NUMIZMATIKA SREDNJEG I NOVOG VIJEKA
BIZANTSKI NOVAC - najezda Huna 375. g. (i ( i drugih germanskih plemena) - Rim. Carstvo Teodozije Veliki dijeli na zapadno (Honorije) i istočno (Arkadije) - nominale ranog Bizanta – u zlatu, srebru i bakru - zlatni: solid (Konstantin ga uvodi u promet, ima najveću vrijednost, popularan je – po njemu se danas govori šoldi), semis (pola solida), tremis (trećina solida) - srebrni: silikva – srebrni ranobizantski ranobizantski novac, - prikaz cara u profilu na desno, s druge strane vijenac i zavjetni natpis - brončani: folis (kao najveći) - najprometniji, numus (kao najmanji) → 40 numa = 1 folis, 1 solid = 7200 numa - nomizma – novac u obliku zdjelice, - 11. i 12. st., - kuje se u zlatu, zlatu, srebru, bronci bronci i elektrumu
- folisi – slovo M kao znak vrijednosti (vrijedi 40 numa) - kratica grada gdje je kovan (CON - Konstantinopol) - prikaz cara an face ili u profilu - na prednjoj strani DN – gospodar naš, PP – navijeke, A (Avg) – uzvišen - na Justijanovom novcu iznad M stoji križ, ANNO (kao godina) i broj godine – ispod M je crta/odjeljak crta/odjeljak sa kraticom kovnice Slovo A = prva radionica te kovnice Slovo B = druga radionica te kovnice - Konstantinopol – glavna kovnica Carstva – u Hrvatskoj je to Salona - Ravena, Roma, Kartaga, Sirakuza, Nikomedija, Aleksandrija, Kizik, Tesalonika, (Teapolis), Antiohija
NOVAC SEOBE NARODA - formiraju države na području ZRC-a (- 378. bitka kod Hadrijanopola: poraz Rimljana, poginuo car Valent – urušavanje limesa, pala je i Srijemska Mitrovica - barbari služili u rim. vojsci kao plaćenici, pa su poznavali novac) - istočno-gotski novac (ostrogotski) – po uzoru na ranobizantski novac – zlato: solid (120000 numa), srebro: plousilikva i četvrtsilikva, bakar: numa – Teodorik i Teodahad: na glavi kaciga, REX, ime kralja, PRINCIPIS - Gepidi - vladaju na području Podunavlja, uz rijeku Tisu i srpski Srijem – kuju u Srijemskoj Mitrovici – natpis im bio samo dekoracija, jer su bili nepismeni - za vrijeme Kunimunda kuju polusilikve (srebrne) - za vrijeme Konstantina kuju po uzoru na bizantski novac - novac Karla Velikog – 9.st., nađen i Ninu, ima ga u sj. Dalmaciji i Istri - lotara
NAJSTARIJI HRVATSKI NOVCI - Hrvati ne kuju novac za vrijeme kneževa i kraljeva = koriste bizantski novac (kao današnji euro) i franački - 1102. Ugarska proširuje vlast sve do Jadrana (pad Arpadovića) – Personalna unija s Hrvatskom: zajednička kruna, jedan vladar - krajem 12. st. neki hercezi i banovi počinju kovati svoj novac na odr prostoru – imitiraju bizantski novac i dodaju nešto svoje - astralni znakovi: šesterokraka zvijezda i polumjesec Josip Brundschmidt – bavi se i proučavanjem novca (kao i Ivan Rendeo) – izdvojio najstariji hrv. novac: HRVATSKI FRIZATICI (po mjestu Frizak, gdje su vladari kovali svoj novac)– 12., 13. st.- srebro: denar, poludenar i obol (- navodno na nekim novcima piše ime hrv. vladara – Andreas Dux Croatie ili De Gratie) - Mađari to ne priznaju – tvrde da je to njihovo – ipak se na novcu nalazi određeno znakovlje (šesterokraka zvijezda i polumjesec), koje danas stoji na kruni hrv. grba – ti se znakovi javljaju u Carstvu - na području Sotina, u vrijeme Andrije II, najviše hrv. novca - SLAVONSKI BANOVCI – službeno platežno sredstvo u Hrvatskoj Banovini – druga polovica 13. i cijelo 14. st. – od srebra: denari, poludenari i oboli - kovani za vrijeme: kralja Bele IV, hercega Kolomana, hercega i bana Dionizija, hercega Stjepana, bana Stjepana Gutlinga, bana Ivačina Pektara, banova Ladislavovih – navodno kovani u Pakracu, pa u Zagrebu {Ćiro Truhelka sistematizirao slav. banovce, pisao je i Šime Ljudić, Josip Brunschmidt}
- prvo platežno sredstvo naših predaka bila je koža kune zlatice – kao ekvivalent za novac - kuna iz Sotina – kovana u vrijeme kralja Stjepana - svi imaju prikazanu kunu - kralj Stjepan – dobri denari zagrebački : kuna između dvije šesterokrake zvijezde, okrenuta na lijevo – natpis + moneta regis/ducis, pro, sclavonia – s druge strane patrijarhalni križ, polumjesec i zvijezda, dvije okrunjene glave i dvije signe banovih znakova ZADAR – kovao svoj novac – prvi puta za Ludovika I Anžuvinca (druga polovica14. st.) – herceg Karlo Drački (druga polovica 14. st.) – kasni srednji vijek – brončani folar i obol – folar: na prednjoj strani slovo G i moneta Jader, straga: sveti Ladislav (rex Ungaria) = za lokalne potrebe, obol: piše Iader i ugarski dvostruki križ – u 15. st. pada pod Veneciju, koja kuje i distribuira za Zadar i okolicu – bakreni bagatini i soldi (bagatini: sv. Šime i mali Isus, te krilati lav, soldi: natpis Dalmatia et Albania i sv. Marko) i od srebra soldi (moneta Dalmacije, zadarski imali sv. Marka s druge strane) (nema ih puno: 10 – 15 komada pojedinačno, ostava u Prigradi 100 komada) - u Zadru se kuje novac za Veneciju: Šime (Zoilo, Stošija ili Krševan) i krilati lav - za vrijeme francuske uprave (19. st.): crkveno srebro se topilo i lijevali su se mačevi – novac: orao, Zara – vrijednost novca 10 lira – za plaću vojnicima ŠIBENIK – kraj 15. i početak 16. st. – venecijanski novac, kovan u Veneciji – brončani bagatini – prednja strana: sv. Mihovil – stražnja: krilati lav sa svetim pismom, simbol sv. Marka – morali biti isplaćeni u zlatu TROGIR I HVAR – kuju novac pod Venecijom - bagatini – Trogir: sv. Lovre i lav – Hvar: sv. Stjepan i lav SPLIT – počeli kovati komunalni novac nešto prije Venecije – s jedne strane: piše Spalatino, s druge: križ – kuje se i u Veneciji: Duje i lav – autonomni dinarići (parvuli) – kovani po uzoru na ugarski novac – križ, natpisi – pronađene ostave novca u Turskoj peći kod Dugog Rata – kraj 15. st.: Split pada pod Veneciju – kuje se bagatin
NOVAC PLEMIĆA – u Splitu kuje Hrvoje Vukšić Hrvatić: -u srebru – tri nominale, s jedne strane njegov portret, s druge sv. Duje i natpis Spalato -grbovi (štit s ljiljanima) i mač -groš, dinar i poludinar – Mladen i Pavao Šubić-Bribirski: kuju svoj novac po uzoru na venecijanske – srebrni groši: s jedne strane Isus, a s druge Pavao, odnosno Mladen Šubić -možda su u Skradinu kovali – Zrinski također kuju novac – taliri , polutaliri i sitni denari – avers: Madona i grb zrinskih, revers: ugarski grb; N.S. Nikola Šubić – Nikola Iločki (kasni srednji vijek) – kralj Bosne – s jedne strane grb, s druge Bogorodica, romboidna polja DUBROVNIK – obilje moneta (kovali sve do Napoleona) – pomorska republika – na aversu najčešće sv. Vlaho u stavu blagoslivljanja ili drži model Dubrovnika – talir (vižlin): krupni, srebrni novac – s jedne strane lokalni knez, s druge grb Dubrovnika – mince (follari) od bronce ili bakra – portret nedefinirane osobe i s druge str. slovo R (Ragusa) – kasni sred. vijek: srebrni dinari – sv. Vlaho i Isus na prijestolju – poludinari, dinarici, artiluci, perpere, škude, poluškude, srebrni dukati, bradan, talir (vižlin), libertina (Marija Terezija)
šku
de
UGARSKI NOVAC - na području Dalmacije i kontinentalne Hrvatske - u opticaju dugo vremena na našem prostoru, jer smo bili pod zajedničkom krunom - kuju se denari u srebru – križolika ornamentika (REX i ime kralja, s druge str. Panonija; kao prostor na kojem su prebivali) - anonimni denari – novac bez natpisa; prikaz križa i kralja, s druge str. čak i fantastične životinje - sa Karlom Robertom u opticaj se pušta zlatnik gulden: najčešći je prikaz ljiljana, s druge str. sv. Ladislav kao zaštitnik Ugarske - Matijaš Korvin (15. st.) – uvodi renesansu na područje Ugarske – Bogorodica sa djetetom - venecijanski novac – vrlo trajan, u zlatu, srebru, bakru; križolika ornamentika, kasnije prikaz
sv. Marka ili krilatog lava, a s druge str. Isus ili nešto slično – nekad sv. Marko s duždom, a s druge str. krilati lav (u zlatu, srebru) - zlatnici ili cekini – dužd kleči ispred sv. Marka i Isusa - javlja se i novac akvilejskih patrijarha (nađeno ih puno, mali broj u Milanu, Rimu…) - novac s istoka i zapada: srpski novac, hazarski, ruski dosta turskog novca – turski se kovao na području Rumelije – akča: srebrni, ime sultana, s druge str. naziv kovnice i datumi, gospodar kopna i mora – altin: zlatni – mangir: bakreni
akča
