Numizmatika

 Numizmatika 24.10.2014. – Numizmatika i počeci kovanja novca NUMIZMATIKA  samostalna znanstvena disciplina koja s najrazličitijih gledišta proučava novčanu povijest u različitim povijesnim razdobljima  javlja javlja se od 1!.st. 1!.st."" podraz podrazumij umijeva eva i sakuplj sakupljanje anje starog starog novca novca METALNI NOVAC  novac koji dolazi u obliku primarnog komada metala #elektrum" $u" $g" mjed" bronca% i koji slu&i kao plate&no sredstvo  njegovu njegovu vrijedno vrijednost st jamči jamči ''vlasni ''vlasnik'' k'' koji koji iima ma prav pravo o kovan kovanja ja  pravo pravo kovan kovanja ja potvr(u potvr(uje je natpis natpisom om i likom likom koji koji je u komad komad metal metala a utisnut utisnut kalupom  najč najčeš eš)e )e kovan ovan"" rje rje(e (e lije lijeva van n  te&i te&ina na ozna označa čava va vri vrije jedn dnos ostt novc novca a STANDARD / NOVČANA MJERA  dr&avnim propisom odre(ena te&ina i čisto)a metala za novac različitih vrijednosti u pojedinom va&e)em ute&nom sustavu NOMINALA  novčana jedinica  talent, mina, drahma, !l  istovremeno mjerne jedinice i nominale" porijeklo vuku iz oznaka za te&inu* grčke novčane mjere AVERS  prednja strana kovanice REVERS  stra&nja strana kovanice LE"ENDA  natpis iznad lika #u +imu najčeš)e ime vladara" u ,rčkoj ime bo&anstva% E"ZER"  donji dio novca na kojem obično stoji mjesto i vrijeme kovanja dodati znakovi koji označavaju tipove emisije kovanja  prema prema podac podacima ima na novcu novcu mo&emo mo&emo sazna saznati ti tko tko je vladao vladao nekim prostorom" u kojem periodu" što je htio poručiti novcem... TI#  karakteristični prikazi na novcu" podrazumijeva i likovni prikaz i natpis EMISIJA  redoslijed izdavanja novca  novac novac sadr& sadr&i i vizualni vizualni sadr&aj" sadr&aj" verbalni verbalni sadr&aj sadr&aj i stil stil KOVNICA

O$ICINA  odjeljenje u kovnici #E% I NAKOVANJ KOVNE #LOČICE  izlijevale se iz kalupa KALU#  dva tipa ne&mi'ni s ne&mi'ni s urezanim aversom i &mi'ni s &mi'ni s kojim se dobiva novac iskovan s obje strane KLIJE(TA OS KOVANJA  me(usobna orijentacija kalupa na odre(enom komadu novca #polo&aj aversa i reversa%" označava se u satima  npr 12 h  postavimo kovanicu uspravno i okrenemo" ako je revers dolje os kovanja je 12 h  u konte kontektst ktstu u nalaza nalaza razli razliku kujemo jemo pojedina pojedinačne čne i skupne skupne nalaz nalaze e novca novca  prim primje jena na numi numizm zmat atik ike e  povijest #imena vladara na novcu%" povijest umjetnosti #izgubljena umjetnička djela" npr. /eus limpijski% i ekonomija

redmonetarni redmonetarni oblici )* nat+ralni na-.  poljo poljopri privr vredn ednii i stoča stočarsk rskii proiz proizvo vodi di  stok stoka a #pec #pecun unia ia"" lat. lat.n nov ovac ac%%  ku)ic u)ice e kaur auri pu&e pu&ev va * na0itni na bron bronča čane ne ogrl ogrlic ice e i naru narukv kvic ice e  brončani obruči 1* alatni na metalne metalne sjekire sjekire"" lopat lopate" e" no&ev no&evi" i" šiljc šiljci" i" koplj koplja" a" stre strelice lice  poluproizvodi 2* in3ti  polupro poluproizvo izvodi di u oblik obliku u šipki šipki"" gove( gove(e e ko&e" ko&e" pogača.. pogača....  u kasn kasnoj oj ant antic icii $u i $g šipk šipke" e" ozna označen čene e &igom &igom

 u giptu giptu se novac novac počin počinje je kovat kovatii tek u 3.st.5 3.st.5"" prije prije toga toga je post postojal ojalo o nešto za pla)anje što se mjerilo u de!enima #1 de!enima #1 deben 6 70g%  prema prema 8omeru 8omeru"" u ,rčk ,rčkoj oj se plate&na plate&na vrije vrijednos dnostt izra&av izra&avala ala u govedima govedima  prema prema lutarh lutarhu" u" 9partanc 9partancii su su koris koristili tili &eljezni &eljezni novac novac  &elj &eljez ezne ne i br bronča ončane ne šip šipk ke  O4OLOS  drahma  šaka #šaka obola je jedna drahma%

$EDON IZ AR"A  vladar u :. st." iskovao prvi novac na području gine STATER  osnovna jedinica te&ine u ,rčkoj" kasnije i prvi naziv za novac u antičkoj ,rčkoj  14"! g UNCIA  najmanja osnovna jedinica te&ine u +imu

očeci kovanja novca  Lidi5a  zemlja u kojoj je iskovan prvi novac u :.st.  sve sve poč počelo elo u ;alo ;alojj $zij $zijii ele0tr+ma #slitina $g i $u%  prvi novac od ele0tr+ma #slitina  nedo edosta statak tak elek elektr tru uma  omjer $g i $u varira pošto je to prirodna slitina  vladari vladari su vrije vrijednos dnostt jamči jamčilili svoj svojim im utisk utiskom om na na kovan kovanici ici  kovao ovao se sa samo mo na aver aversn snoj oj stra strani ni

INKUZUM  otisak dlijeta kojim je bila pričvrš)ena kovna pločica" ponajprije prilikom kovanja aversa" mo&e biti kvadratni" pravokutni...

Najranije kovnice na području ;ale $zije SARD  glava lava

E$EZ  jelen" pčela $OKEJA  tuljan #
MILET  lav koji le&i

SAMOS  glava lava okrenuta prema naprijed #en
6IOS  s=nga

KIZIK  tuna

ravo kovanja  dr&ava  bogati mo)nici #bankari" trgovci%

 novac mo&e biti nepravilnog oblika i veličine" ali mora biti točno odre(ene te&ine

>rez  lidijski kralj ?.st.5  pod njegovom vladavinom prestanak kovanja iz elektruma 7 postavio jedinstven tip novca  suprotstavljeni bik i lav  KREZOV STATER

METODA CEMENTACIJE  talo&enje nekog metala iz njegovih otopina dodavanjem strugotina manje plemenitih metala 4IMETALIZAM  novčani sustav u kojem dr&ava odre(uje i =ksira ''tečajnu listu'' izme(u zlata i srebra  novac od elektruma ne nestaje u potpunosti

erzija  @idijsko kraljevstvo propada 34?.g.5" uzdi&e se erzijsko kraljevstvo  novac lidijskog tipa kuje se sve do 320.g.5  A$+B B. unosi nove nominale #re
C1.10.2014. Novac kopnene ,rčke #gina" >orint i $tena%  gina" >orint i $tena najranije prihvatili kovanje novca  8*9t*4C

E"INA 7 ::;*3*4C  na5rani5i na-, MORSKA KORNJAČA na aer9+, a reer9 in0+
 središte trgovačkih puteva  trgovali srebrom #sa >ikladskih otoka%  ovaj novac mo&e se na)i na cijelom eloponezu" >ikladima" >reti" širi se na Bstok sve do @evanta i do područja gipta  kovanje završava nakon erzijskih ratova  43:. – 443. Atena 0+&irala E3in+  kornjača postaje sve stiliziranija 7 nakon što $tena dolazi na vlast" prikazuje se 0&nena 0rn5a'a, a reer9 li0 d+&ina i etni0 =AI">

 ovaj tip se kuje sve do 2.st.5

KORINT 7 9li0a #e3a
 počinje kovati u posljednjoj četvrtini 8*9t*4C  arhaično slovo kopa ispod egaza  reer9  9a9ti0a 0 :;*4C"

7 313. – 310. g. 5  na aversu je li0 Atene 9 0rint90m 0a-i3m, a na reer9+ 5e #e3a<

 simboli uz $tenu  orao" dupini" toljaga" pas" pijetao  kasnija orintu u rimskom periodu% ATENA 7 na aer9+ Atena, na reer9+ 9a  ATENSKA TETRADRA6MA , t<* 9a

 kuje se bez prestanka d 0 :):*3*4C d )*9t*4C 7 na5d+a mneta anti'03 9i5eta 

hacksilver

 rezano srebro

 brojne imitacije atenskih tetradrahmi na Bstoku" u abilonu" giptu...  C:3.g.5 $tena ograničila imitacije regulativom

 nakon C:0.g.5  e+!l  mali !rn'ani na- #sitniš%" kuje se u leuzini" cikade" sovice 7 neB 9tle  9a na am@ri

 univerzalno plate&no sredstvo u ;akedoniji" Drakiji" Aelu" ;aloj $ziji" @evantu...  120.g. donijet zakon da svi 8eleni moraju prihvatiti atensku tetradrahmi kao glavnu monetu  novac ;itridata ontskog #!!.!:.g.5%  kopira lik $tene i potpisuje se na reversu  BD>$ >A EB@B$" 42.g.5  provincija $haja" prestaje se kovati grčki novac" umjesto njega rimski novac Ati'07e+!e590a n'ana m5era 1 drahma 6 ? obola 1 mina 6 100 drahmi 1 talent 6 ?0 mina  talent i mina su teorijske jedinice" nisu se kovale" koristile su se u računu  zadr&ali isti standard tijekom svoje monetarne povijesti

A##ENMUNZEN  heradički novac" sredina ?.st.5" kovale ih elitne obitelji u $teni F  avers am
 kolao samo unutar $tike" oko 2 desetlje)a i ne u velikim količinama  mijenja se 323.g.5 – prvi put stavlja se lik na avers i revers novca  "OR"ONEIA

:.11.2014. – Novac Btalije i 9icilije

 KUMA, #ITEKUZA I NA#OLIS  prve grčke kolinije #!.st.5%  prvi novac se kuje od ?.st.5

 ;etapond" 9ibaris i >roton prvi kuju novac" zatim 5aulonia META#OND  simbol klasa &ita" inkuzna tehnika

SI4ARIS  simbol bika s glavom prema nazad" inkuz. teh.

KROTON  simbol tronošca

CAULONIA  prikaz $polona s jelenom" na ruci ima lika koji trči s lovorovom granom

 koriste A6AJSKI STANDARD* stater te&ine ! g  inkuzna tehnika  najutjecajniji je 9ibaris" kuje najve)u količinu novca" lokalna plemena ga preuzimaju i kuju imitacije

#OSIDONIA  osejdon s trozupcem

 $OKEJSKI STANDARD* stater :"3 g VELIA  lav" osnovna novčana jedinica je A+$8;$" a ne stater #oko 3C3.g.5%

TARENT  simbol trkača" kasnije čovjek na dupinu

 310.g.5 >roton je razorio 9ibaris* grad je potpuno uništen i osniva se ''drugi 9ibaris''  dio starog stanovništva ostaje  kuje se ??9ae
 u tom periodu se novac počinje kovati sa relje
TERINA  kuje novac od 4?0. g. 5" glava nim
KUMA  od 4:3.g.5" nimHme i pizdicaaa #dagnjaaa% i am
NA#OLIS  oko 4:0.g.5" nim
 novac 9irakuze sna&no utjecao na kovove Napolisa" >ume" Ielija i Derine  krajem 3.st. 9amni)ani prodiru u >ampaniju* Napolis postaje glavni centar kovanja  osim srebrnog" od 3.st.5 kuje se i brončani novac  prvi brončani novac u Duriju i +egiju #oko 440.g.5% LOKRI  /eus i bo&ica Brena" kasnije kopiraju novac >orinta #egaz i $tena s korinskim šljemom%

9B5B@BJ$  NaKos prva grčka kolonija na 9iciliji #oko :C3.g.5%" zatim /ancle" +egij" 9irakuza #:C4.g.5%  na sjeveru 9icilije halki(ani" na jugu dorani  oko 340. g 5 počinje se kovati novac #Naksos" 8imera" /ankle" 9elinunt%  koriste KORINTSKI I 6ALKIDSKI STANDARD  DB $+@$ND  novac priča sam za sebe

SELINUNT  selen

6IMERA  pijetao #8imera6dan%

NAKSOS  Aioniz - gro&(e  "eln I* osvaja 9irakuzu 4!3.g.5" donosi ATIČKI STANDARD" te toliko razvija 9irakuzu da atički standard postaje dominantan na cijelom otoku  počinje kovati de0adrahme  DEMARETEION

 Aiodor 9icilski ka&e da je ,elonova &ena Aemareta dobila od >arta&ana velike količine srebra oko 4!0.g.5 u danak nakon njihovog poraza kod 8imere  Aemareta daje izraditi dekadrahme u čast pobjede  danas znamo da to nije istina" ovaj novac je kovan dva desetlje)a nakon bitke kod 8imere SIRAKUZA  kvadriga - nim
 u umjetnosti izrade novca 9irakuza je ispred matične ,rčke  tu se prvi put javljaju +m5etni-i 3raeri  potpisuju se na novac

A"RA"ENT  pijetao - rak ZANKLE  srp  oko 4!7. g 5 postaje ;essana  maska lava - pramac broda

SE"ESTA  lovački pas i na reversu nim
14.11.2014. 8elenistički novac 6ELENIZAM  11*  1)* 3* 4C

7 ra 7 +9&n Rima =)GH*  1)*> 7 nakon $leksandrove smrti pa do C01. g. #kad je bila bitka kod Bpsosa%  novac kojeg je Eilip BB kovao bio je revolucionaran u to vrijeme  9re!rne tetradrahme, proširile se po cijeloj kontinentalnoj ,rčkoj i alkanu" na aversu glava /eusa a na revesu konjanik" oznaka Eilipu

 tako(er kuje i
 počeo kovati zlatni novac kojim je mogao regrutirati brojne pla)enike i korumpirati brojne ,rke  postaje me(unarodna valuta" u kontinentalnoj ,rčkoj i na alkanu" gdje su dominantni u C20.g.  veliki ikonogra
 kroz stolje)e i pol ta tetrarahma &9ta5e na5&
 1!0 000 atičkih talenata  1 atički talent 6 2"? kg zlata ili 2? kg srebra  4?! tona zlata ili 4?!0 tona srebra  pustio u cirkulaciju ogromne količine plemenitih metala" počeo masovno kovati novac  do masovnog priliva novca dolazi kad se vojska i pla)enici vra)aju ku)i  ve)ina $leksandrovog novca iskovana je kasno" pred kraj njegovog &ivota i nakon njegove smrti C2C.g.  taj tip novca sa 8eraklom i /eusom naziva se ALEKSANDRI  svi njegovi nasljednici nastavljaju kovati taj tip novca #natpis $leksandrou basileos%  ''$leksandri'' se kuju od C2C. sve do 130.g.5 na 9redozemlju i do 1.st.5 na 5rnom moru  sa jednim kalupom se mo&e napraviti oko 20 000 kovanica novca

/ašto se $leksandri kujuF )* e  C17. na avers dodaje slonovsku ko&u umjesto lavlje i ispod toga rog $mona  C12. dodaje i mitru na čelo i egidu oko vrata" a na reversu je $tena kako baca koplje

 C11. mijenja legendu i piše $leKandreion tolemaiu ili $leKandreion

 C0?. rat sa $ntigonom Jednookim " te godine reducira te&inu tetradrahme i pro=tira sa 1"3 g srebra sa svakom tetradrahmom  tako(er je
 prvi put da se portret nekog diadoha #$leksandrovog nasljednika% javlja na novcu  na sredbrnoj tetradrahmi je njegov portret i motiv orla s munjom  taj novac se odr&ao sve do >leopatre

 prvi put kuje novac u $ENIČKOM STANDARDU #za razliku od atičkog%  kuje i !rn'ani na- =DIO4OL> na kojem je /eusovo lice #vladar ne stavlja svoje lice na brončani novac%  to postaje 9a0dneni na'in &laFan5a

 zara(uje u razmjeni valuta  pojačana proizvodnja brončanog novca  srebro ostaje u zemlji #stalan izvor srebra%" ne izvozi se doma)a valuta  redukcija te&ine omogu)ila rast bogatstva i mo)i dinastije tolomejevi)a ANTI"ONIDI  LIZIMA6 C01.g. počinje mijenjati novac  na revers dodaje svoj simbol #lav%" 277. mijenja legendu #stavlja svoje ime%  27:. stvara novi tip novca  prikaz $leksandra sa $monovim rogovima na aversu i na reversu $tena Nike
 taj tip se kovao u zlatu i srebru i bio je jako popularan" kovao se do 1.st. 5 #ER"AM  nakon @izimahove smrti 2!1. njegov blagajnik $ILETER stvara sporazum sa 9eleukidima" ugrabio riznicu iz 9arda i +temel5i 0ral5e9t + #er3am+  $tal B  $tena na reversu - njegov portret na aversu

 1!7.g. +im stupa na ovaj prostor  bitka kod ;agnezije" ergam i +im zajedno pobje(uju 9eleukide  Atal II 9tara CISTO#6OROI  na aversu je mistična cista u bršljanu a na reversu je tobolac za strijele sa 2 zmije

 ''civic issue'' – autonomni gradski novac sa simbolom #sova" egaz" kornjača...%  rijetki gradovi su u ovo doba nastavili kovati svoj novac" kuju sporadično i to ve)inom mali srebrni ili brončani novac 7 Atena 5e 5edina i  1CC. umire $tal BBB i ostavlja ergam +imu u vlasništvo  u 1.st.5 razvija se ontsko kraljevstvo" posljednji veliki helenistički kralj ;itridat IB upator OSNOVNE ZNAČAJKE 6ELENIZMA 7 3rman &rili n-a 7 ra9te 0an5e !rn'an3 n-a  9nni medi5 9itne ra 7 imita-i5e =??Ale09andri??, ??Li

7 -ar90i na- i 3rad90i na- =Atena>

2!.11.2014. ,rčkoilirski novac B  emisije grčkih kolonija i ilirskih vladara i plemena )* na- 3r'0ih 0lni5a $ara, 6era0le5e, I99e i Kr0ire Mela5ne * t<* ??Di7na-?? i ??Jni9?? na1* na- 0ral5a 4ale5a 2* na- ilir90ih &lemena =Dar9a, La!eata> :* na- ilir90ih 0ral5ea =Mn+ni5a, Mitila i "en-i5a>  početkom 4.st.5 naseljavanje ,rka  sirakuški vladar Aionizije 9tariji  Bssa  knidska kolonija na >orčuli  arani oko C!3GC!4 osnovali Ear na otoku 8varu  Bssa u 4.st. osniva svoju koloniju na >orčuli  kovanje vlastitog novca  ograničeno na šire utjecajno područje pojedinog grada  pod utjecajem sirakuškog novca  4.st.5 kovnice Ear" 8erakleja i Bssa #6AROS  #RVA #OLOVINA 2* DO #RVE #OLOVINE *ST*4C 7 !rn'ani i 9re!rni na najranija
7 3laa Ze+9a  0admo i 8armonija.... 7 glava muškarca - kantar i E$ 7 na- 3rada $ara  Demetra  5ara-

 Aemetra  glavno bo&anstvo arana 6ERAKLEJA  SREDINA 2* DO KRAJA 1*ST*4C 7 6era0l  tl5a3a i l+0 le3enda 6RA, 6RAK, 6RAKA

 sredinom 4.st. brončani novac  najviše novca otkriveno na 8varu  C nominale  velika" srednja #8eraklo - luk i toljaga% i mala #glava $rtemide - dupin i 8+$% ??DI?? NOVAC

7 Ze+9 na aer9+  0
 imamo samo prekove ISSA  SREDINA 2*ST* DO )H;*/)2*"*4C 7 3laa ene  9mer0ra0a <i5e  &ri i9e590i na onda Jonijev novac 7 3laa Atene  0 7 am@ra  3r 7 3laa m+0ar-a  0antar i le3enda IS =*9t*4C>

KORKIRA MELAINA  SAMO 1*ST*4C  ugl. brončani novac kroz C.st.5  samo 3 primjeraka 7 A&lna 3laa 9 lrim i5en-em  0la9 ita

4ALEJ  poznat samo po novcu  bronca i loše srebro  srednja i ju&na Aalmacija do oke >otorske 7 0ni-a + $ar+ na 6ar+ i + Ri<n+ + 40i Ktr905 7 3laa 4ale5a  Artemida 05a 0ra'a 9 0&l5em

7 le3ende. 4ALLAION, 4ASILEOS 4ALLAION 
OSTAVA IZ (KUDLJIVCA

7 Stari "rad na 6ar+  H1 &rim5er0a n-a" danas u ;uzeju 9lavonije u sijeku 7 !rn'ani na- $ara, $ara 9 &re0ima Ini i 6era0le5e  datira se u 11;*71;*3*4C  dokaz da su u 4.st.5 postojale kovnice u srednjoj Aalmaciji

3.12.2014. ,rčkoilirski novac BB  novčani savez na JB području Jadranskog mora # J Aalmacija i $lbanija%  vrijeme prije dolaska +imljana u okviru ilirskog kraljevstva  ilirski gradovi kuju svoj novac  prvi ga kuju Airahij i $polonija u 3.st.5 DIRA6IJ  današnji D+rre9 + Al!ani5i" osnovali ga doseljenici sa >rr
 Mn+ni5e, javlja se njegovo ime oko C00.5  ilirski kralj 7 le3enda na n-+ +i5e0 ide + 9m5er+ 0a
 ;itil  mogu)i nasljednik #sin% ;onunija" oko 2:0. 5  kuje brončani novac sa svojim imenom  glava 8erakla na $" na + toljaga" luk i tobolac - legenda 7  javljaju se i srebrne tridrahme i drahme  kuju se u KORINTSKOJ NOVČANOJ MJERI  oko 230.g. 5 najproduktivniji tip Airahijske kovnice  drahma koja se kuje do 1.st. 5  ona krava i cvije)e ali sa imenima magistrata na aversu i reversu  po njihovim imenima datacija  kuju se i u $poloniji  kovnica u Airahiju iskovala C puta više novca nego ona u $poloniji  Dirahi5 5e na5&rd+0tini5a i na55a'a ilir90a 0ni-a  njihov novac ide širom alkana  oko 130.g 5 Airahij postaje rimska kolonija  tada kuju hemidrahme #pola drahme%  prednji dio krave bez teleta i cvijetni motiv  brončani novac je rijedak" i $polonija i Airahij kuju ugl. srebrni novac  od 4.st.5 je češ)i A#OLONIJA  u numizmatici poznate C različite $polonije  ovo je ''ilirska $polonija''  danas ojani u $lbaniji" osnovana 3!!. s otoka >rorkire uzor" ista tipologija #krava i cvije)e% 7 kovnica započinje djelovati oko 400.5" odmah kuje u KORINTSKOJ NOVČANOJ MJERI  0+5+ i9ti na- 0a i Dirahi5  krava i cvije)e" egaz i $tena" drahme sa imenima magistrata  sve te drahme sa magistratima su pod utjecajem rimskog republikanskog novca #denara%  @ivije spominje ''BllHrici argenti''  drahme 9a ma3i9tratima  !rn'ani na-  $polon i obelisk* $rtemida i trono&ac u vijencu* Aemetra i trono&ac

 40ih g. 1.st.5  kuju pod utjecajem +ima denare" kvinare i sestercije" te rijedak brončani novac  $polon i C nimosova  kuje tetradrahme, drahme i tetr!le 7 9re!rne tetradrahme i tetr!li 9a A&lnm 3lam i trn-em  nat&i9 Dama9tinn

7 drahme 9a en90m 3lam i in3t  Dama9tinn

 kasnije tetrobol sa retardiranim $polonom i trnokopom  oko C20. 5 kovnica se gasi" ali niz kovnica kuje novac po uzoru na Aamastij  tako i elagija i Aaparija  oni imaju potpuno isti novac" samo je legenda drugačija  elagija umjesto tronošca kod $polona ima makedonski štit  nakon zatvaranja kovnice u Aamastiju imamo samo barbarizirane oblike novca s neprepoznatljivim natpisom  kasnije dolazi pod makedonski utjecaj #$co" @izimahove tetradrahme%

 1?!. kraj tre)eg Blirskog rata  poraz ilirske dr&ave i uspostava rimske vlasti  +imljani su nekim gradovima i plemenima dodijelili autonomiju koja je obuhva)ala i pravo kovanja vlastitog novca  gradovi 9kodar i @is" plemena Aaorsi i @abeati  sav njihov novac je jako sličan SKODRA  danas 9kadar i Loder u $lbaniji" kovanje počinje oko 21C.5  ;akedonski kralj Eilip I širi svoju vlast na područje ilirika kad se priprema za rat sa rimljanima  iliri i makedonci saveznici  tzv. makedonska vlast do 1!1. g. 5  brončani novac sa /eusom i iliriskim brodom sa natpisom  bronč novac sa makedonskim štitom i ilirskom kacigom i natpisom  "en-i5e  vlada od 1!1. do 1?!." posljednji ilirski kralj  kovao brončani novac u 9kodru #legenda asileos ,enthiu% i @isi #legenda asi ,en%  1?!. dolaze +imljani  kovnice i dalje djeluju" isti tipovi" samo se dodaje ime kovničkog slu&benika  počinje se kovati i brončani novac plemena @abeata  prestaje djelovati oko 1C3.5 #rimljani osnivaju provinciju Blirik% LIS  danas @ješ u $lbaniji  počinje kovati oko 227.5" brončani novac sa kozom i munjom iznad natpisa @isitan  21C. makedonska vlast" 1!1. ,encije DAORSI  obala Neretve" šani)i kod 9tolca  kovali novac ve) u vrijeme ,encija #mo&da%  pravo na kovanje dodijelili im i +imljani 1?!.  kratko vrijeme kovanja #4 primjerka%

7 3laa mladiFa =mda "en-i5e> i ilir90i !rd  le3enda Dar9n

 ostale ilirske kovnice  $mantija" ilis" rik i limpa Ri<n =Rhi<n, 9in+9 Rhi<ni-+9  ri<n90 0l5en ili 7 9ae< ilir90ih 3rada na irem &dr+'5+ 400tr903
 rijedak primjerak sa glavom goveda i legendom + 7 slova su kratice za gradove E&ida+r+m, Rhi<n, A-r+i+m, 4+th+a, Le+9ini+m  novac se kuje istovremeno u dvije te&inske mjere  drahme i viktorijati  novac koji odgovara i ,rcima i +imljanima  opticaj ograničen" novac se ne nalazi van ovog područja  nakon 1?!. javlja se i novac sa glavom /eusa i natpisom u vijencu* &enska glava s natpisom i $rtemida s bakljom  novac je jako jednostavan i nevješto izra(en  kralj alej  kovao i u 8varu* ima dugu titulaturu

12.12.2014. >eltski novac  izvorno područje je Njemačka – područje 8alštatske kulture  u 3.st. 5 šire se u Ieliku ritaniju" zapadnu Njemačku i sj. Btaliju  C!:.g.5 dolaze čak do +ima #kapitolinske guske i te sheme%  dolaze i na područje anonije" spuštaju se prema 5rnom moru  naseljavaju i Drakiju" ugarsku" +umunjsku  preko Drakije pljačkaškim pohodima dolaze sve do Aelelti i razna dr. plemena su nosioci  od 3!. do 31. 5ezar piše ''Ae bello ,allico'' –  galskim ratovima  novac počinju kovati u C.st.5 – ugl imitacije #RVA $AZA  &naan5e 3r'03 i 0a9ni5e rim903 re&+!li0an903 n-a  d9ta 3r+!e imita-i5e, &naa5+ 3a na &lemena 05a 9+ 'e9t + ddir+ 9a "r-ima

 imtiraju se zlatnici i srebrnjaci  od $leksandra pa nadalje 7 9 remenm te imita-i5e &9ta5+ 5a0 9tili
 ,undestrup  veliki kotao sa područja Aanske vjerojatno sa likovima keltskih bo&anstava  stater plemena ariziji  +ABIN

 u literaturi se taj novac naziva ''barbarski'' zbog grubih likova  ''zapadnokeltski'' i ''istočnokeltski'' novac  pogrešni nazivi  pravilno  novac pojedinih plemena i naroda #>elta" Dračana" Bbera" Blira...%  novac kuju za pla)anje poreza" kazni" miraza i #kako svjedoči 9trabon% za darivanja  u manjem opsegu za trgovinu  koriste ga i za pla)anje vojske  kad se upoznaju sa ,rcima i +imljanima postaju pla)enici #u vojsci makedonije" maloazijskih vladara" kasnije i +imljana%  kuju $g" $u i brončani novac  na području Ielike ritanije i ,alije kuju novac od slitine DBN  slitina bakra i kositra  zemljopisno usko ograničena područja optjecaja  oni kuju novac kad im treba + ime ne03 &lemen903 &3laara

 ne postoji poseban novac odre(enog plemena" spominje se samo ime poglavara ali ne i plemena  često na njima imamo ureze provjeravalo se je li novac stvarno zlatni ili srebrni  &5aa @al9i0ata je dosta rana pošto kovanje nije bilo kontrolirano dr&avom  mo&emo govoriti o plemenskom kovanju samo na području ,alije #današnja sjeverna i središnja Erancuska i elgija% krajem 2. i sredinom 1.st.5  njihov novac je jako teško apsolutno datirati  samo relativno prema novcu koji imitira Knta0ti Kelta 9 n-em. a> 9e!e !> &l5a'0a0i &hdi -> 590a =&laFeni-i>  &3t na &dr+'5+ #anni5e i 4al0ana

Bstočni >elti  ''istočni >elti''  4al0an i #d+nal5e" ''zapadni >elti''  Njemačka" Meška" Erancuska" elgija" I... 7 na alkanu i u odunavlju kuje se &ren9ten 9re!r  tetradrahme &d +t5e-a5em Ma0edni5e 7 0&ira5+ na- $ili&a II, Ale09andra Veli03, $ili&a III, tra'03 ladara Li
/apadni >elti  mo&emo pobli&e podijeliti na 4 ve)a područja  na zapadu se kuje uglavnom na- d elte 7 uzori. $ili& II, A-, d5elmi-e $ili& V, Li
 &dr+'5e J "ali5e i S Itali5e  ugl kuju srebro  drahme +oda i mporionda" rimski republikanski denar" novac ;asalije  &dr+'5e #rt+3ala i (&an5l90e  rimski brončani novac  s obzirom na metal od kojeg se novac kuje uropu u vrijeme početka keltskog novčarstva mo&emo podijeliti u C zone )* SI (&an5l90a i J $ran-+90a =!rn'ani i mal 9re!rn3 n-a> * d atlant90e !ale d +Fa D+naa =9re!rni na-> 1* 95eern d * &dr+'5a =  keltski novac kod nas  Iara&din" ur(evci" B 9lavonija... 7 9taa Ri!n5a'0a 0d 45elara  9re!rne tetradrahme $ili&a II Ma9ali590e drahme  današnji ;arseille u J Era 
 vrlo rasprostranjen novac u srednjem 9redozemlju  imitiraju ih keltska plemena u J Era i na području irineja S0rdi9-i  pleme u B 9lavoniji i 9rijemu  od sredine 2. st.5 do 30.g.5 kuju imtiacije srebrnih tetradrahmi 7 t<* tetradrahme 9ri5em903 ti&a  muška glava s lovorovim vijencem i konj #bez jahača% iznad kojeg je krug

 kovane su i drahme s istim prikazom" ali iznad konja je prečka unutar kruga 7 9itni 9re!rni minimi  u istim kalupima kao i minimi kovani su i mali zlatnici  !4.g.5 poraz #rimski vojskovo(a 9cipion $siagen%  opadanje kakvo)e novca i to sve  prestanak kovanja 30.g.5 Nri-i i Re3n+m Nri-+m  prostor J $ustrije i 9/ 9lovenije  C. do kraja 1. st. 5  udru&eno više keltskih plemena  prerada &eljezne rude  oko :0.g.5 počeli kovati vlastiti novac  tetradrahma i sitni srebrni novac  ograničeno područje noričkog kraljevstva  za trgovinu su koristili republikanski denar  mogu se izdvojiti 2 skupine a> na- &lemena Nri0a !> na- &lemena Ta+ri90a =9a90a 3r+&a>  $ $polonova glava + jahač s natpisom #novac Dauriska nema natpis"  jedina razlika%

 4 tipa sitnih srebrnjaka često je avers izbrisan" a na reversu je rozeta ili stilizirani konji)* neprestano se javljaju novi tipovi  kuje se do otprilike 13. g. 5 kada je Norik pripojen +5

17.12.2014. ;akedonija  :.st.5  stara prijestolnica ,$ #$igai%" nova je @$  sjeverno od Desalije" u zale(u 9olunskog zaljeva  područje bogato rudama  prvi kralj koji kuje novac je Amnita I  prvi novac je od elektrona #lemen90i na trakomakedonska plemena izme(u rijeka Iardar i 9truma" područje angejskog gorja  oko 330. prvi novac od elektruma  izme(u 3404!0 &lemen90 0an5e" novac od srebra  osnovna jedinica je stater" razne nominale  na reversu inkuzni udarac" glavni prikaz na aversu  kvalitetan i brojan novac 7 +m5etni'0a d5ela arhai0e

7 tan5e l0alnih !an9taa, m3+Faa nam +id + l0alne 0+lte  gospodarsko zale(e pojedinog plemena 7 na na- 9tal5a5+ n t im 5e na5ani5e 39&dar90i =!i0, 3ed, 5ara- i 9l>  kuje se do 4!0." kovanje prekida $leksandar B. #prvi kovao kraljevski novac" ali nije baš za&ivio% #eni5a  oko 427. zaposjela ju ;akedonija  povremeni periodi samostalnosti  prvi novac kuje @ikej #C3?C40%  najznačajniji vladar je $udoleont #C132!?%  $tenina glava s kacigom en  od ?. do sredina 4. st. 5  kovale $u" $g i brončani novac različitih vrijednosti" s legendama koje spominju ime grada  autonomno kovanje prekida se dolaskom Eilipa BB. na vlast koji je ujedinio cijelu ;akedoniju i proširio je Kral5e90i na 4:3. Ale09andar I* &ri 0+5e 0ral5e90i na-" ali nije za&ivio 7 te0 $ili& II* =1:H7118> iri 95 na- dil5em 9i5eta  ;akedonija za njega postaje vode)a politička sila grčkog svijeta  zlatni i srebrni novac

7 3laa Ze+9a  0n5ani0 i $ili& ime

 prvi put nakon perzijskih darika poznati zlatni novac  $ILI#I $polon Nika u kvadrigi i Eilipovo ime

 Eilipove kovnice $m=polis" ela" ga  $leksandar Ieliki nastavlja Elipov trend  obojica kuju u ATIČKOJ MJERI – to im omogu)uje razmjenu s grčkim svijetom" posebno sa $tenom koja ima najrasprostranjeniji novac tog vremena  8eraklova glava - /eus sa orlom

 u $m=polisu i eli nastavlja se kovanje Eilipovog novca sve do C2!.  C2C. $leksa umire  kovnice nakon njihove smrti nastavljaju kovati imitacije njihovog novca  Aemetrije oliorket #C0?2!C%  na aversu njegov portret sa roš)i)ima #imitacija $lekse%" revers je osejdon sa trozubom

 asileos Aemetriu natpis  nakon njega vrijeme anarhije do 2::.  Anti3n "nata #2::2C7% uvodi novi tip novca – makedonski štit sa anovom glavom u sredini" $tena Nike
 $ili& V #2201:7% – kraljevski portret i ratnička $tena

 bitka kod idne" ;akedonija pada pod rimsku vlast $utonomno gradsko kovanje u 2. st. 5  pod Eilipom I u ;akedoniji se ponovno javlja autonomno gradsko kovanje  na ilirskom području  toljaga u sredini makedonskog štita i natpis ;$> - ilirska kaciga ili makedonski štit - pramac broda

Ma0edni5a &d Rimm  +imljani podijelili ;akedoniju na 4 oblasti 7 kuju se tetradrahme sa $rtemidinom glavom u sredini makedonskog štita - toljaga u hrastovom vrijencu s natpisom MAKEDONON #ROTES =na- )* &rin-i5e Ma0edni5e>

 iz nekog razloga sve provincije kuju novac ove provincije  rijetki novci s legendom MAKEDONON DEUTERES =na- * &rin-i5e>, n-i 1* i 2*&rin-i5e ni9+ &rnaPeni  kasnije na novcu imena rimskih magistrata i to na latinici #glava $leksandra - toljaga" litus i kvestorska stolica s imenom kvestora na latinici% Rim90i &rin-i5alni na tek se kuje za >laudija #oko 44.g.%  ugl autonomni brončani novac u ime makedonske zajednice #koinon%  isti tip" ali sada se na aversu nalazi ime i portret rimskog cara koji je na vlasti

 D+$>BJ$  područje današnje ugarske

 plemena drisi" Aačani" ;ezeji i Dribali  od >arpata do gejskog mora i od rijeke ;orave do 5rnog mora  antički izvori sačuvali imena plemena  31C. Aarije napada 9kite" usput zauzima Drakiju  krajem 3. i poč. 4. st. 5 odrisejski vladari kuju svoj novac 7 dri9e590 0ral5e9t 7 na5mFni5e tra'0 0ral5e9t  kuju srebrnjake u perzijskoj novčanoj mjeri  osvaja je Eilip BB  najznačajniji vladar je @izimah #C032!1% – C2C. postaje vladar Drakije nakon $leksove smrti  kuje onaj popularan tip novca" ve) smo to radili  1?:. J Drakija podpada pod vlast +ima  trački Aačani izme(u Aunava i >arpata – 33. g. ujedinio ih urebista  najponatiji vladar je !?. g.Aecebal  osvojio ih je Drajan" provincija Aacija

7.1.2013. +imski novac  dijeli se na republikanski i carski  moze biti lijevan ili kovan

+epublikanski novac 1. rana
 linije  ''+imski narod nije koristio srebrni kovani novac dok kralj ir nije pora&en''  mogu)a točna datacija u 2:1. g. 5  ''>oristili su as liberalis" tj brončani novac.... >ralj 9ervije Dulije prvi je kovao brončani novac #aes signatum%. Dimej ka&e da su prije +imljani koristili ''sirovu broncu''" tj. aes rude  ''9rebro se počelo kovati 3 godina prije 1. punskog rata.''  2?7.g.5 AES SI"NATUM  ''označena bronca''" teške lijevane ploče pravokutnog oblika prosječne te&ine oko 1C30 g s prikazima na obje strane

 motiv govedo #pecus%" orao na munji" egaz" trouzubac" sidro" kerikeion" kokoši" neki s natpisom +;$N+O;  prikazi u vezi s povijesnim doga(ajima  s jedne strane slon a s druge svinja #odnosi se na kralja ira%  linije priča da su se +imljani bojali slonova kad ih je ir doveo u +im" ali su shvatili da su plašljivi i da ih mogu preplašiti ako puste svinje koje skviče prema njima  vrijednost ovih ploča odre(ivana je prema te&ini RAMO SECCO  etruščanske bakrene lijevane šipke s uzorkom klasa &ita" tj. suhe grane" koriste se kroz ?. st. 5" nalazimo ih zajedno sa aes signatum na području trurije

AES "RAVE  ''teška bronca''" teški lijevani brončani okrugli diskovi s prikazom na obje strane koji uz aes signatum nadomješta aes rude u republici

 novina je da se na njemu javljaju oznake vrijednosti  Janus i
OSTAVA U MAZINU =LIKA>  na- N+midi5e, E3i&ta, Rima i Karta3e  9tae t3 ti&a nala
Kani na didrahme i drahme kovane po uzoru na grčke gradove poput Neapolisa 7 3laa Mar9a  0n5 9a le3endm ROMANO=r+m>

 javlja se i legenda +;$  ,rci koriste legende s imenom grada u ," rimljani to kopiraju u početku a kasnije koriste izraz +;$ koji je vjerojatno u $

 prve emisije kovane bronce rijetke #samo 12 primjeraka% 7 3laa A&lna  !i0 9 l5+d90m 3lam nat&i9m ROMANON

7 3laa Minere  0n5 i nat&i9 ROMANO

 glava +; - pas  kovano srebro počinnje C00.g.5" " to su male emisije sa velikim prekidima izme(u njih 

prestaje aes signatum oko 233.g.5

 ostali oblici koji ostaju me(usobno se ukla(uju #slični simboli i tipovi%  sve se to doga(a u vrijeme kada +imljanima prijeti 8anibal  od 213. do 212. rimski je erar #riznica% prazan i u stanju raspada  spas je re
Na- 3r'0ih 0lni5a  kasno 4.st." kovnice u J Btaliji kuju brončani i srebrni novac sve do ratova s irom 2!0.5  do 230. g prestaje kovanje srebrnog novca" ali brončani se i dalje kuje  nakon punskih ratova samo sporadično  nakon 200. g. nema više grčkog novca u Btaliji" sav je novac +imski

2.
UINARIUS  I  3 asa   BB – SESTERTIUS  BB9  2 ipo asa   BB – VICTORIATUS  nema oznaku vrijednosti tri četvrtine asaF  glava Jupitera G Iiktorija s tro
7 denar se stvara
 kratkotrajno od 211 do 207  od tada bimetalni republikanski sustav koji je trajao cijelo 2. i 1.st. # do 5ezara% novac od srebra i bronce  viktorijati su kovani do 1:0.  kvinari" sesterciji nestaju krajem C. st." kuju se povremeno u jako malim količinama u vrijeme ratova

 nadalje denari i bronca" tj. as  iapitolija" pored hrama !i-e J+n Mneta #odatle moneta 6 novac%  tre9iri mnetalle9  dr&avni magistrati" bilo ih je C" kuju novac  godišnja slu&ba na samom početku cursus honorum  epigra
LE"IJSKI DENARI MARKA ANTONIJA #RIJE 4ITKE KOD AKCIJA  galija na averus" legijski orao izme(u 2 rimska standarda rv" ime ?. legije koju je on vodio  imenovao se $ND.#onius% $I,#urus% BBB#tres% #trium%IB+.+#e%#ublica%5#onstituente%

KLASIČNI TI# DENARA  +oma i Aioskuri do 1:0." nakon toga novi tipovi  @una u bigi" Iiktorija u bigi #tzv. B,$DB%  propagiranje i isticanje vlastite obitelji  magistrati promoviraju slavne pretke" obiteljske kultove i bo&anske zaštitnike #npr. 5ezar na novac stavlja Ieneru%  aludiranje na drevne političke doga(aje  komentari na aktualna politička zbivanja  44. godine 5ezaru je kao prvom rimskom dr&avniku omogu)eno da za &ivota stavi svoj lik na novac" imitirao helenističke kraljeve 7 aer9 CAESAR DICT #ER#ETVO =5e'ni di0tatr> na- 05i 5e +!i Ce
 &'eta0 &rtreti9ti0e na n-+  kopiraju ga rut" $ugust i sl. 7 0ara0teri9ti0e re&+!li0an903 n-a. &e
>artaški novac  >artagu osnovali Eeničani" stanovnici Dira  od kraja 3.st.5 i tijekom 4.st.5 kovali novac  kuju ga u >artagi i na 9iciliji zbog trgovaca 7 na-  mtii &alme, 9lna i 0n5a, @eni'0a !i-a Tanit

 u >artagi izme(u C30.241. g.5 zlatni stateri" atičke novčane mjere" s glavom bo&ice Danit i konjem  osim statera kovan i novac od elektruma i srebrne šekele #tetradrahme%  bronca kasnije" tek izme(u 241. i 14?. g. velike količine brončanog novca s istovjetnim likovima #Danit i konj%" brončani novac kuju i na 9ardiniji SIKULO7#UNSKI NOVAC  novac koji puni#karta&ani% kuju na 9iciliji" mješavina grčkih i punskih kratkeristika  nim
 14?. pad >artage" gube samostalnost  kraj njihova vlastitog kovanja" nastavljaju ga kraljevi ;auretanije i Numidije

Numidski novac 7 numidski kraljevi kuju 9am !rn'ani na-

7 !rad !radat ata a 3la 3laa a  0n5 n5 + 3al 3al&+ &+  kralj kralj 9i
2C.1.2013. +imski carski novac 

od $ugusta do 4:?.g. propast /+5

+I$ E$/$ – A 1. A C. 9D.  prevl prevlada adava va srebr srebro o #de #denar nar%% do do 230. 230.g. g.5 5  $ugu $ugust st #2:. #2:.g. g. 5 do 14.g 14.g.$ .$A% A%  Julije Julijevsk vsko> o>lau laudij dijevs evska ka dinas dinastij tija a  $ugust" Diberije" >aligula" >laudije i Neron #od 2:.g.5 do ?!.g.$A% A+3+9ta n'ana re@rma 0 1*3*4C. )* &9ta5e -entralna - entralna 0ni-a
 sesterc sestercij" ij" dupon dupondij dij i semis semis kovani kovani od mjedi" mjedi" a as i Tuadrans Tuadrans od bakra bakra  sesterc sestercijij više više nije nije sre srebrn brnii novac novac kao kao u republ republici" ici" ve) ''bron ''brončan čani'' i'' Re@rma !rn'an3 n-a a> redita &rd+0-i5a !rn'an3 n-a  zadovoljava se svakodnevna potreba naroda !> &rihati &rihati 9man5en5e teine !rn'an3 n-a  to mu omogu)uje da kuje više kovanica -> &rela &eFa 0+&n+ mF !rn'an3 n-a e> +di d+&ndi5 i 9e9ter-i5 + 9tandardn+ &rd+0-i5+  bronca bronca se se ve)inom ve)inom kuje kuje u +imu" +imu" ali ali i u Nemausu Nemausu #,ali #,alija% ja% i @ugdu @ugdunumu numu  $ugust $ugust stvori stvorio o odr odre( e(enu enu tečajn tečajnu u lis listu tu  1 aureus 6 23 denara 6 100 sestercija  $ugustov $ugustov sustav sustav vrije vrijedi di sve sve do kraja kraja 2.st." 2.st." prihva) prihva)aju aju ga ga njegov njegovii nasljednici i samo ga neznatno mijenjaju

rovincijalni rovincijalni novac  ''grčki ''grčki carski carski novac novac'''' u starijoj starijoj literat literaturi uri ili ili +5 #roman #roman prov provinc incial ial coinag coinage% e%  ugl. kovan kovan #ali ne ne isključiv isključivo% o% na grčk grčkom om govorn govornom om područ području ju u istočn istočnom om dijelu 5arstva - novac gradova i oblasti u rimskim provincijama  legende legende su su ugl. ugl. na grčko grčkom" m" ima ima ogran ograničen ičeno o područ područje je optic opticaja aja  razlik razlikuje uje se od rimsk rimskog og po tome tko tko je bio bio nosite nositeljlj prava prava na na kovan kovanje je $I+9 portret cara +I+9 mjesno obilje&je #mjesna bo&anstva" arhitekturni spomenici" personi=kacije i sl% "rad90 0an5e  u gradovima koji su imali pravo kovanja" najbrojnija vrsta +5 #rasprostanjeno u 8ispaniji" ,aliji" alkanu i na istoku 5arstva%* uvijek je označeno ime grada 6mnia na-  pojam #znači sloga% koji se javlja u legendama na reversu +5" posebice na području ;ale $zije i Drakije* označava sporazum izme(u 2 ili C grada o me(usobnoj bliskoj suradnji

Kina na-  koina je provincijalni ili regionalni savez gradova" ugl na Bstoku #>reta" ;akedonija" Desalija" @ezbos" Jonija" ,alatija" ont% na novcu su simboli carskog kulta" pokušavaju pokazati svoju povezanost i obo&avanje cara Na- &rin-i5a  kovan za uporebu samo u nekoj odre(enoj provinciji provincije sa carskim kovnicama" ponekad kovan u +imu pa se slao u provinciju" nema etnika na reversu  $@Q$NA+ $@Q$NA+BJ$ BJ$ #,B #,B$ $D%" $NDB58 $NDB58B$ B$ #9+BJ$%" #9+BJ$%" >$ >$$A>BJ$ $A>BJ$ #5/$+ #5/$+J$% J$%  u $zi $zijji se se ku kuje novac ovac -i9t&hr9  cilindrična košara sa svetom zmijom" dionizijski kult" vrijede C denara 7 nan a- + Vimina-i5 Vimin a-i5+ +  na reer9+ reer9+ ena =&er9ni0a-i5a Me9i5e S+&erir>, 9a n5ene li5ee 9trane !i0 a 9a de9ne la =&er9ni0a-i5e  le3i5a 05e 9+ !raile tam>, a na aer9+ 5e -ar Klni5alni na-  novac rimskih kolonija" legende na lat.jeziku #9e+da+tnmni na-  na aversu nema cara ni titulature" ve) prikaz nekog bo&anstva* ponekad se prikazuje personi=kacija 9enata A+tnmn 0an5e  neovisno o rimskim institucijama" npr. 8ispania Olterior  u vrijeme vrijeme $ugusta $ugusta svi svi va&nij va&nijii gradovi gradovi na 9redoz 9redozemlj emlju u kuju kuju njegov njegov novac novac  u vrijeme vrijeme Diber Diberija ija se se polako polako napuš napušta ta kovan kovanje je u lokal lokalnim nim kovni kovnicam cama a  što ve)a kontrola ekonomije  u vrije vrijeme me > >laud laudija ija gradsk gradsko o kovan kovanje je posve posve obust obustavlj avljeno eno  lokano lokano kovan kovanje je u potpu potpunost nostii odumir odumire e za vrijeme vrijeme Aiokl Aioklecij ecijana ana  kuju se samo aleksandrijske drahme u $leksandriji

bilje&ja +5 

nova novacc najr najraz azli liči čiti tiji jih h nom nomin inal ala a rije rijetk tko o s ozna oznak kom vrij vrijed edno nost stii



ugl. legenda na grčkom



kovan u ime gr grada ili u ime nekog područja



čest če st nedo nedost stat atak ak sir sirovin ovina a #do #dost sta a nes nesta tabi bila lan" n" če čest sto o se se pr prekid ekida a kov kovan anje je%%

 rasprostranjeno 0ntramar0iran5e  uzme se carski novac ili neke druge provincije i stavi se na njega &ig i pusti ga se u opticaj #rješavanje nedostatka sirovina% 

imao ograničeno područje opticaja

C. 9D@JU

 kuga" slabost +imskog 5arstva" vremenske neprilike #suše i sranja%" sve ošlo u kurac Ina-i5a  nekontroliran rast cijena  &ra9t 0li'ine n-a  &ra9t -i5ena  opadanje kakvo)e novca 6 sve više novca 6 sve ve)e cijene  drugačiji sustav od našeg #sve se pla)a u gotovini%  obavezno se mora platiti vojska i dr&avni slu&benici  dr&avni proračun uvijek je morao imati gotovinsku zalihu u koju se prilivao novac  izvor porezi i razne pristojbe* rat #pljačka i vojni pohodi%  male nominale postaju beskorisne kako cijene rastu" te se mijenjaju ve)im nominalama  cijene &ita rastu preko 30puta" cijene robova pove)ale se za 1300R 7 6I#ERIN$LACIJA  &'in5e 1*9t* i -i5el 2*9t* m+'i Car9t, &r+ila RC Ka0 ri5eiti ina-i5+ ili man5a0 n-a )* prodaja dr&avne imovine ili čak i vladarevog vlasništva * zapljena imovine #najčeš)e senatorima% 1* obezvrje(ivanje novca 2* novčane rearakala%

 tre)e rješenje  uvo(enje novca potpuno novih vrijednosti" potpuno mijenjanje novčanog sustava #Aioklecijan% Kara0ala  213. uvodi novu nominalu ANTONINIJAN

 vrijedio 2 denara  u početku sadr&avao 40R30R srebra" a ve) 23C. samo 4R 
 postotak srebra vratio na 4"3R  na sebi imaju oznaku QQI  antnini5ani 9e 0+5+ d ):* d 1;1*3*  nakon Aioklecijanove re
AB>@5BJ$NI$ +E+;$ i 4.st.  uvodi tetrarhiju  sustavna i najopse&nija re 9re!r  novi srebrnjak" argenteus  =ksira mu te&inu -> !rn-a  čak C nove brončane nominale  n+mm+9, radiat+9 i denari+9 #ne kuje se" samo računska jedinica%  nijedna od ovih nominala zapravo nije nikad za&ivjela  @lli9  vre)ica novca napunjena u kovnici odre(enim brojem novca #za lakše preračunavanje" trgovinu...%

 3+!i 9e aer9ni &rtret  prikaz je shematiziran" jednolični tipovi  tip ,NB I@B +;$NB" tip 9@B BNIB5D 5;BDB

 razna ID$ #obljetnice%

 BIB 5N9+I$D+B $I,, NN

7 5al5a5+ 9e 0ni'0e 
7 Si9-ia =tri 5e "ali5en + 1*9t*, 0 8*3*AD> i Sirmi+m =Sri5em90a Mitri-a> i Vimina-i+m =K9tla->  sve nominale se kuju rijetko i kratko Edi-t+m De #retii9 Rer+m Venali+ 

edikt o cijenama" Aioklecijanov edikt



proglašen C01.g." dokaz o propasti Aioklecijanove re
 donosi listu maksimalnih cijena raznih dobara" kao i pla)e pojedinih zanimanja 

rezultat 6 ignoriranje javnosti

Kn9tantin I* =1;8*711*>  uvodi niz re
 u 4. i 3.st. solidi se kuju u velikim količinama  preuzima ga izant" kovali su ga i /apadani i Bstočni ,oti" @angobardi i ;erovinzi 7 &9ta5e 9nna mneta mn3ih &9t7rim90ih -iili
 avers uobičajen" ali na reversu nema likova 7 + 9redini &ra 9a 0ri9t3ramm i  ,@+B$ +;$N+O;

 95I+BD$9 +B I@B5$

 i on pokušao re  zamjenio semius sa tremisom

 cijelo 4.st. ponavlja isti uzorak  uspostava stabilnog $u" pa zatim stabilnog $g" koje prati razni komplicirani pokušaji da se stabilizira bronca  ništa od toga ugl NE US#IJEVA 7*7

9OANIM$NB @B5B 7 &redmeti 05i 9+ !li0m, materi5alnm i tehni0m i
Medal5ni  kovane" 0r+3le !rn'ane &l'i-e, slične novcu i bogato +0raene na !5e 9trane

 ugl su ve)i" deblji i te&i od novca" ni9+ &laten 9red9t  kovani u slu&benoj carskoj kovnici 7 di5el5eni 0a 9&meni'0i dari na ne0e ane dat+me  od $ntonia ia do Aioklecijana javljaju se bimetalni medaljoni #jezgra i rub su od 2 različita metala%

 n'ani medal5ni  zlatnici i srebrnjaci višestruke vrijednosti" imaju
Kntrni5ati  kovani !rn'ani medal5ni &rm5era 0 2; mm 9a +d+!l5enim r+!m  inačica medaljona" nisu plate&no sredstvo  kuju se u +imu" ve)inom 4. i 3. st.  ne zna se točno čemu su slu&ili ni zašto imaju takav rub 7 aer9. &rtret rani5ih rim90ih ladara ili 9lanih li'n9ti, reer9. mitl0e 9-ene i -ir0+9ni &ri0a
 propagandno sredstvo kasnorimske poganske aristokracije u ratu protiv krš)anske dr&ave  jedna od teorija  darivani prilikom proslave Nove ,odine #e+d0ntrni5ati ili &rt70ntrni5ati  novac koji je ošte)en ili svinut tijekom kovanjaF I+B@$DB >O+$$$5555 B/ ;J$$$$$$$ WC

2C.1.2013. izantski i barbarski novac  bizantski novac  9$ N$+A$ jako utječe na novac 7 )* @a
*@a
 seoba uzrokovala rušenje /+5 no istočno samo radikalno mijenja #ne ruši%  ve) i prije barbarski narodi uletavaju na područje sredozemlja  2. artaga% te se šire na 9iciliju" >orziku i 9ardiniju* sredio ih Justinijan 1.

7 11* +mire Kn9tantin Veli0i, -ar9t 9e di5eli na 1 di5ela meP+ 9inima  centar vlasti je u izantu  C3C.g. >onstancije 2. eliminira svoju bra)u i ponovno ujedinjuje 5arstvo te se seli u izant  C?4.g. Ialentinijan 1. postaje car i dijeli carstvo na 2 dijela  sebi zapad a Ialensu istok* za njegove vladavine ina i
7 2);* Vionstantinopol gdje ga prihva)aju  47C. doakara naslje(uje Deodorikstrogotska kraljevina obuhva)a $peninski poluotok" anoniju ...

B/$ND 7 47!. $nastazije vlada u izantu i &re n'an+ re@rm+ 05+ !a a 0a9ni5e 9im!li 0rFan9ta =0ri, 0ri9t3ram ili &&r95e I9+9a> 7 &onstant. kao kovnica* 7 d J+9tini5ana II* na aer9+ 9e 5al5a li-e Kri9ta =82)*3*>  zlato 1 solid 6 2 semise 6 C tremise #solid i tremise su skoro pa jedini novac u izantu%