Uvod u novinarstvo – 1 kolokvij.
1. Masovna komunikacija (mcquall) zadovljit 7 uvjeta: Denis Mcquail- Mas. mediji moraju zadovljit 7 1.formalnu organizaciju,2 organizaciju,2.usmjerenost na mnogobrojnu publiku,3 publiku, 3.javnost i otvorenost svima,4 svima,4.publika: primatelji su heterogeni ljudi koji žive u različitim uvjetima i na različitim mjestima,5 mjestima,5.mogu istodobno doprijeti do velikog broja ljudi koji su na velikim udaljenostima od mjesta emiotranja poruke,6 poruke, 6.onos između komunikatora i publike uspostavljaju osobe poznate samo po svojoj javnoj ulozi komunikatora,7 komunikatora, 7.primatelji masovnih komunikacija su
pojeinci ujeinjeni u masu, koja ima zajeničke interese i slične oblike ponašanja . Michael Kuncizk- Pod masovnom komunikacijom razumijevaju se svi komunikacijski oblici kod kojih
se informacije javno prenose tehničkim istribucijskim srestvima (meijima) inirektno i jednostrano disperziranoj publici
2.
Što je medijska industrija?
Medijska industrija jest djelatnost koja se bavi proizvodnjom i distribucijom masovne komunikacije. Biagi: medijska industrija ima tri temeljne funkcije: biznis (ostvarivanje dobiti), primjena
komunikacijskih tehnologija; i treće, ona je snažna politička, društvena i kulturna institucija. Medijski biznis karakterizira i velika konkurencija. Medijska industrija ne ovisi samo i i sključivo o dobiti. Novinari djeluju prema standardima svoje struke i njihova je prvenstvena zadaća informiranje, a ne dohodovnost.
Veliki razvitak medijske industrije omogućio je boom informacijskih tehnologija, što je pak sa sobom donijelo i nova shvaćanja medija. Svojim brojnim proizvodima, medijska industrija utječe i na društvena zbivanja, nameće razvitak društvenih odnosa, stvara nova shvaćanja i običaje. 3. GOYA/KOD GOYA/KOD: Novinar ne smije informaciju doznavati samo iz druge ruke. On mora vijeti što se zbiva. „Get off your asses an knock on oors!“ . Doznati novost pretpostavlja, prije svega, novinarsku
znatiželju. Nije ovoljno teorijski naučiti kako pisati vijest ili izvještaj, treba posjeovati i osobne olike koje su karakteristične za novinarsku struku. Obrazovanju novinara neka se nije priavala osobita pozornost, ali anas prevlaava mišljenje kako novinar više nije „univerzalni neznalica“ nego visokoobrazovani profesionalac, široke, enciklopeijske kulture, a na svome poručuju cijenjen i ugleni stručnjak. 4.Znanost ili struka
Novinarstvo se ne smatra znanošdu, niti postoji kao posebno znanstveno poručje. Mediakracija: osobe koje imaju važnu ulogu u meijima te koje stječu snagu i mod jelovanjem u
meijima. Mnogi novinari postalji su uglene ugl ene javne osobe, utjecajni članovi ruštva, opinion---makeri ili osobe čije se mišljenje uvažava i koji utječu na onošenje oluka u raznim poručjima javnog, političkog, kulturnog i sportskog života. Uloga novinara je da razotkrivaju negativnosti kako bi javnost znala što joj rae političari, vlaa, ržavni činovnici i ostali centri modi.
javnosti i mno go ogovornosti ima malo struka. Sve novinarske uruge protive se uvođenju bilo
kakvih ograničenja prava na obavljanje novinarskog posla. Svako licenciranje novinara je najkradi i nabrži put prema kontroli meija. Samoregulacija struke. : novinarska profesija mora sama postaviti visoke stanare i voiti računa a ih se novinari priržavaju. Gje se regulacija i samoregulacija profesije ne nnjeguju i ne poštuju, prevlaavaju rugi stanarti, očita je manja sloboa meija, a novinarima manipuliraju razni centri modi. 4. Ideologija - postenje, a ne objektivnost
Poštenje -
novinar mora kratko, istinito i zanimljivo izvjestiti o dogaĎaju ne smije podupirati ni jedno stajalište, mora dogaĎaj prikazati što dosljednije temelj vjerodostojnosti novinarova izvještaja poštenje znači da ćete svakome tko je spomenut dati da odgovori i iznese svoje stajalište to znači da ćete učiniti sve kako ne biste bili pod utjecajem svojih predrasuda i preduvjerenja dok izvještavate i ureĎujete uključuje i strogo izbjegavanje svake kor isti, pogotovo materijalne pokušati doći do svakog mogućeg gledišta na dogaĎaj o kojem se izvještava znači da svakome tko je spomenut ili napadnut u izvještaju omogućimo odgovor i iznese svoje stajalište mora učinit sve da ne bude pod utjecajem svojih predrasuda i preduvjerenja dok izvještava; ne objavljuje se pravo stanje da se nebi stvarala ružna slika editorijal (stranice na kojima su kometari i stajališta) specijalizirane stranice POŠTENJE 2. Temelj vjerodostojnosti: Missouri Group:“ poštenje u izvještavanju znači da ćete
pokušati doći do svakog mogućeg gledišta na dogaĎaj o kojem izvještavate. Rijetko kada je to samo jedno, često su to dva ili više različitih gledišta. Poštenje znači kako ćete svakom tko je spomenut ili napadnut u izvještaju omogućiti da odgovori i iznese svoje stajalište. Poštenje znači, iznad svega, da ćete učiniti sve kako ne biste bili pod utjecajem svojih predrasuda i preduvjerenja dok izvještavate i ureĎujete.„ Novinar mora kratko, istinito i zanimljivo izvijestiti o dogaĎaju. Ali, svaki se dogaĎaj može promotriti s raznih stajališta, s time da se jedno može naglastiti, a drugo zanemariti. Novinar, u načelu, ne smije podupirati nijedno stajalište. Zašto prešućujemo činjenice? Poštenje je temelj vjerodostojnosti novinarova izvještaja. Sindrom „uljepšane stvarnosti“ – prešućivanje činjenica. Gdje se izgubila objektivnost? Početkom 20. Stoljeća objektivnost je bila temelj Novinarstvo je postiglo napredak pod utjecajem novinarskih udruga koje su isticale novo načelo, koje je postalo standard procjene kvalitete novina: poštenje u izvještavanju, temeljeno na činjenicama, a stajališta i mišljenja zadržanu se na specijaliziranim stranicama, editorials. 5. Bennet – nova objektivnost Je li moguće da novinar, osoba
vrlo izraženih svjetonazora i stajališta, koja stalno istupa u javnosti, izbjegne subjektivnost? Može li novinar koji izvještava o napadima na rodni grad zadržati objektivnost, npr? Kriteriji objektivnosti teško se mogu primijeniti i zato jer je teško utvrditi što se zbilja dogodila. Moderno je novinarstvo prihvatilo pojam poštenja (fairness), umjesto objektivnosti (objectivity).
Bennet: o poštenju: „Čini se da je poštenje primjereniji cilj izvještavanja s obzirom na
zapreke koje stoje pred objektivnošću: vrijednosti sadržane u političkim dogaĎajima, varke proizvoĎača vijesti, poteškoću postizanja posve neutralna stajališta, nemogućnost prikazivanja svih strana i prikupljanja svih činjenica, te žurba kako bi se ispunili nerazumno kratki rokovi. Zbog tih i drugih poteškoća tisak se optužuje da nije objektivan, bez obzira na to koliko se trudi izlagati „činjenice“. I stoga se čini da je „poštenje“ cilj koji je razumniji i koji je lakše obraniti: izvjestitelji se trude prikupiti što više informacija i „objema stranam daju jednako vremena da ih komentiraju i interpretiraju.“ Bennet uzima pojam postenja umjesto pojma objektivnosti jer smatra kako je potpunu
objektivnost nemogude osedi, a po poštenjem se smatra to a bi novinar trebao pronadi što više informacija te svim stranama upletenim u oređeni ogađaj ati jenako vremena a iznesu svoje stajalište. 6. Imperativ novinarstva – istina Istina nema alternative. Istinitost vijesti je temeljna kategorija. O njoj se ne raspravlja. Vijest je
ili istinita ili nije vijest. Vijest se temelji na točnim podacima i ona predstavlja istinu. Neistina, laž, poluistina: sve je to dio manipulaicj medijima i javnosti. Istinitost zajamčena dokumentarnošću: Bennet: „istinitost i činjeničnost novinske vijesti jamči se korištenjem dokumentarnog izvještavanja“ Dokumentarno izvještavanje: novinar se drži samo činjenica koje je osobno vidio ili dobio iz povjerljivih izvora, temeljenih na materijalnim činjenicama. Time novinar ne upada u zamke interpretacije ili nagaĎanja, nego se drži onoga što je nedvojbeno provjerio. Najbolja obrana protiv tužbi Missouri Group: postoje tri tradicionalno najbolje zaštite od tužbi: istina, čast i pošteno kometiranje te kritika. Istina je jedno, a dokazati istinu na sudu drugo. Novinar ne bi smio objaviti ništa što se ne može dokazati na sudu. (M.Group) Istina ili osvjetljivanje stvarnosti
Istina nije jednoznačna i teško ju je odrediti. (verzije dogaĎaja mogu biti različite, npr). Prenijeti dogaĎaj upravo onako kako se dogodio vrlo je teško i gotovo nemoguće. Novinar interpretira na najbolji mogući način ono što se dogodilo. Pokušava činjenicama pojasniti dogaĎaj. Derrida: heliologična metafora: opisuje novinara kao ljudsku verziju heliografa, naprave koja je preteča fotoaparata i koja bilježi svjetlost. Novinar osvjetljava zbivanja kako bi ih čitatelji bolje vidjeli. Nisu više važne činjenice nego ono što novinar iznosi u javnost, njegova distancirana vizija reda.
Neistine, laži i manipulacije
Ništa nije lakše nego objaviti poluistinu ili nepotpunu istinu. Spas: dokumentarno izvještavanje. Ne piši ono što nisi vidio, provjerio ili doznao iz povjerljivih izvora. Internet, novi sveprisutni me dij, koji je postao čest izvor vijesti za druge medije nije vjerodostojan. Provjera informacija je bit cijele priče. 7. Uloga medija
Masovna komunikacija nije moguća bez masovnih medija. Black i Bryant: „Prvo mi oblikujemo alate, da bi potom ti alati oblikovali nas.“ Black i Bryant : Tri vrste medija Masovni mediji – novine, časopisi, radio, film i televizija
Osobni mediji – temeljeni na tehnologiji koja stvara i prenosi poruke, korisnik upravlja njima – kompjuteri, cd-playeri, kamere, kalkulatori Telekomunikacijski mediji – telefoni, kompjuteri spojeni na modem
Masovna komunikacija se ne ostvaruje samo masovnim medijima, nego i pomoću osobnih, a naročito telekomunikacijskih medija.
8. Karakteristike pravog(postenog) novinarstva - sto je uravnotezenost,tocnost?
TOČNOST :Vijest mora biti točna. Točnost je najvažnije obilježje svake vijesti. Svaka pojeinost mora biti točna. Svako ime mora biti točno napisano, svaki citat onakav kako je izređen, svi brojevi koji se spominju moraju imati točan zbroj na kraju teksta. I to još nije ovoljno! Novinska vijest je: točna. Sve infromacije su provjerene prije nego se koriste. Pulitzer: „Točnost, točnost, točnost!“ Spencer: „Vijest se može efinirati kao bilo koja točna činjenica ili ieja koja de zanimati vedi broj čitatelja; a o vije vijesi koje zanimaju vedi broj čitatelja, bolja je ona točna. “ Kunzcik: pravila za točno opisivanje zbilje: • sve iznesene činjenice moraju biti točne • nesigurni poaci moraju ostati viljivi • u točnost se ubrajaju i potpunost i uravnoteženost • autor ne smije iznositi svoje mišljenje • izbjegavati floskule (mogudne nenamjerno mišljenje) • ako je izražaanje mišljenje premet izvještavanja, to treba označiti. • Bez ukrasnih, naopunjujudih činjeca (neopravane tene ncije) Svaka netočnost, uključujudi tiskarske pogreške umanjuje vjeroostojnost novinara i meija. Netočnost može pojeincima nanijeti neugonosti, izazvati posmijeh, ali može imati ugoročnije i teže posljeice. Najbolje je priznati pogrešku i ispričati se. Neznanje je često uzrok netočnosti koje se objavljuje. No, zbrka nastaje i zato jer su poaci slabo poznati ili se i stručnjaci razilaze u njihovoj procjeni. URAVNOTEŽENOST: Uravnoteženo izvještavati znači prikazati strane koje su upletene u ogađaj o kojem pišemo. Novinski običaji nalažu izvjestitelju provjeravanje svih, pa i naizgle nevažnih poataka. Druga strana ima pravo na sovju verziju. Novinar nije načovjek koji olučuje tko je kriv, a tko nije. Novinar mora preočiti ogađaj tako a sve strane imaju mogudnost redi što se ogoilo i zašto se ogoilo. Svaka neuravnoteženost izaziva brojne posljeice, pitanje i vojbe. Neuravnoteženost je naročito uočljiva u preizbornom izvještavanju.
Mencher: Novinarstvo potpune ravnoteže može se pretvoriti u svoju suprotnost. Ravnoteža je moralna obaveza i ne može se mjeriti štopericom ili metrom. Novinarstvo traži negativnosti kako bi ih razotkrilo, ali također mora voiti računa o realitetu života. Ravnoteža se postiže, prema Pilkingtonu, kaa uređi vačka politika posveduje punu pozornost najširim mogudim temama i osobama, bez obzira na njihovu važnost. Zahtjev za uravnoteženim izvještavanjem može imati i neželjene posljeice, koje mogu biti vrlo loše za novinare. To se najbolje uočava ukriznim situacijama, poput rata. Ravnoteža je teško ostižan ieal u uređivačkoj politici meija. Urenik ne može zaovoljiti svačije interse, njegova je zaada uravnotežiti uređivačku politiku. On je zajenički nazivnik čitateljevih želja i potreba. 9. La Roche – praktično novinarstva La Roche, 7 pravila za točno opisivanje zbilje:
1.Sve iznesene činjenice moraju biti točne, 2.Nesigurni podaci moraju ostati vidljiv
3.U točnost se ubrajaju i potpunost i uravnoteženost 4.Autor nesmije iznosit svoje mišljenje, 5.Izbjegavati floskule
6.Ako je izražavanje mišljenja premet izvještavanja, to treba označit 7.Bez ukrasnih, naopunjujudih činjenica
10. Sukob vazan u novinarstvu
Meijima je sukob mnogo zanimljivija tema nego skla i slaganje, ljepota uravnoteženog uspjeha ili iiličan život. Novine koje izvještavaju o obrim i lijepim ogađajima, uspjesima ili uspješnim ljuima koji žive mirnim životom sklanim obiteljima i bez stresova, nisu novine koje bi se dobro prodavale. Niti je to uloga medija.
Novinarstvo traži negativnosti kako bi ih razotkrilo, ali također mora voiti računa o realitetu života. Nije sve samo crno i negativno. Publika ima pravo znazi ono loše, ali ne smije im se niti uskratii ono dobro. 11. Što je nepristranost
NEPRISTRANOST: Novinar se u izvještavanju ne svrstava ni
na koju stranu. Izvještaj treba prikazati dogaĎaj onako kako se dogodio, bez obzira na osobne sklonosti novinara, koji, dakako, svoja stajališta može objaviti u komentaru, ali nikako u vijesti. U izvještavanju novinar ne pokazuje pristranost/naklonost/sklonost prema nekoj od strana upletenih u dogaĎaj. Shvaćanje nepristranosti često se brka s naklonosti, a nerijetko i s poštenjem. Beaupre: Poštenje uključuje nepristranost u svakom pogledu. Bennett: uloga profesionalnog novinara je uloga „politički neutralnog protivnika“. Novinar ne navija ni za koga, nego iz tog zamišljenog položaja „protivnika“ i kritičara traži slabosti svih političara.
12. Tko su novinari informanti
To su informanti, ne novinari smatra Kunczik. Novinari su uvijek bliski političarima. Oni su insieri, prisustvuju brojnim ogađajima, u sreištu su zbivanja, znaju što se ogađa iza kulisa, s političarima su često u neformalnim onosima, opuštaju se nakon napornih konferencija, čuju tračeve, prisustvuju svađama. Davanje informacije samo nekim novinarima tek je jean način zaržavanja informacija, tvri Kunczik. A to više nije novinarstvo, nego manipuliranje javnosti i meijima. Novinari su, akle, ljui koji imaju svoja shvadanja, uvjerenja i sklonosti, ali ih ne bi smjeli pokazati.
„Objektivnost“ se ne postiže samo citiranjem, nego također i pozivanjem onih koji su za, ali i onih koji su protiv, čime se obiva nepristrana slika ogađaja. Težnja a se informacije prikažu neutralno može značiti i oricanje o ubljeg načina izvještavanja. 13. Komunikator Komunikator: skupina ljui koja recipijentu prosljeđuje informacije, mišljenja, zabavne saržaje,
promižbene i ruge poruke. Pojam se zapravo odnosi na sve osobe koje sudjeluju u komuniciranju poruke, ne samo novinare.
• HUB: komunikator nije samo novinar nego složena, specijalizirana i kompetitivna organizacija ; to je konglomerat ili skupina pojeinaca o kojih svaki ima specifičnu zaadu. Samo složena, specijalizirana i kompetitivna organizacija može biti komunikator. Olika komunikatora: kompetitivnost, veličina i složenost, inustrijaliziranost, specijalizacija i reprezentacija pojeinih oblika komuniciranja. 13. Uloga komunikatora
Kunczikova efinicija kaže a su komunikatori sve osobe koje jeluju u organizaciji koja prouzvoi masmedijske saržaje i koje na te saržaje mogu utjecati. Novinari su uži pojam o komunikatora, smatra Kunczik. On ne smatra a se novinari trebaju baviti zabavom, što anašnji meiji opovrgavaju, pa je sve češda kombinacija informiranja i zabave, takozvani infotainment. Odlike komunikatora, prema HUB- u jesu kompetitivnost, veličina i složenost, inustrijaliziranost,
specijalizacija i reprezentacija pojeinih oblika komuniciranja. Pojeinac može imati neka o tih obilježja, ali ne sve ojenom, a neke, poput inust rijaliziranosti, nikada. U svakom masovnom meiju komunikatori su specifični i imaju svoju organizaciju koja ogovara upravo tom mediju.
Novine: istraživači, reporteri, izvjestitelji, urenici i reaktori Radio i televizija imaju tri osnovne skupine komunikatora: velike nacionalne ili internacionalne
postaje (mreže), neovisne proukcijske tvrtke i lokalne postaje. Postoje i u filmskoj inustriji u viu nosača zvuka i slično.
15. Laswell
Lasswell: model linearnog procesa: 1. TKO? (komunikator)
2. KAŽE ŠTO? (poruka) 3. NA KOJEM KANALU? (medij) 4. KOMU? ( publika ) 5. S KOJIM USPJEHOM? (efekti) 16. Što je infotaiment
Kunczik ne samtra a se novinari trebaju baviti zabavom, što anašnji meiji opovrgavaju, pa je sve češda kombinacija informiranja i zabave, takozvani infotainment. 17. Hub 4 stupnja komunikacije 1. Intrapersonalna komunikacija: sami smo sa sobom i vlastitim mislima 2. Interpersonalna komunikacija: s vije, tri ili više osoba. Što smo emotivno i fizički povezaniji s
osobom, komunikacija je dublja; no je li i djelotvornija? 3. Skupna komunikacija: poslovni sastanak, koncert, seminar, radionica – neki su aktivniji, drugi malo
manje 4. Masovna komunikacija: pojavljuje se komunikator koji masovne medije koristi da bi komunicirao s
vrlo brojnom publikom 18. Hub model kao koncentricni krugovi HUB: model masovnog komuniciranja: Kamen koji bacimo usred bazen. Udarac kamena o vodu
izaziva koncentrične krugove koji se šire o ruba bazena, obiju se i vradaju prema sreištu. Krugovi prenose saržaj. Prvi, sreišnji koncentrični krug prema tom moelu jesu komunikatori, slijee kodirani jezici, gatekkeepers, masovni mediji, regulatori, filtri, publika i na kraju, zadnji krug koji se
obija i vrada prema sreištu jesu efekti. 19. Drustvena uloga masovnih medija
Mod masovnih meija nevojbeno je velika. Masovni meji služe kao sreišnji živčani sustav ruštva, presuan informacijski kanal koji treperi bez stanke i omoguduje neprekinu socijalizaciju – širi informacije, vrijenosti i mišljenja. Vlaajudi i oni kojima vladaju, mislioci, tvorci javnog mnijenja i građanstvo u cjelini i obavještavaju i oblikuju jeni ruge koristedi masovnu komunikaciju. Jantol: …izreka “tko ima meije ima i vlast” činila se posve neupitnom, samorazumljivom. A stajalište prema kojem “ono što nije u mejima nije se ni ogoilo”, meijskoj modi priaje ontološko značenje. Poznata su stajališta kako su meiji 4.vlast – aluzija na paraigmatičnu troiobu vlasti. Neki
su pak meije nazvali 7.silom. Kratak tekst, izgovorena rečenica ili slučajni kaar mogu čovjeku promijeniti život. Mod meija nije isključivo negativna, ona je i vrlo korisna. HUB: meji nisu, sami po sebi, ni spasitelji i uništavatelji ruštva, nego su to oni koji imaju pristup
meijima i vješto znaju koristiti masov ne medije kako bi odredili njihov i pozitivan i negativan oprinos ruštvu. Društvena ogovornost: meiji trebaju služiti i pojeincu i ruštvu, a ako to ne učine, taa ljui imaju
pravo poduzeti mjere protiv njih. Black&Bryant: 4 temeljne funkcije masovnih medija: informacija, zabava, uvjeravanje i transmisija
kulture. Transmisija, prijenos kulture je najraširenija, ali i najmanje razumljiva funkcija masovnih meija. Komunikacija utječe na pojeinca pa sve poruke koje utječu na shvadanje kulture olaze i nesvjesno do primatelja. Siebert, Peterson i Schramm: 4 teorije o tisku – meiji su ili autoritarni ili sloboarski. Četiri teorije,
točnije, četiri sustava su: autoritarni, komunistički, libertijanski sustav
i ruštvena ogovornost. 20.Schram - 3 uloge masovnih medija u tranzicijskim zemljama
Mejii mogu imati iznimno važnu ruštvenu ulogu, npr.pomažudi razvitak zemalja u razvoju. Schramm: tri poručja na kojima meiji mogu pomodu razvitku zemlje i koja su ogovorna za stvaranje prilika koje pogoduju nacionalnom razvoju:
1. Širenje horizonata 2. Usmjeravanje pozornosti 3. Podizanje razine zahtjeva 21. Publika
Novinari pišu za ljue! Blažina: “Piši tako a te tvoja mama razumije!” creo jenostavnog i razumljivog pisanja. Wright: Publika masovnih medija je brojna, heterogena i anonimna
. Brojnost: publika ima i oblilježja mase, sa svim njenim obrim i lošim osobinama. Brojni i različiti pojeinci! Anonimnost: novinar ne zna kome se obrada. Heterogena: publika nije jeinstvena. Komunikator oblikuje poruku prema svojoj publici, zaovoljavajjudi njezino zanimanje, znanje i
sposobnost prihvadanja poruke. Razlikujemo:
a) publika kao konzumenti vijesti – masovne medije konzumiraju kako bi se informirali, zabavili, i sl b) konzumiraju kako bi zaovoljili svoje potrošačke potrebe (gje što kupiti); postaje sve brojnija 22. D Mcquall - 4 vrste publike
McQuail: model fragmentirane publike (na primjeru TV- --a) prema kojem razlikujemo:
1. Unitarni, jeinstveni moel: publika opdenito 2. Pluralistički: ograničena unutarnja iverzifikacijama
3. Moel jezgre i periferije (jeinstvo u raznolikosti): povedanjem broja kanala omoguduje oatne konkurentske alternative izvan glavnog programskog okvira 4. Fragmentirani model: velika fragmentacija i dezint egracija sreišnjeg programa. Gleatelji
konzumiraju brojne kanale bez pravila; povezanost publike sporaična. Konzumiranje meija pripaa jelatnostima koje ispunjavaju mnogo vremena suvremenog čovjeka. Mjerenje broja i sastava medijske publike postalo j e najvažnija pomodna grana meijske inustrije. No, anas su oglašivači olučujudi za financijsku uspješnost meija. Publika je bitna, ali olučuju oglašivači. 23. Utjecaj medija na pojedinca
Utjecaj meija na pojeince može se u najširem smislu efinirati kao bilo koja promjena uzrokovana izravno ili neizravno snimanjem, prikazivanjem ili izvještavanjem o zbivanjima. Vijest objavljena u meijima može izravno utjecati na pojeinca, a kritički jelovati na vlau, ržavne i javne institucije. Ne utječu samo novinske vijesti na pojeince. Konzumirajudi meije, ljui mijenjaju mišljenja, shvadanja, ponašanje…. Berelson: Neke vrste komunikacije nekih tema skredu pažnju nekih tipova ljui koji po nekim raznolik.
Utjecaj meija na pojeince je očit, to nitko ne spori, ali je upitno koliko je brz. Opdepoznate i generalizirane hipoteze o utjecaju meija na pojeince: • Meiji lakše stvaraju nova gleišta, a teže mijenjaju postojeda • Utjecaj meija je vedi među “neoprejeljenima”, naročito tijekom izbora • Utjecaj je biti znatno vedi ako svi ili bar vedina meija prikazuju ogađaj ili pojavu na isti način (konzistentnost)
• Utjecaj meija de biti vedi ako se koncentriraju na io pojave ili ogađaja (intezitet) • Utjecaj meija de biti vedi ako se poruka, stajališta i slike često ponavljaju (frekventnost) Znanost o meijima razvila je motoe kojima utvrđuje utjecaj meija na pojeince. Oređena su tri glavna poručja utjecaja: promjena spoznaja i shvadanja; stajališta i vrenota; promjena ponašanja. Znanstvenici se uglavnom slažu a je utjecaj meija štetan za ruštvene vrenote i stajališta
pojeinaca. Ne mogu se složiti o osegu, brzini i ugotrajnosti tih utjecaja. Ljui se novom načinu razmišljanja ne suprotstavljaju, nego ih prihvadaju, poneka zbog tzv. Banwagon efekta: ljui prihvadaju ono što je istoobno mišljenje vedine. Meiji zaokupljaju vedinu našeg vremena, pa se utjecaj onoga što viimo percipira poput irealne stvarnosti i počinje utjecati na pojeince, počevši o načina oijevanja, govora, gestikulacije o ozbiljnih socijalnih poremedaja. 24. Odnos vlasti i medija
Svaka vlast želi utjecat na meije, pa i kontrolirati ih, što se može ograničiti samo osljenom provebom zakona koji šti te slobodu javnoga govora. Vlaajudi najviše vole, ali ne žele priznatii, uuban položaj autoritarnih sustava, gje je uloga meija jasno oređena i gje jasno oređena i gje služe vlaajudima. Demokracija to ne ponosi. Samo sloboni meiji mogu jamčiti a de se u zemlji emokracija poštovati. Ipak, čak i najemokrtičnije vlae uspješno pronalaze načine a svoju informacije “proguraju” u javnost (strogo povjerljive informacije, npr).
Najviše sloboe ili, bolje rečeno, najmanje ograničenja sloboi meija postavio je Prvi amandman na Ustav SAD---a. Vlast i meiji imaju slojevit i složen onos. Vlast zakonskim rješenjima omoguduje slobono stvaralaštvo meija. Meiji, što su sloboniji, oštrije kritiziraju vlast.
Sprege meija s vlasti ruše vjeroostojnost i ugo im štete. 25. Medijska industrija,funkcije,politicka drustva
Medijska industrija jest djelatnost koja se bavi proizvodnjom i distribucijom masovne komunikacije. Biagi: medijska industrija ima tri temeljne funkcije: biznis (ostvarivanje dobiti), primjena
komunikacijskih tehnologija; i trede, ona je snažna politička, ruštvena i kulturna institucija. Meijski biznis karakterizira i velika konkurencija. Meijska inustrija ne ovisi samo i isključivo o dobiti. Novinari djeluju prema standardima svoje struke i njihova je prvenstvena zaada informiranje, a ne ohoovnost. Veliki razvitak meijske inustrije omogudio je boom informacijskih tehnologija, što je pak sa sobom onijelo i nova shvadanja meija. Svojim brojnim proizvoima, meijska industrija utječe i na ruštvena zbivanja, namede razvitak ruštvenih onosa, stvara nova shvadanja i običaje… Također, suvremena kultura ne bi bila toliko popularna u svakiašnjici. Jean o najsnažnijih trenova u razvitku meijske inustrije jest koncentracija – stvaranje medijskog monopola. Velike korpopraciej su snažan partner velikim multinacionalnim inustrijama i svjetskom bankarskom establishmentu pa se tako stvara nova medijska trojka koja vlada suvremenim svijetom. Korporativno novinarstvo nanijelo je i bro jne štete obrom, kvalitetnom novinarstvu, a pogotovu pluralizmu medija. 26. Odgovornost masovnih medija(cezura,autocenzura)
Cenzura je sprečavanje a se objave informacije, a temelji se na zakonu. Autocenzura je kad novinar
sam, zbog straha ili pritisaka, oluči ne pisati o nekom ogađaju ili objaviti neku informaciju. HUB: kada neka vlada poroglasi komunikatore za opasnost, tada je sloboda medija u opasnosti.
Velika britanija: Zakon o službenoj tajni; SAD: Zakon o pobuni (zloč inom proglašena kritika Vlae) Rat – najčešdi uzrok cenzure: U novije vrijeme se cenzura najviše primjenjivala tijekom rata. Svaka
informacija može imati važnost za neprijatelja, pa se one pokušavaju svesti na najmanju mogudu mjeru. Opscenost – najčešdi razlog cenzure anas: U anašnje vrijeme političari mnogo suptilnije usklađuju
onose s meijima pa se cenzura više ne koristi za političke svrhe, nego uglavnom za zaštitu javnog morala i dobrog ukusa. Rothov test za opscenost: opscenost je kad a prosječnoj osobi koja poštuje suvremene stanare svoje zajenice ponuimo saržaje koji izazivaju požuu. Autocenzura – nejčešdi oblik cenzure
Autocenzura je rak---rana suvremenog novinarstva. Javlja se reovito u meijima koji su po pritiskom ili strogim nazorom, pa novinar ne želi sebo ovesti u opasnost. Ona razara novinartsvo
iznutra, jeluje poput zaraze, ograničava stvaralaštvo i teško se iskorjenjuje. Karakteristična je za autoritarne sustave, ali i u razvijenim i slobodnim medijima, novinari zbog poznavanja ureničkih kriterija pribjegavaju autocenzuri.
27. Etika novinarstva (plagijat)
Etika novinarstva jedna je od najčešćih tema kada se govori o svemu lošem u masovnim medijima. Etika novinarstva posebna je etika koja na temelju općih etičkih načela tumači novinarski poziv. Heath: u troje od četiriju američkih novina postoji etički kodeks. Gotovo svako novinarsko društvo ima etički kodeks koji je za članove obevezujući. Plagijat: je neovlašteno prepisivanje tuđih tekstova. Novinarstvo nema u svim zemljama ista iskustva poštovanja etičkih načela. SAD: najčešdi plagijat. RH:
onos s meijima i svim centrima modi; pladeni oglasi koji izgleaju kao izvještaj.
28. PODJELA VIJESTI: njome temeljito bave
...svi se manje- više slažu s tom podjelom, a Lorenz i Vivian se
1.) Tvrde vijesti (spot news, breaking news, udarne vijesti, prelomne vijesti)
Glava – rečenice temeljene na dogaĎaju i govore najvažnije o njegovom razvoju
Kad se nešto brzo razvija, stalno se ubacuju novi važni elementi, a najsvježiji podatak ide na vrh
citiranje svjedoka i stručnjaka izvještavanje prati razvoj dogaĎaja redovito se pišu u zadnji čas izvještava se u velikoj konkurenciji dogaĎaj se ne prestaje pratiti nakon objavljivanja tvrde vijesti
npr. sve vijesti o gospodarstvu i poduzetništvu
2.) Meke vijesti (features) -
ne izvještavavju o dogaĎaju , nego o tome što bi ljudi htjeli znat
- većina uredništava balansira izmeĎu tvrdih i mekih vijesti jer su obje za publiku važne i zanimljive
29. RAZLIKA IZMEĐU INFORMAC IJE I VIJESTI
Hiebert i Gibbons = Informacija je skup činjenica koji ne mora biti vijest. Vijest je skup činjenica koje su izabrali novinari na temelju svih dostupnih informacija i uobličili ih
30. VRIJEDNOST VIJESTI - mora biti relevantna, korisna i zanimljiva
- kriterij koji primjenjuju novinari kako bi odlučili koja je
vijest najvrednija s novinarskog
stajališta - elementi vrijednosti vijesti:
pravodobnost - vijest se mora objaviti odmah blizina - što je dogaĎaj bliži, to je važniji
važnost
posljedice ljudski interesi - emotivnost npr. dirljive priče sukob
neobičnost
utjecaj publika - novinari moraju shvatiti različitost ljudskih interesa I
potreba
31. KRITERIJI ZA PROCJENU VAŽNOSTI DOGAĐAJA (Harris, Leiter i Johnson)
= sukob, napredak, ljudski interes
katastrofa, posljedice za zajednicu, važnost(ugledne osobe), novost,
32.PISANJE VIJESTI
- vijest se piše kratko, sažeto, brzo
i jednostavnim, jasnim i izravnim jezikom
Kako napisati vijest? - Nezamijenjivo pravilo je pravilo 5W = Who, What, When, Where, Why + How - često se koristi u samom
uvodu
- redoslijed se može mijenjati 33. STRUKTURA VIJESTI
1.) GLAVA (LEAD) - početak ili uvod
novniskog teksta, radijske ili TV emisije
- najvažniji dio, jer - je zamišljena kao mamac koji će privući pozornost te uvući u tijelo priče - pomaže konzumentima da razumiju karakteristike priče
koju
objavljujemo - usmjerava pozosnost publike na temu - pomaže novinaru da odluči kojim će smjerom krenuti i na što će se
usredotočiti - procjenavrijednosti vijesti presudna je za pisanje dobre glave - treba sadržavati najbitnije informacije te biti
zanimljivo napisana, mora biti efektna i sažeta
- Što ne koristiti - citate, zamjenice ti i vi, pitanja - VRSTE GLAVA - prema Mencheru = izravna (usredotočuje se na temu) u atmosferu) - općenito prema svim ostalima:
rezimirajuća (osnovna)
narativna opisna alternativna
sumirajuća
glava s okusom anegdotalna
2.) TIJELO
3.) ZAKLJUČNI ODLOMAK - samo ponekad, ako je potreban
i odgoĎena (uvodi
34. NAČIN ORGANIZIRANJA NOVINARSKOG PRILOGA
1.) OBRNUTA PIRAMIDA - najbolji, najsigurniji, najtemeljitiji način
novinarskog
izražavanja i izvještavanja - najvažniji elementi su u prvom
odlomku, glavi, a druge
informacije o dogaĎaju, svrstane prema važnosti objavljujemo u tijelu sadržaja tj. u sljedećim odlomcima - Missouri Group - obrnuta piramida omogućuje efikasno kraćanje, a
čitateljima prestanak
čitanja MANA - čitatelj lako odustane 2.) ALTERNATIVE OBRNUTOJ PIRAMIDI - fokusirana struktura, kronološko kazivanje, pješčani sat i e sej
35. FOTONOVINARSTVO
- fotografija i film - specifičan izražajni oblik
novinarstva
- prije nije bilo fotografija u tisku (zbog tehnologije, kasnije se mislilo da su novine s fotografijom neozbiljne) - FOTOGRAFIJA DANAS - iznimno veliko značenje jer daje cjelovitost izvješću, s tekstom upotpunjuje
prikaz zbivanja u novinama, a idto čine audio i video uapisi na TV -u - istinito, točno, pošteno, nepristrano i
uravnoteženo obavještava
- vijest bez slike nije uvjerljiva - važno je gdje u novinama i gdje na stranici će slika biti -INFOGRAFIKA - novi žanr u novinama, temeljen na
objavljena
kombinaciji teksta i slike, postao
iznimno značajan - FOTOREPORTERI I SNIMATELJI - jesu i moraju biti novinari i zato svakom snimanju
pristupaju kao novinari i služe se temeljnim načelima novinarske struke. Znači, oni su novinari koji se služe fotografijom/videom/filmom kao izražajnim sredstvom - podjela: specijalizirani i all round
- mora brzo, kvalitetno i zanimljivo
prikazati sadržaj
- treba imati dobar kut snimanja, treba snimati pokret, a ne poziranje, ne gledati ravno u kameru
36. KOMUNIKOLOŠKA VRIJEDNOST SLIKE
- područje semiontike - Fiske i Hartley - postoje dvije paradigme kojima imenujemo dva različita koda: analogni (postoji u neprekinutoj skali) i digitalni (jedinice su jasno razdvojene) - Fotografija - analognom kadu stavljini su digitalni znakovi i
čitaju se digitalno
- kod novinske fotografije paradigme nisu toliko jasno izražene kao u
verbalnoj
sintagmi. Fotografije djeluju metonimično, a ne metoforično i neskreće pozornost na kreativnost ugraĎenu u njezinu konstrukciju. Sve djeluje prirodnije.
37.KOMUNIKOLOŠKI VS. NOVINARSKI PRISTUP
Novinari - pazi kako će napraviti novine i kako će ih prodati; masovni su mediji masovna roba; selekcija tisuću vijesti zbiva se naslobodnom tržištu, a unaprijed stvoreni stereotipi dio su te selekcije Komunikolozi - žele stvoriti dvosmjerni komunikacijski kanal u kojem je čitatelj aktivan, a ne
samo pasivan primatelj poruka kaje šalje šačica profesionalnih pošiljatelja iz masovnih medija
39. KORIŠTENJE STEREOTIPA
- novinska fotografija često robuje
stereotipima
- novine koje imaju više regionalnih izdanja mijenju stereotipima - postoje čak i standardni kutovi snimanja - a, bilo bi dobro nekada i unijeti malo svježine...
sliku od izdanja do izdanja , ovisno o
40. DEFINIRANJE DOBRE NOVINARSKE FOTOGRAFIJE
Hillwig - novinska se fotografija može definirati samo kao višeslojni
proces koji ne uključuje samo rad fotoreportera, nego i rad urednika, grafičkih urednika, dizajnera i grafičara - Definira 6
osnovnih stupnjeva fotožurnalizma
IDEJA - dobra fotografija počinje dobrom idejom koju su uobličili ljudi koji su dobro
proučili vizualne komunikacije i koji imaju smisao za fotografiju
RADNI ZADATAK - u redakciji mora postojati urednik fotografije (guru vizualne komunikacije) koji organizira rad fotoreportera, daje im radne zadatke i zna njihove sposobnosti SNIMANJE FOTOGRAFIJE - osnovna, najvažnija faza koja zahtjeva profesionalnog fotoreportera SELEKCIJA (IZBOR) - izabrana fotografija mora sadržavati sve elemente bitne za
dogaĎaj - važan je selektor
GRAFIČKO OBLIKOVANJE - novine koje su grafički dobro oblikovane usklaĎuju tekst, fotograsiju, ureĎivanje i grafičko obli kovanje PROIZVODNJA - važno da se u tiskari fotografija ne uništi
Očito da je za to sve potreban timski rad
41. OSNOVNE PREMISE NA KOJIMA SE TEMELJI McDougallov PRISTUP NOVINSKOJ FOTOGRAFIJI
1.) Svatko „čita“ svoju poruku - fotografija nije univerzalni jezik, a pojedinci je interpretiraju veoma osobno s obzirom na svoje kulturno naslijeĎe i okolinu. Dakle, fotografija ne prenosi svakome istu poruku 2.) Istinitost je osnovni preduvjet je ni poboljšati ni pogoršati. 3.) I urednici su ljudi iskustva, znanja...
fotografija mora dosljedno odražavati stvarnost i ne smije
urednik odabire fotografiju na temelju ureĎivačke politike, osobnog
4.) Čast tehnologiji, ali prednost poruci - tehnologija ubrzava proces izrade fotografije, ali razumijevanje i primjena vizualnih komunikoloških načela nezamijenjiva je u prijenosu poruke
5.) Ništa bez riječi, ipak - fotografija gotovo uvijek treba potporu u riječima koji će potvrditi, objasniti i osnažiti poruku 6.) Prvoj slici prava veličina - fotografiju treba objaviti u veličini i obliku koje će izazvati i zadržati pozornost čitatelja 7.) Grafičko oblikovanje u funkciji sadržaja - dizajn i grafičko oblikovanje mora cjelovito prikazati tekst i sliku kako bi bili razumljivi
42.TRI PRAKTIČNA TESTA ZA McDougallu
OCJENJIVANJE KVALITET E FOTOGRAFIJE PO
1.) PORUKA - Ima li fotografija jasnu poruku; susrećemo li na fotografiji etičke standarde
odgovornog novinarstva; ugrožava li fotografija osobnost snimljenih osoba ili ih optužuje? 2.) ESTETIKA - je li kompozicija fotografije dobra i pobuĎuje li estetski dojam; promiče li kompozicija poruku? 3.) TEHNIKA - utječu li kamera i tamna komora na poruku f otografije, je li dovoljno kvalitetna za tiskanje?