1. UVOD
Slika1. Paprika na otvorenom otvorenom
Po svom poreklu, paprika (Capsicum annuum L) je tropska biljka poreklom iz Centralne i Južne Amerike, odakle su je Španci doneli u Evropu poetkom !"# veka$ %ile su to ljute sorte sa sitnim plodovima, danas poznate kao &ili' i služile su kao zain umesto bibera$ #mala je isti naziv kao i biber, koji se i do sada zadržao u enleskom jeziku Pepper (s*eetslatka, +otljuta)$ na-e krajeve je dospela iz .urske, te je na-, turski, ma/arski i nemaki naziv ove biljke isti$ Australiji se koristi i latinski naziv Capsicum, kao i paprika i pepper$ 0akle, na %alkanu proizvodnja paprike vr-i se ve1 nekoliko stotina odina$ 2a-i povrtari su uili da se bave ba-tovanstvom od %uara$ %uari su bili bliži 3esopotamiji, odakle su preuzeli sisteme navodnjavanja navodnjavanja natapanjem natapanjem 4itarijama$ 4itarijama$ 5vaj sistem se održao i do na-i+ dana, pootovu na juu 6rbije, u dolinama reka$ 6totinama odina ba-tovani su sami ostavljali seme najbolji+ plodova i biljaka za setvu u slede1oj sezoni$ 7ako je paprika p aprika 4akultativno samooplodna vrsta, kod koje k oje se javlja od 8 do 98: stranooplodnje (ukr-tanja obavljaju insekti, ponajvi-e pele i bumbari), to su te najbolje biljke naje-1e bile +ibridne, pa se od nji+ovo semena dobijala ;< eneracija sa mno mnoob obro rojn jnim im varij varijaci acija jama ma svi+ svi+ mou mou1i 1i++ osob osobin ina$ a$ U Srbi rbiji je gaji gajim mo na vel velikim ikim površinama i to na 20.000 hektara njiva i u 2.500 ha plastenika.
2. BOTANIČKE I BIOLOŠKE KARATERISTIKE Paprika ajena na prostoru 6rbije je veoma kvalitetna i odlikuje se visokim +ranljivim i biolo-kim osobinama$ "eoma eoma je boata raznim sastojcima, naroito uljenim +idratima, vitaminima, limunskom i jabunom kiselinom i karotidoidima$ 6adrži ve1u koliinu vitamina C i ima a vi-e neo u plodu limuna, ( oko <8= m na >== r ploda)$ #ma visok procena suve materije u svežem plodu i zbo toa je veoma cenjeno pov1e za pravilnu i kvalitetnu is+ranu$ 6adrži beta?karot beta?karoten, en, vitamine vitamine A,%>,%<, A,%>,%<, %@,E i C, zatim lukozu,eter lukozu,eterina ina ulja i to najvi-e najvi-e u semenu biljke, zeaksatin, kalijum, kapsacin, karoten, lutein, natrijum, sa+arozu, monosa+aroide, 4os4or, 4ruktozu i oko B: vode$ Paprika je jednoodi-nja povrtarska kultura, uspravne razranate stabljike, visine 8=?= cm$ Listovi su jednostavne ra/e$ Plodovi se pojavljuju naizmjenino na ranama$7orenov sistem u odnosu na dobro razvijenu nadzemnu masu, relativno je slabo razvijen$ 6astoji se od primarno korena koji se naje-1e tokom presa/ivanja$ "e1i "e1ina na korena se razvija plitko u tlu,a +orizontalno se -iri = ? 8= cm od primarno korena te prodiru1i u dubinu =? @= cm$ Cvetovi se 4ormiraju nasuprot listovima, naje-1e pojedinano ili re/e po nekoliko zajedno$ Plod paprike preradama je podeljen na vi-e delova$ unutra-njosti ploda nalazi se semena loža na kojoj se nalaze semenke$ 5visno o krupno1i ploda i razvijenosti semene lože, u plodu paprike može se razviti do 8== semenki$ 6eme paprike je bubrežasto oblika, latke povr-ine i bledožukaste boje$ 0užina semena je ? 9 mm, -irina -irina < ? mm i debljina do > mm$ 6eme u povoljnim povoljnim uslovima uslovima uvanja uvanja može zadržati klijavost do 8 odina$
Slika 2. Stablo i plod paprike
2.1 KLIMA I ZEMLJIŠTE Da nicanje semena potrebna je temperatura preko >8 C$ 2ajpovoljnija temperatura za rast je od <= do <8 C$ 2edovoljna temperatura utie na opadanje pupoljaka, cvetova i zametaka$ "eoma je osetljiva na niske temperature, = C prouzrokuju uinu1e biljake$ Paprika za+teva dosta svetlosti, poev od nicanja pa sve do pune biolo-ke zrelosti plodova, ali, tokom leta pri jakoj sunevoj insolaciji plodovi mou dobiti ožeotine$ 5va pojava se spreava zasenjivanjem, ili u-1om sadnjom (samozasenjivanje)$ Dbo slabo razvijeno korenovo sistema i velike transpiracije (proces izluivanja vode u obliku vodene pare, sa biljni+ povr-ina) paprici se mora obezbediti dovoljna koliina vode, naroito u julu i avustu kada biljka dostiže svoj maksimalni razvoj$ 2iska vlažnost vazdu+a pra1ena visokim temperaturama izaziva opadanje cvetova i zametaka (optimum je od @= do =: vlažnosti)$ ⁰
⁰
⁰
Paprika za+teva boata,strukturna aluvijalna zemlji-ta ili ernozem, boata oranskom materijom$ Da ranu proizvodnju treba izbeavati te-ka, +ladna zemlji-ta$ Paprika ajena na zemlji-tu koje je boata linom ima intenzivnije obojene plodove (znaajno za preradu)$ 5ptimalna kiselost zemlji-ta je od @? pF$
2.2 PLODORED Plodored predstavlja jednu od najznaajni+ arote+niki+ i preventivni+ mera u za-titi povr1a od prouzrokovaa bolesti, -tetoina, pa i korova$ 5n, sa jedne strane, oraniava mou1nost da se u zemlji-te na kojem se prvi put oranizuje ajenje povr1a brzo i naje-1e trajno unesu -tetni mikrooranizmi i, s drue strane, doprinosi da se u ve1 zaraženom zemlji-tu populacija parazita i -tetoina održava ispod praa -tetnosti$ Papriku ne treba ajiti u monokulturi, kao ni posle srodni+ useva (paradajza, krompira, plavo paradajza)$ 2ajbolji predusevi za papriku su biljke iz 4amilije leptirnjaa (ra-ak, boranija, pasulj$$$), žitarice, vi-eodi-nje leuminoze i trave$ Paprika je dobar predusev za ve1inu povrtarski+ i ratarski+ useva$
2.3 SORTE
Paprika se odlikuje velikom raznovrsno-1u oblika, veliina i kvaliteta plodova, kao i naina kori-tenja$ Dbo toa danas u svetu postoji veliki broj sorti ove znaajne povrtarske vrste$ 2a podruju 6rbije su oplemenjivakim radom kreirane sorte paprike razliiti+ tipova plodova koje se koriste za razliitu upotrebu$ 3e/u njima znaajno mesto su na-le i sorte paprika #nstituta za ratarstvo i povrtarstvo kao -to su babure (Anita, Atina, "ranjska, 2ovosadska bela babura), u tipu kapija G za spravljanje ajvara (Am4ora, na), paradajz paprika (2ovosa/anka), u tipu -ipki (Plamena?blao ljuta, 7ru-nica), polubabure (3atica, %uketna #)$ Hodu Capsicum pripada veliki broj vrsta, a najznaajnije su G Capsicum annuum G Capsicum frutescens G Capsicum pendulum G Capsicum pubescens G Capsicum chinense 5d navedeni+ vrsta najrasprostranjenija je i ima najve1i privredni znaaj Capsicum annuum sa slede1im podvrstama G Capsicum annuum subsp. macrocarpium, krupnoplodne paprike koje se ulavnom aje i kod nasI G Capsicum annuum subsp. microcarpium, podvrsta sitnoplodne paprikeI G Capsicum annuum subsp. fasciculatum,podvrsta ukrasne buketne paprikeI 7rupnorodne sorte prema ukusu mou biti slatke i l!te. 6 obzirom na proizvode u koje se paprika prera/uje, sve se sorte mou svrstati u dve rupe a) Ba"te#ske s$%te& za konzumnu potro-nju i preradu u razne proizvode (proizvodnja ajvara, ki-eljenje itd$) G paradajz paprike ili rotunde (2ovosa/anka, Deleni rotund, %eli kalvil)I G sorte babura (Aleksinaka babura, 2ovosadska bela babura, Šorok-ari, Palanaka babura, 7ali4ornijsko udo, %ela krupna babura, Atina, Anita)I G sorte paprike u tipu polubabure (3atica, 3orava, "iktorija, Para1inka, 3avanka, P?<@)I G sorte paprike dui+ plodova s jednim vr+om tipa lonum (6lonova surla, 7urtovska kapija, Palanaka kapija, Prima, upska rana, .ornado ;>, 0ua bela, na, 6ivrija, Dlatna medalja, .ur-ijada #a)I G ljute papriice ili -ipke (7obra, Homana)I G 4e4eroni (7armen, ;e4erona žuta, Humenka, Dlata)$ b) I#'!st%(ske s$%te, koje se prera/uju u mlevenu zainsku papriku
G sortiment zainske paprike (Foro-ka slatka?< (F6?<), Foro-ka slatka? (F6F?), 5dvajaju1a slatka?>, Pe-ani rom, .isa, Koroled)$ F6?< i F6F? su doma1e sorte, priznate >B odine, slatko ukusa, bez kapsaicina$ 5dlikuju se visokim kvalitetom plodova zbo visoko sadržaja bojeni+ materija
Slika 4 . Anatomija ploda začinske paprike
3. OBRADA ZEMLJIŠTA 5brada zemlji-ta je kompleksna arote+nika mera koja se deli na osnovnu obradu zemlji-ta i predsetvenu pripremu$ 3a-ine i oru/a za obradu deluju me+aniki na zemlji-te i pri tome potpomažu biolo-ke, 4izike i +emijske procese u njemu$ 6vojim delovanjem treba da omou1e,u zavisnosti od vrste i stanja zemlji-ta, kao i biljne vrste koja se aji, optimalnu strukturu zemlje i neporeme1en prostor za rast i razvoj biljaka, te na taj nain da utiu na pove1anje prinosa$
3.1 OSNOVNA OBRADA ZEMLJIŠTA spe+ u proizvodnji zainske paprike u velikoj je zavisnosti, izme/u ostalo i od kvalitetne obrade pred setvu ili sadnju$ 5snovnu obradu treba izvesti krajem leta ili u jesen, to jest odma+ po skidanju pret+odno useva$ 5snovna dubinska obrada obavlja se u jesen, (oktobar? novembar)$ 5snovnu obradu treba obaviti oranjem na dubinu od =?8 cm$ .ako poorano zemlji-te treba da prezimi, samo u sluaju da se zainska paprika proizvodi iz rasada$ Ako se
proizvodi iz semena direktnom setvom onda treba obaviti rubu pripremu, odnosno tanjiranje jos jeseni, kako bi se zemlji-te blao slelo i bolje usitnilo za setvu u prole1e$ 5brada zemlji-ta pred setvu sastoji se u 4inoj pripremi, radi ostvarenja mrviaste strukture$ .akvu obradu treba obaviti tokom marta meseca$ 5brada pred sadnju obavlja se u dva navrata$ Prvi i rublji deo obrade sastoji se u zatvaranju zimske brazde, neposredno po prestanku jai+ mrazeva, i pre nastupanja jai+ otopljenja$ 0rui deo 4inije pripreme izvodi se neposredno pred sadnju koja se obavlja kultivatorima, setvospremaima, kada se pored usitnjavanja zemlji-ta uni-tava i korov$ 7od povr-inske obrade za proizvodnju zainske paprike , bilo da se proizvodi direktnom setvom iz semena ili iz rasada treba težiti ka mrviastoj, a ne pra-kastoj strukturi zemlji-ta, koja utie na stvaranje pokorice$ Posle oranja trebalo bi uraditi i tanjiranje, ime se postiže da oranini sloj bude ujednaen kako bi mraz podjednako delovao i time stvorio dobru strukturu zemlji-ta koje 1e doekati biljke na prole1e$ ? koliko ne radimo tanjiranje i ukoliko ne bude neki+ jai+ mrazeva, onda ni struktura ne1e biti podjednaka bez obzira -to deluje da je na povr-ini ujednaeno ipak dole unutar brazde struktura zemlji-ta je neujednaena, -to dovodi do toa da i biljke neujednaeno niu i imaju razliiti porast, pa se i to na kraju odražava na prinos$ 0obra jesenja priprema oranje sa tanjiranjem je ujedno i temelj dobro prinosa$ .o je osnovna mera koju bi trebalo uraditi jerse koren biljke nalazi u zemlji-tu i od toa zavisi kako porast tako i prinos biljaka$ .anjiranjem se u zemlji-te unose mineralna djubriva stajnjak kao i isitnjeni biljni ostaci kao i pesticidi$.anjiraa delimino izravnjava naor i zazor$ .anjirae svojim radnim oranima tanjirima zasecaju zemlji-te, podižu a, pomeraju unapred i u stranu i me-aju$ 2a taj nain one ravnaju zemlji-ta i zatvaraju ve1e -upljine u njemu$
3.1.1 A)ROTE*NIČKI ZA*TEVI PRI ORANJU Arote+niki za+tevi koje oranje treba da ispuni su slede1i - ni-tavanje biljno pokrivaa i zatrpavanje biljni+ ostataka, odnosno potpuno zaoravanje pov-insko sloja, korovski+ biljaka, bilni+ ostataka i rastureno /ubriva$ - 6tvaranje tro-no i rastresito zemlji-ta, podesno za razvoj biljaka$ - 3e-anje zemlji-ta u cilju podsticanja bio+emijski+ procesa u njemu - 6preavanje razvoja biljni+ -tetoina u zemlji-tu$ - uvanje rezerve vlae u zemlji-tu$ - 0a svako plužno telo za+vata plastniu iste -irine i iste dubine$ - 0a svaku plasticu plužno telo okrene i pravilno složi na pret+odno izoranu$ - 0a odre/eno zemlji-te bude ravno, sa neizbežnim i zaobljenim rebenima za setveneo,a ne-to izraženije za zimsko oranbje$ - 0a izorane brazde budu pravolinijske$ - 0a ostavi dno brazde isto i dovoljno -iroko za prolaz tokova traktora$ - 0a zid brazde bude ravan i da se ne ru-i$ - 0a sastav prolaza pojedini+ plužni+ tela ili plua ne ostane neobra/en$
3.1.2 PRIMENJENE MAŠINE ZA OSNOVNU OBRADU ZEMLJIŠTA
Slika 4. ohn !eere "11#$ $ Serija
%abela 1. %ehničke karakteristike traktora ohn !eere "11#$
Te+#(,ke ka%akte%(st(ke t%akt$%a J$+# Dee%e -11M Parametar Jedinica "rednost %roj cilindara ? @ Hadna zapremina cm @== 2ominalna snaa motora kMN76 8N>>8 2ominalni broj obrtaja motora 5brNmin 8>B 3aksimalna snaa motora kMN76 ><>N B .ransmisija ? AutoOuad PL6 %roj stepeni prenosa ? <= Protok pumpe +idraulika lNmin =N>>9 Dapremina rezervoara za orivo l <<=
Slika# & plu' prevrtač (o'el not
%abela 2. %ehničke karakteristike plu'a (o'el and )oot *$ +#,
Te+#(,ke ka%akte%(st(ke /l!0a V$0el a#' N$$t LM Broj plužnih tela 3 Rani !ahvat plu!nog tela"#m$ 2%&32&3'&(0 )ežina "kg$ *+*0 ,a. k&/S '0&%0 erikalni klirens "#m$ 2 '1&12&1% Ra!mak plužnih tela "#m$ +5 Tabela 3. Tehničko-eksplatacioni kapaciteti agregata za oranje
Te+#(,k$eks/lata4($#( ka/a4(tet( a0%e0ata 5a $%a#e t%akt$%a J$+# Dee%e -11M ( /l!0a V$0el a#' N$$t LM /oe#ijent iskorišenja #iklusa 04+ Rani !ahvat "m$ 04% ubina oranja #m 30-35 6irina ranog !ahvata m *42 Br!ina kretanja km&h % )ehnološko-#iklusni u7inak"8ean ha&h 0451 traktor$ 9otrošnja goriva po hektaru l&ha 33
Tabela4. Vreme izvođenja operacije oranje
9otreba n broj rsta traktora opera#ij i )raktor e priklju7 nih mašina
reme 9riklju7n raa a "mese# mašina $
:ranje 3035#m
ogel an ;oot <, +50
*
8ohn eere '**5,
9ovršin a "ha$
Sreina oktobra
)rajanje Broj ranog ranih vremen ana a "h$
*0
Slika ".laka tanjiračača (o'el - )oot
%abela #. %ehničke karakteristike tanjirače (o'el - )oot ",./,
Te+#(,ke ka%akte%(st(ke ta#(%a,e V$0el 6 N$$t -7.3 Hadni za+vat (cm) == Širina u transportu(cm) >= .ežina (k) >B= 3aQ$ kM @= %roj radni+ orana =
2
%
%abela ". %ehničko0eksplatacioni kapaciteti a're'ata za tanjiranje
Te+#(,k$eks/lata4($#( ka/a4(tet( a0%e0ata 5a ta#(%a#e t%akt$%a J$+# Dee%e -11M ( ta#(%a,e V$0el 6 N$$t -7.3 7oe4icijent iskori-1enja ciklusa ? =,B< 0ubina obrade cm >= Širina radno za+vata m 8, %rzina kretanja kmN+ >= .e+nolo-ko?ciklusni uinak(Jedan traktor) +aN+ <,@ Potro-nja oriva po +ektaru lN+a >> Tabela7. Vreme izvođenja operacije tanjiranje
9otreba n broj rsta traktora opera#ij i )raktor e priklju7 nih mašina )anjiranj e *0#m
8ohn eere '**5,
rem 9riklju7n e a raa mašina "mese #$
9ovršina "ha$
tanjira7e /raj ogel = oktob ;oot ra '0%.30
*0
)rajanje Broj ranog ranih vremen ana a "h$
*
'
3.2 DOPUNSKA OBRADA 8PREDSETVENA PRIPREMA ZEMLJIŠTA9 0opunska obrada zemlji-ta ima iskljuivo karakter povr-inske obrade$ 9osle obavljene osnovne obrae !emljišta orni7ni sloj !emljišta još nije oveen u stanje koje je povoljno !a setvu. :snovnom obraom se ne može postii potrebna rastresitost orni7nog sloja !emljišta4 a taa seme nee imati obar kontakt sa !emljištem i bie ne!aštieno o vetra4 niskih temperatura .)ako>e4može oi i o pojave korova pa se !bog svih ovih ra!loga pribegava opunskoj obrai !emljišta. :vaj na7in obrae se obavlja pre setve pa se !bog toga 7esto na!iva ? presetvena obraa !emljišta. @lavni #ilj opunske obrae !emljišta je stvaranje povoljnih uslova "što ravnija površina !emljišta4 rastresit i usitnjen sloj !emljišta o *5 #m4 obre strukture$ !a smeštaj4 klijanje semena i
ni#anje. 9ore toga opunskom obraom se postiže osloba>anje o korova4obra vlažnost4 obra aerisanost4poja7ana mikrobiološka aktivnost !emljišta4 poboljšan toplotni režim !emljišta.Rastresanjem !emljišta oru>ima !a presetvenu obrau stvaraju se krupne pore koje obe!be>uju bolji priliv va!uha u !emljište. ;a ovaj na7in se omoguava brže !agrevanje sloja !emljišta u koji e biti smešteno seme. ?stovremeno se prekia kapilaritet i 7uva vlaga u ubljim slojevima !emljišta. a bi se obe!beilo ravnomerno i obro ni#anje4 priprema !emljišta mora a bue iealna4 kao i !a setvu u leji. Saa je #ela njiva leja i treba a bue iealno ravna sa iealno usitnjenim površinskim slojem. a bi se to postiglo4 mašine !a presetvenu pripremu treba a se kreu ijagonalno na prava# osnovne obrae. 9rohoi traktora po par#eli treba a se sveu na što manju meru4 kako bi se sa7uvala rastresitost i struktura orni7nog sloja
3.2.1. A)ROTE*NIČKI ZA*TEVI PRI SETVOSPREMANJU Arote+niki za+tevi koje setvospremanje treba da ispuni su slede1i ? jednaena dubina obrade po -irini za+vata i dužini prolaza ? sitnjenje i rastresanje zemlji-ta do potrebne dubine, bez raspra-ivanja i prevrtanja ? Hazbijanje pokorice ? ni-tavanje korova ? Presecanje kapilarni+ tokova u povr-inskom sloju radi spreavanja ubljenja vlae iz zemlji-ta ? spostavljanje kapilarni+ tokova izme/u donji+ slojeva oranice i setveno sloja ? 3e-anje zemlji-ta sa biljnim ostacima i /ubrivima ? Havnanje povr-insko sloja ? #zvr-enje operacije bez zau-ivanja biljnim ostacima i rudvama zemlje
3.2.2 PRIMENJENE MAŠINE ZA DOPUNSKU OBRADU ZEMLJIŠTA
Slika. Setvospremač (o'el - )oot %abela . %ehničke karakteristike setvospremača (o'el - )oot $41,
Te+#(,ke ka%akte%(st(ke Set:$s/%e;a,a V$0el 6 N$$t M<1 Hadni za+vat (cm) 9>= Širina u transportu(cm) =<= 3aQ$ kMN76 >N>>= %roj radni+ orana 9> %abela +. %ehničko0eksplatacioni kapaciteti a're'ata za setvospremanje
Te+#(,k$eks/lata4($#( ka/a4(tet( a0%e0ata 5a set:$s/%e;a#e t%akt$%a J$+# Dee%e -11M ( set:$s/%e;a,a V$0el 6 N$$t M<1 7oe4icijent iskori-1enja ciklusa ? =,B< 0ubina obrade cm >= Širina radno za+vata m 9,> %rzina kretanja kmN+ >= .e+nolo-ko?ciklusni uinak(Jedan traktor) +aN+ ,@ Potro-nja oriva po +ektaru lN+a >>
%abela 1,. (reme izvoenja operacije setvospremanje
Potreban broj "rsta operacije traktora i prikljuni + ma-ina
.raktor
6etvospremanj e >= cm
Jo+n 0eere @>>83
>
Prikljuna ma-ina
"reme rada (mesec)
"oel R 2oot 39>=
Povr-ina (+a)
%roj radni+ dana
.rajanje radno vremena (+)
>=
>
@
<. SETVA Proizvodnja zainske paprike direktnom setvom iz semena, zbo mnoi+ prednosti, otovo u potpunosti potisnula je proizvodnju iz rasada$ spe+ proizvodnje vezan je za -to bolju i kvalitetniju pripremu zemlji-ta, -to raniju i precizniju setvu i dobru za-titu od korova$ Da setvu je neop+odno obezbediti vrlo kvalitetno seme, naroito u sluajevima kada se želi kvalitetna i precizna setva$ 6eme treba da je vrlo visoke klijavosti i enerije klijanja$ Precizna setva može da se obavi razliitim sejalicama$
<.1 KOLIČINA SEMENA ZA SETVU I VREME SETVE 5ptimalni rok setve za zainsku paprika je od kraja marta do >=$ Aprila$ 7oliina semena za setvu zavisi od vi-e 4aktora osobina +ibrida, optimalne ustine setve za taj +ibrid, veliine, kvaliteta semena, njeove klijalosti i dr$ Potrebna koliina semena treba da se kre1e ?@ kN+a, -to zavisi i od naina setve$
<.2 DUBINA SETVE I )USTINA SETVE Hazmak redova kod setve, pre svea, zavisi od bujnosti sorte i ure/aja za me/urednu kultivaciju$ Da sorte indeterminantno rasta (u tipu sorte F6?<) razmak redova treba da bude oko 8= cm, determinantne buketne sorte treba sejati u etvoredne ili petoredne pantljike, de je razmak izme/u pantljika 8=?=cm, a redova u pantljici oko <8?=cm i biljaka u redu oko 8 cm$ 0ubina setve treba da bude < cm, sa oko <=?<8 semenki po dužnom metru$
<.3 A)ROTE*NIČKI ZA*TEVI SETVE Arote+niki za+tevi, odnosno zadaci koje sejalice treba da ispune su slede1i ?0a raspore/uje seme -to ravnomernije (jednak broj zrna izme/u redova kao i izme/u zrna u redu) ? 0a se pri setvi ne o-te1uje seme ? 0a svaku semenku poseje i zatvara na odre/enu dubinu ? 0a se lako pode-avaju u poledu koliine semena, tazmaka setve i dubine setve ? 0a se mou podesiti za setvu razliiti+ vrsta semena ? 0a se pri radu ne zau-uju i pružaju mali otpor kretanju ? 0a se lako održava pravac setve ? 0a je održavanje i rukovanje lako
<.< PRIMENJENE MAŠINE ZA SETVU
Slika . Sejalica $ajevica0$aja
%abela 11. %ehničke karakteristike sejalice $ajevica
Te+#(,ke ka%akte%(st(ke seal(4e Majevica-Maja %roj redova Hazmak izme/u redova (cm) 8= Hadni za+vat (redi) >
%abela 12. %ehničko0eksplatacioni kapaciteti a're'ata za setvu
Te+#(,k$eks/lata4($#( ka/a4(tet( a0%e0ata 5a set:$s/%e;a#e t%akt$%a J$+# Dee%e -11M ( seal(4e Majevica-Maja 7oe4icijent iskori-1enja ciklusa ? =, 0ubina setve cm < Hastojanje izme/u semena u redu cm 8 %rzina kretanja kmN+ .e+nolo-ko?ciklusni uinak(Jedan traktor) +aN+ Potro-nja oriva po +ektaru lN+a 8
%abela 1/. (reme izvoenja operacije setva
"rsta operacije
Potreban broj traktora i
.raktor
Prikljuna ma-ina
"reme rada (mesec)
Povr-ina (+a)
%roj radni+ dana
.rajanje radno vremena
prikljuni + ma-ina 6etva < cm
>
(+) Jo+n 0eere @>>83
Pneumatsk Poetak a sejalica aprila 3ajevica
>=
ž
=UBRENJE Subrenjem se u zemlji-te unose neop+pdne +raljive materije za razvi1e i rast biljaka$ Pri /ubrenju paprike koliina mineralni+ /ubriva zavisi od stanja plodnosti zemlji-ta, sorte, naina proizvodnje i planirano prinosa$ Subrenje zainske paprike se obino vr-i zaoravanjem>=?<= tN+a stajnjaka i oko == kN+a mineralno /ubriva sa dominantnim sadržajem 4os4ora i kalijuma (2P7 >@<9 ili 2P7 <9>@)$ prole1e pre pripreme zemlji-ta unosi se jo-oko == k 2P7 >8>8>8 po +a$
.1 VREME I NAČIN UNOŠENJA =UBRIVA "reme i nain uno-enja mineralni+ /ubriva u zemlji-te zavise od potreba biljaka, zemlji-ta, klimatski+ uslova, osobina i pona-anja pojedini+ +raniva u zemlji-tu$ Postoje etiri osnovna naina uno-enja +raniva u zemlji-te ? Subrenje pred osnovnu obradu (osnovno /ubrenje) ? Subrenje pred predestvenu pripremu zemlji-ta ? 6tartno /ubrenje, obavlja se zajedno sa setvom ? Pri+ranjivanje
.2 KOLIČINA =UBRIVA Subrenje zainske paprike se obino vr-i zaoravanjem>=?<= tN+a stajnjaka i oko == kN+a mineralno /ubriva sa dominantnim sadržajem 4os4ora i kalijuma (2P7 >@<9 ili 2P7 <9>@)$ prole1e pre pripreme zemlji-ta unosi se jo- oko == k 2P7 >8>8>8 po +a$
.3 PRIMENJENE MAŠINE ZA =UBRENJE
Slika+ . 3asipač mineralno' ubriva
%abela 14. %ehničke karakteristike rasturača mineralno' ubriva A're $ai ,,,
Te+#(,ke ka%akte%(st(ke %ast!%a,a ;(#e%al#$0 >!?%(:a 0520EH C6KA <8== 7apacitet (l) <8= Hadni za+vat (m) >=?@ .ežina (k) 98= 3aQ$ kMN76 >=
%abela 1#. %ehničko0eksplatacioni kapaciteti a're'ata za osnovno ubrenje
Te+#(,k$eks/lata4($#( ka/a4(tet( a0%e0ata 5a set:$s/%e;a#e t%akt$%a J$+# Dee%e -11M ( %ast!%a,a ;(#e%al#$0 >!?%(:a DONDER @S)A 2 7oe4icijent iskori-1enja ciklusa ? =, Širina radno za+vata m >8 %rzina kretanja kmN+ >= .e+nolo-ko?ciklusni uinak(Jedan traktor) +aN+ Potro-nja oriva po +ektaru lN+a 8 %abela 1". (reme izvoenja operacije ubrenje
"rsta operacije 5snovno /ubrenje
Potreban broj traktora i prikljuni + ma-ina
.raktor
Prikljuna ma-ina
"reme rada (mesec)
Jo+n 0eere @>>83
0520EH C6KA <8==
>=N
Povr-ina (+a)
%roj radni+ dana
.rajanje radno vremena (+)
>=
>
<
-. NE)A USEVA Pravilnom primenom mera nee kod zainske paprike obezbe/uju se optimalni uslovi za rast i razvi1e ove biljke$ 3e/urednu kultivaciju useva treba obaviti ?9 puta sve dok biljke ne sklope redove$ 5sim me/uredne kultivacije neop+odna su i dva runa okopavanja biljaka$ 2avodnjavanje je veoma važna mera nee, mada se zainska paprika dosta proizvodi i u uslovima bez navodnjavanja$ uslovima navodnjavanja ostvaruju se visoki prinosi i dobar kvalitet plodova$ 2avodnjavanje treba prekinuti kada zapone zrenje plodova (kraj avusta poetak septembra)$ %roj zalivanja je 9?8 puta u toku veetacije sa =?9= lNmT$ Pri+ranjivanje treba obaviti istim azotnim /ubrivima, samo usev proizveden direktnom setvom, u 4azi @? listova$ sev koji se proizvodi iz rasada ne treba pri+ranjivati, zbo toa -to se sve koliine +raniva unose do sadnje$ Pri proizvodnji zainske paprike direktnom setvom iz semena suzbijanje korova obavlja se primenom +erbicida 0dervinol 8= (2a propamid) lN+a$ sluaju jae pojave korova pred nicanje paprike može da se koristi Kramoksan (<8 paraUuat?di+lorid) u koliini <,8 lN+a$Posle nicanja ako ima pojave korova može se koristiti +erbicid Kamit u kolini =,8 lN+a$
-.2 PRIMENJENE MAŠINE KULTIVA@IJU
Slika1,. $euredni kultivator sa opremom za prihranjivanje
%abela 1. %ehničke karakteristike meuredno' kultivatora (o'el - )oot5 serije "42.2+
Te+#(,ke ka%akte%(st(ke ;e>!%e'#$0 k!lt(:at$%a "oel R 2oot @9<$<=
%abela1. %ehničko0eksplatacioni kapaciteti a're'ata za meuredno obradu
Te+#(,k$eks/lata4($#( ka/a4(tet( a0%e0ata 5a set:$s/%e;a#e t%akt$%a J$+# Dee%e -11M ( ;e>!%e'#$0 k!lt(:at$%a "oel R 2oot, seije @9<$
%abela 1+. (reme izvoenja operacije meuredne obrade
"rsta operacije
Potreban broj traktora i prikljuni + ma-ina
.raktor Jo+n 0eere @>>83
3e/uredna obrada
Prikljuna ma-ina
"reme rada (mesec)
"oel R 2oot, seije @9<$
Povr-ina (+a)
%roj radni+ dana
.rajanje radno vremena (+)
>=
>
-.3 NE)A USEVA OKOPAVANJE 5kopavanje kao jedna od mera nee zainske paprike se vr-i runo $P 5va mera nee je znaajna da uni-ti korov u redu i da razra+li zemlji-te u zoni korenovo vrata$ toku veetacije treba obaviti okopavanja, na dubini 8G cm$ Prvo okopavanje treba obaviti zajedno sa prvim kultiviranjem$ %abela 2,. (reme i broj ljudi potreban za izvoenje operacije okopavanje0prvo okopavanje
"rsta operacije
Potreban broj radnika
"reme rada (mesec)
5kopavanje zemlji-ta
=
3aj
Povr-ina (+a)
%roj radni+ dana
.rajanje radno vremena (+)
>=
<
>=
%abela 21. (reme i broj ljudi potreban za izvoenje operacije okopavanjedru'o okopavanje
"rsta operacije
Potreban broj
"reme rada
Povr-ina (+a)
%roj radni+
.rajanje radno
5kopavanje zemlji-ta
radnika
(mesec)
=
jul
>=
dana
vremena (+)
<
>=
-.< NAVODNJAVANJESISTEM ZA NAVODNJAVANJE 8KAP PO KAP9 Proizvodnja povrtarske paprike5 bilo iz rasada ili direktnom setvom semena5 ne mo6e se ni zamisliti bez navodnjavanja. 7orenov sistem paprike je relativno slabo razvijen5 a dobro je razvijen nadzemni deo biljke5 zbo' če'a paprika zahteva intenzivno navodnjavanje. Potrebe paprike za vodom se pove8avaju kako biljka raste. (rlo je osetljiva na vodni stres u toku celo' perioda ve'etacije. )a deficit vode naročito je osetljiva u fazi cvetanja i plodono9enja. :sto tako je osetljiva na preobilnu vla6nost i slabu aeraciju zemlji9ta. ;kupne potrebe paprike za vodom variraju u 9irokom rasponu. ; na9im a'roekolo9kim uslovima potrebe paprike za vodom u toku ve'etacije su #/,<"/, mm. Posle rasaivanja obavlja se prvo navodnjavanje5 a dru'o #< dana kasnije i to prilikom popunjavanja praznih mesta sa manjim zalivnim normama. =alivni re6im mo6e se primenjivati prema vla6nosti zemlji9ta5 'de je tehnički minimum za papriku ,> od P(7. Pri odreivanju količine vode5 mora se uzeti u obzir dubina pru6anja korenovo' sistema. ; početnim fazama rasta masa korena je na dubini 1,<12 cm5 9to zahteva i manju zalivnu normu5 a kasnije se koren spu9ta na 2#, cm5 9to zahteva i ve8u zalivnu normu. %emperatura vode je takoe va6na i treba da je 1<2#C. !nevna potro9nja vode se kre8e od / do " mm. )avodnjavanje se obavlja 40# puta tokom ve'etacije sa /,04, l?m2 i sa navodnjavanjem se prekida kada započne zrenje plodova @kraj av'usta0početak septembra.
S*:7A 11.Sistem kap po kap
)avodnjavanje sistemom kap po kap. Bvaj način navodnjavanja razvio se u svim zemljama u svetu5 naročito u aridnim predelima za navodnjavanje povr8a i vo8a. %ehnički i tehnolo9ki stalno je usavr9avan. Plastična oprema je znatno pojeftinila5 naročito laterali na kojima se montiraju kapaljke. %ako su stvoreni uslovi za masovniju primenu. Poseban značaj ima u or'anskoj proizvodnji hrane5 prvenstveno u proizvodnji povr8a5 vo8a i 'ro6a.
Bsnovni princip primene ovo' načina navodnjavanja je da se voda pod malim pritiskom5 preko kapljača5 dodaje i vla6i zemlji9te u obliku kapi u neposrednoj blizini biljaka. Pri tom se ne vla6i cela povr9ina u usevu ve8 samo deo5 tako da su 'ubici vode minimalni5 ili ih uop9te nema. (reme zalivanja i zalivne norme potpuno se razlikuju u odnosu na dru'e klasične načine. )avodnjavanje se mo6e izvoditi neprekidno5 ili povremeno5 dok se ne obezbedi optimalna vla6nost zemlji9ta u sloju najve8e mase korenovo' sistema. (oda se dodaje la'ano5 kap po kap5 malim intenzitetom5 samo nekoliko litara po satu @15254 ili litara?sat. ; procesu
navodnjavanja5 s vodom se mo'u unositi i hranljive materije i to u toku ce lo' perioda ve'etacije5 prema zahtevima biljaka. Pro'ram ubrenja treba da se zasniva na potrebama biljaka i plodnosti zemlji9ta. (reme uno9enja ubriva treba podesiti tako5 da počne jedan do dva sata posle početka rada sistema5 i da se zavr9i jedan do dva sata pre zavr9etka navodnjavanja.
-. PRI*RANJIVANJE 6 obzirom da paprika ima duu veetaciju, neop+odno joj je obezbediti +raniva u pristupanom obliku tokom celo veetaciono perioda$ Pri+ranjivanjem treba da se obezbedi ujednaeno snabdevanje biljaka +ranivima tokom rasta i razvoja, a naroito u vreme pove1ani+ potreba za vodom$ 6talnim navodnjavanjem pove1ano je ispiranje +raniva, a istovremeno i usvajanje +raniva od biljke$ 7od paprike su potrebna dva pri+ranjivanja, kako azotnim, tako 4os4ornim i kalijumom /ubrivom$ Prvo pri+ranjivanje obavlja se posle prijema biljaka sa >N9 od ukupne koliine azotni+ /ubriva (>8=G<== kN+a 7A2?a) i to nedelje nakon sadnje$ 0ruo pri+ranjivanje obavlja se u 4azi puno cvetanja i zametanja plodova >N9 2 i >N P i 7 /ubriva od ukupne koliine$ Posle svako pri+ranjivanja neop+odno je navodnjavanje, zbo uno-enja +raniva u zemlji-te$ 2akon toa treba obaviti me/uredno kultiviranje i okopavanje, kako bi azot bio pristupaan biljkama$ toku veetacije kod paprike se može obaviti i 4olijarna pri+rana$ Da ovaj vid pri+rane mou se koristiti vuksal, 4ertial (ili neko druo teno /ubrivo), u želji da se obezbedi bolji porast biljaka, bolja kondicija i zdravstveno stanje usled dodavanja makro i mikro elemenata 2, P, 7, Ca, 3, ;e, %o, 3n Cu 3o i Dn preko lista$
.UBIRANJE PLODOVA PAPRIKE erba plodova začinske paprike obavlja se u punoj botaničkoj zrelosti. Sorte indeterminantno' rasta sazrevaju po etapama5 zato se te sorte beru u dva do tri navrata. erba počinje kada je #,0 ", plodova sazrelo i odvija se do pojave prvih mrazeva. Prilikom berbe treba paziti da ne doe do o9te8enja plodova5 jer o9te8eni plodovi bivaju brzo napadnuti saprofitskim 'ljivicama i bakterijama i brzo propadaju. Plodovi paprike imaju sposobnost naknadno' dozrevanja i nakupljanja bojenih materija. !a bi se obezbedilo naknadno dozrevanje ubrani plodovi zadr6avaju se izvesno vreme na 'omilama do prerade. 7od mehanizovane berbe treba izbe'avati povrede plodova ili ubrane plodove propustiti kroz kontrolne trake5 'de bi se odstranile nečisto8e i zeleni plodovi. !o sada najbolje rezultate u berbi začinske paprike pokazao je kombajn američke proizvodnje P:DA*. Prilikom berbe paprike potrebno je koristiti pokretne platforme kojima se značajno pove8ava učinak u berbi5 jer je ručna berba veoma visoka stavka u tro9kovima proizvodnje ove kulture. Prinosi sirovih plodova začinske paprike su različiti 9to zavisi od sorte i uslova za 'ajenje5 i najče98e kre8u se od 1#02# t?ha. =ačinska paprika se bere kombajnima za boraniju5 dakle jednokratno5 tako da je čitav proces proizvodnje mehanizovan. ;koliko ima mno'o zelenih plodova5 mo6e se usev isprskati etrelom5 da bi svi plodovi na brzinu sazreli. %om prilikom se osu9i i otpadne li98e. Posle berbe plodovi se ve9tački su9e a potom melju. Su9i se ceo plod5 sa semenom i dr9kom5 i kao takav se i melje. =bo' to'a se umanjuje sadr6aj crvene boje5 ali se dobija malo ulja iz semena koje se nalazi u prahu paprike.
.1 A)ROTE*NIČKI ZA*TEVI PRI SRE=IVANJU )AJENI* BILJAKA Arote+niki za+tevi, odnosno zadaci koje ma-ineN(ljudi Gberai povr1a) za sre/ivanje ajeni+ biljaka treba da ispune su slede1i ?
Prikupljanje svo prinosa koji je proizveden, jer sve -to ostane predstavlja ubitak
? 0obijanje prinosa odovaraju1e kvaliteta koji se mora zadržati prilikom sre/ivanja$ 6vako o-te1enje predstavlja opasnost za razvoj razni+ bolesti u 4azi uvanja ?
%laovremeno i u -to kra1em roku obaviti ubiranje ajeni+ biljaka
.2 PRIMENJENE MAŠINE ZA UBIRANJE PLODOVA
Slika 12. 7ombajn za jdnokratno branje paprike Bbo24,
%abela 22. %ehničke karakteristike kombajna za jednokratno branje paprike Bbo 24,
7.TE*NOLOŠKA KARTA %abela 2/. %ehnolo9ka karta uz'ajanja začinske paprike
Re'#( ?%$
Potreban broj ma-ina
"reme rada (mesec)
%roj radni+ dana
>
oktobar
>
>
6redina oktobra
<
>
7raj oktobra
>
>
mart
>
>
mart
>
>
Poetak aprila
>
N
N
N
N
N
>
"rsta operacije
.raktor? 7ombajn
>$
Hasturanje mineralno /ubriva
Jo+n 0eere @>>83
<$
5ranje =? 8cm
Jo+n 0eere @>>83
$
.anjiranje >= cm
Jo+n 0eere @>>83
<.
Predsetveno /ubbrenje
Jo+n 0eere @>>83
8$
Predsetvena priprema
Jo+n 0eere @>>83 8ohn eere '**5,
0520EH C6KA <8== "oel and 2oot L3 B8= tanjirae "oel R 2oot @=$= 0520EH C6KA <8== "oel R 2oot 39>= Pneumatsk a sejalica 3ajevica
Pri+ranjivanje 7ultiviranje 5kopavanje navodnjavanj e
&
biranje plodova
7ombajn za jdnokratno branje paprike 5Qbo<9=
@$
$
$
6etva
Prikljuna ma-ina
.LITERATURA
Avust
N
1. http://agrovizija.rs/teme/melioracije.php?id=1360757!3 ". http://###.$sseme.com/?p="36 3. http://###.majevica.co.rs/i$de%.php/sr/poljooprema-a-d-3/ 5.http://polj.&$s.ac.rs/#p-co$te$t/&ploads/'iles/povrtarstvo/preze$tacije/specijal$o/0 plodovito("0povrce-papri)a.pd' 6. http://###.zdravasr*ija.com/lat/+emlja/,ovrtarstvo/565-,,--M2.php 7. Mar)ovi4 . 1!18 ticaj mi$eral$e ishra$e $a pri$os i )valitet i$d&strijs)e papri)e. !. 9eh$ologija proivod$je sta$dardi za;i$s)e papri)e .Mar)ovi4. .Mar)ovi .4<&rov)a4M.4li$ .4>a*ado .:+a;i$s)a papri)a-proizvod$ja i prerada4ojvo@a$s)o dr&tvo povrtara i A, groi$stit&t >om*or 4Bovi >ad4"00. 10.o*rehel ,.4C&sar D.4E&ei .:,roizvod$ja za;i$s)e papri)e4i$d&strijs)e papri)e Fitami$F Corgo41!6.