SILVIO KUTIĆ, INFOBIP: Globalna dominacija iz Hrvatske br. 8-9 god. 2014.
broj 8-9 / god. XIX. kolovoz/rujan 2014. cijena 29 kn BiH: 7 KM Mak: 300 DEN CG: 3,60 EUR Slo: 3,70 EUR
Analiza spektra i 802.11 prometa Spektralna analiza sastavni je dio viziranja lokacija prije dizajniranja mreže i implementacije Wi-Fi rješenja. Puno toga usporava naš Wi-Fi, a da nismo ni svjesni
IT business
M a š in e r i ja z a p r of e sion a l c e
tehnologije
Radne stanice • Silvio Kutić, Infobip • Analiza spektra i 802.11 prometa • Irski IT Boom • Infrastruktura sustava e-Građani • Avalon Cloud • IT u zrakoplovstvu
tema broja
Irski informatički boom Irska privlači kapital, ima najviše stranih ulaganja po stanovniku u Europi, drugi je izvoznik softvera na svijetu i ima najveći broj zaposlenih u high-tech sektoru u Europi
Mreža na terenu Avalon Cloud • DORS/CLUC 2014 • Intervju: Ana Papež, IDC Adriatics • Startup mjeseca: Pickbox • IT u zrakoplovstvu
We´re living in the cyber era and new security actions are needed
23. 9. 2014.
Zagreb, Matis Absolut Lounge www.sagena-sd.com
sadržaj
Mreža 8-9, godina XIX, kolovoz/rujan 2014.
TEMA BROJA 50 Radne stanice
Kad posao traži visoke performanse, ali i apsolutnu stabilnost, kupuje se radna stanica. Premda se izvana ni po čemu ne razlikuju od klasičnih stolnih konfiguracija, ova računala imaju nekoliko dobrih razloga zbog kojih spadaju u zasebnu kategoriju i nose osjetno višu cijenu
MREŽA NA TERENU 27 Avalon Cloud
30 34 36
Infrastruktura informacijskog sustava e-Građani DORS/CLUC 2014 Intervju: Ana Papež, direktorica tvrtke IDC Adriatics
SOFTVER 64 CROZ Sentime(n)ter Intervju mjeseca 44 Silvio Kutić Razgovor smo vodili s jednim od osnivača i direktorom Infobipa, Silvijem Kutićem. On je pravi Istrijan, za kojeg je njegov rodni Vodnjan - mjesto pored Pule - centar svijeta, iako je globus proputovao uzduž i poprijeko i nema kontinenta s kojeg nije donio neku zgodu.
4
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
HARDVER 66 Grandstream GXV3240 i GXV3275
68 69
TEHNOLOGIJE 71 Analiza spektra i 802.11 prometa
76 84
Epson L1300 D-Link SmartPro DGS-1510-20
IT u zrakoplovstvu Radar Imaging
OSTALE RUBRIKE 6 Uvodnik
8 Kolumna: Vanja Švajcer 10 Kolumna: Ivo Špigel 12 Radar 24 Slika mjeseca 38 Startup mjeseca: Pickbox 41 Aktualnosti: Poslovna inteligencija u odlučivanju 78 Aktualnosti: Irski IT boom 88 Razvoj aplikacija: Upravljanje isporukama i TSF 2013 92 Savjeti: Nadzor korisničkih aktivnosti u online bankarstvu 94 Savjeti: Cloud patterns 96 Download mjeseca 98 Kolumna: Oleg Maštruko
IDC Adriatics EXPO 2014
Prva konferencija za IT direktore najvećih kompanija u Adriatic regiji 10-12. rujan 2014. godine, 4 Opatijska Cvijeta, Opatija
Jan Siroky Regionalni direktor, Centralna Europa, IDC
Ana Papez Regionalni direktor, IDC Adriatics
Teme na IDC Adriaticx EXPO 2014 konferenciji: ICT trendovi u Adriatic regiji Treća informatička platforma IT – alat za optimizaciju poslovnih procesa Podatkovni centri i IT infrastruktura IT usluge u cloudu Odnos kompanija prema društvenim mrežama Mobilnost i komunikacijske platforme Eksplozija Interneta stvari IT sigurnost i umreženi uređaji
http://idc-adriatics.com
Alex Kwiatkowski Direktor, IDC Financial Insighti
UVODNIK
Piše: Oleg Maštruko
Dohvaćeno ljeto O
vo je zadnji broj prije a u ovom broju na red dolazi kratke ljetne pauze intervju sa Silvijem Kutipa možemo reći ćem, direktorom i jednim preživjeli smo, svi zajedno od osnivača ovog hrvatskog u hrvatskoj informatici, još globalnog informacijskog jednu sezonu. Iza Božića diva. Kutić i Infobip dosad reći ćemo da smo prežinisu bili baš jako otvoreni vjeli i godinu, i onda opet za medije, zbog čega nam je u krug. Negdje oko kraja ovaj veliki intervju posebno radne sezone završavale su drag, a jamačno će biti zanii fiskalne godine u nekim mljiv i vama. stranim korporacijama zaTema broja su radne stastupljenima u Hrvatskoj - u nice - zašto? Pa zato jer sretna vremena taj period svaka tvrtka koja se bavi obilježavala su priopćenja ozbiljnim radom, dizajnom puna samohvale rezultatima i developmentom mora imai svečarske presice - zadnjih ti između jedne i trideset godina toga nema. radnih stanica - pa ako je došlo vrijeme za pošteno Hrvatske ispostave velikih svjetskih korporacija postale opremanje radnih prostora, su tek nešto za stupanj veće bacite pogled na odabir koji od kioska, nešto što se u je složio naš Davor Šuštić. Silvio Kutić iz Infobipa zvijezda je Intervjua mjeseca, a ova je slika nastala ispred reprodukcije čuvene freske „Ples mrtvaca“ Vincenta iz Kastva - možda korporativnim knjigama vodi U ostatku broja nešto naprigodno za stanje u Hrvatskoj? kao “prodajna lokacija” ili glašenije smo gurali teme “ured”, kao izdvojeni dućan koje predstavljaju neki opći u malom gradu američke osvrt ili rezime stanja, priprovincije, recimo. Razloga za veseljačka priopćavanja rezultata kladne za duže čitanje u ljetnim uvjetima. Martina Pavlić nudi irske polugodišta ili fiskalne godine sve je manje, imamo dojam da bi se primjere na kojima možemo učiti, Mladen Viher rezimira situaciju mnoge velike međunarodne tvrtke koje su s mnogo nade nastupile s nestalim avionom Malaysia Airlinesa, uz očekivane promjene na hrvatskom, pa i regionalnom tržištu, od srama najradije zavukle avioindustrije, temeljene na informatici. Zanimljivo i relevantno za nas IT-jevce. u pijesak. Ovo je i prvo ljeto nakon sedam godina u kojem neću posjetiti Srećom, sivu situaciju, barem donekle, vade domaći poduzetnici. U praktično svakom broju Mreže pratimo njihovu borbu i uspjehe, svjetski finale Imagine Cupa - razlog je prozaičan: nijedan hrvatski u rangu od običnih startupa, pa do divova kao što su Combis, IN2, tim nije se plasirao u finale. Uz toliko galame oko startupa koje dižu Verso ili Infobip. U jednom od prošlih brojeva predstavili smo Info- svi živi, pa i mi u Mreži, slabost hrvatskih timova svakako je neubipov ured u Maleziji iz kojeg pokrivaju regiju APAC (Asia - Pacific), godno iznenađenje. Popis oglaπivaËa Direktor: Aron PauliÊ -
[email protected] Pretplata i distribucija: Vesna UjakoviÊ
Ulica Milana Ogrizovića 36a, 10000 Zagreb, tel. 01/ 38 21 555, fax. 01/ 38 21 669 URL: http://mreza.bug.hr/ E-mail:
[email protected] Pretplata na Ëasopis:
[email protected] Radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 9-16 sati
Stalni suradnici: Luka Abrus, Bojan Bajgorić Šantić, Denis Arunović, Kreπimir BrebriÊ, Toni Drabik, Saπa IliπeviÊ, Esad Jakupović, Kristina Kardum, Tihomir Katulić, Dinko KoruniÊ, Domagoj PavleπiÊ, Hrvoje Pelaić, Dragan Petric, Barbara Slade, Enis Šahinović, Ivo ©pigel, Vanja ©vajcer, Davor Šuštić, Mladen Viher, Goran VojkoviÊ, Ivan Voras, Hrvoje Vrbanc, Bojan Ædrnja
Glavni i odgovorni urednik: Miroslav RosandiÊ -
[email protected]
IzdavaËki kolegij: TonËi CariÊ, Aron PauliÊ, Miroslav RosandiÊ, Jadranko StjepanoviÊ, Robert ©ipek
Izvrπni urednik: Oleg Maπtruko -
[email protected]
IzdavaË: BUG d.o.o. za novinsko-nakladniËku djelatnost
PomoÊnik glavnog urednika (grafika): René Lattinger -
[email protected] Art direktor: Hrvoje Brekalo
IBAN: HR9624020061100058131 OIB 05461674840 Mreža © 2014 Bug d.o.o.
Marketing: Voditelj: Đurđica Briski -
[email protected], Vinko Krištić -
[email protected] Naslovnica: Hrvoje Brekalo Fotografije: Manfred Pecko
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
ALGEBRA 9 ALTUS IT
11
COMBIS KOFERENCIJA
7
Tisak: Radin print, Gospodarska 9, 10431 Sveta Nedelja
DANI KARIJERA
DISTRIBUCIJA Tisak d.d. Slavonska avenija 11a, Zagreb Inter Press d.o.o., Fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg, BiH Delo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, Slovenija Jadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje, Makedonija
IDEA KNOCKOUT
42, 43
ISKON INTERNET
3
IDC ADRIATICS EXPO
86 5
KODEKS 100 MICRO-LINK 74
Rukopisi, slike, crteæi i mediji za pohranu se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839
Rukopisi, slike, crteæi i diskete se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839
6
OGLA©AVA str.
SAGENA SECURITY DAY
2
SPAN 99 UDŽBENIK HR
49
KOLUMNA
Piše: Vanja Švajcer
Crtice iz međuzemlja
Android iz paštete U
Zabrinjavajući plan Googleove svjetske dominacije
8
trenutku kada tvrtke postanu velike, što se sa svojih 2500 ljudi upravo događa Sophosu, zanimljivo je promatrati kako viši slojevi upravljačke ekipe postaju sve udaljeniji od svakodnevne poslovne problematike. To je u biti posve normalno, jer bavljenje strateškim ciljevima to i zahtijeva. Nažalost, proces tranzicije iz operative u strategiju ponekad predugo traje, pri čemu se neki manageri jednostavno ne mogu osloboditi potrebe za izravnim uplitanjem i u najsitnije detalje svakodnevnog poslovanja. Ova navada poznata je kao micro management i jedan je od čestih uzroka nezadovoljstva zaposlenika. Micromanager onaj je koji nema povjerenja u svoje timove i koji stalno ima osjećaj kako bi sam sve napravio brže i kvalitetnije. Pritom uopće ne prikriva svoje nepovjerenje, provjeravajući i najmanje sitnice, što dalje pridonosi produbljivanju nepovjerenja između njega i radnika, poznatih i kao individual contributors. Evo sada i prigodnog primjera u kojem visokopozicionirani manager tehnologije (CTO), osim upravljanja općenitim smjerom razvoja proizvoda, ima izravnu odgovornost za svakodnevno upravljanje razvojnim procesom i istraživanjem odjela čiji krajnji proizvod koriste svi konačni proizvodi. Tako nam se prije otprilike godinu dana, kada je Sophosov proizvod za zaštitu mobilnih uređaja koje pogoni Android počeo sudjelovati u nezavisnim usporednim testovima detekcije AV-Test.orga, u labosu ukazao CTO nezadovoljan postignutim rezultatima i uvrijeđenim tonom objavio kako je razočaran time što nas u testovima pobjeđuju klinci iz garaža koje još uvijek financiraju prijatelji i roditelji. Kritika se odnosila na proizvođače antivirusnih programa koji nisu bili poznati u svijetu Windowsa, kompanija kao Trustgo ili Lookout. Ljubazno ukazivanje na činjenicu da je u tom trenutku Lookout na Androidu imao preko 10 milijuna korisnika, a Sophos tek nekoliko desetaka tisuća, nije pomoglo u osporavanju početne tvrdnje. Ovdje iskustveno dolazimo do zaključka kako visokopozicioniranim managerima nije uputno proturječiti prije nego što za to imate uvjerljive argumente koje možete potkrijepiti s više razina materijalnih dokaza koji obavezno moraju doći u obliku tablica i grafova, a ne samo u opisnom formatu. Oni žele samo šture brojeve i grafove koji se lako interpretiraju jer se i za to, nažalost, nema previše vremena. Scena druga, godinu dana kasnije, isti CTO dolazi i tvrdi kako nas je prije godinu dana tražio da pronađemo zbog čega su anonimci bolji od nas u testovima i kako do danas nije primio rezultate. E sad, možda su oni zaista izgubljeni u lancu zapovijedanja, a možda je silna potreba za postojanjem inovativnih trikova i velik broj podataka kojim je CTO svakodnevno obasipan pridonijela gubitku informacija. U svakom slučaju, autoritaran karakter našeg CTO-a nije dopuštao prostora za argumentaciju. Tako smo i drugi
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
put prošli kroz sličnu vježbu, ovaj put s drugim anonimusima u koje smo uključili Cleanmaster, NQMobile i Baidu, bez obzira na činjenicu kako se radi o kineskim kompanijama koje su prema broju zaposlenih i prihodima puno bliže Googleu nego Sophosu. Cilj ove vježbe bio je predložiti što i kako dalje sa zaštitom Androida na temelju informacije o stanju konkurenata. Pri donošenju ovakvih prijedloga dobro je pratiti što se događa sa samom platformom koju se pokušava zaštititi, a za to nema bolje prilike od Google IO-a na kojem je krajem lipnja objavljena nova verzija operativnog sustava pod nazivom L (ranije poznatijom pod Lollypop). Što se tiče sigurnosti, tu i nema velikih novosti. Iako Google i dalje poriče postojanje zlonamjernih programa na Androidu, istovremeno se razvija Verify app funkcija kojom se provjeravaju, ne samo aplikacije instalirane preko Google Playa, već i iz ostalih izvora. Za poslovne korisnike najzanimljivija je standardizacija Samsungove Knox platforme koja omogućuje izolaciju poslovnih i privatnih podataka na uređajima koji će se ubuduće moći sigurno koristiti i u privatne i u poslovne svrhe, bez bojazni miješanja dvaju izoliranih podatkovnih okruženja. Sve ostale promjene su ili odgovori na Appleove (Microsoftove) promjene korisničkog sučelja u osmim inačicama iOSa i Windowsa, ili daljnji koraci prema svjetskoj dominaciji Googlea i njegove filozofije računalstva. Naime, unatoč skepticima koji su u početku ismijavali Chrome OS zbog ograničenih mogućnosti i oslanjanja na online servise pokazalo se kako se navedeni nedostaci mogu koristiti kao jedinstvene prednosti platforme. Pokazalo se da je korisnicima, prije svega u SAD-u, već dosta instalacija programa, dugih vremena pokretanja računala i sigurnosnih problema. Čini se kako mnogi korisnici niti nemaju složenijih zahtjeva osim da jednostavno, brzo i jeftino pristupaju mrežnim sadržajima. Uz cijenu od dvjestotinjak dolara, dobru tipkovnicu, kratko vrijeme pokretanja i jednostavnost korištenja, Chromebook računala već se neko vrijeme nalaze na vrhu prodajnih ljestvica, prema podacima Amazona. Iako je udio Chromebooka u cjelokupnoj svjetskoj prodaji računala tek 1 posto, rast popularnosti očito je zabrinuo i microsoftovce koji su nedavno u jednoj od marketinških kampanja ciljali upravo na Chrome OS i njegovu smiješnu ovisnost o kontaktu s mrežom. Korisnici u Europi su i dalje rezervirani pa je prošle godine, unatoč rastu prodaje, u Europi prodano samo 41 tisuća Chromebookova. Pokušao sam provjeriti prodaje li koji proizvođač Chromebookove u Hrvatskoj, ali nisam našao niti jednog. Google, dakle, ulaže u integraciju Chrome OS-a i Androida za dominaciju u mobilnom i desktop svijetu. Tako su na konferenciji prikazane aplikacije poput Evernotea koje se bez modifikacije (pretpostavljamo pomoću novog Android runtimea i neke vrste virtualnog računala) izvršavaju na Chromebooku. Što se mene tiče, pozdravljam ovaj razvoj. Naime, gdje ima monokulture, ima i virusa, pa se pri ovakvom razvoju događaje ne brinem previše za budućnost sigurnosne industrije. Uživajte u ljetu!
Budućnost bez granica.
Odaberi jednu od najpopularnijih Microsoft akademija:
0 000 0 9 e j a t s o d e U Europi n a! ICT stručnjak
MCSA Windows Server 2012
Jeste li znali da većina radnih mjesta u ICTu zahtjeva poznavanje cloud tehnologija?
MCSA SQL Server 2012
Upiši Microsoft akademije, stekni znanja cloud tehnologija, postani IT profesionalac!
MCSD Web/ Windows Applications
www.algebra.hr/cloud
KOLUMNA Piše: Ivo Špigel,
[email protected]
UROBOROS
Krznaš Mohikanac T
“God say, ‘No.’ Abe say, ‘What?’ God say, ‘You can do what you want Abe, but the next time you see me comin’ you better run” Bob Dylan: “Highway 61 revisited”
10
eško je reći djeluje li taj novi Googleov auto simpatično ili odbojno. Prednja svjetla poput očiju, usta bez emocija (ni smiješak ni tuga) i crni “nosić” sa senzorima u sredini. Nema unutra volana, pedala, ničega nalik na instrumente i uređaje kojima današnji vozači upravljaju. Maleno vozilo s tom nacrtanom “facom” na prednjem dijelu prvo je koje je direktno projektirano da vozi samo. Dosad smo imali prilike gledati i čitati o eksperimentima s autonomnim vozilima Googlea, ali i etabliranih proizvođača automobila. U svim tim slučajevima radilo se o postojećim modelima opremljenima dodatnom opremom - radarima, laserima i tko zna čime sve još - koja je omogućavala vozaču da čita novine ili karta preferans dok ga auto vozi od točke A do točke B. Gledao sam nedavno zgodan videoprilog u kojemu inženjer Volva demonstrira autonomni model novinaru. Autonomija je djelomična inženjer vozi kroz grad dok ne dođu do prometnice koja je “certificirana” za autonomnu vožnju. Nakon toga diže ruke s volana, ali ipak prati situaciju na cesti, i intervenira ako se netko, primjerice, naglo uključi u promet ispred njega. Kada dođu blizu parkirališta, izađu iz auta i na mobitelu pritisnu tipku “Park” - auto sam ode do obližnjeg praznog mjesta i parkira se. Nakon kave, pritisnu “Pick me up” i auto se isparkira i dođe po njih. Ono što je tu zanimljivo jest to da je sva oprema korištena za autonomnu vožnju u tom modelu već danas komercijalno raspoloživa za kupnju, jedino je softver drugačiji. Volvo tvrdi da će modeli za autonomnu vožnju biti dostupni 2017. Eto i rješenja za prebrzu vožnju. Za očekivati je da će autonomna vozila na “certificiranim” prometnicama imati ugrađenu funkciju obaveznog pridržavanja ograničenja brzine. Neće biti na meni ili vama da gledamo u znak “60” pa onda procjenjujemo možemo li se “provući” s 20 ili 30 km/h prekoračenja - osobito ako otprilike toliko to isto ograničenje prekoračuju svi ostali sudionici u prometu. Spomenuo sam u pretprošloj kolumni koncept “pametnih gradova”. “Smart cities” jedna je od prioritetnih tema programa Obzor 2020 Europske unije. Za investicije u razvoj i istraživanje u ovom području namijenjeno je nekih dvjestotinjak milijuna eura. Rezultate ne možemo očekivati preko noći. Realizacija ovakvog projekta uključuje ozbiljne zahvate u infrastrukturu - ceste, željeznice, distribuciju električne i toplinske energije, vode, plina… Popularna aplikacija na mobitelu poput WhatsAppa ili Flappy Birda u stanju je poharati svijet za nekoliko mjeseci na krilima bežične distribucije radoznalim korisnicima. No, kako bi gradovi, pak, postali pametni, potrebni su kamioneti s radnicima, lopate, bušilice, bageri i novi slojevi asfalta. U nekim slučajevima trebat će
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
počupati tisuće kilometara razvučenih energetskih ili podatkovnih kabela i zamijeniti ih “inteligentnim” vodovima priključenim na sasvim nove uređaje. “Infrastructure is a bitch”, rekli bi neki. Kad se “opameti” vaš kontejner za smeće, kamion ga neće dolaziti isprazniti dok se ne napuni. Dnevnu rutu će optimizirati, i umjesto da svaki dan isprazni sve kontejnere u kvartu, obići će samo one koji su se “javili” i time značajno uštedjeti na gorivu i zagađenju. Struja neće imati dvije tarife, jeftiniju dnevnu i skuplju noćnu, već će se cijena kontinuirano prilagođavati opterećenju mreže, a svojoj perilici suđa moći ćete pomoću mobitela isprogramirati plan pranja ovisno o navikama i željama - pranje “po narudžbi” baš kad vam se prohtije ili ekonomičnije pranje u trenutku kad cijena električne energije padne do željenog iznosa. No, vratimo se našim limenim ljubimcima, automobilima kojima su Hrvati nerijetko sasvim neracionalno opsjednuti, na radost domaćih trgovaca. Auto je oduvijek bio izraz individualizma. Mijenjao je pogonska goriva i pojavne oblike - od vodene pare do struje i mrtvih dinosaura te pomalo natrag prema struji. U popularnoj literaturi, filmovima i glazbi preuzeo je ulogu konja iz doba vitezova i kauboja. Lucky Luke bi na kraju svake epizode odjahao u suton pjevušeći “Usamljen kauboj sam ja …” a opake nasilnike Mad Max je sedamdesetih proganjao svojim “Interceptorom”, izgrađenim na temelju modela Ford Falcon Coupe XB GT. U povratku s jedne poslovne konferencije razgovaram s kolegom o budućnosti u kojoj bezlični Googleovi - ili možda Samsungovi, tko zna? - automobili dolaze na poziv s pametnog telefona, sami te odvezu na odredište, a za njihovo korištenje plaćaš birajući između “pretplate” i “bonova”. “Ali što je s individualizmom?” pita kolega “… pa automobil je oduvijek bio simbolični izraz žestokog individualizma ugrađenog u temelje američkog kulturnog nasljeđa?” “Upravo tako”, velim ja, “ali moguće je da to vrijeme polako prolazi.” “Pametne” ceste, gradovi i vozila - lijep i privlačan naziv, svakako. Treba ipak imati na umu da “pametan” u ovom slučaju znači “upravljiv” - “manageable”, reklo bi se našim jezikom. Upravljati vozilom danas može samo vozač - sutra će dio tog “suvereniteta” možda prijeći na neku “višu instancu”, gradsku upravu ili čak korporaciju. Inteligentna infrastruktura znači da će potencijalno brzinu i rutu diktirati okolnosti. Zagušenje u centru grada? Samovozeći auto možda neće htjeti poslušati vaše upute da iz Novog Zagreba do PMF-a idete preko Draškovićeve. Već čujem zanosni, baršunasti ženski glas kako govori mojem uredniku: “Žao mi je, Oleg, ta ruta nije dozvoljena. Želiš li da idemo preko Kvatrića - tako ćeš imati 5 minuta više vremena za ovu rundu World of Tanks?”. “Ali ja želim pošto-poto preko Draškovićeve!” “Oleg, opusti se, znaš da živciranje nije dobro za tvoje srce.” U vrlom novom svijetu gljivastih kloniranih automobilčića, posljednji Mohikanci ostat će, zacijelo, Mercedesovi “krznaši” s registracijom “IM”. To je ipak nepoderivo, kažu.
VMWare
na brzim diskovima
KVM Cloud
za sustave podrške
Virtualni LAN
najpovoljniji brzi internet
krojimo oblake po vašoj mjeri
nezavisni domaći data centar s ISO27001 certifikatom za vaše sigurno poslovanje
www.altus-it.hr
RADAR Combis
EDEN 2014
Partner Day 2014
Skup u Zagrebu U Zagrebu je u prostorima Sveučilišnog računskog centra (Srca) i kongresnog centra Hypo održana najveća europska akademska konferencija u području e-učenja European Distance and E-Learning Network (EDEN 2014) - (Europska mreža za učenje na daljinu i e-učenje). Pokrovitelj konferencije je predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović, koji je i održao pozdravni govor. Tema ovogodišnje konferencije bila je From Education to Employment and Meaningful Work with ICT (Od obrazovanja do zapošljavanja i primjene ICT-a radu). Sveučilište u Zagrebu i Sveučilišni računski centar (Srce) domaćini su konferencije, a odabrani su zbog prepoznatih postignuća u području e-učenja. Srce je već niz godina aktivan član u mreži EDEN. Na konferenciji je bilo oko 400 sudionika iz Hrvatske i svijeta. Brojni nastavnici i znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu i iz cijele Hrvatske iskoristili su priliku za sudjelovanjem na ovoj konferenciji kako bi stekli nova znanja, čuli što je novo i što drugi rade, stekli nove kontakte, iskoristili priliku za suradnju na novim projektima, ali i predstavili svoja znanja i iskustva. Predsjednik organizacije EDEN profesor António Moreira Teixeira dodijelio je priznanje Sveučilišnom računskom centru (Srcu) za značajan doprinos uspješnoj organizaciji godišnje konferencije EDEN 2014. (G.V.) l
Na Combis Partner Dayu 2014 predstavljena je sljedeća generacija rješenja za mrežne, cloud i mobilne tehnologije. Na događanju u partnerskoj organizaciji Combisa, Citrixa i Cisca u Zagrebu, stručnjaci su prezentirali vrhunsko rješenje koje na optimalan način objedinjuje pristup raznorodnih uređaja, različitih funkcionalnosti s raznolikih tehnoloških područja u jedinstveni podatkovni centar. Berislav Lastrić, tehnički direktor Sektora sistemske integracije u Combisu istaknuo je kako je rad eksperata i usklađivanje IT procesa i tehnologija s poslovnim ciljevima imperativ rasta i razvoja kompanija. “Konsolidacija i integracija tehnologije podatkovnih centara nije ništa novo, no više nego ikada prije ona mora adresirati više raznorodnih tehnoloških područja i njihovu konvergenciju. Stoga smo predstavili međusobnu protkanost rješenja koja omogućuju rast poslovanja uz osiguran atraktivan povrat investicija”, rekao je Lastrić. Posjetitelji su imali priliku vidjeti i zanimljivu demonstraciju mobilnog poslovanja - koje osigurava siguran pristup aplikacijama, desktop računalima, podacima i uslugama s bilo kojeg uređaja i bilo koje mreže, kako bi zaposlenicima na terenu omogućio slobodu i fleksibilnost u obavljanju radnih zadataka.
Case konferencija
Cloud i mobilno Cloud rješenja i mobilne razvojne platforme bile su u fokusu ovogodišnje Case konferencije, održane u zagrebačkom Hypo centru. Konferencija koja se održava već 26 godina i ove godine sastojala se od predavanja, panel-rasprava i radionica koji
Canon
Ultrakompaktni videonadzor Canon Europe je dodao dva nova ultrakompaktna modela razlučivosti 1,3 megapiksela svojoj ponudi mrežnih kamera - modele VBS805D i VB-S905F. Nove kamere dio su nedavno predstavljene serije S te su opremljene Canonovom naprednom tehnologijom objektiva, kao i dvojnim slikovnim i mrežnim procesorima. VB-S805D i VB-S905F nude nadzor visoke kvalitete s detaljnim slikama i šest pametnih funkcija za analizu. Ugrađene analitičke funkcije nude detekciju pokreta, napuštenih predmeta, pokušaja onesposobljavanja kamere, prolazaka i razine zvuka. Novi modeli prikladni su za nadzor u različitim vrstama interijera: od 12
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
manjih maloprodajnih objekata pa do primjena u sektorima obrazovanja i ugostiteljstva. U modelima VB-S805D i VB-S905F koriste se asferični elementi te leća s visokim indeksom refrakcije da bi se dobio kompaktni objektiv koji daje vrhunsku kvalitetu slike uz najmanju moguću distorziju ili odstupanja u bojama. Kod oba modela objektivi nude širokokutni pogled i nisku distorziju, uz veću razinu osvjetljenja senzora. Rezultat je svjetlija i oštrija slika. (R.I.)
su okupile ponuđače i korisnike rješenja iz privatnog i javnog sektora. Teme vezane uz cloud tako su varirale od elektroničke prijave turista do sigurnosti samog clouda. Na prednosti oblaka okupljene su podsjetili Tomislav Bronzin iz Citusa i Arian Stipić iz HP-a, koji su u svojoj prezentaciji o cloudu u javnoj upravi istaknuli kako Cloud donosi uštede, nudi skalabilnost i fleksibilnost, a tvrtki
Intel
Računala bez žica
Na predavanju “NetScaler u Cloudu: Puno uloga, jedan glumac (bez kaskadera)”, koje je održao Igor Dužević, voditelj Combisovog Odjela za cloud infrastrukturu, bilo je riječi o složenosti cloud rješenja. Arhitekti sustava susreću se s izazovima kako zadovoljiti osnovne postulate cloud infrastrukture (elastičnost, fleksibilnost i skalabilnost) uz ekonomičnost rješenja. Stoga su iznimno cijenjena rješenja koja se dobro snalaze u više uloga, a Citrix NetScaler definitivno je jedno od njih, demonstrirano je na predavanju.
omogućuje pristup najnovijoj tehnologiji i fokusiranje na temeljnu funkciju poslovanja. Dan posvećen mobilnim aplikacijama dotaknuo se tema poput noviteta u Windows Phoneu, primjeni noSQL baza podataka, prepoznavanja slikovnih uzoraka mobilnim uređajem i sličnim temama. Baš kao i u slučaju clouda, predavači su imali i panelraspravu u kojoj su se dotaknuli raznih stručnih aktualnih tema poput alata koji prepoznaju artefakte koji su zajednički na svim mobilnim platformama. Time se omogućuje visoka razina reusabilityja, što pojednostavljuje razvoj aplikacija za različite platforme. (B.B.Š.) l
Europska unija
Robotima do novih radnih mjesta Europske vlade i industrija potrošit će 2,8 milijardi eura na program istraživanja robotike, čime se želi osigurati jaka pozicija EU na tom tržištu kako bi se spriječilo seljenje proizvodnih poslova u druge krajeve svijeta.
Potpredsjednica Europske komisije Neelie Kroes objavila je kako će se ulaganjem u istraživanje robotike kreirati više od 240.000 radnih mjesta u Europskoj uniji i osigurati dodatnih 80 milijardi eura prihoda. Inicijativom nazvanom Sparc očekuje se da će se povećati udio EU u cjelokupnom svjetskom robotskom poslovanju sa 35 na 42% do 2020., kad će ukupna globalna vrijednost te industrije biti oko 60 milijardi eura. Četvrtina sredstava za Sparc dolazi od same Europske komisije, a preostalih 2,1 milijardi eura osigurat će euRobotics, neprofitna organizacija u kojoj su članice brojne tvrtke i sveučilišta. (K.B.) l
Epson
Šest projektora Tvrtka Epson najavila je šest novih 3LCD projektora kojima će osvježiti dvije serije uređaja i uvesti inovacije dosad neviđene na poslovnom tržištu. U seriju EB-1985WU uključena su četiri nova modela, među kojima je i prvi Epsonov projektor s WUXGA razlučivošću lakši od pet
Intelova platforma koja bi trebala stići nakon Broadwella, kodnog imena Skylake, koristit će referentni dizajn koji uklanja sve vanjske kabele iz osobnog računala. Na sajmu Computex, Intelov viši potpredsjednik i glavni direktor za PC Client Group Kirk Skaugen, demonstrirao je računalo s bežičnim ekranom, dockingom i punjenjem, čime je uklonjena potreba za uobičajenim računalnim kabelima. Tehnologija WiGig koristi se kao tehnologija za “docking” kratkog dometa, koja trenutno stvara vezu prema ekranu i drugim vanjskim uređajima čim su u dometu. WiGi osigurava brzine prijenosa do 7 Gbps. Za napajanje je korištena tehnologija Rezence, temeljena na magnetskoj rezonanciji, koju promovira Alliance 4 Wireless Power (A4WP), u kojoj je i Intel. Cijeli sustav može biti postavljen ispod stola, a magnetska rezonancija omogućuje punjenje uređaja kroz drveni stol debljine do 5 cm. Također se ističe kako, za razliku od induktivnog punjenja, magnetska rezonancija omogućuje istovremeno punjenje neograničenog broja uređaja. U svojoj demonstraciji Skaugen je koristio stol koji je istovremeno punio prijenosno računalo, telefon, slušalice i tablet. Intelova platforma Skylike očekuje se na tržištu u drugoj polovici 2015. godine, a prvi uređaji na tržištu očekuju se tijekom 2016. (K.B.) l
KADROVSKI PUTOKAZ ➲ Datalab Dosadašnji direktor Datalab Tehnologija d.o.o. Tihomir Stričević prelazi na mjesto potpredsjednika Uprave korporacije Datalab, a novim direktorom tvrtke postaje Vedran Grbčić. Grbčić kao član proširene uprave, menadžer i konzultant upravlja djelatnicima i članovima tima već više od 15 godina. ➲ Iskon Novi članovi Uprave Iskona su Josip Pranjić (CFO) i Boris Drilo (CTO). Na pozicije su stigli iz Hrvatskog telekoma. Dosadašnji član Uprave za poslovne korisnike i veleprodaju Krešimir Madunović preuzeo je i rezidencijalni prodajni segment, marketing te korisničku podršku. Na čelu Uprave nalazi se Saša Kramar. ➲ Vipnet Mladen Pejković od 1. kolovoza preuzima funkciju Chief Technology Development Officera Telekom Austria Grupe, na kojoj će se baviti strateškim razvojem tehnologije novih generacija i konvergencijom za sva tržišta. Pored toga, Mladen Pejković preuzima i funkciju člana Uprave i glavnog direktora za tehniku Velcoma, vodećeg bjeloruskog operatora s 5 milijuna korisnika koji je dio Telekom Austria Grupe od 2007. godine. Pejković u Beč odlazi nakon 15 godina provedenih u Vipnetu.
kilograma te prvi model s podrškom za bežični standard Miracast. Serija EB-1430Wi sastoji se, pak, od dvaju novih interaktivnih sustava ultrakratkog dometa, s time da jedan podržava i upravljanje prstima (bez olovke). Svi novi modeli projiciraju u 3LCD tehnici koja jamči jednaku izlaznu snagu bijelog i svjetla u boji za jarku sliku živopisnih boja. Serija EB-1985WU (modeli EB-1985WU, EB-1980WU, EB-1975W i EB-1970W) sastoji se od poslovnih projektora
s dobrom povezivošću, neki dosižu WUXGA razlučivost i 4800 lumena za svijetle prezentacije s mnogo detalja vidljivih čak i pri danjem svjetlu. Serija EB-1430Wi (EB-1430Wi i EB-1420Wi) donosi projekcije ultra kratkog dometa u sobe za sastanke te interakciju dvjema olovkama. Novi način rada s dijeljenjem bijele ploče omogućuje pregledavanje i obilježavanje sadržaja s pametnih uređaja bez potrebe za instalacijom posebne aplikacije. (R.I.) l
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
13
RADAR CityNext
Zagreb pristupio Microsoftovoj inicijativi
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković potpisali su u Gradu Zagrebu sporazum o suradnji u projektu CityNext. Riječ je o projektu koji
Europska unija
Kazne za Philips, Infineon i Samsung Prema pisanju Reutersa, europska regulatorna tijela istražuju mogućnost kažnjavanja Philipsa, Infineona i Samsunga zbog namještanja cijena čipova za SIM kartice. Cijeli slučaj započeo je upadom predstavnika regulatora EU u urede triju tvrtki u listopadu 2008. zbog sumnji u njihovo poslovanje s čipovima za SIM kartice. Prošle godine je i podignuta optužnica protiv tvrtki zbog udruživanja u kartel. Kazna za tvrtke mogla bi biti određena krajem srpnja ili u rujnu, a prema propisima EU, mogu biti kažnjene u iznosu do 10% ukupnih godišnjih prihoda tvrtke na globalnoj razini. Optužene tvrtke inicijalno su se željele nagoditi, odnosno priznati 14
sadrži inovativna rješenja u cloudu, s ciljem redukcije troškova i povećanja učinkovitosti. Zagreb je prvi glavni grad u široj regiji koji je sklopio ovakav sporazum s Microsoftom, a na pitanje koje će konkretne aplikacije
krivnju ukoliko im se kazna smanji 10%, no ti su pregovori propali prošle godine. (K.B.) l
Ericsson
5G na 5 Gb/s Ericsson je objavio kako je u svojim laboratorijima proveo testove u kojima je postigao brzine prijenosa podataka veće od 5 Gb/s preko zračnog sučelja, koristeći tehnologije koje su predviđene za petu generaciju mobilnih mreža (5G). Postignuta brzina je vršna vrijednost u idealnim uvjetima, koja se teško može postići u stvarnim uvjetima, no pokazuje mogućnosti sljedeće generacije mobilnih mreža. Prema riječima prvog čovjeka mrežnog poslovanja u Ericssonu Johana Wibergha, ukoliko je LTE bio vezan uz povezivanje svakog čovjeka, 5G bi trebao imati cilj povezivanje i svih stvari. Za sada ostaje još dosta
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
biti na raspolaganju u sklopu CityNexta, Vidaković je odgovorio kako je sporazum izraz dobre namjere te će se područja korištenja tek definirati, no prvi koraci trebali bi ići u smjeru poduzetništva, startupa i obrazovanja. „Samo nebo će nam biti granica“ - rekao je Bandić, objasnivši kako Zagreb već zahvaljujući njemu ima izvrsnu komunikaciju s građanima, dok bi uz pojačanje tehnologije komunikacija trebala biti još bolja. „Globalne procjene su da će 600 velikih gradova nositi 60 posto BDP-a. Neće postojati konkurentnost nacije bez konkurentnih gradiva. Ovo je pokazni primjer za Hrvatsku i EU“, rekao je Vidaković. Pomoćnik načelnika za informacijski i komunikacijski sustav Grada Igor Plavčić bio je zadužen za odgovaranje na tehnička pitanja, a prokomentirao je i druge informatičke teme vezane uz Zagreb, pa su novinari tako mogli saznati da se ove godine planira druga faza uvođenja bežičnog Interneta u Zagrebu. Prema njegovim riječima, bežični Internet već je dostupan u užem centru, a tijekom ljeta bit će raspisan natječaj za proširenje na neka druga područja s velikom fluktuacijom ljudi poput Mamutice. (B.B.Š.)
posla na standardizaciji 5G tehnologija, a prve komercijalne mreže očekuju se najranije 2020. godine. (K.B.) l
Qualcomm
Čipovi za kućni LTE Qualcomm je predstavio nove čipove koji će omogućiti stvaranje minijaturnih 4G LTE baznih stanica u domovima korisnika. Naime, u Qualcommu ističu kako je linija čipova oznake FSM90xx SoC (system-on-a-chip) dovoljno jeftina za ugradnju u kućne WiFi routere. Ugradnjom podrške za 4G LTE u kućne uređaje operateri mogu kreirati mini 4G LTE ćelije u domovima korisnima. Korisnicima se na taj način znatno poboljšava pristup uslugama mobilnih operatera, a istovremeno se rasterećuje mobilna mreža, odnosno omogućuje se bolja iskoristivost
frekvencijskog spektra. U Qualcommu ističu kako novi čipovi omogućuju istovremeno korištenje WiFi i LTE usluga, što je bio prilično zahtjevan zadatak zbog problema vezanih uz interferenciju, no uspjeli su napraviti proizvod koji uspješno objedinjuje obje tehnologije. Novi čipovi dio su Qualcommove sveukupne strategije guranja “malih ćelija”. Korištenjem ćelija male snage koje pokrivaju malo područje operaterima se omogućuje bolja iskoristivost licenciranog frekvencijskog spektra, odnosno korištenjem više baznih stanica malog dometa isti frekvencijski spektar može se iskoristiti za podršku većeg broja korisnika. (K.B.) l
TVZ
Mobile Challenge U Zagrebu se održao skup pod nazivom „Mobile Challenge
- Lessons Learned“. Studenti programeri mobilnih aplikacija i njihovi kolege koji se dosad nisu imali prilike izravno okušati u razvoju takvih proizvoda okupili su se u Maloj dvorani Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ), gdje su zajedno s predavačima i mentorima „utvrdili lekciju“ i usvojili niz korisnih zaključaka i savjeta vezano uz iskustvo u održanom natjecanju „TVZ Mobile Challenge“, koje se naslonilo na studiranje, programiranje, istraživanje te, općenito, stjecanje izvrsnosti na područjima od značaja za njihovo buduće zaposlenje. (R.I.) l
Xerox
Tinta na vodenoj bazi Uz svoju mantru „sve počinje i završava potrošačem“, Xerox je otvorio svoj najnoviji inovacijski pogon u kojem u prvi plan stavlja inkjet proizvode s tintom na vodenoj bazi i usluge. Impika Inkjet Innovation Centre u općini Aubagne u Francuskoj zapravo je izložbena prostorija velika 8.454 m2, a u njoj se nalaze Impika inkjet uređaji. Neki od izloženih proizvoda su: Impika iPrint Compact, eVolution i iPrint eXtreme. (R.I.) l
EMC
Innovation Day EMC konferencija okupila je klijente ove najveće svjetske tvrtke u području pohrane podataka. Događaj je otvorio direktor prodaje Ranko Zec, koji je istaknuo kako drugi veliki vendori grade technology stackove s atraktivnim ponudama hardvera i softvera, ali korisniku onemogućuju izbor u budućnosti. EMC u federaciji s kompanijama VMware, RSA, Pivotal, Intel i General Electric svojim korisnicima dozvoljava da sami definiraju i kreiraju vlastite IT strategije bez ograničenja. Direktorica presalesa Žaneta Findrik Nöthig tijekom pola sata predstavila je nova EMC-ova rješenja s naglaskom na događanja na petodnevnoj globalnoj konferenciji tvrtke. Naglasila je kako je tehnološka strategija EMC-a usklađena s potrebama vlastitih korisnika, kao i globalnim IT trendovima. EMC godišnje ulaže 12 posto prihoda u istraživanje i razvoj te 10 posto prihoda u tehnološke akvizicije. U nastavku događaja Iztok Sitar predstavio je EMC XTremIO all-flash diskovni sustav, Siniša Mitrović EMC Isilon - scale-out NAS rješenje, a Primož Golob backup rješenje Data Domain 2200. (B.B.Š.)
Microsoft
Open Source konferencija IT stručnjaci, profesori, studenti i drugi predstavnici IT zajednice okupili su se na Fakultetu elektrotehnike
i računarstva u Zagrebu na drugoj Microsoftovoj Open Source konferenciji s ciljem poboljšavanja suradnje i razvoja unutar open source zajednice. Tomislav Tipurić, specijalist za tehnologiju u Microsoftu Hrvatska, otvorio je konferenciju kratkim uvodom u kojem je istaknuo da Microsoft
Epson
Ink-Tank za A3+ Tvrtka Epson je predstavila nove modele Ink Tank pisača koji korisnicima prvi put omogućuju ispis na formatima do A3+ (329 mm x 483 mm). Pod motom „The Future of Business Printing“ (Budućnost poslovnog ispisa) javnosti su predstavljeni pisači L1800 i L1300 na kojima korisnici mogu ispisivati dokumente i fotografije po ultra niskoj cijeni i bez komplikacija. Novi pisači prvi su Epsonovi ITS uređaji (s ugrađenim spremnicima za tintu visokog kapaciteta) koji ispisuju na A3+ format. Model L1300 je ITS A3+ pisač s četiri boje namijenjen je za ispis za urede, agencije, arhitekte, dizajnere, trgovine, obrazovne institucije. Model L1800 namijenjen je fotografima, marketinškim agencijama i drugim manjim tvrtkama kojima je potreban ispis u šest boja. Oba pisača bit će dostupna na hrvatskom tržištu od srpnja, po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 3599 kn (L1300) i 4999 kn (L1800). (R.I.)
prihvaća i podupire rad s drugima unutar IT industrije i da kao kompanija želi ostvariti što bolju suradnju svih sudionika u IT sektoru te je tako predstavio Microsoft u okviru Open Sourcea. Nakon njegova uvoda, Olga Petrikova, Microsoft CEE, govorila je o iskustvu Microsofta u open source zajednicama u regiji te je predstavila mogućnosti koje će u budućnosti donijeti oblak. Zanimljivu prezentaciju održao je Hrvoje Hudoletnjak (Fortempo d.o.o.) koji je govorio o novoj Microsoftovoj inicijativi - .NET Foundation. Naime, Microsoft je osnovao nezavisnu organizaciju čiji je cilj promicati otvorenu suradnju i razvoj open source tehnologija te tako ojačati .NET ekosustav. Dugoročni je cilj pomoću ove inicijative potaknuti korisnike, partnere i širu zajednicu da se uključe i pridonesu razvoju nove generacije aplikacija, od Windows Servera i Azurea, do mobilnih uređaja i desktop računala. Nadalje, Igor Ralić (Web ideja d.o.o.) održao je prezentaciju na temu Open Source tehnologija u razvoju Windows (Store) aplikacija, a Ratko Mutavdžić iz Projekture objasnio je važnost Open Sourcea na primjeru Grada Zagreba. l
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
15
RADAR IDC Adriatics
IDC Adriatics Expo u Opatiji Nezavisna analitička tvrtka IDC Adriatics najavila je organizaciju konferencije pod nazivom IDC Adriatics EXPO 2014 koja će se održati od 10. do 12. rujna ove godine u Opatiji. Konferencija će okupiti direktore vodećih kompanija iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Albanije i Kosova kako bi komentirali trenutno relevantne gospodarske i ICT teme, pružili uvid u ICT tržište Adriatics regije te dali prikaz ekonomskih trendova i razvojnih smjernica u idućih 3-5 godina. IDC Adriatics EXPO 2014 prva je konferencija usmjerena na tržišta istočne Europe i regije Adriatic, a kao domaćin je u konkurenciji zemalja kandidatkinja pobijedila Hrvatska te je grad Opatija odabran kao domaćin susreta direktora vodećih kompanija. Riječ je o susretu gotovo 150 sudionika koji će tijekom trodnevnog druženja kroz vlastita iskustva poslovanja, vizionarskih predavanja regionalnih stručnjaka, te panele i diskusije na teme od interesa donijeti nove smjernice razvoja tržišta u narednih pet godina.
Google
Preuzimanje Skyboxa Google je objavio da preuzima tvrtku Skybox Imaging, specijaliziranu za satelitske snimke Zemljine površine, za 500 milijuna dolara. Skybox tvrdi kako je razvio i lansirao najmanje satelite za slike visoke razlučivosti te pruža analizu podataka i videosnimke Zemljine površine. Ovim preuzimanjem Google će unaprijediti Google Maps
Osim toga, prvi put će se organizirati i individualni sastanci koji će omogućiti izravnu razmjenu znanja i otvoriti mogućnosti stvaranja novih poslovnih pothvata i suradnji. (R.I.)
održavajući uslugu točnom s aktualnim satelitskim snimkama. No ima i znatno ambicioznije planove, odnosno dobit će mogućnost razvoja i izgradnje vlastite flote satelita koji bi trebali osigurati pristup Internetu i pomoć u slučaju katastrofa na udaljenim područjima. Skybox je u studenom lansirao SkySat-1, satelit sposoban snimati video duljine 90 sekundi pri 30 slika u sekundi. Satelit je trebao biti prvi od 24 slična satelita, no Google nije naveo namjerava li lansirati i preostale satelite prema rasporedu. Već se neko vrijeme nagađa
Dell
o Googleovom zanimanju za preuzimanje Skyboxa, a postignuta cijena samo je polovica od milijardu dolara, koliko se ranije nagađalo da će Google platiti za tvrtku. No u Googleu ističu kako se cijena može promijeniti, a cijeli posao trebaju odobriti i regulatorna tijela. (K.B.) l
TrueCrypt
Prekid podrške Kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest da je
podrška za, bez dvojbe, najbolji besplatni softver za kriptiranje diskova TrueCrypt, naprasno prekinuta. Na stranici projekta truecrypt.sourceforge.net stoji obavijest: „WARNING: Using TrueCrypt is not secure as it may contain unfixed security issues“ i link na BitLocker. Autori programa, Paul Le Roux, Brian Gladman i Mark Adler nisu se obratili korisnicima, a ad hoc timovi koji su testirali DriveCrypt nisu našli sigurnosne propuste. TrueCrypt je nastao prije desetak godina kao besplatni klon DriveCrypta, koji također nudi direktnu provjeru enkripcije koristeći vektore sa stranica autora algoritama. Što se dogodilo? Za sada se svašta nagađa. U svakom slučaju, nemojte panično tražiti novi softver, držite se predzadnje inačice (7.1) i pričekajte razvoj događaja barem do jeseni. (M.V.) l
Kina
Kazna za američke tvrtke Prema pisanju Reutersa, kineski državni mediji kritizirali su američke tehnološke tvrtke, kao što su Google, Apple, Microsoft, Facebook, Yahoo, i Cisco Systems, zbog njihove suradnje s američkom National Security Agency (NSA), odnosno sudjelovanja u programu Prism. Mediji poput People Daily i China Daily istaknuli su kako te tvrtke predstavljaju prijetnju kineskim korisnicima te stoga
IDC ADRIATICS
Sve na flashu
Pad slovenskog tržišta IT usluga
Dell je najavio nova rješenja za pohranu podataka namijenjena srednje velikim korisnicima. Nova serija Dell Storage SC4000 Arrays donijet će korisnicima sve prednosti all-flash pohrane podataka. S novim rješenjima iz Della korisnici će postići impresivne performanse s do 72 posto nižom cijenom od konkurentskih proizvoda ili cjenovno učinkovite kombinacije vrhunskih flash performansi i povoljne pohrane na disku u jednom arrayu, tvrde u Dellu. (R.I.) l
Prema najnovijoj analizi analitičke kuće IDC Adriatics, slovensko tržište IT usluga lani se smanjilo već petu godinu zaredom, ovaj put 5 posto, na 196 milijuna eura. Pad ulaganja u IT usluge odraz je gospodarske krize u državi, kao i smanjenja IT proračuna. Prihod iz potpornih usluga smanjio se malo, zahvaljujući porastu udjela sredstava za održavanje postojeće arhitekture, dok su projektne usluge i usluge vanjskog osiguravanja IT usluga (outsorcinga) pale dosta više. Na drugoj strani, prihod ponuđača IT usluga smanjen je na račun razvoja i prilagođavanja aplikacija. Nakon višegodišnjeg smanjenja sredstava, donekle su porasla i ulaganja za IT obrazovanje. Na ljestvici najuspješnijih slovenskih ponuđača IT usluga prema prihodu u Sloveniji i u inozemstvu je ponovno tvrtka Comtrade, a prema prihodu od IT usluga samo u Sloveniji na prvom je mjestu tvrtka SRC. Spomenuta analiza posljednja je na kojoj je radio slovenski ured IDC Adriaticsa, jer je 1. srpnja ukinut. (E.J.) l
16
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Infobip
Infobip Dev Days
Sredinom lipnja na Sljemenu se na tri dana okupilo više od 130 developera i 10 mrežnih stručnjaka iz četiri Infobipova razvojna centra - Zagreba, Pule, Sarajeva, Beograda, koji su stvorili jednu od najvećih globalnih platformi za dostavu profesionalnih SMS poruka, push notifikacija i mobilnih plaćanja. Infobip Dev Days
trebaju biti kažnjene. U svojim izvješćima istaknuli su kako će Kina napraviti novu regulaciju Interneta i ojačati sigurnosne tehnologije te će strogo kazniti “pijune zlikovaca”. Prema dokumentima koje je objavio Edward Snowden, program Prism je oblikovan kako bi prikupljao i obrađivao podatke koji prolaze kroz poslužitelje u SAD-u. Među tvrtkama koje su navodno osigurale pristup svojim poslužiteljima naveden je i Google, no u tvrtki su negirali te optužbe. Procjenjuje se kako je ovo još jedan odgovor na optužbe koje su podignute u SAD-u protiv nekoliko kineskih vojnih dužnosnika zbog navodnog neovlaštenog upada na poslužitelje u SAD-u i krađe podataka. (K.B.) l
ZIP
Startupovi na Hvaru Uz pokroviteljstvo Predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića, održana je druga po redu Startup Island konferencija u gradu Hvaru. Konferenciju je organizirao Zagrebački inkubator poduzetništva u suradnji sa londonskim Seedcampom te uz potporu sponzora Erste Bank, CRANE, LAUNChub, HAMAG-Bicro, Ministarstva poduzetništva i obrta, Tech. eu, te Pasadena.si. Startup konferencija ugostila je ugledne domaće i strane predavače. (R.I.) l
je otvorio Izabel Jelenić, CTO i jedan od osnivača Infobipa. Konferencijski dio programa obuhvatio je 30-tak stručnih izlaganja i nekoliko radionica, a obrađen je niz stručnih tema i tehnologija zanimljivih developerima i devopsima, tehnologije, alati, baze, libovi, best practices itd. Osim samih prezentacija (tijekom kojih su se vrlo često razvile zanimljive diskusije, održane su i 4 „hands-on“ radionice, gdje su sudionici imali priliku uživo isprobati i testirati ono što se prezentira. (O.M.)
SVEUČILIŠTE U LJUBLJANI
Novi studijski program Europska komisija ocjenjuje da je u Europi trenutno na raspolaganju 700 tisuća radnih mjesta za visokokvalificirane profile na području digitalnih tehnologija. Tu potrebu prepoznalo je i ljubljansko sveučilište (Univerza v Ljubljani), koje je u suradnji s nekoliko slovenskih tvrtki, nedavno uvelo novi studijski program Multimedija, koji ove godine prvi put raspisuju Fakultet za elektrotehniku (FE) i Fakultet za računalstvo i informatiku (FRI). Partneri iz gospodarstva - Telekom Slovenije, RTV Slovenije, Halcom i drugi - sufinancirat će izvođenje programa sa 100 tisuća eura godišnje tijekom četiri godine. Zauzvrat će, kako ističu, dobiti pristup do najboljih znanja i nove kvalitetne kadrove. Predstavnici sveučilišta i ministarstva za obrazovanje, znanost i sport pozdravljaju novo povezivanje obrazovanja i industrije, kao i suradnju dva fakulteta. Univerzitetski studijski program Multimedija obuhvaća 180 ETCS kredita i traje tri studijske godine, a u njega se može upisati 30 studenata godišnje. „Važno je da mladima posredujemo znanja s kojima se mogu zaposliti u sektoru digitalnih tehnologija ili se isprobati kao poduzetnici na europskom ili svjetskom tržištu“, naglašava prof. dr. Janez Bešter, predstojnik Laboratorija za telekomunikacije na FE i jedan od inicijatora programa. (E.J.) l MREŽA kolovoz/rujan 2014.
17
RADAR HGK
SAGENA
Uskoro 8. Sagena Security Day
Inovativni IT projekti u turizmu Turistički i ICT sektor, kao jedina dva koliko-toliko zdrava sektora u Hrvatskoj, trebali bi se više umrežavati i poslovno surađivati jer itekako imaju što jedni drugima ponuditi, poruka je s radionice “Inovativni IT projekti u turizmu” koju su u Zagrebu organizirali Sektor za turizam i Udruženje za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore (HGK). Predstavnici osam IT tvrtki okupljenim hotelijerima, turističkim agentima, turističkim konzultantima i drugima iz turizma (koji su na žalost bili u manjini među ukupno 50-ak sudionika) predstavili su svoja softverska rješenja kojima turizam može unapri-
jediti, pojednostaviti i financijski ojačati poslovanje kao i komunikaciju s klijentima/ turistima/gostima. ICT rješenja za smještajne kapacitete na radionici su tako predstavile tvrtke Fanmedia (rješenje GetFan i Miniweb za marketing pomoću automatizirane osobne preporuke na društvenim mrežama i web stranicama), Tradeticity (mobilna aplikacija za neprekinutu komunikaciju s gostom preko klubova pogodnosti i drugog), Sintoma (APPlock sustav otvaranja vrata apartmana i uključivanja trošila elektroničkom narukvicom ili karticom bez dodira i na daljinu) te Alfatec Group (RTLS nadzor kretanja osoba, rješe-
nje za pametni telefon kojim npr. roditelji mogu nadzirati kretanja djece u kampovima, hotelima, bazenima i sl.). Za putničke agencije ICT rješenja predstavile su tvrtke Lemax (iTravel rezervacijski sustav za učinkovito upravljanje rezervacijama koji kroz back office sučelje omogućava unos, prodaju i praćenje svih turističkih proizvoda i usluga), IBCI (HEPI sustav za izletničko poslovanje agencije od prodaje do organizacije izleta te obračuna provizija), Pointer (rješenje Ticketing za prodaju karata u prijevozničkoj ili turističkoj djelatnosti) te Trilix (platforma za naručivanje/prodaju izleta na terenu). (T.M.)
Sagena i ove godine organizira Sagena Security Day koji će se održati 23. rujna 2014. u dvorani Matis Absolut Lounge u Zagrebu. Ovo je već osma konferencija posvećena IT sigurnosti koju Sagena organizira zajedno s tvrtkom Intel Security (bivši McAfee Inc.). Udruživanje Intela i McAfeeja u Intel Security donijelo je mnoštvo inovativnih i učinkovitih rješenja digitalne zaštite, a na konferenciji će biti i osvrt na ovo spajanje. Ovogodišnja konferencija fokusirat će se na potrebne sigurnosne aktivnosti u današnjem cyber svijetu. Kao jedna od najstručnijih osoba u ovome području gostovat će Jarno Limnéll, Cyber Security direktor i doktora vojnih znanosti iz Intel Securityja. Cilj konferencije je predstaviti najnovije trendove u industriji te upoznati najnovija rješenja kompanije posvećene isključivo IT sigurnosti. Security Day okuplja brojne stručnjake zadužene za IT sigurnost. Rok za prijavu je 17. rujna 2014. Više detalja o konferenciji dostupno je na www. sagena-sd.com. (RI/OM) l
Top 500
Stagnacija superračunala Na najnovijoj listi 500 najbržih svjetskih superračunala Top 500, umjesto ubrzavanja, zabilježeno je usporavanje rasta performansi superračunala. Naime, iako su sve vodeće
PIPISTREL
Najuspješnija uporaba HPC-a u industriji IDC je na konferenciji ISC14 u Leipzigu objavio imena nagrađenih u natječaju The Innovation excellence award za izuzetna dostignuća na području korištenja superračunalnih tehnologija (HPC). Među nagrađenima se pored poznatih imena kao što su Rolls Royce, Westinghouse i Caterpillar našla i slovenska tvrtka Pipistrel, inače vodeći svjetski proizvođač ultralakih motorno-jedriličnih letjelica s pomoćnim motorom. Pipistrelovo odjeljenje za istraživanje i razvoj, na čelu s prof. dr. Gregorom Vebleom, koristi prije svega superračunalo tvrtke Arctur iz Nove Gorice, koje ekipi pomaže pri povećanju učinkovitosti brzog razvoja prototipova (engl. rapid prototyping) i smanjivanju troškova. Tvrtka je nagradu dobila za uspješnu uporabu HPC-a za aerodinamične analize, pomoću kojih je u rekordnom vremenu od pet mjeseci završila projektiranje i razvoj letjelice Taurus G4. Pipistrel i Arctur surađuju i na drugim projektima, kao što je europski projekt Fortissimo, koji spada pod inicijativu Inovativne IT za mala i srednja proizvodna poduzeća (I4MS). (E.J.) l 18
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Mreža
Smart Day o IT tržištu i trendovima U maloj dvorani kina Europa održali smo drugi Mreža Smart Day. Tema okupljanja bila je donekle potaknuta temom broja Mreže iz svibnja - Trendovi u globalnom IT-u. Uvodne natuknice, popraćene istraživanjima, dao je Ivan Maglić iz analitičke kuće Gartner. Neslužbeno smo se šalili kako je “slajdiranje” jedna od četiri ključne vje-
svjetske superračunalne sile najavile stvaranje superračunala snage 1.000 petaflopsa do 2020., prema sadašnjim trendovima izgleda da to neće biti lako ostvariti. Lista Top 500 obnavlja se dvaput godišnje, u lipnju i studenome, a iako je ukupna snaga superračunala veća nego u studenome prošle godine, rast je znatno manji nego što je bio dosadašnji dugogodišnji trend. Najbrže svjetsko superračunalo je već 18 mjeseci kineski sustav Tianhe-2, koji ima teoretske performanse od 55 petaflopsa, no u stvarnim mjerenjima dosad je uspio ostvariti samo 33,86 petaflopsa. Među vodećih 10 superračunala samo je jedno novo ime, sustav Cray XC30 koji je s performansama od 3,14 petaflopsa došao na 10. mjesto. (K.B.) l
štine svakog managera, a u “industriji slajdova” Gartnerovi su među najcjenjenijima, ali i među najinformativnijima. “Internet svega ili Internet stvari (Internet of things), s jeftinim senzorima u uređajima spojenim na mrežu, dramatično će promijeniti tržište oko nas u idućih 5-6 godina” - istaknuo je Maglić. U okruglom stolu, osim Ivana Maglića, sudjelovali su i Ante Mandić iz IN2, Nikola Dujmović iz Spana, te Ivan Juras iz IDC-a. Moderirao
je direktor izdavačke kuće Bug Aron Paulić. Diskusija je odmah krenula vrlo široko, uz komentar utjecaja tableta na ukupnu globalnu IT potrošnju i svjetsko tržište, zatim odnos države prema ICT-u, utjecaj državne potrošnje na IT tržišta u Hrvatskoj i regiji i ostalo. Teško je govoriti o pravilima tržišta u malenoj zemlji u kojoj se IT sektor toliko oslanja na državu nešto je oko čega su se složili svi sugovornici. “Kina ima veću ICT
potrošnju po glavi stanovnika od Hrvatske - a ne zaboravimo da je unatoč slikama iz Šangaja i Pekinga, riječ o zemlji gdje većina ljudi živi na selu i nema doticaja s tehnologijom.” - napomenuo je Aron Paulić, direktor izdavačke kuće Bug, u uvodu diskusije. “Svi zajedno u hrvatskom ICT-u, da se skupimo na hrpu, bili bismo na razini jednog osrednjeg providera većeg grada u Europi” - kazao je Nikola Dujmović iz Spana. “Dobro je da se neke stvari pokreću, ali pitanje je koliko je ovaj projekt ‘e-građanin’ donio stvarno novoga, ili je samo objedinio dosta servisa koji su već postojali na jednom mjestu.” napominje Ante Mandić, čija tvrtka IN2 ima obilato iskustvo u vođenju velikih javnih IT projekata, o čemu smo pisali u Mreži. Ivan Juras iz IDC-a osvrnuo se na predviđene stope rasta, koje smo nedavno komentirali kao previsoke: “Procijenjeni porast od preko 7% godišnje u periodu od par godina u IT sektoru zvuči lijepo, nekima i nerealno, ali kako ste i sami rekli u tekstu za Bug On Line - ‘s poda se ne može pasti’, radi se o tome da je dodirnuto dno, ukupan pad zadnjih 5-6 godina iznosi 20 do 30 posto, pa predviđene, naizgled visoke stope rasta treba staviti u kontekst niske polazne točke.” (O.M.)
perpetuum Mobile
Klik4 Tvrtka Perpetuum Mobile ovih je dana za tvrtku Greenseeker isporučila jedno od najkompleksnijih domaćih e-commerce rješenja - Klik4. Ovo e-commerce rješenje po svojoj složenosti može stati uz bok poznatim međunarodnim projektima kao što su Inkhead.com i Giffits.de, tvrde u Perpetuumu. Klik4 trenutno broji više od 26 tisuća proizvoda opisanih s čak 27 atributa, koji idu u toliku dubinu da doslovno možete odabrati i težinu tkanine za majicu. Unatoč svoj svojoj složenosti, rješenje Klik4 uspjelo je zadržati maksimalnu jednostavnost u korištenju, jer se kupcima omogućuje kupnja željenog proizvoda u samo četiri klika mišem. Jedna od naprednijih značajki Klik4 web shopa je detaljan izračun troška i vremena dostave kupljenog proizvoda, pri čemu se, primjerice, uzimaju u obzir i državni praznici. Svaki proizvod ima zasebnu fotografiju koja se vrlo brzo učitava. Kupac svaki proizvod može pretražiti detaljnije preko tražilice, koja funkcionira na principu sinonima, ili može listati proizvode prema već definiranim temama i industrijama. (R.I.)
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
19
RADAR Facebook
Sprint
Preuzimanje T-Mobile USA
Preuzimanje za videooglašavanje
Američki mobilni operater Sprint navodno je postigao sporazum za preuzimanje američke podružnice mobilnog operatera T-Mobile za 40 dolara po dionici, odnosno ukupno oko 31 milijardi dolara. Japanski mobilni operater Softbank, koji je vlasnik Sprinta, i njemački Deutsche Telekom, koji ima u vlasništvu 67% dionica T-Mobile USA, još moraju dogovoriti sve detalje vezane uz sporazum, uključujući financiranje i naknadu za raskid ugovora ukoliko cijeli posao bude blokiran od regulatornih agencija. Naime, prije tri godine regulatori su odbili preuzimanje T-Mobilea od AT&T-a kroz posao vrijedan 39 milijardi dolara, zbog čega je AT&T morao platiti 6 milijardi dolara odštete Deutsche Telekomu. Prema predloženom sporazumu Deutsche Telekom bi zadržao 15 do 20% vlasništva u zajedničkoj tvrtki. Bloomberg navodi kako Deutsche Telekom želi 3 milijarde dolara odštete ukoliko posao bude blokiran od regulatora, dok Softbank navodno nudi milijardu dolara odštete. (K.B.) l
Facebook je preuzeo tvrtku LiveRail koja razvija platformu koja pomaže oglašivačima i izdavačima sadržaja u prodaji i naplati oglasnog prostora. LiveRail je osnovan 2007., a trenutno preko svoje platforme donosi preko 7 milijardi prikaza oglasa svakog mjeseca. Među mušterijama tvrtke su Major League Baseball (MLB.com), ABC, A&E Networks, Gannett, i Dailymotion. Financijski i drugi detalji vezani uz preuzimanje nisu objavljeni. (K.B.) l
Spansion
Samodostatni čipovi Spansion tvrdi kako može eliminirati potrebu za baterijama u minijaturnim senzorima koji bi trebali osiguravati razna mjerenja u brojnim uređajima koji bi trebali postati dio “Interneta stvari”. Spansionovo rješenje koristi čipove koji mogu prikupljati energiju iz sunca, vibracija
Gemmeus
ili topline. Uklanjanjem baterije iz sustava on postaje znatno “zeleniji” te se uvelike smanjuju troškovi održavanja. Prema riječima Spansionovih predstavnika, s obzirom da ti čipovi ne trebaju puno energije za rad i nema potreba za zamjenom baterija, mogu biti potpuno hermetički zatvoreni, čime će biti i znatno pouzdaniji. Njihov vijek trajanja trebao bi biti od 10 do 30 godina, a vjerojatno i duže. Spansionovi samodostatni čipovi već su dostupni. Model MB39C811 kombinira prikupljanje sunčeve i energije vibracija, a MB39C831 koristi sunčevu i toplinsku energiju. (K.B.) l
dana. Pred natjecatelje su stavljena tri izazova te su imali dva tjedna da pokažu maksimum svojih stvaralačkih, organizacijskih i tehnoloških vještina te da na taj način osjete atmosferu kratkog roka i velikih očekivanja, navodi se u objavi za medije. Prvo mjesto ostvarila je aplikacija ULTRA PHOTOWALL koja na velikom videozidu tijekom Ultra festivala prikazuje svaku sliku korisnika Instagrama označenih hashtagom Ultra festivala. Nakon festivala svatko tko je stavio svoju sliku dobije poseban video sa svim slikama kao svojevrsnu uspomenu na Ultra festival. (R.I.) l
Sedam IT
Partnerstvo sa SAP-om
ZIP
Hacktečaj za Ultra festival Aplikacija Ultra PhotoWall osvojila je prvo mjesto na Ultra hacktječaju koji su zajedno organizirali Zagrebački Inkubator Poduzetništva i tvrtka mStart. Dobitnik je osvojio novčani iznos od 10.000 kn i VIP ulaznice za festival Ultra. Hacktječaj je kombinacija hackathona i natječaja u trajanju od 14
Tvrtka Sedam IT potpisala je partnerski ugovor sa SAPom te nadogradila područje zajedničke suradnje s rješenjem za upravljanje ljudskim kapitalom, SuccessFactors. Riječ je o vodećem svjetskom rješenju za upravljanje ljudskim kapitalom (HRC) koje se isporučuje isključivo kroz Cloud model, a Sedam IT je prva tvrtka u Hrvatskoj s partnerstvom za navedeno rješenje. (T.D.) l
IDC Adriatics
Na testu se poznaju programeri
Povećani prihodi hrvatskog IT-a
Hrvatska softverska tvrtka Gemmeus razvila je internetsku uslugu TestDome koji voditeljima ljudskih resursa i IT odjela u tvrtkama olakšava zapošljavanje programera. Na stranicama TestDomea mogu se jednostavno ispitati opća i specifična znanja programskih jezika JavaScript, C# i Java na više razina težine. TestDome je sustav koji tvrtkama omogućuje standardizaciju kriterija Željko Švedić, testiranja znanja i sposobnosti programiranja Gemmeus pri zapošljavanju ili angažiranju programera na specifičnim projektima. S druge strane programeri njime mogu ispitati vlastito znanje te utvrditi kako kotiraju u odnosu na trenutačne tržišne potrebe i aktualne programske slučajeve i probleme. U Gemmeusu ističu kako su oni hrvatski izvozno orijentirani proizvođač softvera čije proizvode među više od četiri tisuće stranih klijenata koriste i NASA, Microsoft i američka mornarica. TestDome može se slobodno isprobati na web adresi www. testdome.com. (K.B.) l
U Hrvatskoj u 2013. godini prihodi 100 najvećih IT poduzeća iznosili su ukupno 8,26 milijardi kuna, uz nešto manje od 6 tisuća radnika zaposlenih u tvrtkama obuhvaćenim godišnjim istraživanjem. U odnosu na 2012. godinu, ukupni prihod uključenih tvrtki uvećan je za 8.6 posto, a broj zaposlenih ostao je približno jednak. Najveća kompanija po prihodu ostala je M San Grupa, regionalni distributer sa sjedištem u Zagrebu, s ostvarenih 1,43 milijarde kuna, a u prva tri, baš kao i prethodne godine, uključeni su lokalni sistem integratori Combis i King ICT. Nalazi su to upravo objavljenog istraživanja, koje IDC Adriatics priprema već petu godinu zaredom. U kategoriji regionalnih i lokalnih šampiona; informatičkih poduzeća pružatelja IT usluga i proizvođača softvera vodeće tri kompanije su redom In2 Grupa, Sedam IT i Infobip. Od globalnih tehnoloških vendora koji imaju podružnice u Hrvatskoj listu predvodi S&T Grupa, kao i u 2012. godini, a drugu poziciju zadržao je IBM. Međutim, kad su internacionalni ponuđači u pitanju, prihod njihovih podružnica u pravilu ne odražava i ukupan promet koji ostvaruju u zemlji. Među distributerima IT opreme vodeća tvrtka je već spomenuta M San Grupa, a slijede je Recro i Microline. Ljestvicu u maloprodaji informatičkih produkata ponovo predvodi Eurotrade. (T.D.) l
20
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Repsly
1,25 milijuna dolara investicije Repsly, donedavno poznat pod imenom Salespod, osigurao je 1,25 milijuna dolara investicije od Lauchpad Venture grupe iz Bostona, zatim First Beverage grupe iz Los Angelesa te K5 Venturesa iz Njemačke. Repsly, osnovan u Hrvatskoj pod imenom Salespod 2010. godine, trenutno koristi preko 200 tvrtki u više od 40 zemalja. Tom First, član uprave First Beverage Ventures i osnivač Nantucket Nectarsa izjavio je da se grupa zainteresirala za Repsly jer se radi o odličnom rješenju za tvrtke koje se bave prodajom robe široke potrošnje kroz maloprodajne kanale. Repsly će investirana sredstva iskoristiti za financiranje rasta. „Razvili smo proizvod koji značajno unapređuje provođenje terenskih procesa i mnoge tvrtke u svijetu su to prepoznale“, rekao je osnivač i predsjednik uprave Marko Kovač. „Ova runda investicije će nam omogućiti agresivnije širenje glasa o Repslyu i brži rast.“ Uz širenje marketinškog dijela tvrtke u Bostonu, u planu je i povećanje razvojnog tima u Zagrebu. Osim toga, važno je napomenuti da većinsko vlasništvo nad tvrtkom
Adacta
Nagrade studentima Tvrtka Adacta već dugi niz godina aktivno podržava akademsku zajednicu u Hrvatskoj i promovira važnost ranog upoznavanja studenata s načinima i metodama praktičnog rada na tržištu. Jedan od oblika te suradnje odnosi se i na Adactin angažman u okviru udruge eSTUDENT koja je i ove godine dodijelila službene stručne certifikate timovima studenata u sklopu natjecanja „Case Study Competition 2014“. Riječ je o programu i pratećem natjecanju u izradi studija poslovnih slučaja (odnosno primjera iz prakse) koje udruga eSTUDENT provodi uz pomoć vodećih tvrtki sudionika gospodarskog sektora u Hrvatskoj, uključujući Adactu.
Adacta je ove godine zaprimila čak 27 studentskih radova, od kojih se sedam kvalificiralo u sami finale natjecanja. Među timovima koji su se kvalificirali za finale u Adactinoj skupini, u konačnici su izabrana tri najbolja. Oni su uz posebne certifikate za izvrsnost u izradi studija poslovnih slučaja, koje su dobili svi finalisti, osvojili i novčane nagrade. (R.I.) l
Embarcadero
Ljetna škola za Android i iOS Tvrtka Embarcadero organizira besplatnu ljetnu školu programiranja za Android i iOS u Delphiju, RAD Studiju ili C++ Builderu. Lekcije se odvijaju online. Raspored i ostale informacije potražite na http:// embarcadero.konto.hr/?p=850 (R.I.) l
i proizvodom i dalje ostaje u Hrvatskoj. Repsly (izgovara se Repsli) tvrtka je koja se bavi razvojem poslovnog rješenja i pružanjem usluge prema software-as-a-service modelu (SaaS). Fokusirana je na optimizaciju rada terenskih djelatnika i njihovih menadžera. S korisnicima u preko 40 zemalja, Repsly se fokusira na terenske timove koji ciklički obilaze svoje klijente i provode aktivnosti poput unapređenja prodaje, istraživanja tržišta, naručivanja ili redovitih servisa i održavanja. (O.M.)
Canon
Kupnja Milestonea Canon Europe objavio je da je potpisao ugovor za kupnju tvrtke Milestone Systems A/S iz Danske - vodećeg dobavljača programske opreme za upravljanje videozapisima zasnovane na otvorenoj platformi na svijetu. Taj će spoj stvoriti snažnog igrača na polju brzorastućeg tržišta za mrežni videonadzor, kombinirajući snagu Canonove inovativne slikovne tehnologije s Milestoneovom vrhunskom stručnošću na području softvera za upravljanje videozapisima, tvrde u Canonu. Canon Europe također je sklopio partnerstvo s tvrtkom Wavestore, cijenjenim dobavljačem sigurnosnih rješenja s ciljem isporuke pametnog i u potpunosti integriranog sigurnosnog rješenja s vrhunskom kvalitetom slike i naprednim analitičkim mogućnostima. Partnerstvo će rezultirati stvaranjem naprednog nadzornog sustava koji će povezati Canonov portfelj visokokvalitetnih sigurnosnih kamera s Wavestoreovim softverom za upravljanje videozapisima (video management software - VMS), koji je vodeći u branši. U posljednjoj objavi vezanoj uz videonadzor, Canon Europe izvještava kako je sklopio novo partnerstvo s tvrtkom DIGIEVER, dobavljačem rješenja za IP videonadzor i proizvođačem vrhunskih mrežnih videosnimača (network video recorders - NVR). Suradnja će omogućiti Canonu da približi svoju ponudu visokokvalitetnih mrežnih sigurnosnih kamera velikom broju novih kupaca koji traže kvalitetna i povoljna rješenja za nadzor. (R.I.) l MREŽA kolovoz/rujan 2014.
21
RADAR Vmware
Konferencija Evolve Na konferenciji VMware Evolve predstavljeni su noviteti tvrtke i njenih partnera iz područja računalstva u oblacima, virtualizacije i mobilnih tehnologija. Očekivanja koje poslovodstva tvrtki imaju prema svojim IT odjelima, danas, u doba treće informatičke revolucije - u doba Cloud Interneta kojem se pristupa preko prijenosnih uređaja - veća su nego ikada. Istodobno, IT odjel sve teže nadzire infrastrukturu tvrtke jer zaposlenici sve više koriste usluge do kojih dolaze više ili manje samostalno preko Interneta. To nije samo pitanje nadzora, to je i pitanje novca: na taj način, raznim kanalima, IT odjelima izmakne i do petnaest posto ukupnog iznosa koje tvrtke izdvajaju za tehnologije. Bitan faktor koji je prije utjecao na rad IT odjela, a donekle utječe i danas, bila je raznorodnost infrastrukture - tvrtke su često radile (i rade) na uređajima koje pogoni veći broj operativnih sustava, na većem broju različitih mreža i suočene s monopolima na razna znanja. Sve to kompliciralo je procese. Danas se tome dodaju i nove komplikacije - međusobna neuskladivost raznih cloud platformi. Rješenje te situacije je u liberalizaciji IT resursa. Cilj te liberalizacije je oslobađanje većih količina novca koji će se ulagati u inovacije, a manje u samo održavanje infrastrukture. Danas je taj odnos 60 posto za održavanje - 40 posto za inovacije, a cilj je da to bude obrnuto ili barem pola-pola. Mathias Schorer, u tvrtki VMware zadužen za ubrzani razvoj profesionalnih usluga u regijama Srednje i Istočne Europe i glavni govornik konferencije VMware Evolve održane u Tuheljskim Toplicama, smatra da se ta liberalizacija može izvesti kopiranjem koncepta automobilske industrije. Proizvodnju IT tehnologija, hardvera i softvera, treba standar-
Symantec
Onemogućen Zeus FBI, britanska Nacionalna kriminalistička agencija i određeni broj drugih
međunarodnih policijskih agencija značajno su omeli funkcioniranje dvije najopasnije svjetske mreže za financijske prijevare: robotsku mrežu (botnet) Gameover Zeus i Cryptolocker, mrežu ucjenjivačkih programa (ransomware).
TELEKOM SLOVENIJE
Preko 100.000 korisnika LTE/4G Telekom Slovenije, koji se priprema za prodaju, u lipnju je prešao brojku od 100.000 korisnika u svojoj mobilnoj mreži LTE/4G. Mreža LTE/4G trenutno je na raspolaganju korisnicima u oko 110 slovenskih mjesta i Telekom Slovenije LTE signalom pokriva oko 60 posto stanovništva. Tvrtka nastavlja širenje mreže i do kraja godine planira postotak povećati na 75. Sa širenjem i nadgradnjom mreže u frekventnom pojasu od 800 MHz Telekom Slovenije omogućuje korištenje najbržeg pristupa Internetu i sve većem broju stanovnika u unutrašnjosti države, izvan gradova. LTE/4G mreža omogućuje internetski pristup s najvećom brzinom od 150 Mb/s prema korisniku i do 50 Mb/s od korisnika. U mobilnoj mreži Telekoma Slovenije paketni prijenos podataka je u posljednjih pet godina povećan šest puta, a iz godine u godinu sve više raste i udio pametnih telefona i tableta. (E.J.) l 22
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
dizirati - svi današnji automobili sastoje se od barem 70 posto potpuno istih dijelova. Procese treba tako automatizirati da tvrtka nema zaliha - skladišta današnje autoindustrije zapravo su šleperi i kontejneri u kojima im dovoze dijelove u trenutku i u količinama koje su im potrebne. OEM proizvođači više ne smiju biti puki pogoni za slaganje tehnologija, već ekosustavi koji obuhvaćaju životni ciklus svakog proizvoda. (Z.P.)
U suradnji s nizom privatnih partnera - uključujući i Symantec - FBI je zaplijenio veliki dio infrastrukture na koje su se ove dvije prijetnje za sigurnost oslanjale. Kao jedan od rezultata ove operacije, Symantec je objavio novi alat koji žrtve mogu upotrijebiti kako bi potpuno uklonile infekciju Gameover Zeusom. Alat se može preuzeti na www.symantec. com. (T.D.) l
Oracle
Razočaravajući kvartal Oracle je objavio rezultate poslovanja u svojem fiskalnom četvrtom kvartalu koji su razočarali investitore koji su očekivali veći napredak u prodaji usluga temeljenih na Internetu.
Naime, Oracleovi prihodi od usluga temeljenih na Internetu ostali su ispod 5% ukupnih prihoda, dok im istovremeno konkurencija, poput Salesforce.com i Workdaya, svojim rješenjima temeljnim na Internetu oduzima sve veći dio klasičnog tržišta. (K.B.) l
Combis
Oracleov partner za oblak Sistem integrator Combis postao je prvi i jedini Oracle partner za Hyperion Planning u Cloudu u Adriatic regiji. Hyperion Planning u Cloudu sofisticirana je aplikacija za poslovno planiranje i analitiku koja kombinira sve funkcionalnosti Oracle Hyperion Planninga s prednostima rada u Cloudu. (T.D.) l
VO NO
Čitajte Mrežu na osobnim računalima i tabletima s Windows 8.1 operacijskim sustavom! www.bug.hr/winstore novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinačna izdanja pretplatite se na 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja
SLIKA MJESECA
Telerobotska robotska ruka Telerobotska robotska ruka (Telerobotic robot hand) – Inženjer Manuel Aiple pomoću kontrolera koji podsjeća na futurističku rukavicu pokreće par metara udaljenu robotsku ruku u telerobotskom laboratoriju Europske svemirske agencije (ESA), smještenom u Noordwijku, Nizozemska. Ovakvi kontroleri mogli bi u budućnosti osigurati upravljanje robotima ili planetarnim roverima na sličan način – stotine ili stotine tisuća kilometara dalje. Operateri bi uz korištenje stereo-kamera i posebnih naočala te force-feedback imali osjećaj kao da se nalaze u orbiti ili drugom planetu (makar bi za sve dalje od Mjeseca vremenski odmak bio osjetan), te da tamo manipuliraju objektima. Razvoj ovih tehnologija bi mogao omogućiti lakše istraživanje, ali i popravak satelita i rovera u svemiru, a sigurno bi primjenu mogao naći i na Zemlji – u okruženjima koja su za ljude opasna ili im se teško može pristupiti. (G. Vojković)
24
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Fotografija: ESA
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
25
novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinačna izdanja pretplatite se na 1 / 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja
Mreža na terenu Avalon Cloud Avalon je na press konferenciji predstavio svoj novi proizvod: usluge u cloudu na tehnologijama Microsofta i Linuxa, s vlastitim sučeljem za upravljanje i punom podrškom
Damir Mujić, osnivač Avalona
Domaća oblakolikost Ivan Voras
A
valon (www.avalon.hr) jedna je od uspješnijih domaćih tvrtki koje se bave uslugama smještaja webova i srodnih stvari na Internetu, postoje još od 1997., a danas se mogu pohvaliti da “smještaju preko 16.000 webova tvrtki širom Europe,” što je sasvim pristojan rezultat za ovo podneblje. Na konferenciji za novinare, 3. Srpnja, predstavili su novosti u svojoj ponudi koje su okrenute prema pravim “cloud” tehnologijama sa svim zanimljivostima koje to donosi. Ponuda Avalona krenula je u dva smjera zbog prirode potražnje njihovih korisnika: s jedne strane tu su usluge i tehnologije koje gura Microsoft, s druge one centrirane oko Linuxa.
Microsoftov oblak
U svijetu Microsofta tu je, naravno, Azure, što je naziv za praktički sva recentna Microsoftova nastojanja oko clouda. Možda najmanje poznato o Azureu je upravo ono što je Avalon napravio, a to je vlastita implementacija Azure clouda. Microsoft je omogućio zainteresiranim stranama da u svojim data centrima pokrenu praktički identičnu softversku PaaS infrastrukturu koju oni imaju u svojim međunarodnim centrima i nude istu uslugu svojim korisnicima. Avalon je to napravio prvi u Hrvatskoj i za korisnike, što znači da mogu razvijati usluge namijenjene implementaciji u Azureu a koje se po potrebi ili želji mogu hostati u Hrvatskoj. Iako većina općenitih korisnika nema poseban razlog zašto bi inzistirala na hostanju u Hrvatskoj, postoji dovoljan broj dovoljno
značajnih korisnika ili čak industrija (bankarstvo i slične na primjer) kojima je to jedan od zakonskih zahtjeva ili barem “snažnih preferencija”. Zanimljiva posljedica korištenja Azurea je mogućnost elastičnosti u smjeru Microsoftove infrastrukture: ako je iz nekog razloga potrebno povećati kapacitete pomoću vanjske infrastrukture, instance se mogu podizati i izvan Hrvatske. Uz oblačni hosting mašina i podataka, odsad mogu ponuditi i one stop shop rješenje za proizvod Office 365. “Cloudasti” dio Officea je doduše stalno hostan u Microsoftovim centrima i ne spada izravno u Avalonovu podršku, ali zbog mogućnosti integracija i lakše nabave, odnosno implementacije, lakše je kada se i on može nabaviti od istog naručitelja.
Valuable Professional (MVP) za Office 365, te Dobriša Adamec, Microsoft MVP i jedan od vodećih stručnjaka za Microsoft Azure. Bez obzira na platformu, korisnici s ovim proširenjem ponude dobivaju mogućnost elastičnosti u instanciranju virtualnih privatnih servera (VPS-ova), uz sučelje koje je napravio Avalon, tako da izgleda relativno dobro i bezbolno krajnjim korisnicima.
OpenNebula za Linux
Iako je većina buzzworda danas centrirana oko OpenStacka, barem ovom autoru je uvijek bila privlačnija jednostavnost (Open) Nebule, a o njoj smo i pisali u jednoj o tema o open source rješenjima za cloud. Radi se o vrlo zrelom projektu (znatno starijem od OpenStacka) koji je s vremenom razvio “osjećaj za praktičnost.” Osim toga, koriste ga vrlo cijenjene tvrtke i organizacije kao BBC, IBM, Blackberry, NASA i ESA, pa je njegov izbor definitivno prednost za korisnike. Na predstavljanju novih usluga je prisustvovao i Constantino Vazquez iz Španjolske, jedan od arhitekata OpenNebule, a uz Damira Mujića koji je osnivač Avalona, nazočni su bili još i Damir Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska, Tomislav Bronzin, Microsoft Most
Dr. Constantino Vazquez je sudjelovao kao gost na press konferenciji i predstavio mogućnosti platforme OpenNebula
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
27
Mreža na terenu Interview Damir Mujić, osnivač Avalona
Razmišljamo globalno, jer granica
U povodu predstavljanja novih usluga razgovarali smo s Damirom Mujićem, osnivačem Avalona, o novim izazovima i tehnologijama koji su prisutni u svijetu clouda za providere usluge Koliko se mijenjaju zahtjevi korisnika za hostingom posljednjih godina? Žele li i mogu li korisnici u Hrvatskoj iskoristiti tehnologije clouda? Hosting tehnologijama bavimo se punih 17 godina, i tijekom tog razdoblja sudjelovali smo u zaista svim fazama razvoja Interneta i u Hrvatskoj a i globalno. Ono što nam je prije nekoliko godina postalo jasno jest to da je vrijeme tradicionalne serverske infrastrukture definitivno prošlo, i to iz niza razloga. Još iz vremena prvih “gridova” koji su bili preteča cloud tehnologije, s tom razlikom što nisu uključivali virtualizaciju kakvu danas imamo; takva infrastruktura donosila je niz logičnih prednosti kao što je visoka raspoloživost, skalabilnost i automatizacija. S jedne strane donosi velike prednosti service providerima jer optimizira planiranje, razvoj i upravljanje sustavima, a s druge strane donosi i značajne prednosti za korisnike - prije svega uvijek dostupnu i pouzdanu uslugu. Aplikacije su postale naprednije, korisnici zahtjevniji i stručniji,
28
i jednostavno danas, kada se toliko toga nudi na globalnom tržištu, nisu spremni pristajati na kompromise i rizike. Naravno, pri tome mislim prije svega na poslovne korisnike na koje smo mi najviše usmjereni. Hosting je iz jedne prilično jednostavne tehnologije i
industrije koja nikad nije bila u velikom fokusu danas prerastao u nešto čime se žele baviti najveći na svijetu - Microsoft, Amazon, Google. To za nas predstavlja dodatni izazov i motivaciju za daljnji razvoj, jer smo sigurni da, s obzirom na naše iskustvo u tradicionalnom
hostingu, možemo korisnicima pružiti bolju uslugu s dodanom vrijednošću, a temeljenu na istim vrhunskim tehnologijama kao i veliki igrači. Stoga smo odlučili razviti vlastitu hibridnu cloud platformu koja je od danas temelj svih naših usluga koje nudimo i koje ćemo ponuditi u budućnosti, i ovo je za nas tek početak. Tržište cloud usluga danas u Hrvatskoj nije veliko, ali kao što smo bili pioniri hosting usluga u devedesetima, to planiramo biti i sada s cloud tehnologijama. Osim toga, ne razmišljamo samo o hrvatskom tržištu, uvijek razmišljamo globalno, jer granica na Internetu nema. Svakodnevno razgovaramo s našim korisnicima i osluškujemo njihove potrebe i želje - i jedno sigurno znamo: korisnicima nije bitan cloud, nije ih briga koji storage koristimo, ne zanima ih hypervisor ili neka druga tehnologija koja se nalazi ispod haube, korisnici žele pouzdanu, kvalitetnu uslugu i tehnologiju koja će unaprijediti njihovo poslovanje, koja će biti ugodna i jednostavna za korištenje i koja će im u konačnici donijeti neke benefite i uštede u poslovanju. To je ono što je naš jedini cilj, to je nešto s čime se budimo svako jutro i idemo u krevet svaku večer - plan nam je korisnicima pružiti savršeno
Avalon koristi najmodernije Mikrotikove “cloud” routere za internu povezanost u podatkovnom centru
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
na Internetu nema korisničko iskustvo, i na to smo laserski fokusirani. Naravno, čeka nas još mnogo posla, ali s veseljem ga obavljamo, jer nema boljeg osjećaja nego kad dobiješ feedback od zadovoljnog korisnika. Što je najviše utjecalo na odabir OpenNebule kao rješenja za Linux? Tijekom faze istraživanja, testirali smo različita opensource i komercijalna rješenja, nakon čega nam se izbor suzio na odabir između komercijalnog OnAppa i opensource OpenNebule. Iako bi nam implementacija OnAppa kao gotovog rješenja vjerojatno prilično ubrzala time-to-market, tada smo procijenili (a poslije se i potvrdilo) da OnApp ipak nije toliko zreo i dorađen proizvod, bez obzira na marketing koji ih prati. Isto tako, željeli smo izbjeći vendor-lock ukoliko možemo, tako da se open-source rješenje na kraju nametnulo samo po sebi kao najbolji izbor. OpenNebula je izdana pod Apache 2.0 licencom i ima zaista transparentan razvojni proces, javni roadmap i odličnu dokumentaciju, što je bila jedna od velikih prednosti. U usporedbi s drugim opensource rješenjima, OpenNebula se pokazala kao rješenje koje je bilo sve ono što drugi nisu bili: relativno jednostavna za instalaciju, konfiguraciju i možda najbitnije od svega - osmišljena je na način koji je nama bio vrlo blizak u shvaćaju kako bi cloud trebao funkcionirati. Naravno, to što je bila relativno jednostavna za nas, ne znači da OpenNebula ne obiluje brojnim naprednim opcijama i mogućnostima koje se očekuju od jednog punokrvnog clouda. OpenNebula u našoj kombinaciji s KVM virtualizacijom i Ceph distribuiranim storageom nudi on-demand virtualizaciju data centara, federaciju clouda u različitim geografskim zonama, autoscaling, autofailover, nativnu podršku za hibridni cloud computing (scale-out) na Amazon Web Services te AWS EC2 javni API za korisnike koji žele usluge koristiti u IaaS modelu.
Također, odabir Cepha kao storage platforme nije slučajan, jer od toga je sve i krenulo. Temeljna ideja bila je zapravo smisliti storage koji je kritični dio clouda, temelj svega, i tek onda vidjeti tko ga najbolje podržava. Tu se onda opet najboljom pokazala OpenNebula. Ceph je bilo logičan izbor i jer nam omogućuje neograničenu skalabilnost uz replikaciju podataka, što je teme lj za “fault tolerant” infrastrukturu. Ceph osim toga nudi i AWS S3 nativni object storage API, što otvara mogućnost za razvoj nekih novih storage usluga u budućnosti. Koliko je otprilike vaših korisnika na Linuxu, a koliko na Windowsima? Na Linuxu trenutno imamo oko 70% korisnika, ostatak je na Windowsima. U uslugama na Microsoftovim tehnologijama, koje od njih omogućuju zadržavanje podatka u Hrvatskoj, a koje ne? Naši web hosting paketi i virtualne mašine na Microsoft tehnologijama nalaze se na najnovijoj Microsoft Cloud OS infrastrukturi u datacentru u Zagrebu, temeljenoj na Windows Server 2012 R2, System Centar 2012 R2 i Microsoft Azure Packu. Kako
se Microsoft odlučio snažno gurati svoju “cloud first” strategiju, doista je jako puno napravljeno u tome smjeru. Nakon što su razvili vlastitu javnu Azure platformu, odlučili su korisnicima omogućiti konzistentnost usluge, bez obzira gdje se aplikacije nalazile - u javnom Azure cloudu, u privatnom datacentru kod hosting providera ili na lokalnoj infrastrukturi klijenta. Tako je nastao Windows Azure Pack, set Azure tehnologija koje je Microsoft dao besplatno na korištenje svojim partnerima kako bismo razvili vlastitu privatnu Azure cloud infrastrukturu. To smo mi i napravili u Zagrebu, i to je, koliko znam, danas jedina takva infrastruktura u Hrvatskoj, a i šire. S druge strane, iako nam je trebalo prilično vremena i truda da steknemo sve potrebne kompetencije za ponudu Office 365 usluga, cijela Office 365 platforma i dalje se nalazi na javnom Microsoft Azure cloudu, i zasad nema naznaka hoće li se to mijenjati. No, s obzirom na Microsoftovu želju da svojim tehnologijama uđu i u privatne datacentre i u lokalnu infrastrukturu, vjerujem kako nije nerealno očekivati promjene i na tom području.
Što su vam bili najveći izazovi u uspostavljanju novih “cloud” usluga? Ono što nam je u cijelosti vrlo bitno pri odabiru bilo koje tehnologije i razvoja usluga, a to je da sami krojimo i kontroliramo korisničko iskustvo, što se odnosi i na dizajn infrastrukture, kreiranje samih usluga pa sve do sučelja koje korisnici koriste. Danas na tržištu općenito imamo situaciju gdje jedan korisnik koristi 5-6 različitih panela ili sučelja kako bi mogao koristiti kompletnu uslugu - pa tako postoji jedno sučelje za billing, drugo za kontrolni panel, treće za upravljanje domenama, četvrto za virtualne servere, itd. To je nepovezano, besmisleno, to je prošlost i to je nešto što želimo promijeniti. Također, veliki je izazov povezati sve te različite tehnologije i hibridnu arhitekturu u jedan sustav, na temelju kojeg ćemo razvijati napredne usluge. Vidimo jako puno dobrih tehnologija koje su razbacane i nepovezane, i na koje mi gledamo kao sirovinu na temelju koje ćemo napraviti izvrsne usluge za naše korisnike. Mnogo je nepovezanih točkica, mnogo je rupa za popuniti, i veseli nas što se možemo igrati s time i stvarati nešto zanimljivo i uzbudljivo. Najveći izazov nam je svu tu kompliciranu tehnologiju primijeniti na najbolji mogući način, ostaviti je sakrivenu ispod haube koliko god je moguće, a krajnjem korisniku pružiti ispoliranu, jednostavnu i kompletnu uslugu. Ponovno se osjećamo pionirski.
Avalonova infrastruktura je izgrađena na IBM-ovim serverima serije x
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
29
mreža na terenu Infrastruktura informacijskog sustava e-Građani
Digitalno građanstvo za svakog Dio tima APIS IT-a koji je radio na projektu e-Građani
Tvrtka APIS IT razvila je Osobni korisnički pretinac - jedinstveno mjesto preko kojeg država komunicira s građanima, i informatičku arhitekturu koja omogućuje interoperabilnost državnih tijela. APIS IT upravlja i Središnjim državnim portalom gov.hr, a tvrtka je razvila i nekoliko novih e-usluga 30
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Zvonko Pavić, Oleg Maštruko
U
razgovoru o svim temama iz podnaslova i o sljedećim koracima u razvoju sustava e-Građani sugovornica nam je bila Danijela Marović, izvršna direktorica Sektora poslovnih operacija APIS IT. Možete li nam opisati informatičku strukturu na kojoj počiva sustav e-Građani? Sustav e-Građani sastoji se od tri osnovne komponente: Središnjeg državnog portala (gov.hr), Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) i Osobnog korisničkog pretinca (OKP). Dio sustava čine i e-usluge koje su razvila pojedina državna tijela. Koji dio razvoja te strukture je bio u nadležnosti tvrtke APIS IT i na koji način je to povezano s ostalim dijelovima sustava? APIS IT razvio je Osobni korisnički pretinac, jedinstveno mjesto preko kojeg država komunicira s građanima. Za razvoj OKP-a bilo je potrebno napraviti arhitekturu sustava koja će omogućavati interoperabilnost državnih tijela u budućnosti, drugim riječima, bilo je potrebno razviti Državnu uslužnu sabirnicu (GSB - Government Service Bus). Takva infrastruktura omogućuje dostavu poruka u OKP. Kao i sve e-usluge, tako i OKP za autentifikaciju koristi NIAS te je kroz OKP omogućen pristup svim aktivnim e-uslugama koristeći Registar e-usluga. Koliko i na koje sve načine Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi određuje sustav e-Građani? Razvoj Državne uslužne sabirnice, kao arhitekture za OKP, počiva na prijedlogu Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi za koji se očekuje da će proći drugo čitanje u Saboru sredinom srpnja. Zakonom je predviđena Državna informacijska infrastruktura (DII) kao sustav koji čine informacijski sustavi tijela javnog sektora koji se po-
Sustav e-Građani
vezuju na zajedničku državnu osnovicu za sigurnu razmjenu podataka i alati za interoperabilnost kao što su Metaregistar, tehnički standardi, klasifikacije, javni registri, sustav e-Građani. Svrha Državne informacijske infrastrukture jest osiguranje interoperabilnosti javnih registara i informacijskih sustava tijela javnog sektora te osiguranje zajedničkih elemenata za interakciju s građanima ili drugim korisnicima. Ta zajednička državna osnovica za sigurnu razmjenu podataka je Državna uslužna sabirnica (GSB). Kako je postignuta interoperabilnost javnih registara i drugih baza podataka koji su potrebni za funkcioniranje sustava? Napravljena je potrebna informatička infrastruktura, a uskoro će postojati i zakonska obveza za sva tijela javnog sektora na dostavu informacije građanima u elektroničkom obliku preko sustava OKP-a i obvezu korištenja NIAS-a kao autentifikacijskog sustava za sve e-usluge za građane. Nakon toga, samo je mašta granica. Nadam se da će institucije u kratkom vremenu prepoznati prednosti i otvoriti što više usluga građanima. Sustav OKP-a spreman je za korištenje za sve zainteresirane institucije. Tehnička dokumentacija i procedura pristupa nalaze se na stranicama Ministarstva uprave. Ovo je prilika i privatnom sektoru, koji je IT podrška pojedinim tijelima javnog sektora, da za njih unaprijede sustave i komunikaciju prema građanima usmjere u obliku poruka koje šalju u OKP.
I podaci i dokumenti Što je, s tehničke strane gledano, Osobni korisnički pretinac? Kakva infrastruktura “leži” ispod toga? Temelji li se na otvorenim standardima, ili? S tehničke strane, Osobni korisnički pretinac (OKP) je sustav koji se sastoji od web-aplikacije Osobni korisnički pretinac te Sustava za razmjenu poruka. Aplikacija OKP temelji se na otvorenim standardima, a pisana je u programskom jeziku Java. Aplikacija se može nalaziti na svim operativnim sustavima i aplikacijskim poslužiteljima za koje postoji JVM (Java Virtual Machine). Arhitektura sustava dizajnirana je tako da sustav bude siguran, skalabilan, visoko raspoloživ, dostupan 7/24. Sustav za zaprimanje poruka, gledano s tehničke strane, generički je web-servis preko kojega institucije šalju poruke za registrirane korisnike (e-Građane) u aplikaciju OKP. U sklopu Sustava za zaprimanje poruka nalazi se i Registar institucija (pošiljatelja poruka) i Registar poruka. Pristup sustavu za razmjenu poruka omogućen je samo registriranim institucijama koje su dobile suglasnost Ministarstva uprave za slanje poruka. Kao što je već rečeno, sustav za razmjenu poruka dizajniran je prema načelima Državne uslužne sabirnice. Zasad, građani mogu samo gledati svoje podatke - što je s dokumentima (domovnica, itd.)? MREŽA kolovoz/rujan 2014.
31
mreža na terenu Infrastruktura informacijskog sustava e-Građani Jesu li dokumenti dostupni građanima u Osobnom korisničkom pretincu? Ako nisu - kada će biti? Što još treba učiniti da bi se to postiglo? U poruci koja se šalje u OKP već sada je moguće poslati i dokument. Svi preduvjeti postoje i samo je stvar institucije što će biti sadržaj poruke. U poruku je moguće staviti i link na dokument, što je vrlo praktično jer sam dokument ostaje u izvornom informacijskom sustavu, kroz OKP se može preuzeti i, prema želji građanina, spremiti lokalno.
mPretinac mPretinac je izvorna Android aplikacija, prva takve vrste izrađena u APIS IT-u. Aplikacija ima sve funkcionalnosti web aplikacije, s dodatkom push notifikacija za obavijest korisnika o novim porukama pristiglim u Korisnički pretinac. U mPretincu naglasak je stavljen na sigurnost, tako da korisnik pri prvom korištenju odabere PIN koji je poznat samo njemu, a bez kojeg nije moguće korištenje aplikacije, čime se osigurala zaštita osobnih podataka čak i nakon krađe ili gubitka uređaja. mPretinac aplikacija prilagođena je za pametne telefone i tablete svih veličina ekrana te ju je moguće instalirati na sve uređaje koji imaju Android verziju 4.0 i više, čime je pokriveno više od 80% tržišta Android uređaja. Za izradu aplikacije korišten je Android Studio baziran na IntelliJ IDEA razvojnom okruženju, te Robospice i Spring for Android biblioteke za REST komunikacije sa servisom. Notifikacije su izvedene pomoću Google Cloud Messaging servisa, čime se postiglo kvalitetno korisničko iskustvo koje se proteže kroz veći dio Android aplikacija.
Veliki interes je izazvao i uvid u podatke državnih matica te mogućnost dobivanja digitalnog dokumenta - elektroničkog zapisa. Oko toga su se javljali razni komentari usmjereni na to da sustav u državi treba funkcionirati tako da institucije razmjenjuju podatke te da papirnati dokumenti postanu nepotrebni. I Ministarstvo uprave i APIS IT su itekako svjesni toga i razmjena podataka se već događa, ali papirnati dokumenti će
Danijela Marović, izvršna direktorica Sektora poslovnih operacija APIS IT-a
još dugo ostati potrebni, pogotovo na razini lokalne samouprave - tamo gdje ne postoje razvijeni informacijski sustavi koji bi mogli razmjenjivati podatke. I tu smo omogućili da se digitalni dokument iz državnih matica može poslati na e-mail neke institucije, kako bismo izbjegli tiskanje i nošenje papira. Građanima će sigurno biti zanimljivo i da za ovako preuzete dokumente nema plaćanja upravne pristojbe, dok se za one koje dižete u matičnim uredima i dalje moraju kupovati biljezi. Za sada su svi dostupni dokumenti besplatni, no moguće je da će se neki u budućnosti ipak morati plaćati. Važno je naglasiti da su sve državne institucije dužne prihvatiti ovakav dokument, a njegovu vjerodostojnost mogu provjeriti putem, svima dostupne, usluge i to upisom kontrolnog broja i broj zapisa koji se nalaze na dokumentu.
Anatomija oblaka sukladna EU modelima...
... i najavljenim područjima radnih skupina 32
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Lokalna uprava, privatni sektor Funkcionira li sustav e-Građani već i na razini lokalne samouprave i kako? Ako tu postoje ograničenja - zašto postoje i kako će se to rješavati? Ne, ne postoje ograničenja. U ovom trenutku u osobni korisnički pretinac dostavljaju se poruke Zagrebačkog holdinga s podacima iz Jedinstvene uplatnice za troškove komunalnih usluga. Država je sustav otvorila i lokalnoj samoupravi te se nadamo da će se uskoro uključiti i drugi. Postoji li mogućnost uključivanja privatnog sektora u sustav e-Građani banaka i sličnih e-tvrtki? Sustav je tehnološki spreman da se u njega, osim tijela javne vlasti uključe i privatne tvrtke poput banaka, ali o svakom pojedinom zainteresiranom odluku donosi Ministarstvo uprave. Koliko je uloženo u IT sustav na kojem počiva sustav e-Građani - u novcu, inženjer-danima, ili nekim drugim podacima koji se mogu na neki način brojčano izraziti? Teško je izraziti jedinstvenu cijenu za cijeli sustav, s obzirom na sve segmente koji sudjeluju u sustavu e-Građani. Za dvije glavne komponente sustava, NIAS i Osobni korisnički pretinac, država je sklopila trogodišnje ugovore za svaku komponentu u vrijednosti od 12 milijuna kuna. Za ugovor s APIS IT-om mogu reći da se radi o uspostavi sustava na već spomenutoj infrastrukturi, popratnim registrima za upravljanje radom sustava te cjelokupnim troškovima održavanja i korištenja sustava u sljedeće tri godine koje uključuje i unapređenje sustava. Spomenuti iznos je maksimalna moguća cijena sustava, a konačnu cijenu određuje trend korištenja sustava OKP-a. Na čija iskustva ste se ugledali pri izradi i unapređivanju našeg sustava e-Građani? Što je bio uzor - koja tehnologija i koja zemlja? Znamo da različite zemlje imaju različite oblike komunikacije države s građanima. Pri izradi ovog sustava nismo kao uzor
Obavljeni posao Što je sve tvrtka APIS IT još radila u projektu e-Građani? Dio sustava je i Središnji državni portal (gov.hr). I Ministarstvo uprave i Vlada RH, kao nositelji projekta, prepoznali su važnost korištenja zajedničke informacijske infrastrukture te je tako hosting portala gov.hr povjeren APIS IT-u. Osim što su na taj način osigurani svi sigurnosni aspekti, također je osigurana i dostupnost sustava u svakom trenutku, što je bilo i vidljivo u prvim danima korištenja
novog Središnjeg državnog portala. Prednost je to što APIS IT može pratiti opterećenje sustava te prema tome osiguravati raspoloživost. Naravno, kako su dio sustava e-Građani i e-usluge, APIS IT je bio uključen i u tom dijelu. Za svoje korisnike razvili smo nove e-usluge, a neke unaprijedili. Tako je, uz navedenu uslugu za dobivanje e-dokumenta iz matica, građanima omogućen uvid u podatke iz sustava OIB-a i uvid u podatke porezne knjigovodstvene kartice, koji su
Statistika koliko je puta otvoren mPretinac po danima
uzeli jednu državu, već smo sustav razvili u dogovoru s Ministarstvom uprave, onako kako je odlučeno da je najbolje za nas. Koncept je jedna autentifikacijska točka za sve usluge i jedan pretinac za komunikaciju države prema građaninu. Unapređenje će se obavljati na temelju prepoznatih potreba u našem životnom okruženju i koliko čujem, sustav su građani dobro prihvatili.
dio sustava Porezne uprave. APIS IT pruža informatičku podršku Ministarstvu uprave za vođenje sustava registra birača te je u kontekstu e-Građana napravljena nova funkcionalnost koja će biti zanimljiva osobama koje u vrijeme izbora ne borave u svojem mjestu prebivališta. Naime, zakonski je dozvoljeno, izuzev lokalnih izbora, da građani glasuju i u gradu/općini gdje privremeno borave. Do sada se to pravo moglo ostvariti tako da se u Ured državne uprave u županiji ili Gradski ured za opću upravu
Grada Zagreba preda zahtjev za glasovanjem u drugom gradu/ općini. Za sljedeće izbore to će se moći preko e-usluge Ministarstva uprave i bit će potrebna samo vjerodajnica i otvoreni OKP jer će u njega stići povratna informacija o realizaciji zahtjeva i podatku o biračkom mjestu za sljedeće izbore. I svi ostali građani koji imaju otvoren OKP dobit će informaciju o svojem biračkom mjestu jer je poznato da se broj biračkih mjesta i područje koje obuhvaćaju povremeno mijenjaju.
Broj instaliranih aplikacija
Sljedeći koraci Možemo reći da sad imamo “prvu verziju” sustava e-Građani i Osobnog korisničkog pretinca. Kako će se on dalje razvijati? Imate li već nekih ideja za njegovu nadogradnju? U prvoj fazi omogućeno je da svaki građanin vidi samo svoje podatke i dobije do-
Popis e-usluga Trenutne usluge sustava e-Građani koje su vezane na sustav NIAS: CARNet - e-Dnevnik za roditelje HZMO - Korisničke stranice HZMO - Upiti na evidencije HZZ - Burza rada HZZO - Pregled izabranog liječnika HZZO - Zahtjev za izdavanje Europske kartice zdravstvenog osiguranja Ministarstvo financija - ePKK - Porezno-knjigovodstvena kartica Ministarstvo financija - Moj OIB Ministarstvo uprave - e-Matične knjige Ministarstvo uprave - Registar birača REGOS - Moj račun REGOS - Sustav elektroničkih usluga REGOS-a Ministarstvo uprave je stvorilo sve preduvjete za korištenje ovog sustava te će postojati i zakonska obveza korištenja zajedničke infrastrukture. Sad je na institucijama da prepoznaju i razviju e-usluge koje će biti dio sustava i šalju poruke u OKP. Ministarstvo uprave će i dalje koordinirati i poticati uključenje institucija.
kumente samo za sebe. Cilj je bio što prije dati sustav na korištenje kako bi i građani i institucije prepoznali prednosti i počeli ga koristiti. Naravno, potrebno je nadograditi sustav tako da nekome date punomoć za korištenje ili da kao roditelj/skrbnik možete vidjeti i podatke svog djeteta. U drugoj fazi je planirana nadogradnja sustava NIAS-a, koji je razvila FINA, koji je preduvjet za ostvarenje toga. Uskoro će biti omogućeno i veće upravljanje porukama unutar OKP-a smještanjem u zasebne mape te označavanjem poruka koje korisnik ne želi primati. Tu je i verzija aplikacije za iPhone i mobilne telefone zasnovane na Windowsima. Svaka vjerodajnica za pristup sustavu e-Građani ima svoju razinu sigurnosti i trenutno je pristup svim e-uslugama i porukama dozvoljen s vjerodajnicom svih razina. Uskoro će se pojedinim porukama u OKPu moći pristupiti samo ako se sustavu pristupilo s vjerodajnicom razine sigurnosti za koju pošiljatelj poruke smatra da je potrebna za pristup do te poruke. To znači da će za neke poruke biti dobivena obavijest kako je poruka stigla, ali da je potrebna vjerodajnica veće razine sigurnosti, kao npr., osobni certifikat kako bi se mogla pročitati. Ili će se moći pročitati poruka, ali ne i dokument koji je prilog poruci ako razina sigurnosti nije dovoljna. Ovo je još jedan dodatni segment zaštite podataka u ovom sustavu. Naravno, tijekom rada sustava doći će do novih ideja za unapređenje, tako da je ovo tek početak. MREŽA kolovoz/rujan 2014.
33
Mreža na terenu DORS/CLUC 2014
Punoljetni pingvin rula Ovogodišnja konferencija DORS/CLUC u tri je dana okupila zanimljive goste, predstavila zanimljiva predavanja te pružila priliku za druženje, upoznavanje i razmjenu ideja Ivan Voras
A
ko niste znali, konferencija DORS/ CLUC (tj. spoj konferencija Dani otvorenih računalnih sustava i Croatian Linux Users’ Day) održava se u potpuno volonterskoj organizaciji, i to već 21. put. Ubraja se među najstarije domaće konferencije s temom IT-a uopće, a posjećuju je i vrlo ugledni gosti iz svijeta otvorenih tehnologija koji svoja predavanja počinju s “kad sam ovdje bio prije 10 godina...”. Ove godine, nakon što je konferencija dovoljno ostarjela da kupi pivo u Americi, održana je u prostorijama Hrvatske gospodarske komore (umjesto tradicionalnih prostorija na Zagrebačkom FER-u) te u malo promijenjenom terminu. Nova lokacija je, prema svemu sudeći, podigla i profesionalnost skupa, a novi termin malo smanjio broj studenata koji tradicionalno čine dio posjetitelja, no s druge strane, radionice su prvi put bile besplatne. U tri dana konferencijom je prošlo preko 160 posjetitelja, uglavnom iz Hrvatske, koji su mogli prisustvovati nekom od 30 predavanja, gotovo jednakog broja predavača.
Ozbiljno otvoreni gosti
Postava stranih gostiju oduvijek je bila jedna od jačih strana DORS-a: posljednjih nekoliko godina nije bilo konferencije na kojoj nisu bili vrlo popularni i poznati ljudi iz različitih grana otvorena svijeta, a tako je bilo i ovaj put. Keynoteove su održali redom Georg Greve, Dave Whiteland, Miklos Vajna te Elizabeth Krumbach, a još su “obična” predavanja održali Harald Welte i Marian Marinov. Georg Greve poznat je po tome što je osnovao europsku granu Free Software Foundationa 2001. i tako kao stručnjak sudjelovao u raspravama Komisije za prava na intelektualna vlasništva vlade Velike Britanije, a bio je i izaslanik njemačke vlade u UN-u, pri Svjetskom summitu o informacijskom društvu. Ovaj put je na DORS-ima prezentirao novi projekt kojim se bavi - konkretan kolaboracijski alat Kolab - koji pomalo nalikuje na kombinaciju Exchangea i Outlooka (s odgovarajućim konektorima za potonji), ali je u osnovi izgrađen u potpunosti na standardnim, otvorenim protokolima. Kolab je groupware koji može znatno više od samog 34
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Okrugli stol na temu “žene u open sourceu” bio je zanimljiva novost na konferenciji
glavna aktivnost skupina projekata otvorena koda pod brandom My S o cie t y (w w w. mysociety.org). Svi ovi projekti na neki su način orijentirani poboljšanju informiranosti građana i nadzoru rada državnih organa u najširem smislu. Na jednoj razini tu je poznata aplikacija FixMyStreet, koju se može koristiti za doPrimjer sjajno implementirane “državne” usluge na otvorenom kodu javljivanje potrebnih prezentirao je Dario Topolko iz Ultime popravaka na ulicama i sličnih zahvata gradupravljanja e-mailom i kalendarom te skim službama, a na drugoj je web-straje postao zaista zaokruženi alat koji je nica (www.TheyWorkForYou.com) koja primjenjiv u složenim, netrivijalnim ured- omogućuje precizno praćenje govora u skim okruženjima. Zanimljivo za njega parlamentu, zajedno s podacima zastupnije to da je originalno razvijan za potrebe ka o glasovanju, kako bi se nadzirala kvanjemačkog BSI-a (ureda za informacijsku liteta njihova rada. Među 15-tak projekata sigurnost), koji je zahtijevao da se radikal- još bismo izdvojili aplikaciju za e-peticije no koriste samo otvoreni standardi, kao i Vladi koju su samostalno kreirali i koja to da se službeno koristi u Münchenu. Još je neko vrijeme službeno funkcionirala zanimljivija od samoga Kolaba, njegova (prije nego što je napravljena ekvivalentna je implementacija u cloudu pod imenom funkcionalnost u gov.uk) te aplikaciju za “MyKolab” (mykolab.com) koja imple- upravljanje i javnu dostupnost informacija mentira gotovo sve mogućnosti Kolaba i i zahtjeva po zakonu o pravu na pristup može znatno više nego Gmail, no - nije informacijama (koji postoji i kod nas). besplatna. Ipak, Kolab koristi enkripciju, Potonja aplikacija implementirana je i u otvorenog je koda i ima ugrađenu opciju našem susjedstvu, u Srbiji i BiH. Dave je odlaska, odnosno dohvata podataka iz programer koji se pridružio MySocietyju te “clouda” za potrebe migracije. sudjelovao u njihovim projektima, a danas Dave Whiteland je aktivni član udruge putuje svijetom, promičući i pomažući UK Citizens Online Democracy, čija je korištenje, odnosno implementaciju, ovih
Domaća ekipa projekata u zainteresiranim sredinama. U prezentaciji na DORS-ima usredotočio se na korištenje postojećih projekata umjesto pisanja novih vlastitih (“nepotrebno izmišljanje tople vode”) te opisao neke malo poznate stvari o projektima MySocietyja. Miklos Vajna održao je predavanje o novostima i poboljšanjima u novim verzijama LibreOfficea, Elizabeth Krumbach Joseph predstavila je mogućnosti kontinuirane integracije u poznatom softveru za cloud computing penStack, Herald Welte govorio je o otvorenim baznim stanicama za GSM i svojem projektu OpenBSM, iz kojeg je nastala uspješna tvrtka, a Marian Marinov o patchiranju operacijskog sustava i o LXC “kontejnerima”. Neobičan, ali dobrodošao, za ovakvu konferenciju bio je okrugli stol “Women in FLOSS technology world” koji je pokušao približiti teme i probleme (manjka) žena u FLOSS-u i inženjerstvu općenito, no na njemu je sudjelovao relativno mali broj ljudi.
Društvo
Održano je i nekoliko predavanja o temama koje se dotiču više otvorenog društva ili kulture nego tehnike. Dejan Gambin govorio je o važnosti postojanja otvorenih podataka u otvorenom okruženju za BI, Hrvoje Bogner o VGI-u, što je kratica za volunteered geographical information, odnosno crowdsourcing pristup izgradnji sustava podataka sa zemljopisnim značajkama (npr. Open Street Map) za situacije kada je potrebno uspostaviti mrežu pomoći u kriznim situacijama kao što su poplave, a autor teksta koji čitate mali open source projekt posluživanja i “pretplate” na tražene pojmove iz Narodnih novina, koji je dovoljno učinkovit da se izvodi na Raspberry Piu. Najzanimljivije u srodnim temama bilo je predavanje Darka Topolka, čiji je tim izradio nekoliko rješenja za tijela državne uprave, među kojima i sustav za isporuku elektroničkih dokumenata za REGOS, sve na otvorenim tehnologijama, a čija rješenja su svijetli primjer kvalitetno napravljenih projekata “e-Države”. Od svih sponzora, ponuđeni termin za prezentaciju iskoristio je samo RedHat predstavljanjem Red Hat Enterprise Linuxa 7 i InfoBip svojevrsnim pozivom za zapošljavanje.
Developersku temu korištenje Kafke i Storma za izradu distribuiranih aplikacija pokrio je Vanja Radanović
Osim sjajnih gostiju, predavanja su držali i kvalitetni domaći stručnjaci. Tradicionalno jaki sadržaji došli su iz sistemadministratorskog dijela. Svaki dan završio je radionicom o nekoj zanimljivoj temi: optimizacijom servera na Linuxu, vašeg autora, korištenjem ZFS-a na Linuxu, Dobrice Pavlinušića, i masovnom upravljanju virtualnim serverima s Googleovim Ganetijem. Dobrica je još održao i predavanje o Ganetiju drugi dan, a odmah do njega i Petar Koraca o Chefu, alatu za masovno upravljanje i konfiguraciju računala (najčešće poslužitelja). Developeri su mogli čuti o Kafki i Stormu, komponentama koje se mogu koristiti za izradu sustava koji procesiraju velike volumene podataka u stvarnom vremenu od Vanje Radovanovića, te o Drupalu iz pogleda tvrtki i projekata koji ga već koriste kao podlogu za izradu većih rješenja. Predavanja su držali Milutin Zrnić i Denis Ristić iz Perpetuuma o ulozi koju Drupal ima u njihovim relativno velikim web-trgovinama te Tomislav Bišćan o detaljima korištenja i razlikama u verzijama koje se mogu koristiti. Stjepan Zlodi upoznao je prisutne s korištenjem otvorenih tehnologija u Styriji, a Ivan Longin predavao je na temu “poliglotske pohrane”, fenomena da se s vremenom i zbog različitih potreba unutar jedne organizacije nakupi veći broj različitih baza podatka koje onda na razne načine spremaju u razne dijelove ukupnih podatka. Vedran Miletić govorio je o Nvidijinom API-u CUDA za računanje na grafičkim procesorima i njegovoj prisutnosti u otvorenom svijetu, a Goran Cvijanović prezentirao je Spago BI, aplikaciju za business intelligence koja je posve otvorena koda, razvijenu u Italiji, ali sa svjetskim prisustvom i enterprise pristupom. Igor Vuk i Vedran Živičnjak predstavili su OpenShift, RedHatovu platformu za cloud computing koja radi na razini platform as a service (PaaS), odnosno omogućuje uspostavljanje okruženja za izvođenje aplikacija trećim stranama. Ovo je jedan od rijetkih u potpunosti otvorenih cloud projekata ovog specifičnog tipa, što ga čini zanimljivim providerima usluga.
Kao što je običaj već nekoliko godina, dodijeljena je i nagrada Otvorena informatika, a ove godine pripala je prof. Stjepanu Ledinskom za dugogodišnje promicanje i primjenu Linuxa. Sastavni dio konferencije bila je i večer druženja u pivnici, što je još jedna novost na DORS-ima koja je dobrodošla. Sveu-
kupno, konferencija se malo modernizirala i pokazala da je za razmišljanje o open sourceu doista već prekasno te kako su u prednosti oni koji tehnologije i metodologije koriste “već jučer.” Zbog dobre organizacije i općenite korisnosti predavanja, ovo je doista jedan od godišnjih događanja koji se ne isplati propustiti.
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
35
mreža na terenu INTERVJU Ana Papež, direktorica tvrtke IDC Adriatics Regionalni ured analitičke kuće IDC tijekom ove godine prošao je kroz opsežno restrukturiranje poslovanja. Uveli su nove usluge i proizvode, dodatno precizirali metodologiju istraživanja, osnažili prisutnost u susjednim zemljama, a zapošljavaju i nove ljude u Hrvatskoj. Sve to učinjeno je pod vodstvom nove šefice - Ane Papež
Ana Papež, o sebi… IDC-u sam se pridružila nakon završetka studija na American College of Management and Technology 2001. godine te tijekom strateških promjena kompanije u regiji Adriatic preuzela funkciju prodajnog i konferencijskog menadžera. Tijekom svojih 13 godina rada u IDC-u kontinuirano sam se educirala vezano uz struku i posao koji sam obavljala. Kompanija je u trenutcima postavljanja novih strateških odrednica prepoznala moje potencijale i odlučila dati mi priliku u ulozi regionalne direktorice. Moj angažman kroz sve segmente poslovanja IDC-a, od standardnih uredskih, administrativnih, projektnih, menadžerskih i istraživačkih poslova omogućio mi je da se razvijem u osobu koja je spremna preuzeti rizik i suočiti se s izazovima koje tržište naše regije nameće. Uz mene je sjajan tim - kako lokalni i regionalni, tako i globalni - tako da sam u potpunosti uvjerena u uspjeh.
36
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
U izravnom kontaktu s korisnicima Zvonko Pavić Prolazi godina otkako ste preuzeli vodstvo regionalnog ureda analitičke kuće IDC - koje su najvažnije promjene koje ste uveli do sada u rad i poslovanje ureda? Počeli smo s restrukturiranjem poslovanja, uvođenjem novih usluga i projekata, unaprijedili postojeće procese i prilagodili istraživanja potrebama korisnika. To smatram najvažnijom
promjenom. Uveli smo pisanje izvještaja i ponuda uz pomoć tzv. Pivot-tablica koje sadrže podatke za pojedini segment tržišta i prezentaciju koja daje uvid u tržišne trendove i pobliže objašnjava podatke iz pivot-tablice. Na taj način svaki korisnik dobiva samo onu segmentaciju koja mu je potrebna za poslovanje. Usto, taj pristup omogućio je tvrtkama dobivanje istraživanja po mjeri i narudžbi te financijski povoljnijim uvjetima.
IDC Adriatics EXPO 2014 Sljedeća novost su radni sastanci korisnika s našim analitičarima, na kojima nudimo mogućnost mini konzaltinga u neformalnom okruženju te priliku za užu suradnju i međusobno upoznavanje. Nastavili smo i s održavanjem CIO kluba Hrvatska, a isti takav oformili smo i u Bosni i Hercegovini. Prvi put u organizaciji tvrtke IDC Adriatics dodijeljena je i nagrada za najbolji IT projekt u privatnom i javnom sektoru te se nadam kako će se ta praksa nastaviti i u narednim godinama, kao i da će dodjela nagrada 2015. godine zaživjeti i u drugim zemljama regije.
IDC Adriatics EXPO 2014 prva je regionalna konferencija koja će se održati od 10. do 12. rujna u Opatiji. Okupit će direktore vodećih kompanija iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Albanije i Kosova kako bi komentirali trenutno relevantne gospodarske i ICT teme, pružili uvid u ICT tržište Adriatics regije te dali prikaz ekonomskih trendova i razvojnih smjernica u idućih 3-5 godina. Riječ je o susretu 150 sudionika koji će tijekom trodnevnog druženja, vlastitim iskustvima poslovanja, vizionarskim predavanjima regionalnih stručnjaka te panelima i diskusijama na teme od interesa, donijeti nove smjernice razvoja tržišta u narednih pet godina. Osim toga, prvi put će se organizirati i individualni sastanci koji će omogućiti izravnu razmjenu znanja i otvoriti mogućnosti stvaranja novih poslovnih pothvata i suradnji.
Nema nevažnog istraživanja Djelovanje IDC-a u Hrvatskoj najvidljivije je praćenjem izvještaja i konferencija koje organizirate - koje izvještaje smatrate najvažnijima za lokalno i regionalno tržište i zašto? Sva naša istraživanja jednako su važna, bilo da govorimo o hardveru, ispisnim rješenjima, softveru ili IT uslugama. Za Adriatic regiju hardver je još uvijek najpopularnije istraživanje, a odmah nakon njega najviše interesa pobuđuju IT usluge. Izvještaj Croatia IT Services Market najkompleksnije je IDC-jevo istraživanje koje, osim cjelovitog pregleda tržišta IT usluga, pruža i izvrsnu podlogu za daljnje planiranje poslovnih procesa. IDC u svojim izvještajima uglavnom prati B2B tržište informatičkih i telekomunikacijskih tehnologija. Koja tržišta i tržišne niše pratite svojim istraživanjima, a koja ne, i zašto? Obuhvaćamo sve tržišne niše, no usmjereni smo na tržišta hardvera, softvera i IT usluga. Tu su još i istraživanja koja obuhvaćaju podtržišta kao što su: Cloud, Big Data, Enterprise Mobility, Enterprise Application Suite, Security i Storage softver, društvene mreže. Zašto vas nema više u B2C segmentu? Radite li posebna B2G istraživanja? IDC nikada nije ni bio prisutan u B2C segmentu, nije nam to u fokusu, a B2G istraživanja radimo samo po narudžbi. U posljednje je vrijeme u srednjoj i istočnoj Europi porasla potražnja za tom vrstom izvještaja pa smo osnovali posebnu analitičku skupinu IDC Government Insights Group, koja je specijalizirana za tu vrstu istraživanja i konzalting. Nadamo se da će se i u Hrvatskoj pojaviti veća potreba za B2G istraživanjima. Istraživanja telekomunikacijskih tržišta radite samo regionalno - zašto ne i lokalno? Netočno. Istraživanja tržišta telekomunikacijskih usluga radimo i lokalno - razlika je samo između izvještaja koje radimo za IT tržište i tržište telekomunikacija - dok u prvom slučaju proizvodimo pisane izvještaje, u drugom se većim dijelom baziramo na numerička predviđanja.
Konkurencija, podaci, planovi
Po čemu se razlikujete od ostalih svjetskih igrača u analitici na lokalnom tržištu? Naših 50 godina sustavnoga rada - 15 godina u Hrvatskoj, liderska pozicija u prikuplja-
IDC Adriatics tim: (slijeva nadesno) Krešimir Alić, Ivan Juras, Karlo Pernek, Ana Papež, Lada Đukić
nju podataka, analitičke metode i kontinuirano prilagođavanje promjenama tržišta - svrstavaju nas u preferiranog partnera. Posebno nas veseli to što nam se korisnici iznova vraćaju, a mi se, osluškujući potrebe, prilagođavamo svakom od njih.
Konferencijski biznis i 2014.
Koliko su domaće ICT tvrtke spremne davati podatke i koliko su u tome vjerodostojne? Kakva je potražnja za vašim izvještajima? Tu nema problema. Domaće ICT tvrtke spremno daju podatke, a zauzvrat dobiju executive summary koji u sebi sadrže dostatnu količinu informacija. Usto, većina domaćih ICT tvrtki su i naši korisnici koji svoje planove vežu upravo uz IDC-jeva istraživanja. Stoga im je u interesu ustupiti podatke kako bismo ih mi mogli obraditi te uz sveobuhvatnu analizu prikupljenih podataka dati uvid o pojedinom tržišnom segmentu. Potražnja postoji uglavnom na razini velikih globalnih operatera koji su zbog različitih razloga zainteresirani za naše tržište. Mali lokalni igrači ne pokazuju veći interes.
Konferencije su vam drugi izvor prihoda; recite nam nešto o tom segmentu poslovanja? IDC organizira do petnaest vlastitih konferencija u Adriatic regiji godišnje, ne računajući posebne događaje koje organiziramo za pojedine klijente. Što se tiče tema konferencija, to su one koje su za pojedino tržište najzanimljivije i u žarištu interesa krajnjih korisnika. Ove smo godine organizirali konferencije s temama Big Data, treća platforma, IT sigurnost. Posjećenost po konferenciji ovisi o tome u kojoj zemlji regije se konferencija održava, a brojka u pravilu nikada nije ispod 70 krajnjih korisnika, dok se za vruće teme, npr. Treću platformu, gotovo uvijek traži stolac više, pa posjećenost zna premašiti i brojku od 200 korisnika. Ove godine, u rujnu, organiziramo prvu regionalnu konferenciju - IDC Adriatics EXPO 2014.
Kakvi su planovi tvrtke IDC Adriatics do kraja ove godine, a kakvi dugoročno recimo, do 2020.? Do kraja ove godine cilj nam je uspješno organizirati IDC Adriatics EXPO 2014 konferenciju, osnovati CIO klub u Srbiji i tamo dodatno ojačati naš tim te pripremiti dodjele nagrade za CIO-ta godine za 2014. godinu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Do 2020. godine cilj nam je staviti naglasak na razvoj regionalnog poslovanja u obliku veće prisutnosti na tržištima Makedonije i Albanije, dodatno osnažiti tim u Hrvatskoj zapošljavanjem konzultanta te osmisliti još neke lokalne produkte koji bi bili zanimljivi kako lokalnim kompanijama tako i globalnim vendorima.
Na temelju podataka koje ste prikupili tijekom vaših ICT istraživanja tijekom ove godine, što možete reći, kakvu ćemo godinu imati? Kakvi su trendovi? Za 2014. godinu prognoziramo rast od sedam posto - to su mnogi dočekali sa zadrškom! Tvrdim da je takav rast itekako moguć - zbog projekata koji nas očekuju: usklađivanje sa Schengenom, aplikacija SocSkrb, daljnja ulaganja u podatkovne centre, a i e-poslovanje dobiva na zamahu. Glavni trendovi u 2014. godini su rast cloud usluga, rast IT usluga, rast broja korisnika širokopojasnog Interneta, rast prodaje pametnih telefona, tableta i drugih mobilnih uređaja… MREŽA kolovoz/rujan 2014.
37
STARTUP MJESECA Pišu: Hrvoje Šarić i Željka Tihomirović
Pick box
Kvalitetom protiv
Sanja Božić-Ljubičić, osnivačica i direktorica Pickboxa
N
aš ovomjesečni izbor nije tipičan startup u Naravno da to ne bismo ni na mukama ovoj rubrici: nisu ga osnovali mladci tek izašli s fakulteta (premda nekoliko takvih imaju priznali, ali mnogi od nas svoje omiljene važne uloge u njemu) i ne zasniva se na originalnoj TV serije ne prate na TV-u nego ih „nabavljaju“ zamisli koju je moguće ostvariti tek sada, uz pomoć tehnologije. Pickbox se zasniva na tehnolokod internetskih pirata. A sada zamislite kako najnovije giji i poslovnoj zamisli koja je nastala još u prošlom bi bilo kada bismo te iste serije mogli gledati tisućljeću, a istovrsnu uslugu kod nas već nudi nekoliko „velikih igrača“. No, to ne znači da se ne radi o preko Interneta, ali legalno, s kvalitetnim pionirskom pothvatu: kako ćemo vidjeti kasnije, trebalo i hrabrosti i petlje kako bi se oživotvorila zamisao prijevodom, uz perfektnu sliku i ton, i je o Pickboxu… trenutačno - bez downloada; biste li mjesec Zašto Netflix neće u Hrvatsku dana takve zabave platili otprilike onoliko koliko Pickbox je subscription video on demand (SVoD) u kojoj uz plaćanje mjesečne pretplate mokošta jedna jedina kinoulaznica? usluga žete pogledati neograničenu količinu filmova i serija
(i dokumentaraca, koncerata i ostalog videa). Prema mišljenju mnogih stručnjaka, a i vaših autora, SVoD će vrlo brzo postati dominantan način na koji ćemo gledati TV program (barem onaj premium, kao što su serije: ostali TV sadržaj, koji se ne naplaćuje - vijesti i slično - gledat ćemo uglavnom preko „običnog“ VoD-
38
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Savjet budućim startupima
pirata a, bez pretplate). SVoD je stručni termin koji malo kome zvuči poznato, ali vjerojatno ste čuli za najpoznatiju uslugu te vrste: Netflix. Vjerojatno će proteći godine prije nego što Netflix stigne na naše malo tržište (trenutačno se bakće s krupnijim zalogajom i tvrđom kosti: Francuskom, tradicionalno nesklonoj američkom „kulturnom imperijalizmu“), ali u Hrvatskoj već postoje dvije SVoD usluge: Oyo Nove TV i HBO Go, kao i vrlo slične “to go” usluge koje nude triple play operateri, pa i državna televizija, a preko kojih preko Interneta na računalima, tabletima i mobitelima možete gledati TV program (uživo - stoga to nije klasični SVoD). No, kako kaže stara židovska poslovica: ako u ulici ima pet radnji, otvori šestu; ako je bolja od prvih pet - uspjet ćeš. Pickboxova usluga ima jedinstvenih prednosti i vrlo je jasno diferencirana u odnosu na svu moguću konkurenciju, no predstavljanje tih razlika prepustit ćemo osnivačici Pickboxa, Sanji Božić-Ljubičić. Sanja je karijeru počela devedesetih kao prevoditeljica na HRT-u; isprva ja to bio honorarni, poststudentski posao koji je obavljala s guštom, jer su je uvijek zanimale dobre serije i filmovi, no njezine organizacijske sposobnosti zatim su je odvele do samostalnog biznisa: tvrtke MediaTranslations (taj naziv vam vjerojatno zvuči poznato jer ste ga bezbroj puta vidjeli na odjavnoj špici TV serija, ispod imena prevoditelja). Iz te je tvrtke prirodno, organskim rastom nastao Mediavision, tvrtka koja zastupa TV kanale i distribuira njihove sadržaje, a iz nje je lani jednako organski ponikao Pickbox - dosad najambiciozniji poslovni pothvat rođen iz Sanjine ljubavi prema TV serijama. “O SVoD-u razmišljam još od 2000. (Netflix je pokrenut 1997.) Prije četiri godine pokrenuli smo portal serijskiubojica.hr, stranicu specijaliziranu za serije, koji je zapravo trebao postati SVoD. Međutim, kako tada nismo imali financijske mogućnosti, a možda ni hra-
Ljudi bi trebali raditi ono što znaju i ono što vole: to je već 40% uspjeha projekta. Naravno, to nije dovoljno: prijeko je potrebno ono što svi znamo: red, rad i disciplina. Nema uspjeha preko noći: i za startup vrijedi pravilo da se posao gradi tri do pet godina. Možete uspjeti i nakon dvije godine rada, no to su izuzeci koji potvrđuju pravilo.
brosti upustiti se u takav pothvat, čekali smo da trenutak sazre.” Taj je trenutak došao lani, kad je Pickbox osnovan vlastitim kapitalom, uz pomoć kredita komercijalne banke. “To je financijski izuzetno zahtjevan projekt. Bio bi zahtjevan i da je ograničen na jednu zemlju, ali to je regionalni projekt: pokrenuli smo ga istodobno u šest zemalja regije, od Slovenije do Makedonije.”
Pickbox nudi preko 3.000 sati filmova i serija koje možete gledati preko Interneta neograničeno, uz mjesečnu pretplatu
Content is the King
U SVoD poslu, jasno je, najvažnija je ponuda. Nitko, pa ni Netflix, ne može ponuditi sve serije, filmove i ostale videosadržaje koje vam se prohtje pogledati barem ne sve odjednom - stoga je najvažnije složiti dobru ponudu. Što nudi Pickbox? „Mi zapravo nemamo konkurenciju“, iznenadila nas je Sanja. „Nikome ne smetamo jer nudimo sadržaj koji nitko drugi nema.“ Zatim nam je objasnila kako okosnicu Pickboxova programa čine sadržaji koje ostale TV kuće i operateri - ne nude: to su TV serije koje još nisu otkupljene za prikazivanje kod nas, Disneyjevi sinkroniNa testu zirani filmovi te pažljivo probrani klasici - filmovi i serije Pickbox je zasad dostupan na PC računalima i iOS uređajima (iPad i iPhone). koje smo vidjeli na televiziji, Mi smo ga isprobali na PC-u, gdje radi u web pregledniku, uz obaveznu ali rado bismo ih ponovno instalaciju plug-ina Verimatrix - koji se nama, iz nepoznatih razloga, nije htio pogledali. A i po kvantiteti, instalirati na Chrome pa smo Pickbox koristili na Internet Exploreru. No, nakon toga ima više nego što nude toga reprodukcija videa išlo je glatko i bez greške, na prilično traljavoj fiksnoj konkurentni SVoD-ovi: preko vezi brzine 2 Mbps. (Za one koje zanimaju tehnikalije: brzina streama nije 3.000 sati. fiksna nego se prilagođava propusnosti veze, i to konstantno, nakon svakog Sljedeći (pre)važan element paketa. HD razlučivost nije dostupna.) za uspjeh SVOD-a - i svakog Sučelje nam se svidjelo: nije prebogato mogućnostima, ali je pregledno (velika drugog posla pod kapom neslova!), razumljivo i iznad svega jednostavno - i baka će se lako snaći. beskom - je cijena. Mjesečna MREŽA kolovoz/rujan 2014.
39
STARTUP MJESECA Što se nudi SERIJE Najveći adut Pickboxa su hit-serije koje (još) ne nude naše TV kuće i operateri, a čine sam vrh recentne svjetske produkcije: to su „Breaking Bad“, „Orphan Black“, „Masters of Sex“, „Blacklist“, „Missing“, „Vikinzi“, „Skandal“... Neke od tih serija na Pickbox dolaze svega nekoliko sati nakon američke premijere!
BRITANSKI KLASICI Tu su i kultne stare serije iz arhive BBC-ja i ITV-a: krimići („Poirot“, „Marple“, „Nijemi svjedok“, „Morse“... i noviji, ali već kultni „Sherlock“), komedije („Falični pansion“, „Crna guja“, „Crveni patuljak“, plus poneki američki favorit kao što je „Seinfeld“) i dokumentarci (ne samo oni stari, o dinosaurima ili o prirodi s Attenboroughom, nego i noviji naslovi, više u stilu Discoveryja a nama nepoznati jer HRT više ne kupuje toliko od BBC-ja kao nekad).
DISNEY Disney je našim TV kućama jednostavno preskup, a čak i kad si ga uspiju priuštiti, tada su to B-serije kao što je „Timon i Pumba“. Ni Pickbox nema najnovije naslove poput one grozote s Angelinom Jolie, ali tu je gomila novijih favorita kao što su „Potraga za Nemom“, „Princezini dnevnici“, serijali „Priča o igračkama“ i „Pirati s Kariba“... Naravno, dobar dio crtića je sinkroniziran na hrvatski. Jedva čekamo „Ratove zvijezda“!
FILMSKI KLASICI Filmovi su najtanji dio Pickboxovog repertoara: nema novijih i popularnih naslova; sve se temelji na (pra) starim favoritima. Nema B-filmova, ali ponuda je prilično ziheraška, no prema najavama, trebala bi biti “podebljana” kvalitetnim europskim filmovima.
pretplata na Pickbox u Hrvatskoj stoji 38 kuna - otprilike toliko iznosi cijena kinoulaznice za 3D film u multipleksu; ako odete vikendom i film je dulji od dva sata, platit ćete čak i koju kunu više. Pickbox se nudi u svim zemljama regije (sve, i sučelje i svi sadržaji, dostupno je na šest jezika: slovenskom, hrvatskom, bosanskom, crnogorskom, srpskom i makedonskom) i svugdje košta oko pet eura mjesečno. Zvuči povoljno, ali problem je u tome što u Hrvatskoj, a još više u zemljama istočno od nje, postoji veliki broj ljudi koji su navikli prvorazredne TV i filmske sadržaje plaćati ništa, nula, džabe. “U Srbiji, donekle u Bosni i možda najviše u Makedoniji, ljudi zbog rata, embarga u Srbiji, neimaštine i krize, na TV-u nisu imali što gledati i zato je došlo do eksplozije torrenta i tih raznih nelegalnih stranica, koje su postale toliko široko popularne da ima čak i ljudi s pravnom naobrazbom koji nisu svjesni da je to nelegalno”, priča Sanja. Nama se to čini kao prilično opaka “nelojalna konkurencija”, ali ona samo odmahuje rukom. “Nas pirati ne brinu. Kad s jedne strane imate njih, a s druge strane uslugu kao što je Pickbox, s vrhunskom kvalitetom prijevoda, profesionalnom slikom i zvukom, zašto biste se mučili sa skidanjem filmova preko noći i pitali se hoće li titl odgovarati slici? Ako do onoga što želite možete doći u tri klika, i po cijeni jednog gableca zašto biste se gnjavili nečim drugim?” Veliki adut Pickboxa je i nezavisnost. Za razliku od praktično svih ostalih (S)VoD usluga, ne morate imati pretplatu kod TV operatera. Ne morate imati čak ni televizor, a niti set-top box zbog čega morate potpisivati (više)godišnji ugovor. Mjesečna usluga se ne produžuje automatski (ali polugodišnja ili godišnja pretplata donose popust). Za Sanju, Pickbox znači - slobodu. “Mogu pogledati svoje omiljene serije kad hoću, gdje hoću i kojom god dinamikom poželim. Kome se danas još da čekati do sljedećeg tjedna kad će TV emitirati sljedeću epizodu?”
Izazovi tržišta
U tri klika: kad pokrenete web preglednik, dovoljna su tri poteza mišem da biste počeli gledati željeni film ili epizodu
40
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Pickbox je izašao na tržište u svibnju (da ne zaboravimo: adresa mu je www.pickbox.tv). Lavovski dio posla je odrađen: potpisani su ugovori s tri od pet majora - najvećih filmskih/TV kuća (što nekome drugome - tko nema poslovno iskustvo, poznanstva i renome MediaTranslationsa/Mediavisiona - ne bi uspjelo još zadugo, a možda nikad), generiran je buzz - sudeći po odzivu na društvenim mrežama, Bugovom forumu i medijima, reakcije su vrlo pozitivne - i stigli su prvi korisnici; u Pickboxu ne žele otkrivati brojke, ali sudeći prema širini Sanjina osmijeha, korisnika ima i više nego što se očekivalo, posebice u Hrvatskoj, na koju se zasad usredotočila početna marketinška komunikacija. No, pravi tržišni iskorak tek slijedi ovog ljeta, kad Pickbox stiže na Android (koji, prema podacima kojima raspolažu naši sugovornici, u našoj regiji koristi četiri puta više ljudi nego iOS) a na jesen i na Smart TV te će biti moguće plaćanje i drugim načinima osim kreditnim karticama i općom uplatnicom. Uvest će se vaučeri - prepaid bonovi koji će se moći kupiti u offline trgovinama - dobrodošao potez, s obzirom na tradicionalno nepovjerenje ljudi u našim krajevima prema plaćanju kreditnim karticama preko Interneta (teško shvatljivo nama, informatičkim profesionalcima koji čitamo Mrežu).
Aktualnosti Poslovna inteligencija u odlučivanju
Informacijom do odluke Menadžerska pozicija donosi odgovornost donošenja odluka. Dok neki svakodnevno donose ispravne poslovne odluke, velik je broj onih koji nižu pogreške. Razliku čini prikupljanje, analiza i distribucija informacija uz pomoć softverskih alata
gnozu kontinuiranog rasta. A kako izgleda implementacija konkretnih BI sustava?
Vrijednost točne informacije
Projekt počinje fazom analize korisničkih zahtjeva - cilj menadžmenta je izbjeći korištenje lokalno sačuvanih izvještaja i stvoriti centralizirani sustav koji pruža pravodobnu i jasnu informaciju, potporu za poslovne odluke, od operativnih do strateških. Zbog toga poslovni konzultanti na radionicama s ključnim korisnicima sustava detaljno prolaze kroz postojeće izvještaje, aplikacije, izračune i specifičnosti. Drugi korak je analiza izvora podataka. Osim ERP (Enterprise Marina Glavak, Resource Planning) sustava od konzultantica za kojih su SAP i Oracle EBS najčešće implementaciju Enterprise zastupljeni, svaka od organizacija Performance Management ima dodatne aplikacije koje koriste sustava, Combis u svakodnevnom radu (maloprodajne aplikacije, razni mjerači u postrojenjima, evidencije radnog rza reakcija na tržišne provremena). Potom se kreira model mjene, praćenje trendova skladišta podataka (Data Warei konkurencije, odlike su Magic Quadrant za alate sustava poslovne inteligencije i analitike house). Skladišta podataka sastoje uspješnih kompanija koje su prepose od tablica prema segmentima znale prednosti ulaganja u sustave poslovne inteligencije (BI sustave). Razvojem tehnološki prioriteti Chief information officera poslovanja (proizvodi, organizacija, kupci, trtehnologije dostupna je velika količina podataka (CIO) diljem svijeta za 2014. upravo poslovna žište) i od tablice činjenica u kojima se nalaze pa bitnim postaje obraditi one informacije koje inteligencija i analitika. Prognoze upućuju i na vrijednosti za promatrane mjere (količine, cijepridonose procesu boljeg poslovnog odlučiva- promjene na ovom tržištu, poput dominacije ne, ključni pokazatelji uspješnosti) relevantne nja u što kraćem roku. novih tehnika za otkrivanje podataka, šire za poslovanje. Važno je osigurati to da prijenos podataka Vodeće proizvodne, financijske, bankarske i upotrebe izvještaja u stvarnom vremenu te veću iz izvorišnih sustava u skladište podataka daje telekomunikacijske organizacije u cijeloj regiji potražnju za BI alatima. prepoznale su prednosti korištenja sustava poU središtu pozornosti su i pitanja kako točne informacije. Na tržištu su dostupni razni slovne inteligencije te pomoću njih unaprijedile uspješno manevrirati novim podatkovnim alati za ETL (extract, transform, load) proces, svoje poslovanje. BI sustavi sve izražajnije izvorima te upravljati novim vrstama analiza. poput ODI (Oracle Data Integrator), Powerprivlače pozornost, što je potvrdilo i istraživa- Prema podacima Gartnera za 2013., ovo tržište Center Informatica, OWB (Oracle Warehouse nje analitičke tvrtke Gartner, prema kojem su vrijedno je čak 14,1 milijardu dolara, uz pro- Builder), Data Services, IBM Infosphere Information Server, SAS Data Integration Studio i drugi.
B
Trendovi Stalne tržišne promjene diktiraju smjer razvoja BI alata te se javlja potreba za: 1. Obradom informacija u stvarnom vremenu Transakcijske informacije obrađuju se on-line (bankarstvo, trgovina) omogućujući obradu informacija na brz i djelotvoran način (rezerviranje karata za putovanja ili događanja). 2. Aplikacijama na zahtjev Moguće je koristiti infrastrukturu, platformu i softver kao uslugu i tako znatno smanjiti troškove poslovanja. 3. Predviđanjem utjecaja promjene vanjskih i unutarnjih parametara na poslovanje Simuliranje kako promjena nekog od važnih čimbenika poslovanja (porezi, broj zaposlenih, prodaja, cijena) utječe na financijske pokazatelje. 4. Integracijom alata za podatkovne, statističke i prediktivne analize, izvještavanje i planiranje u jedinstveni sustav poslovne inteligencije Planske podatke unesene kroz aplikacije za planiranje (Hyperion Planning) i podatke o realizaciji iz skladišta podataka moguće je usporediti korištenjem jedinstvenog izvještajnog alata (OBIEE). 5. Dostupnosti aplikacija na tabletima i pametnim telefonima
Analize na dlanu
Nakon kreiranja podatkovne strukture slijedi faza izrade samih izvještaja, analiza i grafikona, a izvještaji se mogu preuzeti na lokalno računalo u željenom formatu (xls, pdf, ppt). Korisnici uz predefinirane statične izvještaje sve više samostalno žele generirati napredne ad hoc analize, simulirati na koji način promjena pojedinog parametra utječe na poslovni rezultat (promjena stope poreza, promjena prodajne cijene i sl.). Za tu namjenu koriste se višedimenzionalne kocke (Essbase) kojima korisnici pristupaju korištenjem SmartView dodatka za MS Office Excel. Pri uvođenju sustava poslovne inteligencije potrebno je voditi računa o troškovima licenci i infrastrukture te troškovima i vremenu trajanja implementacije. Osim već priznatih imena s referencama (slika 1.), na domaćem su tržištu dostupni i alati koji nude manji set funkcionalnosti, ali su cjenovno povoljniji i brže se implementiraju, poput Tableau. MREŽA kolovoz/rujan 2014.
41
powered by
B E R G ZA 2014.
27. rujna
Pozivamo sve timove s inovativnim i originalnim tehnološkom proizvodom, uslugom ili aplikacijom na NAJUZBUDLJIVIJE NATJECANJE IDEJA U REGIJI!
Kakve timove tražimo • • • • • • • • •
Proizvođače digitalnih inovacija i uređaja Developere softvera i online servisa Startupe s globalnom ambicijom Korporativne odjele s vizijom budućnosti Sveučilišne istraživačke spin-offe Inovatore u tvrtkama i istraživačkim institutima Pripadnike poduzetničkih inkubatora Kreativce s podrškom poslovnih anđela Sve kojima treba odskočna daska za američko tržište
sponzor
PRVOPLASIRANI TIM OSVAJA:
PUT U LAS VEGAS
i izlagački štand na CES CES-u 2015 za dva predstavnika tima uključuje aviokarte, hotelski smještaj u Las Vegasu i izlagačkI štand na Eureka Parku u sklopu CES-a 2015
TRI PRVOPLASIRANA TIMA OSVAJAJU: Predstavljanje pred publikom na Bug Future Showu 2015 SVI TIMOVI DOBIVAJU: Promotivni prostor u Bugu, Mreži, Bug Onlineu i na Bug TV-u te cjelodnevni nastup pred publikom i potencijalnim investitorima
Idea Knockout održat će se 27. rujna 2014. u Zagrebu uz besplatan ulaz za publiku.
Informacije o uvjetima sudjelovanja zainteresirani timovi mogu zatražiti putem stranice w w w . i d e a k n o c k o u t . c o m
Kriteriji za prijavu • Predstavljena tehnološka inovacija mora biti namijenjena krajnjim korisnicima, dakle zamišljena kao rješenje od kojeg bi jednog dana svi mogli imati koristi. • Prezentiranu ideju mora biti moguće komercijalizirati u naredne tri godine, a da pritom nije trenutno dostupna na tržištu. Izuzetak su aplikacije i online usluge koje postaju javno dostupne tržištu najranije devet mjeseci prije početka CES-a 2015. • Proizvod ili usluga moraju biti inovativni, s potencijalom značajnog utjecaja na tržište.
medijski sponzori medijski sponzori iz regije
• Ideja mora biti prikazana u realiziranoj formi, dakle kao hardverski prototip ili funkcionalna demo aplikacija ili online usluga - koncepti i ideje “na papiru” se ne prihvaćaju. • Tim ne mora nužno biti startup - prihvaćaju se i prijave tvrtki koje već imaju komercijalizirane proizvode sve dok ideja s kojom se natječu udovoljava ovim kriterijima. • Nužno je da tim nikada do sada nije nastupio na Eureka Parku na CES-u. • Tim ne mora nužno biti iz Hrvatske, a nastupiti može na hrvatskom ili engleskom jeziku
FOTO: Oleg Maštruko
mreža na terenu Intervju mjeseca Silvio Kutić, Infobip
R
azgovor smo vodili s jednim od osnivača i direktorom Infobipa, Silvijem Kutićem. On je pravi Istrijan, za kojeg je njegov rodni Vodnjan - mjesto pored Pule centar svijeta, iako je globus proputovao uzduž i poprijeko i nema kontinenta s kojeg nije donio neku zgodu. Kako ste počeli, što je bila glavna motivacija za osnivanje tvrtke? Potkraj faksa, inače, završavao sam smjer elektroenergetskih sustava na FER-u, razmišljao sam kao i mnogi mladi ljudi i danas o životnim motivima, porivima i normalno o ljudskoj biti na zemlji. Možda i više nego prosječan apsolvent tada, završavao sam faks za nešto za što što sam znao da nikad neću raditi i nikad neće ni meni ni nikom
44
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
drugom služiti, a svoje iskrene strasti bio sam zapostavio već godinama. Nalazio sam se u vakuumu, posao i neko životno ostvarenje, koje mi je iskreno bilo bitno, a tako sam bio učen od malih nogu - nije postojalo, niti nije bilo čak ni nikakve perspektive. Šetao sam se se tako u ljeto 2001. pulskim ulicama, prepunim turista i naišao na štand koji prodaje knjige. Kupio sam nekoliko knjiga Josepha Murphyja - sve su bile više-manje o moći podsvijesti. Možda zvuči banalno, ali bio je to moj prvi korak koji mi je dao potrebnu snagu i želju da ponovno krenem putem svojih strasti - oduvijek je to bio IT. Korištenje IT-ja u rješavanju realnih poslovnih problema oduvijek me očaravalo. Možda je nebitno, ali u Puli, u kojoj imaš ukupno možda 50 informatičara, startati ikakvu, a pogotovo svjetsku hi-tech kom-
paniju nije nimalo jednostavno. I naravno, tvrtka nisi sam, neobično je važno imati ekstremno dobre ljude. Roberto Kutić, moj brat, negdje početkom 2009., priključio se Infobipu full-time kao operativni direktor. Bio je više-manje cijelo vrijeme prisutan, od samih početaka, i pomogao i radom i nekim savjetima, nekad više, nekad manje, i donio nam vrlo korisno iskustvo rada u velikoj tvrtki. On je dotad bio tehnički direktor Strojogradnje - Uljanik. Zajedno smo u ono vrijeme uspjeli više se posvetiti još većem zaletu, otvaranju zagrebačkog ureda - bio je to travanj 2009. - te nakon toga i ubrzanom internacionalnom širenju. Kako je on tada uspio preuzeti dosta važnih poslova, ja sam se mogao posvetiti prezentiranju naša rješenja, pri čemu sam posjetio preko 60
Iz Vodnjana u cijeli svijet
‚
U Hrvatsku je gotovo nemoguće dovesti stranog stručnjaka, što nam je i jedan od najvećih problema u poslu
zemalja, i maksimalno se usredotočiti na internacionalnu ekspanziju. Bilo je tu još mnogo ljudi koji su iznimno pridonijeli cjelokupnom uspjehu.
Oleg Maštruko
Infobip je jedna od najvećih hrvatskih informatičkih tvrtki - imaju preko 600 zaposlenih, obrađuju preko milijardu transakcija mjesečno, imaju 30 manjih i većih ureda diljem svijeta, pokrivaju 190 zemalja. Unatoč tome, za javnost, čak i stručnu, nisu toliko poznati kao drugi hrvatski IT divovi...
Prvi veći projekt Koji vam je bio prvi veći projekt? Prvi naš kupac bila je općina Vodnjan, u kojoj sam rođen i gdje je centar našeg svijeta, sve do danas. Krajem 2001. došlo je do ideje virtualne općine, softverskog rješenja za komunikaciju s građanima. Platforma je trebala omogućiti međusobnu komunikaciju, ali i s građanima, pa i plasiranje njihovih proizvoda preko tog jednostavnog portala. Imali smo i tri hardverska infomata, kao “vrata općine” a to smo napravili baš kao prava vrata, s kvakom... to je za nas bio vrlo uspješan projekt, a dovršen je u kolovozu 2002. Sustav se sastojao od web CMS-a, u kojem su građani, udruge, tvrtke, mogli kreirati virtualne radne prostore i preko njih na svoje pretplatnike slati informacije preko weba,
maila ili SMS-a. Na jedan način, bila je to socijalna mreža. Sustav smo implementirali negdje krajem 2002., a na sustavu je radilo više ljudi, među kojima su vrlo usko surađivali Tomislav Bišćan, sada u Cognita d.o.o. i Roberto Kutić, moj brat, operativni direktor Infobipa. Nakon inicijalne implementacije, uvidjeli smo da je SMS, kao metoda komunikacije, daleko najviše prihvaćen te odlučili taj veliki sustav (web, CMS, infomati, mail grupe, SMS), skratiti u novi projekt mojnet. hr - CMS + SMS. Projekt je nakon nekoliko mjeseci rada propao te smo se, negdje u svibnju 2003., odlučili započeti novi projekt, web aplikaciju Infobip. Negdje u listopadu 2003., projektu se priključio Izabel Jelenić, danas tehnički direktor Infobipa. Svaki početak je težak, no tada nismo točno MREŽA kolovoz/rujan 2014.
45
mreža na terenu Intervju mjeseca Silvio Kutić, Infobip U većini ureda imamo ljude iz naših područja, ali u Rusiji, Turskoj ili Južnoj Africi nalaze se samo tamošnji, lokalni ljudi. Kako pronalazite ljude za takve urede? Pa, recimo, ako otvaramo ured u Senegalu, vidimo tko u tvrtki zna francuski i tko je sposoban voditi cijeli ured, od uspostavljanja početnih kontakata, otvaranja tvrtke, bankovnog računa, pronalaska partnera te pronalaska lokalnih ljudi koji bi nam se priključili. Za mlade ljude rijetka je to prilika voditi vanjski ured u tako egzotičnim zemljama, ali i u zemljama zapadne Europe, a takvu priliku rijetko tko propušta. Kod nas je mnogo važnija volja nego znanje, bitnije je “want to” nego “how to”, a sve ostalo nauči se usput.
‚
Organizacija
Sve što zaradimo, reinvestiramo. Svjetsku i lokalnu krizu nismo ni primijetili
znali niti što radimo, niti kako se pozicionirati na tržištu. Ulažući u početku u razvoj, tražili smo i prve klijente - kafiće, diskoklubove, učilišta i dućane. Prvi veći klijent bio nam je Big Brother, a nakon toga SMS glasanje za TV show, i Konzum, tamo oko 2004.-2005. Međutim, to ni približno nije bilo dovoljno da se pokrijemo, a kamoli da živimo od tog projekta. U međuvremenu, ljudi koji s kojima smo surađivali na projektu izgubili su nadu i cijeli tim se pomalo počeo raspadati. Ostali smo samo Izabel i ja ... koji smo više puta bili tik pred odustajanjem. Meni, moram priznati, kad se sada toga sjetim, ali i tada, to su bili iznimno lijepi životni trenuci - radio sam ono što sam oduvijek želio i to me guralo naprijed. Zajedno smo u jednom trenutku zaključili kako nemam više dovoljno vremena da bih se bavio programiranjem uza sve ostale stvari - administraciju, tehničku podršku, prodaju i tako dalje. Odlučili smo si tada pružiti posljednju priliku - ako ne uspijemo ovaj put, rastat ćemo se, i to će biti to. To je bilo negdje u ljeto 2005., do tada sam živio na kruhu i vodi, drugim riječima, nismo ništa zarađivali. Počeo sam pregledavati, čitati i prelistavati podatke o tvrtkama iz te niše... i shvatio - umjesto da nas dvojica direktno tražimo sve te tvrtke, zašto se ne bismo postavili kao sustav, agregator, između ostalih aplikacija i operatera?
Polagani rast Što je bio sljedeći korak? Povezali smo se s operaterima u Južnoj Africi i kasnije u Rusiji i počeli prodavati njihove usluge po Europi. Bilo je ljeto, a ja sam slao 46
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
valjda svakoj tvrtki do koje sam mogao doći mailove s ponudama, no nikakve povratne informacije nisam dobivao. Budući da sam Istrijan, i mi doma pričamo na talijanskom jeziku, kontaktirao sam i mnogo tvrtki u Italiji, 80-100 dnevno, no nitko mi se nije javljao, jer bio je ferragosto, a ja o tome nisam ni razmišljao, toliko sam bio “nabrijan” - zamisli, obraćaš se Talijanima, a zanemariš da je ferragosto. Nakon što su se ljudi vratili s odmora, odjednom su počeli pristizati pozitivni mailovi praktično sa svih europskih tržišta, a ponajviše iz Italije. Odjednom, smo dnevno počeli zarađivati onoliko koliko smo nekad uspijevali zaraditi mjesečno s našim lokalnim klijentima. U travnju 2006. Izabel i ja osnovali smo Infobip d.o.o., i počeli poslovati po cijeloj Europi, 2009. otvorili smo ured u Zagrebu, i prve urede vani, u Moskvi i Münchenu. Do kraja 2006. bilo nas je desetak, do kraja 2007. već tridesetak... trenutno imamo oko 140.000 klijenata, među kojima i Twitter, Uber, WhatsApp itd. Prve velike banke počeli smo pokrivati prije dvije godine. Posljednje dvije godine rastemo 80% godišnje na globalnoj razini. Sve što zaradimo, reinvestiramo. Svjetsku i lokalnu krizu nismo ni primijetili. Naše je usluge u samo prvih 5 mjeseci ove godine koristilo preko milijardu ljudi. Implementirali smo infrastrukturu u 100 telekoma na svijetu. Mi smo jedina tvrtka koja pruža end to end messaging sustav za banke. U tom dijelu jedinstveni smo u svijetu. Sada smo internacionalna tvrtka, dislocirana i vođena iz više svjetskih centara, među kojima su glavni London, Vancouver, Curitiba, Moskva, Istanbul i Kuala Lumpur.
Koliko imate zaposlenih, hoćete li zapošljavati? Danas, mislim da smo negdje na 620 zaposlenika u 30 ureda, od toga 250 ljudi je u Hrvatskoj, 35 u Bosni, 90 u Srbiji. Cijelo vrijeme tražimo nove ljude jer rastemo. U Hrvatsku je zbog zakona gotovo nemoguće dovesti stranog stručnjaka, što nam je i jedan od najvećih problema u poslu. Tko je većinski vlasnik? Ja sam većinski vlasnik, a osim mene, tu su brat Roberto i Izabel Jelenić. Kako su organizirani timovi u razvojnom dijelu Infobipa? S developerske i product management strane, organizirani smo u SCRUM timove. Trenutno imamo 30-ak timova, koji rade na različitim, ali srodnim projektima; težimo postići to da jedan tim može odraditi apsolutno sve potrebno za njegove projekte. Mnogo je toga posloženo kako bi to bilo moguće, puno “atomarnih”, neovisnih servisa, interni alati poput DeploymentManagera, chapteri koji povezuju ljude koji se bave sličnim problemima u različitim timovima. Kako ne bi došlo do zasićenja, ljudi mogu mijenjati timove kako bi se bavili onime sto ih više zanima ili privlači. Imamo nekoliko godišnjih okupljanja oko različitih tema, npr. brainstorming svih team leadera, Dev Daysi kao okupljanje svih developera, i puno “manjih”, tematskih okupljanja manjeg broja developera zainteresiranih za neku određenu temu. Team buildinzi nakon završetka određenog milestonea, fun days kada se cijeli tim cijeli dan “igra” nekim novim stvarima koje možda nakon toga postanu mainstream... Sve su to elementi poslovnog života Infobip developera. Trenutno smo naš Infobip cloud sustav povezali na preko 300 mobilnih operatera u svijetu i implementirali vlastita rješenja u preko 100 mobilnih operatera. Naši glavni datacentri su u Frankfurtu, Washingtonu, Moskvi, Johannesburgu i Mumbaiju - na preko 250 servera s preko 100 servisa koji su potrebni za real-time dostavu SMS poruka i drugih usluga koje pružamo - USSD, plaćanja, push notifikacije. Naša misija se od početka do danas nije promijenila i uvijek smo sve produkte i servise razvijali u istome smjeru: „we’re creating a seamless interaction of business and people“, od projekta virtualne općine pa do svih produkata
koji su danas aktivni - uvijek spajamo tvrtke s krajnjim korisnicima i pritom pružimo najbolje moguće korisničko iskustvo. I dalje radimo na svim produktima, usavršavamo ih svakodnevno te se spremamo lansirati novu mobilnu platformu za koju mislimo da će promijeniti način na koji tvrtke i ljudi komuniciraju, s time da već u početku računamo na to da će tu biti hrpa promašaja. Bitno je da iz njih možemo učiti i svakom sljedećom iteracijom pokušati dovesti do onoga što klijenti zaista žele i što rješava neki njihov problem. Ukratko, nadamo se najboljem, spremni smo na najgore.
Globalna kompanija Bio si svugdje po svijetu šireći mrežu Infobipa? Putovao sam po cijelome svijetu, za sastanke ili otvaranje ureda. Živio sam prvo dva mjeseca u Miamiju da uspostavimo prisutnost u SAD-u, nakon toga sam se preselio na osam mjeseci u Buenos Aires. Tamo smo otvorili ured, a nakon toga u Brazilu i Kolumbiji. Živio sam valjda sljedećih nekoliko godina u avionu i dvije države tjedno. Jednom sam iz Buenos Airesa napravio krug i pol oko svijeta u 12 dana: Argentina, Cape Town, Johannesburg, Dubai, Kuala Lumpur, Hong Kong, Detroit, Atlanta, Cancun, Mexico City, Cancun, Atlanta, Rim, Trst, Vodnjan. Prošle sam godine tri mjeseca bio u San Franciscu, što mi je oduvijek bila želja, vidjeti Kaliforniju i srce svjetske IT scene. Imao sam priliku ići na hrpu meetupova, sastanaka, kongresa i upoznati zaista mnogo ljudi koji su danas u samom vrhu IT scene, ali ono što mi je možda bilo i najbitnije, bilo je upoznati njihov pobjednički i pozitivni mentalitet i razloge zašto uspijevaju. Također, s obzirom na vremensku razliku od 9 sati, imao sam vremena od popodne pa sve do kasno u noć čitati knjige o marketingu i otkrio sam koncept lean startup koji me oduševio. U biti, ono kako je nastao Infobip i što je opisano u prethodnom dijelu razgovora, kao da je prepisano iz knjige „Lean startup“ - pivotiranje, testiranje, mjerenje
Infobip akademija
‚
U tom razdoblju živio sam na kruhu i vodi, drugim riječima, nismo ništa zarađivali
i ispravljanje, tako je upravo i nastala tvrtka brdo promašaja, brdo posla i brza adaptacija. Poslujemo s većinom hrvatskih banaka, ali Hrvatska kao tržište vrlo nam je mala; Europa je oko 20% našeg poslovanja, najbitnija nam je Azija, zatim bivši SSSR, pa Latinska Amerika, Afrika, zatim Europa i na kraju SAD, onako otprilike, prema opsegu i značaju poslova. Unatoč toj globalnoj razgranatosti, development je uglavnom u regiji - Pula, Zagreb, Sarajevo i Beograd. Imali smo development i u Kuala Lumpuru, ali lakša je komunikacija na lokalnom jeziku, a iskreno govoreći, naši developeri su neusporedivo jači od njihovih pa smo taj lokalni development u Maleziji ukinuli. Kako i koliko se oslanjate na cloud filozofiju? Infobip - mobilne tehnologije u cloudu naziv je za kompleksan globalni sustav, razvijen i
kontinuirano održavan u Infobipu. Radi se o miksu internetskih i telekomunikacijskih tehnologija, od SS7 protokola pa sve do najzahtjevnijih IP arhitektura. Cijeli sustav kompletno je izgrađen in-house. Interesantan pokazatelj kapaciteta i veličine tog sustava je činjenica da je Infobip samo u posljednjih nekoliko mjeseci dostavio poruke na više od milijardu različitih brojeva mobilnih uređaja.
Infobip Academy Koji su minimalni uvjeti za zapošljavanje u vašoj tvrtki? Kakve stručnjake trebate? U Vodnjanu imamo Infobip Academy (academy.infobip.com), preko kojega zapošljavamo ljude, to je kombinacija treninga i selekcijskog procesa, jer neki ispadnu iz te akademije, možda i odu nezadovoljni, ali mi tu ništa ne možemo. Prema zakonu velikih brojeva, oni koji otpadnu bit će nezadovoljni i neki od njih šire loše komentare na Internetu, to je tako u ljudskoj prirodi, i očekivano. Oni koji rade u Infobipu zadovoljni su. Tijekom te edukacije, osim treninga, bitno nam je da čovjek nešto nauči, ali i to da vidimo kako se uklapaju u tvrtku. S obzirom na to da smo krenuli iz Pule te kasnije Zagreba i ostalih ureda, nismo mogli imati svjetske stručnjake na raspolaganju. Jedna od stvari koja me najviše osobno veseli i na koju sam u ovom trenutku razvoja tvrtke možda i najviše ponosan, upravo je kreiranje tog ekosistema i mogućnosti razvoja ljudskog potencijala. Kreiranje i pariranje svjetskom
‚
Bitan nam je stav, attitude, a vještine, skills kasnije se nauče, faks i preporuke nisu nam bitni
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
47
mreža na terenu Intervju mjeseca Silvio Kutić, Infobip Infobipova strategija Objasnite nam poslovnu strategiju tvrtke Infobip, u osnovnim crtama. Što je glavna razlika u odnosu na ostale igrače iz istog segmenta, na tržištima na kojima radite? Infobip se na tržištu pozicionirao između mobilnih operatera i enterprise sektora podižući vrijednost svim sudionicima. Taj dvostrani poslovni model s jedne strane ima tvrtke koje kroz njega dobivaju pouzdan i jednostavan pristup mobilnim servisima - najčešće su to profesionalne SMS notifikacije, ali i mobilna plaćanja. Integracija se radi u vrlo kratkom roku i bez kapitalnih ulaganja (NO CAPEX, NO OPEX). Snaga Infobipa je u tome što tvrtkama partnerima omogućuje spajanje na gotovo sve svjetske mobilne operatere kroz jednu pristupnu točku, preko jednog API-ja ili pomoću nekih od specijaliziranih aplikacija. Osim aplikacija u cloudu, Infobip je razvio i kompleksnija enterprise standalone rješenja namijenjena velikim tvrtkama (mGate). Uz sve naše usluge dolazi i 24-satna tehnička podrška na deset jezika, koja promptno
zaprima i rješava upite klijenata. Support je usko vezan uz development, a cijeli taj sustav sami smo razvili, i to je jedna od jakih strana Infobipa. Drugu stranu biznis modela čine operateri mobilnih mreža koji suradnjom s Infobipom otvaraju nove prilike za monetizaciju svojih resursa. Operateri su ključna komponenta u našoj niši. Mnoga naša rješenja smještena su upravo u infrastrukturi mobilnih operatera. Imamo tristotinjak ugovora s mobilnim operaterima u svijetu. Inovativnost se ne odnosi samo na tehnološka rješenja, već i na nove biznis modele. Konstantno dogovaramo nove poslovne modele, kreiramo rješenja prema prilikama koje prepoznajemo na tržištu. To je posebno bitno danas, kad mobilni operateri traže nove načine da monetiziraju svoje investicije. S obzirom na golemo iskustvo u radu s tehnologijama mobilnih operatera, Infobip je za njih razvio i specijalizirana rješenja, poput sGate sustava za filtriranje (varijacija firewalla u IP protokolu), cGate rješenja za direktnu naplatu preko sustava mobilnog operatera ili, pak, USSD
‚
gatewaya. Vrlo je malo tvrtki koje imaju cijeli value chain pod kontrolom; mi imamo, i tu je naša jedinstvena vrijednost, mi smo radili svoja rješenja za operatere. Kako su ta rješenja naša, a i naša bit je transakcijska platforma, imamo jedinstvenu prednost besplatno to implementirati pa operaterima tako donosimo promet i s njima radimo revenue share, podjelu prihoda. Poslovanje se trenutno odvija kroz 30 ureda, od kojih su najveći oni u Puli, Zagrebu, Kuala Lumpuru, Moskvi, Buenos Airesu i Johannesburgu. Monitoring sustavi su kompletno automatizirani. Arhitektura je distribuirana kroz 6 georedundantnih data centara i podržava više od 250 servisa u produkciji. S obzirom na to da je SMS po svojoj prilici “time sensitive” i često se traži gotovo “real time delivery” poruka, da bi se osigurala ta funkcionalnost, treba osigurati load balancing, high availability sustave te high volume traffic. Kako bismo osigurali sigurnost procesa i podataka koji se prenose pomoću naših rješenja, nedavno smo dobili prestižan PCI-DSS certifikat - nezavisnu
Niti ne znajući, naši ljudi postali su heroji koji su se usudili izazvati svijet visoke tehnologije
vrhu IT stručnjaka, s kolegama, počevši od sebe kojem je to prvi posao, a i mnogima koji su došli iz pekare ili IT servisa na zahtjevne funkcije, ovo je otvorilo nove životne vidike, nove mogućnosti i poboljšalo ne samo njihove živote nego i njihovih bližnjih. Neki nisu imali posao, neki nisu imali priliku, no predivnim timskim duhom, jasnom strategijom i velikom vjerom u perspektivu koja im je pružena, možda ni ne znajući, postali su heroji koji su se usudili izazvati svijet visoke tehnologije. Jedan od ključeva uspjeha zasigurno je naš pozitivni stav i energična kultura koju gajimo i koju smo uspjeli prenijeti i na naše ostale urede. Bitan nam je stav, attitude, a vještine, skills kasnije se nauče, faks i preporuke nam nisu bitni. Akademija nam je ubrzala proces treninga i selekcije sa šest mjeseci na jedan, a i omogućila da bolje upoznamo čovjeka u toj, kako u šali zovemo, Big Brother kući. Uz potrebu za velikim brojem ljudi koji bi se pridružili našoj maloj revoluciji, a s obzirom na specifičnost niše i naše kompanijske kulture, koja je realno sve samo ne standardna za ovo 48
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
potvrdu da se našim sustavom, na potpuno siguran način, mogu dostavljati i osjetljivi podaci poput PIN-ova za debitne i kreditne kartice. Osim toga, imamo i certifikate 9001 i 27001. Kao associate member GSMA organizacije, aktivno sudjelujemo u razvoju i standardizaciji nekih rješenja. Zaposleni pohađaju brojne stručne konferencije (pr. Qcon, Future of Web Design, Craft Conference u Budimpešti, Degree Conference u Poljskoj, ng-europe u Parizu), tako lakše prate novitete i ostvaruju kvalitetan networking, odnosno mrežu kontakata u branši. Iako poslujemo globalno, naša baza je ovdje - u Puli i Zagrebu. Mi smo IT tvrtka, k nama uglavnom dolaze software developeri, database administratori, mrežaši, tehničari operativci, devopsi, scrum masteri, product owneri, i business development manageri. Surađujemo sa studentskim organizacijama kako bismo dobili priliku predstaviti se mladim ljudima s potencijalom, koji traže priliku za rad u modernoj, dinamičnoj i po mnogočemu netipičnoj tvrtki.
područje, odlučili smo pokrenuti svoju akademiju internacionalnog karaktera, te stvorili različite programe: Business Academy (dvotjedno obrazovanje o industriji, organizaciji, itd) za sales, ljudske resurse, operator partnership managere; Developer Campus - trotjedni developerski campus s našim najboljim developerima koji rade kao mentori i podučavaju razvijanje realnih aplikacija u svijetu mobilne tehnologije; Tech Campus - trotjedna edukacija o komunikacijskim protokolima, tehnologijama i industriji; Data scientist - trotjedni intenzivni program edukacije, koji ćemo početi krajem kolovoza prvi put i u kojem ljude namjeravano educirati za naše core odijele QoS, Technical Evangelists i Global Analytics Team. U naš Academy dolaze ljudi iz cijelog svijeta, predavanja su na engleskom, koji je “službeni jezik” u tvrtki. Dosad je kroz sve naše akademije i kampuse prošlo preko 400 ljudi, od kojih smo oko 270 zaposlili. S obzirom na veliku uspješnost i veliko znanje koji ljudi prime na takvim organiziram edukacijskim programima, i dalje nastavljamo tražiti ljude koji bi se pridružili Infobip timu. Znajući za naš međunarodni uspjeh, često nam pristupaju predstavnici raznih gradova i regija - iz Kanade, Švicarske i drugih zemalja nudeći da tvrtku preselimo kod njih, uz olakšice i uvjete od kojih zaboli glava. Dolaze iznenađujuće dobro pripremljeni i s iznimno primamljivim ponudama, no za nas do daljnjeg Vodnjan ostaje centar Infobipovog univerzuma...
udzbenik. hr klika
Roditelji i učenici,
osigurajte na vrijeme udžbenike za školsku godinu 2014./15.
3
! a k i n e b ž d u do
Zašto kupiti udžbenike na udzbenik.hr?
ISE O POP IMAM ZA ENIKA UDŽB OLE SVE ŠK
• ne morate brinuti o popisu udžbenika, mi imamo sve popise • nema lutanja po knjižarama i stajanja u redu • plaćanje karticama ili uplatnicama na rate • mogućnost narudžbe školskog pribora i omota • pošiljka stiže na kućnu adresu prije početka škole
tri klika
Sa samo možete izvršiti Narudžbu i tako osigurati pravovremenu dostavu udžbenika.
Ne čekajte jesen i gužve u knjižarama. Naručite udžbenike odmah i osigurajte BESPLATNU dostavu!
BESPLATNA dostava za
Veliki izbor
narudžbe do
školskog
20. 7. 2014.!!! čite m naru e o k i l k Jednim NE udžbenik OMOTA e omote! ili sam
pribora
Udžbenik.hr • Medarska 69 • 10 090 Zagreb • tel.: 0800 8565 fax: 01/659 0081 • e-mail:
[email protected]
O
snovna ideja iza radne stanice je, vjerujemo, lako razumljiva svakome tko čita ove riječi. Riječ je o računalu koje se izvana najčešće zapravo ne razlikuje od klasične stolne konfiguracije. Imamo kućište s čije su prednje strane USB portovi, audioulaz i audioizlaz, DVD snimač i eventualno čitač memorijskih kartica, a straga uobičajeni priključci matične ploče i napajanja. Sličnosti s “običnim” računalom prestaju kad se bočna stranica 50
kolovz/rujan 2014. MREŽA
skine i baci pogled u unutrašnjost kućišta. Kod radnih stanica ovdje se u pravilu nalaze jednoprocesorske ili dvoprocesorske serverske matične ploče s pripadajućim procesorima (u današnje vrijeme redovito Intel Xeon, zasnovan na aktualnoj procesorskoj arhitekturi - u ovom trenutku to je još uvijek Haswell), četiri ili osam memorijskih utora koji podržavaju ECC (Error Checking & Correction) RAM te Nvidijina ili AMD-ova profesionalna grafička kartica iz linije Quadro, odnosno FirePro.
Poanta radnih stanica stoga nije samo davanje velike sirove procesorske i grafičke snage, već i besprijekorne stabilnosti u radu, nužno potrebne u poslovnim okolinama gdje se radi na kompleksnim financijskim, znanstvenim, medicinskim, CAD/CAM i inim projektima.
Hardver prema potrebama
Konkretan način na koji je radna stanica konfigurirana primarno ovisi o njenoj namjeni. Primjerice, netko tko treba moćno i bespri-
TEMA BROJA
Radne stanice
mašinerija za profesionalce
Piše: Davor Šuštić
Kad posao traži visoke performanse, ali i apsolutnu stabilnost, kupuje se radna stanica. Premda se izvana ni po čemu ne razlikuju od klasičnih stolnih konfiguracija, ova računala imaju nekoliko dobrih razloga zbog kojih spadaju u zasebnu kategoriju i nose osjetno višu cijenu
jekorno pouzdano računalo za renderiranje 3D videa zasigurno neće imati iste zahtjeve u pogledu grafičkih performansi poput nekoga tko radnu stanicu nabavlja za potrebe obrade financija, gdje je mnogo veći naglasak na procesoru (tj. procesorima), a performanse grafičkog podsustava praktički su marginalne - barem ako se radi u programima koji ne podržavaju GPGPU (obrada procesorskih operacija pomoću grafičkog procesora). Upravo se zbog toga radne stanice primarno nabavljaju po narudžbi, a ne tako
da se ušetamo u trgovinu i pokupimo ju s police. Svaki kupac jednog takvog uređaja trebao bi pomno razmisliti o tipu i stvarnim potrebama aplikacija koje će koristiti te upravo tako konfigurirati svoj primjerak. Ovo nije bitno samo radi postizanja optimalnih performansi, već i uštede novca - serverski procesori, ECC RAM i profesionalne grafičke kartice koštaju mnogo više od svojih consumer pandana. Također valja istaknuti da radne stanice uglavnom nude napajanja visoke učinkovi-
tosti, što je svakako još jedan iznimno bitan element čitave priče. Napajanja su maksimalnom snagom redovito pažljivo dimenzionirana, tako da postojeće komponente hrane stabilnim naponima, a istovremeno ostavljaju dovoljno prostora da isto nastave činiti čak i u slučaju eventualnih naknadnih nadogradnji (primjerice, ako umetnemo snažniju i energetski gladniju grafičku karticu). Kvaliteta napajanja u modernim radnim stanicama toliko je visoka da ona ponekad dolaze bez aktivnog hlađenja. MREŽA kolovoz/rujan 2014.
51
tema broja radne stanice Prozračnost
Kad već spominjemo problematiku hlađenja, kažimo da se odvođenje topline s procesora i iz kućišta i dalje primarno izvodi zrakom, odnosno pomoću ventilatora. Vodeno hlađenje zasigurno jest bolji izbor kada govorimo o temperaturama koje je moguće postići, ali ovdje treba imati na umu činjenicu da centralni i grafički procesori iz generacije u generaciju bivaju rađeni sve sitnijim proizvodnim procesom pa stoga manje troše, a istovremeno se i manje zagrijavaju od svoje starije braće. S time na umu, posve je ispravno kazati da je radnu stanicu danas lakše kvalitetno rashladiti nego što je to bio slučaj prije godinu, dvije ili tri. Usto, mnogi korisnici još uvijek zaziru od vodenih hlađenja radi potencijalne havarije do koje bi moglo doći u slučaju izlijevanja rashladne tekućine - unatoč tome što je ta bojazan posve iracionalna. Je li bolje kupiti brand name radnu stanicu ili se upustiti u samogradnju? S obzirom na to da su apsolutna stabilnost i pouzdanost ovdje imperativ, kupnja gotovog rješenja s imenom definitivno je pametniji izbor. Ne samo radi činjenice da su radne stanice opsežno testirane i
GPGPU Profesionalne aplikacije koje znaju izračune koje tradicionalno obavlja centralni procesor prebaciti na grafički procesor, imaju ogromnu korist od moćnog grafičkog podsustava. Za ovakve komputacijske zadatke posebno su specijalizirane Nvidijine grafičke kartice Tesla, koje u varijantama K20 i K40 nude između 5 odnosno 12 GB GDDR5 ECC videomemorije, 2496 odnosno 2880 CUDA jezgri i strahovito visoke performanse (do monstruoznih 4,29 teraflopsa). Na primjeru koji Nvidia navodi u jednoj od svojih studija slučaja, najsnažnija Tesla K40 ubrzava izračune vezane uz financijske transakcije i upravljanje rizikom unutar analitičke biblioteke Murex MACS između nekoliko desetaka i nekoliko stotina puta u odnosu na četverojezgreni procesor Xeon X5570.
Karakteristike testiranih uređaja i rezultati testiranja Dell Precision T1700 MT Mini Tower Intel Core i7-4770 3,4 GHz (4 jezgre) Intel C226 Nvidia Quadro K2000 2 GB 16 GB DDR3 / 2 TB HDD (7.200 rpm) 4 od 4 Dvoslojni DVD snimač 4/8/8 4
HP Z1 G2 All-in-one Intel Xeon E3-1225 v3 3,2 GHz (4 jezgre) Intel C226 Intel HD P4600 (integrirana) 16 GB DDR3 ECC / 1 TB HDD (7.200 rpm) 4 od 4 Dvoslojni DVD snimač 4/4/4 4
2x USB 3.0, 2x USB 2.0, 3,5 mm audioulaz/izlaz
2x USB 3.0, 3,5 mm audioulaz/izlaz
Vanjske dimenzije Periferije
4x USB 2.0, 2x USB 3.0, 4x DisplayPort, VGA, 2x PS/2, 3,5 mm audioulaz/izlaz, COM 36x17,3x43,3 cm Žična tipkovnica i miš
Operacijski sustav
Windows 8.1 Pro 64-bit
DisplayPort, 4x USB 3.0, S/PDIF, 3,5 mm audioulaz/izlaz 55,6x65,5x40 cm Bežična tipkovnica i miš Windows 7 Professional 64-bit (upgradena Windows 8.1 Pro 64-bit)
Form factor Procesor Čipset Grafička kartica RAM/Disk Broj popunjenih memorijskih utora Optički uređaj Ethernet/WiFi/Bluetooth Čitač SD kartica Prednji konektori Stražnji konektori
Cinebench R15 OpenGL CPU SpecViewPerf 12.1 (1.900x1.060) catia-04 creo-01 energy-01 maya-04 medical-01 showcase-01 snx-02 sw-03 Jamstvo Cijena Ustupio
52
kolovz/rujan 2014. MREŽA
68,93 fps 744 cb
32,24 fps 524 cb
19,63 fps 18,28 fps 0,38 fps 17,75 fps 5,15 fps 11,99 fps 19,66 fps 26,3 fps 3 godine 13.488 kn ComTel Corp., tel. 01/3688-666
11,38 fps 8,51 fps 0,07 fps 7,11 fps 1,39 fps 5,09 fps 5,87 fps 19,35 fps 3 godine 19.999 kn HP Brand Store, tel. 01/6523-177
Diskovni podsustav optimizirane za svoju namjenu (u smislu kompatibilnosti i međusobne suradnje ugrađenih komponenti, zagrijavanja, buke u radu, proširivosti i ostalog), već i zato jer su obuhvaćene jamstvom proizvođača, kakvo u slučaju samogradnje zasigurno nećemo dobiti, budući da će nam ono vrijediti samo za svaku komponentu zasebno. Premda ponuda radnih stanica u Hrvatskoj nije pretjerano velika - u trenutku izrade ovog testa moglo se nabaviti pet modela, čije ćete detaljne opise pronaći na narednim stranicama - svejedno je moguće izabrati između raznih form factora i razreda mogućnosti i performansi. Uz tower modele - dakle one kod kojih su komponente ugrađene u klasično mini ili midi tower kućište, po narudžbi su dostupni SFF (Small Form Factor) modeli (HP Z220 SFF i Lenovo E32 SFF, primjerice). Naravno, tu je i nezaobilazni HP-ov Z1 G2, prva i još uvijek jedina prava all-in-one radna stanica na svijetu, namijenjena onima koji serverske komponente, besprijekornu pouzdanost i vrhunski monitor žele unutar jednog “paketa”, a spremni su pristati na neke osebujnosti koje karakteriziraju takvu izvedbu.
HP Z230 Mini Tower Intel Xeon E3-1225 v3 3,2 GHz (4 jezgre) Intel C226 Intel HD P4600 (integrirana) 4 GB DDR3 ECC / 500 GB HDD (7.200 rpm) 2 od 4 Dvoslojni DVD snimač 4/8/8 4
U vremenima kad je trajnost SSD-ova bilo goruće pitanje oni nisu bili preporučljivi za korištenje u radnim stanicama. Danas, kad su vijek i cijena SSD-ova takvi da nikome neće biti veliki problem nakon nekoliko godina kupiti novi SSD i klonirati podatke, njihova instalacija na mjesto sistemskog diska - onog s kojeg će se podizati operacijski sustav i aplikacije - itekako je dobrodošla. Performanse modernih SSD-ova strahovito su visoke, kako u pogledu brzine čitanja i pisanja podataka (preko 500 MB/s preko SATA3 sučelja), tako i nasumičnog pristupa podacima, odnosno broja ulaznih i izlaznih operacija koje oni mogu izvršiti. Naravno, to ne treba zahvaliti samo SATA3 sučelju, koje matične ploče aktualnih radnih stanica redovito nude, već i naprednim kontrolerima koji upravljaju NAND flashom. SSD kao sistemski disk stoga definitivno preporučujemo, pri čemu posebnu pažnju treba dati modelima s petogodišnjim jamstvom (poput Intelovih serija 530, 730, 3500 i 3700). Osim OS-a i aplikacija, na njima se, naravno, mogu držati aktivni projekti i drugi podaci, iako je njih još uvijek mnogo pametnije udomiti na mehaničke diskove u RAID 1 polju ili u cloudu (ako sigurnost to dozvoljava).
2x DisplayPort, DVI, 2x USB 3.0, 4x USB 2.0, 2x PS/2, 3,5 mm audioulaz/izlaz 40x16,5x44,2 cm Žična tipkovnica i miš Windows 7 Professional 64-bit (upgradena Windows 8.1 Pro 64-bit)
HP Z420 Midi Tower Intel Xeon E5-1620 3,6 GHz (4 jezgre) Intel C602 Nvidia Quadro K2000 2 GB 8 GB DDR3 ECC / 1 TB HDD (7.200 rpm) 4 od 8 Dvoslojni DVD snimač 4/8/8 4 2x USB 3.0, 1x USB 2.0, 2x 3,5 mm audioulaz/izaz, FireWire 2x DisplayPort, DVI, 2x USB 3.0, 4x USB 2.0, FireWire, 2x PS/2, 3,5 mm audioulaz/izlaz 48x17,2x42 cm Žična tipkovnica i miš Windows 7 Professional 64-bit (upgradena Windows 8.1 Pro 64-bit)
23,48 fps 529 cb
69,30 fps 662 cb
6,49 fps 642 cb
11,09 fps 7,4 fps 0,05 fps 7,09 fps 1,19 fps 5,35 fps 5,54 fps 19,01 fps 3 godine 9.599 kn Microline, tel. 01/2797-777
19,24 fps 19,46 fps 0,21 fps 17,53 fps 2,61 fps 12,34 fps 20,12 fps 23,19 fps 3 godine 15.777 kn Recro, tel. 01/3650-777
2,93 fps 2,5 fps 0,03 fps 1,63 fps 0,14 fps 0,01 fps 2,9 fps 4,93 fps 3 godine 20.900 kn Lenovo Exclusive Store, tel. 01/6442-822
2x USB 3.0, 2x USB 2.0, 3,5 mm audioulaz/izlaz
Lenovo ThinkStation C30 Mini Tower Intel Xeon E5-2620 v2 2,1 GHz (6 jezgri) Intel C602 Nvidia NVS 300 512 MB 8 GB DDR3 ECC / 250 GB HDD (7.200 rpm) 2 od 8 Dvoslojni DVD snimač 4/8/8
8 2x USB 3.0, 3,5 mm audioulaz/izlaz 2x USB 3.0, 6x USB 2.0, 3,5 mm audioulaz/izlaz, COM 43x12,7x44 cm Žična tipkovnica i miš Windows 7 Professional 64-bit (upgradena Windows 8.1 Pro 64-bit)
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
53
tema broja radne stanice
Dell Precision T1700 MT je o četverojezgrenom procesoru temeljenom na aktualnoj arhitekturi Haswell. Radni takt mu se kreće između 3,4 GHz i 3,9 GHz (ovisno o trenutnoj potrošnji i zahtjevima aplikacija), raspolaže sa 8 MB cachea, a podržan je i HyperThreading, tako da operacijski sustav zapravo raspolaže s osam jezgri. Koliko je to bitno? Ako govorimo o sirovim performansama, spomenuti procesor Core i7 praktički se ne razlikuje od ekvivalentnog Xeona (u ovom slučaju to bi bio Xeon E3-1240 v3). Kada je riječ o radnim naponima i temperaturama, Xeoni na tom polju barataju nižim vrijednostima, tako da u smislu neprestanog rada (24 sata dnevno, 7 dana u tjednu) imaju očitu prednost. To nipošto ne znači da je procesor Core i7 ugrađen u testirani Precision T1700 nepouzdan - već jednostavno to da će biti topliji i rastrošniji od istovrsnog Xeona. No istovremeno i drastično jeftiniji, na što je Dell kod ove radne stanice zapravo i ciljao.
Ne kontrolira greške
•••• U Dellovoj
hardverskoj nomenklaturi Precision T1700 MT, pri čemu MT znači Mini Tower, stolna je grafička radna stanica s početka ponude. U liniji Precision jeftiniji je samo jedan model - također T1700, ali s manje radne memorije i nezanemarivo slabijim grafičkim podsustavom. Prema riječima proizvođača, temeljna ideja Precisiona T1700 je ponuditi performanse radne stanice s cijenom klasičnog stolnog računala. Pošteno.
Kako procesor Core i7 posjeduje integriranu grafičku karticu, matična ploča ima ugrađene DisplayPort konektore
54
kolovz/rujan 2014. MREŽA
Letimičan pregled liste specifikacija navodi na misao da je ta granica između “običnog” stolnog računala i radne stanice tanja nego što jest. Naime, u oči smjesta upada da testirani Precision T1700 MT nema serverski procesor Xeon, već je opremljen procesorom Core i7-4770. Riječ
Sprijeda nalazimo sve što bi nam moglo zatrebati – po dva USB 2.0 i 3.0 porta i audioulaz i audioizlaz. Ono što na slici ne vidimo, no također postoji, ugrađeni je zvučnik
Osim izostanka procesora Xeon, iskusnijim će čitateljima za oko također zapeti izostanak skraćenice ECC pored oznake količine RAM-a. Ugrađenih 16 GB RAM-a klasičnog je DDR3 tipa, bez sposobnosti samostalne provjere i ispravljanja 1-bitnih grešaka. Ovdje se, naravno, radi o još jednom načinu obaranja cijene radne stanice. Dell se vjerojatno poveo za pretpostavkom kako korisnici koji rade toliko osjetljive poslove da im je ECC memorija prijeko potrebna (poput znanstvenih i financijskih izračuna) zasigurno neće odabrati najjeftiniji Precision, već neki model s gornjeg dijela ponude. S time na umu, osjetno skuplji Precision T5610 i T7610 standardno dolaze s ECC RAM-om (i procesorom Xeon, odnosno dva Xeona u slučaju potonjeg, kao i moćnijim diskovnim i grafičkim podsustavom). No vratimo se na T1700 MT, temu ovog opisa. Osim dosad spomenutih komponen-
Stražnji 90-milimetarski ventilator izvlači zagrijani zrak iz kućišta. Svi ventilatori iznimno su tihi, bez obzira na opterećenje sustava
ti, u testiranoj konfiguracijskoj varijanti on nudi još 2-terabajtni mehanički disk čije se ploče okreću pri 7.200 o/min te Nvidijinu grafičku karticu Quadro K2000 sa 2 GB GDDR5 videomemorije. Potonja je zasnovana na čipu GK107, posjeduje 384 unificiranih shadera i radni taktovi su joj 954 MHz (GPU), odnosno 5 GHz (memorija). Zauzima samo jedan utor u kućištu, što je u svijetu radnih stanica radi mogućnosti nadogradnje itekako dobrodošlo. U pogledu performansi, Quadro K2000 plasira se u srednji razred za profesionalnu 3D obradu, što znači da joj sirove performanse variraju od solidnih do vrlo dobrih. Ono gdje ova kartica briljira je omjer cijene i performansi - u tom pogledu je mnogo privlačnija od Quadrica K4000, K5000 i K6000. Sve spomenute komponente spojene su na serversku jednoprocesorsku matičnu ploču s Intelovim čipsetom C226. U smislu nadogradivosti dotična nudi po jedan PCI Express x16 Gen2 i PCI Express x1 port te jedan arhaični PCI konektor. Slobodnih SATA portova ukupno je dva, a upravo je toliko i slobodnih mjesta za ugradnju uređaja koje bismo na njih mogli povezati. Konkretno, postojećem disku i DVD snimaču moguće je dodati još jedan disk i 5,25-inčni uređaj (doduše uz prethodno vađenje čitača SD/xD/MS Pro/CF kartica, ugrađenog ispod DVD snimača). Riječ je o SATA3 portovima, povezanim na RAID kontroler koji podržava RAID 0, 1, 5 i 10 uparivanje diskova. Sve to napaja 365-vatno napajanje s certifikatom 80 PLUS Gold, koje Dell brendira kao vlastito. U slučaju da nekome ugrađenih 16 GB DDR3 memorije nije dostatno, memoriju s četiri 8-gigabajtne pločice može proširiti na 32 GB. Naravno, uz klasičnu, podržana je i ECC memorija.
Kompaktno kućište, vrlo tih rad, uvjerljive performanse, mogućnost servisiranja i nadogradnje komponenti bez korištenja alata, obilje konektora, zadovoljavajuća mogućnost nadogradnje
36x17,3x43,3 centimetra. U pogledu konstrukcijskih materijala izvedba kućišta je za svijet radnih stanica uobičajena - prednjica je plastična, a metalni dio kućišta načinjen je od čelika. Prednja strana kućišta stilizirana je velikom udubinom i tamnom plastičnom rešetkom, a na lijevu stranu postavljeni su najkorisniji konektori - po dva USB 3.0 i 2.0 porta te priključci slušalica i mikrofona. Sasvim očekivano, kućište se otvara bez korištenja alata. Na isti način - bez korištenja odvijača - mogu se promijeniti disk i 5,25-inčni uređaji te fiksirati uređaji koje spajamo u PCI, odnosno PCI Express utore. Što se izvedbe hlađenja tiče, za odvođenje zagrijanog zraka zaduženi su 80-milimetarski ventilator procesora i napajanja te 90-milimetarski ventilator ugrađen na stražnju stranu kućišta. Oni su u svim režimima rada toliko tihi da ćete Precision T1700 MT bez ikakvih problema moći držati pored glave.
Cijena 13.488 kn Ustupio: ComTel Corp., tel. 01/3688-666
Mini Tower Intel Core i7-4770 3,4 GHz (4 jezgre) Nvidia Quadro K2000 2 GB 16 GB DDR3 2 TB HDD (7.200 rpm)
Neke korisnike potencijalno će odbiti izostanak ECC memorije i procesora Xeon
Kompaktan i tih
Pobrojani hardver ugrađen je u kompaktno mini tower kućište vanjskih dimenzija
softver Dellov softverski paket sastoji se od intuitivnih i vrlo upotrebljivih aplikacija Client System Update (automatizirana nadogradnja BIOS-a i drivera), Backup & Recovery (izrada i povratak sigurnosne kopije operacijskog sustava u klasičnoj i bootabilnoj varijanti), Digital Delivery (automatizirana nadogradnja tvorničkog softvera) te Data Protection. Potonja omogućuje konfiguraciju pristupa Windowsima, to jest hoćemo li se autorizirati prije ili nakon podizanja OS-a (ili oboje) te na koji način (lozinka, SmartCard, otisak prsta ili neka kombinacija navedenog).
Ljubičasta plastika označava dijelove kojima se može manipulirati bez upotrebe alata. Ista filozofija koristi se i kod Dellovih uredskih računala OptiPlex
Memorijski utori jasno su numerirani, što omogućuje višekanalnu instalaciju RAM-a bez zavirivanja u priručnik
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
55
tema broja radne stanice
HP Z1 G2 u jako osvijetljenim prostorijama donekle reflektira okolinu, ali istovremeno osjetno poboljšava doživljaj svjetline i živosti boja. Jedna od novosti koje Z1 G2 donosi u odnosu na prvu generaciju ove radne stanice jest touchscreen funkcionalnost. Ekran testiranog modela doduše nije bio osjetljiv na dodir, no duboko sumnjamo u to da je ciljanim korisnicima takvo što - kamen spoticanja.
Serverski podbočen
••••
Ako danas kupujete radnu stanicu, HP-ovi modeli iz serije Z bit će vam nezaobilazni. Ova linija, čijoj smo svjetskoj premijeri 2009. godine imali priliku prisustvovati, danas okuplja radne stanice SFF, tower i all-in-one formata, koje svojim mogućnostima, performansama, ali i cijenom pokrivaju sve tipove korisnika i primjena. Potencijalno najzanimljivija, a neupitno
Kao kod drugih HP-ovih radnih stanica, zeleni detalji ističu dijelove koje možemo vaditi bez korištenja alata – poput ugrađenog 400-vatnog napajanja
56
kolovz/rujan 2014. MREŽA
najinovativnija među njima upravo je Z1. Radi se o prvoj radnoj stanici allin-one formata na svijetu. Sve komponente ugurane su u kompaktno kućište s čije se prednje strane nalazi izvanredna 27-inčna, 10-bitna IPS matrica. Nativna razlučivost joj iznosi visokih 2.560x1.440 točaka, a obasjana je LED pozadinskim osvjetljenjem. Kao kod, primjerice, Appleovog iMaca, ispred same matrice postavljeno je staklo, koje
Plinski amortizer brine se o tome da ekran ne može naglo pasti na kućište
Sam plasman HP-ova kompaktnog čeda u kategoriju radnih stanica znači da se na poleđini njegovog vrhunskog 27-inčnog ekrana nalaze komponente kakve obično nalazimo u jednom takvom profesionalnom uređaju: čipset Intel C226, Intelov procesor Xeon, Nvidijina profesionalna grafička kartica iz serije Quadro - hardverski i softverski optimizirana za visoke performanse i pouzdanost u alatima za CAD/CAM i sličnu primjenu - kao i ECC radna memorija. Model koji smo testirali ipak je pitomiji: diskretne grafičke kartice nema, već su svi oblici obrade videa svaljeni na leđa grafičkom procesorau HD P4600 integriranom u ugrađeni Intelov procesor. Riječ je o četverojezgrenom procesoru Xeon E3-1225 v3, čiji se takt kreće od 3,2 GHz do maksimalnih 3,6 GHz. Dotični raspolaže sa 8 MB cachea, ali ne podržava HyperThreading, tako da operacijski sustav raspolaže “samo” sa spomenute četiri jezgre. Ovom procesoru pridružen je terabajtni mehanički disk i čak 16 GB DDR3 ECC memorije - da se nađe. Odlučimo li se na nadogradnju grafičkog podsustava, na izbor nam se nude mobilne varijante Nvidijinih grafičkih kartica Quadro, koje se u utrobu ove radne stanice mogu instalirati zahvaljujući postojanju MXM (Mobile PCI Express) modula. Dotični nije nikad posve zaživio na prijenosnicima, gdje je u teoriji trebao nuditi mogućnost nadogradnje njihovih grafičkih kartica, ali ipak
Iznad ekrana nalazi se HD web-kamera s integriranim mikrofonima. Nagib kamere može se podešavati pomoću kotačića, a moguće ju je posve zarotirati te time onemogućiti snimanje
je našao primjenu u sustavima poput ovog. Posezanje za mobilnim varijantama grafičkih kartica Quadro nekoga će iznenaditi, ali za takvo što ipak postoji čvrst razlog. Naime, klasične, stolne Quadrice gutaju više energije no što bi 400-vatno napajanje HP-ove all-in-one radne stanice moglo isporučiti, 90-postotnoj učinkovitosti unatoč. Podjednako su važni zagrijavanje i buka, druga dva aspekta u kojima mobilne Quadrice predstavljaju znatno razumniju opciju. Ne zaboravimo da se radi o računalu koje nije moguće smjestiti ispod stola, u ormar ili na neko treće mjesto gdje ga nećemo čuti, već se ono čitavo vrijeme nalazi na manje od metra od korisnikove glave i ušiju. Zbog toga je HP inzistirao na niskoj proizvodnji buke te u tome naposljetku u potpunosti uspio - Z1 je u radu u najgorem slučaju vrlo tih, a veći dio vremena posve bešuman.
Zonsko hlađenje
Kako bi to bilo moguće, unutrašnjost radne stanice podijeljena je na četiri rashladne zone - napajanje, grafičku karticu, procesor i diskove. Svaka od njih, zajedno s radnom memorijom i elektronikom IPS matrice, pokrivena je s ukupno šest ventilatora, pri čemu je svaki od njih nezavisno kontroliran, tako da mu se brzina vrtnje dinamički mijenja u ovisnosti o informacijama koje prikuplja devet termalnih senzora raspoređenih po spomenutim zonama. Z1 se može namještati po visini, naginjati u rasponu od 35° i montirati na VESA nosač. Postolje također omogućuje da ekran okrenemo u položaj paralelan s radnom površinom i tako ga fiksiramo, te tada povlačenjem dvaju prekidača na donjem rubu uređaja i podizanjem ekrana u uspravni položaj otkrijemo utrobu radne stanice kao da otvaramo haubu automobila. Time je na najbolji način riješena problematika servisiranja i nadogradnje komponenti. Otvaranje kućišta obavlja se, dakle, bez
Vrhunski 10-bitni IPS ekran, iznimno robusna konstrukcija, mogućnost namještanja ekrana po visini, inovativan i lak pristup unutrašnjosti u svrhu nadogradnje i servisiranja, tih rad, bogata ponuda konektora, zvučnici
upotrebe alata, a na isti se način vrši zamjena i nadogradnja gotovo svake komponente u unutrašnjosti radne stanice Z1. Povučemo li, primjerice, zelenom bojom označeni nosač na stražnjoj strani napajanja, čitavo napajanje će u jednom pokretu biti izvađeno iz kućišta. Isto vrijedi za grafičku karticu (naknadnu ugradnju diskretne grafičke kartice omogućuje MXM modul), optički pogon, memoriju (četiri utora) i diskove. Procesor se ne može promijeniti bez alata, ali ni kod njega ne možemo govoriti o nekim velikim manevrima - učvršćen je sa svega četiri vijka. Mogu se ugraditi dva 2,5-inčna ili jedan 3,5-inčni disk, pri čemu se može raditi o modelima s brzinom vrtnje od 7.200 i 10.000 rpm, kao i SSD-ovima. Koristi se moderno SATA3 sučelje, a podržani su RAID 0 i 1. Kako bi se smanjile vibracije i buka mehaničkih diskova, pripadajući nosači posjeduju posebne jastučiće za njihovu apsorpciju. Jednom kad je čeprkanje po unutrašnjosti radne stanice Z1 dovršeno, ekran se može bezbrižno gurnuti u zatvoreni položaj - ugrađeni plinski amortizer pobrinut će se da glatko padne na kućište i “klikne” na mjesto.
Cijena 19.999 kn Ustupio: HP Brand Store, tel. 01/6523-177
All-in-one
Intel Xeon E31225 v3 3,2 GHz (4 jezgre) Intel HD P4600 (integrirana) 16 GB DDR3 ECC 1 TB HDD (7.200 rpm)
Cijena, neimpresivne grafičke performanse, koristi mobilni GPU
softver Sve HP-ove radne stanice Z opremljene su setom softverskih alata okupljenih pod nazivom Cool Tools. Oni služe namještanju postavki vezanih uz performanse, potrošnju energije i sigurnost, obavljanju osnovne dijagnostike hardvera, održavanju videokonferencija, pristupu računalu na daljinu i sličnom. Naravno, u softverski paket također je uključena aplikacija za sistemski backup i restore.
Uz četiri stražnja USB 3.0 porta, audioulaz i audioizlaz, izlaz za subwoofer i digitalni S/ PDIF izlaz, Z1 posjeduje DisplayPort ulaz i izlaz, koji samostalno prepoznaje želimo li sliku s radne stanice prenijeti na drugi ekran, ili njenu 27-inčnu matricu koristimo za prikazivanje slike s vanjskog izvora
Zvučnici su okrenuti prema korisniku, što rezultira za all-in-one računala neuobičajeno visokom kvalitetom zvuka
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
57
tema broja radne stanice
HP Z230 Kad se pogleda s vanjske strane, Z230 je u principu vrlo sličan svojem skupljem bratu Z420. Tek nešto skromnije dimenzije (40x16,5x44,2 centimetra) i izostanak FireWire porta daju do znanja da se radi o jeftinijem uređaju. Značajnije razlike uočljive su tek nakon skidanja bočne stranice, što se (i) ovdje obavlja jednostavnim povlačenjem za to namijenjene poluge, nakon čega stranica glatko klizne sa svojeg mjesta. Tada, naime, postaje očito da jednoprocesorska matična ploča ove radne stanice, inače zasnovana na Intelovom čipsetu C226 (poput Dellovog Precisiona T1700 MT ili HP-ovog Z1 G2), raspolaže sa svega četiri memorijska utora, za razliku od njih osam kod modela Z420, te da je prostora za naknadnu nadogradnju ipak manje. Od ova četiri memorijska utora, popunjena su dva, i to pločicama od po 2 GB DDR3 ECC memorije, što ukupno daje 4 GB RAM-a - manje od onoga na što će mnogi potencijalni vlasnici radnih stanica pristati. Srećom, rješenje je jednostavno: prilikom narudžbe zatražite više RAM-a.
Tri devedesetke
••••
Linija Z200 okuplja najjeftinije radne stanice iz HP-ove ponude. Kao što poznavatelji HP-ove nomenklature zasigurno uočavaju, Z230 je četvrta generacija ovog uređaja. Ovaj model predstavljen je godinu dana nakon modela Z400, Z600 i Z800 i pozornost je privukao zbog svojih majušnih gabarita - radilo se o prvoj HP-ovoj radnoj stanici Small Form Factor formata. Budući da se ubrzo pokazala potreba za radnom
Sprijeda nalazimo standardnu listu konektora: dva USB 3.0 porta, dva USB-a 2.0 te priključke slušalica i mikrofona
58
kolovz/rujan 2014. MREŽA
stanicom čija bi cijena bila u rangu tog modela, ali s većim mogućnostima naknadnog proširenja, HP je u ponudu dodao isti model smješten u klasično mini tower kućište. Upravo tom opisu odgovara Z230 koji smo imali prilike testirati.
Kavez za diskove omogućuje ugradnju par 3,5-inčnih diskova, ali i jedan 2,5-inčni disk (ili SSD-a), bez potrebe za korištenjem adaptera. Svi diskovi montiraju se bez alata
Osim spomenutog RAM-a, u matičnu ploču utaknut je Intelov četverojezgreni procesor Xeon E3-1225 v3, čije smo karakteristike već pokrili u opisu radne stanice Z1 G2, koja ga također sadrži. U kratkim crtama, radi se o četverojezgrenom procesoru bez HyperThreadinga, opremljenom s 8 MB cachea i taktom koji se pomoću Turbo Boosta, a u ovisnosti o trenutnoj potrošnji, kreće između nazivnih 3,2 do maksimalno 3,6 GHz. Procesor je, naravno, hlađen zrakom i 90-milimetarski ventilator postavljen na njegov aluminijski hladnjak jedan je od svega tri puhala u kućištu ove radne stanice. Tu je još ventilator napajanja i stražnji ispušni ventilator - jedan i drugi u 90-milimetarskoj izvedbi. Iako ih nema mnogo, treba kazati da posao odvođenja topline obavljaju učinkovito, a istovremeno i gotovo bešumno, što će biti posebno bitno korisnicima koji radnu stanicu planiraju držati na, a ne ispod radne površine.
DVD snimač dostupan je stanjenoj varijanti i smješten ispod čitača memorijskih kartica, što gornji 5,25-inčni utor na kućištu ostavlja slobodnim
Jedan od razloga za neometani protok zraka svakako je izostanak diskretne grafičke kartice. Svi zadaci vezani uz obradu 2D i 3D grafike svaljeni su na leđa GPU-a integriranog u procesor. Matična ploča ima dva DisplayPorta i jedan DVI izlaz, pa nedostatak videoizlaza nije nešto što bi vas moglo natjerati na kupnju odvojene grafičke kartice. Ipak, ako su vam grafičke performanse visoko na listi prioriteta, sasvim je jasno da vam spomenuti integrirani GPU neće ispuniti zahtjeve. Problem nije samo u njegovim niskim performansama, već i u kompatibilnosti drivera - aspektu zbog kojeg je Intel na zlu glasu svakoga tko je tvrtkina integrirana grafička rješenja pokušao koristiti za iole ozbiljniji posao. U to smo se uvjerili i prilikom izvođenja naše baterije testova - Maya i SolidWorks više su se puta jednostavno odbili izvršiti, s čime se kod radnih stanica s Nvidijinim grafičkim karticama nismo susretali. Izostanak diskretne grafičke kartice ne čudi - ne zaboravimo da se radi o radnoj stanici s niskom cijenom kao jednom od najvažnijih stavki. U slučaju da ju odlučite ugraditi, dobro je znati da ćete ju imati čime napajati. Za razliku od starijih predstavnika linije Z200, Z230 dolazi sa 6-pinskim naponskim konektorom za grafičke kartice. Usto, ugrađeno 400-vatno napajanje s deklariranom učinkovitosti od 92% ima više no dovoljno snage za ovakav oblik nadogradnje.
Uvjerljivo kućište, solidne mogućnosti nadogradnje, tih rad, servisiranje bez alata, cijena
grafičkih kartica bez alata ipak nije izostala. Kao kod svih ostalih HP-ovih modela, područja s kojima možemo imati neki oblik interakcije bez posezanja za alatom obilježena su zelenom bojom. Ponuda PCI Express utora sastoji se od jednog Gen3 x16 slota te serije od tri Gen2 slota (x16, x4 i x1). Hoće li netko izostanak sekundarnog Gen3 x16 konektora smatrati problematičnim? Potencijalno da, ali za takve korisnike ionako je primjereniji model Z420. Dodatne diskove moguće je spojiti na neki od tri slobodna SATA konektora. Svi SATA konektori imaju propusnost od 6 Gbit/s (SATA3), a povezani su na RAID kontroler koji omogućuje izgradnju RAID 0 i 1 polja. Svoj temeljni zadatak Z230 ispunjava vrlo dobro - u osnovnoj varijanti je za pojmove radne stanice iznenađujuće jeftin, a istovremeno uspijeva biti dovoljno proširiv da ga svi osim najzahtjevnijih korisnika (tu ubrajamo one koji traže dvoprocesorsku radnu stanicu) mogu konfigurirati u skladu sa svojim potrebama.
Cijena 9.599 kn Ustupio: Microlina, tel. 01/2797-777
Mini Tower
Intel Xeon E31225 v3 3,2 GHz (4 jezgre) Intel HD P4600 (integrirana) 4 GB DDR3 ECC 500 GB HDD (7.200 rpm)
Ispodprosječna količina tvornički ugrađenog RAM-a
Jedan mali, dva velika
U pogledu proširivosti, Z230 podržava maksimalno tri diska (od toga jedan 2,5-inčni i dva 3,5-inčna - zgodno za sve one koji žele bez gnjavaže i adaptera instalirati SSD) i dva 5,25-inčna uređaja. Naravno, jedan 3,5-inčni utor za disk već je popunjen; odabran je Western Digitalov 500-gigabajtni Caviar Blue. Popunjen je i jedan od dva 5,25-inčna utora, i to čitačem memorijskih kartica (SD/XC/MS Pro/CF) i slim varijantom DVD snimača, poput onog kakav nalazimo na prijenosnicima. Iako se radi o jeftinoj radnoj stanici, mogućnost ugradnje diskova, 5,25-inčnih uređaja i
softver Softverski paket Cool Tools standardni je dio i ove HP-ove radne stanice. Većinu aplikacija od kojih se on sastoji instaliramo prema potrebi, a namijenjene su konfiguriranju postavki vezanih uz performanse i potrošnju sustava, sigurnost, dijagnostiku, videokonferencije, sistemski backup i restore te pristup pomoću remote desktopa.
Diskretnu grafičku karticu moguće je ugraditi u PCI Express Gen3 x16 utor. Uz njega, još se nude po jedan PCI Express Gen2 x16, x4 i x1 port te vremešni, ali ponegdje još uvijek potrebni PCI port
Ako se koristi grafička kartica integrirana u procesor, monitore je moguće spojiti na dva DisplayPorta ili DVI
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
59
tema broja radne stanice
HP Z420 lica i mikrofona te već pomalo zaboravljeni, ali među profesionalcima još uvijek rado viđeni FireWire port. Sprijeda se također nalazi integriran čitač SD/XC/MS Pro/CF kartica te dva 5,25-inčna utora. Jedan od njih popunjen je DVD snimačem, a u drugi (gornji) opcionalno se može ugraditi ručka za lakše prenošenje kućišta. Unutrašnjosti radne stanice pristupa se bez korištenja alata, jednostavnim povlačenjem za to namijenjene poluge na bočnoj stranici kućišta. Zanimljivo je da je HP kod prethodnih generacija ovog uređaja od nekih korisnika dobivao kritike na račun lakoće otvaranja bočne stranice. Dobivao, ali i uvažio - kućište se sada otvara posve glatko, bez ikakva zapinjanja.
Zeleno znači diraj
••••
Z420 se unutar HP-ove ponude profesionalnih radnih stanica plasira u sredinu ponude, što će reći da se radi o modelu namijenjenom radnim okolinama gdje je potrebna velika količina procesorske snage, ali i grafičke performanse (i stabilnost) koju nudi Nvidijin čip Quadro K2000. No, više o ugrađenom hardveru nešto kasnije.
Radna stanica se prema potrebi može isključiti sa stražnje strane, što je posebice korisno u slučaju da ju držimo u serverskom ormaru (moguće pomoću odgovarajućih nosača)
60
kolovz/rujan 2014. MREŽA
Mnogo prije no što smo zavirili u njegovu utrobu, Z420 zaintrigirao nas je svojom vanjštinom. Čelično kućište sprijeda je prekriveno čvrstom plastikom te ovdje nudi dva USB 3.0 porta, jedan USB 2.0 konektor, 3,5-milimetarske priključke sluša-
Diskovi se također montiraju bez alata, i to tako da se samo ubace na nosače s ugrađenim gumicama za prigušivanje vibracija
Nakon otvaranja kućišta vidljiva je još jedna novost u odnosu na starije generacije ove radne stanice - dodana je treća ladica za disk. Kavez za diskove postavljen je okomito na matičnu ploču, a nosači diskova istaknuti su zelenom bojom, čime se daje do znanja da se njima može manipulirati bez korištenja alata. Na isti način obilježeni su svi ostali dijelovi unutrašnjosti kućišta kod kojih možemo obaviti neku vrstu zahvata bez alata - nosači ladice za 5,25-inčne uređaje (ranije spomenuti DVD snimač i čitač memorijskih kartica), nosači kartica koje možemo spojiti u PCI i PCI Express utore, kopče za prednju stranicu kućišta, polugice za otpuštanje grafičke kartice od matične ploče i tako dalje. Ugrađeno 600-vatno napajanje, deklarirane učinkovitosti od visokih 90%, ne može se izvaditi bez korištenja alata, tako da u (malo vjerojatnom) slučaju njegova kvara ipak treba posegnuti za odvijačem i zasukati rukave. Kućište ove radne stanice deklarirano je kao midi tower (vanjski gabariti su mu 48x17,2x42 centimetara) pa u njegovoj unutrašnjosti ima mnogo prostora, što u kombinaciji s dobro opremljenom matičnom pločom Z420 čini vrlo nadogradivim.
Matična ploča nudi ukupno šest SATA portova, od čega su dva SATA3 (jedan je popunjen tvornički ugrađenim diskom)
Izuzev već spomenute tri ladice za disk (četvrta se može dobiti pomoću adaptera za 5,25-inčni utor), od čega su dvije u testiranoj konfiguracijskoj varijanti uređaja bile prazne, na raspolaganju je ukupno osam memorijskih utora (tvornički su zauzeta četiri; maksimalno je podržano do 64 GB ECC DDR3 RAM-a). Od ukupno šest slobodnih SATA konektora dva su SATA3 (na jedan je spojen tvornički ugrađen disk). Tu je još i jedan PCI port te nekoliko PCI Express portova. Posve konkretno, nude se dva PCI Express Gen3 x16 porta (jedan je popunjen grafičkom karticom), dva PCI Express Gen3 x8 porta, jedan PCI Express Gen2 x4 port te jedan PCI Express Gen2 x1 port. Hoće li netko trebati više od toga? Teško. Spomenimo još jedan kuriozitet: poput svojeg manjeg brata Z220, Z420 se uz pomoć odgovarajućih nosača može ugraditi u serverski ormar.
Tri zračna
Još jedan pozitivan aspekt kućišta ove radne stanice izvedba je hlađenja. Ventilatora su ukupno tri - jedan 90-milimetarski na procesoru, jedan 100-milimetarski na stražnjoj strani kućišta te jedan 60-milimetarski na rashladnom modulu, postavljenom preko četiri memorijska utora lijevo od procesora. Na utorima s desne strane procesora ovog modula nema, a posebno je zanimljivo da nema ni ventilatora u napajanju. Premda se Z420 može naručiti u varijanti s vodenim hlađenjem, velike potrebe za time zapravo nema. Temperature u radu baš nikad ne izlaze izvan prihvatljivih vrijednosti, niti ugrađeni ventilatori proizvode mnogo buke. Štoviše, ako ga postavite ispod stola, Z420 će vam praktički uvijek biti bešuman. Najzad dolazimo do hardvera. U testiranoj konfiguracijskoj varijanti Z420 je zasnovan na jednoprocesorskoj matičnoj ploči s Intelovim čipsetom C602 (podržan Intelov vPro), četverojezgrenom procesoru Xeon E5-1620 (10 MB cachea, podržan
Kvalitetna konstrukcija, servisiranje bez alata, implementacija hlađenja, izvrsna proširivost, mogućnost ugradnje u serverski rack, ponuda konektora, visoke performanse
HyperThreading i overclockiranje sa 3,6 do 3,8 GHz pomoću Turbo Boosta), 8 GB ECC DDR3 RAM-a, terabajtnom mehaničkom disku i ranije spomenutoj Nvidijinoj grafičkoj kartici Quadro K2000 sa 2 GB brze GDDR5 videomemorije. Njenim karakteristikama detaljnije smo se pozabavili u opisu Dellovog Precisiona T1700 MT, tako da nam samo preostaje ponoviti kako se radi o profesionalnoj grafičkoj kartici srednjeg razreda, namijenjenoj 2D-u i umjereno zahtjevnom 3D-u, s odličnim omjerom performansi i cijene. Z420 je dobro osmišljena, odlično realizirana i generalno dobro zaokružena radna stanica. Hardverska osnova je uvjerljiva, a mjesta za nadogradnju ima. Pridodaju li se tome brojni inženjerski detalji iz kojih je vidljivo da ju je koncipirao netko tko zna kako ozbiljna radna stanica mora izgledati, sasvim je jasno da će ovaj model potencijalnim kupcima radnih stanica biti nemoguće zaobići.
Cijena 15.777 kn Ustupio: Recro, tel. 01/3650-777
Midi Tower
Intel Xeon E5-1620 3,6 GHz (4 jezgre) Nvidia Quadro K2000 2 GB 8 GB DDR3 ECC 1 TB HDD (7.200 rpm)
U okolinama koje koriste kombinaciju PC i Apple računala mogao bi nedostajati Thunderbolt konektor, samo dva SATA3 porta
softver Poput drugih HP-ovih radnih stanica iz serije Z, Z420 dolazi sa setom aplikacija okupljenih pod zajedničkim imenom HP Cool Tools. Pomoću njih možemo namještati postavke vezane uz performanse, potrošnju energije i sigurnost, obaviti osnovnu dijagnostiku hardvera, održavati videokonferencije, pristupati računalu na daljinu i tako dalje. Tu je i aplikacija za sistemski backup i restore. Četiri memorijska utora lijevo od procesora prekriveni su aktivnim hladnjakom sa 60-milimetarskim ventilatorom
Na prednjicu kućišta ugrađen je čitač memorijskih kartica – praktično
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
61
tema broja radne stanice
Lenovo ThinkStation C30
•••• Za ThinkSta-
tion C30 Lenovo kaže da je najmanja dvoprocesorska radna stanica na svijetu. Nakon kratkog pregleda njegove vanjštine, koja u uspravnom položaju broji svega 43x12,7x44 centimetara, doista nije lako shvatiti gdje je pronađeno mjesto za ugradnju dva procesora i maksimalnih osam memorijskih modula. Ipak, činjenice su nepobitne - C30 doista raspolaže dvo-
Gumirana ručka na gornjoj strani dodatno olakšava prenošenje ionako prilično laganog i kompaktnog računala
62
kolovz/rujan 2014. MREŽA
procesorskom s er verskom matičnom pločom (čipset Intel C602) i svime ostalim što ona podrazumijeva - po četiri memorijska utora po procesoru, četiri PCI Express utora, dva PCI konektora te čak sedam SATA portova, koje s obzirom na raspoloživi prostor pod oklopom, zapravo i nije moguće u cijelosti iskoristiti. Kako je sve to ugurano u kućište nevelikih dimenzija, uže od kućišta bilo koje druge testirane radne stanice? Inteligentnim inženjeringom. Ladica za dvoslojni DVD snimač postavljena je okomito na kućište i posve približena lijevoj bočnoj stranici, čime je omogućena ugradnja procesora s pripadajućim hladnjakom, ventilatorom i memorijskim modulima izravno “ispod” DVD snimača. Odlično je što je Lenovo tvornički popunio ovaj teže dostupni procesorski utor, a sekundarni utor, smješten u blizinu stražnjih ispušnih ventilatora - i tako lako
Položaj DVD snimača i USB 3.0 portova s prednje strane okomit je na kućište da bi se u unutrašnjosti napravilo mjesta za dva procesora
dostupan sa svih strana - ostavio praznim. Ovo olakšava posao eventualne naknadne ugradnje sekundarnog procesora. Doduše, valja istaknuti da se ni do procesora smještenog ispod DVD snimača ne dolazi teško, jer se DVD snimač može otpustiti bez alata - dovoljno je povući metalnu polugu označenu plavom bojom i strelicom koja se nalazi na donjem dijelu nosača u koji je DVD pogon ugrađen. Dobro je da se ovaj manevar maksimalno pojednostavio, jer ga je također potrebno izvoditi prilikom ugradnje RAM-a.
Šest komada
Hardversku osnovu testiranog ThinkStationa C30 čini Intelov procesor Xeon E52620 v2. Riječ je o procesoru zasnovanom na arhitekturi prošle generacije (Ivy Bridge), opremljenom sa šest fizičkih i, zahvaljujući HyperThreadingu, dvanaest logičkih jezgri. Takt mu je 2,1 GHz, a pomoću Turbo Boosta može se podizati do maksimalnih 2,6 GHz - naravno, kada to maksimalna potrošnja dopušta. Procesoru je na raspolaganju 15 MB cachea, a RAM-u pristupa četverokanalno. Testirani primjerak stigao je sa 8 GB DDR3 ECC RAM-a, raspoređenog na dva 4-gigabajtna modula. Jasno je da bi zbog četverokanalnog pristupa memoriji performanse bile nešto više da su popunjena sva četiri modula (kombinacija 4x 2 GB), no u smislu kasnije nadogradnje varijanta s manjim brojem modula većeg kapaciteta svakako je poželjnija, čak i nauštrb tih nekoliko postotaka u brzini rada. Odlučite li se na proširenje RAM-a, dobro je znati da maksimalna količina memorije iznosi 128 GB po procesoru, dakle mamutskih 256 GB sveukupno. Kako spomenuti procesor nema integriranu grafičku karticu, a samim time ni matična ploča ne posjeduje videoizlaze, ThinkStation se oprema nekom od diskretnih profesionalnih grafičkih kartica. Kod testiranog primjerka radi se o modelu NVS 300, kod kojeg je već iz izostanka aktivnog hlađenja - GPU i memorija hlade
Sekundarni slobodni procesorski socket i četiri pripadajuća memorijska utora ukazuju na razinu proširivosti ovog ThinkStationa
se običnim pasivnim hladnjakom - jasno da se radi o kartici koja je podređena stabilnosti u 2D aplikacijama, a iole ozbiljniji 3D predstavlja joj prevelik zalogaj (performanse su joj osjetno niže čak i od Intelovog integriranog GPU-a, iako je mnogo stabilnija i pouzdanija). Zanimljivo je da kartica na svojoj stražnjoj strani nudi samo jedan konektor, koji će manje iskusne zavarati da je DVI, no zapravo se radi o razmjerno nepoznatom sučelju DMS-59. Njegova svrha je da kroz jedan konektor sprovede dva VGA ili DVI ili jedan DisplayPort signal. DMS-59 se ne može koristiti bez pripadajućih adaptera pa raduje da Lenovo dotične velikodušno isporučuje među dodatnom opremom. Diskovni podsustav sastoji se od jednog 3,5-inčnog 250-gigabajtnog diska (WD Caviar Blue), što može biti dovoljno za manje zahtjevnu upotrebu, no svatko tko radi s iole kompleksnijim podacima i projektima zasigurno će osjetiti potrebu za dodatnim diskom (ili diskovima). Kućište ukupno može primiti tri 3,5-inčna diska. Oni se ugrađuju u ladicu smještenu na dnu kućišta. Njoj je na prvi pogled iznimno teško pristupiti i čini se da takvo što nikako nije moguće bez korištenja alata. Tome, srećom, nije tako - dovoljno je otpustiti držač prednje maske kućišta i odvojiti ju, čime se otvara pristup nosačima za disk. Diskovi se montiraju bez korištenja alata, na za to predviđene “vijke” opremljene gumicama za prigušivanje vibracija diska. Sve spomenuto napajano je moćnim 800-vatnim napajanjem s certifikatom 80 PLUS Gold. Premda ovoliko snažno napajanje djeluje višestruko predimenzionirano za ThinkStation C30 konfiguriran poput testnog modela, valja imati na umu da će sva ta snaga u slučaju ugradnje sekundarnog procesora, pripadajuće memorije i sposobnijeg grafičkog podsustava itekako dobro doći. Spomenimo još da se kućište Lenovove radne stanice pomoću odgovarajućih nosača može instalirati u serverski ormar.
Kombinatorika
Kompaktne dimenzije, podrška za dva procesora, inteligentna izvedba kućišta, procesorske performanse, mogućnost instalacije u serverski ormar
Cijena 20.900 kn
Kako smo već kazali, PCI Express utora ukupno je četiri. Dva su PCI Express Gen3 x16, jedan je Gen3 x4 i jedan Gen2 x4. Njima su pridružena dva staromodna PCI porta. Većina će primarno mariti za dva Gen3 x16 konektora koja otvaraju brojne mogućnosti u smislu kombiniranja grafičkih kartica, a na sve ostalo gleda se prije svega kao na dobrodošli, iako ne i esencijalni dodatak. Od ukupno sedam SATA konektora, pet ih je SATA2 i dva su SATA3. Nativno su podržani RAID-ovi 0, 1 i 5. Sa svime spomenutim na umu, ThinkStation C30 može se jedino nazvati izvrsnom, inženjerski dobro promišljenom radnom stanicom. Testirana konfiguracijska varijanta mnogo je pogodnija za procesorski intenzivne poslove nego što je to slučaj s iole zahtjevnijom obradom grafike, ali tome nije teško doskočiti - jednostavno ju valja naručiti u drugačije konfiguriranoj izvedbi.
Ustupio: Lenovo Exclusive Store, tel. 01/6442-822 Mini Tower
Intel Xeon E52620 v2 2,1 GHz (6 jezgri) Nvidia NVS 300 512 MB 8 GB DDR3 ECC 250 GB HDD (7.200 rpm)
Grafičke performanse testiranog modela, samo dva SATA3 porta
softver Sa softverske strane, ThinkStation C30 oslanja se na dobro poznati alat ThinkVantage. Dotični nenametljivo nudi najnužnije alate koje bi vlasnici radnih stanica mogli zatrebati - aplikaciju za sistemski backup i restore te onu namijenjenu automatiziranom skidanju i instalaciji nadogradnji sistemskih aplikacija, drivera i BIOS-a. Tu je još takozvani Solution Center, aplikacija namijenjena hardverskoj i softverskoj dijagnostici i konfiguraciji raznih sigurnosnih postavki Windowsa. Pametnom dosta.
Zagrijani zrak iz kućišta izvlače dva stražnja 70-milimetarska ventilatora, koji unatoč nevelikim dimenzijama nisu pretjerano bučni
Za obuzdavanje žica na nekim se mjestima koristi ljepljiva traka (popularni gafer) – pomalo spartansko, ali sasvim učinkovito rješenje
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
63
softver CROZ Sentime(n)ter
Analiza domaćih sentimenata Platforma omogućuje analizu detaljnijih trendova na društvenim mrežama te pronalaženje konkretnih tekstova s mišljenjima korisnika
Analitika sentimenata je pojam koji se uvelike koristi u marketingu u “velikim” sredinama, a sada alat za tako nešto postoji i za Hrvatsku, prilagođen jeziku i sredini Ivan Voras
S
entime(n)ter je CROZ-ova platforma za business intelligence nad stvarnim tekstualnim podacima koja je pionirska u našem okruženju po tome što nudi analizu sentimenata prilagođenu hrvatskome jeziku. Pojam “analiza sentimenata” (sentiment analysis) možda zvuči malo čudno, ali zapravo se radi o jednostavnoj ideji: korištenju računalnih algoritama i resursa kako bi se iz gomile (najčešće javno dostupnih) tekstova izvuklo što ljudi koji su napisali te tekstove misle o nekim temama. U najrudimentarnijem obliku, to bi bilo kao da se pretražuju tekstovi za pojavom riječi “nogomet” i riječi kao što su “volim”, “neopisivo”, “super”, i ako se nađu, izvede se zaključak da autor teksta voli nogomet. U praksi, ovako jednostavan primjer neće dobro funkcionirati i ne analiziraju se samo pojedinačne riječi nego i fraze koje čine kontekst, s Sentime(n)ter Proizvođač CROZ Tip Analiza sentimenata i ponašanja društvenih mreža za business intelligence
+ Podrška za hrvatski jezik u analizi sentimenata, analiza različitih izvora informacija, vizualizacija
+ Za najučinkovitije korištenje potrebno je znati što se traži
Dojam Potencijalno nezamjenjiv, moderan alat za istraživanje javnog mnijenja o proizvodima, organizacijama i idejama
Ustupio
Što analizirati?
Kako se radi “samo” o algoritmima, a umjetna inteligencija je još daleko od toga da s njom možemo normalno razgovarati, za analizu se koriste aproksimacije pa je potrebna relativno velika količina teksta da bi se iz nje mogli izvući statistički korisni zaključci. Nekad bi se za takvu analizu skupljali podaci iz novina, knjiga ili sličnih izvora masivnih tekstova, ali pojavom masovnog korištenja društvenih mreža, analizom tekstova koje su napisali “obični ljudi” i objavili doslovno na uvid cijelome svijetu, mogu se izvesti čak mnogo korisniji zaključci. Zahvaljujući naprednim mogućnostima klasifikacije koje platforme za društvene mreže već imaju, moguće je vrlo jednostavno ograničiti analizu na određene populacije prema detaljnim kriterijima - zemljopisno, prema spolu, dobi, obrazovanju, interesima, hobijima ili bilo čemu drugome. Analiza sentimenata jedan je od načina na
Kako analizirati?
Sirove tekstove potrebno je, pak, prilagoditi tako da budu “čitljivi” ovim algoritmima. Jedan dio priprema je ispravljanje pogrešno napisanih riječi, kolokvijalizama, ekspanzija skraćenica i slični oblici, a drugi je normalizacija riječi tako da budu prikladne za daljnju analizu. Potonji zadatak je drastično kompliciraniji u jeziku kao što je hrvatski u kojem je svaka pisana riječ u nekom obliku koji je kontekstno ovisan - nitko ne govori u nominativu jednine i infinitivima. Ne radi se samo o pronalaženju korijena riječi, nego je ponekad čak i oblik riječi važan u stvaranju modela kojim se opisuje kontekst u kojem se riječi pojavljuju. Stručnjaci iz polja lingvistike i računalnog učenja imaju dosta posla u zajedničkom području analize prirodnih jezika (natural language processing). Za ilustraciju veličine problema, praktički neprimjetnu poteškoću u analizi predstavlja sarkazam. Po svojoj prirodi, problem analize sentimenata danas je jedan od business intelligence analiza koje spadaju u domenu big data, i to ne samo zbog količine informacija koje treba procesirati (osobito u zemljama koje nisu trivijalne veličine kao Hrvatska), već i zbog toga što je te podatke često potrebno, ili je barem poželjno, analizirati nedugo nakon stvaranja - u real timeu. Tvrtke koje pokreću marketinške kampanje žele što prije saznati što potencijalni kupci misle o njima, neke (teoretske) države i vlade žele znati aktualno nepatvoreno mišljenje o potezima koje provode, možda ranije nego što ti potezi postanu novinski skandali, ugostitelji (ponovno više teoretski nego stvarni) žele znati što mušterije zaista misle o njihovoj usluzi, umjesto da svaki gost odgovara “hvala, dobro je.” Bez real-time komponente zadatak postaje više-manje pitanje batch procesiranja jednom
Primjeri poslovnih pitanja Sentime(n)ter je samo alat, a za njegovo ispravno korištenje važno je postaviti ispravna pitanja, kao što su: Marketing: Što korisnici misle o našoj usluzi? Razvoj produkata: Kakve funkcionalnosti traže naši korisnici? Podrška korisnicima: Koja su najčešća pitanja ili problemi naših korisnika? Nabava: Kakva je reputacija naših dobavljača na tržištu? Ljudski resursi: Što naši zaposlenici misle o nama?
CROZ, www.croz.hr
64
ovećom dozom statistike i algoritmima koji su bliski onima koji se koriste za “umjetnu inteligenciju.” U vrlo stvarnom smislu, sustav koji radi analizu sentimenata najprije na praktičnim primjerima uči kako analizirati.
koji marketingaši znaju kako se, primjerice, baš ženama između 30 i 40 godina jako sviđaju filmovi s Robertom Downeyem Juniorom. Naravno, osim Facebooka (koji je u Hrvatskoj ipak daleko najpopularniji - do 97% prema izvorima CROZ-a), analizirati se mogu forumi, komentari na novinske članke ili bilo kakve druge sadržaje (npr. YouTube), blogovi i svi drugi izvori tekstova do kojih se može doći. Za interne potrebe moguće je, naravno, analizirati i “zatvorene”, nejavne podatke, odnosno podatke koji su pohranjeni u bilo kakvom obliku, uključujući baze podataka na sustavu za document management ili e-mail serveru.
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Big data u Hrvatskoj Luka Stepinac je CROZ-ov voditelj odjela za usluge iz područja Business Intelligence te je na QED-u prezentirao mogućnosti koje donosi analiza metodama big data na javnim podacima. Big data je buzzword s vrlo širokim značenjem - na kojim stvarima ste ti i tvoj tim imali prilike raditi? Big data je doista vrlo širok pojam. Osim, naravno, velike količine podataka, tu se zapravo krije i potpuno nova paradigma korištenja podataka. Dosad su korisnici naručivali izvještaje s preddefiniranim izgledom, koje bi IT pripremio, automatizirao i dao na korištenje. Big data ide za time da se korisnicima “poslužuju” izvorni ili minimalno obrađeni podaci te alati kojima sami mogu otkrivati na koja sve pitanja mogu pronaći odgovore. Mi smo se dosad vertikalno fokusirali na telekom industriju i tu odradili nekoliko projekata te stekli dragocjeno iskustvo. Radili smo s doista velikim količinama (streamovima) podataka koji se generiraju u realnom vremenu (za osjećaj - u desetak dana prikupili smo milijarde zapisa). Uz projekte, u CROZ-u smo razvili i svoju platformu za analizu društvenih mreža, SentiMe(n)ter, koja je u stanju odgovoriti na pitanja poput “kako je pozicioniran moj brand
u odnosu na konkurenciju? ” ili “ tko, koliko i o čemu najviše piše vezano uz moju uslugu ili proizvod? ” Koliko je korištenje Big data metoda popularno u Hrvatskoj? Koji su najveći korisnici i na koji način ih koriste? Big data pomalo dolazi u Hrvatsku. Skupina koja najbolje razumije prednosti i mogućnosti Big data koncepta su definitivno marketinški odjeli raznih tvrtki pa se zajedno s njima definiraju razne inicijative. Najčešća primjena je u segmentu praćenja “pulsa” društvenih mreža, ciljanog marketinga prema korisnicima, prevencije churna i iskorištavanja geolokacijskih informacija. Perjanice Big date u Hrvatskoj su telekomi, banke i veće retail tvrtke, no vjerujem da će se s probijanjem leda otvoriti i šire tržište. ROI se može prilično jednostavno izračunati, pa će i to biti dodatni vjetar u leđa pri odluci za uvođenje Big data rješenja. Neke od ovih stvari su osjetljive sa stajališta privatnosti - kako se
rješavaju ti konfliktni interesi? Privatnost osobnih podataka korisnika je vrlo bitna stvar, i dobro je što se odmah o tome počelo pričati. Svjedočio sam pozitivnim primjerima tvrtki koje, razmišljajući o uvođenju Big data rješenja, vode računa i o privatnosti i zaštiti osobnih podataka. S jedne strane vage je mogućnost dobivanja vrlo zanimljivih informacija o pojedinim korisnicima; korištenjem tih informacija sigurno bi se unaprijedile npr. marketinške aktivnosti, a time i zarada i profit tvrtki. No, s druge strane vage je želja korisnika za privatnošću, koju tvrtke moraju poštivati. Stvar je vrlo jasna - u slučaju nepoštivanja privatnosti, tvrtke se izlažu ogromnom reputacijskom riziku, a potencijalna šteta u takvom slučaju uvelike bi nadmašila mogući profit nastao zloporabom tih informacija. Koji su trenutno aktualni alati i smjerovi kojima ide Big data u svijetu? U posljednjih nekoliko godina tehnološko Big data tržište doživjelo je ogroman uzlet. Broj proizvođača/ponuđača Big data rješenja sve je veći, no ipak nekolicina igrača se
uspjela profilirati. Uglavnom su to oni koji su zapravo i prvi počeli investirati u razvoj Big data tehnologija. Gledano iz perspektive alata, razvoj je usmjeren na dva glavna područja: pohranu podataka i ad-hoc analitiku (data at rest), te real-time procesiranje streamova podataka (data in motion). Neki proizvođači pokušavaju objediniti više alata i formirati zaokružene platforme (kao npr. IBM), dok drugi idu više za time da pokriju određene niše u smislu primjena (npr. obrada logova, geomarketing i sl.).
tjedno, jednom dnevno ili koliko je potrebno, a s njom postaje znatno složeniji, ali i s moćnijim rezultatima.
Zašto analizirati?
Nekad ozloglašene “knjige žalbi” postojale su da bi se klijenti imali kome potužiti na probleme u suradnji s trgovcima, ugostiteljima i turističkim organizacijama, no one su ipak zaostatak iz nekog drugog doba: zatvorene javnosti, sa “snagom zakona” iza sebe i usmjerene na specifične i potencijalno ozbiljne probleme. Puno više od knjige žalbe danas može imati jedan “nezgodan” post na Facebooku koji se viralno proširi među potencijalnim klijentima. Bilo bi dobro kada bi takve postove pronašli što ranije i odgovorili na njih. Broj “lajkova” s druge strane govori o pozitivnom efektu neke objave ili proizvoda, ali je on zapravo bezdimenzionalan broj koji ne govori detalje. Dubljom analizom mogli bismo doći do informacija kao što je, primjerice, intenzitet kojim se nekoj populaciji nešto sviđa ili ne sviđa, ili bismo mogli doći do ideje što konkretno jest dobro ili nije dobro.
Čime analizirati?
CROZ-ov Sentime(n)ter je izrađen oko Hadoopa, kojem su dodane dodatne komponente i algoritmi za specifične zadatke. Iako mu je najznačajniji feature upravo analiza sentimenata, radi se o alatu sa širim mogućnostima, koji je zamišljen kao svojevrsni one stop shop za analizu podataka koji pristižu prije svega s društvenih mreža.
Analiza sentimenata pronalazi trendove, ali i omogućuje uvid u detalje koji bi inače bili skriveni u moru podataka
Platforma je zamišljena tako da bude prilagodljiva potrebama korisnika i mogućnostima prikupljanja podataka i izvedenim analizama. Okvirni postupak kojim se Sentime(n)ter stavlja u upotrebu uključuje definiranje ključnih pojmova koji se žele pratiti i analizirati, dohvat podataka i njihova pohrana u sustav, analiza teksta i stvaranje kontekstnih fragmenata (skupova riječi ili rečenica) te na kraju vizualizacija. Upravo su kvaliteta i načini vizualizacije važni u stvaranju slike stanja situacije. Ovisno o konkretnom načinu i svrsi korištenja alata, iz
analize se mogu iščitati informacije o količini aktivnosti oko traženih pojmova (npr.: proizvoda), izvora tih aktivnosti (npr. Facebook, Twitter, e-mail, itd.), klasificirati utjecaji (autori tekstova koji imaju najviše utjecaja), ponašanje i demografski podaci, te popratni podaci kao usporedbe s konkurentnim proizvodima ili ideje za nove, slične proizvode. Sentime(n)ter je nastao iz konkretnih potreba analize domaćih tržišta te će ga vrlo lako prepoznati svi oni koji su prepoznali moć analize društvenih kretanja. MREŽA kolovoz/rujan 2014.
65
HARDVER Grandstream GXV3240 i GXV3275 GXV3240
Postolje o koje se telefon oslanja omogućuje postavljanje na radnu površinu s dva različita nagiba. U paketu također dolazi zidni nosač
Pomoću kotačića sa stražnje strane namješta se nagib ugrađene kamere. Potpunim zaokretanjem aktivira se zasun za privatnost
Dva nova Grandstreamova IP telefona softverski se oslanjanju o Google Android pa nam pod prste stavljaju dobro poznato sučelje, zahvaljujući kojem je korištenje njihovih brojnih funkcija još intuitivnije nego što je to ranije bio slučaj
Klafranje na
Grandstream GXV3240 Ekran 4,3" touchscreen (480×272) LAN (10/100/1000), WLAN (802.11b/g/n), Mreža Bluetooth Voice kodeki G.711, G.722, G.726-32, iLBC, Opus, DTMF 4/4 QoS/PoE Dodaci 1×USB 2.0, RJ9 port za headset, mini HDMI, konektor za ekstenzijske module, utor za SD kartice Google Android 4.2 Operacijski sustav 3 godine Jamstvo 1.800 kn Cijena
+ Uvjerljiva konstrukcija telefona i tipki, WiFi i Bluetooth, podrška za BLN module, izvrsna intuitivnost i proširivost Androida, ponuda aplikacija, integrirana kamera
+ Relativno niska razlučivost ekrana
Dojam Zahvaljujući Androidu iznimno intuitivan i softverski proširiv IP telefon sa širokim spektrom primjene
Ustupio Lunaria, tel. 01/6189-090
66
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Davor Šuštić
O
snovna prednost korištenja Androida kao softverske platforme dvaju Grandstreamovih IP telefona koje smo testirali činjenica je da ćete ih smjesta nakon uključenja znati koristiti. Premda Grandstream nudi vlastiti launcher, prilagođen tako da se najčešće korištene funkcije, poput uspostave poziva, pristupa kontaktima i pregleda povijesti poziva, uvijek nalaze u docku (na dnu sučelja), način rada identičan je onome kod bilo kojeg smartfona s Androidom. Klizanjem prsta u lijevu i desnu stranu zaslona prebacujemo se između Androidovih ekrana, a otvaranjem liste instaliranih aplikacija sami biramo koju ćemo postaviti na radnu površinu i na koji ekran. Naravno, osim aplikacija, na isti način na radne površine možemo stavljati widgete (sat, vremenska prognoza, Gmail, galerija fotografija, RSS feedovi i tako dalje). Što se aplikacija tiče, na oba telefona tvornički je instalirano sve što je potrebno: nekoliko aplikacija vezanih uz glasovno i videotelefoniranje te uspostavu pojedinačnih i konferencijskih poziva, svirač glazbe, kamera i galerija, internetski preglednik, e-mail klijent, kalendar, kalkulator, glasovna sekretarica, LDAP imenik, FPT server, snimač zvuka, aplikacija za SMS te file manager. Dodatne aplikacije, poput Skypea, YouTubea i preglednika dokumenata, mogu se besplatno skinuti s Grandstreamovog GS Mar-
keta, alternativne tržnice s aplikacijama. Unutar GS Marketa također je ponuđen Google Play - Googleova standardna tržnica s aplikacijama, unutar koje možemo pristupiti čitavoj ponudi za Android. Pohvalno! Prostora za aplikacije kod oba telefona ima oko 890 MB (jedan dio gigabajta ugrađene memorije otpada na operacijski sustav). Više od toga može se dobiti pomoću SD kartica, koje se mogu ubaciti u pripadajući utor na bočnoj stranici telefona. Na istome mjestu nalazi se mini HDMI konektor, namijenjen povezivanju telefona s vanjskim ekranom, čime se sučelje Androida i sadržaji poput videa prenose na veliku dijagonalu. Spomenimo još USB portove - jeftiniji telefon raspolaže jednim, a njegov skuplji brat ih ima dva. Sve spomenuto znači da Grandstreamovi telefoni dobrano nadilaze svoju osnovnu namjenu. Više se ne radi o uređajima koji se koriste isključivo za IP telefoniju, već i za rudimentarni rad s dokumentima (otvaranje i uređivanje), kao i multimediju.
Prednosti Androida
Jeftiniji od dva testirana telefona, model oznake GXV3240, podržava 6 linija i do 6 SIP računa, a sposoban je uspostaviti videokonferenciju između troje ljudi, odnosno audiokonferenciju s najviše šest sudionika. Opremljen je 4,3-inčnim touchscreenom razmjerno niske razlučivosti od 480×272 piksela, 1-megapikselnom pred-
GXV3275
Postolje je integrirano u stražnju stranu telefona i može se pomicati, što nam daje opciju odabira širokog raspona nagiba
Oba telefona posjeduju utor za SD kartice, USB port (dva u slučaju većeg modela) i HDMI sučelje, pomoću kojeg se sučelje Androida može prenijeti na veliki ekran. Video je ograničen na razlučivost 480p pa se telefon ne može koristiti u ozbiljnije multimedijske svrhe
Androidu njom kamerom s podesivim kutom snimanja i sigurnosnim zasunom te kombinacijom LAN i WLAN povezivosti i Bluetootha. Napaja se iz vanjskog naponskog adaptera, ali podržan je i PoE+. Ekran osjetljiv na dodir kombiniran je s klasičnim tipkama i taktilnim prečicama kakve smo Grandstream GXV3275 Ekran 7" touchscreen (1.024x600) LAN (10/100/1000), WLAN (802.11b/g/n), Mreža Bluetooth Voice kodeki G.711, G.722, G.726-32, iLBC, Opus, DTMF 4/4 QoS/PoE Dodaci 2×USB 2.0, RJ9 port za headset, mini HDMI, utor za SD kartice Google Android 4.2 Operacijski sustav 3 godine Jamstvo 2.660 kn Cijena
+ Uvjerljiva konstrukcija, intuitivna i vrlo proširiva softverska platforma (Android), ponuda aplikacija, WiFi i Bluetooth, velik i dopadljiv ekran, integrirana kamera
+ Nemogućnost nadogradnje BLN modulom
Dojam Veliki ekran još više naglašava brojne prednosti Androida kao platforme za IP telefone
Ustupio Lunaria, tel. 01/6189-090
već vidjeli kod Grandstreamovih telefona. Ponešto je izmijenjen tek najgornji red tipki, gdje se sada nalaze funkcije prilagođene radu u Androidu (Home, otvaranje izbornika i povratak).
Ekran umjesto tipki
Konfiguracija uređaja obavlja se unutar stiliziranih sistemskih izbornika, gdje su stvari organizirane onako kako smo od Androida navikli. Zahvaljujući tome, sadržaj svakog glavnog izbornika znamo i prije nego što ga otvorimo, a do stvari poput namještanja SIP računa, lokacijskih i sigurnosnih postavki te ponašanja ekranske tipkovnice dolazimo bez mukotrpnog traženja. U smislu puke intuitivnosti, ovaj Grandstreamov telefon i njegov skuplji brat najbolji su takvi uređaji koje smo u novije doba imali prilike koristiti.
Skuplji testirani Grandstreamov telefon GXV3275 - ne podržava uparivanje s BLN modulom, ali zato pozornost privlači velikim 7-inčnim touchscreenom razlučivosti 1.024×600 točaka. Ekran zauzima praktički čitavu prednjicu uređaja, tako da fizičkih tipki nema. Sve radnje obavljaju se pomoću prsta. Detekcija pritiska je precizna i brza. Ključne funkcije ovog telefona u principu su identične onima kod modela GXV3240. Drugim riječima, podržani su gigabitni LAN, WLAN i Bluetooth, PoE+, Plantronicsovi headsetovi, povezivanje s vanjskim ekranom preko mini HDMI sučelja, širenje memorije pomoću SD kartice. Veliki ekran ovaj uređaj čini još upotrebljivijim u smislu pregledavanja dokumenata, fotografija i videa, surfanja internetskim stranicama i ostalih radnji uobičajenih za smartfone i tablete. Oba Grandstreamova telefona mogu se iskoristiti za videonadzor, tako da se povežu s tvrtkinim IP kamerama. Ova opcija posebno je zanimljiva upravo kod modela GXV3275, čija velika dijagonala i viša razlučivost ekrana ponovno dolaze do izražaja. Što se kvalitete zvuka tiče, Grandstreamovi telefoni zaslužuju isključivo riječi hvale - zbog čistoće zvuka i sposobnosti filtriranja zvukova okoline. Korisnici kojima priložene HD slušalice nisu praktične mogu posegnuti za Plantronicsovim headsetovima ili bilo kojim bežičnim headsetom koji će s Grandstreamovim uređajima moći povezati pomoću Bluetootha.
BLN modul Ako trebate BLN tipke, što će svakako biti korisno u uredima gdje jedan telefon funkcionira kao recepcija odnosno centrala, veselit će vas podatak da se GXV3240 može upariti s modulom GXP2200EXT. Dotični sadrži 20 BLN tipki i golemi LCD, na kojem se ispisuju funkcije svake pojedine tipke. Svaka tipka može imati dvije različite funkcije. Moguće je ulančati do četiri takva modula, čime se dolazi do maksimalnih 160 BLN funkcija - većini više no dovoljno. Telefon GXV3275 ne podržava BLN module.
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
67
HARDVER Epson L1300
CISS velikog formata Nakon što je prošle godine kao prvi proizvođač izbacio na tržište pisače za kućne i uredske korisnike opremljene CISS-om, Epson proširuje ovu liniju novim modelom - L1300 prvi je tvrtkin CISS pisač formata A3+ Davor Šuštić
K
ratica CISS stoji za continuous ink supply system (sustav neprekidnog punjenja tintom) i označava modifikaciju ispisnog mehanizma kod tintnih pisača tako da dotični tintu ne dobivaju iz klasičnih uložaka, nego iz odvojenih spremnika koji stoje sa strane i mogu se po potrebi nadolijevati svježom količinom tinte. Prednost ovakvog načina opskrbe tintom je znatno niža cijena ispisa. Nedostatak - radi se o neautoriziranim izmjenama bez podrške proizvođača pisača, što znači da njihovim korištenjem u pravilu ostajete bez jamstva na uređaj. Mnogo veći problem je u tome što se tinta koja se u takvim modifikacijama koristi također nabavlja iz trećih izvora i nije napravljena prema proizvođačevoj specifikaciji. Da, znatno je jeftinija, no često nakon određenog vremena upropasti glavu i ispisni mehanizam samog pisača, a kvaliteta otiska je uglavnom vidljivo inferiorna u odnosu na originalne tinte. Uvidjevši da tu postoji određeni potencijal za grabljenje tržišnog kolača, Epson je prošle godine kao prvi proizvođač na tržište izbacio nekoliko modela kućnih i uredskih tintnih Epson L1300 Tip Razlučivost
Jednofunkcijski pisač u boji A3+ 5.760x1.440 tpi Brzina (ISO standard, za A4) 15/5,5 str./min. (mono/kolor) Sučelje USB 59 kn svaki spremnik (70 ml) Cijena tinte Trajanje spremnika 7.100 stranica crni, 5.700 svi ostali 1 godina Jamstvo 3.599 kn Cijena
pisača koji koriste CISS, uključujući i nekoliko višefunkcijskih modela. Ova gama uređaja kombinira glavnu prednost CISS-a - nisku cijenu otiska - s originalnim tintama i potpunom podrškom i jamstvom proizvođača. Kvaliteta otiska je ista kakva bi bila u ekvivalentnim Epsonovim pisačima koji koriste klasične uloške, a što se tiče brzine ispisa, CISS na nju praktično nema utjecaj. Naime, premda tinta kod ovakvih modela stoji u spremnicima smještenima uz pisač i cijevima se vodi do ispisnog mehanizma, glava je u svakom trenutku napunjena tintom i spremna za ispis.
Može i na A3
Prvih nekoliko modela Epsonovih CISS pisača ispisivali su na format A4, a netom predstavljeni model L1300 ispisuje na veličine papira do A3+. Samim tim, namijenjen je zahtjevnijim i (polu)profesionalnim korisnicima koji imaju potrebu za ispisivanjem velikih dokumenata - prvi nam na pamet padaju projektni uredi, arhitektonski studiji i njima slične tvrtke, no L1300 dobro će poslužiti i za probne otiske, interne promo materijale i slično. Što se fotografija tiče - može, u nuždi. L1300 je, naime, četverobojni pisač sa svim
ograničenjima koje takav ispisni mehanizam donosi. Uz odgovarajući papir, moguće je postići visoku kvalitetu otiska fotografija, no ona i dalje neće biti usporediva s otiskom koji daju modeli s više boja. Brzina ispisa je u skladu s deklariranim vrijednostima - oko 5 stranica formata A4 po minuti ako je riječ o ispisu u boji, odnosno 15 ako je riječ o crno-bijelom ispisu. Za A3 te brojke otprilike prepolovite. Posebno veseli brzi ispis u draft načinu, kad je čak i stranica A3 formata vani za petnaestak sekundi. Instalacija i podešavanje su jednostavni i bezbolni, a što se tiče samih spremnika s tintom - stoje sa strane, uz pisač, a nadolijevate ih po potrebi iz bočica koje kupujete (na nisku cijenu utječe i nedostatak klasičnih spremnika, njihove ambalaže, identifikacijskog čipa i tako dalje). Imajte na umu da je cijeli proces dolijevanja pomalo pipav i da će vam se povremeno, a osobito u početku, dogoditi da polijete spremnike ili okolicu. Za kraj - pisač se na računalo povezuje isključivo preko USB priključka, i to je ujedno i najveća zamjerka koju imamo. U današnje vrijeme izdavanje ozbiljnijeg pisača bez mrežnog sučelja na tržište nije mudro.
Jednofunkcijska narav pisača i nedostatak mreže znače i nedostatak uobičajene kontrolne ploče
Uobičajeno kod CISS-a - spremnici za tintu stoje sa strane i dolijevate ih iz bočica
+ Niska cijena otiska i tinte, jednostavan rad
+ Nema mrežno sučelje, nije za ozbiljan ispis fotografija
Dojam Kvalitetno i – još važnije – povoljno rješenje za ispis dokumenata velikog formata u boji
Ustupio Epson, www.epson.com.hr
68
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
HARDVER D-Link SmartPro DGS-1510-20
10-gigabitna osnova D-Link je početkom godine osvježio svoju ponudu SmartPro serije switcheva namijenjenih manjim tvrtkama ili ograncima većih tvrtki. Najveća novost je dodavanje 10-gigabitnih optičkih portova. Pogledajmo što nudi 16+4-portni model Laka konfiguracija
Denis Arunović
S
martPro serija D-Linkovih switcheva sastoji se od nekoliko modela koji se razlikuju prema broju portova. Osim 16-portnog modela koji nam je stigao na test, tu su još i 20-portni, 48-portni i specijalni 24-portni model koji podržava PoE (DGS1510-28P). Zajednička karakteristika svih ovih uređaja su četiri dodatna SFP porta - od kojih dva ili sva četiri, zavisno o varijanti, podržavaju 10-gigabitnu propusnost. Svi SmartPro switchevi izgrađeni su oko modularnih kućišta koja je moguće koristiti odvojeno ili ih, pak, fiksirati u serverski ormar pomoću priloženih nosača, a najmanji model koji smo mi testirali prilično je lagan i kompaktan. S njegove stražnje strane nalaze se konektor za napajanje (samo napajanje integrirano je u switch), konektor za spajanje uzemljenja te rupa za Kensington sustav za osiguranje od krađe. Na prednjoj strani su smješteni gigabitni LAN portovi odvojeni u dvije grupe po osam konektora, RJ-45 port za spajanje konzole, četiri SFP porta i tipka za resetiranje D-Link SmartPro DGS-1510-20 Tip Mrežni switch 16×1000BASE-T Broj mrežnih konektora 2/2 Broj SFP konektora (SFP/SFP+) 280×180×44 mm / 1U Dimenzije Limited lifetime (5 godina nakon prestanka Jamstvo Cijena
Što se softverske strane priče tiče, D-Link je napravio postavki. Svi portovi imaju LED dobar kompromis između signalizaciju, a tu je i ledica automatizacije i implementakoja signalizira ispravnost cije naprednih funkcija koje traže ugrađenog rashladnog ručne postavke. Switchem ventilatora te dvoSFP+ je moguće upravljati pomoznamenkasti LED transceiveri ću CLI-ja (lokalno, preko ekran koji služi poput modela konzole ili daljinski, preko za prikaz Stack prikazanog na SNMP-a), uz pomoć WinID-a. Naime, fotografiji (DEMdows alata koji sam otkriva više je Smar432XT-DD) koštaju dosta kompatibilne uređaje bez tPro switcheva - osjetno više od testiranog potrebe za ručnim pode(do šest komada) switcha šavanjem IP adrese. moguće spojiti pomoću Osnovna funkcionalnost L2 preklapanja SFP portova i odgovarajućih kabela te ih potom pri upravljanju tretirati kao jedan dostupna je s tvorničkim postavkama, a na uređaj. U suprotnom, SFP portovi iskoristit će korisniku je da potom ručno ili uz pomoć se za obično povezivanje switcheva ili, pak, automatiziranih skripti podesi switch za rad u spajanje na server. Osim fizičkog spajanja, pojedinom mrežnom okruženju. Ove “smart” podržano je i virtualno. Premda u ovom konfiguracije omogućuju podešavanje VLAN i slučaju brzina koju nude optički portovi nije QoS postavki u skladu sa zahtjevima modernih iskoristiva, moguće je istovremeno upravljati poslovnih okruženja kao što je, primjerice, VoIP i videonadzor. Podržano je i upravljanje s pet puta više uređaja (32). Kako bismo uopće mogli iskoristiti SFP prometom na L3 razini, uključujući statičke portove, nužno je nabaviti odgovarajuće rute između VLAN-ova. Od korisnih dijagnotransceivere. 10-gigabitni modeli (SFP+) ko- stičkih alata treba izdvojiti Loopback Detecštaju višestruko više od onih s propusnošću tion i dijagnostiku kabela. Switch je od DoS od jednog gigabita. Je li vam ovolika brzina napada (traffic flooding) zaštićen D-Linkovom potrebna, zaključite sami, no zgodno je što tehnologijom Safeguard Engine. U kontekstu DGS-1510-20 nije osobito skuplji od slič- sigurnosti također je podržana autentikacija nih switcheva koji imaju samo sporije SFP preko vanjskog RADIUS servera, ARP Spoofin Prevention te DHCP Server Screening. portove.
proizvodnje) 1.099 kn
+ Podrška za 10-gigabitnu fiber vezu, dobra dijagnostika, dobro složeno web sučelje, izdašno jamstvo
+ Ništa
Dojam Prilično solidan izbor pod uvjetom da sada ili u budućnosti planirate koristiti njegove 10-gigabitne portove. U suprotnom postoje i povoljnija rješenja
Ustupio M SAN Grupa, tel.: 01/3654-900
Za upravljanje preko COM porta i naredbenog retka potrebno je koristiti priloženi adapter
Ključna značajka nove generacije SmartPro switcheva jest podrška za SFP+ portove, odnosno 10-gigabitnu optiku. Najjeftiniji uređaj nudi dva ovakva porta
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
69
Pretplatite se i profitirajte! 199 kn
Pristup Win 8.1 izdanju Mreže
GODIŠNJA PRETPLATA
Sadržaj posebno optimiziran za sva računala i tablete s Windows 8.1 operativnim sustavom Čitanje svih brojeva Mreže, uključujući i najnoviji Mogućnost kupovine samo digitalnog Win 8.1 izdanja i digitalne pretplate
169 kn* GODIŠNJA PRETPLATA * povlaštena za pretplatnike BUGa www.bug.hr/winstore
Pristup iPad izdanju Mreže
novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima sadržaj optimiziran za čitanje na tabletima uz interaktivne linkove unutar tekstova pretplatu je moguće ostvariti i samo na iPad izdanje po povoljnijoj cijeni i za kraći period
399 kn DVOGODIŠNJA PRETPLATA
338 kn* DVOGODIŠNJA PRETPLATA * povlaštena za pretplatnike BUGa
Digitalizirana web arhiva
najjednostavniji put do željenih informacija kroz bilo koji internetski preglednik sadržaj starih brojeva indeksiran je i lako pretraživ po brojnim kriterijima brojevi se u digitalnoj arhivi pojavljuju s odmakom od najviše 60 dana u odnosu na izlazak tiskanog izdanja Upute za pristup digitalnoj arhivi nalaze se na adresi: http://www.bug.hr/digi/upute/
PRETPLATE e-mail:
[email protected] tel: +385 1 3821 555 fax: +385 1 3821 669 online: http://shop.bug.hr
Tehnologije Analiza spektra i 802.11 prometa
Rendgenski pogled u svijet Wi-Fi-ja Spektralna analiza sastavni je dio viziranja lokacija prije dizajniranja mreže i implementacije Wi-Fi rješenja. Snifanje 802.11 prometa u svrhu detekcije potencijalnih problema koji usporavaju mrežu također je jedna od aktivnosti koja spada u viziranje, no bitno je razumjeti zašto su te dvije aktivnosti važne. Puno toga usporava naš Wi-Fi, a da nismo ni svjesni
Spektralna analiza Cisco Access Pointa pomoću Cisco CleanAir tehnologije vizualizirano Metageek Chanalyzerom. Slika prikazuje poprilično iskorišten 5 GHz frekvencijski opseg u situaciji visoke gustoće klijenata (Bett 2014)
Kristijan Fabina
N
ekada smo i svjesni spore i nepouzdane veze, ali ne razumijemo zašto je to tako. Da bi Wi-Fi radio dobro mora zaobići mnoge prepreke uglavnom one koje se ne mogu riješiti kupnjom novog Wi-Fi Access Pointa. Novi uređaj iz dućana nema „automagic“ funkciju, ali određeni proizvođači Wi-Fi rješenja imaju razvijene inovativne tehnologije koje mogu ili otkloniti probleme na RF-u ili ih ublažiti. Visoka razina prijamnog signala često je dobar indikator da će Wi-Fi veza biti brza i pouzdana. No u situacijama visoke gustoće to nije nužno točno. Povećanjem udaljenosti signal slabi i prepreke poput zidova izgrađenih od ra-
Spektralna analiza u Avenue Mall Zagreb. Vidljiv je školski raspored kanala 1-6-11 i smetnje koje utječu na komunikaciju na kanalu 6. U ovom slučaju radi se o Wi-Fi detektorima pokreta (senzori za otvaranje vrata)
zličitih materijala utječu na gušenje signala. Na primjer suhi zid (knauf) guši 3 dB, drvena vrata 4 dB, cigla 6 dB, beton 8 dB, frižider 19 dB. Međutim, što kada nismo daleko od Access Pointa, a veza je loša? Spora povezivost u području pokrivenosti može biti prouzročena mrežama koje se natječu za komunikaciju na istom kanalu i preklapajućim kanalima, s obzirom na to da je frekvencijsko područje ograničeno kapacitetom. Kada kanal ima mnogo aktivnih korisnika brzina se svima smanjuje, i na to često ne obraćamo pozornost, kao niti na utjecaj raznolikosti tehnologija koje se povezuju na mrežu. Frekvencijski kanal ne pripada nikome i drugima ne možemo ograničiti komunikaciju. Najbolje je koristiti kanal koji nema nepreklapajuće mreže ili koji
Iako raspored operativnih kanala Avenue Mall WLAN mreže izgleda smisleno, tamo se ipak nalazi 100-injak drugih WLAN mreža koje se međusobno preklapaju i utječu na performanse
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
71
Tehnologije Analiza spektra i 802.11 prometa
Spektralna analiza s Bug Future Showa. Softver je na RF-u prema različitim modulacijskim oblicima primijetio razne izvore smetnji na 2.4 GHz koje utječu na performanse povezanih klijenata
Metageek Chanalyzer pokazuje komunikaciju klijenata koristeći se BPSK modulacijom (802.11b). Vidi se i oblik ERP-OFDM modulacije (802.11g / 802.11n), a komunikacija se odvijala na najnižim mogućim data rate vrijednostima
dijeli opseg s mrežama koje imaju slabi signal. Kada su svi na istom kanalu onda surađuju, razmjenjuju se u redu komunikacije i dijele dostupan bandwidth. Kod preklapanja susjednih kanala nema suradnje i dolazi do interferencije. Mrtve zone također mogu biti prouzročene konkurentnim uređajima koji koriste istu frekvenciju kao i Wi-Fi uređaji, ali oni ne surađuju s Wi-Fi tehnologijom. Neki od njih su baby monitori, mikrovalne pećnice, audiosustavi, bežične kamere, sigurnosni sustavi i slično. Mnogi Access Pointovi imaju autochannel odabir, ali to može prouzročiti čak više glavobolje nego što je može eliminirati. Ta tehnika je slijepa na nonWiFi interferencije i radi odabir na temelju broja mreža koje si smetaju na kanalu ili susjednim kanalima. Ta tehnika može čak postaviti mrežu na nestandardizirani kanal, što uzrokuje dodatne probleme. U principu ACS (automatic channel selection) ne rješava probleme jer ne vidi stvarno stanje na spektru i stvarni utjecaj smetnji na performanse. Ista priča je i kod spektralne analize rađene izravno s Access Pointova.
Manje-više svi proizvođači danas imaju tu tehniku. Access Pointovi odlaze s kanala periodički provjeriti RF i u tom trenu ne služe klijentima, pa je i to jedan od razloga za sporiju vezu. Svakih 20 sekundi je default, što je u Wi-Fi svijetu puno.
Spektralna analiza
S obzirom na to da Wi-Fi kartice nisu sposobne prikazati RF aktivnosti drugih odašiljača, potreban je spektralni analizator koji će pokazati RF aktivnost u određenom RF opsegu, bez obzira na to je li to Wi-Fi aktivnost ili nešto drugo. Tako možemo utvrditi stvarne smetnje drugih odašiljača te njihov intenzitet. Svaki uređaj koji odašilje, koristi određeni modulacijski oblik. Spektralni analizatori nude opciju pregleda tih oblika na RF spektru, ali svaki ima drugačiju metodu vizualiziranja tih podataka. Ono što želimo vidjeti jest trenutna aktivnost na kanalu promjenom amplituda u nekom frekvencijskom opsegu, jer tako vidimo stvarne promjene u realnom vremenu. Želimo vidjeti i prosjek energije na nekoj frekvenciji i u nekom periodu. Tako vidimo
koliko je konstantna interferencija. Mnogi Access Pointovi danas imaju mogućnost spektralne analize, ali imaju i omnidirekcionalne antene pa vide smetnje, ali ne i vrstu smetnje i smjer iz kojeg dolaze. Cisco Spectrum Expert (cardbus) i Cisco CleanAir Access Points (Cisco infrastructure only) imaju izvrsnu spektralnu analizu, ali za vizualizaciju zahtijevaju posebnu konzolu koja pokreće Cisco Spectrum Expert softver. Nema integriranih web preglednika za vizualni prikaz podataka iz spektra. Za viziranje lokacija i ozbiljan posao na terenu nećemo si pomoći korištenjem Access Pointova. Potreban nam je ručni ili troškovno prihvatljiviji USB spektralni analizator koji omogućuje mobilnost, prepoznavanje smetnji, razne modulacijske oblike na RF-u, mogućnost korištenja usmjerene antene za detekciju izvora smetnje i smjera iz kojeg dolazi.
USB spektralci
Dva su ozbiljna rješenja na tržištu, a istodobno nužna za svakog WLAN profesionalca ili tvrtku koja se ozbiljno namjerava nametnuti na WLAN tržištu.
Primjer ‘zdrave’, visokopropusne i dobro konfigurirane Wi-Fi mreže. Radi se o učionici u kojoj se koristi 41 tablet, od kojih svaki ima visoku efektivnu propusnost i nizak postotak retransmisija, s obzirom na situaciju visoke gustoće klijentskih uređaja u izazovnom RF okruženju
72
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Mikrovalna pećnica prilikom rada stvara smetnje na 2.4 GHz. U ovom slučaju pozicionirala se s najvećim intenzitetom zračenja na kanal 10-11, iako stvara smetnje i na ostalim kanalima
Eye Packet Analysis u dijelovima kruga prikazuje pojedine klijente koji su asocirani na Access Point i informacije poput koliki airtime zauzimaju na RF-u, efektivne prijenosne brzine, količinu prometa i postotak retransmisija u komunikaciji. Ovaj klijent bi mogao reći da je Wi-Fi loš
Analiza 802.11 prometa pokazuje koliko WLAN mreža vidimo, efektivne data rate vrijednosti (u ovom slučaju niske), ukupno preneseno prometa za vrijeme skeniranja, ukupan broj klijenata koji su komunicirali prema tom specifičnom Access Pointu, postotak retransmisija (vrlo visok) i najčešće korištene data rate vrijednosti u komunikaciji svih klijentskih uređaja
Zašto je bitna 802.11 analiza? Analiza Wi-Fi prometa treba nam za razumijevanje problema na mreži, a prikazat će nam frameove koji se razmjenjuju između Access Pointa i klijentskih uređaja te kojim brzinama komuniciraju, kao i koji klijenti usporavaju komunikaciju svih ostalih na mreži. Tri su tipa frameova - management, control i data (data se vidi i na žičanoj strani). Management frameovi su oni koji pokazuju upravljanje klijentima, odnosno pridruživanje i odlazak s wireless mreže. To su beaconi, probes,
authentications (hendlaju enkripciju), associations i slični. Management frameovi su Wi-Fi overhead i njih nikad ne vidimo na žičanoj strani. Kontrolni frameovi kontroliraju RF medij i pomažu u dostavljanju data i management frameova. Primjer su ACK, Block-ACK, RTS (Request to Send) i CTS (Clear to Send). ACK je potvrda na svaki preneseni subframe, a BLOCK-ACK je došao u 802.11n i poboljšao komunikaciju tako što dozvoljava klijentu da šalje više podataka i onda nakon više DATA frameova pošalje jedan
To su MetaGeek WiSpy DBx s Chanalyzer softverom za vizualizaciju podataka i AirMagnet SpectrumXT, Fluke Networksa. Vrlo su slični u prikazu informacija, imaju isti pregled RF spektra, ali opet postoje
BLOCK-ACK frame kao potvrdu da je primio sve te podatke. Data frameovi prenose higherlevel protokol data (data, null data, QoS data). Oni osiguravaju da svi frameovi budu dostavljeni. Stari 802.11 uređaji zahtijevaju značajnu količinu dodatnog overheada, što smanjuje ukupno dostupni bandwidth na kanalu. Potrebno je otkriti takve uređaje, a ukoliko ih nema, a Access Point podržava pristup takvima (802.11b, pa čak i 802.11g) rješenje za analizu protokola o tome će nas obavijestiti kako bismo rekonfigurirali mrežu
razlike u značajkama i cijeni. Density pregled prikazuje koliko često je svaka frekvencija/amplitudna točka mjerena u nekom periodu. Uređaji koji češće odašilju bit će prikazani toplije, vrlo progresivno,
i poboljšali ukupne Wi-Fi performanse. Koristeći Wi-Fi u prilici smo održavati i dugačku komunikaciju, no bitno je da što prije napustimo medij kako bismo ju omogućili i drugima. Tako na kanalu omogućujemo učinkovitu komunikaciju većem broju uređaja. Problem se javlja kada klijenti imaju loš signal i puno interferencija pa se onda management i control frameovi odašilju na najnižim data rate vrijednostima (1 Mbps). Tu se javlja problem, a analiza Wi-Fi prometa to će nam prikazati.
od plave boje u crvenu. Takav pregled omogućuje vizualizaciju modulacijskih oblika koje različiti uređaji stvaraju na spektru. Waterfall pregled prikazuje amplitude po frekvenciji u jedinici vremena.
iPhone 5S šalje oko 5-10 probe subframeova svakih 5-8 min (Null SSID) dok nije povezan na mrežu i dok mu je screen off
Spektralna analiza u Avenue Mall Zagreb. Vidljiv je školski raspored kanala 1-6-11 i smetnje koje utječu na komunikaciju na kanalu 6. U ovom slučaju radi se o Wi-Fi detektorima pokreta (senzori za otvaranje vrata)
Metageek Eye PA prikazuje redoslijed razmjene management, control i data frameova između Access Point uređaja i klijenata. Primjećujemo najniže data rate vrijednosti za sve frameove, retransmisiju pojedinih frameova i koliki airtime su zauzimali u komunikaciji
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
73
Tehnologije Analiza spektra i 802.11 prometa Boje u pregledu prikazuju promjene u amplitudama od tamnoplave (niska) do jarkocrvene (visoka). Tvrtka Metageek ima nekoliko izvrsnih proizvoda za Wi-Fi profesionalce i one koji to žele postati. Jedan od njih je inSSIDer program koji se koristi u kombinaciji s Wi-Fi karticom i pokazuje WLAN mreže, razinu prijamnog signala, širine kanala, co-channel interferencije (preklapanje WLAN mreža na istom operativnom kanalu) i interferencije susjednih preklapajućih kanala. Slična rješenja su Fluke AirCheck, AirMagnet Wi-Fi Analyzer Pro, WiFi Scanner (Mac) ili Kismet (Linux). Wi-Spy spektralni analizator i Chanalyzer softver za grafički prikaz podataka izvrstan je za prikaz intenziteta komunikacije, iskorištenosti operativnih kanala i izvora smetnji. Spektralni analizator je odlična nadopuna za inSSIDer program jer pokazuje aktivnost na spektru. Metageek Chanalyzer prikazuje i 802.11ac mrežne informacije uz 802.11 a/b/g/n mreže, odnosno a/n mreže u 5 GHz spektru. Prikazuje koji je dio frekvencijskog opsega zauzet i kojom širinom kanala te nudi mogućnost pronalaženja optimalnog kanala za izbjegavanje smetnji i postizanje što većih prijenosnih brzina. Standard 802.11ac je u modi, s obzirom na visoke data rate vrijednosti koje može postići. Signali 802.11ac Access Pointova imaju puno širi otisak na RF-u, odnosno 80 MHz, a u drugom valu .11ac standarda podržavat će i 160 MHz širinu kanala. Veća širina kanala = veća pipa za prijenos podataka. Ono što Wi-Spy spektralni analizator ne može jest snifati 802.11 pakete i očitati protokol sloj, već samo pratiti raznu radijsku aktivnost 802.11 i non 802.11 uređaja poput mikrovalnih pećnica, bluetooth, zigbee i sličnih. Metageek Chanalyzer softver sadrži Cisco CleanAir modul koji omogućuje povezivanje s udaljene lokacije na Cisco Access Pointove i vidljivost 2.4 GHz i 5 GHz spektra
simultano iz WSSI modula ili Access Pointa u različitim modovima - local, monitor ili SE-Connect. Potrebno je učitati CCF datoteku sa Cisco Primea ili se povezati izravno iz Chanalyzera na Cisco AP kosteći IP adresu i NSI key. Sva posljednja povezivanja se pamte pa je kasnije lakše pristupati. Chanalyzer prikazuje tablicu s popisom odašiljača koji ometaju komunikaciju, a koje je detektirao Cisco CleanAir Access Point. Ta lista je konzistentna u Chanalyzer waterfall pregledu, što znači da se možemo brzo i jednostavno kretati kroz bilo koji period prilikom praćenja i identificirati izvor problema. Moguće je filtrirati tablicu s popisom, kao i podesiti prag vrijednosti nakon koje će se prikazati izvori smetnji koji značajno mogu utjecati na našu bežičnu mrežu. Kroz Density pregled Chanalyzer može prikazati gdje se nalaze izvori smetnji pomoću vizualnih indikatora. U svakom slučaju, vrlo koristan alat za korisnike Cisco rješenja.
Ono kad je Wi-Fi spor
Opseg 2.4 GHz i 5 GHz osnovni su WiFi bandovi. Frekvencijski opseg 2.4 GHz ima tri nepreklapajuća kanala, a 5 GHz 24 nepreklapajuća i daleko bolje performanse. Kad radimo vizualizaciju radiovalova, gledamo samo amplitude. U trenutku kada Access Point ne primi podatke pod utjecajem interferencija, ne šalje ACK pa klijentski uređaj ponavlja slanje dok ne primi ACK. To se zove retransmisija. Ona znači veći airtime. To je tehnika pravednog raspoređivanja vremena u kojemu klijent može odašiljati i primati podatke. Uzimamo vrijeme drugima i usporavamo cijelu mrežu. Tri su tipa interferencije. Co-channel (više mreža na istom kanalu), interferencija susjednih kanala i nonWi-Fi interferencija. Co-Channel interferencija pojavljuje se kada su svi Access Point uređaji i klijenti na istom kanalu i natječu se za vrijeme u kojem mogu komunicirati.
Interferencija susjednih kanala događa se kad imamo preklapanje u kanalima za vrijeme komunikacije uređaja. Što je više uređaja koji žele pričati na kanalu, manje je vremena za svakog. U Wi-Fiu je vrijeme vrlo važan resurs. Mnogo uređaja na mreži ili u okolini znači mnogo zahtjeva za red pričanja = kolizija = retransmisija = utječe na latenciju i kapacitet. Drugim riječima, kada je mnogo uređaja na kanalu, duže ćemo čekati na red za komuniciranje. Retransmisija znači da su podaci nejasni i nema ACK-a. Metageek inSSIDer je super rješenje za prepoznavanje interferencije susjednih kanala, Chanalyzer je izvrstan za nonWI-Fi interferencije, a Eye Packet analysis za cochannel interferenciju. Spektralna analiza pomaže u izbjegavanju interferencije.
Vrijeme je važan resurs
Na performanse i kapacitet veliki utjecaj imaju i zahtjevi za red na komunikaciju mnogih uređaja u okolini. Kako bismo razumjeli na koje se još načine vrijeme gubi „u zraku“, treba razumjeti Wi-Fi komunikaciju između klijenta i Access Pointa, odnosno discovery proces. Postoji pasivna i aktivna metoda. Pasivna metoda je ona kada Access Point odašilje beacon frame, odnosno okvir koji sinkronizira mrežnu komunikaciju. To se događa u prosjeku 10 puta u sekundi, a unutar beacona imamo informacije koje Access Point podržava, roaming, security, u većini slučajeva uključuje i SSID, data rate vrijednosti, 11n mreža (u tom slučaju oglašava značajke tipa transmit beamforming, prostorno multipleksiranje, MCS vrijednosti, QoS...). Klijent odlučuje želi li se povezati ili ne. Iako su Access Point i klijent povezani, klijent i dalje osluškuje beacone i slat će probe request. Klijent prekida vezu s Access Pointom ako je veza loša, odlazi na drugi kanal i traži bolju vezu. Wi-Fi je mobilan i uređaj uvijek traži bolji signal. Ovo skeniranje nije baš učinkovito jer postoji mnogo
Vizualizirajte svoju Wi-Fi mrežu www.microlink.hr
[email protected]
WiSpy DBx + Chanalyzer spektralna analiza za 2.4 i 5 GHz područje prepoznavanje izvora smetnji 74
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Probleme koje možete vidjeti, možete i popraviti
Chanalyzer + Cisco CleanAir pregled smetnji kroz Cisco CleanAir modul u Chanalyzeru
Eye Packet Analysis analiza i grafički prikaz Wi-Fi prometa u svrhu detekcije problema i optimizacije mreže
Paketi ne lažu Analizom 802.11 protokola dobit ćemo statističke podatke i o broju SSIDova po kanalu i broju klijenata koji komuniciraju prema dostupnim Access Pointovima na kanalu, njihove jedinstvene MAC adrese i slično. Broj klijentskih uređaja koje vidimo, broj je klijenata s kojima moramo dijeliti airtime. U analizi ćemo vidjeti i postotak retransmisija, odnosno za koliko je data frameova bilo potrebno ponoviti prijenos. Veliki postotak retransmisija je problem, što znači da imamo izvor interferencije koja utječe na retransmisiju i sporu vezu. Data rate vrijednosti također su vrlo važan podatak koji dobivamo iz analize jer ako je vrijednost niska, sporo komuniciramo, a drugi duže čekaju. Drugim riječima, sprečavamo ih u komunikaciji. Retransmisije možemo vidjeti po
klijentu ili Access Pointu, kao i koliko je svaki klijent ili Access Point na operativnom kanalu zauzimao airtime, koja je mreža (ne)aktivna, a Metageek Eye Packet Analysis daje čak i preddefinirane preporuke u analizi u trenutku kada uređaj detektira problem na RF-u, poput MAC adresa klijentskih uređaja koji imaju najveći postotak retransmisija i kojima bi trebalo poboljšati komunikaciju zbog njih samih i zbog svih drugih uređaja na mreži koji pate. Također, daje nam i savjet za uključivanje protection mehanizma kod WLAN-ova koji podržavaju stare tehnologije, preporuke za isključivanje 802.11b data rate vrijednosti (1,2,5.5 i 11 Mbps) te postavljanje konfiguracije na OFDMonly. Zatim, pruža nam obavijesti o preklapanju u kanalima, non-Wi-Fi
kanala, a za svako skeniranje treba čekati 100 ms. Aktivna metoda je kada klijentski uređaji šalju probe request. Taj frame namijenjen je Access Pointovima u okolini koji su u mogućnosti odgovoriti svojom prisutnošću. Taj frame kaže „želim komunicirati s tobom“. Unutar framea je SSID polje, što je način na koji klijent traži određeni Access Point, a Access Point odgovara s Unicast Probe response koji sadrži sve informacije vezane za skeniranje (discovery). Ako sve prođe u redu, Access Point šalje probe response koji izgleda kao beacon. Nije isto, ali ima dosta sličnih informacija. Neki klijentski uređaji vrlo su brbljavi i to poprilično oduzima vrijeme na RF-u. iPhone 5S šalje oko 5-10 probe subframeova svakih 5-8 min (Null SSID) dok nije povezan na mrežu i dok mu je screen off. LG Nexus 4 (Android 4.4.2 KitKat) s druge strane voli više pričati na mediju. Šalje 3050 probe subframeova svakih 10 sekundi dok nije povezan na mrežu i dok mu je screen off. U usporedbi sa drugim Android & iOS uređajima Nexus4 je vrlo neumjeren. Drugim riječima, stvara mnogo overheada. Nexus 4 ima usmjerene probe subframeove prema individualnim SSID-ovima dok nisu povezani na mrežu. Sada zamislite stotine ili tisuće takvih uređaja na jednome mjestu, u situaciji visoke gustoće, povezanih ili nepovezanih na Wi-Fi mrežu, i koliko to narušava stanje na RF mediju (konferencija,
interferenciji, problemima sa Wi-Fi čipsetom i slično. Jedna od specifičnosti je i pregled svih prenesenih frameova između Access Pointova i klijenata te ukoliko nam to ne daje dovoljno informacija, možemo označiti pojedini frame ili grupu frameova i otvoriti ih u Wiresharku za još dublju analizu. Vizualizacija Wi-Fi komunikacije govori više od riječi. Aktivnosti Wi-Fi uređaja sadržani su u Wi-Fi frameovima i oni su jedina prava istina o tome što se događa na RF-u, odnosno u komunikaciji između Access Pointova i klijenata. Bez obzira na to kakav problem imamo, Wi-Fi frameovi će ga otkriti. Bez uvida u frameove nećemo razumjeti probleme koji su postavljeni pred nas, stoga smatram da su rješenja za hvatanje i analizu Wi-Fi prometa vrijedna svake uložene kune.
stadion, koncert...). U komunikaciji između dva uređaja nakon što jedan šalje podatke, drugi mu mora odgovoriti „OK, primio sam“, odnosno mora poslati ACK. Nema drugog mehanizma u Wi-Fiu za to ili za detektiranje kolizije kao kod žice. Kada odašiljemo prema jednom uređaju to se zove unicast frame i moramo dobiti ACK. To je zahtjev u Wi-Fi protokolu. Ako Access Point ili klijent (uglavnom AP) želi slati broadcast ili multicast, onda tu nema ACK. Nema error checkinga u Wi-Fiu. Ako omogućujemo multicast voice uslugu, nema ACK. To je mali frame velik 14 byteova koji ide od Access Pointa do klijenta nakon transmisije podataka i kaže „Primio sam“.
Što još jede vrijeme?
U Wi-Fi komunikaciji između svakog framea odnosno transmisije postoji prostor (dead air). U Wi-Fiu to se zove interframe space (IFS). Postoje dva tipa IFS-a. Short interframe space (SIFS) i DCF interframe space (DIFS). DCF znači Distributed coordination function. IFS omogućuje svim uređajima da odaberu kada će komunicirati jer to ni od koga drugog nije diktirano. SIFS i DIFS dva su pravila kod IFS-a. Kada klijent zna da je njegov red za komunikaciju, pričekat će kratak period (SIFS), a kada Wi-Fi uređaj želi odašiljati, ne zna čiji je red pa će čekati duži dio vremena (DIFS). To sve usporava Wi-Fi komunikaciju. Što
je više uređaja na mreži to je više SIFS, DIFS i sličnih frameova. Wi-Fi nema detekciju kolizije, ali ju može izbjeći backoff timerom koji bi se trebao pobrinuti za to da dva uređaja istodobno ne komuniciraju. Kad u Wi-Fi komunikaciji jedan uređaj prestane komunicirati, on zapravo ne zna je li druga (prijamna) strana dobila tu informaciju, odnosno je li ju shvatila. Izbjegavanje kolizije radi pomoću random back-off timera koji kaže „kad si spreman za razgovor, izaberi broj 0-15“ (promjenjivo). Svaki uređaj nasumce odabire brojeve. Međusobno uređaji ne znaju brojeve i ne odašilju ih jer bi prouzročili koliziju, nego odbrojavaju od tog broja do 0. Tko prvi dođe do 0 pobjeđuje, i odašilje prvi, čime smo izbjegli koliziju. Uvijek nešto sinkronizira komunikaciju, a to je obično kraj komunikacije kad Access Point odašilje ACK. Nije bitno kome. ACK označava kraj framea, odnosno frame exchange sekvencu.
802.11 Packet Analysis
Rješenja za protokol i roaming analizu jedinstveni su WLAN alati (Wireshark za Wi-Fi) koji omogućuju otkrivanje 802.11 problema s obzirom na to da snimaju Wi-Fi komunikaciju na kanalu svih prisutnih Access Pointova i klijenata. Jednostavnim rječnikom, to je X-ray pogled u nevidljivi svijet wireless mreža. Vizualizira nam zasićenje pod utjecajem susjednih mreža i klijenata koji dijele kanal. Daje uvid u informacije klijentskih uređaja, njihove MAC adrese, koliko vremena troše na komunikaciju, odnosno prijenos i količinu podataka, efektivni data rate, postotak retransmisija, brzine kojima pojedini klijent na mreži najčešće komunicira i drugo. Alat prikazuje i sve dostupne WLAN mreže na kanalu, virtualna SSID sučelja, količinu prometa koju Access Point razmjenjuje s klijentima, postotak retransmisija u komunikaciji s klijentima, broj klijenata s kojima komunicira (nepovezani i povezani na mrežu) te efektivne brzine. Drugim riječima, može nam reći koliko dobro mreža radi i gdje su problemi, bez potrebe povezivanja na nju ili pregledavanja konfiguracije. Kako drugačije reći da korisnici Wi-Fi mreže imaju dobru vezu i da je sve super? Koji je kapacitet zadovoljavajući? 1 Mbps? 5 Mbps? 30 Mbps po korisniku? Ako uzmemo u obzir da je airtime ograničen i pribrojimo overhead zbog management i control frameova, to predstavlja vrlo veliki problem za dostupni airtime, pogotovo u situacijama visoke gustoće. Kako mreža stvarno radi nakon implementacije možemo provjeriti snifanjem i analizom 802.11 prometa te analizom spektra. Vrlo praktična rješenja su WildPackets OmniPeek, MetaGeek Eye P.A., Wireshark sa CACE AirPcapNx i Wi-Fi Riverbed, Wireshark s Atheros Adapterom (Linux), AirMagnet Wi-Fi Analyzer Pro s multiadapter kitom, AirMagnet VoFi Analyzer i TamoSoft CommView za Wi-Fi. MREŽA kolovoz/rujan 2014.
75
Tehnologije IT u zrakoplovstvu
S lošim namjerama sve je Mladen Viher
J
Na temelju Dopplerova efekta zadnjih šest pingova prema satelitu Inmarsat 3-F1, koji se nalazi u geostacionarnoj orbiti iznad Indijskog oceana, zaključilo se da je „Romeo Oscar“ na kraju završio negdje na luku označenim crvenom bojom
Ad hoc konferencija koja je u lipnju održana u Kuala Lumpuru, bavila se najvećom potragom za nestalim avionom u povijesti. Jedan za drugim, smjenjivali su se civili i vojnici, stručnjaci iz državnih i privatnih tvrtki… no, unatoč velikom entuzijazmu i znanju ove skupine stručnjaka, ništa pouzdano nije se moglo zaključiti
e li avion otela vlastita posada s lošim namjerama ili se dogodilo nešto drugo, za sada ne znamo. Činjenica je da bi trebalo izgraditi sustave za praćenje civilnih aviona u realnom vremenu. Tehnologije za to već odavno postoje, no potrebno ih je uobličiti u reguliran i učinkovit sustav. Kako je moguće da u XXI. stoljeću bez traga nestane veliki putnički avion? Što se tiče sigurnosti, civilno zrakoplovstvo trebalo bi biti jedno od najbolje reguliranih djelatnosti u kojoj se ne štedi na tehnologiji i stručnosti. Unatoč tome, avion Malaysia Airlinesa, tipa Boeing 777200ER, registarske oznake 9M-MRO (obično se navode samo zadnja dva slova oznake; „Romeo Oskar“), koji je poletio iz Kuala Lumpura prema Pekingu u 00:41 prema lokalnom vremenu (LOC), nestao je četrdesetak minuta kasnije. U trenutku nestanka letio je iznad Tajlandskog zaljeva na visini 11.000 metara, brzinom 870 km/h, a zatim je neobjašnjivo isključio ACARS i transponder te je snizio visinu leta na 3700 m i skrenuo natrag na jugozapad, preletio je Maleziju i iznad Malezijskog prolaza još jednom promijenio smjer, na sjeverozapad, prema Bengalskom zaljevu i Indijskom oceanu, nakon čega mu se iznad malezijskoga grada Penanga izgubio svaki trag. Naknadna Dopplerova analiza nekoliko pingova sustava ACARS pokazala je kako je pet minuta nakon toga „Romeo Oskar“ još jednom promijenio smjer, ovaj put na jug, prema Indijskom oceanu. U vrijeme prestanka rada transpondera i ACARS-a, u 01:21 LOC „Romeo Oskar“ je preletio točku na ruti pod nazivom IGARI, na kojoj se morao odjaviti kontroli u Kuala Lumpuru nakon koje bi ga trebala preuzeti vijetnamska kontrola leta u Ho Shi Minu; kontrolori ovakvu rutinsku primopredaju aviona nazivaju „handoff“. Vijetnamci su pokušavali uspostaviti vezu s avionom, a kontaktirali su i indonezijsku kontrolu letenja. Kuala Lumpur je zatražio informaciju i od kompanijskog operativnog centra Malasya Airlinesa koji je izvijestio kako je primio redovite ACARS pingove s aviona i pretpostavlja da bi se on morao nalaziti u vijetnamskom zračnom prostoru.
„Roger… Over“
U točki kad ga je trebala preuzeti vijetnamska kontrola zračne plovidbe, avion je iz neobjašnjivih razloga isključio transponder i ACARS, smanjio visinu leta i okrenuo se natrag prema Malezijskom tjesnacu
76
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Gubitak radioveze s avionom nije rijetka pojava, kontrola leta u tom slučaju obično pokušava na alternativnim frekvencijama ili, jednostavnije, zamoli neki susjedni avion za pomoć i posredovanje u uspostavljanju veze. Osnovni radiouređaji u zrakoplovstvu još su uvijek VHF uređaji s DSB-AM modulacijom na frekvencijama od 117.975 do 137 MHz i pružaju uslugu AM(R)R, Aeronautical Mobile Communications (Route) Service. Širina kanala od 25 kHZ omogućuje teorijski 760 kanala, a širina 8.3 kHz, što od nedavno forsira EUROCONTROL, omogućuje znatno više, čak 2280 kanala, ali uz lošiju kvalitetu govora. Za vezu na velikim udaljenostima zrakoplov-
moguće
Controller-Pilot Data Link Communications omogućuje komunikaciju nalik na SMS i od velike je pomoći u situacijama vrlo gustog prometa, kada kontrolor mora odaslati pravu bujicu naloga, a piloti ga ne mogu prekinuti i zatražiti ponavljanje poruke
stvo koristi i HF uređaje, također s amplitudnom modulacijom, ali SSB-AM, bez nosećeg signala i samo s gornjim pojasom frekvencija. HF veze koriste se iznad oceana i velikih pustih prostranstava, a cijeli svijet je podijeljen na 14 „glavnih područja zrakoplovnih ruta“ (MWARA, Major World Air Route Area). Zbog velikog broja korisnika, radiouređaji se pozivaju selektivnim pozivom SELCAL, poput telefonskog DTMF koda. HF veza ostvaruje se na velike udaljenosti upravo zbog svojstva da se frekvencije niže od 30 MHz reflektiraju od ionosferskih slojeva, ali pritom se naizmjenično pojavljuju zone u kojima je moguće i u kojima je nemoguće stupiti u vezu s avionom. Satelitske veze na velikim udaljenostima koristi vojska, ali je njihova primjena u civilnom zrakoplovstvu vrlo mala.
Može i bez radara Radari su sve donedavno bili osnovni senzori za praćenje položaja i kretanja aviona. Još u Drugom svjetskom ratu pokazala se potreba za brzom identifikacijom prijatelj-neprijatelj (IFF, Identification Friend or Foe) pa su se u avione počeli ugrađivati transponderi, predajnici koji su reagirali na signal radara i automatski bi odašiljali dogovoreni signal prepoznavanja. Civilno zrakoplovstvo prihvatilo je IFF i čak koristi istu kraticu, unatoč činjenici da u civilnom zrakoplovstvu ne bi trebalo biti „prijateljskih“ i „neprijateljskih“ aviona. Prema količini podataka koje prima od aviona civilni sekundarni radar radi u tri moda: A, C i S. U A modu transponder odašilje četveroznamenkasti oktalni broj, squawk, koji pilotu dodjeljuje kontrolor leta. Transponder u modu C očitava visinu s avionskog visinomjera i odašilje je zemaljskom radaru; to je vrlo važan podatak jer je
većina radara sedamdesetih i osamdesetih godina bila 2D, bez podataka o visini aviona. Povećanje gustoće zračnog prometa dovelo je do zagušenja sekundarnih radara jer su na signal upita odgovarali svi transponderi na istom azimutu. Ovaj problem je uspješno riješen uvođenjem moda S (Select), a pritom je sekundarni radar ostao kompatibilan unatrag prema modovima C i A. U modu S, transponder svakog aviona ima vlastiti 24-bitni kod koji se ne mijenja pa više nema problema izazvanih zbog nehotičnog dodjeljivanja istog squawka. U međuvremenu su se razvili globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS), što je omogućilo da avionski transponderi odašilju i svoj položaj i brzinu, zbog čega više nema potrebe za radarskim praćenjem. Zavisni sustav za praćenje s automatskim odašiljanjem (ADS-B, Automatic Dependent Surveillance-Broadcasting) odašilje preko VDL2, VDL4
Traganje za MH370 u vrijeme pisanja ovog članka usredotočeno je na „sedmi luk“, sedmi i zadnji ping ACARS-a s aviona prema Inmarsatovom satelitu, nakon nagle promjene smjera leta aviona. Budući da je sustav ACARS kontaktirao samo jedan satelit, znamo samo njegovu udaljenost pa se točan položaj zadnjeg signala može samo pretpostaviti
VHF Data Link
Sedamdesetih godina počelo se eksperimentirati s bežičnom modemskom vezom. Prvi sustav VHF Data Dinka (VDL) nazvan je ACARS (Aircraft Communication and Addressing System) i temeljio se na AM-MSK modulaciji s brzinom prijenosa 2.4 kbps, korištenjem protokola X.25 (kao telefaks uređaj). Unatoč maloj brzini prijenosa i osjetljivosti na smetnje (u praksi se oko 5% poruka mora ponoviti), ACARS se počeo koristiti za usluge: dozvola za polijetanje CDL (Departure Clearance), raznih informacija o stanju na ciljnom aerodromu D-ATIS (Digital Airport Terminal Information Service) i OCM (Oceanic Clearance). Danas se ACARS koristi za slanje podataka preko Inmarsatovih satelita o planovima leta i tehničkom stanju aviona, a ovo potonje prima služba održavanja i operativni centar tvrtke koja je vlasnica aviona. Zadnji signali s aviona „Romeo Oscar“ došli su upravo od ACARS-a koji je, iako je bio isključen predajnik, sedam puta pingao Inmarsatov satelit F3.To upućuje na to da je predajnik bio ispravan i kako je netko namjerno isključio redovito satno odašiljanje podataka. ACARS je utro put sve boljim sustavima, a kao prvi korak napravljena je standardizacija VHF data linkova prema kojoj je ACARS postao VDLA, odnosno VDL0. Odmah potom pristupilo
ili Mode-S ES (Extended Squitter, dodatno odašilje i položaj određen GNSS-om). ADS-B transponder također je ugašen na „Romeo Oscaru“ tako da se njegov povratak nad Malezijski zaljev mogao rekonstruirati samo podacima s vojnog primarnog radara. Izašavši iz dometa radara malezijskog zrakoplovstva, „Romeo Oscar“ se okrenuo na jug, o čemu svjedoči Dopplerov pomak, uočen na zadnjih sedam pingova ACARSA, prema svom nepoznatom kraju. Prvi i zadnji ping inicirani su od sustava na avionu. Do toga je moglo doći ili potpunim gubitkom električne energije (npr. istovremenim gašenjem oba motora) ili manualnim isključivanjem ACARS-a. Sada, kad se potraga svela na pojedinačne detaljne pretrage dna, ostalo je na IT branši pronaći način kako se, s raspoloživom tehnologijom, ovakav nestanak aviona više nikad ne bi dogodio.
se razvoju poboljšanog VDL-a, s digitalnom signalizacijom nazvanim VDL2, no iz straha od neuspjeha, usporedno je pokrenut razvoj analognog „friziranog ACARS-a“, nazvanog VDL1. Budući da je VDL2, koji koristi digitalnu modulaciju 8DPSK prošao razvoj i ušao u uporabu u drugoj polovici devedesetih, VDL1 nikad nije ni implementiran. VDL2 koristi 25 kHz kanale koji moraju biti odvojeni barem za jedan kanal od sljedećeg aktivnog kanala kako bi se izbjegle smetnje. Nedostatak VDL2 je kašnjenje paketa od 3 sekunde, zbog čega se ne koristi za prijenos govora. Protokol X.25 danas se zamjenjuje Flight Message Transfer Protocolom (FMTP), inačicom IPv6 protokola. VDL2 je kompatibilan unatrag prema ACARS-u i osnova je za današnju podatkovnu vezu pilota
i kontrolora (CPDLC, Controller-Pilot Data Link Communications). Grananje standarda nije baš uobičajeno u zrakoplovstvu, ali upravo se to dogodilo devedesetih godina, kad je Mitre Corp. razvila VDL3 koji je mogao kombinirati glasovnu i digitalnu podatkovnu vezu, no EUROCONTROL nije prihvatio taj standard. Mjera za mjeru, nisu ni Amerikanci prihvatili kanale širine 8.33 kHz. Najnoviji link, VDL4, u funkciji je od početka ovog stoljeća, koristi naprednu gausovsku GFSK modulaciju s brzinom prijenosa 19.2 kbps. VDL4, pored podatkovne veze zemlja - zrak, omogućuje prijenos podataka o položaju, parametrima leta i planu leta pomoću ADS-B sustava, no tu ga sve više istiskuje Mode-S/ES sekundarnog radara. MREŽA kolovoz/rujan 2014.
77
aktualnosti Irski IT boom
Slučaj keltskog
pate li Europljani od ne tehnoloških vještina? Prije nekoliko mjeseci internacionalno izdanje New York Timesa objavilo je zanimljiv članak pod nazivom „Zbog pomanjkanja tehnoloških vještina, nezaposleni u Europi u teškom su položaju“. Tema je više nego aktualna s obzirom na rekordan broj nezaposlenih u mnogim europskim državama, u čemu Hrvatska zauzima neslavno treće mjesto Irska ideja ICT Irska, udruženje je irskih ICT tvrtki usmjerenih na lobističke aktivnosti prema irskoj vladi i njezinim agencijama kako bi unaprijedili rad ICT sektora, prema korisnicima koji lakše pronalaze njihove usluge, prema članovima kojima pomažu osigurati rast poslovanja te stvaraju okruženje u kojem tehnologija može preobraziti i povezati društvo i gospodarstvo. Upravni odbor sastoji se od preko 50 glavnih izvršnih direktora irskih ICT kompanija koji predstavljaju različite aktivnosti tog sektora, multinacionalnih i autohtonih članova i njihove zemljopisne lokacije. Ovaj odbor sastaje se dvaput godišnje kako bi redefinirali politiku i provjerili napredak ICT Irske, a razna tijela i savjeti projektno rješavaju svako zasebno ICT pitanje koje im dođe na stol. U prosincu prošle godine irski ministar gospodarstva, rada i inovacija, Richard Bruton predstavio je novu strategiju ICT Irske,
78
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Global Technology Hub, naglasivši pritom da je Irska zemlja koja osigurava jednaki uspjeh međunarodnim i autohtonim tehnološkim kompanijama. Strategija utvrđuje buduće mogućnosti i industrijske trendove u Irskoj te poručuje kako će, ako se ostvari, rezultirati daljnjim ulaganjima, rastom i otvaranjem novih radnih mjesta. Nedvojbeno je da ICT Irska potiče gnjev mnogih Iraca koji tvrde da je ovaj lobi postao prejak i kako svi zakoni koje su uspjeli promijeniti ne idu na korist Irskoj. Tvrde da se navedena strategija ne temelji na činjenicama nego na zabludama. Brutonovi oponenti ovu strategiju nazivaju promotivnom lobističkom brošurom i drže da neće osigurati daljnja ulaganja, rast i nova radna mjesta. Također smatraju kako je jedini cilj ove strategije izbjegavanje plaćanja poreza velikih, u najvećem dijelu, američkih tvrtki, kroz perfidnu priču koja se provlači ovim dokumentom da će se ulaganje u javno školstvo i širokopojasni pristup financirati iz ove strategije.
tigra
Mnogo toga možemo promijeniti sami
dostatka Marina Pavlić
A
ktualna je i zbog toga što smo se priznali ili ne, nadali, da će ulazak u EU i najavljeni Plan 21 utjecati na otvaranje novih radnih mjesta i rast standarda. Nedostaje li nam samo tehnološko znanje ili općenita znanja o tome kako pokrenuti gospodarstvo? Činjenica je da nismo prvi ušli u EU s teškom dijagnozom gospodarstva. Što možemo učiniti sami? Možemo li se okrenuti oko sebe i pronaći primjere? Učimo iz tuđih dobrih primjera i tuđih grešaka. Učimo od Irske! Cjelokupno gospodarsko stanje u Hrvatskoj dobrim se dijelom reflektira i u segmentu telekomunikacija. Najveći domaći telekomi bore se s padom prihoda, padom broja korisnika, europskom regulativom i stranim vlasnicima, a javni sektor s padom prihoda i nedostatkom novca za ozbiljne projekte. Vladine gospodarske reforme još uvijek ne daju pozitivne rezultate, pacijentov je BDP godinama oko nule, a broj nezaposlenih raste. Za vjerovati je da bi EU fondovi mogli pomoći u poslovanju kad bismo imali novca barem za participaciju u projektima i kad ne bismo bili zaduženi koliko jesmo, kad bismo imali ideje, stabilne zakone pa onda i hrabrosti. Koliko zapravo imamo znanja ako se uspoređujemo s Europom ili još važnije, može li ICT sektor Hrvatske nešto poduzeti? Činjenica je da u posljednjih dvadeset godina tražimo svoj put, prijepori oko toga je li bolje da telekomunikacije nisu privatizirane ili je ipak bolje da jesu, nisu nas dovele do konsenzusa. Ako se slučaj privatizacije
Pet godina od ulaska u gospodarsku krizu, neusklađenost između kompetencija radne snage i potreba, ne samo IT sektora, predstavlja veliki društveni i gospodarski problem s kojim se ne suočava samo Irska. Stotine tisuća ljudi koji su ostali bez radnih mjesta, kao i mnogi mladi ljudi koji tek ulaze u radnu dob, spoznaju da su njihove vještine nedostatne za radna mjesta koja niču diljem kontinenta. „Vidimo zabrinjavajući nerazmjer vještina kod nezaposlenih ljudi koji nisu dobro pripremljeni za radna mjesta koja se otvaraju“, rekla je
Glenda Quintini, viša radna ekonomistica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), u članku koji je objavio NY Times. Ako situaciju projiciramo na Hrvatsku, možemo zaključiti da su nam nakon svih debata o domaćim administrativnim barijerama, o sporadičnoj suradnji privrede i sveučilišta, nedovoljnom povlačenju sredstava EU fondova, o slaboj razmjeni znanja, potrebne godine rada i promišljanja da sustignemo Irsku. U ovom kontekstu ne čini se da su prepreka stranim ulaganjima
radnička prava. U Hrvatskoj postoji veliki broj mladih privatnih IT tvrtki koje su prepoznate na domaćem i stranom tržištu. Njihovo iskustvo može pomoći ostalim tvrtkama. Osnivanje strukovnog predstavničkog tijela domaćih IT tvrtki te lobiranje za boljim uvjetima u Hrvatskoj, na irskom se primjeru čini kvalitetnijim rješenjem od nekritičnog privlačenja stranog kapitala. U Hrvatskoj bi u kontekstu rasprava o razvoju i pozicioniranju Hrvatske kao zemlje naklonjene ICT-u, trebalo potaknuti raspravu o:
Promjenama školskih programa (osnovne i srednje škole)
Propisivanje realnih kvota upisa na fakultete u skladu sa strategijom razvoja gospodarstva Poticanje studiranja prirodnih znanosti Ozbiljno povećanje praktičnog dijela nastave tijekom studiranja Izjednačavanje važnosti učenja stranog jezika s važnošću struke
Rješavanje stambenog pitanja mladim znanstvenicima radi sprječavanja iseljavanja
Povezivanje sveučilišta i gospodarstva (propisivanje programa za obavljanje prakse, uključivanje studenata u projekte gospodarstva) Poticanje studentske razmjene EU projekatima
Sektorsko udruživanje svih ICT snaga Hrvatske radi zajedničkog interesa, lakšeg udruživanja, stvaranja klastera i nastupa na stranom tržištu
Stvaranje krovne udruge društva elektrotehničara, odgovorne za uključivanje inženjera u međunarodne projekte
Razrada aktivnosti i obaveza Hrvatske komore inženjera elektrotehnike te zaštita digniteta struke prema uzoru na liječničku ili odvjetničku komoru
telekoma stavi u vremenski kontekst, za oba modela postoji za i protiv. Da nismo učili od stranaca, naš poznati problem lošeg organiziranja teško bi nas pozicionirao i ovdje gdje smo sada. Svakako bi bilo bolje da je sav kapital nastao u Hrvatskoj ovdje i ostao, ali moramo priznati da u posljednjih desetak i više godina nismo imali vlastita znanja velike
Dokument uistinu promovira privlačenje američkog kapitala nevjerojatno niskim porezom, a nitko ne daje jamstva u što će biti utrošena zarađena sredstva i odakle će se financirati buduće mirovine Iraca. Također se prešućuje da će s američkim tvrtkama u Irsku doći i značajan broj stranaca, a broj nezaposlenih Iraca i nadalje će rasti te će ukupna slika odnosa zaposlenih i nezaposlenih biti iskrivljena kao što je i danas. Ovo očito nije prvi sporni program koji je Irska pokrenula kako bi izašla iz krize jer se Global Technology Hub uspoređuje s projektima otprije neku godinu, Digital Capital of the World i European Silicon Valley koji su se izjalovili. Tada se najavljivalo da će ovi projekti stvoriti u Irskoj između 117.000 i 215.000 novih radnih mjesta do 2020. Najnovija strategija najavljuje još ambicioznije brojke do toga da će 15% ukupno zaposlenih Iraca do 2020. raditi u high-tech
tvrtke voditi onako kako se vode u tržišnoj ekonomiji, istovremeno zamjenjujući tehnologije i ulažući u razvoj. Strani kapital u sektoru telekomunikacija ima dva lica, ono uspješnije i ono drugo, manje uspješno, gdje su zapošljavanja i otpuštanja rezultat poslovnih rezultata u često nejasnim okolnostima funkcioniranja domaćeg
tvrtkama te kako će taj broj iznositi 346.000. Irski se program inače zasniva na: Razvoju digitalnih usluga u svim segmentima gospodarstva
Razvoju usluga za „pametni gradove“ i „pametnu infrastrukturu“ Big Data Aplikacije, sadržaji i mobilnost Cloud Computing High-tech
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
79
Mreža na terenu Irski IT boom tržišta. Kako su nam iskustva još uvijek nedovoljna, očajnički čekamo strana ulaganja, koja bi, ako govorimo o nekom ozbiljnom poslu, u segmentu informacijskih i komunikacijskih tehnologija značila otvaranje Research and Development centara multinacionalnih kompanija, a ne samo prodajnih ispostava. Kakav je interes takvih kompanija da se okrenu Hrvatskoj a ne nekoj zemlji s fleksibilnijim zakonima, nižim porezima i jeftinijom radnom snagom? Jedini interes je svakako pamet. Za početak, kako je pamet jedno, a znanje nadogradnja na zdravu pamet, ne bi bilo zgoreg, pozabaviti se znanjem. Jer, sve i da Apple, Google ili Microsoft u Hrvatskoj žele pokrenuti nekakav ozbiljan posao, zbog čega se to čini nemogućim? I drugo pitanje, može li se dio nezaposlenih prekvalificirati i zaposliti u ICT sektoru Hrvatske?
Primjer Irca koji je promijenio struku Ian Sharpe prvih je petnaest godina rada proveo u turizmu te je nakon posrnuća „keltskog tigra“ 2010. ostao bez posla. U sklopu vladina programa Natrag - na - posao, koji je irska vlada potpisala s financijski stabilnim irskim tvrtkama, Ian je 2012. godine prošao prekvalifikaciju te se, s još osamdesetak djelatnika, zaposlio u ICT tvrtki VCE (joint venture između VMware , Cisco, EMC i Intel). Nakon šest mjeseci i dotad simbolične plaće, angažiran
je na puno radno vrijeme kako bi radio na podizanju virtualnog podatkovnog centra s godišnjom plaćom od oko 30.000 eura. Ovakve inicijative, naravno, nisu bez mane. U okviru irskog JobBridge programa stažiranja (pandan programu zapošljavanja mladih bez iskustva, za mjesečnu plaću od 1.600,00 kn našeg ministra Mrsića) Irci dobivaju tjednu plaću u visini 50 eura, što mnogima jedva pokriva troškove hrane i prijevoza. Irski tisak,
slično kao i u Hrvatskoj, ne podupire ovaj program navodeći zloporabu poslodavaca za punopravni profesionalni rad bez plaće. Rasprava oko moralnosti ovakvih programa toliko se rasplamsala u irskom tisku da je tijekom nje Ian Sharp istupio i javno rekao kako je i sam pristao na ovakav model jer je alternativa bila ona koju su prolazili njegovi brojni poznanici bez perspektive zapošljavanja - posezanje za antidepresivima.
Zakonske rigidnosti
Sve rasprave o rigidnosti našeg zakona o radu podigle bi puno manje prašine da su pobjednici zadnjih izbora u trenutku t nula imali pripremljenu viziju, strategije i zakone te da su u paketu i na brzinu napravljeni svi bolni potezi kako bi odmah promijenili smjer. Kakav bi taj smjer bio, već danas bi se vidjelo, a ne ovako, kad ćemo tek za dvije godine slušati kako će obećavani rast tek doći jer je povlačenje nepopularnih poteza u ovom mandatu završilo. No u sadašnjem kontekstu bez pomaka u pokretanju proizvodnje i obuzdavanja rasta broja nezaposlenih, ideja promjene zakona o radu iritantno ukazuje na nesnalaženje u vremenu i prostoru i na pomanjkanje nacionalnog samopoštovanja umjesto na svjesnost o tome koje sve mjere moraju biti poduzete u paketu da se gospodarska situacija stubokom promjeni. Zadnja mjera koju možemo očekivati je smanjenje poreza za poduzetnike, ne na temelju izračuna nego na temelju činjenice da prethodne sporadično uvođene mjere nisu dale rezultat. Uostalom, i ćorava koka pogodi zrno.
Poduzetnički i startup hubovi posuti su po Dublinu i cijeloj Irskoj
mobiteli / tableti / fotoaparati
karakteristike, recenzije, komentari...
...sve na jednom mjestu www.bug.hr/digitalije
80
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Zašto Irska uvozi IT stručnjake zaposlenike s adekvatnim znanjem. Iznenađujuće je da su mnoge multinacionalne kompanije koje je Irska dočekala raširenih ruku, bile prisiljene, unatoč brojci od 282.900 nezaposlenih, potražiti radnu snagu izvan Irske. Apsurd je eskalirao prošlo ljeto, kada je Fujitsu, koji zapošljava 800 ljudi u Irskoj, objavio da je morao zaposliti većinu svojih stručnjaka (na razini dr.sc.) iz inozemstva. Istovremeno, PayPalova izvršna direktorica u Irskoj Louise Phelan izazvala je kontroverzne reakcije priznavši da je tvrtka, kako bi popunila svoj operativni centar u Dundalku, zbog nedostatka stranih jezičnih vještina među irskim državljanima, regrutirala 500 zaposlenika iz 19 drugih
zemalja. Sve u svemu, polovicu informatičkih radnih mjesta u Dublinu popunjavaju strani radnici, dok je oko 4.500 radnih mjesta iz područja informacijskih tehnologija nepopunjeno zbog ograničenog broja adekvatno kvalificiranih. Paul Sweetman, direktor ICT Irska, rekao je da je dio državne irske strategije rad na poboljšanju sveučilišta, popularizacija prirodnih i računalnih znanosti radi povećanja broja studenata koji upisuju prirodne znanosti, poboljšanje uvjeta za privlačenje, ulaganje i uređenje Irske kao europskog IT odredišta koje bi privuklo IT stručnjake iz cijelog svijeta. To konkretno znači da irska sveučilišta prije svega moraju postati privlačnija većem broju studenata i još bolja.
Od Irske možemo preuzeti sljedeća iskustva radi razvoja domaćeg IT sektora: Poboljšanje kvalitete sveučilišta Poticati studiranje prirodnih znanosti Pokrenuti programe prekvalifikacije Strukovno se organizirati Lobirati za uvođenje nižeg poreza u sektoru informacijskih tehnologija
IT radna mjesta
Predviđanje kretanja broja IT diplomanata i otvaranja novih IT radnih mjesta u EU
Izvor: European Commission
Ozbiljnost uvođenja bilo kakvih promjena podrazumijeva argumentaciju na temelju izračuna dva ili tri modela; postojeće stanje bez promjena, stanje uz nekoliko promjena i idealno stanje uz sve nužne promjene, uz sve izračune i javnu raspravu, pa i referendum. A da je pitanje zakona o radu veoma važno za sve one koji imaju sreću i danas rade, pokazuje samo primjer iz Njemačke. IT stručnjaci u tvornici Audija u Ingolstadtu potpisuju s poslodavcem jednogodišnje ugovore koji se ne prijavljuju HR odjelima nego se vode kao materijalni troškovi. Radnici koje Audi posuđuje iz drugih tvrtki na određeno vrijeme imaju sva prava kao i stalni zaposlenici Audija, što podrazumijeva 35-satni radni tjedan i plaćanje svih doprinosa. IT inženjeri koje Audi ne treba kao stalno zaposlene imaju 40-satni radni tjedan i 500 do 800 eura nižu plaću, i za njih se ne uplaćuju sredstva u mirovinski fond. Do čega bi tek fleksibilan zakon o radu kod nas mogao dovesti, možemo nagađati. Paket mjera koje je nužno provesti tiče se mnogih aspekata i tek se neznatno razlikuje za slučaj da želimo razviti vlastite tvrtke ili čekamo dolazak stranih investicija. Osim promjene zakona i visine poreza na temelju jasnih izračuna (za slučaj razvoja vlastitoga gospodarstva pri čemu sva dobit ostaje u Hrvatskoj i onog drugog), prije svega je potrebno sagledati strukturu zaposlenih i nezaposlenih građana ove države, kompetentnost nacije, odnosno stanje školstva i znanja. U cijelom procesu obrazovanja znanje je ostalo negdje po strani, kao najmanje važan proizvod procesa školovanja. Uostalom, rezultati različitih rang-listi koje se objavljuju, to i potvrđuju, ali se iz godine u godinu nakon vijesti o katastrofalnoj pozicioniranosti hrvatskih učenika plasira vijest kako je na nekoj od olimpijada znanja neki naš dvojac osvojio zlato. Međutim, talent pojedinca je jedno a skupni rezultat znanja svih naših učenika nešto je sasvim drugo. Dva natprosječno talentirana pojedinca u generaciji ne mogu u budućnosti zemlje ništa promijeniti. Mnogo kvalitetnih pojedinaca može riješiti većinu problema. I da, hoće li ikada neki školski program u Hrvatskoj povezati matematiku i fiziku sa životom?
Irska je iskoristila svoju veliku prednost engleskog govornog područja te je uz uvođenje niskog poreza od 12,5%, postala ješka za multinacionalne tehnologije. Irci su uspjeli privući veliki broj greenfield ulaganja, dapače više od 1000 najvećih svjetskih IT kompanija Microsofta, PayPala, Fujitsua, koje su stvorile nekoliko tisuća novih radnih mjesta, ali i jedan neočekivan problem koji je na razmišljanje potaknuo i čitavi EU. Problem koji je sve iznenadio tiče se radne snage. Irska, naime, nije imala dovoljan broj tehnološki obučenih potencijalnih zaposlenika (nezaposlenih i zaposlenih) kojima bi nove kompanije mogle ponuditi posao. U nekim slučajevima, tvrtke su morale izvan Irske potražiti
IT diplomanti
Stanje stvari u EU
Poslodavci se ne samo u Europi i Hrvatskoj žale da mladi inženjeri (i ne samo oni) ne stječu tijekom studija potrebna znanja i vještine koja bi ih odmah nakon zapošljavanja pozicionirala u procesu rada. U nedavnom izvješću Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization, ILO) upozorila je na to da su se u Europi, u svjetlu gospodarske klime, pogoršali profesionalni odnosi i kako je sve veća neusklađenost između kvalitete obrazovanja s jedne i potreba gospodarstva s druge strane ali i da će najveći broj slobodnih radnih mjesta nastati u području IT-a. Također, ILO upozorava na neočekivano veliki broj otpuštenih mladih ljudi u Europi iz sektora poput građevinskog i financijskog te na nužnost da se prekvalificiraju, kao i na premali broj mladih ljudi koji uopće odabiru prirodne znanosti za svoj poziv. Primjedba upućena
Europi odnosi se i na to da se premali broj studenata nakon studija odlučuje posvetiti znanosti i istraživanju. Europskoj komisiji poručuju da će upravo zaokret u području obrazovanja značajno smanjiti ekonomske i socijalne troškove te potaknuti smisleni rast i oporavak EU. Međunarodna organizacija rada otišla je i korak dalje i poručila EU da ukoliko ne dođe do ozbiljnog sagledavanja problema obrazovanja unutar EU, političke mjere koje provode neće postići adekvatni rezultat. U EU je, prema Eurostatu, trenutno 2 milijuna nepopunjenih radnih mjesta, a ILO naglašava da su Sjedinjene Američke Države isti problem dobrim dijelom uspješno riješile navedenim i preporučenim mjerama. Međutim, i prije upućene kritike, EU je započeo s nizom aktivnosti kako bi stao
na kraj nezaposlenosti mladih, međutim i na žalost, u zemljama koje su jače zahvaćene ekonomskom krizom još uvijek nema značajnih rezultata mjera koje se provode. Na sastanku Europskog vijeća, održanom u Bruxellesu prošle godine, čelnici EU odobrili su sveobuhvatni plan za borbu protiv nezaposlenosti mladih. Širom Europske unije, 23,5% Europljana mlađih od 25 godina (oko 7,5 milijuna) trenutno je bez posla. Plan uključuje ubrzavanje provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih i Garancije za mlade te povećavanje mobilnosti mladih i uključivanje socijalnih partnera. Ono što je porazno jest činjenica da je vjerojatnost nezaposlenosti dvostruko veća za mlade nego za odrasle osobe. Procjenjuje se da bi neuspjeh u integriranju na tržište rada oko 14 milijuna mladih osoba u dobi od 15 MREŽA kolovoz/rujan 2014.
81
Mreža na terenu R & D intensity, by NUTS 2 regions, 2010 (¹) Irski IT boom (total R & D expenditure as a % of GDP) Guadeloupe (FR)
0
Martinique (FR)
0
25
Guyane (FR)
20
Réunion (FR)
0
100
Açores (PT)
0
20
Madeira (PT)
0
50
0
20
Canarias (ES)
Malta
0
0
100
10
Liechtenstein
0
5
(total Rna&istraživanje D expenditure asuapostotku % of GDP) Trošak i razvoj GDP-a
Administrative boundaries: © EuroGeographics © UN-FAO © Turkstat
EU-27 = 2.01
Cartography: Eurostat — GISCO, 05/2013
<= 0.50
1.00 – 2.00
0
200
400
600
800 km
2.00 – 3.00 > 3.00 Data not available
Gustoća laboratorija za istraživanje i razvoj prema rezultatima istraživanja
(¹) Belgium, Denmark, Germany, France (except Martinique (FR92), Guyane (FR93) and Réunion (FR94)), the Netherlands, Austria, Sweden, the United Kingdom
posao” i “Erasmus+” EURES trenutno do godina jednakim završe(FR92), formalno EU će kroz2002;EURES and25 Iceland, 2009;rezultirao Switzerland,troškom 2008; Greece, 2005; Martinique Guyaneobrazovanje. (FR93) and Réunion (FR94), Switzerland and Turkey, national level. svoje strukturne fondove, posebice kroz omogućuje pristup oko 1,4 milijuna slobodnih 1,21% unije. Source:BDP-a EurostatEuropske (online data codes: rd_e_gerdreg and nama_r_e2gdp) EU program Garancija za mlade podra- Inicijativu za zapošljavanje mladih, pomoći radnih mjesta i skoro 31.000 registriranih pozumijeva da se države članice obvezuju državama članicama u financiranju Garan- slodavaca širom EU. Osim toga, države članice potiču se da dio sredstava koja im se isplaćuju kako će svim mladim ljudima do 25 godina cija za mlade. starosti osigurati kvalitetnu ponudu za radno Također je dogovoreno da se značajnije iz Europskog socijalnog fonda upotrijebe kao mjesto, stažiranje ili obuku u roku od četiri podupru i dva postojeća projekta mobilnosti potporu za prekograničnu mobilnost. Čelnici EU dogovorili su se o isplati svih mjeseca nakon što postanu nezaposleni ili mladih radi boljeg protoka znanja, “Tvoj prvi 82
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Izvor: Eurostat 2010.
0.50 – 1.00
Njemačka udruga inženjera VDI Irska je IT zajednica oformila udruženje ICT Irska. Njemački su inženjeri organizirani u VDI (Verein Deutscher Ingenieure) u čijem statutu stoji da inženjeri Njemačke trebaju jaku asocijaciju koja podupire, unaprjeđuje i zastupa inženjerski rad. Također stoji
da ih iskustvo i znanje iz znanosti i prakse njemačkih inženjera čini kompetentnim predstavnicima inženjerstva i tehnologije te jedinim predstavnicima glasa inženjera Njemačke. Kao svoj adut ističu nepristranost, što ih svrstava u red pregovarača s politikom kada se raspravlja
šest milijarda eura predviđenih za Inicijativu, u razdoblju od 2014. do 2016. godine, umjesto da ih se distribuira na buduće sedmogodišnje razdoblje kako je bilo planirano. Neiskorištena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira iskoristit će se za potporu zapošljavanju, posebice mladih, ali i za područja važna za rast, kao što su inovacije i istraživanja. U studenome 2013. Eurofaund je objavio studiju koja pokazuje kako unatoč recesiji i velikom broju nezaposlenih u EU, 40% tvrtki ne može pronaći radnike adekvatnih vještina koje bi zaposlili te je pretpostavka da će do 2015. godine u EU manjkati 900.000 zaposlenika u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Irska u brojkama ili što se događa s IT-em u Irskoj
Ako se s ikojom europskom državom možemo uspoređivati, onda je to Irska. To je zemlja s gotovo jednakim brojem stanovnika kao Hrvatska, četvrtina od ukupnog broja Iraca živi u glavnom gradu, Irska se dugi niz godina borila za samostalnost i dugo se bore s gospodarskim problemima. Da ne ulazimo u čitavu povijest i problematiku irske ekonomije, dovoljno je reći kako je upravo od ulaska u EU (1999. godine) do početka svjetske financijske krize Irska doživjela svoj najveći ekonomski rast, ali i to da ju je recesija stubokom uzdrmala. Do globalne ekonomske krize 2007. Irska je uspjela kontrolirati nezaposlenost do 5%. Danas je Irska u svijetu poznata kao europska IT država koja nevjerojatnom brzinom privlači strani kapital (više od 1000 stranih IT kompanija prisutno je u Irskoj), ima najviše stranih ulaganja po stanovniku u Europi, drugi je svjetski izvoznik softvera na svijetu i ima najveći broj zaposlenih u high-tech sektoru u Europi. Kako bi se lakše shvatio boom Irskog IT sektora, potrebno je navesti još neke podatke. Irsko je stanovništvo s prosječnih 36 godina starosti vrlo mlado u odnosu na prosjek EU (42 godine prosjek EU, 41,5 hrvatski prosjek). U Irsku se u 2011. doselilo 40.000 stranaca, najviše iz EU i SAD-a, a nezapamćeni val useljavanja u Irsku zabilježen je od 2005. do 2008., kada se u Irsku useljavalo od 80.000 do 100.000 ljudi godišnje, također najviše iz EU i SAD-a. Irski je BDP na petome mjestu u EU, skoro 30% iznad prosjeka EU, a prosječna mjesečna bruto plaća iznosi 3.646,00 eura (hrvatska iznosi 959 eura). Sedam godina nakon početka recesije situacija je u Irskoj u mnogo čemu drugačija nego u Hrvatskoj. Irska danas izvozi 16%
i odlučuje o pitanjima tehnologije, edukacije, istraživanja, energije, mobilnosti i okoliša. VDI također radi na promociji tehnološkog znanja kako bi zainteresirali mlade ljude, a isto tako promiču interese mladih pronalazeći im prva radna mjesta i kontakte.
više nego prije krize i Svjetska centralna banka u 2014. predviđa Irskoj ekonomski rast od 2.1%. Svi pokazatelji govore u prilog činjenici da irska ekonomija raste. Međutim, Irska bilježi rast BDP-a i rast nezaposlenosti neprekidno od 2007. do danas. Ovakve deformacije ekonomskih kretanja zabilježene su u ekonomijama koje su podložne ekstremnim utjecajima stranih ulaganja i na nacionalnoj razini za Irce je to frustrirajuća činjenica. Očito je da ne postoji zemlja u kojoj svi zaposlenici rade u IT industriji, i očito je da je Irska negdje pogriješila jer na privatnoj razini ne znači mnogo ako jedan ukućan radi za dobru plaću u IT sektoru, a druga dva uopće ne uspijevaju pronaći posao. Zaključak Iraca je da vlada Irske sa svim agencijama za poticanje gospodarstva i investicija, bez obzira na podatke kojima se hvale, iz više razloga vodi krivu gospodarsku politiku. Naime, ekonomije koje su zasnovane na stranom kapitalu, a posebno baziranom na rizičnim fondovima, nevjerojatno su podložne krahovima iz kojih je posebno teško oporaviti se. Situacija je u mnogo čemu slična Hrvatskoj, poput činjenice da se današnja stopa nezaposlenosti u Irskoj kreće oko 11,6% (prosjek EU 10,6%, Hrvatska 17,6%). Istom se problematikom pozabavio, ali u Irskom slučaju, u već spomenutom tekstu u NY Timesu portugalski freelance novinar i fotograf Paulo Nunes dos Santos koji živi i radi u Irskoj. Irska je, naime, primjer države koja je uspjela privući svjetske korporacije kao što su SAP, PayPal, eBay, HP, Intel, Twitter, Dropbox, HubSpot, Zynga, Facebook, Google, Microsoft, Oracle, Symantec, Intel i stotine ostalih. U većini slučajeva ne radi se o područnim nego o velikim međunarodnim sjedištima koja rade, ne samo za potrebe europskih građana, nego su i centrale za urede u državama Bliskog istoka i Afrike. Samo prošle godine u Irskoj se pojavilo 20.500 novih radnih mjesta u IT sektoru, ali je istovremeno 35.200 zaposlenih u drugim sektorima ostalo bez posla. Očigledno je da se irsko gospodarstvo opredijelilo za razvoj samo jedne gospodarske grane, zasnovane na stranom kapitalu. Na godišnjoj razini Irska procjenjuje da joj još uvijek manjka 4.500 IT zaposlenika kako bi zadržali korak očekivanog rasta te su i nadalje otvoreni za daljnja useljavanja stranaca. Kada se lamentira o tome kako bi Hrvatska trebala uložiti u svoj ICT razvoj, ne sagledava se potpuno jasno kakav bi to razvoj trebao biti. Izračuni o tome u kakav bismo mi razvoj željeli ulagati, je li važno u high-tech sektoru ulagati u vlastiti biznis ili stvarati
uvjete za privlačenje stranog kapitala i do koje razine, naprosto ne postoje. Naime, iznenadno povlačenje stranog kapitala iz neke zemlje ostavlja za sobom visoki broj nezaposlenih, a posebno je opasno ako je politika mirovinskih, socijalnih i zdravstvenih doprinosa i poreza bila krivo vođena tijekom duljeg razdoblja. Prema podacima Svjetske organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), na kojoj investitori mogu pratiti relevantna kretanja svih ekonomija, u oči upadaju neki podaci. Tako, primjerice, Irska za 20% nadmašuje prosjek EU u kvaliteti sveučilišta. Za 70% Irska nadmašuje ulaganje privatnih (uglavnom stranih) korporacija u svoje (privatne) R&D-eve u odnosu na prosjek EU te četiri puta više od prosjeka EU sudjeluju u međunarodnim coo-projektima. Irska za 30% premašuje broj patenata nastalih na sveučilištima i privatnim laboratorijima, a to je ujedno i jedan od kriterija za bolju pozicioniranost na svjetskoj ljestvici sveučilišta. Istovremeno, privatni sektor triput manje ulaže u javni R&D na sveučilištima od prosjeka EU. Iz navedenih se podataka može zaključiti da kompanije u Irskoj enormno mnogo ulažu u istraživanje i razvoj, ali samo svoj, korporativni, dok u javna istraživanja ulažu znatno manja sredstva. Da stvar bude zanimljivija, većina korporacija (njih 70%) u stranom je vlasništvu.
Što možemo naučiti od Irske?
Irski je BDP četiri puta veći od Hrvatskog, ali generalno gledajući, unazad pet godina irski problemi nevjerojatno nalikuju našima. Vodeći irski ICT poslodavci smatraju da razlog pogreške s prekomjernim otvaranjem Irske stranom kapitalu treba tražiti u činjenici da su irska sveučilišta početkom 21. stoljeća izgubila korak s dot com revolucijom te kako Irci nisu bili osposobljeni u značajnom broju otvarati vlastite ICT kompanije i posvetili se istraživanju i razvoju. Inženjeri stasali tih godina pohrlili su tražiti poslove u nekim drugim sektorima, poput građevinskog i turističkog, koja su tih godina cvala u Irskoj. To, naravno, ne znači da su irska sveučilišta lošija od hrvatskih. Dapače, na ljestvici prvih 400 svjetskih sveučilišta (http://www.timeshighereducation.co.uk) nalazi se njih pet, dok istovremeno, nijedno hrvatsko. Nakon sloma građevinskog sektora, u kojem je radilo 25% mladih Iraca, vlada je shvatila da mora pokrenuti neke nove gospodarske sektore kako bi uposlila nezaposlene. Tako je pokrenula niz programa za prekvalifikaciju i doškolovanje na sveučilištima, posebno potičući studij matematike i ostalih prirodnih znanosti. Novonastale irske ICT kompanije svejedno nisu mogle progutati značajan broj nezaposlenih. Osnovano je „cehovsko“ udruženje ICT kompanija usmjerenih na lobističke aktivnosti. Udruženje ICT Irska lobira prema irskoj vladi i njezinim agencijama, kako bi pospješili rad ICT sektora, oglašava se prema korisnicima koji lakše pronalaze njihove usluge, pomaže svojim članovima osigurati rast poslovanja te stvoriti okruženje u kojem tehnologija može preobraziti i povezati društvo i gospodarstvo. MREŽA kolovoz/rujan 2014.
83
Tehnologije Radar Imaging
Supermensko gledanje Esad Jakupović
S
Pasivni sustav za gledanje kroza zid u akciji: policijski operator na zaslonu pasivnog radarskog uređaja (1) prati kretanje pljačkaša (2) zahvaljujući njegovom utjecaju na radiovalove iz usmjernika (3), koje primaju dvije razmaknute antene uređaja (4 i 5) te tako usmjerava akciju svojih kolega
upermen (engl. Superman) među „nadljudskim“ se junacima stripa i filma, omiljenima posebice na Zapadu, između ostalog izdvaja i sposobnošću gledanja kroz zatvorena vrata, zidove i betonske blokove. Danas se na tržištu može naći najmanje desetak modela i još toliko varijacija komercijalnih uređaja za otkrivanje, lokaliziranje, praćenje i nadzor osoba, koji upotrebljavaju „radarske slikovne tehnologije gledanja kroza zid“ (engl. ‘see through wall’ radar imaging technology). Trenutna su rješenja još uvijek više ili manje nepraktična i nesavršena, iako često dragocjena, ali najnovija istraživanja nagovještavaju da nas čeka još bolja „supermenska“ sposobnost gledanja kroz različite fizičke prepreke. Za razliku od nekada popularnog „nadčovjeka“ s planeta Krypton, koji među svojim izuzetnim sposobnostima posjeduje i „rendgenski pogled“, istraživači za tu namjenu upotrebljavaju radio, odnosno radarske valove različitih frekvencija.
Uređaji za gledanje kroza zid Danas se na tržištu može naći veći broj komercijalnih uređaja za otkrivanje, lokaliziranje, praćenje i nadzor osoba, koji „vide kroza zid“. U tim slučajevima nije riječ o prototipovima, patentima ili akademskim istraživanjima, nego o produktima koji se doista koriste u sigurnosnim akcijama, za vojne namjene, za spašavanje ili pružanje pomoći. ERKOS (Italija): Prijenosni sustav tvrtke Selex Sistemi Integrati, čije je ime kratica punog imena Environmental Radar for a Knowing Observation and Surveillance, namijenjen je spašavanju ljudi u situacijama opasnima za život. Uređaj omogućuje otkrivanje i praćenje osoba iza zidova, otkrivanje znakova života (pulsa i/ili disanja) te prikaz strukture prostora iza zida. Postupak se zasniva na „osvjetljavanju“ prostora elektromagnetskim zrakama i analizi fazne modulacije odbijenih zraka, pomoću sustava za globalno pozicioniranje (GPS) i tvrtkinog dvostupanjskog algoritma.
Ranging), vojne oznake AN/PPS-26, pod kontrolom je američke vojske, odnosno međunarodnih pravila o prometu proizvoda unutar vojske (ITAR). Namijenjen je otkrivanju osoba koje se kreću ili stoje iza zida. Tvrtka L3 je svoj drugi ručni uređaj RANGE-R, utemeljen na vlastitoj radarskoj tehnologiji „neprekidnog vala stupnjevane frekvencije“ (SFCW) i algoritmu za otkrivanja ciljeva, namijenila policiji za otkrivanje prisutnosti opasnih osoba ili talaca u zgradama, spasiocima za otkrivanje ozlijeđenih u oštećenim građevinama te vatrogascima za brzo pronalaženje ugroženih.
PKI 7045 (Njemačka): Manji ručni uređaj tvrtke PKI Electronic Intelligence namijenjen je za spasilačke akcije u prostoru iza zida ili gomile urušenog materijala nakon nesreća kao što su potresi ili rušenje, te za antiterorističke akcije u nepreglednom prostoru. Uređaj se može koristiti za vertikalni pregled ili horizontalno skeniranje gore-dolje. Može se držati naslonjen na zid ili postaviti na tronožac na udaljenosti do 10 m. Postoje dva osnovna modela - za objekte koji se kreću brzo i objekte koji se kreću sporo ili miruju.
ASTIR (SAD): Tvrtka AKELA, koja razvija sigurnosne sustave za američku vojsku i pravosuđe, u suradnji s američkim Nacionalnim zavodom za pravosuđe (NIJ) proizvela je prijenosni uređaj visokih performansi, sposoban otkriti osobe koje se kreću ili miruju unutar zgrade. Za razliku od drugih sličnih uređaja, ASTIR (kratica od AKELA Standoff Through-Wall Imaging Radar) djeluje i s udaljenosti od 30 m, što osigurava veću sigurnost osoblja, širi kut promatranja i otkrivanje osoba na više katova s istog položaja. Uređaj omogućuje, ne samo otkrivanje, nego i vrlo precizno lociranje osoba bez mijenjanja njegova položaja.
EMMDAR/RANGE-R (SAD): Dva različita ručna uređaja tvrtke L3 Communications CyTerra namijenjena su za vojnu upotrebu u urbanom okolišu. EMMDAR (kratica od Electro-Magnetic Motion Detection And
84
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
kroza zid
Pomoć ‘domaćih’ usmjernika
Radiovalovi se u obliku radara još od 1940. godine koriste za otkrivanje kretanja objekata te mjerenje njihove visine, udaljenosti, smjera kretanja i brzine, na temelju poznate činjenice da im se frekvencija mijenja pri odražavanju s pokretnih objekata (Dopplerov učinak). Istraživači Karl Woodbridge i Kevin Chetty sa sveučilišta UCL (University College London) razvili su inovativan postupak,
Gledanje kroza zid iz svijeta stripa i filma stiže na tržište u obliku manje ili više praktičnih uređaja, a nova rješenja najavljuju još učinkovitiji ‘supermenski vid’
utemeljen na pasivnom radarskom sustavu, koji omogućuje promatranje kretanja ljudi i stvari iza vratiju, ali i iza zidova u gradskom okruženju. Pasivni radar, podsjetimo, ne emitira radiovalove, da bi zatim pratio i koristio njihovo odbijanje u okolišu, nego samo analizira postojeće signale. Sustav je sastavljen od radiouređaja, dvije antene i originalnog softvera, a utemeljen je na činjenici da danas gotovo u svakom stanu možemo naći radio (Wi-Fi) usmjernike, koji uglavnom neprekidno odašilju radiovalove na frekvenciji 2,4 ili 5,0 GHz.
ACU-CPR4 (Irska): Ergonomski oblikovan uređaj, jednostavan za upotrebu, velik samo 12×20×3 cm, s masom od samo 0,7 kg, omogućuje otkrivanje osoba u vidnom polju širokom 70 stupnjeva, 3-5 m iza 20 cm debelog betonskog zida, 10 m iza unutarnjeg zida ili udaljenih do 25 m bez unutarnjih prepreka. Na jedan se PC može vezati do sedam uređaja ACU-CPR4. XAVER (Izrael): Tvrtka Camero-Tech prodaje tri modela prijenosnih detektora života u unutrašnjosti objekata, u vidnom polju od 120 stupnjeva, za različite potrebe vojske i policije. XAVER 800 je prijenosni sustav veličine 47×47 cm u sklopljenom i 84×84 cm u raširenom stanju, s masom od 14,5 kg, koji pomoću radiovalova frekvencije 3-10 GHz formira 3D crtež osoba i objekata iza zida te s prikazom kretanja omogućuje razlikovanje napadača od žrtava. XAVER 400 je velik 37×22×12 cm, s masom od 3,2 kg (s baterijama), koji prikazuje položaj osoba iza zidova i objekata do udaljenosti 20 m. XAVER 100 je ručni uređaj velik svega 21×10×6,5 cm, s masom od 0,7 kg (uključujući i četiri litijeve baterije), a namijenjen je za brze vojne, policijske ili spasilačke akcije. Prism 200 (Velika Britanija): Ovaj uređaj vjerojatno je jedan od najnaprednijih za radarsko „gledanje kroza zid“. Razvio ga je sigurnosni odjel tvrtke Cambridge Consultants, koja se već 50 godina bavi tehnološkim razvojem i savjetovanjem. Zahvaljujući kompleksnom softveru uređaj omogućuje brzi 3D prikaz osoba i objekata iza zida, i u kompliciranom okolišu kao što su uredi s
Aktivni radarski uređaj za praćenje kretanja iza zida: profesorica Dina Katabi i njezin suradnik Fadel Adib s MIT-a
Woodbridge i Chetty su sustav zasnovan na pasivnom multistatičkom prijemniku u kombinaciji s računalom demonstrirali na zgradi sa zidovima debelima 30,5 centimetra, u kojoj se nalazio radiousmjernik na frekvenciji 2,4 GHz. Antena za otkrivanje položaja usmjernika i antena za praćenje kretanja osoba, u kombinaciji s opremom za obradu oba signala, omogućile su praćenje
položaja i kretanja osoba u zgradi. Otkrivanje smjera kretanja osoba omogućuje činjenica da se frekvencija signala povećava pri približavanju osoba usmjernika i smanjuje pri njihovom udaljavanju. Sam uređaj ne emitira nikakve radiosignale koji bi, inače, omogućavali njegovo otkrivanje, pa je zato idealan za špijunsku i vojnu upotrebu. Dva istraživača namjeravaju poboljšati osjetljivost
namještajem ili prostorije s metalnim ormarima, koje drugi radarski uređaji vide kao „ogledala“. Eagle/Cougar/Phoenix (SAD): Tvrtka TiaLinx razvila je više radarskih uređaja za otkrivanje i praćenje osoba iza zidova, koji rade na ultraširokom frekvencijskom području (UWB) - Eagle5-P, Eagle5-N, Eagle45-W, Cougar10-L i Phoenix50-H. Uređaj Eagle 5-P može se koristiti za otkrivanje šupljina i tunela u zemlji ili građevinama, a model Eagle 5-N za pronalaženje „ciljeva“ iz zida (za potrebe vojske) ili preživjelih osoba pod ruševinama, na temelju pokreta pri disanju (za potrebe spasilačkih ekipa). Pritom su emitirani UWB valovi uređaja učinkoviti i nakon prolaska kroz 10 m debele ostatke betona, stakla, cigala i drvene građe, ili kroz 20 cm debele betonske ploče. ReTWis (Češka): Tvrtka RETIA, koja se već 20 godina bavi razvojem i proizvodnjom radarske i komunikacijske opreme te elektronskih sustava za oružje, napravila je prijenosni radarski uređaj veličine 50×42×16 cm, mase 7 kg, koji omogućuje otkrivanje osoba iza čvrstih prepreka. Pomoću uređaja može se „gledati“ do 20 m iza zida od betona, drvene građe, građevinskih ploča, izolacijskih ploča i drugih materijala. ReTWis može se koristiti za različite namjene, posebice one u kojima je od izuzetnog značaja uvid u stanje u unutarnjem prostoru.
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
85
Tehnologije Radar Imaging
Neuobičajeno rješenje, velika moć: istraživači John Peabody i Gregory Charvat iz Lincolnovog laboratorija u Lexingtonu u MIT-u
uređaja i algoritam CLEAN za izračunavanje interferencije valova u tolikoj mjeri da bi sustav sa sigurnošću mogao otkrivati pomicanja grudnog koša, odnosno disanje, što bi omogućilo praćenje i osoba koje miruju iza zida.
Usredotočenost na osobe
Nekako u isto vrijeme, profesorica Dina Katabi i njezin suradnik Fadel Adib iz odjeljenja za računalske znanosti i umjetnu inteligenciju na Massachusettskom tehnološkom institutu (MIT) razvili su novi aktivni
radarski prijenosni uređaj za otkrivanje i praćenje kretanja iza zidova, koji se od drugih srodnih uređaja na tržištu razlikuje po tome što emitira radiovalove visoke frekvencije i male snage. Uređaj koji su Katabi Inovativni postupak utemeljen na i Adib prema analogiji pasivnom radarskom sustavu: istraživači s tehnologijom WiKarl Woodbridge i Kevin Chetty sa Fi domišljato nazvali sveučilišta UCL Wi-Vi, u osnovi je sličan radarskim i zvučnim prostoriji i praćenje njihova slikovnim sustavima. Međutim, kretanja. kako naglašava Dina Katabi, Katabi i Adib uređaj su na„uređaj ima nisku snagu, pre- pravili tako da se usredotočuje nosiv je i sasvim jednostavan“. upravo na taj majušni dio kojeSustav se naziva aktivnim zato mu nakon odbijanja od osoba što emitira radiosignale i nije u prostoriji uspije stići natrag ovisan o drugim radioizvorima do uređaja. Taj se dio signala u prostoru koji se istražuje. od ostalih razlikuje po tome što Veći dio radiosignala iz uređaja se mijenja jer se osobe kreću. Wi-Vi apsorbiraju zid i okoliš, Softver omogućuje trenutno a od dijela koji se probije u analiziranje i prikaz kretaprostoriju, samo se mali dio nja osoba na zaslonu. Prema vrati natrag kroza zid do pri- objašnjenju dvoje istraživača, jemnog dijela Wi-Vi uređaja. uređaj će se upotrebljavati prije Iako se radi o manje od jednog svega za spašavanje ljudi napostotka prvobitnog signala, to kon nesreća kao što su potresi, je dovoljno za brzu računalnu za osobnu sigurnost ljudi, poanalizu koja omogućuje ot- licijske akcije protiv pljačkaša, krivanje osoba u promatranoj naročito kada imaju taoce, kao
Rezervirajte svoje mjesto na vodećem sajmu zapošljavanja i edukacije
Od 15. do 22. listopada 2014. Organizatori:
86
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Snimci “kroza zid” pomoću radara sa sintetskom antenom (napravljeni u ultra-širokom frenkvencijskom području
Dvije osobe u slobodnom prostoru
Iza 10 cm debelog betonskog zida
Iza zida od šljunčanih blokova
Iza 20 cm debelog betonskog zida
Gledanje kroza zid: snimci dvije osobe u različitim uvjetima pomoću Peabody-Charvatovog radarskog sklopa
i za igre otkrivanja na terenu. Dina Katabi je krajem prošle godine za svoja istraživanja u primjeni radiovalova dobila pola milijuna dolara vrijednu stipendiju Fondacije MacArthur, koja je u javnosti poznata kao stipendija za genije, a dodjeljuje se darovitim pojedincima na raznim područjima koji su pokazali izuzetnu originalnost, predanost i vizionarstvo - znanstvenicima, umjetnicima, profesorima, poduzetnicima.
Iz ptičje perspektive
Posebnu pozornost privlači još jedan sustav razvijen na MIT-u, koji se od drugih izdvaja svojom velikom snagom i neuobičajenim rješenjem, a razvili su ga istraživači John Peabody i Gregory Charvat iz Lincolnovog laboratorija u Lexingtonu, u sastavu MIT-a. Sustav obuhvaća snažan aktivni radarski sklop, koji emitira na mikrovalnom području S (s frekvencijom između 2 i 4 GHz), što omogućuje promatranje osoba iza debelog betonskog zida. Snaga je ovaj put povezana s veličinom, pa se sklop ne može nositi nego samo prevoziti, što omogućuju četiri kotača postavljena na postolje. Najveći dio sustava čini antenski sklop u dva reda, s 13 antena za emitiranje dolje i 8 prijemnih antena gore. Signal se emitira u smjeru prostora koji se promatra, pri čemu betonski blok zaustavlja više
Snaga povezana s veličinom: najveći dio Peabody-Charvatova sustava za promatranje iza zida je sklop s 13 antena za emitiranje u donjem i 8 prijemnih antena u gornjem redu
od 99 posto emitiranog signala pa do prijemnih antena stigne jedva 0,0025 posto signala.
Sustav je unatoč tome, iz tog majušnog dijela, sposoban dobiti upotrebljivu sliku kretanja
osoba iza betonskoga zida, pod uvjetom da one nisu udaljene više od 20 metara. Računalo i softver na temelju povratnog signala proizvode prosječno 10,8 slika u sekundi, a osobe koje se kreću, na ekranu se vide kao obojeni pomični mjehurići. Računalo omogućuje trodimenzionalni prikaz, tako da se položaj osoba promatra odozgo, iz „ptičje perspektive“. Sustav u Lincolnovom laboratoriju razvijaju prije svega za vojne potrebe, jer je riječ o MIT-ovoj ustanovi koja radi neposredno za američko Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), koje financira njezin rad. U borbi je, naravno, iznimno važno brzo otkrivanje neprijatelja iza zidova, a moćan i pouzdan radarski uređaj u tome može biti od velike pomoći. Lincolnov sustav u tome nije izuzetak, jer svi sadašnji uređaji imaju ili mogu imati i vojnu namjenu. Većinu razvijaju tvrtke ili ustanove povezane s vojskom, a vojska se zanima i za one koje to nisu. Američki časopis Popular Science, na primjer, objavio je vijest da britansko ministarstvo obrane proučava mogućnosti korištenja rješenje istraživača Woodbridgea i Chettyja iz UCL-a za vojne namjene u urbanom okolišu. Važno je, međutim, da svi ovi uređaji ljudima osiguravaju pomoć u akcijama spašavanja i u borbi protiv kriminala.
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
87
Razvoj aplikacija Upravljanje isporukama i TFS 2013
Automatizacija U svijetu agilnog razvoja softvera, u kojem nove verzije želimo isporučivati bar nakon svakog sprinta, a često i svakodnevno, stari načini isporuke više nisu dovoljno dobri. Proces isporuke mora biti automatiziran. U načelu bi sve osim programiranja trebalo biti koliko je god moguće automatizirano
Editor procesa - proces isporuke definira se u jednostavnom grafičkom sučelju
Ognjen Bajić i Ana Roje Ivančić
N
ekad je sve bilo bitno jednostavnije. Napisali bismo kôd, izradili instalaciju i sve ispekli na CD. Novu bismo verziju aplikacije s CD-a instalirali na testno računalo, gdje bismo ručno testirali. Na kraju bismo krajnjem korisniku isporučivali CD s aplikacijom, i to bismo radili jednom godišnje ili rjeđe. Verzije se u ta ne tako davna vremena u pravilu nisu isporučivale češće. Sjetite se samo koliko smo nakon Windowsa XP čekali na Vistu, i nakon nje na Windowse 7 i 8.
Definicija koraka i raspodjele nadležnosti - za svaki se korak zna je li automatiziran ili se obavlja ručno te tko mora dati odobrenje za nastavak rada
88
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
razvoja softvera Integracija s build sustavom Novosti u definiciji build procesa koje omogućavaju trajnu integraciju od promjene u kodu do isporuke
Danas softver nije nužno kompliciraniji nego prije, ali je postalo nezamislivo da godinama čekamo novu verziju. Nove verzije Visual Studija i Team Foundation Servera, koje su donedavno izlazile svake dvije do tri godine, sada dobivamo svaka tri mjeseca. U slučaju online verzije Team Foundation Servera nova se verzija isporučuje još češće - svaka tri tjedna, tj. nakon svakog sprinta. Isporuka softvera složen je proces. Zbog toga je rapidnu isporuku moguće ostvariti samo ako su svi koraci razvojnog procesa međusobno povezani i što je više moguće automatizirani. Kompiliranjem izvornog koda i izgradnjom nove verzije binarnih izvršnih datoteka i instalacijskih paketa proces isporuke tek započinje. Nakon toga je softver potrebno provesti kroz više različitih stadija, odnosno instalirati ga i testirati u nekoliko različitih testnih okruženja. Sve završava isporukom u produkcijsko okruženje.
Automatizacija od početka do kraja
Brza je isporuka iznimno važna karika cjelokupnog razvojnog procesa, pri čemu naglasak treba staviti na pouzdanost procesa isporuke. Koliko ste puta morali u zadnji čas napraviti još samo jednu
promjenu i na brzinu, bez ponovnog obavljanja svih potrebnih testova, isporučiti softver? Najčešće upravo te promjene u zadnjim trenucima, koje izgledaju bezazleno i bez ikakva rizika, uzrokuju neočekivane greške kod korisnika. U tom slučaju nemamo drugog izbora nego povući novu verziju iz produkcijske primjene, ispričavati se krajnjim korisnicima za nastalu štetu i raditi zakrpe. Veća pouzdanost procesa isporuke postiže se automatizacijom što većeg broja koraka od početka do kraja razvojnog procesa. Uklanjanjem ručnih koraka istodobno isključujemo i mogućnost ljudske pogreške. Proces isporuke postaje rapidan, pregledan i ponovljiv. Nakon što smo izgradili instalacijski paket za novu verziju, potrebno ga je instalirati u testno okruženje, izvršiti automatske testove, po potrebi dodat-
Web klijent - namijenjen za odobravanje nastavka izvršavanja automatskog procesa. Pritom daje detaljnu informaciju o svim fazama rada u trenutnom okruženju
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
89
Razvoj aplikacija Upravljanje isporukama i TFS 2013 Alati - pokrivaju većinu potreba kod izgradnje automatiziranog procesa isporuke
no ručno testirati aplikaciju i potvrditi je li sve prošlo po planu. Ovisno o vrsti i složenosti aplikacije i postupka njene instalacije, ovaj ćemo postupak ponavljati na dodatnim okruženjima. Uz razvojno, možemo imati različita testna, pretprodukcijska i konačno produkcijsko okruženje. Kako napredujemo kroz ove stadije, od razvojnog prema produkcijskom, okruženja po svojim karakteristikama sve više odgovaraju ciljnom produkcijskom okruženju. U svakom od stadija provodi se isti postupak: priprema okruženja, instalacija, izvršavanje automatskih testova, manualno testiranje po potrebi te na kraju potvrda da proces može prijeći u sljedeći stadij. U različitim ćemo okruženjima provoditi različite vrste testova - u razvojnom ćemo izvršavati unit testove, u testnom integracijske i funkcionalne testove, u pretprodukcijskom load i performance testove. Sve to su vrste automatskih testova koje provjeravaju različite aspekte našeg softvera. Dodatno ćemo u testnom i pretprodukcijskim okruženjima prepustiti aplikaciju testerima na ručno testiranje. Naime, automatski su testovi dobri za testiranje osnovnih scenarija upotrebe i zaštitu od regresija, ali samo testeri manualnim odnosno tzv. istraživačkim testiranjem mogu otkriti neočekivane pogreške.
Aktivnosti - mišem ih dovlačimo u grafičku definiciju procesa
90
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Poslužitelj za upravljanje isporukama
Team Foundation Server nudi podršku za cjelokupni razvojni ciklus - od razrade zahtjeva i programiranja, sve do isporuke te dalje preko prikupljanja povratnih informacija od korisnika natrag do novih zahtjeva i njihove implementacije. Međutim, donedavno nije nudio alate koji bi nam olakšali ostvarenje gore opisanog pristupa automatiziranoj isporuci softvera. Najnovija verzija Team Foundation Servera 2013 mijenja stanje na bolje. U osnovi rješenja novi je poslužitelj za upravljanje isporukama koji sadrži komponente za definiranje, izvršavanje, upravljanje i nadgledanje procesa isporuka. On upravlja pripadnim release agentima koji se instaliraju na svako računalo u gore opisanim okruženjima.
Značajno je da poslužitelj upravlja agentima indirektno, po pull principu - umjesto da im zadaje zadatke, agenti njega pitaju ima li za njih novih zadataka. Tako je izbjegnut niz sigurnosnih zamki, pa konfiguracija računala u testnim okruženjima može odgovarati konfiguraciji produkcijskog okruženja. Nisu potrebne nikakve iznimke u vatrozidima ili posebna rješenja koja bi bila nužna kada bi poslužitelj direktno zadavao naredbe agentima. Uz poslužitelj i agente, rješenje čine i dva klijentska alata - desktop i web klijent. Desktop klijent nudi pristup svim funkcijama alata i namijenjen je administratorima i release inženjerima. Tu je moguće definirati različite postavke procesa isporuke. Zanimljivo je da se mogu definirati veze prema više Team Foundation Servera, što je posebno korisno u slučajevima distribuiranog razvoja, kada različiti timovi ili različite tvrtke implementiraju pojedine komponente konačnog rješenja. Tada pri izradi konačnog instalacijskog paketa poslužitelj za isporuke može prikupiti komponente iz različitih izvora.
U paketu
U paketu dolazi cijeli niz alata i aktivnosti koje možemo koristiti za izgradnju procesa isporuke. Alati omogućavaju rad s virtualnim strojevima u Azureu, bazama podataka, datotečnim sustavom, Windows procesima i registryjem, izvršavanje naredbi iz komandne linije, pokretanje Powershell skripti i rad s brojnim drugim objektima koji su nam potrebni za vrijeme isporuke. Svaki od alata implementira niz aktivnosti koje se mogu jednostavno dovući na radnu površinu grafičkog editora i tako ugraditi u proces isporuke. Izrada vlastitih alata i aktivnosti također je jednostavna, što omogućava rješavanje specifičnih zahtjeva vezanih za naše aplikacije. Kako isporuka počinje kompiliranjem izvornog koda i izgradnjom instalaDetaljan protokol - Pregled svih koraka procesa. Za svaki korak lako možemo doći do detaljnih logova cijskog paketa, logično je da je build podsustav Team Foundation Servera proširen i integriran s novim rješenjem za automatsku isAutomatski proces, Jedna instalacija za sve poruku. Dovoljno je u build ručna kontrola definiciji navesti ime procesa Izuzetno je važno da se instalacijski paket Web klijent ima jednostavnu isporuke koji se treba na kraju priprema samo jednom te da se isti paket funkciju. Kad su automatizirani automatski pokrenuti i dobiti koristi za instalaciju u svim stadijima. U koraci procesa u određenom staćemo kompletno rješenje za svakom okruženju testiramo iste datoteke, diju gotovi, netko mora potvrditi trajnu integraciju. Nakon svapa smo svakim daljnjim korakom sve je li sve prošlo u redu i može li se ke promjene koda ovo rješenje uvjereniji da je kvaliteta našeg softvera proces isporuke nastaviti. Za dio izgradi novi instalacijski paket, na očekivanoj razini. Nakon što smo procesa koji se odvija u razvojnom izvrši automatsku instalaciju i instalacijsku proceduru isprobali na svim okruženju to može biti vodeći proautomatske testove, sve ponopretprodukcijskim okruženjima i ispravili gramer ili netko od testera. Slično je vi na različitim okruženjima i sve uočene pogreške, možemo se pouzdati i u testnom okruženju, gdje nakon na kraju nam dostavi detaljan da će instalacija u produkcijsko okruženje svih automatiziranih testova testeri protokol o rezultatima. Ovabiti jednostavna i uspješna. potvrđuju da manualnim testiranjem Ako pak u nekom od koraka nađemo kvo je sveobuhvatno rješenje pogrešku u kodu, vraćamo se na sâm nisu otkrili značajne pogreške zbog dostupno bez ikakvih posebpočetak, u razvojno okruženje. Ako se kojih bi isporuku trebalo vratiti na nih prilagodbi, već u osnovradi o pogrešci u konfiguraciji, katkad je početak. Ovakva potvrda na kraju noj konfiguraciji poslužitelja dovoljno resetirati okruženje i napraviti testiranja u pretprodukcijskom za automatizaciju procesa instalaciju uz ispravljene postavke. okruženju znači da smo spremni isporuke. Ovisno o vrsti i arhitekturi našeg softvera, za finalnu isporuku. Sve što se događa tijekom okruženja se sastoje od jednog ili više Potvrda je u svim navedenim izvršavanja procesa isporuračunala. Ta su računala u pravilu pretprodukcijskim okruženjima ke detaljno se protokolira. virtualizirana, pa se vrlo jednostavno uslijedila na kraju rada s pojedinim Naknadno možemo precimožemo vratiti na početno čisto stanje i okruženjem, što nije slučaj kod zno utvrditi detalje o svakoj krenuti s testiranjem ispočetka. konačne isporuke u produkciju. pojedinoj fazi. Ovi protokoli Ondje je potrebno ručno potvrditi i uključuju i detaljne logove početak i kraj isporuke. Na početku koje generiraju pojedini alati, potvrđujemo je li sve spremno za što je važno za otkrivanje i isporuku nove verzije i tu potvrdu više i niz drugih naprednih svojstava. Ova analizu pogrešaka. Takva je transpane daje neki razvojni inženjer ili tester, platforma nudi napredan i jednostavan rentnost kritična i u mnogim enterprise već član tima odgovoran za upravljanje grafički editor za definiranje procesa, okruženjima, gdje postoji obaveza doisporukama. On također može podesiti što je ujedno i prednost i mana cijelog kazivanja da je isporuka napravljena u kada se automatizirani proces isporuke rješenja. Različite se aktivnosti mišem skladu s određenim standardom. u produkcijsko okruženje treba izvršiti, dovlače u shemu definicije procesa i Release Management za Visual Studio čime npr. može izabrati doba dana kad međusobno povezuju. Rad kroz grafički 2013 moćno je rješenje koje omogućava aplikacija ima najmanje korisnika. Na editor vrlo je efikasan za jednostavne integraciju svih potrebnih alata i kreirakraju potvrđujemo je li isporuka u pro- procese, dok za složenije slučajeve on nje automatiziranih procesa izgradnje nerijetko postane smetnja. Često je za instalacijskih paketa, njihova testiranja i dukciju uspješno završena. Automatizirani proces isporuke zasniva napredno korištenje potrebno detaljno isporuke. Optimalni omjer automatizirase na Windows Workflowu, moćnoj i razumijevanje sadržaja XML-a koji se nih faza i manualnih koraka omogućava skalabilnoj platformi koja omogućuje generira u pozadini, što je zahtjevan maksimalno efikasnu i pouzdanu ispoviše istovremenih sljedova aktivnosti zadatak čak i za iskusne znalce. ruku softvera. MREŽA kolovoz/rujan 2014.
91
Savjeti Nadzor korisničkih aktivnosti u online bankarstvu Kada morate dati odgovor na sva pitanja koja se mogu pojaviti nemate drugi izbor nego uključiti kameru i sve snimiti, jer to je jedini način da ništa ne propustite
Klik na bilo koju akciju (Spremi itd.) u aplikaciji generira događaj - svaki događaj predstavlja jedan MongoDB dokument
Pažljivo s novcem Kristijan Duvnjak
N
adzor kompleksnih informacijskih sustava osnovna je funkcija koja se, uz preduvjete sigurnosti i funkcionalne ispravnosti, očekuje od modernih informacijskih sustava koje današnji korisnici upotrebljavaju. Svi dijelovi informacijskog sustava unutar kojeg se aplikacija izvršava moraju u svakom trenutku uredno funkcionirati da bi i sama aplikacija ispravno radila. Kada se radi o poslovnim aplikacijama koje rade s financijskim transakcijama, izrazito je važno u svakom trenutku znati slijed događaja koji je doveo do određenog stanja unutar aplikacije. Poslovne aplikacije osjetljive podatke koji su potrebni za njihov rad spremaju u relacijske baze podataka te se na temelju tih podataka može rekonstruirati slijed događaja koji je doveo do određenog stanja. U kombinaciji s ostalim alatima koji su nam na raspolaganju, moguće je iz sustava izvući preciznu sliku o tome koji su korisnici i kojim kanalima odradili akcije koje su rezultirale konačnim stanjem unutar aplikacije. Detaljna rekonstrukcija svih događaja, uključenih sustava i osoba često može biti izrazito mukotrpna i zahtijeva ručni rad koji često nije moguće u potpunosti
automatizirati, pogotovo ako se radi s podacima iz aplikacijskih logova koji mogu biti izrazito veliki. Iako danas na raspolaganju imamo moderne alate za analizu logova koji koriste sve pogodnosti full text searcha (Splunk, Logstash itd.),ovisimo o podacima koji se nalaze u samim logovima, što znači da se od programera očekuje da u logove zapišu sve što bi potencijalno moglo biti interesantno u slučaju naknadne analize nekog događaja u aplikaciji. Problem s logiranjem podataka i događaja iz same aplikacije jest dvostran. S jedne strane od programera se očekuje da iz aplikacije izvuku sve što bi potencijalno moglo biti interesantno u određenom trenutku, a s druge strane samo logiranje invazivno je u odnosu na programski kod aplikacije.
Kako snimiti što se događa u aplikaciji
Razvojem hardvera za spremanje podataka došlo je do značajnog povećanja kapaciteta diskova uz istovremeni pad cijena. Tako se uz razvoj NoSQL baza podataka otvorio niz novih mogućnosti za spremanje podataka koje različiti senzori i komponente mogu dohvatiti iz sustava ili aplikacije. Java web aplikacije izrazito su pogodne za implementaciju jednostavnih sustava kojima je moguće snimati tok podataka i događaja u aplikacijama te spremanja tih podataka u NoSQL baze podataka. Kod klasičnih web aplikacija radi se o client-server arhitekturi, u kojoj je klijent takozvani thin client, a sve poslovne funkcije aplikacije nalaze se na serverskom
Alati za nadzor i analizu logova Zapisi u logovima mogu biti vrijedan izvor informacija, a iako je pretraživanje logova mukotrpan posao, to ne mora biti tako. NoSQL baze i full text search alati, kao što je Elastic search, omogućuju jednostavno indeksiranje i
92
pretraživanje podataka iz aplikacijskih i sistemskih logova. Ako uza sve to imate i pametno postavljenu konfiguraciju logova koja vam omogućuje da svaki zapis u logu vežete uz korisnika i događaj, kao što to omogućuje
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
LOGback (MDC filter), tada je moguće napraviti razne analize podataka koji se nalaze u logovima. Ukoliko se odlučite za ovakav način analize podataka iz logova, na raspolaganju vam stoje alati kao što su Splunk,
Logstash, Graylog2, Takipi. Neki su od ovih alata komercijalni, neki open source, a imaju niz funkcija, od pretraživanja logova i indeksiranja, do prikazivanja grafova na temelju podataka koji se nalaze u logovima.
MongoDB baza podataka Posljednjih nekoliko godina NoSQL postao je
zapisa u MongoDB-u je JSON, to jest njegova
dijelu aplikacije. Kako se inačica BSON. Radi se o poznatom formatu jedan od glavnih buzzworda u IT zajednici. sva komunikacija između podataka s kojim je jednostavno raditi. NoSQL baze podataka nastaju iz prakse kao klijenta i servera odvija Samu bazu jednostavno je održavati i instalirati, odgovor na različite probleme koje programeri pomoću HTTP protokola, horizontalno je skalabilna, podržava data rješavaju, a relacijske baze podataka pokazale replication i posebno je prilagođena za rad u su se ili neprikladnima za rješenje problema ili uporabom Java Servlet web okruženju, gdje se očekuje veliki load zbog su prevelik teret za proces razvoja i održavanja Filtera moguće je na jedčinjenice da se podaci nalaze u dokumentima, aplikacija. Same baze dijele se na dokumente, nostavan način napravia kako nema relacija među podacima, sam graf, key-value itd. Dvije najpoznatije su upravo ti komponentu koja stoji zapis i dohvat iznimno su brzi. Za razliku od MongoDB, dokument baza podataka, i Neo4j, grafispred serverskog dijela relacijske baze podataka, pojedini dokumenti ne baza. MongoDB je dokument baza bez unaprijed aplikacije i snima sve što moraju sadržavati isti skup podataka i moguće definirane sheme podataka, što omogućuje veliku je došlo s klijenta. Svaki je indeksirati dokumente po svim vrijednostima, fleksibilnost prilikom samog zapisa podataka. Ono HTTP request koji dođe bez obzira na to postoje li one ili ne u svim što je u relacijskom svijetu redak u tablici, to je do aplikacijskog servera na dokumentima. u MongoDB svijetu dokument u kolekciji. Format kojem se aplikacija izvršava potrebno je obraditi unutar aplikacije i vratiti korisniku odgovor. Kako bi se to dogodilo, server taj posao dodjeljuje određenom threse podaci skupljeni na adu koji izvršava cijeli kod različitim komponentakoji je potrebno odraditi ma za vrijeme obrade da bi se request obradio. HTTP requesta, skupe Primjer Java web aplikacije sastoje na jednome mjestu i MongoDB od nekoliko slojeva, a to su na kraju ciklusa obrade dokumenta prezentacijski sloj, servisni HTTP requesta zapišu koji predstavlja sloj s poslovnom logikom u NoSQL bazu podadogađaj u i data access sloj koji koaplikaciji taka. Thread varijable municira sa sustavima za inicijaliziraju se prilikom pohranu podataka. Sve kreiranja svakog HTTP komponente na različitim requesta, a spremaju se slojevima međusobno su i čiste prilikom generiraneovisne i ponašaju se nja responsa i vraćanja kao crne kutije s ulazom i kontrole korisniku. Svi izlazom. Kao što je ispred podaci prikupljeni prilisame aplikacije moguće postaviti filter koji snima promet prema kom obrade jednog HTTP requesta čine jedan MongoDB JSON aplikaciji, tako je i ispred svake komponente moguće postaviti dokument, a to je jedan događaj u aplikaciji koji je korisnik iniaspekt (Aspect oriented programming) koji služi kao filter ispred cirao. Niz događaja, to jest MongoDB dokumenata, čine jednu same komponente. korisničku sesiju u aplikaciji, a svi dokumenti pojedinog korisnika Podatke koji se snimaju na svim razinama aplikacije i na svim predstavljaju sve sesije koje je korisnik inicirao u aplikaciji i sve komponentama koje su nam interesantne moguće je povezati što je korisnik radio u aplikaciji. na temelju zajedničkog threada koji procesuira HTTP request. Java threadovi imaju definiciju thread local varijabli koje su do- Naša iskustva Ovakav način praćenja korisničkih aktivnosti unutar aplikacije stupne dok god je i sam thread dostupan. One omogućuju da pokazao se u praksi vrlo jednostavnim jer ne zahtijeva nikakve izmjene na samom programskom kodu aplikacije. Zahtijeva tek nekoliko komponenti te komunikaciju s MongoDB MongoDB bazom da bi se podaci spremili. Utjecaj na performanse same aplikacije jest minimalan zato što je zapis u bazu moguće odvojiti od procesuiranja HTTP requesta. U trenutku kada se response konstruira i vraća korisniku, Java webapp dodatnom threadu predan je zadatak zapisa podataka u bazu MongoDB. Zapis je tako u potpunosti asinkron. Zbog formata dokumenata koji se zapisuju, Filter sam zapis podataka u MongoDB bazu omoPresentation gućuje veliku fleksibilnost prilikom zapisa, a količina i detaljnost zapisivanih podataka omogućuju naknadnu analizu na temelju koje Services je jednostavno rekonstruirati sve što je korisnik radio u aplikaciji. Ovakav način prikupljanja podataka i količina podataka koja se skuplja omogućuju nam da napravimo razne analize DAO načina na koje korisnici koriste aplikaciju. Sam je koncept vrlo jednostavan i moguće ga je primijeniti i u distribuiranoj okolini. MREŽA kolovoz/rujan 2014.
93
Savjeti Cloud patterns
Arhitektura
cloud rješenja Cloud platforme omogućavaju vrlo jednostavno i brzo horizontalno (povećanje broja instanci) te vertikalno skaliranje (dodavanje resursa postojećim instancama). Zahvaljujući tome i arhitekturno loše aplikacije mogu se dovoljno raširiti i podnijeti zahtijevana opterećenja. Neefikasna arhitektura, naravno, ima svoju cijenu, koja može biti naplaćena financijski, ali i u vidu raznih komplikacija Vedran Vučetić
W
indows Azure izrastao je u ozbiljnu cloud platformu i jako brzo sazrijeva. Broj usluga na platformi koje su globalno dostupne sve je veći i svakako je dobro upoznati što se sve nudi i izbjeći vlastiti razvoj jednakih ako to nije potrebno. Ovaj članak ipak će se više baviti konceptima efikasnih arhitektura u smislu skalabilnosti namijenjenih različitih slučajevima. Neke koncepte veoma je jednostavno implementirati čak i za postojeće aplikacije koje nisu pisane sa skalabilnošću u vidu. Jedan takav jest Competing Consumer Pattern.
Competing Consumer Pattern
Ovaj je pattern vjerojatno najpoznatiji od svih koji će biti obrađeni u ovom članku. U scenarijima kada postoje velike oscilacije u broju zahtjeva za uslugom, a usto varira i težina izvršavanja, CCP kao rješenje nudi asinkrono obavljanje zadataka. Aplikacijske instance komuniciraju s korisnikom te potom kreiraju zadatke koje stavljaju u queue (red) i dalje nastavljaju obradu drugih zahtjeva. Na drugom kraju reda worker role asinkrono uzimaju zadatke i obavljaju zadani posao te potom obavještavaju drugi kraj o završetku. Ovakva arhitektura osigurava asinkronu obradu nepredviđenih opterećenja (queue kao međuspremnik), osiguravajući tako da se za vrijeme obrade teških zadataka novi zahtjevi mogu primati i stavljati u red za obradu. Osim toga, aplikacijski sloj i sloj koji obrađuje podatke mogu se zasebno skalirati i tako pratiti opterećenje s manje resursa. Redoslijed ulaska zadataka u red ne jamči i redoslijed njihove obrade zbog nepredviđenog trajanja obrade pojedinog zadatka. Kod ovog patterna i sličnih koji koriste red kao privremeni spremnik (buffer) treba osigurati zaštitu od tzv. otrovnih poruka (poison messages), koje zbog raznih razloga mogu rušiti worker role. Kako ovakav zadatak ne bi blokirao obradu drugih zadataka, jednostavna zaštita može biti da se ovakve poruke nakon određenog broja pokušaja izbace u drugi red, koji će administrator sustava ručno provjeriti. Također, treba osigurati oporavak od neuspjele obrade zadataka u smislu integriteta baze podataka vraćanjem na originalno stanje prije izvođenja zadatka, ako je to potrebno. Ovakva arhitektura najčešće će zahtijevati 94
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
horizontalno skaliranje samo aplikacijskih ili worker instanci. Međutim, treba uzeti u obzir da kod velikog broja zadataka u redu sâm red može postati usko grlo, pa je potrebno dodati, po potrebi, više redova i balansirati između njih. Za slučaj kada je neke vrste zadataka potrebno prioritetno obrađivati u odnosu na druge, u obzir uzimamo drugi, veoma sličan pattern: prioritetni red (priority queue pattern).
Prioritetni red
Ovaj se koncept ne razlikuje previše od prethodnog u samoj ideji, osim što ovi redovi imaju prioritete za poruke. Budući da platforma Windows Azure ne posjeduje redove koji podržavaju prioritete nad porukama, sama se izvedba nešto razlikuje. Ovakav se koncept stoga može izvesti s više redova - npr. jedan za zadatke visokog prioriteta, a drugi za one niskog. Worker role dalje se mogu izvesti na (najmanje) dva načina. Jedan je da sve redove opslužuje jedan pool workera i da se njih skalira po potrebi. U tom slučaju svaki worker na početku ciklusa provjeri postoji li zadatak u prioritetnom redu te ako postoji, uzima ga iz reda i obrađuje. Ako ga nema, uzima zadatak iz reda nižeg prioriteta. Ovdje treba razmotriti situaciju u kojoj bi se moglo dogoditi da zbog većeg broja prioritetnih zadataka zadaci iz reda nižeg prioriteta budu rijetko obrađivani ili čak potpuno zanemareni. Ovisno o slučaju, ovo može biti problem koji se može riješiti tako da svaki od redova ima svoj pool, čime se može osigurati minimalni protok s barem jednom instancom za taj red. Ovo dakako nije jedino rješenje. Najbolje rješenje ovisi o slučaju i konkretnim parametrima (financijski, SLA i sl.). Jedno bi rješenje bilo da se porukama u redu povećava prioritet ovisno o starosti, što će dovesti do toga da i zadaci nižeg prioriteta budu obrađeni ispred onog s višim prioritetom ako je zadatak dovoljno star. Konkretnu izvedbu prioritetnih redova na Windows Azure platformi može se postići korištenjem usluge Windows Azure Service Bus Topics and Subscriptions (WASBTS). WASBTS podržava mehanizam redova, filtriranje i druge mogućnosti koje ovu uslugu čine gotovo idealnom za sve vrste redova i njihovih izvedbi. U konkretnom slučaju, aplikacije će ubacivati poruke u topic (poput reda) koje će sadržavati različite parametre zadatka te sâm prioritet poruke. Worker role pretplaćuju se na poruke s filtrom za prioritet, ostvarujući tako koncept više redova s različitim prioritetom.
Competing consumers pattern - Korištenje redova za distribuiranje poslova
Priority queues pattern Prikaz arhitekture aplikacije s prioritetnim redovima
(aplikacijskog) sloja kako bi postavila aktivni throttling odnosno zatvaranje određenih usluga ili dijelova aplikacije kako bi osigurala temeljne usluge. Po završetku skaliranja, mijenjajući konfiguraciju, aktivira sve usluge. Nadalje, u nekom trenutku aplikacija može prepoznati da nema dovoljno posla za worker rolu i preuzeti taj posao u svoj pozadinski proces na web rolu, sve dok se ne pojavi dovoljno zadataka. Ovakve pametne arhitekture imaju svoju cijenu zbog složenije izrade, ali na duži period mogu biti isplativije kako financijski, tako i u obliku kvalitetnije i dostupnije usluge zbog bolje skalabilnosti.
Odabir veličine instance
Prilikom planiranja aplikacije koja će se skalirati, često se postavlja pitanje koju veličinu instanci odabrati. Naravno, ne postoji univerzalni odgovor što je bolje jer to uvelike ovisi o samoj aplikaciji koja će se na njima izvršavati. Najbolji način da se to procijeni jest da se aplikaciju podvrgne testu opterećenja i prate perfomance counteri, što je na platformi Windows Azure izuzetno jednostavno. GeBez obzira na to radi li se o neralno govoreći, manje instance prioritetnim redovima ili ne, bolje su za aplikacije s manjim slučaj ponekad nalaže da je po opterećenjima zbog efikasnijeg izvršenju zadatka o tome potrebskaliranja. Npr. aplikaciju koja no obavijestiti instancu koja ga je se izvršava na četiri instance kreirala. Tada možemo kreirati možemo skalirati na dvije intopic na koji će biti povezane sve stance dok, uvjetno rečeno, dvije instance koje kreiraju zadatke i istovrijedne srednje instance ne koje će se pretplatiti na izvještaje možemo skalirati na manji broj koji se tiču samo njih. Kad worinstanci ako želimo biti unutar ker rola završi obradu zadatka, Windows Azure SLA-a. Netko vraća u topic izvještaj. Ako web bi mogao pomisliti da je onda role kreiraju zadatke i zahtjev je najbolje uvijek ići s malim inda korisnik dobije dojavu kroz stancama, međutim to ne bi bilo web sučelje, SignalR (websockets) točno za svaki scenarij. Najbolje može pomoći u tome bez potreje rješenje često negdje između, be da se dodatno i nepotrebno Throttling pattern - Gušenje usluga za vrijeme automatskog skaliranja pa tako i ovdje. Dinamičkim troše resursi na polling zahtjeve. skaliranjem možemo skalirati i Ovakav koncept osigurava asinkronost obrade, a istodobno korisniku sučelja stvara osjećaj obrade horizontalno i vertikalno, ovisno o scenariju opterećenja. MSDN je odličan izvor znanja i iskustava iz stvarnih sustava na ovu temu pa zadatka u stvarnome vremenu. je, uz testiranje vlastite aplikacije, dobro pročitati i tuđa iskustva i istraživanja na ovu temu. Koncept gušenja Na kraju ovog pregleda osnovnih patterna za skalabilne aplikacije Throttling pattern (gušenje usluge) veoma je jednostavan koncept kod skalabilnih sustava sa zahtjevom za visokom dostupnošću. možemo zaključiti da ne postoji univerzalno dobra arhitektura. WinBudući da horizontalno skaliranje zahtijeva određeno vrijeme po- dows Azure API omogućava da aplikacija skalira samu sebe ovisno dizanja instanci, nepredviđeni šiljci (spikes) u opterećenju mogu o zadanim parametrima te se dobrim planiranjem može postići jako izazvati privremenu, opću nedostupnost usluge. Throttling kao dobra iskoristivost resursa, ali i velika skalabilnost po potrebi. Svaka rješenje predlaže gašenje samo određenih usluga aplikacije dok je aplikacija poseban slučaj; stoga je testiranje pod opterećenjem traje skaliranje. Kod sustava kod kojih je visoka dostupnost prioritet, nužno za odabir veličine instanci te provjere logike i efikasnosti throttling se primjenjuje na sve osim na usluge propisane SLA-om postavki automatskog skaliranja. Ovisno o slučaju, najbolje rješenje (service level agreement), pokušavajući tako održati dostupnost dok za automatsko skaliranje može uključivati i više od samog dodavanja se ne uključe dodatni resursi, nakon čega se prekida gušenje. Ovaj novih instanci i čak pametno mijenjati arhitekturu u stvarnom vrepattern pogodan je i za multi-tenant sustave (sustave koje zakupljuje menu te tako bolje iskoristiti resurse. Iako predloženi slučajevi mogu više klijenata) kada želimo zaštititi druge korisnike sustava od klijenta izgledati kompleksniji za razvoj, koristi dobivene primjenom mogu koji neracionalno troši resurse tako da se dinamički guše samo resursi nadoknaditi cijenu na zadovoljstvo svih strana. koje on troši.
Aplikacije svjesne okruženja
Prilikom odabira arhitekture i patterna za aplikaciju treba imati na umu da aplikacije koje su svjesne svojih resursa i okruženja mogu imati najbolji omjer iskoristivosti i cijene. Samosvjesne aplikacije, nazovimo ih tako, mijenjaju svoje ponašanje ovisno o različitim parametrima. Prvi takav primjer upravo je throttling pattern. Rola koja prati resurse sustava prepoznaje da je potrebno napraviti horizontalno skaliranje određenog dijela aplikacije. Istodobno mijenja konfiguraciju web
Service Bus
Windows Azure Service Bus čest je odabir u skalabilnim arhitekturama na platformi Windows Azure. Takav izbor i ne iznenađuje s obzirom na sve slučajeve kada ga se može koristiti. Topics and Subscriptions pogodan je za gotovo bilo svaki koncept razmjene poruka. U pravilu, kad je god potrebna velika brzina i pouzdanost u razmjeni poruka između nekih dijelova skalabilnog sustava, ova je usluga odličan izbor. Topics and Subscriptions možemo gledati i kao sustav komuniciranja s pohranom, što osigurava da se poruke ne izgube ako ih nitko ne sluša na drugom kraju. S druge strane, Service Bus Relays uzimamo u obzir kad je potrebno sigurno spojiti cloud i on-premise aplikacije u stvarnom vremenu. Konkretno, zaštićena (iza vatrozida) pristupna točka nekog servisa na klijentskoj strani (on-premise) može se sigurno otvoriti cloud aplikaciji jednako kao da je servis javno dostupan upravo posredstvom usluge Service Bus Relay. Najmlađi je dio Service Bus obitelji Notification Hubs. Ova usluga pruža skalabilno sučelje za slanje push notifikacija za mobilne platforme. Skalabilnost ove usluge jamči slanje jako velikog broja poruka bez potrebe da o tome posebno vodimo računa, a jedinstveno sučelje uvelike olakšava razvoj.
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
95
IZDVOJENO
Bandizip 5.0 Nije savršen, no ovaj se univerzalni arhiver odlično integrira, i zbog toga je vrlo praktičan
Bandizip 5.0 Opis Arhiver Cijena Besplatan URL www.bandisoft.com
DiffMerge 4.2.0 Ne spada među najopremljenije alata za vizualno uspoređivanje datoteka, no svoj posao odrađuje izvrsno DiffMerge 4.2.0 Opis Pomoćni alat Cijena Besplatan URL http://www.sourcegear.com/diffmerge/
ESET SysRescue Live Creator 1.0.9.0 Omogućuje izradu bootabilnog CD medija ili USB memoriju za čišćenje zlonamjernih programa, čak i onda kada se računalo odbija podići ESET SysRescue Live Creator 1.0.9.0 Opis Antivirusni alat Cijena Besplatan URL www.eset.com.hr
Help & Manual 6.5.0
MREŽA
download
Adminer 4.1.0
Kompaktni administrator Nekada poznatije pod nazivom phpMinAdmin, ovo perolako rješenje za upravljanje bazama, koje se sastoji samo od jedne PHP datoteke, i dalje plijeni pozornost, i to svima onima kojima je katkad glomazan, iako neupitno kvalitetan, phpMyAdmin jednostavno previše…
Adminer dolazi u obliku jedne PHP datoteke i zbog toga ga je iznimno jednostavno implementirati; smjesti se u odgovarajuće okružje i prijavi se korisničkim podacima
A
dminer je iznenađujuće sposobno rje- ne može pohvaliti. šenje za upravljanje bazama podataka Na primjer, nešto je pametniji u kreiranju izravno iz web preglednika koje se, na ugod- tablica, pri čemu će automatski biti prilagono čuđenje mnogih, iako to nije nešto previše đen broj polja koji se treba stvoriti (što nije neobično, sastoji od svega jedne PHP dato- slučaj kod phpMyAdmina), a kvalitetniji je i teke. No, to ga čini iznimno jednostavnim za pri upravljanju pogledima (view) te cijelim implementaciju bez potrebe za bilo kakvim nizom drugih aspekata koji su vrlo korisni složenijim ili jednostavnijim konfiguracij- i povremenim, ali i naprednim, administraskim korakom. Dovoljno je tu PHP datoteku torima baza podataka. Adminer doista nudi smjestiti u odgovarajuće okruženje (traži mnogo mogućnosti (za cijeli je popis najboPHP5) i rad s bazama podataka (MySQL, lje svratiti na službeni web ili jednostavno PostgreSQL, SQLiiskušati što sve nute, MS SQL, Oracle, Adminer 4.1.0 di) pa mu je zapravo SimpleDB, Elasticseteško naći ozbiljniju Kratki opis Upravljanje bazama arch i MongoDB) gozamjerku, pogotovo Cijena Open source tovo trenutno može stoga što se i u prak+ si pokazao iznimno započeti. Međutim, činjenica upotrebljivim. Laka implementacija, podrška za bazama, da se sastoji od jedNekima će mogusigurnost ne PHP datoteke te + ći problem biti polakoća kojom ga je nešto neatraktivno i Manjak fleksibilnosti moguće implemendosadno sučelje, no tirati, nije jedino što URL ono je vrlo uredno, www.adminer.org Adminer čini toliko a dodavanjem jedne zanimljivim i sve od šačice već priprepoželjnijim u krugovima onih koji se često mljenih CSS datoteka, i sam se dizajn sučelja moraju susretati s radom s bazama podata- dodatno može oplemeniti. Dapače, sve je ka iz web preglednika. Dapače, doista ima moguće vrlo jednostavno prilagoditi vlastitom štošta ponuditi. Adminer se često, i to sasvim ukusu. Dakle, tko traži moćnu alternativu opravdano, uspoređuje s phpMyAdminom jer phpMyAdminu, koju je iznimno jednostavno je to najpoznatiji, na webu temeljen alat za implementirati (slično kao što je to bilo i s rad s bazama podataka. No, Adminer nudi već pomalo zaboravljenim SQL Buddyjem), i neke stvarčice kojima se niti phpMyAdmin Admineru bi trebao dati priliku. (M. G.)
Dotjerana, moćna i vrlo popularna aplikacija za izradu raznih sustava pomoći i dokumentacije Izrada dokumentacije Opis Emulacija Android OS-a Cijena 595 USD URL www.helpandmanual.com
96
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
Iako to možda na prvi pogled tako ne izgleda, Adminer je zapravo prilično dobro opremljen mogućnostima, pa čak i sposobniji od popularnog phpMyAdmina
Nekima bi dosadno sučelje moglo zasmetati, no uz nekoliko već ponuđenih CSS stilova, sučelje je moguće promijeniti, a uz malo truda i potpunosti prilagoditi vlastitom ukusu
mjeseca
IZDVOJENO
Pripremio: Matija Gračanin
RackTables 0.20.8
Upravljanje serverskim ormarima Ljeto je vrijeme godišnjih odmora pa nerijetko i idealno vrijeme da se konsolidira informatička oprema u poslovnoj sredini i ispravi kaos koji katkad zbog kaotičnih poslovnih zahtjeva zna zavladati. Ovo je jedno od rješenja koje će dobro doći pri ispravljanju nereda, ali i pri sprječavanju da se on opet pojavi…
M
SSH klijent napravljen na temelju PuTTY-ja, no koji je dodatno pojačan mogućnostima
KiTTY 0.63.0.8 Opis Cijena URL
SSH klijent Besplatan http://www.9bis.net/kitty/
MSI Generator 3.1.0
RackTables upravljanje infrastrukturnim
nogi sistemski i mrežni administratori resursima doista čini jednostavnim i, što je još prije ili kasnije dođu do trenutka kada je važnije, dostupnim svima, gdje god se nalazili iznimno važno imati precizan popis opreme te održavati katkad i suviše kompleksnu dokumen- su patch kabeli. Jedna od ključnih prednosti svakako je činjetaciju o svim dostupnim mrežnim ormarima (ma koja god bila njihova lokacija), uređajima koji nica da su RackTables u PHP-u pa ih je vrlo jedse nalaze u njima, linkovima te drugim mrež- nostavno upogoniti, a zatim učiniti dostupnim nim resursima koji su pod njihovom izravnom svima kojima to i mora biti omogućeno jer se cijelim sustavom, dakontrolom, ali i za što kako, upravlja iz web su odgovorni. Neki se RackTables 0.20.8 oslanjaju na podulje i Kratki opis Upravljanje resursima preglednika. Pri tome šarolike proračunske Cijena Open source će dobro doći i relativno precizno razratablice (nešto što je + đen sustav korisničkih uzelo tolikog maha da Lakoća korištenja, solidna razrađenost privilegija tako da sase čini kao nepisano da više osoba, gdje pravilo), za koje mora + god se one nalazile, biti odgovorna jedna Manjak dokumentacije, sitni bugovi u svakom trenutku osoba; ako više njih URL mogu ažurirati bazu ažurira takve baze urewww.racktables.org resursa koja će time đaja, stvari se znaju dobiti i na vrijednosti prilično zakomplicirati, jer će uvijek biti ažurna. Dakle, RackTables nudi i to baš onda kada je to najmanje potrebno. Srećom, postoje i alternativna, često i besplat- jednostavan način za popisivanje svih uređaja na rješenja koja takvo upravljanje resursima ne koji su u pogonu (i koji se općenito posjeduju), čine samo jednostavnijim nego i lagodnijim. zatim popis ormara te pregled fizičkih portova RackTables je upravo takvo rješenje. Otvore- na uređajima i linkovima između njih, potom nog je koda, a ne samo da će dobro doći za za upravljanje IP adresama, dokumentaciji precizno održavanje baze resursa u kojoj će se NAT pravila, preciznom opisivanju politika nalaziti jasan popis onoga što se nalazi u or- balansiranja prometa te štošta drugo. Naravno, marima (ali i gdje se sami ormari nalaze), nego tu je i mogućnost generiranja izvještaja koji će će pomoći precizirati sve linkove, IP adrese, itekako dobro poslužiti kada dođe vrijeme za virtualne resurse pa čak i takve sitnice kao što redovni nadzor IT sustava. U svakom slučaju, korisno. (M.G.)
Jasan popis što je u kojem ormaru i gdje se on nalazi, nešto je što će većina mrežnih i sistemskih administratora prije ili kasnije morati napraviti
KiTTY 0.63.0.8
Upravljanje IP adresama zanimljivo će biti upravo mrežnim administratorima koji fiksne IP adrese (ili cijele raspone) i moraju dodjeljivati; ovo će ujedno biti i dio kojem se najviše pristupa
PACE paket koji nudi relativno elegantan način za repakiranje Windows MSI paketa, iznimno je visoke cijene MSI Generator 3.1.0 Opis Programerski alat Cijena 749 eura URL www.speedpackaging.com
Paragon HFS+ for Windows 10
Omogućuje neograničen pristup diskovima s HFS/HFSX particijama na Windowsima Paragon HFS+ for Windows 10 Opis Pomoćni alat Cijena 19,95 USD URL www.paragon-software.com
Syncthing 0.8.10 Zamjena za Dropbox i BitTorrent Sync koja jamči decentralizirano i sigurno dijeljenje datoteka
Syncthing 0.8.10 Opis Cijena URL
Internetski alat Besplatan www.syncthing.net
MREŽA kolovoz/rujan 2014.
97
KOLUMNA Piše: Oleg Maštruko
Raslojavanje O
Ove teme dotaknuo sam se i u uvodniku, ali zavređuje i neku širu razradu. Ljeto je, vrijeme pogodno za neke sveobuhvatne poglede unazad, svođenje računa i obračun sezone
98
no što je nekim ljudima Božić i Nova godina, vrijeme svođenja računa, donošenja odluka i okretanja novog lista, meni je nekako više ljeto. Tada se povlačim na pradjedovsko ognjište Ugljan - i u dugim sesijama besciljnog izležavanja sređujem dojmove. Ognjište nije samo jezična figura - središnji dio pradjedovine uistinu je ogromno ognjište, i jedna od stalnih ljetnih scena je otac koji na tom ognjištu pali divovske, prethistorijske lomače, e kako bi od njihovih ostataka skupio šaku žara za oradu na gradele. I sve to na ljetnih plus 35... Uglavnom, Božić je uvijek nekako previše komercijalan, previše hladan i previše ekstrovertan. Ljeto je prava stvar za strateške poglede. Kad je Mreža počinjala kao medij i u fazi početnog etabliranja na tržištu i IT sceni, naglasak je bio na praćenju velikih svjetskih korporacija koje su tada, nekako paralelno s nama, započinjale svoju prisutnost u Hrvatskoj, a vrlo često, preko Hrvatske, i u cijeloj regiji. Uz praćenje svjetskih divova, imali smo neobično mnogo tekstova o softveru - uostalom, barem jedan od tih svjetskih divova, Microsoft, softverska je tvrtka. Ja osobno Microsoft sam gotovo obožavao - do te mjere da sam često na forumima Interneta, recimo tada, u prethistoriji popularnom Usenetu, mnogo puta bio optuživan da sam na Microsoftovoj platnoj listi. Nikad nisam bio na platnoj listi Microsofta, niti sam automatizmom volio njihove proizvode, jednostavno mi je većina, nakon kritičkog isprobavanja, bila izvrsna, i točno sam shvaćao što se njima želi postići. Rast domaćeg Microsoftovog ureda pratili smo s oduševljenjem, a isto vrijedi i za HP, Lenovo, IBM, SAP i niz drugih manje ili više sličnih tvrtki... Što je ostalo danas, 15-ak godina kasnije? Nažalost, situacija je sve samo ne bajna. Jedna od spomenutih tvrtki, da ne idem u detalje jer ionako nisu bitni, svoj hrvatski ured degradirala je na razinu prodajne lokacije (sales location, ako se ne varam - to je službeni korporativni termin). Kada znamo da su te korporacije sklone pompoznim nazivima koji realno preuveličavaju značaj svakog ureda i radnog mjesta, onda nam je jasno “koja je ura”. Bajke o “novoj Europi”, “emerging marketsima”, novim plodnim tržištima i mogućnostima ekspanzije, toliko popularne u devedesetima, rasprsnule su se kao mjehur od sapunice, i to nigdje bolnije nego u Hrvatskoj. Na bilancama svjetskih divova tvorimo manje od 0,1% prometa, što je u razini statističke pogreške, ili zaboravljenog dućana u nekom bezimenom gradiću u Alabami. Microsoft, tvrtka čiji sam gotovo svaki potez hvalio, i čije smo operacije u regiji pratili tako predano i pozitivno da su nas optuživali za “prodanost”, sveo se na trgovačkog putnika koji se noktima i zubima, ali i slatkim riječima, bori za državu kao najdražeg kupca. Gotovo je neugodno svaki mjesec pratiti evente u kojima se microsoftovci dodvoravaju groteskno neuspješnim hrvatskim ministrima iz ove ili one
kolovoz/rujan 2014. MREŽA
vlade, a sve u želji da ne dođe do raskida godišnjih ugovora o održavanju ili iznajmljivanju softvera. Nekakvo ugovaranje novih ugovora ne dolazi u obzir u ovom trenutku - ne samo zato jer je državna kasa sve siromašnija, nego i zato što Microsoft baš nema nešto spektakularno novo za ponuditi. Što se tiče softvera, s dvadesetak stranica opisa po broju, tamo negdje oko 2000., spali smo na svega nekoliko. Ne smatram ovo uopće lošim, dapače, samo iznosim opažanje. Uostalom, ako se sjećate vremena kada je nova verzija Officea, Worda ili CorelDrawa izlazila svake godine, onda ste veteran - a tako česti i naporni apdejti proizvoda koje ionako koristimo u osnovnoj funkcionalnosti, zaista su nepotrebni. Dakle, nije sve tako crno. Vremena se jednostavno mijenjaju, a zadovoljstvom nas ispunjava činjenica da prostor koji više ne dobivaju globalni divovi polako preuzimaju uspješne hrvatske tvrtke, sa svjetskim iskorakom. Kao medij moramo naći načina da svoje pokrivanje i ponudu prilagodimo i njima. Za neke od tih tvrtki, a Infobip iz ovog broja dobar je primjer, Hrvatska je kao tržište sitna i nebitna gotovo kao i za HP ili Microsoft, ali im je izuzetno bitna kao rasadnik talenata. Pročitajte intervju sa Silvijem Kutićem, jedan od zanimljivijih razgovora koje sam vodio. Silvio nije ni prvi ni jedini koji kaže da je imao iskustva sa zapošljavanjem stranih, u ovom slučaju konkretno azijskih developera, ali da nisu ni do koljena programerima iz Hrvatske, Bosne ili Srbije. Prateći uspjehe Istočnoeuropljana na Imagine Cupu, posebno u matematički jakim kategorijama kakvih je bilo više prije 5-6 godina, to sam objašnjavao još neumrlim naslijeđem socijalizma za vrijeme kojega je nastava matematike u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i drugim istočnim zemljama s kojima nismo bili u političkoj vezi, bila vrlo jaka. Da se to temeljito ubije i svede na neprepoznatljivu razinu, ipak trebaju desetljeća...
Uspjesi velikih hrvatskih tvrtki u svijetu i regiji, nažalost nisu - prema mojoj procjeni - dobra lokomotiva za startupe, iako je to posebna priča. Koliko vas god razni startup maheri, pokretači “inkubatora”, voditelji startup kampova i ostalih điđa uvjeravali - kvaliteta startupa u Hrvatskoj i regiji, ispod je europskog prosjeka, njihova poslovna “fizibilnost” (feasibility) odnosno ostvarivost, još je i niža, a rekavši sve to čak i na europskoj i globalnoj razini, cijeli je startup model jako klimav, čak i za one najbolje u tom (polu)svijetu. Iskreno, iz broja u broj mučimo se popuniti rubriku Startup mjeseca, makar i prosječnim kandidatima. Dakle, nakon 15-ak godina, hrvatska IT scena raslojena je na tri glavna sloja - strane korporacije; snažne i najmanje cijelo desetljeće stvarane i etablirane hrvatske tvrtke koje imaju pogled usmjeren preko granice; i startupe. Od ta tri sloja, jedan je vrlo bolestan, jedan je po zrelosti u nižim razredima osnovne, a jedino sloj etabliranih domaćih, rekli bi Ameri - home grown tvrtki daje nam razloge za optimizam.
U 2,5 dl vode ima oko 8.36 x 1024 molekula vode, ali ne razmišljamo o tome kada utažujemo žeđ. Jednostavno popijemo čašu vode. Mi u SPAN-u projektiramo i gradimo kompleksne IT sustave. Omogućavamo jednostavnije korištenje kompleksnih IT tehnologija za krajnjeg korisnika. Kompleksnost je naš dio posla, a jednostavna upotreba vaš.
Kao da popijete čašu vode.
kompleksni sustavi, jednostavno korištenje
