Uzgoj i Proizvodnja Goveda

GOVEDARSTVO Doc. dr. sc. I. Štoković

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

Značenje govedarske proizvodnje • govedarstvo je najvažnija grana stočarske proizvodnje • razvijenost pojedine zemlje mjeri se razvijenošću govedarstva • udio govedarske proizvodnje u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji razvijenijih zemalja je znatno veći od 30%


Na obim i vrijednost govedarske proizvodnje utječe više čimbenika: • broj goveda • kapacitet proizvodnje (u uskoj vezi sa pasminskim sastavom) • klimatski čimbenici-poljoprivredne površine • razvijenost zemlje u cjelini-gospodarska snaga • drugi čimbenici


GOVEDO • Krava – osnova proizvodnje – vlaknastu biljnu hranu prerađuje u mlijeko i meso – životinje stada, navike i ustaljene hijerarhije

• Bik – mali broj jedinki izuzetnih osobina

• Tele – “nus proizvod” proizvodnje mlijeka ali i osnova buduće proizvodnje


BROJ GOVEDA, PROIZVODNJA MLIJEKA I MESA BROJ GOVEDA U SVIJETU PODRUČJE SVIJET AFRIKA AZIJA EUROPA: ZAPADNA ISTOČNA J. AMERIKA SJ. I CEN. AMERIKA OCEANIJA

1980. 1.216.420 171.765 347.072 100.382 33.602 242.042 171.502 34.955

GODINA 1990. 1.296.120 187.829 401.813 94.569 29.979 272.173 159.482 31.882

Izvornik: FAO, 2005.


2004. 1.334.501 231.762 443.129 80.621 16.040 326.665 161.158 36.887

u 1.000 2004:1980 2004:1990 ±% ±% 9,71 2,96 34,93 23,39 27,68 10,28 -19,69 -14,75 -52,26 -46,50 34,96 20,02 -6,03 1,05 5,53 15,70

PROIZVODNJA KRAVLJEG MLIJEKA U SVIJETU PODRUČJE SVIJET AFRIKA AZIJA EUROPA: ZAPADNA ISTOČNA J. AMERIKA SJ. I CEN. AMERIKA OCEANIJA

1980. 422.417.703 11.480.494 37.154.200 135.025.648 35.391.860 24.664.012 75.881.529 12.332.102

GODINA 1990. 2004. 479.164.095 515.837.001 15.162.822 21.749.026 60.843.200 113.077.276 132.712.987 125.622.300 36.039.945 29.962.600 31.787.500 46.355.572 84.826.705 99.911.546 14.033.951 25.225.681



u 1.000 kg 2004:1980 2004:1990 ±% ±% 22,12 7,65 89,44 43,44 204,35 85,85 -6,96 -5,34 -15,34 -16,86 87,95 45,83 31,67 17,78 104,55 79,75

PROIZVODNJA GOVEĐEG I TELEĆEG MESA U SVIJETU PODRUČJE SVIJET AFRIKA AZIJA EUROPA: J. AMERIKA SJ. I CEN. AMERIKA OCEANIJA

1980. 45.556.425 3.025.281 ZAPADNA ISTOČNA

8.756.483 2.001.938 7.507.599 12.297.443 2.077.238

u 1.000kg GODINA 2004:1980 2004:1990 1990. 2004. ±% ±% 53.432.841 58.702.028 28,86 9,86 3.355.632 4.137.992 36,78 23,31 12.279.889 9.200.313 7.642.502 -12,72 -16,93 2.053.171 1.079.200 -46,09 -47,44 9.368.722 12.981.068 72,91 38,56 13.119.267 14.679.512 19,37 11,89 2.176.058 2.754.565 32,61 26,59



GOVEDARSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ


Graf 1. Broj goveda u R. Hrvatskoj (1.000) Broj grla - Number of heads

500 450 400 350

Ukupno 300

Obiteljske farme 250 200 1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

Godine - Years

Izvor: SLJH – 2005.

Ukupno 2006 : 1996 = 485.000 : 461.000 = +24.000 (5,00 %), Obiteljske farme 2006 : 1996 = 403.000 : 399.000 = +4.000 ( 1,00 %), Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

2003.

2004.

2005.

2006.

Graf 2. Broj krava i steonih junica u R. Hrvatskoj

Broj grla - Number of heads

(1.000) 320 300 280 260 240

Ukupno

220

Obiteljske farme

200 1996.

1997.

Izvor: SLJH – 1994. i 2002.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

Godine - Years

Source: SYC – 1994 and 2002

Ukupno 2006 : 1996 = 273.000 : 311.000 = - 38.000 (- 12,22 %), Obiteljske farme 2006 : 1996 = 261.000 : 303.000 = - 42.000 (- 14,00 %), Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

2003.

2004.

2005.

2006.

Graf 3. Veličina stada po uzgajatelju

16 i više krava 5,18% 1-2 krave 14,20%

11-15 kravas 7,12%

6-10 krava 26,70%

3 krave 14,36%

4 krave 18,73% 5 krava 13,71%

Izvor: HSC, Godišnje izvješće za 2007.


Izvor: HSC, Godišnje izvješće za 2007.


Tablica 1. Proizvodnja goveđeg mesa i mlijeka u Republici Hrvatskoj Godina/ Year

Meso 1.000 kg

Per.cap. kg

Mlijeko (mil.l)

Per.cap. l

1996.

21.517

4,8

576

128

1997.

26.276

5,9

603

134

1998.

25.691

5,7

615

136

1999.

23.492

5,2

603

134

2000.

25.234

5,6

588

130

2001.

23.062

5,1

634

140

2002.

23.993

5,4

674

151

2003.

24,635

5,5

642

144

2004.

28.982

6,5

663

148

2005.

25.521

5,7

766

171

Izvor: SLJH – 2006.

Meso (1000 kg) Mlijeko (mil. l)

2005 : 1996 = +15,69 % , 2005 : 1996 = +24,80 %


Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske, 2006.


PROIZVODNJA MLIJEKA Doc. dr. sc. Igor Štoković


SUSTAVI PRIZVODNJE 1. INTENZIVNA PROIZVODNJA specijalizirane mliječne farme 2. KONVENCIONALNA PROIZVODNJA


IZBOR PASMINE • mliječni proizvodni tip • mliječne pasmine • kombinirane pasmine


Mliječne pasmine • Holštajnska pasmina (Holstein-friesian)


Mliječne pasmine • crveni holštajn (red holstein)


Mliječne pasmine • Đerzi pasmina (Jersey)


Kombinirane pasmine • Simentalska pasmina


Kombinirane pasmine • Smeđa pasmina (Brown swiss mliječna pasmina)


LAKTACIJA • • • • •

definicija standardna laktacija cijela (čitava) laktacija krivulja laktacije činitelji koji utječu na krivulju laktacije – genetski


Laktacijska krivulja


LAKTACIJA – paragenetski • • • • • •

perzistencija trajanje suhostaja hranidba u suhostaju i u laktaciji dužina servis perioda redoslijed laktacije zdravlje, kondicija ...


PERZISTENCIJA • definicija – perzist.2:1=

drugih 100 dana prvih 100 dana

x 100

– perzist.3:1=

trećih 100 dana prvih 100 dana

x 100

• simentalac: P2:1=86%, P3:1=67% • holštajn: P2:1=85%, P3:1=66%


PERZISTENCIJA


SUHOSTAJ • definicija • uloga suhostaja: – – – –

obnova tjelesnih rezervi i kondicije krave omogućiti normalan razvitak fetusa obnoviti i odmoriti mliječnu žlijezdu osigurati proizv. kolostruma i norm. laktaciju

• optimalno kod prvotelki 60-65 dana, a kasnije 55-60 dana, kraći od 30 i duži od 65 dana = gubitak po kravi/dan cca. 3 $


SUHOSTAJ


MEĐUTELIDBENO RAZDOBLJE • definicija • < 12 mj. 12 – 13 mj. 13,1 – 13,5 mj. 13,6 – 14 mj. > 14 mj.

prekratko optimalno manji problemi umjereni problemi veliki problemi u proizvodnji


MEĐUTELIDBENO RAZDOBLJE


MEĐUBREMENO RAZDOBLJE (servis period) • definicija • < 80 – 85 dana 80 (85) – 110 111 – 120 121 – 145 > 145

prekratko optimalno manji problemi znatniji problemi veliki problemi


VRIJEME PRVOG PRIPUSTA NAKON PARTUSA • optimalno 45 – 50 dana visoko produktivne krave 60 – 70 dana cijelo stado 50 (55) – 75 dana


BROJ OSJEMENJIVANJA ZA BREĐOST (za stado) • definicija • < 1,8 1,8 – 2,0 2,0 – 2,3 > 2,3

vrlo dobro odgovarajuće umjereni problemi veliki problemi


KONCEPCIJA NAKON PRVOG PRIPUSTA • definicija • poželjno je da je index iznad 60%, znatno manji ukazuje na velike poteškoće u reprodukciji


USPJEŠNOST OTKRIVANJA ESTRUSA • < 50% 50 – 60% 61 – 80% > 80%

veliki problemi niska uspješnost relativno dobra uspješnost vrlo dobra uspješnost


DOB JUNICA KOD PRVOG TELENJA • ovisi o pasmini (rano- i kasnozrele), proizvodnom cilju, razvijenosti junica – rasplodnoj dozrelosti • primjer: poželjna dobna struktura svih holštajnskih junica dob (mj.) %junica <20 0 kod 1. telenja 20 – 22

5

23 - 25

90

26 - 29

5

>29

0


• Uzraslost


NASTAMBE I PRATEĆI OBJEKTI NA FARMAMA ZA PROIZVODNJU MLIJEKA

Doc. dr. sc. Igor Štoković


Kod izgradnje novih ili adaptacije postojećih staja treba osigurati povoljne uvjete: 1. za proizvodnju u pojedinim fazama (kategorije goveda) 2. za rad djelatnika 3. za sprječavanje zagađenja okoliša 4. za dobrobit životinja


Izgradnja staja 1. Izbor lokacije 2. Mikroklima u nastambama • • • •

temperatura 12-16°C optimalno (0-20) vlaga 60-80% strujanje zraka zimi 0,2-0,3, a ljeti do 0,6 m/sek štetni plinovi: max. CO2 0,35, NH3 0,005, H2S 0,001 i CO 0,002 vol. %


• • • •

ventilacija: prirodna i umjetna po kravi treba pri 20°C 270 m3 zraka po uvjetnom grlu (500 kg) 35-40 m3 prostora u 1 satu 6-7 izmjena zraka, ljeti i do 10 i više

3. Osvjetljenje • •

prozori 1:20 površine poda 3 W/m2 (bolje u luxima) podne površine


Planiranje prostora za mliječne krave (međutel. raz. 13 mj.) 1. Ukupno krava u laktaciji u suhostaju

5 4 1

10 8 2

50 42 8

+5 % 2. Raspored krava prema tehnološkim fazama suhostaj 13% rodilište 4% uvod u laktaciju 8% normalna laktacija 75% Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

Planiranje prostora za mliječne krave (međutel. raz. 13 mj.) 3. Struktura podmlatka kod remonta 30% - na 100 krava % n sisajuća telad odbita telad mlade junice jednogodišnje junice gravidne junice ukupno podmlatka Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

7 11 17 16 18

7 11 17 16 18 69

Sustavi držanja mliječnih krava 1. Pojedinačno držanje na vezu • • •

jednoredne staje do 15, a dvoredne do 30 krava prednosti: individualni tretman (hranidba, osjemenjivanje, pregledi, teljenje, mir u staji) nedostaci: otežano utvrditi tjeranje često oštećenje vimena i nogu veći utrošak rada teža i napornija mužnja složenije puštanje krava na pašnjak


• staja za držanje na vezu


• držanje na vezu STAJA S POJEDINAČNIM DRŽANJEM KRAVA NA VEZU

VISOKI VEZ UZ KANAL S REŠETKASTIM PODOM Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

Sustavi držanja mliječnih krava • držanje na vezu


držanje krava na vezu


•

Ležišta I.

a. b.

kratka ležišta 160-170 cm, širine 120-130 cm (ovisno o dužini i širini krava) -vezanje Grabnerovim lancem, uz električni uređaj, vratnim okvirom -prema sustavu izgnojavanja: kratko ležište sa termoizolacijskim slojem bez steljenja, rešetkasti dio 90-100 cm kratko ležište s blatištem dnevno 2-4(5) kg slame, blatište 70-90 cm


Izgnojavanje

KRATKO LEŽIŠTE ZA KRAVE UZ KANAL S BLATIŠTEM

TRANSPORTER ZA KRUTI STAJSKI GNOJ


Sustavi držanja mliječnih krava II.

•

Srednje duga ležišta 225-235 cm x 120-130 cm (ovisno o dužini krave) -dnevno 5-7 kg stelje -u pravilu u rodilištu, za bolesne krave i u početku laktacije

Jasle po kravi 60-70 cm, uzdignuto dno 40-45 cm


2. Skupni smještaj u stajama za slobodno držanje • • •

za veći broj krava, broj boksova (ležišta) jednak broju krava dužina ležišta cca. 225-230 cm (dužina trupa x 0,922 + 0,2 m) širina ležišta cca. 130 cm


Slobodno držanje krava


•

•

ležište uzdignuto od blatnog hodnika 15-20 cm sa zaobljenim pragom, podloga je od betona sa termoizolacijskim slojem i padom 1-2%, dnevno oko 2 kg slame blatni hodnici širine ispred krmnog trakta 340 cm (mimoilaženje 2 krave), a između dva reda ležišta 250-300 cm u stadima do 70 krava podloga blatnih hodnika može biti od armiranobetonskih gredica sa kanalom dubine 170-190 cm-tekuće izgnojavanje


Slobodno držanje


• •

u većim stadima blatni hodnici od betonske podloge, a čiste se traktorom i daskom ili deltastim strugačem najmanje svakih 4-5 sati krave se napajaju iz korita (valova) s regulacijom dotoka vode valovi-jasle slični kao na vezu, kompjutorska ishrana, hranidbeni hodnik cca. 250 cm


• rodilište - ležište 250 x 230 cm, mužnja u kante, obilato steljenje

• smještaj krava u suhostaju – ležišta 225-230 cm, širine 150 cm, obavezan ispust 15-20 m2


Ispusti


3. Staje s vanjskom klimom

Izvor: GOVEDARSTVO, Uremović, 2004 Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)


Mužnja a) Staje na vezu -

u kante u mljekovod rjeđe u centralno izmuzište

b) Izmuzište -

tipovi :

riblja kost višeredna riblja kost tandem sustav rotolaktori


Mužnja • riblja kost


rotolaktor

kanal za mužnju i tunelsko kompjuterizirano izmuzište


Mužnja


Mužnja – – – –

čekalište izmuzište strojarnica za pogon sustava prostorija za pohranu mlijeka – laktofriz (u roku 2 sata na temperaturu na temperaturu od 10°C) – sastavni dijelovi izmuzišta: hodnik za dolazak krava (130 cm min.) stajalište za krave tijekom mužnje (širina 170-180 cm) hodnik za povratak s mužnje (oko 130 cm) kanal za radnike – širok 150-180 cm, dubok 90 cm


Mužnja c) Mužnja po kravi traje 10-12 minuta - pranje vimena, ako krave jako prljave, tušem - masaža i sušenje vimena (papirnate maramice) - kontrola na crnoj podlozi - stavljanje muznih jedinica - mužnja 6-7 minuta - ručno domuzivanje (zadnjih 15-20 % mlijeka) ili automatsko pomoću stroja - uranjanje sisa u dezinficijens Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

Mužnja


PROIZVODNJA GOVEĐEG MESA

Doc. dr. sc. Igor Štoković


BIOLOŠKO-FIZIOLOŠKE OSOBITOSTI I NJIHOV UTJECAJ NA REZULTATE TOVA Limitirajući čimbenici u proizvodnji goveđeg mesa: 1. 2. 3. 4. 5.

samo jedan ciklus plodnost i broj plotkinja tehnološki postupci i organizacija tova gospodarska kretanja i ekonomski uvjeti kvaliteta proizvoda i zahtjevi potrošača


Rast •

•

je povećanje biomase (stanica i međustanične tvari) u određenom razdoblju odvija se tijekom 3 procesa: 1. hiperplazijom stanica 2. hipertrofijom stanica 3. 1. i 2. istovremeno (npr. mišićne stanice)


KRIVULJA RASTA


• KAPACITET RASTA je određen okvirom životinje (tjelesne mjere) • INTENZITET RASTA je određen prirastom biomase u jedinici vremena, najčešći pokazatelj je prosječni dnevni prirast • na oba utječu: – genetska osnova rasta – paragenetski čimbenici


• PASMINA je važan čimbenik tj. moramo imati pasmine prikladne za tov (simentalac, mesne pasmine i križanci te za proizvodnju bijelog telećeg mesa i telad mliječnih pasmina) – varijabilnost mase životinja unutar pasmine je oko ± 100 kg – konačna težina u tovu trebala bi biti približno 15% manja od težine uzrasle krave


• utjecaj pasmine na porodnu težinu teladi

Pasmina

muška telad

Simentalska Smeđa Frizijska Pincgavska

38-45 36-42 36-40 35-40


ženska telad 35-42 33-38 32-37 32-37

• intenzitet rasta se mijenja tijekom života životinje – u mlađoj dobi int. prirasta i iskorištavanje hrane su najveći (simentalac najveći int. rasta do 7-8 mj.) – do oko 300 kg pojedena hrana iskoristi se pretežno za prirast, a značajno manje za uzdržne potrebe, iznad 350 kg ti su odnosi podjednaki, nakon 450-480 kg više se troši za uzdržne potrebe


• od rođenja do 20 mj. života mijenja se i udio pojedinih tkiva • u ranijoj životnoj dobi dominira prirast mišića uz manji utrošak energije, a kasnije masti uz veći utrošak energije (za jedan kg masti treba 2,5-3 x više energije no za kg bjelančevina)


• GENETSKI KAPACITET za odlaganje mišića je određen, ako se ranije iskoristi (do manjih težina) povećava se deponiranje masti • SPOL – kod junica odlaganje masti počinje ranije, prirast je manji, a utrošak hrane za jedinicu prirasta je veći


• KASTRACIJA – slično kao kod junica, nakon 250 kg značajnije odlaganje masti, kod nas ne koristimo kastrate za tov

• INTENZITET PREHRANE – u mlađoj dobi intenzivna prehrana koncentriranim krmivima omogućuje veći prirast, bolju konverziju hrane, ali i ranije nagomilavanje masti kod manjih završnih težina u tovu


• UČESTALOST PROMJENA SASTAVA OBROKA – manji prirast, slabija konverzija, manji udio mišića u trupu, manji randman mesa, a veći udio masti u trupu – za formiranje nove mikroflore u pravilu treba 15-30 dana


• KOMPENZIRAJUĆI (NADOKNAĐUJUĆI) RAST • PORODNA TEŽINA – loše hranjene krave, posebice u posljednjoj trećini graviditeta, otele i do 15% lakšu telad, često i avitalnu – bitno je uskladiti porodnu težinu s dobi i razvijenosti plotkinja u populaciji da bi izbjegli teška teljenja


IZBOR TELADI ZA TOV • valjani odabir možemo obaviti u dobi 5-7 tjedana, ovisi o namjeni teladi (za rasplod, utovljena telad kao konačni proizvod i telad za daljnji tov)


•

prema razvijenosti tijela razlikujemo dva ekstremna tipa: 1. ŠIROKI, PROSTRANI I DUBOKI TIP 2. USKI, PLITKI I NEDOVOLJNO DUBOKI (PROSTRANI) TIP (niz prijelaznih tipova)


• tipovi teladi


• tjelesne mjere u ranijoj dobi su u visokoj i signifikantnoj korelaciji (r=0,60-0,70) sa mjerama na kraju tova • u pravilu uski tip teladi u tovu do mase 400 kg imaju manji prirast za 18% i veći utrošak hrane za 20% u usporedbi sa dubokim i prostranim tipom teladi


• OTKUP TELADI ZA TOV – u dobi 1-8 tjedana 50 – 150 kg i više, ovisno o pasmini i sustavu tova


KATEGORIJE TOVLJENIKA • TOV TELADI • TOV JUNADI • TOV STARIJIH ŽIVOTINJA


TOV TELADI •

primjena pojedinih metoda ovisi o: 1. ekonomskim čimbenicima 2. uvjetima držanja i hranidbe 3. namjeni teladi


1. TOV TELADI PUNIM MLIJEKOM – najjednostavniji ali i najskuplji tov – sisanje ili napajanje, u oba slučaja mora prvo popiti kolostrum – grupno napajanje – iz valova ili iz automatskih pojilica – pojedinačno napajanje – kante s dudom ili bočica


TOV TELADI – za vrijeme tova najbolje je prvih 2-3 tjedna telad držati pojedinačno, a kasnije u manjim skupinama 3-5 životinja, bolje što manje kretanja, može slobodno ili na vezu – individulna dnevna potrošnja mlijeka 9-13 kg => tijekom 8-10 tjedana tova za 1 kg prirasta potroše oko 9,6 – 12,5 kg mlijeka, sa dnevnim prirastom oko 1100 – 1300 i više g, te potroše oko 600 kg mlijeka za težinu 100-110 kg, randman 60-63%, meso I A klase


TOV TELADI 2. TOV TELADI PUNIM MLIJEKOM I MLIJEČNIM NADOMJESTKOM – slično prethodnom no rizičnije jer moramo osigurati konstantan sastav i kakvoću mliječnog nadomjestka – telad u tov sa 7 dana tj. nakon kolostruma, dobiva 3 kg punog mlijeka dnevno dok se količina i koncentracija mliječnog nadomjestka iz dana u dan mijenjaju


TOV TELADI – ukupno potrošimo oko 200 kg punog mlijeka i 650-700 l otopine mliječnog nadomjestka, za 1 kg prirasta potrošimo oko 2,8 kg punog mlijeka, oko 11,3 l mliječnog nadomjestka, sa 10 tj. telad teška 110-120 kg uz dnevni prirast oko 1000-1100 g, randman oko 60%, meso I A klase


TOV TELADI 3. TOV TELADI ZA BIJELO TELEĆE MESO – minimalne količine željeza – traje 95-100 dana, ženska telad na kraju tova 150, a muška 160-180 kg, dnevni prirast muška 1,1-1,3 kg, a ženska 1,0-1,2 kg, za jedan kg prirasta potroši se 1,5-1,6 kg regeneriranog mlijeka, željezo dobiju na početku


•

OTHRANA TELADI ZA DALJNJI TOV I UZGOJ TE SUSTAVI DRŽANJA TELADI – NAPAJANJE POJEDINAČNO: 1. iz kante 2. boca s dudom 3. automatski (pokretno ili fiksno)


– DRŽANJE POJEDINAČNO: - prvih 14 dana u tzv. KETRECIMA


• ketreci


- “NA VEZU” – sa pregradama - nakon 14 dana u skupine 3-4 do dobi 1-1,5 mj. kada mogu ići i u veće skupine (do 15 komada)

• OTHRANA TELADI ZA UZGOJ I TOV JUNADI – potrebno je iz monogastričnih životinja dobiti dobro razvijene preživače – što ranije kval. voluminozna krmiva i koncentrat do zatvaranja jednjačkog žlijeba


• pregrade i slobodno držanje


TOV TELADI • trebamo se pridržavati principa “all in – all out”, tovilišta bi trebalo napuniti u roku 7 (max. 14) dana sa teladi sa što manjeg otkupnog područja


TOV JUNADI • ima obilježja industrijskog tova: • proizvodnja u velikim serijama na relativno malom prostoru • procesi se razlikuju po fazama rada • primjena suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja • mogućnost maksimalne automatizacije i mehanizacije • proizvodnja standardnog proizvoda određene kvalitete • nabava materijala na veliko i pod povoljnim uvjetima • plasman proizvoda bez većeg učešća posrednika


TOV JUNADI


TOV JUNADI •

specijalizacija proizvodnje (u dvije faze): 1. PREDTOV JUNADI (od 100-120 do 200-220 kg) • • •

može se odvijati u velikim tovilištima ili kod individualnih stočara u manjem broju nastavak prethodne faze (othrane teladi), vrlo osjetljiv dio proizvodnog procesa telad sa sajmova različitog fiziološkog i zdravstvenog statusa-nisu preživači


PREDTOV JUNADI • zbog prije navedenog kod nas se u praksi najčešće odvija kod stočara • Stočar osigurava - prostor (oko 1,8 m2 po teletu), radnu snagu, stelju i sijeno (po grlu 0,81,3 kg) • Organizator-ugovaratelj tova - koncentrat (4-4,5 kg smjese/kg prirasta), veterinarsku zaštitu, pravovremenu nabavku teladi i preuzimanje utovljenih životinja • najbolji rezultati “NA VEZU”- individualni tretman, puni pod te uvijek suha i čista stelja, ako ne onda u odijeljenim boksovima po 20


PREDTOV JUNADI • “all in-all out” • napuniti objekte što prije (7 dana), izjednačena po tipu i dobi, razdvojiti po spolovima i težini • NEGATIVNA FAZA TOVA- po dolasku u tovilište zbog privikavanja na ambijent i hranu te zbog transportnog stresa, traje 10-15(20) dana • predtov traje do 200-230 kg tj. oko 4 mj., za kg prirasta utroši se 3,7-3,8 kg smjese i oko 0,5 kg sijena


TOV JUNADI •

predtov bi zajedno sa prethodnom fazom tova trebao imati cilj stvoriti preživača maksimalnog okvira  sukob interesa kooperanata i nositelja kooperacije

2. TOV JUNADI (220-250 do 450-500 i više kg) • • •

muški 450 kg i više, a ženske do 420 u velikim tovilištima- objekti skupi, obuzdavanje, proizvodnja hrane ... selekcija životinja koje ulaze u taj tov


TOV JUNADI •

SUSTAVI DRŽANJA I POSTUPCI U TOVU a) OTVORENI SUSTAV •

jedna strana (južna) staje otvorena te s te strane s ispustom ili bez njega hranilice, junad u grupama 15-20


TOV JUNADI • otvoreno držanje junadi


TOV JUNADI b) ZATVORENI SUSTAV • •

ventilacija – prirodna ili umjetna ili obje “NA VEZU” – junad u 2 ili više redova, između dva reda krmni hodnik, ležišta dužine 160-190 cm, a širine 100110 cm, može stelja ili bez nje – mane – velik utrošak rada i stelje, iskoristivost staje mala jer je velik manipulativni prostor – prednosti – individualna kontrola, životinje mirne, dobri higijenski uvjeti te prema većini autora najveći prirast


TOV JUNADI • ZATVORENE STAJE S REŠETKASTIM PODOM – 12-15 (20) životinja u boksu, po životinji 2 m2, između 2 reda boksova krmni hodnik, na podu armirano betonske gredice širine 10-14 cm s razmakom 3-4 cm – prednosti – manji utrošak radne snage, automatizirano izgnojavanje


TOV JUNADI • rešetkasti pod


TOV JUNADI • tov junadi-rešetke


TOV JUNADI • STAJE S PUNIM PODOM UZ SVAKODNEVNO IZGNOJAVANJE – ležišta u dva dijela, po životinji oko 3 m2 prostora, ljeti 2-3 kg slame, a zimi 3-4 kg, problemi sa dubokom steljom, utroškom radne snage i izgnojavanjem

• hranjenje obročno 2 puta dnevno, automatizirano u največoj mjeri, životinje hranimo silažom (cijele stabljike kukuruza i kukuruznog zrna) i koncentratom, voda “ad libitum”


c) Korištenje stelje: • • • •

DUBOKA STELJA BOKSOVI S PUNIM PODOM BOKSOVI S REŠETKASTIM PODOM držanje NA VEZU napušteno


TOV JUNADI • utrošak rada u tovu junadi kod različitih sustava držanja – najveći utrošak kod držanja na vezu, 50% manje kod slobodnog držanja, a 60-70% manje kod rešetkastog poda – na vezu – jedan radnik 50-70 životinja, ako izgnojavanje automatizirano 150-200, po životinji u tovu 20-25 sati rada – slobodno držanje – 100-300 životinja po radniku, u dubokoj stelji oko 15 sati rada – rešetkasti pod – 300-500 pa i više, 5-8 sati rada po životinji


TOV STARIJIH ŽIVOTINJA • po završetku rasplodne upotrebe životinje treba dotoviti – oprez, više masti te ne treba pretjerivati s tovom


Uzgoj i Proizvodnja Goveda

Recommend Documents