Robert Torre Prava Istina o Psihijatriji



Search



Home



Saved

0

76 views



Upload

Sign In

RELATED TITLES

0

Robert Torre Prava Istina o Psihijatriji Uploaded by essojezicar



Books



Audiobooks



Magazines



farmaceutska industrija









Save

Embed

Share

Print

Download



News



Documents



Sheet Music

Join

poslovne-0-8

1

of 6

 

Praktikum Lista Pitanja Za Poslovnih Finansija Spremanje

 Search document



PRAV PRAVA ISTINA ISTINA O PSIHI PSIHIJA JATRI TRIJI JI (1)

Kako smo vas uvjerili da ste bolesni i prodali lijek koji ne pomaže Autor: Robert Torre Objavljeno: 09.08.2014 ·

Izvor: PRAVA ISTINA O PSIHIJATRIJI (1) Kako smo vas uvjerili da ste bolesni i prodali lijek koji ne pomaže

Nezapam ćeni pamflet u pet nastavaka doktora Roberta Torrea, uglednog psihijatra iz KBC-a Sestre milosrdnice, protiv posvetio svoju cijelu profesionalnu ka rijeru

U nešto manje od dva stolje ća dugoj povijesti psihijatrije, psihijatri još uvijek nisu uspjeli definirati i dogovoriti se što s poremećaji, na osnovi kojih kriterija to pouzdano možemo može mo tvrditi, koji su to poreme ćaji i koliko ih ima, koliko psihijatr bavimo ljudima s tim poreme poreme ćajima, njima doista možemo pomo ći.

Psihijatri su lije čnici, ali ne kao i svaki drugi. Dopala ih je struka koja nije bila ni čemu i dopali su ih ljudi s kojima nisu kuda bi. Psihijatrija bi promišljala osobe s psihi čkom patnjom unutar ovih i onih konceptualizacija, sukladno čemu bi i “liječila” ih, a onda bi svakih tridesetak godina napuštala taj konceptualni okvir i gradila novi.

To su razlozi zbog kojih psihijatrija i dalje zadržava status pseudoznanosti. Ona se, istina, prema van prezentira kao zna alati još uvijek nemaju dostatnu znanstvenu utemeljenost. Ali opet psihijatrija je pseudoznanost u najboljem smislu te r smislu u kojem su i mnoge današnje znanosti nastale od svojih pseudoznanstvenih predšasnica (kao kemija iz alkemije, astrologije i sl.). Psihijatrija je “mlada”, “nezrela” i “slaba” medicinska znanost, koja si to baš i ne želi priznati. A kad j da je pseudoznanost, to jest da je u predznanstvenoj fazi, psihijatrija to redovito o čitava kako napad na sebe (što je bon potvrda njene nezrelosti).

Psihijatrija je danas gdje su ostale grane medicine bile prije više od stotinu godina: u fazi definiranja poreme ćaja kojim sindrome znakova kojima pretpostavlja da se ovi javljaju, a nažalost nikako još ne po njihovim uzro čnicima ili patofizo mehanizmima nastanka.

U usporedbi s ostalim granama medicine psihijatrija je znatno nerazvijenija. Kao struka, ona nastaje kasno, u devetnaes potom se razvija više nego sporo. sporo. Psihopatološki fenomeni fenomeni koji su imenovani u devetnaestom, devetnaestom, još uvijek u dvadeset i p ne mogu se razvrstati u validne dijagnosti čke kategorije bolesti, nego i dalje egzistiraju kao sindromi. Neuroznanosti za uspjele izna ći ni jedan patognomi čki biomarker kojim bi se dokazalo da se osobe s poreme ćajem razlikuju od onih koje Psihijatrija je i dalje agent socijalne kontrole te mnoge sekvence ponašanja koja nisu stanja u užem smislu zdravstvene ugroze represivno sankcionira postupcima mjera lije čenja. Mi i dalje da lje prisilno zadržavamo, prisilno lije čimo, provodimo izrečene mjere liječenja i mnogi naši pacijenti lije čenjem izbjegavaju teže kaznene sankcije i zamjenjuju ih lakšima.

Mi, kao psihijatri, nismo baš omiljeni ni me đu pukom ni me đu strukom, ali smo nephodni i važni. Sukladno onoj narod ne budi mu drug”, više nas se boje nego cijene. Naše azilske uloge čuvanja i skrbi za duševno poreme ćene društvo se n dok bi bez naših savjetodavnih usluga i te kako moglo. Psihijatrijska ekspertnost je i dandanas slaba: prvo, dijagnoza d ijagnoza ps poremećaja postavlja se razgovorom i promatranjem, bez specifi čnih dijagnostičkih testova; drugo, bolest mora biti u k jest u razvijenom obliku, obliku, da bi se postavila njena dijagnoza; dijagnoza; tre će, prognoza ishoda psihi čkih poremećaja je slaba i nisk uzroci bolesti nisu poznati; peto, prevencija poreme ćaja je nerazvijena; i šesto, lije čenje je tek na razini grubog  otklanja Read Free For 30 Days Sign up to vote on this title to provedenog metodom pokušaja i pogreške. 

Master your semester with Scribd & The New York Times Not useful  Useful A da s našom strukom nešto nije u redu upu ćuje i činjenica postojanja antipsihijatrije i kriti čke psihijatrije dok recimo n Cancel anytime.

Special offer for students: Only $4.99/month. antipedijatrija, antikirurgija niti kriti čka ginekologija. Nažalost, psihijatrija još uvijek nije uspjela konstruktivno odgov

izazovne kontroverze koje joj je još ranih sedamdesetih godina prošlog stolje ća uputila antipsihijatrija. Ona ih je prije i





Home



Saved



Books



Audiobooks



Magazines



News



Documents



Sheet Music

Master your semester with Scribd & The New York Times Special offer for students: Only $4.99/month.



Upload

Sign In

Read Free For 30 Days Cancel anytime.

Join





Search



Home



Saved

0

76 views



Upload

Sign In

RELATED TITLES

0




Books



Audiobooks



Magazines News



Documents



Sheet Music












Save

Embed

Share

Print

Download



Join

poslovne-0-8

1

of 6

 


 Search document



I ja sam, kao i ostali lije čnici, marljivo učio, javljao se iz prve klupe, redao “petice”, i budalasto želio biti lije čnik koji n način pomaže ljudima u nevolji. Mi, psihijatri, prošli s mo jednako zahtjevno školovanje kao i naše kolege iz drugih med struka, a opet naša sudbina je druk čija od njihove.

Naša struka je “mlada”, “slaba” i “meka”, naši pacijenti su manje vrijedni u odnosu na pacijente ostalih grana medicine manje vrijedni lije čnici u odnosu na ostale lije čnike. Osobno nisam kriv što me ovo dopalo: da prema ljudima s ozbiljn odgovorno nastupam iz tako slabe pozicije, iz pozicije psihijatrijske struke. Zavidim kolegama iz drugih medicinskih st im jer su njihove struke “jake”, “tvrde”, znanstveno utemeljene, sukladno čemu su oni “pravi” doktori, a moja struka je proizvoljna. Budući da sam štreber, dao sam si truda, pro čitao sve što se pro čitati dade, daleko iznad razine nas doktor Heraklita i Parmenida do Hegela i Heideggera, ali me mnogostrukost znanja nije podu čila pameti.

Psihijatri poput mene, koji se kriti čki osvr ću na psihijatriju, rade to stoga jer isuviše vole svoju struku i ljude za koje se roditelji koji se kriti čki osvr ću na svoju djecu. Zašto bi se osje ćali krivima ako ukažemo da je nešto krivo? Zašto ne bi s da su gotovo dva stolje ća povijesti naše struke dominantno povijesti naših zabluda? I to još k tome ako kažemo da je po ljude za koje skrbimo bilo sretnijih razdoblja od sadašnjeg?

Smatram da je psihijatrija do sada i previše agilno radila svoj posao, pa je vrijeme da ma lo i promisli: što je to zapravo nagovor i po kojem automatizmu. Svjetan sam da je više nego teško nadviti se, bez ve ćeg ostatka, nad cjelinu napora k struka ulagala u skrb nad osobama s psihi čkom patnjom, ali to je nužno kad su nam rezultati tako slabi. Gdjekad to mož gdjekad tim stučnjaka, jer struka se rasula od spiritualnosti do neurogenetike, i potrebna je izuzetna izobraženost i zrelo odredila kao cjelina, da bi se reklo što je pravo a što krivo, te kako i kuda dalje. S druge strane, ne vjerujem da bi unutar podjele karata itko drugi taj posao napravio bolje od psihijatrije i nas psihijatara. A opet, mi smo ga napravili loše.

A tzv. “povratak psihijatrije medicini”, bez obzira što sam i osobno zagriženi medicinar, bio je nazadak i za psihijatriju Psihijatrija se naime nema što “vra ćati medicini”: ona je dio medicine. Odnosno, mogu ća je pomoć ljudima u stanjima i po drugim i druga čijim obrascima, pa čak i učinkovitija pomo ć, no onda to više nije psihijatrija. No nisam ja glup i zn podrazumijeva pod temeljno dobronamjernom krilaticom “povratka psihijatrije medicini”, čemu na kraju krajeva i sam što je nedavno izvedeno nema veze ni s mozgom, ni sa znanstveno utemeljenom suvremenom medicinom. Naime, med psihijatrija kao pseudoznanost niti je psihijatriji dugoro čno od koristi igrati se medicine, gurati se gdje joj nije mjesto, p što nije ako za to nema dostatne znanstvene utemeljenosti, ponašati se kao dijete koje bez pokri ća želi da ga se tretira k osobu. Dakako da je teško izdržati fakti čno stanje da je psihijatrija nezrela i slaba struka, da ne može š to ne može i nije je jedni način da zaista budemo što bismo htjeli. You're Reading a Preview Jer jedino će tako psihijatrija prestati biti struka koja svakih trideset godina mijenja temeljnu paradigmu razumijevanja access with a free kojima nastoji pomo ći. A danas se to ponovno doga đUnlock a krozfull nipodaštavanje radatrial. naših prethodnika. To što su oni radili, zastarjelo je i zasnovano na predrasudama. Istodobno, nadmeno se veli ča sebe i suvremena “dostignu ća” struke kao mo (pseudo)znanosti koja nam daje kona čne i prave odgovore. Taj manevar je tipi čan, ve ć viđen i standardno pogrešan, i n Download With Free Trial bilo većeg zla da se psihijatrija svodi samo na puko teoretiziranje o psihopatologiji. Ako se u tom slu čaju pokoja teorijs ispostavi krivom, bit će jednostavno s vremenom oborena i zamijenjena drugom. Ali nažalost, naše greške imaju prakti pogubne posljedice po ljude koji nam se obra ćaju za pomoć. Psihijatrija naime ve ć nešto više od sto i pedeset godina sv konceptualizacijama muči ljude.

Stoga, s punom lije čničkom odgovornoš ću savjetujem svima koji nam se kao psihijatrima kane obratiti da još jednom o Jer mi psihijatri pacijentima rijetko pomažemo. Istina, ponekad im ne odmažemo, ali ponekad im i štetimo. Zato, kako našoj struci držim da baš i nije najpametnija ideja potražiti psihijatrijsku pomo ć, osim ako baš nije rije č o težim oblicim patnje.

Master your semester with Scribd  Read Free Foron 30this Days Sign up to vote title  PRAVA O PSIHIJATRIJI (2) & The NewISTINA York Times Useful Not useful   Special offer for students: Only $4.99/month. Šifra uspjeha farmaceutskih giganata: Što više lijekova, to više bo Cancel anytime.





Home



Saved



Books



Audiobooks



Magazines



News



Documents



Sheet Music




Upload

Sign In


Join





Search



Home



Saved

0

76 views



Upload

Sign In

Join

RELATED TITLES

0




Books



Audiobooks



Magazines










Save

Embed

Share

Print

Download



News



Documents



Sheet Music



poslovne-0-8

1

of 6

 


 Search document



Navedeni postoci očito ukazuju na to da se nalazimo usred epidemije psihi čkih poreme ćaja. No tek mali broj stru čnjak epidemija psihijatrijskih poreme ćaja koja je desila unazad posljednja tri desetlje ća u državama razvijenog Zapada zapra odranije postoje ćih poremećaja, koji su eto uslijed nerazvijenosti struke ostali neprepoznati i poddijagnosticirani. Prakti relevantnih stručnjaka ne drži da smo tako naglo, kao ljudstvo Zapada, poludjeli, postali depresivni i psihoti čni. Isto tak relevantan ne drži da je rije č o pojavi nekog novog okolinskog agenta-virusa, koji bi mogao objasniti toliki, prakti čki e porast psihičkih poreme ćaja među pučanstvom zemalja razvijenog Zapada. Kao najčešća objašnjenja ove psihijatrijske epidemije navode se tri procesa: a) proces dijagnosti čke hiperinflacije (sniženje dijagnosti čkog praga pojedinih psihijatrijskih poreme ćaja) b) proces dijagnostičkog ekspanzionizma (umnožavanje novih i “novootkrivenih” psihijatrijskih poreme ćaja) c) psihijatrizacija normalnosti (uvla čenje sve većeg dijela pučanstva unutar zabrana psihičkih poremećaja).

Dio stručnjaka navodi kao još jedan dodatni uzro čni čimbenik zaslužan za epidemiju psihijatrijskih poreme ćaja - a to je psihofarmaka, koji dugoro čno izazivaju pogoršanje poreme ćaja koje kratkoro čno liječe. Uz brojne izravne dokaze te te liječenje gore od bolesti, postoji i onaj neizravni: s epidemijskim rastom propisivanja psihofarmaka koincidira i ep idem psihijatrijskih poreme ćaja.

Kroz dijagnostičku hiperinflaciju psihijatrijska struka po čela je i naše svakodnevne životne reakcije i teža razdoblja sag neprepoznate psihičke poremećaje, čime je počeo proces psihijatrizacije ljudi. Činjenicu da izme đu normalnog i psihop postoji jasna već zamagljena granica kontinuuma, psihijatrijska dijagnostika je zlorabila u korist patološkog, odnosno p veći broj osoba pod odredbu “potrebe za tretmanom“. Time je u žižu stru čnog interesa ušao zna čajan broj nesretnih, no zdravih a svakako normalnih ljudi, koji naprosto teško žive. S druge strane, to je istodobno podrazumijevalo da se resur ograničeni sustav mentalnog zdravlja prestao u dotadašnjoj i dovoljnoj mjeri posve ćivati onoj manjini ozbiljnije porem To je pogodovalo trendu transformacije psihijatara u psihofarmakologe, jer dok su oni ju čer još manjini ozbiljnije boles mogli pružiti sve, to jest cjelinu psihijatrijske zdravstvene skrbi, sada se predijagnosticiranjem i psihijatrizacijom društv epidemiološki golema masa osoba koje sustav tretmana može pokriti tek djelomi čno, površno, što zapravo zna či omaso propisivanja i uzimanja psihofarmaka.

Kao psihijatri preolako smo zaboravili da izvorna nakana naše struke nije bila da sve proglasimo psihi čki poremećenim onoj manjini koja to doista jeste na u činkovit na čin pomognemo. A izgleda da smo podlegli, tako tipi čnom stručnom u You're Reading a Preview entitete kojima se bavimo uvelike prenaglašavamo: vidimo ih gdje ih i nema i u izraženosti koju nemaju. Stru čnjaci za segment stvarnosti nerijetko precjenjuju svoje ideje iUnlock sklonifull su access vidjetiwith taj segment kako se prelama kroz cjelokupnu stva a free trial. se stručnjacima za droge svi drogiraju, za alkohol svi piju, za depresiju su svi depresivni itd. Imaju li od toga kakvu kor potpali pod odredbe ove novonastale dijagnosti čke psihijatrizacije njihovih života, ili ih se time samo zbunjuje i ograni Download struka With Free Trial sebi na važnosti umjetnim pump sloboda i spontanost? Nikakvu korist nema ni sama psihijatrijska od pridavanja dijagnoza, jer se onda bavi onima koji nisu u jakom smislu psihi čki poremećeni, a uvijek ograni čeni resursi zaobilaze o istinski pate.

U tom smislu došlo je i do proširenja definicije zdravlja. Ono se sada ne definira kao odsutnost bolesti nego i odsutnost bolesti i/ili čimbenika rizika za razvoj pojedinih bolesti. Navedeno je imalo za posljedicu da se “mentalno zdravlje“ po odsutnoš ću predznakova psihi čkih poremećaja, čime je nastavljen proces psihijatrizacije pu čanstva. Naime, odjednom spektra psihijatrijskog djelovanja našao zna čajan udio op ćeg pučanstva. Nakon objavljivanja posljednja tri izdanja naše Dijagnostičkog priručnika sve je teže bilo ostati “normalan”, i “normalni“ ljudi su postali manjina unutar pu čanstva. Ja akcije počele su uvjeravati manje-više normalne a nesretne i s mućene ljude da je njihova egzistencijalna patnja zapravo  Read Free For 30 Days Psihijatri su za njih ve ć spremili dijagnosti čke kategorije novih, do ju čer nepoznatih psihi kih poreme aja, a farmaceut č on this title ć Sign up to vote  pak spremile lijekove koji te poreme ćaje učinkovito otklanjaju. Useful Not useful  

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.

Special offer nakaznu for students: Suludo tezu Only da su$4.99/month. brojni psihi čki poremećaji izmišljeni unazad dvadesetak godina samo kako bi se stvorilo trž

generacije psihofarmaka moglo bi se pred stru čnom javnošću braniti dosta dugo, a tezu bi se, istina ne tako čvrsto, naža





Home



Saved



Books



Audiobooks



Magazines



News



Documents



Sheet Music




Upload

Sign In


Join





Search



Home



Saved

0

76 views



Upload

Sign In

RELATED TITLES

0




Books



Audiobooks



Magazines News



Documents



Sheet Music












Save

Embed

Share

Print

Download



Join

poslovne-0-8

1

of 6

 


 Search document



boravka i zabave, uključujući i turističke sadržaje koji dominiraju takvim skupovima. Primarna ideja kongresnog zdrav turizma svakako nije izobrazba, pa čak ni promidžba, ve ć čisti turizam i na taj na čin čista koruptivna nagrada dosadašn Kliničari raskošno putuju, odmaraju se i zabavljaju diljem svijeta na ra čun farmaceutskih ku ća. Pojava je naročito rašir u razvoju, poput naše, jer su njihova ciljna tržišta neprocijepljena, legislativni nadzor slab, a koruptivna cijena umrežav niska.

O tome je u nas, prije koju godinu, u knjizi “Lijekovi ili pri ča o obmani” više nego dojmljivo pisala dr. Lidija Gajski njene opservacije iz kojih je sve razvidno: “Kongresni prostori izgledaju kao izložbeni paviljoni u kojima proizvo đač svoju robu. Sa šarenih štandova ukrašenih reklamnim plakatima dijele se pokloni i poziva na nagradne igre. Doktori, s t majica, ručnika i kišobrana, lutaju me đu štandovima razmjenjuju ći informacije gdje se što dijeli. Vlada sajmišno ozra akademskim zvanjima hvale proizvode farmaceutske tvrtke koja sponzorira cijelo vašarsko zbivanje.

Dakako da i tu postoje marketinšte razlike izme đu pojedinih farmakoku ća i u stilu i u darežljivosti. One izravnije ne lib ponuditi novčanu naknadu za svakog pacijenta kojem se propiše njihov lijek, dok ve ćina njih to ipak čini neizravno, kr kojima se ispisuju podaci o pacijentima kojima je lijek uveden, nakon čega slijedi nov čana nagrada.

(...) Naročitu važnost za plasman lijekova imaju vode ći eksperti u klini čkim granama medicine, specijalisti s akademsk voditelji klinika, zavoda, stru čnih društava i nastavnih katedri. Kao autoriteti za odre đena klinička područ ja oni predsta mjerodavne opinion makere za dijagnostiku i terapiju pojedinih poreme ćaja. Oni stoje na klju čnim mjestima u sustavu znanosti i obrazovanja, i imaju upliv na modeliranje i usmjeravanje tih sustava. Klini čki profesori i docenti, a riječ je o maloj skupini ljudi, predstavljaju danas medicinsku elitu u čijim je rukama koncentrirana izvanredna mo ć. Kao takvi o zanimljivi farmaceutskoj industriji, i ona s njima uspostavlja izravne i neizravne financijske veze. Bavljenje ljekovima je svijetu unosan posao, pa honorari koje akademskim stru čnjacima isplaćuju famaceutske tvrtke nerijetko nadmašuju n prihode od zdravstvene ustanove i sveu čilišta, naro čito u nas. Na taj na čin farmaceutska industrija postaje njihov glavn oni dio farmaceutskog kompleksa i njemu duguju svoju lojalnost i odgovornost.”

Dakle, sve je to tako jadno i nesretno: u situaciji op će besparice struka svoju edukaciju ne može sama financirati, a ond kao sponzori nude farmaceutske tvrtke. Baš kao što i kockaru koji gubi da bi nastavio igru prilaze kamatari. Razumljivo nude iz komercijalnog i profitnog, dakako da ne iz klini čko-znanstvenog ili javno-zdravstvenog interesa. Pauperizirani regije tu su pokazali zavidan stupanj suradljivosti/koruptibilnosti, i preko no ći su se pretvorili u marketinške agente njih psihofarmaka s kliničko-akademskim titulama. Premnogi od njih su u tom statusu doživjeli i vrh svoje stru čne uvaženo naše struke je žrtvovalo svoj klini čko-znanstveni autoritet samo da bi jam čilo ideološku ispravnost marketinško-edukat Reading a Preview farmaceutskih tvrtki. E onda su se u njih mogli ukljuYou're niže rangirani psihijatri koje su se u okviru farmakotu čiti i stupanj kongresnih putovanja (jer naprosto vole na tu đi račun vidjeti strane zemlje, posebno ako ih se zato smatra uvaženim kli Unlock full access with a free trial.

U koruptivnom kolu kao kolovo đe zaplesali su marketinški agenti farmaceutskih tvrtki, koji su ciljno išli na i u njega uk naše struke (kao svojevrsne “pushere” lijekova). Njihova zada ća je bila potom uvjeriti nas, psihijatre s dna piramide str Download With Free Trial opće prakse (kao “dilere” lijekova), da s punom stru čnom odgovornoš ću psihofarmake distribuiramo prema “neprosvij pučanstvu. Dakako, pir je kurvin, i nitko tu nije nevin, odnosno svatko unutar psihijatrijsko-psihofarmakološke piramid sitnu rentu i gleda svoja posla: a) farmaceutske ku će profit; b) čelništvo struke ugled, novac, prepla ćena predavanja i el transkontinentalni turizam kao oblike neizravne korupcije; c) niže rangirani psihijatri i lije čnici primarne zdravstvene z tuzemni manje raskošni framakoturizam; i d) sami pacijenti kao osobe koji svu silu tih psihofarmaka moraju pojesti, sv manje osviješteni interes iznalaze u regresivnom pasivnom hospitalizmu, socijalnoj ekskluziji i parazitiranju na rentam invalidsko-mirovinskog sustava.

Praktički cijela doma ća psihijatrijska “elita” plesala je u tom kolu, i bolje im je da tom e ne protuslove, jer iz njihovih pu navedeno više je nego razvidno. Naime, ve ćina svijeta koju su vidjeli poklapa se po datumima i po državama odredištim Read Free Foron 30this Days Sign up to vote title kad bi se ti k putovnicama s mjestima održavanja pojedinih farmakokongresa. Bilo bi to nebulozno samoprecjenjivanje  aparatčici s akademskim titulama utvarali da je sudjelovanje u transnacionalnom kongresnom farmakoturizmu zasluga Useful Not useful   Cancel anytime. iz nekakvih njihovih stru čno-znanstvenih dostignu ća, a ne tek iz njihova potencijala za hijerarhijsko uspinjanje na pozic Special offer for students: Only $4.99/month. institucionalne moći. Jer da je tome tako za njih bi se, baš kao i za vrhunske nogometaše, otimali brojni brain-hunteri s inozemnih sveučilišta i klinika. Nažalost, takvi slu čajevi dosad u mojoj struci nisu zamije ćeni, već isključivo obratno: n






Home



Saved



Books



Audiobooks



Magazines



News



Documents



Sheet Music




Upload

Sign In


Join





Search



Home



Saved

0

76 views



Upload

Sign In

RELATED TITLES

0




Books



Audiobooks



Magazines












Save

Embed

Share

Print

Download



News



Documents



Sheet Music

Join

poslovne-0-8

1

of 6

 


 Search document



PRAVA ISTINA O PSIHIJATRIJI (4) Pojma nemamo kako lijekovi zapravo djeluju Autor: Robert Torre Objavljeno: 12.08.2014 ·

Izvor: PRAVA ISTINA O PSIHIJATRIJI (4) Pojma nemamo kako lijekovi zapravo djeluju

Nezapamćeni pamflet u pet nastavaka doktora Roberta Torrea, uglednog psihijatra iz KBC-a Sestre milosrdnice, protiv posvetio svoju cijelu profesionalnu karijeru

Da psihofarmaci djeluju na na čin da “liječe” nije baš lako dokazati, ali neporecivo je da, budu ći da je riječ o psihoaktiv supstancama, djeluju na na čin da jedno poreme ćeno psihičko funkcioniranje mijenjaju i prekrivaju drugim, umjetno iza poželjnijim. Stanje “poremećaja” mijenja se za stanje “pod utjecajem”. I premnoge osobe izražavaju se pozitivno o ovo farmakom izazvanom stanju svijesti i preferiraju ga u odnosu na stanje njihove psihi čke patnje. Kao droge i alkohol, i p djeluju različito između sebe i različito na različite ljude. Tako antipsihotici zatupljuju, osiromašuju i usporavaju emotiv život, što može biti blagotvorno u osoba pod utjecajem psihoti čnih proživljavanja. Anksiolitici i hipnotici izazivaju stan ugodne drijemljivosti, što umanjuje nemir i tjeskobu. Dok antidpresivi zapravo nemaju bitnijeg psihoaktivnog u činka, učinka (ma što god marketing farmaceutskih ku ća o tome tvrdio).

Prva dva desetlje ća po otkri ću psihofarmaka, koncept razumijevanja njihovog djelovanja i primjene bio je koncept psih supstance, koja umjetno izaziva stanje koje potiskuje ili maskira ono neželjeno. Kao što se ne drži da analgetik lije č bol, tako se nije držalo ni da psihofarmaci išta lije če već samo prekrivaju ili zamjenjuju neželjeno za željeno (ili barem neželjeno) psihičko stanje. Tek se tijekom šezdesetih godina prošlog stolje ća zbiva konceptualno rebrandiranje služben psihotropnih lijekova, i to bez zna čajnije znanstveno-empirijske potvrde: one se od psihoaktivnih supstanci pretvaraju u pojedine psihičke poremećaje.

Pronicljivi marketing farmaceutskih ku ća uspio je krajnjim korisnicima prodati novi koncept uzimanja psihokativnih lij Dotadašnji koncept uvjeravao ih je da psihoaktivni lijekovi samo simptomatski ublažuju njihove tegobe, dok je novi ko Reading a Preview tek simptomatsko ublaženje nego i navodno lije čenjeYou're neurobiokemijskog unutarmoždanog defekta. Tom promjenom m koncepta jedni te isti lijekovi prestaju biti psihoaktivne supstance i postaju psihofarmaci, tvari koje navodno nešto i “ Unlock full access with a free trial.

Strategije proizvođača psihofarmaka na različite načine su etapno doskakale činjenici brzog zasićenja tržišta svojim pro Svakako da bi prvo lijek plasirale bolesnima, a potom radili na prosvjetiteljskim javnozdravstvenim inicijativama “otkr Download WithčFree Trial za postoje će psihičke poremećaje, “oboljelih” koji toga još nisu ni svjesni, a potom i proširenja dijagnosti kih kriterija do “novootkrivenih” tržišta za plasman lijeka. Jer marketing lijeka najbolje se vrši kroz marketing bolesti, ili izravnije k prodati lijek ako je prethodno prodana bolest. A nema medicinske grane kojoj je lakše izmisliti novu bolest do psihijatr doduše nije baš tako lako kako se čini, ali je opet znatno lakše no u drugim medicinskim granama. A nakon što su iscrp “nove” i “proširene” postoje će bolesti, nezajažlljivi profitni interes farmaceutskih tvrtki marketinški je krenuo u uvjerav “javnozdravstvenu senzibilizaciju” pu čanstva da lijek lije či ne samo bolest već i predznakove bolesti, to jest da onemog predznaci postanu znaci bolesti, čime se dodatno proširuje tržište za farmak.

No tko je gladan taj je uvijek i pregladan, pa je i nakon tog manevra valjalo širiti tržište, to jest potrebu za farmakom. U valjalo je odustati od prvotno potrebne, a sada ve ć ograničavajuće postavke “jedan lijek-jedna bolest” u koristteze “jed Read Free 30this Days Sign to vote on title bolesti”, u korist daljnjeg širenja indikacionog podru č ja primjene lijeka. Sjetimo seup kako jeFor samo nova generacija  antid nakon što su osvojili, ali i potrošili prethodno prenapuhano tržište depresivnih poreme krenuli u osvajanje tržišta a Usefulćaja, Not useful poremećaja. Naime, od pedesetih do osamdesetih godina prošlog stolje ća anksioznostCancel i njojanytime. supripadna stanja napetosti Special offer for students: Only $4.99/month. nemira i stresa su po socijalnoj prodornosti bili najzastupljeniji oblici afektivne patnje. Od devedesetih godina na ovam proces promidžbe depresije kao dominantnog oblika psihi čke patnje zapadnog ljudstva radi kreiranja tržiša za nove ant






Home



Saved



Books



Audiobooks



Magazines



News



Documents



Sheet Music




Upload

Sign In


Join





Search



Home



Saved

0

76 views



Sign In

Upload

RELATED TITLES

0




Books



Audiobooks



Magazines News



Documents



Sheet Music












Save

Embed

Share

Print

Download



Join

poslovne-0-8

1

of 6

 


 Search document



E pa u tom smislu se u osoba s težim oblicima psihi čkih poremećaja kondicioniranjem učvrstio uvjetni refleks izme potrebe da se rasterećenje dosegne kroz uzimanje psihofarmaka. Ta zloćudna formula: stres + psihofarmak = rastere dovodi do stanja kada se ve ć samo stanje nesediranosti lijekovima doživljava kao stres. Napose osobe, koje uspješno ot pojedine psihičke tegobe posežući za lijekovima, vrlo brzo o njima razvijaju ovisnost. Iz prve ruke doživljeno iskustvo sedacije, koje kao rukom odnosi podliježe ću napetost, samo po sebi biva okida čem i pozitivnom potkrijepom daljnjem psihofarmacima.

A budući da je olakšanje koje lijekovi pružaju prakti čki momentalno, psihi čki poreme ćena osoba ni ne stigne se protiv zrelijim mehanizmima obrane. I oni polako s vremenom kopne, a daljnje tabletiranje se u čvršćuje kao jedino sredstvo b izazova vanjske i unutrašnje stvarnosti. Psihofarmaci na kraju osobi s psihi čkim poremećajem postaju, kao i ovisnicima sredstvo za dosezanje narušene psihi čke ravnoteže. Posezanje za farmacima postaje njihov kruti uvjetni refleks koji se reaktivira u prisustvu svakog podražaja koji iole povisuje duševnu napetost. Iz tog razloga psihofarmaci nikako nisu tek ventil za opuštanje, zaborav ili bijeg od životnih problema, nego mo ćna psihoaktivna sredstva, s na duge staze jakim ad potencijalom (čega su, ne budimo naivni, farmaceutske tvrtke više nego svjesne).

Ali ma koliko god to farmaceutskim tvrtkama ne odgovaralo, naši mozgovi ili starinski kazano naše duše imaju samois kapacitete, u koje moramo imati povjerenja i suzdržati se da ih preranom psihofarmakološkom intervencijom ne osujeti indoktrinacija struke biomedicinskim modelom i farmakološkim pristupom je tolika da situacija u kojoj je “ne davanje lijek izbora”, u psihijatrijskoj klini čkoj svakodnevici više nego rijetka. Makar bi s obzirom na narav tih lijekova trebala ona je iznimka. Iz istog razloga, mi primjerice nemamo propisane indikacije kad je nelije čenje zapravo svojevrsno lije pak kad je nefarmakološko liije čenje liječenje izbora. Jer propagandi usprkos, psihofarmaci ne mogu biti neuroprotekti psihoaktivne supstance štetne su svojim izravnim ciljnim djelovanjem i štetne su svojim neizravnim djelovanjem kroz n postoji supstanca koja bi bila vitaminski tonik i regenerator mozga, kako bolesnog tako i zdravog.

U farmako-marketingu nove psihofarmake se promicalo kroz analogiju s inzulinom kojim korigiramo manjkavo lu č prirođenog inzulina. No mi inzulin ne dajemo napamet, na osnovu klini čke intuicije, ve ć endokrinolog minuciozno nad uvijek prethodno laboratorijski to čno utvr đenu razinu manjka inzulina. U osoba s psihi čkim poremećajima, mi laborato dijagnostikom u punktatu likvora ne utvr đujemo manjak ili suvišak pojedinog neurotransmitera. Nego pretpostavno zak budući su neka istraživanja pokazala da osobe s odre đenim oblikom psihičke patnje imaju disbalans pojedinog transmit u koje zamijećujemo manje-više sličan grozd tegoba unutarmoždano pati od istog disbalansa. No za razliku od upravo z inzulinske metafore, mi taj manjak nismo dokazali ali ga pretpostavljamo i sugeriramo uzimanje psihofarmaka koji kor navodni disbalans, ne znaju ći što on tu još zapravo radi. Štoviše, nalažemo da se taj farmak ima uzimati mjesec ima ako You're Reading Preview Ovdje se vidi koliko su staklene noge naše ekspertnosti, i koliko je našaastruka zapravo svojevrsni “mumbo-jumbo” scie jedini neurobiokemijski disbalans koji se tu neopozivo desio je onaj koji smo mi jatrogeno lije čenjem izazvali. Unlock full access with a free trial.

A što zapravo psihofarmaci čine ve ćini nepoznatih neurotransmitera, neurona i interneurona, mi koji ih ljudima propisu blagog pojma. Mi ne znamo ni zašto oni djeluju kod Download jednih a ne djeluju kod drugih With Free Trial osoba s istim poreme ćajem. Niti zn pojedini lijekovi stanovito razdoblje primjene djeluju, a potom više ne djeluju. Tako da je zaklju čno mnogo toga oko ps podložno kritici, no jedno je neupitno: psihofarmaci dokazano djeluju na na čin da farmaceutskim tvrtkama pribavljaju

Zato kada se odlučimo preporučiti lijekove osobama koje nam se obra ćaju za pomoć, stručno odgovorno je upozoriti ih pouzdano i ne znamo što te supstance zapravo čine njihovim mozgovima, ali da im sigurno ne čine dobro. No da bi staze i u što manjim dozama mogle pomo ći, te prekriti, potisnuti i tako “razriješiti” aktualno neželjeno psihoemotivno s


Read Free Foron 30this Days Sign up to vote title



Useful



Not useful

Cancel anytime.

 





Home



Saved



Books



Audiobooks



Magazines



News



Documents



Sheet Music




Upload

Sign In


Join



Robert Torre Prava Istina o Psihijatriji

Recommend Documents