INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK EKONOMSKI FAKULTET TRAVNIK
Transport robe Seminarski Rad
Predmet Komer!i"a#no po$na%an"e robe Mentor: Prof. dr.sc. Nikola Kuvačić
Travnik, juli 201.
SA&R'A
Student:
1.
!vod.......................................................................................................................2
2.
Trans rans"o "ort rt ro#e ro#e $ def defin inic icija ija i vrs vrste te...............................................................................3
%.
&anjski tr trans"ort.......................................................................................................4
'.
!nutra utra(n (nji ji tra trans"or s"ortt..................................................................................................6
).
Pale Paleti ti*a *aci cija ja i kont kontej ejne neri ri.............................................................................................7
.
+"re +" reaa i sred sredstv stvaa *a rukova rukovanje nje u unutr unutra(n a(nje je trans" trans"ort ortuu ..........................................10
-.
udu u dućn ćnos ostt u ruko rukova vanj njuu ro#o ro#o .................................................................................17
..........................................................................................................19 10. /K!3K ..........................................................................................................19
11. 4T56T 4 T56T!6 !6.........................................................................................................20
1
() U%od Preje(tanje neke stvari s jedno7 jesta na dru7o, odnosno "rijevo* ili trans"ort, "očelo je "ojavo "račovjeka. Te o"eracije u sai su se "očecia odvijale na vrlo "riitivne načine i "okrivale su kratke relacije i ale količine ro#e. Najče(će su ro#u trans"ortovali sai ljudi. Kasnije su tu ulo7u "reu*ele 8ivotinje, kro* uvo9enje "rvi sredstava na točkovia. 4"ak, do industrijske revolucije u 1;. stoljeću, nije #ilo o7uće "revo*iti veće količine ro#e i*u*ev orski i riječni "ute. Pojavo 8elje*nice i #rodova na "arni "o7on, dola*i do velike eks"an*ije u trans"ortu te se ro#a o7la "revo*iti na velike udaljenosti i u veliki količinaa. Početko 20. stoljeća dola*i do "ojave "rvi vo*ila na otorni "o7on, a u#r*o i do "ojave aviona, tako da je trans"ort ro#e "ostao jo( #r8i, lak(i i asovniji. Sve ovo je dovelo do u#r*ano7 ra*voja na svi "oljia i do eks"an*ije tr7ovine na 7lo#alno nivou.
2
*) Transport robe + de,ini!i"a i %rste Trans"ort je "riijevo* ro#e =7otovi "roi*voda, "olu"roi*voda, sirovina, "o7onsko7 aterijala i 7oriva, strojeva, alata i dru7e ro#e> s jedno7 jesta na dru7o sredstvia javno7 ili vlastito7 trans"orta.1 Trans"ort u (ire sislu "odra*ujeva sve aktivnosti "otre#ne *a o#avljanje "rijevo*a i dru7i "rijevo*ni radnji, čuvanje i osi7uranje stvari i dokuentacije tijeko trans"ortno7 "rocesa. ko se trans"ort odvija u jedno 7eo7rafsko ili ekonosko?"olitičko kru7u, takav trans"ort na*ivao doaći ili nacionalni trans"orto. ko se "ak trans"ort odvija i*e9u jedne ili vi(e 7eo7rafsko?"olitički *ajednica tj. dr8ava, tada takav trans"ort na*ivao e9unarodni ili internacionalni.
•
linijski "rijevo*, tj. "rijevo* na odre9enoj relaciji "o una"rijed utvr9eno "utu = "lovid#i, 8elje8ničko ili cestovno redu vo8nje ili letu *rako"lova> i tarifi "rijevo*a slo#odni "rijevo* 7dje se relacija i dru7i uvjeti "rijevo*a utvr9uju "ose#no *a svaki "rijevo*
Tako9er se javljaju i "ose#ne vrste "rijevo*a, kao (to su: •
•
ka#ota8a, tj. "rijevo* "utnika i stvari i*e9u "ojednini jesta. +#avljaju 7a doaći vo*ari na osnovi "ose#no "ri#avljene do*vole nadle8no7 or7ana i*vanredni "rijevo* kod koje7 su dien*ije vo*ila ili asa tereta veće od "ro"isani.
Kod i*vanredno7 "rijevo*a "otre#no je "ose#no odo#renje nadle8no7 dr8avno7 or7ana, "ose#ne o*nake na "rijevo*no sredstvu koje u"o*oravaju na o"asnost "rijevo*a, o#ave*na "ratnja i sl. Pose#na jera se tre#a "odu*eti i kod "rijevo*a o"asni tvari, kod ukrcaja i iskrcaja, kao i kod "rijevo*a 8ivi 8ivotinja. Sa as"ekta ro#e, najva8nija "odjela trans"orta je na vanjski i unutra(nji. Tri su ra*ličita "rijevo*na "uta. Koji o7u #iti "rirodni ili ujetni. • • •
&odeni ? ore, rijeka, "lovni kanali, je*era Ko"neni $ 8elje*nički, cestovni, "rijevo* cjevovodia /račni $ "redstavljaju 7a odre9eni *račni koridori uključujući "oletno?sletne sta*e na areodroia
1 a*i#at, Tonći, Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom, Siner7ija nakladni(tvo, /a7re#, 200), str. %02 %
Te(ko se o8e reći koji je od na#rojeni "uteva i "rijevo*ni sredstava naj"o7odniji. Pitanje "o7odnosti "rijevo*ni "uteva i sredstava ovosi o količini ro#e koju tre#a "revesti, vrsti ro#e, #r*ini i rokovia u kojia ro#u tre#a do"reiti na jesto "otro(nje. Količina "reve*ene ro#e u svijetu je u konstantno "orastu, *#o7 sve efikasnije7 i #r8e7 trans"orta i sve veće "otre#e *a ra*ličito ro#o u svi dijelovia svijeta.
-) Van"ski transport &anjski trans"ort "odra*uijeva trans"ort i*e9u "oslovni su#jekata, najče(će u* u"otre#u javni sredstava. Postoji nekoliko vrsta vanjsko7 trans"orta, u *avisnosti od "uta trans"orta: 8elje*nički, cestovni, vodeni, *račni, cjevovodni i "o(tanski. @elje*nički "odra*uijeva trans"ort ro#e ko"neni "ute vo*ovia. +vaj vid trans"orta je veoa "ou*dan i "ovoljan ali u je nedostatak anjak fleksi#ilnosti, jer je o7raničen na "ostojanje 8elje*ničke re8e. Pojava 8elje*nice je dovela do jako7 industrijsko7 ra*voja u 1;. stoljeću jer je oo7ućila trans"ort veliki količina ro#e i "utnika na velike udaljenosti, te u sredi(ta daleko od vodeni tokova. . &rsta i veličina trans"ortno7 sredstva ovisi o udaljenosti koju tre#a "reći, veličini i svojstvia ro#e. Manje relacije i anji tereti se "revo*e ko#ijia ili anji kaionia, dok se *a udaljene relacije koriste te7ljači sa "rikolicaa. ! veliki 7radovia "ostoje i trans"orti skuteria i #iciklia, *a trans"ort anji "o(iljki na "rinci"u od vrata do vrata. ! 201). je "roi*vedeno oko 1C iliona koercijalni vo*ila u svijetu %. +va vrsta trans"orta je naj*astu"ljenija u iA, dijelo i *#o7 nera*vijeni ostali o#lika trans"orta. &odeni trans"ort se odvija vodeni tokovia, ore, je*eria, rijekaa i kanalia. &odeni se "ute o7u "revesti o7rone količine ro#e na velike udaljenosti. +vaj vid trans"orta je "o*nat od davnina, a ra*vijao se sa ra*voje civili*acije. Tako danas "ostoje #rodovi koji su u stanju "revo*iti desetine iljada tona ro#e na veliki relacijaa i *a relativno kratko vrijee. Na "rijer, #rod sa kontejneria "lovi od 5vro"e do S< neki 10? 12 dana'. osna i Aerce7ovina nea unutra(nji "lovni rijeka, osi rijeke Save na 7ranici sa Arvatsko, niti orski luka, ali ia luku rčko koja "osjeduje veliki "otencijal *a i*vo* ro#e u *elje 5!. /račni trans"ort je daleko naj#r8i vid trans"orta. Po7odan je *a "rijevo* sku"ocjeni i lako kvarljivi "roi*voda. Nije najjeftiniji vid "rijevo*a, ali se sa "ovećanje *račno7 "roeta i na"retko u ra*voju avijacije o7u očekivati sve anje cijene *račno7 trans"orta. Prea 2 tt":DDdata.Eorld#ank.or7DindicatorD4S.66S.T+T.KMFendG201'HstartG1;C0HvieEGcart % tt":DDEEE.acea.#eDstatisticsDta7Dcate7orIDcoercial?veicles?Eorld ' tt":DDcs.ol"oEer.coDServiceDNetEorkDService?
"rocjeni orld ank, *račni trans"ort ro#e je '?) "uta sku"lji od cestovno7, a čak 12?1 "uta sku"lji od "oorsko7 trans"orta ). Trans"ort cjevovodia je slu8i *a "rijevo* "lina i nafte, a na anji udaljenostia i rasuto7 tereta. Bjevovodi se 7rade od naftni odnosno "linski "olja ka "otro(ačia ili rafinerijaa =nafta>. 4*7radnja je sku"a ali se is"lati kro* vrijee eks"loatacije. Najva8niji cjevovodi se nala*e na Srednje 4stoku i u Bentralnoj *iji =nafta> i u 6usiji ="lin>, a najdu8u re8u cjevovoda =2,2 iliona kiloetara> iaju Sjedinjene eričke
) tt":DDEe#.Eorld#ank.or7DS4T5D5JT56NDT+P4BSD5JTT6NSP+6TD5JT46T6 NSP+6TD0,,contentM
.) Un/tra0n"i transport Pod unutra(nji trans"orto se "odra*uijeva svako "ojeranje ro#e unutar 7ranica neke fire. +vo "ojeranje se odnosi i na rukovanje ="odi*anje, s"u(tanje, utovar, istovar, i slično>. &eoa je va8no oda#rati o"tialan unutra(nji trans"ort *#o7 sanjenja tro(kova "roi*vodnje. Postoje "roi*vo9ači čija se ro#a kreće jako "uno u toku "roi*vodno7 "rocesa i skladi(tenja, "a takve ko"anije oraju o#ratiti "uno "a8nje ovo vidu trans"orta. aktori koji utiču na unutra(nji trans"ort su: • • • • •
asortian "roi*voda i na#avka od7ovarajući trans"ortni sredstava, karakteristike "roi*voda, tenolo(ki "ostu"ak, ra*je(taj i veličina "rostorija i vrsta, #roj i stanje trans"ortni sredstava.
Kod "rojektovanja trans"ortno7 sistea unutra(nje7 trans"orta "ostoji veliki #roj alternativa koje o7u *adovoljiti "otre#e *a "ove*ivanje "rocesa "roi*vodnje, "roi*vodnje sa skladi(te, trans"ortovanje i ani"ulacijo tereta ali je sao jedno rje(enje o"tialno. /adatak "rojektanta je da "rona9e taj o"tialni i najekonoičniji trans"ortni siste. !dio tro(kova unutra(nje7 trans"orta u cijeni "roi*vodnje, odnosno 7otovo7 "roi*voda varira u *avisnosti od vrste "roi*vodnje i sao7 "roi*voda. !koliko se ne "rijene do#ra rje(enja u unutra(nje trans"ortu, njiovi tro(kovi će o"teretiti cijenu "roi*voda i u7ro*iti renta#ilnost ko"anije. Neka od rje(enja *a o"tialan unutra(nji trans"ort su -: • • • • •
reduciranje vreena koje radnik "rovede "ojerajući aterijal o"tii*acija "rotoka aterijala s"rječavanje o(tećenja i rasi"a "ovećanje skladi(ni ka"aciteta u"otre#a od7ovarajuće o"ree
- tt":DDsall#usiness.cron.coDreduce?aterial?andlin7?costs?'21C'.tl
1) Pa#eti$a!i"a i konte"neri Paleti*acija je najstariji siste inte7ralno7 trans"orta koji se (iroko "rijenjuje *a ra*ličite ko#inacije trans"ortni sredstava svi vidova trans"orta C. edan je od načina racionali*acije ani"ulisanja ro#o u unutra(nje trans"ortu i skladi(tenju, kao jedan od najuniver*alniji i najasovniji sistea ani"ulisanja ro#o. Palete, odnosno "osude *a trans"ort tre#a da su: • • • • •
"rila7o9ene trans"ortno ure9aju, "rila7o9ene aterijalu koji tre#a trans"ortovati, standardi*ovane =ako to do"u(ta aterial koji se trans"ortuje>, jake da se o7u vi(ekratno koristiti, iaju alu cijenu na#avke.
Prednost "rijene "aleta "ri trans"ortu i skladi(tenju o7leda se u sljedeće: • • • •
trajanje utovara i istovara svedeno je na iniu, isključuje se uče(će radne ljudske sna7e "ri utovaru i istovaru aterijala, "osti8e se #olja u"otre#a trans"ortni sredstava, sanjuju se tro(kovi unutra(nje7 trans"orta
Palete odnosno "odlo7e *a "odi*anje tereta su #ila "o*nate jo( u staro 57i"tu. 4"ak, "alete kakve danas "o*najeo su "rodukt 20. stoljeća i ra*vile su se sa "ojavo vilju(kara i slično o"reo *a rukovanje. Palete o7u #iti ra*ličiti die*ija i od vi(e vrsta aterijala. ! 5vro"i, a sai ti i u iA, su najče(će 5!6 "alete, standardi*irane "alete koje su u(le u "otre#u (estdeseti 7odina dvadeseto7 stoljeća. 5!6 "alete su dalje standardi*irane kro* 5vro"sku "alet or7ani*aciju =5P> koja je osnovana 1;;1. 7odine ;. Sljedeća slika "rika*uje dien*ije i o#lik standardne 5!6 "alete, kao i slu8#ene 8i7ove koji se o7u koristiti sao na "aletaa koje *adovoljavaju standarde "ro"isane od strane 5Pa.
C usufranić, 4#rai, Osnove drumskog saobraćaja , 4nternacionalni !niver*itet Travnik, Travnik, 200-, str. 2;2 ; tt":DDEEE.e"al?"allets.deDukDue#erunsD"rofil."" -
Slika 1 Specifikacije EUR palete 10
!ku"no "ostoje četiri vrste 5!6 "aleta u u"otre#i, dien*ije i od7ovarajuće 4S+ "alete su navedeni u sljedećoj ta#lici:
ablica 1 !imenzije EUR paleta i pandani u "SO paletama 11
! ra*vijeni *eljaa "aletno se ani"ulita i "revo*i oko ;0O koadni i #li*u -)O va7onski "o(iljaka od uku"no7 trans"orta ro#e koja se o8e "aleti*irati i "revo*iti u 8elje*ničko i drusko sao#raćaju 12. Konte"neri su standardi*ovane trans"ortne jedinice, "rila7o9ene *a sje(taj, čuvanje i trans"ort ra*norodni "roi*voda. Njiova 7lavna karakteristika je ot"ornost te i je o7uće koristiti vi(e "uta. Tako9er, ro#a koja se "revo*i kontejneria se ne dotiče direktno u trans"ortu, (to skaćuje vrijee ani"uliranja ro#o u trans"ortu. Kontejneri su do#ra *a(tita *a ro#u u trans"ortu te se o7u skladi(titi na otvoreno. Kontejneri su danas (iroko ras"rostranjeni i koriste se u skoro svi vidovia trans"orta. !vo9enje trans"ortni kontejnera, kakve danas "o*najeo, u u"otre#u u 20. stoljeću dovelo je do sna8no7 ra*voja te "oo7lo ra*voju 7lo#ali*acije.
kontjeneria, a tako9er i kaioni i dru7a sredstva "rila7o9enja trans"ortu kontejnera ko"no. Siste kontejneri*acije o#jedinjuje sva ra*ličita vreena u "rijevo*u ro#e u jednu tenolo(ku cijelinu, tako da se ro#a utovarena u kontejner, od "o(iljaoca "revo*i do "riaoca #e* ikakvo7 djelovanja na nju. Sve ani"ulacije se o#avljaju sao sa kontejnero u koe ro#a iruje. Tie se sanjuje #roj us"utni ani"ulacija i *natno u#r*ava "roces "rijevo*a ro#e. Postoje ra*ličite vrste kontejnera, "o"ut 1%: • • •
Kontejneri?sanduci Kontejneri?cisterne Kontejneri od "ose#ni aterijala
Kontejneri o7u #iti i*ra9eni u skladu sa "otre#aa fire, e9uti najveći dio kontejnera je standardi*ovan i kao takav se o8e koristiti #ilo 7dje na svijetu i *a ra*ličite trans"ortne "uteve. ! donji ta#licaa su date standardne dien*ije dvije najče(će vrste kontejnera, 20?foot i '0?foot kontejnera:
ablica # Specifikacije #0 foot kontejnera 1$
ablica % Specifikacije #0 foot kontejnera 1&
1% a*i#at, Tonći, Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom, Siner7ija nakladni(tvo, /a7re#, 200), str. %0C 1' tt":DDEEE.la7era.coDrDuslu7eD"rijevo*na?rjesenjaD"oorski?"rijevo*DkontejnerD 1) tt":DDEEE.la7era.coDrDuslu7eD"rijevo*na?rjesenjaD"oorski?"rijevo*DkontejnerD ;
Trans"ort ro#e kontejneria orski "ute je o7roan, tako je u 201%. 7odini "reve*eno oko 120 iliona kontejnera sa ro#o, čija je uku"na vrijednost "rocjenjena na viče od ' triliona aerički dolara1. /a "rijevo* ro#e kontejneria "ostoje "ose#no di*ajnirani #rodovi, koji su u stanju "revući o7rone količine ro#e #ilo 7dje u svijetu. /a "rijer, najveći #rod *a "rijevo* tereta kontejneria, MSB /oe, o8e "revo*iti 1;,22' 20Q kontejnera, a u i*7radnji u "lanu su jo( veći #rodovi1-.
2) Oprema i sredst%a $a r/ko%an"e / /n/tra0n"em transport/ Koja će se o"rea i sredstva koristiti uno7oe *nači od vrste ro#e i veličine i uvjeta skladi(ta. Tako9er, i*#or *avisi i od vrste kretanja koje se o#avlja unutar "redu*eća. Najće(e su to: • • • • •
istovar "retovar utovar "odi*anje s"u(tanje
6ukovanje aterijalo se dijeli na: • • • •
ručno eani*irano autoati*irano ko"juteri*irano
R/3no r/ko%an"e se o8e sresti u skoro svi skladi(tia, veoa je jednostavno i "ostoji vi(e sredstava koja se koriste u ovu svru, "o"ut 1C: • • •
• • •
ručna kolica, ručni vilju(kar, konvejeri =roleri> $ s"adaju i u eani*ovane "ostu"ke rukovanja aterijalo, "o(to *ajenjuju dio anuelno7 rada, ali ostaje "ostavljanje na konvejer i uklanjanje sa konvejera, kao anuelni rad, ra*ni kli*ači, o#lice i valjci itd.
1 tt":DDEEE.Eorldsi""in7.or7DindustrI?issuesDsafetIDBontainersostatSea? 201'!"dateinalfor
Slika # Ru(ni vilju)kar
Slika % *onve+or belt ,roler-
6učno rukovanje tre#a i*#je7avati ukoliko je to o7uće. +si (to us"orava "roces kretanja ro#e, i*iskuje i dosta radne sna7e, (to "ovećava tro(kove "oslovanja. Nadalje, ne"a8ljivo rukovanje o8e dovesti do "ovreda ili o(tećenja ro#e. Na kraju, ručno rukovanje nije u stanju iskoristiti "une ka"acitete skladi(ta =visinu na "rijer>. /#o7 sve7a navedeno7, "re"oručuje se uvo9enje eani*ni o#lika trans"orta.
Me4ani$irano r/ko%an"e se odvija u* "ooć otorni strojeva. 4 ovaj vid trans"orta uključuje ljudski rad, ali sao *a u"ravljanje strojevia "ooću koji se ro#a "odi8e i s"u(ta. Najče(će su to: otorni vilju(kari otorna vo*ila trans"orteri kranovi • • • •
Sva ova sredstva dola*e u ra*ličiti o#licia i veličinaa i nji i*#or ovisi o vrsti i veličini ro#e kao i veličini skladi(ta i načinu čuvanja ro#e.
11
Motorni vilju(kari slu8e *a "rije i sla7anje "aleti*irane i ne"aleti*irane ro#e. Nastali su "očetko 20. stoljeća u S<, a eks"an*iju do8ivjeli nakon
S#ika . Tipi3ni %i#"/0kar na 3etiri to3ka
S#ika 1 Te#eskopski %i#"/3kar $a r/ko%an"e konte"nerima
Prednosti vilju(kara u rukovanju ro#o su: velika anevarska s"oso#nost, relativno velika nosivost ne *atjevaju "ose#ne kolosijeke i sta*e *a kretanje • • •
1; tt":DDEEE..coDarticleDto"20lifttrucksu""liers201) 12
• • • • • •
relativno velike #r*ine kretanja i di*anja ne*avisnost ani"ulativno7 "rostora od i*vora ener7ije relativno velika visina di*anja u slučaju "rijene telesko"sko7 raa dodatno nad7radnjo "ro(iruju o#last "rijene slo#odna i #r*a "rijena u svi o#lastia "redu*eća laka "rila7odljivost "rojenaa tenolo(ko7 "rocesa
Pored navedeni "rednosti vilju(kari iaju i odre9ene nedostatke: ala "roodnost o7raničena nosivost i s"oso#nost utovara *atijevaju kvalifikovano oso#lje rad na 7ranici sta#ilnosti • • • •
Motorna vo*ila tako9er dola*e u ra*ličiti veličinaa i o#licia. Najče(će su to otorna kolica *a istresanje tereta, te7ljači sa "rikolicaa ra*ličiti dien*ija i najena. Tako9er o7u #iti "o7onjeni S!S otoro ili na električni "o7on.
Slika . Primjer motornog vozila u s kladi)tu
Trans"orteri =en7. BonveIor> slu8e *a "rijenos veliki količina ro#e, (to dovodi do anji tro(kova "rijenosa20. Neki od najče(ći vrsta su sa trakaa, valjcia, ili člancia, *ati, "neuatski, vertikalni i vi#rirajući. +dlikuje i: • • • •
si7urna u"otre#a, jer inii*iraju ljudski rad a sai ti i o*ljede o7u se instalirati #ilo 7dje, čak i tao 7dje viljučkari ne o7u "rići s"oso#ni su "renostiti ro#u ra*ličiti o#lika, vrste i veličina si7urnije *a u"itrenu od dru7i o#lika trans"orta
20 a*i#at, Tonći, Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom, Siner7ija nakladni(tvo, /a7re#, 200), str. %11 1%
Slika / Primjer transportera sa valjcima
Slika ertikalni transporter
! dana(nje vrijee trans"orteri se koriste u 7otovo svi 7ranaa industrije, uključujući tvornice autoo#ila, računara, rane, "unionica "ića, edicinskoj industriji, u "rocesia "akiranja i dru7dje. +da#ir trans"ortera ovisi o o#liku i veličini ro#e, veličini skladi(no7 i "roi*vodno7 "rostora, načinu "roi*vodnje, kao i jestia utovara i istovara. Kao do#ar "rijer efikasne u"otre#e trans"ortera, često se navodi ko"anija a*on, najveća svjetska online tr7ovina. ! njiovi se skladi(tia svakodnevno "rocesuiraju narud8#e i* cijelo7 svijeta, te je "otre#no "re#aciti veliku količinu ro#e u kratko vrijee i "ri to je sortirati, *a"akovati i ot"reiti ku"cia. ! a*onovo centru u altioreu, S<, ro#a se trans"orteria u uku"noj du8ini od oko 20 kiloetara 21.
21 tt":DDEEE.#altioresun.coD#usinessD#s?#*?aa*on?7rand?o"enin7?201)0;2C?storI.tl 1'
Slika 2 Sortirni centar kompanije 3mazon
Kranovi su s"ecijalna vrsta trans"ortno7 sredstva u unutra(nje "roetu. Postoji veliki #roj ra*ličiti kranova. Mo7u #iti u skladi(tia, "roi*vodni alaa, kao i na otvoreno, u kru7u tvornica, na 8elje*nički i lučni terinalia. Kranovi se koriste kod "odi*anja i "ojeranja veliki teretea i cijeli kontejnera sa ro#o. !"ravljanje je ko"licirano i *atjeva o#učenu radnu sna7u. Kranovi o7u #iti osni, "ortalni, "olu"ortalni, onorail, KK odularni kranovi, te kon*olne di*alice. Kranovi o7u #iti fiksirani na jedno jestu i tako "renositi teret sa jedno7 na dru7o jesto "odi*anje i s"u(tanje. ! skladi(tia i "roi*vodni alaa često se sreću tako*vani osni kranovi, koji kli*e na (inaa "ostavljeni is"od stro"a. Na taj način je o7uće "rejestiti teret na 7otovo #ilo koji kraj "rostorije.
Slika 10 Primjer mostnog krana
1)
Slika 11 4onzolna dizalica
A/tomati$irano r/ko%an"e se najče(će odnosi na "oluautoatske ili autoatske ure9aje *a rukovanje ro#o. ! "itanju su sofisticirani ure9aji koji autonono vr(e "roces rukovanja ro#o. Prednosti ovi sistea su anje ljudske intervencije i rada, te #r8i i si7urniji rad u* anje loova, kvarova i "ovreda na radu. Sa dru7e strane, ovi sistei su jako sku"i, a njiov ra*voj i "rijena slo8eni. Najče(će se i*ra9uju "o narud8#i, odnosno s"ecifično *a svako7 ku"ca. , odnosno autoatski navo9ena vo*ila, koja iaju (iroku "rijenu u veliki skladi(tia 7dje je "otre#no rukovati veliko količino aterijala u kratko roku. +vi ure9aji su s"oso#ni "odi*ati, "renositi i s"u(tati ro#u autonono i "o una"rijed "laniranoj ruti. Njiovo je kretanje #e* u"lita ljudske ruke a s"oso#ni su i e9uso#no kounicirati kako #i se i*#je7li sudari a(ina "riliko kretanja.
Slika 1# Primjer 35 ure6aja
1
5) 6/d/7nost / r/ko%an"/ robom Stalni na"redak nauke, kao i sve veći *atjevi tr8i(ta, dovode do konstantno7 ra*voja sistea *a trans"ort ro#e. /atjevi *a #r8i, efikasniji, si7urniji i "oovoljniji trans"orto su sve veći. Rlo#alno tr8i(te *atjeva od "roi*vo9ača da (alju svoje "roi*vode u ra*ne dijelove svijeta i u kratko vrijee. Sto7a se o7u očekivati sve sofisticiraniji sistei, s"oso#ni *a trans"ort veliki količina ro#e, odnosno s"oo#ni is"ortučiti ro#u u kratko roku i #e* o(tećenja. &eć sada se 7rade #rodovi nevjerovatni dien*ija, koji o7u nositi na desetine iljada tona ro#e, vo*ovi veliki #r*ina, kao i avioni veliki dien*ija. Na "ovećanje trans"orta ne utječu sao na"reci u ra*voju trans"ortni sredstava. Na "rijer, nedavno "ro(irenje Panaosko7 kanala će oo7ućiti "rijevo* veći količina ro#e, jer je dosada(nji ka"acitet o7raničavao veličinu #rodova koji su o7li "rola*iti kro* Panaski kanal22. Neke od inovativni ideja o7u "ostojeći sredstvia dati novu najenu. Tako se već neko vrijee radi na ra*voju travaja *a "rijevo* tereta. +vaj vid trans"orta se o8e us"je(no in"leentirati u sredi(tia veliki 7radova, i tie sanjiti ula*ak veliki kaiona u sredi(ta 7radova. Prijer teretno7 travaja je BarRo Tra u
22 Panaa #rodovi o7u "revući )000 T!, dok će novi Paana #rodovi "revo*iti 1%,000 T! kro* Panaski kanal. 1-
Slika 1% *ar5oram7 !resden7 8jema(ka
Stalni ra*voj na ovo "olju će dovesti do u"otre#e novi sredstava trans"orta. Na "rijer, neke ko"anije već ra*i(ljaju o autoati*irani i satelitski navo9eni letjelicaa =dronovia> *a is"oruku ro#e. a*on.co uveliko ra*vija siste na*van a*on Prie ir, koji će se sastojati od veliko7 #roja autoati*irani letjelica s"oso#ni dostaviti "akete ku"cia dilje S<. Siste je jo( u ra*voju ali je "itanje dana kada će ovakav vida trans"orta "ostati uo#ičajen.
1C
1;
(8) ZAKL9U:AK Trans"ort ro#e je va8an se7ent u "oslovanju svako7 "roi*vodno7 su#jekta. Tro(kovi trans"orta o7u uveliko utjecati na cijenu "ri*voda a sai ti i na us"je(nost "oslovanja "redu*eća. 4* to7 ra*lo7a, "otre#no je o*#iljno "ristu"iti i*#oru sredstava *a trans"ort #ilo da se radi o vanjsko ili unutra(nje trans"ortu. Trans"ortna sredstva dola*e u ne#rojeni o#licia i veličinaa. Trans"ortni "utevi o7u #iti ore, *rako i ko"no, a njiov ra*voj je konstantan iljadaa 7odina. 4"ak, do najveće eks"an*ije je do(lo nakon industrijske revolucije a "oto i u 20. stoljeću, kada se uvode sve sofisticiranije etode i sredstva *a trans"ort ro#e.
20
(() LITERATURA 1 a*i#at, Tonći, Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom, Siner7ija nakladni(tvo, /a7re#, 200) 2 usufranić, 4#rai, Osnove drumskog saobraćaja , 4nternacionalni !niver*itet Travnik, Travnik, 200% eker, 4., Stanivuković, <., 'ogistika, akultet tenički nauka, Novi Sad, 200' tt":DDdata.Eorld#ank.or7DindicatorD4S.66S.T+T.KMF endG201'HstartG1;C0HvieEGcart ) tt":DDEEE.acea.#eDstatisticsDta7Dcate7orIDcoercial?veicles?Eorld tt":DDcs.ol"oEer.coDServiceDNetEorkDService?
C tt"s:DDen.Eiki"edia.or7DEikiDistofcountries#Itotallen7tof"i"elines ; tt":DDsall#usiness.cron.coDreduce?aterial?andlin7?costs?'21C'.tl 10 tt":DDEEE.e"al?"allets.deDukDue#erunsD"rofil."" 11 tt"s:DDen.Eiki"edia.or7DEikiD5!6?"allet 12 tt":DD"reierandlin7.coD"allet?jacked?nort?aerican?"allet?vs?euro"ean?"alletD 1% tt":DDEEE.la7era.coDrDuslu7eD"rijevo*na?rjesenjaD"oorski?"rijevo*DkontejnerD 1' tt":DDEEE.Eorldsi""in7.or7DindustrI?issuesDsafetIDBontainersostatSea? 201'!"dateinalfor
21
