OOČ 1-36

Odgovori na pitanja iz Proizvodnih postupaka II OOČ

1. Kronologija razvoja postupka OOČ (teorija rezanja, alata i pribora). Teorija: - pojam rezne oštrice u obliku klina poznat 20000 god.pr.n.e. - prvi tragovi o bušenju i tokarenju su poznati 4000 god.pr.n.e. - brušenje tvrdog kamena – Teodor iz Samasa 530 god.pr.n.e Strojevi: - 1300 god – prva tokarilica s naizmjeničnim okretanjem - 1500 god – Leonardo da Vinchi konstruira tokarilicu s jednosmjernim okretanjem - brusilica s automatskim dovodom igala – početak automatizacije - 1713. god – stroj za duboko bušenje - 1800. god – tokarilica za izradu navoja - 1820. god – glodalica - 1850. god – revolver tokarilica - 1874. god – brusilica za valjke - 1897. god – pfauter Alati: - 1900. god. - Taylor i White pronalaze brzorezni čelik - 1914. god - TM - 1950. god – oksidna keramika - 1970. god – prevlake Upravljanje: - 1952. god – prvi NUAS - 1969. god – DNC - 1972. god – CNC, AC, FMS - 1974. god - μP - 2000. integracija hardwarea i softwarea

2. Podjela postupaka obrade odvajanjem čestica.

STROJNI Rezni alat s oštricom Geometrijski definirana oštrica

Geometrijski nedefinirana oštrica

- Tokarenje, - glodanje, - bušenje, - upuštanje, - razvrtavanje, - blanjanje, - dubljenje, - piljenje, - provlačenje.

- Brušenje, - superfiniš, - honanje, - lepanje.

Rezni alat bez oštrice

- Kemijski postupci Kemijska obrada Termokemijska obrada - Elektrokemijski postupci Elektrokemijska obrada Elektrokemijsko brušenje - Mehanički postupci Ultrazvučna obrada Obrada vodenim mlazom - Toplinski postupci Elektroerozijska obrada – EDM Obrada elektronskim mlazom Obrada laserom

3. Zastupljenost postupaka odvajanja čestica u izradi. Koji oblici polaznog materijala se koriste. Značajan udio proizvoda obrađivan postupcima obrade odvajanjem Posebnosti izrade oblika (oštri rubovi, glatke površine, unutarnje, vanjske površine), materijala (zakaljeni, krti materijali), veličina serija (mala) U USA je vrijednost poslova u obradi rezanjem 70 - 100 milijardi USD (Za Hrvatsku 2003. omjer uvoz/izvoz u proizvodnji je 2,15, a ukupna trgovinska razmjena s inozemstvom ima indeks 2,3) U razvijenim zemljama čini ≈ 20%-30% bruto proizvoda (kod nas 17,6 %-podaci 2002.) 15-20% radnih mjesta je u tom sektoru (Hrvatska 2003.-288397 ili 20,7 %) Prosječna plaća u proizvodnji (Hrvatska 2003. oko 90% prosječne plaće svih zaposlenih) IZVORNI OBLIK MATERIJALA (PRAOBLIK) Vrsta materijala

Šipka-cijev

Šipka-cijev

Oblik materijala Šipka

čelik i SL

1.valjani i vučeni Č 1. lijev 2. kovani Č 2. istiskivani Č 3. lijev 3. valjani 4. istiskivani Č

1. istiskivani Č 2. lijev

Obojeni metali i lake slitine

1. 2. 3. 4.

1. lijev 2. istiskivani

valjanji i vučeni lijev istiskivani kovani

1. lijev 2. istiskivani 3. valjani

Ploče

1. kovani Č 2. probijanje, prosijecanje Č 3. izrezano (toplinski ili abrazijski) 4. lijev 1. kovani 2. lijev 3. prosijecani,izrez ak 4. lijev

Složeni oblici

1. kovani Č 2. lijev 3. zavarivani Č

1. kovani 2. lijev 3. zavarivani

4.Pregled obradnih površina koje se mogu izraditi postupcima obrade odvajanjem čestica

Uzdužno vanjsko tokarenje

Konusno tokarenje

Profilno glodanje zupčanika

Unutarnje uzdužno tokarenje

Oblikovno (kopirno) tokarenje

Profilno glodanje lastinog repa

Profilno tokarenje - polukugla

Tokarenje navoja

5. Objasnite proces odvajanja materijala. Koje su faze pri odvajanju površinskog sloja. sekundarna ravnina smicanja

smična ravnina

alat

h

φ obradak

U prvoj fazi, kod kretanja alata u smjeru brzine rezanja, alat zadire u materijal obratka i najprije zahvati komadić materijala u vidu crtkanog paralelograma na slici, te ga postepeno deformira. Lamela zahvaćenog materijala se plastično deformira, pa zahvaćeni materijal oblika paralelograma postupno prelazi u oblik trapeza. Ova promjena oblika je uzrok uvijanja odvojene čestice materijala.

Druga se faza sastoji u smicanju tog sloja u ravnini smicanja. Kada naprezanje u materijalu obratka dosegne granicu loma, nastaje pukotina ispred oštrice alata. Smicanje nastaje u trenutku kada sile na prednjoj površini alata postanu jednake čvrstoći materijala koji odvajamo. U trećoj fazi materijal odvojene čestice kretanjem teži u smjeru okomitom na ravninu smicanja. Ta okomica može prolaziti pored prednje površine alata ili kroz glavu alata.

h

- debljina rezanja (dubina rezanja ap)

φ h

6. Kinematika (glavno i pomoćno gibanje) rezanja materijala. Relativni odnosi sudionika u procesu razanja.

Protusmjerno glodanje

Smjerno glodanje

7. Što je to obradivost materijala i o čemu ovisi. Obradivost je kompleksan pojam bez odgovarajuće definicije, ali se može definirati kao sposobnost materijala da se može obraditi postupcima odvajanjem čestica. Bolju sposobnost obradivosti ima materijal: - koji možemo određenim alatom obrađivati većom brzinom - koji se obrađuje uz manje sile rezanja - kod kojeg je vijek trajanja alata duži - kod kojeg se postiže bolja kvaliteta obrađene površine - kod kojeg dobivamo odvojenu česticu što povoljnijeg oblika - koji pri obradi ne uzrokuje visoku radnu temperaturu oštrice alata

Kriteriji obradivosti Više različitih tehnoloških kriterija: postojanost alata, hrapavost obrađene površine, sile, utrošena snaga, temperatura alata i oblik odvojenih čestica

Kriterij i prioritet u određivanju indeksa gruba obrada

1.trajnost alata, 2. sile rezanja, 3. oblik odvajanja čestica, 4.kvaliteta obrađene površine završna obrada

1.kvaliteta obrade površine, 2. trajnost alata, 3. oblik odvajanja čestica, 4. sile rezanja obrada na automatima

1.oblik odvajanja čestice, 2. kvaliteta obrade površine, 3. trajnost alata, 4. sile rezanja Postojanost alata -1 Relativna promjena postojanosti

brzina rezanja vc posmak f

1

dubina ap

1

Relativna promjena parametra

Postojanost alata - 2

Osjetljivost postojanosti na brzinu : T, min

vc T m = C

100 μm

300 100

1

dT Cm − = (1+ 1 ) dvc vc m ⋅ m

−

dT = min dvc

?

vc → ⇑; m → ⇑

m = 0.1 – 0.15 za HSS m = 0.2 – 0.25 za TM m = 0.6 – 1.0 za KER

20 10 m

5

KER 1

BČ 50

TM 300

3000

vc ,m/min

Odvojene čestice i obradivost k oč =

nepovoljna obradivost prihvatljiva obradivost pogodna obradivost povoljna obradivost

• • • • • • •

Voč Vm

koč=60-400 koč=45-60 koč=10-45 koč=5-10

Označavanje obradivosti brojčano : 1, 2, …,n Io = [ v60-mat.1/ v60-ref.mat.] . 100 , % ili Io = [ tpostupak 1/ tpostupak 2] . 100 , % slovno : A – najbolja obradivost ; D – najlošija obradivost opisno : “dobra”; “prilična” i “slaba” “lako” ; “srednje” ; “teško”

8. Oblici odvojenih čestica. Vrste. Kako utječe brzina, a kako geometrija alata na oblik odvojenih čestica. Vrste i oblici odvojenih čestica

Pri obradi odvajanjem čestica, rezni alat odvaja sloj materijala sa obrađivanog predmeta, pretvarajući ga u odvojene čestice. Ovisno o vrsti obrađivanog materijala, geometrijskim odnosima noža i uvjeta rezanja, mogu nastati odvojene čestice različitih oblika, od kojih razlikujemo tri osnovne vrste :

a) Kidani oblik odvojenih čestica nastaje pri obradi krtih metala (SL, tvrde bronce itd.). Odvojene čestice su bezoblični komadi, a imaju hrapavu površinu sa strane noža i glatku suprotne strane. Rezni alat pri obradi otkida dijelove obrađivanog materijala. b) Rezani oblik odvojenih čestica nastaje pri obradi srednjim brzinama (čelika srednje tvrdoće ili vučenog mesinga). Odvojene čestice rezanog oblika su glatke sa strane koja je klizila po prednjoj površini noža, a stepenaste sa suprotne strane. c) Trakasti oblik odvojenih čestica nastaje pri obradi mekih i žilavih materijala (mekog čelika, mesinga , aluminija) pri velikim brzinama razanja. Odvojena čestica trakastog oblika ima glatku površinu sa strane noža, a sa suprotne strane su vidljive znatne neravnine. Ove neravnine su utoliko veće ukoliko je veća i površina presjeka odvojene čestice. Najčešće je odvojena čestica trakastog oblika u vidu dugačke, jake spiralne trake.

9. Što se podrazumjeva pod ortogonalnim rezanjem? Osnovne pretpostavke (preduvjeti) ortogonalnog rezanja: – brzina rezanja okomita je na glavnu oštricu i na posmičnu brzinu rezanja; – glavna oštrica šira je od širine obrade. – nema trenja na stražnjoj površini alata; – smicanje se događa u ravnini; – jednolika raspodjela naprezanja;

h

b1

L1

h1 L

b

Pri ortogonalnom rezanju vektor sile Fr leži u okomitoj ravnini na površinu rezanja, tj. oštrica noža okomita je na smjer brzine rezanja. Taj slučaj odvajanja čestica susrećemo pri operacijama blanjanja širokim nožem, provlačenja, obodnog glodanja glodalom s ravnim zubima i sl. To je u biti specijalni slučaj kosog odvajanja. Tada je pravac relativnog kretanja između alata i obratka okomit na oštricu reznog klina, a ujedino mora biti i paralelan s obrađivanom Površinom.

10. Skicirajte tokarski nož za obradu vanjskih površina i prikažite dijelove. Objasnite razliku između lijevih i desnih. O čemu ovisi veličina baze (drške) i koje standardne vrijednosti poznajete.

DRŠKA

REZNI DIO

Prednja površina

Pomoćna oštrica

Glavna oštrica Glavna slobodna površina

Lijevi i desni Ako je glavna oštrica noža (a time i posmak) na desnoj strani, gledajući od obratka prema nožu, tada je nož desni, a ako je obratno, riječ je o lijevom. Drška ovisi o geometriskim svojstvima obratka. Primjerice, za unutrašnje uzdužno tokarenje trebat će nam drška koja je duža nego kod vanjskog uzdužnog tokarenja. Također je potrebno obratiti pozornost i na razna opterećenja da ne bi došlo do savijanja držača. Standardne vrijednosti L20x20 DIN K.C1.058 → tokarski nož s pločom od tvrdog materijala L20x20 DIN K.C1.010 → tokarski nož od brzoreznog čelika

11. Materijali reznih alata. Vrste. Svojstva koja treba ispunjavati materijal reznog alata. Alatni čelici: 0,6-1,5% C; brzina ~10m/min; temp. izdr. 300°C Brzorezni čelici: legirani Cr, W, Co, V i Mo; brzina 30-40m/min; 600°C Tvrdi metal: sinterirani od tvrdih metalnih karbida (W, Ti, Ta) i veziva; višedjelan (drška od konstrukcijskog čelika) ili “puni” (cijeli alat je TM); Prevučeni tvrdi metali: TiN, Al2O3,, TiCN, ... CVD i PVD postupci prevlačenja Sitno-zrnati tvrdi metali Keramike: oksidna na bazi Al2O3 i nitridna Si3N4; ojačana vlaknima CBN – kubni nitrid bora PCD – polikristalni dijamant

12. Koje postupke prevlačenja reznih alata poznajete i koje presvlake poznajete. Kada koristiti pojedinu.

13. Što čini osnovu rezne pločice iz TM? Na što utječe veličina zrna, a na što oblik (disk reinforced grain) Tvrdi metal (TM) prvo je razvijen u Njemačkoj 1929. god sa WC i Co sastavom. Dobiva se postupkom sinteriranja na temperaturi 1300-1600 °C i visokom tlaku. Struktura tvrdog metala može se usporediti sa strukturom građevinskog betona. U vezivnoj osnovi cementa (metalno vezivo kod tvrdog metala najčešće kobalt) ugrađen je pijesak i sitni kamen (karbidi kod tvrdog metala). Skoro sve vrste TM obavezno sadrže wolframov karbid (WC) sa dodatkom titanovog (TiC) ili tantalovog (TaC) karbida. Koji mu osiguravaju otpornost na trošenje i postojanost na visokim temp. Veličina zrna obrnuto proporcionalno utječe na rezne sposobnosti tvrdog metala, tj. pločice koje imaju finozrnatu sktrukturu imaju puno veću otpornost na abrazivno trošenje, dok je tvrdoća finozrnatih i grubozrnatih podjednaka. Oblik zrna i njegov raspored trebaju biti takvi da kada dođe do pucanja po granici zrna pukotina bude što duža. Na taj način povećavamo trajnost alata.

14. Kako utječe sadržaj Co na svojstva pločice iz TM i koji su mu iznosi?

Iznosi Co za pojedine vrste pločica

15. Kako se dijele pločice od super tvrdog reznog materijala. Kako se izrađuju, gdje se primjenjuju. Poznato nam je da je dijamant najtvrđi poznati prirodni materijal, ono što ograničava njegovu upotrebu je cijena, velika krhkost i niska čvrstoća na smicanje, pa je bilo potrebno razviti materijal niske cijene sa zadovoljavajućim svojstvima.

PCD – Polycristal Diamond Umjetni dijamant, dobiva se postupkom sinteriranja ugljika na temperaturi oko 2500 °C i tlaku oko 10000 MPa.

CBN – Cubic bor-nitrid Postupak dobivanja je isti kao i kod PCD

16. Što je to toplinska postojanost reznog alata i napravite prikaz za neke radne materijale. Obrazložite nepovoljne efekte.

Toplinska postojanost reznog alata je svojstvo alata da se pri velikim brzinama rezanja ne smanjuje njegov vijek trajanja i točnost obrade. Tvrdoća materijala alata u procesu obrade zavisi od količine topline koja se prenosi na alat, tj. od temperature pri kojoj se taj alatni materijal naglo omekšava. Veliko zagrijavanje obratka i alata, te na njih vezanih dijelova alatnog stroja i pribora dovodi do znatnih temeraturnih deformacija koje smanjuju točnost obrade. Osim toga, toplina je jedan od osnovnih fizikalnih faktora koji određuje dopuštenu brzinu rezanja i dimenzije poprečnog presjeka odreska.

17. Tehnološki koordinatni sustav.

•

Nom13tna r3\'nina

- Smjcr i pr3\:IC ~ 1~l\'nOe i ' banja

Sn~cr' prnac gta\

nos giooRja

ogon:tlna r:lvnma I'" R;""nJn a u, jt1nua: po5 mi~nQ' Io:ibanj~ P,

•

Nlllrn2na ffi'"ninn r,

•

, P, Rcrcrcnma r:I \nina

P, OsllOvna rcrcrcntna IlIVJI'"a

18. Kinematski koordinatni sustav.

Srnjcr i pravac re-mlti1'3jueeg !,oioonja

Smjer i P1'3\'3C glavnog gibanja

Treta kOOrdinalna kinl'malska p. 1'3vnina

./

p .. Uvijetna kinernalSka r;wnina

Osnovna kinematska 1'3\11;n3

Srnjcr i pravac ""'""-pomotnog gioonja /"",:,!:

v~

..••

Kinemalska ravnina rezanja p.. ""

• Ravnina okomila p. =:P. na reznu O~lricu

: /

•

: P Kincnlmska nonnalna • ' / - ra\'nina P Osnovna kincmalSka / ' ~ ravnina

"-....-.. •

•

19. Kako utječe položaj vrha rezne oštrice na promjenu tehnoloških kutova (γ i α)?

αop= αo – δ γop= γo + δ

αop= αo + δ γop= γo - δ

20. Na što utječe radijus vrha alata, kako se vrši izbor i koje se standardne vrijednosti najčešće koriste.

rε= 0 mm

RTmax1 > RTmax2

rε> 0 mm

Što je radijus vrha alata veći, veća je i kontaktna površina između alata i obratka, time povećavamo postojanost i trajnost alata, te obradu možemo vršiti sa većim brzinama,posmacima i silama, samim tim povećanjima, ali i većom silom trenja potreban nam je jači i veći stroj.

tgκ r * tgκ r , RT max1 = f * tgκ r + tgκ r ,

0 2 rε= 0,2 mm 0 4 rε= 0,4 mm 0 8 rε= 0,8 mm 12 rε= 1,2 mm 18 rε= 1,8 mm 24 rε= 2,4 mm

⎛ f ⎞ RT max 2 = rε − rε 2 − ⎜ ⎟ ⎝2⎠

2

21. Definirajte WIPER pločice i kada se koriste.

Prednost WIPER pločica u odnosu na klasične je ta da pri istim brzinama obrade obrađivani komad ima manju hrapavost površine tj. finije je obrađen. To znači da ako imamo zadanu kvalitetu obrade, obradak se može obrađivati većim brzinama nego sa klasičnim pločicama.

22. Objasnite označavanje reznih pločica po ISO standardu. Objasnite pojedine oznake.

D J

D

Oblik plotice

C ~O°

S1ra2nji kUI 2 plocice

N

O

D R

S T V

D

10

{

0

B

./;5

{

r:-J.... l-~ · r:-1 Velitina L..2....J ' lp P ...... lce L..!...J plocice 11

I

Me

1 1 -,

G r=

"

B 107-15

0

c

A ~ 5O

W

:::3

Q I 08-12

g

I 09-25

L?'

\V ~Oo

Tolemnetja Debljina plotice GoomdrtJa PF - ISO P zavr1na MR - ISO M gruba

J..2~(

A 1

I~

" -16

I

~ 06-08

6

1 06-22

r-;-l Radius L...:...J zaob.

vrha

23. Načini stezanja reznih pločica na dršku reznog alata. Mehanički način stezanja pločice: - sistem stezanja vijkom - sistem stezanja palcem - sistem stezanja stezačem - sistem stezanja polugom

24. Osnovni elementi režima rada. Navedite pojmove i mjerne jedinice. -

Dubina obrade ap(dubina rezanja) - [m] – veličina odvojenog sloja materijala, određena razmakom između obrađivane i obrađene površine mjerena okomito na obrađenu površinu.

-

Posmak fn, fz – veličina puta glavne oštrice alata u pravcu posmičnog kretanja za jedan okret radnog predmeta ili alata [m], odnosno za jedan radni hod alata [m/hod], ili za jedan zub alata [m].

-

Brzina odvajanja čestica Vc=D*π*n [m/s] – put koji prijeđe glavna oštrica alata u odnosu prema obrađivanoj površini u jedinici vremena.

-

Brzina posmaka Vf = f*n

27. Istrošenje i istrošenost reznih alata. Pokazatelji, mjerenje istrošenja, kriterij istrošenosti. Uzroci koji dovode do trošenja alata mogu se podijeliti u četiri grupe: 1. Plastična deformacija alata uslijed djelovanja temperature uzrokovane prelaskom topline 2. Mehaničko trošenje na prednjoj i stražnjoj površini 3. Pucanje oštrice uslijed periodično promjenjivog opterećenja u pojedinim fazama stvaranja odvojene čestice 4. Odvaljivanje pojedinih dijelova alata kod periodičnog kidanja naljepka 1.Trošenje stražnje površine 2.Kratersko trošenje 3.Zarezno trošenje 4.Trošenje stražnje površine 5.Oksidacijsko zarezno trošenje 6.Plastična deformacija 7.Naljepak (BUE) 8.Toplinska napuknuća 9.Uzdužna napuknuća 10.Razgradnja oštrice 11.Lom oštrice

Praćenje istrošenja (monitoring) -Stalno (kontinuirano) – rijetko -Povremeno (ciklički) – (mikroskop, vaga, radioaktivna) -Kriterijski (sile, hrapavost, vrijeme)

28. Koje mehanizme trošenja reznih alata poznajete. Objasnite svaki od njih i navedite uvjete koji pogoduju pojavi pojedinog mehanizma.

2. Difuzijsko trošenje 1.

Abrazijsko trošenje

Nastaje kao posljedica trenja klizanja dvije hrapave površine: prednja površina alata - strugotina i stražnja površina alata obrađena površina. Trošenje je u najvećoj mjeri uzrokovano abrazijom materijala alata uključevinama u obratku. Abrazijsko trošenje je uvijek prisutno zbog postojanja velikog broja tvrdih čestica. Abrazijsko trošenje je posljedica prodiranja vrhova tvrđeg materijala u površinske slojeve mekšeg materijala i njegovim brazdanjem pri uzajamnom gibanju tijela.

Pojava difuzijskog trošenja povezana je za temperaturno polje, zone odvajanja čestica. Pri nižim temperaturama difuzijsko trošenje ne sudjeluje u ukupnoj bilanci trošenja alata, a kod viših je temperatura ono najznačajnije. Difuzijsko trošenje općenito može nastati kao heterogeno i reaktivno. Pri heterogenoj difuziji atomi jednog metala difundiraju u rešetku drugog, pri čemu stvaraju čvrste rastvore.Reaktivna difuzija odvija se nezavisno od prvog tipa. Produkt ove difuzije nisu čvrsti rastovi, već kemijski spojevi. Brzina ove difuzije uvijek zavisi od temperature i međusobne aktivnosti tijela koje se nalazi u dodiru.


4. Trošenje uslijed zamora

3. Oksidacijsko trošenje Ovaj mehanizam trošenja se svrstava u kemijske, toplinski aktivirane procese trošenja. Prisutnost zraka i visoka temperatura za većinu metala znače oksidaciju, a nastali oksidi su različitih svojstava. Neki oksidi, kao aluminijev oksid, su puno čvršći i tvrđi. Oksidacijsko trošenje je najjače na dijelu oštrice gdje završava dodir. Tu oksidacija dovodi do zareznog trošenja, a na alatima su takva zarezna djelovanja uočljiva na mjestima gdje je početak (glavna oštrica) i završetak (pomoćna oštrica) kontakta alata i obratka

- Trošenje uslijed zamora nastaje zbog periodički promjenjivih mehaničkih i toplinskih opterećenja. Prekidne obrade su sklonije generiranju ovog oblika trošenja, stoga što prekidni rez uzrokuje stalno grijanje i hlađenje i udarce kod ponovnog ulaska alata u zahvat. - Ciklusi opterećenje - rasterećenje silama, kao i temperaturne oscilacije mogu dovesti do pukotina i loma oštrice alata. Toplinske pukotine, nastale uslijed periodično promjenjivih toplinskih opterećenja, su okomite na oštricu. - Primjena SHIP-a pri obradi može biti šetna, jer SHIP može povećati oscilacije temperatura pri prekidnom rezanju.


5. Adhezijsko trošenje Adhezijsko trošenje se javlja uglavnom pri nižim temperaturama i to na dodiru alata i obratka, te alata i odvojene čestice. Ovaj mehanizam je često u sprezi sa stvaranjem naslage (naljepka). Može se definirati kao dinamički proces sa uzastopnim zavarivanjem i otvrdnjavanjem čestica na prednjoj površini alata, pri čemu naslaga postaje dio alata. Naslaga se u jednom trenutku trga i ponovno nastaje, a pri trganju može sa sobom nositi i sitne djeliće alata.

29. Što je naljepak na reznoj pločici i koji uvijeti pogoduju pojavi naljepaka. Kako smanjiti pojavu naljepaka?

30. Sile rezanja. Komponente sile rezanja. Odnosi pojedinih komponenti u uvijetima ortogonalnog rezanja. Specifična sila rezanja. Specifična sila rezanja Fs - to je sila u smjeru brzine rezanja svedenu na presjek odvojene čestice veličine 1 mm2

Specifična sila rezanja za određeni materijal nije konstantna već se mjenja sa zadanim uvijetima rezanja. Materijal koji se obrađuje utječe na veličinu specifične sile rezanja u prvom redu svojom čvrstoćom i tvrdoćom te žilavošću i sposobnosću očvrščavanja.

31. Izračun sile rezanja po Kinzle-u. Izraz i objašnjenje. U Kinzelovoj jednadžbi je mjerodavna veličina debljine odvojene čestice h umjesto presjeka A.

- specifična sila rezanja b - širina odvojene čestice [mm] h - debljina [mm]

Preuzeto iz: tehnologija obrade rezanjem; Dragoje Milikić

32. Dijagramski objasnite utjecaj kuta γ ,λ ,χ , te brzine rezanja na komponente sile rezanja.

33. Što je to lomač odvojenih čestica, o čemu ovisi konstrukcija. Koje izvedbe poznajete. Što je fazeta i kada se primjenjuje. Lomač odvojenih čestica je element za lomljenje (odvojenih čestica) za lomljenje pri obradi materijala koji daju trakastu odvojenu česticu. Cilj je da dobijemo kratku odvojenu česticu. Ovisi o vrsti materijala koji želimo obrađivati i u osnovi postoje četiri izvedbe.

1. Izvedba s ubrušenom stepenicom

a) paralelan s oštricom b) zatvara određeni kut Stepenica se izvodi na noževima od TM. i mora biti izrađena s velikom pažnjom zbog mogućnosti loma ruba stepenice zbog velikog pritiska odvojenih čestica.


2. Izvedba s ubrušenim žlijebom

Upotrebljava se pri upotrebi linete ili držača noževa. Ubrusi se plitki žlijeb paralelno s bridom oštrice i završava često odmah ispred vrha oštrice.


3. Izvedba s negativnim kutem

Primjenjuje se kod srednjih brzina odvajanja čestica pri obradi čelika, bronce i aluminijskih legura.


4. Izvedba s mehanički pričvršćenim lomilom odvojenih čestica Koristi se kod velikih alata 1. Lomilo 2. Stega za pričvršćenje lomila 3. Rezna pločica 4. Vijak 5. Držak

Potrebno je točno nalijeganje dodirnih površina da se spriječi prodiranje piljevine metala između lomila odvojenih čestica i alata. Postoje i drugi sistemi držača za mehaničko pričvršćenje okretnih reznih pločica npr. sistem rezanja palcem, stezačem, polugom. Utvrđeno je da s povećanjem brzine rezanja i temperature rezanja u nekom omjeru, radnje trenja, mijenjaju se adhezione veze i zbog toga se smanjuje vijek trajanja alata.

34. Sto je koeficijent sabijanja odvojenih čestica i kako se računa. Izvod. Navedite vrijednosti za pojedine materijale.

35. Taylorova jednadžba. Postojanost i vijek trajanja alata. Što predstavlja Taylorova konstanta.

m – eksponent vijeka trajanja alata[m/min] T – vijek trajanja alata [min], [m] v – brzina rezanja Cv – Taylorova konstanta predstavlja vrijednost brzine rezanja kada je T=1 i ovisna je o posmaku, dubini rezanja, a djelomično i o svojstvima obratka i alata

36. Koje pokazatelje istrošenja poznajete, definirajte na skici.

OOČ 1-36

Recommend Documents