SREDNJI VIJEK 8-9.st. – 16.st.
•
•
•
•
•
•
•
Početak: 8-9.st. – nedokazano tekstovima, ali Hercigonja tako smatra po nekim izvorima, prvi spomenici 11/1.st. – kraj: 1!.st., malo prod"#eno, ali i dalje pris"tno glagoljica se rano pojavila $oko 11%%.g. – Baščanska – Baščanska ploča& ploča& te se i dalje "potre'ljava " natpisima, nodolski zakon, zakon, 188.& javnim ispravama, zakonima $Vi $Vinodolski (irilica – val (irilice za)vatio je dosta rano i jedan dio )rv. podr"čja* 'io je to pose'an o'lik (irilice: 'osančica od sredine 1+.st. pojavlj"je se i tre(e pismo, latinica, koja na kraj" prevlada i postane jedinim )rvatskim pismom. 1.st. je zlatno do'a glagoljice, glagoljica se zadr#ala do 1! st., a nakon toga postaje sla'a, ali s odjecima "pora'e do 19.st. atinica pre"zima va#an segment segment knji#evnosti s )"manistima. lagoljica (e se potkraj 1+.st. "nkcionalno razdvojiti na "stavni tip pisma $lit"rgijski kodeksi, ali i neki nelit"rgijski z'ornici&, pol""stavni tip pisma $vol"mnizne nelit"rgijske kompilacije& i k"rzivni tip pisma $svakodnevna $svakodnevna praktična praktična "pora'a&. 0"rzivni tip (e se razdvojiti razdvojiti " knjiki knjiki i kancelarijs kancelarijski ki k"rziv. 0ompleks 23 knji#evnosti tre'a s)va(ati kao jedinstvo knji#evnog djelovanja glagoljicom i latinicom. $i (irilcom valjda444&
Uporaba hrvatskih pisama po stolje ćima
9.st.
1.st.
1.st.
19.st. 1.st.
glagoljica ćirilica
•
latinica
nije bilo: ljubavnog i svjetovnog jesni!tva" ei#e" #o$i%ne oe$e" #o$e&ija" biblijs#og ea crkveni raskol: 1%+8.g., za'rane rada glagoljaima kroz 1%., 11., 1.st., " 15.st. 6nocencija 63 daje privilegija senjskom $1+8& i omialjskom o mialjskom $1& glagoljakom kler" da smij" o'naati slavenski o'red- tek se tad potp"no priklanjaj" rimskom o'red" i o'ičajima Prema Hercigonji glagoljatvo nije č"valo crkvenoslavneski pomijean s narodnim jezikom zato jer s" klerici 'ili pol"pismeni i nis" znali latinski, ve( ističe da s" to isti lj"di koji s" tečno prevodili s latinskog, talijanskog i čekog na crkvenoslavenski. 7 "z to pi" pjesme, prikazanja, rade kompilacije itd. akoer, tre'a pretpostaviti postojanje 'ogati) 'i'lioteka ili z'irki r"kopisa koji s" morali 'iti "potre'ljavani pri kompajliranj" takvi) kodeksa. r"kčije miljenje dali s" ;agi(,
.ei(a iz 1!%. ?akavtina je jo ranije prodrla " nelit"rgijske kodekse 2tvo 2tvore renn je 'ib(i&ni je)i# - kom'inacija crkvenoslavenskog i čakavskog, negdje i kajkavskog $dijelovi 6stre, ozaljski kraj&, crkvenoslavenski dio č"va tradicij", čakavski i kajkavski narodni aspekt, iz čega se vidi va#nost recepcije, najva#niji o'lik recepcije je a"ditivan, jer i) je p"k ipak
najče najče(e (e i dalje dalje primao primao sl"aj" sl"aj"(i, (i, a ne čitaj"( čitaj"(i. i. Djela na$ijenjena u#u naj%e!*e su i$ala 'ib(i&ni je)i#" &o# se u &jeli$a na$jenjeni$ (e&ovni+i$a +(#venoslavns#i a# vi!e %uvao , konzervirao.
,ovijest" vanije go&ine: 1. 1%91. 6z"mire )rvatska dinastija rpimirovi(a$mitar @vonimir "mire 1%89., 2tjepan 66 1%91.& . adislav $7rpadovi(, 'rat kraljice ;elene, #ene mitra @vonimira& postaje kraljem /. Hrvati skalpaj" "nij" s Agarskom 11%, pod adislavovoim sinom 0olomanom 0. "dovik 7n#"vinac pokorava )rvatsko plemstvo, a 158. mirom " @adr" pripaja natrag almacij" almacij" Hrvatskoj, Hrvatskoj, od Bletaka, Bletaka, to "klj"č"je "klj"č"je i "'orvnik" "'orvnik" $1%-158 je priznavao priznavao vlast mletačkog d"#da – i dalje je 'io a"tonomna gradska kom"na, ali je " njem" 'io mletački knez. >akon toga kre(e njegova samostalnost, do 18%8.& . 1+%9. 7n#"vinci s" prodali dio almacije Blecima "rci 6. >adir" "rci 2. 1+8. "'rovačka rep"'lika počinje pla(ati danak Csmanlijama, za zatit" : 8. 1589. 0osovska 'itka 9. 1+!5. je pala a senjskom i omialjskom privilegij" je, izme" ostaloga, glagoljica ortograski reromirana. reromirana. b) &o #(aja 10. st.: prijelazna aza, na p"t" k novom #anrovskom s"stav", jezičnom izraz", tematsko-sadr#ajnom str"kt"riranj" i motivici ; &ob &obaa u une ne )( )(el elos osti ti &o 138." #(aj senjs#e tis#a(e: intenzivno otvaranje repertorij" @ e"ropske $lat., tal., čeke& d")ovne knji#evnosti, z'ornici nelit"rgijski) tekstova novog tipa, čisto narodni jezik i )i'ridni – crkvenoslavensko-narodni – jezik nelit"rgijske proze, glagoljski tisak, prvotipsak Misala prvotipsak Misala iz 1+85., senjska tiskara, latinični tisak /; #asni o&je+i s(e&n s(e&njovje#ov jovje#ovne ne #nji. t(a&i+i t(a&i+ije je 1/1. - #(aj (ije%#e tis#a(e <. Koi%i*a" rkovi(ev z'ornik iz .pol 1!.st. i dr"gi e(+ e(+ig igonj onjaa (a)l (a)li# i#uje uje slje slje&e &e*e *e #nji #njievn evnee v(ste v(ste u SV" SV" (a)&i (a)&iob obu u ute$ ute$el elje jenu nu na =o($al =o($alnoj noj i so+iolo!#oj o&(e&bi v(ste" njenoj &(u!tvenoj i #o$uni#ativnoj na$jeni" (e$a (e&$etu i obi$u o(u#e: - liturgijski i biblijski tekstovi - crkveno-pripovjedna proza a) star starij ijeg eg tipa tipa apokrifni spisi: legende, evan đelja, viđenja, djela apostolska b) mlađeg tipa: mirakuli, legende, vizije
najče najče(e (e i dalje dalje primao primao sl"aj" sl"aj"(i, (i, a ne čitaj"( čitaj"(i. i. Djela na$ijenjena u#u naj%e!*e su i$ala 'ib(i&ni je)i#" &o# se u &jeli$a na$jenjeni$ (e&ovni+i$a +(#venoslavns#i a# vi!e %uvao , konzervirao.
,ovijest" vanije go&ine: 1. 1%91. 6z"mire )rvatska dinastija rpimirovi(a$mitar @vonimir "mire 1%89., 2tjepan 66 1%91.& . adislav $7rpadovi(, 'rat kraljice ;elene, #ene mitra @vonimira& postaje kraljem /. Hrvati skalpaj" "nij" s Agarskom 11%, pod adislavovoim sinom 0olomanom 0. "dovik 7n#"vinac pokorava )rvatsko plemstvo, a 158. mirom " @adr" pripaja natrag almacij" almacij" Hrvatskoj, Hrvatskoj, od Bletaka, Bletaka, to "klj"č"je "klj"č"je i "'orvnik" "'orvnik" $1%-158 je priznavao priznavao vlast mletačkog d"#da – i dalje je 'io a"tonomna gradska kom"na, ali je " njem" 'io mletački knez. >akon toga kre(e njegova samostalnost, do 18%8.& . 1+%9. 7n#"vinci s" prodali dio almacije Blecima "rci 6. >adir" "rci 2. 1+8. "'rovačka rep"'lika počinje pla(ati danak Csmanlijama, za zatit" : 8. 1589. 0osovska 'itka 9. 1+!5. je pala a senjskom i omialjskom privilegij" je, izme" ostaloga, glagoljica ortograski reromirana. reromirana. b) &o #(aja 10. st.: prijelazna aza, na p"t" k novom #anrovskom s"stav", jezičnom izraz", tematsko-sadr#ajnom str"kt"riranj" i motivici ; &ob &obaa u une ne )( )(el elos osti ti &o 138." #(aj senjs#e tis#a(e: intenzivno otvaranje repertorij" @ e"ropske $lat., tal., čeke& d")ovne knji#evnosti, z'ornici nelit"rgijski) tekstova novog tipa, čisto narodni jezik i )i'ridni – crkvenoslavensko-narodni – jezik nelit"rgijske proze, glagoljski tisak, prvotipsak Misala prvotipsak Misala iz 1+85., senjska tiskara, latinični tisak /; #asni o&je+i s(e&n s(e&njovje#ov jovje#ovne ne #nji. t(a&i+i t(a&i+ije je 1/1. - #(aj (ije%#e tis#a(e <. Koi%i*a" rkovi(ev z'ornik iz .pol 1!.st. i dr"gi e(+ e(+ig igonj onjaa (a)l (a)li# i#uje uje slje slje&e &e*e *e #nji #njievn evnee v(ste v(ste u SV" SV" (a)&i (a)&iob obu u ute$ ute$el elje jenu nu na =o($al =o($alnoj noj i so+iolo!#oj o&(e&bi v(ste" njenoj &(u!tvenoj i #o$uni#ativnoj na$jeni" (e$a (e&$etu i obi$u o(u#e: - liturgijski i biblijski tekstovi - crkveno-pripovjedna proza a) star starij ijeg eg tipa tipa apokrifni spisi: legende, evan đelja, viđenja, djela apostolska b) mlađeg tipa: mirakuli, legende, vizije
-
didakti čko-moralizatorska proza a) crkvena b) svje vjetovna
-
polemika (apologija, npr. pismo Nikole Modru škog) poučna proza (pitanja i odgovori) a) starijeg starijeg tipa tipa (Besjda (Besjda triju triju svetit svetitelja elja)) b) mlađeg tipa (Lucidar)
-
crkvenoretori čka proza traktati (teolo ško-dogmatski) tekstovi prakti čne prirode za obuku duhovni čkog podmlatka (ritualni i liturgijski napuci, objašnjenja simbolike obreda, odje će, oltara i sl)
-
svjetovna pripovjest i roman (Rumanac trojski, Aleksandrida) prenja (kontrasti) diplomatika i pravni tekstovi (listine, zakonici, statuti, regule, kanonsko pravo, kazuistika, posebno: arenga kao specifi čni književni ostvaraj)
-
epigrafika i grafiti epistolarni tekstovi povijesna proza zapisi izvješća anegdota sentencija, aforizam molitve, zaklinjanja, amuleti stihovi, retori čka ritmika dijalo ško pjesništvo drama - prikazanja
2DE>;6 36;E0: I>?E@ ?4I7VE I S7EAE $Falievac: 2tari pisci )rvatski i nji)ove poetike& 1. srednjovjek srednjovjekovno ovno pismo je pose'no pismo pismo G početak početak literat"re literat"re srednjega srednjega vijeka nije #ivot nego jezik, nije in&ivi&ualana svijest nego #ole#tivi)a$" nije o(iginalnost ni auto(s#a sa$osvijest nego (o&u#tivnost 15. najsta najstarij rijii )r. latin latiničk ičkii tekstovi tekstovi G $olitve" litanije" $olitveni+i" Boje )aovije&i" le#+iona(i" Co%etni+e" (egule" (a)ne glose 1+ 1+.. povez povez"j "jee i) 'avl 'avlje jenj njee on onos ostr tran anim im i to dva dvama ma tipov tipovim imaa sredn srednjo jovj vjek ekovn ovnee reli religi giozn oznos osti ti:: "n"tarnjom $molitve, psalmi& i onim tipom koji je nametao steg" " vid" isp"njavanja o'reda i pokoravanja sakramentima i dogmama 1. ne$a i)(avni' i)(avni' govo(a o osobnosti" osobnosti" in&ivi&ualn in&ivi&ualnosti" osti" sva#o&nevi+i" sva#o&nevi+i" tjelesnosti" tjelesnosti" $isli$a" $isli$a" ivotni$ b(iga$a" ne&a*a$a s(e&njovje#ovnog %ovje#a
1!. najsta(iji )aisi &jelo su #le(i#alnog stalea je&ini' is$eni' lju&i tog v(e$ena. N astaj" na podr"čj" "r'ani) dalmatinski) sredina " samostanskim skriptorijima gdje s" tekstovi pisani i prepisivani 1. kr(ansko se 'ogosl"#je sl"#ilo latinskim jezikom, tekstovi na )rvatskom s" 'ili namijenjeni onima koji s" znali samo )rvatski G za čitanje p"k" na o'reda i za sl"#enje redovnicama 18. svjedočanstvo o svijesti o materinjem jezik" kao najva#nijem medij" i instr"ment" civilizacije i k"lt"re jednog naroda 19. stvaranje linije kontin"iteta koja je n"#na da 'i se k"lt"ra jednog naroda o'likovala kao jedinstvena nacionalna k"lt"ra G taj (e kontin"itet najjače do(i do izra#aja " sl"čaj" prijevoda i pararaza psalama G preko anonimni) prijevoda " najstarijim i neto mlaim latiničnim tekstovima do a"torski) prijevoda psalama Vet(anovi*" Di$it(ovi*" <.Bu&ini*" Ka!i*" Vitalji*" Aun&uli* i &(.; %. korp"s najstariji) latinički) r"kopisa čine tematski i #anrovski raznorodna djela: (1345., z'irka propisa koji s" se "potre'ljavali " o Red i zakon sestara dominikanki samostan" sestara dominikanskog reda " @adr"& najstariji sač"vani )rvatski pjesnički tekst pisan latinicom&, o Šibenska molitva ( 1/ os$e(+a " pravilnim &vosloni$ a(ni$ (i$a$a, sadr#aj o Pjesma na (Veliku) subotu ( pjesme je 0ristova m"ka na 3eliki petak i s"'ot", po svojim se karakteristikama pjesma mo#e odrediti kao u%#i Aosin la%" veli# &io jes$e (iovije&a se i) usta Josia i) 5(i$ateje, pojedini likovi nast"paj" kao govornici iz njegove priče G kompleksnija, "okvirena kompozicija, o'ra(a se kr(anskom kolektiv", nastoji dogaaje prikazati kao da se "pravo sad odvijaj" pred čitateljevim očima G svevremenost, dramatizacija radnje, jednostavan jezik& o Božje zapovijedi ( prozni tekst koji donosi +
,R4>5 AEN44I S RV57SK4? SV ,R4>4? Falievac: 2tari pisci )rvatski i nj)ove poetike& 1. za)tjev da se djela srednjovjekovlja pro"čavaj" kao knji#evne pojave i kao djela koja čine pose'n" knji#evn" epo)" i genoloki s"stav, a s dr"ge strane skepsa, s"mnja " mog"(nost odreivanja ti) djela kao isklj"čivo literarni) i odreivanja knji#evni) epo)a na temelj" literarnosti ti) djela: speciično razdo'lje koje za)tjeva speciična knji#evnoznanstvena rjeenja Jauss inzistira na "va#avanj" socijalni) "vjeta kako prod"kcije tako i recepcije . srednjovjekovni) djela. 0a#e kako knji#evne vrste valja istra#ivati pomo(" osnovnog o'rasca s + modaliteta: 1. a"tor i tekst/naracija . mod"s dicendi/orme prikazivanja 5. str"kt"ra i razine značenja/ jedinstvo prikazanog +. mod"s recipiendi i dr"tvena "nkcija 5. poezija i proza s" " 23 'ile s)va(ene kao dvije vrste govora, nema vrijednosne razlike +. u$jetni%#a i C(i(osta (o)a koja je sl"#ila kao sredstvo za pisanje pisama, kronika, )istorije, na"ke i )agiograije ostoji i (i$ovana (o)a i $ije!ana (o)a ona #oja se i)$jenjuje s oets#i$ . u$e+i$a; !. prozom s" pisana različita djela* 'ez o'zira na pris"tnost narativnog elementa, sva s" smatrana knji#evno(" . popis )r. srednjovjekovni) #anrova dali s" =teani( i Hercigonja $njegov je razvedeniji, potp"niji i time precizniji& (o)a u #ojoj ne$a na(a+ije: diplomatski i pravni spisi, molitve, traktati, aorizmi, 8. graiti, polemika, pitanja i odgovori i sl. 9. genolo!#a o&jela na li(i#u" ei#u i &(a$u ne $oe se (i$ijeniti na s(e&nji vije# 5%. $ije!anje n(. legen&a $oe ostati &io (oovije&i" oslovi+a &io (avnog so$eni#a" to inte(=e(i(anje se+i=i%no je )a +ijelo '(. s(e&njovje#ovlje i %ini ga &(uga%iji$ o& eu. #nj. >pr. " apisi popa Martin!a i apisi pis!a "urja " novljanskim 'revijarima, iako s" )istorigraske namejene, stvoreni s" pod "tjecajem 'i'lijski) tekstova, a sentenscije gotovo potp"no zasjenj" a'"liranje svjetovne pripovjesti " #ripo$jesti o premudrom %lkiru. Hercigonja n"di idej" da je sve to izmjeano i sjedinjeno jer je " to vrijeme sve 'ilo podreeno
$ije!anje g(%#obi)ants#i' s je&ne te )aa&ni' i slavens#i' i)vo(a s &(uge %ine '(. #nj. &(uga%ijo$ i o& &(ugi' slavens#i' #nj. #asnije *e 7u(+i )atvo(iti &o&i( s isto#o$" a *e u #asno$ s(e&njovje#ovlju latins#i utje+aj (evla&ati" (a)$eFa se $oe staviti" (e$a e(+igonji" u olovi+u 10 st.;. Deprezentat r"kopisa starijeg tipa je npr. #azinski &ra'menti, potkraj 1+.st. pojavlj"je se z'ornička kompilacija mlaeg tipa. A tom mlaem tip" post"pno se sve ire otvara prist"p narodnom jezik" i zapadnom latinsko-talijanskom, ali i čekom repertarij" pop"larni) na'o#ni) i svjetovni) spisa. 6stodo'no se javljaj" i prvi )rvatski latinični tekstovi. 6 dalje (e se vidjeti "tjecaj crkvenoslavenski) predlo#aka " latiničnim djelima.
'isto(ijs#i i (avni so$eni+i velike razlike G #jetopis popa $ukljanina i %apis popa Martin!a te#e )istorijskoj istini, da 'i po"čili čovjeka, dok dr"gi, npr Bašanska ploča, koriste povijesn" gra" samo kao arg"mnet dokazivanja nekog prava, "smjereni s" na sadanjost, imaj" neknji#evn" "nkcij", ne mog" se s)vatiti knji#evno(" ao#(i=i sta(iji ao#(i=i te#e da '"d" s)va(eni kao istinit izvor, odlik"je i) ragmentarnost, necjelovitost radnje i epizodičnost glavnog toka, ikcionalna radnja, 'i'lijski ne"tralan pripovjedač, 'i'lijska retorička sredstva $laFi ao#(i=i: kroničarska preciznost i detaljnost " iznoenj" grae, tendencija za literarno(" i 'eletrizacijom, prikaz"j" istinita djela $za razlik" od stari)&, zanimljivo ispričana a'"la je va#nija od moralnodidaktične "nkcije legen&e sadr#e #ivote svetaca, te#e 'iti s)va(ene kao povijest, ali i za'avljati za razlik" od apokria minimlano s" stim"lirane 'i'lijskom predajom, kompleksnije s" grae, razvedenije motivacije i "zročnoposljedični) veza, osamostaljeni j"naci (o$ani i (iovijet#e nije i) mnogo sač"vano, ali i) ima $ Rumana! trojski " &leksandrida" Pria o premudrom &kiru" Barlaam i Joza'at ...& namjenjeno isklj"čivo za'avi a"tor se povlači iz grae tako da se čini da se z'ivanje pripovijeda samo razvedena graa koja se čini 'ez pravog početka i kraja, po socijalnom stat"s" svi se likovi nalaze na vr)" dr"tvene ljestvice, te#nja a'"larnoj atraktivnosti i senzacionalnosti $pri'li#ava ta djela grčkom avant"rističkom roman"&, naglaena je narativna cjelovitost G zatvoreni i dovreni a'"larni sistem $a(ijina %u&esa novelistička a'"larna str"kt"ra: opis"je se najče(e jedna neo'ična, zač""j"(a $ali mog"(a& zgoda koja se dogodila i predstavlja neki moralni kaz"s G čitatelj izvlači moraln" po"k" o normama ponaanja " svakodnevnom #ivot" stil je razgovorni, a ne "zvieni, likovi s" svi) stat"sa, najče(e graanskog vi)ije" viFenja pripovjeda o ikcionalnim dogaajima kao da s" se stvarno dogodili, str"kt"rirano po strogim pravilima "zročnoposljedične naracije te#e(i vjerodostojnosti mjesta i vremena, na način kronike •
•
•
• •
•
• • •
•
•
•
51. razni o'lici )rvatske srednjovjekovne proze pokaz"j" da s" razni njezini o'lici " različitom st"pnj" i mjeri 'ili podvrgn"ti proces" literarizacije, odvajanj" od 'i'lijski) i neki) dr"gi) izvanknji#evni) predlo#aka
GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGG 5. sjajna epo)a glagoljakog )"manizma 'ilo je 1.st. 55. prve )rvatskim jezikom tiskane crkvene knjige pojavile s" se samo nekoliko desetlje(a nakon "ten'ergova iz"ma )ek!ionar &ra Bernardina *plianina 5+. ovak i#islavi(, kr'avski knez 15!8.g. ++. posl"#io je kao predlo#ak za izdanje Bisala iz 1+85.g. #etriso$ zbornik +. 1+!8.g. +!. %% stranica* ispisan glagoljskom min"sk"lom
KNJIHEVN4,4VIJESNI ,REAED RV57SKE SREDNJ4VJEK4VNE ,R4>E +. od početka pismenosti, od 8-9. st., a najstarijim spomenicima s 11/1.st, pa sve do . polovine 1!.st. +8. Pisana riječ za'ilje#ena " kamen", r"kopisima i tiskanim knjigama. +9. ,(o)a isana: o latins#i$ je)i#o$ – )agiograije i djela o povijesti Krkve $*plitski e$an-elistar , !-.st.& o +(#venoslavens#i$ je)i#o$ '(vats#e (e&a#+ije o '(vats#i$* na / is$a: glagoljicom, latinicom zapadnom (irilicom. 1. Cd 15. st razvija se "glata stilizacija glagoljskog pisma, a jezik se pomla"je " sklad" s )rv. oso'itostima. 3. Cso'ine: 'o(i)ontalna" u%#a us$je(enost te#stova ove)anost s us$eno$ #njievno!*u (evla&avanje Cnis#og stila i (eligio)ni' te$a (eletanje an(ova (ijevo&na #nji. )natni$ &ijelo$;. 1. Krpila je iz knji#evno-k"lt"rne sere: s 6stoka, iz 'izantsko – $staro&crkvenoslavenske 'atine, i sa @apada, iz latinske, Iranko-talijanskeJ i čeke tradicije. Cd 1+. st. prevladavaj" "tjecaji @apada. . ;edno od najznačajniji) postign"(a 'ilo je č"vanje crkvenoslavenskoga lit"rgijsko-knji#. jezika, a s dr"ge strane, srednjovjekovno stvaralatvo na narodnom jezik", koje je 'ilo jedno od is)odita knji#. kasniji) razdo'lja. 5. ve(im dijelom na'o#na, o'lik djela 'io "vjetovan temom, ali takoer i sit"acijom, p"'likom i namjerom. +. + razine značenja sadr#aja: doslovno, alegorijsko, moralno i anagogijsko. vije velike gr"pe: 1 (iovje&na (o)a i (o$an - i$a =abulu i sie" tei oona!anju" li#ovi i &ogaFaji %esto si$boli)i(aju antite)u &ob(a i )la" %est je ostua# alego(i)a+ije $" Hr. kronici npr. @vonimir kao 0rist& - oona!anje - t" spadaj": apokrii o apokalipse/vienja/es)atoloke vizije o
legende o romani o pripovjetke o č"desa marijina / marijini mirak"li o prenja / kontrasti o povijesna proza 1. (e=le#sivna (o)a $moralnodidaktična, retorička, propovjedna i po"čna djela& - ne$a =abulu" ve* se (o)na st(u#tu(a te$elji na oisu" #o$enta(u" (e=le#siji" (as(avi" &ijalogu o ne#i$ i&eja$a" (oble$i$a - uvje(avanje o
,RI,4VJEDN5 =abula(na; ,R4>5 +(#vena i svjetovna; I R4?5N -
ima a'"l" i si#e, te#i oponaanj", likovi i dogaaji često sim'oliziraj" antitez" do'ra i zla, čest je post"pak alegorizacije $" Hr. kronici npr. @vonimir kao 0rist& - oponaanje . najče(e st"pnjevit tip razvijanja a'"le, pripovijedanje kao način iznoenja grae $o'jektivno, pravocrtno, zg"sn"to i napeto&, kronoloko načelo kompozicije, pripovjedač sveznaj"(i. !. 2tilska sredstva: antiteze, paralelizmi, ponavljanja, epiteti, )omeotele"t, paregmenon, ritmičnost, orm"laičnost, dijalogizacija.
1; ,(iovje&na (o)a sta(ijeg tia . " )rvatskoglagoljskoj prozi ve( " 15. i 1+. st. nailazimo na ragmentarno sač"vane tekstove koji po svojoj #anrovskoj pripadnosti pripadaj" ranoj crkveno-pripovjednoj prozi, prvenstveno legendarij" i apokriima Apokrifi
8. sisi #oji )abavno i naivno (i%aju o biblijs#i$ li+i$a i &ogaFaji$a o #oji$a u Sta(o$ i Novo$ )avjetu ne$a &ovoljno so$ena" a nisu u!la u #anon Biblije. 9. 2adr#ajno se dijele na: sta(o)avjetne i novo)avjetne, a podvrste s": djela apostolska, apostolske pasije, evanelja, poslanice, vizije, prenja. !%. 6zrazita je za'avna "nkcija, a doktrinarni sadr#aj je potisn"t. Fa'"la je razraena, niz zapleta, pripovijedanje dinamično. !1. nalaze se " 5%-ak )rvatskoglagoljs#i' kodeksa. Banji je 'roj sač"van " *i(ili%ni$ $ )ibro od mnozije razlo'a& i latini%ni$ $ /ubro$ački le'endarij, 1. st.& spomenicima. !. sta(iji ao#(i=i te#e da '"d" s)va(eni kao istinit izvor, odlik"je i) ragmentarnost, necjelovitost radnje i epizodičnost glavnog toka, ikcionalna radnja, 'i'lijski ne"tralan pripovjedač, 'i'lijska retorička sredstva a; sta(o)avjetni /;: 0tenije od %braama o s"ko'" 7'ra)ama s njegovim ocem to iz drva re#e idole, to 7'ra)am, o'ra(en od idolopoklonstva, ne mo#e trpjeti, pa predvoen anelom Arijelom, nap"ta oca i odlazi " kladejsk" zemlj" gdje, istovjetno s 'i'lijskom tradicijom, " stra)" od kazne predstavlja 2ar" kao svoj" sestr". 0ada kladejski car "zme 2ar" za se'e, aneo ga opominje i ovaj je otp"sti ne pri'li#ivi joj se.
#riča o Melisedeku Lo Bel)isedekov" roenj" i spasenj"M, za vrijeme op(eg potopa. Bel)isedek je sin sve(enika gospodnjeg >ira, koji je >oin 'rat. >ir vidjevi da se svijet" sprema propast od potpa izmoli kod ir odgna od se'e jer je pod starost zatr"dnjela iako joj se on kao sve(enik nije pri'li#avao. >ir j" ka#njava jer nije povjerovao njenoj o'rani da ona ne zna kako je začela, nego da akon mnogo erietija, ;osip je za)valj"j"(i svojoj m"drosti i vidovitosti postavljen za araona " Egipt". 0ad jednom za vrijeme gladi njegova 'ra(a dolaze " Egipat k"piti #ita, on je nji) prepoznao, oni njega ne, te im se nakon niza "z'"dljivi) scena ptkriva kao nji)ov prodani 'rat i gan"to poziva voljenog oca " Egipat. 6stič" se mjesta " ovom apokri": ;osipov plač nad gro'om njegove majke Da)ile kada ga trgovci vode " Egipat i ;akoljeva t"#aljka za izg"'ljenim sinom. 6stiče se i dio gdje pripovjedač apelira na ;osipa da se po"zda "
b; novo)avjetni 13;: 2 dr$etu krsnom – motiv koji sim'olički povez"je 2@ i >@ $6 grije) – konačno otk"pljenje&, čest " slav.knji# " različitim redakcijama. 7pokri je to o drvet" izrasom na 7damovom gro'" iz grančice drva spoznaje do'ra i zla, to je 2it donosi iz raja $7dam je 'olestan, sina 2ita aneo ne p"sti " raj, ali da grm i da (e 7dam ozdraviti kad da plod, ali 7dam ve( "mre.&. rvo je 2olom"n #elio iskoristiti pri gradnji )rama " ;er"zalem", ali ga nitko nije mogao pripremiti, o'raditi. B"dra kraljica 2a'a ka#e 2alomon" da vidi da (e po tom drvet" svi #idovi "mriejti. 2olomon ga zakopa – popalva, drvo pliva. >a kraj" #idovi od njega prave kri# za 0rista. akle apokri o krsnom drvet", sačinjenom od edenskog drveta spoznaje je samo sim'oličko povezivanje 2@ i >@, 7damova pragrije)a i 60-ovo otk"pljenje grije)a #rotoe$an-elje "ako$lje$o $o pojedinostima iz #ivota ikodem", po kanonskim evaneljima 6s"sovom potajnom "čenik". >a tra#enje od veliki) sve(enika 7ne, 0aje i >ikodema, ;osipa i 2an)edrina sinovi 2imeonovi L44M koje je 6s"s vratio iz pakla, pi" izvjetaj o tome: svjetlo-radost pravednika-stra) avla. aniel, 6zaija, @a)arija: is"s svladava avla i iz'avlja
prvednike na čel" s 7damom, ar). Bi)ael i) "vede " raj. i 0 Lovi sinoviM predaj" " ;er"zalem" izvjetaj. ;osip i >ikodem jave Pilat", a on car" 0la"dij". spenje Bo'orodi!e (*mrt bo'orodi!e Marije6 n a @ 7ranzit Bo'oridi!e, " slav. knji#. uspenje bo'orodi!e, s grč na stsl najkasnije 1.st. Barija na 6s"sovom gro'" moli da je "zme, aneo a'rijel ka#e da je "sliena, d") sveti alje sve apsotole "
na putu do Golgote zamoli Arseniju (ina če Veroniku) da mu da svoj rubac da obri še znoj s čela. Ona mu ga da, on ga pritisne na svoje lice i na rupcu ostane otisak njegova lica. Radnja se zatim prenosi u rim gdje je car Tiberije boelstan i niti jedan doktor ga ne može izlječiti. Čuvši za Isusa, šalej spoalnike svoje u jeruzalem da mu ga dovedu, ali im Arsenija ka že da je Pilat osudio Isusa na smrt, ali ona ima njegovo lice, pa ako car bude vjerovao u njega ozdraviti će ubrzo. Arsenija ide u Rim, ozdravi cara Tiberija pomoću rupca s kristovim likom. Motiv žene (inače Veronika) čijim rupcem Isus bri še lice i kojim ova ozdravljuje cara raznoliko je primjenjivan u literaturi I i Z., na I povezan s motivom o edeskom kralju [Argornu] koji je Isusu slao poslanicu, Isus mu je poslanicom odgovorio i ozdravio ga. (motiv povezan i s drugim apokrifima: smrt i život Pilatov) U Z verzijama ozdravlja rimskog cara Tiberija. Tiberije se pokrstio sa
svim Rimljanima i kr šćanstvo se od tad po čelo širiti po svijetu.
Nakon njegova
ozdravljenja Arsenija ga moli da pogubi one suce koji su osudili Isusa, s čijim je licem ozdravio, dakle Anu, Kajapa i Pilata. On udovolji njenoj molbi, skupi vojsku i pod vodstvom svoja 2 viteza, Tita i Vespazijana po šalje pod jeruzalem. Jeruzalem pada, Anna i Kajfa su uhva ćeni i bačeni u tamnicu, ali ne i Pilat. Njega ne mogu uhvatiti jer kad žele svi mu se umjesto toga poklone. Arsenija im pbjasni razlog toga: on nosi haljinu koju je Marija satkala za Isusa, za koju on nije dao bacati kocku nego ju je uzeo sebi. Poduči ih da ga uhvate na spavanju kad ju skine. Varka uspije, Pilata sluge uhvate i bace u tamnicu k Anni i Kajafi. Pripovjeda č s puno osvetni čke gorčine opisuje kako je mučen Pilat: vodili su ga sa naopak svezanim rukama i prekrivenim o čima po gradu, bičevali ga i to je trajalo 3 dana. A i K su ubili, a Pilatu rade što i Isusu: stavlajju ga na križ, stavljaju mu trnovu krunu, daju mu da pije ocat, bi čuju ga, rade mu sramotu.Vojska je tad uni štila Jeruzalem, a židove su prodavali po 30 za jedan pinez, kako su i oni gospodina bili kupili.
/jela #a$la i 7ekle – jedan od najstariji) )rv. apokria, nastao " .st. na grčkom, 1%/11st. preveden na staroslavenski " Bakedoniji ili <"garskoj, " 11st. " D"siji – najstariji sač"van slavenski ragment. A )rvatskoj potvren " 15.st. – glagoljski ragment " H7@A. >ajstariji spomenik sasvim ormirane "glate glagoljice, najstariji poznati j"#noslavneski prijepis ovog apokria.
Teklin zaru čnik Tamaris optu žuje Pavla zbog širenja kršćanstva i odvraćanja djevojaka od braka. Na kraju je Tekla, dosljedna svojoj vjeri ba čena pred bijesnu lavicu koja umjesto da je usmrti, li že noge. Pavao u isku šenju, tekla u tamnici, oganj, đavao
/jela 8$ana /jela apostola %ndrije i Mateja me-u ljudo9derima : o do#ivljajima apostola koji s" propovijedali vjer" " raznim krajevima svijeta, vrlo pop"laran apokri, na crkvenoslavenski preveden " Bak. ili <"g " 1.st, vie prijevoda " )rv, srp,'"g,i r"s. redakciji stsl. A )rv. redakciji: apoje ga čaro'nim napitkom koji m" izmjeni svijest i on postane pop"t #ivotinje, nakon čega 'i 'io 5% dana tovljen travom i na kraj" pojeden. Batej me"tim ne g"'i raz"m, moli za pomo( 60 koji m" alje 7ndrij" da njega i sve s"#nje iz'avi iz tamnice. 0rist 7ndreja zajedno s njegovim "čenicima pre'aci do grada lj"do#dera " lik" prijevoznika, kormilara, pomo(" orlova, da ne '"de prepoznat. 7ndrija nevidljiv "lazi " grad, stra#ari padaj" mrtvi, a pred znakom kri#a otvaraj" se tamnička vrata. Cslo'aa Bateja $kojem" je 0rist ranije povratio vid& i ostale "znike, Bateja i 7ndrijine "čenike o'lak prenosi na gor" gdje je Petar "čio narode. 7ndrija je ostao " grad" da zavri misij" preo'ra(enja lj"do#dera. Prolaze(i gradom vidi strane prizore: lj"do#der ikoji s" ostali 'ez svoji) "tamničenika #ele pripremiti mrtve stra#are za o'rok, ali andrija zamoli 'oga da im ispadn" no#evi, to se i desi. radski starjeine prestraeni da (e im p"k pomrijeti od gladi, nare"j" da se sk"pe stari lj"di od koji #drije'anjem odre"j" koji s" oda'rani za )ran". >eki čovjek " zamjen" za svoj #ivot n"di #ivote svog sina, a kasnije i k(eri. >ji) dvoje plač" i mole i) da to ne "čine, ali ipak i) odrede za o'rok. 7ndrija izmoli milost za djec" i no#evi se " r"kama krvnika rastope pop"t voska. j"do#derski starjeine s" z'"njeni svim ovim dogaajima, "pli(e se i avao " lik" starca koji nagovara lj"de da po grad" id" tra#iti čovjeka koji je kriv za te nevolje. 7ndrija po 'o#joj nared'i postaje vidljiv, lj"do#deri ga sad m"če da m" nanes" zla koliko je i on njima, 5 dana ga s "#etom svezanim oko vrata v"k" po "licama, m"če ga, zlostavljaj", avao ga #eli "moriti " tamnici, ali m" nečiste sile ne mog" prist"piti z'og znamenja koje m" je na čel" stavio 0rist. re(e no(i 60 zacjelj"je rane 7ndriji i ozdravi ga. 7ndrija nare"je kip" da počne sipati vod" iz "sta, koja je slana i jako nagriza, pa lj"di os nje pogi'aj". A grad" nastane panika, #ele po'je(i iz grada, ali ne mog" jer je astavlja se na pret)odni apokri $me" lk"do#derima&, 7ndrij" kad izae iz grada lj"do#dera o'lak odnese na gor" gdje je Petar s Batejom, 7leksandrom i D"om $najvjerojatnije andrijini "čenici&. ok im 7ndrija pripovjeda o m"kama i "spej)" svoje misije kod lj"do#dera, javalja se 0rist i naredi Petr" i 7ndriji da id" kod 'ara'ara propovjedati evanelja. >7 p"t" P i 7 posij" #ito na njivi nekog starca, koje odma)
nikne i sazrije, a starac kad to vidi odma) primi kr(anstvo. Pred gradom gol" 'l"dnic" koj" gradski starjeine ptakn"ti avlom postave pred vrata, na andrijn" mol'" aneo Bi)ail digne za kos" " zrak, tak oda oni neometano "" " grad. amo iscjelj"j" 'olesnike i mnogi graani se preo'rate na kr(anstvo. aravno opis"j" se i č"desa 6s"sa kao djeteta: mali 6s"s čita i t"mači zakonske knjige, a da i) prije toga nije pro"čio, 'istri svojom riječj" m"tne vode, o#ivljava 1 ptičica napravljeni) od zemlje, "da)nj"je #ivot nastradalom dječak" i sl. " ovom apokri" nije to 0rist koji propovijeda lj"'av prema 'li#njima, milosre, 'lagost, opratanje, nego samo"vjereno despotsko dijete koje ne priznaje a"toritet odrasli) i roditelja, sklono okr"tnosti i osveti: proklinje dijete koje m" skoči na lea i ono pada mrtvo, na zemlj", osvetnčki osljeplj"je lj"de koji se na njega #ale oc" z'og gr"'osti prema nji)ovoj djeci " igri. ok ga @ak)ej "či pisanj" prvi) dvaj" slova, ale i vite, dječak ga ne sl"a i "ti, pa ga ovaj "dari po glavi, a is"s m" odgovoara da on ionako zna sve od ale do omege, a da on ne za ni al", pa kako onda mo#e "čiti 'et" i" tako ga posrami.
5o#alise Es'atolo!#a viFenja Vi)ije 6/. su bila (o(i+anja o oslje&nji$ stva(i$a ili oisi neba i a#la u obli#u viFenja ili uta !+. kr(ani s" ovaj knj. rod pre"zeli iz )e'rejske knji#evnosti. 2vojom cjelinom tematizirale Cnostrano, govorile o izgled" i stanovnicima pakla i raja, 6. o "s"d" d"a nakon smrti. 66. ,(osto( vje%nosti oisan #ao (ealan (osto(" $a!toviti oisi. 62. Pojavlj"j" se od . st. nadalje, a ranije kao podvrsta apokrine knji#evnosti. A sva 5 pisma, " r"kopisima od 1. st. nadalje 68. (iovje&a o =i#+ionalni$ &ogaFaji$a #ao &a su se stva(no &ogo&ili" st(u#tu(i(ano o st(ogi$ (avili$a u)(o%nooslje&i%ne na(a+ije tee*i vje(o&ostojnosti $jesta i v(e$ena" na na%in #(oni#e a) starozavjetne: %braam$o $i-enje $lanac vienja " kojem se redaj" razl. do#ivljaji - "kazanje, snovienje&, 2tkri$enje Varuo$o (Varuo$o $i-enje;Baruo$o $i-enje6 – " Petrisov" z'ornik", kozmogonija s apokrinim podacima o stvaranj" svijeta. ovorio o s"nc", pomračini mjeseca, zasaivanj" raja, prvom grije)" es)atolokim momentima – pop"t onoga o d"ama na jezer" +. ne'a, " opis" razgovora Bi)aila s anelima " zavrnom dijel". >aljepi dio je +.glava $tre(e ne'o&, " kojoj matovito prikazani eniks koji krilima tit zemlj" do prevelikog s"nčeva #ara, s"nčev vijenac koji se danj" "prlja lj"dskim grijesima, pa ga aneli nose na či(enje pred 'o#ji prijesto i ispričan je kozmoloki mit o mjesec" s o'razlo#enjem zato m" je svjetlost sla'ija od s"nčeve – jer kad je zmija prevarila adama i ev" svi s" se sa'la#njivali, aneli, at)aneli i sve sile, samo se mjesec smijao, pa m" je 'og dao da svjetli po mrak", ali p"no manje nego s"nce Lako sam taj dio do'ro sk"#ilaM. A +. glavi je dio posve(en zasaivanj" raja gdje se govori da 2otonail" koji je " raj" posadio loz" $prema dr"gim apokriima je posadio drvo spoznaje-loz" s ostalim anelima, nji) %5 %%%, a zatim je 'io iz'ačen&. 3ar")a vodi aneo Pan"el kroz ne'esa
b) novozavjetne +o-enje Bo'orodi!e po mukama (Bo'orodičina apokalipsa6 opis pakla i m"ka. Barija ide gledati mjesta m"čna i vidjeti sve m"ke. >a njen" molitv" 0rist", dolazi Bi)ovil s +%% anela, po 1%% sa svake strane svijeta, pa joj poka#e sve m"ke pakla. a #eljeznom )rast", sa #eljeznim li(em to ima na kraljevima "dice, o'jeeni s" za jezike krivokletnici, por"gljivci, klevetnici i oni koji s" razdvojili 'rata od 'rata. " s" i redovnici vise(i na % noktij" koje odozgo pali oganj jer s" nepa#ljvo prelamali )ostij", krilata troglava zvijer smija ispija oči i "sta d")ovnik" koji je propovijedao Isveti zakonJ ali ga se nije sam dr#ao, crvi izjedaj" patrijar)e jer nis" dostojno za reda o'naali svoj" čast, #ene popova koje s" po smrti popov za m"#e se posegle vise o'jeene za nokte, plamen im iz'ija iz "sta i sve i) zvjeri jed". 0azna za #idove koji propee 60, pogane, djeco"'ojice, počinitelje incesta: potapali s" " zak")ano more, 'ez da s" stigli re(i pomil"j nas, s"če, jeli s" i) crvi koji ne "mir", zviri s" i) jele. 6 onda 'i i) na kraj" pokrila plamena rijeka i padne tama na nji). olaze onda do ognejnog jezera gdje se m"če oni koji iako s" krteni s" počinili nepravedna djela i izg"'ili pokajanje. an"ta tim m"kama, <B zatra#i od Bi)ovila da naredi anelskim silama da j" odnes" na ne'esa, pred 'oga, oni to i čine, pa ona s mi)ovilom, svim anelima i rajskim d"ama izmoli oprost za grenike: prestanak m"ka od "srksn"(a do ")ova $% dana& Vi-enje s$eto' #a$la (#a$lo$a apokalipsa;$izija6 najmatovitiji apokri, slika 5. ne'a 'lijedi " "spored'i s m"kama pakla. Cdjek"je glasom potlačeni) slojeva dr"tva, " njoj s" s"rovo ka#njeni )ipokrizija. 2amovolja, po)lepa za 'ogatstvom i mo(i vr)ova dr"tvene )ijerar)ije, svjetovne i crkvene. >aravno i protiv nedoličnog sve(enstva, popova, 'isk"pa, akona, čtaca., ima cijeli komad gdje se opis"j" nji)ove m"ke. LHercigonja, str. 5M
egen&e i) ivota sveta+a 9; !9. Hagiograsko-legendarni tekstovi: martiroloki, )agiograski i legendarni tekstovi %. tematski: o 0rist" i Bariji, o apostolima, o m"čenicima, ispovjednicima i djevicama <1. podsk"pine: pasije, 9i$oti s$eta!a, pane'iri!i, s$etačka čudesa, našaša i transla!ije relik$ija . sa&(e ivote sveta+a" tee biti s'va*ene #ao 'isto(ija" ali i )abavljati *. )a (a)li#u o& ao#(i=a $ini$lano su sti$uli(ane biblijs#o$ (e&ajo$" #o$le#snije su g(aFe" (a)ve&enije $otiva+ije i u)(o%nooslje&i%ni' ve)a" osa$ostaljeni juna+i +. >ajstariji s" iz 1-1+. st. prepisani s predlo#aka iz početaka slavenske pismenosti, #azinski &ra'menti, =itja onstantina:>irila $" odlomcima, nalaze se " glagoljskim 'revijarima, koji s" doli sa 2@&. 2 4? sebastenski mučenika $pasija& – sač"van je manji, zavrnio dio o postojanosti vjere i
martijarij" +% kr(ana koji " 2e'asti za vrijeme imperatora ikinija sl"#e vojsk" " odred" kneza 7grikolaja. o je vrijeme progona kr(ana, pa 7grikolaj nare"je ovoj +%-orici da prines" #rtv" 'ogovima. Cni od'ijaj", id" " tamnic" gdje pjevaj" okrijepljeni č"desnom pojavom 0rista. 0nez i) slejde(eg dana opet nagovara na #rtvovanje, oni opet od'ij", opet id" " tamnic", čekaj" 8.dan – dan s"enja, kad (e s 7grikolajem 'iti i vojvoda isija. >a s"enj" ne pop"taj" " sovjoj vjeri. >are"je sl"gama da i) t"k" kamenjem po licima, ali se dogodi č"do – sl"ge počn" t"(i sami se'e, a kad vojvoda 'aci kamen na knji) – kamen "dara 7grikolaja. 3ojvoda nare"je da i) oept zatvore, oni " tamnici opet pejvaj" psalme. 9.dana i) stavljaj" gole " jezero, a '"d"(i da je zima, " namjeri da se smrzn". 7ko netko pop"sti " vjeri "z o'al" je k"pka " kojoj se mo#e ogrijati i spasiti #ivot. ola je no(, počeli s" se leediti, jedan vie nije izdrzao, pa je izasao van se "grijati " k"pelji, al kad se pri'li#io plamen", otopio se pop"t leda. 2ad s" ostali jo vie "tvreni " svojoj vjeri. o č"do vidio je i starjeina stra#e koji jedini nije zaspao. Cko 5 sata " no(i on je "gledao s"nce kako je otopilo led na jezer" i voda je postala topla, a s ne'esa seilaze vijenci na glave m"čenika.. vidjevii to, i zapovjednik stra#e se pridr"#i m"čenicima. akle nas"prot očekivanjima, oni s" jo "vijel #ivi, pa je to raz'jesnilo 7grikolaja i isij" koji narede da se svima motkama slome golijeni. B"čenici s" "mrli pod m"kama, osim Belitona, namlaeg me" njima, "z kojeg je stalno 'ila majka, koja ga je 'odrila da "straje " vjeri. B"čitelji s" mrtve polo#ili na kola, a Beliota ostavili. Bajka ga je pre'acili preko ramena i ila za kolima. Cn je tad "mro, pa ga je majka polo#ila na kola povr) mrtvi) tijela ostali) m"čenika. >agovoreni 2otonom, pogani s" odl"čili nji)ove posmrtne ostatke spaliti kraj rijeke " koj" (e ras"ti pepeo da 'i im se zameo svaki trag., pa i) kr(ani neče mo(i sk"piti i predati svijet" na tovanje. o s" i "činili, ali se ksoti " 'rzoj rijeci nis" razile, >akon 5 dana glas m"čenika se javio 'isk"p" o'li#njeg grada s nared'om da doe no(", izvadi nji)ove kosti iz rijeke i sa)rani i), to je on i "činio. )e'enda o %'apiju legenda, a sredinji dio je vienje. nakon 1! g vejrskog #ivota " svom dom" i 1! g " samostan" 'og m" je "sliio moltiv" da m" poka#e zato lj"di ostavljaj" svoj dom i id" slijediti 'oga. eti na orl" koji ga je doveo do morske l"ke, nap"ten "sred "me " kojoj s" 'ile zvijeri, agapij nije znao gdje da se "p"ti. Ato se na mor" "kazal kora'lja s djetetom i 1 m"#eva koji s" ga pri)vatili i preveli ga preko mora. " je svata o'iao, svakava mjesta. 3idi ne'eske sere, o'javlj"je m" se 'og okr"#en ne'eskom slavom, ker"'inima i serainima i apostolima i o'e(ava m" da (e vidjeti slav" " raj" i "p"("je ga kako (e do(i tamo. A raj" s"sre(e 6lij" rezvi(anina koji m" pokaz"je ljepot" rajskog vrta, izvor iz kojeg pij" pravednici, vinograde, vo(ke, cvije(e kakvo nikad nije vidio. Cd 6lije je na poklon do'io č"desni rasjki kr") to je "vijek cijel koliko god se "lamao, 7gapij se vra(a na zemaljski svijet. 2ad ponovno počinje legendarni dio a'"le: tim kr")om na)rani izgladnjele mornare nekog 'roda koji 5 godine l"ta morem ne mogavi doploviti do svoje l"ke, o#ivi mrtva dječaka polaganjem kr")a na lice, i po aneoskom nareenj" " jednoj pe(ini se pomolio i napisao čtenje o do#ivljenom, "r"čio ga mornarima na nekom 'rod" da ga odnes" " ;er"zalem. 7gapije je jo !% godina #ivio " toj pe(ini jed"(i )lje' to m" ga je 6lija dao " raj". )e'enda o s$. %leksiju odrekavi se 'ogatstva, odlazi na dan svoje svad'e " svijet gdje " krajnjoj askezi #ivi 5+ godine, pred vratima roditeljske palače, a da ga nis" prepoznali. A crkvi sv. a kraj" roditelji i s"pr"ga lamenitraj" nad mrtvim 7leksijem. 6 svi koji s" to vidjeli s" plakali.
)e'enda o s$. ikoli $'isk"p iz Bre " +.st.& o njegovim č"desima: o stajanj" " kolijevci sata nakon poroda, o ozdravljenj" #ene 7naneje kri#em, o drvet" visokom 8%, a irokom !% lakata koje nitko nije mogao posje(i, a on ga je o'orio i o#ivio mladi(a koji je pogin"o pri sječi, o otvaranj" podzemnog izvora " planini 0esariji, o tome kako je jednim )lje'om na)ranio 55 graditelja crkve, kako je o#ivio djevojčic", spasio čovjeka od zmije koja m" se kroz "sta "v"kla " "tro'" dok je spavao, dao vid slijepc", spasio od 'rodoloma mornare koji m" se zavjet"j", prijenos njegovi) mo(i " akon toga se
8. " o'lik" dijaloga izme" Barije i a'rijela, o navjetenj" roenja 6s"sova )e'enda o s$. @$staiju , glagoljica, 1+. st. – kako s" se rimski vojskovoa Placid $Evstatije& i njegova o'itelj preo'ratili nakon to se njem" " lov" "kazao jelen koji je izme" rogova imao znak kri#a. ;elen progovara " kristovo ime, kori ga to ga progoni i alje 'isk"p" da se krsti LHercigonja, str 1%8M 2a 6stoka dole: )e'enda o s$. *imeonu *tilitu )e'enda o s$. @$staiju, glagoljica, 1+. st. )e'enda o s$. 7ekli, glagoljica, 15. st. )e'enda o s$. #a$lu 2 4? sebastenski mučenika $pasija& Mučenje s$. "ako$a #erzijan!a $pasija, glagoljica& 2a @apada dole: Legenda o svetom Jurju Legenda o sv. Margareti Legenda o sv. Ivanu Zlatoustom Legenda o sv. Katarini Legenda o sv. Jeronimu
Od neliturgijskih tekstova sa čuvano je 10 pergamentnih folija na glagoljici, iz 14st. su, a nazivaju se Pazinski fragmenti: Legenda o Evstahiju Uspenje Bogorodice
- odlomak
Nikodemovo evanđ elje
- odlomak
O drvetu krsnom
- odlomak
; ,(iovje&na (o)a $laFeg tia 5o#(i=i: 9. $laFi ao#(i=i: kroničarska preciznost i detaljnost " iznoenj" grae, tendencija za literarno(" i 'eletrizacijom, prikaz"j" istinita djela $za razlik" od stari)&, zanimljivo ispričana a'"la je va#nija od moralnodidaktične "nkcije =i$ot %dama i @$e prijevod s latinskog – Vita %dae et @$ae. ema je #ivot prvi) lj"di nakon istjerivanja iz raja, nji)ova pokora z'og sagrjeenja, roenje 0aina, 7'ela i 2eta i jo 5% sinova i k(eri i smrt 7damova " 95%. godini. Akomponiran je i poznati teksto grančici s drva spoznaje koj" 2et i Eva donose iz raja i koj" 2et "sadi " "zglavlje 7damova gro'a, a ona izraste " drvo koje je 2olomon )tio iskoristiti pri gradnji )rama i iz kojeg je kasnije načinjen kri# na kojem je razapet 6s"s. 2ekvenca o 0ainov" roenj" je s"morna slika nevolja i patnji kojima s" za svoj grije) ka#njeni 7dam i Eva. Pripovjedač ističe Evin" krivnj" njenim samoopt"#'ama " razgovor" s 7damom, no njegova se lj"dska s"("t '"di " prizor" osamljene #ene " proajnim m"kama koja je jo jednom o'amn"ta avlom, prekin"la pokor" " rijeci iger" i zato sim'olički odlazi daleko k zapadnim stranama " mrak i samo(". 0ontrast izme" osvetničkog a ne'" 7'ra)am vidi dvoja vrata, jedna mala, dr"ga velika. Prva vode " 'la#enstvo vječno, dr"ga " pakelne m"ke. 6zme" vrata sjedi čovjek koji se smije kad se neka d"a spasi, a plače kad nad njenom propa(", Bi)ovil "p"ti 7'ra)ama da je to praotac lj"dskog roda – 7dam. >akon toga pris"stv"je s"enj" d"i neke #ene koja pred s"cem
7'elom #eli zatajiti grije) čedomorstva. >a to Eno), pisar d"a donosi knjig" " kojoj s" zap"sana sva lj"dska djela i ona je ka#jena po zasl"zi. Ponijet o'lakom na tvrd ne'esk", 7'ra)am promatra zlo to ga čine lj"di na zemlji i za)tijeva pog"'ljenje grenika, na to
ViFenja: /undulo$o $i-enje 8%. religiozni parnjak svjetovnom roman", ima prstenast" a'"l", počinje i zavrava kao legenda, a sredinji dio je vizija 81. vienje je priča o mo(nom, razvatnom i osornom e"dalc". >a jednoj goz'i je zamro i legao je 'ez d"e, " srijed" popodne, sve do s"'ote, ali ga nis" pokopali, jer m" je na lijevoj strani 'ilo jo malo topline. 0ad m" se d"a vratila " tijelo, "nd"l se pokajnički skr"eno odrekao svog imanja, razdijelio ga crkvama, "dovicama,sirotama, 'oklnicama i redovnicima. >akon toga je prepričao to je sve njegova d"a vidjela, č"la i do#ivjela i pretrpjela od avolje sile " pakl". 6d" " pakao, pa čistilite, pa raj, on i njegov aneo. Dajske sere s" "kraene zlatom, dragim kamenjem, zlatni gradovi 'la#ei) d"a, svaki je ljepi od pret)odnog dok ne do" do do vr)"nca svi) ljepota " velik, najljepi grad. 0istilište s$eto' #atri!ija A. o vidioc" koji za ovog #ivota " čistilit" otrpio m"ke za grije)e. A3. C irskom patron" Patricij", koji misionari tamonji poganski p"k, ali sla'o "spjeva " o'ra(enj", pa moli 'oga da poka#e neko znamenje da 'i se p"k o'ratio. 7neo m" o'javi neka načini č"do na zemlji, patricij sk"pi sav poganski p"k na prostranom polj", zaokr"#i tapom po zemlji i stvori se d"'oka provalija za koj" je Patricij" o'javljeno da je to čistilite, koje isk"plj"je onog koji "e " nj m"ka čistilita na onom svijet". >akon toga s" mnogi vjernici )odočastili na to mjesto. 3izija se nastavlja a'"lom o nekom čovjek" časna roda, >ikoli, koji se odl"čio na odlazak " t" provalij". >a samom početk" je kapelica " kojoj se mole monasi, oni ga "p"te kako da se ponaa kad ga stign" isk"enaj na njegov" p"t". > i) posl"a i tako iz'jegne djel" najte#i) m"ka to s" m" i) namijenili avoli koji ga zlostavljaj" dok prolazi provalijom. >a kraj" patnji i 'oli, preavi preko "skog i skliskog mosta sagraenog iznad plamene rijeke dolazi " prekrasno cvijetno polje. va ga mladi(a poved" " jedan lijep grad koji se sjaji od zlata i dragog kamenja – to je raj, i zatim ga, iako on #eli ostati, "p"te na povratak rekavi m" da (e po#ivjeti jo 5% dana, a onda (e do(i " raj. >ikola posl"a i na povratk" je zapisao sve da 'i stare i malde po"čio kroz kakve m"ke prolaze oni koji sl"#e avl". egen&e 10;: Muka s$eto' %ndrije – prevedena s lat. " 1+.st. )e'enda o s$etom Ma$ru : m"čen je i "'ijen " Dim" za vrijeme cara B. 7"relija >"merijana. Karevoj je naredio da tijelo '"de spaljeno zajedno s 'rodom kako 'i m" se zameo trag. 7li prije nego s" ga zapalili, odvezali s" se konopi, diglo sidro i jedra i 'rod se otisn"o. Bavrovo je tijelo " raskonoj raki polo#eno na 'rod" koji plovi 'ez posade
č"dom stiglo " Poreč, a tam os" se sama jedra sp"stila i sidro i zavezali konopi. $tamo je 'ilo z'ilja č"vano njegovo tijelo do polovine 1+.st.&. Porečani s" onda otili 'isk"p" i ispričali m" o toj kora'lji. )e'enda o 8$anu latoustom – prevedena s talijanskog, sredinji motiv je scena dolaska kraljeve k(eri izg"'ljene " lov" " p"stinjkov" koli'" za vrijeme ol"je, njeno preo'lačenje, zajednička večera i p"stinjakova reakcija na dodir s #enskm ljepotom nakon toliko godina provedeni) " osamljenitv". Prije toga idea opis ol"je i mraka " divljoj planinskoj osami kao pozadina dramatskim z'ivanjima koja (e se dogoditi te no(i. – raz"larene prirordne sile '"de i mračne strasti " 6vanovoj d"i. Cna se presv"kla iz mokre ro'e " s")", donjela vina i kr")a kojeg je imala " 'isagama na konj" i pon"dila ga time, to je on nakon nekog vremena i pri)vatio. >a kraj" j" je pom"(en vinom, njenom ljepotom itd – silovao. Cnda pomilja i na "'ojstvo i onda je "zeo no# i zaklao j". LRM Pokor" (e izvravati )odaj"(i četveronoke pop"t zvijeri. Legenda o sv. Katarini – naši prvi sačuvani dr12 kod nas ,
/ijalozi Cr'ura $eliko' prijevod s tal, $115., latinični r"kopis&, paterikS, rg"rovi $papa& razgovori s Petrom, tema razgovor" s" #ivoti i č"desa Ipatr"m italicar"mJ. Lnije isto to i ijalog rg"ra papeSM D$jetii s$. Eranje $1!. st&, ! kapit"la s č"desima, vizijama, niz novela i kra(i) sepizoda iz #ivota Franje 7sikoga: "stanovljenje reda, o snazi njegove propovjedničke djelatnosti $izme" ostali) i epizoda s pticama&, č"desa za #ivota i poslije smrti, vienja 'ra(e koja s" 'oravila s njime i nji)ovi do#ivaljaji sa sv. Franjom, dio je posve(en i njegovoj stigmatizaciji =i$ot s$. /ujma =i$ot s$. #a$la pustinjaka (=itie s$eta'o #a$la pr$a'o remeti6 : prijevodi iz čekog #asionala, koji je nastao " 1+.st., priča o sin" 'ogati) roditelja iz vremena careva i progona kr(ana., koji sa 1!g naslje"je sav imetak, zna egipatske i grčke knjige, krepak d")om i tijelom je i molio je gospodina 'oga. >jegov "rjak, " stra)" da Pavao ne "zme i on" polovic" imetka koji s" roditelji namjenili sestri kod koje #ivi, odl"či ga predati na smrt progoniteljima – re(i carevim vojnicama da Pavao t"je 'oga. 2aznavi za taj na"m Pavao se sklanja " p"stinj" gdje je sklonite naao " pe(ini " kojoj je #ivio sam do kraja svog #ivota. " se prekida pričanje o Pavl" i počinje pripovjedanje o sv. 7nt"n", opat" koji je takoer 'io p"stinjak " toj p"stinji i koji je jedne no(i razmiljao je li prvi ili ima i netko dr"gi koji p"stinjači, pa m" se o'javio 'og i rekao m" da nije prvi, da je jedan čovjek priej njega počeo p"stinjačiti $Pavao& i da (e skoro pričati s njime " veselj". 2ljede(eg dana ga 7nton ide tra#iti po p"stinji, iako i ne zna gdje ga tre'a tra#iti. 2re(e kenta"ra $pol čovjek – pol konj&, a onda i demona $čovjeka s rogovima na glavi& koji ga #ele odvratiti od tog na"ma. >akon d"gog l"tanja, napokon je naao pe(in" " kojoj je Pavao i onda ide nji)ov s"sret. Cnda scena s gavranom koji je Pavl" " klj"n" nosio pola kr")a, a od sad ga nosi cijelog, pa se nji) dvoje do no(i prepir" tko (e prelomit )lje', da 'i ga na kraj" prelomili zajedno. Pavao onda navjeta da (e sad "mrijeti i moli 7nt"na da m" donese )aljine to i) je do'io od 'isk"pa 7nataza kojim (e pokriti njegovo tijelo i tra#i ga da "mre sam, kao to je sam i #ivio. 7nton se pozdarvi s njime i ode po t" svoj" )aljin". Po povratk" 7nton je Pavla naao mrtva " pe(ini, kako kleči s r"kama spojenim " molitv" i gledaj"(i " ne'o. >akon sat vreman je s)vatio da je t" samo tijelo, ali da d"e vie nema. vidio i "znesenje Pavlove d"e " ne'o. 0"ka da nema motičic" da ga "kopa, pa ondado" lava koji s" iskopaj" gro', i tako je on sa)ranio Pavlovo tijelo. 7nton o'"čen " pavlov" )a'it" istkan od palminog vlakna se svaki
=i$ot
=i$ot
=i$ot
=i$ot
dan moli " čast na prvog remet". Marije Ma'dalene Imali romanJ o 'i'lijskoj grenici, njen" progonstv" sa sestrom Bartom, 'ratom azarom i gr"pom kr(ana " lai 'ez posade koja i) "mjesto " smrt odvodi sretno " Barilij" $Barseille&, o njenim č"desima i na"čavanja kr(anstva " Barseille" i njenom 5-godinjem p"stinjačkom #ivot". bla9ene Rosane : dirljiva romantična priča o snazi lj"'avi, Dosana je k(er plemeniti) Dimljana 7"stera i Dosane, odgojena na dvor" poganskog kralja Kesareje. >jegov sin Elemento se zalj"'lj"je " rosan", s koim se ona pkol"je i voli ga. A 1.godini s" Elemetove emocije na'"jale, da vie nije ni jeo ni pio. 07ds" to njegovi roditelji saznalia, poslali s" ga " Pariz na kolovanje da se na"či to je dostojno kraljevom sin". Cn odlazi Dosani " s"zama i moli je dam" pomogne donejti odl"k" – ako ona #eli da poe, po(i (e, ako ne #eli, ne(e. Cna ka#e da 'i 'ila sretna kad 'i on pri)vatio kr(anstvo i posl"a za)tjev roditelja, to on i napravi. >eka ljepotica iz Pariza koj" je elemnto od'io se osve(ivala na Dosani. ok je on " Pariz" njegovi roditelji da 'i se rijeili Dosane prodaj" je " saraj 'a'ilonskog s"ltana. 0ad to Elemento sazna, dolazi " Kesarej", ali ne sjae pred kraljevskim dvorom, a kad ga otac pronae i pita za razlog tom post"pk", on di#e glas protiv oca i majke z'og toga to s" "činili Dosani. >akon niza peripetija, Elemento oslo'aa Dosan", dovodi je iz akon svega 7 i B se vra(aj" " p"stinjačk" (elij", gdje je ona " plač" i molitvama oplakala svoje grije)e. 7 je "mro " %-oj godini, a na njegovom sprovod" svaki nemo(nik koji se dotakn"o njegove )aljine je taj čas ozdravio, nakon g. je i B "mrla i 'og joj je nakon smrti napravio da joj o'raz svjetli, da s" se svi č"dili. s$ete Marije @'ipatske @osima, kal"er " jednom palestinskom samsotan", poznat po kreposti i "vjeren da nema p"no takvi) koji t"j" 'oga kao on i koji s" toliko kreposni, sre(e " p"stinji 'i(e za koje misli da je sjena od čovjeka, a to je #ena crnog tijela, kratke 'ijele kovrčave kose. Cna 'je#i, na njegove molitve zastaje i zamoli ga za njegov plata da se njime prekrije i tad m" ispriča svoj gorki #ivotni p"t: da je roena " Egipt", da s" je roditelji ostavili kad je imala 1.g., otila je " 7leksandrij", tamo se predala 'l"d", ne za pare, nego iz g"ta :& na dan "zvienja sv. 0ri#a ona p"t"je 'rodom iz 7leksandrije " ;er"zalem da i tamo 'l"dniči. 7li je " ; spoznala 'ijed" takvog #ivota i preo'ratila se, otila " ps"tinj" gdje je #ivjela + godina, )rane(i se 1 godina s i pol kr")a, i nije vidjela prije @osima ni čovjeka ni zvjer. @amoli @ da za godin" dana doe na isto mejsto s priče(em. Cna na taj sastanak dolazi prekrstivp" rijek", preko ;ordana kao po s")". Cnda @ )vali 'oga jer je po njoj vidio koliko je ona iznad njega kao sl"ga 'o#ji. Cnda ga B zamoli na novi sastranka na mjest" na kom s" se sreli, dolazi @ ali nae samo Barijino tijelo i noge joj je cjelivao. Htio j" je pokopati, ali nije imao motik". oaao je lav koji joj je lizao potplate, a starc" lice i po @osimov" nalog" iskopa gro' i otie natrag " p"stinj". @osim se s pričom o č"desima Barije p"stinjakinje vratio " samostan i #ivio tamo
1%% g i " mir" "mro. 2d s$ete @u&rosine – lijepa i nadarena E"rosina, k(er "glednog aleksandrijskog vlastelina Panr"cija, nap"ta rditeljski dom i ide " samostan, jer je " 1.g. spoznala da #eli taj mir. @na da (e je otac lake prona(i " #enskom samostan", pa dolazi " m"ki, odjevena " m"ke redovničke )alje i predatvalj se kao redovnik, ra 2mirlado. 7li svojom ljepotom izaziva strasti " samostan" i zato mora 'oraviti " "samljenoj (eliji dok njen ljepota ne "vene. Cna se rado pokori tom za)tjev". Panr"cio je 58 godina posv"da tra#io svoj" jedinic", čak se sastaje s njom kao s ra 2merladom " samostan" ali je ne prepoznaje. eko 'olesna E"rosina se tek " posljednjem čas" otkriva svom oc". 6 moli ga da kad "mre da joj nitko ne 'i vidio tijelo, da joj ga on opere i da joj oprosti to je z'og nje propatio +%g. 2d s$ete #ela'ije razvratna lejpotica iz 7leksandrije. Prolazila je " 7ntio)iji pored crkve sv. ;"lijana, gdje je 'ilo 8 'isk"pa, ali nije se sp"stila s konja kao to pristoji, svi s" okren"li lica od nje, ali je stari 'isk"p >ono, 'ivi kal"er iz )e'aide, pogleda i rasplače se nad njenom neo'čnom ljepotom, ali to teko okaje kao grije). 0asnije ona dolazi k njem" i on je o'rati i pokrsti. Bonolog avla koji se nakon P o'ra(enja t"#i na 'isk"pa >ona to m" je otimlje i kori Pelagij" to odlazi, moli je da se vrati vie " ton" lj"'avnika nego avla. P vie nije jela nita od svog 'ogatstva, nego samo ono to joj je davala opatica k"ma Domana. >a kraj" je razdjelila sve svoje imanje sirotinji, " m"koj odje(i po'jegla " ;er"zalem, gdje je vodila samotnički #ivot kao kal"er Pelagio zatvorena " jednoj (eliji i postala glasovita po svojoj svetosti. >akon to je "mrla, kal"eri iz ;er"zalema s" doli oprati Pelagijevo tijelo i spoznali da je to #ena – Pelagija na čijem gro'" " ;erz"alem" se dogaaj" 'rojna č"desa. lijep je 'roj legenda preraen " čist narodni jezik: =i$ot s$. atarine – 1+.st., najsta(iji sa%uvani &vanaeste(+i #o& nas 7ranzit s$. "eronima – prijevod s tal, tiskan glagoljicom " 2enj" 1%8.g., opirno se pripovijedaj" posljednji tren"ci sv. ;erolima i neo'ična vienja i č"desa poslije njegove smrti =i$ot s$. /ujma • •
•
Kikl"s legendi " Petrisovu zborniku $1+!8.& prijevod je čekog djela Pasional , koji je prerada Cegen&a au(ea a"tora ;acopa 3oraginea ;acopo 3oragine C>latna legen&a" ve(ina )rvatski) svetački) legendi glavnin" je svoje grae nala " tom latinskom z'ornik" koji je sastavljen 1.g. i sadr#avao je 18 legende o #ivotima svetaca, a " Hrvatsk" je doao ve( " 1+.st.. ijelovi Vitae patrum $#ivotopisi prvi) p"stinjaka i mona)a& nalaze se " glagoljskim spomenicima, ali s" ve(i dijelovi te z'irke sač"vani i " latiničnoj 'atini. za razlik" od ve( navedeni) svetački) legendi, postoje legende koje predstavljaj" svojevrstan prijelaz na svjetovne pripovijetke ili roman: =i$ot Marije Ma'dalene )e'enda o 8$anu latoustom sa Zapada su do šle: Legenda o sv. Ivanu Zlatoustom Legenda o sv. Katarini Legenda o sv. Jeronimu Legenda o sv. Mariji Egipć anki
8+. motiv isposničkog #ivota i lik p"stinjaka često sre(emo " srednjovjekovnoj prozi, jer taj motiv vrlo do'ro izra#ava ideal srednjovjekovnog #ivota: odricanje od ovozemaljskog i #rtvovanje za vjer" 8. motiv p"stinjačkog #ivota, lik p"stinjaka-asketa i ideja asketskog #ivota povez"je sve legende to se nalaze " latiničkom z'ornik" $ubrovaki legendarij =i$ot Barlaama i "osa&ata =i$ot bla9ene Rosane =i$ot %brama remete 2d s$ete @u&rosine 2d s$ete #ela'ije =i$ot s$ete Marije @'ipatske +i,a sveti" ota!a 86. na latini+i i %isto$ na(o&no$ je)i#u 8. napisana oko 1033 na zadarskom podr"čj" 88. to je z'irka anegdota o p"stinjacima i monasima i nji)ovi) kratki) moralni) po"ka $tzv. 7potegmata& 89. djelomičan prijevod latinski) z'irki Verba senorium
Ro$ani: 9%. a"tor se povlači iz grae tako da se čini da se z'ivanje pripovijeda samo 91. razvedena graa koja se čini 'ez pravog početka i kraja, po socijalnom stat"s" svi se likovi nalaze na vr)" dr"tvene ljestvice, te#nja a'"larnoj atraktivnosti i senzacionalnosti $pri'li#ava ta djela grčkom avant"rističkom roman"&, naglaena je narativna cjelovitost G zatvoreni i dovreni a'"larni sistem 9. namjenjeno isklj"čivo za'avi Rumana! trojski (Rumana!) 95. preveden od nepoznata glagoljaa negdje " sjevernom )rvatskom primorj" 9+. " )rv. knji#evnost "ao je vjerojatno oko 15%%. 9. nalazi se " Vinodolskom zborniku i #etriso$u zborniku 9!. ra'i termin roman " zaglavlj", " čakavska glag. r"kopisa iz 1. st. $Vinodolski zbornik i #etriso$ zbornik &, " slav. svijet "ao iz lat. i tal. knji#. 9. prijevod romana o pad" roje. =tivo o vitekoj časti, k"rtoaznosti, 'or'ama za gospoje, viteki moral. ica: 7celi $a)ilej&, ;elena $)elena&, 7jaks, Arike $"liks&, pari# $paris&, Benelaj" $menelaj&, Prijam", Ektor $)ektor&&. " je i parisovo "dvaranje )eleni, 'or'a "liksa i ajača za a)ilejevo or"#je, ono je dodjeljeno Aliks", pa se 7jač "'ije, Prijam dolazi kod a)ileja po tijelo svog mrtvog sina )ektora otk"pit ga, 7)ilej od'ija otk"p i nosi ga pred vrat troje, pariz "'ija a)ileja " pet" i sve dr"ge pozante epizdode 98. imena kroatizirana &leksandar Velik &leksandrida; 99. pripovijeda čitav izvanredni #ivot 7leksandra 3elikog 1%%. sač"van je " r"kopisa pisana bosan%i+o$: " jednom čakavskom iz prve polovice 1!.st $ Roudnički rukopis& i dr"gom kajkavskom i mlaem $ /erečkaje$ latinički rukopis& 1%1. preveden je s novijeg grčkog 1%. opse#ni roman o #ivot" i p"stolovinama 7leksandra 3elikog, tekst izvorno grčki iz +. st.,
stapaj" se elementi p"stolovnog romana, p"topisa, kronike, memoara, pisma 1%5. 7 kao ideal e"dalnog viteza. 1%+. 6skoriten je dio povijesni) činejnica " koje je "graena antastika. @apreke na 7 p"t" do svjetskog gospodstva i tragične smrti, počinje prikazom 7 roenja: on " stvari nije sin Filipa Bakednoskog nego " Bakedonij" od'jeglog egipatskog cara >ektena'a, a sin je Climpijade, #ene kralja ilipa koj" je >ektena' o'man"o javivi joj se " o'lik" 'oga 7mona. Ačitelj mladog kralja je 7ritotil, a >ektena' ga po"čava astronologiji. 6spričana je i epizoda s kro(enjem divljeg konja <"kealda, 7 po'jeda nad 0"manima i pelagonisjkim carem. A toj posljednjoj vojni je kralj ilip 'io izdajnički ranjen, ali ipak "spije "'iti izdajic" nakon čega "mire, a 7 postaje carem. Ponosno od'ija za)tjev perzijskog cara arija da m" plati danak i doe m" se pokloniti. " počinje početak 7 s"ko'a s arijem koji je tematska okosnica znatnog dijela a'"le romana. Lsadr#aj dalj, Hercigonja str 58%.M osvaja Dim, aten", poklone m" se svi zapadni vladari, itd, sve osvoji "gl. A troji odaje počast trojanskim j"nacima i izjavlj"je da 'i " Homerovim spisima radije 'io spome"t kao carev konj"), nego " Benandrovim i 7ristotelovim spisima kao car svijeta. 3ra(a se " Bak, nakon 1+g. ide osvajati istok. >a kraj" po'jedi darija, časno m" #eli dati sprovod, carski., a njegove vojvode koji s" ga "'ili da 'i se dodovroili 7, ka#najva 7 smr(". 7 se o#eni Doksanom, lijepom i m"drom arijevom k(eri, od'ac"je poganske 'ogove i preo'ra(a se 'og" 2a'aot". Csvoji krezovo carstvo i prelazi na desn" stran" istoka prema antastičnim zemljama i 'i(ima koja #ive "z kraj svijeta. ji)ov vladar Evant pokaz"je m" zemaljski raj izdaleka i kraj" svijeta "z rijek" Ckijan. a kraj" ga otr"je jedan od njegovi) dvorjana, 3rion", koji ga je zamrzio jer m" je 'io od'io predati vlast nad makedonijom. <"ceal zaplakvi pop"t čovjeka, odgrize 3rion"" glav", Doksana "ze 7 no# i legavi na aleksandra se "'ije. >a st"p" posred 7leksandrije na kojem " zlatnoj raki počivaj" 7leksandar, roksana, Ptolomej i Filon napisae I7leksandar car caremJ Roman o Barlaamu i Josa'atu 1%. )rvatski roman o <. i ;. zapravo je kristijanizirana legenda o <"di 1%!. d")ovni roman " kojem se "jedinj"j" traktat, )agiograija i Iroman s tezomJ, prema grčkom predlok" 1%. priča o indijskom kralj" 7vener", protivnik" kr(anstva. Dodio m" se sin josaat. 1%%% astrologa je djetet" proricalo 'ogatstvo, d"go vladanja, mo(, ljepot", sve vrline d")a, ali je jedan od nji), najraz"mniji i najstariji "pozorio kralja da (e m" sin postati kr(anin. a 'i zatito josaata od tog proračnstva, otac ga po nalog" nekog m"draca zatvara " dvorac i nek m" ne spominj" nikakve #alosti i t"ge, ni smrt ni starsot, nego nek se samo rad"je i veseli. 7ko tako '"de #ivio do 1.g. ne(e postati kr(anin jer (e volejti ovaj sviejt i njegove nasladde. 6z #elje da "pozna svijet, jednog dana josaat izae iz dvora, to otac teko dop"sti i s"sretne slijepog, g"'avog 1%%goodinjeg starca ostane zapanje spoznajom o 'olesti, siromatv" i smrti i onda razmilaj da ako (e i on "mrijeti, čem" m" onda svo ovo 'ogatstvo i gospodstvo. 60 alje anela p"stinjak"
,(iovijet#e: 1%8. sač"vana je samo jedna: Pria o premudrom &kiru 1%9. kra(a, kristijanizirana verzija stare semitske priče, sač"vana " r"kopisima 1-1. st.
11%. to je značajna starosemitska pripovijetka s mnogo moralnodidaktički) elemenata, a nalazi se " Petrisov" z'ornik", " i'r" od mnozije) razloga te " erečkajev" z'ornik" 111. 7kir je doglavnik asirskog cara 2inagrepa L2ena)eri'aM, kojeg je izdao njegov sestri( 7nadan, to ga je 7kir primio, ne imaj"(i djece, "mjesto svoga sina, odgojivi ga i davi m" mnoga do'ra. 7kir iz'jegne smrtn" kazn" na koj" je os"en z'og to'o#nje izdaje, na kraj" 7nadan "mre pod i'ama kojima ga ka#njava 7kir 11. P"n kristijanizirani) moralizatorsko-didaktični) releksija
?a(ijini $i(a#uli %u&esa ?a(ijina; 115. čitave z'irke latinski) priča nastale s" o lik" aa&u, gdje se od rg"ra iz o"rsa $!.st.& irio " lat. knji#. 11. Prve z'irke marijini) mirak"la zapisivane se " glagoljskim z'ornicima ve( od 1+.st. @'irka je tiskana 1%.g. " 2enj", po predlok" talijanske knjige iz 1+.g. pod nazivom I 8l libro del Da$aliereF, kao Mirakuli sla$ne di$e Marije. 116. 2ač"vani " glagoljakoj knji#evnosti #etriso$ zbornik, 8$ančie$ zbornik , " tiskanoj senjskoj z'irci Mirakuli sla$ne di$e Marije, propovjedničkim z'irkama /isipula $1!. st.&, =iima s$eti ota!a, " jednom latinicom pisanom z'ornik" d"'rovački) legenda 11. 0rajem sr. vijeka se krate, te "laze " z'irke propovijedi i egzempla, koji (e postati medij prijenosnik 'ogate knji#. mirak"la, vizija i prenja. 118. novelisti%#a =abula(na st(u#tu(a: oisuje se naj%e!*e je&na neobi%na" )a%uFuju*a ali $ogu*a; )go&a #oja se &ogo&ila i (e&stavlja ne#i $o(alni #a)us %itatelj i)vla%i $o(alnu ou#u o no($a$a ona!anja u sva#o&nevno$ ivotu 119. stil je (a)govo(ni" a ne u)vi!eni" li#ovi su svi' statusa" naj%e!*e g(aFans#og - djevoj!i bez ruku 1%. 6ma "sporedne a'"larne linije koje se na kraj" spajaj", graen na antitezi, kontrast". 1. P"t j" protjer"je ma(e)a, kraljeva #ena, jer misli da (e djevojčica 'iti ljepa od nje i neka joj za dokaz da je mrtva odre#" r"ke. 2l"ge se sa#ale i samo joj i)odjske", '"de kod p"stinjaka, nae j" )erceg, o#eni je. 11. . Herceg kod njenog oca, a da to nezna, rast"ra " lovačkom natjecanj", dolazi m" vijest od oca da je do'io sina, ma(e)a sk"#i tko m" je #ena i ona " pism" sina oc" promjeni jedn" rečenic" da daje nared'" da se "'ij" njegova #ena i sinovi, jer nis" njegovi. Hercegov otac to ne "čini, nego da nalog da i) se odvede " p"stinj" da i) rastrgaj" zviejri 1. 5. >e rastrgaj" i) zvijeri, nego Barija joj jo da i r"ke, nakon godin" dana nae j" )erceg i veliko slavlje. 2vaki p"t je 'ila spaena jer se molila Bariji. O č ovjeku koji je je đ avlu prodao svoju ž enu
15.
1+. kol"drica si je iskopala oči jer s" one navodile engleskog kraljevi(a na strast, poslala m" i) " zlatnoj čai da ga "vjeri da je vie nema zato lj"'iti. 0raljvi( ode " p"stinjačke redovnike, a Barija doe i vrati oči kol"drici i ona je opet vidjela
/; ,(enja #ont(asti; 1. 'it ovog knji#evnog djela )asnovan je na #ont(astu i su(otstavljanju &vaju $eFusobno o(e%ni' i su(otni' ele$enata" na%ela" $otiva i i&eja . 2k"pina tekstova " kojima najočitije dolazi do izraza srednjovjekovna Inapetost #ivotaJ, jer im je kompozicija " cijelosti izgraena na izravnoj antitezi. 1!. 3e(i dio teksta obli#ovan #(o) &ijalog su(otstavljena li#a ili e(soni=i#a+ije . @'og po"čnosti i dijalokog o'lika, stoje na g(ani+i (iovje&ne i ou%ne (o)e" te (o)e i &(a$e . Ei)o&e &isuta $Imala prenjaJ& često s" "klopljena " djela dr"gi) #anrova, pose'ice " svetačke pasije. #renje 8susa s -a$lom 1. kontrast " kojem 6s"s prevladava avlove napasti i protjer"je ga " pakao, 18. glagoljica, 1+.st Raz'o$or meštra #olikarpa sa smru VidenGje s$eta'o Brnarda kako $idi karanGje duše s telom 19. najpop"larnije je 'ilo prepiranje d"e s tijelom " čas" smrti napisano na latinskom, a zove se: Visio #iliberti, ovo je prijevod toga 15%. to prenje preveo je na )rvatski nepoznati glagolja oko 1+%%.g Kako se duš a s misalju na kup menila i govorila – misao daje pute du ši kako će se spasiti, te
pokajanjem i ustezljivo šću od tejlesnh naslada pri ći u nebesko kraljevstvo Milost i istina sretosta se, pravda i mir obcelivast se
0; ,ovijesna (o)a )jetopis popa /ukljanina 151. nastao " "klji sredinom 1.st, nastao je navodno prvo na slavenskom jezik", pa je kasnije preveden na latinski. A 1+.st. je s latinskog preveden na čist )rvatski narodni jezik od nekog sve(enika na splitskom podr"čj" i nadop"njen podacima vezanim "z )rvatsk" povijest $o 5 )rvatska kralja, najvie o @vonimir"& 15. najstariji povijesni tekst " srpskoj i )rvatskoj povijesti 155. po svom sadr#aj" je čvrsto povezana genealogija d"kljanske dinastije koja je prema a"tor" " raznim periodima vladala na ve(em ili manejm j"#noslavenskom prostor". 0raljevi se navode jedan za dr"gim, često 'ez ikakvi) )istoriograski) podataka o njima, s napomenom da je kralj vladalo toliko i toliko vremena i rodio sinove i k(eri. 2poj je vjerodostojni) povijesni) podataka, "smene predaje i tradicije legendi i narodnog poetskog stvaralatva 15+. #anr je gotovo nemog"(e odrediti* najče(e je krivo označivana ljetopisom, ali nikako ne zadovoljava takav #anrovski opis* riječ je ponajprije o z'irci legenda +r$atska kronika 15. ima na kraj" dvije glave koji) nema " popa "kljanina 15!. " tom je prod"#enj" "kljaninova ljetopisa opisana sretna vladavina kralja @vonimira i "morstvo @vonimira kod 0nina $pri Peti) crikva), kletva& 15. pronaao j" je na poč. 1!.st. splitski vlastelin mine Papali(, te je njen prijepis donio Bar"li(" koji j" je 11%.g. preveo na latinski pod nazivom Re'um /almatiae et
Droatiae 'esta apis pis!a "urja – " 6. novljanskom 'revijar", 1..1+9, s opisom nar"d#'e kodeksa, imenima i polo#ajima nar"čitelja, "vjetima pla(anja, protkano 'i'lijskim reminiscencijama i citatima, apis 9akna Broza olunia – " 0ol"ni(ev" z'ornik" $z'ornik sadr#i i korizmene propovjedi i traktat o sedam smrtni) grije)a&, a " ovom zapis" astao je i pod "tjecajem knjige o ;"diti koj" je zapisvao " 'revijar – i on poistovje("je iger"., nagovara ga da napie knjig" o )rvatskoj zemlji i slavi, t"#i se na jezik
1+. " sjevernoj Hrvatskoj javio se " 1+.st. Ivan 5('iFa#on Ao(i%#i* njegov se ljetopis izg"'io
RELEKSIVN5 ,R4>5 $o(alno&i&a#ti%na" (eto(i%#a" (oovje&na i ou%na; 1.prvenstvena namjena 'ila da pod"če 1!.likovi s" svedeni na sim'ole 1.post"pci: releksija, t"mačenje, izlaganje, dijalog, izravno o'ra(anje, aorizam. 18.)omilije i sermoni, egzempla, IčtenjaJ, IslovaJ, Ikapit"liJ glagoljaki) z'ornika, traktati, pitanja i odgovori koji tematiziraj" irok" lepez" znanja, od teologijski), do kozmograski). 19.ne$a =abulu" ve* se (o)na st(u#tu(a te$elji na oisu" #o$enta(u" (e=le#siji" (as(avi" &ijalogu o ne#i$ i&eja$a" (oble$i$a 1!%.uvje(avanje
1; Re=le#sivna (o)a sta(ijeg tia loče$ 'la'oljaš – iz 11.st., )omilije istočnocrkveni) otaca, sadr#i + )omilije za veliki tjedan O 1 anonimn", pravni tekst. Prijevod s grčkog. )omilije 8$ana latousto' $o značenj" ;"dine izdaje, pozdravljanje 6s"sa kao sina ikodem", ;osip" iz 7rimateje, silask" " pakao, poroenj" iz mrtvi)R& 7raktat o sedam smrtni 'rijea Eiziolo' – po"čna knjiga o realnim ili mitolokim #ivotinjama, na zapad" se zove Bestijarij, manje je prirodnoznanstveni spis, a vie je legendarno-sim'olička knji#evna proza čiji se prikazi oso'ina pojedini) #ivotinja redovito primjenj"j" kao il"stracija " kontekst" religije. Cpis"je tako npr. sljede(e I#ivotinjeJ: 'asilisk $koji pogledom "'ija lj"de&, kat"rom $koji od'ac"je svoje '"'rege " 'ijeg", a lovci ozdrave kad i) pojed"&, ali i prave #ivotinje: kavran, orao, grlica $ako izg"'i partnera, grlica za njim #al"je do smrti i ne nalazi dr"gog, stvalja se i paralela izme" d"e i grlice&, zatim plemenita zvijer le"korno. Besjeda triju s$etitelja : to s" 6van @lato"sti, rg"r i 3asilije $" glagoljakim z'ornicima 1+-18. st.&, pitanja i odgovori o stvaranj" svijeta, o 7dam" i dr"gim oso'ama i dogaajima iz 2tarog i
>ovog zavjeta
; Re=le#sivna (o)a $laFeg tia 11MM/; 1!1. ve(ina prevedan s latinskog, manji dio s talijanskog, "cidar s čekog nji'e ata Mudro'a 1!. najstarija z'irka aorizama i m"dri) izreka 1!5. /isti!a moralia Datonis to je naziv na lat, dakle prijevod s lat, na lat je " )eksametarskim distisima, pripisivani s" velikom rimskom dr#avnik" 0aton" 2tarijem. >ačela klasičnog, poganskog morala stoičke kole pretrpjela s" korjenit" izmjen" " d")" kr(anski) s)va(anja o moral". 1!+. nalazi se " Petrisov" z'ornik", #(istijani)i(ane senten+ije, 1!. Bar"li( ga je versiicirano prevodio " 1ercima: *tumačenje ata auk sinu Virčado$u moralističke sentencije, po"ke i očevi savjeti sin" za ponaanje " #ivot" 'ez "o'ičajeni) religiozni) reminiscencija. r!alo čo$ječansko' spasenja 1!!. prozni prijevod srednjovjekovne latinske pjesme *pe!ulum umanae sal$ations Raj duše 1!. glavni dio je prijevod iz latinskog djela 7l'erta 3elikog #aradisus animae D$et $sake mudrosti 1!8. Eiore di $irtu 1!9. kasnije je do'ilo i točnije ime D$ijet od krjeposti 1%. moralnodidaktičko djelo " kojem se raspravlja o različitim vrlinama i njima protivnim manama " o'lik" navoda kr(anski) mislioca i stari) ilozoa i s "metn"tim anegdotama kao primjerima, " glag. r"kopisima i (iriličnom d"'r. )ibru od mnozije razlo'a, graeno na s"protnosti vrlina. 11. Fiore di virt" ima +1 glav", a " naem prijevod" je sač"vano 8 glava, ne sve sv"gdje. 1. lave npr. : ot l"'vi #enske* ot #alosti, ot mira, ot gneva, 0apit"l 7ritotil pie rostransot, ot tvrdosti, ot veselie Dijalog Grgura pape [nije isto što i Dijalozi Grgura velikog ] – o katolo čkoj dogmatici i
moralnoteolo škoj problematici raspravljaju u obliku pitanja U čenika (ili Mlajeg) i odgovora Meštra, u 4 dijela, u dijalogu, u 4 dijelu se raspravlja o životu i besmrtnosti duše. Spominje se na nekoliko mjesta Hrvatska, a na vi še mjesta se izri če prezir prema bosanskom kraljevstvu.
$adri'a K$adri'a duo$nim zakonomL tematski račlanjen na + osnovna dijela o kojima se onda podro'nje raspravlja: vjera, ispovjed, molitva, djela vjere. An"tar te generalne podjele "pletene s" eksplikacije 1 članaka vjere, 1% 'o#ji) zapovedi, smrtni) grije)a, darova d")a svetoga, kreposti ispovjedi, vrijednosti do'ri) dijela i Cčenaa )u!idar 15. enciklopedija srednjovjekovnog znanja o vjeri i svijet" " o'lik" razgovora izme" "čenika $Blaega& i "čitelja $Bojstra& 1+. napisana je latinskim krajem 1.st. " >jemačkoj, iz čekog prijevoda prevedena je na )rvatski, vjerojatno negdje " 6stri, jer ima i lokalpatrotiski dodatak tekt" o 6stri i Ački, za koj" ka#e da joj je latinsko ime Climp :d 1. pitanja iz teologije, zemljopisa, iz astronomije, medicine, kozmologije, alkemije
1!. prvi se p"t na narodnom jezik" pojavila rasprava o "mjetnosti 1. započinje pitanjima o trojstv", stvaranj" svijeta, raj", pakl", 7dam" i Evi, zatim se prelazi na zemljopisn" deskripcij" " kojoj ima p"no zanimljivi) detalja o 23 poimanj" svijeta, koji je izvan naj"#i) e"ropski) okvira isp"njen antastičnim 'i(ima, 'iljkama i #ivotinjama. ako npr. " dr"goj 6ndiji #ivi 1 lakata visoki Bako'i koji je sprijeda pop"t lava, a ima i perje kako k"na, onda o lj"dima iz 7krote koji s" vreli da izgore kada se na" " sk"pini, lj"di " nekoj zemlji "'ijaj" stare roditelje k")aj"(i i) i pozov" prijatelje. A tre(oj 6ndiji raste papar, #ive psoglavci, lj"di koji s" " mladosti sijedi, a " starosti pocrne, lj"di s jednom nogom i dr"gi s jednim rogom i jednim okom ispod njega. Bojstar o'janjava Blajem" zato s" se lj"di " 6ndiji toliko izmjenili iako s" svi roeni od 7dama. C'janjenje: postojala je 'iljka koja je kad 'i je #ena isk"sila izmjenila prirod" njena ploda. ;edna 7damova k(er je jela s te 'iljke i njen plod se promijenio, i to je 'ilo " toj zemlji koja se zove 6ndija. Cpisane s" č"dense #ivotnje, gila i monstari"s $monstari"s ima glav" kao čovjek, tjelo kao konj, )vost kao svinjam, rog na čel", + noge, d"g je i svjetao&. @atim se opis"je Patrija, Besopotamija, E"ropija, 7rika. alje se ni#" pitanja o vrsti drveta na kojem je raspet 0rist, o vjetrovima, potres", zimi i ljet", dan" i no(i, ne'eskim tijelima, pose'no mnogo o Bjesec", zatim o komet" koji se javlaj kada se kralj ili kraljica mijenjanj" ili "mir" ili kada (e se proliti velika krv. "mači se i pojava meteora, meteorloke pojave $t"ča, nastanak, groma, d"ge&, zato je more slano, otk"d rosa, zato pada no(. @atim se prelazi na pitanja " vezi s 'iologijom, iziologijom, anatomijom. >a kraj" o'janjava narav zvijeri, a djelo zavrava pitanjima o s"dnjem dan" i dr"gom svijet" aručnik plebanuše$ 18. 2enj, 1%.g. $senjska tiskara&,prevedena s latinskog, "p"("je sve(enike " sve to tre'aj" raditi, podjeljeno " 5 sadr#ajen cjeline, 1. C sakramnetima, . C pokori, ispovjedi i davanj" pokore, " 5. C činovima vjere i "p"te o kr(anskom na"k" *po$id opena 19. tiskana " 2enj" 1+9!.g. $senjska tiskara – ovog 1%!. Prijevod je *eremones de san!tis, $arezimal $korizmene propovijedi, tekstom sl"čan orizmenjaku& – sve propovjedi s" str"kt"rirane da imaj" motto iz 'i'lije, tekst podiejlne na tri dijela od koji) je jedan eNempl"m orizmenjak 2enj, 1%8.g., prevedena s latinskog, z'ornik propovjedi, na lat. ima +9 propovjedi koje je napisao ranjevac Do'erto Karacciolo Knjige disipula ,[Seremoni disipula], kraj 15.st.prijevod s lat. djela Johannesa Herolta, zbirka
jednostavnih pučkih propovijedi za najraznovrsnije teme, protkane brojnim exemplima i poukama za život pastve. Herolotovo djelo se sastoji od 4 dijela: Seremones de tempore, Seremones de sanctis, Promptuarium exeplorum i Promptuarium discipuli de miraculis beatae MAriae Virginis. Ali naši glag,
prevodioci nisu ni u jedan rukopis stavili cijelo djelo, nego su smanjili broj propovjedi i mirakula, izmjenili redosljed dijelova, a iz svih je isklju čen treći dio. Homilijar na Matejevo evanđ elje – prema češ. predlošku, homilije su pisane po tradicionalnoj
shemi: naslov, citat iz evan đelja, ime autora homilije s komentarom i širim kontekstom citiranog djela
(i(avljanje na s$(t: Meštrija dobra umrtija : nalazi se na prvom mjest" " Ritualu, glag. o'rednik" tiskanom " 2enj" oko 1%.g, prijevod djela %rs bene moriendi, priprema za smrt, prv" od + posljednje stvari 2 s$ršenoj ljuba$i i o s$ršenom ubo9ast$i 2 mlčanju dvije glave iz traktata sv.
(avna (egule" statuti" $at(i#ule" is$a" )aisi" $e&i+ins#i te#stovi;: Bašanska ploča Vinodolski zakonik $!.1.188& 18%. sač"van prijepis iz 1!.st. – glagoljički r"kopis, k"rzivna glagoljica 181. najsta(iji '(vats#i )a#ons#i so$eni# 18. " njem" s" se ormirali pravni odnosi do tada slo'odni) op(ina koje s" " tren"tk" kada je nastajao zakonik "le " e"daln" ovisnost krčki) knezova 185. " njem" se s"sre(" pravna i sadr#ajna sloja, jedan iz starodrevni) nepisani) i pisani) o'ičaja i onaj dr"gi, pre"zet iz e"dalnog pisanog prava razvijeni) sredina Red i zakon sestara dominikanki u adru 18+. najstariji, latinicom pisani i datirani spomenik 18. i) 1/0.g. 186. najsta(iji s$isaono ove)an '(vats#i te#st isisan latini+o$ 182. )bi(#a (oisa #oji su se uot(ebljavali u sa$ostanu sesta(a &o$ini#ans#og (e&a u >a&(u 188. prozni tekst, pragmatično-o'redna "nkcija G o'janjava način primanja " red 189. prvi je dio teksta eksplikativni, jednostavnog jezika, a dr"gi koji prenosi o'redne govore je visokog, ki(enog stila Poljič ki statut (1444) , norme o ustrojstvu op ćine/kne ževine u Poljicama u Dalamciji, njenom sudstvu i
upravi Regula sv. Benedikta – regula „ora et labora“ [molitva i rad] pisana u opatiji sv. Kuzme i Damjana u
