Prvi Svjetski Rat

PRVI SVJETSKI RAT -

Vodi se između između svih svih velikih velikih zemalja, zemalja, na svim svim kontine kontinentim ntima, a, morima morima i oceanim oceanima a Ima ogroman ogroman broj broj žrtava žrtava → 10 milijun milijuna a poginuli poginulih h i 21 milijun milijun ranjenih ranjenih

UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA -

velikih, tako i malih zemalja Impe Imperi rija jali list stič ičke ke tež težn nje kak kako o velikih, Težnja Težnja za novim novim kolonija kolonijama, ma, tj. tj. nova nova koloni kolonijaln jalna a podjela podjela svijet svijeta a (Njemač (Njemačka) ka)

TROJNI SAVEZ: -

-

Njemačka zahtjeva novu podjelu kolonija V. B. ima najviše kolonija, koje su 140 puta veće od nje same Francuska ima 20 puta veće kolonije od nje same Belgija 80 puta (ali ona je mala) Italija 2 puta Njemačka 5 puta Pošto Pošto se Njemač Njemačka ka počela počela naglo naglo razvija razvijati, ti, potrebn potrebno o joj je je još sirov sirovina, ina, još još koloni kolonija ja A-U želi dominaciju na Balkanu (učvrstiti (učvrstiti se u Srbiji), a preko Balkana ojačati utjecaj na Sredozemlju Italija želi istočnu jadransku obalu Sve tri tri članice članice trojnog trojnog saveza saveza žele sudjelov sudjelovati ati u rješa rješavanju vanju istočnog istočnog pitanja pitanja

ANTANTA: -

V. B. teži očuvanju statusa prve kolonijalne sile u svijetu Francuska želi sačuvati status druge kolonijalne sile i želi od Njemačke vratiti pokrajine Alsace & Lorraine (koje je izgubila ratom za ujedinjenje Njemačke) Rusija želi ostvariti potpunu dominaciju kroz prolaze Bospor & Dardaneli, učvrstiti učvrstiti se na Sredozemlju i učvrstiti utjecaj na Balkanu (tj. u Srbiji) Sve tri tri članic članice e Antante Antante žele sudjelo sudjelovati vati u rješ rješavan avanju ju istočn istočnog og pitanj pitanja a Blok sjever sjevernih nih zemal zemalja ja ne želi želi sudjelov sudjelovati ati u ratu, ratu, te te zemlje zemlje žele žele ostati ostati samost samostalne alne te te izgrađivati svoj standard – ostale su neutralne Neutraln Neutralnost ost u ratu ratu sačuvale sačuvale su: Španjols Španjolska, ka, Portugal Portugal i Švicar Švicarska ska U rat ulaze: Rumunjska, Bugarska, Grčka, Srbija (želi izlaz na more), Danska (žele Schleswig & Holstein nazad od Njemačke). To nam pokazuje da i male zemlje također imaju imperijalističke težnje

POVOD ZA RAT Prvi svjetski rat

1

SARAJEVSKI ATENTAT (28.6.2914.): -

-

Aust Austro ro-U -Uga gars rski ki prest prestol olon onas aslj ljed edni nik k Franjo Ferdinand dolazi u Sarajevo. Ondje je došao posjetiti vojne vježbe koje su bile na granici sa Srbijom. BOSNE“, organizacije koja je bila legalna, ali Aten Atenta tatt na njeg njega a izvr izvrši šili li su su čla člano novi vi „MLADE BOSNE“, PRINCIP , koji je upucao (Franju Ferdinanda i se služila terorističkim akcijama. GAVRILO PRINCIP, njegovu ženu Sofiju) te Nedeljko Čabrinović bili su pripadnici srpske nacije koji su surađivali sa sličnom srpskom organizacijom „CRNA RUKA“ (ilegalna organizacija, djeluje tajno i služi se terorističkim akcijama. akcijama. Osnovana je još u vrijeme ratova protiv Osmanlija. 1903. svrgavaju Obrenoviće, a postavljaju dinastiju Karađorđevića). Karađorđevića). Crna Ruka pomaže Mladoj Bosni u naoružanju i rukovanju oružjem. Ovoga su im puta odali plan puta AustroUgarskog prestolonasljednika prestolonasljednika kroz Sarajevo, jer su neki članovi Crne Ruke to znali, pošto su bili u Srpskoj vladi. trijalističku, što nije Franj Franjo o Ferdin Ferdinand and bio bio je zago zagovor vornik nik pret pretvar varanj anja a monar monarhij hije e u trijalističku, ogovaralo Kraljevini Srbiji zbog njihovih težnji proširenja na Bosnu A-U A-U zna zna za vezu vezu Mlad Mlade eB Bos osne ne i Crne Crne Ruke Ruke A-U je S Srrbiji iji po postavi tavilla ultimatum od 5 dana: Da Srbija dopusti dopusti da A-U provodi istragu istragu o atentatu na području Srbije. Srbije. Ona to kao suverena država ne može prihvatiti jer bi to bilo ignoriranje njezine neovisnosti. Srbija je odbila ultimatum, a nakon mjesec dana A-U napada Srbiju te tako počinje prvi svjetski rat

28.7.1914. → A-U NAPADA SRBIJU - Na sstran tranu u Srbije Srbije staju staju Crna Crna Gora, Gora, Rusija, Rusija, Velika Velika Britan Britanija ija i Francus Francuska ka - Na stra stranu nu A-U A-U staje staje njez njezin ina a sa savez vezni nica ca Njem Njemačk ačka a - U ovo ovojj bit bitci ci pob pobje jeđu đuje je Srb Srbij ija a -

Za samo samo 5 dana dana u ratu je bilo bilo 5 veliki velikih h i 3 male države države (Srbija (Srbija,, Crna Crna Gora, Gora, Belgija Belgija)) Belgija Belgija zato zato što je je Njemačka Njemačka pogaz pogazila ila njemu njemu samos samostaln talnost ost i preko preko nje nje napala napala Francu Francusku sku

KARAKTER RATA: -

BRZI, MUNJEVITI RAT u kojemu će do izražaja doći njena Troj Trojni ni save savezz (Nje (Njema mačk čka) a) → želi želi BRZI, trenutačna bolja vojna spremnost i naoružanje Francuska i V. B. → žele DUGOTRAJNI i ISCRPLJUJUĆI RAT u kome će do izražaja doći njihova ljudska nadmoć kao i jači prirodni resursi koje imaju u kolonijama Talijanske Talijans ke u A-U A-U težnje težnje se poklap poklapaju aju oko oko jadransk jadranske e obale, obale, pa Italij Italija a ne želi želi ući u rat rat odmah, odmah, nego će se uključiti tek 1915. na strani Antante

RAT 1914. GODINE ZAPADNO BOJIŠTE: Prvi svjetski rat

2

-

-

Napad Napad Njemačke Njemačke na na Francus Francusku ku (na stranu stranu Franc Francuske uske staje staje savezn saveznica ica Velika Velika Brita Britanija nija)) General MOLTKE → Njemački general. Planira brzu akciju. Neće ići neposrednom neposrednom granicom, nego će pogaziti neutralnost Belgije, tj. preko Belgije će ići prema Parizu, do rijeke Marne BITKA NA RIJECI MARNI → Moltke je smatrao da će za 6 tjedana slomiti Francusku, a da će onda vojsku preusmjeriti na istočno bojište. Bitka je trajala 3 dana, a u njoj je sudjelovalo oko 1,5 milijuna vojnika. vojnika. Francuskoj Francuskoj je u pomoć stigla vojska vojska V. B., pa se Njemačka vojska vojska povlači te gubi bitku PREKRETNICA RATA jer RATA iz munjevitog dugotrajni! Ova je bitka jer je rat prerastao u dugotrajni! JOFFRE [ŽOFR] Fran Francu cusk ske e snag snage e pred predvo vodi dio o je gen gener eral al JOFFRE 2 raz razlo loga ga njema jemačk čkog og pora poraza za:: 1. Brojčana nadmoć francuske i engleske vojske 2. General Moltke Moltke nije nije bio sposoban za glavnokomandiraj glavnokomandirajućeg. ućeg. On je izabran jer je uživao velike simpatije cara. Nije ni sam za sebe smatrao da je dovoljno sposoban. sposoban. Nije dovoljno staložen, nema dara za rizik. General Joffre je bio staložen, spreman na rizik, imao je sve atribute velikog vojskovođe. Sposobnost francuskog, a nesposobnost njemačkog generala: „ Pobjeda na Marni je pobjeda komande, poraz na Marni je poraz komande“. General Moltke bio je smješten u Luksemburgu, što je bilo dosta udaljeno od bojišta, dok je Joffrov glavni štab bio gdje su bile i vojne akcije, te su njegove komande mogle stizati na vijeme do vojske.

ISTOČNO BOJIŠTE: -

Bore Bore se Aust Austro ro-U -Uga gars rska ka i Rus Rusij ija a BITKA KOD MAZURSKIH JEZERA → U okruženju između austro-ugarske vojske i močvara Mazurskih jezera podavilo se na desetine tisuća ruskih vojnika Pobj Po bjed eda a Aust Austro ro-U -Uga gars rske ke

BALKANSKO BOJIŠTE: -

-

Aust Austro ro-U -Uga gars rska ka napa napada da Srbi Srbiju ju A-U podcj podcjenjuj enjuje e snagu snagu Srbije, Srbije, koja koja je imala imala dobru dobru vojsku, vojsku, pa tako tako doživl doživljava java 2 poraz poraza: a: 1. Poraz na na planini CER 2. Poraz na na rijeci KOLUBARI A-U preki prekida da ofenzi ofenzivu vu i povlač povlačii se na sjeve sjeverr U rat ulaze: a) Osmansko Carstvo – na stranu Centralnih sila (pa se više ne zove „Trojni savez“, nego „Centralne sile“ b) Japan – na stranu Antante Italij Italija a je još još uvijek uvijek neutra neutralna lna Sile Antan Antante te su se se dogovori dogovorile le da neće neće sklapa sklapati ti separatn separatnii mir s O. C., nego je je Rusija Rusija trebala trebala dobiti Bospor i Dardanele, V. B. sve njemačke kolonijalne posjede i podjelu azijske Turske s Francuskom Krupp Krupp je želio želio da Njema Njemačka čka preuzm preuzme e Sueski Sueski kanal kanal i da Afrik Afrika a postane postane njezin njezino o kolonija kolonijalno lno carstvo Cilj A-U A-U je stavl stavljanj janje e Srbije Srbije i Crne Crne Gore Gore pod polit politički, ički, vojni i gospoda gospodarski rski utjec utjecaj aj i uspostavljanje uspostavljanje protektorata nad Albanijom

RAT 1915. GODINE -

U znaku je ulaska ITALIJE i BUGARSKE u rat Prvi svjetski rat

3

ITALIJA: -

Članica Trojnog saveza (tj. Centralnih sila), što je neprirodno jer želi jadransku obalu, kao i A-U Napušt Napušta a trojn trojnii savez savez i prela prelazi zi na na sstra tranu nu Anta Antante nte → TAJNI LONDONSKI UGOVOR (26.4.1915.). Članice Antante su joj obećale južni Tirol i istočnu obalu Jadranskoga Jadranskoga mora. Obećano joj je i sudjelovanje u podjeli njemačkih kolonija u Africi

-

Otvoreno je TALIJANSKO BOJIŠTE – Bojište na SOČI (A-U vs. Italija) Austr Austro-U o-Uga garsk rska a na tom bojišt bojištu u ratuj ratuje e s Ital Italijo ijom m A-U ratuj ratuje e pod pod vodst vodstvom vom hrvats hrvatskog kog genera generala la SVETOZARA BOROJEVIĆA Pomoć Pomoć Ital Italiji iji konsta konstantn ntno o šalju šalju Franc Francusk uska a i V. V. B.

BUGARSKA: -

Ulaz Ulazii na stra stranu nu Ce Cent ntra raln lnih ih sila sila Njez Njezin inim im ula ulask skom om u rat, rat, one one dob dobiv ivaj aju: u: a) Mogućnos Mogućnostt okupacije okupacije Srbije Srbije sa svih strana strana (i sa Istoka Istoka)) b) Dobivaju povezanost povezanost cijelog bojišta bojišta – od Atlantika Atlantika do Mezopotamije, Mezopotamije, što omogućava prebacivanje prebacivanje vojske i oružja tamo gdje je najpotrebnije najpotrebnije

BALKANSKO BOJIŠTE: -

-

Pošto Pošto je 1914. 1914. A-U bila 2 puta poraž poražena ena (Cer, (Cer, Kolub Kolubara) ara),, ona se se 1915. 1915. dobro dobro priprem priprema: a: A-U (zajedno s Njemačkom) napada Srbiju sa sjevera, za zapada iz BiH, s istoka iz Bugarske Srpski Srpski kralj kralj Petar Petar Karađ Karađorđe orđević vić napus napustio tio je zemlju zemlju zajedno zajedno sa svojim svojim regentom regentom Aleksandrom i vladom, vojskom i mnoštvom civila i zarobljenika. Pobjegli su prema jugu dolinom Morave, preko Vardara htio je u Grčku (koja je uživala simpatije članica članica Antante). Uloga Uloga Bugarske Bugarske dolaz dolazii do izražaja izražaja kad kad su došli došli do Niša, Niša, snage snage centraln centralnih ih sila sila presijec presijecaju aju Srbiju i tjeraju ih da se vraćaju preko Kosova i Albanije (studeni i prosinac → hladnoća, surov prostor) →Veliki gubitci vojnika i civila (poginulo je 77 000 vojnika i 140 000 civila, zbog gladi i hladnoće). Došli su do Valone (albanska luka), savezničkim brodovima brodovima prebačeni su na otok KRF u Grčkoj (kasnije će se ondje potpisati Krfska deklaracija: sve do 1918. Godine Srbija je pokorena; stanovništvo stanovništvo je gladno zbog strogog režima etc.) Krf Krf je sjedi sjedište šte srp srpske ske vlad vlade e do kraja kraja Prvo Prvog g svjets svjetskog kog rata rata Crnu Crnu Goru Goru napuš napušta ta vladar vladar Niko Nikola la Petro Petrović vić i odla odlazi zi u Itali Italiju ju Pobjeda Centralnih sila na balkanskom bojištu


-

-

DARDANELSKA EKSPEDICIJA (1915. – 1916.) – Velika Britanija; ciljevi: 1. Potisnuti Tursku (O. (O. C.), izbaciti ih ih iz rata (Bospor (Bospor i Dardaneli) 2. Onemoguć Onemogućiti iti Njemačkoj Njemačkoj pristup pristup Bagdadsk Bagdadskoj oj željeznici željeznici 3. Pomorski Pomorski se se povezati povezati s Rusijo Rusijom m (pomoći (pomoći savezni saveznicu) cu) Nijemci Nijemci dobro dobro organiz organiziraj iraju u obranu obranu od bombar bombardira diranja nja Dardane Dardanela la (5 dana dana su ih bombar bombardira dirali) li) → V. B. odustaje, a žrtve su po nju bile ogromne – 450 000 vojnika. Zato je to bila jedna „nepromišljena „nepromišljena i beskorisna avantura“ Nije Nijemc mcii prv prvii put puta a upo upotr treb eblj ljav avaj aju u OTROVNI PLIN u bitci kod belgijskog grada Ypresa [Ipra] Pozadi Pozadina na Centr Centraln alnih ih sila sila počel počela a je osjeć osjećati ati nest nestaš ašicu icu

RAT 1916. GODINE Prvi svjetski rat

4

-

U znak znaku u je najveć najvećih ih bitaka bitaka Prvog Prvog svje svjets tskog kog rata rata

ZAPADNO BOJIŠTE: -

-

Bitka kod VERDUNA (kod Pariza) Pari za) → „Bitka „ Bitka do iscrpljenja“ iscrpljenja“ totalitarnog) rata → Sve je podređeno ciljevima rata Rat je je dob dobio io obil obilje ježžja totalnog (totalitarnog) (politika, gospodarstvo, kultura etc.) Nije Nijemc mcii su iza izabr bral alii Verd Verden en iz iz 2 razl razlog oga: a: 1. Zato Zato što što će on on bran braniti iti Pariz Pariz 2. Iz moralnih moralnih razloga razloga ga biraju, biraju, jer su su bili sigurni sigurni da će ga Francuzi Francuzi braniti braniti do posljednjeg čovjeka Nakon Nakon pola godin godine e žrtve su bile bile ogromn ogromne. e. Nakon Nakon 1 godinu godinu bitka bitka je je završena završena sa sa 1,2 milij milijuna una žrtava sa obje strane Iako su su francus francuske ke žrtve žrtve nešto nešto veće, veće, ipak ipak je ovo moraln moralna a pobjeda pobjeda Franc Francuske, uske, jer jer Njemačk Njemačka a nije zauzela Verden

-

Bitka na na ri rijeci SOMMI → Francuska (i V. B.) napadaju Njemačku Njemačku Prvi se se pu puta ko koriste TENKOVI Cilj Cilj je prob probiti iti njem njemač ačku ku crtu crtu obran obrane, e, u čemu čemu uspij uspijeva evaju ju Bitka Bitka rezu rezulti ltira ra ogr ogromn omnim im žrtv žrtvam ama a → 750 750 000 000 vojni vojnika ka

-

Bitka kod YÜLLANDA Najveća pomorska bitka Prvog svjetskog rata Njem Njemač ačka ka napa napada da Veli Veliku ku Brit Britan anij iju u Bitka Bitka je je traja trajala la sveg svega a nekol nekoliko iko sati sati (1 (1 popo popodne dne)) U bitci bitci je sudjel sudjeloval ovalo o 250 brodova, brodova, a uništen uništeno o je 10% (25 (25 brodo brodova) va) Nijemci Nijemci su su shvatili shvatili da da je to rezult rezultat at sreće, sreće, njihov njihov admir admiral al olučio olučio je ne ne upuštati upuštati se se u noćnu noćnu bitku, jer bi tada bilo još više žrtava, tj. moglo bi završiti katastrofalno. Povukao je svoje brodove. Iako su su gubitci gubitci podjed podjednaki naki,, ovo je moraln moralna a pobjeda pobjeda njema njemačke čke flote. flote. Pobijedi Pobijedila la je samo samo zato zato što nije izgubila od najmoćnije svjetske pomorske sile

-


BRUSILOVA OFENZIVA (Brusil je ruski general) Rusija Rusija ima ima jedan jedan uspjeh uspjeh,, ponukan ponukana a time, time, Rumunj Rumunjska ska ulazi ulazi na stran stranu u Antante Antante To izaziv izaziva a Njem Njemačk ačku u koja koja pokor pokorava ava Rumun Rumunjsk jsku u

-

U Grčkoj Grčkoj je uspos uspostavlj tavljeno eno uporiš uporište te Antantin Antantinih ih snaga snaga i obnovl obnovljene jene srbi srbijans janske ke vojske vojske

RAT 1917. GODINE Prvi svjetski rat

5

-

Prek Prekre retn tnic ica a 1. Svje Svjets tsko kog g rata rata:: a) U rat rat ulaz ulazii SAD SAD b) Iz rata rata istup istupa a Rusi Rusija ja

-

Wilson, oni su bili neutralni. Zagovarao Na če čelu lu SADSAD-a a bio bio je pred predsj sjed edni nik k Wilson, Zagovarao je pravedan svijet, bez revanšizma, da se sve rješava dogovorima Papa Benedikt XV. također poziva na obustavljanje obustavljanje imperijalističkih, osvajačkih ratova, želi mir. Traži barem božićno primirje, do kojega nije došlo

-

TALIJANSKO BOJIŠTE: -

Bitka kod KOBARIDA → započinju je A-U i Italija Talijani na početku imaju jako velike gubitke, traže pomoć saveznika Hemingwa Hemingway, y, Benito Benito Mussoli Mussolini, ni, Romm Rommel el – svi su bili bili na ovome ovome bojištu bojištu Bitka za završava porazom Italije Italija Italija je tolik toliko o poražena poražena da da u naredni narednih h 6 mjeseci mjeseci nije nije spremn spremna a na bilo bilo kakvu kakvu samosta samostalnu lnu akciju (saveznici su se uvjerili u beskorisnost beskorisnost Londonskog ugovora)

ULAZAK SAD-a U RAT: -

Amerika Amerika još uvijek uvijek želi želi sačuvat sačuvatii politiku politiku izolaci izolacionizm onizma a (sve do travn travnja ja 1917., 1917., kada ulazi ulazi u rat) Simpatij Simpatije e SAD-a su su na strani strani Antante. Antante. Poma Pomažu žu im logisti logistički, čki, slali slali su su im materija materijalnu lnu pomoć pomoć Njema Nje mačko čkojj to smet smeta a pa su su potop potopili ili neke neke ame američ ričke ke brodo brodove ve Povod Povod ulaska ulaska jest jest pokušaj pokušaj Nj Njemač emačke ke da pridobi pridobije je Meksiko Meksiko na na svoju svoju stranu, stranu, te još važnij važnije, e, SAD ne može dopustiti pobjedu Njemačke jer Njemačke jer bi postala postala vodeća svjetska svjetska sila 6.4.1917. → SAD objavljuje rat Njemačkoj. Wilson prekida politiku izolacionizma

REVOLUCIJA U RUSIJI: -

Cilj revoluci revolucije je jje e uvijek uvijek promj promjena ena vlast vlastii – sruši srušiti ti postoj postojeći eći režim režim 1905. Izbija zbog poraza od Japana. Rusi su za to krivili carski režim Prva revolucija 1905. Romanov). Ta je revolucija ugušena – „Krvava (odnosno cara Nikolu II. iz dinastije Romanov). nedjelja“ Rusij Rusija a 1917. 1917. istu istupa pa iz rata rata zbog zbog revol revoluci ucije je u drž državi avi

1. FEBRUARS FEBRUARSKA KA REVOLUCIJA REVOLUCIJA (27.2.1917 (27.2.1917.) .) -

-

-

Cilj je rušenje carizma te izlazak Rusije iz rata Optužuju Optužuju cara za mnoge mnoge gubitke gubitke u ratu (2,2 milijun milijuna a vojnika vojnika i civila civila): ): a) Rusija je mobilizirala mobilizirala i na bojište bojište poslala poslala 15 milijuna ljudi b) Ruska vojska vojska je vrlo slabo obučena obučena i obučena obučena – slabo naoružana naoružana i nema gotovo gotovo nikakve vojne obuke Car se se boji boji revoluci revolucije je pa je mlade mlade ljude ljude poslao poslao u rat. Vojsk Vojska a je time time bila bila jednak jednako o nezadovoljna PETROGRADU, a podižu je radnici. radnici. Revo evoluci lucija ja zapo započčinje inje u PETROGRADU, Nikola II. pokušava vojsku povući i poslati je u Petrograd da uguši revoluciju. Revolucionarna Revolucionarna vojska je jednako tako nezadovoljna pa je zaustavila vlak i caru nije dopustila da dođe u Petrograd. Vojska je otkazala poslušnost i pridružila se radnicima Nikola II. mo morao je abdicirati (napustiti prijestolje) Rezu ezulta ltati rev revol olu ucije: ije: a) Rušenje carizma carizma, zbačen Nikola II., a on i njegova njegova obitelj su zarobljeni zarobljeni i poslani u Sibir. U srpnju 1918. Ubili su njega i njegovu obitelj. Oženio je unuku britanske kraljice Viktorije – Aleksandru. Ubijeni su car, supruga, petero djece

Prvi svjetski rat

6

b) Osnovana Osnovana je privrem privremena ena vlada vlada na na čelu čelu sa ALEKSANDROM KERENSKIM (nakon kraće stanke obnavlja sukobe s Njemačkom na svim bojištima i ne pomišlja na sklapanje separatnog mira) c) VLADIMIR ILJIČ – LENJIN → (bio je na čelu Socijaldemokratske radničke partije teze“ kojima je krajnji Rusije) donosi program „Travanjske „ Travanjske teze“ krajnji cilj diktatura proletarijata, proletarijata, a govori da treba osnovati tijela koji se nazivaju SOVJETI u koje ulaze DEPUTATI (predstavnici (predstavnici radnika, vojnika i seljaka). Oni trebaju preuzeti vlast u svoje ruke → socijalisti → BOLJŠEVIČKA PARTIJA (boljšov = više) – bilo ih je više. Oni uviđaju da privremena vlada nije dovoljno sposobna sposobna izvesti državu iz rata, pa oni žele novu revoluciju i zbaciti privremenu vladu

2. OKTOBAR OKTOBARSKA SKA REVOLUCIJA REVOLUCIJA (24.10.191 (24.10.1917.) 7.) -

Cilj → rušenje privremene vlade na čelu s Aleksandrom Kerenskim. Ta se vlada privremeno dvorac“ sklonila u „Zimski „Zimski dvorac“ Počelo Počelo je bombard bombardiran iranje je Zimskoga Zimskoga dvorc dvorca a iz petrogra petrogradske dske tvrđave tvrđave i s krstar krstarice ice „Aurora „Aurora“. “. Privremena se vlada predala 3.3.1918., potpisuje SEPARATNI MIR – Mir u BRESTLenj Le njin in s biv bivši šim m sav savez ezni nici cima ma 3.3.1918., LITOVSKU kojim se izdvajaju iz saveza Antante. Rusija izlazi iz rata. „Rusija gubi teritorij, ali je sačuvan socijalizam i komunizam“. SOCIJALIZAM, a ideologija socijalizma je U Rusi Rusiji ji poč počin inje je nov novii druš društv tven enii sust sustav av → SOCIJALIZAM, KOMUNIZAM. KOMUNIZAM. Širi se iz Rusije (ideologija koja će služiti raznim frazama poput „bratstvo i jedinstvo“ etc. etc. , a zapravo je sva sva vlast u rukama rukama boljševičke boljševičke partije) Rusija gubi Finsku, Poljsku, Pribaltičke zemlje, Ukrajinu, Besarabiju GARDA, koja ratuje protiv CRVENE ARMIJE U Rusiji se stvara BIJELA GARDA, Na stranu Bijele garde (u kojoj su pristaše cara) ulaze Francuska, V. B. i još 12 europskih zemalja. To su zemlje koje su željele sačuvati carski režim, odnosno oni ne žele širenje socijalizma. U Rusiju su uložili jako puno kapitala, pa se boje da ne izgube svoja ulaganja.

RAT 1918. GODINE ZAPADNO BOJIŠTE: -

Njem Njemač ačka ka napa napada da Fran Francu cusk sku u S topom topom „Berta“ „Berta“ bombar bombardira dira Pariz Pariz sa udaljenos udaljenosti ti od od 100 kilometa kilometara ra Ta je ofenz ofenziva iva brzo brzo slabjela slabjela jer ssu u vojnici vojnici na bojišnic bojišnicii ostajali ostajali bez bez hrane hrane i strelji streljiva va

Prvi svjetski rat

7

SOLUNSKO BOJIŠTE: -

-

-

Preds Predstav tavlja lja početa početak k kraja kraja Prvog Prvog svjet svjetsko skog g rata rata Na njem njemu u rat ratuj uju u sve sve drža države ve Na teritoriju Grčke (bila je neutralna, a krajem 1916. Ulazi na stranu Antante) V. B., B., Francus Francuska ka i Srbij Srbija a protiv protiv Bugars Bugarske, ke, A-U, A-U, Njema Njemačke čke i Osma Osmansko nskog g Carstva Carstva Članice Antante trebaju izvršiti proboj solunskog bojišta BITOLA. Prob Proboj oj boj bojiš išta ta odv odvio io se se na plan planin inam ama a BELASICA i BITOLA. Najprije upadaju u Bugarsku, koja u rujnu potpisuje kapitulaciju, nakon toga O. C., a onda su oslobođene Srbija i Crna Gora. A-U potpisuje kapitulaciju (zbog okupacije i otpora slavenskih naroda) naroda) i na bojištu ostaje samo Njemačka, koja misli rat preokrenuti preokrenuti u svoju korist. Mornari su odbili poslušati te nisu isplovili. Njemačku je zahvatila revolucija. 11.9.1918. → Njemačka potpisuje kapitulaciju → KRAJ RATA Thomas Woodrow Wilson → donio program u 14 teza → Wilsonova načela mira (bio je mirotvorac). U njima se zalaže za pravo svih naroda na samoopredjeljenje i samostalnost te uspostavljanje novog svjetskog poretka bez presudnog utjecaja velikih sila. 10. teza – puna sloboda za autonoman razvitak naroda Austro-Ugarske 14. teza – osnivanje Društva naroda, koje će pružiti jamstvo za političku i teritorijalnu neovisnost malih država Zita je bila posljednja habsburška carica i umrla je 1989. Nakon Nakon prvog prvog svje svjets tskog kog rata rata Aust Austrij rija a je post postala ala repu republ blika ika Wilhelm II. Njemački car pobjegao je u Nizozemsku. Nizozemsku. Njemačku je također zahvatila revolucija te i ona postaje republika

POSLJEDICE PRVOG SVJETSKOG RATA -

Padaju Padaju 4 velika velika carstva carstva – Njema Njemačko, čko, Austr Austro-Ug o-Ugarsk arsko, o, Rusko Rusko i Osmansko Osmansko carstvo carstvo Pojava Pojava novog novog društ društvenog venog sustava sustava socijal socijalizma izma i nove nove ideolo ideologije gije – komuniz komunizma ma Ogr Ogromn omne lju ljuds dsk ke žr žrtve: ve: a) Oko 10 milijuna poginulih b) Oko 21 milijun ranjenih 1. 2. 3. 4. 5.

-

2,2 milijuna → Rusija 2,0 milijuna → Njemačka 1,7 milijuna → Francuska 1,4 milijuna → AustroAustro-Ugarska 950 tisuća → Velika Britanija

Mater terija ijalni lni gubit ubitcci → Porušeni gradovi, uništena industrija, poljoprivreda, porušene komunikacije Vrlo br brojne b bo olesti Sman Smanji jio o se se bro brojj sta stano novn vnik ika a

HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA -

Dio je A-U i Hrva Hrvati ti ratu ratuju ju na njezi njezino nojj stra strani ni Položaj Položaj joj joj je zbog zbog toga toga težak težak i u austrijs austrijskom kom i u ugarskom ugarskom dijelu dijelu monarhij monarhije. e. Zato Zato mnogi mnogi hrvatski političari odlaze u emigraciju (oni odlaze jer Austrijanci sve smatraju političkim protivnicima i ubijaju ih) Prvi svjetski rat

8

1914. 1914. – u Rimu nastaje HRVATSKI ODBOR (Frano Supilo, Ante Trumbić). U Italiji zato što je neutralna 1915. – Italija ulazi u rat, pa se članovi odbora odlaze u Pariz, gdje mijenjaju naziv odbora - 1915. u JUGOSLAVENSKI ODBOR (JO). Ante Trumbić bio je predsjednik, a Frano Supilo glasnogovornik - Zada Zadaće će Jugo Jugosl slav aven ensk skog og odbo odbora ra:: a) Stvaranj Stvaranje e južno južnoslav slavensk enske e držav države e b) Suradnja Suradnja sa sa Srbijom Srbijom i članic članicama ama Antant Antante e c) Spriječit Spriječitii realizac realizaciju iju Londo Londonsko nskog g ugovora ugovora -

GOSPODARSTVO: -

1916. Izabran Karlo I. I. (koji je nakon rata Nakon Nakon sm smrti rti cara cara Franj Franje e Jos Josipa ipa I. za cara cara je je 1916. pobjegao u Španjolsku) Tvornice Tvornice,, tj. sva indu industri strija ja bila bila je je stavljen stavljena a u funkciju funkciju ratne ratne privred privrede e FILANTROP → humanitarac, osoba koja voli ljude i iz tih se razloga brine za njihovo dobro. Šandor Aleksandar otvara pučku kuhinju

Hrvatski Sabor je Sabor je djelovao tijekom tijekom rata (1914., (1914., 1915., 1916.), 1916.), ali samo radi radi izglasavanja izglasavanja proračuna proračuna (nema veliku važnost). Iako nije imao važnu ulogu, nego samo formalno, svojim je djelovanjem izražavao kontinuitet kontinuitet hrvatske hrvatske državnosti. državnosti. Vodio je OPORTUNISTIČKU POLITIKU jer je to bio jedini način njegova djelovanja. (oportunizam (oportunizam = beznačelno prilagođavanje prilagođavanje političkim prilikama, tj. izvući osobnu korist bez obzira na moralna ili politička načela)

HRVATSKA VOJSKA: -

Borojević), balkanskom bojištu Ratuju Ratuj u na na ist istočn očnom, om, talija talijans nskom kom (ista (istakao kao se Svetozar Borojević), Vojska A-U: njemački, a a) ZAJEDNIČKA → Podređena ministarstvu rata, zapovjedni jezik je njemački, vojni je rok trajao 3 godine, dok je u mornarici trajao 4 godine b) POSEBNA → Čine je domobrani (austrijski, ugarski,hrvatski). ugarski,hrvatski). Zapovjedni jezik hrvatski, a vojni je rok trajao 2 godine. Uniforme hrvatskog domobranstva je hrvatski, hrvatskih domobrana domobrana – tamnoplava čoka, sa crvenom svilenom vrpcom uzduž nogu, na kapi je bio i hrvatski grb, i grb A-U

-

Ratni tni zaro aroblj bljenic enici: i: a) BALKANSKO BOJIŠTE (u Srbiji) → o njihovom teškom položaju piše Mile Budak u Budak u autobiografskom djelu „Ratno roblje“ (bio je političar, političar, a najpoznatiji „ Ratno roblje“ roman mu je „Ognjište „ Ognjište“. “. Po završetku rata vraća se u Italiju, političkom životu).. I jedan franjevac isto opisuje strahote na balkanskom bojištu ODESA → Formirana SRPSKA DOBROVOLJAČKA DIVIZIJA → čine ju Srpski i Hrvatski zarobljeni vojnici. Idu na solunsko bojište. Hrvati su je počeli napuštati jer nisu htjeli htjeli prihvatiti prihvatiti srpska obilježja obilježja kao što je je ima, zastava, zastava, šajkača etc. b) RUSIJA → vojnik Aleksa – prešao je na stranu Crvene armije i ostao u Rusiji po završetku rata

POBUNE MORNARA U A-U VOJSCI: -

Izra Izrazz su (191 (1917. 7. – 1918 1918.) .):: a) Antira Antiratno tnog g raspolo raspoložen ženja ja b) Antiaust Antiaustrijs rijskog kog ras raspolo položenja ženja

-

U hrvat hrvatsko skojj vojsc vojscii sve se se više više javlja javljaju ju ova ova rasp raspolo oložen ženja ja Siječanj 1918. → u Šibeniku izbija buna. Iz Pule su poslani provi koji guše šibensku bunu. Buna je izbila u šibeniku zato što je on bio rasadište pobune protiv Austrije Prvi svjetski rat

9

-

Veljača 1918. → buna mornara u Boki Kotorskoj → najveća buna mornara. Izbila je na Juraj, a širi se na još 40 brodova. U njoj sudjeluje oko 6000 mornara. brodu sv. Juraj, Zahtijevaju izlazak iz rata (prekid rata) → traže da se sklopi SEPARATNI MIR Traže pravo naroda naroda na samoodređenje samoodređenje A-U guši bunu, a vođe bune su kažnjene strijeljanjem: 1. ANTU ANTUN N GRA GRABA BAR R 2. JERK JERKO O ŠIŠG ŠIŠGOR ORIĆ IĆ 3. MATE MATE BRNI BRNIČE ČEVI VIĆ Ć 4. FRANJ FRANJO O RAŠ – Čeh Čeh po nar narodn odnost ostii

-

A-U gubi gubi povjer povjerenje enje u hrvat hrvatske ske časnik časnike, e, pa admir admirala ala Maksim Maksimilij ilijana ana Njegov Njegovana ana šalju šalju u prijevremenu mirovinu Pobu Po bune ne morn mornar ara a su su ugu uguše šene ne

-

ZELENI KADAR: -

Takođ Također er izraža izražava va antiau antiaustr strijs ijsko ko i antirat antiratno no raspol raspolože oženje nje Pušteni Pušteni iz vojske vojske na kućni kućni dopus dopust, t, vojnici vojnici umjes umjesto to da se se ponovno ponovno vrate vrate u vojsku vojsku,, bježe bježe i sakrivaju se po selima, šumama… Dobivaju naziv „Zeleni kadar“ Pljačk Pljačkaju aju ima imanja nja vele velepos posjed jednik nika a ili napa napadaj daju u trgovc trgovce e Ponekad Ponekad su ometali ometali funkci funkcionir oniranje anje držav države, e, pa su su bili progonje progonjeni ni i od strane strane vlasti vlasti i od strane veleposjednika veleposjednika Jedan Jedan od najpoz najpoznati natijih jih je Jovan Jovan Stanis Stanisavlje avljević vić Čaruga, Čaruga, koji je je pogubljen pogubljen 1922. 1922. godine godine

SVIBANJSKA DEKLARACIJA: -

Donesena je 1917. U Car Carev evin insk skom om vije vijeću ću post postoj ojao ao je jugoslavenski je jugoslavenski klub koji je donio to kako će izgledati buduća južnoslavenska država Traž Tražii stvar stvaran anje je južn južnos osla lave vens nske ke drža države ve U OKVIRIMA A-U monarhije

KRFSKA KONFERENCIJA I DEKLARACIJA (1917.): -

Donosi Donosi ju Jugo Jugosla slaven venski ski odbor odbor za za srpsk srpskom om vlad vladom om Pred Predsj sjed edni nik k Jugo Jugosl slav aven ensk skog og odb odbor ora a je ANTE TRUMBIĆ Pred Predsj sjed edni nik k srp srpsk ske ev vla lade de je NIKOLA PAŠIĆ Njih Njih dvoj dvojic ica a potp potpis isuj uju u dek dekla lara raci ciju ju Krfsk Krfska a dekla deklara racij cija a traži traži južnos južnoslav lavens ensku ku drža državu vu IZVAN OKVIRA A-U monarhije Razli Ra zličit čita a gled gledišt išta a o uređen uređenju ju buduće buduće držav države: e: FR ANO SUPI SU PILO LO (glasnogovornik 1. FRANO (glasnogovornik JO) → država treba biti federacija (savez ravnopravnih članica) ANT E TRUMBI TRU MBIĆ Ć → izvršiti ujedinjenje, a potom odrediti uređenje države. Boji se 2. ANTE realizacije Londonskog ugovora NI KOLA LA PAŠIĆ PAŠ IĆ → u budućoj južnoslavenskoj 3. NIKO južnoslavenskoj državi on vidi mogućnost stvaranja Velike Srbije (pod ujedinjenjem od podrazumijeva prisjedinjenje ostalih Srbiji)

-

Zašto Zašto Paš Pašiće ićeva va vlad vlada a požur požuruj uje e dogov dogovor ore e na Krfu? Krfu? a) Srpska vlada vlada je u izbjeglištvu izbjeglištvu (izolaciji), (izolaciji), a to znači da je odvojena odvojena od političkih političkih zbivanja u Europi b) Zbog pada carizma u Rusiji jer nova vlast u Rusiji nije sklona sklona velikosrpskoj velikosrpskoj ideji c) Popularnost Popularnost i ugled ugled Pašićeve Pašićeve vlade opadaju zbog lažnog (montiranog) (montiranog) Solunskog Solunskog procesa. (Pašić je bio na čelu Radikalne stranke) Lažno su optužili skupinu vojnih časnika na čijem se čelu nalazio Dragutin Dimitrijević Apis (koji je bilo član Crne ruke) da pripremaju pripremaju državni udar kojim će rušiti Pašićevu vladu i regenta Aleksandra. Nakon sudskog procesa u Solunu Prvi svjetski rat

10

ova je skupina bila streljana. Znalo se da su lažno optuženi. Pogubljeno je desetak generala i časnika. Optužuju ih jer se njihova politika razlikovala od one koju je vodio Pašić -

Konfer Konf eren enci cija ja je je tra traja jala la mje mjese secc dan dana a Ante Ante Tru Trumb mbić ić pre predl dlaž aže e da se se drža država va zov zove e JUGOSLAVIJA Pašić ašić pred predla lažže d da a se se zo zove KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA

-

Dogovara Dogovaraju ju da će vjere vjere biti biti ravno ravnoprav pravne ne – pravosla pravoslavna, vna, katolička katolička,, is islam lam Zaje Zajedn dnič ički ki drža državn vnii amb amble lem mi Latin Latinica ica i ćiri ćirilic lica a su su tako također đer ravno ravnopra pravne vne

-

UREĐENJE: UREĐENJ E: ustavna parlamentarna parlamen tarna monarhija na čelu s dinastijom dinasti jom Karađorđević a) Kompromis Kompromis za Srbiju: vladar će biti kontroliran kontroliran od strane parlamenta, parlamenta, a zbog ustava nema apsolutne vlasti vladara b) Kompromis Kompromis za JO: Prihvaćaju da uređenje uređenje bude monarhija monarhija i da će na čelu biti srpska dinastija Karađorđević Prej Prejud udic icir irat atii = unap unapri rije jed d odre odredi diti ti – ustav će biti donesen KVALIFICIRANOM KVALIFICIRANOM VEĆINOM → većina unaprijed određena (norma je unaprijed određena – najčešće dvotrećinska) dvotrećinska)

-

Prvi svjetski rat

11

Prvi Svjetski Rat

Recommend Documents