIST “NAŠ ZAVIĆAJ“ …………………………
200
BUDUĆNOST SE NE ČINI SVIJETLOM
202
……………………………….……………
IV. dio: POPIS BRAČNIH PAROVA I KRŠTENE DJECE OD 1729. DO 1995. GODINE ………………………………………………………………............
205
OBITELJI U STRANJANIMA I MATOŠEVCIMA S PREZIMENIMA KOJIH JE NESTALO U TIM SELIMA DO KRAJA 19. STOLJEĆA ……………. Stranjani ………………………………………………………………………………… Matoševci …………………………………………………………………………………
207 207 226
391
POPIS OBITELJI U STRANJANIMA I MATOŠEVCIMA S PREZIMENIMA KOJA SU SE ZADRŽALA DO NAJNOVIJEGA VREMENA ………………………… Obitelji u Stranjanima ………………………………………………………………… Obitelji u Matoševcima ……………………………………………………………….
232 233 267
UTVRĐIVANJE VLASTITOG RODOSLOVLJA
324
……………………………………
V. dio: FOTOTEKA KUĆA I KRAJOLIKA U STRANJANIMA I MATOŠEVCIMA .. 329 KUĆE DEVASTIRANE, TEŠKO OŠTEĆENE I POSVE SRUŠENE ……………… Stranjanske kuće .………………………………………………………………….. … Matoševačke kuće …………………………………………………………………..….
331 331 354
DEMOLIRANA SVETA KATOLIČKA ZNAMENJA ………………………..............
375
STRANJANSKA I MATOŠEVAČKA VRELA I KRAJOLICI ……………………. ..
376
392
