POVIJESNI RAZVOJ TEORETSKE MISLI GRČKA PITAGOREJCI KOZMOLOŠKO DOBA 6.i 5.st pr.kr.
SOFISTI ANTROPOLOŠKO DOBA 5. i 4.st.pr.kr
PLATON objektivni idealizam 5. i 4.st. pr.kr
ARISTOTEL tvorac logike 4.st. pr.kr
PLOTIN 3.st. n.e.
- Pitgora, Filolej - Temelj svega na svijetu je broj broj, i sve je zasnovano na harmoniji brojeva (muzika) i matemati matematičkim matematičkim zakonima
- LIJEPE stvari nastaju djelovanjem djelov anjem čovjeka, savladavanjem zanata zanata do maksimuma. - Homo-mensura u središtu ČOVJEK. ČOVJEK.
- Sve što postoji oponaša APSOLUTNU IDEJU ona je arhetip,ideal kojoj se nastojimo približiti (intelektom) - Dijeli stvarnost na: 1. istinsku zbilju IDEJA IDEJA 2. vidljivi materijalni svijet 3., - Umjetnost koja kopira materijalni svijet je onda tek 3. 3. sjena stvari - Bitna je FORMA (OBLIK) ona je najviši proizvod inteligencije. Oblik je ono bitno, bit po čemu nešto jest. - 2 stvari pokreću svijet: 1. priroda stvara iznutra prema van 2. umjetničko umjetničko djelovanje izvana prema unutra - nije kompozicija nosilac vrijednosti jer i jedinična stvar može biti lijepa. jedinična stvar - UTJECAJ ČOVJEKA - Ljepota je subjektivna (ukusu) umj. djelo je vrijedno,lijepo tek kad je u vezi s autorom autorom autorom - umjetnost je slika PRAIDEJE ali stvorena kroz čovjeka. - Harmonija i red.
RIM VITRUVIJE 1.st. pr.kr.
- 10 knjiga o arhitekturi 1. uvod // 2. grañevni materijal + zidovi // 3. tipovi hramova // 4. nastanak dorskog, jonskog i korintskog hrama // 5. javne zgrade // 6. stambena arh. // 7. završni radovi // 8. voda i vodovod // 9. sunčani satovi // 10. grañevna i vojna mehanizacija - 6 principa arh. arh.= 1. red (broj i harmonij), 2. 2.raspored, 3.euritmija, 4.proporc.-simetrija,5. 5.prikladnost, 6.ekonomija 3. 4. 5. 6. - prikladnost- a) po položaju // b) po običaju // c) od prirode - PRAVILA ARHITEKT.= firmitas (čvstoća) + utilitas (korisnost) + venustas venustas (ljepota) venustas - traži apsolutne proporcije propo proporcije rcije (a empirijski ih izvlači)
LOOS O FORMAMA - GRCI su definirali i postavili jezik (i tipove), Rimljani slažu rečenice u postojećem jeziku ( i formama) - Mijenjanje forme bez potrebe je besmisleno. - Ne možemo se potpuno odvojiti od tradicije, jer ne možemo misliti izvan jezika.
1
SREDNJI VIJEK RANI SREDNJI VIJEK - NOVI VOKABULAR VOKABULAR prekidaju s tradicijom tradicijom. (kao modernizam) AURELIJE - 4. i 5.st., Bog je uzrok svega (zlo je nedostatak Boga) // VOLJA je bitna moć (iznad razumai svijesti) PITEGOREJSTVO. TVO. Apsolutna ljepota je moguća (kroz (kr oz red) AUGUSTIN - LJEPOTA je u ravnoteži. odnosima BROJEVA PITEGOREJS
ZRELI SREDNJI VIJEK TOMA AKVINSKI VILLARD DE HONNECOURT
- 13.st., SKOLASTIKA SKOLASTIKA - korištenje logike, filozofije u dokazivanju dogmi i vjere. - spoj Aristotelove filozofije filozofije + kršćanstva kršćanstva // - LJEPOTA JE FORMA FORMA ona je isijavanje forme for me neke stvari - 13.st. - cehovski priručnik priručnik - OBLICI: povezuje geometrisjke oblike sa sa živim bićima bićima(kao Cezanne), GEOMETRIJSKA KOMPOZICIJA
GOTIKA - NOVI JEZIK= prostorni koncept + konstrukcija + novi materijali + nova tema + nova dekoracija
RANA RENESANSA – 15.st. FILARETE I COLONNA ALBERTI
- Postanak arhitektronskog djela na temelju Vitruvija
- Isto inspiriran Vitruvijem - Arhitektura ne oponaša prirodu nego stvara poput prirode - TRADIC TRADICIJU IJU NE TREBA IGNORIRATI, TREBA JU PRERASTI - LJEPOTA = sklad broja, odnosa, rasporeda, r asporeda, (rimski) zid je je pojam pojam ljepote ljepote - Racionalna Racionalnaarhitektura Racionalnaa rhitektura /// razlikuje arhitekta od graditelja - 10 knjiga o arhitekturi 1. 1.uvod, 2+3. firmitas, 4+5. utilitas, 6+7+8+9. venustas, 10. zaključci
VISOKA RENESANSA- 16.st. VIGNOLA SERLIO PALLADIO
MICHELANG.
- proporcije arhitektonskih REDOVA (jonski, dorski, korintski, kompozitni, toskanski) - Popularni PRIRU PRIRUČNICI ČNICI - slikovnice - 4 knjige o arhitekturi (uzor: Vitruvi i Alberi) PRAKTIČNO PRAKTIČNO GRADITELJSTVO. GRADITELJSTVO PRAKTI - LJEPOTA je u pravilnom odnosu svih djelova sa cjelinom i meñusobno (simetrija, centričnost, statičnost) - ujteče na= NEOKLASICIZAM NEOKLASICIZAM - arhitektonsko djelo mora m ora sljediti LJUDSKE PROPORCIJE PROPORCIJE
DURER
- govori o TALENTU = kreativnost, isnpiracija dolazi od boga u trenutku genijalnosti. - Izgled djela ovisi o čovjeku (što on voli)
VASARI
- Povijesničar renesansnih umjetnika - Pokretačka snaga su SKICE i METODIKA METODI KA (skica dolazi iz iskustva) i skustva) METODIKA
2
SREDNJI VIJEK RANI SREDNJI VIJEK - NOVI VOKABULAR VOKABULAR prekidaju s tradicijom tradicijom. (kao modernizam) AURELIJE - 4. i 5.st., Bog je uzrok svega (zlo je nedostatak Boga) // VOLJA je bitna moć (iznad razumai svijesti) PITEGOREJSTVO. TVO. Apsolutna ljepota je moguća (kroz (kr oz red) AUGUSTIN - LJEPOTA je u ravnoteži. odnosima BROJEVA PITEGOREJS
ZRELI SREDNJI VIJEK TOMA AKVINSKI VILLARD DE HONNECOURT
- 13.st., SKOLASTIKA SKOLASTIKA - korištenje logike, filozofije u dokazivanju dogmi i vjere. - spoj Aristotelove filozofije filozofije + kršćanstva kršćanstva // - LJEPOTA JE FORMA FORMA ona je isijavanje forme for me neke stvari - 13.st. - cehovski priručnik priručnik - OBLICI: povezuje geometrisjke oblike sa sa živim bićima bićima(kao Cezanne), GEOMETRIJSKA KOMPOZICIJA
GOTIKA - NOVI JEZIK= prostorni koncept + konstrukcija + novi materijali + nova tema + nova dekoracija
RANA RENESANSA – 15.st. FILARETE I COLONNA ALBERTI
- Postanak arhitektronskog djela na temelju Vitruvija
- Isto inspiriran Vitruvijem - Arhitektura ne oponaša prirodu nego stvara poput prirode - TRADIC TRADICIJU IJU NE TREBA IGNORIRATI, TREBA JU PRERASTI - LJEPOTA = sklad broja, odnosa, rasporeda, r asporeda, (rimski) zid je je pojam pojam ljepote ljepote - Racionalna Racionalnaarhitektura Racionalnaa rhitektura /// razlikuje arhitekta od graditelja - 10 knjiga o arhitekturi 1. 1.uvod, 2+3. firmitas, 4+5. utilitas, 6+7+8+9. venustas, 10. zaključci
VISOKA RENESANSA- 16.st. VIGNOLA SERLIO PALLADIO
MICHELANG.
- proporcije arhitektonskih REDOVA (jonski, dorski, korintski, kompozitni, toskanski) - Popularni PRIRU PRIRUČNICI ČNICI - slikovnice - 4 knjige o arhitekturi (uzor: Vitruvi i Alberi) PRAKTIČNO PRAKTIČNO GRADITELJSTVO. GRADITELJSTVO PRAKTI - LJEPOTA je u pravilnom odnosu svih djelova sa cjelinom i meñusobno (simetrija, centričnost, statičnost) - ujteče na= NEOKLASICIZAM NEOKLASICIZAM - arhitektonsko djelo mora m ora sljediti LJUDSKE PROPORCIJE PROPORCIJE
DURER
- govori o TALENTU = kreativnost, isnpiracija dolazi od boga u trenutku genijalnosti. - Izgled djela ovisi o čovjeku (što on voli)
VASARI
- Povijesničar renesansnih umjetnika - Pokretačka snaga su SKICE i METODIKA METODI KA (skica dolazi iz iskustva) i skustva) METODIKA
2
18.st. – PROSVJETITELJSTVO + KLASICIZAM 1)
RACIONALIZAM FRANCUSKA
RENE DESCARTES 2)
- deduktivna me metod todaa (od jednostavnog složenijem) /// - sumnjati, mislim dakle jesam /// - analitička geometrija deduktivna metoda EMPIRIZAM Engleska - Metoda prirodno znanstvenog istraživanja + pitanje države
FRANCIS BACON - indukcija indukcija, /// - spoznaja osjetilima osjetilima, tijelom, doživljaj NOVI NOVI STIL zbog kićenog rokokoa + sve više svjetovne misli POVRATAK NA KLASICIZAM ŠTO JE LJEPOTA? kad nema Boga
CLAUDE PERRAULT
QUATREMERE DE QUINCY
ABBE DE CORDEMOY ABBE LAUGIER
J.G. SOUFFLOT
- 2 vrste ljepote APSOLUTINA + PROIZVOLJNA - znanstvenik - PROTIV DOGMI DOGMI i apriori zakonitosti (ne vjeruje u apsolutne proporcije) pr oporcije) - arhitektura nije iz prirode - Grci su nam dali riječi i jezik arhitekture, te tipologije. - TIPOLOGIJE ne moraju biti ograničavajuće, jer jedan TIP je ideja (ne forma) i ima mnogo MODELA MODELA (konkretizacija) - Ništa ne nastaje ni iz čega -umjesto Vitruvijevih (utilitas) RED, PRIMJENA, PRIKLADNOST PRIKLADNOST: - utilitarne zgrade ne moraju biti dekorirane i sa klasicističkim el. - ČISTA ARHITEKTURA ARHITEKTURA traži geometrijsku čistoću čist oću klasičnih elemenata - svodi arhitekturu na bitne bi tne elemente - IZVOR OBLIKA? OBLIKA? iz prirode: PRIRODNA ARHITEKTURA PRIMITIVNA PRIMITIVNA KOLIBA 4 stupa + kosi krov osnovni model za svu arhitekturu - utjecaj J.J. Rousseaua Rousseaua - PRIRODA JE GARANCIJA LJEPOTE Rousseaua ZNAČENJE ZNAČENJE OBLIKA dorski (muški), jonski (ženski), korintski (djevojački) - PROZRA PROZRAČNA ČNA ARHITEKTURA ARHITEKTURA: - Pantheon goti gotičke čke karakteristike (lakoća, prostor, proporcije) sa klasičnim klasičnim sredstvima - čisti geometrijski likovi
J.F. BLONDEL
-U UČITELJ ČITELJ Boullea, Ledouxa, unosi novu arhitekturu u akademsku tradiciju - arhitektura je DRUŠTVEN DRUŠTVENO O VAŽNA VAŽNA - vjeruje u APSOLUTN APSOLUTNU U LJEPOTU zakone proporcija - ljepota + funkcionalnost
E.L. BOULLEE
- CILJ= UZVIŠENI OSJEĆAJI OSJEĆAJI (beskonačne (beskonačne vizure + geometrijska čistoća oblika) - odnos FORME i OSJEĆAJA, racionalno + empiristički(osjećaji) - kompozicije čistih oblika + SVJETLOST - ČISTI OBLICI OBLICI su osloboñeni kao Rousseaova osloboñena priroda nepokvarena civilizacijom
J.N.L. DURAND
- radi KOMPILACIJU KOMPILACIJU ARH. DJELA DJELA svih tipova, razdoblja i kultura, TABLICE ARHITEKTURE - arhitektura = korisna, veličanstvena, jeftina - logička logička kompozicija sklapanje dijelova (osnovnih elem.), PROJEKTIRANJE = rekomb. el. unutar tipologije - grañevna metodologija a PERMUTACIJE TIPOVA omogućuju nove grañevine grañevna metodologij - STATIČNI SUSTAV - TIP=funkcija usklañena s formom (nema evolucije, vremena a Semper Semper Semper ima)
C.N. LEDOUX
- korisna djela, arhitekturom može možeš mo mo žeš MIJENJATI DRUŠTVO (utjecaj Blondela) Blondela utječe na modernu arh. - ZNANSTVENI (antibarokni) pristup ČISTI OBLICI - radi nove funkcionalne tipove * Projekt solane Chaux prva INDUSTRIJSKA ARHITEKTURA /// NARATIVN NARATIVNA A forma govori o namjeni - TRANSOFMIRA KLASIČNE ELEM. /// utjecaj Rousseau zbr. individualnih volja = zajednička volja društva
EKSPRESIJA FUNKCIJE - IZOMORFNA (oblik zgrade govori o funkciji) - NALJEPLJENO ZNAČENJE 3
19.st. prva polovica – KLASICIZAM i HISTORICIZAM - Nakon revolucije (1789.) NOVA ARHITEKTURA reprezentira novo buržaosko društvo i republiku. - KLASICIZAM KLASICIZAM (jasnoća, strogost, monumentalnost) i HISTORICIZAM HISTORICIZAM stvaraju nasljeñe, - 2 NA NAČINA ČINA NOVOG STILA: 1. FILIJACIJA vrijeme spontano iznjedri sti 2. AFILIJACIJA umjetno domišljanje stila
VIOLLET-LEDUC
PUGIN JOHN RUSKIN
K.F. SCHINKEL
LABROUSTE
- STRUKTURALNI RACIONALIZAM - GOTIKA je jedina prava arh. zapada, po uzorima gotike: - ISTINITOST U ARHITEKTURI u PROGRAMU + KONSTRUKCIJI - arh. je kreativna i ima PRAVILA /// FUNKCIJA i FORMA su cjelina, forma ne smije nadvladati fju. - MORALIZAM MORALIZAM (Gotika je kršćanska) + ESTETSKI, Svrha= spiritualno - svaki dio u arh. mora imati SPIRITUALNO i FUNKCIONALNO značenje. Utječe na JOHNA RUSKINA - veza ARHITEKTURE i DRUŠTVA protiv industrije za ZANAT - zanima ga POVRŠINA POVRŠINA, detalj, ornamentacija - GOTIKA je univerzalni stil nedogmatski /- arh. koja proizlazi iz PRIRODE a ne iz umj. konvencija renesanse - PRUSKI NACIONALIZAM (nakon osloboñenja od Napoleona) Pruska kao nova Gr Grčka čka - Prvo NEOGOTI NEOGOTIČAR ČAR pa KLASICIST pa EKLEKTIČAR EKLEKTIČAR neobizantski (ISPREPLITANJE TIH STILOVA) - traži VLASTITI IZRAZ + TRAJNE VRIJEDNOSTI (ako je nešto bilo dobro zadržati nepatvoreno) - Temeljno princip grañenj grañenja ñenja objekt mora biti SVRSISHODAN, materijalan i duhovan - GRADITI = sastaviti materijale u FUNKCIONALNU FUNKCIONALNU cjelinu - KLASICIZAM (Blonde Blondelov Blonde lov). lov - BIBLIOTEKA ST. GENEVIEVE STRUKTURALNI RACIONALIZAM, RACIONALIZAM obodni zid + željezni krov + želj.stupovi - NACIONALNA BIBLIOTEKA - napušta historicizam, ŽELJEZNI KOSTUR + STAKLO
2 pravca KLASICIZMA sredinom 19.st.: 1. LABROUSTOV STRUKTURALNI KLASICIZAM KLASICIZAM reprezentativno naglašavanjem strukture 2. SCHINKELOV ROMANTI ROMANTIČNI ČNI KLASICIZAM reprezentativno naglašavanjem vanjskog izgleda forme
GOTTFRIED SEMPER najveći teoretičar 19.st. prethodnik mu je DURAND
- ARH. kao precizna ZNANOST = arhitektura je SUSTAV SIMBOLA = arhitektonski jezik - Prethodnik Durand (ali njegov sustav statičan statičan beživotan s nametnutim pravilima), A Semperov organski - ISTINITI STIL-nužno odr održati žati tra trad diciju i razviti novi stil izraz aktualnog trenutka - IZVORI i EVOLUCIJA arh., razumjeti PROCEDURU NASTANKA UMJETNIČKIH PROIZVODA pa raditi raditi nove - MORFOLOŠKA TRANSFORMACIJA (prakti praktične simbolički čki oblik) praktične potrebe pretvaraju se u simboli - MATERIJALNA TRANSFORMACIJA simbolične simbolične poruke opstaju neovisno od promjene materijala - AUTORITET biljke imaju životnu snagu=rast, ljudi imaju VOLJU /// AUTORITET je motivacija za nastanak oblika - utječe na BE BEČ Č (i Hrvatsku) OTTA WAGNERA i ADOLFA LOOSA LOOSA. = Filozofi jezika - Utjecaj BIOLOGIJE CUVIER sustav klasifikacije prevodi ARHITEKTONSKI SUSTAV = FORMULA ZA STIL STIL - CUVIERov sustav sastoji se od - GLAVNIH FAKTORA (organa) + MEĐUSOBNI ODNOSI + VANJSKI UVJETI (potiču promjene) + glavni PRINCIP, LOGIKA SUSTAVA (opstanak) To je dinamični sustav (za razliku od Duranda) koji proizlazi iz složenih vanjskih i unutarnjih utjecaja a ne samo vanjskih i uzima u obzir i vrijeme. Durand uzima u obzir samo funkciju i formu da definira tipologiju - OSNOVNI ELEMENTI = ISKONSKI MOTIVI temelj geneze svih formi - KARIPSKA KOLIBA ishodišni elementi arh.= ELEMENTARNI MOTIV MOTIV, nije materijalni, formalni kao shema - to nije prvobitna forma, nego PRVOBITNA FUNKCIJA i SIMBOL - OSNOVNI EL. ARHITEKTURE = OGNJIŠTE + PLATFORMA + KOSTUR I KROV + OVOJNICE --- EVOLUIRAJU ali zadržavaju osnovna simbolička značenja - PROCES NASTANKA ARH. DJELA = meñudjelovanje, kombiniranje i modificiranje temeljnih temeljnih motiva - STIL = U- umj.djelo, tj.stil=C =C (x,y,z) (x,y,z), UMJETNOST daje izraz osnovnoj ideji, ideji, motivu motivu (C) i utjecajima, X, Y,Z = razni determinirajući koeficijenti. 4
- tako da puno FORMI može nastati od iste IDEJE ovisno o utjecajima - U=C(x,y,z) on smatra da je MJERILO ISTINE, ISTINE autentičnosti stila = USKLAĐENOST USKLAĐENOST nekog stila s vlastitim povijesnim trenutkom i prilikama - PROBLEMI neki faktori su izostavljeni kao: - Eliminirao vanjske - estetske kriterije (indiferentan prema tome kako će izgledati) - Nije postavio odnose i veze meñu faktorima, tj. elementima - Što je glavni CILJ? (Kod Cuviera = OPSTANAK)
WITTGENSTEIN
- JEZIČNI teoretičar 20.st. sa sličnim idejama kao Semper - Analizira SUSTAV SIMBOLA na temelju SVAKODNEVNOG JEZIKA (Semper analizira arhitektonski jezik) - Pitanje ISTINITOSTI u ARHITEKTURI, - VEZA LINGVISTIKE i sutava u ARHITEKTURI oboje su SUSTAV SIMBOLA - JE LI POUZDANO ZNANJE O SVIJETU MOGUĆE? - JEZIK je INSTRUMENT uz pomoć kojeg mislimo i spoznajemo, pa granice spoznaje ovise o granicama granicama jezika - Radi simboličke simboličke modele stvarnosti - SVIJET (ISTINA) ima dvije sfere: 1. OBJEKTIVNI SVIJET SVIJET. osjetilna stvarnost može se s poznati LOGIKOM (znanstvenim jezikom jezikom) 2. VIŠA SFERA SFERA, apstraktna nedokućiva logikom spoznaje se UMJETNOŠ UMJETNOŠČU ČU - VIŠA SFERA = vrijednosti, etika, smisao - Etika i estetika je isto (iz teze da se umjetnošću spoznaje viša sfera). - Jer Etika se ne poučava argumentima, već moralno ispravnim primjerima koje konstruira umjetnost - Kasnije skeptičan i prema spoznaji objektivnog svijeta jezikom. Ali zaključuje: - Jezik nam daje znanje o stvarnosti kakvom je mi sami vidimo i prakticiramo. - Sami gradimo našu stvarnost (aktivnostima i odlukama). Vanjski svijet je samo opipljiva manifestacija toga.
- PRAFORME (jezične i arhitektonske ) su društvene konvencije, konvencije njihova forma je dogovorna, a kasnije postaje činjenica. Ona je esencijalna konvencija na kojoj je grañena društvena zbilja (npr. ognjište ognjište) ognjište njenim nepoštivanjem urušava se stvarnost. Nasljeñivanje Nasljeñivanje konvencije je društveni imperativ. SEMPER Nasljeñivanje arhitektonskih obl ika, poštivanja tradicije mora biti. - SEMPER ne razlikuje 2 razine stvarnosti: OBJEKTIVNU SFERU činjenica + VIŠU SFERU (vrijednosti i etike) On logični logični sistem koji se može odnositi samo na OBJEKTIVNU STVARNOST, a umjetnost (arh.) je instrument više sfere i nemože se obuhvatiti logikom. ARHITEKTURA (istinska umj.) NASTAJE IZ: - UMA (vrijedi vrijedi Semperov logični sustav) - OSJEĆAJA OSJEĆAJA viši red, fantazija, umjetnikove vrijednosti, etika Arhitektura mora zadovoljiti sve zahtjeve i OBJEKTIVNE (konkretne, realne) i SUBJEKTIVNE. tada imamo ISTINITOST TEORIJA MATERIJALNE TRANSFORMACIJE - OVOJNICA vertikalna nosiva stijena vješa se o tektonski okvir okvir bez fje. nošenja dobiva drugu ZATVARANJE I KOMUNIKACIJA s okolinom. okolinom. - prvo od tekstila pa opeke- NOVE TEHNIKE ali ISTI MOTIV MOTIVII (zaštita i komunikacija) + prenosi se i formalna konvencija konvencija (min. korigira). - MIJENJA SE MATERIJAL ali FORMA FORMA ostaje ostaje kao kao SIMBOLIČNI SIMBOLIČNI ELEMENT ELEMENT (ornament) jezični. Forma dobiva značenje tek kad se promjeni materijal, jer tada postaje simbolična (prije je bila nužna radi tehnologije materijala) pa je tako pridodani ORNAMENT = NOSITELJ SIMBOLIČNOG ZNAČENJA U ARHITEKTURI. = NADILAŽENJE LIMITACIJA MATERIJALA nije materijalna teorija. Jezik materijala rijala se mora besprijekorno poznavati, da bi se moglo Jezik mate s njime dati poruku , i nakraju materijal zaboraviti. TEORIJA ODIJELA nužni preduvjet funkcioniranja pojedinca u vanjskom svijetu, omogućuje mu da preživi u svojoj različitosti (privatnosti). Arhitektura odjelom komunicira s okolinom (zrcali društvo). pa je ona nositelj simboličkog značenja., društ. konvencija simboličkog značenja INTERIJER se doživljava neposredno, prisno, tjelesno /// EKSTERIJER doživljava se distancirano, kontrolirano, apstraktno, vizualno. vizualno pa se prema tome tako treba i projektirati. - vanjsko ODIJELO fasada - ne mo može že reprezentirati i govoriti o interijeru, u njega se mora ući da bi ga se doživjelo. ali ni ne skriva skriva. ARHITEKTURA = grañ. aktivnost koja daje ZNA ZNAČENJA ČENJA na djela proizašla iz potrebe i mehanički sklopljena.
5
19.st. – druga polovica 2 PODRUČJA U GRADITELJSTVU: 1. INŽINJERSKE VIDLJIVA KONSTRUKCIJA KONSTRUKCIJA INŽINJERSKE GRAĐEVINE metalne konstrukcije, armirani beton VIDLJIVA 2. ARHITEKTURA je u STILOVIMA PROŠLOSTI 2 SMJERA KLASICIZMA STRUKTURALNI (naglašava konstrukciju) + ROMANTIČNI (naglašava vanjski izgled forme) - druga pol. 19.st. EKLEKTICIZAM - MORAL U ARHITEKTURI kraj 19.st. ČISTA KONSTRUKCIJA vidljiva, istinita, a ne prekrivena oblog om
PRVO RAZDOBLJE MODERNE ARH. (Zevi) ŠIRI SE OD SJEVERA NA OSTATAK KONTINENTA: ARTS & CRAFTS iz Engleske širi Herman Muthesius Muthesius u Njema Njemačku čku (preko Belgije). Utječe na nastanak ART NOUVEAU NOUVEAU.. VAN ENGLESKE (Arts & Crafts-a) AKTERI 1850. 1850.--1917.; 1. ŠKOTSKA C.R. Mackintosh 2. BELGIJA V.Horta + H.van der Velde 3. NIZOZEMSKA H.P.Berlage 4. AUSTRIJA O.Wagner + J.M.Olbrich + J.Hoffman + A.Loos 5. FRANCUSKA A.Perret + T.Garnier 6. NJEMACKA P.Behrens + H.Poelzig 7. ŠPANJOLSKA A.Gaudi
ARTS AND CRAFTS
- Pokret cvjeta od 1880 -1910. MORRIS, a inspiriran je JOHNOM JOHNOM RUSKINOM RUSKINOM. 1910 Započeo ga je 1960.-ih WILLIAM MORRIS - Reakcija protiv lošeg stanja u umjetnosti i njenoj proizvodnji. Zalače se za iskrenost u materijalima materijalima i tradicionalnom zanatu kroz jednostavne forme i često srednjovjekovne, romantične ili pučke stilove dekoracije. stilove dekoracije Takoñer se zalaže za socijalnu reformu reformu i protiv je industrije. industrije - ČLANOVI: C.R.Mackintosh, A.H.Mackmurdo, William Morris, Norman Shaw, Charles Voysey, Philip Webb - NEOGOTIKA (le-Duc + Ruskin) ne kopiranje formi nego organičkog organičkog duha = FORMA se razvija u funkciji upotrebe + materijala + konstruktivnih tehnika. tehnika - Uzroci inspiracije = TEHNIČKI (željezo-skelet) +MORALNI (iskrenost) +DRUŠTVENI (zajedn. zalaganje obrtnika) - KLASICIZAM ima prestroga pravila (simetrija)
PHILIP WEBB WILLIAM MORRIS
EBENEZER HOWARD H.P. BERLAGE
- Red House STRUKTURALNI IDENTITET, uklapanje u okolinu i povezivanje s lokalnom kulturom - Za ZANAT, ali protiv suvišnog ornametna, kao i: - ZA ZANAT protiv industrije, PROTIV ARH. IZA 15.st., - Želi da ljudi postanu vladari nad mašinama. - Dovodi arhitekturu u donos sa ŽIVOTOM i KULTUROM na moderan na način čin OTAC MODERNOG POKRETA - SOCIJALIZAM UTOPIJSKO ZANATSKE RADIONICE) RADIONICE UTOPIJSKO DRUŠTVO (brišu se granice grad-selo, udružene ZANATSKE RADIONICE UTJEČE NA GRADGRAD-VRT vezan uz ARTS & CRAFTS. „Tomorrow: A Peacefull Path to real reform reform reform - ograničen VRTNI GRAD GRAD, sa zelenim pojasom, satelit ovisan o većem gradu, ali proizvodi nešto
- NEOROMANIKA, NEOROMANIKA /// URBANIZAM racionalisti racionalističko čko planiranje ZATVORENI GRAD/// UTJECAJ WRIGHT - Burza u Amsterdam Amsterdamu prikaz ČISTE ČELIČNE KONSTRUKCIJE -tradicionalni tradicionalni vokabular vokabular (lukovi, balustrade) ali PROČIŠĆENI, zaglañeni GOLI ZID je pojam ljepote - IZVORI= Le Duc i Semper - „Umjetnost po počinje činje gdje tehnika završava Tehničku vrijednost treba učiniti lijepom lijepom. - ISTINITOST MATERIJALA (vidljivi materijali) + IZRAŽENOST IZRAŽENOST KONSTRUKCIJE + PROČI PROČIŠ ČIŠĆAVANJE FORME
6
SECESIJA – 1895 – 1905. i konstruktivni racionalizam = ART NOUVEAU, JUGENDSTIL JUGENDSTIL,, /// DEUTSCHER WERKBUND je derivat ART NEAUVEA (samo poziv na dijalog arhitekture i industrije) industrije - Alternativa za klasicizam i historicizam „oslo bañanje od imitacija // dijalog ARHITEKTURE i INDUSTRIJE /// NOVE TEHNOLOGIJE! - Atrofija jezika na stila riječi nerazumljive nerazumljive, nema poruku nego samo LIJEPA / ORNAMENT ključni el. stila
ALOIS RIEGL [RIGL]
- BEČ BEČKI povjesničar umjt., Utječe na Van Van de VeldeVelde-a, Deutcher Verkbund Verkbund (raskol izmeñu tipa i individualnosti) - STVARALAČKA PREVLAST individulane umjetnikove VOLJE ZA OBLIKOM - KUNSTWOLLEN - ona nadvladava tehničke sklonosti neke epohe = Umjetnik projicira projicira svoj kreativni ego na umjetnički predmet
UTJECAJ KONSTRUKTIVNOG RACIONALIZMA VIOLLETVIOLLET-LELE-DUCDUC-a:
VICTOR HORTA BELGIJA
VAN DE VELDE BELGJA
C.R. MACKINT. GAUDI
- NOVI MATERIJALI + CVJETNI ORNAMENT (VOKABULAR PRIRODE) LINEARISTI LINEARISTIČKI ČKI STIL - Modelira konstruktivne el. stvaranjem ornamentalnih oblika LINIJSKA kontinuirana dekoracija - Hotel Tassel /// - Kuća Kuća Solvay - Maison du Peuple - vrhunac linearističkog linearističkog stila linija povezuje različite materijale i volumene /// urbani ambijent - INSPIRIRAN MORRISOM JASNI OBLICI + RACIONALNE STRUKTURE + ETIKA u rad u /// - PROMJENA DRUŠTVA - Razlikuje ORNAMENTACIJU ORNAMENTACIJU i ORNAMENT (ugrañen) - LINIJA RACIONALIZAM LINIJA (ali funkcionalna-psihički) na početku kasnije ČISTI ORGANSKI OBLIK - na kraju RACIONALIZAM -Vlastita kuća, teata ar r kuća, 1895. organska sinteza kuće, namještaja, odjeće. - Werkbund teat r utječe na MENDELSOHNA - Preporod UMJETNOSTI i povezanost s MASOVNOM PROIZVODNJOM Jedan od osnivača DEUTSCHER WERKBUNDA ali i dalje INDIVIDUALIZAM umjetnika koji se teško podvrgava normama - Umjetni Umjetnička čka škola, Glasgow, 1898. RACIONALISTIČKI SLOBODAN TLOCRT /// MASIVNOST kamena i opeke /// nije billja nego STEREOMETRIJSKA STEREOMETRIJSKA ČISTI ZATVORENI VOLUMEN /// - utječe na BEČKU BEČKU SECESIJU - nastavljanje GOTIKE - kroz STATIKU SILU (liniju) pretvara u krivulju, plasticitet.
1897. BEČKA BEČKA SECESIJA SVETO PROLJEĆE (Olbrick, Hoffman, Klimt i Moser + Wagner) protiv akademije
J.M. OLBRICH
- Zgrada Secesije, Beč, Beč, 1898. po nacrtima Klimta. ZATVORENI BLOK, pokrenut sužavanjem pilota i kupolom DARMSTADT: - kolonija umjetnika: - Zgrada upravitelja i kuće sloboda od AKADEMSKIH PRAVILA kuće žute i plave pločice, krov crijepmozaici sloboda -Svadbeni Svadbeni toranj DINAMIZAM ne proizlazi iz dekoracije nego iz SAMIH GRAĐEVNIH GRAĐEVNIH TIJELA. TIJELA Nakon Darmstadta klasi klasične čne i gotičke teme, UTJECAJ NA= MENDELSOHNA
JOSEF HOFMAN
- Pala Palača ča Stoclet, Bruxelles ATEKTONSKO RJEŠENJE negira se tektonika (konstrukcija i masa) sastoji se od KUBUSA čije tanke opne lebde i spojene su u rubovima linijom DEMATERIJALIZACIJA linijom od bronce DEMATERIJALIZACIJA LINIJOM (ne vidi se prijenos sila). - SUPROTNO OD OLBRICHA (koji rascjepljuje masu i ističe djelove)
OTTO WAGNER
- prvo - KLASICIZAM, RANA RANA TAL. RENESANSA /// napušta klasicizam,nastavlja SEMPERA (postepeno mijenjane stila) - FORMULA = FUNKCIJA MATERIJAL KONSTRUKCIJA /// SVRHA-KONSTRUKCIJA-POEZIJA - Što nije praktično praktično ne može biti lijepo - Postaje podzemne podzemne - Napušta osobni akademski jezik i koristi JEZIK ČISTIH UOKVIRENIH PLOČA - 1905 NAPUŠTA SECESIJU SECESIJU, SECESIJU još radikalniji: Poštanska štedionica štedionica,, 1906. 1. 1. STROGA PRAGMAT. ČISTOĆA(LOOS = PROTORACIONALIZAM ČISTOĆA LOOS)+2. LOOS 2.ORNAMENT 2. - Majolica Majolica,1899. ,1899.e sebe, ORNAMENT ne prenosi ,1899. elaboracija Semperovog ODIJELA fasada simbolizira samu sebe k.poruku - Crkva na Steinhofu Steinhofu,, 1907. stupovi pročelja ništa ne nose, NEJASNA STRUKTURA OSNOVI PRINCIPI = ISPUNITI SVRHU + IZABRATI MATERIJALE + JEDNOSTAVNA, EKON.KONSTRUKCIJA + OBLIK na kraju svega nastaje SPONTANO
LOOS KOVAČIĆ
C.SITTE AUGUSTE PERRET TONY GARNIER
- proučava POVIJESNI GRAD = ljep zbog nepravilnosti (protivmonotonije), intimnosti /// UTJEČE NA POSTMODERNU - razvija KLASIČNI KLASIČNI RACIONALIZAM /// - SKELET = bitni izraz grañevnih oblika - Avenija Wagram povratak KLASI KLASIČNIM ČNIM TRADICIJAMA (KLASICIZACIJA SECESIJE) - Rue Franlin izbjegava statičnost, bet. konstrukcija prekrivena opekom. - INDUSTRIJSKI INDUSTRIJSKI GRAD 1901. ZONIRANJE (odvajanje funkcija) anticipira CIAM /// FUNKCIONALIZAM - PROTORACIONALISTIČK PROTORACIONALISTI ČKO ČKO djelo 7
SECESIJA ---- se KLASICIZIRA = ATEKTONSKI KLASICIZAM ----- vodi do MONUMENTALNE ARH. (Mussolini)
DEUTSCHER WERKBUND – 1907. - CILJ = OPLEMENJIVANJE OBLIKA INDUSTRIJE INDUSTRIJE u duhu SUVREMENE UMJETNOSTI - DEUTSCHE WERKBUND OSNIVAJU Naumann, Schmidt i Muthesius, Muthesius a ČLANOVI Behrens, Hoffman, Olbrich, Niemeyer - 2 GENERACIJE= 1.RAZDOBLJE + 2. BUDUĆI RACIONALISTI --- PETER BEHRENS BEHRENS je poveznica oba razdoblja 1. - Semper Semper „Znanost, industrija i umjetnost problem obilja sredstava i obescjenjivanje rada - Njemci žele USAVRŠITI PROIZVODE PROIZVODE (DIZAJN), -- MUTHESIUS donosi ideje Arts & Craftsa Craftsa zahtjeva INUSTRIJALIZACIJU INUSTRIJALIZACIJU i STANDARDIZACIJU Dresdenska kolonija (Schmidt Schmidt) Dusseldorfu pod BEHRENSOM) STANDARDIZACIJU umjetnosti (Dresdenska Schmidt bavi se OBRTOM /// Škola u Dusseldorfu BEHRENSOM - 1927. Werkbund gradi WEISSENHOF WEISSENHOF naselje u Stuttgardtu - RASKOL izmeñu 1. TIPA (Muthesius masovna proizvodnja) 2. INDIVIDULANOSTI (Van der Velde i Rie Riegl gl Težnja za oblikom)
HERMAN MUTHESIUS PETER BEHRENS
kod njega: Gropius, Mies i Le Corbusier KLASICIST
KARL SCHEFFLER
- Engleski dobar dizajn kvalitetan i ekonomičan ekonomičan, čan /// Engleske kuće fasade odgovaraju interijeru - za STANDARDIZACIJU i INDUSTRIJALIZACIJU - stvara TIPIČNE OBJEKTE (kao Objet Types) Objet Types
- fiksiran na fasade ideološko platno za KOMUNIKACIJU REPREZENTACIJE KOMUNIKACIJU i medij REPREZENTACIJE. REPREZENTACIJE - ATEKTONSKI STIL (nenosivi izgled) koji nadopunjava klasičnim klasičnim značajkama. - AEG otvorio područje INDUSTRIJSKOG INDUSTRIJSKOG DIZAJNA DIZAJNA - Tvornica Turbina, Turbina, 1909 materijalizacija industrije /// HRAM -nazivnik FARME (opća korist,seosko dvorište - Sitte Sitte) - TIPIČN TIPIČNO ČNO = ATEKTONSKI - lagana čelična konstrukcija + jaki uglovi + staklo) - nije važna tehnika izvedbe, nego važan STIL (umjetnikova volja - Reigl Reigl) uz kojeg će postati umjetničko djelo - Nakon rata napušta klasicizam i okreće se SREDNJOVJEKOVNIM SREDNJOVJEKOVNIM oblicima SREDNJOVJEKOVN
- glavni teoretičar D.Werkbunda - počinje se od obi obične čne stvari (sache) koja se treba uzdići na viši nivo da bi bila umjetnost (tvornica u hram) - pomiriti jaz u društvu (stari/novi ideali) uz pomoć arhitekture /// postići harmoniju izmeñu plemstva/grañanstva..
AUSTRIJA:
ADOLF LOOS Wagnerov učenik
- protiv secesije i historicizma /// LJEPOTA je u FUNKCIONALNOM OBLIKU a ne u lažnom uljepšavanju - „Ornament i zločin zločin (gubitak vremena i materijala) - Kultura ovisi o kontinuitetu prošlosti prošlosti tj. prihva prihvaćanju ćanju TIPIZACIJE TIPIZACIJE - Schinkel posljednji dobar - Ku Kuća ća Steiner Steiner razvija RAUMPLAN (plan volumena) /// apstraktni eksterijer eksterijer bijela prizma bez ukrasa, zatvorena - Vila Rufer Rufer slobodan raspored volumena i prozora preteča DE STIJLA. STIJLA - razlikuje konstruktivno/ne-konstruktivno, ali u kućama daje prednost prostoru prostoru a ne značenju. - Naselje Hauberg u nizu, terasasta masovna izgradnja (od raumplana) - OPLEMENJUJE PURIZAM (daje poticaj za tipske objekte) objekte GLAVNI UTJECAJI Wagner Wagner (pojednostavljenje tradicionalnog repertoara) + SAD i Engl. (Čikaška škola)
+ WALTER GROPIUS - Kasnije rascjep izmeñu TIPOLOŠKOG i INDIVIDUALNOG = Van der Velde / Muthesius) - Povezuje se Werkbund s NEUE SACHLICHKEIT (Nova objektivnost) Weissenhoff Siedlung
8
MODERNIZAM – ŠOK MODERNITETA POTROŠAČKO DRUŠTVO, VELEGRAD I MENTALNI ŽIVOT FRAGMENTACIJA PROBLEM VELEGRADA - Sociološki problemi koje donosi novo doba velike društvene promjene, kapitalizam i potrošačko društvo. - Čovjek podražaje grada uvlači u sebe (živčanost, otupljivanje, rezigniranost, otuñivanje). FRANKFURTSKA ŠKOLA institut za sociološka istraživanja. Istražuj u pojam velegrada. (Tonnies, Simmel, Lukacs, Webber) DRUŠTVO ŠTVO (Gemeinschaft) / KAPITALISTIČKO KAPITALISTIČKO (Gesellschaft) PRED-KAPITALISTIČKO KAPITALISTIČKO DRU KAPITALISTI F. OPREKA PRED-
TONNIES GEORG SIMMEL
- „Metropolis Metropolis and Mental Life Life, 1950. dominacija objektivnog svijeta nad subjektivnim - utjecaj grada na čovjeka - psihologizam (vanjski svijet=unutrašnji) i neurastenija (živčana klonulost) - fragmentičnost velegrada dovodi do gubitka duše
Ekspresionizam odgovor na problem velegrada izražava izražava anksioznost (Munch Krik 1893.) Blaziranost otupjelost pojedinca poražen od kaosa i fragmentacije grada, čovjek postaje ravnodušan, povlači se, osjeća se ispražnjen, gubi vrijednosti, dušu / preintenzivna živčana stimulacija ALIENACIJA otuñenost od rada (proizvoda) i kolega. Gubi se iskustvo cjelovitog procesa rada. KARL ALIENACIJA
MARX GEORG LUKACS [georg LUKAČ]
- Kako ESTETIKA dočarava ovu fragmentiranost fragmentiranost svijeta= 1. MODERNISTIČKA PRAKSA ekspresionizam, dadaizam 2. ESTETIČKI REALIZAM Van Gogh, Dostojevski, Tolstoj, Cervantes -FENOMEN FENOMEN REIFIKACIJE (opredmećivanja)- odnosi meñu meñu ljudima svode se na odnose meñu meñu stvarima. stvarima. - logika profita postaje logika kojom čovjek misli (u meñuljudskim odnosima) - UMJETNIČKO DJELO takoñer postaje OTU OTUĐENO ĐENO, ĐENO, prije je imalo upotrebnu i estetsku vrijednost sad SVE dobiva trži tr žišnu žišnu vrijednost. vrijednost TEORIJA ROMANA realistični realistični roman, smatra, daje najbolju sliku tog poremećenog svijeta. - Nostalgija za CJELOVITOSTI, CJELOVITOSTI a nju nudi roman svojom naracijom.
UMJETNIČKA, KULTURNA PRODUKCIJA: HEGELIJANSKA OPREKA = KONKRETNO (punina, bogatstvo doživljaja) nasuprot APSTRAKTNOM outñenost ñenost APSTRAKTNOM (raspršenost, praznina, out = razdjeljivanje rada i života na zasebne, osvojene aktivnost kroz koje se gubi iskustvo cjelovitog i dorečenog cjelokupnog procesa.
TEHNIČKA REPRODUKCIJA nasuprot AUTONOMIJI UMJETNOSTI WALTER BENJAMIN [VAL. BENJAMIN]
bla bla bezveze
THEODOR ADORNO glavni u Frankfurtskoj školi
- do ekstrema TEORIJU REIFIKACIJE - AURA UMJETNIČKOG se raspada) UMJETNIČKOG DJELA (se raspada njeni el. 1. AUTENTIČNOST I ORIGINALNOST, 2. VEZA UMJ. I RELIGIJE, 3. FENOMEN DISTANCE (auru se nemože dohvatiti, ona je božanska inspiracija) PRIJE MODERNIZMA postoji AURA UMJ.DJELA vezana uz religiju kult ljepote. U RENESANSI umjetnost dobiva autonomiju raspada se aura /// aura se tr ansformira u originalnost - jedinstvo subjektivnog i objektivnog svijeta- umj.djelo reflektira tu harmoniju prisutan je autor u djelu MODERNIZAM FRAGMENTACIJA FRAGMENTACIJA - reifikacija pr. Warhol nema poteza autora, - nove umj. tehnike nemaju narativnost fragmentirani - potpuno se RASPADA AURA UMJ. DJELA kao objekta obožavanja. (na to utječu nove tehnike-film) - uništen koncept autorstva i originalnosti, veze s religijom (sad politika) kolaž- DEKONSTRUKCIJ DEKONSTRUKCIJA DEKONSTRUKCIJ A - Novi način percepcije percepcije, postajemo bolji promatrači (kao što iskusni gledatelj skuži trik). Brecht - doživljavanje (filma, predstave) na dekoncentrira dekoncentrirann način način kroz naviku se ulazi u film IDEALNA ARHITEKTURA spektakl šopinga /// transparentnost-nema laži, novi materijali - KONCEPTI AUTONOMNE UMJETNOSTI i stroge EGZAKTNE FANTAZIJE - suprotstavlja se Benjaminu i struji mase (masa je dekoncentrirana, može se manipulirati) - NEGATIVNA TEORIJA NEGIRA SVIJET, protestirati, SVIJET kao pojedinac treba se oduprijeti neprihvatljivom stanju protestirati protestirati /// nema nade za umjetnost ona je uvučena u tr trži žišnu žišnu igru - GLAZBA nema dubokog slušanja, muzika se proizvodi kao roba(dopadljiva). DUBOKO DUBOKO SAGLEDAVANJE SAGLEDAVANJE UMJ. UMJ. - AUTONOMNA UMJETNOST umj. je van fragmentiranog svijeta /// umje. treba ODBACITI ODBACITI REALNOST i dopadljivost /// treba biti asketska /// okreće se sama sebi - SCHONBERG skladatelj, fantazija u umjetnosti kroz filtar pravila pravila. /// radi se unutar pravila discipline - EGZAKTNA FANTAZIJA obitava unutar materijala iz kojeg nastaje i nadilazi ga fantazijom aktivno djeluje na mat. 9
MODERNA 2 STRANE IRACIONALNO, IRACIONALNO ORGAN ORGANSKO ANSKO / RACIONALNO, RACIONALNO GEOMETRIJSKO
LOUIS SULLIVAN utječe na Gropiusa i Wrighta i Loosa
F.L. WRIGHT učenik Sullivana utjecaj Japan, Wagner, Olbrich
- Čikaška načine čine gradnje (željezo, visoke zgrade) Čikaška škola morali usvojiti nove na - asketske STEREOMETRIJSKE GRAĐEVINE GRAĐEVINE s ORNAMENTOM ORNAMENTOM (geometrijski, istočnjački - kasnije organski) - Zgrada kao tijelo skelet + koža /// ARHITEKTURA = konstrukcija + funkcija + materijal - FORM FOLLOWS FUNCTION suprotstavlja se eklekticizmu, za funkcionalizam - Auditorij, 1886. veličina dvorane fleksibilna, fasada-varira materijal visinski, - Weinwright building building,, 1890. BAZA BAZA+SREDINA SREDINA+VIJENAC SREDINA VIJENAC /// potiskivanje poprečnih el.// nema arkada - vertikalni istak - Garanty Garanty Buildingm 1894 - ornament izrastao iz materijala /// delirično delirično ukrašen ukrašen - dilema klasični asimetrični čni oblici (Sullivan klasični-grad, gotički-ladanjski) klasični stil ili asimetri - STIL ZA NOVI SVIJET ne može se zasnivati na katoličkom stilu romanici, pa se okreće orijentu - Kuća Kuća Winslow, Winslow, 1893. 2 fasade: klasična i asimetrična, preteča prerijskog stila / 44-vodni krov / Japan kamin,zasloni kamin - PRERIJSKI STIL ističe ljepotu prirode..ORGANSKO ORGANSKO - BROADACRE CITY deurban deur banizacija banizacija sustav farmi 2. FAZA EKONOSKA KRIZA: napušta prerijski stil, prema logičnijoj tehnologiji AB i STAKLO 2 TIPA PROSTORA 1. KUĆA =spojena s prirodom 2. RADNI PROSTOR=posvećen -Kauffman Kauffman house, 1936 ORGANSKO betonska konzola kao prirodni razgranati oblik - Johnson Wax, 1936 organski gljivasti stupovi prve zakrivljene forme forme/// forme obrnuo zid neproziran / strop proziran /// -Guggenheim Guggenheim Guggenheim zakrivljeno /// projektira iznutra prema van kreacija iz srca teme TIPIČNO TIPIČNO= ČNO ANTIKLASIČNI ANTIKLASI ČNI EKSPERIMENTALIZAM EKSPERIMENTALIZAM /// prirodni materijali + jednostavnost + ornament važan u koncepciji + otvori + arhitektura iz terena i okoline + prirodne boje + horizontala horizontala + kontinuitet prostora ORGANSKA ARH. alternativa modernizmu /// refleksija prirode, integrirana a ne nametljiva, izvire iz terena /// slaže se s prirodom i ljudskim karakterom /// - gradi iznutra (od kamina) prema van /// kvantiteta neće zamijeniti kvalitetu
RAZLIKA ORGANSKO / RACIONALIZAM forma proizlazi iz funkcije vrijedi za oba. Razlika je u funkciji u racionalizmu neelastična, ORGANSKA rasta - ostavlja mogućnost ORGANSKA arh. u obzir uzima prirodni proces rasta mogućnost PROMJENE .; likovno (valoviti oblici) nema veze s arh.
WALTER GROPIUS
radi kod Behrensa član D.Werkbunda D.Werkbunda u SAD-u s Breuerom
- Faguswerk, 1914. utjecaj Behrensa atektonsko ostakljenj e + nostalgija za kl asičnim ali uglovi prazni i asimetrično pročelje. OVJEŠENO PROČELJE PROČELJE - Izložba dijelove nejedinstveno Izložba Werkbunda,1914. Werkbunda,1914. odvaja se od Behrensovog klasicizma, u sklopu razdvaja funkc. dijelove - Iza rata kratkotrajno - EKSPRESIONIZAM Spomenik u Weimaru Weimaru, Kuća Kuća Sommefeld, Berlin - 1919. postaje nakon Van de Veldea DIREKTOR u Weimaru i stvara BAUHAUS - BAUHAUS = spoj Arts and Crafts Crafts-a (Morris) + De Stijla (4-dimenzionalnost). - Bauhaus, Bauhaus, Dessau, Dessau, 1925 utjecaj De Stijla JEDINSTVO + ČISTI GEOMETRIJSKI OBLICI. Kubisti Kubistički čki i dinamično.. dinamično NEOPLASTICIZAM (De Stijl) primijenjen na volumetrijsku fragmentaciju ali nema slobodne plohe - 1928. napušta Bauhaus odlazi u Berlin Siemensstadt Siemensstadt - radi TIPIZIRANA radnička radnička naselja naselja - 2 faze u SAD-u 1. 1.usvajanje lokalnih tend.i osjećaja za topografiju + 2. 2.rad u grupi TAC timski rad 2. FORMA treba slijediti materijal i njegovu u potrebu /// PRAKTIČNOST + STANDARDIZACIJA + RACIONALNOST i KARTEZIJANSKI PRISTUP ARHITEKTURI (geometrija, vertikala i horizontala) - Čovjek kao pramjerilo (i Le Corbusier) Corbusier - prvo FUNKCIONALIZAM FORMALIST FUNKCIONALIZAM (forma slijedi funkciju i konstrukciju) iako ne baš kasnije FORMALIST
10
BAUHAUS 1919.-1933. Weimar-Dessau-Berlin /// W. Gropius H.Meyer Mies /// + Kandinsky Klee Schlemmer Itten Moholy-Nagy GLAVNA IDEJA = jedinstvo likovnih umjetnosti potrebama umjetnosti i obrta pod vodstvom arhitekture + veza arhitekture sa životnim potrebama ZADATAKZADATAK- obrazovanje + usavršavanje uzoraka za industriju i obrt obr t NASTAVA = pripremni tečaj + srednji + projektiranje /// pobuditi kreativnost + humanizirati funkcije + racionalizirati oblike - to je RACIONALISTI RACIONALISTIČKA RACIONALISTI ČKA škola teži FUNKCIONALIZMU i povezanost sa životnim, stvarnim potrebamaNE TRAŽI S TIL (tj.shematizam) - povratak ZANATU (umjetnik je zanatlija višeg stupnja), graditi sa fantazijom (Gropiusov ekspresionizam ekspresionizam) - Upotrebni predmeti su autonomno umj. djelo djelo (a ne dodavanjem umjetničkih ukrasa) , a umj. je naprednija obrtni obrtnička čka vještina - Gropius 1922. MIJENJA ORIJENTACIJU = ekspresionizam - funkcionalizam funkcionalizam,zanatsko školovanje za dizajn MASOVNE PROIZVODNJE - Dolazi do nove ESTETIKE KONSTRUKTIVISTIČKO KONSTRUKTIVISTIČKOELEMENTARISTIČKOG KONSTRUKTIVISTI ČKO-ELEMENTARISTI ELEMENTARISTI ČKOG STILA zbog ruskih konstruktivista + časopisa De Stijl i Esprit Neauveau + Berlinski dadaisti + Van Doesburg + kongres progresivnih umj. u Dusseldorfu + G-grupa + Le Corbusier - Nakon 1923. Bauhausov pristup je OBJEKTIVAN povezan s NOVOM OBJEKTIVNOŠ OBJEKTIVNOŠĆU ĆU - MEYER mijenja politiku dizajn koji je SOCIJALNO SOCIJALNO ODGOVOR ODGOVORAN AN = jednostavno, jeftino, sklopivo pokućstvo, estetika manje važna
NOVA OBJEKTIVNOST = Neue Sachlichkeit (Hartlaub) = FUNKCIONALISTI FUNKCIONALISTIČKI društva. (Muthesius Arts & Crafts) FUNKCIONALISTI ČKI pristup projektiranju s težnjom promjene društva - Utjecaj El Lissitzy stavlja objektivne elemente (konstrukciju) + uz neobjektivne (apstraktne) - vezano uz STAMBENA NASELJA Frankfurt (Ernst May), Weissenhof si edlung (Deutche Werkbund)- INTERNACIONALNI STIL
11
LE CORBUSIER - ARHITEKT-UMJETNIK + ARHITEKT AKTIVISTR + ARHITEKT-KRITIČAR (danas Koolhaas, Eisenman) - Stilovi su laž, arhitektura se guši u običajima /// kuća je stroj za stanovanje /// praforme praforme su geometrijski oblici to je najljepša forma - Grañenje je vještina, ali ako me dirne u srce to je arhitektura /// - Bitna je ideja i forma forma, a ne proces. - Želi klasificirati, tipizirati, odrediti osnovne elemente ar. ar. i jezik. 1. FAZA
prije rata = formiranje 1.sr.vijek i Beux Art 2. Purizam (grčka) 1913. ured
2. FAZA
20.e, slava - 1922.ured + P.Jannere Jannerett
3. socijalni urbanizam
- 1905. Ku Kuća ća Fallet prva / secesionistička secesionistička, čka tradicionalan grañevnim tip i ornamentacija (lokalne forme) - 1907. BEČ GARNIER (UTOPIJSKI UTOPIJSKI SOCIJALIZAM + TIPOLOŠKO)+TIP BEČ s Hoffmannom (Jugendstil) + TONY GARNIER TIPOLOŠKO TIP manastira - TIPOLOŠKE TRANSFORMACIJE + puno referenci (samostan, Goinov Familisterij) - 1908. PARIZ Perret upoznaje ARMIRANI BETON - 1910. NJEMA NJEMAČKA ČKA Behrens + Deutscher Werkbund INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA - 1915. 2 IDEJE - DOMDOM-INO (kao objet-type) - VILLES PILOTIS (grad na stupovima) + KUĆE KUĆE PALAČE 1. Grañanska vila PALADIJANSKOG PALADIJANSKOG TIPA 2. Kolektivna stamb. zgrada (kao Falansterij Falansterij) - Villa Schwob paladijanska, prvi put REGULIRAJUĆE REGULIRAJUĆE LINIJE - 1916. PURIZAM s Ozenfantom proči Ozenfantom (pro pročiš čišćavanje svih obrazaca) - L'Esprit Neuveau motivirajući članci /// duh konstrukcije + sinteza pod jakim konceptom /// stilovi su laž - Kulturni aktivist slikar, kipar, teoretičar, izdavač, koncept.umj -1922. Usavršava 1. DOM-INO(standardizirana kuća)= MAISON CITROHAN 2. V. Pilotis - VILLE CONTEMPORAINE - Maison Citrohan uvod u 5 točaka točaka Weissenhof naselju. čaka kulminacija u Weissenhof - 1923. VERS UN ARCHITECTURE DUALNOST radova= 1. funkcionalni (empirijski) oblici + 2. apstraktni (duh i um) - 3 podsjetnika VOLUMEN (forma, praforma-prizma) + PLOHA (geometrija) + PLAN (začetnik, 2D-tlocrt) - želi doći do definicije moderne arh. arh. UNIVERZALNE i VJEČNE, bezvremenske - mašina za stanovanje /// arh.=igra volumena pod svjetlom//tipološko usavršavanje//egzistenc. dimenzija dionizijska arh.(puna strasti) i apolonijska (prigušena strast) - 1923. La Roche prihvaćanje kubisti kubističkog čkog jezika - 1925. Paviljon L'Esprit Nouveau Nouveau, /// Plan Voisin - 1926. 5 TO TOČAKA ČAKA ARHITEKTURE (pilotis+krov-vrt+slobodni plan +trakasti prozori +slob. pročelje) - 1927. Villa u Garchesu (neformalni tlocrt+stroga fasada) + Weissenhof siedlung siedlung -1927. Liga naroda ELEMENTARISTIČK ELEMENTARISTI ČKI ČKI pristup razdjelna točka karijere prema KONSTRUKTIVIZMU, KONSTRUKTIVIZMU simetrija - OPET VILE spoj 5 točaka + DOM-INO skeleta + masivnih bočnih zidova (maison Citrohan) -1927.Vila Vila Garches paladijev ABABA / spoj neformalnog(a&c.) + ge.neoklasični oblici /PRIVATNOST+JAVNE FAS. - 1929. Vila Savoye istovremeno 1. dinamički inamički doživljaj promenada (naše iskustvo) + 2. statični statični prostori 5 točaka točaka - auto sastavni dio projektiranja /// gledanje iznutra-van /// 4 elementa elementa=ulaz+rampa+stubište+umivaonik elementa - ulaz+rampa počasno dvorište, rampa insustrijska = SUVREMENO SUVREMENO I TRADICIJA TRADICIJA /// umivaonik dio atrija ranokr. crkava SIMBOLI SIMBOLIČ ČKI el. čišćenja /// kat kao brod; sirovi skelet NIŠTA NIŠTA NE NE SKRIVA SKRIVA,, otvoren a zaštićen izdizanjem VERS UNE ARCHITECTURE: - spajanje udaljenih pojmova =NOVA NOVA ZNA ZNAČENJA ČENJA + POVIJESNA SJEĆANJA dirnuti u osjećaje to je arhitektura. - objedinjuje: 1. NJEMA NJEMAČKI ČKI diskurs industrijalizacija / 2.FR umjetnost, simbolisti) 2.FRANCUSKI umjetnost umjetnost umjetnost poezija(simbolisti simbolisti) - NJEMAČKI D. industrijski modernitet (Werkbund,Scheffler,Muthesius,Behrens)//AUSTRIJSKI AUSTRIJSKI NJEMAČKI D. AUSTRIJSKI urbani mod. (Loos) - FRANCUSKI (Mallarme, Denis, Cezanne, Maillol), Denis simbolist,Slika=skup boja i linija na platnu,temelj kubizma Cezanne svodi sve na osovna geom. tij ela /// Maillol kipar, čista geom. tijela, moderan i klasičan (silosi) - stil koji je jasan i razumljiv sivma samo TIPOLOŠKIM TIPOLOŠKIM RAZVOJEM (tip=akumul. kolektivne kulture svima poz nate). - NOV JEZIK ali računa na konvencionalna značenja značenja, čenja stare poznate stvari / JEZIK SIMBOLA - NE mašinska mašinska estetika nego dostizanje nevremenskog, univerzalnog
12
- U svoje teorije uvodi koncept DE SAUSSUREA i RONALDA BARTHESA: F. SAUSURE
RONALD BARTHES
- švicarski je lingvist . Utemeljio modernu lingvistiku i dao temelje eu. strukturalizmu (20.-e i 30.-e). - Cours de linguistique générale (Tečaj opće lingvistike) - temelji se na bilješkama studenata s predavanja. - Saussure je odredio predmet lingvistike je jezik, radi pritom distinkciju distinkciju jezika i govora. govora - Jezici su strukture strukture, skup odnosa meñu elementima zatvorena sustava čije su jedinice jezični znakovi. - Istodobno su suprotni - jezik (stabilan) i govor govor (dinamičan), iz ovog odnosa nastaje jezična kreativnost Humboldtovska Humboldtovsk Humboldtovska teza teza da je jezik djelovanje a ne dovršen čin. - Upravo je pogled na jezik kao sustav, strukturu, strukturu, ono što je kasnije razvilo strukturalizam strukturalizam. - Mit danas. Mitologije 2 sloja znaka = SADR SADRŽAJ ŽAJ + ZVUČNA LJUSKA (npr. zank mačka) - jezik 1. reda denotativno denotativno značenje = prvo, osnovno, izravno značenje značenje riječi ili izraza (majka=ženski roditelj) - jezik 2. reda konotativno značenje niz asocijacija vezanih uz pojam, - denotacija mjesto produkcije /// konotacija uzvišeno mjesto, ideologija, mit Le corbusier spaja 2 mita = NJEMAČKI + FRANCUSKI diskurz // MODERNU + KLASIČNU povijest Francuske - SINTEZA INKOMPA INKOMPATIBILNIH TIBILNIH STVARI industrijska proizvodnja + emocije, strasti - 1930. plan za Al Alžir žir žir MEGASTRUKTURE gradgrad-vijadukt, vijadukt parcele u zgradi-gradu - 1930. Pavillon Suisse - 5 točaka, pilotisi poetični objekti - 1931. Palača Palača Sovjeta ELEMENTARISTIČKI ELEMENTARISTI ČKI PRISTUP + objects a reaction poetique - 1935. Ville Radieuse ZONIRANJE linearni gr.///novi ekonomični Immeuble - blok a REDENT ekonomični tip umjesto Ville Immeuble utjecaj Neue Sachlichkaita - 1952. United'Habitation United'Habitation sažetak socijalnosocijalno-urbanističke urbanističke misli izmeñu ratova /// 1 ulica za 3 kata /// u sredini ULICA SA JAVNIM SADR SADRŽAJIMA ŽAJIMA /// estetika GRUBOG ARM.ARM.-BETONA - DREVNOST ///
ZAVRŠAVA RACIONALISTI RACIONALISTIČKA ČKA FAZA 3. FAZA
50.-e, 4. enformel iza rata 5.neoekspr., neoracional., brutalizam, brutalizam i manirizam
1954. Notre Dame du Haut napušta 5 točaka i 3 podsjetnika /// jedinstven ENFORMEL u arh komada geom. oblike MANIRISTIČKI MANIRISTI ČKI PROJEKTI: PROJEKTI: - ponovo prizme i pravilni tlocrti kao polazište ali ih onda negira - 1955 Chandigarh jezik podneblja /// 1960. Samostan La Tourette Tourette /// - 1958. paviljon Philips, Bruxelles hiperbol. paraboloidi EMOTIVNI I LIRSKI LIRSKI PLAN PLAN ODBACUJE MANIRIZAM: - Bolnica u Venecija bolnica stroj za lječenje /// logika grada poticaj za projekt /// arh MRE MREŽE ŽE u stalnom rastu ORGANSKI RAST (mogućnost promjene funkcije) /// aktualan nakon postmoderne zbog PROGRAMATSKA NEODREĐENOST + FUNKC. FLEKSIBILNOST + HETEROGEN PROGRAM + stalno stanje NEDOVRŠENOSTI - Umjetnost i tehnika 2 paralelne vrijednosti - Prvi RADIKALNO RASKIDA S TRADIC TRADICIJOM IJOM GRAĐ. FORMI
13
MIES VAN DER ROHE - ZADATAK ARH. = ISTINA ISTINA, jasna konstrukcija (Berlage) - UTJECAJI = KLASICIZAM SUPREMATISTIČKI ELEMENTARIZAM KLASICIZAM (Schinkel) + EKSPRESIONIZAM (Novembergoupe Taut) + 1923. SUPREMATISTIČKI SUPREMATISTI (Wright-De Stijl, Suprematizam, slobodni tlocrt) + Muthesius, Behrens, Berlage (jasna konstrukcija + opeka)
EUROPA: - protiv reda i proporcije, nema simetrije simetrije LIRSKI RACIONALIZAM, DEKOMPOZICIJA DEKOMPOZICIJA /// - PRAFORME su armirani beton, ploča i čelični stup - PROČIŠĆAVANJE prostora i praformi /// prostor te teče če ali samo horizontalno nema granice unutra-vani (vertikalno prostor f iksan) - materijali, akcenti (voda), - „bogatstvo je u proči MANJE JE VIŠE. VIŠE pročiš čišćenom skladu.MANJE - KLASICIZAM: - 1912. Ku Kuća ća Perls, (Schinkel) /// 1912. Kuća Kroller (Boullee) Kuća Kroller - EKSPRESIONIZAM (Novembergruppe i Taut): - Neboderi staklene prizme (stakleni lanac) , igra odraza pr . Neboder Friedrichstrasse Friedrichstrasse - G-RAZDOBLJE (+ Lissitzky, utjecaj Berlage + Wright + suprematizam-slobodan slobodan tlocrt tlocrt) tlocrt - KONSTRUKTIVISTIČKA KONSTRUKTIVISTIČKA OBJEKTIVNOST /// arhitektura kože KONSTRUKTIVISTI kože i kostiju /// + Schinkel (ugaona pojačanja) - 1924. Ladanjska ku kuća ća od cigle projekt, utjecaj DE STIJLA - interijer je kontinuiran sa pregradama plohama horiz. i vertik. - 1926. potpredsjednik Deutsche Werkbunda Deutsche Werkbunda - 1927. Weissenhof Weissenhof naselje u Stuttgartu - HORIZONTALNI SLOBODNI PLAN ARTIKULIRAN PLOHAMA: (utjecaj Wrighta + De Stijla ++ G GG-gupe) gupe) - 1929. Njema Njemački čki paviljon paviljon u Barceloni (kao kuća od cigle) /// prvi SLOBODAN PLAN /// suprematističko-elementaristička kompozicija De Stijl Stijlovske plohe /// nestanak volumena - 1930 Vila Tugendhat, Brno Brno SLOBODAN PLAN samo u stambenoj etaži spavaonice z atvorene - 1933 Ogledna kuća, kuća, Berlinska izložba SLOBODAN PLAN i u sobama - BAUHAUS 1930. 1930.--1932. klasicističke klasicističke vrijednosti - 1933. Reichsbank u službi idealizacije /// PREOBRAZBA od neformalne asimetrije u simetričnu monumentalnost monumentalnost /// monumentalizacija tehnike - 1933. 1950- oscilira SIMETRIJA / ASIMETRIJA ASIMETRIJA, TEHNIKA / MONUMENTALNOST
SAD 1937.: - više Japanski nego SAD utjecaj - maksimalno proči kuća ća na 4 stupa , razbio ugao pročiš čišćavanje - APSOLUTNA APSTRAKCIJA - Farnsworth house = ku - vanvremensko /// kristalizacija forme, smanjuje se dinamizam dinamizam statično kretanje oko jezgre /// stupovi izlaze van (npr. Crown Hall) - KREATIVNA OGRANI OGRANIČENOST ČENOST SVODI arh. NA 2 DIMENZIJE - jedinstveni prostor slobodno se kreće izmeñu PANOA PANOA-zidova fali žarište interesa - NE PRIZNAJE PROBLEM FORME nego samo PROBLEM GRAĐENJA GRAĐENJA. ĐENJA Oblik kao cilj je FORMALIZAM. FORMALIZAM Važno je KAKO (metoda) a ne ŠTO (forma) - uskladiti 2 oprečna dematerijalizacija) tjelesnost) oprečna sustava = 1. ROMANTIČKI KLASICIZAM (dematerijalizacija dematerijalizacija + 2. ARH STUPA i GREDE (tjelesnost tjelesnost - 1940. Zgrade za IIT jedna os simetrije /// klasicistički klasicistički (zidovi od opeke) + suprematist. estetika /// odnos stupa i fasade /// - 2 TIPA = TIP 1 jednoetažni otvoreni divovski raspon (knjižnica) + TIP 2 višekatna sa artikulacijom stakla i zida na fasadi - 1950. Farnsworth House varijanta tipa 1 /// izdignuta kutija obložena staklom /// monumentalna /// - PREOKRET VRAĆANJE VRAĆANJE KUTIJI - 1951. Lake Shore Drive Semper pročelje tkanina ///bezli bezličnost rezultat, ne ne cilj cilj Semper bezličnost protiv rasipanja, individual. hira i formalizma oblik je rezultat, - 1956. Crown Hall tip1 /// SCHINKEL klasicizam po organizaciji prostora - 1953. Convention naj--monumentalnija Convention Hall naj monumentalnija verzija tipa 1 /// - konstrukcija je grañevina grañevina (bez poetike) - 1958. Seagram building (+ Johnson) /// bronca+smeñe staklo /// SEMPEROVSKO PROČELJE PROČELJE (kao tkanina) /// - KRAJ KREATIVNOSTI tehnološki perfekcionizam umrtvl juje arhitekturi - 1968. Nacionalna galerija Berlin 14
CIAM, 1928.-1960. 3 FAZE= 1. 1928.-1933. vodeći Njemački arhitekti Nove Objektivnosti Objektivnosti 2. 1933.-1947. vodeći Le Corbusier Corbusier i urbanizam 3. pobjeda liberalnog idealizma nad materijalizmom iz vremena osnivanja
1928, CIAM I, = OSNIVANJE La Sarraz, Switzerland
- GRAĐEVINARSTVO GRAĐEVINARSTVO važnije, NAJEFIKASNIJE NAJEFIKASNIJE METODE proizvodnje iz racionalizacije i standardizacije -funkcionalni red a ne estetika /// pratiti tehnologiju /// pažnja u urbanizmu ///
1929, CIAM II, = MINIMALNI STAN Frankfurt am Main, Germany
- glavni ERNST MAY MAY /// ustvrditi probleme + formulirati modernu arh + proširiti je na sva područja + pratiti rješavanje problema
1930,CIAM III, = RACIONALNA IZGRADNJA I OTKUP ZEMLJIŠTA
Brussels, Belgium
- optimalna visina i razmak blokova = efikasno korištenje zemljišta
1933,CIAM IV, = FUNKCIONALNI GRAD Athens, Greece
- analiza 34 europska grada /// ATENSKA ATENSKA POVELJA POVELJA funkcionalno ZONIRANJE, zgrade= visoki ZONIRANJE 1 tip stamb. zgrade prostrani blok /// osunčanje, zelenilo, promet povijesno naslj.
1937, CIAM V, = STAN I SLOBODNO VRIJEME Paris, France
- problematika velikih stambenih tornjeva /// utjecaj povijesnih tvorevina i okoline na grad
1947,CIAM VI, = RECONSTRUCTION OF THE CITIES Bridgwater, England
- vrijeme poslijeratne obove reafirmacija CIAMa /// arh. treba zadovoljiti emo. i materijalne potrebe čovjeka
1949,CIAM VII, = ART AND ARCHITECTURE Bergamo, Italy
- obova razrušenih gradova (Hiroshima) /// Arh i društvo istok vs. zapad ///
1951,CIAM VIII, = GRADSKI CENTAR Hoddesdon, Eng.
- što je i gdje je centar? /// grupa MARS ljudi žele monumentalnost, ponos i radost / stari CIAM se ne slaže
1953, CIAM IX, = HABITAT Aix-en-Provence
= LJUDSKO STANOVANJE funkcije,, STANOVANJE /// rascjep grupa TEAM X (Smithsons, van Eyck) osporava podjelu na 4 funkcije + traže identitet grada koji je nestao u prostranim novim četvrtima
1956, CIAM X, = HABITAT Dubrovnik,
- odnosi fizičkog oblika i društveno-psiholoških potreba /// Team Team X kritizira novi akademizam i raskid s prošlosti
1959, CIAM XI, = DISSOLUTION OF CIAM BY TEAM 10 Otterlo, Netherlands
- Nema više CIAMa, Team X izlazi sa zahtjevima /// pozvani Kenzo Tange i Louis Kahn
SIEGFRIED GIEDION (1888.-1968.) - Švicarac, pokretač CIAMa, - GLAVNI IDEOLOG MODERNE ARH ARH.. moderna je logičan nastavak povijesti, POVIJESNI POVIJESNI RAZVOJ (umj. i arh) kontinuitet ideja Kroz povijest 3 prostorne koncepcije: koncepcije koncepcije 1. meñuigra volumena (Egipat, Grčka) + 2. interijerski prostor (renes., barok) + 3. meñuprodiranje unutra-vani (20.st.) Prema tome 3 reorganizacije percepcije: 1. arh.-skultpura VIZUALNA perc. + 2. interijer TJELESNI DOŽIVLJAJ + 3.simultanost vrijeme/prostor OPTIČKA 3. OPTIČKA REVOLUCIJA OPTIČKA OPTIČKA REVOLUCIJA REVOLUCIJA = višestruka perspektiva, simultanost, kroz vrijeme, intenziviran jedan osjet nova CJELOVITOST Novo slikarstvo obojene plohe, plošno, superponiranje slojeva - prenosi se u arhitekturu LOGIKA RAZVOJA PROSTORA kroz povijest, sa: 1. TRAJNI ELEMENTI konstitutivni - tvore tradiciju, bitni, esencijalni: valoviti zid, slobodni tlocrt 2. PROLAZNI el tranzitorni nebitni, pojave se i nestanu: domena objekta + domena subjekta NORMATIVNA POVIJEST= interna arhitektonska= arhitektonska= POVIJEST 1. eksterna (ekonomija, politika) + 1. interna arhitektonska EGIPAT i GRAČKA volumeni /// RIM+RENESANSA = interijer /// BAROK=cjelovitost /// 19.st 19.st.-kriza, eklekticizam, individualnost, nema 19.st trajnih elemenata (samo je tehnologija trajna) /// 20.st. LUKACS 20.st. 3. koncepcija prostora-simultanost, utopijski modernitet (LUKA LUKACS-modernitet) CS
15
TAFURI – KRITIZIRA GIEDIONA vizualna propaganda, iskorištava povijest /// formalizam (plitka formalna tumačenja pravdanje vlastitih estetskih stavova) /// primjeri izdvojeni iz konteksta i vremena /// opravdava moderne oblike usporedbom s tradicijom /// negira 19.st.-disbalans moderna će rješiti
TEAM X - protiv CIAMA apstraktnog funkcionalizma, sterilnosti /// habitat treba uklopiti u okoliš a ne izolirati /// - članovi: članovi Smithsons, van Eyck, Bakema, Candilis, Woods, Gincarlo de Carlo
BAKEMA, V. D. BROEK
SMITHSONS
- Bakema planira po pravilima NOVE OBJEKTIVNOSTI (kuće u nizu, slobodnostojeći blokovi) ALI pomak prema moduliranijoj osnovi plan za Kennermerland - 1963. Tel Aviv utjecaj Le Corbusiera MEGASTRUKTURNI BLOK (Obus) Smithsonsi sumnjaju u održivost - teme teme: identitet / ljudske interakcije / nove discipline(antropologija) / socijalna etika / obitelj i grad - ideje: ideje kluster / prag / rast, promjena / mobilnost / habitat, urbanizam / sinteza arh. i umjentosti - osnivači NOVOG NOVOG BRUTA BRUTALIZMA LIZMA (primitivna, iskonska umj.) - etika projektiranja projektiranja= analiza POVIJESNIH prim. / pojedinačnih jedinica / KONTINUITET KONTINUITET / ponovo čovjek i okolina - kritiziraju Le Corbusierov Unite - zala zalažu žu se se: organični red / nevidljivi red / forma će stvoriti novu zajednicu množenje ćelije / individ.-kolektivno - 1949 Zgrada škole u Hu Hunstantonu nstantonu kao Miesov IIT (aksijalnost, atrijski tip) , Miesov riječnik (čelični okviri+staklo) ALI Mies uzdiže tehnologiju u umjetnost A Smithsonsi NAGLAŠAVAJU GRUBE MATERIJALE - 1952 Golden Lane kritika funkc. zoniranja fenomenološke fenomenološke kategorije (kuća+ulica+općina+grad), organska - 1966. Robin Hood Gardens - zgradi oko dvorišta, ulice uzdignute - Projekt za općinu Hauptstadt rahla shema-prilagodljiva / nastavljanje urb.mreže / više razina komunikacija općinu Hauptstadt RAZORENI GRAD - 1959. The Economist Building 3 zgrade (banka, poslovna, stambena), PIAZZA meandrirajući putevi, grozd
ALDO VAN EYCK
- traži AMBIJENTALNI OBLIK za 20.st. /// - potrebna tradicija i autohtonost da se zadovolje potrebe društva - UTJECAJI = 1.kasni vernakularni Le Corbusier, 2.avanagardni umj.(Klee), 3. Afrika-primitivni primitivni oblici oblici,, 4.COBRA 1. 2. 4. (umjetnost je igra), 5. Lefevre-sociolog ( koncept momenta momenta-rješenje), 6.J.Hulzing (igra igra je bitna=Homo ludens, 6. daje slobodu), 7.Guy Debord-„Društvo spektakla (lutanje gradom), 8.Constant N. cjeloviti urbanizam - Novi 7. 8. Babilon nomadski i arh. kao igra, -MATT MATT BUILDINGS tepih izgradnja (+ Smithsons, Sejima, Koolhaas, Piet Bloom), gubi se forma važne relacije - TEME: TEME 1. identificirajući el., 2. ljudska postojanost, 3. dvojnosti 4. prag, 5. arh.-urb. (mali grad-velika kuća) - 1947.-78. Gradska igrališta, Amsterdam Amsterdam 3D vokabular osnovnih oblika ( trokut, krug,pravokutnik) - kultura Dogona Afrički narod - KU KUĆNI ĆNI PRAG prijelaz eksterijer/interijer osvijestiti dolazak dolazak ii odlazak. odlazak odlazak -1960. Gradsko sirotište prvi primjer TEPIH TEPIH ARHITEKTURE, ARHITEKTURE socijalizacija djece / pomiruje kuća-grad/ PRAG veliki trg / hodnici- ulice / GROZD neograničen rast, mreža 3,36×3,36m / VA VAŽNI ŽNI ODNOSI - STRUKTURALIZAM
DE CARLO
- Urbino antiteza Le Corbusierove Corbusierove Ville Radieuse. važnije OČUVANJE I OBNOVA nego nova gradnja
CANDILIS, WOODS, JOSIC
- Projekt za centar Frankfurta grad u malom LABIRINT /// nastaviti tradiciju grada vezu s p ostojećim - Slobodno sveučili MREŽA MREŽA sveučilište čilište u Berlinu realizacija toga /// KORIJEN i MRE - MODEL KOŠNICE
16
OSTALI RACIONALISTI i EKSPRESIONISTI DE STIJL 1917.-1931. = istraživajne volumetrijske stvarnosti koja potiče na RASTAVLJANJE RASTAVLJANJE i ponovno SASTAVLJANJE = NEOPLASTICIZAM - apstrakcija apstrakcija, UNIVERZALNOST, REDUKCIJA REDUKCIJA na elementarne oblike i boje, KOMPOZICIJE horizontale i vertikale+asimetrija - 3 glavna umj Doesburg + Mondrian + Rietveld - utjecaj utjecaj: Wright, Berlage, Lissitzky (suprematizam), Schoenmaekers 3 FAZE: 1. FAZA malo primjera u arh Van't Hoff utjecaj Wrighta /// Oud samosvojan, utj. Hoffman 2. FAZA ELEMENTARIZAM (utjecaj El Lissitzky) asimetrične čne kompozicije Lissitzky Doesburg Doesbur g asimetri kompozicije /// Rietveld Schroder house ANTIKUBISTIČKA 3. FAZA RASKOL Mondriana i Van Doesburga (uvodi dijagonalu), TEHNOLOGIJA TEHNOLOGIJA odreñuje formu. Oslobañanje Oslobañanje od ogranićavajuće estetike De Stijla prema objektivnijoj arhitek. NOVA OBJEKTIVNOST OBJEKTIVNOST OBJEKTIV Doesburg Caffe L'Aubette L'Aubette posljdnje De Stijl djelo
J.J. PETER OUD
- arhitekt DE STIJLA STIJLA, ali ARHAIČNA FORMALNA APSOLUTNOST, PREDKUBIST (Cezannea kugla, stožac, valjak) - ljudsko mjerilo (u četvrtima-Weissenhof) /// mirni raspored pravokutnika / puno-prazno / pažljivi detalji - utjecaj WRIGHTA + DE STIJLA STIJLA (kao kod Miesa koji rastavlja volumen u planove, a OUD zadr zadržava žava 3D) 3D - kasnije povratak klasicizmu (a Mies radi transparentne prizme)
EKSPRESIONIZAM 1910.-1925. - Gottfried Semper Semper arhitektura je sustav simbola, ona komunicira to utječe na Art Nouveau (ornamentacija) i ekspresionizam ekspresionizam. - rascjep Deutscher Werkbunda Werkbunda NORMATIVNI OBLICI(Gropius, Behrens)+ INDIVID. EKSPRESIJA-VOLJA VOLJA ZA OBLIKOM (Velde, Taut) - 1918. Arbeitsrat fur Kunst i Novembergruppe Novembergruppe Povezvaanje svih umj. pod arhitekturom /// raspada se i pretvara u: - 1919. STAKLENI STAKLENI LANAC za nesvjesno u kreativnosti /// ali slobodni nesvjesni oblik NESPOJIV sa racionalnom proizvodnjom
TAUT
POELZIG
MENDELSOH N
HÄRING
SCHAROUN
- Stakleni paviljon - piramidalna kristalna „kruna grada - obrazac za kulturne grañevine Nakon raspada staklenog lancanakraju radi jeftine stambene sheme nakon rata. - „Raspadanje Raspadanje grada grada i povratak na selo (slično Ruskim socijalistima) -1919. Berlinsko kazalište i 1920 Festspielhaus Salzburg Salzburg ostvario kristalnu krunu grada. grada - 1912.Kemijska Kemijska tvornica u Lubanu snaža, od opeke (- Behrensov industrijski stil) stil - kasnije istražuje TIPOVE - Ekspresionizam, ali plastički cjeloviti volumeni /// odbacuje kubizam i rastavljanje volumena i istražuje dinamičnu 3. dimenziju - utjecaj utjecaj-- Amsterdamska škola + Rotterdam (Oud-De Stijl) + Wright - Funkcija je primarna, ali bez senzibil iteta ostaje puka konstrukcija CILJ= FUNKCIJA FUNKCIJA + DINAMIKA DINAMIKA - 1920. opservatorij u Potsdamu arhitektura-skulptura Kasnije se okreće od plasticiteta prema konstruktivnoj izražajnosti: izražajnosti: - 1921. Tvornica šešira, Luckenwald kosi krov+ ravni krov /// suprotstavljanje horizon-vertikal. Odlazi iz Njemačke, boravi u Nizozemskoj, UK, Palestini i SAD-u (prijatelj s Wrightom Wrightom). Wrightom - ORGANSKO GRADITELJ., GRADITELJ. ORGANWERK=unutrašnji izvor oblika, nasuprot GESTALWERK površinski izražaj - u oblikovanju polazi iznutra - 1924. Farma u GArkau. Lubeck ekspresivni strmi krovovi + tektonski el el. el i zaonljeni uglovi - Zadnji ekspresionist, organsko 1963. Filharmonija u Berlinu
17
ALVAR AALTO - POSTRACIONALIST POSTRACIONALIST = nepovjerenje prema formulama i nepobitnim teorijskim načelima - SPAJA autohtono i klasi klasično čno 2 STILA i NORDIJSKOJ ARHITEKTURI: 1. NACIONALNI ROMANTIZAM AUTOHTONA, srednjovjekovna pučka arhitektura (Gothic Revival) 2. DORSKI SENZIBILITET KLASIČNA KLASIČNA arhitektura (Schinkelov romantički klasicizam)
1.
FAZA
RAZNI UTJECAJI: Asplund (Švedska) + klasični stil + autohtona arh. u drvu + strogost linije (J.Hoffmann) + talijanizirani stil (Schinkel) + kasnije i Funkcionalizam KONSTRUKTIVIZAM= Funkcionalizam Sanatorij Paimio + Nizozemski i Ruski KONSTRUKTIVIZAM= KONSTRUKTIVIZAM - Novinska kuća kuća - Sanatorij Paimio serijska geometrijska rješenja grupe ARU utječu na ulazni prostor, konstruktivizam u detaljlima - UTJECAJ NOVE OBJEKTIVNOSTI (CIAM, Existenzminimumm) 1932., Prototipske minimalne kuće kuće - INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA drveni namještaj namještaj, utječe na: POČINJE RADITI S DRVOM.udaljava se od konstruktivizma prema strukturalnoj strukturalnoj ekspresivnosti ekspresivnosti NACIONALNOG NACIONALNOG ROMANTIZMA: ROMANTIZMA: DRVOM - 1936. Vlastita ku kuća ća grubo žbukani zidovi + zid od grubih dasaka + opeka - 1937. Paviljon, Pariz „Šuma koja hosa, karakteristike drveta PRINCIP PROSTORNOG PLANIRANJA: Svaka grañevina je podjeljena u 2 dijela dijela, a prostor meñu njima je prostor ljudskog prisustva. Okoliš je po mjeri čovjeka, umjesto prazan prostor koji ostaje od zgrade, u njega treba ugraditi organsko organsko kretanje kretanje ljudi - ORGANSKI PRISTUP PROJEKTIRANJU intuitivni, eksperimentiranjem / stvara cjeloviti ambijent ambijent, slobodno planiranje - HUMANI FUNKCIONALIZAM nije samo tehnička funkcionalnost bitna nego pružiti što ugodniji ugodniji život ljudskom biću. - 1938. Vila Mairea - spona racionalnopomantičkog pomantičkog pokreta racionalno-konstruktivističke konstruktivističke tradicije i nacionalno pomanti IDEJA (parti) 2 DIJELA OKO ATRIJA izdignutog iznad ulice (izvor tradicionalna kuća i seoski kompleks) -1949. Cambridge studentski dom vijugava iz funkc.-psiho. istr aživanja svaki student ima pogled /// RAUMPLAN / stubište i ulaz
2.
FAZA
- 1952. Vijećnica Vijećnica u SAynatsalou ito 2 DIJELA DIJELA oko atrija / hijerarhijska diferencijacija / INTERNACIONALNI STIL + LOKALNO - pitanje REGIONALIZMA u modernoj arhitekturi (koja je inače internacionalna internacionalna) - ORGANSKO i EKSPRESIONIZAMEKSPRESIONIZAM kao toplina, životnost zgrade (a ne represivnost kao tiranija ortogonalnog raster) EKSPRESIONIZAM TEME= TEME iz tame u svjetlo // zenitalno osvjetljenje // kompleksna organizacija prostora // konstruktivna metoda tradicionalna + moderne tehnologije // integriranje s prirodom // preljevanje prostora Raumplan /// - INAvodi na iščekivanje vjerojatnosti i onda je opovrgne
LOUIS KAHN - projektira na osnovi FORME (forma je nepromjenljiva, funkcija je prolazna / funkcija se treba prilagoditi formi) ŠTO a ne KAKO - hijerarhija prostora služeći i služeni prostori - tekstura materijala - svjetlo - taženje IDENTITETA IDENTITETA što što kuća kuća želi biti? - IDEOGRAM glavna ideja koja generira i drži cijeli projekt PRIMJERI
18
POSTMODERNIZAM = NIJE 1 STIL, NEGO SVIJEST O VREMENU PLURALIZMA, POSTOJANJU MNOGO RAZLI RAZLIČITIH ČITIH ESTETIKA. - JEZIK POSTMODERNE = je s povijesnim citatima citatima (POSTMODERNI HISTORICIZAM) - od 1965. novo doba REVIZIJA NORMI NORMI, (MODERNIZAM se banalizirao, pojednostavljena dogmu, formalizam internacionalni stil ) - POSTMODERNIZAM interdisciplinaran LINGVISTIKA LINGVISTIKA, TEMA ZNA ZNAČENJA ČENJA KAKO ARHITEKTURA KOMUNICIRA i ŠTO? MODERNIZAM opsesija funkcijom i prostorom, značenje zaboravljeno / POSTMODERNIZAM arhitektura komunicira, značenje - ARBITRARAN prosuñuje po osobnom uvjerenju uvjerenju, a ne po zakonu - DETERMINIRAJUĆI odredbeni, neslobodno, sve na svijetu je uvjetovano i nužno odreñeno
ARHITEKTURA GRADA, GRAD-KOLAŽ i TREĆA TIPOLOGIJA TIPOLOGIJOM SE BAVILI: 1. Giulio Carlo Argan „O tipologiji u arhitekturi 2. Quatremere de Quincy. 18.st. 1 tip ima više modela 3. Abbe Laugier, 18.st. model primitivne kolibe 4. Alan Colquhoun, 20.st. „Thypology and Design Methos 5. Anthony Vidler „Treća tipologija
ARGAN COLQUHUN
„O tipologiji u arhitekturi interes za TIP i MODEL utjecaj na Quincy Quincy--a - Protiv funkcionalizma funkcionalizma - u projektiranju nužno ima formalnih izbora, sama funkcija ne može dovesti do forme - u projektiranju upotrebljavamo TIP, TIP igra tipovima, radimo svjesnu distorziju postojećih postojećih tipova
GRAD RIZNICA TIPOLOGIJE, ARHITEKTURE, FORMI i ODNOSA Rossi Rowe izvode metodu projektiranja iz grada Rossi i Rowe
ROSSI
- NEORACIONALIZAM ( GRUPA LA TENDENZA TENDENZA), LOGIKA GRADA, IGRA s TIPOVIMA TIPOVIMA, METAFORE, TENDENZA - monumentalnost i osnovne geometrijske forme (asketizam asketizam) asketizam odbija kompleksnost /// - simbolizam oblika, - arhitektura ne treba uljepšavati svijet (lažno), Arhitektura grada razvija temu TIPOLOGIJE / ljudske potrebe i težnja ljepoti oblikuju svijet i TIPOVE - Kritizira Giediona = arhitektura povezana sa drugim umj. /// Rossi AUTONOMNA ARHITEKTURA - Protiv funkcionalizma i NEOLIBERTY (traženje individualne kreativnosti): 2 TEORIJE: 1. TRANSCENDENTIRANJE (MIJENJANJE) FJE. FORMA je iznad funkcije(=promjenjiva) Lucca Lucca, Lucca, Split 2. KOLEKTIVNO vs. INDIVIDUALNO protiv individualnog genija genija. Stil čitljiv svima - JASNA JASNA PORUKA - TIPOVI otvoreni, mogu se razvijati, izvor arhitekture i omogućavaju kreativnost: 1. GALERIJSKI STANOVI, 2. BLOKOVSKI TIP, 3. OBITELJSKE KUĆE
- 1972.Gallaratese Gallaratese Logika grada / gramatika arh.jezika / iznimka-pravilo, posebno-neutralno, figura-pozadina - 1976. Groblje Cataldo, Modena - = interakcija tipova GROBLJE GRAD, neutralno + posebno-monumenti - Vijećnica Vijećnica u Trstu METAFORA forme zatvora 18.st. - Teatro del Mondo plutajuće kazalište za Venec. bijenale.
VIDLER
- AUTONOMNA ARHITEKTURA /// OTVORENI TIP interaktivna tipologija - Rossi Vijećnica Vijećnica Trst tip kao metafora čitamo glavnu temu zgrade (vijećnicu) u svjetlu asocijacije na zatvor - Rossi Groblje interakcija tipova grobnica+kuća+grad+groblje NOVA KONCEPCIJA koja nije postojala - isto tako Canelleto u svojim vedutama Venecije stvara ANALOGNI GRAD (Veneciju) smještajući važne zgrade jednu do druge iako u stvarnosti su udaljene stvara GRAD KOLAŽ KOLAŽ - TREĆA TIPOLOGIJA: TREĆA TIPOLOGIJA TIPOLOGIJA: 1. IZVOR TIPA U PRIRODI,22. INDUSTR. TIPOLOGIJA (modern.),33. GRADizvor tipova
ROWE
- „Collage City KONCEPT KOLAŽA formi, i AUTONOMIJA arhitekture KOLAŽA HETEROGENOST urbanih i arh. formi - da bi uspostavio AUTONOMNU ARH. izbacuje svaku povijest osim ARHITEKTONSKE ARHITEKTONSKE, ARHITEKTONSKE i koristi samo ARH. JEZIK - takva autonomna autonomna arhitektura arhitektura je TRANSHISTORIJSKA (na nju ne utječe povijest) - KRITIZIRA KRITIZIRA MODERNIZAM - nema veze sa životom pa ni funkcijom,/// koristi pseudoznanost /// ZEITGEIST je diktat vremena /// fiksirana je na objekt, vanjski izgled /// vizija idealnog života Le Corb. /// stradafobija strah strah od od ulice ulice - KONTEKSTUALIZAM umjesto autističnog Unite-a, inkluzivan grad 1. FIGURA/PODLOGA + 2. KOMP. FRAGMENT - OBJECTES TROUVES TROUVES,slučajno nañeni objekti /// = el. za zakrpavanje rastrgnute strukture grada,iza neutralna mre mreža ža Barthes: Grad je tkivo, mre mreža ža jakih i neutralnih elemenata 3 STRUJE: 1. KASNI MODERNISTI nastavljaju kanon 2. ARCHIGRAM, SUPERSTUDIO učvrstiti modernizam još radikalnije 3. PROGLASITI MODERNIZAM MRTVIM 19
STRUKTURALIZAM = AUTONOMIJA U ARHITEKTURI - kritika funkcionalizma - FUNKCIONALIZAM - smatra da funkcija može formu,, savršeno točnu /// njeni znakovi dolaze iz jasnih vanjskih referenci može odrediti formu - STRUKTURALIZAM alternativa funkcionalizmu, ALTERNATIVNI MODELI MODELI ZNA ZNAČENJA ČENJA iz Lingvistike SAUSURE - švicarski je lingvist . Utemeljio modernu lingvistiku i dao temelje eu. strukturalizmu (20.-e i 30.-e). - Upravo je pogled na jezik kao sustav, strukturu, strukturu, ono što je kasnije razvilo strukturalizam strukturalizam. - Tečaj Tečaj opće lingvistike - temelji se na bilješkama studenata s predavanja. Koncept ZNAKA ZNAKA:: ZNAK = OZNAČITELJ / OZNAČENO /// Znak nam se čini nedjeljiv (označitelj i označeno spojeni su u našoj svijesti) - Zapravo se može odvojiti riječ od stvari jer je to konvencija, samo nešto dogovoreno - Znak je arbitraran značenje ne ovisi o riječi, ali kad se jednom dogovori NE SMIJE SE MIJENJATI struktura - Tako i arhitektura MORA BITI SVIMA RAZUMLJIVA, RAZUMLJIVA postmodernizam želi ARHITEKTURI VRATITI SVOJ JEZIK RAZUMLJIVA
LEVISTRAUSS
- De Saussurr Saussurr--ov aparat PRILAGOĐEN ANTROPOLOGIJI ANTROPOLOGIJI = STRUKTURALIZAM - MIT okriva pravila i strukturu, on je vrsta jezika /// Različiti mitovi imaju istu strukturu strukturu, ali različit sadržaj - MITEMI jedinice na koje razbija mitove (kao fonem, morfem) /// - Poruka mita skriva se u strukturi a ne u sadržaju - MIT O EDIPU 2 kontradiktorne logike = sebičnost vs. humanost,civilizacija / moramo potisnuti egoizam=frustracije
- GRAD i MIT riznica arhitekture i riznica priča / iz ANALIZE ANALIZE STRUKTURE I FORME GRADA dolazimo do pravog smisla, jer se funkcije mijenjaju a forme ostaju - ROWE i LEVISTRAUSS: LEVI-STRAUSS: BRIC BRICOLOURE (kolaž, patchwork heterogenost, heterogenost, svakakvi alati i materijali=MIT) VS. INŽENJER INŽENJER (1 ideja, specijalizirani alati) - MIT o JEŽU I LISICI (jež zna 1 veliku stvar i 1 sustav // LISICA zna mnogo stvari, istražuje mnoge puteve) - FUNKCIONALIZAM vs. STRUKTURALIZAM FUNKCIONALIZAM značenje čvrsto odreñeno, forma je potpuno odreñena značenjem (funkcijom) STRUKTURALIZAM forma je prazna prazna, priroda stvari ne leži u nji ma nego u njihovim odnosima odnosima, Naglasak na formi. Stvari nisu definirane po onome što jesu nego po onome što nisu. Jezik je model ljudskog uma uma. Strukturalisti zato jezi jezikk uzimaju kao model. model. *SINKRONIJSKI SINKRONIJSKI = istodobnost istodobnost, DIJAKRONIJSKI = u različito istodobnost istovremenost /// *DIJAKRONIJSKI različito vrijeme
ZNAK, IGRA, MIT – Barthes i Venturi BARTHES strukturalist i post-strukturalist 1957.Mitologije Mitologije
VENTURI
- jezik 2.reda - KONOTACIJA (asocijacije, mitološki jezik) vs. vs. DENOTACIJA (izravno značenje, produkcija) - U KAPITALIZMU KAPITALIZMU sve je postalo kapitalizam, nema alternative - KONOTACIJA= KONOTACIJA IDEOLOGIJA IDEOLOGIJ A (mit) promoviranje nekih vrijednosti (pr: modna fotografija-potrošnja), stvaranje homogene kulture (svi imaju iste vrijednosti) - Mitološki jezik 2. reda - koristi nevine znakove 1. reda --- da pridoda poruku i širi svoju ideju kroz formu, sliku. - Nema više nevinog jezika, sve je ideologija koja želi prodati neke vrijednosti uvu uvučeni uvučeni smo u kapitalističku logiku - sve je mjerljivo novcem, kupljivo...MORAMO NEGIRATI TAJ MIT MIT, demistificirati, dekodirati sa strane - Kako izbjeći uvlačenje u mit? Kako se boriti protiv mita? - teorija BIJELOG PISANJA PISANJA tekst zadovoljstva (lagodan), tekst ekstaze (uznemiruje,potkopava uvjerenja čitatelja) - ARHITEKTURA KAO MEDIJ PRIJENOSA INFORMACIJA rehabilitacija arhitektonskog mita - kao Eisenman - prikazuje BESPOMOĆNOST značenja,, ali kroz kontradikciju, BESPOMOĆNOST arhitekture u davanju značenja kontradikciju nihilizam, fragmentirane ostatke masovne kulture - „Slo Složenost arhitekturi arhitekturi voli hibridne a ne čiste el., bogatstvo značenja umjesto jasnoće Složenost i proturječnost u arhitekturi RAZNOLIKOSt / VIŠE NIJE MANJE - monizam (jedno načelo) modernizam /// dualizam Venturi (tijelo i duh)// pluralizam(više principa) - DUALIZAM iz nje nastaje napetost arhitekture (fasada=rezultat vanjskih i unutrašnjih utjecaja) zid je dogañaj - 2 teme: 1. arhitektura kao nosilac poruke poruke + 2. poruke nisu banalne nego kontradiktorne - DECORATED SHED (funkc. nije odredila formu) / KUĆA KUĆAĆA-PATKA (napuhana funkcija=forma=komunicira) - KONTRADIKTORNE PORUKE npr. u Kući Kući za majku , VIŠEZNAČNI ELEMENTI, zbunjujući CITATI - REIFIKACIJA REIFIKACIJA zamjena upotrebne vrijednosti-tržišnom znakovi su ispražnjeni, koristi PRAZNE ZNAKOVE - ima i tekst zadovoljstva (lagodno čitanje prepoznatljivih znakova) i tekst ekstaze (uznemiruje) - Barthes 20
PETER EISENMAN - ARHITEKTURA BEZ AUTORA i bez ZNAČENJA ZNAČENJA (ŠUPLJE), - PRIKAZUJE BESPOMOĆNOST BESPOMOĆNOST arhitekture u davanju značenja, značenja, uz pomoć estetike TIŠINE I PRAZNINE. - SINTAKTI SINTAKTIČKI ČKI SUSTAVI (=unutrašnja struktura, poredak) - KONCEPTUALNA STRUKTURA tj -KONCEPT(ideja, crtež ili objekt) namjerno je ugra ugrañen ñen u formu - pristup u dublju strukturu. - REIFIKACIJA: značenje čenje i važnost je umrla umrla. PRAZNINA FORME REIFIKACIJA : - Čovjek je izgubio moć da daje značenja, zna - Istražuje ARHITEKTONSKI JEZIK GRAMATIKU I SINTAKSU (strukturu): 1. konceptualna duboka struktura + 2. perceptualna perceptualna površinska struktura - Ku Kuće će 11--4 SINTAKTIČKE ETIDE služe za istraživanje formalnih i relacijskih značenja značenja unutar sistema. Istražuje promjene, nije ga briga za značenje. - NOVI ARHITEKTONSKI JEZIK treba definirati riječi riječi + odnose (pravila) meñu njima. Isključivo j e bitna FORMA, FORMA a ne funkcija. 1969.Ku Kuća GEOM.. EL EL.. Kuća 2, Hardvick Hardvick govorimo arhitektonskim jezikom (linija, ploha, volumen) a ne jezikom funkcije (stup) ČISTI GEOM - PRVO SSTRUKTURA TRUKTURAFUNKCIJU, IGRA FORME BEZ ZNAČENJA TRUKTURA FORMA, FORMA pa u nju stavljamo FUNKCIJU, FUNKCIJU - procjepi=prozori, hodnici - stup nije greda, definiran po svojoj različitosti - ČITANJE sam objekt otkriva PROCES kako je nastao . PROCES nastanka ZNAČENJE. nastanka = ZNAČENJE ČENJE. - ARHITEKTURA JE AUTONOMNA odvojena od konteksta, materijala, funkcije, autora.„KARTONSKA ARHITEKTURA izgrañeni izgrañeni koncept /// KAO KEMIJSKA REAKCIJA - DEFAMILIJARIZACIJA pisanje e DEFAMILIJARIZACIJA nema uobičajenih značenja (srušen mit o kući kao toplom domu / jezgra-šupllja). kao Bijelo pisanj - UTJECAJ NA : NY 5 Bijeli ekskluzivisti vs. Sivi inkluzivisti - MEYER i EISENMAN arhitektura arhitektura BEZ BEZ SOCIJALNOG SOCIJALNOG ASPEKTA ASPEKTA I ZNA ZNAČENJA ČENJA arh. ne može biti instrument za socijalne ciljeve
OD 1972. ZAOKRET
-Pitanje kontrole i kompozicije koja je prisutna ipak - Kuća jezgra--šuplja (umjesto tradicionalno puna) Kuća 6 linearnost i centralnost oprečno /// jezgra - Ku Kuća ća 10 10, 1975. Nije kubus nego 4 kvadrata /// NEGIRA PUNINU ŠUPLJINA, ŠUPLJINA, nema centra (L) - Povratak materijala i boja
POSTSTRUKTURALIZAM – 1978.
- Prije glavni jezik i struktura. Izuzeo sve eksterne eksterne komponente komponente i bavi se samom arhitekturom. - PROBLEM - KONTROLE, AUTORITETA AUTORITETA Eisenman stvara osnovna pravila da li je opravdano? - Kuća terenom Kuća 11a - Gubitak centra, raspad cjelovitosti kubusa na L el. /// igra dvojstva puno/prazno / prvi put kontakt s terenom ukopavanje - psihoanaliza, prodiranje u nesvijesno Freud Canareggio: Canareggio: - umjesto da sam zadaje pravila traži kako bi uzeo elemente elemente iz lokacije lokacije za novu igru MANJE PRISUTAN AUTOR - bitna SITUACIJA preuzima iz teksta lokacije parametre i kori sti ponavlja ih u projektu: - izvor izvor LE CORBUSIER Bolnica u Veneciji ozdravljenje društva putem arh. opet PREUZIMA i PONAVLJA njegov raster - SCALING ponavlja kuću u različitim veličinama NEGIRA ZNAČENJE ZNAČENJE KUĆE
ZAŠTO SVE OVO? – NEMA AUTORA, NEMA ZNA ČENJA - ALEGORIJA? - javlja se u krizi, krizi kad osjećamo gubitak nećeg što je bilo stalno (npr. Durer Melankolija-kuga, dadaizam-kolaž) - kod Eisenmana kriza je REIFIKACIJA ispražnjivanje smisla i značenja, nema upotreb ne vrijednosti-PRAZNINA PRAZNINA - slično Barthes jezik 1. i 2. reda tako Eisenman uzima Le Corbusierovu bolnicu i ubacuje svoju poruku 2.reda 1989. Center for Visual Arts, Ohio SUPERPONIRANJE SUPERPONIRANJE 2 mreže mreže grada + kampusa /// i dijagonale spajaju aerodrom i arenu /// 1984. Berlin, Social Housing Housing opet superponiranje mreža iz grada i iz lokacije, banalizira mreža organizira i pročelje Prijedlog za La Vilette Vilette - BES BESKONAČNO KONAČNO PONAVLJANJE dok se ne izgubi smisao, Freud ponavljanje i smrt život je ponavljanje dobrog i lošeg.b!!! !!! Smrt autora jer ne može više dati značenje ( zbog reifikacije)
JACQUES LACAN - Spaja PSIHOANALIZU PSIHOANALIZU i STRUKTURALIZAM STRUKTURALIZAM (=jezik se temelji na binarnim oprekama) FREUD - TAMOTAMO-AMO, svladava traumu - Učeći jezik dijete stvara svijest o sebi sebi. Jezik je duboko ugrañen u svijest i duboko nas modelira. modelira Jezik je sustav znakova,simbolični svijet, odvojen od stvarnosti iako ju reflektira. - Tako upoznavanjem jezika ulazimo u svijest i napuštamo stvarnost. stvarnost 1. STVARNO 2. IMAGINARNO 3. SIMBOLIČNO jezik - Eisenman ulazi u jezik arhitekture i napušta napušta stvarnost stvarnost (eksterno, zbilju, funkciju). Gubi se zbilja punina, znakovi blijede. 21
MANFREDO TAFURI – Arhitektura u budoaru - POVIJESNI PRISTUP temelji se na njema njemačkim čkim sociolozima ranog 20.st. (Tonnies, Simmel, Weber, Spengler, Sombart i Mannheim) + Frankfurtska škola filozofa (Benjamin i Adorno) + moderni koncepti franc. i tal. strukturalista - Tafurijeva teorija izmeñu 1. pitanja položaja i uloge arhitekture u društvu + 2. problem jezika i njegove veze s realnošću - Teorija i povijest arhitekture - - Razmatranje arhitekture kao ideologije, ideje a ne formalnog artefakta. - Arhitektura i utopija proglašava SMRT ARHITEKTURE. ARHITEKTURE Arhitektura projicira i deformira zahtjeve i potrebe modernog društva i ekonomske racionalnosti pretvara ih u fikciju, iluziju, reprezentaciju reprezentaciju. reprezentaciju ONA JE TAKO PREPREKA RAZVOJA DRUŠTVA, BESKORISNA - 2 IZBORA arhitekture: 1. ČISTA ARHITEKTURA forma bez utopije, prazna i beskorisna 2. prihvaćanje NOVIH ZADATAKA - TREBA da bi spasili arhitekturu napustiti područje arhitekture, reorganizirati reorganizirati je, stvoriti arhitekturu koja može preoblikovati društvene odnose i odnose u proizvodnji. - „Arhitektura budoaru-- Ići od beskorisne „čiste arhitekture prema novoj orijentaciji od forme prema prema reformi. reformi Arhitektur a u budoaru reformi KRITIZIRA: - Trendovski POVRATAK JEZIKU (postmoderne-Rossi, Venturi) predaja arhitekture i gubitak iluzije o društvenoj ulozi arh. - Stupanjem u sferu jezika arhitektura se odsklizala u izolirani „budoar samodostatnosti i samozadovoljstva, i gubi dodir sa stvarnosti i moralnom odgovornosti - ZADAĆA ZADAĆA UMJETNOSTI savladati tjeskobu u društvu, umjesto pomirivati konflikte - O POKUŠAJU REKONSTRUKCIJE ARH. JEZIKA (Eisenman, Rossi, Venturi) - nakon propalog „rata za spašavanje arhitekture ovi arhitekti „čistoće koriste ratne ostatke fragmente utopije utopije materijal ispra ispražnjen žnjen od značenja. značenja. reducirati na nulu svaku ideologiju. Oni su puristički i strogi riječi su skupili sa zgarišta svojih propalih iluzija. Odvojeni su od stvarnosti. - Tafuri se slaže da arhitektura nemo nemože že dati značenja i priklanja se arhitekturi koja prikazuje tu tu bespomoćnost bespomoćnost - bijeloj arhitekturi Eissenmana i Rossia, a kritizira samo malo glasniju arh (npr. Venturija). - Čista arh. (Rossia) prikazuje bespomoćnost kroz autonomiju i otuñenost forme. Opčaran ESTETIKOM ESTETIKOM TIŠINE TIŠINE I PRAZNINE. otu ñenost forme
EISENMAN i VENTURI – prema Barthesovom strukturalističkom modelu - BARTHESOV MODEL Jezik 2. reda KONOTACIJA (ideologija) nastaje na jeziku 1. reda (denotaciji) - PROŠIRENO = strategija / problematika i povijesna situacija = ideologija - EISENMANOVA ALEGORIJA = alegorija(ideologija) / povijesno stanje = reifikacija - VENTURIJEVA IRON IRONIIČNA FORMALNA IGRA = form. igra (ideologija) / pov. stanje = težina komunik./gubitak herojske eksp. - OKVIRI MOGU MOGUĆNOSTI ĆNOSTI ARHITEKTURE Povijesna situacija dokida odreñene formalne mogućnosti koje su ranije bile moguće, dok istodobno otvara neke nove koje mogu ili ne moraju biti realizirane u arhitektonskoj praksi.
22
DEKONSTRUKTIVIZAM - Tvorac Jacques Derrida (surañuje s Tschumijem i Eisenmanom) - DEKONSTRUKCIJA analizira i ispituje konceptualne parove uzimaju se zdravo za gotovo i sputavaju mišljenje. mišljenje - CHORAL WORKS (Derrrida) - dekonstrukcija nije izvanjski koncept, nije stil s estetičkim odrednicama nego filozofski koncept. koncept - 1989. IZLO IZLOŽBA ŽBA DEKONSTRUKTIVIZMa, Moma (Johnson) pitanje stila ? spoj = teorije dekon dekons dekonstrukcije + estetike ruskih konstruktivista konstruktivista - STIL = oštri kutevi, dijagonale, eksplozija ---- simplificirano shvaćanje
DERRIDA
- CILJEVI CILJEVI= osloboditi mišljenje / osloboditi koncepte / realnost je podržana kroz reprezentacije a ne samo reflektirana - koncepti nisu bogomdani treba ih analizirati, pobijati, dekonstruirati npr. patrijarhat (temelj razlika muško/žensko) - dekonstrukcija urušava binarne opreke koje su rezultat ideologije. rezultat ideologije - smrt autora ne možemo više odreñivati značenje znakova, niti spoznati stvarnost treba se prepustiti igri - DEKONSTRUIRANJE OPREKA U ARHITEKTURI forma-funkcija, teorija-praksa, arhitektura-kultura
TSCHUMI
- IDEJE: IDEJE teorijska arhitektura - dislocirati (izmjestiti) najtradicionalnije aspekte našeg društva i ponovno organizirati te elemente da potaknu maksimalno osloba oslobañanje ñanje. ñanje - PROPITATI PROPITATI ARHITEKTONSKE KONVENCIJE (superpozic., permutac.,supstituc.), da bi obrnuli konceptualne parove. parove - protiv kauzalnih odnosa odnosa (uzrok-posljedica, forma-fun.) umjesto- novi koncepti slučajnih doticanja i superpozicije. - DEKONSTRUIRANJE DEKONSTRUIRANJE OPREKA npr. teorija-praksa želi tretirati praksu-arhitektonsko djelo kao teorijski projekt - strategija DISJUNKCIJE (prekida) i DISPLACEMENTA, DISPLACEMENTA, INTERTEKSTUALNOST (ideja ne-smisla) 1985. La Vilette antikontekstualan, autonoman, fragment ispred cjeline, igra ispred cjelovitog kraj utopije cjeline
POSTSTRUKTURALIZAM - Više jedna forma nema jedan sadržaj. Konstantno izmjenjivanje značenja značenja. čenja - Jezik je puno nestabilnija i rahlija struktura struktura nego što to STRUKTURALIZAM misli. Postoje 2 iluzije: 1. FONOCENTRIZAM iluzija da svojim glasom možemo fiksirati značenje, a nakraju svak shvati na svoj način. 2. LOGOCENTRIZAM LOGOCENTRIZAM da postoji riječ, znak koji je potpuno fiksan i stabilizirati svijet.
FENOMENOLOGIJA – značenje, mjesto, tijelo = FENOM. REDUKCIJA - POVRATAK STVARIMA, STVARIMA biti, esenciji, očišćenim fenomenima, reflektira tijelo (struktural.-samo intelektualno) = znanost o bitima bitima, koji se prikazuju kao fenomeni, znanost o „čistim fenomenima - POVRATAK KONKRETNOM u arhitekturi detaljima, materijalima
HUSSERL
HEIDEGER
- protiv praznih analiza riječi povratak na same stvari, iskustvu, percepciji - METODA analiza i deskripcija tražimo samo bitno, bit predmeta predmeta, - Promatramo svojom sviješću, a ne uz pomoć znanosti rehabilitacija subjekta vezanje s predmetom(objektom) - PITANJE BITKA ono što bića čini bićima. Zapad zaboravio na bitak (alijenacija alijenacija) alijenacija AKTIVNO ŽIVLJENJE - Treba tražiti smisao egzistencije egzistencije. egzistencije Čovjek egzistira u vremenu bitak je vrijeme. vrijeme - Bitak i vrijeme Bitak je bivanje u vremenu vremenu i svijetu svijetu. - Umj. djelo je opredmećivanje istine bitka - bivanje bivanje-- ARHITEKTURA ARHITEKTURA doživljaj prostora nije samo vizualni (perspektiva), nego i zvuk, miris i taktilnost. - Arhitektura = okvir za egzistenciju egzistenciju. Opredmećenje, skupljanje istine, bitka. (most=skupljanje obala, afirmira identitet obala) - Za egzistenciju treba definirati konkretno mjesto - Stanovanje je bivanje u miru, ovojnica definira mjesto. mjesto
- HERMENEUTIKA nauka o pravilima i sredstvima tumačenja (biblije, povijesnih spisa). Otkrivanje istine tumačenjem tumačenjem umj. djela - TEORIJA GESTALTA doživljavanj oblika. GESTALTpsih. cjelina nastaje spajanjem više elemenata (dobivaju nove vrijednosti) doživljavanje življavanje oblika
CHARLES MOORE
- „Body, Memory, Architecture - TOTALNA PERCEPCIJA empatija, psihičko uživljavanje u ono što uočiš doživljajem. - GIBSON podjela sustava doživljaja VIZUALNI + AUDITIVNI + MIRIS i OKUS + BAZIČNO-ORIJENTACIJSKI - Hapti Haptički čki sustav opipom (bez gledanja) možemo dokučiti volumen, pritisak+toplina+hladnoća+bol - Kinesteti Kinestetički čki sustav percepcija pokretom (npr. nagib penjući se) - POJAM CENTRA MJESTA najdraže mjesto čovjeka u nekom prostoru (kući, susjedstvu, gradu) memorija prost. -CILJ ARHITEKTURE = prostorno definiranje potiče promatrača da stvori sliku mjesta memoriju memoriju prostora prostora. - lokalno, svodi na scenografiju i deformirani povijesni vokabular. 23
FRAMPTON
- razvija koncepte po uzoru na Gestalt, 2 klju ključna čna termina: 1. KRITI KRITIČKI ČKI REGIONALIZAM lokalno i globalno // kvalitete mjesta + internacionalno znanje 2. TEKTONIKA kombinacija tektonike (očite sile, raščlanjeni el.-stup) + stereotomije (kontin. nosivi zid) - kritizira scenografsko razbacivanje povijesnim oblicima u postmodernizmu i eklekticizam
EKLEKTICIZAM unutar 1 sustava uzimamo elemente iz drugih sustava (arh. posuñeni elementi iz drugih vremena). Može biti: REGIONALNI /// AMBIJENTALNI /// POLITIČKI /// KREATIVNI /// ČISTI /// E. FORME /// FORMALISTIČKI - vulgarni
SCHULTZ
- DJELA: 1963.Intentions Intentions in Architecture, Architecture 1979. Genius Loci, 1988. Architecture, Meaning and place Genius Loci Architecture, Meaning place - MJESTO je biše od lokacije, to je karakterizacija - trebamo prepoznati ZAKONITOSTI ZAKONITOSTI PRIRODE i nastaviti graditi u njenoj logici - GENIUS LOCI (Vitruvije, Heidegger) okoliš doživljava fenomenološki fenomenološki. Čovjekova intervencija je intenziviranje zatečenih zatečenih stvari - TIPOVI KRAJOLIKA: ROMANTIČNI (Aalto i Wright) /// KOZMIČKI /// KLASIČNI /// KOMPOZITNI
utjecaj: Heidegger K. Lynch
HERZOG,DE MEURON
- FENOMENOLOGIJA - eksperimentiraju s materijalima materijalima (drvo beton) , zaštita-opna
POSTDEKONSTRUKTIVIZAM SLIČNOSTI SLIČNOSTI LOOS KOOLHAAS - Uzimaju situaciju, život onakav kakav jest - istraživačka istraživačka arhitektura temelje metodu i logiku intervencije na istraživanju i analizi - Vjera u mogućnosti arhitekture kao medija - arhitektura koja promovira život, proizlazi iz svog vremena, odgovara na potrebe korisnika
FOLDING - 90.ih, novi koncept arhitekture FOLD = KONTINUITET, 90.-ih KONTINUITET , glatkoća, pomirljivost umjesto sukob. Umjesto binarne opreke - multiplicitet multiplicitet LEIBNITZ - 17.i 18.st. prijelaz iz baroka u prosvjetiteljstvo - „Nabor i rizom - RIZOM RIZOM sve heterogene čestice od kojih se sastoji svijet, objedinjene u glatkoj kontinuir. strukturi - MONADE osnovne jedinice supstancije, svaka zrcali složenost svijeta = zbivanja, aktivnosti, povezane u nabore - NABOR = najmanji element, - nema apsolutnog reda, ne može se predvidjeti odvijanje ovisno o faktorima život je nepredvidiv nepredvidiv,, slučajnosti slučajnosti - BAROK konkava, spiralna vrtnja, elips a, naborana kompleksna struktura / kontinuitet, preljevanje, nema rezova - postoje heterogeni elementi ali su savitljivi i s minimumom otpora.
GILLES DELEUZE utjecaj: Leibnitz
- teorija nabora harmonična koegzistencija elemenata.. NABOR=presavijanje, pregib, prilagoñavanje koegzistencija heterogenih elemenata - rizomi = su heterogeni, multiplicitet, povezanost 2 SUSTAVA: 1. KORIJENSKI sustav sustav stablo, binarne opreke, uredno grananje 2. RIZOMATSKI trava, mahovinanelinearno, ekstenzije u svim smjerovima, sve je vezano sa svim - samo vektori, pravci, dinamika bez cilja
2 KONCEPTA: 1. realizacija mogu mogućeg ćeg niz stvari su moguće, pa realiziramo jednu od njih. ogranićavajuće 2. aktualizacija virtualnog virtualnog ostvariti nešto virtualno, ali je neizrecivo u formi. Omogućava život. Treba napustiti praksu reprezentacije, predočavanja. - TEORIJA KAOSA - paralelno foldingu, pokušava opisati diskontinuirane, dinamič dinamičke sustave po kojima svijet funkcionira, red i nered - kako prikazati dinami dinamički čki sustav a da ga se ne zaledi? složenim formama, složenim formama - PROBLEM - arhitektura 3D odljev trenutka, zamrznut je i nepokazuje se ponašanje
EISENMAN
- koristi teoriju folda za nove oblike zamišljena VANJSKA SILA (potres) OBLIKUJE FORMU nije stvarna jer postoji samo gravitacija i hidrostatski tlak - Rebstock Park
BERNARD CACHE
- IDEJA FRAMINGA OKVIRA, KADRA - UZROK (interval) POSLJEDICA = što je veći kadar, interval to veća iznenañenja (arh.mora omogućiti dinamiku) - arhitektura je postavljanje okvira (niše) u kojima se može mo že odvijati život 24
ODNOSI MEðU POJMOVIMA POSTMODERNA politički, teorijski nekorektna ne govori istinu, - identitet arhitekture je prenošnje značenja, značenja, IDENTITET IDENTITET=KONTEKSTUALNOST (u moderni je identitet bi o prostor) - imperativ novog novog- iz konzumerizma DEKONSTRUKTIVIZAM DEKONSTRUKTIVIZAM - nema neupitnih autoriteta. Preispitivanje, revaloriziranje i mijenjanje značenja, tj. uvaženih pravila. - komunicira putem formi i koncepta koncepta (strategije, razvoja) - govore o fragmentaciji, nestabilnosti, konfliktima društva - reflektira, reprezentira stanje oko sebe, život kakav jest nije produktivan samo reprezentira - predstavnici: Eisenman, Tschumi, Hadid, Himmelblau, Libeskind - TEORIJA (Derrida): (Derrida) „Dekonstrukcija analizira i ispituje konceptualne parove koji su prihvaćeni kao neupitni, kao da nisu stvoreni u jednom trenutku u prošlosti. Zato što se uzimaju zdravo za gotovo, sputavaju mišljenje. DEKONSTRUKCIONIZAM dekonstruktivizam metodološki pristupa problemu značenja, dekonstrukcionizam samo samo želi deformirati konstrukciju. konstrukciju POSTDEKONSTRUKTIVIZAM POSTDEKONSTRUKTIVIZAM Rem Koolhaas. ISTRAŽIVANJE ISTRAŽIVANJE osnova arhitekture. Arhitektura tr eba promovirati život. život FENOMENOLOGIJA SUPROTNA DEKONSTRUKTIVIZMU, povratak stvarnosti u strukturu jezika konkretno, konkretno materijalno, osjetilno, tjelesno. Naglasak na detaljima, detaljima tektonici, tradicionalni materijali, opna-zaštita, sigurnost (Herzog i de Meuron) STRUKTURALIZAM STRUKTURALIZAM objekt (predmet, arh.) je rezultat strukture. Treba definirati strukturu arhitekture (jezik) PROBLEMI SUVREMENE ARHITEKTURE 1. OPSJEDNUTOST NOVIM FORMAMA 2. PROMIŠLJANJE ARHITEKTONSKE PRAKSE
25
KOOLHAAS - postdekonstruktivizam - U arhitekturi može postojati sloboda koja sputava i suprotno fiksira u namjeri da oslobodi: - Rietveld Kuća Schroeder SLOBODA KOJA SPUTAVA, on je već odživi o slobodu Kuća Schroeder - Mies Paviljom, Barcelona FIKSIRA U NAMJERI DA OSLOBODI, mi živimo tu sl obodu u okviru koji nam je on postavio - ti okviri koji od nas traže da istražujemo slobodu Deleuze naziva „ČUDOVIŠTIMA ČUDOVIŠTIMA neljudska forma koja omogućuje omogućuje nastajanje života - KOOLHAAS voli „čudovi čudovišta čudovišta koja nemaju formu, ali su okvir za nastajanje formi - ISTRAŽUJE ISTRAŽUJE ispituje arhitekturu, OMA stroj za produkciju mašte - U arhitekturi radi isto što DELEUZE u filozofiji - NEW YORK: - „Delirious New York - izvukao ideju iz stvarnosti Manhattan kao okvir - AMERIKA čisti pragmatizam, grañenje, kapitalizam daje formu bez manifesta kao u Europi, nije dizajniran - MANHATTAN ČUDOVIŠTE , - gustoća = samostojeće nepovezane zgrade zgrade nema cjeline (kao kod Rossia) ili koegzistiranja heterogenih elemenata (folding) - heterogeni el. se drže samo rasterom (gridom) u x-y dimenziji, sloboda u z-dimenziji. z - NEBODER kao TIP: - tip kojeg je generirao kapitalizam kapitalizam,, nije definiran po formi nego po uučinku činku. činku - neutralna struktura (kao u modernizmu) u kojoj može biti bilo kakav program - vrhunac modernosti i artificijelnosti (ovisi samo o tehničkim stvarima liftu, čeliku, klimi ne o prirodi) - Downtown athletic club - svaki kat drugi sadržaj, nepovezani programi tereni, hoteli, bazen, golf- ideja slobodnog slobodnog presjeka - forma omogućuje omogućuje odvijanje programa programa, arh. mora omogućiti različite programe, kaoti kaotičnost čnost se nevidi u formi ona je neutralna. - tip nebodera neutralna struktura i forma koja je omogućila raznolike sadržaje - FOLDING na djelu meki kontinuitete, prijelaz različitih sadržaja (nabori života) - okvir usvojio dinamiku života i sam postao dinami dinamičan čan element. element - eksterijer eksterijer neutralan okvir, ovojnica, ne priča o unutrašnjosti, skulpturalan okreće se gradu. netransparentan (duboke etaže) BIGNESS ideologija Manhattana,rast. Napuštanje sna o projektantskoj formi forma forma je je neutralna da može primiti promjenjive sadržaje sadr žaje - ARHITEKTURA NE STVARA FORME ona stvara neutralan okvir okvir za život, koji onda sam producira forme. - Parc La Vilette kao horizontalni neboder neboder trake u parku (kao katovi nebodera) svaka sa različitim programom. - Neopterećen je formom, čisti program dinami dinamična čna koegzistencija raznih aktivnosti aktivnosti, dolazi do interferencija prljanja programa - Izbjegava grupiranje (npr. svih igrališta na 1 mjestu) istih funkcija. - Interferencije programa uz dugu granicu trake dolazi do mutacija programa - trake + point grid konfeti različitih sadržaja razbacani - komunikacije: 1. boulevard okomit na trake 2. promenada sporiji out s raznim dogañajima STRATEGIJA STRATEGIJA PRAZNINE (šupljine) - Ville Neuve Melun Senart, Francuska Francuska novi grad kraj Pariza. PRINCIP - IZBJEGAVANJE GRAĐENJA GRAĐENJA - stvara urbanisti urbanistički čki okvir okvir u koji mogu doći heterogeni elementi - prvo odrediti gdje ne želimo graditi stvorena gigantska figura praznih prostora prostoraprostora pojaseva osiguravaju identitet, ljepotu, - MOTIV ARHIPELAGA - 1989. Biblioteka u Parizu program raznolik (knjižnica, konferenc.centar, restoran) autonomne nezavisne cjeline - biblioteka (puni blok), javni prostori (neizgrañene praznine), spremište (postament) - fasade pune i transparentne, konstrukcije=zidni visokostijeni nosač, virendeel nosači iskorištavajne prostora - Kunsthalle, Rotterdam ideja prolaženja Kunsthalle, Rotterdam prolaženja, ženja + mirna staklena ovojnica - 1990. Agadir, Maroko program- hotelski kongresni centar s apartmanskim kućicama /// teren prolazi kroz zgradu zgradu /// 2 dijela pokrov (hotel) i baza (konferencijski centar) a izmeñu je urbana soba, natkriveni trg na plaži s pogledom na more. - Terminal Zeebrugge, Belgije tradicionalni Babilon = ambicija, kaos, promašaj isto guta putnike, nudi zabavu
26
FUTURIZAM, 1909.-1914. - Više impuls suprotstavljanje povijesnom nego stil. Širi se na umjetnost (Boccioni-skulptura) i arhitekturu Sant' Elia - Začetnik . F.T.Marinetti F.T.Marinetti Manifest Futurizma 1909. za NOVO VRIJEME i NOVU UMJETNOST = smionost, agresija, buntovnost ARHITEKTURA - Antonio Sant' Elia + grupa Nove Tendenze. Tendenze - NOVA ARHITEKTURA od nule iz zdravih temelja, iz prednosti znanosti i tehnologije tehnologije, utilitarna, a forma iz suvremenog života. - Kritiziraju ljubav prema prošlosti i „Arts & Crafts više nisu potrebne masivne i ukrašene zgrade za manifestaciju autoriteta nego nova arhitektura za novo društvo društvo (iako Sant'Elia kritizira monumentalizam, njegove zgrade su baš takve:visoke, masiv ne, simetrične) - Cita Nouva 1914. projekt futurističkog grada gr ad kao brodogradilište, zgrade kao strojevi strojevi - KARAKTERISTIKE: stepenasta izgradnja + vezivanje ambijenata iste namjene + izolacija pješačkog od kolnog prometa - koristi armirani beton i staklo FUTURIZAM UTJEČE UTJEČE NA RUSKI KONSTRUKTIVIZAM, KONSTRUKTIVIZAM Cita Nuova utječe na TALIJANSKI TALIJANSKI RACIO RACIONALIZAM
TERRAGNI i RACIONALIZAM, 1926.-1943. Zašto modernizam u službi slu žbi ideologije? ZEVI da se infiltrira i iznutra ga uništi, BENEVOLO protiv je, ali problem investitora, TAFURI modernizam je okrenut sam sebi, apstraktan nema značenje pa ne može ništa promijeniti u društvu - Fašizam se promovira kao MODERAN progresivan sustav + TALIJANSKA TRADICIJA (antike i kršćanstva) Nakon 1.svjetskog rata u Italiji: 1. KLASICIZAM KLASICIZAM nacionalistički (Piacentini, De Chirico, Novecento) 2. RACIONALIZAM strukturna logika (Terragni, Gruppo 7) 1. FUTURIZAM utopija budućnosti budućnosti 2. NOVECENTO nostalgija za prošloš prošlošću ću, ću, 3. RACIONALISTI sadašnjost ne citirati povijest nego derivirati iz povijesti kategorije i prilagoditi ih sadašnjosti. Nači sredinu izmeñu klasicizma + industrijski inspirirane arh. futurista Piacentini racionalistička arh. nije dovoljno reprezentativna i vezana uz prošlost za fašizam pa stvara LIKTORSKI STIL (eklektički, sredina izmeñu klasicizma i racionalizma). KARAKTERISTIKE: masivne grañevine od opeke i kamena, jedina artikulacija nizanjem pravokutnih otvora, simetirja, kolonade - Terragni Casa del Fascio transparentna prema narodu (kao i fašizam), oslanjanje na sebe (baza od mramora), TIPIČNO: KUĆU ĆU + DVORIŠTE (lokalna tradicija palača Firence) TIPIČNO: TRANSPARENTNA (Venecija) + UVOĐENJE UVOĐENJE ULICE ULICE U KU - superponira lokalne primjere (Venecija, Firenca) želi napraviti kuću kuću svih kuća - racionalna konstrukcija i kompozicija /// temeljita izvedba + monumentalnost - stroga kompozicija i red zlatni rez -1936. Terragni Danteum opet tipično tipično (transparentnost + uvoñenje ulice u kuću)., monumentalni ukras carske avenije - od pravokutnih elemenata koji se postepeno prorjeñuju pakao, čistilište, raj pakao, čistilište, - Želi arhitektonskim jezikom ispričati Danteovu Božansku komediju zid zid od 100 blokova sa natpisima (Dante 1+33+33+33) - ulaz pukotina u drugi svijet (sam-defamilijarizacija) // čistina, pa šuma stupova // nejasan put put // 3 trake stepenica // vodi u pakao 7 platoa sa crnim stupom u sredini, crni strop, svjetlo samo kroz procijepe // čistili čistilište čistilište trnovit penjanje svjetlo se nazire kroz krov koji je fragmentarno otvoren // raj raj transparentan strop, stupovi // i zadnji imperio blaženstvo. - dijakronija doživljaj kroz vrijeme / sinkronija arh. precizno strukturirana u jednom momentu sve sagledano i kontrolirano - binarne opreke (mramor-staklo) - prenosi poruku prevodi Božanstvenu komediju u arhitekturu, + transkodira stvara kod, logiku - Cijeli Danteum strukturiran prema zlatnom rez rezu u + priroda (progresivno smanjivanje 1:3-spirala) - Želi formirati novi jezik jezik:: 1. 1. SEMANTI SEMANTIČKI ČKI NIVO (definicija riječi i značenja) stup=čist čista riječ č,simbol sam sebe + konotacija (grčki) čista rije 2. SINTAKTI SINTAKTIČKI ČKI NIVO (odnos riječi i rečenica,struktura, struktura,gramatika) koliko tone pakao- dignuto čistilište struktura, BINARNE OPREKE OPREKE Terragni nam daje iskustvo obe strane opreke, pa čovjek osjeća da je doživio totalitet
EISENMAN - isto (pod utjecajem strukturalizma) igra se sa strukturom strukturom GRID GRIDom kojeg pomiće, rotira, stvaraju se procjepi za balkone i sl. - ta igra je čisto formalna nema veze sa funkcijom, materijalom, društvom - Tafuri komentira u Arhitekturi u budoaru da se arhitektura bavi sama sobom, zatvorena i neproduktivna. isto Colin Rowe u modernoj došlo do razdvajanja arhitekture i društva.
27
DANAŠNJE DOBA NEORACIONALISTI - Tendenza, 1960-e i 70-e - Vežu se na Abbe Laugiera Laugiera (bitni elementi arhitekture- primitivna koliba modeli po kojima nastaje sva arhitektura). - i Quartemere de Quincy Quincy istražuje tip (ideja, pravilo) i njenih mnogo konkretizacija modela modela. Ništa ne nastaje ni iz čega. - NEORACIONALISTI - ne ponavljaju primitivnu kolibu nego transformiraju te bitne elemente (očuvanje tipa tipa) i racionalna kombinacija - PREDSTAVNICI: Rossi, Grassi, Robert i Leon Krier
BRAĆA KRIER
- bave se gradom i urbanizmom urbanizmom. urbanizmom Kritiziraju funkcionalistički funkcionalistički urbanizam nakon 2.svj.rata. - Urbana tipologija (ulice, trgovi, arkade) trebaju zamijeniti 2D funkcionalno zoniranje. - ZALAŽU SE ZA: traženje primarnih elemenata elemenata arhitekture /// tipološke i morfološke studije grada // analiziranje i vezivanje na povijest grada // oblik - urbani prostor // - Utjecaj zgrada na izgled ulice i trga
FRAMPTON Dijeli suvremenu arhitekturu na: 1. NEOPRODUKTIVIZAM = High Tech, korištenje tehničkih dostignuća (Rogers, Foster, Frei, Safdie, van der Rohe). - karakteristike: opna // fleksibilan totalni prostor-hangar hangar hangar // odvojeni služeći i služeni prostori // industrijske metode i prefabrikacija // Centar Pompidou 2. NEORACIONALIZAM NEORACIONALIZ AM - predstavnici: PETORKA: Eisenman, Graves Meier, Hejduk, Gwathmey // TENDENZA: Rossi, Grassi // braća Krier, Botta, Kahn, Ungers, Isozaki - Nema arhitekture bez geometrijske realizacije realizacije geometrija je pokretač (a ne nužni rezultat kao zadana forma). 3. STRUKTURALIZAM - nije dovoljan 1 element da bi se spoznala cjelina (riječ u kontekstu može imati drugo značenje). - predstavnici: (Nizozemska): Van Eyck, Hertzberger jasni konstruktivni sistem pomoću kojeg dolaze do forme. Krećemo od čovjeka potreba i problema prema cjelini. - POJAM MJESTA omogućuje korisniku da stvori karakterizacij u 4. POPULIZAM = POSTMODERNA - predstavnici: Moore, Venturi, Stern, Tigerman, T.G.Smith, Graves - Tigerman loš jer ima nekritičan, lažan avangardizam kojim mijenja vrijednosti, scenografija. - Američki degenerizam u Europskoj kulturi 5. KRITIČKI KRITIČKI REGIONALIZAM - predstavnici: Botta, Bofill, Siza - spoj regionalnog izraz + internacionalna internacionaln internacionalna dostignuća
28
CHARLES JENCKS Djeli suvremenu arhitekturu na: 1. NOVA APSTRAKCIJA nastavak apstraktne moderne, nije za narod Rossi, Grassi, Eisenman 2. NOVA REPREZENTACIJA (=POPULIZAM) približava se narod u, masi Moore, Venturi 3. APSTRAKTNA REPREZENTACIJA REPREZENTACIJA odgovor, Hollein, Graves „Moderni „Moderni pokreti u arhitekturi - MODERNA univerzalni internacionalni stil, proizašao iz novih konstrukt. sredstava i industrijskog društva. Cilj je transformacija društva. - KASNA MODERNA praktična i tehnokratska, preuzima stil ske ideje modernizma, ali ih prenaglašava i teži ekstremnin posljedicama kako bi oživio. - POSTMODERNA POSTMODERNA (američki- Venturi, Moore, Stern, Graves) pluralizam ideja. Dvostruko kodiran jezik = 1. MODERAN JEZIK JEZIK + 2. NEŠTO NEŠTO DRUGO (najčešće tradicionalna) - Javlja se 60.-ih godina kao rješenje problema moderne = neuspjeh urbanog urbanog razvoja razvoja + nedostatak komunikacije komunikacije - Postmoderna razvija morfologiju koja se zasniva na gradskom tkivu kontekstualizam (Leon Krier) - bogatiji jezik (zasnovan na metafori, povijesti, duhovitosti)
- MODERNI REGIONALIZAM (od 50.-ih) USA formalisti (Saarinen, Barnes, Johnson), JAPANSKI STIL (Tange, Kurokawa, Kikutake), BARCELONSKA ŠKOLA (Bofill) - HIGHHIGH-TECH kasnomodernisti „uglañeno-tehnološku arhitekturu, tehnologija im nije naprednija samo je estetski uglañenija - ŽIVOPISNI HISTORIZICAM Venturi Moore ŽIVOPISNI HISTORIZICAM: 6 GLAVNIH TRADICIJA ARHITEKTURE (1920(1920 -1970.): 1. LOGIČKA LOGIČKA Japan (Kenzo Tange, Kisho Kurokawa) vizualno se slavi mehani mehaničko mehaničko i ureñaji, kibernetika prefabrikacija // sistematsko projektiranje // kontinuirani rast - tu spada i NOVI BAUHAUS (IIT, Chicago) znanstveni pristup i tehnologija, suzdržana - primjeri: Fuller kupola, Nervi Palazzo dello sport, Rim Fuller Geodetska kupola 2. IDEALISTIČKA IDEALISTI ČKA - socijalne ideale e Le Corbusiera, Miesa i Gropiusa i CIAMa (moderna) nastavili su Aldo socijalne ideal Aldo van Eyck, Kahn i Stirling. - iako se razlikuju ciljevi imaju istu predanost idealizmu i želju da zgrade dovedu do savršenstva. - idealistiki pokreti: De Stijl, Purizam, Konstruktivizam, Ekspresionizam, Kriticizam (UK), Dadaizma, nadrealizam, formalizam - Le Corbusier socijalni utopizam, urbanizam - 50.-ih se razvija u internacionalni stil vjeruju da forma može izrasti iz primarnih el. konstruktivnog sklopa, i iz toga nastaje sva arh. element koji je izvor izvor oblika oblika (kao iz Platonovog svijeta) 3.
SAMOSVJESNA - Snaga volje potčinjavanje arhitekture modelima iz prošlosti prošlosti jer oni sadrže principe rreda. eda Autori misle da grañevine mogu reda dostići besmrtnost. Oni su konzervaticni, elitistički, centralistički. (Hitlerova arhitektura) SUPERSENZUALISTI SUPERSENZUALISTI 60.ih protiv sumorne industrijske sredine i monotonije i koriste najnoviju tehnologiju orgije boja, za urbanu elitu, potrošne proizvode. CILJ = pokazati blještavo djelo u pomodnom časopisu. ARHITEKTURA BEZ CILJA. FORMA NE SLIJEDI FUNKCIJU.
4.
INTUITIVNA - Slobodna individualna kreativnost - Ekspresionizam i Art Neuveau: Taut, Gaudi, Van der Velde, Poelzig, Haring, Utzon apstraktni apstraktni formalizam - Umjetnici djeluju na principu uzajamne pomoći (Taut, Bauhaus) - Ekspresionisti protivnici ravnih linija - SITUACIONISTI 1960. zalažu se za narodsko, spontano stvaralaštvo
5.
AKTIVISTIČKA AKTIVISTIČKA - CILJ= preobražaj društva - Ruski futurizam - konstruktivizam
6.
NESAMOSVJESNA NESAMOSVJESNA - Jednostavan izraz sadašnjih uvjeta i potreba, iz grupnog projektiranja - slobodarski anarhizam, anarhizam uradi sam (aktiviranje sposobnosti port ošaća) Ezra Ehrenkrantz
29