GIMNAZIJA SVETOZAR MILETIĆ
MATURSKI RAD Tema : PABLO PIKASO Predmet: LIKOVNA KULTURA
MENTOR: Profesor Svetozar Kaćanski
UČENIK: Emanuel Mušicki IV 1 Srbobran,2011. god. 1
Detinjstvo i mladost ”Za razliku od muzike, u slikarstvu se ne rađa čudo od deteta. Ono što se podrazumeva preranom genijalnošću je genijalnost detinjstva. Ona jenjava sa odrastanjem. Možda takvo dete jednog dana postane pravi slikar, možda čak i veliki slikar. Ali, morao bi da počne od početka. što se mene tiče ja nisam posedovao posedovao tu genijalnost. genijalnost. Moji prvi crteži nikada nisu mogli da budu na izložbi dečjih crteža. Nedostajala mi je nespretnost deteta i njegova naivnost.”
Pikasovo neuobičajeno interesovanje za crtež je počeo vrlo rano, počeo je da crta pre nego sto je progovorio. Kao dete instiktivno ga je privlačio slikarski pribor. Mogao je da crta satima spirale sa značenjem samo njemu znane I smislom samo njemu znanom; ili izbegavajući dečije igre stvarao je svoje prve slike na pesku. Ovo rano samoizražavanje ukazivalo je na redak dar. Pabl Pabloo Pi Pika kaso so rođen rođen u Špani Španiji ji 25.10 25.10.18 .1881 81.go .godd i prvi prvihh dese desett godi godina na provedenih provedenih tamo čine suštinske suštinske trenutke trenutke njegovog njegovog života- tlo tlo u kome mnoge teme I prizori njegovih zrelih radova imaju svoje korene. Bio je sin Hozea Ruiza Blanka, profesora crtanja, crtanja, i Marije Marije Pikaso Lopez. Porodica Ruiz Pikaso Pikaso sa desetogodišnj desetogodišnjim im Pablom preselila preselila se u Korunju 1891.godine 1891.godine gde je njegov otac postao učitelj crtanja I slikanja u srednjoj školi. Pablo se upisao u Školu lepi epih um umet etno nossti ti.. Od tog mo mome ment ntaa njeg njegov ov talen alenat at i inter nteres esov ovan anjje za eksperimentisanje i razvijanje vlastitog likovnog izraza, pomaže mu da vrlo brzo prevaziđe umetničke sposobnosti svoga oca. U Korunji, Pablov otac je odlučio da podredi svoje umetničke ambicije sinu, dovodeći mu modele i podržavajući ga u ostvarenju njegove prve izložbe kada je imao samo 13 godina. Porodica Ruiz-Pikaso se seli u Barselonu 1895. godine i Pablo se upisuje u Ljoču (kat. La Llotja), lokalnu umetničku akademiju, gde je njegovo otac već dobio posao kao profesor crtanja. Svi u porodici su se složili da Pablo može da postane akademski slikar. 1897. godine, njegova slava u Španiji je išla u prilog očekivanjima, pošto mu je slika “Nauka i milosrđe” dobila počasnu nagradu u Madridu na izložbi Kraljevske akademije San Fernando. Španski glavni grad je bio očigledno sledeća stanica za mladog umetnika. Pablo Ruiz odlazi za Madrid i upisuje se u Kraljevsku akademiju San Fernando, jeseni 1897. godine. Ubrzo ocenjuje nastavu na Akademiji ispod očekivanog nivoa i troši vreme na crtanje i slikanje svakodnevnice koja ga okružuje: kafića, ulic ulica, a, burd burdel ela, a, it itd. d. U Pradu Pradu otkr otkriv ivaa špans špansko ko slik slikar arst stvo vo i piše piše:: „Muzej Muzej je predivan. Velaskez je prva klasa; moju pažnju privlače odlični portreti od El Greka, ali Muriljo nije uverljiv u svakoj od svojih kompozicija“ . Dela ovih i drugih umetnika su ostavila jak utisak na Pikasa i takođe postala putokaz u različitim momentima njegove duge karijere. Goja je bio umetnik čija dela je Pikaso naročito kopirao u Pradu 1898. godine. U Bars Barsel elon oni, i, gde gde je poha pohađa đaoo škol školu, u, kao kao i u Madr Madrid idu, u, gde gde je bio bio svakodnevni posetilac muzeja Prado, ispitivao je sve u vezi sa slikarstvom. U Barseloni u kafani “četiri mačke” upoznaje brojne umetnike i intelektualce sa kojima ostavaruje bliska prijateljstva (slikara Kazagemasa i pesnika Sabarteza). Mladi Pikaso, oduševljen ovim idejama umetnosti odlazi sa Kazagemasom u 2
Pariz, Pariz, umetnički umetnički centar toga doba. Posećuje Posećuje galerije galerije gde se upoznaje sa delima delima Sezana, Tuluz-Lotreka, Degaa i drugih. Pariz je predstavljao novi izazov za Pikasa. Stvarajući pod uticajem Tuluz-Lotreka, 1901. godine nastaje Pikasova slika “Žena koja pije aspint”. Žena koja sedi sama za stolom sa čašom apsinta još uvek nije odraz potpune melanholije, ali najavljuje Plavi period Pikasa. Iako još još uvek stilsk stilskii neofor neoformlj mljen, en, Pi Pikas kasova ova burna burna prirod prirodaa je u Parizu Parizu pronaš pronašla la potrebnu slobodu.
Žena koja pije aspint, 1901, Ulje na platnu 73x54 cm
Plavi i ružičasti period Pikaso stvara tamne slike u hladnim plavim tonovima koje dominiraju, nije sigurno kada je tako počeo da slika. Izražavajući ljudsku mizeriju na njeg njegov ovim im slik slikam amaa iz tog tog peri period odaa mo mogu guće će je vide videti ti slep slepce ce,, pros prosja jake ke,, alkoholičare , prostitutke. Neki kritičari veruju kako slike iz Plavog perioda izražavaju njegov strah od smrti, siromaštva i bolesti. Februara 1901. godine Pablov prijatelj Kazagemas se ubio u jednom pariskom baru. Za Pikasa Pariz više nije bio isti. Prošla ga je opijenost neobuzdanog života metropole. “Počeo sam da slikam plavom kada sam shvatio da je Kazagemas umro” . Leta iste godine nastaje remek delo “Sahrana Kazagemasa” u kojoj dominira plava gama. Iako je sam prizor pre ateističan, prikazana sahrana je dostojna jednog sveca. Umesto horova anđela koji obično okružuju belog konja koji vodi dušu umrloga u nebo, na oblacima se nalaze prostitutke obučene jedino u čarape. Oko umrlog su okupljeni bliski ljudi koji ga oplakuju. Zanosni nebeski prizor prikazuje ono što je Kazagemasu nedostajalo za života. Pikaso prikazuje da su ljudi sa ovog sveta prognani jer su siromašni i bolesni.
3
Sahrana Kazagemasa,1901. Ulje na platnu 146 x 89 cm
Slika ”Život”, proizašla Slika proizašla iz brojnih brojnih skica. Skice Skice ukazuju na to da se prizor odigrava odigrava u umetnikovom umetnikovom ateljeu iako na konačnoj verziji verziji slike štafelaj štafelaj nestaje. nestaje. Slika Sli ka se sasto sastoji ji iz četiri četiri dela: dela: usamlj usamljeno enogg nevolj nevoljenog enog čoveka čoveka u zgrčen zgrčenom om položaju koja ukazuje na prostor umetnikovog ateljea, zagrljeni par i majku sa detetom okrenutu ka muškarcu i ženi, otelotvorenju telesne ljubavi. Ova četiri dela ujedno simbolišu i četiri oblike postojanja. Kazagemasov lik (muškarac pored nage žene) oživljava Pikasovo sećanje na umrlog prijatelja.
Život, 1903, Ulje Ulje na platnu 196.5 x 128.5 cm
4
Slike Plavog perioda prikazuju setu, melanholiju, usamljenost. Kao takve jasno prave odraz Pikasovog psihičkog stanja. Takođe, plava boja će postepeno pre preov ovla lađi đivat vatii u njeg njegov ovim im slik slikam amaa nare naredn dnee četi četiri ri godin godinee dok ne dosti dostign gnee monohromnost. Ona je prvi i nepogrešivi njegovi n jegovi zaštitnik. Uskoro nakon što se nastanio u Parizu u ruiniranoj zgradi znanoj pod imenom Bateau-Lavoir, Pikaso susrece Fernande Oliviera, prvog od mnogih svojih prijatelja koji će uticati na teme, stil i raspoloženje njegovih radova. Ta sretna veza bila je razlog da Pikaso promeni svoje boje iz plavih u ružičaste i crve crvene ne,, godi godine ne 1904 1904.. i 1905 1905.. nazi naziva vaju ju se stog stogaa Ruži Ružiča čast stim im peri period odom om.. Nadahnuće je tada nalazio u cirkusu koji je posećivao nekoliko puta u nedelji. Ruži Ružiča čast stii šato šatorr Medr Medrano ano cirk cirkus usaa u podno podnožj žjuu Monm Monmar artr traa dao dao je Pi Pika kasu su inspiraciju za početak Ružičastog perioda. Njegov proboj tek dolazi. Umesto bede i siromaštva oličenih u bogaljima i prosjacima javljaju se žongleri, klovnovi i arlekini, bez publike pod cirkuskim šatorom, ovi ljudi deluju kao stranci. Pikasova slika “Porodica cirkuskih artista” dirnula je mnoge (pesnike Apolinera i Rilkea) zbog izvesne bliskosti sa nesigurnim i nestabilnim životom ovih nomada. Ova slika se razlikuje od prethodnih, ostavlja utisak bliskosti među likovima (devojčica koja drži za ruku arlekina). Odnosi su manje napeti i jednostavniji. Ipak, prizor akrobata na pustoj ledini daje slici hladan ton. Kostimi likova, pripijeni uz tela akrobata, kontrastiraju umotanim likovima skrivenih tela sa prethodnih slika.
Porodica cirkuskih artista, 1905. Ulje na platnu 212.8 x 229.6 cm
Na slici “Žongleri” (majka i sin) vidi se samo trag melanholije, dok je ostalo poprimalo prijatno - sladunjavi kvalitet. Slika prikazuje dvoje akrobata dete koje u plavom kostimu i majku umotanu u komad tkanine sa punđom ukraše ukrašenom nom cvetom. cvetom. Pik Pikaso aso je na ovoj slici na prefi prefinje njeni ni način način kamufl kamuflir irao ao siro siroma mašt štvo vo – osku oskudni dni obro obrokk otme otmeni nim m nasl naslik ikan anim im tanj tanjir irom om i ženi ženinu nu tugu tugu klasičnim crtama lica. Ružičasta boja nadahnjuje slici suptilnost uprkos same tematike.
5
Žongleri, 1905. Ulje na platnu 90 x 71 cm
Godine 1906. Pikasove posete muzeju Luvr su sve češće. Uticaj grčkih i rimskih skulptura odraziće se na Pikasovo slikarstvo i daće pečat Ružičastom perio periodu. du. Pik Pikaso aso oživlj oživljava ava antičk antičkuu tradic tradiciju iju na svojoj svojoj slici slici “Toal “Toaleta eta”. ”. Ova intimna slika prikazuje mladu Fernan kako se ulepšava ljupko nameštajući frizuru pred ogledalom. Slikar Pikaso, koji posmatra prizor, predstavljen je u vidu služavke koja pridržava ogledalo. Za Pikasa, Fernan je njegova Venera, otelotvorenje ženske lepote.
Toaleta, 1906. Ulje na platnu 151 x 99 cm
Kritičari veruju da je ovaj period vreme ostvarenja vlastitih težnji i sreće u privatnom životu te su stoga stoga slike rađene u svetlijim svetlijim bojama. Većina Ružičastih 6
slika će se prodati, što će omogućiti Pikasu da po prvi put živi bez materijalnih troškova. Kakva će to velika promena uslediti posle mirnog Ružičastog perioda?
Kubizam " Brak je uvek govorio da je u slikarstvu važna jedino namera. I to je tačno. Važno je šta radiš. To je najvažnija stvar. A u kubizmu je posebno bilo važno ono što ste hteli da uradite, vaša namera. A to se ne može naslikati." Kubizam je ponikao iz dela i teorije Pola Sezana koji je svoja iskustva i praksu naveo u jednom pismu 15. aprila 1904. godine Emilu Bernardu u kome on piše piše da se ceo ceo real realni ni svet svet sast sastoj ojii od kock kocke, e, kugl kuglee i valj valjka ka odno odnosn snoo geometrijskih oblika na koje se svi oblici mogu rastaviti da bi se naslikali. Sezan je umro i posle njegove smrti je nastao ovaj pravac koji je on inicirao u svojim delima. Početke impresionističkog stila možemo uočiti 1906. godine na delima Pabla Pikasa i Žorža Braka za vreme njihovih zajedničkih studija u Parizu. Njiho Njihova va saradn saradnja ja je traja trajala la do izbija izbijanja nja Prvog Prvog svetsk svetskog og rata rata 1914 1914 godine godine.. Zanimljivo Zanimljivo je da su neki od njihovih radova iz tog perioda toliko slični slični da ih je teško razlikovati. Njih dvojica su razvili prvu fazu kubizma, zvanu analitički kubizam. kubizam. Nadahnuti Nadahnuti francuskim francuskim postimpre postimpresioni sionistick stickim im umetnikom umetnikom Paulom Paulom Cezanom, Cezanom, I držeći se Sezanovog Sezanovog zahteva da se sve stvari stvari u prirodi prirodi mogu svesti na kocku, valjak i kupu, godine 1908. Pikaso i francuski slikar Žorž Brak slikaju na temu: muzički instrumenti, mrtva ,krajolici. Kubistički pravac je dobio naziv po podsmešno datom imenu jedne slike Žorža Braka koju su tadašnji likovni kritičari nazvali "Kubusčići". Naziv su izveli od latinske reči kubus što znači kocka. " Kubizam je ostao unutar granica i ograničenja slikarstva i nikada nije težio da ode izvan. Crtež, nacrt i boja isti su kao i u drugim pravcima. Možda su naše teme drugačije, jer smo uveli u slikarstvo predmete i oblike koji su bili zane zanemar mareni eni.. Posmat Posmatram ramoo otvore otvoreni nihh očiju očiju i otvo otvoren renog og uma svet svet oko oko sebe. sebe. Svakom obliku i boji dajemo poseban značaj, značaj, onako kako ih mi vidimo; u našim temama, zadržavamo radost otkrivanja, zadovoljstvo očekivanim; naša tema mora biti zanimljiva po sebi. Ali, zašto da vam pričam o tome šta radimo, kada to svi mogu da vide ako hoće?" U istoriji slikarstva malo je “državnih udara” koji se mogu meriti s onim što ga je Pablo Pikaso ostvario 1907. godine, kada je svojim zapanjenim prijateljima pokazao “Gospođice iz Avinjona", sliku na kojoj je svet predstavio kao u razbijenom ogledalu. Umesto pet običnih ženskih aktova iz Avinjonske ulice koja se nalazi u ozloglašenom kraju Barselone, Pikaso daje potpuno neočekivani prizor. Dve centralne figure imaju ruke iznad glave. Umesto da odišu erotskom senzualnošću, Pikasove dve centralne figure su nezgrapnih ruku, oštrih laktova i grumenastih glava. Za ostala tri akta se još teže može reći da predstavljaju zanosna ženska tela. Javlja se nesklad sa prirodnim zakonima tela. Kod figure u donjem desnom uglu istovremeno se vide i leđa i lice. Delovi tela 7
se čine da su iskidani, pa ponobo spojeni, a glava figure u gornjem desnom uglu podseća na pseću. Žena u levom uglu izgleda nepokretno i sa licem kao okamenjeno. Slika deluje dezorjentisana zbog više perspektivnih tačaka. Ona sama nameće svoj geometrijski princip - ženska tela se gotovo stapaju sa pozadinom koja je takođe izlomljena. Svaka figura na slici je sastavljena od potpuno različitih elemenata, tako da međusobno upoređene, one pokazuju sasv sasvim im razl različ ičit itee zako zakone ne obli obliko kova vanj nja. a. S drug drugee stra strane ne,, ujed ujedin inju juje je ih opšt opštii geometrijski princip koji nameće svoj zakon prirodnim proporcijama. One se gotovo u potpunosti stapaju sa pozadinom slike u kojoj preovladavaju slične, izlomljene linije i pukotine. Utisku prostorne dezorjentacije doprinosi odsustvo odnosa svetlog i tamnog koji bi mogao da oblikuje tela ovih aktova, kao i upotreba nekoliko perspektivnih tačaka. Slika je gotovo kvadratnog oblika i relativno je jasno podeljena na tri pravougaonik pravougaonikaa koja sa leva na desno rastu po veličini. veličini. Prvim pravougaonikom pravougaonikom dominiraju tople crvene nijanse, drugim ružičasta i bela, dok treći karakterišu jake nijanse plave i crvene boje. Nekoliko kosih linija se pruža od vrha slike do mrtve prirode u donjem delu platna. To predstavlja obrnutu perspektivu. Ruka koja se nalazi u levom gornjem delu slike predstavlja zanimljivu tačku prema kojoj se kreću mnoge linije u okviru kompozicije. Izlomljene linije dominiraju slikom, stvarajući oštre i tupe uglove na svojim spojevima. Statički element je sveden na minimum, jer se unutar slike nalazi jako malo vertikalnih i horizontalnih linija. Dimenziju pokreta oblicima daju kose linije, pogotovo kada se spajaju i grade uglove. O Pikasovim metodama rada mnogo govori motiv mrtve prirode sa voćem koje se nalazi na dnu slike, u predprostoru. Voće i sto na kome se ono nalazi su naslikani tako da izlaze iz platna prema posmatraču. Pojednostavljeno naslikano voće i boje u pozadini slike su ostaci predhodnog Pikasovog razdoblja slikarstva – fovizma. Kad posmatrač zamisli sliku bez mrtve prirode, njeni oblici gube dinamiku i postaju izveštačeni i fragmentisani. Zato se javlja utisak da bi bez nje figure na slici «letele». Želja Pikasa je bila da ovom slikom uništi gotovo sve. Kao jedna od najvažnijih Pikasovih pobuna koja je uticala na ovo njegovo delo je svakako pobu pobuna na prot protiv iv mita mita žens ženske ke lepo lepote te.. Među Međuti tim, m, ova njeg njegov ovaa pobu pobuna na se čini čini relativno nevažnom u poređenju sa drugom pobunom: razaranje već stvorene predstave o njegovom slikarstvu. Bunio se protiv celokupne zapadnoevropske umetnosti, počevši od rane renesanse. Ali ipak, slika nije nastala ni iz čega. Pikaso je izučavao iberijsku i afričku skulpturu, koja je imala baš takve arhaične oblik obl ike, e, koji koji su ga insp inspir iris isal alii da stvor stvorii stil stiliz izova ovane ne,, prir prirod odne ne obli oblike ke,, da ih rasporedi u stroge geometrijske okvire i da ih, na kraju, radikalno deformiše.
8
Gospođice iz Avinjona, 1907. Ulje Ulje na platnu 243.9 x 233.7 cm
Pikaso Pika so je ovu ovu svoj svojuu slik slikuu proko prokome ment ntar aris isao ao slede sledeći ćim m reči rečima ma:: «U Gospođicama Gospođicama iz Avinjona naslikao sam na anfasu nos iz profila. Morao sam da ga prikažem sa strane da bih mogao da ga nazovem nosem. Pa su tako počeli da pričaju o crnačkoj umetnosti. Da li ste videli ikada ijednu afričku skulpturu – samo jednu – gde lice maske ima nos iz profila?» Stavljajući veći akcenat na apstrakciju Pikaso 1910. godine stvara “Portret Ambroaza Volara”. Geometrijski oblici imaju dominaciju nad malobrojnim realističkim fragmentima i potpuno razaraju konturu. Linije su nejasne i opisuju oblik preklopa odela, džepne maramice ili pokret ruke.
Portret Ambroaza Volara, 1910. Ulje na platnu 92 x 65cm
9
U lomljenju oblika Pikaso i Brak su došli do granice apstrakcije i, da bi zaustavili taj proces, počeli su se oko 1912. godine više oslanjati na realnost, ali ne u smislu predstavljanja stvarnosti, već korišćenjem elemenata konkretnih predmeta i materijala. Unoseći u sliku novinsku hartiju, komade tapeta, drveta, tekstila, Pikaso i Brak stvaraju kolaž, koji je ubrzo doveo do niza umetničkih otkrića. Zalepljene elemente realnosti umetnici povezuju bojom ili ugljem na naslikanim predmetima. Sa kolažom se repertoar kubističke ikonografije ne menj menja, a, ali ali se u njem njemuu ogl ogled edaa dalj daljaa evolu evoluci cija ja kubi kubizm zma, a, od anal analit itič ičkog kog ka jednostavnijim planovima, ka većem naglasku na boji i ka ravnijoj koncepciji preds predstav tave. e. Sve ovo će, na kraju, kraju, dovesti dovesti do sintet sintetičk ičkog og kubizma kubizma.. Ovakav Ovakav začetak sintetičkog kubizma jasno se primećuje na slici “Gitara” iz 1913. godine
Gitara,1913. god. 102 x 80
Sintetičk Sintet ičkii kubizam kubizam se odl odliko ikovao vao slobodn slobodnim im kompon komponovan ovanjem jem realni realnihh oblika u ravni slike i težnjom da se razviju kolaži. Ova druga faza kubizma dekorativnija je, a boje igraju veću ulogu, dok oblici ostaju isfragmentirani i ravni. Umesto realnog svetlosnog izvora koji osvetljava sve predmete, Pikaso uvodi uvodi više više izvor izvoraa svet svetla la za svak svakii pred predme mett u slic slici. i. Napu Napušt štaj ajući ući klas klasič ičnu nu perspektivu koja je od slike stvarala "pogled kroz prozor", on ne slika ono što vidi, već ono što o predmetu zna. I pre Pikasa, umetnici su pokazivali interes za "primitivno", ali ga nikada nisu upotrebili tako iskreno i slobodno kao što je to učinio Pikaso.
Tridesete godine Sredinom dvadesetih godina ime Pikaso puno je značilo u umetničkom svetu. Pikasovo stvaralaštvo se više nije tretiralo kao buntovno već je postalo deo klasičnog umetničkog repertoara. Postao je slavan. Nadrealizam Nadrealizam postaje postaje sve moderniji. moderniji. Uticaj Uticaj ovog pokreta zauzeće mesto u Pikasovim Pikasovim narednim delima. delima. Nadrealizam Nadrealizam podrazumeva podrazumeva teoriju prema kojoj je cilj cilj umetni umetnika ka da prikaž prikažee “istinsk “istinskii proces proces mišljenj mišljenjaa oslobođ oslobođenog enog upo upotreb trebee razuma i svake estetske ili moralne svrhe” . Poziv na oslobađanje nesvesnog, 10
Pikasu je bio prihvatljiv jedino u trenutcima lične krize, kada je naginjao introspekciji, Zato se uticaj nadrealizma i vidi jedino u slikama iz perioda 30-ih godina. Pikaso uvodi novinu u crtanju profila. Profil je prikazan sa nacrtana oba oka, pa ujedno imamo i profil i anfas (kubistički princip). Osvrćući se na svoje poreklo Španca, Pikaso je za vreme ličnog pada počeo da koristi predstave bika u svom umetničkom izražavanju. Takođe je uveo i mitološku figuru minotaura. Jedna od ključnih slika ovog perioda je “Kupačice sa brodićem”. Tu se ujedno i vidi poslednji uticaj nadrealizma u Pikasovom stvaralaštvu. Za razliku od serije crteža sa erotičnim kupačicama iz 1927. koje imaju meke oblike, “Kupačice” iz 1937. su uglastih i čvrstih oblika. Pored erotskih elemenata (čvrste zadnjice i ugaone grudi), ove figure pre podsećaju na drvene statue. Zastrašujući lik koji izvire iza horizonta, dovodi u pitanje sam naslov slike. Da li plava boja predstavlja zid ili more? Slika ostaje dvoznačna.
Kupačice sa brodićem, 1937. ulje na platnu
U avgustu, 1936. godine, Pikaso radi “Portret Dora Marr”. Opet koristi simult simultano ano prikaz prikaziva ivanje nje anfasa anfasa i profil profila. a. Kragna Kragna haljin haljinee i stolic stolicaa su takođe takođe prikazani iz dva ugla. Figura smeštena u zatvorenu kutiju otkriva slikarev strah od zatvorenog prostora i rata koji zahuktava.
Dora Marr , 1936.god. ulje na platnu 92 x 65 cm
11
Ratno iskustvo Pikaso je za vreme Španskog građanskog rata, Prvog svetskog rata, i Drugog svetskog rata ostao neutralan i nije bio ni na jednoj strani i nije ratovao. Nikakva politika nije bitno i trajno uticala na njega i ako je jedno vreme bio i u Komunistočkoj partiji Francuske. Razlog ovog čina objasnio je ovako: “ Postao sam komunist jer se naša stranka trudi više nego bilo koja druga naučiti kako izgraditi svet u kome će ljudi jasnije razmišljati, biti slobodniji i sretniji. Dok čekam vreme kad ću moći ponovo u Španiju, Francuska komunistička komunistička partija je moja domovina .” Godine 1950. nagrađen je Staljinovom nagradom za svoj angaž angažma mann u Pokr Pokret etuu mira mira za koj kojii je diza dizajn jnir irao ao ambl amblem em golu golubi bice ce.. Posl Poslee Staljinove smrti odstupio je iz partije jer je bio kritikovan. Pikaso o tome nije nikada govorio ali je podržavao misao da je bio pacifista. “Šta misle da je umetnik? Imbecil koji ima samo oči, ako je slikar, ili uši ako je muzičar, ili ako je bokser, ima samo mišiće? Naprotiv! On je u isto vreme političko biće, uvek budan za srceparajuće događaje, srećne i tragične, na koje reaguje svim svojim bićem. Kako da se ne interesuje za druge ljude, kako da se ravnodušno skloni u kulu od slonovače i odvoji od sveta koji ga je darovao? Ne, slikarstvo nije ukras. Ono je oružje rata za napad i odbranu od neprijatelja”
Vojno – fašistički krugovi pod vođstvom španskog generala Franka poveli su građanski rat protiv zakonite narodne vlade. Tri godine krvoprolića (1936. -1939.) bile su dovoljne za Pikasa da nemir rata unese u svoje slike i prikaže strahote. Aprila 1937. godine, starodrevni basnijski grad Gernika bio je potpuno razoren bombardovanjem fašista. Jezivi prizor grada u plamenu ostavio je na mnoge, pa i na Pikasa težak utisak. Razrušena Gernika našla je svoj opis na istovremenoj Pikasovoj slici. Umesto da naslika jednu zidnu sliku za nacionalni paviljon povodom svetske izložbe u Parizu, Pikaso je naslikao “Gerniku” kao izraz sopstvenog užasa, pred tako nemilim istorijskim događajem. Mesecima je radi radioo skic skicee i stud studij ije, e, sve sve dok ovu ovu ljud ljudsk skuu dram dramuu nije nije sveo sveo na nekol nekolik ikoo jjedn ednos osta tavni vnihh znako znakova va - simb simbol olaa nasi nasilj ljaa i unaka unakaže ženi nihh život života. a..... Na slic slicii dominiraju patnja i užas, a mesto su našli i neki citati drugih umetničkih dela (skulpture sa timpanona grčkih hramova). Pikaso je iz tog pepela uzdigao "Gerni "Gerniku", ku", svog svog feniks feniksa, a, do simbol simbolaa ljuds ljudskih kih stradan stradanja ja u večnoj večnoj borbi borbi za slobodu i demokratiju. Njena mnogoznačnost ima snagu metafore, značenje fluida s mitskim dimenzijama...Nadrealizma u Gernici gotovo da nema, jer je Pikaso smatrao da su stvarni događaji jači i inspirativniji od onih koji dolaze iz procesa samoposmatranja. Tragedija Gernike prikazana u Pikasovoj slici se kao deo kolektivne svesti XX veka čuva kao najveća dragocenost u muzeju Museo Reinz Sofiz u Madridu.
12
Gernika, 1937. Ulje na platnu 349.3 x 776.6
Nekoliko meseci po završetku “Gernike”, nastaje “Žena koja plače”. Slika predstavlja temu iz slike “Gernika”, samo sačetu na jedan lik, posmatran iz neposredne blizine. Iako slika sadrži primamljive elemente, kao što su šarena pozadina, moderan letnji šešir i istovremeni prikaz anfasa i profila, njena srž je patnja oličena u maramici koju žena steže zubima. Potok suza lije sa njenog lica, a maramica koja joj pokriva cela usta, otkriva strahotu njenog bola. Pored ove, mnoge naredne slike Pikasa nosiće dvostruko razaranje figure na slici i ideju razaranja i pometnje.
Žena koja plače, 1937. ulje na platnu 60 x 49 cm
Pariz su okupirali nacisti, a Pikaso je morao da radi u atmosferi koja je ličila na zatvor. Unutrašnjom emigracijom, Pikaso kao i mnogi umetnici su se Da li povukli iz javnog života. Gestapou predaje fotografije Gernike, i upitan: “ Da ste vi to uradili?”, on odgovara: “Ne, vi ste”. Po oslobođenju Pariza, avgusta 1944. godine, Pikaso je u javnosti dočekan, kao moralno neukaljani umetnik. Izveštaji koji su stizali iz koncentracionih logora 1945. godine, uticali su na stvaranje “Mrtvačnice”. Slika zbog monohromnosti i rasporeda boja, podseća na Gerniku. Hrpa leševa bačenih na jednu gomilu i mučenja predstavljenih tela čine užasavajući prizor kojim se zaključuje Pikasova serija ratnih slika. 13
Mrtvačnica, 1945. Ulje na platnu 199.8 x 250,1 cm
Pozna dela Po završetku rata Pikaso je kupio staru kuću u selu Monerb. Letnjikovac je platio slikom. Nagodbe poput ove nisu bile retke u posleratnoj fazi. NJegovo ime bilo je sinonim za stelište slave, a njegove slike bile su zlata vredne. Javnost Javn ost je počela da ga proganja i opterećuje. Prevelika slava ometala je njegovu ličnost i on je crtao “slike bekstva” kojima se više obazirao na unutrašnji život i svoj atelje nego na spoljni svet. U leto 1955. kupuje devetnaestovekovno imanje sa vilo vilom, m, izna iznadd Kana, Kana, “Kal “Kalif ifor orni niju ju.. Mest Mestoo je bilo bilo idea idealn lnoo da pobeg pobegne ne od obožavatelja i da oseti mediteransko podneblje za kojim je tragalo njegovo poreklo. Tu nastaju slike “Atelje Kalifornija u Kanu”, iz marta 1956. i iste godine “Žaklina u ateljeu.” Obe prikazuju slikarev atelje, mesto u kome se rađaju i čuvaju umetnikova čuda. Na prvoj slici prazan štafelaj treba da se dovrši slikom ateljea. Tako se cela slika može tumačiti kao slika u slici, u kojoj slikar daje pogled na svoju umetnost. U drugoj slici se vide elementi iz prve (samovar, sto i pogled kroz prozor), a Žaklinina glava se može tumačiti kao lik sa praznog platna pozadine.
Atelje Kalifornija u Kanu ,1956. ulje na platnu
14
Žaklina u ateljeu, 1956.ulje na platnu, 114 x 146 cm
Pikaso je bio zbunjen u svetu slave, a časopisi i razne knjige su izveštavale o njegovom životu. NJegovo slikarstvo ljudi su sada okarakterisali kao hobi starog genija. Počeo je da parafrazira stare majstore poput Žak Lui Davida, Goje i Velaskeza. Likovni jezik u poznom periodu će se svesti na jednostavne i apst apstra rakt ktne ne li lini nije je dečj dečjeg eg crte crteža ža.. Kori Korist stić ićee se snaž snažno nom m upotr upotreb ebom om lini linija ja i skicoznim prikazima. Zbog sve većeg broja radoznalaca, Pikaso je bio prinuđen da menja mesto boravka. Preselio se u zamak “Vovnarg” u Provansi, koji mu otvara otvara pogled na planinu. planinu. Zelenilo prirode koja ga okružuje, okružuje, postaje postaje prisutno u slikama .Pikaso se umetnošću branio od starosti. U poznim slikama on prikazuje različite vidove borbe protiv prolaznosti i smrti. Na slici “Kavaljer sa lulom” iz 1968., 19 68., Pikaso daje sopstvenu identifikaciju, nostalgičnog nostalgičnog i odevenog odevenog čoveka u odelo džentlmena. džentlmena. “Dečji stil” slikanja, koji je prisutan i u ovoj slici, može se shvatiti kao Pikasovo udaljavanje od starosti. Međutim dečja tehnika kod Pikasa se objašnjava i time da je Pikaso, kao i dela, više izražavao svoje ideje, nego ono što vidi.
Kavaljer sa lulom, 1968. Ulje na platnu 162 x 130 cm
Starost ga je naterala da se ponovo okrene sebi i slika introspektivne teme, smeštajući ih u autoportrete. Povlači se u sebe, u izmišljeni svet. 15
Na slici “Rembrantovska figura i Eros” iz februara 1969., pojavljuje se figura bradatog pušača, prisutna prisutna i na prošlim slikama. Izmišljena figura Erosa Erosa pored rembrantovske figure odaje utisak da oboje pripadaju imaginarnom svetu.
Rembrantovska figura i Eros, 1969. ulje na platnu
Pikasove keramike, skulpture i grafike grafike “Umetnost briše sa duše prašinu svakodnevnog života”
Izuzetno svestran, Pikaso se nije mirio sa jednim istim, već je stalno težio za novim načinima samoispoljavanja. Bliskost sa malim provansalskim selom Valorij, blizu Kana, probudio je u Pikasu želju za radovima u keramici. U Valoriju je postojala duga tradicija grnčarstva koja je prekinuta 30-ih godina XX veka i tek posle rata obnovljena. Pikaso se setio Valorija, upoznao bračni par grnčara, Ramijeove i u njihovoj radionici započeo svoje prve keramičke radove. Ova vrsta umetnosti sa Pikasom ponovo oživljava. Za njega to je značilo značilo povratak povratak hilj hiljadugodi adugodišnjoj šnjoj tradiciji keramike u mediterans mediteranskom kom regionu. regionu. Fasc Fascin inir iran an mist mister erij ijama ama kera kerami mike ke I znač značaj ajuu vatr vatree u njen njenom om stva stvara ranj nju, u, u transformaciji materijalnih supstanci što je dovelo do metamorfoze objekta, Pikaso Pikaso je stvarao . Istražujući Istražujući drevne civiliza civilizacije cije , odnos između tradicij tradicijee I predaka keramike proizveo je oko 4000 keramičkih radova koja nalaze nova značenja u formi svakodnevnih objekata. U početku je samo slikao na već gotovim komadima grnčarije i ukrašavao ih bojenom glazurom. Tako bi na primer, od običnih tanjira, napravio sasvim drugačije, za oko interesantnije, prava umetnička dela. Zelenom I ljubičastom bojom na beloj neprozirnoj glazuri prikazivao je motive ptica kao što su sove I golubo gol ubovi, vi, riba, riba, bik bikova, ova, kentaur kentaura, a, mitol mitološk oškee teme teme iz Antike Antike,su ,sunca nca,, simbol simbolee sreć sreće… e….M .Međ eđut utim im,, njego njegova va um umet etni nička čka duša duša se nije nije zadov zadovol olja java vala la samo samo oslikavanjem već napravljenog. Pikaso je i sam počeo da pravi predmete od keramike. Svoj omiljeni motiv goluba (koji je koristio na plakatima) iskoristio
16
je u keramici. Rezbareći ili grebući površinu vlažne gline, pa potom spajajući sudove različitih oblika, nastaju “Vaza - sova” i “Sova”.
Sova, 1953 . keramika, visina 35 cm
Selo Valorij bilo je veoma zahvalno Pikasu zbog oživljavanja keramičke tradicije. Svake godine su se na Pikasov dan rođenja, održavale koride u lokalnoj areni. Na taj način odavala se cenjeneost i poštovanjost velikana po imenu Pikaso. “Pronašao sam jednog dana staro sedište od bicikla na gomili starog gvožđa, i odmah pored njega, bio je stari, zarđali upravljač... Ideja mi je sama došl došla. a..... Treb Trebal aloo je samo samo da ih zava zavari rim. m. Bron Bronza zani ni odli odlivc vcii ujed ujedin inju juju ju najrazličitije predmete, pa je teško uočiti od čega su sastavljeni. Ali, u tome i leži opasnost: kad dođete do tačke da vidite samo glavu bika, ali ne i stvari od kojih je ona sastavljena, pa skulptura postaje dosadna.”
Pikaso se posvećivao i skulpturi. I u ovoj stvaralačkoj oblasti Pikaso je ispoljio svoju ekscentričnost ne pridržavajući se određenog stila. Iz njegovog “crnačkog” perioda, kada je bio duboko zainteresovan za afričku plemensku skulpturu, nastajale su grubo sastavljane skulpture uprošćenih ženskih figura. Neka kubistička kubistička pravila koja su bila vezana za dvodimenzio dvodimenzionalnost nalnost teško su se mogla mogla usvoji usvojiti ti na trodim trodimenz enziona ionalnu lnu skulptur skulpturu. u. U fazi fazi kada otkriva otkriva kolaž., kolaž., lepljenje papira mu je na izvestan način olakšalo prelazak u trodimenzionalnost. Nalepljujući karton, lim, žice, drvo... Pikasova dela dobijaju reljef. Ovakvim radom, Pikaso unosi značajne inovacije u skulpturi XX veka. Umesto dodavanja ili oduzimanja materijala, počinje korišćenje već gotovih, jednostavnih delova koji se nadograđuju na skulpturu. Takav metod rada je “konstruktivistički”. 1928. godine pravi skulpture od žičane konstrukcije. “Konstrukcija od žice” žice”,, viso visoka ka preko preko 4 metr metraa je maket maketaa za spom spomeni enikk Gijo Gijomu mu Apol Apolin iner eru, u, Pikasovom dobrom prijatelju koji je preminuo 1918. 17
Konstrukcija od žice,1928-1929.god, visina 4,82 m
Ova konstr konstrukc ukcija ija naizgl naizgled ed ostavl ostavlja ja utisak utisak pot potpuno puno apstra apstraktn ktnee forme. forme. Međutim, bolje posmatrana, uviđa se da ona predstavlja ženu na ljuljašci. Mala, kružna, metalna površina predstavlja glavu žene, a ovalni oblik njeno telo. Ruke se protežu napred i kao da se drže za konopce ljuljaške, dok se noge odupiru o donji deo ljuljaške. U pesničkom duhu Apolinera, koji želi da napravi spomenik ni od čega, od poezije i slave, Pikaso je uradio prostorno, prozirnu konstrukciju. Naredne tri godine napravio je niz transparentnih figura. 1944. 1944. pravi pravi jednu jednu od svojih svojih napozna napoznatij tijih ih skulptu skulptura ra “Čovek “Čovek koj kojii nosi nosi jagnje”, visoku preko dva metra. Skulptura je urađena prvo od gline, pa je potom odlivena gipsom, da se ne bi delovi razdvojili. Veličinu Pikasovog rada uveličava činjenica da nikada nije unapred smišljao kako da postigne efekat, već je pratio svoju intuiciju. Ova skulptura je za vreme rata, postala simbol nade i vere u čovečnost.
Čovek koji nosi jagnje,1944.god. visina219 cm
18
Korist Koristio io got gotove ove materi materijal jalee kao delove delove skulpt skulptura ura ne želeći želeći da prikri prikrije je njihov identitet. Upotrebio je delove pravih kolica, modle i vratanca od peći i tako stvorio izvrsno delo natprirodne veličine. Idući od đubrišta do đubrišta, prikupljao je potrebne materijale- pletena korpa, listovi palme, saksije...sačinile su novo delo, ali tako da su postali neprepoznatlji.Grupa skulptura “Kupači” pokazuje da je Pikaso koristio i obrađivao drvene daske. Ove skulpture, kao i naredne, ostavljaju utisak svojom znatnom visinom.
Kupači ,1956.god.
Jednom prilikom, Pikaso je rekao da je slikanje imitativno, a da crtež nikada nije. Crtež je zbog svoje neposrednosti lakši umetniku za izražavanje ideja. U mladosti su mu najviše pogodovali bakropisi i litografije za brzi način rada i najmanje su ometale njegovu spontanost. Takođe je voleo da kombinuje različite tehnike, poput bakropisa i akvatinte. Čak je koristio i šećer: na ploči sa tušem i šećernom vodom bi naneo sloj asfaltnog laka, ploča je potapana u vodu, a rastvaranje šećera je probijalo površinu laka i podizalo se. Deo Pikasovog umet um etni ničk čkog og opusa opusa prip pripad adaa i graf grafik ikam ama. a. Uradi Uradioo je prek prekoo 2000 2000 graf grafik ikaa u razli različit čitim im tehnik tehnikama ama.. Izložba Izložba “Volar “Volarove ove sobe”, sobe”, nazvana nazvana prema prema prijat prijatelj eljuu i galeristi Ambroaz Volaru, broji oko 100 Pikasovih grafika nastalih između 1930. i 1937. One prikazuju srećni period njegovog života kada je u miru radio u zamku Boažlu. Toko Tokom m 30-i 30-ihh godi godina, na, Pi Pikas kasoo se čest čestoo koris koristi tioo mito mitom m o minot minotau auru ru,, čudovištu ljudskog tela i glave bika. Ponekad je minotaur bio krvoločna zver, ponekad učesnik u bahanalijama, ponekad smrtno ranjen u areni, a nekad kako nespretno mazi neku uspavanu lepoticu. Jedna od takvih crteža je “Minotaur i akt” iz 1933. godine, gde je minotaur predstavljen u dodiru sa ženom. Dve godine nastaje “Minotaur “Minotauromatij omatija”, a”, njegov najznačajniji najznačajniji grafički grafički rad. Prikazuje Prikazuje jednog nezgrapnog i slepog minotaura, dok ga kroz tamu vodi devojčica sa svećom. Između njih se nalazi uplašeni propeti konj sa utrobom koja ispada. Na leđima konja se nalazi smrtno ranjena žena toreadora obnaženih grudi. Na levoj strani strani nalazi se Hrist koji se uspinje lestvama. U istom crtežu mesto pronalaze pronalaze antički mitovi i borbe sa bikovima, i hrišćanske aluzije pa je tumačenje teško. Mnogi porede “Gerniku” i “Minotauromatiju”, obrazlažući da obe nose znak protesta protiv Frankovog režima i brutalnosti rata. 19
Minotauromatija, 1935. crtež
Od 1945. važno mesto u Pikasovom radu zauzimaju litografije. Toliko je bio obuzet litografijom da je do 1962. uradio 300 grafika i potpuno zanemario bakropis. Litografijom je najčešće radio portrete, predstave pojedinačnih figura, mrtv mrtvuu prir prirod oduu i živo životi tinj nje. e. Lito Litogr grafi afija ja “Bik “Bik”” iz 1945. 1945. poka pokazuj zujee Pi Pika kaso sovo vo majstorstvo u ovoj tehnici.
Bik,1945. litografija
Pikasovi linorezi takođe spadaju u remek dela iz grafičke umetnosti XX veka. veka. Prve Prve eksper eksperim imen ente te sa li lino nore rezo zom m je prob probao ao 1959 1959.. U kasn kasnij ijem em radu radu linoreza, koristio se jednom pločom, koju je rezao više puta i otiskivao u različitim bojama.Da bi napravio plakat koristio je linoreze u boji koji su oslikavani na plakatu. Poigravao se recima I slikama upućujući mirotvorne ideje širem auditorijumu. Koristeći za postere linoreze (radije nego jednostavnije i jefti jeftinij nijee lit litogr ografi afije) je).. Pik Pikaso aso ovu tehnik tehnikuu linore linoreza za čini čini mnogo mnogo rašire raširenij nijom om i popularnijom.
20
Zaključak Područje Područ je likovne likovne umetno umetnosti sti u istori istoriji ji civil civilizac izacije ije obuhvat obuhvataa stalno stalnosti sti i pro prome mene ne.. Pabl Pabloo Pi Pika kaso so,, slik slikar ar,, vaja vajar, r, kera kerami mičar čar,, borac borac za mir, mir, svoj svojom om kreativnošću povezao je ranije nepovezane stvari. Pikasovo stvaralaštvo je uzburkalo miran tok tradicije. Velikom pažnjom proučavao je dela starih majstora izvlačeći iz njih pouke koje je unosio u sopstvena istraživanja i saznanja. Zanimanje za klasične velikane bilo je vezano za umetni umetnički čki postupak postupak,, tuđ tuđii uticaj uticajii doživlj doživljaval avalii su na Pik Pikaso asovim vim platnim platnimaa čudesne preobražaje. Eksperimentisao je sa različitim teorijama, tehnikama i idej idejam ama. a. St Stvar varao ao je sa lakoć lakoćom om.Un .Uneo eo je znač značaj ajne ne inov inovac acij ijee u slik slikar arst stvu vu,, skulpturi, keramici, grafici... Laganim potezima četkice nastajala su najbolja dela svih vremena, koja su iz temelja preokrenula važeća shvatanja i merila u umetnosti XX veka. Prkosan i nemiran po prirodi, pokazalo se da njegov um zadire iznad svog vremena. Njegov revolucionarni umetničkih duh doneo mu je ostvarenja univerzalnog renomea i ogromnu sreću sreću tokom svog života. Najplodniji slikar svih vremena Pablo Ruiz Pikaso, (25. oktobar 1881 - 8. april 1973) neverovatno neverovatno uspešan uspešan i vitalan do duboke starosti, starosti, ostaje ostaje nam kao primer čuda čije se nasleđe čuva kao najveća dragocenost. Pikaso je bio plamen stvaralaštva u kome je ležala pozitivna snaga – činivši temelj svetskog poretka.
21
Literatura: 1. Anatolij Anatolij Podoksik, Podoksik, Pablo Pikaso, Pikaso, IPS Medija, Medija, Beograd, Beograd, 2004.god. 2004.god. 2. H. NJ. NJ. Janson, Janson, Istorija Istorija Umetno Umetnosti, sti, Beograd Beograd 1994. 1994. god. 3. Opšta Enciklopedij Enciklopedijaa Larousse, Larousse, tom 1; Beograd Beograd 1971. god. 4. Ingo F. Valter: Pablo Pikaso – Genije XX veka; 5. Tasche Taschenn GmbH GmbH,, Koln Koln,, 2003 2003.. god. god. 6. Bernar Dorival, Dorival, Savrem Savremeno eno francusko francusko slikarstv slikarstvo,Svje o,Svjetlos tlostt ,Sarajevo,1960.god 7. Mala encikl enciklopedij opedija; a; tom tom 2, Prosveta, Prosveta, Beograd Beograd 1974. god. 8. Clau Claude de Roy Roy:: Pic Picas asoo – Rat Rat i mir mir 9. TV Novosti Novosti,, febr februar uar 2004. 2004. god. god. 10. Francoise Gilot,Carlton Gilot,Carlton Lake, Život sa Pikasom, Zora, Zagreb, 1967 11. Roland Penrose,The Penrose,The sculpture sculpture of Picasso,Mu Picasso,Museum seum of modern art New York,1967
Internet: www.google.com www.znanje.org www.picasso.fr www.picasso.com www.abcgallery.com http://www.artcyclopedia.com
22