Uzgoj i Proizvodnja Peradi

PERADARSTVO Doc. dr. sc. Anamaria Ekert Kabalin & Prof. dr. sc. Ivo Karadjole

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

Uzgoj i proizvodnja peradi Uzgoj i proizvodnja kokoši Uzgoj i proizvodnja purana Uzgoj i proizvodnja pataka Uzgoj i proizvodnja gusaka Uzgoj i proizvodnja biserki Uzgoj i proizvodnja nojeva ... Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

Proizvodnja mesa u Svijetu i EU 350.000.000 300.000.000 250.000.000 200.000.000 150.000.000 100.000.000 50.000.000 0 ’61.

Izvor:

’70.

’80.

’85.

’90.

‘95.

’00.

’05.

’07.

Svijet Ukupno mesa

Svijet Meso peradi

EU Ukupno mesa

EU Meso peradi

FAOStat, 2009. Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

Proizvodnja mesa peradi u Svijetu 2007. 3% 5%

7%

Pileće meso Pačje meso Guščje meso (+ meso biserki) Meso purana

85%

Proizvodnja mesa peradi u EU 2007. 16% 1% 4%

Pileće meso Pačje meso Guščje meso (+ meso biserki) Meso purana

Izvor: FAOStat, 2009.

79%


Proizvodnja mesa u RH (tona) 150.936

160000 140000

125.423

139.400

129.777

120000 100000 Ukupno mesa

80000 60000 40000

54.770 38.935

46.200

32.770

20000 0 1995.

2000.

2005.

Izvor: FAOStat, 2009. Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

2007.

Meso peradi

Proizvodnja mesa peradi u RH (tona) 50.000

44800

45.000 40.000

36000

Pileće meso

35.000 30.000

Pačje meso

26000

24700

25.000

Guščje meso (+ meso biserki)

0

1995.

2000.

2005.

2007.

8500

300 1200 8700

5.000

320 1150

10.000

800 2700

15.000

320 1150 6600

9435

20.000


Meso purana

Proizvodnja mesa peradi u RH 2007. 19% Pileće meso 3% 1%

Pačje meso Guščje meso (+ meso biserki) Meso purana

77%


Proizvodnja kokošjih jaja u svijetu i EU (no x 1000) 1.400.000.000 1.200.000.000 1.000.000.000 800.000.000

EU Svijet

600.000.000 400.000.000 200.000.000 0 1961.

'70.

'80.

'90.

'95.

'00.

'05.

'07.

godina Proizvodnja jaja u RH (x1000 komada) 880000

871.000

860000

No

840000

823.000

820000

803.765

800000 774.500

780000 760000 740000 720000

Izvor:

1995.

2000. godina 2005.

FAOStat, 2009. Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

2007.

Uzgoj i proizvodnja rasplodnih jata

Uzgoj i proizvodnja kokoši

Proizvodnja jednodnevnih pilića

Proizvodnja jaja za konzum

Tov pilića (brojlera)



 pilenke – rasplodni podmladak

→ konzumna jaja → jaja za nasad  razdoblje uzgoja: od prijema jednodnevnih pilića do 18.-20. tj.  priprema za proizvodnju  optimalan razvoj: 

 pravilna hranidba, držanje i njega



 postupci u objektu prije useljenja pilića:

čišćenje i sanitarna obrada  provjera opreme  zagrijavanje objekta 


Uzgoj i proizvodnja rasplodnih jata  prijem pilića: 

ograđeni prostor u obliku kruga  promjer 2,5-3 m  “umjetne kvočke”  450 – 500 pilića  plitice za hranu  zvonaste pojilice  kontrola temp. (-0,5°C svaki    

dan), vlage kontrola hrane i vode proširenje od 3. dana 5.-6. dan spajanje krugova 7.-10. dan uklanjanje krugova





 debekacija


Uzgoj i proizvodnja rasplodnih jata  uzgoj pilenki teških hibrida:

od 2. tj. privikavanje na automatske pojilice i hranilice  naseljenost peradnjaka 10-12 pilenki / m2 

cilj: zdravo i vitalno jato → očitovanje genetskog potencijala  osnovni cilj hranidbe: “programirani razvoj” u uzgoju → postizanje proizvodne kondicije  obročna hranidba i restrikcija hrane (20-30% od normalnih dnevnih potreba) 


Uzgoj pijetlova  potrebno je postići dobru kondiciju i vitalnost

→ dobra oplođenost i valivost jaja  uzgoj na 2 načina:  

zajedno s pilenkama odvojen uzgoj - preporučljiv  podni uzgoj: 4 pijetla / m2  odvojeni

→ 1. selekcija u 6. tj → druga selekcija pri formiranju jata → odabrani (10-18% prosječne težine) zajedno s pilenkama 18.ili 19. tj. 

paziti na omjer ♂:♀ (ovisno o hibridu)


Načini parenja (gaženja) peradi  gaženje u jatu:

najčešće  određenom broju ♀ pridodaju se ♂ 

 1:15 lagane pasmine  1:10-15 kombinirane pasmine  1:8-12 teške

porijeklo?  oplođenost ↑ 

kokoši 90 i više %, pure 85 – 90%, guske 75 – 80%


Načini parenja (gaženja) peradi  gaženje u oboru: 

skupinu ♀ gazi samo 1 ♂  podjednak omjer  “haremski pripust”

porijeklo – poznato ukoliko ♀ nesu u kontroliranim gnijezdima  oplođenost ↓ 


Načini parenja (gaženja) peradi  gaženje “iz ruke”:

kokoši držane kavezno  ♀ se donose na gaženje ♂ 

kokoši lake pasmine 1:15, teške pasmine 1:10 pure 1:10 – 12 guske 1:3 – 5 patke 1:5 – 7

+ : poznato porijeklo veći broj potomaka određenog rasplodnjaka oplođenost ↑  - : veći utrošak vremena i rada 



 uzgoj pilenki lakih hibrida: 

2 načina držanja:  na podu (8-10 pilenki / m2 prvih 10 tj., zatim 5-8)  u kavezima (50 pilenki / m2 kavezu prva 4 tj, a zatim 20)  prvih 6 tj. starter s > udjelom bjelačevina



Izvor: www.bigdutchman.de Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)


vj.



vj.

 teški hibridi  oplođena jaja = “proizvod” pravilnog sustava

parenja  karakteristike jaja za nasad: zdrava jaja  određenog oblika  određene svježine  određene težine  bez vanjskih ili unutrašnjih nepravilnosti 



vj.

 nasađivanje:

prirodno  umjetno (inkubatori) 

 transport jaja u valionicu → prijemna prostorija

(sortiranje i / ili preslagivanje u ladice) → plinjenje → inkubacija



 trajanje nesivosti:

gospodarska opravdanost → prosječno oko 40 tj.  1 ciklus proizvodnje: 

 175-185 snesenih jaja po nesilici  165-175 prikladno za rasplod  prosječna valivost 83-85% → 137-148 jednodnevnih pilića



 priprema peradnjaka za novi turnus proizvodnje:

izlov nesilica → na klanje  oprema se iznese, očisti i opere → poslije sušenja se unosi → raskuživanje peradnjaka (1-2% NaOH) → unošenje stelje → raskuživanje parama formaldehida (12 h) → provjetravanje i “odmor” peradnjaka 14 dana → naseljavanje novih pilenki (22 tj. stare) 



 = osnovna, najvažnija i završna faza u proizvodnji

lakih hibrida  = nastavak tehnološkog procesa uzgoja hibridnih

pilenki


Proizvodnja jaja za konzum  2 skupine linijskih hibrida: Hibridi za proizvodnju jaja bijele ljuske:

Hibridi za proizvodnju jaja tamne ljuske:

-osnovica: leghorn pasmina

-260-300 jaja / god.

-270-300 jaja / god.

-krupnije, snažnije konstitucije, mirnijeg temperamenta

-♀ 1,7-2 kg; ♂ 2-2,5 kg -živahne, otporne, bijele boje -jednodnevni ♀ i ♂ se ne razlikuju po boji -Nick Chick, Babcock, Shever, Hisex White, LSB...

-♀ 2-2,5 kg; ♂ 2,5-3 kg -svijetle ili tamno smeđe boje, svjetlije vratno i repno perje -1-dnevni ♀ i ♂ se razlikuju po boji -Isa Brown, Lohman Super Brown, Hubbard, Dekalb Brown



Hisex White 

Izvor: www.centurionpoultry.com


Hisex Brown

Bovans White

Dekalb White

Bovans Brown

Dekalb Amber


Isa Brown


 tenologija proizvodnog procesa:

kupovina pilenki → naseljavanje u dobi od 18. tj. → jato se prevodi u nesilice pri nesivosti od 10% → nesenje 11-15 mj. (isplativost) → izlučivanje i naseljavanje novog jata 



 Organizacija i tehnologija proizvodnje

veličina peradnjaka  podni način držanja  kavezni način držanja  alternativni način držanja 



 kavezno držanje




Proizvodnja jaja za konzum hranjenje


Proizvodnja jaja za konzum  izgnojavanje



Propisi EU za držanje nesilica konzumnih jaja

Godina 31.12.2002. 2003. 450 cm2 Moguće instalirati “klasične” kaveze

550 cm2 Pribor za “skraćivanje” noktiju

2005.

2011.

Procjena rezultata

1.1.2012. 750 cm2

Moguće koristiti “klasične” kaveze

Moguće instalirati “EU” kaveze 750 cm2 =600 cm2+gnijezdo+kupka+prečka Izvornik: Davorin Kralj, Peradarski dani 2005 Poreč, Zbornik Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

Obogaćeni EU kavezi Prečka 15cm/živ.

Skraćivanje noktiju gnijezdo

Visina min. 45 cm

pod kaveza min. 2000 cm2 kupka

hranilica 12 cm/nesilicu


Eurovent 625a-40 12

gnijezdo

50 m m

nipple preč rečka preč rečka kupka

0 40

2


m

m



Proizvodnja jaja za konzum  alternativni način držanja



 alternativni načini držanja:

slobodno držanje - free range (10 m2 po nesilici)  poluintenzivni sustav (2,5 m2 po nesilici)  držanje na stelji ( 7 nesilica / m2)  etažni sistem držanja u štali ( 25 nesilica / m2) 



 “zimski vrt”


 višeredni sustav za podni i alternativni uzgoj

nesilica (multi level floor & free-range system)


Proizvodnja jaja za konzum  krivulja nesivosti



 svakodnevno skupljanje


Proizvodnja jaja za konzum  prosvjetljavanje (ljuska)

• prljava i napuknuta jaja → melanž Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)


 sortiranje

• prljava i napuknuta jaja → melanž Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

Proizvodnja jaja za konzum  Pravilnik o kakvoći jaja (NN115/2006)  jaja “A” klase = svježa jaja    

XL (vrlo velika) > 73 g L (velika) 63-73 g M (srednja) 53-63 g S (mala) <53 g

 jaja “B” klase = za ind. preradu  podatak o načinu uzgoja peradi (na jajima /

pakiranju):    

0 = jaja iz ekološkog uzgoja 1 = jaja iz slobodnog uzgoja 2 = jaja iz štalskog (podnog) uzgoja 3 = jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja


Proizvodnja jaja za konzum  europske klase (prijašnje

sortiranje)

Klasa

Težina (g)

SUper

70

Sofija

65-70

Ana

60-65

Berta

55-60

Cezar

50-55

Dora

45-50

Emil

40-45



•pakiranje • skladištenje (-0,5 do 4°C, 90% RV)





 međulinijski hibridi srednje teških pasmina  Hybro, Lohman, Ross, Hubbord  brži rast i opernaćivanje, veća otpornost, bolje kakvoća

trupova  ne koriste se dalje u reprodukciji



Ross 508 Parent Stock Performance Objectives Total Eggs at 64 weeks

180

Hatchability (%)

86

No. Broiler Chicks per female housed at 23 weeks

146

Peak Production (%)

84.3

Rearing Liveability (%)

95

Laying Liveability (%)

93

42 Days

49Days

male

female

male

female

Liveweight (g) 2585

2190

3213

2703


Tov pilića (brojlera) 

Tehnološki postupci u tovu  transport jednodnevnih

pilića


Tov pilića (brojlera) Objekti za tov pilića



useljavanje jednodnevnih pilića u očišćene, raskužene, odmorene i zagrijane objekte


Tov pilića (brojlera)  Sustavi tova pilića  krugovi ispod grijaćih

tijela (ili slobodan prostor – montažna pregreda prva 2-3 tj. u 1/3, a potom 2/3, krajem 4. tj. se ukloni)  napučenost: 15 pilića / m2  može i kavezno (3-4

etaže); napučenost ovisno o dobi Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)



 Kontrola temperature ispod umjetne kvočke


Tov pilića (brojlera)  Napajanje  pilića



•Hranilice za piliće


Tov pilića (brojlera)  pažljivo hvatanje pilića na kraju tova (plavo svjetlo

ili zamračivanje)  transport pilića na klanje (15-20 po kavezu)



 kraj tova – princip “sve odjednom van”  iznošenje opreme i odstranjivanje stelje  pranje, sušenje, raskuživanje objekta i opreme  “odmor” objekta 2-3 tj. do novog turnusa



 tehnološki podnošljivi gubici tijekom tova:

1-1,5% u prvom tj.  kasnije 0,3-0,5% na tjedan  UKUPNO: do 5% 


Tov pilića (brojlera) Štete nastale lošom ventilacijom


Uzgoj i proizvodnja purana


Uzgoj i proizvodnja purana  uzgoj rasplodnog podmlatka

čisti, osušeni, raskuženi peradnjaci  jednodnevni rasplodni purići do 28 tj.  odvojeno ♀i♂  najčešće podno; napučenost ovisna o dobi  pravilno osvjetljenje 

 prva 2 d. stalno, postepeno smanjivanje



hranidba:  po volji, potom iz automatskih hranilica (1 viseća hranilica

za 40 purića)  krmne smjese (opada % bjel. sa starošću)



 proizvodnja jaja za nasad:

nakon 28 tj. u peradnjak za proizvodnju jaja  pure pronesu s 32 tj. i nesu jaja 22-24 tj.  nesivost 80-100 jaja  oplođenost 85-90% (pravilan omjer ♂ i ♀ 1:8-10)  valivost 60-70%  podno držanje (stelja)  1 gnijezdo na 5 nesilica  režim osvjetljenja: od 29. tj. svjetlosni dan 13 sati → svaka 2 tj. 1 sat duže → do 17 sati 



 tehnologija tova purića:    

slično tovu pilića, no purići su osjetljiviji temp. kod prihvata malo >, paziti na RV sve više odvojen tov po spolu kod nas:  tov ♀ 14 do 16 tj. (5-8 kg) → izlov

→ ♂ se rasele po cijelom objektu i tove dalje do 20-22 tj. (14-16 kg)




 ekstenzivni tov


Uzgoj i proizvodnja pataka  uzgoj rasplodnog podmlatka: 

uzgoj do 8. tj.:  u inkubatorskoj stanici određuje se spol (isporuka u     



povoljnom omjeru) istovjetan postupak uzgoju pilića “umjetne kvočke” krugovi promjera 3 m ili grijani peradnjak pregrađen najlonskom folijom skupina od 280 pačića osvjetljenost 23 sata (spolno sazrijevanje)

uzgoj od 9. do 18. tj.:  smanjuje se % bjelančevina u smjesi  dnevno svjetlo ili umjetno 10 sati


Uzgoj i proizvodnja pataka  proizvodnja jaja za nasad: 

od 18-19. tj. moguća 2 načina uzgoja:  iz uzgajališta podmladak se seli u peradnjak za proizvodnju

jaja  proizvodnja rasplodnih jaja nastavlja se u uzgajalištu

1 gnijezdo na 4 patke  odabir ♀i♂ u 18. tj.  u 20. tj. ♀ se pridodaju ♂ (5:1)  od 20. do 26. tj. svjetlosni dan se produžuje na 17 sati  sakupljanje jaja svakih 1-2 sata 


Uzgoj i proizvodnja pataka


patke pronesu u dobi od 26 tj. (pri tjelesnoj masi od 2,7-3 kg) → nesu 38 tj. (do 64. tj.)  nesivost: 180 jaja → izvali se oko 135 pačića 




moguće i poluintenzivno držanje (ispusti)  vodene površine nisu neophodne (bolja oplođenost)  posude za mljeveni kamen ili šljunak s pijeskom 



 tehnologija tova pačića:

naseljavanje jednodnevnih pačića u peradnjake za tov (zagrijani)  podno držanje (stelja) 

 prva 3 tj. pod “umjetnim kvočkama” (500 komada)

→ proširujemo krugove (uklne se 10. dana) 

rjeđe držanje u kavezima






Uzgoj i proizvodnja gusaka

 uzgoj podmlatka: 

ekstenzivan:  seljačka domaćinstva  preuređene prostorije za smještaj  prirodno valenje  prvog dana po valjenju guščići odlaze na ispašu (od

proljeća do jeseni)



 uzgoj podmlatka: 

intenzivan:  inkubatori (vodoravno položena!, 30 dana)  kontrolirani uvjeti  zagrijana prostorija  1-dnevni guščići u krugovima na stelji (promjera 2-2,5 m) –

100-120 kom.  nakon 2 mj. nastavlja se ekstenzivni uzgoj na otvorenom: ispusti s nadstrešnicama (3-4 životinja / m2)


Uzgoj i proizvodnja gusaka  prvo čupanja u dobi od 10 tj.  svakih 6-7 tj. - 4 čupanja godišnje (500 g perja)

Izvor: www.fao.org...


Uzgoj i proizvodnja gusaka  proizvodnja jaja za nasad:

početak nesenja: kraj zime / početak proljeća, u dobi od 10-12 mj.  1 ♂ pridodajemo 2-4 ♀  matična jata od 50-200 ♀ + >♂ ; skupno držanje do lipnja (prestaje nesivost)  najbolja nesivost: u dobi od 2-3 god.  guske se u rasplodu koriste 8-10 godina 


Uzgoj i proizvodnja gusaka  proizvodnja jaja za nasad:

jednostavni peradnjaci s ispustima i bazenima s vodom  stelja  gnijezda  2,5-4 guske / m2  važno osvjetljenje: produženje svjetlosnog dana na 14 sati  sakupljanje jaja 4-6 x / dan (< zaprljanost)  do nasađivanja jaja čuvati na 8-10°C 


Uzgoj i proizvodnja gusaka  Tehnologija tova guščića

Izvor: www.valipile.hr Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

Uzgoj i proizvodnja gusaka  tehnologija tova guščića:

nastambe slične onima za uzgoj raplodnih gusaka  prva 4 tj. u zatvorenoj prostoriji (zagrijavanje) → preseljenje u negrijane prostorije  intenzivan tov traje 8-10 tj. → 4-5 kg 

 podni sistem (stelja): 8-10 guščića / m2 do 4. tj., potom 5-6  gotova krmna smjesa + zelena hrana



poluintenzivan tov  + ispaša  traje 2-2,5 mj. → 3,5-4 kg




Uzgoj i proizvodnja gusaka  proizvodnja guščje (pačje) jetre:  “šopanje”, “kljukanje” (Slavonija!) – ručno ili strojno  mlade guske prije spolne zrelosti (4 mj., oko 4 kg)  pripremno razdoblje prethodi šopanju (>zelene krme + kukuruz da

se proširi jednjak)  šopanje kukuruzom (prokuhan ili namočen i zamašćen)

advocacy.britannica.com/.../


www.all-creatures.org/.../

Uzgoj i proizvodnja gusaka  proizvodnja guščje jetre:

→ šopanje traje 22-26 dana  guske su “zrele” za klanje kada se

malo kreću, puno sjede, teško dišu, a kljun im je svjetliji

Izvor: www.seebiz.eu/hr

www.all-creatures.org/.../


www.ibergour.co.uk

Uzgoj i proizvodnja biserki  poluintenzivni uzgoj: 

nastamba za nesilice zatvorena s 3 strane + ispusti

Izvor: www.guineafarm.com


Uzgoj i proizvodnja biserki

 proizvodnja jaja

sezonska (dužina dana, temp.)  pronesu sa 6-7 mj. (kraj III., početak IV.) → naj> jaja u 1. god. → 2. < 6-8% → u rasplodu se koriste 2 god.  1♂ : 5-6♀ 


Uzgoj i proizvodnja biserki

 rasplodni podmladak:

1-dnevne biserke 27-28 g → u nastambe za uzgoj 

Izvor: www.cottagesmallholder.com

 postupci slični uzgoju pilića

utvrđivanje spola sa 12-16 tj. (sekundarne spolne oznake – iskustvo!)  naseljenost peradanjaka: 5-6 odraslih grla / m2 


Uzgoj i proizvodnja biserki  tov biserki:

sličan intenzivnom tovu pilića  podno držanje (stelja)  traje oko 12 tj. → s 80 dana mase oko 1,6 kg (cijenjeno meso) 

Izvor: carolcookskeller.blogspot.com


Uzgoj i proizvodnja nojeva

 farma za nojeve: 

dovoljna površina:  porodica (trio) = 1 ♂ + 2 ♀ min 500 m2  mogu i veće skupine na > prostora (svađe i tuče među ♂

za vrijeme sezone parenja)

nastamba (hrana i voda) + ograđeni ispust  najbolje pregonski način držanja nojeva 

 trava (djetelina), pijesak, šljunak (kamenje)  “gnijezda”: rupa s pijeskom (ev. natkrivena)


Uzgoj i proizvodnja nojeva

Izvor: Noster d.o.o. ; www. geocites .com...


Uzgoj i proizvodnja nojeva  držanje rasplodnih nojeva: 2 + 1 ili d 5 + 1

(moguće i grupe s > mužjaka) Izvor: Noster d.o.o. ; www. geocites .com...


1 : 24

Izvor:/flickr.com/photos

Izvor: www.roostercogburn.com


Uzgoj i proizvodnja nojeva  valenje pilića u inkubatorima

(pre> RV za prirodno valenje?) – 42 dana  prostor za prijem pilića: 

suh, prozračan, s grijanjem

 do 4 tj. grupa do 40 životinja

(po svakom 0,25 m2) 

po suhom vremenu mogu se pustiti van (po svakom 1m2)

Izvor: www.dkimages.com i www.flickr.com


Uzgoj i proizvodnja nojeva  od 1.-3. mj. max 60 ptica u grupi  od 3. mj. max 120 ptica u grupi

mogu se držati stalno na otvorenom (prošlo je kritično razdoblje)  dodaje im se grover 

 od 6 mj. finisher  s 14 mj. na klanje


Izvor: www.dreamstime.com

Uzgoj i Proizvodnja Peradi

Recommend Documents