UVOD U JUDAIZAM SKRIPTA
2
KNJIŽEVNOST BIBLIJSKOG DOBA USMENA TORA – petoknjižje – prvi i najvažniji pisani izvor židovske literature – sva kasnija literatura oslanja se na pisanu toru (sve proročke knjige i spisi, te usmena tora) – ona ima najvišu svetost u hijerarhiji svetih spisa (slijede ju proročke knji knjige ge,, pa spis spisii → zbirk birke e mudr mudrih ih rije riječi či pror prorok oka, a, kral kralje jeva va i vast vasta a židovskog naroda, te je svjedočanstvo za židovsku povijest od foshinog doba i ulaska u Izrael do doba drugog Hrama Mesora – tradicija koja se s oca na sina prenosila o svemu vezanom za knjigu Tore (rukom ispisan kožnati svitak namotan na dva držača – sefer → knjiga; neki drugi sreli felustari – knjiga o Ester, namataju se na samo jedan držač – megiba → svitak – mesora dolazi od Mojsija, nakon njega počeli su soferi svakog novog naraštaja prepisivati Tore iz njegovog vremena, stvarajući nove knjige Ketiv – – – –
– –
pismo Tore piše se crnom tintom na pergameni od kože čiste životinje asirsko pismo, hebrejski jezik Mojsije je napisao Toru bez interpukcijskih znakova i bez znakova za pravilno čitanje Mesora gedola → velika predaja u nj njima su su ra rabini na napisali ko koliki je Mesora hetana → ma mala predaja broj riječi u tori, koliki se razmak mora mora osta ostavit vitii izme između đu rije riječi či i odlomaka
Paraše – tjedni odsječci – čitaju se na Šabat (tu podjelu su odredili rabini) Pet hamaša – pet knjiga knjiga petokn petoknjiž jižja ja (Post (Postana anak, k, Izlaza Izlazak, k, Levits Levitski ki zakoni zakonik, k, Broje Brojevi, vi, Ponovljeni zakon) – mnoge paraše u Tori nisu napisane kronološkim redoslijedom nego kako ih je Bog ispričao Mojsiju
3
USMENA TORA sva hala halaha ha koja oja nije nije izne iznese sena na u pisa pisano nojj tori tori,, tj. tj. Mišn Mišna, a, Posef osefta ta,, – sva Talm Talmudi udima, ma, židovs židovski ki svjeto svjetonaz nazor, or, to je i objašn objašnjen jenje je pisan pisane e tore tore i potvrda njene istinitosti – usmena Tora prvi put je zapisana 1500 godina nakon dobivanja Mišna Tanah – – – – –
Biblija Kratica (tora, neviim (proroci), keturim (spisi) Ukupno 24 svete knjige – halahčka pravna literatura, proročka, proza i poezija, rasprava od davanja Tore do razdoblja Zilrama Podjela na poglavlja je kršćanska Za vrij vrijem eme e II.H II.Hra rama ma,, nak nakon Ezre Ezre i Ne Nehe hemi mije je,, nast nastala ala je gole golema ma literatura koja nema obvezujući vjerski značaj – iz nje se može mnogo naučiti o životu Židova, tumačenju Tore, filozofiji i povijesti
Papirusi – o životu životu Židova Židova u Eteph Etephant antini ini (5.st. (5.st.pr pr.Kr .Kr.), .), na ara arames mesjk jkom, om, dosta dosta pravnog materijala iz židovskog prava Prijevodi Sedamdesetorice – grčki prijevod Tore – latinski naziv Septuaginta – napisali ga 72 rabina po nalogu kralja Ptolomeja, – prev prevod odili ili neov neovis isno no jeda jedan n o drug drugom ome, e, prij prijev evod odii se podu poduda daral ralii do posljednjeg slova – oko 222. Pr. Kr. Spisi Filona Aleksandrijskog Aleksandrijskog – židovski filozof – knjige o tumačenju Tore – pravna knjiga «O zasebnim zakonima» Apokrifi – «skrivene» ili «odložene» knjige – nisu uvršteni u svete spise – većina napisana u doba II. Hrama – sadrže povijest, mudrost, norme, pjesme i pripovijesti – knjige Jubileja, Sira, Tobija, knjiga o Makabejcima, Aristijadovo pismo, Oporuka iz plemena usmena Tora nije zapisana, jer ako je nešto veliko napisano, notko to neće čitati, knjige se mogu uništiti…
KNJIŽEVNOST IZ DOBA MIŠNE
4
MIDRAŠ Tanaha (Biblije) i vrsta vjerske književnosti – metoda proučavanja Tanaha Tanaha – «midraš» = istraživati, to je traganje za značenjem teksta Tanaha NAČINI PROUČAVANJA TORE 1. Pešat – značenje – učenje na razini doslovnog značenja 2. Remez – znak – tekst alegorijski ukazuje na dodatno značenje 3. Deraš – tumačenje – istraživanje dubljeg značenja 4. Sod – tajna – najdublja razina tumačenja VRSTE MIDRAŠA 1. Halahički midraši – naglasak na pravnom gledištu biblijskog teksta, njegovim značenjima i pouci, iz doba Tanaita (60.-200.), hebrejski jezik 2. agadički poučavaju Toru, etiku, etiku, način ponašanja ponašanja prema prema agadički midraši midraši – poučavaju Božjem primjeru, napisani između 5. i 12. stoljeća, na hebrejskom i aramejskom ZOHAR – temeljna knjiga Kabale, odnosno židovske mistike, nauka o tajnama – on je Tora za kabaliste – ideja: svaka riječ i tema u Tori ima sjajnije značenje i smisao od onog koji se pojavljuje u prvome redu – autor: rabi Šimun bar Johaj – populariziran u Španjolskoj – tiskan od 1558. do 1560. – Sadrži mistična tumačenja i objašnjenja rečenica i odsječaka Tore PRIJEVODI TORE NA ARAMEJSKI – u doba II. Hrama koje počinje oko 350. godine pr. Kr. govorio se (u Izraelu) aramejski, a ne hebrejski, pa su rabini poduprijeli prijevod na govorni jezik – prijevodi nastali tijekom I. stoljeća – Tar Targu gum m Onkelo Onkeloss → Onkelo Onkelosov sov prijev prijevod; od; doslov doslovni ni prijev prijevod od Tore ore na aramejski – Tar Targu gum m Jona Jonatan tan Ben Ben Uzie Uziell → prije prijevo vod d Jona Jonata tana nam m sina sina Uzie Uzielo lovo vog; g; egzege egzegetsk tskii prijev prijevod od na ara aramej mejski ski,, namjer namjera a je bila bila unijet unijetii tradic tradiciju iju tumačenja Tore kako bi se istaknula veza poznatih halaha i agada s odgovarajućim mjestima iz Tore MIŠNA – naziv osnovne židovske literature u usmenoj Tori – mišnajski rabini = tanaiti = onaj koji uči i ponavlja da ne bi zaboravio (cijela usmena Tora prenosila se samo usmeno te su je morali pamtiti i na glas ponavljati) – najveći i najvažniji izvor Halahe, židovskog prava – najranije doba Mišne → doba parova (2. st. Pr. Kr.)
5
posljednji član Velikog Sabora Šimon Hacadile → prvi rabin iz doba Mišne, u svakom naraštaju 2 tanaita na čelu naroda kasno doba doba Mišne Mišne (60-ak (60-ak godina godina prije prije rušenj rušenja a II. II. Hrama, Hrama, traje traje oko oko – kasno 200.njak godina) –
RAZLIKE IZMEĐU MIDRAŠA I MIŠNE 1. halahe halahe (propisi) (propisi) u Mišni Mišni su samostaln samostalne e (ne odnose odnose na neku neku rečenicu rečenicu u Tori), razvijene su pomoću 13 načela dedukcije kojima se uči iz Tore 2. Mišn Mišna a je uređ uređen ena a prem prema a širi širim m i užim užim tema temama ma,, a Midr Midraš aš slij slijed edii cije cijeli li tekst Tore 3. u Tori se svaka tema pojavlj pojavljuje uje na više više mjesta mjesta:: Midraš Midraš slijedi slijedi Toru Toru ne unoseći red, a Mišna unosi red – podjela na teme i podteme UREĐIVANJE I ZAPISIVANJE MIŠNE – nastajanje nastajanje Mišne bio je postupak postupak unošenja, unošenja, sakupljanja sakupljanja i sre sređivan đivanja ja zbiraka mišna koje su se usmeno prenosile od doba II. Hrama – rabi Akiva ju je zapisao zbog straha od zaboravljanja – rabi Jehuda Havasi podijelio je Mišn na 6 dijelova ili redova (o sjemenju, blagdanu, žetvama, stetaima, o svetim stvarima, obrednoj čistoći) – svaki je podijeljen na traktate (63) pa na odlomke – mišne BERAJTA I TOSEFTA – Berajta → neuvrštene mišne; zbirka tanaitskih halaha i agada koje Rabi nije uvrstio u Mišnu, uredili ih amaraji, Rabijevi učenici – Tose Tosefta fta → dopun dopuna; a; glavna glavna zbirka zbirka berajt berajta, a, uređe uređena na parale paralelno lno sa 6 dijelova dijelova Mišne; Mišne; gotovo gotovo za svaku svaku masehtu masehtu postoji postoji tosefta, tosefta, uglavnom uglavnom sadrže izreke Rabijevih prethodnika; objašnjava i tumači halahe u Mišni, proširuje ih i dodaje im nove pojedinosti, pisana hebrejskim
KNJIŽEVNOST TALMUDSKOG DOBA
TALMUD – složeno i opsežno književno djelo koje komentira i pojašnjava Mišnu – sadrži Mišnu i Gemaru u jednoj knjizi – vremenski obuhvaća doba od redakcije Mišne do redakcije Gemare – Amor Amorej ejac ac = rabi rabin n talm talmud udsk skog og doba doba = komen omenta tato tott (zad (zadać aća a mu je tumačenje Mišne) – Gemara = aramejski naziv za tekst koji su napisali Amorejci, učenje – Postoje 2 talmuda → Jeruzalemski i Babilonski STRUKTURA TALMUDA – trebao se prenositi usmeno i zato nema uvoda, definicija, kazala…već izravno ulazi u pitanja i odgovore, uspostavljanje teorija i obrazloženja, protuargumente protuargumente u odbacivanje – Talmud prati Mišnu (svaka Mišna ima svoju gemaru = talmud, tekst koji se odnosi na tu mišnu)
6
JERUZALEMSKI TALMUD – uređen u Izraelu – rabi Johanan, 4128. (268. pr.Kr.) – zapravo uređen u Tiberijasu, ime dobio zbog redakcije u Izraelu – nastajao postupno, na više mjesta – uređivanje jeruzalemskog talmuda je manje kvalitetno od uređivanja babilonskog talmuda zbog teških okolnosti židovskog stanovništva u 5. stoljeću u Izraelu BABILONSKI TALMUD – najvažnije talmudsko djelo – obvezujući prema halahi opsegom veći i tematski sveobuhvatniji sveobuhvatniji od jeruzalemskog jeruzalemskog – mlađi je, opsegom – uređivan je sloj po sloj sve do velike uredbe u Babilonu – rav Aši i Ravina 500. godine RAZLIKE 1. rasprave rasprave i dijalozi dijalozi u babilonsk babilonskom om talmudu talmudu su su dulji dulji 2. aram aramej ejsk skii iz babi babilo lons nsk kog talm talmud uda a razl razlik ikuj uje e se od aram aramej ejsk skog og u jeruzalemskom talmudu 3. razlike razlike u halahičkim halahičkim mišljenjima mišljenjima (ako (ako postoji postoji razlika između između babilonsk babilonskog og i jeruzalemskog talmuda halahe, halaha je prema babilonskom) → zbog lošije kvalitete jeruzalemskog talmuda i zato što jeruzalemski talmud iznosi trećinu materijala babilonskog talmuda
MICVE – BOŽJE NAREDBE ŽIDOVIMA MICVA – pravna norma u sustavu židovskog prava – micve iz Tore = mideorajta; micve od rabina = Miderabanam – u Tori ima 613 micvi, zapovijedi (u 5 Mojsijevih knjiga) 1. 248 zapovijedi, prema tradiciji, broju dijelova ljudskog tijela, aktivne zapovijedi 2. 365 zabrana, prema broju dana u godini, pasivne zapovijedi HUKM – micve čiji se razlog ne može pronaći u Tori i ne može ga se racionalno shvatiti (zapovijed o crvenoj hrani) MIŠPATIM – micve čiji razlog možemo naći u Tori (Šabat) i zapovijedi kojima ne nalazimo razlog u Tori, ali su očigledni (umorstvo, krađa)
7
RABINSKE MICVE – zapisane u Mišni i Talmudu – njihova snaga proizlazi iz zakonodavne ovlasti rabina koja proizlazi iz Tore: 1. Gezerot – prop propis isii koje oje su rabi rabini ni doni donije jeli li tije tijeko kom m nara narašt štaj aja a radi radi udaljavana čovjeka od grijeha u odnosu s Bogom 2. Takanot – uređuju odnose među ljudima 3. neke neke micve micve su rabini rabini propis propisali ali po svom mišljen mišljenju ju (paljenj (paljenje e svijeć svijeća a na Hanuku) 4. micve koje koje imaju imaju za cilj cilj osnaživa osnaživanje nje židovsk židovskog og prava prava – – –
– 1.
2. 3.
prvi čovjek dobio jednu micvu – ne jesti s drva spoznaje nakon grijeha dobio je 6 micvi – a noa 1650. još jednu → čovjeku dopušteno jesti meso ukup ukupn no «Seda edam Micv Micva a Noin oinim sinov inovim ima» a» → dane su cije cijelo lom m čovječanstvu, a 613 Micva je dano židovskom narodu židovstvo dopušta ali nadzire sljedeće nagone: za jelom – prije nego prinese hranu ustima, čovjek se mora upitati: «Je li jelo košer?», košer?», «Je li inače inače dopušteno dopušteno jelo tog časa dopušteno? dopušteno?», », «Je li post?», «Koliko je sati prošlo od zadnjeg mliječnog ili mesnog obroka?», zatražiti blagoslov spolni nagon – zabrana prije vjenčanja vjenčanj a nagon za posjedovanjem- vlasništvo je ograničeno; dio prihoda s polja izravn izravno o pripad pripada a sir siroma omašni šnima, ma, na otpus otpusnu nu godinu godinu zemlja zemlja se jednu jednu godinu odmara, svake 50. godine prelazi zemlja u prvotno vlasništvo
ŽIDOVSKI KALENDAR ODREĐIVANJE DANA, MJESECA I GODINE za laska do zalaska – dan: određen suncem → od zalaska su ncem → krug oko Zemlje 365 dana – godina : određena suncem vol ada (noć u kojoj se prvi – mjesec: određen Mjesecom → od volada do volada put u mjesecu vidi mjesec koji se rodio – sliči uskom srpu NASTANAK ŽIDOVSKOG KALENDARA – važni i Sunce i Mjesec – kalendar nastao 2448. godine, izlaskom židovskog naroda iz Egipta, primanjem dragocjenog dara od Boga: «drevnoga Božjeg sata» → nisan = početak mjeseci; tako su kalendarski mjeseci dobili važno značenje, a ovisni su o Mjesecu – Tora je naredila: Pesah mora pasti u proljeće (židovski blagdani su veza vezani ni za godi godišn šnja ja doba doba zbog zbog simb simbol olik ike, e, prom promje jena na u prir prirod odii i poljodjelstva Ove dvij dvije e zapo zapovi vije jedi di nije nije bilo bilo lak lako ispu ispuni niti ti budu budući ći da je izme između đu – Ove Sunčevog i Mjesečevog kalendara 11 dana razlike → rješenje: Mojsije na
8
– – –
– –
–
Sinaju dobio Halahu (propis) koja se prenosila s naraštaja na naraštaj = dodavanje jednog mjeseca (Ibur Hahadeš)1 Obična godina = šana pešuta Prijestupna godina = šana rotrudna Hilel Drugi = zadnji predsjednik Sanhedrina, stvorio ciklus od 19 godina (12 običnih i 7 prijestupnih); dodatni mjesec (adar) uvijek je posljednji mjesec te prijestupne godine prije nisana Hilel Drugi je i tvorac trajno zapisanog židovskog kalendara (385./389.) Prije njega svaki mjesec se određivao na temelju iskaza svjedoka koji su vidjeli mladi mjesec i došli posvjedočiti u Bet Din (Vrhovni sud povezan s Hramom) u jeruzalemu, a Bet din bi proglasio novi mjesec U Tori je prvi mjesec Nisam, a po izlasku Tišre
NAZIVI MJESECA redu stvara stvaranja nja svijet svijeta: a: tišre tišre,, hešvan hešvan,, kislev kislev,, tevet, tevet, ševat, ševat, adar, adar, – po redu nisan, ijar, sivan, tamuz, av i elul → nazive im dali Židovi prognanici u Babilonu, nakon rušenja prvog Hrama – danas se koristi kronološki – u Tori se mjeseci nazivaju Prvi, Drugi… – dva su redoslijeda mjeseci: Egip ta – Židovi izašli iz ašli u Nisanu, on o n je 1. mjesec – Tora Tora (broji 1. od izlaska iz Egipta mjesece) 2. od stvaranja svijeta – u mjesecu Tišreu Tišreu stvoren čovjek, on je 1. mjesec → to je današnji, kronološki red TRAJANJE MJESECI – 29 dana, 12 sati, 44 minute, 33 sekunde – prvi dan mjeseca = Roš Hodeš → počinje krajem prethodnog dana jer mjesec mora imati određen broj punih dana zato su neki neki mjes mjesec ecii nepo nepotp tpun unii (haser) i imaju 29 dana, a drugi – zato potpuni (male) i imaju 30 dana –
židovski narod su rabini usporedili s Mjesecom: obnavljanje – usponi i padovi → zato što uvijek opstanu unatoč teškoćama
GODIŠNJA DOBA – Jekufot – Tekufat Tišre = jesen – Tekufat ekuf at Teret = zima – Tekufat nisan = proljeće – Tekufat ekuf at Tamuz = ljeto
1
dodavanje jednog mjeseca pa se tako rješava problem razlike i tako svaka treća godina ima 13 mjesec = trudna godina
9
ROŠ HODEŠ – mlađak – prvi dan sljedećeg mjeseca nakon mjeseca od 29 dana – ako mjesec ima 30 dana, 30. dan je istodobno Roš Hodeš sljedećeg mjeseca, pa tada Roš Hodeš traje 2 dana – veseli dan – Roš Hodeš kao blagdan: Roš Hodeš i blagdani iz Tore – dodatna žrtva koju se u Hramu prinosilo samo tada – Doba proroka: posjet proroku na Roš Hodeš i Šabat – Danas se radi kao na normalan radni dan ali se radi bolje jelo i oblači se ljepša odjeća – Sefardi navečer pale svijeću – Zabranjeno postiti i držati posmrtni govor Tore (žrtva na Roš Hodeš), moli se musaf; dan – Običaji: molitve, čitanje Tore prij prije e Roš Ho Hode deša ša čita čita se moli molitv tva a – molb molba a za opro oprošt šten enje je grij grijeh eha a proteklog mjeseca, samopreispitivanje…Kipur samopreispitivanje…Kipur Katan TIŠRE – prvi mjesec od stvaranja svijeta Talmud: svijet stvoren 25. elula, a 1.
Tišren, Tišren, na Roš Hašanu, stvoren je čovjek – čovječanstvo) – 1. Tišrea = početak godine, rođendan čovječanstva, prvi blagdan u godini «Tišre» = aramejski opraštanje, otpuštanje; – «Tišre» – znak mjeseca: Vaga – presuda
ROŠ HAŠANA – Nova godina – Dan trubljenja → trubi se u šofar – Sudnji dan → pred Gospodarom svijeta se sudi svima za njihova djela tijekom godine – Na Roš Hašanu počinje suđenje, a presuda se izriče na fon kipur – Dan skrivenog Mjeseca → Mjesec je skriven, jer je to prvi dan u mjesecu – Dan sjećanja → kad se čuje šofar, budi se sjećanje na djela koja smo učinili tijekom protekle godine – Roš Hašana traje dva dana (prvi dan je odredila Tora, drugi dan su odredili rabini u doba proroka zbog načina na koji se određivao početak novoga mjeseca → Roš Hadeš se određivao svjedočenjem – vijest se prenosila Židovima u dijaspori: krijesovima s jednog vrha brda na drugi, a kasnije glasnicima) – Radi izbjegavanja pogreške i oskvrnuća svetosti tog dana koji je ovisio o dolasku ili nedolasku svjedoka odlučeno je da će se slaviti i drugi dan OBIČAJI NA EREV ROŠ HAŠANA (dan prije) 1. oslob nakon n juta jutarn rnje je molit molitve ve prir priređ eđuj uje e se oslobađa ađanje nje od zavjet zavjeta a – nako oslobađanje od zavjeta, zavjeti koje je netko preuzeo tijekom godine ali
10
ih nije ispunio; oslobođenje provodi samo bet din od najmanje trojice; to se obavlja među vjernicima u sinagogi 2. davanje milodara – cedaka 3. posjećivanje grobova cadika (pravednika)
PALJENJE SVIJEĆA NA ROŠ HAŠANU – ako pada na Šabat, svijeće se pale prije odlaska u sinagogu – na neki drugi dan pali se nakon sinagoge – prije početka blagdana pale svijeću koja gori 24 sata i čiji plamen prenose na plinski plamenik radi kuhanja (dopušteno na blagdan ali ne na Šabat) – nakon paljenja svijeće majka blagoslivlja – večer večernja nja molitva: molitva: na Šabat Šabat – Mizmar Mizmar le David, David, zatim se čita čita pijut, pijut, pozdravlja se blagdanskim pozdravom VEČERA 1. hala (krušna pletenica) i med – važno je da je slatko (da i godina bude takva) 2. jabu jabuka ka i med med 3. mogranj – koštice (da zasluge budu brojne kao koštice – 613 koštica i zapovijedi) 4. datulja – da nestanu oni koji nas mrze i progone 5. riblja ili janjeća glava – da budemo glava a ne rep – neki jedu ribu (simbol blagoslova, uspjeha i razmnožavanja) općenit o: običaj je jesti slatko – općenito: ŠOFAR – puhanje = jedna od središnjih micvi iz Tore – razlog: Boga proglašavamo kraljem, podsjećamo na sinajsku objavu, pods podsje jeća ćamo mo Boga Boga na zasl zaslug ugu u nast nastal alu u vezi veziva vanj njem em Izak Izaka a (zbo (zbog g žrtvov žrtvovano anog g ovna ovna pušemo pušemo u ovnov ovnov rog), rog), podsje podsjećan ćanje je na uskrsn uskrsnuće uće mrtvih, podsjećanje na okupljanje okupljanje židovske dijaspore u Izraelu – ako prvi dan Roš Hašane padne na Šabat, ne puše se u šofar DESET DANA POKORE ILI STRAŠNI DANI – 10 dana od Roš Hašane do Jan Kipura – Gedaljin post – Com Gedalja → 3. Tišrea, Gedalju je ubio Jišmael iz političkih razloga → dan kad je Židov ubio Židova = nacionalni dan posta JOM KIPUR – dan pomirbe (praštanja) – na taj dan se opraštaju grijesi – blagdan koji pada na Šabat i tad se smije postiti, a inače se na Šabat ne posti
11
–
dan kada je Mojsije nakon 40 dana na Sinaju sišao s Pločama Saveza i kada se Abraham obrezao
OBIČAJI NA EREV JOM KIPUR (dan prije) 1. oslobađanje od zavjeta (područje odnosa čovjeka prema Bogu) 2. kaparot – klanje pijetlova (za muškarce) i kokoši (za žene), zaklanu perad daju siromašnima, neki daju novac 3. davanje cedala (milodara) 4. uranjanje u mikve (obredna kupelj) SEUDA MAFSERET – obrok prije posta – posti se od večeri prije Jom Kipura – jedu se lako probavljiva jela, ne ljuto i slano – pale se svijeće i jedna dodatna koja gori 26 sati ZABRANE NA JOM KIPUR – zabrana tjelesnih užitaka → jesti i piti, kupati se, obuvati kožnu obuću, mazati se uljem, imati i mati spolni odnos (važan br. 5 na taj dan) – navečer za sinagogu se oblači bijela odjeća – simbol čistoće, ogrnu se talitom – molitvenim plaštem pri svim molitvama – moli se 5 molitvi: arit, šahrit, musaf, minhu i neilu – na kraju Jom Kipura obilno se jede i pije živ otnoj opasnosti, trudnice, djeca poste – zabrana posta → bolesnik u životnoj samo navečer, muškarci poste od 13 godina i 1 dan, a žene od 12 godina i 1 dan SUKOT – blagdan koliba (sjenica) – 15. tišrea – u Izraelu traje 7 dana, a u dijaspori 8 1. blagdan koliba – moraju se graditi kolibe prisjećajući se onih u kojima su živjeli Židovi prije izlaska iz Egipta 2. blagdan berbe – sezona skupljanja uroda s polja 3. blagdan veselja – to je jedno od tri hodočasnička blagdana (Pesah, Šarvot, Sukot); sjedi se u kolibi (suki) jer su Židovi tamo bili smješteni kad su izlazili iz Egipta – – – – –
svi blagdani spomenuti u Tori u dijaspori se slave 1 dan duže, osim Roš Hašane prvi i zadnji dan Pesaha, dan Šarvota, prvi dan Sukota i dan Šemini Acereta pet su blagdanskih dana u Izraelu u dijaspori se svakome doda još jedan dan (odredili rabini) Jom Kipur se jedini slavio samo 1 dan zbog životne ugroženosti ugroženosti (posta) Na dan polublagdana se izbjegavaju neke aktivnosti
12
Blagdanski propisi su jednaki kao propisi za Šabat, osim u 2 razlike kad blagdan pada na radni dan i smije se kuhati jelo za blagdane ali samo uz preneseni plamen i smije se prenositi predmete s mjesta na mjesto izvan doma – Polublagdani = dani između prvog blagdanskog dana i posljednjeg blagdanskog dana – tada je zabranjeno raditi za zaradu, zabranjeno je prati rublje, nema vjenčanja, treba jesti ukusna jela – U suko moraju sjediti samo muškarci, a žene jedu u suki –
ARBAA MINIM – 4 VRSTE 1. plod citrusa – limeta -1 2. nerazvijeni palmin list –1 3. grana mirte – 3 4. grana riječne vrbe - 2
dio usmene Tore, simbol jedinstva tva i unapređivač međuljudskih odnosa
MOLITVE ZA SUKOT – sve dane se čita cijeli Halel, specifična molitva Hašana – Hošana Raba → 7. i zadnji polublagdanski dan Sukota i zadnji dan podizanja Arbia Minim; izgovara se puno hošanot molitvi; ujutro se obilazi oko bime (postolje) sedam puta; to je 21. tišrea → Abraham je pripadao 21. naraštaju od stvaranja svijeta – monoteizam; nakon 7 obilazaka u ruke uzimaju 5 povezanih grana vrbe i 5 puta se udari o pod = simbol obilja vode (moli se za kišu); noću se skupljaju u sinagogi i cijele noći uče iz Tikuna (Ponovljeni zakon i psalmi kralja Davida); uče u Mišnu, Toru i Talmuds ŠEMINI ACERET – samostalni blagdan nakon Sukota – slavi se 22. Tišrea – čita se molitva za kišu – razkir = spominju se imena preminulih SIMHAT TORA – 22. tišrea – tad završava ciklus tjednog čitanja Tore na Šabat (prema babilonskom ciklusu – Tora podijeljena na 54 paraše) MARHEŠVAN ili HEŠVAN – 2. mjesec – znak: škorpion – suša i žeđ – «gorak» jer u njemu nema blagdana i veselih događaja i zbilo se više tužnih događaja (započeo potop, umrla pramajka Rahela) KISLEV – 3. mjesec
13
– znak: strijelac –
mjesec kiša i duge (prva duga poslije potopa)
HANUKA – 25. kisleva počinje 8 dana Hanuke – ne drže se nadgrobni govori i ne posti se – to je «novi» blagdan jer nije ni iz Tore ni Tanaha – odredio ga je Veliki sabor, 200-ak godina nakon događaja vezanih za Hanuku – 165. uveli članovi Sanhedrina – u središtu proslave paljenje svijeća – Hanuka = posvećenje – Svečanost otvaranja nove ili preuređene kuće – Blagdan svjetlosti – Menora = sedmerokraki svijećnjak – Hanukija = svijećnjak koji je dobio naziv prema Hanuki, kad se na njoj pale svijeće; ima 9 krakova od kojih jedan nosi svijeću kojom se pali ostalih 8, svaki dan blagdana jedna – Paljenjem svijeća se razglašava čudo Hanuke (micva) – Svatko ih mora platiti (i siromasi) – Aškenazi pale 1h za svakoga kućedomaćin) – Sefordi pale 1h za sve ukućane (pali kućedomaćin) – Pali se maslinovo ulje ali i normalno ulje u sve svijeće – Šamaš = svijeća kojom palimo sve ostale, dok gore svijeće ne radi se stav ljanja svijeća sv ijeća na hanukiju hanuki ju: s desna na lijevo, red paljenja: palj enja: – Redoslijed stavljanja s lijeva na desno (od novododane svijeće nadesno) Smisao paljenja paljenja: objavljivan objavljivanje je čuda, čuda, hanukija hanukija se postavlja postavlja na mjesto mjesto – Smisao vidljivo prolaznicima na ulici – Doba: od zalaska sunca do pola sata nakon izlaska zvijezda OBIČAJI ZA HANUKU 1. latkes (jelo od prženog krumpira) i hanuka uštipci (punjeno i prženo tijesto, jela se prže u ulju jer to podsjeća na čudo posuda za ulje) 2. hanuke gelt – novčići → navečer nakon paljenja svijeća djeci se daju novčići 3. drajdl = zvrk – djeca se igraju zvrkom, na svakoj od 4 strane zvrka piše po jedno hebrejsko slovo – N, G, H, P (veliko čudo se dogodilo ovdje) –
kao nevjerski nevjerski blagdan blagdan Hanuka Hanuka simbolizir simbolizira a hrabros hrabrost, t, oslobođen oslobođenje je od tužinske vlasti i državnu samostalnost
TEVET – 4. mjesec – nema blagdana, samo postovi – znak: jarac (nakon kiše ima trave pa ovce pasu) – post 9. teveta → obilježava početak opsade Jeruzalema (glad)
14
postovi: 17. tamuzam 9. ava, 3. tišrea (Gedaljin post) i 10. teveta uspostavo tavom m Države Države Izrael Izrael,, Glavni Glavni rabina rabinatt – Dan Dan opće općeg g kadi kadiša ša → uspos odredio je 10. kevet za Dan općeg kadiša u sjećanje na žrtve plamena Holokausta kojima nije poznat smrtni dan; pale se dušice, a u sinagogi se moli kadiđ –
ŠEVAT – 5. mjesec – znak: vodenjak (bunari i vjedra puni vode, prelijeva se) – na roš odeš ševata Mojsije počeo objašnjavati Toru TU BIŠVAT = 15 – svako slovo u hebrejskom ima brojevnu vrijednost računa nanj nje e slov slovim ima a prem prema a njih njihov ovim im broj brojev evni nim m – raču gematrija
vrij vrijed edno nost stim ima a
=
PRVI NISANA – nova godina za kraljeve – brojanje godina kraljevanja – židovsko kraljevstvo počinje do tog dana – tri hodočasna blagdana u Tori su Pesah, Šarvot i Sukot PRVI TIŠREA – nakon godine za sud, otpusna godina je svaka 7. godina – kad se zemlja odmara – zabranjeno uzgajati poljoprivredne kulture (samo Izrael) – tad se otpuštaju i dugovi – blagdan sađenja (drveća), jede se voće – sedam vrsta: 1. pšenica – najvažnija (kruh) pustinj i (treba malo vode) 2. ječam – uspijeva na jugu u pustinji 3. vinova loza – plod, vino, grožđice ništ a za odbaciti 4. smokva – mirnodopski simbol, nema ništa 5. mogranj – brojne koštice 6. maslina masl ina – plod i ulje 7. datulja – palma → plod (jelo), list (micva), vlakna (uže), stablo (kuća) ADAR – 6. mjesec – znak: ribe (množe se), znak blagoslova
– Adar Šeni → dodatni mjesec u prijestupnoj godini
U prijes prijestup tupnoj noj godini godini svi događa događaji ji koji koji se događa događaju ju u adaru adaru (šabat (šabat hahodeš, Esterin post, purim) padaju u adar šeni – Mjesec veselja – 7. adar = dan rođenja i smrti Mojsija –
15
OSOBITE SUBOTE U ADARU roš hodeš hodeš adara; adara; plaćan plaćanje je šekela šekela za nabavlj nabavljanj anje e 1. šabat šabat šekalim šekalim – roš žrtava za Hram, popravke i uređivanje Hrama i prebrojavanje naroda 2. šabat šabat zahor zahor – šabat prije Purima → iznosi se dodatni svitak tore, prisjećaju se na Smabeke i štetu koja je nanesena Židovima 3. šabat para – prvi ili drugi šabat poslije Purima; obredna čistoća, pepeo crvene hrane 4. šabat hahodeš – prvi nakon nakon šabat para i zadnji zadnji dan u adaru ili na roš hadeš nisana se čita o Pesahu ESTERIN POST – podsjetnik na Esterin trodnevni post u Šušanu prije nego što je otišla priznati kralju da je Židovka – 13. adara (ako je šabat, posti se 11. adara) – daju se 3 novčića u spomen na 3 dana posta – posti se od jutra do večeri – trudnice, dojilje i bolesni ne poste PURIM – pur = ždrijeb (Haman odredio dan kad će Židovi biti pobijeni) – 14. adara Purim se slavi svugdje osim u Jeruzalemu – 15. se slavi u Jeruzalemu u znak sjećanja na Židove u Šušanu koji su se borili 13. i 14., a odmorili se 15. – Zapovijedi (iz svitka o Ester). 1. čitanje megile m egile – ujutro i navečer, mora biti košer (sofer, (sof er, pergamena), pergamen a), ne čita čita se na šaba šabat; t; za čita čitanj nje e svit svitka ka - (da (da bism bismo o ispu ispuni nili li zapovij zapovijed ed brisanja spomena na Amateka) 2. purimski obrok – meso i piti puno vina (cilj: isticanje tjelesne pobjede nad Hamanom) 3. darivanje darivanje siromašnih siromašnih –dvama –dvama sir siromasi omasima ma po jedan jedan dar (novac, (novac, jelo, odjeća) danju nakon jutarnje molitve 4. slanje hrane – danju, 2 vrste jela ili jelo i piće, gotov obrok, priprema za jel jelo, o, daje daje se bare barem m jedn jednoj oj osob osobii (cil (cilj: j: osna osnaži živa vanj nje e prij prijat atel eljs jstv tva a i jedinstva naroda) – muškarci od 13. godine i žene od 12. godine dužni ispunjavati micve Purima (zato što su i žene bile obuhvaćene purimskim čudom – Ester, inače su žene oslobođene ispunjavanja zapovijedi koje se ispunjavaju u određeno vrijeme) – zabranjeno trgovati i postiti, dopušteno je raditi OBIČAJI ZA PURIM peći kolače lače pun punjene jene pekme ekmezzom i mako akom (Ham (Haman ano ove uši) ši) = – peć Hamanatešen – prerušavanje – u cijelom svitku o Ester Božje ime se ne spominje, on djeluje skrivajući svoje lice; Amatek –Ezav mrzio Jakova jer se prerušio
16
–
Purim je veći i važniji od Jom Kipura (u budućnosti će svi blagdani biti ukinuti osim Purima, a sve knjige će izgubiti važnost osim svitka o Esteri → bit će uz bok Tori i Talmudu jer sve ostale knjige trebaju poduprijeti Toru
NISAN – 1. mjesec prema Tori – 7. mjesec – Židovi tada izašli iz Egipta i postali narod – Znak: ovan (na Pashu se prinosi kao žrtva) – Blagoslov mladica, blagoslov sunca (jednom u 28 godina), sakuplja se novac za siromašne siromašne da mogu dolično proslaviti Pesah – Šabat hagadol – šabat prije Pesaha – Jom Hašoa – 27. nisana → dan stradanja i junaštva (sjećanje na 6 milijuna mrtvih židova u Holokaustu) – Običaji: Običaji: ne održavaju se žalobni običaji PESAH – tada su Židovi izašli iz ropstva i postali narod – traje 7 dana, od 15. do 21. nisana – prvi i zadnji dan su blagdani, a ostali su polublagdani 1. Pesah – kad je Bog u Egiptu ubio prvorođenčad, kazna je preskočila prvorođenčad Židova – blagdan poštede 2. blagdan beskvasnih kruhova – pri izlasku iz Egipta jeli su maces 3. blag blagda dan n slob slobod ode e 4. blag blagda dan n prolj proljeć eća a – HAMEC → od trenutka dolaska brašna u dodir s vodom do kraja pečenja prođe više od 1 minuta – MACES → manje od 18 minuta – Na Pesah se svih 7 dana u kući ne smije nalaziti ništa od ukvasanog kruha: traženj e hameca prije Pesaha Pesaha - traži se svaka preostala mrvica 1. traženje spaljuje se, pri spaljivanj spaljivanju u se poništava poništava hamec hamec (odriče (odriče se preostali preostalih h 2. spaljuje mrvica koje možda nije našao) 3. prodaja hameca ne Židovima – hagala → čišćenje posuđa za pesah neukvasani kruh, tijesto tijesto samo od brašna i vode i izrada izrada traje – Maces – neukvasani manje od 18 minuta – obveza jedenja macesa je 1 dan prije Pesaha a ostale dane se ne mora jesti ali je zabranjen hamec prije → uranjanje uranjanje u nikve (nakupina (nakupina prirodne prirodne vode), – Erev Pesah– dan prije šiša šišanj nje, e, peče peče se mace maces, s, post post prvo prvoro rođe đena naca, ca, uzdr uzdrža žava vanj nje e od jela jela,, paljenje svijeća – Micve za seder : jedenje macesa, pripovijedanje o izlasku iz Egipta, jedenje gorkog bilja, piti 4 čaše vina – Hagada – govori o izlasku iz Egipta, redoslijed micvi za noć sedera
17
IJAR – 8. mjesec – znak: bik (zadnji mjesec u kojem se bik u Izraelu zasiti paše) – 14. ijara: Drugi Pesah – za one koji su bili spriječeni prinijeti pashalnu žrtvu 14. nisana i to ako su bili obredno nečisti zbog dodirivanja mrtvog tijela i nisu se do Pesaha stigli očistiti (pomoću pepela crvene krave) ili ako su se vraćali iz inozemstva i nisu na vrijeme strigli do Jeruzalema – Dan sjećanja → 4. ijara, krvoproliće nakon uspostave države Izrael 1948. – Dan neovisnosti → 5. ijara (14.5.1948.) , natjecanje u poznavanju Tanaha – Dan Jeruzalema → 28. ijara, šestodnevni rat SIVAN – 9. mjesec – znak: blizanci (primljena Tora putem Mojsija i Arona)
ŠAVUOT 1. blagdan blagdan – od od Pesaha Pesaha do Šavouta Šavouta prođe prođe 7 tjeda tjedana na 2. blag blagda dan n žetv žetve e 3. blagdan blagdan prvina prvina = prvi prvi sin, sin, donosile donosile se prvine prvine od 7 vrsta vrsta u Hram Hram 4. Aceret – Šavout prekida razdoblje koje počinje s Pesahom = doba bojanja Omera 5. blagd blagdan an davanj davanja a Tore ore na Sinaju Sinaju → jednod jednodnev nevni ni blagda blagdan n (zbog (zbog doba doba žetve = puno posla); paljenje svijeća (magla); molitva ista kao i na Pesah i Sukot – akdamut = poznata molitva na Šavout – hvala Bogu za stvaranje svijeta; kabalisti cijelu noć uče Toru zbog primanja Tore na taj blagdan OBIČAJI ZA ŠAVOUT – čita se Svitak o Ruti ili iz tiskanog Tanaha – jedu se mliječna jela, a iza toga i meso jer na blagdan se mora jesti meso i piti vino – dan sjećanja na kralja Davida → čita se knjiga psalama
TAMUZ – 10. mjesec – znak: rak (zbog topline se razmnožavaju) POST 17. TAMUZA – jedan od pet postova u godini – posti se zbog razbijenih ploča Saveza
18
pres presta talo lo svak svakod odne nevn vno o prin prinoš ošen enje je žrtve žrtve kad kad je Jeru Jeruzal zalem em bio bio pod pod opsadom, probijene zidine Jeruzalema, spaljena Tora – post traje od jutra do večeri –
RAZDOBLJE BEN HAMECARIM – traje 3 tjedna – od 17. tamuza do 9. ava – tada se ne sluša glazba, ne šiša i ne smije se, nema vjenčanja – u tjednu u kojem pada Tiša beav ne jede se meso i ne pije vino AV – 11. mjesec – znak: lav (Ariel = Božji lav), jedan od naziva za Jeruzalem i Hram
u Avu se manje veseli – ne kupuje se nova odjeća i ne oblači se (kao i 10. tamuza i 9. teveta) –
TIŠA BEAV – narodni dan žalosti zbog rušenja Hrama i početka prognanstva – dogodile se brojne nesreće – srušena oba Hrama (prvi Hram sagradio Salomon, srušen za vladanja Cedekije i prorokovanja Jeremije; rušenje II. Hrama 70. godine po. Kr. – rimski car Tit) – 9. ava → izgon iz Engleske, Francuske, Španjolske – zatvaranja poljskih Židova u logore prije Tiša Tiša beava beava prire priređuj đuje e se seuda mafseket – prije mafseket – otok odvajanja i započinje post → jede se leća i tvrdo kuhana jaja (to je hrana za doba trgovanja zbog kružnog oblika – krug života: rođenje i smrt); obrok se jede sjedeći na podu – zabranjeno jelo i piće, pranje, mazanje uljem, nošenje kožne obuće i spolni odnos TU BEAV – 15. ava – jedan od najradosnijih dana – ukinute smrtne kazne zadnjem naraštaju u pustinji – donošenje drva za žrtvenik – tad počinje zimska polovica godine ELUL – 12. mjesec
elul = traženje (istine, samopreispitivanje i pokajanje prije dostizanja vrhunca pokajanja na kraju mjeseca pred početak tišrea te na 1. tišrea – roš hašanu a zatim i na Jom Kipur – znak: djevica – Selihot = molitve s molbom za oproštenje grijeha i s priznanjem naših postupaka, mole se prije jutarnje molitve 40 dana i cijeli elul i tijekom 10 dana od Roš Hašane do Jom Kipura (ne lose na ne Roš Hašanu, šabat i Jom Kipur) – Tijekom elula se puše u šofar – uznemiruje srca i potiče za kajanje –
19
– –
– – – –
25. elula dovršio Nehemija zidove Jeruzalema dani elula i 10 dana od Roš Hašane do Jom Kipura su dani pokajanja putovi tešuve: napuštanje grijeha (odluka da se više ne čini grijeh), grižnja savjesti (duboko žaljenje), usmena ispovijed, odluka za ubuduće Tešuva pomaže samo u prijestupima protiv Boga U prij prijes estu tupi pima ma prot protiv iv čovj čovjek eka a tešu tešuva va nije nije mogu moguća ća,, za njih njih nema nema oproštaja na Jom Kipur Svatko je dužan drugome se ispričati, a u vrijeme elula osveta je oprostiti mu
ŽIDOVSKO PRAVO SUDSKE INSTANCE 1. sanhedrin – vrhovni sud – zasjedao u Hramu, zatim se selio, a zadnji put je bio u Tiberijasu; 71 sudac kao Mojsijev et din; rabi je uvijek bio najučeniji čovjek, za svaki naraštaj on je bio nasljednik Mojsija, desno je sjedio bet din, ostali u polukrugu, redoslijed s lijeva na desno prema starosti i učenosti; sudio u predmetima koji su se odnosili na cijeli narod – imenovanja kralja, imenivanja malog sanhedrina za svako pleme i grad, suđenje lažnom proroku… 2. bet din – 23 člana, mali sanhedrin; smrtna kazna 3. bet din sedmorice – proglašenje prijestupne godine 4. bet din petorice – kad se nađe mrtvo tijelo a ne zna se uzrok smrti 5. bet din trojice – proglašenje punog mjeseca, slučajevi štete, spornih ugovora, krađe… KRITERIJI ZA SUCA – Sanhedrin Sanhedrin:: mudri, mudri, učeni učeni u Tori, znati jezike jezike i biti učeni u medicini, medicini, matematici i astronomiji – Sud trojice: učeni, složni, voljeti istinu, ugledni 4 VRSTE SMRTNE KAZNE 1. kamen ameno ovan vanje 2. spal spalji jiva van nje 3. prob probad adan anje je mače mačem m 4. gušenje – to je redoslijed po težini (kamenovanje najteža) 3 RAZLOGA ZA RIJETKO PROVOĐENJE SMRTNE KAZNE 1. mora morall nar narod oda a vis visok ok 2. zahtjev zahtjev za svjedo svjedočenje čenje (2 svjedok svjedoka, a, upozor upozorenje) enje) 3. članovi članovi sanhedri sanhedrina na tražili tražili olak olakotne otne okol okolnosti nosti – posljednji pokušaj obrane: objava i poziv nekome tko zna olakotne okolnosti
20
3 IZVORA IZRAELSKOG PRAVA oto mansko ko pravo prav o – malo mal o 1. otomans 2. englesko pravo – iz doba britanskog mandata prije uspostave države Izrael 3. izrael izraelsk sko o pravo pravo – izravn izravno o izrael izraelsk sko o pravo pravo uz utjeca utjecajj američ američko kog, g, engleskog i europskog prava s nešto utjecaja židovskog prava VRSTE SUDOV SU DOVA A 1. državni 2. vjerski
KAŠRUT – PROPISI O HRANI životinje koje su košer pripitomljene su, domaće životinje, kojima je hrana isključivo biljna, nisu osobito samostalne i prihvaćaju čovjeka kao gospodara – među pticama zabranjene su grabljivice i pjevice Tore da udalji čovjeka od jela koje bi – Rambanova škola tumači to željom Tore loše loše utje utjeca calo lo na njeg njegov ova a mora moraln lna a i duho duhovn vna a svoj svojst stva, va, čine čineći ći ga okrutnim i agresivnim u simboličnom ili stvarnom smislu –
SMISAO KAŠRUTA Higijena: na: svinje svinjetin tina a zabran zabranjen jena a zbog zbog toga toga sto je lako lako pokvar pokvarlji ljiva va i – Higije prenosi trihinelozu MESO ZABRANJENO ZA HRANU 1. mes meso o nečist nečiste e životin životinje je – nije nije koše košerr 2. hevela – meso košer životinje koja je uginula ili nije provedeno košer klanje 3. terefa – košer životinja i košer klanje, ali je bolesna – kopnene životinje → razdvojeni papci & preživanje – vodene životinje → peraje i krljušt (rakovi, škampi, školjke, mekušci – zabranjeni) – ptice – popis zbog toga što je većina dopuštena (zabranjene: orao, jastreb, sokol, gavran, noj, galeb, lastavica, sova, labud, pelikan, roda, šišmiš…) – zabranjeni su i kukci, muhe, komarci, pčele, skakavci – košer klanje je obavezno za ptice i kopnene životinje, a za ribe nije (jer ugibaju kad se izvade iz vode) – zabranjeno je zajedno jesti meso s mlijekom, ali je dopušteno jesti ribu i mlijeko zajedno – zabrana jedenja krvi – zabranjeni dijelovi tijela košer životinje: krv, helev i gid hanaše – košeriranje: ispiranje mesa od krvi i namakanje u mlakoj vodi, soljenje sa svih strana i ispiranje tri puta
21
kod ptica se odstranjuju vratne žile, kod sitne stoke gid hanaše, kod krupne stoke loj kolje životinje životinje, menaher odstra ranj njuj uje e hele helev v i gid gid hana hanaše še,, a – šohet kolje menaher odst nadzire ih rabin –
TEREFOT – bolest životinje zbog koje ona ne bi poživjela više od 12 mjeseci – npr. kaverna u plućima, priraslica na porebrici NAČELA ZA PROIZVODNJU KOŠER VINA 1. sva pomagal pomagala a moraju moraju biti namijen namijenjen jena a proiz proizvod vodnji nji košer košer vina, sve što se dodaje vinu mora biti košer 2. cijeli proces proces moraju moraju obavljati obavljati Židovi Židovi (pobo (pobožni) žni)
TEFILA - MOLITVA – – – – – –
–
– – –
– – – – –
–
Molitva je zamjena za žrtve koje su se prinosile dok je postojao hram. Jutarnju molitvu je ustanovio Abraham. Poslijepodnevnu Poslijepodnevnu je ustanovio Izak. Večernju molitvu je ustanovio Jakov. Muškarci i žene su obvezni moliti. Žene obično mole jednom dnevno nakon ustajanja i pranja ruku, a muškarci 3x. Smisao molitve: molba Bogu da ispuni potrebe; molitvom do izražaja dolazi dar govora koji čovjeka čini jedinstvenim među svim stvorenjima. KAVANA- usredotočenost na riječi koje se izgovaraju tijekom molitve. MINJAN- zajednička molitva SINAGOGASINAGOGA- treba biti izgrađena u svakom mjestu gdje ima 10 židovskih muškaraca- U dijaspori treba biti okrenuta prema Izraelu . U Izraelu prema Jeruzalemu, u Jeruzalemu prema mjestu hrama. Žido Židovs vstvo tvo dopu dopušt šta a moli molitvu tvu samo samo na hebr hebrej ejsk skom om jer jer mu nije nije cilj cilj privlačenje pripadnika drugih naroda. ŠAHRITŠAHRIT- jutarnja molitva nakon ustajanja peru se ruke, lijeva se voda po lijevoj pa po desnoj ruci 3x. KADIŠ- izjava o svetosti Imena Božjeg – sastavljen na aramejskom ARVIT- večernja molitva TALIT – molitveni ogrtač – veliki vuneni plašt koji do kraja, uzduž cijele širine ima crte, a cicit (rese) su mu zavezane na kutovima. Seže od glave do nogu. Njime se ogrće preko odjeće pri jutarnjoj molitvi. Mali talit – isti ali manji i u sredini ima prorez za glavu, nosi se cijeli dan ispod odjeće. Talitom se ogrću muškarci. Obveze činjenja činjenja micvi oslobođeni oslobođeni su:
22
1. malo malolj ljet etni nici ci – 12 godin godina a za cure cure i 13 za dečk dečke e (jer (jer ne mogu mogu izdrž izdržat atii sučeljavanje duše i tijela pri činjenju micva. 2. mental mentalno no zaost zaostali ali,, gluhon gluhonije ijemi mi 3. žene oslobo oslobođene đene zapovij zapovijedi edi «određ «određenih enih vremen vremenom» om» – Od 63 micvi preostalo je 270 – 222 zabrane i 48 zapovijedi, jer su danas nakon rušenja drugog hrama ostale micve vezane za hram.
SEDAM MICVA NOINIM SINOVIMA – Zapovijedi koje je Bog dao cijeloj ljudskoj zajednici kako ne bi sama sebe uništila. – To su prirodne i logične zapovijedi. – Prvi čovjek dobio je šest micvi (1 prije grijeha i 5 nakon grijeha), a Noi je dao još 1: 1. ZABRANA ZABRANA IDOLOPOKL IDOLOPOKLONSTV ONSTVA A - Zabranjeno vjerovati u druga druga božanstva božanstva osim jednoga Boga 1. ZABR ZABRANA PROKLI PROKLINJ NJANJ ANJA A Boga Boga 2. ZABRANA ZABRANA KRVOP KRVOPROLI ROLIĆAĆA- zabrana zabrana UBOJST UBOJSTV VA 3. ZABR ZABRAN ANA A OT OTKR KRIV IVAN ANJA JA GOL GOLOT OTIN INJE JE – zabr zabran ana a neki nekih h spol spolni nih h veza veza:: zabr zabran ana a odno odnosa sa s majk majkom om,, s očev očevom om ženo ženom, m, sa svak svakom om udan udanom om ženo ženom, m, s majč majčin inom om sest sestrrom, om, homo homose seks ksua ualn lnii odno odnoss i odno odnoss sa životinjom 4. ZABR ZABRAN ANA A KR KRAĐ AĐE E –duš –duša a (rad (radii prod prodaj aje e u robl roblje je), ), novc novca, a, žene žene pute putem m prisile u brak, krađa misli (stvaranje zabluda, neisplaćivanje naknade za rad 5. zapovij zapovijed ed o uspost uspostavi avi sudov sudova a 6. zabran zabrana a jedenja jedenja mesa mesa još žive žive život životinj inje e
NOINI SINOVI naroda koji nije židov. židov. – Noin sin je svaki čovjek bilo kojeg naroda – Židovi su sinovi Izraela (Jakov) – tad je počeo postojati židovski narod – 12 sinova = dvanaest plemena židovskoga naroda. naroda.
KRUG ŽIVOTA U ŽIDOVSTVU BERIT MILA – OBREZIVANJE 1. zapovijed: o plodnosti; embrij je živo biće od trenutka začeća Tore, nalaženje žene, – obveza oca prema sinu (kao i obveza poučavanja Tore, poučavanje obrtima, poučavanje u plivanju i otkup prvorođenca); prvorođenca); – ako ne može otac, mora bet din ili ako on ne može, onda se dijete mora samo dati obrezati kad odraste. Obrezivanje obavlja MOHEL, MOHEL, a to je micva za oca. Tri koraka obrezivanja: 2. peria – odmicanje tanke kožice; 3. mecica – 1. mila – rezanje prepucija; 2. peria isisavanje krvi iz rane
23
SVRH SVRHA: A: Božj Božja a namj namjer era a da čovj čovjek ek svoj svojom om ruko rukom m sklo sklopi pi save savezz u svak svakom om naraštaju, svaki put iznova – tako svatko zasebno donosi odluku o židovskom identi identitetu tetu.. RAZLOG AZLOG je pečaće pečaćenje nje na našem našem tijelu tijelu svetog svetog saveza saveza između između čovjeka i Boga. ako je netko prije prelaska na židovstvo već bio obrezan, mora mu se pustiti kap krvi radi saveza. Obrezanje se obavlja 8. dana nakon rođenja (čak ako je tada Šabat ili Jom kipur ). ). Odgađa se zbog žutice djeteta ili premale tjelesne težine. Obavlja se danju (obično ujutro). Zašto 8. dan? Vitamin K se ne stvara u dovoljnoj količini do 7. dana dana (važ (važan an fakt faktor or za gruš grušan anje je krvi krvi). ). Drug Druga a tvar tvar za gruš grušan anje je je protrombin (110% 8. dana, 100% 9. dana). Za svečanost obrezivanja sakupljamo minjan. minjan. Obično se obrezuje u sinagogi nakon jutarnje molitve, ili u roditeljskoj kući. Pratioci uzimaju i predaju dječaka u majčine ruke. Otac predaje dijete ….. a ovaj sandaku (uvaženi rabin ili djed) – njemu na krilu leži dijete dok ga obrezuju. Blagoslov. Pije se vino, kap popije i dijete. Dijete dobiva ime koje se čuva u tajnosti sve dok ga otac o blagoslovu ne spomene prvi put. Slijedi svečani objed. PIDJON HABEN – OTKUP PRVOROĐENCA – prvorođene sinove treba otkupiti. Prvorođenac je onaj sin koji se rodi iz prve trudnoće majke. Tako jedan otac može imati više prvorođenaca ako se ženio sa više žena. RAZLOG: vezan je za izlazak iz Egipta – egipatski prvorođenci su – RAZLOG: umrli kad je Bog poslao kaznu, a izraelski su preživjeli. Prije zlatnog teleta prvorođenci su prinosili žrtvu u Hramu, a kasnije je Bog odabrao levite za tu svrhu jer oni jedini nisu sagriješili. Kad se rodi prvorođenac, otkupljuje se od kohena (levita) (levita) koji služi umjesto njega. Svečanost otkupa priređuje se 30. dana od rođenja (tada sin nije više u opasno opasnosti sti). ). Otac Otac otkup otkuplju ljuje je 5 kovan kovanica ica od kohena (5 šekela). šekela). Dije Dijete te se otkupljuje i ako je bolesno, neobrezan ili nije prisutan 30. dana. Ako ne bude otkupljeno, mora otkupiti sam sebe kad odraste.
BAR MICVA (SIN ZAKONA) I BAT MICVA (KĆI ZAKONA) Bar micva ('sin zakona') – dečko sa 13 godina i 1 dan obavezan je ispunjavati sve Božje zapovijedi iz Tore za muškarce. Bat micva ('kći zapovijedi') – djevojčica sa 12 godina i 1 dan Simbol sazrijevanja – pojava dviju dlačica. PROSLAVA BAR MICVE - Svečanost priređuju roditelji. Dječak prvi put ispunja dvije micve: micve: vezivanje tefilina i alija alija k T ori ori (poziv na čitanje Tore), Tore), održava se ponedjeljkom i četvrtkom. Proslava počinje vezivanjem tefilina ujutro na dan Bar micve. micve. ŠABAT HATAN – Šabat poslije Šabat poslije bar micvekada micvekada dječak sam čita haftaru. haftaru. PROSLAVA BAT MICVE: MICVE: održava se u krugu obitelji i prijatelja. Žena od tada biva oslobođena zapovijedi vezanih uz određeno doba dana (npr. vezivanje tefilina). tefilina). Zabrana kuhanja na šabat vrijedi šabat vrijedi za oboje.
24
TEFILINI: TEFILINI: dvije kutijice od životinjske kože u kojima su odlomci iz Tore napisani na pergameni. Jednu pričvršćuje na ruku, a drugu na čelo. HATUNA – ŽIDOVSKO VJENČANJE Najvažnija židovska privatna institucija, temelj za ispunjavanje mnogih Božjih zapovijedi. Prvi uvjet za vjenčanje je da su oba partnera Židovi. 2 koraka: 1) ERUSIN (zaruke) ili KIDUŠIN (posveta) 2) NISUIN (ženidba) KIDUŠIN – muškarčevo stjecanje žene uz njezin pristanak. Obred zahtijeva i dva košer svjedoka. košer svjedoka. Može se obaviti na tri načina: 1) novcem novcem koji koji mušk muškara aracc daje daje ženi ženi 2) ispravom ispravom koju koju muškarac muškarac daje daje ženi – 'posvećena 'posvećena si mi ovom ovom ispravom'. ispravom'. Na nju se potpisuju svjedoci 3) spolnim spolnim odnosom odnosom partner partnera a radi ostvar ostvarenja enja braka braka 4) NISUIN – vjenčanje, nakon oko godinu dana – obred pod hupom (baldahin) koji obuhvaća sedam blagoslova i davanje ketoše (bračne isprave), nakon čega žena odlazi u dom svoga muža. Danas je od ERUSINA preostao običaj zaruka – one nemaju pravnu snagu već su izraz međusobnog dogovora partnera i njihovih obitelji o namjeri budućeg vjenčanja. Razbije se tanjur, sklapa se ugovor, mažu se ruke hanom (ostaje na rukama tjedan dana kao dokaz). Danas se KIDUŠINI i NISUIN priređuju istoga dana ( Aškenazi Aškenazi kad poste i to traje do kraja obreda pod hupom). hupom). KETUBA – ugovor, prvo potpisuje mladoženja pa dva svjedoka. U njoj se navode obaveze muža i prava žene. Stvorili su je članovi Velikog Velikog vijeća u doba Hrama. Ketuba treba osigurati prava žene u braku u slučaju smrti muža ili rastave. Muž joj obećava osigurati hranu i odjeću i održavati s njom spolne odnose. Obvezuje se brinuti za njezino liječenje i pogreb. Osigurava joj isplatu određene svote novca u slučaju rastave ili svoje smrti. Ranije neudavana žena dobiva dvostruko veću svotu novca od rastavljene žene ili udovice jer su one već dobile ketubu bivših muževa. Navodi se: miraz donesen iz roditeljske kuće, na to muž dodaje svotu od ketube. ketube. Ta dodatna svota je 1/3 miraza. U ketubi se ne navode iznosi novca. Tekst isprave je na aramejskom jeziku. Samo uz ženin pristanak moguće je oženiti se, ali se muž mogao rastati i bez njenog pristanka (valjan razlog). Hatan - mladoženja – dva oca Kala – mlada – dvije majke Hupa – komad tkanine razapet pomoću motki poput nadstrešnice pod kojom se održava vjenčanje. Danas se novac za kidušin daje u obliku prstena. GERUŠIN – RASTAVA BRAKA Razlo Ra zlozi: zi: neplod neplodnos nost, t, nevjer nevjera, a, bolest bolest,, mana mana (tjeles (tjelesna na ili duševn duševna) a) koji koji su otkriveni tek nakon vjenčanja, odbijanje spolnih odnosa zbog odbojnosti ili nemogućnosti. GET – GET – isprava o rastavi
25
Manizer – Manizer – dijete preljubnice
SMRT U ŽIDOVSTVU AVELUT obuh obuhva vaća ća sve sve ono ono što što mora mora čini činiti ti osob osoba a koja oja je izgu izgubi bila la neko nekog g bliskog. Sastoji se od četiri dijela: 1) ANINUT – od trenutka smrti do pogreba, najteže razdoblje tugovanja. Onen je oslobođen od svih Božjih zapovijedi kako bi mogao biti uz preminuloga i prirediti pogreb. U to vrijeme ne jede se meso i ne pije vino. Obrok za ožalošćenog pripremaju znanci ili rođaci, a jede ga dan nakon pogreba. To je obična leća i tvrdo kuhana jaja (zbog okruglog oblika). 2) ŠIVA – 7 dana nakon pogreba, sjedi se na podu, jede se na klupicama i spava na madracima na podu. Žalosnici ne rade i ne izlaze iz kuće. Vrata kuće su otvorena zbog tješenja. Zabranjeno je kupati se, brijati i šiša šišati ti.. Ne jede jede se me meso so i ne pije pije vino vino,, nema nema spol spolni nih h odno odnosa sa,, ne proučava se Tora, Tora, pale se svijeće. dana nakon nakon pogr pogreba eba,, nakon nakon Šive kupa se i mijenja 3) ŠELOŠIM – 30 dana odjeća, smije se ići na posao, ne brije se i ne šiša. Ne posjećuju se veseli događaji i ne sluša se glazba. 30. dana posjećuje se grob i podiže nadgrobni spomenik. mjesec ecii nak nakon pogr pogreb eba, a, veza vezano no uz sm smrt rt oca oca ili ili majk majke, e, 4) ŠANA – 12 mjes izbjegava se veselje (glazba, zabava, promjena stana i kupovanje suđa ili odjeće).
TKO JE OBAVEZAN ZA AVELUT? Svatko za oca i majku, brata, sestru, supružnika, sina, kćer. HEVRA KADIŠA – skupina ljudi koji se brinu za sve potrebno oko pokojnika i njegova pogreba. VIDUJA – ispovijest – ispovijest umirućega. Za to vrijeme ga se ne smije dirati. Nakon smrti otvaraju se prozori i izlijeva se sva voda u kući. Tijelo se stavlja na pod, priljubljenih nogu i ruku na prsima. Oči se zatvaraju, a lice prekriva plahtom. Pali se svijeća pokraj glave. Netko uvijek mora biti pokraj njega i čitaju se psalmi psalmi.. Pranje Pranje pokojn pokojnika ika.. Mazanj Mazanje e mirisi mirisima, ma, šiš šiša a se i oblači oblači u odjeću odjeću za prem premin inul ule e (od (od bije bijelo log g lana lana), ), umot umotav ava a ga se u talit i odmo odmotav tava a se prij prije e ukapan ukapanja. ja. Ispra Ispraćaj ćaj započi započinje nje sakup sakupljan ljanjem jem u mrtvač mrtvačnic nici, i, posmrt posmrtni ni govor govor (hesped), deranje odjeće (za majku i oca zadere se ovratnik s lijeve strane do prsa, za ostale s desne strane. Deranje (keria) ( keria) obavlja se i prigodom smrti učitelja Tore, predsjednika Sanhedrina i pres presje jedn dnik ika a vrho vrhovn vnog og suda suda Sanhedrina, kad začujemo nekoga da proklinje Boga, kada je zapaljena Tora i kada se vidi Hram u Jeruzalemu u ruševinama. Pokojnika se pokapa istoga dana, osim: kad je pokojnikov sin na putu (jer on mora moliti kadiš); na Šabat i Šabat i na blagdan se ne pokapa mrtve. Za pogreb nije
26
potreban lijes, tijelo je samo zamotano u tahrihim (pogrebnu odjeću) i polaže se izravno na zemlju; nakon zatvaranja groba moli se kadiš. Pri izlasku iz groblja peru se ruke ali se ne brišu. Micva – tješenje – tješenje ožalošćenih – razgovara se o lijepim svojstvima pokojnika. KADIŠ ŽALOBNIKA – obaveza za svih 7 bliskih članova obitelji, moli se u sinagogi u tri dnevne molitve tijekom 11 mjeseci. JEDNOST JEDNOSTA AVNOST VNOST ISPRAĆA ISPRAĆAJA JA – jer svaka svaka ceremoni ceremonijalno jalnost st služi služi živima a ne mrtvima, i ne smiju se razlikovati bogati od siromašnih.
SMRT I DUŠA SMRT – točka prijelaza iz materijalnog svijeta u duhovni. 5 STUPNJEVA DUŠE: – krv kola kroz sve dijelove tijela 1. NEFEŠ – krv – srce – ispunjavanje Božjih zapovijedi 2. RUAH – srce – mozak – proučavanje proučavanje Tore 3. NEŠAMA – mozak – i 4. JEHIDA – i 5. HAJA – razine do kojih se dopire dugim i napornim radom na ostalim dijelovima duše. EUTANAZIJA – 'dobra smrt' ili 'lagana smrt', ubojstvo iz milosrđa. - Za Židove svaka sekunda čovjekova života je vrijedna (nema razlike između ubojstva zdrave ili bolesne osobe), čak i za bolesnika na umoru mora se prekršiti šabat ako šabat ako će mu to omogućiti da poživi makar još jedan sat. - Bolesnik ima dužnost liječenja, aktivna eutanazija je zabranjena. - Pasivna eutanazija – suzdr suzdržav žavanj anje e od terapi terapije je koja koja bi prod produlj uljila ila život život (pri (prikl klju juča čak k na apar aparat ate) e) ili ili prek prekid id tera terapi pije je čiji čiji je cilj cilj prod produl ulji jiva vanj nje e živo života ta (isključivanje aparata). Vrijednost i svetost života – sprečavanje muka i patnje, zabranjeno dati terapiju umirućem bolesniku kojemu nema spasa, ako je ta terapija mučna i bolna. POBAČAJ – ne žrtvuje se ljudski život radi života fetusa. - Dopušten je ako je ugrožen život i zdravlje majke (čak i duševno), npr. depresija. - Zabranjen zbog socioekonomskih razloga ili zato što nije udana. - Može se ubiti dijete dok ne iziđe glava. SAMOUBOJSTVO – Naše postojanje je činjenica protiv koje se nemamo pravo pobuniti ili ju promijeniti. - Samoubojstvo je ubojstvo u svakom smislu.
27
- Duša samoubojice ne nalazi mir i ne može se vratiti u tijelo jer je uništeno, a ne može ući ni u svijet duša prije nego joj dođe vrijeme. Počast se ne iskazuje samoubojici, ali se zabranjuje prouzročiti bol njegovoj obitelji pa se održavaju svi žalosni običaji vezani za čast obitelji – posjećuje ih se i tješi. - Samoubojicu se ne pokapa na središnjem dijelu židovskog groblja nego u kutu, na rubu. Ne drži se nadgrobni govor. - Dana Danass se sm smat atra ra da je samo samoub uboj ojic ica a duše duševn vno o bole bolesn sna a osob osoba a pa ga ne smijemo kazniti jer nije mogao utjecati na svoje postupke pa ga se pokapa kao sve ostale.
OBDUKCIJA I DONACIJA ORGANA DONACIJA – dopušteno prekršiti sve Božje zapovijedi da bi se spasio život. Podupir Podupire e se donacija. donacija. Zabrana oskvrnji oskvrnjivanja vanja mrtvog tijela; tijela; svaki dio tijela treba biti pokopan – suprotstavlja se donaciji organa. Donacija se dopušta kada kada je orga organ n nepo neposr sred edno no potr potreb eban an za odre određe đeno nog g prim primat atel elja ja (tič (tiče e se i presađivanja sa živoga, kao i sa mrtvoga donora). KREMIRANJE je zabranjeno. Dopušteno je samo pokopati mrtvo tijelo zbog uskrsnuća mrtvih u budućnosti. Kremacijom se uništavaju kosti koje bi trebale ustati iz groba i dobiti meso, tetive i kožu. Time (kremiranjem) se izjavljuje da se ne vjeruje u uskrsnuće. Tu se ne ubrajaju oni koji nisu dobrovoljno pristali na kremaciju – bitan je svjesni i slobodni postupak.
ŽIDOVSKA FILOZOFIJA POČECI: I. Doba II. Hrama – zlatno doba grčke kulture kada je djelovao Tales iz Mileta. Dodir s grčkom filozofijom (poč. 6. st. pr. n. e.). židovski filozof koji je stvarao u okružju grčke kulture bio je FILON ALEKSANDRIJSKI (1. st. pr. n. e.). Razlike između grčke i židovske filozofije GRCI ističu snagu, oblik, lijepo znači dobro, prednost daju sadašnjosti pred budućnosti, prvenstvo daju korisnosti, cijene cjelovitost tijela, Aristotelovska filozofija obavezuje na robovanje na svijetu. ŽIDOVI ističu duh, sadržaj, dobro znači lijepo, budućnost ima prednost pred sadašn sadašnjoš jošću, ću, prvens prvenstvo tvo daju daju moralu moralu,, cijene cijene cjelov cjelovito itost st duše, duše, zastup zastupaju aju apsolutnu jednakost među ljudima (svi prema Božjem liku).
GLAVNI PREDSTAVNICI ŽIDOVSKE FILOZOFIJE 1. FILON FILON ALEKSAN ALEKSANDRIJ DRIJSKI SKI ( 1. st. st. pr. pr. n. e.) e.) 2. RABI RABI SEADJ SEADJA A GAO GAON N (9. (9. st.) st.) 3. RABI RABI MOŠE MOŠE BEN BEN MAJMON MAJMON – RAMBAM AMBAM (12. st.) IZVOR ŽIDOVSKE FILOZOFIJE U teorijskom promišljanju na nekoliko nekoliko razina:
28
1. KOZMOLOŠKA RAZINA RAMBA RAMBAM M – Čuda Čuda priro prirode de su u Abrah Abrahamo amovu vu životu životu izazva izazvala la intele intelektu ktualn alnu u znatiž znatiželj elju u i teološ teološko ko promi promišlj šljanj anje. e. Red i harmon harmonija ija koji koji vladaj vladaju u u svemir svemiru u dovode onoga koji razmišlja do konačnog zaključka da taj divni svijet nije slučajnost, već ima pokretača, tvorca i vodiča. 2. ETIČ ETIČK KA RAZIN AZINA A – Mora Moraln lno o vlad vladan anje je čovj čovjek eka a vodi vodi k prom promiš išlj ljan anju ju o čovjek čovjekovo ovom m izvori izvorištu štu i o njegov njegovu u određe određenju nju kao psiho psihofiz fizičk ičke, e, a ne samo samo tjelesne cjeline. 3.PO 3.POVI VIJE JESN SNA A RAZIN AZINA A – nast nastal ala a uvid uvidom om u opću opću povi povije jest st i uspr uspred edbo bom m sa židovskom poviješću od njenih početaka
ČUDA ŽIDOVSKE POVIJESTI – život Abrahama, Izaka i Jakova – nastanak židovskog naroda izlaskom iz Egipta i primanje Tore – preživljavanje nesreća – babilonsko ropstvo – grčka, perzijska i rimska okupacija – progon iz europskih zemalja – optužbe za obredna umorstva holokaust
13 TEOLOŠKIH NAČELA POKUŠAJI ZAPISIVANJA TEOLOŠKIH NAČELA 1. Filon – 5 načela «O stvaranju svijeta» 2. Rav Sedaja Gaon – «O vjerovanjima i mišljenjima» 3. Rambam – naveo 13 načela i dao im je dogmatsko značenje kao vjerskim postavkama koje svaki Židov mora prihvatiti 1. POSTOJANJE STVORITELJA – Stvoritelj je iznad prirode i pokreće ju – Stoji iznad ljudskog razuma koji ga pokušava dokučiti – Ljudski um je ograničen u mogućnosti primanja pa ne može shvatiti nijednu duhovnu duhovnu silu, Božju misao ili Njegovu veličinu – Prirodne zakonitosti zakonitosti kao dokaz Božjeg postojanja: a) moralni čimbenik u čovjeku: najviša razina spoznaje je ona koja ne treba dokaz b) duhovni pojmovi kao dio čovjekove osobnosti – misao, spoznaja, osjećaj, moral, volja → nadmaterijalna duhovna dimenzija c) složenost tijela čovjeka i životinja životi nja d) ustroj ustr oj svemira svem ira e) nepromjenjivost nepromjenj ivost prirodnih zakona 2. JEDINSTVO STVORITELJA – jedan i jedini – Abraham → otac monoteizma
29
3. BOŽJA BESTJELESNOST BESTJELESNOST – Bog nije od materije i nema oblika 4. STVORITELJ JE PRETHODIO SVEMU – prethodnost Boga je apsolutna, prouzročenomu)
ontološka
(uzrok
svemu
5. SAMO SE BOGU SMIJE SLUŽITI – nitko se ne može postaviti između Boga i čovjeka – čovjek smije molitve upućivati samo Bogu (znači ne svecima, anđelima, mrtvima!) – Bog Bog nema nema pred predst stav avni nika ka (nij (nije e sveć svećen enik ik bogo bogomd mdan an za otpu otpušt štan anje je grijeha!) 6. PROROKOV PRO ROKOVANJE ANJE – Bog se na Sinaju objavio cijelome narodu od 3 milijuna Židova – Cijeli narod se uspeo na razinu proroka proroka – Najveći prorok: Mojsije → dušom i tijelom predan Bogu, idealan narodni vođa tjeles na, duhovna duhov na i moralna mora lna potpunost potpu nost – Razina proroka : tjelesna, Prorok ok je utje utjelo lovl vlje jenj nje e Božj Božjeg eg nadz nadzor ora a nad nad ljud ljudim ima, a, uzor uzor naro narodu du,, – Pror predstavlja Božje ponašanje svojim djelima – Jedino je Mojsije primio proroštvo proroštvo pri stanju potpune svijesti – Tri Tri posljednja posl jednja proroka: Hagaj, Hagaj , Zaharija Zahar ija i Malahija Malahij a Preduvjet et za prorok prorokovanje ovanje je bio da većina Židova živi u Izraelu Izraelu a za – Preduvj ove trojice Židovi su bili u Babilonu ili dalje u progonstvu (od 370. pr. Kr., od dana kad je srušen I. Hram) prihvaće n kao prorok zato što se pojavio nakon ovog razdoblja – Isus nije prihvaćen i zato se njegovo prorokovanje protivi Tori 7. UZVIŠENOST MOJSIJEVOG PROROKOVANJA – razlozi: a) primio primio proročan proročanstvo stvo izravno izravno od Boga, bez posred posrednika nika (anđela) (anđela) b) prorok prorokovanj ovanje e se dogodilo dogodilo danju, danju, u budnom budnom stanju (ostali (ostali u snu snu ili priviđenju) c) pror prorok okov ovan anje je nije nije bilo bilo popr poprać aćen eno o tešk teškim im tjele tjelesn snim im stan stanje jem m (slabost, strah, drhtanje – zbog pobuđenja mašte) d) prorok prorokovao ovao u trenuc trenucima ima koje koje je sam odre određivao đivao 8. TORA JE S NEBA – Božje otkrivenje cijelom narodu – Sadržaj Tore kao svjedok o njenom božanskom izvoru: etička razina razina – etička etička načela načela iz Tore Tore nisu poznata u drugim drugim a) etička kulturama – zaštita slabima u društvu (siročad, stranci, udovice i sirotinja) b) teol t eološka oška razina raz ina
30
znanj a – Tora Tora iskazuje mnoga mno ga znanja o tijelu, tij elu, za koja se ne c) razina znanja zna zna kak kako bi mogl mogla a biti biti dost dostup upna na u ono vrij vrijem eme; e; znan znanje je o astronomiji
9. POTPUNOST TORE – potpuna i vječna – ne smije joj se ništa dodavati ni oduzimati – nepromjenjiva je 10. BOG ZNA ŠTO LJUDI ČINE – providnost – slobodna volja i izbor → Bog poznaje sva naša djela i misli 11. NAGRADA I KAZNA – Židovska povijest vraća dobrima dobro, a kažnjava zlo 12. DOLAZAK MESIJE kraj vreme vremena, na, potpun potpuno o jednob jednobošt oštvo, vo, zausta zaustavlje vljena na bol, bol, savrše savršenst nstvo vo – kraj svega u svemiru – Mesija: Mesija: običan čovjek, čovjek, rodit rodit će se na uobičajen način način a čovječanstvo čovječanstvo toga neće biti svjesno, s očeve strane mora biti iz loze kralja Davida – Zadaća Mesije: a) saku sakupl plja janj nje e žido židovs vsk kog naro naroda da u Svet Svetu u zeml zemlju ju i odre određi điva vanj nje e porijekla unutar židovskog naroda (levit, izrael) b) gradnj gradnja a treće trećeg g Hrama Hrama c) vrhov vrhovni ni suda sudacc među među nar narodi odima ma d) neće neće biti biti razn raznih ih rel religi igija ja e) uskr uskrsn snuć uće e umrl umrlih ih 13. USKRSNUĆE UMRLIH – jedna od zadaća Mesije – kazna za nevjerovanje u uskrsnuće je odsijecanje od života u budućem svijetu