Za izdava~a Miodrag Dragani}
Biqana Vukovi} • Julijana Vuksan Branka [eperac
Urednik Nikola Strajni} Urednik izdawa Radivoj Nikolajevi} Recenzenti dr Milomir Stepi}, profesor geografije mr Svetlana A}i}, biolog, Poqoprivredni fakultet u Zemunu Marija Jovanovi}, profesor razredne nastave
PRIRODA I DRU[TVO za ~etvrti razred osnovne {kole
______________________________________________________________ Ministar prosvete i sporta Republike Srbije odobrio je, re{ewem broj 650-02-00060/2006/1, od 4. septembra 2006. godine, izdavawe i upotrebu ovog uybenika u ~etvrtom razredu osnovne {kole. _________________________________________________________________________
isbn 86-441-0666-X
• DRAGANI] • Beograd, 2006.
4
Simboli Putokaz kroz uxbenik Ponavqawe gradiva Obnavqawe ste~enog znawa Pitawa i zadaci Upu}ivawe na radnu svesku Doma}i zadatak Upu}ivawe na radnu svesku Izvedi ogled Za radoznale Dodatni tekst i zanimqivosti
Iz razli~itih izvora saznaj ne{to vi{e o … 4
sadr@aj Moja domovina – deo sveta Osnovne odrednice dr`ave............................................................. 8 Osnovne odrednice dr`ave Srbije ............................................... 9 Razvoj moderne srpske dr`ave......................................................14 Geografski polo`aj Srbije .........................................................16 Prirodno-geografske odlike Srbije ..........................................17 Reqef........................................................................................17 Vode............................................................................................19 Klima ......................................................................................24 Ugro`ena i za{ti}ena podru~ja u Srbiji ................................26 Stanovni{tvo Srbije.................................................................... 27 Prava i obaveze dr`ave i gra|ana.............................................29 O~uvawe nacionalnog identiteta...............................................30 Konvencija o pravima deteta......................................................32
4
Materijali i svetlosna propustqivost..................................... 79 Koji materijali najboqe provode toplotu.................................80 Ispitivawe rastvorqivosti materijala....................................81 Sme{e..............................................................................................83 Postupci za razdvajawe sastojaka sme{e.................................84 Povratne i nepovratne promene materijala.............................85 Prepoznavawe promena pri kojima nastaju novi materijali ....................................86 Sagorevawe materijala................................................................. 87 Zapaqivi materijali...................................................................88
SUSRET S PRIRODOM Raznovrsnost `ivog sveta............................................................34 Flora na{e zemqe........................................................................38 Fauna na{e zemqe........................................................................43 Doma}e `ivotiwe i gajene biqke...............................................50 Proizvodwa zdrave hrane............................................................. 53 Prirodne pojave.............................................................................54 ^ovek kao deo prirode.................................................................. 56 Spoznaja sebe, uo~avawe polne razli~itosti............................ 57 Osnovi zdravog `ivota.................................................................58 Odgovoran odnos prema drugima i prema sebi..........................60
Rad, energija, proizvodwa i potro[wa Rad - svesna aktivnost ~oveka....................................................90 Uticaj prirodnih i dru{tvenih faktora na `ivot i rad qudi..........................................................................92 Prirodna bogatstva i wihovo kori{}ewe................................. 93 Zalihe.............................................................................................. 96 Primena prirodnih sirovina..................................................... 99 Prerada prirodnih sirovina..................................................... 100 Sunce, vazduh, voda - obnovqivi izvori energije.................. 102 Ugaq, nafta, gas - neobnovqivi izvori energije....................105 Nedovoqno iskori{}eni - alternativni i ekolo{ki izvori energije...................................................... 108 Delatnost qudi u razli~itim krajevima Srbije..................... 110 Proizvodwa i usluge.................................................................... 113 Rad, proizvodwa, potro{wa i odr`ivi razvoj........................ 115
Istra@ujemo prirodne pojave Pravila koja va`e za sva kretawa.............................................64 Pomerawe i zaustavqawe............................................................. 65 [ta i kako uti~e na kretawe .................................................... 66 Senka............................................................................................... 70 Zvuk.................................................................................................. 72 Materijali i wihova svojstva.....................................................74 Koji materijali se najboqe naelektri{u, a koji najboqe provode struju................................................ 77 Kako pove}ati ili smawiti dejstvo magneta........................... 78
osvrt unazad - pro[lost Tragovi pro{losti....................................................................... 118 Vremenska lenta.......................................................................... 120 Locirawe doga|aja....................................................................... 122 Hronologija tehnolo{kih i nau~nih otkri}a..........................123 Na~in `ivota u sredwem veku....................................................125 Pro{lost srpskog naroda............................................................126 Prvi i Drugi svetski rat............................................................127 Istorijski izvori....................................................................... 129 Vladari Srbije..............................................................................130
MOJA DOMOVINA
DEO SVETA
OSNOVNE ODREDNICE DR@AVE
OSNOVNE ODREDNICE DR@AVE SRBIJE
Qudi su nekada `iveli u rodovskim zajednicama. Potom su se, radi lak {e odbrane, udru`ivali u plemena, a zatim u plemenske saveze.
Srbija se nalazi na Balkanu (u regionu jugoisto~ne Evrope) i u Panonskoj niziji (regionu sredwe Evrope). Obnovite ono {to ste do sada nau~ili o kartografskim znacima. Od ponu|enih kartografskih znakova zaokru`ite onaj znak koji prikazuje dr`avnu granicu: ⋅)(⋅)(⋅) (⋅ || ======= • Prati na karti dr`avnu granicu Srbije i nabroj na{e susede.
Plemena su se selila u potrazi za hranom i boqim uslovima `ivota. Od wih su nastali razli~iti naro di koji su naselili razli~ite teritorije.
Naj{ira zajednica u kojoj se `ivi je dr`ava. Wu ~ini teri torija koja je ome|ena dr`av nom granicom. Svaka dr`ava ima svoja obe le`ja ili simbole (zastavu, grb, himnu). U okviru granica jedne dr`ave, `ive pripadnici razli~itih naroda.
4
Srbija se grani~i sa Ma|arskom na severu, Rumunijom na severoistoku, a s Bugarskom na istoku. Na{i susedi na jugu su Makedonija i Albanija i na jugozapadu Crna Gora. Na zapadu, Srbija se grani~i sa Bosnom i Hercegovinom (odnosno sa Republikom Srpskom), a na severozapadu sa Hrvatskom. Povr{ina Srbije je 88.361 kvadratni kilometar. U pore|ewu sa zemqama u okru`ewu, Srbija je dva puta ve}a od BiH, tri puta od Albanije, pet puta od Slovenije...
• • • • •
Koja dr`ava je najbli`i sused mestu u kome `ivi{? Koji je glavni grad Srbije? Koje glavne gradove drugih dr`ava zna{? Na kojim rekama le`i Beograd? Uporedi veli~inu na{eg glavnog grada sa ostalim ve}im gradovima u na{oj zemqi.
Sve~ano zdawe Narodne skup{tine
Srpska akademija nauka i umetnosti
Stari dvor – Skup{tina grada Beograda
Predsedni{tvo Srbije
U{}e Save u Dunav
Glavni grad Srbije – Beograd – nalazi se na u{}u Save u Dunav i jedan je od najstarijih gradova u Evropi. Beograd je sedi{te dr`avne vlasti i prestonica srpske kulture, obrazovawa i nauke. U wemu se nalazi i najve}i broj institucija iz oblasti umetnosti od nacionalnog zna~aja. Me|u wima su i: Srpska akademija nauka i umetnosti, Narodna biblioteka Srbije, Narodni muzej i Narodno pozori{te, osnovani u XIX veku.
10 4
Saborna crkva (pogled sa Save)
11
Beograd je i sedi{te Univerziteta (osnovan 1808. kao Velika {kola, danas ima oko sto hiqada studenata i veliki broj fakulteta i instituta) i Univerziteta umetnosti. Sa vi{e od milion i po stanovnika i velikim brojem fabrika i preduze}a, Beograd je i industrijski centar na{e zemqe. Beograd je zbog svog izuzetnog polo`aja (na obalama dveju velikih reka, Save u Dunava, a izme|u Panonske ravnice na severu i valo vite, pitome [umadije na jugu) bio raskrsnica va`nih puteva. To je bila prednost u vreme mira, ali i nedostatak u godinama ratova i osvajawa. Tokom svoje duge i burne istorije, Beograd je ~esto ra zaran i trideset osam puta ponovo obnavqan.
Prvi pomen beogradskog grba poti~e iz vremena sina cara Lazara, despota Stefana Lazarevi}a (1403). Od tada je nekoliko puta mewao izgled, a dana{wi grb je nastao 1931. godine.
Grb Beograda
Dr`avna obele`ja Republika Srbija ima svoj grb, zastavu i himnu.
Zastava Srbije
Mali grb
Veliki grb Srbije
Himna Republike Srbije je sve~ana pesma „Bo`e pravdeß. Ova himna prvi put je izvedena 1882. godine prilikom progla{ewa kraqevine. Tekst pesme, koju je deset godina ranije komponovao Davorin Jenko, napisao je Jovan \or|evi}.
Beograd u XVII veku
„Beograd je tako veli~anstven grad da ga nije mogu}e opisati. Ovaj lepi grad zadivquje svojim utvr|ewem...“ Evlija ^elebija (zapis iz 1669. godine)
Београд, град веома бурне историје, један је од најстаријих у Европи. Његова историја траје пуних 7000 година. Простор око великих река Саве и Дунава био је насељен још у камено доба.
Ime na{eg glavnog grada prvi put se pomiwe u IX veku. Beograd je pr vi put postao prestonica Srbije u doba despota Stefana Lazarevi}a (1403. godine), a 6. aprila 1867. Turci su predali kqu~eve tvr|ave knezu Mihailu Obrenovi}u i zauvek ga napustili. Od tada, Beograd je prestonica i dr`avno, duhovno, kulturno i ekonomsko sredi{te na{e dr`ave.
12 4
Bo@e pravde Bo`e pravde, ti {to spase od propasti dosad nas, ~uj i odsad na{e glase i od sad nam budi spas.
Nek na srpsko vedro ~elo tvog ne padne gneva grom Blagoslovi Srbu selo poqe, wivu, grad i dom!
Mo}nom rukom vodi, brani budu}nosti srpski brod, Bo`e spasi, Bo`e hrani srpske zemqe, srpski rod!
Kad nastupe borbe dani k pobedi mu vodi hod Bo`e spasi, Bo`e hrani srpske zemqe, srpski rod!
Slo`i srpsku bra}u dragu na svak di~an slavan rad sloga bi}e poraz vragu a najja~i srpstvu grad.
Iz mra~noga sinu groba srpske slave novi sjaj nastalo je novo doba Novu sre}u, Bo`e daj!
Nek na srpskoj blista grani bratske sloge znatan plod Bo`e spasi, Bo`e hrani srpske zemqe, srpski rod!
Otadybinu srpsku brani petvekovne borbe plod Bo`e spasi, Bo`e brani moli ti se srpski rod!
R. sveska, str. 6 13
RAZVOJ MODERNE SRPSKE DR@AVE Devetnaesti i dvadeseti vek obele`ila su nau~na i tehni~ka otkri }a koja su podstakla i ubrzala razvoj industrije i trgovine. Od XIX veka, qudi sve vi{e naseqavaju gradove u kojima se pove}avala potreba za in dustrijskim radnicima. Ma{ine se koriste za obradu zemqe i zamewuju qude. Prvom `elezni~kom prugom u Kraqevini Srbiji, koja je vodila od Beograda do Ni{a, pro{ao je sve~ani voz 4. septembra 1884. godine.
Parna lokomotiva
Devetnaesti vek obele`ile su i mnoge pobune i ustanci. Me|u wima su i Prvi i Drugi srpski ustanak. Bore}i se protiv turskih vlasti, srpski narod je obnovio svoju dr`avu. Zastava iz Prvog srpskog ustanka s likom kraqa Stefana Prvoven~anog
Protekla dva veka u srpskoj dr`avi obele`ili su i mnogobrojni umetnici (slikari, kwi`evnici, kompozitori), ~ija su umetni~ka dela imala veliku vrednost i u to vreme i danas. Mnogi od wih su se zalagali za {to boqi i br`i razvoj srpske dr`ave i svojim radom doprineli tom razvoju. Dositej Obradovi} (1739–1811) je bio kwi`evnik, filozof, pedagog i prosvetiteq. Otvorio je Veliku {kolu u Beogradu.
Vuk Stefanovi} Karayi} (1787–1864) reformisao je srpski jezik i pravopis. Skupqao je narodne pesme i umotvorine.
Jovan Jovanovi} Zmaj (1833–1904) bio je lekar i jedan od najzna~ajnijih i najpopularnijih srpskih pesnika. Svoj talenat i svoj `ivot posvetio je borbi za slobodu.
Stevan Mokrawac (1856–1914) je jedan od najzna~ajnijih srpskih kompozitora, muzi~ki pedagog i horovo|a. Osnovao je Prvu srpsku muzi~ku {kolu.
Prvi srpski ustanak 1804–1813.
14 4
Drugi srpski ustanak 1815.
Vladavina Mihaila Obrenovi}a 1860–1868.
Balkanski ratovi 1912–1913.
Prvi svetski rat 1914–1918.
Drugi svetski rat 1939–1945.
Radna sveska str. 7 15
PRIRODNO-GEOGRAFSKE ODLIKE SRBIJE
geografski POLO@AJ SRBIJE Za dr`avu koja je povezana sa ostalim zemqama i ima izgra|ene puteve i `elezni~ke pruge ka`e se da ima povoqan geografski polo`aj. Na{a zemqa je upravo takva. Za wu se ka`e da je raskrsnica puteva u ovom delu Evrope. Na severu na{a zemqa se prostire u ju`nom delu Panonske nizije, a naj ve}im delom nalazi se na Balkanskom poluostrvu. Glavna `elezni~ka magistrala kroz na{u zemqu je pruga Horgo{ – Su botica – Novi Sad – Beograd – Ni{, odakle se ra~va prema Sofiji i Solunu.
REQEF • • [ta je reqef? • [ta predstavqamo bojama na geografskoj karti?
Posledwih decenija u na{oj zemqi se grade putevi sa dva odvojena kolovoza, od kojih svaki ima po dve saobra}ajne trake (autoput [id–Beograd–Ni{–Le skovac, Beograd–Pan~evo, i zapo~eta je gradwa autoputa Beograd–Horgo{). @elezni~ka stanica u Beogradu
Beograd je zna~ajno drumsko i `elezni~ko ~vori{te, a tako|e i me|unarodno re~no i vazdu{no pristani{te. Civilni aerodromi – u Beo gradu, Ni{u i Pri{tini – omogu}uju boqu povezanost na{e zemqe sa osta lim dr`avama u svetu. Re~nim tokovima (naro~ito Dunavom) kroz teritoriju na{e zemqe pro laze brodovi, {to je od velikog zna~aja za turizam, trgovinu, hemijsku i prehrambenu industriju...
Luka Beograd
Radna sveska, str. 8 16 4
17
VODE
Obnovite ono {to ste ranije nau~ili o teku}im i staja}im vodama. Ravni~arska reka
Sala{
Najve}a ravnica nalazi se na severu na{e zemqe. Ona je deo velike Panonske nizije. • • • •
Prona|i na karti gde se jo{ prostiru nizije u na{oj zemqi. Uo~i koja boja preovladava u centralnom i ju`nom delu na{e zemqe. Pro~itaj sa karte nazive planina. Da li si posetio/la neku planinu?
Zlatibor
Kopaonik
Zlatibor je planina izuzetne lepote. Krase ga prijatna klima, prostrani proplanci i bujni pa{waci. Poznat je rehabilitacioni, turisti~ki, sport ski centar. Na wemu je razvijen lov i ribolov. Divqa~ zlatiborskih lovi{ta su srna, divqa sviwa, divqa ma~ka, lisica... Reke i jezera obiluju pastrmkom, mrenom, lipqanom... Kopaonik je najve}a planina u Srbiji. Privla~an je zbog prostranih pa{waka, gustih zimzelenih i me{ovitih {uma. Sa wegovih vrhova mogu se videti [ar-planina, Stara planina i ostale okolne planine. Neke na{e planine prekrivaju guste {ume, dok su neke kr{evite i bez vegetacije.
18 4
Radna sveska, str. 9
• Pro~itaj sa karte nazive na{ih najva`nijih reka. • Koja reka proti~e blizu tvog mesta?
19
Na{a zemqa ima bogatu i razgranatu re~nu mre`u. Pritoke su mawe re ke koje se ulivaju u ve}e. Reka sa svojim pritokama ~ini re~ni sistem. Ze mqi{te sa kojeg voda oti~e u neku reku, jezero ili more naziva se sliv. Reke na{e zemqe pripadaju slivovima Crnog mora: – Dunav sa pritokama, od kojih su najzna~ajnije: Tisa, Tami{, Sava, Morava i Timok; i Egejskog mora – Lepenac i P~iwa. Nagib zemqi{ta odre|uje pravac re~nih tokova. Zbog ve}eg nagiba zem qi{ta prema severu, ve}ina na{ih reka oti~e u Crno more. Tok Dunava kroz na{u zemqu dug je 588 km i plovan je celom du`inom. Po koli~ini vode, hidroenergetskim, saobra}ajnim i turisti~kim poten cijalima, Dunav je najzna~ajnija od svih reka koje proti{u kroz Srbiju.
Tisa je najve}a leva pritoka Dunava. [iroka je i spora, {to je odlika ravni~arskih reka.
Tisa kod Titela
Velika Morava je na{a najve}a re ka (245 km). Nastaje spajawem Ju`ne i Zapadne Morave koje se sastaju ne daleko od Stala}a. Provla~e}i se izme|u planina Ov ~ara i Kablara, Zapadna Morava stvorila je klisuru izuzetne lepo te, jednu od najlep{ih u Srbiji. Kroz Srbiju teku i brze planinske reke, kao {to su Drina, tara, Ibar i druge. Drina, modra i brza reka, nastaje od Tare i Pive. Du`ina wenog toka (kroz Srbiju i Bosnu) do u{}a u Savu iznosi 346 kilometara.
\erdapska klisura predstavqa najve}u turisti~ku vrednost ne samo u Srbiji ve} i na ~itavom toku Dunava kroz devet zemaqa.
Ov~arsko-kablarska klisura
• Podseti se ko su ekolozi! • Kao mladi ekolog {ta bi pred uzeo/la da za{titi{ reke od zaga|ivawa?
20 4
\erdap – najve}a i najlep{a re~na klisura Evrope
Drina
21
• Obnovi ste~ena znawa o staja}im vodama.
• Pro~itaj sa karte nazive na{ih jezera. • Koje jezero je najbli`e tvom mestu? • [ta zna{ o wemu?
U na{oj zemqi ima ne koliko desetina prirod nih i ve{ta~kih jezera. Najlep{a me|u wima su: Pali}ko, Srebrno, Boven sko, Vlasinsko, Borsko je zero i sedam belocrkvanskih jezera. ^ovek je krotio reke i na wima gradio hidroelek trane. Najve}e ve{ta~ko je zero u Srbiji je \erdapsko jezero i na wemu se nalazi najzna~ajnija hidroelek trana u zemqi. Vlasinsko jezero je najvi{e (1213 m nadmorske visine) i naj ve}e ve{ta~ko planinsko jezero (16 km2) u na{oj zemqi. U Srbiji postoji oko 130 izvora mineral nih voda, od kojih su mnogi ure|eni kao bawe. Pozna te bawe su: Melenci, Vr wa~ka bawa, Sokobawa, Bukovi~ka, Mataru{ka, Ni{ka bawa i druge.
Pali}ko jezero kod Subotice
\erdapsko jezero
Radna sveska, str. 10 i 11 22 4
Vrwa~ka Bawa
23
KLIMA U Srbiji postoje dve velike klimatske oblasti: – panonska, u kojoj je zastupqena panonsko-kontinentalna klima, i – planinska, u oblastima iznad 800 metara nadmorske visine.
Zima na Goliji U planinskim predelima zime su duge i hladne. Ima mnogo snega koji se dugo zadr`ava. U ni`im planinskim predelima vremenski uslovi su znat no umereniji. Na planinama, prole}e i jesen su slabo izra`eni. Leta su kratka, sve `a i ki{ovita.
Vojvo|anska ravnica
Leta u ravnici su duga i topla. Prole}e i jesen kratko traju. Krajem pro le}a i po~etkom leta najvi{e je ki{nih dana. Leto i jesen mogu dugo biti bez ki{e. Zime su hladne i sneg se dugo zadr`a va. Duva hladan i suv vetar – ko{ava, a ponekad i severni vetar (severac) koji donosi veoma hladno i suvo vreme.
Radna sveska, str. 12 Leto na Zlatiboru
24 4
Zima u Banatu
• U kom godi{wem dobu najvi{e u`iva{?
25
ugro@ena i za[ti]ena podru^ja u srbijI
STANOVNI[TVO SRBIJE
Na{u zemqu odlikuju prirodne lepote i bogatstva. Na osnovu kriteriju ma Svetske unije za za{titu prirode, teritorija na{e zemqe predstavqa jedan od {est evropskih centara biolo{ke raznovrsnosti.
Srbija (bez Kosova i Metohije) ima oko 7.500.000 stanovnika. Etni~ki sastav stanovni{tva je veoma raznovrstan, {to je rezultat velikih istorijskih promena koje su se de{avale na ovim prostorima.
Nacionalni park Tara
Nacionalni parkovi predstavqaju zna~ajne i vredne prirodne celine na{e zemqe. Ta podru~ja se izdvajaju po svojoj o~uvanoj ili samo neznatno izmewenoj prirodi, retkim biqnim i `ivotiwskim vrstama, ali i kulturno‑istorijskim spomenicima i etnolo{kim vrednostima. Pored nacionalnih parkova, za{ti }ena prirodna dobra u Srbiji su i: – rezervati prirode, – predeli izuzetnih odlika, – spomenici i parkovi prirode. Rezervat prirode je izvorni ili neznatno izmeweni predeo gde je poseb no izra`ena jedna ili vi{e prirodnih vrednosti koje treba za{tititi ili pri rodna pojava koju treba pratiti ili usme ravati. Rezervati prirode su sastavni deo nacionalnih parkova (Obedska i Carska bara, na primer).
Radna sveska, str. 11
Park ili spomenik prirode je pod ru~je dobro o~uvanih prirodnih svojsta va voda, vazduha i zemqi{ta, bez ve}ih promena. Najpoznatiji parkovi ili spo menici prirode u nas su: Deliblatska pe{~ara, kawon Tare, \erdapska klisu ra, \avoqa varo{...
\avoqa varo{
Radna sveska, str. 13 26 4
Nacionalni park \erdap
Subotica – grad na severu na{e zemqe ~iji su gra|ani pripadnici velikog broja razli~itih nacionalnosti.
Ne postoji dr`ava u kojoj `ivi samo jedan narod. U na{oj zemqi, pored najbrojnijih Srba, `ive: Ma|ari, Slovaci, Rumuni, Bugari, Makedonci, Jevreji, Buwevci, Romi, Bo{waci, Albanci, Hrvati, Rusini i pripadnici drugih naroda. Srbi `ive u gotovo svim susednim zemqama, a najvi{e ih je u Bosni i Hercegovini (Republika Srpska), Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji. Neki su se nastanili, privremeno ili stalno, i u nekim drugim dr`avama (u Nema~koj, Austriji, Francuskoj, SAD). Naporedo s razvojem tehnologije, modernizacijom proizvodwe i naglom urbanizacijom, sve ve}i broj qudi (uglavnom mladih) napu{ta selo i u po trazi za obrazovawem i poslom odlazi u grad. Iako se gradska naseqa {ire i grade nova, problem prenaseqenosti je i daqe aktuelan. Zbog velike gustine naseqenosti qudi te{ko dolaze do posla i mesta za stanovawe. U velikom broju sela `ive uglavnom samo stari qudi, tako da mnoge {kole imaju samo po nekoliko |aka, dok neke
27
PRAVA I OBAVEZE dr@ave i gra|ana Da bi dr`ava dobro funkcionisala, razvijala se i zadovoqavala po trebe svojih gra|ana, bez obzira na wihovu boju ko`e ili veroispovest, va `no je da svi koji u woj `ive po{tuju i ispuwavaju svoje obaveze i koriste svoja prava. Dr`ava je tako|e du`na da brine o svojim stanovnicima i da svojim ure|ewem i organizacijom omogu}i svima da ostvare svoja prava
Ja imam pravo Moderno opremqena gradska {kola
nemaju nijednog. Udeo mladih (do petnaest godina) u strukturi sta novni{tva je 23 odsto, a starije generacije (preko 65 godina) 10 odsto. Broj stanovnika ~esto varira zbog privremenog ili trajnog od laska i dolaska stanovnika. Veruje se da bra~ni parovi, naro~ito mladi, zbog lo{ih materijalnih uslova, zbog stica wa obrazovawa ili prezaposle nosti ~esto imaju samo jedno ili dvoje dece, a mnogi i ne planiraju da dobiju dete. To je u posledwe vreme sve vi{e izra`eno i pred stavqa veliki problem na{e ze mqe.
– da idem u {kolu i da se obrazujem, – da se bavim sportom, – da idem lekaru kada sam bolestan, – da se dru`im i `ivim sre}no, – da slobodno {etam svojim gradom ili selom, – da se za{titim i tra`im pomo} kada mi je potrebna, – da koristim zajedni~ka prirodna bogatstva...
Seoska {kola
Ja ispuwavam svoje obaveze. Na{a obaveza je da: qi...
28 4
Da li i ti to ~ini{?
• u~imo, • po{tujemo utvr|ene zakone i propise, • brinemo o zdravqu, • uva`avamo prava drugih, • ~uvamo zajedni~ka prirodna bogatstva, • pru`amo pomo} kada je neko u nevo
Radna sveska, strana 14 Radna sveska, str. 15
29
O^UVAWE NACIONALNOG IDENTITETA Do
br�
Na{a dr`ava je vi{enacionalna sredina. U woj se neguju i po{tuju razli~ite kulture, tradicije i obi~aji.
deñ
Jo napet
Dobar dan
Pripadnici razli~itih vera imaju mogu}nost da verske obrede obavqa ju u svojim verskim objektima (crkvama, sinagogama, yamijama...). Postoje i kulturne ustanove, TV i radijski programi, ~asopisi i kwi`evna izdawa na jezicima razli~itih naroda. Svi narodi koji `ive u Srbiji imaju ista prava i wihova je du`nost da se po{tuju. Organizovawem kwi`evnih ve~eri, pozo ri{nih predstava, posetama nacionalnim i kulturnim spomenicima, obele`avawem zna~ajnih datuma vezanih za pro{lost nekog naroda, susretima folklora... neguje se tradicija i ~uva identitet nekog naroda.
Internacionalni etno-centar u Kova~ici
Yamija
Slova~ka narodna no{wa
Pravoslavni hram Romska igra
Mu{ka no{wa @enska no{wa (19. vek) Ba~ka (19. vek) Banat iz zbirke Etnografskog muzeja u Beogradu
30 4
Sinagoga
Katoli~ka crkva
Narodna igra iz [umadije
Radna sveska, str. 16 31
KONVENCIJA O PRAVIMA DETETA Organizacija ujediwenih nacija (OUN) donela je konvenciju (skup pravila) o pravima deteta, koju treba da po{tuju svi weni potpisnici. Na osnovu te konvencije, pesnik Qubivoje R{umovi} napisao je kwigu Bukvar de~jih prava.
Члан 6.
Члан 22. Државе потписнице ће обезбедити да дете које тражи избеглички статус или које се сматра избеглицом има одговарајућу заштиту и хуманитарну помоћ... и права утврђена овом Конвенцијом...
1. Државе потписнице признају да свако дете има неотуђиво право на живот 2. Државе потписнице ће обезбедити у највећој могућој мери опстанак и развој детета
Imam pravo da `ivim Imam pravo da di{em Prirodi da se divim U~im da ~itam i pi{em
Besan sam kao zoqa A suza kapqe s lica To nije moja voqa Da budem izbeglica
Члан 35. Државе потписнице ће спречити отмицу, продају или трговину децом у било ком циљу и у било ком облику.
Ja nisam {e}er ni bra{no Niti sam kisela voda Pa to bi bilo stra{no Da me neko nekome proda Qubivoje R{umovi} Brigu o deci preuzele su mnoge organizacije Ujediwenih nacija: UNICEF, UNESKO... UN (Ujediwene nacije) osnovane su 1945. godine da bi odr`ale me|unarod ni mir i bezbednost i razvijale dobre me|uqudske odnose. UNICEF (UNICEF – United Nations Children’s Fund) – de~ji fond Ujediwenih nacija, poma`e vladama da dugoro~no zadovoqe potrebe dece.
32 4
UNESKO (Unesco – United Nations Educational Scientific and Cultural Organi zation) – organizacija UN za obrazovawe, nauku i kulturu, ustanov qena da podsti~e razmenu informacija, ideja i kulture. Svima wima ciq je isti ili sli~an. Neke od aktivnosti UNICEF-a su: – obezbe|ewe uslova da deca u ranom detiwstvu budu za{ti}ena od bolesti koje se mogu spre~iti i da budu emocionalno zbrinu ta u porodici, – modernizacija {kolskog sistema, – za{tita prava dece i `ena koji su izlo`eni nasiqu, zloupotre bi, zanemarenosti i eksploataciji...
Evropske asocijacije – manifestacije U svetu i kod nas organizuju se mnogi skupovi i prire|uju raznovrsne sve~anosti u kojima su glavni u~esnici deca iz raznih kra jeva sveta. Igra, pesma, drugarstvo, razumevawe dru gog i druga~ijeg, de~je stvarala{tvo obele `avaju „Radost Evrope“, susrete dece od 7 do 14 godina koja se od 1968. svake godine sastaju u Beogradu. Tom manifestacijom (inicijator je bio De~ji kulturni centar Beo grad) obele`ava se 5. oktobar – Svetski dan deteta. Po~etkom svakog oktobra, beogradski ma li{ani u svojim porodicama ugoste vi{e stotina vr{waka iz cele Evrope koji sa sobom donose muziku, igre, kulturu i obi~aje svoje zemqe. Oni, zajedno sa svojim doma}inima, tokom deset dana – koliko program traje, na beogradskim ulicama, trgovima i u dvoranama prikazuju razli~ite ve{tine i umewa. Tokom godine u na{oj zemqi organizuje se jo{ nekoliko sli~nih manifestacija.
Prijateq je ~ovek bez koga se ne mo`e.
An|elka, 9 godina Iz Re~nika prijateqstva (sajt Radost Evrope)
Radna sveska, str. 17 33
raznovrsnost @ivog sveta
SUSRET
Obnovi ste~ena znawa iz prethodnih razreda o biqkama i `ivotiwama. @ivi svet je, radi lak{eg prou~avawa, podeqen na carstva.
S PRIRODOM Postoje i mnoge sli~nosti po kojima su biqke grupisane radi lak{eg prou~avawa. Jedna od takvih podela je na ni`e i vi{e biqke. NI@E BIQKE
Radna sveska, str. 18, zadaci 1 i 2.
biqke Biqke su, kao i `ivotiwe i ~ovek, `iva bi}a. Botani~ari smatraju da biqno carstvo na Zemqi ~ini oko 500 000 vrsta. Taj broj nije kona~an po{to se stalno otkrivaju nove vrste biqaka. Me|usobno se razlikuju po stani{tu na kome `ive, spoqa{woj i unutra{woj gra|i, du`ini `ivota, veli~ini... Alge
Li{ajevi
VI[E BIQKE
Biqke u pe{~ari Biqke na visokim planinama
Paprat
Mahovina
Biqke na vodi ili u vodi
Biqke u stenovitoj sredini
34 4
Biqke u {umi
^etinari
Li{}ari
35
@ivotiwe
Ki^mewaci
@ivotiwe su organizmi koji se ra|aju, rastu, razvijaju, di{u, hrane, kre}u se, razmno`avaju i, na kraju, uginu. Zoolozi smatraju da ima vi{e od milion vrsta `ivotiwa, ali se stalno otkrivaju nove. Po nekim zajedni~kim karakteristikama, `ivotiwe su grupisane na razne na~ine radi lak{eg prou~avawa. Naj~e{}a podela je na~iwena zavisno od toga da li imaju ili nemaju ki~mu i to je podela na beski~mewake (sun|eri, dupqari, crvi, meku{ci, zglavkari, bodqoko{ci) i ki~mewake (ribe, vodozemci, gmizavci, ptice, sisari). Ribe Beski^mewaci Gmizavci
Vodozemci
Gliste
Ptice
Pu`
Rak
Radna sveska, str. 18 Sisari
36 4
Radna sveska, str. 18, zadaci 1 i 2 37
FLORA NA[E ZEMQE Flora – celokupni biqni svet na planeti, na nekom kontinentu, {irem podru~ju ili u jednoj oblasti. Na bogatstvo biqnog sveta uti~u mnogi faktori `ive i ne`ive prirode. Prisustvo nekih `ivotiwa, ali i biqaka u odre|enoj sredini mo`e da uti~e na brojnost i raznovrsnost biqaka te sredine. ^ovek svojim prisustvom, proizvodwom, {irewem naseqa, razvojem saobra}aja i industrije, primenom agrotehni~kih mera, ali i razvojem svesti o potrebi za{tite okoline uti~e na pove}awe ili smawewe biqnih vrsta. Na biqno carstvo uti~u i klima, razvijena re~na mre`a, kvalitet vode, vazduha i zemqi{ta, reqef, sun~evo zra~ewe...
Biqke su hrana drugim `ivim bi}ima – `ivotiwama (biqojedima i sva{tojedima) i ~oveku. Osim u ishrani, ~ovek koristi biqke u raznim oblastima, na primer, gra|evinarstvu, za izradu name{taja, za proizvodwu lekova, za~ina, parfema, papira... Biqke se koriste i za ogrev i, kona~no, oplemewuju prostor u kome ~ovek boravi.
ogrev
\evinarstvo
gra
biqke lekovi
Radna sveska, str. 19, zadatak 1
za^ini
name[taj papir
parfemi
Biqke uti~u i na izgled zemqi{ta: pe{~are se po{umqavaju (sadi se drve}e) i tako se smawuje rasejavawe peska i pro{irivawe pe{~are, ubla`ava se snaga vetra i spre~ava erozija tla.
tipi^ne vrste
38 4
on se
voda
ki
sun^eva energija
ik
Podsetite se koji su tipi~ni predstavnici `ivotnih zajednica u na{oj zemqi.
Zna^aj biqaka Hranu, koja im je potrebna za `ivot biqke stvaraju u zelenim delovima. Taj proces naziva se fotosinteza. Tokom fotosinteze osloba|a se kiseonik koji je svim `ivim bi}ima neophodan za disawe.
Ugqen-dioksid ulazi u list
Radna sveska, str. 19, zadaci 2, 3 i 4.
Wiva
Livada
39
Retke i ugro@ene vrste U Srbiji je zvani~no opisano 3665 biqnih vrsta. Od ovog broja 287 vrsta biqaka raste iskqu~ivo na Balkanskom poluostrvu. Naro~iti zna~aj imaju vrste koje postoje samo na na{im prostorima i ne uspevaju van granica na{e zemqe. Taj jedinstveni biolo{ki resurs ~ini {ezdesetak vrsta koje se i u Srbiji nalaze na veoma malom prostoru. Wihov opstanak, kao i opstanak ostalih ugro`enih vrsta u svetu, veoma je zna~ajan radi o~uvawa biqne raznovrsnosti na na{oj planeti. Za{tita wihovih populacija i stani{ta jedna je od najva`nijih aktivnosti Zavoda za za{titu prirode Srbije.
Vo}wak
Vinograd
Srpski kukurek raste samo na Go~u
Povrtwak
[uma
Runolist
Broj biqnih vrsta se smawuju a neke vrste potpuno nestaju zbog sve ve}e zaga|enosti zemqi{ta, vazduha i vode, promene klime, stalnog pove}awa gustine naseqenosti i pove}ane potrebe za stambenim prostorom. Naseqa se pro{iruju na ra~un plodnog zemqi{ta, a zbog sve ve}e potrebe za hranom qudi kr~e {ume i pretvaraju livade u plodne oranice. Nestajawe pojedinih biqnih vrsta predstavqa opasnost za biosferu, ali i za opstanak ~oveka. Retke i ugro`ene biqke na{ih krajeva
Vrste kojih vi{e nema
Pan~i}eva omorika Banatski bo`ur Pan~i}ev grahor [arplaninski tu|inac Moravski vodeni Jagor~evina �������� ora{ak Pan~i}eva poto~arka Kragujeva~ki slez Rtawska metvica Pan~i}eva udov~ica Runolist Sasa Bara
40 4
Reka
Pan~i}eva poto~arka raste samo na Kopaoniku
41
FAUNA NA[E ZEMQE Fauna – zajedni~ki naziv za celokupni `ivotiwski svet na{e planete, jednog kontinenta, podru~ja ili oblasti.
Leptir Krilasti zvon~i} mo`e se na}i samo na Staroj planini Pan~i}eva omorika
za[tita i revitalizacija Da bi se spre~io nestanak pojedinih biqnih vrsta, stru~waci prave spiskove ugro`enih vrsta koje treba za{tititi zakonom. Ponekad se i ~itava podru~ja stavqaju pod za{titu (rezervati prirode, nacionalni parkovi). Ugro`ene biqne vrste gaje se u posebnim uslovima kako bi se {to vi{e razmno`ile i ponovo vratile u prirodu.
Rov~ica
������������������������������������������������������������ Sova������������������������������������������������������� Veverica
Paun
Botani~ka ba{ta ÿJevremovacŸ
Zec
Kolekcija algi u Botani~koj ba{ti
• U Srbiji je do sada za{ti}eno 215 biqnih vrsta. • [umadija je nekada bila prepoznatqiva po {umama po kojima je i ova oblast i nazvana. Danas je, na`alost, ostalo samo ime. • Prvi pisani trag o za{titi prirode kod nas nalazi se jo{ u Du{anovom zakoniku iz XIV veka i odnosi se na zabranu prekomerne se~e {uma. Divqa ma~ka
42 4
^apqa
43
@ivotiwe su deo lanca ishrane i hrane se biqkama ili drugim `ivotiwama. Na taj na~in odr`ava se optimalan broj `ivih bi}a i ostvaruje prirodna ravnote`a.. Lisica
Vukovi
• Predatori su `ivotiwe koje se u prirodi hrane drugim `ivotiwama, kao svojom uobi~ajenom hranom. One su tim `ivotiwama prirodni „neprijateqi“, tj. predatori. • Ko su predatori zeca? To su `ivotiwe koje se hrane wime: vuk, ris, {akal, lisica, divqa ma~ka, kuna zlatica, kuna belica, psi skitnice, ma~ke skitnice, jastrebovi, vrane i svrake. Nije zecu lako, pored toliko prirodnih neprijateqa. Meso nekih `ivotiwa jedan je od glavnih izvora belan~evina neophodnih za pra vilnu ishranu ~oveka. Osim mesa, od wih dobijamo mleko, jaja, mast, ali i vunu, ko`u i krzno, koji se koriste pri izradi ode}e i stvari za svakodnevnu upotrebu.
[akal
Radna sveska, str. 20, zadatak 1
Medved
44 4
45
Tipi^ne vrste Obnovi ste~ena znawa o `ivotiwama koje su tipi~ni predstavnici `ivotnih zajednica u na{im krajevima.
Bara
[uma
Prolanak sa niskim rastiwem Proplanak s niskim rastiwem
46 4
Wiva
47
Za[tita i revitalizacija
Retke i ugro@ene @ivotiwe Mnoge `ivotiwe u na{oj zemqi postale su prava retkost, mnoge su na`alost odavno nestale, „zahvaquju}i“ u velikoj meri ~oveku i naru{avawu prirodnih stani{ta. Mnoge `ivotiwe su lovqene zbog svog skupocenog krzna ili rogova, ko`e ili kvalitetnog mesa. Retke i ugro`ene vrste u na{oj zemqi:
Odre|ene `ivotiwske vrste dr`ava zakonom {titi od izumirawa. Neke od wih gaje se u za{ti}enim sredinama ili zoo-vrtovima kako bi se spre~ilo wihovo istrebqewe i omogu}ilo wihovim razmno`avawem i povratak u prirodno stani{te. @ivotiwe kojih vi{e nema na na{im prostorima: • • • •
orao bradan crni le{inar vodena vidrica ibis...
Beogradski zoolo{ki vrt
Slon
Pelikan
Ibis
Beloglavi sup Majmun
Nilski kow Vidra
• U Srbiji je zakonom za{ti}eno 427 vrsta `ivotiwa. • Nedavno su iz Bavarske (pokrajina u Nema~koj) uvezeni dabrovi i pu{teni u Zasavicu (reka u Srbiji), iz koje su nestali sredinom pro{log veka.
.. ,
48 4
Divokoza
Jelen
Radna sveska, strana 20, zadaci 2, 3 49
DOMA}E @IVOTIWE i GAJENE BIQKE
Podseti se koje `ivotiwe pripadaju grupi doma}ih `ivotiwa.
Gajene biqke – ~ovek gaji zbog razli~itih potreba i brine se o wima.
Radna sveska, strana 21, zadatak 1 Doma}e `ivotiwe – `ivotiwe o ~ijem sme{taju, zdravqu i ishrani brine ~ovek. Doma}e `ivotiwe dele se na: – stoku: krupnu (kow, gove~e, magarac), sitnu (sviwa, ovca, koza) i – `ivinu (koko{ke, patke, guske, }urke, plovke, morke). U doma}e `ivotiwe se ubrajaju i p~ele i obi~ni (sivi) zec. Zna~aj doma}ih `ivotiwa – ~ovek ima vi{estruku korist od doma}ih `ivotiwa. Wihovo mleko, meso i jaja koristi u ishrani, od ko`e, dlake i kostiju nekih `ivotiwa izra|uje odre|ene predmete. Osim toga, koristi ih i za rad u poqu, vu~u ili jahawe...
Kow
Magarac
Povrtwak
Gove~e
Vinograd Koza
Guska
Ovce
Patka
Vo}wak
Sviwe
]urka
Vrt
Koko{i
50 4
Radna sveska, str. 21, zadatak 2 i str. 22, zadatak 3
51
Proizvodwa zdrave hrane Na{a zemqa ima dobre uslove za proizvodwu zdrave hrane. Bira se zdravo seme (kada je re~ o povr}u i `itaricama, na primer), proverenih sor ti koje su stvorili na{i selekcionari na institutima za poqoprivredu. Takvo seme daje boqe prinose, a biqke su otpornije na nepovoqne vremenske uslove i bolesti. [teto~ine se suzbijaju, kada god je to mogu}e, biolo{kim agrotehni~kim merama koje ne zaga|uju okolinu kao hemijska sredstva. Kva litetno meso, mleko i ostali proizvodi `ivotiwskog porekla dobijaju se uzgojem zdravih doma}ih `ivotiwa i uvozom grla plemenite rase. Biolo{ke mere – upotreba `ivih organizama za suzbijawe parazita, korova i {teto~ina. @itarice
Kadifica {titi plavi patlixan
Zna^aj gajenih biqaka Gajene biqke su va`an deo ishrane svakog ~oveka. Osim za ishranu, qudi gaje biqke i da bi wima hranili doma}e `ivotiwe ili za preradu. Biqke se koriste u prehrambenoj industriji, ali i za izradu tkanina (kudeqa, lan, pamuk...). Hmeq se koristi u industriji piva, gro`|e se prera|uje u vino, od mnogih vrsta vo}a priprema se alkohol, a mnoge biqke koriste se i u proizvodwi lekova.
Paradajz {titi kupus
Uqe
Luk {titi {argarepu
Brokoli {titi krastavac
Poqe suncokreta
Semenke suncokreta
52 4
Radna sveska, str. 22, zadaci 4 i 5 53
PRIRODNE POJAVE Obnovi ste~ena znawa o uticaju ne`ive prirode na `ivu prirodu kroz godi{wa doba.
Divqe patke su ptice selice
godi[wa doba
Smenu godi{wih doba ose}aju i `ivotiwe. U prole}e mnoge od wih dobijaju mlade, prore|uje im se perje (mitarewe) ili dlaka (liwawe), ptice selice se vra}aju iz toplijih krajeva, a one koje su boravile na na{im prostorima odlaze na sever Evrope.
Vrabac celu godinu provede u istom kraju
@ivotni ciklus biqke
Pred zimu, selice odlaze u toplije krajeve, dolaze nam ptice sa severa Evrope, a one koje ostaju dobijaju gu{}e perje. @ivotiwama postaje gu{}a dlaka, sakupqaju hranu i pripremaju skloni{te u kojem }e provesti zimu. Neke od wih }e ovaj hladni period i prespavati.
Radna sveska, str. 23–25 54 4
55
^OVEK kao DEO PRIRODE – SVESNO I DRU[TVENO BI]E Obnovi ste~ena znawa o `ivoj i ne`ivoj prirodi.
Po uspravnom hodu, razumu, govoru, radu i na~inu `ivota ~ovek se razlikuje od ostalog `ivog sveta. Jo{ od davnina `iveo je kao ~lan u`ih i {irih dru{tvenih grupa. Razvijao je govor i tako se boqe sporazumevao sa drugima. Usavr{avao je oru|e za rad, udru`ivao se u radu s drugim qudima i proizvodio.
SPOZNAJA SEBE, UO^AVAWE POLNE RAZLI^ITOSTI Qudi se razlikuju po mnogobrojnim osobinama (pol, boja ko`e, kose, o~iju, oblik lica, visina...) ^ovek svet spoznaje ~ulima. Ona mu omogu}uju da komunicira sa spoqnim svetom, a sve informacije dobijene putem ~ula sti~u se u mozgu. ^ovek ima pet ~ula: 1. ~ulo vida 2. ~ulo sluha 3. ~ulo mirisa 4. ~ulo ukusa 5. ~ulo dodira. Jedna od glavnih odlika `ivih bi}a jeste sposobnost razmno`avawa koja obezbe|uje produ`ewe i opstanak vrste. Organi za razmno`avawe, koji ujedno predstavqaju i polnu razli~itost ~oveka, sastoje se od polnih `lezda u kojima se stvaraju polne }elije. @enske polne `lezde su jajnici, a mu{ke semenici. Kada se mu{ka polna }elija spoji sa `enskom polnom }elijom dolazi do oplodwe. Razvoj ploda u maj~inoj utrobi traje devet meseci. Posle devet meseci beba je sposobna da `ivi u spoqnoj sredini, da samostalno di{e i tada je spremna da se rodi. Dolazak bebe na svet u porodici se o~ekuje sa velikom qubavqu i nestrpqewem i novoro|en~e predstavqa najve}u radost za roditeqe.
^ovek se prilago|ava prirodi kao {to i prirodu prilago|ava sebi.
Ultrazvu~ni snimak bebe u maminom stomaku
Radna sveska, str. 27 56 4
Radna sveska, strana 26
57
OSNOVI ZDRAVOG @IVOTA Kada smo zdravi i raspolo`eni ~esto zaboravqamo da zdravqe treba da ~uvamo. O uzrocima bolesti ne treba razmi{qati tek kada se razbolimo. Ve}ina bolesti mo`e se spre~iti redovnim odr`avawem higijene tela i ode}e, raznovrsnom ishranom, zdravim fizi~kim aktivnostima (tr~awe, plivawe, gimnastika...), redovnim, svakodnevnim od marawem i lekarskim pregledima. Svi ti uslovi su neophodni da bi ~ovek bio zdrav. ^isto}a tela je nezaobilazni ~inilac zdravqa. Da ne bismo do{li u dodir sa brojnim parazitima i bakterijama koji se nalaze u pra{ini i prqav{tini moramo redovno prati ruke, redovno se umivati, Tr~awe je zdravo kupati, negovati kosu i nokte. Veoma je va`no da na{a ode}a bude ~ista. Rubqe (koje bi trebalo da bude od pamuka) treba svakodnevno mewati. I obu}a treba da bude ~ista, udobna i komotna (da ne pritiska krvne sudove). Nogama najvi{e odgovara ko`na obu}a. Ona noge treba da {titi od vlage, hladno}e i povreda. Hrana koju svakodnevno unosimo u organizam mora biti sve`a i razno vrsna.
Hranu treba pravilno raspodeliti na obroke. Pored glavnih obroka (doru~ak, ru~ak, ve~era), deca treba da uzimaju i u`inu.
za[tita od bolesti Da bismo se za{titili od nekih bolesti treba da se redovno vakcini{emo. Time organizam sti~e otpornost na odre|ene bolesti. U mere o~uvawa zdravqa svrstava se i sistematski pregled. Obavqa se jednom godi{we kako bi se bolest na vreme otkrila i spre~ilo weno {irewe.
[tetnost pu[ewa, alkohola i droge Sastojci dima cigarete (kojih ima nekoliko hiqada) {tetno deluju na plu}a, srce, krvotok i organe za varewe. Pu{ewe smawuje apetit, radnu sposobnost i `ivotni vek ~oveka. Nepu{a~ima koji sede u zadimqenoj prostoriji dim {teti koliko i samo pu{ewe. Konzumirawe alkohola upropa{tava `ivot i onoga ko pije i wegovoj porodici. ^ovek pod dejstvom alkohola gubi kontrolu kretawa, govora i pona{awa. Vrlo je razdra`qiv i sklon sukobima. Pijani qudi ~esto uzrokuju saobra}ajne nezgode ili stradaju u nesre}ama. Uzimawe droge je najve}e zlo dana{weg vremena. Onaj ko uzima drogu vrlo brzo se na wu navikne i postane od we zavisan. Droga {teti mozgu, nervnom sistemu, bubrezima, jetri. Ona uni{tava ceo organizam. Uzimawe droge izaziva preranu smrt. Osobe koje koriste drogu su bezvoqne, zapla{ene i nesposobne za uobi~ajene aktivnosti koje zdravim qudima ne predstavqaju nikakvu te{ko}u (u~ewe, rad i sli~no).
Radna sveska, str. 28 58 4
59
ODGOVORAN ODNOS PREMA DRUGIMA i prema SEBI Od svog postanka ~ovek `ivi i radi u razli~itim zajednicama. Najve}i deo svog `ivota provodi okru`en vr{wacima.
Poma`u}i starim i bolesnim sugra |anima, ~ovek ne samo da ispuwava moralne obaveze ve} izgra|uje i oplemewuje svoju li~nost. Postoje razli~ite ustanove i organizacije koje pru`aju pomo} bolesnim i starim osobama. Qudi i deca tako|e daju svoj doprinos time {to se ukqu~uju u razli~ite humanitarne akcije.
Znak za mesto predvi|eno za osobe sa hendikepom
Sa wima sti~e razli~ita `ivotna saz nawa i razvija svest o sebi i drugima. Dete (kao i odrasli qudi) dru`i se i sara|uje, sti~e i razvija oblike pona{awa koji su po`eqni i prihvatqivi u dru{tvu i sredini u kojoj `ivi.
Mnogima je potrebna na{a pomo}.
60 4
61
@ivotiwama, posebno ku}nim qubimcima, potrebna je briga i pomo}.
Osim nege i redovnih obroka, treba ih vakcinisati i voditi na redovne kontrole veterinaru. Nekada qudi svoje qubimce ostave na ulici gde oni, naviknuti na `ivot u ku}i, ~esto stradaju. Oni koji pre`ive lutaju u potrazi za hranom i skrovi{tem. Posledwih godina vi{e se vodi ra~una o napu{tenim `ivotiwama i otvaraju se azili – mesta gde im se pru`a pomo} i uto~i{te.
Radna sveska, str. 29 62 4
ISTRA@UJEMO PRIRODNE POJAVE 63
PRAVILA KOJA VA@E ZA SVA KRETAWA Obnovi ste~ena znawa o kretawu.
Pomerawe i zaustavqawe Kre}emo se i onda kada stojimo ili sedimo u autobusu u pokretu. Kada voza~ naglo zako~i, mi pole}emo napred.
U prirodi se sve kre}e. Kretawe – promena polo`aja tela u prostoru i vremenu u odnosu na druga tela.
Tela se kre}u pravolinijskom ili krivolinijskom putawom. Brzina kretawa tela obi~no je razli~ita. Postoji ravnomerno i neravnomerno kretawe.
Ukoliko se telo ne kre}e, ka`emo da ono miruje. Da bi ne{to podigao ili pokrenuo ~ovek koristi snagu svojih mi{i}a, neku prirodnu silu ili ma{ine.
Zaokru`i razli~itim bojama razli~ite oblike kretawa. [ta zakqu~uje{?
64 4
Radna sveska, str. 30 i 31 65
[TA I KAKO UTI^E NA kretawe Pri kretawu tela prelaze odre|eni put. Pri tome, telo nailazi na otpor sredine u kojoj se kre}e. Objasni vezu izme|u oblika aviona i otpora sredine kroz koju se kre}e.
Hodawe po pesku
Pored obale
Otpor sredine deluje suprotno od smera kretawa. Otpor zavisi od sredine kroz koju se telo kre}e. Otpor sredine zavisi i od oblika i veli~ine tela. Na mawe telo delova}e mawi otpor sre dine nego na ve}e.
Hod kroz vodu
Tela se br`e kre}u po glatkim nego po hrapavim povr{inama. Posmatraj slike i uo~i pravac kretawa prikazanih tela.
Pad s otvorenim padobranom
66 4
Slobodan pad
67
du`ina klatna
Sve {to se nalazi nad zemqom posle izvesnog vremena pada na wenu povr{inu. Privla~na sila koja deluje u pravcu sredi{ta Zemqe, zove se gravitacija ili Zemqina te`a.
Da bi satelit, raketa ili neka druga svemirska letelica poslata sa Zemqe dospela u svemir, mora biti dovoqno daleko da je ne bi privukla Zemqina te`a, ali i dovoqno daleko od drugih nebeskih tela koja svojom te`om mogu da je privuku. Da bi raketa savladala Zemqinu gravi taciju, mora da se kre}e brzinom od oko 28 000 km na sat. U svemirskim letelicama, koje se kre}u po svojoj orbiti, deluju veoma slabe sile gravitacije, stoga stvari (i qudi) u wima lebde. Poletawe svemirske letelice sa Zemqe
•
68 4
Matemati~ko klatno
Matemati~ko klatno – kuglica obe{ena o dugi konac za pokretnu ta~ku koja se pod uticajem neke spoqa{we sile mo`e izvesti iz polo`aja mirovawa. Ono se kre}e levo-desno do istog polo`aja (osciluje) pod uticajem Zemqine te`e. Wegove oscilacije su skoro neprigu{ene, tako da ono, izvedeno iz ravnote`nog polo`aja, mo`e dugo da osciluje. Brzina kretawa klatna zavisi od du`ine klatna i ja~ine sile Zemqine te`e, ali ne i od veli~ine kuglice. Du`e klatno br`e }e se kretati. Kretawe klatna je periodi~no jer se posle odre|enog vremena ponavqa na isti na~in.Takvog kretawa ima svuda oko nas: okretawe kazaqke na satu, rotacija Zemqe oko Sunca, otkucaji srca, treperewe glasnih `ica, treperewe `ica muzi~kih instrumenata, quqawe na quqa{ci... Italijan Galileo Galilej je u XVI veku otkrio da svaka oscilacija klatna traje isto vreme, {to je u XVII veku iskoristio Holan|anin Kristijan Haj gens da napravi prvi sat sa klatnom.
Kotrqawe je lak{e od klizawa.
Radna sveska, str. 32 i 33
Pri kretawu nani`e brzina kretawa se pove}ava.
Za{to }e se telo (na primer, kwiga, plo~ica i sl.) du`e kretati po ledu nego po hrapavoj povr{ini stola?
Hajgensov nacrt za sat s klatnom
69
SENKA Svetlost je oblik energije. Nau~ili ste da je za ve}inu `ivih bi}a Sun~eva svetlost jedan od uslova neophodnih za `ivot. Osim Sun~eve svetlosti, postoje i drugi izvori svetlosti: sijalica, vatra, sve}a, buba svitac... Predmeti kroz koje svetlost prolazi su providni (npr., staklo, voda, led, dijamant...), a oni kroz koje svetlost ne prolazi su neprovidni (npr., metal, drvo, zemqa, kamen...).
Providni i neprovidni materijali
Senka nastaje sa druge strane tela koja ne propu{taju svetlost. Postoje tamne senke, koje se javqaju tamo gde svetlost ne dopire ili dopire veoma slabo i svetle senke, koje nastaju tamo gde ima izvora svetlosti. Ako je izvor svetlosti jak, mo`e da se javi i polusenka.
Radna sveska, strana 34
Sunce je ~oveku slu`ilo kao prvi ~asovnik. Pretpostavqa se da su prvi ~asovnici bili na~iweni od {ipke pobodene u zemqu, a oko we je bilo pore|ano kamewe koje je ozna~avalo polo`aj Sun~eve senke. Vremenom su ovi ~asovnici bili precizniji u pokazivawu ta~nog vremena. Danas se, uglavnom, vi{e ne koriste (osim kao ukras).
Sun~ev ~asovnik
70 4
71
ZVUK Obnovi znawe o zvuku i tonu koje si stekao na ~asovima muzi~ke kulture.
Duva~ki instrumenti imaju cev u kojoj treperi vazduh kada se u wih duva.Tonovi razli~ite visine dobijaju se promenom du`ine cevi, zatvarawem ili otvarawem rupica ili sistema poklopaca. Skra}ivawem cevi dobijaju se vi{i tonovi.
Svakodnevno smo okru`eni mnogim prijatnim i neprijatnim zvukovima. Zvuk se kre}e kroz gasove (npr. vazduh), ~vrsta tela (npr., zidove), kroz te~nost, ali ne i kroz bezvazdu{ni prostor (vakuum). Svako telo kada se pobudi mo`e da osciluje (vibrira,treperi) tako da predstavqa izvor zvuka. U laboratorijama se kao izvor zvuka naj~e{}e koristi zvu~na viqu{ka. Ustanovqeno je da vibracije jednog predmeta mogu da dovedu do vibrirawa drugog predmeta. Ta pojava zove se rezonanca. @i~ani instrumenti imaju zvu~nu (rezonatorsku) kutiju kroz koju treperi vazduh usled treperewa `ica instrumenta.
Zvu~na viqu{ka
Kada otvoru staklene cevi (menzure), napuwene donekle vodom i spojene sa ~a{om u kojoj je voda, pribli`imo zvu~nu viqu{ku i mewamo visinu vode u woj, podizawem ili spu{tawem menzure, do}i }e do promene visine vazduha u menzuri koji treperi, i primeti}emo da se visina zvuka mewa. [to je visina vode u menzuri ve}a,visina vazduha je mawa pa je ton vi{i. [to je visina vode mawa, a visina vazduha koji treperi ve}a, ton }e biti ni`i. U nekom trenutku mo`e do}i do poklapawa u~estalosti vibrirawa izvora zvuka sa u~estalo{}u vibrirawa vazduha – nastaje rezonanca i ja~ina zvuka se naglo pove}ava.
Radna sveska, str. 35, zadaci 1 i 2 72 4
Skra}ivawem du`ine `ice (prstima) dobija se vi{i ton.
Stub vazduha
• Zvuk br`e putuje kroz topao nego kroz hladan vazduh; br`e putuje kroz te~nost nego kroz gasove, a najboqe putuje kroz ~vrste materije. • Ja~ina zvuka izra`ava se u decibelima (dB). Ako je ja~ina zvuka ve}a od 130 dB javqa se bol. • Najglasnija `ivotiwa je plavi kit koji mo`e da proizvede zvuk ja~ine 180 dB. Zvuk mo`e da se registruje i na udaqenosti do 850 km. • Zvuk visoke frekvencije – ULTRAZVUK – na{ao je primenu u mnogim oblastima qudskog `ivota (medicina, pomorstvo...) • Mnoge `ivotiwe (npr., slepi mi{, kit, delfin) koriste zvuk da bi se orijentisale u sredini u kojoj se kre}u ili da bi ulovile plen.
Radna sveska, str. 35, ogled 1 Radna sveska, str. 36, ogledi 2 i 3 73
MATERIJALi i wihova svojstva Materijali imaju razli~ita svojstva, tj. karakteristike koje se mogu izmeriti ili vizuelno oceniti. Svojstva materijala uti~u na wihovu upotrebnu vrednost i kvalitet. Materijali se razlikuju po tome da li provode elktri~nu struju, da li se rastvaraju u vodi, privla~e li druge materijale (magnetno svojstvo), kao i po svojim toplotnim i mehani~kim svojstvima.
Rastegqivost – svojstvo materi jala da se pod dejstvom spoqa{wih sila iste`u. Ovo svojstvo naj izra`enije je kod metala (npr., bakar, srebro, aluminijum, zlato...).
Zlatna `ica
Mehani~ka svojstva pokazuju sposobnost materijala da se suprotstavqa delovawu spoqa{wih sila. Najva`nija mehani~ka svojstva su: tvrdo}a, ~vrsto}a, elasti~nost, `ilavost, krtost, istegqivost. Ova svojstva su od zna~aja za ocenu kvaliteta metala, gra|evinskog materijala, plastike, tekstila, ko`e, drveta i drugih materijala. Tvrdo}a predstavqa otpor kojim se materijal suprotstavqa prodirawu nekog tela pod dejstvom neke sile. Postoje razli~ite metode za odre|ivawe tvrdo}e. Prema Mosovoj skali, najtvr|i je dijamant, a najmek{i talk.
Toplotna svojstva ozna~avaju sposobnost materijala da provode toplotu. Takve materijale zovemo toplotni provodnici (npr., srebro, bakar, zlato...). Materijali koji slabo provode toplotu su toplotni izolatori (npr., drvo, opeka, porcelan, plastika, stiropor, vazduh...). Posude od bakra i srebra
Aba`ur od stakla
Dijamant, Dijamant
^vrsto}a – svojstvo materijala da se suprotstavqa dejstvu spoqnih sila koje te`e da ga deformi{u. Razlikuju se: ~vrsto}a na kidawe, savijawe, uvrtawe, istezawe i na pritisak. Elasti~nost – svojstvo materijala da se po prestanku delovawa spoqnih sila vra}aju u prvobitni polo`aj. Ve liku elasti~nost imaju guma, kau~uk, neka tekstilna vlakna... @ilavost – svojstvo nekih mate rijala da se pod u~estalim udarima ne kidaju i ne lome. Suprotno od `ilavosti je krtost. Ako se pod u~e stalim udarima ili pri savijawu mate rijal lomi ili puca, onda je on krt.
74 4
Talk
Kerami~ke plo~ice
Elektri~no svojstvo – svojstvo mate rijala da provode elektri~nu struju. To su elektri~ni provodnici (metali: srebro, bakar, aluminijum...). Slabe provodnike zovemo izolatori (npr., guma, plastika, staklo, drvo, keramika, vazduh...).
Bakarna `ica oblo`ena gumom
75
Magnetno svojstvo – svojstvo materijala da privu~e drugi materijal, da ga namagneti{e. Ovo svojstvo ima ruda gvo`|a magnetit. Naj~e{}e se upotrebqavaju ve{ta~ki magneti napravqeni od ~elika ili legure gvo`|a sa niklom i hromom. Izra|uju se u razli~itim oblicima.
KOJI PREDMETI SE NAJBOQE NAELEKTRI[U, A KOJI NAJBOQE PROVODE ELEKTRI^NU STRUJU? Obnovi ste~ena znawa o elektricitetu i elektri~noj struji.
Znamo da se telo koje je izolator mo`e naelektrisati trqawem ili dodirom. Posmatraj slike otkrij {ta se dogodilo. Magnet
Kompas Rastvorqivost – svojstvo nekih ~vrstih, te~nih i gasovitih materijala da se u mawoj ili ve}oj meri rastvaraju u nekom rastvara~u (npr., u vodi, alkoholu, benzinu, nekoj kiselini i sl.).
• Koji jo{ predmeti mogu da se naelektri{u?
Elektri~ni provodnici dobro provode elektricitet. Kretawe elektri citeta kroz metalni provodnik zovemo elektri~na struja. Najboqi provodnici elektri~ne struje su metali, i to srebro i bakar. Od bakra se naj~e{}e izra|uju `ice, tj. kablovi kroz koje te~e elektri~na struja. • Elektricitet je bio poznat jo{ starim gr~kim filozofima. Kada bi }ilibar protrqali krpom on je privla~io lake predmete (na primer, perje). • Re~ ÿelektricitetŸ poti~e od gr~ke re~i elektron, {to zna~i }ilibar.(vrsta okamewene smole prirodnog porekla).
Radna sveska, strane 37, 38 i 39 76 4
Radna sveska, str. 40, zadaci 1-4 Radna sveska, str. 40-42, ogledi 1, 2, 3 77
KAKO POVE}ATI ILI SMAWITI DEJSTVO MAGNETA?
MATERIJALI I SVETLOSNA PROPUSTQIVOST Obnovi ste~ena znawa o nastanku senke i svetlosnim izvorima.
Radna sveska, strana 45, ogled
Obnovi ste~ena znawa o magnetima.
Radna sveska, str. 43, zadaci 1, 2, 3 i 4.
Dejstvo magneta pove}ava se namagnetisawem. Utvr|eno je da namagnetisani ~elik, zahvaquju}i svojoj gra|i (sastavu), zadr`ava magnetska svojstva du`e od gvo`|a, a gvo`|e du`e od nikla i kobalta. Magneti se mogu i razmagnetisati ako se zagrevaju do usijawa, {to dovodi do poreme}aja ~estica u samom magnetu, tako da on gubi svojstvo privla~ewa metalnih predmeta.
Predmeti od metala i ~elika
Znamo da postoje materijali koji su providni i kroz koje svetlost mo`e da pro|e. Postoje i neprovidni materijali kroz koje svetlost ne mo`e da pro|e. Svetlost prolazi kroz materijale razli~itih agregatnih stawa: kroz vazduh (sme{u gasova), kroz neka ~vrsta tela (npr. staklo), ali i kroz te~nosti (npr., kroz vodu). Pri tome, materijal uvek zadr`ava (upija) deo svetlosti.
* Agregatno stawe je oblik u kome se neka materija mo`e na}i – ~vrsto, te~no ili gasovito. Neki materijali samo delimi~no propu{taju svetlost (npr., nao~ari za sunce).
¤ Prema gr~koj legendi, pastir Magnes je prona{ao magnet u trenutku kada su se wegove sandale sa gvozdenim klincima i {tap sa gvozdenim vrhom priqubili za kamen – magnetit. ¤ Magnet verovatno poti~e iz Male Azije, iz Magnezije gde je prona|en magnet. ¤ Nau~nici pretpostavqaju da se ptice sele u pravcu sever-jug i obrnuto na osnovu Zemqinog magnetizma. ¤ Zemqa je najve}i prirodni magnet. Magnetna igla kompasa koristi magnetnu silu Zemqe. Na osnovu toga mo`emo da odredimo strane sveta, da se orijenti{emo. Magnetno poqe Zemqe nas {titi od prodora ve}eg dela kosmi~kih zraka.
Radna sveska, str. 44, ogledi 1 i 2 78 4
Radna sveska, str. 45, zadaci 1, 2 ¤ Sun~evim zracima je potrebno oko osam minuta da stignu do Zemqe.
79
KOJI MATERIJALI NAJBOQE PROVODE TOPLOTU?
ISPITIVAWE RASTVORQIVOSTI MATERIJALA Obnovi ste~ena znawa o svojstvu rastvorqivosti materijala.
Obnovi ste~ena znawa o toplotnim svojstvima materijala. Kao {to znamo, postoje toplotni provodnici i toplotni izolatori. – Najboqu toplotnu provodqivost imaju metali i to srebro i bakar. – Slabu toplotnu provodqivost imaju, npr., drvo, staklo, keramika, vuna i vazduh. Setite se da je perje ptica zimi nakostre{eno upravo zato da bi vi{e vazduha ostalo izme|u perja i tako sa~uvalo neophodnu toplotu tela. ^ovek zimi nosi vunenu ode}u i to onu koja u svom tkawu ima {upqine u kojima se nalazi vazduh koji ga, pored vune, {titi od hladno}e.
Voda je dobar rastvara~ mnogih ~vrstih, te~nih i gasovitih supstanci, pa se u praksi najvi{e i koristi. Neke supstance rastvara potpuno (npr., kuhiwsku so i {e}er), neke delimi~no (npr , gips, kre~), a neke prakti~no ne rastvara (npr., kre~wa~ki kamen). U vodi se rastvaraju slede}e supstance: ^vrste
te^ne
gasovite
kuhiwska so
alkohol
kiseonik
{e}er i druge.
glicerin
ugqen-dioksid
sona kiselina i dr.
amonijak i dr.
Doka`i da je voda dobar rastvara~. Izvedi ogled iz Radne sveske.
Radna sveska, strana 47, ogled Nacrtaj ogled koji si izveo / izvela:
primer
Provodqivost nije ista kod svih materijala koji provode toplotu.
Radna sveska, strana 46, ogled Tokom ogleda otkri}e{ da najboqu toplotnu provodqivost ima metalna {oqa, tj. da je ~aj u woj bio topliji nego u drugim {oqama.
80 4
81
sme[e Obnovi ste~ena znawa o vodi, vazduhu i zemqi{tu. Sme{e nastaju tako {to se ~estice jednog ili vi{e materijala ravno merno rasporede izme|u ~estica drugog materijala. Sastojci sme{e zadr`avaju svoja karakteristi~na svojstva, a sastav sme{a je obi~no proizvoqan. U prirodi se retko nalaze ~isti materijali u ve}im koli~inama (npr., kuhiwska so, zlato i sli~no). Mnoge sme{e ~ovek sam pravi.
Ovakve vode obi~no sadr`e i mineralne soli pa ih zovemo mineralne vode. Takve vode su lekovite te ih qudi koriste za le~ewe, kupawe ili pi}e. Zemqi{te je sme{a peska, gline, humusa, vode, vazduha i mineralnih soli. Odnos ovih sastojaka uti~e na plodnost zemqi{ta.
Radna sveska, strana 48, zadaci 1, 2 Sme{e mogu biti sastavqene od ~vrstih, te~nih i gasovitih materijala. Vazduh je sme{a gasova: azota, kiseonika, ugqen-dioksida, a sadr`i i izvesnu koli~inu vodene pare, pra{ine...
Jezero – izvor termomineralne vode u Vrwa~koj Bawi (temperatura vode 27°S) Izvor Slatina (temperatura vode 17°S)
Zaga|eni vazduh u gradu Prirodna voda nije ~ista, ve} sadr`i ne{to rastvorenih gasova iz vazduha, mineralnih soli iz zemqi{ta i druge materije. Podzemne vode pri svom kretawu mogu da nai|u na ve}e koli~ine ugqendioksida. Voda ga rastvara i na povr{inu izbija kao kisela voda koja se fla{ira u fabrikama kisele vode.
82 4
Za `ivot nam je neophodna hrana, i odnosno hranqivi sastojci koji se u woj nalaze. Oni u~estvuju u izgradwi tkiva, daju potrebnu energiju za rad svih organa, za odr`avawe telesne temperature, a imaju i mnoge druge funkcije. Hrana mo`e biti `ivotiwskog porekla (meso, mleko, prera|evine od mesa i mleka, jaja, masno}e) i biqnog (vo}e, povr}e, `itarice, biqna uqa). Neke namirnice uzimamo u obliku u kakvom se nalaze u prirodi (npr., vo}e i povr}e), a mnoge u prera|enom obliku, kao sme{u vi{e namirnica istog ili razli~itog porekla (npr., {pagete, vo}ni jogurt, kola~i i sli~no).
Radna sveska, str. 48 i 49, ogledi 1 i 2. 83
postupci za razdvajawe sastojaka sme[e Obnovi ste~ena znawa o sme{ama. Po{to svaki sastojak u sme{i zadr`ava svoja karakteristi~na svojstva, sme{e se mogu razdvojiti jednostavnim fizi~kim postupcima, bez promene wihovog sastava. Koji }e se postupak za razdvajawe primeniti zavisi od svojstava sastojaka sme{e. Najjednostavniji postupak je odlivawe. Koristi se kada u te~nosti lebde ~estice ~vrstog materijala. Te~nost treba ostaviti izvesno vreme da odstoji kako bi se ~vrste ~estice istalo`ile. Zatim se pa`qivo odli va bistar rastvor iznad taloga. Postupkom odlivawa nikada se ne mo`e potpuno odvojiti ~vrsti materijal od te~nosti, jer ne{to te~nosti uvek ostane u talogu, a mogu}e je da sa te~no{}u pre|e i deo taloga. Stoga se koristi pogodniji postupak koji se zove ce|ewe. Izvodi se tako {to se u levak stavi porozni filter-papir ili upija~, gaza, vata, pa se kroz levak sipa mutni rastvor. Pri tome se krupne ~es tice ~vrstog materijala zadr`avaju na filteru, dok ~ista te~nost prolazi. U industriji se proces ce|ewa obavqa kroz ~vr{}e materijale. Vodovodska voda se od ~vrstih ~estica odvaja filtrirawem kroz sloj peska. Neisparqivi ~vrsti materijali rastvoreni u nekom isparqivom rastvara~u (obi~no u vodi ) odvajaju se od rastvara~a isparavawem. Ako ~vrsta sme{a sadr`i ~estice razli~ite veli~ine, mo`e se razdvojiti na grupe ~estica pribli`no iste veli~ine prosejavawem kroz sistem horizontalno postavqenih sita. Pri vrhu se nalaze sita sa najve}im rupicama, a idu}i nadole veli~ina rupica je sve mawa.
POVRATNE I NEPOVRATNE PROMENE MATERIJALA Promene materijala mogu biti povratne i nepovratne. POVRATNE promene su takve promene pri kojima se sastav materijala ne mewa, tj. ne pretvaraju se u druge materijale ve} mewaju oblik, veli~inu ~estica ili agregatno stawe.
Zrna bibera
Sitwewe zrna u avanu
Biber u prahu
NEPOVRATNE promene su takve promene materijala pri kojima iz jednih materijala nastaju drugi materijali sa potpuno novim osobinama.
Papir u pepeqari
Papir koji gori
Pepeo
Radna sveska, str. 52, zadaci 1, 2, 3 Radna sveska, strana 50 i 51, ogledi 1, 2 i 3. 84 4
Radna sveska, str. 52, ogled 85
SAGOREVAWE MATERIJALA
prepoznavawe PROMENA pri kojima nastaju novi MATERIJALi Tipi~ne nepovratne promene materijala su: gorewe, r|awe, truqewe, kuvawe...
Neki materijali imaju svojstvo da u prisustvu kiseonika iz vazduha sagorevaju. Ukoliko pri sagorevawu osloba|aju veliku koli~inu toplote, mogu se koristiti za zagrevawe prostorija, pokretawe raznih ma{ina... Od zapaqivih materijala najva` nija su goriva (~vrsta, te~na i gaso vita).
Neki metalni predmeti promeni}e svoj sastav i svojstva pod uticajem kiseonika iz vazduha i vlage (r|awe).
Prirodni gas pri sagorevawu osloba|a veliku koli~inu toplote po jedinici zapremine, jevtin je, pri sagorevawu zaga|uje vazduh mawe od ostalih goriva, zbog ~ega se koristi u doma}instvu i industriji. Sva goriva, osim vodonika, pri sagorevawu osloba|aju {tetne sastoj ke koje zaga|uju `ivotnu sredinu.
Biqni i `ivotiwski ostaci pod uticajem mikroorganizama i vlage trule.
Toplana
Radna sveska, strana 54
Pri kuvawu hrane, sastojci tih namirnica se nepovratno mewaju.
Radna sveska, strana 53 86 4
Radijator
Gorivo pokre}e i automobil
87
ZAPAQIVI MATERIJALI Zapaqivi materijali, na odre|enoj temperaturi, uz prisustvo kiseonika iz vazduha mogu da sagorevaju i pre|u u druge materijale. Zapaqivi materijali se grafi~ki ozna~avaju simbolom: Pored simbola stavqa se natpis: ZAPAQIVO.
Neki materijali koji se lak{e mogu zapaliti i prouzrokovati po`ar zahtevaju veliku opreznost pri radu i rukovawu. Naj~e{}i uzrok po`ara je ~ovek (u 80 % slu~ajeva).
Vatrogasci u akciji
U zavisnosti od vrste materijala koji gori, po`ar se gasi: Zaboravqen ukqu~eni {tedwak ili yapaqena sve}a mogu iyayvati po`ar
Uzroci po`ara mogu biti i elektri~na struja i varnice. ^est uzrok po`ara je i de~ja igra. Deca u po`aru uglavnom stradaju zato {to se skrivaju od vatre umesto da be`e.
Radna sveska, str. 55 88 4
– vodom, – penom, – zemqom, – peskom...
Aparati za ga{ewe po`ara
89
rad, energija, RAD – SVESNA AKTIVNOST ^OVEKA Od svog postanka ~ovek je radio. U po~etku, radom je zadovoqavao samo osnovne `ivotne potrebe. Vremenom, qudske zajednice su postajale brojnije, a ~ovek razumniji i sposobniji.
Sve uspe{nije je pot~iwavao prirodu svojim potrebama, za razliku od `ivotiwa koje su i daqe podre|ene prirodi i sposobne da zadovoqe samo osnovne potrebe, to jest ono {to im je neophodno za opstanak.
proizvodwa i potro[wa Prvi qudi su u po~etku `iveli od lova, ribolova i plodova koje su nalazili u prirodi. Kasnije su pravili stalne naseobine, tako da su mogli da obra|uju zemqu i gaje biqke i `ivotiwe.
Sredwovekovno naseqe
O `ivotu ~oveka u dalekoj pro{losti saznajemo na osnovu nalazi{ta qudskih kostiju i proizvoda qudskih ruku.
Praistorijska umetnost – slika na zidu pe}ine
90 4
Radna sveska, strana 56 91
UTICAJ PRIRODNIH I DRU[TVENIH FAKTORA NA @IVOT I RAD QUDI U zavisnosti od toga u kojoj oblasti `ive, qudi se bave razli~itim de latnostima. Prirodni uslovi – plodno zem qi{te, obradive povr{ine, koli~ina padavina koja je dobro raspore|ena tokom godine, nadmorska visina, bogatstvo {uma, livada, pa{waka, nalazi{ta ugqa, nafte, gasa... uti~u na `ivot i rad qudi.
Savsko pristani{te – Beograd
Hotel na Kopaoniku
Kako su prirodni i dru{tveni faktori povezani i dopuwuju se, tako su i delatnosti kojima se qudi bave me|usobno povezane. Tamo gde je povezanost prirodnih i dru{tvenih faktora dobra, gustina naseqenosti je ve}a.
PRIRODNA BOGATSTVA I WIHOVO KORI[}EWE Nabroj prirodna bogatstva koja vidi{ na slici.
Obradivo zemqi{te
Nalazi{te nafte
Vo}wak
Tamo gde postoje dobri dru{tveni uslovi – savremene ma{ine, izgra|ene fabrike, drumski, `elezni~ki i re~ni saobra}aj – qudi mogu da se bave razli~itim delatnostima.
Radna sveska, str. 57 92 4
Industrijsko postrojewe
93
Priroda nam pru`a mnoga bogatstva koja kori stimo za zadovoqewe svo jih potreba. Me|utim, ~ovek ne ~uva prirodu dovoqno.
Resursi prirode su prirodne zalihe (vode, goriva, rude, {ume...) koje treba racionalno koristiti. Primewuju}i razli~ite tehnologije, ~ovek prera|uje sirovine dobijene iz prirode. Takvom preradom dobija najrazli~itije proizvode. Racionalnom potro{wom sirovina ~ovek {titi prirodu i ne naru{ava wenu ravnote`u. Svakodnevni otpad (staklo, papir, metal, plastika...) mo`e da se preradi i ponovo upotrebi. Taj proces se zove recikla`a.
Od upotrebqenog i starog papira preradom se dobija reciklirani papir. Ribe te{ko pre`ivqavaju u reci zaga|enoj otpadnim vodama iz fabrika
Nekontrolisano se~e {ume, ne po{tuje lovostaj, ispu{ta otpadne vode iz fabrika u vodotokove... Na taj na~in ugro`ava prirodu i dovodi u pitawe opstanak mnogih biqnih i `ivotiwskih vrsta.
Kontejner za papir
Staklo se mrvi i ponovo topi. Kontejneri za staklo
Otpad koji ne mo`e da se iskoristi spaquje se u specijalnim pe}ima, a oslobo|ena toplota koristi se za zagrevawe. Ambala`a koja se mo`e reciklirati obele`ena je ovim znakom:
Izduvni gasovi automobila
Fabri~ki dimwak
94 4
Da bi se konzerve ili limenke razgradile potrebno je oko trista godina.
Radna sveska, strana 58
95
zalihe Sve ono {to ~ovek mo`e da iskoristi sa povr{ine Zemqe ili iz wenih dubina nazivamo prirodne zalihe. One mogu biti: – OBNOVQIVE – energija Sunca, vode (mora, reke, jezera, podzemne vode) vetar i – NEOBNOVQIVE – ugaq, nafta, prirodni gas i rude. Voda je jedan od osnovnih uslova `ivota na Zemqi. Ona pokriva tri ~etvrtine Zemqine povr{ine. U woj `ivi veliki broj biqnih i `ivotiwskih organizama. Bez obzira na veliku povr{inu koju pokriva, veoma mali deo te vode mo`e se koristiti za pi}e.
Minerali su prirodni elementi od kojih su sastavqene stene u Zemqinoj kori. Retki su minerali koji se sastoje od jednog ~istog elementa. Takvi su: zlato, srebro, dijamant i grafit. Jedan od najrasprostrawenijih minerala je kvarc. Upotrebqava se za izradu nakita i ukrasa. Kvarcni pesak je osnov na sirovina za proizvodwu stakla. Minerali grade pravilne trodimenzionalne oblike zvane kristali. Retki minerali, koji stvaraju lepe kristale koji se mogu se}i ili gla~ati, da bi dobili lep kona~ni izgled, nazivaju se drago kamewe. Minerali iz kojih se lako mogu izdvojiti metali nazivaju se RUDE. (Olovo se dobija iz rude galenit, gvo`|e iz rude hematit, bakar iz rude malahit.) Rude se vade u rudnicima. Zemqi{te je rastresiti povr{inski sloj Zemqine kore. Nastalo je ras padawem stena pod uticajem vode, vazduha i `ivih organizama. Postoji vi{e vrsta zemqi{ta. [ume su `ivotne zajednice biqaka i `ivotiwa u kojima preovla|uju razli~ite vrste drve}a. U na{im krajevima ima i listopadnih i ~etinar skih {uma.
^ista voda Aparat za pija}u vodu
Najve}i zaga|iva~i prirodnih voda su hemijska i prehrambena industri ja. Da bi se opasnost od zaga|ivawa smawila, neophodno je pre~i{}avawe otpadnih voda pre ispu{tawa u reke, jezera, mora...
Zaga|ena voda
96 4
^etinarska {uma
97
Toplota i vlaga su osnovni uslovi za razvoj {ume. U predelima gde vla daju nepovoqni uslovi, kao {to su niske temperature ili su{a, {uma ne ma.
PRIMENA PRIRODNIH SIROVINA Prirodne sirovine su zna~ajne za na{ `ivot jer se koriste u razli~ite svrhe. Kuhiwska so – nalazi se ras tvorena u morskoj vodi i na nekim mestima pod zemqom u debelim na slagama. ^ista so je beo kristalni materijal slanog ukusa, rastvorqiv u vodi. Neophodan je sastojak ishrane qu di i `ivotiwa. Va`na je i kao indu strijska sirovina(u prehrambenoj industriji za konzervisawe hrane, u industriji ko`e i sapuna) Grumen soli
Listopadna {uma
Na{a zemqa raspola`e bogatim biqnim i `ivotiwskim svetom. Razli~ita stani{ta (livade, poqa, parkovi, bare, {ume...) prekrivena su biqkama kojima odgovara wihovo zemqi{te i klima (npr: livade su prekrivene detelinom, masla~kom, kamilicom, ladole`om...) Na wima `ive i razli~ite vrste `ivotiqwa. •
Gips je beo prah koji se koristi u gra|evinarstvu (podloge, podovi...) i u industriji cementa. Tako|e slu`i za izgradwu gotovih elemenata, izgrad wu lakih pregradnih zidova, arhitektonskih ukrasa. Zastupqen je u likov noj umetnosti – vajarstvu: od wega se prave kalupi, modeli... Gips se koristi i u medicini.
Nabroj `ivotiwe ~ije je stani{te {uma. Na{ veliki nau~nik Josif Pan~i} otkrio je na planini Tari omori ku, zimzeleno ~etinarsko drvo, koje je po wemu dobilo ime Pan~i}e va omorika.
. Ukoliko se ~ovek i daqe bude nemarno odnosio prema prirodi, preti opasnost od izumirawa biqnih i `ivotiwskih vrsta
Radna sveska, str. 59 98 4
Gips na nozi
Gipsane figure
Mermer je naj~e{}e beo, ali se mo`e na}i i u drugim bojama. Koristi se u gra|evinarstvu i vajarstvu.
Radna sveska, str. 60
99
PRERADA PRIRODNIH SIROVINA Qudi od davnina znaju da koriste metale. Vremenom su pronalazili nove na~ine prerade metala. To je dovelo do wegove ve}e upotrebe, {to je ubrzalo razvoj civilizacije. Metali se mogu kovati, liti, vaqati i istezati u `ice. Najva`niji metali su: gvo`|e, bakar, aluminijum, cink i olovo.
PLASTIKA – materijal koji se dobija od derivata nafte. Koristi se za izradu ambala`e, igra~aka, odevnih predmeta, elektri~nih utika~a... Plastika zamewuje mnoge metalne, kerami~ke, drvene delove ili predmete.
PRERADA VODE I DOBIJAWE ZDRAVE HRANE Prirodna voda nije hemijski ~ista. Hemijski ~ista voda dobija se de stilacijom. Takva voda je bezbojna, bez ukusa i mirisa. Za pi}e se koristi voda iz reka, reni bunara* i jezera koja se prethodno pre~i{}ava. U zavr{noj fazi pre~i{}avawa dezinfikuje se hlorom kako bi se iz we uklonile {tetne bakterije – izaziva~i raznih oboqewa. Zbog sve ve}eg zaga|ivawa prirode, pa i vode, sve vi{e qudi danas za pi}e koristi fla{iranu vodu. Kovano gvo`|e
Hrana je svakodnevna qudska potreba jer je izvor energije i zdravqa. Zbog toga moramo da vodimo ra~una kakvu hranu unosimo u organizam. Da bi hrana bila {to zdravija, potrebno je stru~no i umereno koristiti hemijska sredstva pri wenoj proizvodwi.
GVO@\E – dobija se iz rude, u visokoj pe}i. Lako se kuje i izvla~i u tanke `ice. Zbog svoje meko}e prera|uje se u ~elik. ^ELIK – kad oja~amo gvo`|e dobi}emo ~elik. Koristi se za izradu gra |evinskih konstrukcija, delova motora, hirur{kog pribora, pri gradwi mostova i mnogih drugih objekata koji podnose veliko optere}ewe. BAKAR – metal crvenkaste boje, dobar provodnik elektriciteta i top lote. Najvi{e se koristi za izradu provodnika.
Pri kupovini hrane treba obratiti pa`wu na wen izgled i miris. Na ambala`i zapakovane hrane navedeni su sastojci koji su joj dodati i rok trajawa. Obavezno ih treba pro~itati! Ako hranu ne ~uvamo na odgovaraju}i na~in (u fri`ideru ili zamrziva~u), ona }e se brzo pokvariti.
ALUMINIJUM – lak i mekan metal koji se dobija iz rude (boksit). Naj ~e{}e se koristi u obliku legura u avionskoj, automobilskoj i ma{inskoj industriji. Osim toga, od wega se izra|uje i posu|e, delovi name{taja, tanki listovi – folije i sli~no. HARTIJA (papir) – Proizvodi se od celuloze dobijene od drveta. Osnov ne sirovine se me{aju u specijalnim ma{inama. Koristi se u mnoge svrhe, na primer: za pisawe, pakovawe, za upijawe te~nosti, za izradu ambala`e i dekorativnih predmeta. Jedan deo iskori{}ene hartije se reciklira i ponovo upotrebqava.
[ta }e{ uraditi sa jabukom pre nego {to je pojede{? Za{to?
Radna sveska, str. 61
100 4
* Reni-bunari se kopaju ispod re~nog dna i slu`e kao izvori podzemne vode.
101
SUNCE, VAZDUH, VODA - obnovqivi izvori energije Obnovi ste~ena znawa o Suncu, vodi i nastanku vetra.
• [ta je energija?
Energija vazduha (vetra) Snaga vetra ranije se koristila za pokretawe jedrewaka i vetrewa~a koje su mlele `ito. Danas vetrewa~e pokre}u turbine koje proizvode elektri~nu energiju. One ne zaga|uju okolinu.
Energija je sposobnost tela da izvr{i rad. Za sve promene oko nas potrebna je i energija. Energija je potrebna da bi se ne{to pokrenulo (automobil, vetrewa~a, ku}ni aparati...), da bismo se grejali, da bi na{ dom bio osvetqen da bi na{e telo funkcionisalo...
Vetrewa~e (nekad i danas) Razli~iti oblici energije
Postoje razli~iti oblici energije (o kojima }ete u~iti u starijim razredima) koja se dobija iz vi{e izvora. Neki izvori energije mogu se obnavqati, a neki ne mogu. Obnovqivi izvori energije su: sun~eva (solarna) energija, energija vetra i energija vode. ^esto ovaj oblik energije qudi zovu i alternativni oblik energije, jer se ne dobija sagorevawem i ne zaga|uje okolinu.
Energija vode Voda u rekama kre}e se razli~itom brzinom. Snagu vode, u pro{losti, qudi su koristili za vodenice u kojima se mlelo `ito. Danas je vodenica na na{im prostorima malo i prava su retkost.
Energija Sunca Sunce daje najve}i deo svet losne i toplotne energije koju koristimo na Zemqi. Sun~evu (solarnu) energiju danas koristimo za zagrevawe stanova, vode i sl., dok se za dobijawe elktri~ne energije slabije koristi. Ku}a koja koristi solarni izvor energije
102 4
Vodenica na Moravi
103
Snaga vode koristi se za proizvodwu elektri~ne energije. Tako|e se iskori{}ava i energija talasa, plime i oseke.
UGAQ, NAFTA, GAS – NEOBNOVQIVI IZVORI ENERGIJE – Obnovi ste~ena znawa o energiji i resursima. Neobnovqivi izvori energije su: drvo, ugaq, nafta i gas. Goriva – materijali koji pri sagorevawu osloba|aju veliku koli~inu toplote te se koriste kao izvor toplotne energije. Goriva mogu biti u ~vrstom (drvo, ugaq), te~nom (nafta) i gasovitom (prirodni gas) agregatnom stawu. Prema poreklu goriva se dele na prirodna (drvo, ugaq, nafta, prirodni gas) i ve{ta~ka (benzin, petrolej, mazut, lo`-uqe...) koja se dobijaju preradom prirodnih goriva. Goriva se koriste za pokretawe ma{ina, rad industrijskih postrojewa, zagrevawe prostorija, pogon saobra}ajnih sredstava i dr. Najstarije gorivo koje je ~ovek koristio je drvo.
Hidroelektrana
• Na nekim mestima na{e planete iz zemqe izbija topla voda koja se mo`e koristiti za zagrevawe ili proizvodwu elektri~ne energije.To je geotermalna energija. Takvih mesta najvi{e ima na Islandu (gejziri) i Kam~atki. • Godine 1981. Laman{ je preleteo avion koji je pokretala solarna energija. • Prva hidroelektrana izgra|ena je krajem XIX veka i mogla je da osvetli samo 250 sijalica. • Najve}e centrale na vetar nalaze se u Kaliforniji. One mogu da proizvedu onoliko elektri~ne energije koliko daje i jedna nuklearna elektrana. • Jedna od najve}ih plimnih centrala nalazi se u Francuskoj, na reci Rans.
Skladi{te drveta
Drvo za ogrev
Parna lokomotiva
Radna sveska, strana 62 104 4
Fosilna goriva su ugaq, nafta i prirodni gas. Nastala su od ostataka praistorijskih biqaka i `ivotiwa (nafta) ili drveta (ugaq).
105
U dalekoj pro{losti, delovi Zemqine kore su lagano tonuli, a sa wima i ostaci `ivog sveta. Preko toga talo`io se novi sloj zemqi{ta. Pod pri tiskom i bez prisustva vazduha, od ostataka {ume nastao je ugaq, a od ostataka biqnog i `ivotiwskog sveta mora – nafta. Ugaq se vadi u rudnicima (ugqenokopima).
Prirodni (zemni) gas nastaje pod zemqom, pri razlagawu ostataka biqaka i `ivotiwa, bez prisustva vazduha. Ve}ina nalazi{ta gasa nalazi se u blizini nalazi{ta nafte.
Gasovod
Prirodni gas se izvla~i iz zemqe i gasovodom doprema do potro{a~a. Veoma je zapaqiv i ima {iroku primenu, jer pri sagorevawu mawe zaga|uje okolinu nego ugaq i nafta. Pri sagorevawu fosilnih goriva zaga|uje se vazduh, po{to se izdvaja dim koji sadr`i ~a| i mnoge {tetne supstance.
– Umesto automobila koristi autobus, a jo{ boqe bicikl ili idi pe{ice. – Posadi drvo. Najboqi pre~ista~i vazduha su ~etinari, po{to na svojim iglicama zadr`avaju i trideset puta ve}u koli~inu zaga|uju}ih materija od nekih listopadnih vrsta. Sadwom drveta stvara{ hladovinu, tako da }e{ tokom leta mawe koristiti klima‑ure|aje iz kojih mo`e da se osloba|a {tetan gas. Istovremeno }e{ u{tedeti i elektri~nu energiju.
Ugqenokop
Postoji prirodni i ve{ta~ki ugaq. Prirodni ugaq mo`e biti kameni, mrki i lignit. Najve}u toplotnu mo} ima kame ni ugaq koji se koristi u topionicama. U na{im termoelektranama se uglavnom koristi lignit. Ve{ta~ki ugaq je koks.
Kako mo`e{ da pomogne{ prirodi i sebi?
Radna sveska, str. 63, zadaci 1, 2, 3, 4, 5 i 6. Termoelektrana
Nafta je gusta, tamna i masna te~nost. Najve}a nala zi{ta nafte su na dnu okeana. Iz nalazi{ta, nafta se prikupqa u bazene odakle se naftovodom sprovodi do ra finerije u kojoj se prera|uje.
Naftovod
106 4
Najdu`i naftovod dug je 2 856 km i prostire se od Edmontona (Kanada) do Bafala (SAD) Najve}i svetski proizvo|a~i gasa su Rusija i SAD. U na{oj zemqi, prirodnog gasa ima u Vojvodini i centralnoj Srbiji, ali u nedovoq nim koli~inama, pa se uvozi iz Rusije. Kinezi su koristili gas jo{ pre nekoliko hiqada godina za dobija we soli iz morske vode. Nuklearna (atomska) energija koristi se za dobijawe elektri~ne energije. Energija se dobija iz urana. Kada se nuklearno gorivo istro{i, ostaje nuklearni otpad koji je veoma {tetan za sva `iva bi}a. Zato se zakopava duboko u zemqu ili baca u more, ali postoji opasnost da iscuri iz specijalnih kontejnera u koje se pakuje i izazove zaga|ewe.
107
NEDOVOQNO ISKORI[]ENI – alternativni I EKOLO[KI IZVORI ENERGIJE ^ovek koristi razli~ite izvore energije. Za neke zna i koristi ih od davnina, neke tek nekoliko decenija, a neke tek po~iwe da iskori{}ava. Zbog ugro`enosti `ivotne sredine, ~ovek nastoji da {to vi{e iskori sti izvore energije koji su obnovqivi i one koji mawe zaga|uju okolinu. Energiju koju dobijamo od Sunca ve} koristimo, ali u nedovoqnoj meri. Ekolo{ka energija se koristi tako {to solarne plo~e pretvaraju Sun~evu energiju u toplotnu i akumuliraju je za daqu upotrebu.
Prirodni gas se koristi za proizvodwu elektri~ne energije, ali i za pogon motornih vozila, lokomotiva i gasnih motora. Na svim kontinentima postoje vozila sa pogonom na ovo ekolo{ko gorivo. Biogas se dobija od stajskog |ubriva. Proces se sastoji u tome {to se stajsko |ubrivo podvrgava vrewu bez prisustva vazduha, pri ~emu nastaju zapaqivi proizvodi.
a
z te
in
s to
ugq
en
-di
fo
ok
si
d
Biodizel se dobija od uqa iz uqane repice, soje i suncokreta i dodaje se do daje u klasi~ni dizel. Bio dizel mawe zaga|uje useve zbog ~istijih izduvnih ga sova. Koristi se, ali jo{ uvek nedovoq no, za pogon poqoprivrednih ma{ina.
Solarne plo~e
Snaga vetra koristi se za pokretawe vetrewa~a. Ekolo{ki izvori energije koji nisu dovoqno iskori{}eni su: biomasa, prirodni gas, biogas, biodizel, vodonik... Neki od navedenih izvora koriste se za dobijawe toplote, dok se neki upotrebqavaju i za pogon ma{ina.
biqno uqe
biodizel
Vodonik je tako|e nedovoqno iskori{}en izvor energije. Smatra se go rivom budu}nosti. U SAD je postignut veliki napredak u proizvodwi vozi la koja kao gorivo koriste vodonik. Pri kretawu u atmosferu se izbacuje vodena para, tako da je to ekolo{ki naj~istije gorivo.
Alternativni izvori energije Energija biomase – Biomasa je biqna masa nastala kao otpadak iz po qoprivredne proizvodwe (slama p{enice, je~ma, soje i ra`i, stabqike kukuruza i suncokreta, li{}e, korewe) ili otpaci pri preradi drveta. Sa gorevawem biomase dobija se toplotna energija.
108 4
Model automobila sa pogonom na vodonik
Radna sveska, str. 64 109
DELATNOSTI QUDI U RAZLI^ITIM KRAJEVIMA SRBIJE U ravnici qudi se naj~e{}e bave zemqoradwom, uzgajaju `itarice, industrijske biqke i povr}e.
Pored zemqoradwe qudi na selu bave se i sto~ar stvom – na mnogobrojnim farmama uzgajaju goveda, svi we i `ivinu. U tim krajevima izgra|ene su fabrike za preradu vo}a, povr}a, industrijskog biqa, ko`e, mleka...
Pakovawe povr}a u fabrici
Rad qudi u planinama zavisi i od nadmorske visine. Uslo vi za `ivot i rad qudi u kr {evitim krajevima izuzetno su te{ki.
Rad u poqu
Na obroncima niskih planina podi`u se vinogradi i planta`e vo}a. U planinskim predelima deca dugo pe{a~e do {kole
Obradivog zemqi{ta skoro da i nema, osim malih povr{ina koje su na stale kr~ewem. [to je nadmorska visina mawa, biqni i `ivotiwski svet je bogatiji. To qudima omogu}avs bavqewe raznovrsnijim delatnostima. Na{i vinogradarski krajevi su: Fru{ka gora, @upa aleksandrova~ka, okolina Smedereva i Vr{ca... Vo}arski krajevi su: [umadija, Vaqevske pla nine, Smederevo....
Vo}wak
110 4
Planinski potok
111
Qudi koji `ive u planinskim kra jevima bave se i rudarstvom. Iz rudnika se vade ugaq, rude olova, cinka, bakra, aluminijuma...
Unutra{wost rudnika
Te oblasti bogate su razli~itim sirovinama koje se prera|uju fabrika ma. Qudi uglavnom prera|uju drvo, rude, ko`u i vunu. Planinske oblasti pokri vene su saobra}ajnicama – iz gra|eni su tuneli i mostovi koji ih povezuju sa drugim krajevima. Na planinama je razvijen turizam tokom cele godine. Turiste podjednako privla ~e zeleni obronci planina i sne`ni pokriva~. Mnogo qudi poseti i izvore leko vite i tople vode, kao i pe }ine.
PROIZVODWA I USLUGE Obnovi ste~ena znawa o radu kao ~ovekovoj svesnoj delatnosti. Rad je ~ovekova svesna, svrsishodna delatnost po kojoj se on razlikuje od drugih `ivih bi}a. Proces proizvodwe je najbitnija qudska delatnost kojom ~ovek deluje na prirodu, prilago|avaju}i je svojim potrebama. Ciq proizvodwe je da se stvarawem materijalnih dobara (roba) i pru`awem usluga zadovoqe razli~ite qudske potrebe. ^ovek u procesu proizvodwe mo`e da pru`a slede}e usluge: ugostiteqske, trgovinske, saobra }ajne, komunalne, finansijske i dr. Proizvode}i mo`e da zadovoqi mnogobrojne potrebe: pot rebe za hranom, stanom, ode}om, obrazovawem, kulturom, sportom, zabavom i dr. ^ovek je u procesu proizvodwe onaj koji proizvodi – proizvo|a~. Da bi mogao da proizvodi on koristi svoje znawe, iskustvo ste~eno u proizvodwi i odre|ena sredstva za rad (alate, ma{ine, Jedan od najstarijih zanata – kova~ ure|aje, opremu...). U procesu proizvodwe naj~e{}e se koriste sirovine preuzete iz prirode ili druge predmete da bi stvorio nov proizvod. Proizvo|a~ nudi proizvode i usluge na tr`i{tu potro{a~ima (kupcima). Tr`i{te je mesto na koje se iznosi roba i nude usluge, na kome se kupuje i prodaje (trgovawe), gde se razmewuju roba i usluge. U~esnici u trgovini (kupci i prodavci) mogu biti pojedinci i preduze}a, ali i dr`ave preko svojih institucija.
@elezni~ki tunel
Delatnosti qudi u selu i gradu se razlikuju, ali su ~vrsto povezani i ~ine neraskidivu celinu.
Radna sveska, strana 65 112 4
Savremeni tr`ni centar
113
Danas postoje posrednici izme|u proizvo|a~a i potro{a~a ~iji je ciq da – uz {to ve}u zaradu – boqe snabdeju tr`i{te. Posrednici mogu biti trgovina na veliko i trgovina na malo (npr: supermarketi, piqare, internet, prodaja putem kataloga, prodaja na kioscima, automatima...). Marketing preduze}a bave se prilago|avawem proizvoda i usluga zahtevima kupaca – cenom, na~inom predstavqawa i dostavqawa (distribucija proizvoda) i sli~no. To se ostvaruje ispitivawem tr`i{ta, potreba i zahteva kupaca, planirawem budu}e proizvodwe u skladu sa tim potrebama i zahtevima, kori{}ewem razli~itih vidova promocije i na~ina distribucije (npr. prodaja u supermarketima, piqarama, pijacama, prodaja posredstvom trgova~kih putnika ili kataloga itd.). Promocija proizvoda, u odnosu na period od pre sto-dvesta godina veoma je napredovala.
RAD, PROIZVODWA, POTRO[WA I ODR@IVI RAZVOJ Obnovi ono {to si nau~io o radu, proizvodwi, zaga|ewu vazduha, o obnovqivim i neobnovqivim izvorima energije. Nau~ili ste da je proces proizvodwe najva`nija qudska delatnost kojom se zadovoqavaju najrazli~itije potrebe. Pri procesu proizvodwe naj~e{}e se koriste materijali koje nalazimo u prirodi. U savremenoj proizvodwi koriste se moderne tehnologije. U ve}ini slu~ajeva one dovode do neodgovornog kori{}ewa prirodnih bogatstava, do zaga|ewa vode, vazduha, zemqi{ta (nekontrolisana se~a {uma), promene klime (pojava efekta staklene ba{te), o{te}ewa ozonskog omota~a i stvarawa ozonskih rupa, nekontrolisanog {irewa naseqa, smawewa biolo{ke raznovrsnosti i naru{avawa biolo{ke ravnote`e...
Reklama za sat – nekad i sad
Za promovisawe proizvoda i usluga danas se koriste: bilbordi, televizijski spotovi, reklame na radiju, oglasi u novinama i na Internetu, uzorci proizvoda koji se poklawaju uz ~asopis ili neki drugi proizvod, predstavqawe proizvoda kupcima u prodajnim objektima uz mogu}nost da taj proizvod vide i isprobaju, organizovawe nagradnih igara...
Ispu{tawe hemikalija u vodu
Reklame su sve ma{tovitije
Ciq marketinga nije samo odgovaraju}e zadovoqewe potro{a~a, nego i prestizawe konkurencije boqom (prilago|enijom) ponudom na tr`i{tu.
Radna sveska, str. 66, zadaci 1-8. 114 4
Zaga|ivawe zemqi{ta i vode
115
^i{}ewe re~ne obale
Kako mo`e{ da pomogne{ prirodi?
Ispu{tawe {tetnih materija u atmosferu
Takav razvoj dru{tva je neprihvatqiv. Vi{e nego ikad dosad, neophodna je za{tita i unapre|ewe `ivotne sredine. Radi opstanka `ivih bi}a i o~uvawa prirodnog bogatstva moraju se racionalnije koristiti prirodni resursi, a u proizvodwi se mora primewivati tehnologija koja mawe zaga|uje sredinu. To je neophodno ne samo zbog nas ve} i zbog budu}ih generacija i opstanka `ivog sveta na Zemqi. Odr`ivi razvoj podrazumeva procenu mogu}ih negativnih efekata razvoja privrede i dru{tva na `ivotnu sredinu i uklawawe tih uzroka
Zaga|ena reka
116 4
^ista planinska reka
na vreme. To podrazumeva uklawawe otpadnih materi jala i otrovnih supstanci, postavqawe filtera na fab ri~ka postrojewa, uravno te`eno pove}awe broja sta novnika, razvoj savesti i svesti qudi o zna~aju za{tite `ivotne sredine (na primer, stvarawa navike da se kori ste reciklirani materijali, upotrebqavaju obnovqivi iz vori energije i sli~no).
• Sakupqaj sve materijale koji mogu da se
recikliraju (npr. karton, papir, kese, staklene i plasti~ne boce, limenke...). Od tog materijala mo`e{ da napravi{ neki ukrasni predmet, novu igra~ku ili da odnese{ na mesto gde se takav materijal prikupqa za recikla`u. • Kupuj predmete napravqene od recikliranog materijala. • Smawi gomile sme}a: od ostataka hrane mo`e se napraviti kompost, stare stvari pokloni nekome ili nekoj dobrotvornoj ustanovi, kwige koje ti ne trebaju pokloni biblioteci, {tedi papir tako {to }e{ pisati na svakoj strani sveske... • [tedi vodu za pi}e:tu{iraj se umesto da se kupa{ u kadi, {tedi vodu pri prawu sudova i zuba, vodu za pi}e hladi u fri`ideru umesto da je pu{ta{ iz slavine sve dok se ne ohladi, tra`i od odraslih da poprave neispravne vodokotli}e i gumice na slavinama, da ma{inu za prawe sudova i rubqa ukqu~uju kada su pune, koriste}i ekonomi~ne programe za prawe... • Kupuj jelku sa korenom, a jo{ boqe kupi plasti~nu, jer ti mo`e trajati godinama. • Otpatke bacaj samo na mestu koje je za to predvi|eno. • Pazi {ta baca{ na zemqu, jer zemqa upija sve kao sun|er, pogotovo ako znamo da ve}ina naseqa vodu za pi}e dobija iz podzemnih voda. • Objasni roditeqima za{to je va`no da svi brinemo o za{titi `ivotne sredine.
Radna sveska, str. 67 zadaci 1–5,
Ova novogodi{wa jelka napravqena je od recikliranog materijala
Radna sveska, ogledi, str. 67 i 6 117
tragovi pro[losti
OSVRT UNAZAD –– PRO[LOST Raspitaj se kod starijih ~lanova porodice i familije o ro|acima i nekim zanimqivostima vezanim za wihovu pro{lost.
Promene u na~inu `ivota, modi, tehnologiji i sve br`i razvoj nauke odrazili su se na izgled gradova i doprineli mnogim promenama.
Na osnovu fotografija zakqu~i li ste da svaka porodica, nase qe, grad imaju svoju pro{lost.
Novi Sad
tridesetih godina XX veka
& Ispri~aj {ta zna{ o pro{losti mesta u kome `ivi{. & Napravite u okviru odeqewa izlo`bu o svojoj {koli, nasequ (kako su izgledali u pro{losti, a kako izgledaju danas...).
Novi Sad danas
Radna sveska, strana 69 118 4
119
VREMENSKA LENTA Podseti se za koji vremenski period ka`emo da je decenija, za koji da je vek, a za koji da je milenijum. Koji zna~ajni doga|aji su obele`ili prvu deceniju tvog `ivota?
Doga|aji koji su navedeni u lenti pro{losti samo su neki od doga|aja koji su obele`ili odre|eni vek. • Prona|i koji su jo{ doga|aji obele`ili pro{lost.
Radna sveska, strana 70
vek
XI XII XIII XIV XV
XVI XVII XVIII XIX XX XXI turska vladavina
Srbija postaje kraqevina, a srpska crkva je samostalna
Vladavina Stefana Nemawe
Obnovqena Pe}ka patrijar{ija
Srpsko carstvo i Du{anov zakonik
Velika seoba Srba Kosovska bitka
120 4
Prvi i Drugi srpski ustanak
Osnovana gimnazija u Sremskim Karlovcima
Prvi i drugi svetski rat
121
LOCIRAWE DOGA|AJA Svaki istorijski period obele`ila je neka li~nost svojim delima, u raznim granama umetnosti: slikarstvu, kwi`evnosti, muzici, filmu i pozori{noj umetnosti.
XVIII vek
XIX vek
XIX vek
HRONOLOGIJA tehnolo[kih i NAU^NIH OTKRI}A Mnogobrojna nau~na i tehni~ka dostignu}a omogu}ila su boqi, lak{i i lep{i na~in `ivota.
automobili – nekad i sad
Dositej
Branko Radi~evi}
XX vek
Vuk Karayi}
XX vek XXI vek
Jedan od prvih automobila iz 1880
Automobil iz 1935.
Kraq Petar Prvi
Mihajlo Pupin
Mercedes iz 1906. godine
Ferari
Razvoj saobra}aja i saobra}ajnih sredstava u XIX veku uticao je na raz voj privrede i trgovine i omogu}io lak{e i br`e obavqawe poslova. Dostignu}a u oblasti medicine doprinela su pronala`ewu efikasnih lekova za mnoge bolesti. Pronalaskom lekova i zdravstvene tehnologije mnoge bolesti su iskorewene, pa je tako i produ`en qudski vek.
Radna sveska, str. 71 122 4
123
NA^IN @IVOTA U SREDWEM VEKU
otkri]a XVI VEK @ivin termoskop prete~a termometra Galileo Galilej
1819. Stetoskop francuski lekar L. T. H Lasnek
XIX VEK 1876 1885. Bacil Vakcina tuberkuloze protiv besnila Robert Koh
Luj Paster
1895 Otkriveni h zraci (rendgen) V. K. Rentgen
XX VEK 1928. Aleksandar Fleming otkriva penicilin, prvi antibiotik
Zemqoradwa i sto~arstvo bili su osnovna zanimawa qudi na selu. Se qaci koji su obra|ivali zemqu bili su du`ni da daju, u robi, namete vla steli, a ~esto i da rade besplatno na wihovim imawima. Qudi koji su se bavili zanatskom proizvodwom tako|e su bili du`ni da daju deo svojih prizvoda vlasteli. Oko crkava i trgova stvarala su se trgova~ka sredi{ta i tu se se raz vijali gradovi. Bili su okru`eni zidinama koje su ih {titile od napada neprijateqa. Qudi su `iveli u zajednicama u kojima je bilo i po nekoliko generaci ja. [kolovawe je bilo privilegija bogatih. Oni koji su `eleli da steknu znawe, mogli su to da u~ine samo u okviru manastira i crkava. U tom periodu, najvi{e se prepisuju kwige, a pi{u se i `itija vladara i svetaca...
1954. Prva transplantacija bubrega
Tipi~no sredwovekovno naseqe
1967. Prva transplantacija srca (dr Kristijan Bernar)
Radna sveska, strana 72 124 4
HIV retrovirus Prvi put identifikovan 1983. �����
Radna sveska, strana 74
Nakit, posude i ������� drugi upotrebni predmeti iz sredweg veka
125
PRVI I DRUGI SVETSKI RAT
PRO[LOST SRPSKOG NARODA
Stefan Nemawa
Na{i preci su stari Sloveni. Posle brojnih seoba do {li su na Balkansko poluostrvo i tu se naselili. Na{e prve dr`ave su Ra{ka i Zeta. Stefan Nemawa (XII vek) prvi je ujedinio srpske zemqe i pro{irio teritoriju srpske dr`ave. Wegov najmla|i sin Rastko – sveti Sava izborio se za samostalnost srpske crkve i postao wen prvi arhiepiskop. Bio je pisac i prosvetiteq. Stefan Prvoven~ani (kraj XII i po~etak XIII veka), sredwi sin Nemawin, o~uvao je srpsku dr`avu koja je za vreme wegove vladavine postala kraqevina. Za vreme vladavine Du{a na Nemawi}a srpska dr`ava je postala najja~a sila na Balka nu. Posle smrti cara Du{ana, Srbija je slabila i wegovo car stvo se raspalo.
Pred kraj XIX veka ju`ni deo Srbije bio je pod vla{}u Turaka, a sever dana{we Srbije pod vla{}u Austro-Ugarske. Izme|u 1912. i 1913. vo|ena su dva balkanska rata, u kojima su ju`na Srbija i Kosovo i Metohija oslobo|eni od Turaka. Ve} slede}e godine (1914), Srbija je bila primorana da ponovo ratuje, jer ju je napala Austro‑Ugarska. Neposredan povod za Prvi svetski rat bio je atentat Gavrila Principa, srpskog mladi}a iz Bosne, na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda. Austro-Ugarska i Nema~ka objavile su Srbiji rat 28. jula 1914. godine, a ubrzo se vi{e evropskih dr`ava ukqu~ilo u sukob. Velike bitke koje su se u Prvom svetskom ratu odigrale na teritoriji Srbije su bitka na Ceru, bitka na Kolu bari i druge.
Bitka na Ma~kovom kamenu 1914. godiine Car Du{an i carica Jelena
Sveti Sava
Kara|or|e
126 4
Osmanlijska sila je nadirala i osvajala srpske teri torije. Zbog toga su vo|ene mnoge bitke, a najzna~ajnije su bitke na reci Marici i na Kosovu poqu. Brane}i svoje teritorije, srpski narod pru`ao je otpor i organizovano podizao ustanke. Srbi su uspeli da obnove svoju dra`avu u XIX veku. Prvi srpski ustanak podignut je pod vo|stvom \or|a Petrovi}a Kara|or|a, 1804. godine u Ora{cu. Drugi srpski ustanak, deset godina kasnije u Takovu, predvodio je Milo{ Obrenovi}. On je za vreme vlada vine ve{tom poli tikom smawio oba veze Srbije prema Turcima pa su we govi naslednici imali povoqnije uslove da omogu}e daqi razvoj Srbi je. Drugi srpski ustanak
Radna sveska, str 75
U wima su se kao hrabri vojnici i dobre vojsko vo|e istakli @ivojin Mi{i}, Stepa Stepano vi} i Radomir Putnik.
@ivojin Mi{i}, Radomir Putnik i Stepa Stepanovi}
Oslobo|ewe na{ih krajeva zavr{eno je 1918. godine kada je stvorena Kraqevina Srba, Hrvata i Slovenaca. U periodu izme|u Prvog i Drugog svetskog rata dr`avom su vladali kra qevi iz dinastije Kara|or|evi}a.
127
ISTORIJSKI IZVORI Drugi svetski rat po~eo je 1939, napadom Nema~ke na Poqsku. Godine 1941, 6. aprila, Beograd je bombardovan i na taj na~in je Drugi svetski rat zahvatio i na{e krajeve. Nezadovoqan okupacijom narod je pru`ao otpor. Bio je organizovan u dva pokreta – partizane i ~etnike, koje su predvodili Josip Broz Tito i Dra `a Mihailovi}. Uskoro je izme|u wih nastao sukob, a istovremeno je trajao i me|unacionalni i gra|anski rat sa mnogobrojnim civilnim `rtvama.
Ostaci gra|evina i predmeta omogu}avaju nam uvid u samo jedan deo pro {losti. To dopuwuju se}awa, pri~e, pesme i zapisi, usmeno predawe, a po ma`u nam i sa~uvani filmski i video-zapisi iz na{e najnovije istorije. Sve to su svedoci pro{losti. АРХЕОЛОШКИ НАЛАЗИ И ПРЕДМЕТИ
Josip Broz Tito
Dra`a Mihailovi}
Spomenik u Jasenovcu
Jasenovac je bio koncentracioni logor koji je formiran u avgustu 1941. godine. Ve}i deo logora se nalazio u mestu Jasenovac u Hrvatskoj, oko 100 kilometara jugoisto~no od Zagreba. Broj `rtava nikada nije ta~no utvr|en. Logorska arhiva je dva puta uni{tavana (po~etkom 1943. i aprila 1945). Zemaqska komisija Hrvatske konstatovala je u izve{taju Me|unarodnom vojnom sudu u Nirnbergu, da je broj `rtava 500.000–600.000. @rtve logora bili su gotovo iskqu~ivo Srbi, Jevreji i Romi. Drugi svetski rat zavr{en je 1945. godine, kapitulacijom Nema~ke i Japana. Kao dan pobede nad fa{izmom u svetu se svake godine slavi 9. maj.
Radna sveska, str. 76 128 4
Istorijski izvori
– ископине оруђа и оружја – предмети свакодневне употребе – остаци грађевина – стари новац – уметнички предмети – записи и натписи на плочама
ЗАПИСИ – службени и други списи – писма значајних личности – записи – документа – фотографије
КЊИЖЕВНА ДЕЛА – мемоари – летописи – биографије – историјска дела – дневници
Na osnovu kojih istorijskih izvora mo`emo najta~nije zakqu~iti {ta se de{avalo u pro{losti? Da ne bi do{lo do vi{e razli~itih opisa istog doga|aja ili pojava iz pro{losti, koriste se autenti~ni istorijski izvori.
Radna sveska, strana 77 129
vladari
Stefan Nemawa
Stefan prvoven^ani
Nemawi]i Najzna~ajnija srpska sredwovekovna vladarska dinastija koja je najdu`e vladala Srbijom (vi{e od dve stotine godina). Osniva~ dinastije je Stefan Nemawa. Wegovim dolaskom na vlast po~iwe novo razdobqe u razvoju srpske dr`ave. Dinastija Nemawi}a ugasila se smr}u cara Uro{a. Loza Nemawi}a, tj. rodoslov u slici, nalazi se u manastirima Gra~anici, De~anima i Pe}koj patrijar{iji.
uro[ £££ de^anski
kraq petar ££ kara\or\evi]
srbije
kraq aleksandar £ kara\or\evi]
kara\or\evi]i Osniva~ dinastije je \or|e Petrovi} Kara|or|e. Dinastija Kara|or|evi}a dala je pet vladara. Vladali su Srbijom u tri perioda i Kraqevinom SHS, odnosno Kraqevinom Jugoslavijom.
kraq petar £ kara\or\evi] kraq aleksandar obrenovi]
kraq milan obrenovi] knez mihailo obrenovi]
stefan uro[ £¤ du[an
knez aleksandar kara\or\evi] knez milo[ obrenovi]
stefan uro[ ¤ lazar hrebeqanovi] lazarevi]i Ova vladarska porodica vladala je Srbijom pre i posle Kosovskog boja.
130 4
vladavina turaka Stefan Lazarevi}
knez mihailo obrenovi] knez milo[ obrenovi] obrenovi]i
\or\e petrovi] kara\or\e
Dinastiju je osnovao Milo{ Obrenovi}. I ona je dala pet vladara kao i dinastija Kara|or|evi}. Na prestolu Kne`evine i Kraqevine Srbije bili su sedamdeset dve godine. Srbijom su vladali u dva perioda.
131
Biqana Vukovi} – Julijana Vuksan – Branka [eperac PRIRODA I DRU[TVO za ~etvrti razred osnovne {kole Izdava~ Izdava~ka ku}a „Dragani}ß Dr Ivana Ribara 81-83, Novi Beograd Korice Gorica Ze~evi} Redaktura i lektura Sowa [o} Korektura Vesna Ocokoqi} [tampa Reprograf, Beograd Tira` 1.000 2006.
CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 37.016:3/5(075.2) Vukovi] Biqana– Julijana Vuksan – Branka [eperac Priroda i dru{tvo za ~etvrti razred osnovne {kole / Biqana Vukovi} – Julijana Vuksan – Branka [eperac. - Beograd : Dragani}, 2006 (Beograd, Reprograf). - 131 str. : ilustr. ; 28 cm Tira`: 1.000. ISBN 86-441-0666-x 1. Vuksan, Jasna 2. [eperac, Branka COBISS.SR-ID 133479180
Plasman kwige Adresa: Dr Ivana Ribara, 11070 Novi Beograd Telefoni: 011 / 318-0265 faks: 3180-266 Kwi`are ˜Dragani}ß 21000 Novi Sad, Fru{kogorska 4, tel. 021/458-745 26300 Vr{ac, Svetosavska 11, tel. 013/833-365 26000 Pan~evo, Vojvode Putnika 6, tel. 013/333-154 11300 Smederevo, Kraqa Petra Prvog 12, tel. 026/612-497 e-mail
[email protected] http//www.draganic.co.yu
4