SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
STUDIJ I CIKLUSA;GODINA CIKLUSA;GODINA STUDIJA STUDIJA III SMJER:MENADŽMENT FINANSIJA,BANKARSTVA FINANSIJA,BANKARSTVA I OSIGURANJA
»Klasifikacija i osnovne vrste rizika« SEMINARSKI RAD
Seminarski rad: Klasifikacija i osnovne vrste rizika
Travnik, Februar, 2013 godine
2
SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
STUDIJ I CIKLUSA;GODINA STUDIJA III SMJER:MENADŽMENT FINANSIJA,BANKARSTVA I OSIGURANJA
»Klasifikacija i osnovne vrste rizika« SEMINARSKI RAD Ja Ernad Memić, student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Travnik, Indeks broj: 0266-10/VFBO odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć profesora odnosno asistenta. IZJAVA:
Potpis studenta: Ernad Memić
Seminarski rad: Klasifikacija i osnovne vrste rizika
STUDENT:
Ernad Memić
PREDMET: Osiguranje PROFESOR: Doc.dr.Abid Hodžić ASISTENT: Mr.sc.Muhamed Softić
2
Sadržaj Sadržaj....................................................................................................... 1 1.Uvod........................................................................................................2 2.Rizik ....................................................................................................... 4 3.ZAKLJUČAK..............................................................................................9 6.LITERATURA.......................................................................................... 10
Seminarski rad: Klasifikacija i osnovne vrste rizika
1. Uvod U nastojanjima da se odbrane od opasnosti koje donosi neizvjesna budućnost, ljudi su usavršavali razne oblike osiguranja i proširivale mogućnosti zaštite od rizika. Kada je u 19. vjeku došlo do svjetske tržišne komuniklacije i procvata tehnoloških dostignuća procvjetalo je i osiguranje. Samim porastom privrede i životnog standarda, kao i porastom civilizacije i kulture osiguranje postaje dio privrednog sistema kao vid zaštite i minimiziranja rizika, a sve sa ciljem povećanja sigurnosti i podstreka privrede.
1.1. Predmet rada U ovom radu ću pokušati objasniti samu klasifikaciju rizika u osiguranju i njihove osnovne vrste sa kojima se pojedinci, a i poslovni subjekti mogu susresti u privatnom i poslovnom životu.
1.2. Hipoteza i pomoćne hipoteze Glavna hipoteza od koje ću ovom prilikom poći i koju ću opravdati glasi: -
«Klasifikacijom osnovnih vrsta rizika u osiguranju smanjujemo mogućnost dešavanja nepovoljnih događaja, čiji ishodi negativno odstupaju od naših očekivanja». Pomoćna hipoteza koja proizilazi iz gore definisane glavne hipoteze glasi: -H1: Rizik predstavlja osnovni element u osiguranju i kao takav definiše mogućnost odsustva sigurnosti u dešavanju nepoželjnog događaja; Argumenti koji govore u prilog opravdanja navedenih hipoteza biće dati u
zaključnom dijelu ovog rada.
1.3. Cilj rada Kao glavni cilj ovog rada je da pokušam prikazati samu klasifikaciju i vrste rizika sa kojima se susrećemo u osiguranju, a sve sa ciljem zaštite čovjeka i njegove imovine od nepoželjnih – štetnih posljedica uzrokovanih prirodnim silama i ostalim vidovima opasnosti.
2
Seminarski rad: Klasifikacija i osnovne vrste rizika
1.4. Znanstvene metode Pri izradi ovog rada koristio sam u odgovarajućim kombinacijama sljedeće naučne metode: metode indukcije i dedukcije, metode analize i sinteze, komparativna metoda. o
Induktivna metoda podrazumjeva primjena induktivnog načina zaključivanja sa ciljem otkrivanja ili dokazivanja istine. Induktivna metoda se temelji na posmatranju pojava i zaključaka da slične pojave, koje još nisu ispitane, imaju ista svojstva i osobine.
o
Deduktivna metoda se odnosi na misaoni postupak suprotan indukciji – izvođenje posebnog iz opšteg. Ona polazi od opštih stavova i najčešće se sastoji u utvrđivanju, kako ono, što vrijedi uopšte, vrijedi i u jednom određenom posebnom slučaju.
o
Analiza je takva metoda koja polazi od raščlanjivanja misaonih tvorevina na njihove sastavne elemente. To je postupak kojim se putem razlaganja, razdvajanja i sl. neka cjelina rastavlja (analizira) u sastavne dijelove (elemente, manje cjeline). Sinteza je obrnut proces. Sintezom se nešto sastavlja, spaja, objedinjuje (grč. synthesis–sastavljanje).
1.5. Struktura rada Ovaj rad je struktuiran iz nekoliko dijelova, kako slijedi: Prvi dio rada, Uvod, u kojem se definišu ključna polazišta istraživanja – predmet i cilj rada, te naučne hipoteze koje će se ovom prilikom opravdati; Drugi dio rada, Osnovni pojmovi i elementi rizika u osiguranju, pokazuje ključne pojmove i podjelu istih. Treći dio rada predstavlja određenu anallizu rezultata i primjer iz prakse. Četvrti dio rada, Zaključak, u kojem se navode argumenti koji idu u prilog opravdanja navedenih hipoteza. Posljednji dio rada čini popis korištenih bibliografskih jedinica.
3
Seminarski rad: Klasifikacija i osnovne vrste rizika
2. Rizik 2.1. Pojam rizika „Rizik može donijeti radost, ali i tugu u naše živote. Postoji nešto u njemu što nas uzbuđuje, a napetost koju on donosi često je razlog zbog kojeg ne želimo da odustanemo od onoga što radimo. Druga strana („downside“) je ona koja je manje atraktivna i koja nas tjera da ga izvučemo kako bi smo izbjegli gorčinu koju možemo doživjeti. Nerjetko smo svjedoci neželjenih događđaja koji mogu da imaju negativne posljedice. Da bi se minimizirali negativni efekti tih događajaneophodn je shvatit suštinu rizika te pronaći pravi način za upravljanjerizikom“1
2.2. Definisanje rizika Do današnjeg dan ne postoji standardizovana (jedinsvena) definicija rizika, ja ću navest neke: -
„Rizik se najčešće veže za prisustvo neizvjesnosti u pogledu ishoda neke aktivnosti. Naime, određeni događaj može nastupiti ili ne. Ako događaj nastupi, ishod može biti nepovoljan(gubitak), neutralan (bez dobitka ili gubitka) ili povoljan (dobitak), a kod nekih rizika nije moguć dobitak. Tako pojam rizika uključuje s jedne strane sumnju u budućnost, a sa druge strane činjenicu da ishod aktivnosti možeda bude nepovoljan tako da na dovede u stanje koje je gore od stanja u kojem se trenutno nalazimo.“ 2
-
„Rizik u najširem smislu predstavlja određenu opasnost, neizvjesnost, gubitak, stavljanje na „kocku“, dakle neki budući, neizvjestan događaj koji može imatii neželjene posljedice“ 3 - „Rizik predstavlja odsustvo sigurnosti (izvjesnosti) zbog mogućnosti dešavanja nepoželjnog događaja čiji ishod negativno odstupa od naših nada i očekivanja“4
1
Rizik menadžment i osiguranje, dr.sc. Safet Kozarevićm, Tuzla 2010., str.1.4 Rizik menadžment i osiguranje, dr.sc. Safet Kozarevićm, Tuzla 2010., str.1.4 3 Ekonomika osiguranja, dr.sc. Sanja Andrijašević i Vladimir Petranović, Zagreb 1999., str. 3, 4 Rizik menadžment i osiguranje, dr.sc. Safet Kozarevićm, Tuzla 2010., str.1.5 2
4
Seminarski rad: Klasifikacija i osnovne vrste rizika
2.3. Izvori rizika Sami pojedinci kao i preduzeća i šira društvena zajednica su izloženi riziku, za koje se vežu i određeni izvori tog rizika, a koji ugrožavaju živote, zdravlje, imovinu i prihode. Uz dejstvo mnogih faktora mogu se izzavati: prerana smrt, zdravstveni problemi, oštećena ili ukradena imovina, gubitak zaposljenja itd. Williams, Smith i Young su 1998. godine izvršili sistematizaciju izvora rizika na sljledeće kategorije: •
Fizičko okruženje,
•
Socijalno okruženje,
•
Političko okruženje,
•
Zakonsko okruženje,
•
Operacijsko okruženje,
•
Ekonomsko okruženje i
•
Spoznajno okruženje.
Smatra se da fizičko okruženje predstavlja osnovni izvor rizika, npr. povoljni kllimatski uslovi povećavaju mogućnost razvoja poljoprivrede ili turizma, dok zemljotresi, poplave i druge prirodne nepogode izazivaju ogromne gubitke Socijalno okruženje se veže za djelovanje socijalnih faktora, postojanje različitih sistema socijalnih vrijednosti i standarda, različite kulture, običaji, jezik, socijalna struktura stanovništva, uslovi privređivanja. Političko okruženje predstavlja jedan od krucijalnih izvora rizika po važnosti, kod nas je to primjetno kod nacionalizovanog zemljišta nakon Drugog svjetskog rata, ne postojanje privatnog vlasništva za vrijeme socijalizma i proces privatizacije u sadašnjem periodu koje prati prelazak na tržišnu ekonomiju, a samim tim predstavlja nestabilno političko okruženje koje značajno povećava rizik. Unutar jedne države zakoni djeluju pozitivno i negativno na rizike, oni mogu povećati sigurnost ublažavanjke djelovanja faktora koji povećavaju rizik. Sami propisi koje je država donijela zaštiti od požara, sigurnosti na radu, obaveznom osiguranju itd. sa jedne strane i i kažnjavanje prekršitelja ovih propisa sa druge strane predstavlja pozitivno okruženje. Operacijsko okruženje – operacijiski menadžment predstavlja način organizovanja samog preduzeća da što bolje transformira impute u outpute, tj. da odluke o kvaliteti, kapicetitama, zalihama i načinu oblikovanja procesa budu što bolje. 5
Seminarski rad: Klasifikacija i osnovne vrste rizika
U današnje vrijeme kada je globalizacija i internacionalizacija tržišta kapitala sve veća, sve je manje moguće kontrolisati ekonomsko okruženje od strane državevlade. Same vlade utiču na to tržište pomoću kamatnih stopa i uslova kreditiranja, ali bez obzira, kod manje razvijenih država dolazi do inflacije i krize uzrokovanih globalnim ekonomskim kretanjima na internacionalnim tržištima. I na kraju spoznajno okruženje predstavlja sposobnost risk menadžmenta, kao i njegove tehnike za procjenu rizika, što znači njihovu sposobnost da uoče razlike između rizika i stavrnosti. Ono kao jedinka predstavlja poseban izazov za analizu.
2.4. Vrste rizika Prema nekim pretpostavkama postoji oko 450 vrsta rizika, ali se svi oni mogu svrastati u nekoliko kategorija: 1. Čisti i špekulativni rizici, 2. Subjektivni i objektivni rizici, 3. Finansijski i nefinansijski rizici, 4. Statički i dinamički rizici, 5. Zajednički i posebni rizici. Klasifikacija na osnovu ovih kategorija nam omogućava dodatni uvid u rizik na osnovu kojih ćemo kasnije u radu i objasniti.
2.4.1. Čisti i špekulativni rizici Kada risk menadžmet klasificira rizike polaze od stajališta mogućih ishoda, a prema takvom načinu posmatranja dolazi do zaključka da riziker možemo podjeliti na čiste i špekulativne. •
„čisti rizik podrazumjeva situaciju u kojoj su mogući ishodi: nepovoljan (gubitan) i povoljan-neutralan (bez gubitka) “5
•
„Špekulativni rizik predstavlja situaciju u kojoj je moguća i dobit kao u slučaju opklade ili ulaganja u vidu kupovine dionica. Zato se špekulativni rizici često označavaju i kao poslovni rizici jer su u osnovi svake poslovne aktivnosti.“6
5 6
Rizik menadžment i osiguranje, dr.sc. Safet Kozarevićm, Tuzla 2010., str.1.24 Rizik menadžment i osiguranje, dr.sc. Safet Kozarevićm, Tuzla 2010., str.1.24
6
Seminarski rad: Klasifikacija i osnovne vrste rizika
2.4.1.1.
Čisti rizici
Čisti rizici predstavljaju posljedicu slučajnosti izbijanja požara, nezgode ili smrti, a na koje se može prijmjeniti Zakon velikih brojeva, da bi oni postali predmet osiguranja.
Primjer 1: „Firma uvođenjem novih tehnoloških postupaka može obezbjediti proizvod po nižoj cijeni što može dovesti do stečaja konkurentnog preduzeća. Društvo u ovom slučaju ima koristi jer dobiva proizvod po nižoj cijeni. S druge strane, niko nema koristi ako dođe do požara na objektu. Vlasnik će pretrpjeti štetu ili, ukoliko je obbjekat osiguarao od požara, štetu će namiriti njegov osiguravatelj“ 7
Pošto su čisti rizici osiguravljivi na osnovu mogućnosti utvrđivanja njihove veličine, postoji (prema Rejdu,2003) njihova klasifikacija i to na: •
Lični rizici,
•
Imovinski rizici i
•
Rizici odgovornosti
Pod pojmom lični rizici podrazumjevamo sve rizike koji direktno utiču na pojedinca ili njegove članove porodice, a sve zbog vjerovatnoće finansijskih gubitaka. Sa ovim saznanjem možemo ih podjeliti u sljedeće podgrupe: •
Rizik prerane smrti,
•
Rizik nedovoljnih prihoda tokom starosti,
•
Rizik lošeg zdravstvenog stanja i
•
Rizik nezaposlenosti
Rizik prerane smrti je ustvari rizik smrti glave porodice, nakon čije bi se smrti porodica našla u situaciji negativne finansijske obaveze npr. neotplaćene hipoteke, obrazovanje potomaka, ali ovo sve pod uslovom da ostali članovi porodice nemaju mogućnost ostvarivanja prihoda za izmirivanje svih svojih finansijskih obaveza. Kod ovog rizika zanemaruje se emocionalni šok koji izaziva prerana smrt i postmatra se samo ekonomski aspekt. Sa tog stanovišta rizik postoji samoonda kada umrli iza sebe ostavlkja finansijsku nesigurnost za ostale članove porodice. Kod smrti penzionera ne postoji prerana smrt, izuzev kada su ispunjena predhodan dva slučaja.
7
Rizik menadžment i osiguranje, dr.sc. Safet Kozarevićm, Tuzla 2010., str.1.24
7
Seminarski rad: Klasifikacija i osnovne vrste rizika
Ako ovo posmatramo sa stajališta ekonomije vidjet ćemo da prerana smrt predstavlja gubitak vrijednosti ljudskog života u sadašnjosti za vrijednost budućih novčanih koriti koje bi članovi te porodice imali. Samom smrću javljaju se i ostali troškovi koji još više mogu da opterete finansije neke porodice kao na primejr: troškovi sahrane, ostavinske rasprave i eventualno poreza na ostavljenu imovinu.
Rizik nedovoljnih prihoda tokom starosti (rizik dugovječnosti) predstavlja finansijsku nesigurnost, kada se osiguranik nađe u penziji i kada su mu prihodi manji od prihoda koje je ostvarivao kroz godine rada. A samim tim da je čovjek u starosti sklon i bolestima predstavlja dodatan rizik jer se trebaju obezbjediti finansijska sredstva za liječenje ili troškove starateljstva. U našim uslovima odlazak u penziju podrazumjeva veliku promjenu u visini prihoda, a sa tim i neadekvatnost našeg penzionog fonda, sama po sebi se nameće potreba za dodatnim prihodima kroz privatne penzione fondove ili životna osiguranja.
Rizik lošega zdravstvenog stanja
8
Seminarski rad: Klasifikacija i osnovne vrste rizika
3. ZAKLJUČAK
9
Seminarski rad: Klasifikacija i osnovne vrste rizika
6. LITERATURA 1. Rizik menadžment i osiguranje, dr.sc. Safet Kozarevićm, Ekonomski fakultet univerziteta u Tuzli, Tuzla 2010. Godine 2. Ekonomika osiguranja, dr.sc. Sanja Andrijašević i Vladimir Petranović, Zagreb 1999.
3.
10
