Osnove Zdravstvene Struke - Skripta 15-16

OSNOVE ZDRAVSTVENE ZDRAVSTVENE STRUKE, skripta

listopad 2015.

OSNOVE ZDRAVSTVENE STRUKE

listopad 2015. 1


listopad 2015.

DEFINICIJE ZNANSTVENIH DISCIPLINA U OKVIRU PREDMETA OSNOVE ZDRAVSTVENE STRUKE Nastavni predmet osnove zdravstvene struke je predmet koji je osmišljen osmišl jen s ciljem da učenicima prvih razreda srednjih strukovnih škola zdravstvenog usmjerenja osigura osnovne informacije o zdravstvenoj djelatnosti ili struci. Zdravstvena djelatnost/struka ili medicina je jedna od brojnih društvenih djelatnosti (poljoprivreda, trgovina, obrana, obrazovanje obrazovanje itd.), koja ima funkciju zdravstvene zaštite pripadnika društva. Zdravstvenom djelatnošću ili medicinom bave se zdravstveni djelatnici.

Društvo je skup jedinki ljudske vrste. Društvom možemo smatrati skup ljudskih jedinki na globalnoj razini ili na razini škole, radne organizacije, grada, države, ili kontinenta . Kako bi takav skup jedinki osigurao svoj opstanak, kao i u životinjskih vrsta, pripadnici društva moraju se pobrinuti da osiguraju osiguraju ispunjavanje svih svojih životnih potreba. Te potrebe uključuju npr. potrebu za hranom pa je potrebno osigurati proizvodnju i opskrbu hranom, za stanovanjem pa je potrebno osigurati uvjete za stanovanje, za zdravstvenom zaštitom, obrazovanjem i sl. S obzirom na to da je ispunjavanje svake od tih potreba u suvremenom društvu vrlo složen i zahtjevan zadatak dolazi do specijalizacije pripadnika tog društva društva za određeno područje rada tj. određenu određenu djelatnost. Tako Tako se npr. neki pripadnici pripadnici društva odlučuju za bavljenje proizvodnjom hrane, neki obrazovanjem, a neki npr. zdravstvenom zaštitom. Kako bi što bolje ispunjavali svoj dio društvenih obveza unutar neke društvene djelatnosti, pripadnici društva prolaze potrebnu edukaciju o toj djelatnosti tj. struci. (Unutar gotovo svih društvenih djelatnosti postoje djelatnici koji se bave istraživanjem unutar te djelatnosti kako bi oblikovali informacije koje su potrebne ostalim djelatnicima unutar te djelatnosti da što š to bolje obavljaju svoj posao. Nazivamo ih znanstvenicima, a područje njihova nji hova djelovanja znanošću. Tako se naziv medicina može odnositi i samo na znanstveno područje zdravstvene djelatnosti.)

MEDICINA je dio znanosti i društvena djelatnost koja se bavi 1. unaprjeđenjem zdravlja (sprječavanje bolesti) 2. prevencijom 3. dijagnostikom (otkrivanje i prepoznavanje bolesti) (liječenje bolesti) 4. terapijom (oporavak bolesnika i njegovo uključenje u svakodnevni život) 5. rehabilitacijom ↑

(ciljevi medicine)

2


listopad 2015.

1. SOCIJALNA MEDICINA Socijalna medicina je znanstvena disciplina koja proučava međuodnos društvenih prilika i pojave bolesti u populaciji te nudi rješenja rješenja problema proizašlih proizašlih iz tog međuodnosa. međuodnosa. 1. Utjecaj društvenih prilika na pojavu bolesti u populaciji parlamentarnim izborima , 1.1. Primjer 1.1. Primjer društvenih prilika je pobjedu određene političke stranke na parlamentarnim koja kao dio svog političkog programa ima smanjenje proračunskih sredstava za zdravstvo, što može dovesti do slabije učinkovitosti zdravstvenog sustava, što u konačnici može (ali ne mora) dovesti do učestalije pojave određenih bolesti u u populaciji. 1.2. Primjer 1.2. Primjer društvenih prilika je vrlo proširena proširena navika pušenja cigareta , što u konačnici konačnici dovodi do veće veće pojave plućnih bolesti u u populaciji.

2. Utjecaj pojave bolesti u određenoj populaciji na društvene prilike 2.1. Primjer 2.1. Primjer bolesti je epidemija gripe koja dovodi do većeg korištenja 'bolovanja' i preusmjeravanja gospodarstvu . proračunskih sredstava za te potrebe, a to do gubitaka u gospodarstvu 2.2. Primjer 2.2. Primjer bolesti koja utječe na na društvene prilike je epidemija epidemija spolne bolesti bolesti sifilisa (i nekih drugih bolesti) u zapadnoeuropskim državama od 16. do 19 st. Jedna od faza bolesti uključivala je i promjene na koži koži bolesnika. Kako ne bi bili izolirani od društva bolesnici su lice premazivali debelim slojem sredstava za uljepšavanje. Čak su i umjetni madeži postali sredstvo za prikrivanje kožnih promjena uzrokovanih bolešću. Kako je bolest bila poprilično proširena, spomenuti zahvati postali su društveni trend . S obzirom da su se na taj način bolesti još više širile (zdravi su teže prepoznavali oboljele), vlasti su u nekim državama zabranile bilo kavu uporabu sredstava za uljepšavanje, do te mjere da su takvo ponašanje kažnjavali čak i smrću.

2. ORGANIZACIJA ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENA EKONOMIKA Organizacija zdravstva je znanstvena disciplina koja proučava dostupne modele zdravstvenih sustava te se bavi pronalaženjem pronalaženjem optimalnog modela modela organizacije zdravstvenog zdravstvenog sustava s obzirom obzirom na trenutne uvjete uvjete u društvu sa svrhom ostvarivanja ciljeva medicine. Ova je znanstvena disciplina nastala kao posljedica odluke društva da sustavno štiti zdravlje svih članova zajednice. Zdravstvena ekonomika je znanstvena disciplina koja se bavi racionalnim korištenjem financijskih sredstava u zdravstvu. Ona postavlja ograničenja organizaciji zdravstva. Što mislimo pod organizacijom zdravstvenog sustava tj. na što se ona odnosi? Npr. •

koliko je liječnika koje specijalizacije potrebno nekom zdravstvenom z dravstvenom sustavu;

liječiti koje bolesti, npr. hoćemo hoćemo li za plućne bolesti ići u bolnicu bolnicu za plućne bolesti ili u opću • gdje će se liječiti bolnicu, ili jedno i drugo; •

mogu li pacijenti samoinicijativno posjećivati liječnike specijaliste za neke bolesti ili je potrebno da ih uputi liječnik obiteljske medicine;

3

OSNOVE ZDRAVSTVENE ZDRAVSTVENE STRUKE, skripta •

listopad 2015.

mogu li specijalisti ispisati ispis ati recept za neki lijek ili samo s amo daju preporuku liječniku obiteljske medicine koji će nakon toga ispisati recept;

•

koliko svaki liječnik obiteljske medicine može imati pacijenata, itd.

Što znači dio definicije 's obzirom na trenutne uvjete'? U društvu vladaju različiti uvjeti npr. s obzirom mjesto i vrijeme. •

vrijeme Npr. u Hrvatskoj se prije II. svjetskog svjetskog rata stanovništvo sastojalo od većeg većeg broja mladih mladih ljudi, a manjeg broja ljudi zrelije životne ž ivotne dobi nego danas, što svakako utječe na način organizacije zdravstvenog sustava. Tada je bilo potrebno potrebno više pedijatrijskih pedijatrijskih timova (zdravstveni djelatnici koji koji brinu o zdravlju djece), a danas više gerijatrijskih timova ti mova (zdravstveni djelatnici koji brinu o zdravlju ljudi zrelije zr elije životne dobi) nego tada.

•

mjesto Npr. u Hrvatskoj u odnosu odnosu na neke afričke zemlje ima manje mlađe mlađe populacije, a više više populacije zrelije životne dobi, što znači da će stručnjaci afričkih zemalja, zemalja, s obzirom na to, zdravstveni zdravstveni sustav organizirati drukčije nego njihovi hrvatske kolege.

Organizacija zdravstva brine o tome da zdravstveni sustav bude što učinkovitiji (što bolja skrb o pacijentima), a zdravstvena ekonomika o tome da se pri tom potroši što manje novca.

3. ZDRAVSTVENA STATISTIKA Zdravstvena statistika je znanstvena disciplina koja se bavi prikupljanjem, uređenjem i analizom podataka na temelju čega donosi donosi određeni zaključak koji koji može imati primjenu u različitim područjima ljudske djelatnosti. 1. prikupljanje podataka 2. uređenje podataka 3. analiza podataka 4. zaključak 5. primjena

Zašto učimo o zdravstvenoj statistici? •

O statistici učimo kako bismo znali čime se ona bavi i kako bismo na temelju toga shvatili koliko je važna u suvremenim djelatnostima koje se temelje na znanstveno provjerenim činjenicama, pa tako i zdravstvu. Statistika je nezaobilazan dio svih znanstvenih istraživanja.

•

Još je važnije da steknemo uvid u važnost TOČNOG ispunjavanja statističkih obrazaca na koje možemo naići na različitim radnim mjestima u zdravstvu. Naime, velika bi greška bila ne ispuniti ili ne dostaviti statističke statist ičke obrasce ili podatke zaduženim službama, ili ih popuniti netočnim podatcima radi npr. ''uštede vremena''. Uvijek bismo trebali biti svjesni kako se na temelju dostavljenih podataka, koji koji mogu biti npr. manjkavi manjkavi ili netočni, donose zaključci zaključci na temelju kojih se donose mjere koje se primjenjuju na velikom broju ljudi tj. na populaciji. 4

OSNOVE ZDRAVSTVENE ZDRAVSTVENE STRUKE, skripta •

listopad 2015.

ZAPAMTIMO! Rezultat manjkavih ili netočnih podataka mogu biti manjkave ili pogrješno poduzete mjere!

4. MEDICINSKA EKOLOGIJA Ekologija (grč. oikos - dom, logos znanost) je znanstvena disciplina koja proučava međuodnose živih bića i njihovih staništa.

EKOLOGIJA

5. SOCIJALNA POLITIKA I SOCIJALNA SKRB Socijalna skrb je društvena djelatnost koja se bavi pružanjem različitih oblika pomoći ugroženim skupinama društva npr. djeca bez roditelja, starije osobe i sl. Socijalna politika je skup mjera koje se primjenjuju u sklopu socijalne skrbi.

6. MEDICINSKA ETIKA Medicinska etika je skup moralnih normi na području medicine. Primjer dokumenta koji sadrži određene moralne norme za zdravstvene djelatnike je Hipokratova zakletva (liječnici). Etika je znanost o moralu. Moral je skup nepisanih pravila ponašanja koje poštuju pripadnici određene zajednice kako bi na taj način regulirali međusobne odnose.

5


listopad 2015.

POVIJEST SOCIJALNE MEDICINE -

ljudi su oduvijek imali imali svijest o tome da je potreban određen stupanj brige o zdravlju zajednice za opstojnost te zajednice

plemenske zajednice -

neki su elementi socijalne medicine tj. zdravstvene zaštite zajednice bili prisutni i u vrijeme plemenskih zajednica

Egipćani, Babilonci i Židovi -

odredbe o zdravstvenoj zaštiti populacije vežu se uz religijske propise o čemu svjedoče religijski spisi tih naroda

Grci i Rimljani -

uz sustav zdravstvenih odredbi uvode i državne stalno plaćene liječnike za siromašne (to je vrijeme širenja š irenja zaraznih bolesti pa zaštitom najugroženijih štite cijelu populaciju) - uviđaju i dobrobit fizičke aktivnosti na zdravlje

srednji vijek - počinje jednostavan jednostavan oblik zaštite majki i djece (kao posebno ugroženog dijela populacije) - počinje higijensko uređenje gradova i kupališta epidemija (masovna pojava - počinju se provoditi provoditi i zaštitne mjere protiv izbijanja epidemija neke bolesti) kao što su npr. kuga i kolera (prva karantena provedena je u 14. st. u Dubrovniku)

16. st. - literatura o zaštiti populacije o zaštiti od zaraznih bolesti 17. st. - u Engleskoj počinje bilježenje demografskih podataka (npr. broj rođenih, umrlih itd.) 18. st. - u Njemačkoj se pojavljuje ideja o tome kako se zarazne bolesti mogu spriječiti energičnim mjerama na razini države 19. st. - razvoj industrije dovodi do jačanja svijesti o potrebi za socijalnom medicinom - sve je jasnije da socijalne prilike značajno utječu na pojavu bolesti - 1848. u Parizu prvi puta je upotrijebljen pojam socijalne medicine - u Engleskoj se provode istraživanja o utjecaju siromaštva tj. načina života i okoliša na zdravlje; pod tim utjecajem donesen donesen je prvi je prvi zakon o javnom zdravstvu (public health)

6

OSNOVE ZDRAVSTVENE STRUKE, kripta

listopad 2015.

20. st. 20. st. pojavljuje se soc - početkom 20. tumači kao posljedicu društvenih a to vrijeme u Sovjetskom savezu medicinskom disciplinom jer su r

alna patologija, nova medicinska disciplina koja određene bolesti gospod spodaarsk rskih prili rilika ka (alk (alkoh ohol oliz izaam, spo spolne lne b olesti, tuberkuloza itd.); nako nakonn Okto Oktoba barsk rskee revo revolu luci cije je sma smatra traju ju da da ne a potrebe za tom volucijom riješene sve društvene nejednako ti

-

tijekom 30-ih godina so socijalna m dic dicina ina u Euro uropi gotov otovoo nest nestaaje jer jer jač jačaju faši fašistički pokreti čija osnovna načela temeljena na nejednakosti suprotnosti s osnovnim načelima socijalne edicine koja zagovara zdra zdravs vstv tven enuu zašti zaštitu tu svih svih pri pripa padn dnii a društva bez razlike

-

50-ih godina so socijalna medicina p ono onovno vno se razvi razvija, ja, a nasta nastaju ju i nove nove znanstv znanstvee e discipline koje pridonose njezinom razvoju razvoju  organizacija zdrav tva  zdravstvena ekono ika  medicinska ekolog ja  zdravstvena statisti ka  zdravstvena infor atika  preventivna medici medici na  zdravstvena psihol gija

Hrvatska -

Hrva Hrvats tska ka je ugla uglavn vnom om prat pratil ilaa svje svje ski razvoj socijalne medicine, a u nekim je r zdobljima i prednjačila u tom pogledu - 14. st. - prva karantena u s vijetu u Dubrovniku - 19. 19. st. st. - osni osniva vanj njee udru udruže ženn a koja su prethodnici zdravstvenog osiguran a - početak 20. 20. st. - dostignuć a dr. Andrije Štampara

D . ANDRIJA ŠTAMPAR -

Dr. Andrija Štampar početak 20. stoljeća

hrvat ki liječnik koji koji je živio u prvoj polovici 20. stoljeća, a ostvario je svoja ajveća dostignuća na području socijalne m dicine: - jedan je od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije (najveće dostignuće) - osnivač brojnih zdravstvenih ustanova, npr. Škola narodnog zdravlja - autor stručnih djela s područja socijalne m edicine - autor načela o djelovanju zdravstvene služ e

NAČELA DR. ANDRIJE ŠTAMP RA 1. Važn Važnij ijee je ob obav avje ješt štav avan anje je nar naroo a od zakona. OBAVIJESTITI O NOVOSTIM ! Objašnjenje: O svim propisima i opće novostima na području zdravstva druš vo bi trebalo biti obaviješteno kako taj propis ili in ormacija ne bi ostali 'mrtvo slovo na papiru' . 7


listopad 2015.

2. Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima. KONTINUIRANA SUSTAVNA SUSTAVNA EDUKACIJA! Objašnjenje: U svakoj zajednici potrebno je kontinuirano raditi na edukaciji pripadnika te zajednice o zdravstvenim pitanjima kako kako bi bili odgovarajuće odgovarajuće pripremljeni za prihvat prihvat novih informacija. 3. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije monopol liječnika, nego s njim treba da se bave svi bez razlike. Samo ovom zajedničkom suradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje. MULTIDISCIPLINARNOST (SURADNJA (SURADNJA SVIH STRUKA)! z dravlje jedna od najvećih vrijednosti u životu, kako svakog pojedinca tako Objašnjenje: S obzirom da je zdravlje i cijelog društva, svi članovi društva bez obzira na pripadnost određenoj struci bi se trebali uključiti u pitanje zdravlja populacije. populacije. Zdravstveni djelatnici mogu mogu biti predvodnici predvodnici tog nastojanja, ali im za puni puni učinak treba pomoć svih članova društva, posebice stručnjaka kao št o su nastavnici koji educiraju učenike i o zdravstvenim pitanjima, djelatnici policije koji npr. educiraju stanovništvo o ovisnostima, djelatnici u komunalnim službama (vodoprivreda, čistoća i sl.) u slučaju izbijanja određenih epidemija, socijalni radnici itd. 4. Liječnik treba da je uglavnom socijalni radnik; s individualnom terapijom ne može mnogo da postigne; socijalna terapija je sredstvo koje ga može dovesti do pravog uspjeha. SOCIJALNA TERAPIJA - NE DJELOVATI SAMO NA POJEDINCA VEĆ I NA NJEGOVU OKOLINU! Objašnjenje: Za zdravstveno stanje pojedinca vrlo je važno kakvi su njegovi odnosi s okolinom. Istražujući te odnose zdravstveni zdravstveni djelatnik može doći doći do vrlo bitnih informacija npr. npr. kod zaraznih bolesti - je li još tko obolio i treba li ga liječiti, utjecaj alkoholičara na obitelj i sl. Da bi terapija bila uspješna, potrebno je liječiti/zbrinuti ne samo samo pojedinca već već uključiti u to i njegovu užu i širu okolinu. 5. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku, jer ga ekonomska ovisnost sprečava u glavnim njegovim zadacima. EKONOMSKA NEOVISNOST NEOVISNOST ZDRAVSTVENOG DJELATNIKA! Objašnjenje: Zdravstvene usluge imaju svoju cijenu kao i rad zdravstvenog djelatnika koji bi za svoj posao trebao biti odgovarajuće odgovarajuće plaćen. plaćen. Međutim, dr. Andrija Štampar Štampar predlaže da zdravstveni zdravstveni djelatnici budu ekonomski neovisni o pacijentima tj. da pacijent ne plaća izravno zdravstvenom djelatniku. Ukoliko je zdravstveni djelatnik financijski motiviran za rad to bi moglo nepovoljno utjecati na njegovu stručnu prosudbu, npr. npr. pacijentima koji ne mogu platiti određene pretrage pretrage mogle bi se, unatoč tome što su im potrebne, te pretrage pretrage odbiti, a pacijentima koji su imućni mogle bi se provoditi pretrage koje koje im nisu potrebne u tom trenutku. Primjer izravne ekonomske ovisnosti zdravstvenih djelatnika o pacijentima su privatne zdravstvene zdravstvene ustanove. Neizravno Neizravno plaćanje se provodi provodi npr. preko izdvajanja izdvajanja sredstava iz plaća za poreze i doprinose doprinose od kojih se onda onda jedan dio tih sredstava sredstava izdvaja za plaće zdravstvenih zdravstvenih djelatnika. I jedan i drugi način ima svoje nedostatke. U drugom modelu nedostatak je taj što zdravstveni djelatnici nisu motivirani motivirani za rad (koliko god posla obave, zarada zarada je ista), što bi se moglo izbjeći npr. pojačanim kontrolama kvalitete rada zdravstvenih z dravstvenih djelatnika. 6. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih. JEDNAK PRISTUP BOGATIMA BOGATIMA I SIROMAŠNIMA! načela. Kriterij za prosudbu o tijeku liječenja ne bi Objašnjenje: Ovo je načelo nadopuna prethodnog načela. trebalo biti to imaju li novca za plaćanje potrebnih zdravstvenih usluga nego jesu li im one s obzir om na njihovo zdravstveno stanje potrebne. 7. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju u kojoj će liječnik tražiti bolesnika, a ne bolesnik liječnika, jer samo na taj način može u našem staranju da obuhvati sve veći broj onih čije zdravlje treba da čuvamo. 8


listopad 2015.

PREVENCIJA! Objašnjenje: Osim svijesti pacijenta o potrebi redovitih posjeta liječniku, potrebno je i da zdravstveni djelatnici organizirano s vremena na vrijeme, ovisno o potrebama, kontaktiraju pacijente kako bi npr . provodili preventivne preventivne aktivnosti (u svrhu unaprjeđenja unaprjeđenja zdravlja i sprječavanja sprječavanja bolesti), provjerili zdravstveno stanje pacijenata pacijenata s kroničnim zdravstvenim zdravstvenim poremećajima poput povišenog krvnog krvnog tlaka, šećerne bolesti i sl.

8. Liječnik treba da je narodni učitelj. LIJEČNIK - NARODNI UČITELJ! UČITELJ! Objašnjenje: U ovom načelu dr. Andrija Štampar još jednom naglašava važnost edukacije. edukacije. S obzirom da zdravlje pojedinca ponajviše ovisi o stilu njegovog njegovog života, potrebno je bude dobro educiran o zdravstvenim pitanjima. U tom smislu potrebno je da zdravstveni zdravstveni djelatnici pri svakom svakom kontaktu prosvjećuju tj. educiraju educiraju pacijente. Neki Neki su liječnici posvetili svoju karijeru edukaciji edukaciji populacije populacije preko različitih medija npr. televizija, internet, knjige (npr. dr. Oz). 9. Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značaja. ZDRAVLJE POPULACIJE POPULACIJE UTJEČE NA GOSPODARSKI GOSPODARSKI RAZVOJ RAZVOJ ZEMLJE! Objašnjenje: Briga o zdravstvenom stanju cijele populacije (pa čak i onih najsir omašnijih) uvijek je zbog motiva čovječnosti čovječnosti (humanitarni motivi) bila od od velikog značenja značenja za određeni broj ljudi. Unatoč Unatoč tome, početkom 20. stoljeća postojali su otpori takvoj ideji. U takvim uvjetima bilo je potrebno uvjeriti utjecajne ljude u ideju da se oformi i financira zdravstveni sustav, koji bi omogućio provođenje brige o cijeloj populaciji. Nažalost, motiv čovječnosti nije bio dostatan. Međutim, ono što je i pak pomoglo oživotvorenju te ideje jest činjenica da zdravstveno stanje populacije značajno utječe na gospodarstvo na različite načine. Npr. ukoliko se bolesti ne sprječavaju ili ne liječe na vrijeme zdravstvene se poteškoće pogoršavaju pogoršavaju te su uzrokom nesposobnosti za rad. Dakle, Dakle, ekonomski značaj značaj bio je glavni motiv usvajanja načela socijalne medicine. 10. Glavno mjesto liječničkog djelovanja su naselja, mjesta gdje ljudi žive, a ne laboratoriji i ordinacije. KUĆNI POSJETI! Objašnjenje: Zdravstveni djelatnici bi osim u ordinacijama trebali pacijente posjećivati i na mjesti ma gdje žive i rade. Uvid Uvid u mjesta njihovog života života i rada može donijeti značajne značajne informacije zdravstvenom zdravstvenom djelatniku i ima značajan psihološki utjecaj na pacijente.

DEFINICIJA ZDRAVLJA Svjetska zdravstvena organizacija: „Zdravlje je potpuno tjelesno (fizičko), duševno (psihičko, mentalno) i društveno (socijalno) blagostanje, a ne samo odsutnost bolesti ili iznemoglosti.“ Tjelesno (fizičko) zdravlje - potpuno usklađeno usklađeno funkcioniranje svih organskih sustava Duševno (psihičko) zdravlje - sastoji se od dvije komponente: - prosječna inteligencija inteligencija (sposobnost relativno brzog snalaženja u novonastalim novonastalim situacijama) - psihička stabilnost Društveno (socijalno) zdravlje - pravo na školovanje, školovanje, pravo na rad, rad, odsutnost na bilo kakve kakve diskriminacije i sl. 9


listopad 2015.

Sve su tri komponente zdravlja u stalnom međuodnosu. Primjeri međusobnog utjecaja komponenti zdravlja:

I. II.

fizičko→psihičko Teža tjelesna bolest ili nedostatak može negativno utjecati na psihičku stabilnost pojedinca. psihičko→socijalno Određeni psihički poremećaji mogu negativno utjecati na mogućnost pronalaženja zaposlenja.

III.

socijalno→fizičko Nedostatak zaposlenja bi mogao utjecati na nemogućnost opskrbe kvalitetnim prehrambenim namirnicama, što bi moglo imati negativan utjecaj na fizičko zdravlje.

IV.

fizičko→socijalno Teža tjelesna bolest ili nedostatak može negativno utjecati na mogućnost pojedinca da pronađe odgovarajuće zaposlenje zaposlenje ili dobije pristup školovanju.

V. VI.

psihičko→fizičko Teži psihički poremećaji mogu dovesti do nebrige o tjelesnom zdravlju. socijalno→psihičko Nemogućnost da osoba nađe odgovarajuće odgovarajuće zaposlenje zaposlenje može utjecati utjecati na psihičku stabilnost pojedinca. pojedinca.

MEĐUODNOS RAZLIČITIH DRUŠTVENIH ZAJEDNICA I ZDRAVLJA POJEDINCA Društvene zajednice imaju utjecaj na zdravlje pojedinca, a s obzirom na njihovu važnost u tom pogledu mogu biti: - primarne (obitelj, prijatelji, susjedstvo, škola) - sekundarne (posao, različita udruženja građana, političke stranke)

Obitelj je osnovna društvena zajednica članova koji obitavaju zajedno te imaju zajedničke ciljeve, a mogu, ali i ne moraju biti u krvnom srodstvu. Funkcije obitelji: a) reproduktivna (razmnožavanje; (razmnožavanje; povećava broj članova društva) b) gospodarska (materijalno zbrinjava članove društva koji ne mogu samostalno privređivati za život djeca, osobe zrelije životne dobi, bolesni i/ili nemoćni) c) kulturna (odgaja i školuje) d) zaštitna (štiti svoje članove u svakom pogledu, npr. fizički, pravno itd.) Svaka društvena zajednica može imati pozitivan i negativan utjecaj na zdravlje pojedinca. 10


listopad 2015.

SOCIJALNA MEDICINA ODABRANI ZDRAVSTVENOSTATISTIČKI PODATCI O STANOVNIŠTVU I NJEGOVOM ZDRAVSTVENOM STANJU

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske ustanova (institucija) koja se bavi bavi statističkom analizom različitih zbivanja zbivanja u populaciji populaciji → je državna ustanova → podatci te ustanove ustanove su različitim korisnicima (građani, (građani, ustanove…) dostupni u različitim različitim oblicima (službene internetske stranice i različita izdanja ove ustanove) Demografski podatci su statistički statist ički podatci koji opisuju određena zbivanja u populaciji, a odnose se na stalno stanovništvo. 1) Stalno stanovništvo → stanovnici koji trajno borave na određenom području, iako možda u vrijeme popisa stanovništva nisu tamo prisutni npr. zbog kraćeg putovanja Hrvatskoj radi svakih deset deset godina i to svake prve godine u desetljeću desetljeću npr. → popis stanovništva se u Hrvatskoj 1991., 2001., 2011. itd. 2) Prisutno stanovništvo → stanovništvo prisutno na nekom području u vrijeme popisa stanovništva 3) Broj živorođenih → broj živorođene djece djece u određenom određenom vremenskom razdoblju razdoblju (1 godina) na određenom prostoru prostoru 4) Broj umrlih određenom razdoblju (1 godina) na određenom određenom prostoru → broj umrlih osoba u određenom 5) Natalitet (rodnost) odnosu na broj stanovnika stanovnika → broj živorođenih u odnosu → izračunava se tako da broj živorođenih podijelimo s brojem stanovnika i pomnožimo s 1000 → ovaj kvocijent množimo s 1000 jer je broj živorođenih otprilike 100 do 1000 puta manji od broja stanovnika pa je dobiveni kvocijent decimalni broj s nekoliko nula na prvim decimalnim mjestima tj. nepraktičan je za korištenje; ukoliko ga pomnožimo s 1000 dobivamo „praktičniji“, uglavnom cijeli, broj, ali tada natalitet natalitet izražavamo u promilima (‰) tj. govorimo o broju živorođenih na tisuću stanovnika NATALITET(��

=

BROJ ŽIVOROĐENIH BROJ STANOVNIKA

*1000

6) Mortalitet (smrtnost) → broj umrlih u odnosu na broj stanovnika → izračunava se tako da broj umrlih podijelimo s brojem stanovnika i pomnožimo s 1000 is tih razloga → i ovaj kvocijent množimo s 1000 iz istih 11


MORTALITET(��

=

listopad 2015.

BROJ UMRLIH BROJ STANOVNIKA

*1000

7) Prirodno kretanje stanovništva → razlika između broja živorođenih i broja umrlih na određenom prostoru u određenom vremenskom razdoblju (1 godina) PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠVA = BROJ ŽIVOROĐENIH – BROJ UMRLIH

a) Prirodni rast ži vorođenih > broj umrlih) → „pozitivno“ prirodno kretanje (broj živorođenih b) Prirodni pad → „negativno“ prirodno kretanje (broj živorođenih < broj umrlih) 8) Specifični mortalitet (smrtnost) → mortalitet prema različitim odrednicama npr. prema dobi, spolu ili vrsti bolesti koja je prouzročila smrt → množimo ga sa 100, a izražavamo u postotku (%) SPECIFIČNI MORTALITE (��

=

BROJ UMRLIH PREMA ODREĐENOM KRITERIJU (NPR. NEKA BOLEST) UKUPNI BROJ UMRLIH

��č��

ostalo 20%

bolesti srca i krvnih

novotvo

žila

rine

50%

*100

Vodeći uzroci smrti (patološka stanja prema specifičnom mortalitetu): 1. bolesti srca i krvnih žila 50% 2. novotvorine 30% 3. ostalo 20%

30%

Zadatak: godine koristeći → izračunajte natalitet i mortalitet te prirodno kretanje stanovništva za odgovarajuće godine podatke o živorođenima živorođenima i umrlima označite kvačicom, kvačicom, ovisno radi li se o → prazna polja u stupcima „prirodni rast“ i „prirodni pad“ označite prirodnom rastu ili padu u određenoj određenoj godini

12


listopad 2015.

broj stanovnika RH 1991. 4.784.265 2001.

4.437.460

2011.

4,284.889

godina

broj živorođenih

broj umrlih

2010.

43 361

52 096

2011.

41 197

51 019

2012.

41 771

51 710

2013.

39 939

50 386

natalitet

mortalitet

prirodno prirodni prirodni kretanje rast pad

ZADRAVSTVENA ZAŠTITA RIZIČNIH SKUPINA STANOVNIKA

Rizične skupine stanovnika su skupine unutar populacije koje su nekom rizičnom čimbeniku izložene u većoj mjeri od ostatka te populacije. Rizični čimbenici (faktori) ili čimbenici (faktori) rizika su različite osobine, navike ili pojave karakteristične za određenu skupinu stanovnika, koje povećavaju rizik od pojavljivanja neke bolesti u toj skupini stanovnika. Rizik je je povećana vjerojatnost ili mogućnost pojavljivanja nekog nepovoljnog nepovoljnog događaja. Čimbenici (faktori) koji utječu na zdravlje → obuhvaćaju osobine, navike ili pojave koji imaju bilo kakav utjecaj na zdravlje → oni na zdravlje mogu djelovati povoljno ( pozitivno) ili nepovoljno ( negativno) → ukoliko na zdravlje djeluju nepovoljno, nazivamo ih rizičnim čimbenicima → svrstavamo ih u skupine:

1. čimbenici naslijeđa (genetski čimbenici) → genetski uzrokovana predispozicija (predodređenje) (predodređenje) da neka osoba ne oboli ili da oboli od određene bolesti → npr. neki oblici karcinoma dojke su povezani s prisutnošću određenih gena 2. čimbenici okoliša → npr. okoliš stanovnika sela uglavnom povoljno djeluje na zdravlje stanovnika za razliku od okoliša velikih industrijskih područja, čiji stanovnici mogu oboljeti od različitih bolesti zbog štetnih tvari koje tvornice ispuštaju u tlo, vode i zrak 13


listopad 2015.

3. čimbenici vezani uz socijalno-ekonomski status pojedinca → socijalno-ekonomski status pojedinca podrazumijeva niz različitih čimbenika (zaposlenost, riješeno stambeno pitanje, imovinsko stanje i sl.) → nabrojeni čimbenici imaju utjecaj i na fizičko i na psihičko zdravlje pojedinca ( npr. nezaposlena osoba ne može sebi i svojoj obitelji priuštiti kvalitetnu prehranu, a ukoliko nema riješeno stambeno pitanje, ne može redovito održavati tjelesnu higijenu, što može utjecati utjecati na pojavu nekih nekih bolesti itd.) 4. čimbenici vezani uz odgoj i obrazovanje → odgoj podrazumijeva usvajanje niza životnih načela koja mogu povoljno utjecati na zdravlje pojedinca (npr. dijete koje su roditelji odgajali da redovito odražava zubnu higijenu će najvjerojatnije imati manje zdravstvenih poteškoća vezanih uz usnu šupljinu) → obrazovanje je sustavan proces usvajanja znanja i vještina s različitih područja, od kojih se neka odnose na zdravlje i bolest, a koja uglavnom pozitivno utječu na zdravlje tog pojedinca (npr. predavanja o spolnim bolestima u osnovnoj i srednjoj sr ednjoj školi učenicima omogućuju stjecane znanja tj. učenici postaju postaju bolje informirani, a na temelju temelju tih informacija donose bolje bolje odluke i postaju odgovorniji na području području spolnosti) 5. čimbenici vezani uz kvalitetu sustava zdravstvene i socijalne zaštite → kvaliteta zdravstvene i socijalne (imovinsko-pravne zaštite) koju nudi određeno društvo može imati pozitivan i negativan utjecaj na zdravlje pojedinca i populacije (npr. smrtnost novorođenčadi novorođenčadi u rodilištima zapadnih zemalja bitno je manja od smrtnosti novorođenčadi novorođenčadi u afričkim zemljama) → djelovanjem na čimbenike koji utječu na zdravlje,

pojačavanjem onih koji djeluju pozitivno, a umanjenjem utjecaja onih koji djeluju negativno, možemo povoljno utjecati na zdravlje → na taj način možemo djelovati prije nego bolest nastane tj. prevenirati je, što značajno umanjuje ljudsku patnju, ali i zdravstvene troškove → to je posebno bitno kod patoloških stanja tj. bolesti čije je liječenje zbog nepoznavanja točnih uzroka i mehanizama nastanka često cjeloživotno, a koje nazivamo kroničnim bolestima Značajke kroničnih bolesti: bolesti je nepoznat ili postoji više uzroka → uzrok bolesti bolesti je postupan → početak bolesti → bolest često traje doživotno → liječenje je simptomatsko ( ne liječi se uzrok nego samo simptomi), a često traje doživotno PODJELA RIZIČNIH SKUPINA vrsta rizične skupine

ranjive

uzrok

primjer

u ranjive rizične skupine dijabetes može spadaju osobe čiji je pogodovati oštećenju oštećenju rizični čimbenik za bubrega, povišeni krvni tlak nastanku zdravlje već postojeća nastanku moždanog udara bolest

prevencija redoviti kontrolni pregledi

14


u rizične skupine sklone nastanku bolesti spadaju osobe čiji je rizični sklone nastanku bolesti čimbenik način života koji pogoduje nastanku određenih patoloških stanja u ugrožene rizične skupine spadaju osobe čiji je rizični čimbenik ugrožene okoliš koji pogoduje razvoju određenih patoloških stanja

listopad 2015.

pušenje cigareta može dovesti do karcinoma pluća, a zlouporaba alkohola do ciroze jetre

edukacija

boravak u zadimljenim zadimljenim prostorijama (pasivno pušenje) može dovesti do različitih poremećaja dišnog sustava

uklanjanje osobe iz okoline gdje je izložen štetnom čimbeniku, zaštitna sredstva (maske, rukavice)

Za najvažnije rizične skupine stanovništva su osmišljeni su odgovarajući odgovarajući preventivni programi zdravstvene zaštite. „Važne“ rizične skupine su rizične skupine čije zdravstveno stanje bitno utječe na zdravstveno stanje nekog društva, a time i na mogućnost njegovog razvoja. To su npr. rizične skupine u koje pripada velik broj osoba (npr. žene čine više od polovice populacije, a njihovo zdravstveno stanje tijekom trudnoće utječe i na zdravstveno stanje budućih generacija).

1. ŽENE Rizični čimbenici karakteristični za žene su uglavnom vezani uz trudnoću, porod, babinje i promjene zbog menopauze. Trudnoća je fiziološko („normalno“) stanje tijekom kojeg se unutar tijela žene odvija razvoj ploda kroz razdoblje od oko 42 tjedna (oko 9 mjeseci), a karakterizirano je nizom fizioloških promjena u organizmu trudnice. Dijelimo je na tri tromjesečja ili trimestra (I, II i III). Trudnoća je pojam koji koristimo, ako govorimo o majci, dok pojam intrauterinog razvoja koristimo, ako govorimo o plodu. Ukoliko govorimo o I. trimestru plod nazivamo embrij, a ako je riječ o druga dva trimestra nazivamo ga fetusom. Porod je prekid trudnoće nakon minimalno 28 tjedana pri čemu plod izlazi iz majčina organizma. Babinje je razdoblje od 6 tjedana nakon poroda tijekom kojeg se organizam oporavlja nakon poroda. Menopauza je zadnja menstruacija, koja označava kraj ženine sposobnosti za reprodukciju (razmnožavanje). Čimbenici koji mogu utjecati na trudnoću (neki od njih i u pozitivnom i u negativnom smislu) su: 1) medicinski tj. patološka stanja koja remećenjem zdravstvenog stanja trudnice mogu dovesti do poremećaja zdravstvenog zdravstvenog stanja ploda; ploda; dijelimo ih na a) već postojeća tj. ona koja su bila prisutna i prije trudnoće b) i na ona koja su nastala u trudnoći pa ih nazivamo komplikacijama trudnoće

15


listopad 2015.

2) nemedicinski a) socijalno-ekonomski status Pod socijalno-ekonomskim statusom podrazumijevamo materijalne uvjete koji trudnici stoje na raspolaganju i njezin položaj u društvu. Osobe koje su materijalno dobro situirane financijski si npr. mogu priuštiti različite dodatne medicinske usluge ili da ne rade dok su trudne, dok je situacija puno teža npr. za one sa slabijim primanjima. Takvi uvjeti mogu u prvom slučaju pozitivno, a u drugom slučaju negativno, utjecati na zdravstveno stanje trudnice. b) odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje tj. usvojena znanja, vještine i stavovi mogu pozitivno ili negativno utjecati na utječe na svoje zdravstveno stanje. Npr. trudnica koja ne puši, zdravo se hrani i sl. pozitivno utječe zdravstveno stanje, i obrnuto. obrnuto. Isto tako, trudnice koje su usvojile određena određena znanja o trudnoći trudnoći znat će kada treba potražiti liječničku pomoć, i obrnuto. c) sustav zdravstvene i socijalne zaštite Kvaliteta zdravstvene i socijalne skrbi tj. skrbi o zdravstvenom i materijalnom stanju populacije bitno zdravstvene skrbi utječe na zdravstveno stanje te populacije. Npr. zemlje sa slabijom kvalitetom zdravstvene imaju veću pojavnost komplikacija u trudnoći i smrtnosti dojenčadi. Rizični čimbenici trudnoće tj. čimbenici koji mogu negativno utjecati na trudnoću su: nastala prije trudnoće → patološka stanja nastala → komplikacije trudnoće → loš(iji) socijalno-ekonomski status → manjak odgoja i obrazovanja → loš(ij)a kvaliteta zdravstvene i socijalne zaštite

Posljedice djelovanja rizičnih čimbenika trudnoće mogu biti vrlo ozbiljne: → majka (i dijete): → komplikacije ili maternalna smrt (smrt majke) u trudnoći, pri porodu ili tijekom babinja → dijete → različita patološka stanja → fetalna smrt (spontani pobačaj ili mrtvorođenost) (novorođenačka) smrt (smrt djeteta u prvih 7 dana života) → rana neonatalna (novorođenačka)

Pobačaj (abortus) njegove → prekid trudnoće odstranjenjem ili izbačajem ploda (embrij ili fetus) iz maternice prije njegove sposobnosti za samostalni život tj. 20 tjedana trudnoće → u manjem broju slučajeva plod uz pomoć visokorazvijene zdravstvene skrbi može preživjeti i nakon

prekida trudnoće koja je trajala manje od 20 tjedana → nastaje zbog smrti ploda ili rezultira njegovom smrću

16


listopad 2015.

→ vrste: →

spontani pobačaj nastaje spontano tj. nenamjerno, zbog npr. komplikacija trudnoće t rudnoće

→

namjerni, izazvani (inducirani) ili umjetni (artificijelni) je namjerno izazvan prekid trudnoće t rudnoće → u Hrvatskoj je dopušten u medicinskim ustanovama do

10. tjedna trudnoće

→ o dopuštanju izazvanog pobačaja nakon tog razdoblja odlučuju

povjerenstva zadužena za zdravstvenoetička pitanja, koja ga mogu odobriti na zahtjev trudnice u sljedećim slučajevima: → da bi se sačuvao

život trudnice,

→ da bi se sačuvalo fizičko i/ili

psihičko zdravlje trudnice,

→ da bi se prekinula trudnoća kojom bi se rodilo

dijete s poremećajima, koji bi mogli prouzročiti smrt djeteta ili značajne poremećaje poremećaje njegova zdravlja i

→ da bi se smanjio broj plodova u slučaju višeplodne trudnoće (uglavnom nakon

umjetne oplodnje).

Mrtvorođenost → smrt fetusa zbog prirodnih razloga nakon 20. tjedna trudnoće, ako dijete nakon poroda nije spontano disalo niti mu je radilo srce → dijete koje je samostalno disalo ili imalo rad srca nakon poroda smatra se živorođenim, bez obzira na trajanje trudnoće; ukoliko ono potom umre, njegova se smrt smatra novorođenačkom (neonatalnom) smrću → Granica između spontanog pobačaja pobačaja i mrtvorođenosti ovisi o tome može li fetus preživjeti izvan

majčinog organizma. S obzirom da je u slučaju prijevremenog poroda (prije navršenih 37 tjedana trudnoće) potrebna pomoć određene zdravstvene skrbi, granica između spontanog pobačaja i mrtvorođenosti ovisi o kvaliteti dostupne zdravstvene skrbi. Npr. zdravstvena skrb u zemljama zapadne Europe je kvalitetnija od zdravstvene zdravstvene skrbi u nekim afričkim afričkim zemljama pa će se u ovim prvima pri prekidu trudnoće u npr. 24. tjednu govoriti govoriti o mrtvorođenosti, dok se to u ovim drugima može može smatrati spontanim pobačajem. pobačajem. Isto tako, granica granica se kroz povijest pomicala pomicala prema ranijim tjednima trudnoće zbog napredovanja kvalitete zdravstvene skrbi. Svjetska zdravstvena organizacija granicom između pobačaja i mrtvorođenosti smatra navršenih 20 tjedana trudnoće.

Novorođenče (lat. neonatus) neonatus) je dijete do 1 mjesec života. Nedonošče je novorođenče rođeno tijekom prijevremnog poroda (prije navršenih 37 tjedana trudnoće). Dojenče je dijete do 1 godine života.

17


listopad 2015.

1. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA MAJKI (I DOJENČADI) 1.1 ANTENATALNA SKRB (skrb prije poroda) → provodi se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) →

specijalist ginekologije i porodništva →

→

6 - 8 pregleda tijekom trudnoće (svakih 1 - 1,5 mjesec) → 2 UZV (ultrazvučna) pregleda → opće pretrage: → tjelesna težina (TT) (RR) → krvni tlak (RR) → pretraga krvi → koncentracija glukoze u krvi (GUK) kako bi se na vrijeme otkrile povišene koncentracije glukoze u krvi koje bi mogle dovesti do patoloških stanja u majke i ploda → kompletna krvna slika (KKS), koja može otkriti različite poremećaje broja broja krvnih stanica provjere funkcije jetre) → jetreni enzimi (radi provjere mogućih mokraćnih → pretraga urina (zbog pravovremenog otkrivanja mogućih infekcija, čestih u trudnica, ili poremećaja rada bubrega)

patronažna služba → viša medicinska sestra koja na određenom području obavlja posjete određenim korisnicima zdravstvene skrbi, kod kojih za to postoji potreba, u njihovim domovima, kako bi provjerila njihovo zdravstveno stanje i obavijestila nadležne liječnike o svojim zapažanjima te educirala pacijente o načinima prehrane, higijene ili uzimanja terapije pri različitim posebnim fiziološkim (npr. trudnoća) ili patološkim stanjima s tanjima

1.2. PARTALNA SKRB (skrb neposredno prije, za vrijeme i neposredno poslije poroda) → provodi se u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti (SZZ), u rodilištu → uključuje zdravstvenu skrb za →

majku neposredno prije, za vrijeme poroda i poslije poroda, koju provodi stručni tim zdravstvenih djelatnika predvođen specijalistom ginekologije i porodništva (osim njega tu su medicinske sestre i primalje, medicinske sestre specijalizirane za brigu o majkama tijekom poroda)

→

dijete (poslije poroda), koju provodi pedijatar, a uključuje →

procjenu zdravstvenog stanja novorođenčeta →

APGAR test način brze procjene zdravstvenog stanja novorođenčeta novorođenčeta netom nakon poroda; pojedini parametri zdravstvenog stanja novorođenčeta boduju se nakon čega se zbroj bodova usporedi sa zadanom ljestvicom od 0-10 (maksimalni broj bodova ukazuje na to da je zdravstveno stanje novorođenčeta najbolje moguće u tom trenutku) 18


listopad 2015.

novorođenčeta → pregled organskih sustava novorođenčeta →

screening testovi (skrining testovi ili testovi probira) → uglavnom brzi i relativno jeftini dijagnostički testovi kojima se

podvrgava cijela cijela populacija ili jedan njezin njezin dio kako bi se otkrila određena patološka stanja → u Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama se provode novorođenački

screening testovi tj. testovi t estovi probira novorođenčadi na dva patološka stanja, koja ukoliko ostanu neprepoznata mogu dovesti do značajnih poremećaja fizičkog fizičkog i psihičkog razvoja razvoja djece →

fenilketonurija → nasljedna bolest do koje dolazi zbog nedostatka enzima nužnog u metabolizmu aminokiseline fenilalanina, što dovodi do nakupljanja fenilalanina u organizmu → može se izbjeći uklanjanjem namirnica koje sadrže fenilalanin (incidencija) u populaciji je oko 1 dijete na → pojavnost (incidencija) 10000 poroda

→

konatalna tj. prirođena hipotireoza nužni za → prirođeni manjak hormona štitnjače, koji su nužni normalan psihofizički razvoj organizma štit njače → liječi se nadomjesnom terapijom hormonima štitnjače → pojavnost (incidencija) (incidencija) u populaciji je oko 1 dijete na 500 poroda

→ screening testovima se nastoje otkriti poremećaji koji se relativno lako

dijagnosticiraju i preveniraju ili liječe, a neprepoznati dovode do vrlo teških posljedica, što je karakteristično i za fenilketonuriju i za konatalnu hipotireozu → u rodilištima se provodi i prevencija protiv zaraznih bolesti tj.

cijepljenje prema trenutno vrijedećem vrijedećem kalendaru cijepljenja tj. dokumentu koji propisuje koja se cjepiva tijekom života kada primjenjuju

1.3. POSTPARTALNA SKRB (skrb poslije poroda) → provodi se u PZZ

specijalist ginekologije i porodništva (kontrole oporavka organizma rodilje tijekom babinja) → patronažna služba (posjet majci i djetetu u domu radi kontrole i obavještavanja nadležnih liječnika o eventualnim zdravstvenim problemima majke i/ili djeteta i edukacije majki, posebno onih kojima kojima je to prvo dijete) → pedijatar (redoviti pregledi djeteta u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi radi praćenja rasta i razvoja te redovitog cijepljenja prema kalendaru cijepljenja) →

19


listopad 2015.

2. PREDŠKOLSKA DOB (razdoblje od rođenja do polaska u školu) → provodi se u PZZ →

pedijatar → obilježeno je intenzivnim

rastom i razvojem organizma pa se provode redoviti sistematski pregledi, kako bi se rano uočiti vezani poremećaji → 5 u 1. godini života → po 1 od 2. do 4. godine života života

infekcije (posebno respiratorne i gastrointestinalne (infekcije dišnog i probavnog sustava)), zbog čega se u svrhu prevencije određenih određenih zaraznih bolesti bolesti provodi cijepljenje prema vrijedećem kalendaru cijepljenja

→ zbog nezrelosti imunološkog sustava česte su i

→ pojavljuju se i različite metaboličke bolesti (poremećaji određenih kemijskih reakcija u

organizmu, što često dovodi do nakupljanja jednog od reaktanata te kemijske reakcije, što može prouzročiti štetne posljedice za zdravlje) →

patronažna služba

3. ŠKOLSKA DOB (od polaska u školu do 18. godine) → provodi se u PZZ →

pedijatar (do 7 godina života)

→

liječnik obiteljske medicine (od 7 godina života)

→

specijalist školske medicine (provodi cijepljenje i zdravstveni odgoj tj. edukaciju)

→

stručnjaci drugih područja koji mogu pomoći u edukaciji o određenim zdravstvenim temama bitnima za ovu populaciju populaciju (npr. djelatnici djelatnici policije održavaju predavanje o štetnom utjecaju sredstava ovisnosti, nastavnici održavaju predavanja o spolnim bolestima i načinima zaštite od njih, centri za socijalnu skrb djeluju u slučaju problema u obitelji)

→ dijeli se na: →

djetinjstvo (do početka puberteta i adolescencije) → s obzirom na različite sadržaje u školi (čitanje s ploče, slušanje, aktivnosti tijekom tjelesne i zdravstvene kulture) u ovom se razdoblju uz poremećaje rasta i razvoja otkrivaju i poremećaji sustava osjetila (sluh, vid) i sustava za kretanje (tijekom nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture), zbog čega se vrše redoviti sistematski pregledi i zaštita od zaraznih bolesti ( cijepljenje)

→

pubertet i adolescencija →

pubertet označava razdoblje fizičkih promjena pod utjecajem lučenja spolnih hormona kojima se organizam priprema za reprodukciju (kod djevojčica obično započinje oko 10. godine i traje oko 4 godine, a kod dječaka oko 11. godine i traje oko 6 godina), dok adolescencija označava psihosocijalne promjene koje prate pubertet (prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji traje od 10. do 19. godine)

→ tijekom adolescencije zbog psihičkog sazrijevanja dolaze do izražaja:

20


različitih → prve pojave različitih

listopad 2015.

ovisnosti (pušenje cigareta, zlouporaba alkoholnih pića…)

bulimiju (psihički poremećaj kod kojeg oboljele osobe žele smanjiti tjelesnu težinu redovitim povraćanjem nakon uzimanja hrane) i anoreksiju (psihički poremećaj kod kojeg oboljele osobe žele smanjiti tjelesnu tj elesnu težinu neuzimanjem dostatnih količina hrane)

→ te psihičkih poremećaja koji mogu uzrokovati npr.

4. STARIJA ŽIVOTNA DOB (u širem smislu) → klasifikacija skupina unutar ove rizične skupine:

1. starije osobe (60 - 75 godina) 2. stare osobe (75 - 90 godina) 3. vrlo stare osobe (više od 90 godina) → provodi se u →

PZZ →

liječnik obiteljske medicine → redovite kontrole vrijednosti bitnih za postojeće patološko stanje, koje je u većini slučajeva kronično, npr. kod osoba oboljelih od dijabetesa potrebno je redovito kontrolirati glukozu u krvi (GUK) ) → zaštita od zaraznih bolesti zbog slabljenja imunološkog sustava ( cijepljenje, npr. protiv gripe) → patronažna služba (posjećuje bolesnike s kroničnim poremećajima) → SZZ (po potrebi) → specijalisti različitih specijalnosti već prema odgovarajućem patološkom stanju prisutnom kod osobe ove ove životne dobi ( npr. dijagnostičko-terapijski postupci kod kardiologa za bolesti srca ) → gerijatar - liječnik koji je specijaliziran za dijagnostiku i terapiju zdravstvenih problema ove populacije ( gerontologija - znanstvena disciplina koja proučava starenje; razlikuje se od gerijatrije!

21


listopad 2015.

ORGANIZACIJA ZDRAVSTVA Organizacija zdravstva je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem različitih modela zdravstvenih sustava u svijetu s ciljem pronalaženja optimalnog modela zdravstvenog sustava neke zajednice (npr. Hrvatske) u danim uvjetima. Zdravstveni sustav je jedan od brojnih društvenih sustava ( npr. vojni, policijski, školski itd .), .), a zadaća mu je brinuti o zdravlju populacije. populacije. Sastoji se od: 1. zdravstvene službe 2. zdravstvene zaštite 3. zdravstvenog osiguranja

1. ZDRAVSTVENA SLUŽBA → svih zdravstvenih ustanova (npr. dom zdravlja, bolnica, zavod za javno zdravstvo itd.) i djelatnika koji rade u njima (npr. liječnici, medicinske sestre, zdravstveno-laboratorijski tehničari itd.)

2. ZDRAVSTVENO OSIGURANJE → glavni izvor financijskih sredstava tj. “ blagajna” iz koje se pokrivaju troškovi nastali u zdravstvenom

sustavu tj. troškovi medicinskih usluga →

medicinske usluge su postupci koji se provode nad pacijentima u svrhu zaštite njihovog nji hovog zdravlja tj. s ciljem: → unaprjeđenja zdravlja, → prevencije, → dijagnostike, → terapije i/ili → rehabilitacije

→

troškovi medicinskih usluga a) potrošni materijal (lijekovi, gaze, konci, igle, dezinfekcijska sredstva…) b) medicinska oprema (RTG uređaji, MR uređaji, uređaji za analizu krvi, uređaji za laparoskopske operacije…) c) boravak bolesnika u bolnici (hrana, održavanje higijene…) d) plaće zdravstvenih djelatnika (liječnici, medicinske sestre, radiološki tehničari, zdravstveno-laboratorijski zdravstveno-laboratorijski tehničari…) e) plaće ostalih djelatnika (spremačice, domari, djelatnici u knjigovodstvu, pravnici, zaštitari…) f) režije zdravstvenih ustanova (voda, struja, grijanje, otpad, telefon, internet…) g) održavanje zagrada zdravstvenih ustanova i vozila (popravak krova, žbuke, vodovodnih i strujnih instalacija, popravak sanitetskih vozila, gorivo…)

22

OSNOVE ZDRAVSTVENE ZDRAVSTVENE STRUKE, skripta →

listopad 2015.

povijest zdravstvenog osiguranja →

Kroz povijest su troškove zdravstvenih usluga plaćali sami pacijenti, ukoliko su imali dovoljno novca (ili ostalih dobara). Svi ostali su ostajali neliječeni, ostavljeni na “milost i nemilost” svojih zdravstvenih tegoba i savjesti liječnika (s izuzetkom Rimskog carstva gdje je jedno vrijeme vrij eme država plaćala liječnike za siromašne, kako bi se kontroliralo širenje zaraznih bolesti).

→ Prvi oblici zdravstvenog osiguranja su nastali zbog širenja zaraznih bolesti i potrebe za radnom

snagom u doba industrijske revolucije, koja je potakla rast svijesti o tome da je dobrobit svakog pojedinca u zajednici izravno vezana za dobrobit ostatka zajednice. Stoga su, ne znajući koga će u budućnosti zadesiti “skupe” zdravstvene tegobe, ljudi u drugoj polovici 19. stoljeća organizirali zajedničke tzv. “bolesničke balagajne”, u koje su svi članovi npr. mjesečno izdvajali financijska sredstva (novac), koja su se trošila prema zdravstvenim potrebama članova članova tih prvih osiguravajućih osiguravajućih društava. Iako se moglo dogoditi da neki od članova godinama izdvajani novac nikada ne potroše, takvo je načelo svim svojim članovima pružalo sigurnost da će moći platiti zdravstvene usluge u slučaju zdravstvenih poteškoća. Danas se sustav sa sličnim načelima primjenjuje i u osiguravajućim društvima koje financijski osiguravaju svoje članove u slučaju brojnih drugih životnih poteškoća kao što su npr. automobilske nezgode, vremenske nepogode, požari i sl. U slučaju tih događaja osiguravajuće društvo isplaćuje novac osiguraniku u iznosu koji može pokriti troškove izazvane štetom nastalom kao posljedica tog zbivanja.

solidarnost, što znači da osiguranici uplaćuju novac prema svojim mogućnostima, a koriste ga prema svojim potrebama (npr. ukoliko osiguranik ima plaću u iznosu od 5.000,00 kn, mjesečni iznos koji uplaćuje u zdravstveno osiguranje je manji nego iznos koji uplaćuje osiguranik koji ima plaću 15.000,00 kn ) Tek nakon stradanja u 2. svjetskom ratu, javila se solidarnost u tolikoj mjeri da su se formirali pravi sustavi zdravstvenih zdravstvenih osiguranja na čijim čijim temeljima počivaju današnji današnji zdravstveni sustavi brojnih svjetskih država. država. Međutim, nisu sve države prihvatile ta načela pa neke od njih nemaju državnu ustanovu koja se bavi zdravstvenim zdravstvenim osiguranjem.

→ Temeljno načelo zdravstvenog osiguranja je

→

oblici zdravstvenog osiguranja →

prema vlasničkoj strukturi a) državno Država je vlasnik zdravstvenoosiguravajuće „tvrtke“ tj. u tom slučaju ustanove, koja se financira iz posebnog oblika poreza na plaću tzv. doprinosa . Hrvatska državna ustanova za zdravstveno osiguranje je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Prednost je ovakvog oblika ZO to što nitko ne ubire profit tj. zaradu na kraju određenog razdoblja nego uplaćeni novac uvijek ostaje na raspolaganju za cijelu 23


listopad 2015.

zajednicu. Nedostatak je je to što se prikupljeni novac često neracionalno troši, s obzirom da nema jednog vlasnika, što se može ispraviti boljom organizacijom.

b) privatno Vlasnik je pojedinac ili skupina pojedinaca koji ovu djelatnost obavljaju s ciljem ostvarivanja profita. Prednost je bolja kvaliteta zdravstvenih usluga, a nedostatak je je to što je svaki trošak zbog poremećaja zdravstvenog stanja osiguranika pad profita za vlasnika, što ima za posljedicu to da privatne osiguravajuće tvrtke ne žele osiguravati ljude koji su bolesni ili il i s njima, u slučaju sl učaju da se razbole, žele raskinuti sklopljene ugovore tzv. police. → oblici državnog ZO u Hrvatskoj prema

opsegu pokrivenosti troškova zdravstvenih usluga

a) osnovno (obvezno) → pokriva troškove „osnovnog paketa“ zdravstvenih usluga osiguranika koji nisu u

kategoriji socijalno ugroženih osiguranika → hrvatski državljani (zaposleni, nezaposleni, umirovljenici) → strani državljani zaposleni u Hrvatskoj ili njihovi bračni ili izvanbračni drugovi → pokriva sve troškove zdravstvenih usluga ( koje se mogu izvršiti unutar hrvatskog

zdravstvenog sustava) socijalno ugroženih osiguranika: → hrvatski državljani → osiguranici mlađi od 18 godina, → osiguranici stariji od 18 godina za vrijeme

redovnog studiranja do

određene dobi, → osiguranici koji žive unutar obitelji čija su ukupna primanja vrlo niska → djeca stranih državljana zaposlenih u Hrvatskoj → mlađa od 18 godina, → starija od 18 godina za vrijeme redovnog studiranja do određene dobi

b) dopunsko → ZO na koje imaju pravo svi osiguranici koji imaju osnovno ZO, kako bi uz tu

dodatnu (uglavnom mjesečnu) nadoplatu ostvarili pravo na pokrivenost svih troškova t roškova zdravstvenih usluga, koje se mogu izvršiti u ustanovama hrvatskog zdravstvenog sustava → u Hrvatskoj je

mjesečni iznos uplate za DZO 70,00 kn

→ osnovni paket zdravstvenih usluga koje pokriva obvezno ZO podložan je promjenama

te on trenutno npr. ne pokriva dio troškova posjete specijalistima u SZZ (potrebna je nadoplata), bolničkog liječenja i sl.

24


listopad 2015.

3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA →

skup mjera koje provodi zdravstvena služba u svrhu skrbi o zdravlju populacije tj. način organizacije te skrbi

→ dijelimo je na tri razine:

1. primarna zdravstvena zaštita (PZZ) 2. sekundarna zdravstvena zaštita (SZZ) 3. tercijarna zdravstvena zaštita (TZZ) 3.1 PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA (PZZ) → razina zdravstvene zaštite koja je organizirana u mjestima

gdje ljudi žive, školuju se i rade

→ to je prva razina zdravstvene zaštite s kojom se susrećemo unutar zdravstvenog sustava → organizacija zdravstvene službe unutar PZZ → zdravstvene ustanove → dom zdravlja (nekoliko liječničkih ordinacija na okupu, laboratorij) → pojedinačne liječničke ordinacije → zdravstveni djelatnici → 4 vrste timova koji se sastoje od liječnika i medicinske sestre nadležnih za

određena područja, a koji su ovlašteni upućivati pacijente u ustanove viših razina zdravstvene zaštite: → liječnik obiteljske medicine (zdravstvena zaštita osoba starijih od 7 godina) → pedijatar (zdravstvena zaštita djece do 7 godina) → specijalist ginekologije i porodništva (zdravstvena zaštita žena vezana uz zdravlje reproduktivnog sustava) → stomatolog (zdravstvena zaštita vezana uz zdravlje zubi i usne šupljine) → →

patronažna služba

zadaća ove razine zdravstvene zaštite su: → unaprjeđenje zdravlja, sprječavanje poremećaja zdravlja (prevencija), otkrivanje

poremeća ja (dijagnostika) i liječenje (terapija) jednostavnijih zdravstvenih poremećaja →

upućivanje korisnika zdravstvenih usluga u ustanove viših viši h razina zdravstvene zaštite → u slučaju zdravstvenog poremećaja koji zahtijeva

složeniji pristup rješavanju od

onog koji je moguć u okviru PZZ →

uputnica je dokument tj. ispunjeni službeni obrazac koji liječnik iz primarne zdravstvene zdravstvene zaštite predaje pacijentu pacijentu prilikom upućivanja, upućivanja, a sadrži: → opće podatke o pacijentu (ime, prezime, broj osiguranika...) → naziv zdravstvenog poremećaja zbog kojeg se pacijent upućuje u ustanove više razine zdravstvene zaštite i → naziv postupka koji se traži (pregled, dijagnostički postupak npr. gastroskopija, terapijski postupak npr. operativni zahvat) 25


listopad 2015.

dužan predati uputnicu prilikom prilikom korištenja zdravstvenih zdravstvenih usluga → pacijent je dužan na višim razinama zdravstvene zaštite, ukoliko želi da HZZO pokrije troškove tih zdravstvenih usluga → nakon izvršenih medicinskih postupaka (pregleda i terapijskih postupaka) na

višim razinama zdravstvene zaštite pacijent je dužan posjetiti nadležne liječnike u PZZ, radi povratne informacije i propisivanja terapije lijekovima uz recept (dokument koji omogućuje besplatnu ili povoljnu nabavu propisanih lijekova jer HZZO plaća dio ili cijeli trošak t rošak tih lijekova) - jedino je liječnik li ječnik PZZ ovlašten izdati recept! 3.2 SEKUNDARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA (PZZ) →

zadaća ove razine zdravstvene zaštite je otkrivanje (dijagnostika), liječenje (terapija) i oporavak (rehabilitacija) u slučaju složenijih zdravstvenih poremećaja na zahtjev liječnika iz PZZ

→ zdravstvene ustanove

pacijenata → u kojima nije predviđen višednevni boravak pacijenata

specijalističke ordinacije u kojima se provode kraći i jednostavniji dijagnostičko-terapijski postupci → samostalne → udružene ( poliklinike)

→ u kojima je predviđen višednevni boravak pacijenata -

bolnice (u njima se provode dugotrajniji i složeniji dijagnostičko-terapijski postupci) →

opće bolnice su bolnice koje se sastoje od različitih odjela specijaliziranih za određene zdravstvene poremećaje poremećaje ili postupke npr. odjel interne medicine, odjel kirurgije, odjel ginekologije, odjel pedijatrije, odjel neurologije, odjel oftalmologije, odjel otorinolaringologije i laboratorija, gdje se vrše različite laboratorijske pretrage

→

specijalne bolnice su bolnice specijalizirane s pecijalizirane za određenu vrstu zdravstvenih poremećaja npr npr . specijalna psihijatrijska bolnica (za psihičke bolesti)

→ zdravstveni djelatnici → liječnici specijalisti različitih specijalnosti, više medicinske sestre i tehničari, medicinske

sestre i tehničari, t ehničari, zdravstveno-laboratorijski zdravstveno-laboratorijski tehničari, farmaceutski tehničari, sanitarni s anitarni tehničari itd. → specijalnosti unutar zdravstva prema kojima su formirani odjeli u bolnicama →

interna medicina (nekirurški dijagnostičko-terapijski postupci bolesti unutarnjih organa), u koju spadaju različite subspecijalnosti →

kardiologija (nekirurški dijagnostičko-terapijski postupci vezani uz bolesti srca i krvnih žila)

→

pulmologija (nekirurški dijagnostičko-terapijski postupci vezani uz bolesti pluća)

→

gastroeneterologija (nekirurški dijagnostičko-terapijski postupci vezani uz bolesti unutarnjih organa organa probavni sustav) 26


listopad 2015.

→

nefrologija (nekirurški dijagnostičko-terapijski postupci vezani uz bolesti bubrega)

→

endokrinologija (nekirurški dijagnostičko-terapijski postupci vezani uz bolesti žlijezda s unutarnjim izlučivanjem)

→

hematologija (nekirurški dijagnostičko-terapijski postupci vezani uz bolesti krvi)

→

opća kirurgija (kirurški dijagnostičko-terapijski postupci vezani uz bolesti cijelog organizma, osim onih dijelova organizma za koje se kirurški postupci provode unutar unutar drugih specijalnosti npr. ginekologija) ginekologija)

→

neurologija (nekriruški dijagnostičko-terapijski postupci vezni uz bolesti živčanog sustava)

→

ginekologija i porodništvo (nekriruški i kirurški dijagnostičko-terapijski postupci vezni uz bolesti ženskog spolnog sustava)

→

pedijatrija (nekriruški dijagnostičko-terapijski postupci vezni uz bolesti djece)

→

infektologija (nekriruški dijagnostičko-terapijski postupci vezani uz zarazne bolesti)

→

oftalmologija (nekirurški i kirurški dijagnostičko-terapijski postupci vezani uz bolesti oka)

→

otorinolaringologija (nekirurški i kirurški dijagnostičko-terapijski postupci vezani uz bolesti uha, grla i nosa)

→

ortopedija (nekirurški i kirurški dijagnostičko-terapijski postupci vezani uz bolesti sustava za kretanje)

→

fizikalna medicina (nekirurški dijagnostičko-terapijsko-rehabilitacijski postupci vezani uz bolesti sustava za kretanje)

→

dermatologija (nekirurški dijagnostičko-terapijski postupci vezani uz bolesti kože)

→

transfuzijska medicina (medicinski postupci vezani uz davanje krvi, pripremu krvnih preparata i dijagnostiku zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti krvlju) krvlj u)

→

radiologija (slikovna dijagnostika pomoću rentgenskih (rtg), CT i MR (magnetska rezonancija) uređaja)

→

nuklearna medicina (nekirurški dijagnostičko-terapijski postupci pomoću radioaktivnih kemijskih čestica)

*crveno su označene kirurške struke 3.3. TERCIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA (TZZ) →

zadaća ove razine zdravstvene zaštite je otkrivanje (dijagnostika) i liječenje (terapija) u slučaju najsloženijih zdravstvenih poremećaja na zahtjev liječnika li ječnika iz PZZ, ponekad uz preporuku liječnika iz SZZ

27

OSNOVE ZDRAVSTVENE ZDRAVSTVENE STRUKE, skripta →

→

listopad 2015.

zdravstvene ustanove →

klinike (specijalne bolnice sa sofisticiranom opremom i s mogućnošću naprednijih naprednijih dijagnostičko-terapijskih postupaka, postupaka, u kojima se održava praktična nastava za zdravstvene djelatnike)

→

klinički bolnički centri ili KBC (skup više klinika)

zdravstveni djelatnici → ovdje rade zdravstveni djelatnici sličnih profila kao i u SZZ s tim da su, s obzirom da se u

ovim ustanovama obavljaju najsloženiji dijagnostičko-terapijski postupci, liječnici, osim što su specijalisti za određeno područje, područje, često i subspecijalisti za neko područje unutar tog područja npr. ortoped koji se subspecijalizirao za kirurške zahvate šake ) dijagnostičko-terapijskih → neke specijalizacije i subspecijalizacije koje zbog složenosti dijagnostičko-terapijskih postupaka nalazimo nalazimo samo unutar TZZ → kirurške subspecijalnosti →

kardiokirurgija (kirurški dijagnostičko-terap dij agnostičko-terapijski ijski postupci srca)

→

torakalna kirurgija (kirurški dijagnostičko-terapijski postupci prsnog koša)

→

neurokirurgija (kirurški dijagnostičko-terapijski postupci živčanog sustava)

→

maksilofacijalna kirurgija (kirurški dijagnostičko-terapijski postupci lica i gornje čeljusti)

28


listopad 2015.

ZAŠTITA OKOLIŠA Ekologija je je znanost koja proučava o dnos dnosee živi živihh bića bića i sre sredi dine ne u kojo kojojj živ žive. e. S obz obz rom da ljudi i negativno liša,, gr utječu na okoliš razvila se zaštita ok liša grana ljudske djelatnosti, koja nastoji s riječiti, prepoznati i umanjiti umanjiti posljedi posljedice ce tog tog utjeca utjecaja. ja. Zašti Zašti i okoliša mogu pridonijeti svi ljudi poštujući njezina osnovna načela.

OSNOVNA NA NAČELA ZA ZAŠTI E OKOLIŠA: 1. RAZMISLIMO! (ENG. RETHI NK!) negativnog utjecaja na o oliš oliš je i na nasta stao je jer dij dijeelovi lovi društ ruštvva, ka kao ni ni dr dr štvo u cjelini nisu → problem negativnog razmišljali o posljedicama poslj edicama koje će neki njihovi postupci imati na okoliš, stoga s toga rije nego što bilo što radimo, razmislimo! ho hoće li to i ati utjecaj na okoliš, kakav će on biti i kako a možemo izbjeći. razmislimo!! o tome → npr. npr. prij prijee neg negoo kre krene nemo mo u kupo kupovi vi u razmislimo → u čemu ćemo nositi namir ice, → hoćemo li kupiti plastičnu vrećicu ,

će ta plas plastič tična na vreć vrećic ica nakon što je odbacimo završiti, → dje će → kakav će negativan utjecaj imat imatii na oko okoliš liš (on (oneč ečišć išćen enje je tla tla i vod vodee prili prilikkom raspadanja pod utje tjecajem jem razl različ ičit itih ih ok okoliš oliš ih uvjeta) to spr sprij iječ ečim imoo (po (poni nije jeti ti već već kori korišt šten enuu pla plast st čnu vrećicu sa sobom ili → te možemo li učiniti nešto a to koristiti platnene torbe )

Fotografija smetlišta tj. odlagališta otpada Ovakva se ideja ideja zbrinjava zbrinjavanja nja otpada otpada u razvijeno razvijeno m svijetu sve više napušta jer e ova ovaka kavv nač način in izuze izuzetn tnoo šte šteta tann za za okol okoliš, iš, a t me i za zdravlje ljudi, te zat što je otpad vrije ijedna siro irovina od koje se po ovno mogu proizvesti novi proizvodi Plastičn stičnee vreć vrećic icee dosp dospje jele le u prir prirod oduu noše nošene ne vjet vjet om sa odlagališta otpada

Platnene torbe u odnosu na papirnate i plastične vrećice imaju brojne prednosti: → puno su dugotrajnije → mogu se popravljati → u njima možemo nositi puno teži sadržaj bez straha da će se torba oštetiti ukolik ikoo su od priro prirodn dnih ih mat mater erija ijala la (npr (npr.. pam pam uk) u potpunosti su → ukol biorazgradive Jedini ini im im je „ned „nedos osta tata tak“ k“ to što što se treb trebam amoo pobr pobrinuti da ih svaki put 29


listopad 2015.

po esemo u kupovinu.

2. REDUCIRAJMO! (ENG. RED CE!) → ovo se načelo odnosi na reduciran e →

→

potrošnje → ne kupujmo stvari oje oje nam nam uist uistin inuu ne ne tre treba baju ju ili ćemo ćemo ih vrlo vrlo b rzo odbaciti ugasim imoo svje svjetl tlaa u pros prosto tori rija ja a u kojima ne boravimo, smanjim imoo potro potrošn šnjj vode i struje (ugas → smanj prilikom kupanja zatvoriti vodu dok nam nije potrebna za ispir nje) → ne bacajmo hranu i td. negativnog utjecaja na o oliš ( smanjimo smanjimo potrošnju plastičnih vrećica, vrećica, kupujmo veća pakiranja proizvoda koja sadrže sadrže ma je ambalaže itd .) .)

3. PON ONOV OVO O KOR KORIS ISTI TIM MO! (E (EN N . REUSE!) → koristim ponovno iskoristimo kupljenu kupljenu plastičnu vrećicu za sljedeću stimoo pr predmete do dok go god mo mož mo ( ponovno

kupo kupovi vinu nu ili stakl staklen enku ku od kup kuplje ljenn g proizvoda pri pripremi zimnice; zimnice; amijenimo uložak kemijske olovke tako tako da je pono ponovn vnoo može možemo mo kori koriss iti, umjesto da kupujemo novu itd. )

30


listopad 2015.

4. POPRAVIMO! (ENG. REPAI !) popravimo predmete i ponovno ih koristimo umjesto da ih odbacujemo ( npr. z šijmo odjeću, popravimo → popravimo predmete kvarove na kućanskim uređajima itd.)

5. RECIKLIRAJMO! (ENG. REC YCLE!) →

Reciklaža je proiz roizvo vodn dnii pro procces k ji se odvija u proizvodnim pogonima pogonima za reci reci lažu, a u kojem se od različitih vrsta otpada uz uz potr potroš ošnj nju energije i dr drugih resur sursa (npr. vo voda) pro proiiz ode sirovine za proizvodnju novih proizvoda.

→ S obzirom da iziskuje potrošnju e ergije ovo je načelo na posljednjem mjestu a popisu načela zaštite

okoliša. → Preduvjet reciklaže je

razvrstava je otpada, jer se različiti procesi reciklaže razlikuju za različite vrste

otpada. UDIO POJEDINIH VRSTA OTPADA U KUĆANSKOM OTPADU: → → → → →

40% biootpad (organski otpad, zeleni otpad) 25 % papir i karton 15% plastika 5% staklo 15% ostali otpad

VRSTE OTPADA KOJE SE MOGU DLOŽITI U RECIKLAŽNIM DVORIŠTIM (mjestima prikupljanja razv razvrs rsta tano nogg otp otpad adaa ootk tkud ud se taj taj otp otpad ad od ozi u reciklažne pogone):

plavi spremnik

žuti spremnik

zeleni spremnik 31


sivi spremnik

listopad 2015.

smeđi spremnik

crveni spremnik

otpadna jestiva ulja žarulje i dr.

bijeli spremnik

32


listopad 2015.

ZDRAVSTVENA ETIKA Etika je znanost o moralu. Zdravstvena etika je etika na području zdravstva. Moral je skup načela kojih se pridržavaju članovi neke zajednice u svrhu postizanja optimalnih međuljudskih odnosa. U posljednje vrijeme ta su, nekad nepisana načela, unutar različitih djelatnosti npr. zdravstva dostupna i u obliku pisanih dokumenata, obvezuju sve pripadnike određene struke. → Jedan od najstarijih takvih dokumenata je i

Hipokratova zakletva koja je obvezujući etički

dokument za liječnike. st oljeća je doveo do uobličavanja sličnih → Razvoj ostalih zdravstvenih struka tijekom 19. i 20. stoljeća dokumenata i za te struke, naglašavajući u njima etička načela specifična za odgovarajuću struku. Etička načela su uvijek rezultat dogovora stručnjaka različitih profila i doživljavaju stalne promjene. S obzirom na razvoj društva tj. promjene uvjeta u društvu (npr. napredak medicinske tehnologije koja omogućuje umjetnu oplodnju, koja je do tada bila bil a neprovediva ) potreban je i razvoj tih etičkih načela. To se posebno odnosi na neka etička pitanja koja su uvijek predmet rasprave unutar zdravstvene struke. Neki od primjera etičkih pitanja o kojima se unutar unutar neke struke raspravlja raspravlja i o kojima se nastoji postići dogovor su: → pitanja zaštite ljudskog života (izazvani pobačaj, eutanazija ), → pitanje tajnosti informacija o pacijentu → pitanje financijske ovisnosti zdravstvenih djelatnika o pacijentu i dr.

1. NAMJERNI, IZAZVANI (INDUCIRANI) ILI UMJETNI (ARTIFICIJELNI) POBAČAJ → namjerni prekid trudnoće prije sposobnosti ploda za samostalni život tj. prije navršenih 20 tjedana

trudnoće → u Hrvatskoj je dopušten u medicinskim ustanovama

do 10. tjedna trudnoće, o čemu odlučuje majka

→ o dopuštanju izazvanog pobačaja

nakon 10. tjedna trudnoće odlučuju povjerenstva zadužena za zdravstvenoetička pitanja, koja ga mogu odobriti na zahtjev trudnice u sljedećim slučajevima: → da bi se sačuvao → da bi se sačuvalo

život trudnice, fizičko i/ili psihičko zdravlje trudnice,

→ da bi se prekinula trudnoća kojom bi se rodilo

dijete s poremećajima, koji bi mogli prouzročiti smrt djeteta ili značajne poremećaje poremećaje njegova zdravlja i

→ da bi se

smanjio broj plodova u slučaju višeplodne trudnoće (uglavnom nakon umjetne oplodnje).

→ ovo pitanje potiče brojne društvene

rasprave u medijima

33


listopad 2015.

→

protivnici ovog zahvata su često pripadnici različitih religijskih skupina, čija moralna načela uključuju poštivanje života osobe od njegovog početka (od začeća) do njegovog završetka (prirodne smrti)

→

zagovornici kao najvažnije argumente navode pravo žene na izbor, a posebno u ekstremnim situacije kao što je silovanje

uvjerenja liječnik → iz Zakona o liječništvu: „ Radi svojih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja se ima pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provođenje dijagnostike, liječenja i rehabilitacije posljedice za zdravlje ili ne pacijenta , ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice ugrozi život pacijenta. O svojoj odluci mora pravodobno izvijestiti pacijenta te ga uputiti drugom liječniku iste struke.“

2. EUTANAZIJA →

svjesno i namjerno prekidanje ljudskog života primjerenim sredstvima u slučaju da je kvaliteta života te osobe zbog zdravstvenih razloga (npr. teški bolovi, oduzetost ili potpuno odsustvo svijesti ) pala ispod razine prihvatljive njoj ili njezinim skrbnicima. skrbnicima.

→ s obzirom na

pristanak pacijenta eutanazija može biti:

→

dobrovoljna, koja se vrši na zahtjev pacijenta koji je sposoban donijeti kompetentnu odluku o tome

→

nedobrovoljna, koja se vrši u slučaju da pacijent nije sposoban donijeti kompetentnu odluku (npr. novorođenče, osobe u komi... ),a kada umjesto njih to učini neka druga osoba (npr. roditelj, supružnik, skrbnik…)

→ s obzirom na

način izvršenja može biti:

→

pasivna, ako se eutanazija izvrši izostavljanjem liječenja tj. neliječenjem (npr. isključivanjem uređaja koji potpomažu život, prestankom terapije ), što dovodi do smrti pacijenta

→

aktivna, što je postupak kojim se osoba izravno usmrćuje ( smrtonosna smrtonosna injekcija)

→ eutanaziju treba razlikovati od

medicinski potpomognutog samoubojstva pri čemu je riječ o postupku kojim liječnik stavi na raspolaganje bolesniku sredstvo kojim će si okončati život ili mu savjetom pomogne da to učini

→ i eutanazija je jedno od pitanja o kojima se stalno vode

društvene rasprave → protivnici eutanazije su često pripadnici različitih religijskih skupina, čija moralna načela uključuju poštivanje života osobe od njegovog početka (od začeća) do njegovog završetka (prirodne smrti) →

zagovornici kao najvažnije argumente navode pravo osobe na prekid života u slučaju smanjene kvalitete života zbog poremećaja zdravlja, što opravdavaju opravdavaju tvrdnjom da je takav pristup humaniji od ostavljanja osobe na životu u takvim uvjetima

3. TAJNOST PODATAKA O PACIJENTU →

svakog zdravstvenog djelatnika obvezuje načelo tajnosti vezano uz podatke o pacijentu, iznimke su moguće u slučaju → istraga vezanih uz kaznena djela 34

OSNOVE ZDRAVSTVENE ZDRAVSTVENE STRUKE, skripta → da prekid tajnosti može pridonijeti boljem

listopad 2015.

zdravlju ili spašavanju života pacijenta

→ iz Zakona o liječništvu → „ Sve što liječnik sazna o pacijentu koji mu se obrati za liječničku pomoć, a u vezi s njegovim

zdravstvenim stanjem, mora čuvati kao liječničku tajnu i može je otkriti, otkriti , ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, samo uz odobrenje pacijenta, roditelja ili skrbnika za malodobne osobe, a u slučaju njegove psihičke nesposobnosti ili smrti, uz odobrenje uže obitelji, skrbnika ili zakonskog zastupnika.“ zastupnika.“ ili državnom odvjetništvu kada tijekom obavljanja → „Liječnik je obvezan podnijeti prijavu policiji ili liječničke djelatnosti posumnja da je smrt ili tjelesna ozljeda osobe nastala nasilnim nasilnim putem . Liječnik je prijavu iz stavka stavka 1. ovog članka članka obvezan podnijeti podnijeti i kada posumnja da je malodobnoj malodobnoj ili nemoćnoj osobi zdravstveno stanje ozbiljno ugroženo zapuštanjem ili zlostavljanjem.“

4. FINANCIJSKO PITANJE U ZDRAVSTVU Financijsko pitanje u zdravstvu postoji oduvijek , no uglavnom je plaćanje troškova zdravstvenih usluga do sredine 20. st. bilo prepušteno samim pacijentima (s iznimkom liječnika za siromašne koje je plaćala država u vrijeme Rimskog carstva i bolesničkih blagajni u 19. st.). U svijetu u različitim državama postoje različita rješenja tog pitanja, koja se mogu svesti na tri osnovna tipa: 1. državni sustav zdravstvenog osiguranja, koje pokriva sve ili većinu troškova zdravstvenih usluga i potrepština (Velika Britanija, Francuska, Francuska, Hrvatska…) →

financira se iz poreza na primanja (sva primanja su obvezno oporezovana), oporezovana), a jedan dio tog iznosa prikupljenog oporezivanjem oporezivanjem se troši i na zdravstveni sustav

→ za njega vrijedi načelo

solidarnosti, što znači da osiguranici uplaćuju novac prema svojim mogućnostima, a koriste ga prema svojim potrebama (npr. mjesečna primanja u iznosu od 5.000,00 kn oporezuju se u manjem iznosu nego ona u iznosu od 15.000,00 kn, ali njihovi primatelji imaju jednak pristup pokrivenosti pokrivenosti troškova zdravstvenih zdravstvenih usluga, ovisno o težini zdravstvenih poremećaja poremećaja)

→

pozitivna strana ovakvog sustava je to što je zdravstvena skrb dostupna svakom članu zajednice bez obzira na njegovo materijalno stanje (humani pristup)

→

negativne strane ovakvog sustava → su zdravstvene usluge slabije kvalitete jer se djelatnici ne moraju dodatno potruditi da bi ostvarili prihod tj. ništa ne utječe na visinu njihovih primanja, primanja, koja su fiksna bez bez obzira na kvalitetu pruženih zdravstvenih usluga i odredila ih je država → neracionalno trošenje novca i loša organizacija unutar zdravstvenog sustava što zahtijeva sve veća državna financijska sredstva jer nema vlasnika koji će brinuti o uštedama radi što većeg profita 2. tržišni model koji podrazumijeva postojanje tvrtki koje pružaju usluge zdravstvenog osiguranja (zdravstvenoosiguravajuće tvrtke) u privatnom vlasništvu jedne ili više osoba, gdje opseg pokrivenosti troškova zdravstvenih zdravstvenih usluga ovisi o mjesečnom iznosu koji koji se uplaćuje (SAD) i privatne privatne pružatelje zdravstvenih zdravstvenih usluga, gdje pacijenti sami plaćaju svoje zdravstvene usluge usluge →

pozitivne i negativne strane ovog sustava su obrnute u odnosu na prethodni model 35


listopad 2015.

mogućnost razlučiti je li neka → zdravstveni djelatnik pod tjecajem želje za zaradom nije u mogućnost medicinska usluga ili potr pština pacijentu uistinu potrebna potrebna ili je on pr poručuje radi vlastite matolozi zi koji koji poprav popravlja ljaju ju zdra zdrave ve zube, zube, lije liječn čnici koji šalju na financijske koristi (npr. st matolo nepotrebne pretrage, farm ace aceuti koji pro prodaju daju nepotr potreebne bne lij lijeekove ove i do do atke prehrani i sl. ) 3. kombincija državnog i privatnog modela financiranja zdravstva → objedinjavanjem dvaju modela že e se zadržati pozitivne strane obaju mode a, no ponekad se kao

negativna posljedica ovakve orga izacije financiranja zdravstva događa da zdravstveni djelatnici koji paacijente iz državnih zdravstvenih ustanova u istovremeno rade u oba sustava p eusmjeravaju p privatne, u kojima oni rade, kako bi ostvarili profit, što nije etično, posebno posebno a o se radi o pacijentima koji su imovinski ugroženi, ali su to primorani učiniti kako bi sačuvali zdravlje

Hrva rvatski tski mode modell org orgaanizac izacij ijee zdra zdravvstv stv enog sustava je nastao na načelima socijalne medicine tj. načelima koja jamče jednaku zdravstvenu skrb svim svim čla člano novi vima ma zaje zajedn dnic ice. e. Jeda Jedann od od naj najva važn žn jih zagovornika tih načela načela bio je Andrija Štampar koji je svoja uvjerenja o pitanju izravne financijske ovisnosti zdravstvenih djelatnika izložio u svojima načeli a.

5. načelo Andrije Štampara Liječ iječni nik k ne smij smijee biti biti ekon ekonom omsk skii ovisan o bolesn bolesniku iku,, jer ga ekonom ekonomska ska ovisn ovisnoost sprečava u glavnim njegovim zadacima. Zdravs vstv tven enee uslu usluge ge ima ima u svo svoju ju cije cijenu nu kao kao i rad rad zdr zdrav avst stve veno nogg dje djela latt ika koji bi za svoj s voj posao Objašnjenje: Zdra trebao biti odgovarajuće plaćen. Me utim, im, dr dr. An Andrija ija Št Štampar pr predlaže da da zd zdrav rav tveni djelatnici budu ekonomski neovisni o pacijentima tj. a pacijent ne plaća izravno zdravstvenom dj elatniku. Ukoliko je drav dravst stve veni ni djel djelat atni nikk fina financ ncij ijsk skii mot motiv iviran za rad to bi moglo nepovoljno utjecati a njegovu stručnu prosudbu, npr. pacijentima pacijentima koji ne m gu platiti određene pretrage pretrage mogle bi se, unatoč tome što su im potrebne, te pretrage odbiti, a pacije tima ima koji su su imućni mogle bi se provoditi pr trage koje im nisu 36


listopad 2015.

potrebne u tom trenutku. Primjer izravne ekonomske ekonomske ovisnosti zdravstvenih zdravstvenih djelatnika o pacijentima pacijentima su privatne zdravstvene ustanove. Neizravno plaćanje se provodi provodi npr. preko izdvajanja sredstava sredstava iz plaća za poreze i doprinose od kojih se onda jedan dio tih sredstava izdvaja za plaće plaće zdravstvenih djelatnika. djelatnika. I jedan i drugi način ima svoje nedostatke. U drugom modelu nedostatak je taj što z dravstveni djelatnici nisu motivirani za rad (koliko god posla obave, zarada je ista), što bi se moglo izbjeći npr. pojačanim kontrolama kvalitete rada zdravstvenih djelatnika.

6. načelo Andrije Štampara U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih. načela. Kriterij za prosudbu o tijeku liječenja ne bi Objašnjenje: Ovo je načelo nadopuna prethodnog načela. trebalo biti to imaju li novca za plaćanje potrebnih zdravstvenih usluga nego jesu li im one s obzirom na njihovo zdravstveno stanje potrebne.

37

Osnove Zdravstvene Struke - Skripta 15-16

Recommend Documents