INTERVJU MJESECA James Hall, EMEA 3PAR Expert, HP br. 7 god. 2013.
broj 7 god. XVIII. srpanj 2013. cijena 29 kn Slo: 3,70 EUR BiH: 7 KM Mak: 300 DEN CG: 3,60 EUR
TEMA BROJA
E-GOVERNMENT • JAMES HALL, HP • DELL PRECISION T6300 • MANAGEENGINE • WIRELESS BATTLE OF THE MESH • CISCO CONNECT • HP ELITEBOOK FOLIO 9470M • BSDCAN • DORS/CLUC 2013
HARDVER
e-government ZA JAVNU KORIST - ILI NE?
Dell Precision T6300 Nedavno smo isprobali najmanju Dellovu radnu stanicu – sada je do nas stigao i veliki brat, Precision T3600, sa znatno većim mogućnostima
MREŽA NA TERENU
DORS/CLUC 2013 Dvadeset godina kontinuiteta nije mala stvar za konferenciju o Linuxu i otvorenim sustavima. Veseli nas što je konferencija i dalje jaka uz raznovrsne sadržaje
SOFTVER
Manage Engine Manje i srednje tvrtke trebaju alate za centralno upravljanje i nadzor mrežnih okruženja – najveći problem je bila cijena, ali na scenu stupa ManageEngine
MREŽA NA TERENU HP 360°– New Style of IT • Wireless Battle of the Mesh, Aalborg • CROZ Quality in Enterprise Development 2013 BSDCan 2013, Ottawa • IBM Dan pametnijih rješenja • Cisco Connect • Megatrend Data Centar • Alibaba • VMware Cloud Day 2013
sadržaj
Mreža 7, godina XVIII, srpanj 2013.
TEMA BROJA 52 e-Government Vjerovali ili ne, projekt e-Government ili e-Uprava pokrenuo je UN 2002. godine kako bi se građanima i državnim institucijama te participirajućim subjektima olakšala interakcija. Olakšati interakciju znači pokušati omogućiti svakom stanovniku svijeta jednostavniji život
MREŽA NA TERENU 23 HP 360°- New Style of IT
24 25 26 28 31
BSDCan 2013 IBM Dan pametnijih rješenja 2013. Cisco Connect, Dubrovnik DORS/CLUC 2013 Quality in Enterprise Development 2013, Zadar Wireless Battle of the Mesh, Sveuličilište Aalborg, Danska Alibaba
34 43
SOFTVER 70 ManageEngine
74
Adobe ColdFusion 10 Enterprise
Intervju mjeseca 46 James Hall, EMEA 3PAR Expert Nedavno se u Zagrebu održala tradicionalna godišnja konferencija Hewlett Packarda Hrvatska, ove godine pod nazivom HP 360° New Style of IT. Izvještaj možete pronaći u ovoj Mreži, a skup smo iskoristili da obavimo veliki intervju s Jamesom Hallom
4
srpanj 2013. MREŽA
HARDVER 78 Dell Precision T6300
80 81 81 82
Dell Latitude 10 Nokia Lumia 520 Samsung Galaxy Note 8.0 HP EliteBook Folio 9470m H4P04EA
OSTALE RUBRIKE 6 Uvodnik
7 8 9 10 20 36 38 40 84 87 90 92 94 96 98
Kolumna: Ivo Špigel Kolumna: Vanja Švajcer Kolumna: Aron Paulić Novosti Slika mjeseca Case study: Megatrend Data Centar Startup mjeseca: BabyWatch Aktualnosti: Nova EU roaming regulacija Analize: Cloud computing Tehnologije: SAN Flash storage Sigurnost: Manualno uklanjanje malicioznih aplikacija Digitalna radionica: Kriptografija Digitalna radionica: Sigurnost Download mjeseca Kolumna: Oleg Maštruko
UVODNIK
Piše: Oleg Maštruko
Elektronička vlada U
temi broja bavimo se e-governmentom. Tema je to u koju sam se nevoljko upustio, ali su me autori - predvođeni neumornom Marinom Pavlić - uspjeli nagovoriti. Na kraju su Marina i Goran Vojković, ministar pravosuđa, zapošljavanja i uprave u jednoj osobi, isporučili vrlo jaku, argumentiranu temu, s primjerima iz svih smjerova - dobrih, loših, evropskih, neevropskih, domaćih… Osobno, ogroman sam skeptik po pitanju uplitanja države i u šta i nebrojeno sam puta u kolumnama pisao o tome. No Oleg kolumnist i Oleg urednik nisu ista osoba, pa premda privatno podozrivo gledam na sve “napore Vlade”, profesionalno - neka cvjeta stotinu cvjetova, neka slobodno iznose svoj stav i ljudi koji vjeruju u inicijative Vlade, a konačno o njima i znaju mnogo više od mene i meni sličnih. Jedan od - po meni - neopravdanih vječnih optimista kada je o interakciji države i IT-a riječ jest i naš kolumnist Ivo Špigel. Iz razgovora s njim i prethodnih tekstova znam da s optimističnom iskrom
Ulica Milana Ogrizovića 36a, 10000 Zagreb, tel. 01/ 38 21 555, fax. 01/ 38 21 669 URL: http://mreza.bug.hr/ E-mail:
[email protected] Pretplata na Ëasopis:
[email protected] Radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 9-16 sati Glavni i odgovorni urednik: Miroslav RosandiÊ -
[email protected] Izvrπni urednik: Oleg Maπtruko -
[email protected] PomoÊnik glavnog urednika (grafika): René Lattinger -
[email protected]
James Hall (desno) s direktorom HP-a Hrvatska Borisom Baukom
Slika mjeseca unutrašnjost je Antonova 124, koji ovdje vidite izvana, u hangaru Antonovljeve glavne baze na aerodromu Gostomel
Stalni suradnici: Luka Abrus, Darko Andročec, Denis Arunović, Kreπimir BrebriÊ, Toni Drabik, Saπa IliπeviÊ, Esad Jakupović, Kristina Kardum, Tihomir Katulić, Dinko KoruniÊ, Domagoj PavleπiÊ, Hrvoje Pelaić, Dragan Petric, Barbara Slade, Enis Šahinović, Ivo ©pigel, Vanja ©vajcer, Davor Šuštić, Mladen Viher, Goran VojkoviÊ, Ivan Voras, Hrvoje Vrbanc, Bojan Ædrnja IzdavaËki kolegij: TonËi CariÊ, Aron PauliÊ, Miroslav RosandiÊ, Jadranko StjepanoviÊ, Robert ©ipek IzdavaË: BUG d.o.o. za novinsko-nakladniËku djelatnost IBAN: HR9624020061100058131 OIB 05461674840 Mreža © 2013 Bug d.o.o.
Direktor: Aron PauliÊ -
[email protected]
Popis oglaπivaËa OGLA©AVA
TehniËka sluæba: Robert DelaË Pretplata i distribucija: Vesna UjakoviÊ
srpanj 2013. MREŽA
str.
4SEC
3
Marketing: Voditelj: Đurđica Briski -
[email protected] GrafiËki dizajner: Hrvoje Brekalo
ALGEBRA
5
Naslovnica: Hrvoje Brekalo
ALTUS IT
22
ISKON INTERNET
99
KODEKS
100
OPEN IT
58
OTP BANKA
64
SPAN
51
UDŽBENIK.HR
60
Kompjutorski prijelom: Josip MariÊ, Manfred Pecko Lektura i korektura: Bojan Kopitar Fotografije: Srđan VukoviÊ Tisak: Radin print, Gospodarska 9, 10431 Sveta Nedelja DISTRIBUCIJA Tisak d.d. Slavonska avenija 11a, Zagreb Inter Press d.o.o., Fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg, BiH Delo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, Slovenija Jadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje, Makedonija
Rukopisi, slike, crteæi i diskete se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839
6
u oku dočeka svaku Vladinu najavu o petljanju u informatiku - zadnja je bila ona o mogućem pokretanju državnog telekoma i investiciji od ne znam koliko milijardi ili desetaka milijardi kuna ili eura u nekakvu paralelnu mrežu. Ta je najava bila samo klasični probni balon, uobičajena pojava u hrvatskoj politici, i tolikom je brzinom pospremljena pod medijski tepih da nema ni posebnog smisla da tražim koje su točne cifre bile u pitanju. Ovaj put i Špigel piše u drugačijim tonovima. HP-ovu godišnju konferenciju u Zagrebu, koja je ovaj puta pomaknuta za dva mjeseca bliže ljetu, iskoristili smo za razgovor s neobično rječitim Jamesom Hallom, stručnjakom za sustav 3PAR u regiji EME A . Možda će vam se intervju učiniti previše “prodajno” obojen, ali odlučili smo prenijeti entuzijazam bez upliva - veliki ste dečki i cure pa znate čitati i redove i između redova. Uostalom, ako konkurencija misli da ima što odgovoriti Hallu - neka se slobodno javi.
VIPNET
4
KOLUMNA Piše: Ivo Špigel,
[email protected]
UROBOROS
Indeksi i šalteri 2
“The switchman waved his lantern goodbye and good day as we went roling through” Gram Parsons: “Return of the Grievous Angel”
002.: 48. 2005: 61. 2008: 49. 2012: 51. Nisam vas, dragi čitatelji, htio zamarati rangiranjem za svaku godinu, ali ovih nekoliko rangova, vjerujem, sasvim dovoljno govori. Riječ je o “Networked Readiness Index” - ocjeni stanja “informatizacije” (jako pojednostavljeno govoreći) država u svijetu, koji sastavlja Svjetski ekonomski forum u suradnji s poslovnom školom INSEAD. To je onaj isti Forum na koji se naši političari svake godine ljute zato što u drugom, medijski eksponiranijem rangiranju - onom o ukupnoj konkurentnosti države - u pravilu uspijevamo zabilježiti porazne rezultate. Kao što možemo iz ovih brojki vidjeti, a grafikon koji bi iscrtao rangiranje kroz godine to još ljepše ilustrira, muvali smo se proteklih desetak godina amo-tamo, po lojtrici gor i po lojtrici dol, da bismo, na kraju tog desetogodišnjeg razdoblja, završili tri mjesta niže nego što smo započeli. Zanimljivo je pogledati i pozadinu ovog rangiranja. Indeks se sastoji od četiri glavna područja - ICT okruženja, spremnosti, razine korištenja i utjecaja (impact) - koja čini veći broj individualnih indikatora. Područje “ICT korištenja”, primjerice, govori da nas spašavaju građani i njihovo osobno korištenje, koje nas smješta na 39. mjesto, dok država (73.) i gospodarstvo (81.!) kao da se nadmeću u tome tko će lošije proći. Budući da je tema ovog broja e-država, kako država prolazi kada je riječ o pojedinim indikatorima? Po “važnosti ICT-a za Vladinu viziju razvoja” smjestili smo se na udobnom 111. mjestu u svijetu. “Uspjeh Vlade u promociji ICT-a” vodi nas tek malo više, na 104. mjesto. Posebno je zadovoljstvo vidjeti indikator “Korištenje ICT-a i efikasnost države” - evo nas na fenomenalnom 117. mjestu od 144 rangirane države! Aktualna Vlada i njezine službe, dakako, mogu ovo prokomentirati onako kako komentiraju većinu loših vijesti - radi se o indeksima koji su mjereni prošle godine, kada se još nisu mogli vidjeti efekti ovih ili onih aktivnosti koje će - očekujemo - štošta u ovoj tablici promijeniti na bolje. Možda hoće, možda neće, ali - za sada - brojke su tu, javno objavljene i svima dostupne. Sjećam se prilično dobro poslovnih novina koje sam čitao u proljeće 2011. godine. Politička situacija bila je napeta - kao što to, uostalom, uvijek i mora biti. Tadašnja je vlada, s očitom namjerom da se zbliži s poduzetnicima, objavila plan grandioznih investicijskih projekata. Svega je tu bilo - elektrana, željezničkih pruga, odlagališta otpada. Najavljivale su se puste milijarde eura i kuna za projekte koji su “u potpunosti spremni za realizaciju”. Jedan me detalj u svim tim planovima fascinirao. Niti jedna kuna, lipa niti eurocent u svim tim planovima i projektima nisu bili posvećen ničemu što
se nije moglo graditi u pedesetim godinama. Pisao sam o tome kratko na stranicama ove kolumne još u to doba. Riječi “digitalno”, “visoke tehnologije”, “informatizacija”, “telekomunikacije”, “broadband” bile su istjerane iz tih planova kao da je vojska državnih službenika dobila nalog da sve projekte pomno pročešlja (kad već nemaju drugog posla) i da brižljivo izbrišu svaku pomisao na bilo što suvremeno. No - dosta općenamjenskih komentara, vratimo se državi i ICT-u. Pogledamo li ponovno unatrag, na razdoblje obuhvaćeno onim mojim ranijim komentarima o zlobnoj WEF tablici, vidjet ćemo da su se kroz to vrijeme mijenjale različite vlade i različiti državni službenici zaduženi za “e”. Svim vladama, bez obzira na stranačku pripadnost ili koalicijsku strukturu, zajedničko je bilo da su se, osobito u za to prikladnim prilikama, kao što je otvorenje kakve tehnološke konferencije, svim silama i iz petnih žila zaklinjali u ICT. Bezbroj smo puta imali prilike na kojekakvim otvorenjima slušati ono što ionako predobro znamo - da je ICT “jako važan”, da u njemu rade “mladi i talentirani ljudi” i - naravno - da je ICT državi silno prirastao za srce i da će država i Vlada učiniti sve da potaknu razvoj ICT sektora. Poput onog lošeg vica o raju, paklu i marketingu, u praksi se uvijek događalo baš suprotno. Jedna za drugom, vladajuće strukture pokazivale su kako im, zapravo, do ICT-a uopće nije stalo. Da stvari budu još gore, jedan kontinuitet proteklih ne desetak već dvadesetak godina jest bildanje i bujanje različitih vladinih službi i agencija koje na skup, rastrošan i neefikasan način izvode ICT projekte koje bi daleko kvalitetnije mogao izvoditi privatni sektor. U svakom slučaju, ICT zajednica zbog svega je ovoga frustrirana, rezignirana i već odavno prožeta cinizmom. Na sadašnju “e” garnituru, na čelu s Darkom Parićem, mnogi vlasnici i direktori IT kompanija gledaju s mješavinom tog godinama nakupljanog cinizma i, s druge strane, ipak prilično velikih očekivanja. Imao sam priliku nedavno prisustvovati sastanku na kojemu je kolega Parić prezentirao rad svog tima u prvih godinu dana mandata i iskorake koje u skorije vrijeme možemo očekivati. Ispada da se u tih godinu dana radilo iza kulisa, sređujući katastrofalno zatečeno stanje nepovezanih i nesređenih registara, baza podataka i IT sustava. Puno je toga, kažu, sada riješeno i tek su se time stvorile pretpostavke za usluge koje će primijetiti i osjetiti građani i poduzeća. Imali smo u međuvremenu i u medijima priliku pročitati o e-osobnoj, koja bi trebala krenuti još ove godine, a koja, kao autentifikacijski alat, može poslužiti za e-svašta ostalo: putovnice, gruntovnice i ostale -ice. Uzet ću si autorsku slobodu pa citirati samog sebe iz te kolumne iz ljeta 2011. godine, kada sam predložio Vladinu odluku: “Zabranjuje se svim organizacijama javnog sektora, od lokalne samouprave pa do državne razine, da građane tjeraju da im dostavljaju obrasce ili podatke koji postoje negdje drugdje u državnoj upravi.” MREŽA srpanj 2013.
7
KOLUMNA
Piše: Vanja Švajcer
Crtice iz međuzemlja
Ukazanje svijeta kroz stakalce N
Google s Glassom ima priliku za još jednu promjenu računalne paradigme. Rijetki spominju probleme
8
a Googleovoj IO konferenciji održanoj sredinom prošlog mjeseca u San Franciscu između ostalog je potvrđena dominacija Androida na tržištu operacijskih sustava za mobilne uređaje. Brzo i sigurno, broj aktiviranih uređaja pogonjenih Androidom bliži se broju od jedne milijarde, koji bi trebao biti dosegnut tijekom ljeta. Bez obzira na impresivan uspjeh Androida, lansiranje novih programerskih okruženja i pokretanje usluge Google Play nalik na iTunes store, najviše zanimanja na IO-u pobudila su predavanja o Google Glassu. Google Glass je novi uređaj koji se na glavu stavlja poput običnih dioptrijskih naočala i sadrži u sebi Texas Instrumentov procesor starije generacije, 5 MP kameru sposobnu za snimanje u HD (720p) rezoluciji te minijaturni projektor koji sliku projicira na staklenu prizmu (stoga i ime: Google Stakalce). Operacijski sustav Stakalca posebno je razvijena inačica Androida 4.0.4, u svijetu Androida poznatijeg kao Sladoledni sendvič. Čitanje prevedenog imena OS-a potiče u meni želju za pokretanjem inicijative za zakonski obaveznu praksu prevođenja kodnih naziva proizvoda na hrvatski. Od malih su mi se nogu engleski nazivi, npr. Chicago (Windows 95), Whistler (Windows XP) ili nesretni Longhorn (Vista), činili obavijeni velom tajne i pobuđivali divljenje prema kompanijama koje su ih izmišljale bez obzira na njihovo pravo značenje. Krajnje je vrijeme da ukinemo ovu nehrvatsku praksu i prestanemo se diviti tuđicama. Znatno je uzvišenije zvati operacijski sustav Kruh od đumbira nego Gingerbread. Budući da kod nas svakakve inicijative nailaze na plodno tlo, možda bi i ova moja bila uspješna? Radi se o inicijativi koja jasno uspostavlja hrvatski kao superioran jezik, pa bismo, uz bezrezervnu podršku Crkve, imali dobru priliku za prikupljanje ključnih pola milijuna potpisa za referendum o računalnom jeziku. No vratimo se mi s ove pravedne digresije na Stakalce. Glass je jedan od prvih predstavnika novog vala računalne tehnologije, tzv. Nosivih - kao majica ili hlače - uređaja o kojima se odnedavno šuška. Appleov inteligentni sat iWatch drugi je dugoočekivani uređaj. Iako su samo rijetki sretnici i urednici najpoznatijih svjetskih portala dobili priliku kupiti Glass za jeftinih 9.000 kuna, ubrzo je postalo jasno da se formiraju polarizirana mišljenja. Prva grupa korisnika odmah je uvidjela potencijal uređaja i oduševljeno upila skupu popratnu marketinšku kampanju. Stakalce je ubrzo hakirano kako bi se na njega mogle instalirati svakojake aplikacije; poslovnjaci su u tehnološkim poslovnim vijestima objašnjavali kako će proizvod revolucionarizirati
srpanj 2013. MREŽA
njihovu poslovnu granu, bankarstvo i borbu protiv terorizma. Producenti pornografskih filmova hrabro su se odlučili na prihvaćanje najnovije tehnologije i snimanje Google Glass umjetničkih - možda je bolje reći: umjetnih - pornofilmova. Drugu grupu formirali su potpuni skeptici, ljudi koji ni pod kojim uvjetom ne bi koristili takvu tehnologiju niti bi dopustili da pokraj njih netko koristi takvu tehnologiju. Zamislite, netko može sjediti pored vas pretvarajući se da nešto gleda na Google Glassu, istodobno vas snimajući. Takve koji nose đavolske sprave treba odmah izopćiti, ako ne spaliti. Fascinirajuće je koliko ljudi misli za sebe da su interesantni drugima do te mjere da bi ih ti drugi mogli pratiti ili snimati. Dakle, glavna je zamjerka protivnika Google Glassa kršenje privatnosti. Zanimljivo mi je kako ljudi i dan-danas misle da privatnost postoji iako se u svakom trenutku može znati gdje su, a raznorazne nas nadzorne kamere snime po nekoliko desetaka puta dnevno. Postoji li možda više vrsta kršenja privatnosti? Je li institucionalizirano kršenje privatnosti prihvatljivije od kršenja koje počini anonimni korisnik Stakalca? Na ovo bi se pitanje moglo odgovoriti potvrdno samo kada bismo znali tko ili što stoji iza javnog nadzora. S druge strane, potencijalnog kršitelja privatnosti, nositelja Stakalca, možemo izravno vidjeti i osvetiti se istom mjerom. Činjenica je da je velika vjerojatnost da je tip krhke građe geek koji ostvaruje životnu želju za šetnjom u kojoj će u svakom trenutku znati svoj položaj i pri kojoj neće morati nikoga pitati gdje je taj dućan u koji ga je poslala majka. Zar nije onda prihvatljiviji takav oblik kršenja privatnosti kod kojega počinitelja možete uloviti i nalemati ako vam previše smeta? Naravno, u duhu hrvatske uljudbe, mi ne želimo biti nasilni. Možda bismo jednostavno mogli u prolazu, iako stranim jezikom, reći “OK. Glass. Turn off” i jednostavno ugasiti uređaj iskorištavajući sigurnosni propust u implementaciji algoritama za prepoznavanje glasa? Nažalost, Google je odavno prestao biti kompanija koja poštuje svoj benigni moto. Najbolje se to vidi iz ponašanja prema plaćanju korporativnih poreza. Zajedno s Amazonom, Appleom i drugim mega kompanijama, Google je iskoristio rupu u poreznim zakonima i platio upravo smiješnu stopu poreza od oko 2% na svoje goleme prihode. Za ovakav pothvat bilo je dovoljno registrirati kompaniju s neograničenom odgovornošću u Irskoj, u kojoj zakoni kažu da se porezi moraju platiti samo na prihod ostvaren u Irskoj, dok se u drugim zemljama, uključujući i SAD, porezi plaćaju u zemlji u kojoj je sjedište kompanije. Tako se prihod ostvaren u mnogim zemljama uz poštivanje poreznih zakona na kraju nije oporezovao u Irskoj i kompanije su uštedjele stotine milijuna koji su dijelom mogli biti uplaćeni i na opću dobrobit društva. No kapitalizam ne zanima društvo, već grabi prema ostvarenju svog ultimativnog cilja - veće zarade - bez obzira na njegovo povremeno humano lice.
KOLUMNA
Piše: Aron Paulić
Pet kompjutora S
Lako je moguće da za svega desetakdvadesetak godina 90% svih informacija, a možda i 90% svih svjetskih transakcija, bude obavljeno u jednom od pet oblaka
vaka industrija ima svoje priče, legende, vizionare i ponekog redikula. Računalni biznis, iako poprilično dosadan, ipak je iznjedrio nekoliko legendarnih citata koji se povremeno izvlače na svjetlo dana, najčešće da bi se dokazalo kako su njihovi tvorci bili debelo u krivu. Jedna od najpoznatijih takvih zabluda pripisuje se Thomasu J. Watsonu, osnivaču i dugogodišnjem direktoru IBM-a. Navodno je on jednom prilikom rekao “na svijetu ima potrebe za samo pet kompjutora”. Kakve li zablude, pomislit ćete danas, kad na svijetu već postoji više računala nego ljudi, a u svakom je domaćinstvu razvijenog svijeta barem pet uređaja s mikroprocesorom i nekom vrstom operacijskog sustava. Istina o famoznoj izreci o “pet dostatnih kompjutora” ipak je malo drugačija. Zapravo, ne zna se točno je li spomenuta izjava ikada izrečena, pa čak ni tko ju je izrekao. Naime, Thomasa J. Watsona na čelnom je mjestu IBM-a nakon 40 godina vladavine zamijenio njegov sin koji se, pogađate, zvao - Thomas J. Watson (junior). Razne novinarske interpretacije o tih famoznih “pet kompjutora” izjavu su pripisivale starijem Watsonu i datirale je u 1943. godinu, ali jedini pisani trag koji daje neku sličnu izjavu potiče iz jednog izvještaja dioničarima iz 1953. godine, gdje Watson mlađi govori o potencijalu prodaje IBM-ove nove uzdanice, IBM 701 Electronic Data Machinea. Radilo se o prvom komercijalnom računalu koje je moglo izvoditi znanstvene proračune. Računala takve namjene dotad su bila rađena samo po narudžbi, za vojne namjene. Watson Jr. je pak naumio prodavati ili iznajmljivati to računalo velikim korporacijama u SAD-u. Pretpostavio je da u Americi ima svega 20 kompanija koje bi mogle imati potrebu (i novca) za takvo računalo, a planirao je prodati pet primjeraka. Otuda (možda) ta famozna “na svijetu ima potrebe za pet računala”. Nakon obilaska tih 20 kompanija uspio je prodati ili iznajmiti ni manje ni više nego - 18 računala. IBM701 iznajmljivao se za iznos od 12.000 dolara mjesečno; današnji ekvivalent tom iznosu bilo bi ravno 100 tisuća! Tako je od jedne poslovne procjene za uski segment tržišta nastao famozni mit o “pet kompjutora na svijetu”. Ironijom sudbine, u nekoj skoroj budućnosti moglo bi se desiti da taj netočni navod zapravo postane - istinit. Naravno, broj računala odnosno uređaja s mogućnošću procesiranja
informacija i dalje će neumoljivo rasti, ali ono što su u pedesetima podrazumijevali pod pojmom “kompjutor” danas bismo mogli okarakterizirati kao “oblak”. Iako vam je vjerojatno tog notornog izraza već preko glave, proces je tek počeo. Mnogi će se zaklinjati u to da “svoje podatke žele držati na svojem serveru”, ali spoj ušteda, komocije i skalabilnosti jasno je na oblačnoj strani. A taj je biznis u pravom smislu riječi - globalan. Da bi takav globalan biznis bio konkurentan, pružatelji usluga u oblaku moraju rasti enormnom brzinom. Kombinacija stalnih sniženja cijena osnovnih usluga i neprestanog proširenja usluga zahtijeva ogromna ulaganja. U konačnici bi se zaista moglo dogoditi da svega nekoliko velikih igrača pokriva cjelokupnu svjetsku potrebu za informatičkim resursima. Iako proces ide naizgled sporo, lavina je pokrenuta i neće se više zaustaviti, a svi velikani tu vide svoju šansu. Neki, poput Microsofta, u oblaku traže novi poslovni model jer znaju da će sadašnji sistem licenciranja “Office+Windows+ostalo” kad-tad postati nedostatan. Zapravo, Microsoft je toliko zagrizao u oblak da je na svojoj konferenciji Convergence 2013 ovoga proljeća platformu Azure opisao kao “temeljni element svoje nove strategije”. Neki će reći, prekasno su se sjetili, ali opet, bolje ikad nego nikad. Drugima, poput Googlea, oblak čini samu bit postojanja, tako da to i ne moraju posebno naglašavati u svojim prezentacijama jer drugih proizvoda i nemaju. A svaki nam dan sve više korisnih (i beskorisnih) informacija dolazi upravo posredstvom Googleovih novih servisa na koje se tako brzo priviknemo da se ne možemo ni sjetiti kako smo prije živjeli bez njih. Treći su pak u cijelu priču krenuli gotovo pa slučajno. Najbolji primjer je Amazon Web Services. Pred desetak godina u Amazonu su imali višak računalnih resursa pa su se dosjetili ponuditi hosting, a danas se vrijednost Amazon Web Servicesa procjenjuje na 20 milijardi dolara! Usporedbe radi, cijeli Dell upravo sada dobiva novog (zapravo starog) vlasnika za 24 milijarde. Naravno, to ne znači da će na svijetu postojati svega pet megakompanija na koje ćemo se kačiti, ali je vrlo lako moguće da za svega desetak-dvadesetak godina 90% svih informacija, a možda i 90% svih svjetskih transakcija, bude obavljeno u jednom od pet oblaka. I da svi budemo sretni s time, a ona izreka s početka teksta, iako je dugi niz godina bila pogrešno interpretirana, na kraju postane istinita. Svoja kućna računala i smartfone ovaj put nećemo računati; oni ionako postaju sve više ovisni o servisima koje dobivaju iz tamo nekog oblaka. MREŽA srpanj 2013.
9
NOVOSTI Apple
Cook navješćuje nosiva računala Govoreći na konferenciji D11 internetskih stranica AllThingsD, Appleov CEO Tim Cook istaknuo je da tvrtka definitivno ne gubi svoj cool faktor te je odbacio sugestije kako gubi rat na tržištu mobilnih operacijskih sustava jer ga je po broju prodanih uređaja uvjerljivo prestigao Android. Naime, Cook ističe da njima nikad nije bila pobjeda napraviti najviše, već najbolji mobilni telefon. Također je naveo da je tvrtka prodala 13 milijuna uređaja Apple TV, od čega polovicu prošle godine, no upitan o mogućim novim proizvodima, poput televizora ili ručnog sata, odbio je komentirati bilo kakve buduće proizvode tvrtke. Ipak, istaknuo je da je
područje nosivih računala vrlo zanimljivo i sazrelo za daljnje istraživanje. Također je naveo da će se mnogo tvrtki boriti na tom području, no odbio je odgovoriti hoće li i Apple biti jedna od njih. (K. B.) l
Europska Unija
Sankcije protiv Huaweija i ZTE-a? Prema pisanju Reutersa, Europska komisija namjerava poslati formalno upozorenje Kini da je spremna poduzeti sankcije protiv proizvođača telekomunikacijske opreme Huaweija i ZTE-a zbog navodnih ilegalnih subvencija. Predstavnici Europske komisije žele poslati upozorenje Kinezima vezano uz navodne ilegalne državne poticaje kineskim proizvođačima telekomunikacijske opreme te će, ne prekinu li s
tom praksom, nametnuti odgovarajuće sankcije. To će biti samo još jedan korak u intenziviranju napora Europske Unije u obrani od dampinških cijena kineskih proizvođača, među kojima su i nameti na milijarde dolara vrijedne solarne panele koji se uvoze iz Kine. Huawei i ZTE prije desetak su godina bili slabo poznati proizvođači telekomunikacijske opreme, no sada drže gotovo četvrtinu europskog telekomunikacijskog tržišta. Osim što štete europskim proizvođačima opreme, kineski proizvođači predstavljaju i sigurnosni rizik, smatraju predstavnici Europske Unije. Predstavnici Huaweija negiraju optužbe o ilegalnim subvencijama te ističu da su njihovi proizvodi sigurni. ZTE nije komentirao ove optužbe, no također negira bilo kakve ilegalne subvencije. (K. B.) l
Avast
Preuzimanje Secure.me Češki proizvođač sigurnosnog softvera Avast preuzeo je njemačku tvrtku Secure.me, specijaliziranu za rješenja vezana uz roditeljski nadzor. Secure.me je posebno usmjeren na Facebook, omogućujući roditeljima nadzor aktivnosti njihove djece na toj društvenoj mreži, uključujući odlazne i dolazne poruke, statuse i druge informacije. Također traži određene ranije zadane izraze za pretrage i može prepoznati zadane osobe na fotografijama i o tome obavijestiti roditelje. Tvrtka je razvila i rješenje nazvano App Advisor, namijenjeno svim korisnicima Facebooka (ne samo djeci), a trebalo bi im dati više informacija o tome kako njihove osobne podatke koriste nezavisne aplikacije.
MIPRO
36. put Već uvelike tradicionalni 36.Međunarodni skup MIPRO održan je od 20. do 24. svibnja na već također tradicionalnom mjestu - u Opatiji. Pet dana bilo je puno različitih zbivanja, podije-
10
srpanj 2013. MREŽA
ljenih u nekoliko kategorija. Aktualna događanja obrađivana su na okruglim stolovima: Primjena ePoziva u Republici Hrvatskoj; Uloga istraživačke i edukativne infrastrukture u podizanju znanstvene produktivnosti i gospodarskog rasta; Ekosustav mobilnog plaćanja i digitalne lisnice; Tehnologija i umjetnost u službi društva - uloga društvenih mreža; Što Hrvatska donosi u EU i što može očekivati od članstva u EU u području informacijsko-komunikacijske tehnologije; te Tehnološki centri kompetencije u Hrvatskoj. Održana je i jedna “inovativna sekcija”: MIPRO-INOVA - Inovativni High-Tech proizvodi i usluge. Praktična znanja mogla su se proširiti na nekom od seminara: HEP - Informacijska i komunikacijska tehnologija u elektroprivrednoj djelatnosti; IRP - Izazovi u implementaciji regulatorne politike; CCE - Usporedno inženjerstvo - Kako pobijediti u tržišnoj utrci pomoću modernih elektroničkih programskih alata CAE/CAD/ CAM; te CESE - Kontiunirano obrazovanje za djelatnike ICT sektora. Spomenimo i radionicu Globalni sustav pokretnih komunikacija za željeznički promet (GSM-R) - status i novosti u Europi. Tu su uobičajena savjetovanja: Mikroelektronika, elektronika i elektronička tehnologija; Raspodijeljeno računarstvo i vizualizacija; Telekomunikacije i informacije; Računala u obrazovanju; Računala u tehničkim sustavima; Inteligentni sustavi; Sigurnost informacijskih sustava; Poslovni inteligentni sustavi; Digitalna ekonomija; Uprava, lokalna uprava, javni servisi; te MIPRO Junior - radovi studenata. Na nekim je savjetovanjima bilo manje radova nego prošle godine - razlog su tome novi uvjeti za napredovanje u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima, prema kojima se radovi prezentirani na skupovima kao što je MIPRO nešto niže rangiraju, no to treba biti poticaj organizatorima da znanstvenu stranu MIPRO-a podignu naredne godine na još višu razinu. (G. V.)
Predstavnici tvrtke Secure.me ističu da će nastaviti raditi na rješenjima vezanim uz zaštitu osobnih podataka unutar Avasta, no nisu izneseni nikakvi financijski detalji vezani uz sporazum. (K. B.) l
Datalab
Pantheon u Borovu Hrvatski proizvođač obuće Borovo na provedenom je natječaju za informatizaciju kompletnog sustava kao optimalno ERP rješenje izabrao Datalabov Pantheon. Poslovni softver Pantheon u potpunosti obuhvaća vertikalu ovako velikog sistema, navodi se u objavi za medije. Među rijetkim je ERP-ovima s integriranim jezičnim i zakonodavnim lokalizacijama za čitavu regiju i EU, a ujedno ima i izvanredne reference s područja prerađivačke industrije te rješenja za maloprodaju. Također, cjenovno je zanimljiv jer navedene kvalitete ne iziskuju dodatne investicije. Datalabova mreža partnera za podršku prisutna je i dostupna u svim dijelovima regije. Ugovor između Datalaba i Borova sklopljen je za tri države regije. Implementacija Pantheona započela je u travnju. (T. D.) l
Combis
Partner tvrtke Sumetzberger Regionalni sistemski integrator Combis postao je jedini partner tvrtke Sumetzberger GmbH iz Beča za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije, čime je unaprijedio svoju ponudu inovativnih sustava cijevne pošte. Austrijska tvrtka Sumetzberger GmbH proizvodi cijevnu poštu od 1961. godine te je jedan od lidera u segmentu pružanja sustava za prijenos bioloških uzoraka u bolnicama, kao i sustava za prijenos novca i papira u bankarskom i maloprodajnom sektoru. Sa svojim patentima i rješenjima vodeći je inovator na području
cijevne pošte, što je potvrdila i nagrada Mercur 2012, koju već 25 godina Federalna gospodarska komora u Beču dodjeljuje najinovativnijim tvrtkama, a koju je tvrtka Sumetzberger GmbH dobila za razvoj vlastitog sustava za automatsku isporuku. Projekti implementacije sustava cijevne pošte važan su dio poslovanja Combisova Sektora mrežne infrastrukture i povezivanja, čiji je direktor nedavno postao Marko Galac. Kao direktor Sektora mrežne infrastrukture i povezivanja u Combisu, Galac će biti odgovaran za unapređenje poslovanja sektora, istraživanje novih potencijalnih tržišta te cjelokupnu izradu i provedbu planova sektora. Combis danas zapošljava više od 360 zaposlenika u Hrvatskoj i regiji. (O. M./R. I.) l
KADROVSKI PUTOKAZ
➲ Sense Consulting Sense Consulting, hrvatska konzultantska tvrtka, zaposlila je dvojicu novih stručnjaka. Na mjesto starijeg savjetnika u odjelu za financijsko savjetovanje i podršku investitorima dolazi Goran Špinderk, dok u odjel za EU i nacionalne potpore stiže Boris Babić.
Vipnet
Algebra
Za diše Učilište Algebra pokreće poseban program edukacije vodećih ljudi kompanija, m mjesečno, čime će biti prilagođeni poslovnim ljudima s vrlo malo slobodnog vremena, koji se ne mogu upuštati u dugotrajnu edukaciju, a sve će im teme biti najavljene mjesec dana unaprijed. (R. I.) l
Microsoft
Napredniji Kinect za Windowse sljedeće godine Nakon što je predstavio svoju novu igraću konzolu Xbox One, koja će između ostalog biti opremljena i novom verzijom Kinecta, Microsoft je najavio da će sličan dodatak za računala temeljena na Windowsima izdati sljedeće godine. Novi Kinect za Windowse
Tri nove akvizicije Preuzimanjem 100% vlasništva tvrtke OKI te zaključivanjem ugovora o kupnji poslovnih udjela Metronetove rezidencijalne infrastrukture i operatera KTS Vipnet proširuje vlastitu fiksnu infrastrukturu i optičko-kabelsku mrežu. Istovremenom akvizicijom kabelskih operatera Vipnet širi dostupnost vlastite fiksne infrastrukture u skoro 27 tisuća novih kućanstava u Zagrebu, Zaprešiću, Samoboru, Šibeniku i Dubrovniku. “Naš je cilj svim postojećim i novim korisnicima pružiti najbolje korisničko iskustvo i nove usluge, odnosno mogućnost kombiniranja usluga u različitim paketima po najboljim cijenama. Kroz investicije u infrastrukturu koje će uslijediti ove akvizicije osnažit će konkurentnost lokalnog gospodarstva. Preuzimanjem novih kabelskih operatera nastavljamo s provedbom strategije konvergencije započete 2011. godine.” izjavio je Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta. (R. I.)
trebao bi koristiti istu tehnologiju kao i onaj za Xbox One, odnosno omogućavat će korisnicima upravljanje računalom korištenjem pokreta ruku i glasom. Uključivat će kameru u boji
visoke razlučivosti, kao i više mikrofona s tehnologijom za uklanjanje buke. Tu je i tehnologija nazvana Timeof-Flight, koja mjeri koliko vremena treba fotonu da se odbije od osobe ili objekta. Sve te mogućnosti zajedno trebale bi osigurati veću točnost i preciznost u otkrivanju pokreta i glasovnih komandi, odnosno omogućavat će praćenje više dijelova tijela, a infracrvenim će se senzorom omogućiti i da bolje vidi u mračnim prostorima. (K. B.) l
MREŽA srpanj 2013.
11
NOVOSTI Cisco
Za tekući kvartal u Ciscu najavljuju slične rezultate te ističu da njihovo poslovanje pokazuje znakove laganog rasta. (K. B.) l
Bolje od očekivanja U svojem fiskalnom trećem kvartalu Cisco je objavio rezultate poslovanja bolje od očekivanja, ističući da se na određenim područjima, poput SAD-a, vide znaci oporavka tržišta, dok je na drugima, poput južne Europe i nekih azijskih zemalja, i dalje relativno loša situacija. Ukupna dobit tvrtke u tromjesečju koje završava 27. travnja porasla je s prošlogodišnjih 2,17 na 2,5 milijardi dolara. Istovremeno je ukupni promet porastao više od 5%, sa 11,6 na 12,2 milijardi dolara.
Google
Boston na Gmailu i Docsu Google je ostvario još jedan značajan korak u proboju svojih aplikacija u oblaku do poslovnih korisnika. Naime, grad Boston odlučio je prijeći sa sustava temeljenog na Microsoft Exchangeu na Gmail kao rješenje za upravljanje elektroničkom poštom. Također je objavljeno da će 20.000 gradskih dužnosnika koristiti
Google Docs za obradu tekstualnih dokumenata i Googleove usluge u oblaku za pohranu dokumenata. Boston će platiti oko 800.000 dolara Googleu za korištenje njegovih usluga, no uštedjet će oko 280.000 dolara godišnje zbog izbacivanja Microsoftovih rješenja. (K. B.) l
H1 Telekom
VDSL2 Internet usluga H1 Telekom predstavio je novu generaciju širokopojasnog interneta - uslugu VDSL2 koja omogućuje visoke brzine slanja i primanja podataka, znatno brže nego što se to postiže ADSL-om.
Tehnologija VDSL2 najbrži je oblik DSL-a kojim se postižu brzine do 100 Mbps. Usluga je namijenjena svim poslovnim i privatnim korisnicima koji imaju potrebu za brzim internetom. Riječ je o very high bitrate tehnologiji koja omogućuje ultrabrzi protok informacija koristeći postojeću bakrenu infrastrukturu. Potrebno je samo na korisničkoj lokaciji zamijeniti modem visokokvalitetnim VDSL2/ ADSL2 modemom FRITZ!Box 7360 koji ima integriranu DECT baznu stanicu za do šest uređaja, media server te NAS funkcionalnost koja omogućuje pristup vlastitim datotekama bilo s kojeg mjesta na svijetu. Osim toga, uređaj podržava wireless standard N na 2,4 GHz s brzinom do 300
Canon i IDC Adriatics
Mobilni ured u Zagrebu U zajedničkoj organizaciji Canona i IDC Adriaticsa u Zagrebu je održana konferencija Canon mobilni ured. Na događaju je bilo riječi o ispisu i skeniranju dokumenata sa smartfona, tableta i općenito u slučajevima kad se zaposlenici ne nalaze na radnom mjestu. Tu se ne ubrajaju samo zaposlenici koji su redovi-
to na putu, već i svi koji putuju povremeno (jednom tjedno) i rade od kuće. IDC projicira da će se do 2015. godine raditi o više od 200 milijuna ljudi, što je 5% više nego 2012. godine. Canon je konferenciju iskoristio da pokaže da nudi ponešto za mobilni ispis u svakom tipu okoline. Kućnim korisnicima namijenjen je višefunkcijski uređaj Pixma MG6350 (podržava skeniranje u cloud, ispis dokumenata iz Google Clouda itd.); višefunkcijski laserski uređaj i-SENSYS MF8580Cdw cilja na urede do 10 zaposlenika, a tu su još fotopisač Pixma Pro-10, laserski pisač i-SENSYS LBP6780x, skener CS9000F i nekoliko drugih uređaja koji podržavaju ovaj ili onaj oblik integracije s cloudom te suradnju sa smartfonima i tabletima u vidu ispisa i skeniranja. Što se softverskih rješenja tiče, predstavljene su aplikacije Canon Mobile Printing i Mobile Print & Scan (namijenjene manjim tvrtkama) te Cloud Connect i Google Cloud Print za imageRUNNER ADVANCE. Ova rješenja razlikuju se po namjeni, kompleksnosti, načinu integracije s korisničkim računima i tipu pristupa uređajima za ispis i skeniranje, a koncipirana su tako da tvrtka svake veličine može pronaći ono koje joj najbolje odgovara. Konferencija je zaključena prezentacijom softverske platforme uniFLOW, namijenjene optimizaciji višefunkcijskih uređaja odnosno procesa ispisa i skeniranja radi smanjenja troškova te studijom slučaja Narodnih novina. Kontrola ispisa ondje praktički nije postojala i koristilo se petnaestak uređaja različitih proizvođača. Prelaskom na Canonove višefunkcijske uređaje iz linije imageRUNNER ADVANCE i implementacijom platforme uniFLOW troškovi ispisa su se prepolovili, a poboljšao se i način na koji zaposlenici obavljaju ispis i skeniranje. (D. Š.) 12
srpanj 2013. MREŽA
Mbps te gigabitno povezivanje na lokalnu mrežu. Korisnici iPhonea i Android smartfona mogu preko besplatne aplikacije zaprimati i uspostavljati telefonske pozive koristeći uslugu H1 Telekoma. Usluge H1 Telekoma dostupne su diljem Hrvatske, a usluga VDSL-a trenutno se nudi u 16 gradova u različitim dijelovima Hrvatske. U ponudi su paketi čije se brzine kreću sve do 50 Mbps za download i do 15 Mbps za upload; u svim paketima uključeno je neograničeno korištenje Interneta (flat promet). Usluga VDSL2 pristupa Internetu dolazi u tri H1 Surf&Call paketa, koji se međusobno razlikuju po brzini i cijeni, a do kraja lipnja H1 Telekom nudi paket H1Surf&Call 20 po promotivnim uvjetima: cijena od 199 kn mjesečno uključuje naknadu za telefonski priključak, govornu tarifu s besplatnim pozivima prema nacionalnim fiksnim mrežama i 28 lipa po minuti prema EU zoni te maksimalnu moguću brzinu pristupa Internetu i do 50 Mbps, koliko to dopušta korisnička veza. (O. M.) l
HT
Projekt MOBINCITY Hrvatski Telekom je na konferenciji MIPRO u Opatiji predstavio ICT projekt MOBINCITY, čiji je cilj razvijanje tehnoloških inovacija koje će doprinijeti masovnijem korištenju električnih vozila. Riječ je o projektu koji definira komunikacijske protokole kojima će električna vozila komunicirati međusobno te sa svim ostalim sudionicima u prometu (transportna infrastruktura, javni prijevoz, energetska infrastruktura, druga vozila te korisnici vozila). Projekt donosi i rješenja za optimalno planiranje puta na temelju podataka koje prikuplja u realnom vremenu (vrijeme, promet, uvjeti na cesti…) te tako rješava dio problema koji su do sada sprečavali širu uporabu električnih vozila. Dio ICT rješenja koja će
Gartner
Uzlet Della u poslužiteljima Prema Gartnerovoj analizi tržišta poslužitelja u prvom kvartalu, to je jedno od rijetkih područja na kojima Dell bilježi rast veći od glavnih konkurenata. Dellovi su prihodi na području poslužitelja prema Gartnerovim procjenama u prva tri mjeseca ove godine porasli 14,4% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, na 2,1 milijardi dolara, te je Dell zauzeo 18% cjelokupnog poslužiteljskog tržišta. Dellov je rezultat posebno impresivan uzme li se u obzir da IBM i HP, koji su dva vodeća proizvođača poslužitelja prema Gartnerovim procjenama, bilježe pad prodaje u prvom kvartalu za 13,6% odnosno 14,4%. No IBM je još uvijek
vodeći proizvođač poslužitelja s prihodima u prvom kvartalu od 3,01 milijardi dolara, a HP drugi, sa 2,95 milijardi dolara, čime drže 25,5% odnosno 25% cjelokupnog tržišta poslužitelja. U Gartneru također navode da je tržište poslužitelja temeljenih na x86 procesorima prema broju isporučenih uređaja bilo praktički identično kao i godinu ranije, dok su prihodi porasli 1,8%. S druge strane, UNIX poslužitelji temeljeni na Itanium i RISC procesorima zabilježili su pad isporuka od 38,8%, dok su prihodi pali 35,8%. Isporuke poslužitelja temeljenih na ostalim procesorima, što se najvećim dijelom odnosi na mainframe poslužitelje, zabilježile su rast prihoda za 3,6%. (K. B.)
se razvijati u projektu MOBINCITY primijenit će se za energetsku učinkovitost u prometu kako u samim električnim vozilima tako i kod optimalnog planiranja energetskih potreba opskrbljivača i distributera. Projekt je većinskim dijelom financirala Europska Unija u sklopu programa EU za financiranje istraživanja i tehnološkog razvoja. Nositelj projekta jest Institute of Technology and Energy iz Španjolske, a na projektu sudjeluje niz tvrtki iz više zemalja. (T. D.) l MREŽA srpanj 2013.
13
NOVOSTI Vipnet
Poboljšani autonadzor Vip auto nadzor specijalizirana je usluga za praćenje vozila GPS tehnologijom namijenjena svim tvrtkama koje imaju vlastiti vozni park, bez obzira na veličinu. U četiri godine, koliko je
MEGATREND POSLOVNA RJEŠENJA
Dobro izbalansiran poslovni doručak Dana 17. svibnja 2013. u hotelu Aristos (Buzin) tvrtka Megatrend poslovna rješenja održala je prezentaciju za svoje partnere pod nazivom “Dobro izbalansiran poslovni doručak”. Pod ovim nazivom krije se glavna tema: Balanced Scorecard, tj. model upravljanja
poslovnom strategijom na temelju uravnoteženih ciljeva, mjera, pokazatelja i strateških projekata na svim razinama unutar organizacije. Prezentacija je okupila 50-ak sudionika iz različitih industrijskih sektora koji su imali priliku poslušati više o detaljima ovog modela i njegovom povezanošću s računalnim sustavom poslovnog upravljanja (BI softverom). U uvodnoj prezentaciji Milivoj Obradović, voditelj BI grupe i konzultant za BI/ CPM u Megatrend poslovnim rješenjima, govorio je
na tržištu, Vip auto nadzor postao je najpopularnija Vipova cloud usluga. Nova verzija Vip auto nadzora donosi brojne softverske novitete. Aplikacija odsad nudi pet novih interaktivnih geografskih karata (tri klasične karte i dvije satelitske) koje svakom pojedincu nude široki odabir interaktivnih karata. Između ostalog, aplikacija omogućuje jednostavno lociranje vozila na karti bilo u kojem trenutku. Odsad je potreban samo jedan klik na ikonu vozila kako bi aplikacija prikazala sve osnovne podatke o vozilu, vozaču i lokaciji. Vip auto nadzor također nudi pregled kretanja vozila u prošlosti, kao i pregled detaljne statistike korištenja vozila poput ukupnog puta i vremena vožnje, maksimalne brzine ili zaustavljanja vozila. Novost je izračun najkraćih i najbržih ruta između dvije točke. Ovom nadogradnjom korisnicima se nudi i mogućnost odabira preferiranih lokacija koje se mogu jednostavno pohraniti i svakog trenutka iznova odabrati, što znatno skraćuje vrijeme potrošeno na pretraživanje lokacija vozila. (T. D.) detaljnije o samoj temi u vidu implementacije modela i praćenja strategije kroz rezultate. Drugi dio, pod nazivom “Budućnost se stvara”, pripao je gošći predavačici mr. sc. Jadranki Delač Hrupelj, psihologinji i vlasnici poduzeća Creative d.o.o. U završnom dijelu Milivoj Obradović predstavio je demo aplikativnog rješenja kroz poznati BI sustav IBM Cognos. Radi se o sustavu za čiju je implementaciju posebno specijalizirano upravo poduzeće Megatrend poslovna rješenja. (V. K.) l
Google
Tinejdžerske pogreške nikad neće nestati Govoreći na festivalu Hay u Velikoj Britaniji, Googleov predsjednik upravnog odbora Eric Schmidt istaknuo je da će stvari koje tinejdžeri čine sada ostati s njima zauvijek na Internetu. 14
srpanj 2013. MREŽA
Također je istaknuo da neki ljudi dijele previše toga na Internetu. Sadašnji su tinejdžeri, prema Schmidtovim riječima, prvi koji će moći ponuditi konkretan dokaz za svaki svoj dan: s kim su se družili i što su radili. No također je istaknuo da su prvi koji neće moći zaboraviti svoje pogreške. Schmidt vjeruje da je online svijet otišao predaleko u prisiljavanju tinejdžera da nikad ne zaborave. (K. B.) l
Millward Brown Optimor
Apple, Google i IBM najvrednija imena Prema izvješću BrandZ tvrtke Millward Brown Optimor, Apple, Google i IBM tri su najvrednija svjetska trgovačka imena (brand). Vrijednost Appleova imena procjenjuje se na 185 milijardi dolara, što je malo više od prošlogodišnje 183 milijarde dolara. Na drugom je mjestu
Google, kojem je vrijednost imena porasla 5% u odnosu na godinu ranije, na 114 milijardi dolara, dok je IBM-ovo ime izgubilo 3% vrijednosti i palo na 113 milijardi dolara, što mu je bilo dovoljno za treću poziciju. Tehnološke tvrtke sveukupno stoje vrlo dobro na ovoj listi te ukupno drže 29 mjesta među vodećih 100 najvrednijih imena. (K. B.) l
Neos
Partner za Oracle DW Hrvatska tvrtka Neos dobila je status Specijaliziranog partnera za Oracle Database 11g Data Warehousing. Neosu je to treći put da dobiva status specijaliziranog partnera u Oracleovu programu. Oracle je uveo specijalizacije kao potvrde stručnosti partnerskih tvrtki za specifična područja u IT industriji. Oracle je Neosu, svom višegodišnjem Gold Partneru, prethodno već dodijelio status specijaliziranog partnera za Oracle Business Intelligence Foundation te Oracle Appliaction Development Framework.
Uvjet su za dobivanje ovih statusa uspješno obavljeni projekti i niz certifikata kojima se dokazuju znanje i stručnost. Danas tvrtka ima 30 zaposlenih, svi stručni djelatnici posjeduju Oracleove osobne certifikate te aktivno sudjeluju na stručnim konferencijama i kao predavači na Oracle Universityju. (R. I.) l
VMware Cloud Day 2013
Softverski datacentar
Libusoft Cicom
Certifikat ISO 27001 Tvrtka LIBUSOFT CICOM d.o.o. usvojila je međunarodni standard informacijske sigurnosti, certifikat ISO/IEC 27001:2005, te tako postala prva tvrtka koja posjeduje ovu normu u segmentu aplikativnih rješenja za vođenje proračunskog, profitnog i neprofitnog računovodstva u Hrvatskoj. Proces certifikacije uspješno je završen 12. travnja 2013. godine prema reviziji tvrtke SGS Adriatica d.o.o. Uz postojeći ISO 9001:2008 certificirani sustav upravljanja kvalitetom, tvrtka je željela osigurati dodatnu vrijednost svojih usluga uvođenjem certifikata ISO/IEC 27001:2005. (T. D.) l
Toshiba
Nova serija Satellite C Toshiba Europe GmbH je najavila novu seriju prijenosnih računala Satellite C, namijenjenu širokoj publici s velikim rasponom vrlo povoljnih prijenosnih računala uočljivog novog dizajna. Serija Satellite C dolazi u različitim konfiguracijama, uključujući i neke modele sa zaslonom osjetljivim na dodir, zaslona veličine 39,6 cm (15,6”). Nova serija Satellite C prepoznaje se po glatkim zaobljenim rubovima, osvijetljenoj tipki za uključivanje i logotipu smještenom na lijevoj strani ispod zaslona. Različiti modeli u seriji C nude varijacije boje i teksture: dok modeli C50, C50D, C50t, C50Dt, C70 i C70D imaju mat teksturu i crnu boju s novim uzorkom tankih crta, C55, C55D i C55t, C75 i C75D nude sjajne suvremene i elegantne boje te tipkovnicu koja donosi dodatnu pogodnost za tipkanje i navigaciju. Serija Satellite C bit će dostupna u dvije veličine zaslona: 39,6 cm (15,6”) i 43,9 cm (17,3”), s HD zaslonom ili HD+ zaslonom za inačice od 43,9 cm (17,3”). Za Satellite C50t s crnom teksturom te srebrni C55t i C55Dt Toshiba nudi zaslon osjetljiv na dodir u osnovnoj seriji. (O. M./R. I.)
Konferencija tvrtke VMware jedan je od tridesetak sličnih događaja koje ta kompanija održava ovih dana diljem Europe. Na skupu u Zagrebu, u hotelu Aristos, okupilo se približno 250 domaćih stručnjaka i ljudi čiji je posao informatika i primjena IT tehnologija u poslovanju Glavna tema konferencije tvrtke VMware bio je softverski datacentar (Software Defined Data Centre - SDDC). Procjenjuje se da su kapaciteti svjetskog tržišta za te tehnologije negdje između 60 i 70 milijardi dolara. Svrha je softverskog datacentra automatizacija baš svih funkcionalnosti datacentra - počevši od provisioninga pa sve do sigurnosne zaštite tvrtkinih mreža. Od ostalih tema govorilo se još o cloudu, virtualizaciji i primjeni mobilnih tehnologija. Jedna je od prepreka bržem prihvaćanju cloud tehnologija i to što korisnici dosta nevoljko pristupaju virtualizaciji tradicionalnih (SAP, Oracle, Microsoft) poslovnih aplikacija. Zato VMware - naglašava Ivo Sladoljev, regionalni menadžer VMwarea za središnju Europu - svojim korisnicima pruža izbor između postupne i brze virtualizacije IT resursa. Poput većine ostalih proizvođača sličnih tehnologija, VMware obećava da ćete s njihovim cloud rješenjima (javnim, privatnim, hibridnim) ostvariti znatne kapitalne uštede - čak do 30% - brže isporučivati svoje proizvode i usluge na tržište, lakše razvijati nove aplikacije i, ukupno gledano, povećati konkurentnost tvrtke. U radnom dijelu konferencije hrvatski partneri tvrtke VMware (HT, Megatrend, Cisco, HP i ostali) prezentirali su niz svojih javnih cloud servisa koji se temelje na tehnologijama ove kompanije. (Z. P.)
Dell
Slab kvartal Dok tvrtku preuzimaju njen osnivač Michael Della i skupina investitora, rezultati poslovanja sve su lošiji. U svojem fiskalnom prvom kvartalu tvrtka je poslovala sa 14,07 milijardi dolara prihoda, što je 2% manje nego godinu ranije, dok je dobit pala za 79%, sa 635 na 130 milijuna dolara. Dellovi predstavnici ističu da provode akcije za povećanje svoje konkurentnosti na ključnim područjima poslovanja, što je imalo negativne posljedice na profitabilnost. Također najavljuju da će nastaviti provoditi investicije kojima će podržavati svoju strategiju i dugoročnu profitabilnost. (K. B.) l MREŽA srpanj 2013.
15
NOVOSTI IHS
Combis
Sudjelovanje na SROUG-u
Rast prijenosnika s ekranima osjetljivim na dodir Prema analizama tržišta tvrtke IHS, raste potražnja za prijenosnim računalima s ekranima osjetljivim na dodir. IHS očekuje da će sa 4,6 milijuna prijenosnika s ekranima osjetljivim na dodir isporučenih prošle godine potražnja narasti na 24 milijuna komada ove godine, odnosno 78 milijuna prijenosnih računala 2016. godine. Također ističu kako procjenjuju da će četvrtina svih prijenosnika isporučenih 2016. godine imati ekran osjetljiv na dodir. Kao jedan od najvažnijih razloga za tako velik rast potražnje navode pad cijena ekrana osjetljivih na dodir. Prema IHSovim procjenama, cijena ekrana osjetljivog na dodir za prijenosnike bila je prošle godine 60 do 70 dolara, dok će ove godine pasti na oko 35 dolara. (K. B.) l
16
Epson
Šest novih projektora Epson je predstavio novu liniju snažnih i svijetlih projektora namijenjenih velikim poduzećima i visokoškolskim ustanovama. Dizajnirani su za ugradnju u dvoranama, predavaonicama i velikim sobama za sastanke. Uz to, ovi su modeli su kompatibilni sa serijom objektiva Epson EB-G5, što je pogodno za tvrtke i organizacije koje nadograđuju svoje instalacijske projektore. Nova serija projektora uključuje modele
srpanj 2013. MREŽA
EB-G6650WU, EB-G6550WU, EB-G6450WU, EB-G6250W, EB-G6050W i EB-G6350. Svi modeli daju vrlo visoku razinu svjetline u rasponu od 4500 lm do 7000 lm te niz opcija razlučivosti zaslona za različite poslovne potrebe. Uz Epsonovu tehnologiju 3LCD postižu se vjerne reprodukcije slike sa živopisnim bojama, dok se sadržaj može prikazati u različito osvijetljenim prostorima, temeljem jednake izlazne snage bijele i svjetlosti u boji. Projektore je moguće okomito rotirati u rasponu od 360°, tako da korisnici mogu jednostavno premještati prikaz po prostoriji u skladu sa svojim potrebama. (T. D.) l
Regionalni sistemski integrator Combis predstavio se na ovogodišnjoj, petoj po redu SROUG konferenciji korisnika Oracle rješenja u Srbiji, koja se od 29. do 31. svibnja održala u Aranđelovcu. Combis se kroz dva predavanja Oracleovim korisnicima u Srbiji predstavio s iskustvima implementacije Oracle EXA proizvoda u Zagrebačkoj banci, članici UniCredit Grupe, te otkrio prednosti hibridnog modela za potrebne poslovnog izvještavanja. Implementaciju Oracle EXA predstavio je Tomislav Jagić iz Combisa, a hibridni model poslovnog izvještavanja njegova kolegica Ivona Žagar. Combis je prije dvije godine otvorio ured u Srbiji, čime je tvrtka još snažnije iskoračila na regionalno tržište, a na SROUG konferenciji korisnika Oracle rješenja Combis je prisutan drugu godinu zaredom. (T. D.) l
Vipnet i FER
Oboren brzinski rekord Predavanje predsjednika Uprave Vipneta Mladena Pejkovića pod nazivom “Tehnologije za ostvarenje ciljeva Digitalne Agende u RH, analiza i demonstracija mogućnosti”, održano na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, bilo je uvod u
Financial Times
Appleu prijeti istraga EU Prema pisanju Financial Timesa, regulatorna tijela Europske Unije navodno istražuju Appleovu taktiku za prodaju iPhonea. Iako nikakva formalna istraga nije najavljena, nekoliko mobilnih operatera navodno je dobilo upitnike na devet stranica putem kojih bi se trebalo utvrditi osigurava li se Appleovim uvjetima prodaje da konkurencija ne može ostvariti bolje uvjete. Zanimanje europskih regulatora navodno su potaknule pritužbe mobilnih operatera kako Apple svojim ugovorima onemogućuje konkurenciju. Upitnici poslani mobilnim operaterima fokusiraju se na pitanje nameću li Appleovi uvjeti minimalnu prodaju iPhonea i onemogućuju li tehnička ograničenja iPhonea 5 korištenje 4G mobilnih mreža u Europi. U upitniku se navodi kako Europska komisija ima saznanja da su Apple i mobilni
operateri sklopili ugovore o distribuciji koji potencijalno drugim proizvođačima smartfona onemogućuju izlazak na tržište. Također se navodi da postoje indikacije kako su određene funkcije onemogućene u određenim Appleovim proizvodima u pojedinim zemljama Europske Unije. Potvrdi li se takva praksa, to bi moglo značiti kršenje antitrustovskih zakona. Europska komisija ranije je potvrdila da istražuje ugovore između Applea i mobilnih operatera, no istaknuto je da još nije pokrenuta službena antitrustovska istraga. Mobilni operateri navodno trebaju odgovoriti na upitnik do 17. lipnja. (K. B.) l
EZY Infotech
Centralizirano upravljanje WLAN-om Čakovečka tvrtka EZY Infotech u zagrebačkom Arena centru prezentirala je bežične pristupne
demonstraciju najnaprednijih dostignuća mobilnih i fiksnih mreža čiji je razvoj ključan za ostvarenje ciljeva Digitalne agende. LTE Advanced odnosno 4.5G koristi tzv. sakupljanje nosilaca (Carrier Aggregation) koje uporabom više frekvencijskih blokova i njihovom agregacijom postaje jedinstveni širokopojasni resurs i osigurava veću propusnost i djelotvornost. Takvi skupljeni nosioci mogu imati različite širine pojaseva te mogu biti razdvojeni ili susjedni u frekvencijskoj domeni. Krajnjim će korisnicima to značiti mogućnost superbrzog prijenosa golemih količina podataka, što je vrlo značajno imamo li u vidu golemi porast korištenja podatkovnog prometa. Tako bi primjerice pri brzinama od 300 Mbps korisnici mogli preuzeti jedan DVD, odnosno 4,7 GB podataka, za samo 134 sekunde. Ponovno rušenje svjetskog rekorda u fiksnom prijenosu podataka ostvareno je standardom EuroDOCSIS 3.0 na hibridnoj optičko-kabelskoj odnosno HFC (Hybrid Fiber Coaxial) mreži. Glavna je prednost ove tehnologije kombiniranje višestrukih frekvencijskih blokova, čime se množe jedinične brzine prijenosa po bloku i postižu izvanredni rezultati. Tako bi npr. pri brzinama od 5 Gbps korisnici mogli preuzeti jedan DVD, odnosno 4,7 GB podataka, za samo osam sekundi. Postojeća Vipnetova fiksna mreža bazirana je na tehnologiji EuroDOCSIS 3.0 te pokriva 300 tisuća kućanstava u Hrvatskoj i kontinuirano se širi. (D. Pe.)
točke i senzorsku opremu američke tvrtke Ubiquiti te Airliveove nadzorne IP kamere. Na događaju su pokazani estetski vrlo privlačni Ubiquitijevi access pointovi i senzori za toplinu, vlagu, električnu struju, vrata i pokrete, no naglasak prezentacije bio je na softverskim rješenjima UniFi i mFi. UniFi je centralizirana softverska platforma napisana u Javi čija je svrha upravljanje bežičnim sustavima svih veličina. Koncipirana je oko iznimno intuitivnog i vizualno dotjeranog sučelja s obiljem grafičkih elemenata, posve lišenog napornih tekstualnih izbornika i teško razumljivih opcija. Unatoč pristupačnosti, UniFi omogućava detaljno upravljanje pristupnim točkama - moguće je, primjerice, importirati vlastitu kartu prostora (ili učitati kartu s Google Mapsa) i rasporediti dostupne bežične uređaje unutar njega, konfigurirati svaku zamislivu postavku vezanu uz njihov rad, pratiti razne statistike, korisnike, goste, ispisivati vouchere za pristup bežičnoj mreži i koješta drugo. Sustav mFi načelno funkcionira
na isti način i unutar sličnog intuitivnog sučelja, ali služi praćenju kojekakvih senzora. Što se Airliveovih IP kamera tiče, na događaju su pokazani 1,3-megapikselni modeli MD-720, DM-720 i BU-720 (potonja dva nude noćni, infracrveni način snimanja) te 3-megapikselni BU-3025, koji sa svojom 4-milimetarskom lećom može snimati 30 sličica u sekundi pri Full HD rezoluciji i posjeduje ledice za noćno osvjetljavanje kadra na udaljenosti od 25 metara. (D. Š.) l
Ericsson
LTE u BiH BH Telecom objavio je da kreće u pilot-projekt s Ericssonom Nikolom Teslom vezano uz uvođenje LTE tehnologije (4G). Stručni timovi Ericssona Nikole Tesle i BH Telecoma radit će na ispitivanju tržišta i mogućnosti korištenja 4G tehnologija za korisnike BH Telecoma. Ericsson je dosada potpisao 130 LTE/ EPC ugovora u 51 zemlji na šest kontinenata. (T.D.) l
MREŽA srpanj 2013.
17
NOVOSTI ECDL Foundation
Novi ECDL ECDL Foundation predstavio je novu reviziju ECDL (European Computer Driver License) programa koji je od pokretanja 1996. godine do danas obrazovao više od 13 milijuna ljudi u preko 100 zemalja u osnovama korištenja računala. Novi ECDL predstavlja značajnu promjenu ovog programa, a razvijen je kako bi odrazio promjene u tehnologiji i zahtjevima tržišta rada. Novi ECDL nudi fleksibilniju certifikaciju uvođenjem ECDL profila koji omogućuju kandidatima da izgrade profil modula koji im najbolje odgovaraju. Tako se može certificirati za samo za vještine
koje pojedini posao ili studij zahtijevaju. ECDL profil moguće je izgrađivati i dopunjavati tijekom vremena i on nikada ne ističe, čime se podržava cjeloživotno učenje. Korisnicima je na raspolaganju 15 modula koji uključuju module Online suradnje i IT sigurnosti. (T. D.) l
IMAGINE CUP
Slovenija dvostruko u finalu
Microsoft je objavio imena 86 studentskih ekipa iz 69 država koje će krajem srpnja odmjeriti snage na svjetskom
finalu 11. natjecanja Imagine Cup u Sankt Peterburgu. Među najbolje su se s inovativnim rješenjima i dobrim nastupom prvi put uvrstile dvije ekipe iz Slovenije - Beezinga kao pobjednica slovenskog natjecanja i DORA kao jedna od najboljih na globalnom internetskom izboru. Ekipa Beezinga, koju čine Nenad Čikić, Jernej Škrabec i Jernej Gračner s Fakulteta za elektrotehniku, računalstvo i informatiku iz Maribora, zamislila je sustav za analizu i rano obavještavanje o događanju u pčelinjacima. Ekipa DORA (Doctors Operational Research Assistant), čiji su članovi Kristjan Košič, Boštjan Arzenšek, Andraž Leitgeb i Zedin Salkanović, također s
mariborskog FERI-ja, razvila je rješenje koje zdravstvenim ustanovama pomaže da povećaju učinkovitost i optimiziraju operativne zahvate. (E. J.) l
GAMA SYSTEM
PerceptionAnalytics na izborima u Bugarskoj Događanja na parlamentarnim izborima 2013. u Bugarskoj, koji su se odvijali 12. svibnja, mogla su se pratiti također putem slovenske analitičke platforme Gama System PerceptionAnalytics. Tu mogućnost svojim je članicama i javnosti osigurala Bugarska
SAP Forum 2013.
Inovacije i društvene mreže Glavne teme SAP Foruma bile su tehnologija SAP HANA, inovacije, izazovi i prilagodbe poslovanja EU, cloud na SAPov način, društvena mreža Jam i mobilne tehnologije. Već gotovo jedno desetljeće tvrtka SAP Hrvatska održava svoju godišnju konferenciju - SAP Forum. Riječ je o događaju koji je ove godine po deveti put na zagrebačkom jezeru Jarun okupio gotovo 500 sudionika, informatičkih stručnjaka, partnera i korisnika tvrtke SAP. Konferenciju je otvorila nova direktorica hrvatske podružnice SAP-a Sonja Popović. U fokusu događaja bile su inovacije, posebno rješenja iz portfelja proizvoda kao što su SAP HANA, SAP Customer 360, SUP (Sybase Unwired Platform), Afaria i rješenja iz domene mo-
18
srpanj 2013. MREŽA
bilnih tehnologija. Druga tema SAP foruma bila je usklađivanje poslovanja s Europskom Unijom pa je tvrtka predstavila funkcionalnosti koje se odnose na regulativu EU, a koje SAP ERP ima ugrađene kao standardni dio svojih modula. Bilo je riječi još o zakonskoj regulativi vezanoj uz Intrastat izvješća, PDV i sl. Glavni govornik konferencije bio je Simon Kaluža, odnedavni šef SAP-ove regije Središnja i istočna Europa, koja se sastoji od 15 zemalja, pretežno iz naše regije i okolice. On je iznio zanimljivu tezu o pojavi nove globalne srednje klase i njenoj ulozi kao generatora nove tehnološke potrošnje. Interakcija tih ljudi na društvenim mrežama i povezivanje sve većeg broja ljudi i predmeta putem mobilnog pristupa Internetu rezultira golemim količinama podataka. Mobilne tehnologije, društvene mreže, sve veća količina podataka i uporaba aplikacija putem cloud platformi trendovi su koji od tvrtki zahtijevaju brze prilagodbe, a to zapravo znači inovacije. Stoga se na SAP Forumu dosta govorilo o inovacijskoj strategiji tvrtke i novim poslovnim modelima. U uvodnom dijelu konferencije doživjeli smo i nastup Valentina Geschera, zamjenika veleposlanika Njemačke, koji je došao podržati lokalni SAP i koji kaže da novih ulaganja u Hrvatsku nema ne zato što se mi strancima ne sviđamo i što smo (birokratski) komplicirani, već zato što smo stranim investitorima - preskupi! Uglavnom, od 12 milijardi eura, koliko će nam biti dostupno nakon 1. srpnja, Njemačka daje tri i pol milijarde. Koliko će toga završiti u domaćoj informatici, bit će zanimljivo vidjeti. Nakon plenarnog dijela na SAP Forumu održan je niz prezentacija. Predstavljeno je CRM rješenje SAP 360 Customer, koje se temelji na novoj SAP HANA in-memory platformi, a uključuje i analitiku, cloud, mobility i društvene mreže. Predstavljena je udruga korisnika SAP-a HRuSKO, a naposljetku je predstavljeno i nekoliko partnerskih studija slučaja (IBM, HP, Atos, Sedam IT itd.). Bilo je riječi i o SAP-ovu pristupu računalstvu u oblaku, koji se bitno promijenio nakon što je SAP kupio tvrtke Success Factors i Ariba. Na kraju konferencije predstavljena je SAP-ova društvena mreža SAP Jam. Riječ je o suradnji u oblaku koji spaja korisnike, partnere i zaposlenike SAP-a s ključnim informacijama i procesima. (Z. P.)
gospodarska komora (BIA) na temelju ugovora s tvrtkom Gama System iz Ljubljane, preko njenog poduzeća SBS u Sofiji. Platforma je omogućila pregled s vidika društvenih mreža uživo i praćenje događanja oko stranaka i drugih ključnih političnih aktera na izborima. “Prilagodljivost platforme dokazuje i činjenica da je ugovor potpisan i implementiran samo mjesec dana nakon njena predstavljanja rukovodstvu BIAe, koje je brzo razumjelo njenu moć i pokazalo zanimanje za trajniju suradnju”, objasnio je Marko Šobota, generalni direktor tvrtke Gama System. (E. J.) l
Shift
INTERINO/HR-SLO
Završen prekogranični projekt U Hrvatskoj i Sloveniji završen je projekt Prekogranične integracije znanja, kompetencija i inovacija INTERINO, koji je sufinancirao Operativni program IPA Slovenija-Hrvatska 2007. - 2013. (IPA - “Instrument pretpristupne pomoći”). Specifični ciljevi projekta bili su poticanje poduzetničke kulture, nastajanje novih poduzeća na prekograničnom području, prijenos znanja iz akademske sfere u gospodarstvo te razvoj novih usluga partnera projekta u svrhu poboljšanja usluga poduzetničkih inkubatora, tehnoloških parkova i razvojnih agencija radi ostvarivanja njihove misije. U dvogodišnjem projektu sudjelovalo je osam partnera iz Hrvatske i Slovenije: Istarska razvojna agencija Pula (IDA), Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva Zagreb (CEPOR), Regionalna razvojna agencija Međimurje (REDEA) i Tehnološki park Varaždin te Sveučilišni razvojni centar i inkubator Primorske (UIP), Institut za istraživanje poduzetništva Maribor (IRP), Tehnološki park Ljubljana i Pomurski tehnološki park Murska Sobota. Projekt je
Konferencija za startupe U Splitu je završio trodnevni Shift Conference Powered by VIP koji je predstavio mlade inovatore iz svijeta informatičkih tehnologija te okupio više od 500 entuzijasta iz raznih krajeva svijeta. Na prvom danu konferencije, zatvorenom za javnost, 32 startup tima imala su priliku predstaviti svoje proizvode i usluge pred investitorima, medijima i odabranima - njih 150. Nakon prvog dana predstavljanja i konzultacija pod budnim okom iskusnih mentora polovica njih ušla je u drugi krug, da bi na kraju konferencije za najbolju startup ideju bio proglašen BabyWatch, koji je otišao kući sa 10.000 dolara koje je osigurala Splitska banka. Zadnja dva dana konferencije bila su prožeta brojnim predavanjima govornika iz cijelog svijeta, od čega je njih 30-ak stiglo iz Silicijske doline, Los Angelesa, Londona te Tokija, koji su se svi okupili u prekrasnom gradu Splitu kako bi prenijeli svoja znanja i iskustva. Sudionici su imali prilike čuti iz prve ruke kako se to radi u planetarno popularnim startupima kao što je SoundCloud i na fakultetima poput Standforda, gdje se projekti ne rade po uzoru na Silicijsku dolinu, već se mostovi grade iz svoje sredine prema centru informatičke industrije. Konferenciju su zajednički organizirale split-
dobar primjer suradnje među subjektima inovativnog okoliša i potpornih poduzetničkih usluga u prekograničnoj regiji dviju država. Projektni partneri
ske tvrtke Procedo, Profico i Locastic, pod generalnim pokroviteljstvom VIPneta, uz podršku Splitske Banke i Microsofta te u suorganizaciji Ureda za transfer tehnologije (UTT), BICRO-a, European Enterprise Networka (EEN) i potporu TZ Splitsko-dalmatinske županije, HGK, CISExa i Grada Splita. (T. D.)
u Ljubljani su predstavili rezultate projekta i potpisali sporazum o dugoročnoj suradnji. Predstavljanje su zaključili ocjenom da će s
ulaskom Hrvatske u EU najviše pridobiti startup poduzeća, koja se moraju što više usmjeravati na inovativnost, znanje i internacionalizaciju. (E. J.) l
MREŽA srpanj 2013.
19
Foto: O. Maštruko 20
Slika mjeseca 07.indd 20
srpanj 2013. MREŽA
6/10/13 11:05 AM
SLIKA MJESECA
Malonogometno igralište Obišli smo reportažno tvornicu aviona Antonov pored Kijeva u Ukrajini i, uz ostalo, popričali s njihovim IT-ovcima o informatičkoj podršci za jedan takav specifičan biznis – razvoj, dizajn i proizvodnju zrakoplova. Caijeli Antonov, bez Antonov Airlinesa, zapošljava oko 10.000 ljudi, a informatički odjel – rekao nam je Igor Pugač, jedan od zamjenika direktora IT-a – vrlo je malen: stotinjak ljudi. Najbitniji posao za informatiku u Antonovu jest održavanje radnih stanica i servera te softvera za dizajn aviona. Softver se koristi za dizajn svih podsustava aviona, ali i za testiranje aerodinamike i obradu podataka dobivenih u zračnim tunelima (vidi malu sliku). Za ovo se po potrebi koriste i uslugama vanjskih grid računala na kijevskom sveučilištu. Čekamo još neke odgovore Antonovljeva IT odjela mailom; ako ih dobijemo, za neki naredni broj Mreže složit ćemo eventualno i dužu reportažu. Zasad uživajte u ovoj slici teretnog prostora Antonova 124 popularnog nadimka Ruslan, u kojem ima mjesta za malonogometnu utakmicu. Ruslan, i drugi modeli terenskih zrakoplova Antonov, od konkurencije se izdvajaju, osim veličinom, i ovim kranom koji dobro vidite na fotografiji i koji uvelike olakšava utovar i raspored tereta. Inače, iako se javno najviše ponose divovskim avionima kao što su An-124 Ruslan i još veći An-225 Mirja, najveći avion na svijetu, kojega postoji samo jedan primjerak – zadnjih godina u Antonovu su se uglavnom orijentirali na dizajn i proizvodnju manjih, regionalnih ptuničkih zrakoplova s do 100 mjesta, koji su jedno od najunosnijih tržišta u avio industriji danas. (O. M.)
MREŽA srpanj 2013.
Slika mjeseca 07.indd 21
21
6/10/13 11:05 AM
VMWare
na brzim diskovima
KVM Cloud
za sustave podrške
Virtualni LAN
najpovoljniji brzi internet
krojimo oblake po vašoj mjeri
nezavisni domaći data centar s ISO27001 certifikatom za vaše sigurno poslovanje
www.altus-it.hr
mreža na terenu HP 360°- New Style of IT
Okrugli stol - bez odgovora na pitanje kako da hrvatskoj informatici krene nabolje
HP-ovo danas i sutra U kongresnom centru Hypo Expo XXI u Zagrebu održala se jedna od najvećih tehnološko-poslovnih konferencija regiji: HP 360°, ove godine pod radnim nazivom New Style of IT
H
ewlett-Packard tehnološka je kompanija s - kako tvrde - najvećom mrežom partnerskih kompanija u svijetu, a na konferenciji su okupljeni brojni svjetski stručnjaci kako bi prikazali načine i mogućnosti koje predstavljene tehnologije nude svojim korisnicima. Gostiju konferencije bilo je oko 450. Kroz tri teme - “Novi stil IT-a”, “Budućnost mrežnih rješenja” i “Kako novi stil IT-a omogućava poslovne inovacije” - govornici poput Mikea Banica, Paula Geoffreyja Jeremaesa i Herberta Rastbichlera predstavili su HP-ova najnovija tehnološka postignuća koja pred-
Mike Banic, potpredsjednik marketinga HP Networkinga
stavljaju most između tradicionalnog IT-a i novih tehnoloških paradigmi. U sklopu konferencije “Novi stil IT-a” organizirano je šest tematski grupiranih predavanja - Big Data, IT Governance, Converged Infrastructure, Cloud, Mobility te Security, kroz koje su obrađene razne aktualne teme novih stilova IT industrije, mobilnosti, sigurnosti i inovacija u poslovanju. Naglasak keynote predavanja bio je na informatičkim megatrendovima: cloud (posebno hibridni cloud), big data, mobility, sigurnost i ono što u HP-u zovu konvergentnom infrastrukturom. Konferenciju smo iskoristili da obavimo intervju s Jamesom Hallom, koji možete vidjeti u ovom broju Mreže. James Hall, EMEA 3PAR Expert, stručnjak je s preko 17 godina iskustva u području pohrane i virtualizacije. Radio je na projektima instalacije i integracije mnogih vodećih platformi za pohranu dostupnih na tržištu, uključujući EMC, NetApp i druge. Zatvaranje konferencije obilježeno je okruglim stolom na temu “Kako dovesti regionalne ICT projekte i centre u Hrvatsku - iskustva velikih tvrtki”, na kojem su sudionici raspravljali kako veliki IT korisnici i dobavljači sudjeluju u izvozu domaćeg IT-a te o načinima i beneficijama pri sudjelovanju na velikim regi-
Boris Bauk, direktor HP Hrvatska, izvukao je dobitnike nagrada onalnim projektima. Sudionici okruglog stola bili su Mirela Šešerko (HT), Draženko Kopljar (PBZ), Dean Kosty (VIPnet), Ivo Sladoljev (VMware), Ivan Vidaković (Microsoft Hrvatska) te Boris Bauk (HP Hrvatska). Zanimljivo je da se rasprava dotakla teme obrazovanja programera, kojih nedostaje na hrvatskom tržištu. Naveli su da unutar vlastitih kompanija organiziraju edukacije kako bi interno proizvodili programere jer fakultetsko obrazovanje ne daje dovoljno praktičnog znanja. (OM/RI) MREŽA srpanj 2013.
23
mreža na terenu BSDCan 2013
O BSD-u u Kanadi Konferencija BSDCan okuplja korisnike i developere BSD sustava na jednom mjestu, s idejom da u nekoliko dana druženja, slušanja i pričanja po predavanjima zajedno nauče nove stvari
U radnom okruženju - rasprave o minucioznim detaljima i algoritmima operacijskog sustava
Trećina Interneta
Ivan Voras
B
SDCan - skraćeno od “BSD Canada” godišnja je konferencija koja u Ottawi okuplja istodobno i developere i korisnike operacijskog sustava FreeBSD. Developeri su pozvani da razgovaraju o detaljima i planiraju budući rad, a korisnici da čuju što ima novoga i nauče neke nove stvari. FreeBSD je vjerojatno najpopularniji od BSD-ova, operacijskih sustava koji su se razvili izravno iz originalnog Unixa. Ovaj je podatak najkorisniji kada se usporedi s Linuxom, koji je pak reimplementacija Unixa na sličan ali ne sasvim isti način. BSD-ovi su dominirali tržištem kako besplatnih tako i komercijalnih operacijskih sustava nalik Unixu negdje do kraja prvog dot-com balona u prvim godinama ovog stoljeća, no Linux ih je otad pretekao po popularnosti. Danas se oni koriste ponajviše u situacijama gdje je bitna licenca softvera koji se koristi. Iako su obje licence open source, razlike su u slobodama: Linux je objavljen pod licencom GPL, koja diktira da se sav softver koji koristi dijelove napisane u GPL-u mora klijentima isporučivati (makar to bilo i komercijalno, prodajom) s cjelokupnim izvornim kodom, dok BSD licenca ne zahtijeva ništa osim da se u samom programskom kodu spomene originalni autor. Ovakve su stvari bitne uglavnom tvrtkama koje isporučuju proizvode čiji je glavni dio softverski - postoji velik broj proizvoda koji se svakodnevno koriste, a čije se tvrtke uglavnom ne žele zamarati s praćenjem kome trebaju isporučiti koji source.
Zanimljiv podatak s kojim je počelo dvodnevno pretkonferencijsko druženje developera jest da su NetFlix i Yahoo! zajedno odgovorni za trećinu internetskog prometa u SAD-u, a upravo su ove tvrtke najveći javni pobornici i korisnici FreeBSD-a. Developers summit nastavljen je u uobičajenom formatu - s raspravama u zasebnim radnim skupinama. Neke od popularnijih skupina bile su one o performansama mrežnog sustava, skalabilnosti na višeprocesorkim serverima i poboljšanju virtualizacije. Kod mrežnih performansi pokazalo se potrebnim bolje iskorištavati mogućnosti mrežnih kartica koje su i same postale multicore na specifičan način: omogućavaju operacijskom sustavu da im istodobno šalje veći broj paketa putem virtualnih portova te komuniciraju s operacijskim sustavom putem većeg broja različitih prekida (interrupt vectors) nego ranije. Dobar dio podrške za ovo postoji već godinama, no sada je na redu optimizacija. Slične se stvari događaju s općenitom podrškom za višeprocesorske servere, gdje je za sada skalabilnost optimalna na negdje 32 procesora ili jezgre, ali treba još malo truda za zaista high-end hardver. Virtualizacija je jedno od područja na kojem BSD-ovi prilično zaostaju za Linuxom, u smislu da ima premalo rješenja koje omogućuju hostanje virtualnih računala na BSD-u. Trenutno se najveći napor ulaže u Bhyve, s ulogom sličnom KVM-u kod Linuxa. Razvoj ide relativno sporo jer smo o Bhyveu prvi put slušali prije dvije godine, ali barem se kreće.
Developeri jezgre - geekovi koje Ottawa vidi jednom godišnje
24
srpanj 2013. MREŽA
Opširno o BSD-u
Sama konferencija trajala je sljedeća dva dana, u kojima je u tri do četiri paralelna tracka održano 40-ak predavanja i događanja. Teme su bile ugrubo podijeljene na hacking, system administration, embedded i security, s tim da je hacking naziv za ono što bi se u formalnijim okruženjima zvalo development. Predavanja iz ove teme uglavnom su prezentirala neki zanimljiv proizvod ili pristup u razvoju sustava, npr. o izradi appliancea korištenjem FreeBSD-a, ili sustava za mobilne telefone koristeći NetBSD. Zanimljivo je bilo čuti kako je NetBSD korišten u radarskom sustavu u postrojenju za lansiranje raketa u Brazilu. BSD-ovi su u novom svijetu našli svoje mjesto u velikim korisnicima koji nad njima izgrađuju usluge i proizvode, više nego s običnim korisnicima, te postaju sve ugodnija okruženja za takvu vrstu razvoja.
Administratorske teme Administratorske teme bavile su se upravljenjem sustavom, masovnom instalacijom i konfiguracijom sustava te upravljanjem životnim ciklusom sustava. Ovdje je bilo riječi i o novom paketnom sustavu za FreeBSD koji je spreman za korištenje te samo čeka izgradnju infrastrukture za distribuciju paketa, čime će ovaj sustav konačno dobiti upotrebljive binarne pakete aplikacija. Sigurnosne su teme bile možda najzanimljivije jer je FreeBSD u posljednje vrijeme dobio Capsicum, projekt koji ima ulogu ograničavanja mogućnosti aplikacija, s ciljem da čak i u slučaju da aplikacija ima sigurnosnu rupu, njen proces ne može napraviti štetu. Capsicum može osigurati procese, file descriptore, dijeljenu memoriju i druge nužne dijelove sustava, a dugoročni je cilj prilagoditi sve serverske aplikacije u sustavu da nakon inicijalizacije odustanu od prava izvođenja opasnih radnji. Kao neke najave za sljedeću veliku verziju FreeBSD-a možemo izdvojiti hipervizor Bhyve, nastavljeni razvoj ZFS-a (s ugrađenom ultrabrzom kompresijom algoritmom LZ4 i funkcijom TRIM u SSD-ovima), podršku za Raspberry Pi, brzi direktni pristup mrežnim paketima s NetMapom te napokon službenim uključenjem datotečnog sustava FUSE u jezgru.
mreža na terenu IBM Dan pametnijih rješenja 2013.
Pametnije u cloud, analitiku i mobilna rješenja U posljednjem desetljeću IBM je stalno poboljšavao svoj softver i prilagođavao ga najvažnijim tehnološkim trendovima kako bi tvrtkama dao alate kojima će ostvariti konkurentnost i koji će im donijeti novu vrijednost Zvonko Pavić
I
kolaboracija unutar tvrtki, sve veća uporaba cloud rješenja te brza obrada i analiza golemih količina podataka. Prema istraživanju analitičke kuće Forrester, 90% svih podataka koji danas postoje nastalo je u protekle dvije godine. Više od 80% korisnika Interneta prisutno je na društvenim mrežama. Do kraja sljedeće, 2014. godine u svijetu će biti više od milijarde korisnika smartfona. Više od 50% direktora današnjih tvrtki vjeruje da im za napredovanje poslovanja valja što prije ući u cloud.
Kako postići konkurentnost?
“Što tvrtka danas mora učiniti da bi bila različitom?” retorički se pitao Ivo Brbić i dao poduži no zanimljiv odgovor: “Tvrtka mora na razne načine angažirati svoje korisnike, mora kapitalizirati na podacima kojima raspolaže, mora analizirati sve i svakoga, mora što brže razvijati nova rješenja i usluge i što prije ih dovesti na tržište, mora koristiti cloud i mora zaštiti vlastito poslovanje i vlastiti brend.” Kako bi adresirao sve te potrebe, IBM je razvio niz rješenja. U posljednjih 10 godina IBM je kupio 80 tvrtki, njih 30 samo u posljednje tri godine. Taj portfelj, uz softver izvorno razvijen u IBM-u, aplicira tehnologije u određene poslovne funkcije (uprava, marketing, ljudski resursi, proizvodnja itd.) i dodatno ih specijalizira prema raznim industrijama.
BM-ov Dan pametnijih rješenja novo je ime za događaj koji se održava već gotovo 10 godina (pod raznim nazivima, uglavnom povezanima sa softverom). Konferencija je početkom lipnja u zagrebačkom hotelu Esplanade okupila 250 sudionika, ljudi iz poslovnog i IT svijeta, iz različitih industrija, Damir Zec, poslovni direktor tvrtke IBM Hrvatska IBM-ove korisnike i partnere, IT stručnjake, domaće i međunarodne pre- no rješenje na svom smartfonu i svi smo, davače te predstavnike medija. na ovaj ili onaj način, prisutni na drušRiječ je o svojevrsnom presjeku IBM- tvenim mrežama”, rekao je Damir Zec. ova softverskog poslovanja - prezentaciji “IBM je u tom razdoblju poboljšavao proizvoda i rješenja, projekata, iskustava svoj poslovni softver - što organskim rapartnera i korisnika s naglaskom na sma- zvojem što preuzimanjem tuđih rješenja njenje troškova, optimizaciju procesa i kojima je trebalo tek malo prilagodbe povećanje učinkovitosti. Usto, predavači kako bi korisniku donijela novu poslovIvo Brbić, voditelj iz kompanije predstavili su i IBM-ovu nu vrijednost”, zaključio je Zec. IBM-ove softverske strategiju razvoja poslovanja i nekoliko skupine za nedavnih akvizicija. Tehnotrendovi i poslovanje Glavni govornik konferencije bio je Ivo jugoistočnu Europu Nova vrijednost Brbić, voditelj IBM-ove softverske skuNaglasak je bio na primjeni novih teh- pine za jugoistočnu Europu. On je ilunologija u poslovanju na društvenim strirao glavne tehnološke trendove koji mrežama, primjeni analitike u obradi snažno utječu na produktivnost današvelike količine podataka te mogućnosti njih tvrtki. Prije svega, tu su sveopća rada putem mobilnih uređaja. Konferen- povezanost putem mobilnih uređaja i ciju je otvorio Damir Zec, direktor tvrt- društvenih mreža, sve aktivnija interna ke IBM Hrvatska, koji je govorio o transformaciji IBM-ovih tehnologija u posljednjem desetljeću. Konkretna IBM rješenja O čemu je tu zapravo riječ, najKonkretne primjene i invalidsko osiguranje poslovanju na društvenim bolje ćemo ilustrirati ako vas podpojedinih IBM-ovih Slovenije pokazao je kako mrežama i na mobilnim sjetimo da u doba održavanja prve tehnologija sudionici je izvedena transformacija tehnologijama dali su hrvatske konferencije o IBM-ovu konferencije Dan pametnih i konsolidacija poslovnih Ognjen Paučić i Bogdan softveru nisu postojali ni Facebook rješenja vidjeli su u nizu procesa u toj ustanovi. Tomanović iz IBM-a ni Twitter, ni iPad ni iPhone, niprezentacija koje su Donald Seymour iz IBM-a Hrvatska, a predstavljena je bilo smartfona, a nismo imali ni uslijedile nakon plenarnog govorio je o integriranim su još i IBM-ova rješenja Skype i tada još nitko nije znao što dijela. Edmond Pajk iz ekspertnim sustavima. za financijsku industriju i znače riječi Big Data i Cloud. “DaZavoda za mirovinsko Više pojedinosti o nadzor baza podataka. nas gotovo svi imamo neko poslovMREŽA srpanj 2013.
IBM Dan pametnijih rjesenja.indd 25
25
6/10/13 11:06 AM
mreža na terenu Cisco Connect, Dubrovnik
Platforma društva budućnosti
Jožek Gruškovnjak - direktor Ciscova odjela za razvoj internetskog poslovanja i glavni govornik konferencije Connect
Središnja tema konferencije Cisco Connect konferencije bio je Internet budućnosti. Riječ je fenomenu koji se postupno ostvaruje konvergencijom niza tehnologija i tehnoloških trendova kao što su računalstvo u oblaku, pristup Internetu sa svakog mjesta i sa sve brojnijih mobilnih uređaja, online video, konvergirane mreže, “Internet stvari” i plima raznoraznih podataka (big data) Zvonko Pavić
C
isco Connect prva je regionalna poslovno-tehnološka konferencija najvećeg svjetskog proizvođača tehnologija za Internet i poslovne mreže. Konferencija Connect nasljednik je 47 Cisco Expo konferencija koje su se u posljednjih desetak godina održale u zemljama jugoistočne Europe. Na konferenciji, koja se održala u drugoj polovici svibnja u hotelu Valamar Lacroma u Dubrovniku, sudjelovalo je 850 poslovnih ljudi i informatičkih stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i
Na konferenciji, koja se održala u hotelu Valamar Lacroma u Dubrovniku, sudjelovalo je 850 poslovnih ljudi i informatičkih stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije te Bugarske 26
srpanj 2013. MREŽA
Ciscovo poslovanje - u nekoliko brojki Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije te Bugarske.
Pogled izvana
Konferenciju je otvorio Peter Hajdu, glavni direktor tvrtke Cisco Systems za jugoistočnu Europu. U uvodnom govoru Hajdu je iznio neka svoja zapažanja o ekonomskim i poslovnim trendovima - prije svega, pojavu nekoliko regionalnih igrača ne samo u IT-u, već i u telekomunikacijama, bankarstvu, osiguranju i proizvodnji. Nama je najzanimljivije bilo njegovo zapažanje o slaboj inovativnosti i još goroj konkurentnosti zemalja i tvrtki iz regije. Nije to nešto što već nismo znali, no upečatljiva je bila usporedba naših zemalja s nekim zemljama Afrike. Hajdu je istaknuo kvalitetnu tehničku edukaciju, što je odlika svih obrazovnih sustava jugoistočne (i istočne) Europe, no i izrazio zabrinutost zbog slabe komercijalizacije ionako malog broja patenata. Usto, tvrdi da mi ovdje imamo pogrešnu predodžbu o dostupnosti novca. Hajdu tvrdi da novca za nove tehno tvrtke (prepoznat ćete ih u našim medijima po riječi “startup”) ima sasvim dovoljno. Cisco ima jedan fond koji surađuje s regionalnim fondovima rizičnog kapitala (tzv. venture capital). Dosad su financirali pet projekata, a jednu je od tih tvrtki Cisco Systems nedavno i kupio (kupuju po jednu tvrtku mjesečno - bar je tako bilo u posljednjih 14 mjeseci). Zanimljivo je u tome da nijedna od tih pet tvrtki nije iz zemalja s popisa regije, a između redaka moglo se shvatiti da je uz standardne kriterije koje jedna tvrtka mora ispuniti da bi dobila (bilo čiji, pa i) Ciscov novac ovdje bilo važno i to da sjedište ima u jednoj od zemalja Europske Unije. Budući da smo mi u Uniji za koji dan, možemo se uskoro (bolje reći: konačno) nadati nekom sličnom Ciscovu ulaganju i u nas. Sljedeći nedostatak koji je Hajdu naveo jest manjak ljudi s dovoljno kvalitetnim menadžerskim znanjima (unatoč pravoj vojsci studenata na našim ekonomskim fakultetima i tome što raznih MBA škola imamo više nego županija) i nedostatak strategije razvoja konkurentnosti - kako na razini zemalja regije tako i na razini samih tvrtki. Hajdu je još istaknuo da Cisco ima 277 Networking akademija - škola u kojima se uče tehnologije umrežavanja i u kojima se najviši status koji se može postići zove CCIE (Cisco Certified Internet Expert). Za-
Kad se gleda globalno poslovanje tvrtke Cisco Systems, treba reći da se radi o kompaniji s više od 66 tisuća zaposlenih koja je tržišnu kapitalizaciju od stotinu milijardi (danas je to više od 125 milijardi) američkih dolara postigla za 14 godina (samo je Googleu to uspjelo brže, za 10-11 godina). Oko 47% poslovanja Cisco Systemsa sastoji se od prodaje mrežnih usmjerivača (routera) i preklopnika (switcheva), 30% na ono što u Ciscu nazivaju service provider video, a
ostatak (oko 23%) od prodaje raznih mobilnih rješenja. Najveći su svjetski proizvođač LTE tehnologija. Najbrže su rastući segment poslovanja tvrtke Cisco Systems tehnologije za podatkovne centre - tu je postignut rast od 87% u samo jednoj godini i uknjižen prihod od dvije milijarde dolara. Tvrtka danas ima već više od 20 tisuća korisnika svog sustava UCS (Unified Computing System). Među njima nalazi se i više od polovice tvrtki s popisa najvećih 500 časopisa
Fortune, a implementacijom te tehnologije bavi se više od 1.500 partnera - u našoj ih regiji operira tridesetak, među kojima su i svi hrvatski partneri tvrtke Cisco Systems. Rast tog segmenta poslovanja doveo je Cisco na popis od pet najvećih proizvođača servera prema udjelu u prihodima, što je prilično dobar rezultat uzmemo li u obzir da se Cisco time bavi manje od pet godina. Što se tiče regionalnih referenci u podatkovnim centrima, Ciscove tehnologije koriste hrvatski T-Com i BH telekom.
jednica tih stručnjaka u jugoistočnoj Europi danas broji 160 informatičara, a deset ljudi s tim statusom imamo i u Hrvatskoj.
Deset tehno trendova
Središnja tema konferencije Cisco Connect bio je Internet budućnosti. Riječ je o fenomenu - a tu doista možemo govoriti o fenomenu jer je Internet u deset posljednjih godina porastao za 17 puta (37% rasta godišnje, kumulativno) koji se postupno ostvaruje konvergencijom niza tehnologija i tehnoloških trendova kao što su računalstvo u oblaku, mobilni uređaji i mobilni pristup Internetu, video, konvergirane mreže, “Internet Peter Hajdu - glavni direktor tvrtke Cisco Systems za jugoistočnu Europu stvari” (prema jednom Ciscovu istraživanju, 99% svega što danas Mjesečno, danas se u svijetu generira više postoji na ovom planetu - još nije poveza- od 59 eksabajta podataka, a već sljedeće no), virtualizacija IT resursa, širenje podat- godine mjesečno će se u svijetu stvarati kovnih centara, ponesite-vlastiti-uređaj i više od 77 EB podataka. Usto, Internetu datzv. big data - pojava sve veće količine ra- nas pristupa više od 3,4 milijarde korisnika, znovrsnih podataka. Riječ je o trendovima na mrežu je priključeno više od 19 milijardi koji ne utječu samo na informatiku u cjelini raznih uređaja, 80% svjetskog stanovništva i informatičke odjele tvrtki, već i na druge ima mobitel, među njima je više od 600 miposlovne procese kao što su proizvodnja, lijuna korisnika smartfona. “Mobilni uređaji prodaja, marketing, financije, ljudski resur- sučelja su Interneta budućnosti”, izjavio je si, logistika itd. Jožek Gruškovnjak, direktor Ciscova odjela za razvoj internetskog poslovanja i glavni govornik konferencije Connect. Gruškovnjak je istaknuo i paradoks Combis Web Contact poslovanja na današnjem Internetu ponuda usluga i sadržaja svakim je daJedan je od regionalnih igrača poslovanja na nove kanale i tableta. Combisovo nom sve veća, a potražnja nezadrživo na tržištima jugoistočne komunikacije kao što su web kolaboracijsko rješenje raste - međutim, pitanje je kako iz sveEurope i zagrebački sistemski kolaboracija, komunikacija Web Contact System može ga toga izvući novac. Definicija novih integrator Combis, koji se na putem multimedijskih kioska, se integrirati bilo s kojim poslovnih modela jedan je od najvekonferenciji Cisco Connect tekstualni chat, elektronička postojećim ICT sustavom, a ćih izazova današnjice. Glavni part2013 predstavio s rješenjem pošta i video. Svi navedeni namijenjeno je svim tvrtkama ner konferencije Cisco Connect bila je Web Contact System. Riječ oblici komunikacije osigurani i organizacijama koje žele tvrtka Intel, najveći svjetski proizvođač je o rješenju koje ima sve su neovisno o uređaju, što unaprijediti komunikaciju poluvodiča, koja je prezentirala svoje funkcionalnosti suvremene jamči jednako učinkovitu s korisnicima, neovisno o shvaćanje trendova koji nastaju iz meweb poslovnice i koje tvrtkama interakciju putem prijenosnih njihovoj veličini ili đuodnosa mobilnih uređaja, Interneta i omogućava proširenje i stolnih računala, smartfona djelatnosti. podatkovnih centara. MREŽA srpanj 2013.
27
mreža na terenu DORS/CLUC 2013
Dva desetljeća otvor
Internet of Things: Veliki brat ili prilika za business? Okrugli stol “Internet of Things” ponudio je četiri različite perspektive na rastući broj predmeta koji nas okružuju, a koji su opremljeni senzorima i koriste Internet za komunikaciju s korisnicima ili pohranu podataka. Stvari se u ovom području razvijaju doista brzo − Radoslav Dejanović (Internet monitor) pretresao je uobičajeni sociološki pogled i bojazni oko ove tehnologije; Dobrica Pavlinušić (HrOpen) demonstrirao je zarazni entuzijazam prema ARMbased platformi opremljenoj senzorima, Raspberry Piju i brojnim jeftinim
klonovima. Robert Sedak (Roby) govorio je o platformi Arduino (Amtel AVR mikrokontroler, tiskana pločica i modularni dizajn), s dobrim povijesnim pregledom te inicijative i idejama kako iskoristiti Arduino. Sebastian Popović (3Plus, Zipato) predstavio je neka rješenja za automatizaciju doma za krajnje korisnike koja koriste jednostavna sučelja za programiranje funkcionalnosti doma. Nažalost, okrugli je stol više naličio na četiri odvojena izlaganja i nije postignuta sinergija između dijelova pojedinih sudionika.
Dvadeset godina kontinuiteta nije mala stvar za konferenciju o Linuxu i otvorenim sustavima. Veseli nas stoga što je na ulazu u treće desetljeće ova konferencija i dalje jaka i nudi raznovrsne sadržaje Goran Zec
J
ubilarni dvadeseti DORS/CLUC (Dani otvorenih računarskih sustava/Croatian Linux Users’ Convention) održan je 15. - 17. svibnja i bio je dobar. Hotel International, solidno održavani klimauređaji i dobra posjećenost, nešto inspiriranih i nešto odrađenih predavanja. Nažalost, konferencija je započela incidentom zbog kakvog bi Richard M. Stallman vjerojatno na licu mjesta pokupio japanke i Pepsi te izašao iz dvorane - već na prilazu hotelu sreli smo tužne geekove na kavi jer jedan od njih nije mogao ući u prvom slotu. Nije se prijavio na vrijeme, a prijave su zatvorene kako bi osiguranje visokog po-
28
srpanj 2013. MREŽA
Internet dolazi u vaše stvari! Prilika za totalitarna društva, ili korisna igračka koju naručite iz Kine za 10 USD? Razliku, kao i obično, čini pingvin
krovitelja uvaženog predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića - borca za intelektualno vlasništvo i promicatelja udruge HDS ZAMP koja je, koliko smo shvatili, neka vrst parazita na hrvatskoj estradi, kulturi, medijima, ugostiteljstvu, tehnološkoj industriji i instituciji Johnnyja Štulića - moglo provjeriti prijavljene. Da stvar bude smješnija, jedan od tužnih geekova čija potvrda o nekažnjavanju nije mogla biti na vrijeme dostavljena bio je trećeg dana koautor jedne od radionica. Predsjednik je komentirao stil odijevanja nazočnih (viši udio traperica i tenisica nego na sličnim skupovima), što je znak različitosti, a to znači kreativnost te kako je u hrvatskoj IT sektor nesrazmjerno produktivan. Uručio je i nagradu “Otvorena informatika” koju dodjeljuju Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet
(HrOpen) i Hrvatska udruga Linux korisnika, a koju je ove godine osvojio Ivan Galgoci, osnivač portala “Linux za sve” za zasluge entuzijastičnog medijskog pokrivanja GNU/Linux bojišnice.
Veteranska iskustva
Prvi dan konferencije započeo je Karel De Vriendt, koji je 25. godina radio kao ekspert za informatičku tehnologiju pri Europskoj komisiji, koji je podijelio veteranska iskustva o salijentnim temama - postupcima javne nabave u EU, koja ima pravilnik deblji od LoTR-a, i kako se tiče slobodnog softvera, ulozi interoperabilnosti i standarda u izbjegavanju ovisnosti o jednom dobavljaču (vendor lockin) te nešto zanimljivih tema za razmišljanje o principima javne administracije i balansiranju želja korisnika te potrebe za kooperativnošću i efikasnošću pri razmatranju informatičke infrastrukture. Darko Parić (iz Ministarstva uprave) i Kristijan Zimmer (s FER-a) predstavili su hvalevrijedan projekt Radne skupine za primjenu otvorenog koda i otvorenih normi, kojom se planira “pomagati zainteresiranim ministar-
enosti stvima u pilot-projektima primjene programa otvorenog koda, pomoći im pri izobrazbi njihovih zaposlenika, bilježiti dobru praksu i studije slučaja, davati tehničke i pravne preporuke, poticati korištenje otvorenih formata uredskih dokumenata poput ODF-a, poticati otvaranje nekolicine programskih rješenja državne uprave koja onemogućuju korištenje otvorenih rješenja na strani korisnika, preporučiti lokalizaciju nekoliko najkorištenijih programa otvorenog koda, savjetovati tijela državne uprave prilikom postupaka javne nabave kako bi se programi otvorenog koda i njihovi ponuđači mogli ravnopravno natjecati te poticati suradnju stručnjaka u tijelima državne uprave sa stručnjacima za otvorena rješenja iz Hrvatske i EU”, kako navodi Zimmer. Koliko je takva inicijativa potrebna, nešto je kasnije demonstrirao Marko Rakar iz udruge Vjetrenjača, koji je vrlo duhovito pričao o iskustvima rada s ministarstvima na usuglašavanju informatičke infrastrukture i zdravog razuma. Iz njegova predavanja postalo je jasno koliko je komunikacija i suradnja između različitih tijela uprave bitna − primjerice, upit o broju zaposlenih u Hrvatskoj dat će vam različite vrijednosti ovisno o tome pitate li Državni zavod za statistiku, Zavod za mirovinsko osiguranje, Zavod za zapošljavanje, Zavod za zdravstveno osiguranje ili Poreznu upravu. Rakar je na zabavan način demonstrirao kako je, kad se informatički pismeni uhvate ukoštac s okoštalim birokratskim institucijama, otvorenim tehnologijama na strani servera moguće dobiti ostvariti velike uštede. Konkretan primjer uključuje i ministarstvo u kojem su više desetaka servera na Windows platformi (od čega čak sedam MS SQL servera) planiranjem uspjeli svesti sa šest serverskih ormara, u kojima je bilo pedesetak servera, na samo četiri servera, što bi uz nadogradnju na Windows Server 2012 mogla biti samo dva servera. Rakar je opisao i sustav slanja automatski generiranih potpisanih poreznih rješenja na telefon putem SMS-a (kojim se automatski pošalje link na dokument i PIN za preuzimanje). Također je opisao unificiranje raznih obrazaca za prijavu poreza putem novog JOPPD obrasca, što bi trebalo povećati paletu usluga koju nudi središnji registar osiguranika − Regos i smanjiti količinu prebacivanja informacija preko plota raznih institucija. Rakara je uvijek užitak slušati, a dojam koji se stječe jest da poznaje ne samo prednosti otvorenih rješenja i slobodnog softvera nego i često tužnu hrvatsku stvarnost u kojoj ih je potrebno implementirati. Njegov je savjet da krenemo odozgo, kroz integraciju administrativnih mamuta i prebacivanje servera na rješenja otvorenog koda. Glede GNU/Linuxa na računalima zaposlenika, njegovo je mišljenje da na to možemo zaboraviti u dogledno vrijeme.
Zgodni evanđelist
Karsten Gerloff (predsjednik Free Software Foundation Europe) zgodan je čovjek kojeg
Ivan Galgoci primio je nagradu “Otvorena informatika” za herojski doprinos pingvinizaciji hrvatskog medijskog prostora
Karel De Vriendt − 25 godina informatičkog staža u EU krasi ekstrovertiran i markantan nastup američkih TV evanđelista, a predavanje koje je održao vašeg je novinara podsjetilo na govore kakve prije bitke generali drže svojim vojnicima − nije tu bilo mnogo novoga za stare veterane DORS/CLUC-a i sličnih konferencija, ali je lijepo to čuti fino artikulirano iz usta dobro odjevena čovjeka. Između ostalog, govorio je o opasnostima koje donosi tehnologija sigurnog UEFI boota, kod koje se Microsoft uspio pozicionirati kao ključar jer je vršni certifikator. Ovo efektivno znači da je na računalima koja ne nude isključivanje te sigurnosne opcije u BIOS-u (što su trenutno neka računala na ARM arhitekturi) efektivno Microsoft taj koji odlučuje smijete li pokrenuti operacijski sustav koji želite. Matija Šuklje, pravnik iz Free Software Foundation Europe, govorio je o softverskim licencama. Nije održao predavanje u pravom smislu riječi, nego je kroz dijalog s publikom protresao ono što je prisutne najviše zanimalo. Dobri savjeti koje smo mogli čuti uključuju: ako smatrate svoj kod otvorenim, iskoristite skriptu koja će uključiti vašu preferiranu open source
licencu u zaglavlja jer ozbiljne tvrtke neće dirnuti vaš kôd ako “pridržavate sva prava”, što je defaultna pravna postavka; također, ako svoj softver dajete pod permisivnom licencom kakva je BSD, onda nije bitno koliko je “snažna”, no ako želite osigurati da vaš kod i njegovi derivati ostanu u javnoj domeni, dobro je koristiti neku od licenci koje su prošle vatreno krštenje na sudu, kakva je npr. Opća javna licenca (GPL) u svojoj drugoj ili trećoj varijanti. Munjevita minipredavanja odnosno Lightning talks ove su godine bila manje inspirativna nego prethodnih. Prema mišljenju vašeg novinara, ova kratka forma daje najbolje rezultate kad predstavlja frenetično trčanje u srž tehnologije koja je nekome obilježila život. Ove godine, umjesto toga, kratkim se opisom predstavilo nekoliko udruga/zajednica koje se bave slobodnim softverom i otvorenim tehnologijama. To su bili Linux za sve (http:// linuxzasve.com), Slobodan softver Hrvatska (http://wiki.slobodansoftver.hr), Udruga za promicanje korištenja sustava otvorenog koda − SOK (http://www.sok.hr/), OpenStreetMap Hrvatska (http://osm-hr.org/), Ubuntu MREŽA srpanj 2013.
29
mreža na terenu DORS/CLUC 2013
Karsten Gerloff − o opasnostima zaključavanja i najnovijem pokušaju putem tehnologije UEFI boot Hrvatska (http://ubuntu.hr/) i Blender Hrvatska (http://blender.hr/).
Dogfooding
Alex Malinovich (iz tvrtke Github Enterprises) ponudio je zanimljivu perspektivu u tu rastuću tvrtku i izradu njihova proizvoda − Githuba. Zanimljivo je bilo čuti kako su javno dostupni Github i Enterprise verzija zapravo isti kôd, kod kojeg se prilikom kompajliranja određuje koje će opcije biti uključene. Također je zanimljiva njihova, ponešto ekstremna verzija primjene koncepta dogfoodinga (pravilo kaže: eat your own dog food, tj. tvrtke bi trebale koristiti svoje proizvode). Github je po ovome poseban jer proizvod koji rade ujedno rade u svom vlastitom proizvodu (Github je Git, sustav za verzioniranje koda). Dapače, u dogfoodingu idu tako daleko da je zbog testiranja sustava naplate plaćene verzije skoro 200 zaposlenika moralo početi plaćati pretplatu na vlastiti proizvod kako bi u njemu mogli nastaviti raditi taj isti proizvod. Inspirativno predavanje o jedinstvenoj tvrtki. Zoran Babić (iz Prve ekonomske škole u Zagrebu) i Mila Kokotović (iz OŠ Trnsko) podsjetili su nas da je pravo bojište na kojem će slobodan softver osvojiti srca i umove rano obrazovanje − predstavili su rezultate provedbe projekta “Slobodni i otvoreni sustavi u obrazovanju za razvoj digitalnih kompetencija učenika i učitelja osnovnih škola”, u okviru kojeg su kao izvannastavnu aktivnost učenicima pokazali rad u Ubuntu OS-u i nekoliko slobodnih programa. Ohrabrujuća je odlična povratna informacija od učenika i roditelja (mnogi od kojih prije toga nisu ni znali da je moguće besplatno i legalno koristiti slobodan softver na vlastitu kućnom računalu). Nadamo se da će ovaj projekt ići dalje i da će mu se slični pridružiti. Samuel Picek (FOI) vrlo je entuzijastično predstavio WebRTC, novi standard za komunikaciju putem weba koji je još uvijek vrlo nov te podržan tek u zadnjim beta inačicama preglednika Chrome i Firefox. On trenutno radi na multipoint komunikaciji na P2P mreži koristeći protokol WebRTC. Igor Švarc (FOI) predstavio je često zapostavljanu temu − pristupačnost otvorenih (i besplatnih) rješenja na GNU/Linux platformi slijepim korisnicima. Predstavio je novu inačicu at-spi (Assistive Technology − Service
30
srpanj 2013. MREŽA
Provider Interface) na sučelju dbus i kako je implementirana u novim desktop okruženjima na Linuxu. Drugi dan konferencije donio je više ležernijih i tehnički orijentiranih predavanja, počevši s predavanjem predsjednika FSFE-a (Free Software Foundation Europe) Karstena Gerloffa, u kojem je govorio o djelovanju te institucije diljem svijeta, ali i dao konkretne naputke za lokalne udruge koje mogu dobiti podršku FSFE-a. Ivo Lukač (Netgen) govorio je o eZ Publish CMS-u (tvrtke eZ Systems iz Norveške), no predavanje je zapravo izložilo povijest slobodnog softvera i GNU operacijskog sustava kao ideje. Dobrodošlo za početnike, ali nismo sigurni da su prisutni profitirali od još jednog povijesnog prikaza područja koje je posjetiteljima DORS/CLUC-a zacijelo dobro poznato. Bojan Mrkobrad, tehnički direktor u tvrtki Altus-IT, izložio je distribuirani datotečni sustav Moose FS na primjeru konkretne implementacije u toj tvrtki. Budući da je AltusIT jedan od impresivno velikih podatkovnih centara u RH, koji se može pohvaliti sa 400 m2 serverskog prostora u Zagrebu, više od 46 poslovnih korisnika (od čega 23 telekoma) i pružanjem IaaS cloud usluga koristeći KVM, VMware, Open Nebula, Moose FS i GFS2 (Global File System 2), bilo je zanimljivo čuti njihovu perspektivu. Moose FS distribuirani je datotečni sustav koji koristi centralno pohranjene metapodatke za identifikaciju lokacija pojedinih datoteka putem master i metalogger servera koji potencijalno predstavljaju slabu točku sustava, dok na klijentima ovisi o FUSE (Filesystem in Userspace) modulu za kernel. Sudeći prema njihovu iskustvu, Moose FS radi pouzdano, ali je kao i kod svake tehnologije potrebno unaprijed odvagnuti prednosti i nedostatke - prije svega, uskladiti potrebe za propusnošću i karakteristike mreže na kojoj će se sustav upogoniti.
Informacijski gusto
Igor Vuk i Vedran Živičnjak (Nimium) fenomenalnim, informacijski gustim i besprijekorno izloženim predavanjem objasnili su Red Hatov adut na području softverskog NAS-a na RHEL-u, a nakon toga, protiveći se zakonima fizike, objasnili i osnove korištenja u desetak minuta. Predavanje je bilo dovoljno dobro i zabavno da bismo gledanje preporučili kao uvod u Red Hat Storage rješenja prije čitanja dokumentacije. Dojam koji smo stekli jest da je Red Hat izvrsno obavio posao u sklapanju različitih komponenata i proizveo pouzdan sustav čije su prednosti niska inicijalna cijena, pristupačnost i lako skaliranje rastućim potrebama. Imati u tvrtki par punokrvnih geekova kakvi su Vuk i Živičnjak zacijelo ne odmaže. Iznimno ugodno iznenađenje bilo je predavanje Nenada Merdanovića iz tvrtke Crossvalia o MySQL cluster rješenju. Započelo je kratkim upoznavanjem s prednostima sustava, no preokret je donijela ležerna i zabavna detektivska priča o provjerama tih tvrdnji, forenzici pojedinih dijelova koji su se činili sumnjivima i konačno − paklu bugova i neostvarenih obećanja iz perspektive sistemca. Konačni je zaključak bio prilično porazan po MySQL cluster (MariaDB s Percona Galera clusterom čini se kao bolje rješenje), a dobro strukturirano i zabavno
predavanje potkrijepljeno konkretnim podacima omogućilo je publici osjećaj da je do tog zaključka došla zajedno s predavačem. Branko Radojević (CARNet) predstavio je uslugu Sys.backup − implementaciju rješenja za backup zasnovanog na Baculi. Bacula je pouzdan komad slobodnog softvera koji se razvija više od 10 godina, a članicama CARNeta zacijelo će biti ugodno dobiti ga iz kutije, konfiguriranog za njihove potrebe, uz mogućnost dobivanja podrške i poslovično dobru dokumentaciju na hrvatskom jeziku. Željko Filipin poznat je posjetiteljima DORSa otprije kao tester kojeg neobično uzbuđuju programski jezik Ruby i testing framework Watir, a ta ga je ljubav odvela i u Wikimedia foundation, gdje trenutno koristeći Ruby pomaže testirati MediaWiki, softver koji pogoni Wikipediju i brojne druge wiki stranice. Ove godine predstavio je i Bundler, alat koji omogućava odabir Ruby gemova koje se koristi pri testiranju; Cucumber, alat “za komunikaciju između ljudi koji znaju što treba biti testirano i ljudi koji znaju kako to testirati”; te kako koristiti bezglavi web preglednik Phantom.js za efikasniju provedbu testiranja. Također je na svom blogu http://filipin.eu vrlo detaljno opisao konferenciju. Hrvoje Matijaković (Percona) predstavio je Percona toolkit − skup alata dobro poznat database administratorima - te ukratko pokazao kako je primjenom nekoliko od tih alata moguće dijagnosticirati i riješiti najčešće probleme s MySQL bazom podataka. Posebno je zanimljivo bilo vidjeti kako jednostavno pronaći upite koje je potrebno optimizirati, kako “strganu” replikaciju vratiti u konzistentno stanje i kako prikupiti podatke za dijagnostiku problema u trenutku kad se problem već dogodio i kad je sve (štono bi informatičari rekli) FUBAR. Jakov Šošić (SRCE) govorio je o Puppetu, sustavu za brzo podizanje i centralno upravljanje velikim brojem klijentskih računala (ili servera). Opet, ovo nije jedino takvo rješenje, ali je rješenje za koje SRCE nudi edukaciju i podršku akademskim ustanovama, što nije zanemarivo. Trećeg dana održane su tri četverosatne radionice u dva paralelna tijeka − u prvom je Marko Lerota (Claresco) govorio o tome kako Cisco rješenja zamijeniti otvorenim tehnologijama zasnovanim na Linuxu ili BSD-u, a zatim su Dobrica Pavlinušić, Lovro Orešković, Filip Dulić i Dalibor Dosegović predstavili uvod u hakiranje hardvera korištenjem Bus Piratea, projekta Dangerous Prototypes koji omogućava interakciju s drugim uređajima, mikrokontrolerima i komponentama korištenjem serijskog, SPI ili I2C protokola. Prisustvovali smo radionici drugog slijeda u kojoj su Alex Malinovich i Vlado Herman (Github Enterprises) ponudili izvrsnu četverosatnu hands-on demonstraciju korištenja Gita kao CVS alata, kao i rada u Githubu. Sve u svemu, 20. DORS/CLUC nije razočarao. U 20 je godina ova konferencija stasala u instituciju koja nudi dobar izbor tema i konzistentnu razinu kvalitete. Nećemo lagati, draža nam je kad se ne održava u hotelskoj sali i kad prvi blok nije zona visoke sigurnosti, ali imamo razumijevanja jer bi doista bilo nezgodno da netko na visokog pokrovitelja baci cipelu uz poklik “Smrt ZAMP-u!”
Mreža na terenu Quality in Enterprise Development 2013, Zadar Kroz predavanja i radionice na ovoj se konferenciji istraživao odnos kvalitete, komunikacije i kolaboracije; i dalje je fokusirana na agilne metode, međutim posebno je naglašena društvena komponenta
Luis Richardson iz IBM-a odredio je nit vodilju konferencije
Tehnike Z društvovanja u organizacijama
Mario Baksa
agrebačka tvrtka CROZ i ove je godine organizirala tro dnevnu konfe renciju Quality in Enterprise Development (QED) 2013, u okolici Zadra. Prvi je dan bio rekreativne prirode pa su sudionici konferencije mogli prošetati po stazama Nacionalnog parka Paklenica, a oni hrabriji mogli su se okušati i u maloj školi penjanja po stijenama. Večer se završila predstavom “Teatroman: Muškarci su s Marsa, žene s
MREŽA srpanj 2013.
31
Mreža na terenu Quality in Enterprise Development 2013, Zadar
Stručnjak za agilne metode Jurgen Appelo govorio je o svojoj viziji upravljanja u organizacijama
Radionica na kojoj se demonstrirala primjena principa Scruma i Kanbana na primjeru proizvodnje automobila
Venere”. CROZ se inače bavi kompleksnim custom IT projektima; ima 170 zaposlenika, od čega stotinjak programera, urede u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu te predstavništvo u Londonu. S ozbiljnim stvarima započelo se drugog dana, pa je tako nakon uvodne riječi urednika konferencije Gorana Kelečića predavanje održao Louis Richardson iz IBMa. Njegovo je predavanje naslovljeno “Budite kreativni i dijelite”, a njime je sudionike konferencije pokušao upoznati s faktorima koji pozitivno ili negativno utječu na kreativnost. Kao jedan od ozbiljnih problema istaknuo je inzistiranje na produktivnosti te strah od pogreške (tj. posljedica koje proizlaze iz toga), što često dovodi do smanjenja kreativnosti, a mnogi zaposlenici smatraju da njihove kreativne sposobnosti nisu dovoljno iskorištene. Istaknuo je važnost odmaka od klasičnog e-maila u korist kolaboracijskih alata poput internih foruma, blogova, wikija. Tako je postignuto da se umjesto privatnih e-mailova pojedincima dio pitanja postavi tako da ih mogu vidjeti i drugi ljudi u organizaciji pa na pojedina pitanja može reagirati svatko tko može pomoći.
bio vrlo otvoren i objašnjavao odakle je pokupio ideje koje su ga inspirirale za njegov stil upravljanja, a uz svoje uspjehe nije se libio iznijeti i neuspjehe u mlađim danima.
važnom i raspraviti kako neka promjena u organizaciji utječe na pojedine motivatore - pozitivno ili negativno. Spomenuta igra, ili možda bolje reći komunikacijski alat, dostupna je na Appelovu sajtu management30.com u obliku PDF dokumenta koji se ispiše i izrežu se kartice. Jurgen Appelo inače je jedna od najutjecajnijih osoba vezanih uz agilni razvoj softvera, a na QED-u je izložio svoj materijal pod nazivom “Management 3.0”, koji se tiče upravljanja u organizacijama, koje nerijetko predstavlja problem (agilnim) developerima i voditeljima projekata. Tako je predstavio neke ideje o tome kako pomoći da se u organizaciji ljudi osjećaju sretnijima, da budu produktivniji, da im rad bude kvalitetniji. U svom je izlaganju
Još agilnog i društvenog
Drugog dana konferencije moglo se čuti i o agrikulturi s društvenom IT komponentom, odnosno o unapređivanju B2C komunikacije, koja uključuje farmere, preprodavače i prodajne timove, čime se pokazalo da ni agrikulturalni biznis nije imun na aktualne trendove. Zatim se govorilo o prednostima Rational Team Concerta u odnosu na obično verzioniranje, a tu je bila i sudionicima konferencije zanimljiva radionica o Scrumu i Kanbanu u praksi te još ponešto.
Na spomenutoj radionici dvojac iz CROZ-a - Ivan Krnić i Bruno Dević - demonstrirao je prednosti Scruma i Kanbana sudionicima putem njihova osobnog angažmana, zbog čega su sudionici morali zasukati rukave. Naime, udružili su u grupe i dobili zadatak da proizvedu automobile iz plastelina u zadanom vremenu poštujući nekoliko osnovnih uvjeta proizvodnje. Prvo su ih proizvodili na svoj način, onako kako su smatrali da je najbolje, a potom poštujući principe Scruma i Kanbana te je na kraju napravljena usporedba uspješnosti prvog i drugog pokušaja. Posve očekivano, bili su mnogo uspješniji u drugom pokušaju, kad su slijedili principe koji sve više uzimaju maha u poslovnom svijetu. Zadnji dan konferencije bio je
Nakon priče, rad(ionica)
Uz Richardsona, koji je kao zanimljiv storyteller zaokupio pažnju publike, polaznici konferencije pažljivo su pratili Jurgena Appela - kako tijekom njegova izlaganja, tako i za vrijeme radionice tijekom koje su se polaznici grupirali u parove i putem Appelove igre s karticama Moving Motivators raspravljali o tome koji su od motivatora važni pojedincu. Poanta je deset motivatora, poput slobode, ciljeva, statusa ili radoznalosti, rasporediti od najvažnijeg prema najmanje
32
Okrugli stol na kojem su Alan Mirko Poldrugač (RBA), Damir Prusac (Ericsson Nikola Tesla) te Vladimir Puškarić (Institute for Lean Six Sigma) raspravljali o primjeni principa lean u IT praksi, pod moderatorskom palicom Vedrane Miholić
srpanj 2013. MREŽA
Intervju:
Krešimir Musa
direktor konzultantskih i implementacijakih usluga u CROZ-u Koliko je CROZ orijentiran na inozemno tržište? S obzirom na stanje tržišta u našoj regiji, trudimo se sve više i više raditi vani. Obično radimo preko partnera. S obzirom na našu primarnu orijentaciju na IBM kao vendora, krećemo se u partnerskom svijetu IBM-a i kroz suradnju s ekosustavom IBM-ovih partnera trudimo se vani naći angažmane, tako da smo imali dosta projekata u Britaniji i Njemačkoj te neke projekte u Americi i Kanadi. To su uglavnom integracijski i konzultantski projekti koji nam omogućuju da repliciramo znanja koja smo stekli na velikim projektima u Hrvatskoj i neke tehnološke pristupe po kojima smo u ovom svojem području dosta jedinstveni.
ispunjen dodatnim temama vezanim uz agilni razvoj softvera, a odrađena je i radionica koja posebno pogađa društveni aspekt ove konferencije - radionica o nenasilnoj komunikaciji (Nonviolent communication, NVC) u vođenju projekata. Ovakav proces komuniciranja poznat je još od 1960-ih godina i sve se ćešće primjenjuje i u vođenju projekata jer poboljšava komunikaciju unutar timova, smanjuje stres i olakšava razrješavanje problema. Konferencija je završila okruglim stolom “Lean common sense”. Lean je proizišao iz Toyotina načina upravljanja, a panelisti su ga opisali kao svojevrsnu korporativnu kulturu temeljenu na zadovoljnim klijenima, koji su zadovoljni zbog usluga i proizvoda maksimalne kvalitete koji su im isporučeni u odgovarajućem roku i po odgovarajućoj cijeni, ali i na zadovoljnim zaposlenicima koji stalno rade na unapređenju procesa kojima se stvaraju dodatne vrijednosti za klijente. Istaknuto je i da se lean principi ponekad teško uvode jer ih zaposlenici, zbog povećanja efikasnosti kad se radi po tim principima, mogu doživjeti kao prijetnju za svoja radna mjesta. QED konferencija može se očekivati i sljedeće godine, a formula se neće mijenjati - i dalje će to biti konferencija vezana uz upravljanje, posložena oko high-level pregleda trendova i koncepata, dakle neće se transformirati u developersko druženje.
Koliko dugo održavate ove konferencije i kako ste se ove godine odlučili za temu koja je više društveno okrenuta? Ovo je sedma godina. Kako smo se odlučili na lean i social? To su trendovi u segmentu tržišta kojim se bavimo, teme koje interesiraju naše klijente i, prije svega, teme koje smo prepoznali na vanjskim tržištima kao relevantne. Softverski portfelji velikih vendora na tržištu vrlo se brzo okreću prema social networkingu. Kod IBM-a u posljednje vrijeme dominantan je proizvod koji zovu IBM Connections, što je u principu social networking platforma enterprise razine s kojom radimo sve više i više, i koja polako dolazi u fokus i kod naših korisnika. Dakle, prebacivanje komunikacijskih modela u područje društvenih mreža, izgradnja održivog social networking sustava unutar enterprise kompanija - to su teme za koje smo zaključili da su zanimljive. Drugi je razlog inovativnost, principi stalnog poboljšanja, koji predstavljaju središnju misao lean filozofije. Kao tvrtka dosta pozornosti polažemo na taj segment i shvatili smo da social networking kao princip ima vrlo pozitivan utjecaj na inovativnost unutar organizacija. To svoje iskustvo poticanja inovativnosti u CROZ-u kroz primjenu social networking principa htjeli smo reflektirati i kroz sadržaj ove konferencije. Svoja razmišljanja u ovoj domeni pretočili smo i u produkt koji smo razvili nad IBM Connections i IBM BPM platformama. Produkt se zove Like My Idea, nastao je u CROZ-ovim laboratorijima u posljednjih godinu dana i bavi se upravljanjem idejama i procesom stalnog poboljšanja. Zbog toga su neke od glavnih tema, poput uvodnog keynotea Louisa Richardsona ili poput prezentacije Jurgena Appela na temu change managementa, bile fokusirane na primjenu kolaboracije i social networkinga da bi se dobio tzv. engaged workforce. Ljudi imaju ideje, no iz različitih (kulturoloških, organizacijskih…) razloga one često ostaju neizrečene i nerealizirane. Social networking jedan je od mehanizama koji, u kombinaciji s promicanjem lean principa, može dati kvalitetan poticaj inovativnosti, adresirajući prije svega kulturološke i organizacijske barijere u komunikaciji unutar sustava. I interno koristite tehnike poput Scruma, Kanbana? Da, kao custom software developement tvrtka imamo puno tehnološki i kontekstualno različitih projekata. Krećemo se u različitim poslovnim domenama, u procesu razvoja softvera komuniciramo s različitim tipovima ljudi i moramo baratati širokim portfeljem metodoloških pristupa koji će nam omogućiti uspješnu realizaciju projekata. U tom smo se smislu prije par godina intenzivno okrenuli agilnim principima razvoja. Počeli smo sa Scrumom, kao jednom od dominantnih metoda, a u novije se vrijeme dosta orijentiramo na Kanban - kako u procesu razvoja softvera tako i na razini upravljanja portfeljem projekata. Kanban nije metodologija nego princip change managementa - donosi transparentnost, donosi vidljivost. Kao tvrtka smo i sami u svojevrsnoj agilnoj tranziciji. I prije smo radili s metodologijama kao što je Rational Unified Process, koji je također u velikoj mjeri agilan, a Scrumu i Kanbanu okrenuli smo se upravo kako bismo poradili na transparentnosti, većoj predvidljivosti te efikasnosti i efektivnosti procesa razvoja. Ta svoja iskustva pokušavamo projicirati na ljude koji dolaze na konferenciju kroz niz radionica, koje rade uglavnom ljudi iz CROZ-a prenoseći naša stvarna projektna iskustva. MREŽA srpanj 2013.
33
mreža na terenu Wireless Battle of the Mesh, Sveuličilište Aalborg, Danska
Get it, Mesh it, Love it BattleMesh - uvijek izvrsna prilika za susret s developerima najpopularnijih implementacija mesh protokola otvorenog koda i promatranje natjecanja njihovih ideja
Predavanje na temu optimizacije prometa kroz mesh mrežu Kristijan Fabina
B
attleMesh, tradicionalno društvenotehnološko okupljanje tehnoloških entuzijasta, aktivista, hakera, geekova, programera i općenito zaljubljenika u mrežne tehnologije, i ove je godine okupilo brojne WiFi entuzijaste i hobiste iz područja žičnih i bežičnih mreža. Okupljanje se održalo ovog proljeća na Sveučilištu Aalborg u Danskoj.
Bitka u Danskoj
Kodni je naziv događaja “Wireless Battle of the Mesh”, a okupio je 50+ ljudi, uglavnom iz Europe i poznatih wireless zajednica koje rade na razvoju mesh routing protokola među kojima su FreiFunk, FunkFeuer, Fusolab, HSBxl, WLAN Ljubljana, Guifi.net, Ninux i /tmp/lab. Događaj je kao i svake godine krenuo s druženjem, eksperimentiranjem i
okruglim stolovima na temu povijesti i rezultata prethodnih okupljanja na Wireless BattleMeshu, IP Multicast tehnike, streamanje video/audiosadržaja, IPTV aplikacije, sustavi za nadzor i upravljanje mrežom te kako se protokol B.A.T.M.A.N. nosi s IP multicast prometom i kako funkcionira optimizacija kroz mesh mrežu. Dio prostora standardno je namijenjen za software/hardware hacking, dio za prezentacije i predstavljanje te općenito komunikaciju između sudionika. Između godišnjih okupljanja odvija se proces traženja pogrešaka, razvoja i testiranja te osiguranje i unapređenje kvalitete ovih protokola. Okupljanje socijalnog karaktera bilo je puno otvorenosti u komunikaciji između prisutnih uz mnogo stimulativnih razgovora koji su zaključili druženje kao pravo formativno iskustvo. Po prvi put pojavila se osoba iz Cisco svijeta pa se dogodila i simbolična razmjena majica - Cisco majica za B.A.T.M.A.N. Majicu - koja je po povratku u U.S. ured imala satiričan ishod, ali je i označila početak ulaganja truda i vrijednog doprinosa u istraživanju i korištenju softvera otvorenog koda od grupe ljudi koji dosad nisu bili uključeni u razvoj rješenja baziranih na otvorenom kodu, a dolaze iz korporacija koje su dominantni tehnološki divovi na svjetskom tržištu.
Natjecateljska komponenta
Turnir se održava tako da se unutar zadanog prostora rasporede bežični pristupni uređaji
Sudionici Wireless BattleMesha 34
srpanj 2013. MREŽA
koji će formirati mesh mrežu. Taj je prostor obično područje unutar jednog manjeg naselja ili kampusa, gdje se uređaji postavljaju na otvorenom, ali i djelomično u zatvorenom prostoru kako bi se testiranje odradilo u različitim uvjetima. Tijekom natjecanja pokreću se različiti protokoli usmjeravanja prometa, a zatim se obavljaju testiranja na temelju kojih se utvrđuje koji se mesh protokol ponaša najbolje u svom radu. Na uređajima je instaliran softver otvorenog koda poput OpenWRT-a, koji pogoni određeni protokol za usmjeravanje prometa. Za potrebe masovnih implementacija i eksperimentiranja koristi se vrlo jeftina WiFi oprema proizvođača kao što su Ubiquiti Networks, TP Link, Fon, Buffalo, Linksys i slični, a inače standardna u primjeni mnogih wireless zajednica. Upad na BattleMesh se ne naplaćuje, međutim domaćini uvijek imaju zadatak osigurati lokaciju za okupljanje i definirati neki simboličan iznos za smještaj, pristup Internetu i hranu za one sudionike kojima odgovara takav aranžman. U suprotnom, svatko se snalazi kako zna.
Ideje u razvoju
Jedna od zanimljivosti bio je projekt meshanja ribarskih brodova. Projektni cilj jest osigurati pristup Internetu na ribarskim brodovima koristeći se WiFi opremom na 700 MHz i 5 GHz frekvencijskom opsegu te brodove povezati u mesh mrežu koju će pogoniti je-
XO-2, prijenosno računalo iz projekta OLPC (One Laptop Per Child), još je uvijek dobra testna platforma za Linux-bazirane sustave i routing protokole otvorenog koda
Fon 802.11 b/g/n bežični pristupni uređaji u širokoj primjeni prilikom testiranja mesh mreža
Routing protokoli Svake se godine BattleMesh održava na drugoj lokaciji, a ove godine odredište je bila Danska. Sudionici ovog tradicionalnog događaja dolaze iz cijelog svijeta radi druženja, razmjene znanja, vještina, projektnih ideja i, naravno, testiranja izvedbe različitih routing protokola za ad-hoc mreže, od kojih su neki navedeni niže u tekstu:
TP Link 802.11n bežični pristupni uređaji u širokoj primjeni prilikom testiranja mesh mreža dan od postojećih mesh protokola otvorenog koda. Tim ljudi koji radi na projektu radi i na razvoju mesh mreža za podvodne i podzemne scenarije, o čemu nije bilo previše riječi jer je eksperiment u razvojnoj fazi, međutim tema je već rezervirala slot na sljedećem BattleMeshu. Ako ste ljubitelj mesh umrežavanja, wireless tehnologija ili vas zanimaju mesh mreže i općenito mrežne tehnologije, ovo je okupljanje kojem trebate prisustvovati. Sljedeći BattleMesh održat će se najvjerojatnije u Leipzigu, a prijave su uvijek dostupne na različitim hakerskim mjestima kao što su Fusolab, HSBXL, /tmp/lab, metalab, CCC i, naravno, na službenim stranicama BattleMesha http:// battlemesh.org.
Babel (loop-avoiding distance-vector routing protocol) - protokol za usmjeravanje prometa za IPv6 i IPv4 mreže, baziran na osnovnim idejama iz DSDV (Destination-Sequenced Distance Vector routing), AODV (Ad hoc On Demand Distance Vector algoritam) i Ciscova EIGRP routing protokola
B.A.T.M.A.N. (better approach to mobile adhoc networking) - routing protokol za multi-hop ad-hoc mesh mreže BMX - routing protocol za Linux-bazirane operacijske sustave Open80211s implementacija otvorenog koda na IEEE 802.11s wireless mesh standardu
OLSR (Optimized Link State Routing protocol) omogućava usmjeravanje prometa na mesh mrežama bez obzira na tip mrežne opreme. Radi sa svim WiFi karticama koje podržavaju ad-hoc mod. OLSR je jedan od dva glavna internetska standarda za mesh mreže s vjerojatno najširom primjenom
Hacklab atmosfera na BattleMeshu
Zadani prostor u okolici Sveučilišta Aalborg za postavljanje bežičnih pristupnih uređaja u svrhu natjecanja MREŽA srpanj 2013.
35
Case study Megatrend Data Centar
Datacentar za velike i male Megatrendov Data Centar pruža usluge korisnicima u rasponu od velikih i međunarodnih korporacija, telekomunikacijskih kompanija i banaka, osiguravajućih društava, tvrtki iz automobilske industrije, pa do niza manjih poduzetnika
Zvonko Pavić
M
egatrendov Data Centar informatička je infrastruktura koja postoji već gotovo 10 godina. Riječ je klasično projektiranom i izgrađenom datacentru koji je tijekom vremena postupno nadograđivan, poboljšavan i konsolidiran kako bi svi njegovi dijelovi - infrastruktura, poslužitelji, pohrana podataka, mrežni uređaji i softver - tvorili jedinstveni sustav koji korisnicima pruža pogonsku sigurnost i sve tehnologije koje su im potrebne za svakodnevno poslovanje uz barem 20% manje troškove nego što bi imali kada bi tu istu infrastrukturu držali kod sebe.
Megatrend Data Centar smanjuje kapitalne i operativne troškove korisnika
36
srpanj 2013. MREŽA
Plati koliko trošiš
Megatrend Data Centar smanjuje kapitalne i operativne troškove korisnika tako što od tvrtki ne zahtijeva nikakva početna ili dodatna ulaganja, a usluge se naplaćuju prema potrošnji, mjesečno, fiksnom cijenom, bez skrivenih troškova. Jedna od novijih nadogradnji Megatrendova Data Centra dogodila se nedavno kad je izvedeno veće proširenje, kako u fizičkom smislu tako i u kapacitetima i energetskoj učinkovitosti. Datacentar je projektiran, opremljen i upravljan prema svim važećim standardima i općeprihvaćenim normama u korištenju tih tehnologija. Svi sustavi neophodni za besprekidan pogon datacentra izvedeni su kao vi-
šestruko redundantni sustavi, a sve su procedure propisane, nadzirane i zapisane u protokolu, što je potvrđeno certifikatom ISO27001. Tvrtka je u tu svrhu formirala i stalni IT tim koji se bavi održavanjem standarda koje taj certifikat postavlja. Megatrendov Data Centar nudi usluge smještaja tuđe IT opreme, tzv. kolokaciju, hosting korisničkih aplikacija i sustava visoke raspoloživosti, a tvrtka Megatrend pruža i konzultantske usluge pri projektiranju i izvedbi tuđih datacentara. “Megatrend se tijekom gotovo 10 godina, koliko imamo vlastiti datacentar, posebno aktivno bavio i bavi tzv. disaster recovery uslugama. Npr. tvrtka ima svoju IT infrastrukturu kod sebe, a Megatrend joj služi kao dodatna backup lokacija čiji kapaciteti ovise o specifičnostima posla i jesu li u to uključena i neka dodatna radna mjesta i tome slično”, pojašnjava Renato Telen, voditelj datacentra u tvrtki Megatrend poslovna rješenja. Najnovija je usluga Megatrendova Data Centra virtualni datacentar. Riječ je o virtualiziranoj infrastrukturi (određeni broj servera, diskova, memorije itd.) na kojoj korisnik pokreće
Megatrend VDC Megatrendov Virtualni Data Centar najnovija je usluga u njihovu Data Centru. Riječ je o tehnologiji koja se iznajmljuje na cloud način, kao infrastrukturna usluga, odnosno kao usluga najma virtualiziranih računalnih resursa kao jedne zatvorene cjeline sa svim komponentama koje bi sadržavao nevirtualizirani datacentar. Korisniku u Megatrendovu virtualnom datacentru na raspolaganju stoji potrebna količina procesorske snage izražene u gigahercima, određena količina radne memorije i diskovnog prostora u gigabajtima, kao i izbor mrežnog dizajna koji zadovoljava njegove posebne potrebe. Sve resurse korisnik može mijenjati prema potrebama, čime se direktno mijenja i financiranje takve okoline - plaća se točno prema korištenju. Tehnološki gledano, Megatrend VDC jest sustav utemeljen na virtualizacijskoj tehnologiji VMware vSphere, preciznije VMware vCloud Suite. No uz VMware, Megatrend poslovna rješenja podržavaju i infrastrukture utemeljene i na ostalim virtualizacijskim tehnologijama. Glavne su odlike sustava VDC performanse, raspoloživost, standardi, fleksibilnost, sigurnost i kontrola.
Renato Telen, voditelj datacentra u tvrtki Megatrend poslovna rješenja potreban broj virtualnih strojeva. “Prednost je virtualnog datacentra što korisnik dobiva visokoraspoloživ sustav kojem se karakteristike mogu prilagođavati trenutnim potrebama korisnika na vrlo jednostavan način koji ne zahtjeva prekide u radu”, kaže Telen.
Referentna lista
Megatrendov Data Centar danas koriste tvrtke u rasponu od velikih i međunarodnih korporacija, telekomuni-
kacijskih kompanija i banaka, osiguravajućih društava, tvrtki iz automobilske industrije, pa do niza manjih poduzetnika. Usluge su u rasponu od kolokacije i hostinga do virtualnog datacentra - ovisno o potrebama. “U Megatrendovu Data Centru nalaze se kako tvrtke koje su iznajmile jedan server tako i one koje su obuhvatile veće dijelove ukupnih kapaciteta našeg datacentra, odnosno pokrile su tako svoje ukupne IT potrebe”, kaže Telen.
“Korištenje usluga Megatrendova datacentra omogućilo nam je bezbrižan kontinuitet poslovanja, jednostavan pristup naprednim tehnologijama bez kapitalnih investicija i fiksni mjesečni trošak. Osim tehno-ekonomskih aspekata, uporabom datacentra poboljšali smo energetsku učinkovitost i doprinosimo održivom razvoju”, izjavio je Boris Stipetić, direktor tvrtke K3 Telekom. S time se slaže i jedan veći međunarodni korisnik: “Usluge Megatrendova Data Centra vrlo su profesionalne, a ljudi su vrlo stručni. Ispunili
Megatrendov Data Centar nudi usluge smještaja tuđe IT opreme, tzv. kolokaciju, hosting korisničkih aplikacija i sustava visoke raspoloživosti
su sve naše potrebe i mogu ih preporučiti svakome”, izjavio je László Rácz, stariji Voditelj projekata u tvrtki Türk Telekom International, smještenoj u Budimpešti.
Klasični dizajn i inovacije
Broj korisnika i pruženih usluga u Megatrendovu Data Centru raste iz dana u dan, kao i broj korištenih aplikacija, što zahtijeva kontinuiranu instalaciju nove opreme i softvera. Stoga su ljudi u Megatrendu osmislili vlastiti sustav zamjene i nadogradnje dijelova koji bitno ubrzava instalaciju novih uređaja i pojednostavljuje održavanje. Usto, “sva infrastrukturna oprema datacentra održava se i mijenja u skladu sa specifikacijama proizvođača, pa i češće. Recimo, akumulatori se mijenjaju svakih pet godina, održavanje sustava klimatizacije nakon svakog godišnjeg doba, jednom godišnje se provjeravaju sve elektroinstalacije itd.” Najnovija nadogradnja Megatrendova Data Centra povećala je njegove kapacitete toliko da će moći zadovoljiti povećanu potražnju za uslugama bar tijekom sljedeće dvije godine. Razmišljaju i o uvođenju dodatnog napajanja iz obnovljivih izvora energije, a postoji i mogućnost za gradnju još jednog, većeg datacentra u skorijoj budućnosti. “Dinamika proširenja i eventualne gradnje novog datacentra ovisit će o broju novih korisnika kao i o količini sredstava, jer smo razvoj Megatrendova Data Centra dosad financirali iz tekućeg poslovanja, bez kredita”, zaključuje Renato Telen.
MREŽA srpanj 2013.
37
STARTUP MJESECA Pišu: Hrvoje Šarić i Željka Tihomirović
Baby Wa t ch
Ultrazvuk koji ćete htjeti Jedan od najemotivnijih trenutaka u životu bilo koje majke bit će onaj kad će prvi put čuti kucanje srca novog života koji raste u njenoj utrobi. BabyWatch je kombinacija hardvera kojim će buduća majka moći bilo u kojem trenutku oslušnuti srce svog djeteta i softvera kojim će te otkucaje moći podijeliti sa svijetom preko društvenih mreža. Ali to je tek početak priče
38
R
azgovor smo vodili svega nekoliko dana nakon što je Ekipa koja BabyWatch osvojio prvu nastoji iza gradu na splitskoj startup konfeprojekta renciji Shift, a dogovoren je u trenutku kad su pokrenuli ambicioznu kampanju na Indiegogu (http://igg. me/at /babywatchome), drugom najvećem crowdfunding odredištu (za ono prvo i najpopularnije, Kickstarter, nisu se mogli kvalificirati jer ondje ne primaju ništa što ima veze s medicinskom opremom). No čini se da BabyWatch neće samo ovog mjeseca biti startup o kojem se najviše priča: Davor Runje, neslužbeni glasnogovornik projekta, stručnjak za digitalni marketing, za sljedeći mjesec priprema veliku awareness kampanju na društvenim mrežama. Ona će se poklopiti sa završnicom Indiegogo kampanje, nakon koje slijedi izlazak gotovog proizvoda na tržište u srpnju.
Klinička iskustva
Zamisao o BabyWatchu rodila se u susjednoj Sloveniji, dok je je dr. Tanja Premru-Sršen, jedna od vodećih slovenskih stručnjaka za perinatalnu medicinu, razrađivala projekt home monitoringa u kojem su trudnice same kod kuće pratile stanje svoje nerođene djece preko dopplera (malenog bežičnog uređaja koji ultrazvukom bilježi otkucaje srca djeteta). Doktorici je upalo u oči da trudnice naprosto obožavaju dijeliti informacije s dopplera na Facebooku i drugim društvenim mrežama i to je saznanje podijelila sa svojom kćeri, mladom umjetnicom Urškom Sršen, i njezinim dečkom Sandrom Murom, vlasnikom zagrebačke softverske tvrtke INU. Ideja o startupu tada je počela dobivati obrise… “Postoje razni uređaji poput ovog dopplera koji mi koristimo, ali inovacija je ovdje u tome što se uređaj spaja na smartfon i tada se dobiva čitav novi svijet mogućnosti. Prije ste mogli spojiti slušalice i samo čuti otkucaje srca, ali sad možete slati mailom, staviti na Internet…”, objašnjava Mur. “To izaziva jako puno emocija u ljudima i jednostavno žele to podijeliti”, pojašnjava Urška Sršen. Akademska kiparica Urška danas je zadužena za dizajn BabyWatcha, ali je i njegovo neslužbeno zaštitno lice: nježna plavuša osvojila je žiri i publiku svojim pitchom na Shiftu; ujedno je i glavna zvijezda promotivnog videospota. Njena majka danas je znanstvena savjetnica BabyWatcha, a CEO startupa je Sandro Mur, koji je ove godine napunio 24 godine. BabyWatch je dobio svoje konačne obrise tek početkom godine, kad se ekipi pridružio Davor Runje, čelnik tvrtke Drap i autor nekih od najpoznatijih social media kampanja u Hrvatskoj. Zbilo se to na - Zelenortskim otocima. Njih se troje ondje opušteno družilo uz kitesurfing i dogovorilo suradnju na startupu koji ne krije globalne ambicije i koji je od početka bio osuđen na uspjeh
srpanj 2013. MREŽA
jer njegovi očito dobro potkoženi pokretači nisu morali ganjati novac za primarne investicije. On procjenjuje vrijednost dosadašnjih investicija INU-a i Drapa u novi startup odoka na “barem šezdeset tisuća eura”. Na pitanje kane li oni uopće tražiti investitore za daljnju fazu (nakon Indiegogo kampanje), Runje odgovara: “Nazvao sam sve svoje prijatelje iz Silicijske doline i rekao im da tražimo smart money. To su investitori koji osim novca imaju kontakte i znanje da nam pomognu s distribucijom, nekoga tko nas može pogurati u Americi, Europi i Aziji. Ne pokušavamo biti najbolji u Hrvatskoj ili na Balkanu. Danas morate naći nišu u kojoj ste najbolji na svijetu, a ne pokušavati kopirati vanjske poslovne modele na lokalnom tržištu.”
Strahovi i dezinformacije
BabyWatch se odlično uklapa u trend internetizacije medicine u kojem obični ljudi sve češće traže medicinske informacije, ali i asistenciju putem Interneta, gadgeta, mobilnih aplikacija i društvenih mreža. Tom profaniranju medicine nerijetko se najviše opiru upravo liječnici;
BabyWatch ima dvije komponente: hardversku (ručni doppler veličine smartfona) i softversku (aplikaciju za iOS/Android)
Savjet budućim startupima
podijeliti zato smo pitali ekipu BabyWatcha kakva su njihova iskustva s liječnicima i očekuju li da će ih podržati ili napasti. “Mislim da se ne liječnici boje pogrešnih informacija jer mogu štetiti liječenju i cijelom procesu u trudnoći, mogu dovesti do stresnih situacija kod trudnica i teškoća za liječnika”, kaže Urška. “BabyWatch ima aplikaciju koja ima informativnu vrijednost, sa savjetima koje su dali stručnjaci, perinatolozi. Držimo se samo okvirnih informacija koje trudnica može podijeliti s liječnikom i o njima se posavjetovati. Dakle, ne ulazimo u detaljne analize, ne igramo se doktora.” Sandro dodaje da BabyWatch može pomoći trudnicama da smanje stres, tako da osjete puls djeteta, a to će možda prorijediti nepotrebne posjete liječniku. “To je jedan veliki trend u Americi, gdje se ljude pokušava što kraće držati u bolnicama samo da bi ih se nadgledalo. Pokušava se to raznim uređajima, senzorima, aplikacijama… Pacijente se šalje kući, gdje se puno ugodnije osjećaju, a ako se nešto dogodi, uređaj javlja bolnici.” Sandro zatim otkriva da razmišljaju o “BabyWatchu za doktore”, klijentskoj aplikaciji preko koje bi liječnici primali podatke s uređaja kod trudnica. Sve to nije tajna: autori BabyWatcha na svom webu imaju posebnu stranicu (www.babywatchome.com/babyhome.html) koja skicira buduću platformu telemedicinskog sustava, kojeg bi BabyWatch bio samo djelić, a koji bi trudnicama i mladim majkama omogućio da same nadziru situaciju i po potrebi je dijele sa svojim liječnikom, a po želji i s cijelim svijetom.
Zvuk bez slike
No za uspjeh BabyWatcha mogao bi biti presudan jedan drugi strah, a ne zazor liječnika: strah trudnica pred nepoznatom tehnologijom, koju moraju prinijeti tako blizu svom nerođenom čedu. Kad ih pitamo za taj strah, svi članovi tima spremno odgovaraju; priključuje se i najšutljiviji “BabyWatcher”: Niko Ćurić, zadužen za organizaciju proizvodnje - drugim riječima, za hardversku komponentu, doppler. Niko pojašnjava da uređaje tog tipa proizvode svega tri OEM proizvo-
“Ne slušajte druge, samo radite svoje.” Taj savjet dolazi od Davora Runja, čiji je prvi startup u konačnici bio velik uspjeh, ali “prvih godinu dana nas je bilo sram reći što radimo. Tomislav Uzelac i ja smo po cijeli dan sjedili kod mene na tavanu i nešto kuckali, dok su se naši prijatelji zapošljavali po Siemensu, Ericssonu… Da smo tada rekli nekome da radimo neki projekt na Internetu, nemamo plaću, nemamo prihode i glavni nam je klijent za to neki klinac u Americi koji je upravo odustao od faksa i koji se igra na Internetu neke glazbe… pa svi bi nas popljuvali da bi to bila katastrofa!” Ostatak priče je - povijest. “Neki klinac u Americi” stvorio je megapopularni Winamp na temelju algoritma AMP na kojem su dečki radili na tavanu. “Ono što sam iz toga naučio jest da ako vjerujete u neku svoju ideju, a svi vam govore da to ne valja, onda je možda baš to - the next big thing. Jer ono za što vas svi tapšu po ramenima možda već više i nije toliko inovativno.”
BabyWatch će koštati 150 dolara, a early adopteri platit će ga 99 dolara ako ga podrže u Indiegogo kampanji
đača, a njihov uređaj ima CE certifikat, kao i američki certifikat koji omogućuje da se prodaje over-the-counter (medicinski aparat koji se, poput Aspirina, može kupiti u ljekarni bez recepta). No BabyWatch nije (samo) medicinski uređaj: njegova je primarna svrha emocionalna. “Osjetiti bilo djeteta, podijeliti to sa svojim prijateljima, i muškim i ženskim… Svi to žele, uspostaviti nekakav kontakt s djetetom. Naravno, budući da se ipak radi o trudnoći, moramo biti jako pažljivi; nama je sigurnost tu jako važna. No ne stajemo na tome da imamo dobar uređaj: cilj je povezivanje trudnica u nekakvu društvenu mrežu, imati forum, savjete… Ima jako puno stvari koje bi se kasnije mogle nadograditi.”
Slušanje otkucaja srca nije jedina mogućnost BabyWatcha: tu je i savjetodavna komponenta
Zvuk srca nerođenog djeteta MREŽA srpanj 2013.
39
Aktualnosti Nova EU roaming regulacija
Roaming
Ulazak u EU dovodi do izmjene cijena roaminga, što se tiče svih putnika u Hrvatsku i iz nje
Ulaskom u EU sa 1. srpnja ove godine i u Hrvatskoj će se početi primjenjivati europska tzv. roaming III regulacija, slijedom koje će putnici i turisti iz EU koji dođu u Hrvatsku za mobilne pozive unutar EU plaćati nižu cijenu, kao što će i hrvatski korisnici kada odu u druge zemlje EU plaćati niže cijene za pozive unutar EU Tatjana Miščančuk
T
elekomi u Hrvatskoj su za to spremni, ali pritom, kako su pokazali njihovi odgovori, nemaju velika očekivanja. Zaoštravanje konkurencije u svim segmentima društva, posebno u gospodarstvu, jedna je od sigurnijih pojava koje će se dogoditi s ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo EU 1. srpnja ove godine, a kao ni drugi, na to neće moći ostati imun ni jedan od razvijenih sektora u Hrvatskoj - telekomunikacijski. Iako to ne priznaju otvoreno, nošeni često svojim izlistom na burzovnoj sceni, dobrom pozicijom na hrvatskom tržištu, ali i stalnom borbom za dostizanje većih dobiti u situaciji općeg rasula gospodarstva i pada kupovne moći, telekomi u Hrvatskoj ipak muku muče kako bi im pristupanje EU moglo dodatno negativno utjecati na prihode. Teško je razlučiti brinu li se tako bojeći se više konkurencije, u najširem smislu te riječi, ili pojedinih EU regulativa, od kojih ih jedna, ona o roamingu (gostovanju u drugim mobilnim mrežama), a s time vezan i pad cijena roaminga, svakako čeka već od 1. srpnja. 40
srpanj 2013. MREŽA
izazov za telekome Telekomi, a posebno oni koji se bave i mobilnom telefonijom/komunikacijom s tom su se regulativom već upoznali, za nju su manje-više spremni, svi najavljuju i neki pad cijena, ali i da će se to vjerojatno odraziti na pad njihovih prihoda - bar u ovoj godini. Kako je Hrvatska turistička zemlja (tako se i promovira!) u koju godišnje dolazi preko 11 milijuna stranih turista, od kojih je više od 10 milijuna iz zemalja EU, za očekivati je da će pad cijena roaminga od ovog ljeta biti i određena dodatna vrijednost i hrvatskom turizmu i prihodima operatera, kao i da će prilikom boravka u Hrvatskoj manje kupovati i prelaziti na prepaid nekog operatera u Hrvatskoj. No operateri to baš ne očekuju na taj način, kao što ne vjeruju baš ni da će to pomoći njihovim prihodima, ali bi se eventualni pad mogao ublažiti porastom podatkovnog prometa u roamingu, naravno ako do njega dođe.
Roaming III regulacija
Roaming III regulacija u EU na snazi je od 1. srpnja prošle godine i ujedno je treća u nizu regulacija od 2007. godine kojima Europska komisija nastoji riješiti problem previsokih cijena roaminga u zemljama EU, što posljedično usporava uspostavu jedinstvenog europskog tržišta, pa se njome nastoji cijene roaminga postupno približiti cijenama na domaćoj razini. Uredba o regulaciji roaminga određene izmjene imala je 2009. i 2012. godine jer se, kako ističu iz hrvatskog regulatora tog tržišta Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije - Hakoma, pokazalo da operateri ne idu puno niže od maksimalnih propisanih cijena, a i zbog činjenica da je primjetan značajan porast korištenja podatkovnih usluga u roamingu. Kako bi povećala konkurentnost na međunarodnom tržištu roaminga, Europska je komisija stoga Uredbom uvela i tzv. strukturne mjere kojima mobilnim operaterima propisuje obvezu davanja pristupa svojoj mreži alternativnim roaming operaterima koji bi onda uslugu roaminga nudili korisnicima na određenom tržištu. Tako Europska komisija propisuje da svaki mobilni operater od 1. srpnja 2014. treba omogućiti i odvojenu prodaju roaming usluga, što znači i da će korisnik moći imati jednog operatera za usluge u domaćem prometu, a drugog operatera za roaming usluge, ističu iz Hakoma, dodajući da će, što se tiče Hrvatske, sve to ovisiti o tome koliki
Najviša dopuštena maloprodajna cijena (bez PDV-a) Vrsta usluge DANAS u RH
od 1. srpnja 2013. od 1. srpnja 2014.
Smanjenje od 1. 7. 2013.
Telefonski pozivi (odlazni)
6,00 - 11,00 kn/min
1,82 kn/min
1,44 kn/min
3 - 6 puta
Telefonski pozivi (dolazni)
2,40 - 6,40 kn/min
0,53 kn/min
0,38 kn/min
4,5 - 12 puta
SMS poruke
1,6 - 3,2 kn/SMS
0,61 kn/SMS
0,45 kn/SMS
2,5 - 5 puta
Prijenos podataka
oko 50,00 kn/MB
3,41 kn/MB
1,52 kn/MB
oko 14,7 puta
Cijene roaminga po Ministarstvu prometa interes alternativnih roaming operatera bude na hrvatskom tržištu. Ono što Hrvatsku i njene telekome čeka već od 1. srpnja ove godine svakako je pad cijena roaminga jer su tom regulacijom propisane i maksimalne cijene (bez PDV-a) koje će se primjenjivati od tog datuma, a sve bi trebalo pridonijeti povećanju zadovoljstva krajnjih korisnika i veći stupanj tržišnog natjecanja.
HAKOM optimističan
Prema Hakomovoj ocjeni i saznanjima, operateri mobilnih komunikacija u Hrvatskoj spremni su za tu regulaciju, što potvrđuju i njihove radionice o tome tijekom zadnjih godinu dana s operaterima pokretnih mreža. U Hrvatskoj su tri takva operatera - HT, Vipnet i Tele2 Hrvatska. Operateri nisu obvezni Hakomu dosta-
viti na uvid, odobrenje ili slično nove tarifne modele s nižim cijenama roaminga, nego samostalno primjenjuju tu uredbu. Ako HAKOM nakon 1. srpnja ove godine (2013.) sazna da neki od operatera ne primjenjuje to kako treba, na raspolaganju su mu prekršajne kazne koje će biti propisane novim izmjenama Zakona o elektroničkim komunikacijama koji se trenutno (svibanj 2013.) donosi. S obzirom na turističku sezonu i brojne strane turiste u Hrvatskoj, u Hakomu kažu da ako govorni i podatkovni promet ostanu nepromijenjeni, primjena Uredbe o regulaciji roaminga zbog pada cijena mogla bi se negativno odraziti na prihode domaćih operatera, ali ako dođe do povećanja prometa, barem u određenom segmentu kao što je podatkovni promet, a što se pokazalo u zemljama koje to već primjenjuju, taj bi negativni efekt trebao biti znatno manji. Po njihovoj ocjeni u Hrvatskoj je zadnjih godina postojao trend da stranci - turisti,
Izračun maksimalnih propisanih cijena Iz Hakoma kažu da su cijene roaminga dosad varirale od operatera do operatera i bile su različite za različite zemlje EU te je teško reći koliko će generalno biti niže s novom regulacijom od 1. srpnja, ali dodaju da bi u nekim slučajevima mogle biti i znatno manje s obzirom da su propisane maksimalne cijene (bez PDV-a) koje će
se primjenjivati od 1. srpnja 2013. Prema Hakomovu izračunu, a koji se veže za tečaj eura, to je za odlazni poziv 1,82 kn/min, za dolazni poziv 0,53 kn/min, za (odlazni) SMS 0,61 kn/SMS, a za podatkovni promet 3,41 kn/MB. Usporedbe radi, cijena odlaznog poziva u roamingu
iz Belgije prema cjeniku jednog operatera dosad je iznosila 19,29 kn/min, a sada maksimalno može biti 1,82 kn/min, dok se cijena dolaznog roaming poziva u Belgiju s dosadašnjih 8,11 kn/min smanjuje na maksimalnih 0,53 kn/min, što je skoro 95-postotni pad cijena.
MREŽA srpanj 2013.
41
Aktualnosti Nova EU roaming regulacija poslovni ljudi i drugi - po dolasku u Hrvatsku većinom prelaze na neku od prepaid usluga telekoma u Hrvatskoj, što pokazuju i redoviti tromjesečni izvještaji koje operateri dostavljaju Hakomu. To je najvidljivije u trećem tromjesečju (srpanj - rujan), kada dolazi do porasta prodanih prepaid paketa u odnosu na ostala razdoblja u godini, što upućuje na određeni trend da stranci u Hrvatskoj kupuju prepaid kartice kako bi izbjegli skupe roaming pozive, ali Hrvatska po tome nije izuzetak jer to postoji u svim europskim državama. Ipak, u Hakomu smatraju da će se sa padom cijena roaminga i taj trend smanjivati.
Izmjene zakona Kako bi se nova roaming regulativa mogla primjenjivati u Hrvatskoj od 1. srpnja, Vlada RH na sjednici krajem svibnja (29. svibnja) usvojila je nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU). Novim Zakonom propisuje se nova prekršajna odredba kojom se utvrđuje novčana kazna za kršenje pravila i rokova iz Uredbe (EU) br. 531/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o roamingu u javnim
pokretnim komunikacijskim mrežama unutar EU, dodatno se preciziraju pojedine prekršajne odredbe Zakona koje se odnose na zaštitu prava krajnjih korisnika usluga, kao i pojedine odredbe o obvezama operatera u području zaštite prava krajnjih korisnika usluga te u vezi s primjenom jedinstvenog broja za hitne službe (112). Time se stvaraju uvjeti za izravnu primjenu III. uredbe o roamingu u nacionalnom zakonodavstvu od dana pristupanja Hrvatske EU, čime se od 1. srpnja 2013.
na hrvatske građane kada putuju u države članice EU počinju primjenjivati nove, bitno niže cijene komunikacijskih usluga u roamingu, a to će se od navedenog dana primjenjivati i na državljane zemalja članica EU koji dolaze u Hrvatsku. Spomenutim Zakonom namjerava se postići i uređivanje zakonodavnog okvira za primjenu funkcionalnosti hitnog poziva iz vozila (e-poziva), koji je Hrvatska već počela testirati i uspješno uvoditi zajedno s prvim državama-članicama EU.
HT oprezno
Hrvatski Telekom (HT), tržišno najjači telekom u Hrvatskoj, potvrđuje da će početkom primjene roaming regulacije od 1. srpnja doći do pada cijena roaminga, dodajući da oni već od ranije u svojoj ponudi nude tarifne opcije za povoljnije razgovore i korištenje podatkovnih usluga u 50 zemalja širom svijeta. Svoju će ponudu, kako su najavili sredinom svibnja 2013. (tijekom pisanja ovog teksta, op. a.) vrlo skoro, vjerojatno već u lipnju, i dodatno prilagoditi regulaciji, što će korisnicima omogućiti još povoljnije korištenje usluga u roamingu i prije službenog ulaska Hrvatske u EU. Ističu i da su neovisno o regulaciji već implementirali mjere obavještavanja krajnjih korisnika o cijenama poziva, SMS/MMS i podatkovnog prometa kada su u roamingu, kao i mjeru upozoravanja korisnika o potrošnji putem SMS poruka. Posebno napominju da postojeće maloprodajne roaming cijene za hrvatske korisnike ovise i definiraju se temeljem veleprodajne cijene koju hrvatskim operaterima ponude mobilni operateri iz inozemstva. Po ulasku Hrvatske u EU i u tom trenutku najavljenom uvođenju regulacije roaminga HT će prilagoditi svoje poslovanje sukladno spomenutoj uredbi koja, između ostalog, definira i iznose veleprodajnih i maloprodajnih cijena glasovnih, podatkovnih i SMS usluga, pri čemu će voditi računa o potrebama i zadovoljstvu korisnika.
Vipnet prvi ponudio niže cijene
Najkonkretniji u odgovorima oko nove regulacije roaminga bio je drugi po veličini operater mobilnih komunikacija Vipnet, koji tu regulaciju smatra dobrom viješću jer njena primjena znači dobrobit za korisnike, naglašavajući da su prvi i jedini na domaćem telekomunikacijskom tržištu korisnicima ponudili cijene koje su dijelom čak i niže od onih koje definira EU regulativa, što omogućava značajne uštede prilikom telefoniranja u inozemstvu. Naime, već sredinom travnja 2013. godine svojim su korisnicima osigurali niže cijene roaminga uvođenjem nove usluge EU Top 5 roaming, s
42
srpanj 2013. MREŽA
nižim cijenama razgovora, slanja SMS poruka i korištenja podatkovnog prometa u pet najposjećenijih zemalja EU s kojima Vipnetovi korisnici ostvaruju više od dvije trećine ukupnog roaming prometa. Tako su sada nove cijene odlaznih poziva iz Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke i Francuske prema Hrvatskoj i unutar posjećene zemlje 1,49 kn/min, jednako kao i cijene dolaznih poziva, uz jednokratni iznos za uspostavu poziva od 1,99 kn. Uključivanjem usluge EU Top 5 roaming cijena slanja SMS poruka iz spomenutih pet zemalja iznosi 0,69 kn, a cijena podatkovnog prometa 4,19 kn/ MB. Dodatnom pogodnošću u Vipnetu smatraju što su cijene usluga definirane kao jedinstvene za državu u kojoj se korisnici nalaze pa se više ne moraju brinuti o tome jesu li u inozemstvu spojeni na cjenovno najpovoljnijeg stranog operatera. Podsjećaju i da su prošle godine na tržište uveli i jedinstvenu roaming uslugu Europa i BiH, koja omogućuje bezbrižnu komunikaciju s cijenama dolaznih poziva u zemljama EU i BiH za 0 kuna po minuti, uz jednokratni iznos za uspostavu poziva 2,99 kn. Za strane turiste u ponudi imaju i prepaid Vipme tarifu International, koja uključuje pozive prema fiksnim mrežama u 16 zemalja Europe po cijeni od 0,44 kn/min, pozive prema svim mrežama (mobilnim i fiksnim) u Hrvatskoj po cijeni od 1,02 kn/ min, SMS poruke prema svim mobilnim mrežama u Hrvatskoj te prema mobilnim mrežama u 16 zemalja Europe koje su uključene u ovu tarifu po cijeni od 1,02 kn/SMS te podatkovni promet po cijeni od 1,02 kn/MB. I oni naglašavaju da je dosadašnja praksa bila da se maloprodajne cijene roaminga definiraju temeljem veleprodajnih cijena koje strani operateri nude domaćima, kao i da će se nova regulacija odraziti na prihode, ali vjeruju i da će niže cijene roaminga istodobno korisnike motivirati na njihovo aktivnije korištenje.
HT, roaming i turistička sezona
HT je jedini telekom koji ima dostupne podatke o vezi roamiga, turističke sezone i prihoda, pa se tako u njegovu godišnjem izvješću za 2012. navodi da su u toj godini u turističkoj sezoni u Hrvatskoj imali ponudu All Inclusive Package koja je, uz ostalo, posjetiteljima nudila i flat pristup Internetu putem HT-ovih hotspotova na lokacijama u cijeloj zemlji. Međunarodni roaming promet od posjetitelja u Hrvatskoj u 2012. godini povećao se u segmentu SMS prometa za 5%, u segmentu podatkovnog prometa za čak 101%, dok se u segmentu govornih usluga smanjio za 4%. Istodobno se promet koji su ostvarili HT-ovi korisnici u roamingu u inozemstvu smanjio u svim kategorijama prometa (podatkovne usluge 15%, govorne usluge 22% i SMS 24%), a unapređenje mogućnosti usmjeravanja i ponovno pregovaranje o uvjetima izvjesnog broja međunarodnih sporazuma doveli su do značajnog smanjenja ukupnih troškova međunarodnog roaminga za 38% u odnosu na 2011.
Tele2 Hrvatska šturo
Tradicionalno najšutljiviji s odgovorima, pa tako i po pitanju roaminga, bili su iz tvrtke Tele2 Hrvatska, iz koje su samo poručili da su maloprodajne cijene svih (govornih, SMS i podatkovnih) usluga regulirane na razini EU te će kao takve biti primjenjive i na hrvatske Tele2 korisnike od 1. srpnja ove godine. Za nove, niže cijene kažu da će se automatski primjenjivati od tog datuma, pa će svi njihovi korisnici koji putuju u zemlje EU moći razgovarati povoljnije nakon 1. srpnja, a jednake će pogodnosti imati i inozemni gosti iz EU u Hrvatskoj. Teško im je prognozirati kako će se to odraziti na promet, ali drže da će smanjivanje veleprodajnih naknada koje strani operateri plaćaju Tele2 zasigurno imati negativan financijski utjecaj.
mreža na terenu Alibaba
Kinezi osvajaju još jedno prvo mjesto, ovog puta u elektroničkoj trgovini. Kineski Alibaba.com pretekao je zapadnu konkurenciju poput eBaya ili Amazona postavši najvećim svjetskim servisom elektroničke trgovine
Alibaba grupu čini dvadesetak povezanih servisa
Kineski internetski car Tihomir Katulić
A
ko je devedesete godine prošlog stoljeća na međunarodnom gospodarskom planu obilježila intenzivna globalizacija (koja se u tom periodu pojačala zahvaljujući političkim promjenama, odnosno
Sjedište grupe u Hangzhouu
padu željezne zavjese i urušavanju komunističkih režima), prvo desetljeće 21. stoljeća zasigurno je prošlo u znaku nevjerojatnog rasta kineskog gospodarstva. Dok je ostatak svijeta polagano klizio prema slomu hipotekarnog balona i velikoj bankarskoj krizi, gospodarstvo najmnogoljudnije azijske zemlje preteklo je europske gospo-
darske divove i stagnirajući Japan te postalo drugo najveće gospodarstvo na svijetu. Kina je vjerojatno jedina članica grupe G-20 koja je u proteklih petnaestak godina sustavno prijavljivala niži gospodarski rast od stvarnog. U godinama kada je kinesko gospodarstvo raslo prijavljenim stopama od sedam ili osam posto, u stvarnosti, barem tako tvrde zapadni poslovni mediji, taj je rast bio preko 15% godišnje. Bez obzira na dileme o stvarnoj brojci, neke je podatke bilo nemoguće prikriti zbog same globalne prirode biznisa na kojem Kina temelji svoj streloviti uspon, pa je tako otkriveno kako se u Kini troši više od polovice svjetske proizvodnje asfalta za aerodromske piste, gradi tri stotine od četiri stotine najviših nebodera u izgradnji (ukupan broj nebodera u Kini, odnosno stambenih ili poslovnih tornjeva viših od stotinu metara, prema podacima iz 2012. godine prelazi brojku 1.600, od čega preko 800 nebodera prelazi 150 metara visine) itd. Kinesko gospodarstvo obara rekorde i na drugim područjima, pa tako ovih dana zapadni mediji izvještavaju o rekordnom prometu kineske elektroničke trgovine, koja po nekim pokazateljima napokon nadilazi i onu MREŽA srpanj 2013.
43
mreža na terenu Alibaba američku. Godine 2012. portali trgovačke grupe Alibaba ostvarili su 1,1 bilijun juana prometa, odnosno 170 milijardi dolara - više nego eBay i Amazon zajedno.
Alibaba i dvadeset servisa
Alibaba grupa sastoji se od preko 20 povezanih trgovačkih društava koja upravljaju servisima elektroničke trgovine kao što su Alibaba.com (najveći svjetski b2b trgovački site okrenut prvenstveno malim trgovcima), Taobao (najveći kineski trgovački site koji spaja fizičke osobe odnosno direktne potrošače), Tmall.com (također site izravno namijenjen potrošačima), eTao (neovisni internetski pretraživač specijaliziran za pretraživanje kineskih e-commerce sadržaja), Alipay (s preko 700 milijuna korisničkih računa riječ je najvećem kineskom online payment siteu iako ga je teško usporediti s PayPalom jer su konkretni podaci o korisnicima i prometu nedostupni) te Aliyun (kineski cloud computing servis koji uključuje datamining usluge, brzu obradu e-commerce podataka itd.). Grupa je pokrenula i nekoliko zajedničkih projekata sa zapadnim tvrtkama, od kojih je najviše medijske pažnje privukla trnovita suradnja s Yahoom, kroz poduzeće China Yahoo! Priča o Alibabi počinje prije nešto manje od 15 godina, u malom mjestašcu na istoku Kine po imenu Hangzhou (6,1 milijuna stanovnika užeg urbanog centra, oko 20 milijuna na širem administrativnom području, glavni grad pokrajine Zhejiang, oko 180 km sjeverno od Šangaja). Tvrtku Alibaba.com osnovao je Jack Ma (Ma Yun), kineski poduzetnik rođen 1964. godine i obrazovan na lokalnom Hangzhou Normal University, gdje je studirao engleski jezik, a poslije i predavao engleski i međunarodnu trgovinu. Ma je prvi site pod nazivom Chinese Yellow Pages pokrenuo još 1995. godine uz pomoć prijatelja koji su se nalazili u SAD-u. Zajedno s grupom investitora, Ma je 1999. pokrenuo portal Alibaba.com. U početku, za Maa su radili prijatelji i studenti za danas nezamislivih 66 dolara mjesečno. Grupa danas zapošljava preko 20 tisuća zaposlenika, posjeduje urede širom Kine i u brojnim svjetskim metropolama te nakon posljednje reorganizacije broji 25 odvojenih poslovnih jedinica. Ma je krajem siječnja objavio da se u svibnju namjerava povući s pozicije generalnog direktora, prepuštajući mjesto profesionalcu, i prijeći na poziciju predsjednika upravnog odbora, a njegovo bogatstvo Forbes
Alibabu je krajem devedesetih osnovao Jack Ma u rodnom Hangzhouu na istoku Kine
Osnivač Alibabe Jack Ma, pravim imenom Ma Yun, po struci je profesor engleskog Alibaba.com najveći je svjetski b2b servis procjenjuje na oko 3,5 milijardi američkih dolara.
Streloviti uspjeh
Zbog čega je Alibaba rastao tako brzo, unatoč činjenici da eBay, Amazon i drugi divovi globalne elektroničke trgovine već godinama pokušavaju osvojiti kinesko tržište i spojiti kineske proizvođače s potrošačima na Zapadu? Jedan od razloga mogle bi biti kineske potrošačke i poslovne navike. Prema podacima koje je objavio američki ekonomski thinktank McKinsey Global Institute, u SAD-u se preko tri četvrtine e-trgovine odvija putem siteova pojedinačnih trgovaca, velikih robnih kuća i sličnih. S druge strane, u istom periodu u Kini na takav način kupuje samo 10% kineskih potrošača - 90% Kineza radije kupuje
Podaci, podaci i još podataka Jedinstveni položaj koji Alibaba grupa zauzima na kineskom tržištu otvara neke zanimljive perspektive. Ako su podaci kojima javnost raspolaže točni, Alibabini su servisi odgovorni za preko 60% svih dostavljenih paketa potrošačima u Kini, što znači da Alibaba zna više o navikama kineskih potrošača, kao i o njihovoj platežnoj sposobnosti, bilo od kojeg
44
drugog online ili offline trgovca na kineskom tržištu. Osim toga, Alibaba polako zalazi i u vode mikrofinanciranja (putem svoje usluge AliLoan, odnosno podružnice Alifinance) i osiguranja, dvije financijske kategorije koje su još uvijek u početnim stadijima razvoja na kineskom tržištu. Kineske banke tradicionalno opskrbljuju industriju jeftinim kapitalom,
srpanj 2013. MREŽA
no situacija za obične građane i potrošače nije ni izdaleka toliko povoljna koliko bi se moglo očekivati uzmu li se u obzir veliki kineski suficit i obilje jeftinog kapitala kojim kineske financijske institucije raspolažu. Izvori iz Alifinancea kažu da manje od 2% njihovih plasmana spada u kategoriju loših - što i ne čudi, jer dobro znaju kome posuđuju.
robu putem online dućana koji spajaju i kupce i prodavače. Na prvi pogled, kineski su potrošači idealni korisnici eBaya i Amazona. Međutim, i kulturne razlike (Kinezi ne vole plaćati posrednicima i ne vjeruju strancima) ispriječile su se snažnijem prodoru ovih američkih tvrtki na kinesko tržište. Maov ključni uvid bio je da Kinezi ne žele plaćati postotak ili tarifu online trgovačkom siteu poput eBaya. Umjesto toga, Alibaba nudi svoje osnovne usluge besplatno - zarađuje se kroz online oglašavanje i izradu web stranica dućana, kao i premium pozicioniranje kako bi se dućani istaknuli u ogromnom mnoštvu dućana koji se već nalaze na siteu. Što se tiče druge karakteristike kineskih korisnika, nepovjerenja prema stranim pružateljima usluga (bez čega nema internetskog plaćanja), Alibaba je domaćem tržištu kroz uslugu Alipay ponudio kineski pandan PayPalu. Alipay unaprijed uzme novac od kupca i pohrani ga na poseban založni (escrow) račun te o tome obavijesti prodavača koji na taj način zna da će mu biti plaćeno. Kao tvrtka koja dominira ogromnim domaćim tržištem, Alibaba i pogotovo Taobao nalaze se u bitno snažnijoj situaciji nego strani konkurenti. Redovan put kojim kupci dolaze do Amazona ili eBaya uključuje pretraživanje putem Googleove tražilice, koja zatim usmjerava kupce usput servirajući oglase od kojih Amazon ili eBay ne trebaju imati koristi. Za razliku od njih, kineski trgovci, zahvaljujući dominaciji na doma-
ćem tržištu, privlače kupce neovisno o tome koliko su zastupljeni na rezultatima stranih i domaćih tražilica. Alibaba i Taobao mogu si priuštiti da blokiraju Googleovo i ino indeksiranje svojih stranica, što čini oglase na Taobaovim stranicama i stranicama drugih portala vrednijima u financijskom smislu jer isključuju posrednika. Unatoč nevjerojatno snažnoj prisutnosti na kineskom tržištu, ogromnom broju korisnika, visokom prometu na domaćem ali i međunarodnom tržištu, mnogima izvan Kine, a osobito u Europi, Alibabin uspjeh i dalje ostaje misterija. No stvari bi se mogle vrlo brzo promijeniti jer se tvrtka priprema za izlazak na međunarodna tržišta kapitala. Treba napomenuti da je Alibaba grupi ovo zapravo drugi izlazak na burzu. Prvi put su pokušali 2006. godine na honkonškoj burzi, gdje su im dionice u kratkom vremenu snažno potonule, pa ih je grupa (jeftino) otkupila i povukla se s burze. Ovaj put čini se da će sve biti drugačije. Prema nekim procjenama, a s obzirom na javno dostupne podatke o prometu koji grupa ostvaruje, inicijalna vrijednost kineskog trgovačkog diva na burzi mogla bi biti od 55 (vrlo konzervativna procjena) do preko 110 milijardi američkih dolara, čime bi nadmašila i vrijednost koju je Facebook postigao prilikom svoje inicijalne javne ponude (Facebook je prošle godine prilikom svojeg IPO-a bio procijenjen na 104 milijarde dolara, otkada mu je vrijednost značajno pala, pa u trenutku nastanka ovog teksta vodeća svjetska društvena mreža kotira na razini od 60,82 milijardi dolara).
Taobao na engleskom za strane kupce - Aliexpress Ovakav je rezultat bez presedana kad je riječ o internetskim kompanijama koje nemaju sjedište u Sjedinjenim Državama, osobito ako se uzme u obzir činjenica da su američke tvrtke poput Amazona, e-Baya, pa i Facebooka već zagospodarile najlukrativnijim tržištima poput domaćeg američkog, zatim razvijenih zemalja Europske Unije i nekadašnjih i sadašnjih članica britanskog Com-
monwealtha. Njihov potencijal za daljnji rast zasigurno je više ograničen nego Alibabe, koncerna koji se tek probija na međunarodnu scenu. U tom kontekstu ne treba zanemariti i snažnu prisutnost kineskih tvrtki na tržištima zemalja u razvoju, osobito u Africi i Brazilu, gdje bi snažna sprega kineskih proizvođača i trgovaca mogla ozbiljno ugroziti zapadnjačke konkurente.
Konkurencija ne spava Prijetnje ambiciji Jacka Maa da Alibaba grupu učini najvećim svjetskim online trgovcem dolaze iz inozemstva, ali i od kineskih konkurenata. Amazon i eBay u suradnji s Googleom i drugim etabliranim tržišnim igračima napadaju kinesko tržište sve sofisticiranijim pokušajima prilagodbe posebnostima kineskih potrošača iako im u tome veliku prepreku predstavljaju i različite opstrukcije iza kojih stoje interesi kineske vlade. Američke kompanije često ostaju praznih ruku u sukobima s kineskim regulatorima (pa se tako i Yahoo! opekao kada je Ma svojedobno jednostrano izdvojio Alipay iz grupe i tako spriječio da Yahoo! stekne udio i u tom iznimno
bitnom servisu) i njihovo je poslovanje na kineskom terenu značajno teže nego na drugim tržištima. U ovom trenutku najveća prijetnja Alibabi dolazi od domaće konkurencije, od tvrtki poput shenzhenskog Tencenta, medijsko-zabavno-trgovačkog konglomerata iz pokrajine Guangdong koji pruža raznorodne usluge, počevši od društvenih mreža (Tencent Weibo), elektroničkog plaćanja (PaiPai, konkurent Alipayu i PayPalu), IP komunikacije (instant messanger QQ s preko 650 milijuna korisnika), do elektroničke trgovine, interaktivne televizije (iTQQ), medija (QQ portal) itd. U domaću konkurenciju ubrajaju se i DangDang (kineska inačicu Amazona koja je toliko uspješna da kotira i na njujorškoj burzi) te 360buy, u koji je nedavno investirao i saudijski princ Alwaleed bin Talal.
Shenzhenski Tencent jedan je od glavnih konkurenata Alibabi
Dangdang zovu kineskim Amazonom MREŽA srpanj 2013.
45
Foto: Oleg Maštruko
mreža na terenu Intervju mjeseca James Hall, EMEA 3PAR Expert
46
srpanj 2013. MREŽA
S pohranom - racionalno Oleg Maštruko
Nedavno se u Zagrebu održala tradicionalna godišnja konferencija Hewlett Packarda Hrvatska, ove godine pod nazivom HP 360° New Style of IT. Izvještaj možete pronaći u ovoj Mreži, a skup smo iskoristili da obavimo veliki intervju s Jamesom Hallom
J
ames Hall, EMEA 3PAR Expert, stručnjak je s preko 17 godina iskustva u području pohrane i virtualizacije. Radio je na projektima instalacije i integracije mnogih vodećih platformi za pohranu dostupnih na tržištu, uključujući EMC, NetApp i druge. Što mislite da je razlog zašto tehnologija flash solid state storage nije šire korištena u poslovnim okruženjima? Želim naglasiti da je odgovor koji slijedi moje osobno mišljenje, ne nužno i opći stav unutar HP-a. Nakon što sam proveo 11 mjeseci u startupu koji se bavio flashom imam i vlastite poglede na ovu temu! Kao prvo, mislim da je najveća kočnica još uvijek cijena. Unatoč tvrdnjama nekih startupa da je flash pohrana dostupna, flash još uvijek nema istu cijenu po gigabajtu kao diskovi koji se vrte, čak i s deduplikacijom. Kao drugo, mislim da mnoge tvrtke iz srednjeg dijela tržišta i enterprisea čekaju na velike dobavljače poput HPa da objave svoje proizvode jer je nazočan rizik kupnje tehnologije od startupa.
Moda i pohrana Naredni je veliki faktor moda (hype); flash obećava i može omogućiti velike benefite za
neke aplikacije - jedna od očiglednih je desktop virtualizacija i high transactional OLTP opterećenja ili analitika u realnom vremenu. Flash može umanjiti trošak pohrane za VDI jer VDI traži visok IOP i nisko kašnjenje (latency), a uz relativno malen kapacitet. Za baze podataka nisko kašnjenje može omogućiti serversku kompresiju, a time i smanjenje u cijenama licenci, kao i solidno poboljšanje pefrormansi za same aplikacije - međutim, ovo jako ovisi o aplikaciji i koliko je korisnika paralelno koristi. Malen broj istodobnih korisnika i loše napisana aplikacija možda i neće doživjeti poboljšanje implementacijom flasha. Međutim, mnoge aplikacije jednostavno ne traže ekstremne razine performansi i malo kašnjenje. Kako je cijena po gigabajtu još uvijek viša nego za tradicionalne diskove, nije lako uvjeriti organizacije da maknu baš sve na flash u ovom momentu.
‚
Nabrojat ću neke od primarnih, opipljivih prednosti flasha: flash omogućava mnogo IOPS-a, što pak omogućava masovnu konsolidaciju i pruža mogućnost organizacijama da smanje troškove infrastrukture. Dalje, flash je idealan za Virtual Desktop, koji zahtijeva visok IOP, malen kapacitet i nisko kašnjenje (latency). Flash može umanjiti kašnjenje baza podataka i poboljšati performanse aplikacija, grupnog procesiranja i kompleksnog reportinga. Smanjenje kašnjenja i eliminiranje IO wait statea baze podataka može smanjiti opterećenje procesora, što znači da se i broj procesora može smanjiti, a time i broj potrebnih licenci. Uštede mogu biti značajne. Zatim, tu je smanjenje u zauzeću prostora, potrebne snage i hlađenja. Najzad, tu je i eliminiacija uskih grla u performansama. Postoje, međutim, i neke mane koje treba prevladati. Cijena je veliki inhibitor. Skalabilnost je također problem - vidimo mnogo izjava startupa koji tvrde da nude najskalabilniji flash array. U stvarnosti, međutim, većina se njih, osim nekolicine, ne skalira izvan ranga 10 - 20 TB; neki tvrde da mogu više uz deduplikaciju, no čak je i tada riječ o možda najviše 50 TB uz deduplikacijsku stopu 5:1. Zamislite veliku organizaciju koja ima 20 PB (petabajta) podataka; njima bi trebalo mnogo flash sustava s višestrukim točkama upravljanja da omogući toliko pohrambenog kapaciteta - danas to jednostavno nije praktično. Dalje, loše napisane aplikacije ili aplikacije s jednim threadom imat će jako malo koristi od flasha, a još uvijek imamo mnogo takvih aplikcija. Većina startupa nema tradicionalne mogućnosti pohrane kao što su thin provisioning, snapshoti, replikacija i osnovna integracija sa stvarima kao što je VMware VAAI. Oni koji to imaju smatraju ih riskantnim verzijama softvera 1.0 - ovime se vraćamo na moj
Postoji mnogo situacija u kojima je 3PAR funkcionirao bolje od očekivanja korisnika, i idu u rasponu od vrlo malih do najvećih poslovnih korisnika MREŽA srpanj 2013.
47
mreža na terenu Intervju mjeseca James Hall, EMEA 3PAR Expert prethodni komentar gdje kažem da korisnici čekaju da veći i ugledniji dobavljači krenu s isporukom svojih rješenja na tržište. Interoperabilnost je također problem za manje igrače u polju flasha; s podatkovnim centrima koji postaju sve kompleksniji i sadrže mješavinu proizvoda više dobavljača, metoda povezivanja, protokola i aplikacija postaje sve teže omogućiti potpuno testirano i certificirano rješenje. Necertificirana i nedovoljno testirana rješenja smatraju se rizičnima. Flash ima svoje mjesto danas, no još je uvijek u velikoj niši. Kako cijena NAND flasha bude opadala narednih nekoliko godina, bit će sve atraktivniji većem broju korisnika i organizacija. Za sada su prokušana rješenja za pohranu kao 3PAR StoreServ više nego sposobna ispuniti zahtjeve aplikacija i nude atraktivniju cijenu po gigabajtu. 3PAR StoreServova sposobnost isporuke visoke dostupnosti, efikasnosti, lakoće korištenja, funkcionalnosti i performansi omogućuje korisnicima da dobiju najbolje od oba svijeta bez rizika korištenja nove tehnologije u verziji 1.
Ciklička izdržljivost
‚
Što mislite o trendu da MLC flash tehnologija za pohranu ima smanjenu cikličku izdržljivost (cycle endurance) kako kapaciteti rastu? Hoće li pohrana za velike korisnike zauvijek ostati na SLC tehnologiji? MLC flash danas ima dovoljno visoku izdržljivost da omogući korištenje u podatkovnim centrima i serverskim sobama velikih korisnika. U prosincu prošle godine HP je objavio da će dodati tehnologiju MLC drive svojoj liniji proizvoda HP 3PAR StoreServ kasnije tijekom 2013. godine. Izdržljivost MLC flasha otprilike je pola izdržljivosti SLC-a i dakako temeljena na broju pisanja i brisanja ćelije. Ukupno habanje uvelike će ovisiti o frekvenciji i broju zapisivanja na MLC. Kritični element za korištenje MLC flasha jest sposobnost dobavljača da smanji habanje i nadzire izdržljvost. Sama priroda tehnologije HP 3PAR StoreServ već omogućuje HP-u da izbjegne vruće diskove, tj. MLC diskove na koje se podaci zapisuju učestalije nego na druge. HP 3PAR izbjegava ovo korištenjem fino granulirane vlastite virtualizacije i automatiziranim LUN wide stripingom (LUN - Logical Unit Number). Nadzor habanja jednostavno je dodatak HP 3PAR operacijskom sustavu. Na bazičnoj razini, ako mogu kupiti MLC diskove za svoj pohrambeni sustav sa standardnom tro- do petogodišnjom podrškom, trebam li se uopće brinuti o izdržljivosti? Ako mogu nadzirati razinu izdržljivosti i zamijeniti disk prije nego što posve degradira, tada nema stvarnog 48
srpanj 2013. MREŽA
HP je objavio niz proizvoda i usluga za SMB korisnike i HP partnere koji se obraćaju ovom segmentu
problema s korištenjem ove tehnologije u podatkovnom centru - po mom mišljenju. MLC ima jednu drugu karakteristiku koju valja prevladati, a to je sposobnost da se upisuje na uređaj uz istu nisku latenciju kakvu očekujemo od SLC-a. Uobičajeno, treba više vremena da se upiše drugi bit podataka na MLC i ovo bi nekako trebalo riješiti. Ovo se uobičajeno rješava cacheiranjem i bufferiranjem upisa kako bi se održala niska latencija, ispod 1 ms, istovremeno omogućujući dovoljno prostora za buffering kako bi se omogućilo malo duže upisivanje samog MLC diska. I opet, HP 3PAR StoreServ nije tražio velike izmjene kako bi riješio taj problem zbog naše sposobnosti da isporučimo višestruke aktivne kontrolne čvorove i u uređajima za pohranu srednje klase i u onima za najveće korisnike. Drugim riječima - više kontrolera, više cachea ili bufferinga, više IOP mogućnosti i više bandwidtha, te naravno veća razina dostupnosti. Naši konkurenti često podržavaju manji broj SLC i vjerojatno MLC diskova nego HP 3PAR, jednostavno jer arhitektura kontrolnih točaka koju koriste nije nikad bila dizajnirana za masovne količine IO i bandwidtha. Mislim da ovo HP-u daje veliku prednost na tržištu te omogućava HP-ovim korisnicima iskorištavanje benefita SLC-a, a uskoro i MLC-a.
Ponuda za SMB Kakva je HP-ova strategija prema tržišnom segmentu malih i srednjih tvrtki (SMB)? HP je objavio niz proizvoda i usluga za SMB korisnike i HP par-
Veliki HP i mala Hrvatska Hrvatska je mala zemlja, s relativno malenim kompanijama. Kako možete 3PAR ponudu učiniti atraktivnom i manjim i srednje velikim tvrtkama u zemljama kao što je Hrvatska? Drugim riječima, koliko je skalabilna vaša ponuda? Kao prvo, mislim da bi svaka zemlja danas, u ovakvoj ekonomskoj situaciji, rekla gotovo istu stvar. Svijet je na dugačkom putu u smjeru ekonomskog oporavka i zato je budžet svakog korisnika ili potencijalnog korisnika statičan ili vrlo ograničen. Svatko želi i treba više za manje, ili više vrijednosti za novac. Pohrana
je još uvijek jedan od najvećih izdataka u podatkovnom centru i to se neće promjeniti. Ponuda HP 3PAR-a sazdana je oko efikasnosti i nastoji pomoći korisniku da kupi manje nego kod konkurencije i potroši to sporije nego kod konkurencije, ili da im prodamo isto, ali da to traje mnogo duže. Naše nam tanke tehnologije u ovome pomažu. U prosjeku prodajemo 35% manje pohrane od konkurencije, a u nekim slučajevima i do 50% manje, korištenjem naše metode Thin Guarantee. Da to podržim, ponudit ću vam neke zanimljive statističke podatke. Imamo alat za pre-sales izmjeru veličine (sizing) koji
nam omogućuje da skeniramo upisane podatke u odnosu na zakupljeni kapacitet pohrane. Do danas, skenirali smo preko 170 PB zakupljenog kapaciteta uz prosječnu iskorištenost, tj. utilizaciju od manje od 45%. Nedavno sam zamolio kolegu da zavrti report na instaliranim 3PAR sustavima koji se javljaju linkovima na HP support. Zanimalo me, otprilike, koliko je fizičkog kapaciteta instalirano u odnosu na to koliko je zapravo zauzeto na aplikacijskim serverima - a to je podatak koji dobivamo od svojih sustava koji nazovu doma. Dobio sam zanimljiv izvještaj s nekim golemim brojkama, no glavna je poanta da je za svaki terabajt
‚
Unatoč tvrdnjama nekih startupa da je flash pohrana dostupna, flash još uvijek nema istu cijenu po gigfabajtu kao diskovi koji se vrte
tnere koji se obraćaju ovom segmentu. HP nastavlja s razvojem proizvoda i poboljšanja za SMB. Novi sustav za pohranu HP MSA 2040 pojednostavljuje upravljanje i poboljšava performanse do četiri puta u odnosu na vanjske diskovne sustave slične cijene. Poboljšani por-
fizičkog kapaciteta zapravo zauzeto 4 TB. HP 3PAR Thin Technologies donose stvarne benefite nekidan sam obišao korisnika u Britaniji koji ima 177 TB korisnog kapaciteta, i to smo konsolidirali na jedan StoreServ sustav sa 36 korisnih TB i još uvijek imaju prostora za rast; taj je korisnik stvorio LUN-ove pune veličine od 80 TB. Ne samo što smo smanjili zauzeće sustava za pohranu i povećali iskoristivost, zadržavši pertformanse, nego smo i omogućili da izbjegnu kupnju preko 40 TB fizičkog kapaciteta za pohranu. Ovakve stvari radimo sa sustavima u rasponu od 10 TB do 800 TB.
tfelj HP StoreEasy Storage omogućuje manjim i srednjim tvrtkama da efikasno upravljaju rastućim količinama podataka bez potrebe za posebnim vještinama. Ova rješenja dostupna su u sklopu novog programa Simply StoreIT. Ovaj program nudi obuku, marketing i poticaje za HP-ove channel partnere da brzo rije-
Dalje, 3PAR StoreServ 7200 i 7400 idealni su za hrvatsko tržište jer svaki sustav može započeti skromno - recimo sa dva kontrolera i 12 diskova - i skalirati do stotina terabajta i preko 100.000 IOPS. Serija StoreServ 7000 svojom licencnom strukturom omogućuje organizaciji bilo koje veličine da riješi probleme dostupnosti, funkcionalnosti i performansi bez kompromisa na koje bi bili prisiljeni korištenjem konkurentskih proizvoda. Temeljna konfiguracija nudi operacijski sustav, tanke tehnologije i alate za planiranje kapaciteta koji se mogu nadograđivati s vremenom, kad zatreba
dodatna funkcionalnost, kao što je Recovery Manager za VMware, replikacija ili tiering. Diskovi se mogu dodavati po zahtjevu, u paketima od po četiri ili šest diskova, što nadogradnje čini modularnima i dostupnima. Za korisnike koji zahtijevaju dostupnost najviše klase (5×9), performanse, mogućnosti i efikasnost - sve ovo mogu dobiti sustavom 7400 ili od samog početka ili nadogradnjom po potrebi, po cijenama iz srednje klase. Ukratko, HP StoreServ omogućuje korisnicima tehnologiju najviše klase bez cijene i kompleksnosti koju bi imali s našim konkurentima.
še izazove svojih korisnika iz srednjih i malih okruženja i ostvare nove mogućnosti zarade. Postaje li storage tiering prihvatljiva i ekonomična mogućnost i za manja i srednja poduzeća? Vjerujem da postaje… prvenstveno iz perspektive HP 3PAR StoreServa, a posebno s dostupnošću tehnologije MLC diskova. Ako pogledamo statistiku naše instalirane baze 3PAR-a, korištenjem naprednih call home funkcija, možemo vidjeti trendove među našim korisnicima. Iz moje osobne perspektive kao specijalista za performanse za HP 3PAR uočavam iste trendove u cijeloj regiji EMEA. Glavna statistika koju vidim jest da otprilike 70 - 80 posto IOPS-a dolazi od manje od jedan do dva posto upisanih podataka pohranjenih na 3PAR sustave. Manja i srednja poduzeća (SMB) u pravilu imaju 2 - 20 TB kapaciteta za pohranu, no vidimo potrebu za velikom količinom IOPS-a. Primjerice, za potrebe od 10 TB i 20.000 IOPS (input/output operations per second - upisa/čitanja po sekundi) trebalo bi nam otprilike 1 TB SSD kapaciteta za pohranu, možda manje. Dakle, s četiri SSD-a možemo ponuditi 20.000 IOPS i otprilike 1 TB upotrebljivih kapaciteta i onda koristiti 10k SAS diskove za ostatak podataka i IOPS-e umjesto da prodamo malo manje od 100 15k SAS diskova koji bi bili nužni za 20.000 IOPS u backendu. Moj je sustav danas 4×SSD MREŽA srpanj 2013.
49
mreža na terenu Intervju mjeseca James Hall, EMEA 3PAR Expert i 16×SAS diskovi + adaptivna optimizacija. Ovo bi u principu bilo manje i jeftinije nego verzija samo sa SAS diskovima. Dakle, mislim da je tiering dostupan, ekonomičan i ispravan odabir za SMB korisnike. Kao što znate, fokusiran sam na 3PAR i vjerujem da možemo ponuditi SMB segmentu još više mogućnosti izbora objavom StoreServ 7200, iz prosinca 2012. godine. Sada možemo ponuditi performanse, pouzdanost, efikasnost i funkcionalnost iz enterprise klase po mno3PAR StoreServ 7200 go povoljnijim uvjetima. To je zato što se serija 7000 i 7400 idealni su za temelji na SAS arhitekturi i ima ograničenje licenhrvatsko tržište jer svaki ci koje omogućuje lagano skaliranje performansi i kasustav može započeti paciteta bez nametanja skuskromno pog licenciranja temeljenog na kapacitetu. Npr. nedavno smo dobili nove kupce u Velikoj Britaniji, izdavačku kuću koja je tražila u lancu za svaki LUN (LUN - Logical Unit svoj prvi dijeljeni sustav za pohranu. Perfor- Number) osigurava da svi LUN-ovi ostvaruju manse i efikasnost bili su kritični, kao i lako- benefit performansi svih diskova; također ća korištenja, jer je njihov IT tim ekstremno se osigurava da nijedan hot spot u lancu malen - dvije osobe. Bili smo uključeni u ne može uzrokovati pad performansi i da nadmetanje s Dellom i HDS-om ponudivši je kapacitet u lancu pohrane podjednako 7200 sa 4×SSD, 24×SAS 10k diskov i 8×NL iskorišten. Kod 3PAR-a sve je ovo ugrađeno u sâm 2 TB diskovima. U to rješenje uključili smo i Adaptive Optimization. Demonstrirali smo sistem: kada inicijaliziram lanac nakon instaefikasnost našom Thin Technologies, lakoću lacije, svi su diskovi na svakoj razini virtuakorištenja operacijskim sustavom 3PAR i moć lizirani u jedno veliko zajedničko skladište nadogradnje i dobitaka u performansama pohrane. Nakon toga treba mi između 30 i čak i najmanjim brojem SSD-ova. Ovakve 60 sekundi da konfiguriram sustav. Npr. mokonfiguracije postaju uobičajena stvar diljem gu imati 128 SAS 15k diskova i iskonfigurirati tri načina korištenja: RAID 1 15k SAS; RAID 5 Britanije i Evrope. Dio atraktivnosti za naše SMB korisnike jest 15k SAS 3+1 ili RAID 6 15k SAS 6+2. Ovo je dostupno odmah i nakon toga mogu i u mogućnosti da se koriste Flat SAN konfiguracije i HP Blades ploče spajaju izravno kreirati jedan volume ili stotine volumea u na sustav, te mogućnost gradnje automa- jednom koraku. Odaberem ime volumea, tiziranog sustava korištenjem HP Conver- odaberem način upotrebe, odaberem veliged Infrastructure. Budući da korisnici mogu činu i broj i kliknem Export za svoje aplikadodavati komponente i softver kada im to cijske servere. Vrlo brzo i vrlo jednostavno. zatreba, ili - što je još vjerojatnije - kada im Obavivši ovo svaki LUN koji sam napravio budžet to omogući, možemo im prikazati automatski koristi svaki disk u 15k SAS razini istinski pristup odskočne daske u cilju dosiza- pohrane. Nije bilo potrebe da grupiram disnja konvergirane infrastrukture. Konvergirana kove i stvaram skladišta pohrane - 3PAR je diinfrastruktura omogućuje našim korisnicima namičan i ne traži rezervacije kao proizvodi više performanse, veću dostupnost, veću agil- naših konkurenata. Planiranje kapaciteta i performansi - sa nost, veću fleksibilnost, više automatizacije, a 3PAR OS-om i 3PAR System Reporterom mouz manje rizike. gu dobiti alarm u vezi kapaciteta u realnom vremenu. Pohrambeni lanac javit će mi kada Ključni koncepti se puni do vrha i kada pojedini diskovni volumei dosižu granicu. Osim ovoga, mogu npr. Koji su ključni koncepti u autonomnom konfigurirati alarme mailom da mi jave kada upravljanju 3PAR StoreServa po kojima se diskovi dolaze do limita svojih performansi. razlikuje od drugih proizvoda na tržištu? Po našem mišljenju postoje brojne razlike; u Nema potrebe za ručnim nadzorom, ručnim reportima, jer lanac to sâm radi za mene. nastavku ću nabrojiti samo neke. Adaptivna optimizacija - svi veći dobavljači Autonomni Wide Stripe - naši konkurenti tvrde da mogu omogućiti wide stripe LUN-a, nude rješenja na više razina, međutim većina drugim riječima to znači omogućiti LUN-u ih ima skrivene zamke ili specifične zahtjeve korištenje svih dostupnih diskova određenog u vezi konfiguracije za korištenje ove tehnotipa unutar sustava. Zbog čega je ovo bitno? logije. Primjerice, kod jedne od konkurentDva su osnovna razloga: performanse, od- skih tvrtki možete koristiti tiering samo ako nopsno mogućnost korištenja svakog diska koristite storage poolove, no LUN-ovi koji
‚
50
srpanj 2013. MREŽA
zahtijevaju predvidljive performanse ne bi smjeli koristiti storage poolove, i tome slično. Sa 3PAR-om možete nadzirati IO temperaturu podataka i vidjeti mogu li se izvući neki dobici primjenom tieringa. Nema potrebe za izmjenom konfiguracije, nema potrebe da se konfiguriraju skladišta i koristi pristup “sve ili ništa”. Neki podaci mogu biti na više razina, neki to možda ne mogu ili ne trebaju. I to mogu izmijeniti kad god želim, uz stalan rad sustava (zero downtime). Preuzimanje kapaciteta za pohranu korištenjem Zero Detecta - većina, ako ne i sve kasnije verzije aplikacija i hipervizora podržavaju T10unmap, mogućnost upisa nula na diskove ako su podaci premješteni ili izbrisani. Sa 3PAR StoreServom ova je mogućnost prisutna na razini lanca i pojedinog volumea, po defaultu. Nije nužna nikakva konfiguracija, nikakvo posebno planiranje i nikakav softver na hostu. Ovo se razlikuje od gotovo svih konkurentskih rješenja gdje neku tehnologiju prvo treba dozvoliti, i s oprezom, jer njeno uvođenje može rezultirati padom performansi. Sa 3PAR-om klijenti mogu požeti benefite naše reklamacije, dakle preuzimanja pohrambenih kapaciteta bez kompleksnog setiranja, bez potrebe da dugačkim pripremama i bez udara na performanse. Postoje i brojne druge razlike, ali ove su meni najočiglednije. Također, to su i prednosti koje naši korisnici najbolje uočavaju i dojavljuju nam ih. Možete li nam dati par primjera posebno uspješnih implementacija 3PAR-a na koje ste ponosni, u vladinim organizacijama i poduzećima diljem Evrope ili svijeta? Postoji mnogo situacija u kojima je 3PAR funkcionirao bolje od očekivanja korisnika, i idu u rasponu od vrlo malih do najvećih poslovnih korisnika. U segmentu poslovanja s vladama isporučujemo masovni VDi kao uslužne rješenje korištenjem sustava 3PAR StoreServ 7400, do vrha ispunjenih SLC SSD diskovima (128 diskova po sistemu) i s podrškom za desetke tisuća Citrix NetApp korisnika. 3PAR omogućuje implementaciju tisuća korisnika sa zahtjevima od 5 IOPS po korisniku i s prosječnom latencijom pisanja od 500 μs, što je jednako brzo kao i kod većine, ako ne i svih flash startupa. Benefit za korisnika jest manja instalacija pohrambenih kapaciteta i više korisnika po platformi. Tako 4-node sustav na 7400 osigurava najveću razinu dostupnosti i još uvijek omogućuje korisniku korištenje tankih tehnologija bez gubitka performansi. U regiji EMEA imali smo tri značajna uspjeha - u bankarstvu, maloprodaji i konzultantskim tvrtkama. Ovo su svježe i recentne pobjede 3PAR-a u takmičenju s EMC-om i NetAppom i trenutno se implementiraju ili već rade. Ključna je 3PAR-ova sposobnost da pomogne korisnicima u smanjivanju kapitalne cijene korištenjem tankog provisioninga i tehnologije ponovog zauzimanja, odnosno reklamacije kapaciteta za pohranu. I, iznad svega, ključni razlog uspjeha kod ovih korisnika bila je naša agilnost, tj. mogućnost da izmijenimo konfiguraciju lanca pohrane u letu, bez pada sustava (downtime), i isporučimo najvišu razinu preformansi sustava.
tema broja
Ilustracija: HRVOJE BREKALO
e-Gover
52
srpanj 2013. MREŽA
nment Za javnu korist - ili ne? Vjerovali ili ne, projekt e-Government ili e-Uprava pokrenuo je UN 2002. godine kako bi se građanima i adržavnim institucijama te participirajućim subjektima olakšala interakcija. Olakšati interakciju znači pokušati omogućiti svakom stanovniku svijeta jednostavniji život Piše: Marina Pavlić
MREŽA srpanj 2013.
53
tema broja e-Government
I
ako smo zakoračivši na put kapitalizma često s razlogom a ponekad s cinizmom spremni komentirati javni sektor, nepobitno je da javni servisi predstavljaju civilizacijsku tekovinu i njihovo je stanje i razvijenost jasan pokazatelj razvoja nekog društva. Tome u prilog ide i činjenica da je na listi država po završenosti e-Government projekata, od ukupno 20, njih 12 iz Europe. Ta ista Europa koja već dugo gubi bitku s brzorastućim ekonomijama kao kulturološko naslijeđe ima razvijeni javni sektor. Zamislite, naime, da ste
Interoperabilnost Što se tiče problema povezivanja različitih aplikacija i platformi, prisutnog u svim zemljama, zaključak je da postoje svega tri tipa organizacijske interoperabilnosti e-Governmenta:
● Organizacijska interoperabilnost
sposobnost sustava i sučelja za prevladavanje drugačijih poslovnih procesa u različitim regijama radi obrade određenih transakcija ili zahtjeva. Ovakva interoperabilnost važna je ako se želi postići One Stop Shop efekt e-Governmenta.
● Semantička interoperabilnost 54
srpanj 2013. MREŽA
‚
E-Government izravno utječe na održivi razvoj kroz korištenje ICT-a u sektoru javnih socijalnih i ekonomskih razvojnih programa
izvrsno plaćeni, da niste prisiljeni koristiti većinu javnih servisa i da ste dio populacije koja ne čeka u redu kod stomatologa i liječnika, da vam djeca idu u privatne škole
i da si možete priuštiti sve usluge privatnog sektora - bi li to bilo dovoljno? Postoje li privatni sudovi koji će osuditi prijestupnike koji mogu ugroziti svačiji, pa i vaš život; postoji li liječnik u privatnom sektoru koji može opravdati vaš izostanak s radnog mjesta ili škole? Štedite li dovoljno da vam mirovina jednog dana neće trebati? Treba li vam javna televizija ili su vam dostatne komercijalne? Čak i ako možete dijete školovati kroz čitav obrazovni sustav pod staklenim zvonom, jeste li sigurni da to želite? Javni je sektor nešto što nam je svima potrebno; netko tko bi se morao učinkovito brinuti o 100% populacije. Pa iako s pravom gunđamo na javni sektor (pogledajte odbitke na platnoj listi), na njegovo prečesto razbacivanje javnim (vašim) novcem, još uvijek nije izmišljen bolji model brige o građanima. Ono što je važno jest da je opravdan zahtjev da se, uz racionalno korištenje sredstava koja se slijevaju u javnu blagajnu, uloži u digitalizaciju javnog sektora, što danas zaista predstavlja trošak, ali koji će u budućnosti ostvariti uštede. Prostora za poboljšanje itekako ima ne samo u Hrvatskoj. U najužem smislu, projekt eGovernment ili e-Uprava sastoji se od tri cjeline: e-Administracije (eAdministration), e-Demokracije (e-Democracy) i e-Prava (e-Justice). Prefiks “e” u ovim nazivima označava elektroničku interakciju. Međutim, osim prvobitne zamisli o tri dostatne cjeline, pojedine su države razvile ili razvijaju nešto više projekata od tri osnovna, npr. e-Školstvo, e-Zdravstvo ili e-Grad.
e-Governmenta sposobnost sustava za razmjenu informacija i kombiniranje različitih izvora informacija te naknadna smislena obrada. Kada se postigne semantička interoperabilnost, informacije postaju razumljive različitim aplikacijama i mogu se ponovo koristiti u različitim okruženjima.
● Tehnička interoperabilnost - e-Government rješenje za održivi razvoj zahtijeva uspostavu IT infrastrukture koja omogućuje učinkovitu razmjenu informacija među različitim razinama javne uprave, kako horizontalne tako i vertikalne. Ona također pretpostavlja da postoji homogena oprema među svim sudionicima uključenim u interakciju, pa tako i krajnjim korisnicima. Što se uvođenja One Stop Shop modela tiče, zaključak je da ga je veoma teško integrirati zbog tipične složenosti vertikalne i horizontalne organizacije javnog sektora. Naglasak je na razvoju e-Gradova radi razdvajanja državnog javnog i lokalnog javnog sektora, a zbog složenosti projekta e-Uprava.
tabela 1 Vodeće svjetske zemlje u razvoju e-Governmenta 2012. godine Poredak Država e-Government development index (EGDI) 1 Republika Koreja 0,9283 2 Nizozemska 0,9125 3 Ujedinjeno Kraljevstvo 0,8960 4 Danska 0,8889 5 SAD 0,8687 6 Francuska 0,8635 7 Švedska 0,8599 8 Norveška 0,8593 9 Finska 0,8505 10 Singapur 0,8474 11 Kanada 0,8430 12 Australija 0,8390 13 Novi Zeland 0,8381 14 Lihtenštajn 0,8264 15 Švicarska 0,8134 16 Izrael 0,8100 17 Njemačka 0,8079 18 Japan 0,8019 19 Luksemburg 0,8014 20 Estonija 0,7987 Izvor: United Nations E-Government Survey 2012
Tako je e-Administracija (elektronička administracija) po definiciji e-Uprava u užem smislu jer pod-razumijeva administrativno provođenje različitih postupaka; e-Demokracija se odnosi na glasanje građana na demokratskim izborima putem Interneta ili neke druge usluge (npr. SMS poruke), bez potrebe da se fizički posjeti izborno mjesto; e-Pravo, odnosno sudski portal, zamišljeno je kao mehanizam koji će olakšati vođenje sudskih procesa elektroničkom komunikacijom. Umjesto da građanin napiše tužbu i odnese ju na sud, ona se direktno šalje elektroničkom poštom ili putem sudskog portala. Potrebno je da i odvjetnici također budu evidentirani na portalu e-Prava te dobivaju potvrdu elektroničkim putem ako je pravni postupak u tijeku.
Što je zapravo e-Governemnt/e-Uprava
E-Government, electronic government, e-Gov ili e-Uprava isti je termin koji se u širem smislu odnosi na olakšavanje procesa informiranja, komunikacije i transakcija između i unutar državnih institucija. E-Uprava istodobno olakšava dvosmjerni prijenos informacija, komunikaciju i transakcije između državnih institucija, građana i poduzeća. Što je, dakle, e-Uprava u svakodnevnom životu? Građanima su to područja koja olakšavaju svakodnevni život, kao što su postupak prijavljivanja poreza na dohodak, usluge vezane uz zapošljavanje, socijalne naknade, prijava policiji, izdavanja i produženja valjanosti osobnih dokumenata, prijava boravišta/prebivališta, promjena liječnika, naručivanje kod liječnika, registracija vozila, pribavljanje građevinske dozvole, usluge javnih knjižnica, pristup podacima iz registara javnih matica, visokoškolsko obrazovanje te online zdravstveni servisi. Poslovnim su subjektima to područja usluga socijalnog osiguranja zaposlenika, prijavljivanja poreza na dobit i poreza na dohodak, registracije poduzeća, prijave podataka Državnom zavodu za statistiku,
tabela 2 Zemlje s uznapredovalim razvojem e-Governmenta Država e-Government development index (EGDI) Austrija 0,7840 Island 0,7835 Španjolska 0,7770 Belgija 0,7718 Slovenija 0,7492 Monako 0,7468 Ruska Federacija 0,7345 Ujedinjeni Arapski Emirati 0,7344 Litva 0,7333 Hrvatska 0,7328 Mađarska 0,7201 Italija 0,7190 Portugal 0,7165 Irska 0,7149 Malta 0,7131 Bahrein 0,6946 Grčka 0,6872 Kazahstan 0,6844 Čile 0,6769 Malezija 0,6703 Saudijska Arabija 0,6658 Latvija 0,6604 Kolumbija 0,6572 Barbados 0,6566 Cipar 0,6508
carinske prijave, zaštite okoliša i javne nabave. Interakciju olakšavaju elektroničke, informacijske Izvor: United Nations E-Government Survey 2012 i ko munikacijske tehnologije. još uvijek nisu apsolutno rješenje za sve Iako suvremene informatičke tehnologije komunikacijske probleme u svijetu i da poput Interneta omogućuju brzu i efika- poštanske usluge sigurno neće izumrijeti, snu komunikaciju, one nažalost nisu svim nego naprotiv, s obzirom na proces globaljudima jednako dostupne. Velikom dijelu lizacije i interakciju stanovnika globalnog čovječanstva čak su i poštanske usluge sela, imat će značajan udio u svjetskoj teško dostupne. Također treba imati u vidu ekonomiji i društvu. Kao i mnoge druge da nove telekomunikacijske tehnologije tekovine suvremene civilizacije, i Internet
‚
Provođenje projekta e-Government stavlja javni sektor u poziciju pokretača razvoja ICT infrastrukture
MREŽA srpanj 2013.
55
tema broja e-Government tabela 3 Razvoj e-Governmenta u najmnogoljudnijim zemljama Država e-Government development index (EGDI) Kina 0,5359 Indija 0,3829 SAD 0,8687 Indonezija 0,4949 Brazil 0,6167 Pakistan 0,2823 Nigerija 0,2676 Bangladeš 0,2991 Ruska Federacija 0,7345 Japan 0,8019 Meksiko 0,6240
Stanovništvo 1.341,000.000 1.225,000.000 310,000.000 240,000.000 195,000.000 174,000.000 158,000.000 149,000.000 143,000.000 127,000.000 113,000.000
Izvor: United Nations E-Government Survey 2012
je većini svjetske populacije još uvijek enigma. Prema podacima iz 2012. godine, od ukupno sedam milijardi stanovnika Zemlje, njih 34,3% ili 2,4 milijarde ima nekakav oblik pristupa Internetu. Neki podaci govore da je u najsiromašnijim zemljama i onima u razvoju penetracija Interneta samo 2%, dok je, samo orijentacije radi, taj podatak za sve zemlje u Africi u prosjeku 15%. Osim putem Interneta, eGovernment se primjenjuje i putem neinternetskih tehnologija kao što su telefon, telefaks, PDA, SMS poruke, MMS, bežične mreže, Bluetooth, videonadzor, praćenje sustava, RFID, biometrijska identifikacija, upravljanje cestovnim prometom, osobne iskaznice, pametne kartice i sl. Stoga informacijska i komunikacijska tehnologija predstavlja ogroman potencijal koji će snažno utjecati na promjenu načina života te na sve sfere društva. Najveća je prednost koncepta e-Uprave za same građane kontakt i interakcija s javnom administracijom. Neograničeni pristup informacijama, kao i upute i kontakti ponuđeni građanima, skraćuju postupak i olakšavaju rad administraciji. Istodobno se postupci administracije automatiziraju i pojednostavljuju te se na taj način oslobađaju ljudski resursi. Oslobođeni dodatni kapaciteti stoje na raspolaganju građanima za posebne slučajeve gdje procesi nisu automatizirani. Također, istodobno se po-
tabela 4 Geografska distribucija najboljih u e-participaciji Kontinent Geografska distribucija najboljih u e-participaciji Afrika 5% Amerike (Sjeverna i Južna) 19% Azija 33% Europa 38% Australija i Oceanija 5% Izvor: United Nations E-Government Survey 2012
većava transparentnost administracije jer svaki korak u postupku postaje vidljiviji građanima, što smanjuje korupciju.
Preduvjeti projekta
Da bi komunikacija između državnih institucija i građana zaživjela, potrebni su određeni preduvjeti. Preduvjeta je mnogo i u svakom pogledu ovise o razvijenosti društva, ali nekoliko ih je izuzetno važno. Da imate najrazvijeniji tehnološki i organizacijski projekt, ako ga građani ne prihvaćaju kao sredstvo komunikacije, on je neuspješan. Postoji više mogućih razloga zašto zajednica ne može ili ne želi prihvatiti uspješno proveden projekt: neprihvaćanje novih ideja, informatička nepismenost, (ne) mogućnost pristupa Internetu, dobna struktura stanovništva i sl. Ako je sve to zaoibiđeno, javna uprava mora biti organizacijski posložena za ovakav način komunikacije te informatički pismena. Poznato je da čvrsta vertikalna organizacija državne administracije otežava provođenje projekta i da se u hodu mora prilagoditi novim prilagođenim procesima. Za uvođenje projekta e-Uprava potrebna je i pravna pripremljenost, od formalnih do administrativnih zahtjeva. Verifikacija elektroničkog potpisa jedan je od zakonskih preduvjeta potpune realizacije projekta. Zbog toga je potrebno preispitati pravni kontekst te ga učiniti fleksibilnijim a dokumentaciju (papir) svesti na najmanju moguću mjeru. Važnu ulogu pri uvođenju i realizaciji eUprave ima država. Heterogene tehnološke
Odluka Vlade RH Po svemu sudeći, Vlada se zaista odlučila uhvatiti ukoštac s globalnim problemima prekomjerne sječe šuma i potrošnje papira te troškova otpreme pošte. Šalu na stranu; Vlada je usvojila plan koji će se ostvarivati kroz tri sastavna dijela: uvođenje sustava središnjeg državnog portala za koji se zadužuje APIS, nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava za koji je zadužena FINA, te uspostava i operativno vođenje sustava osobnog korisničkog pretinca koji će voditi APIS.
56
Cilj je dugoročna ušteda državnog novca za održavanje postojećih internetskih stranica dispergiranih na sve strane, prirodan odljev državne administracije bez otpuštanja ali i sa smanjenom stopom zapošljavanja, te olakšavanje interakcije građanin - službe javnog sektora. Najavljuje se da će migracija više od 500 internetskih domena središnjih državnih tijela u RH biti preseljena na Gov.hr u nekoliko faza, pri čemu će prve biti migrirane stranice Vlade i Ureda Vlade te stranice
srpanj 2013. MREŽA
mojauprava.hr, dok će se nakon toga preseliti stranice ministarstava, državnih ureda i upravnih organizacija. Ako se ovaj dio posla obavi kako treba i ako stranica Gov.hr postane jedini, pregledan i dobro organiziran portal s kojeg ćemo komunicirati s državom, dobrim će dijelom biti ostvarena i druga dva cilja - sve manje administracije i lakša komunikacija građana s javnim sektorom. Ili, kako bismo na tečnom hrvatskom rekli, država 21. stoljeća postat će customer-oriented.
platforme i informacije također otežavaju uvođenje e-Uprave. Najčešći je razlog nepoznavanje ili slaba procjena mogućnosti pojedinih aplikacija, pri čemu one koje su u uporabi nisu adekvatno iskorištene, dočim je za one koje tek treba nabaviti potrebno imati dovoljno tehnološkog znanja. Iako javni sektor ponekad izaziva čuđenje privatnog, privatni je informatički i telekomunikacijski sektor specijalistički podjeljen. IT i telekomunikacije nisu u javnom sektoru osnovna djelatnost te nerijetko nemaju sva potrebna tehnološka znanja pri odabiru informatičko-komunikacijskih rješenja. Državni IT stoga često može pogriješiti pri odabiru adekvatnog mrežnog rješenja ili aplikacije. Kako teško možemo očekivati altruizam u poslu, valja nam se nadati da će želja zaposlenika IT-a državnog sektora za znanjem i informacijama pomoći pri odabiru najboljih poslovno-tehnoloških odluka.
E-Government Survey 2012
Početkom 2013. godine UN je objavio svoje godišnje izvješće o stanju napretka projekta e-Government u svijetu. Izvješće je rezultat Odjela za ekonomska i socijalna pitanja UN-a, koji je vitalno i važno
tabela 5 IT sektor u državnoj upravi - Nema centralizirane strategije ni nadzora provođenja - Godišnji budžet svih IT projekata tijela državne uprave (ministarstva, državni uredi, upravne organizacije) veći od milijarde kuna - Godišnji trošak poštanskih usluga 180 milijuna kuna - Godišnji trošak telekomunikacijskih usluga 300 milijuna kuna - Ne postoji centralizirana i jedinstvena državna baza podataka - Različita ministarstva samostalno provode pojedine IT projekte bez međusobne koordinacije i dijeljenja podataka. Rezultat: višestruko preklapanje projekata, Stanje nabava odvojenih a tek djelomično iskorištenih sustava → iracionalno raspolaganje financijskim sredstvima - Više od 200 osnovnih i 2.000 izvedenih, različitih, međusobno (uglavnom) nepovezanih baza podataka - Osnovni podaci o svakom građaninu nalaze se barem 16 puta upisani u različite baze različitih državnih tijela - Nepostojanje otvorenih specifikacija i propisanih poslovnih procesa → svako je ministarstvo specifično - Državne su baze podataka, osim u javna poduzeća, došle u ruke i privatnim tvrtkama ZAKLJUČAK - Uz loše planiranje i organizaciju, dispergirano provođenje IT projekata → neracionalno ophođenje s vremenom i financijskim sredstvima
‚
- Jedinstven nadzor nad milijardom kuna za ICT projekte predviđenom iz državnog proračuna
Ciljevi
- Bolje iskorištenje djelatnika državnog sektora uz manji angažman vanjskih suradnika - Osigurati jedistveni način rada IT-a državnog sektora - Standardizirati procese i online komunikaciju građana unutar projekta e-Uprava - Osigurati centralno mjesto s kojeg će se koordinirati svi IT projekti, sprečavati multipliciranje projekata te omogućiti grupiranje projekata - Osigurati koordiniran razvoj IT-a i projekte centralno koordinirati. Država u ovome slučaju treba razmišljati kao korporacija.
Mjere
- Osigurati bolju hijerarhijsku pozicioniranost IT odjela s višim stupnjem donošenja odluka - Omogućiti razmjenu zaposlenika, znanja i iskustava između ministarstava i državne uprave - Poslovni odnos s javnim poduzećima (bez javne nabave) ne može biti na visini komercijalnih cijena - Bolje korištenje vlastitih resursa unutar ministarstava (CARnet, Srce, MUP)
Izvor: www.vlada.hr, “IT u državnoj upravi”
Javni servisi predstavljaju civilizacijsku tekovinu i njihovo je stanje i razvijenost jasan pokazatelj razvoja nekog društva sučelje između globalne politike u ekonomskom, socijalnom i ekološkom smislu te nacionalnom djelovanju država članica UN-a. Odjel radi na tri glavna područja. Prvo, prikuplja i analizira širok raspon ekonomskih, socijalnih i ekoloških podataka i informacija koje su zemljama-članicama UN-a privukle pažnju, smatrajući da će ih zajednički uz pomoć UN-a uvrstiti među globalna politička pitanja. Drugo, ovaj odjel olakšava pregovore država-članica u mnogim međuvladinim tijelima kako po pitanju poduzimanja akcija za rješavanje tekućih pitanja tako i objedinjavajući pitanja novonastalih globalnih izazova (pokušajmo izbjeći riječ “problem”). Treće područje rada Odjela za ekonomska i socijalna pitanja UN-a jest da savjetuje zainteresirane vlade o načinima i sredstvima provođenja političkih okvira razvijenih u okvirima UN konferencija te predlaže programe pojedinim zemaljama, na razini tehničke pomoći. Također, UN-ovo godišnje izvješće o stanju projekta e-Uprava realizirano je uz podršku Sveučilišta Cornell iz SAD-a. Izvješće za 2012. godinu bilježi napredak u online pružanju usluga građanima u većini zemalja. Osim toga, posebna je pozornost u ovom izvješću usmjerena na projekt e-Vlada. Države-lideri uvođenja projekata e-Vlada stekle su posebno priznanje, prepoznavajući ovaj projekt kao kao sredstvo
oživljavanja zaostalih ekonomskih i socijalnih sektora. UN smatra da je uspostava eVlada pojedinih zemalja svakako pohvalna inicijativa jer je korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija i aplikacija za mnoge narode i građane dobar put prema daljnjem poboljšanju učinkovitosti javnog sektora. Osim toga, e-Vlada omogućava pojednostavljeno upravljanje sustavom podrške održivom razvoju. Kada informacijska i komunikacijska tehnologija podržava razvoj i kada je taj razvoj učinkovit, djelotvoran i trajan, kažemo da je taj razvoj i održiv. Ukupni je zaključak koji se nameće iz UN-ova istraživana i izvješća za 2012. godinu u današnjem ozračju svjetske recesijske klime da je važno nastaviti s pružanjem e-usluga građanima. Također, UN sugerira vladama diljem svijeta da sve više promišljaju u smjeru razvoja e-Vlada i e-Uprava, stavljajući veći naglasak na institucionalnu povezanost između i unutar državnih struktura u pokušaju stvaranja sinergije za održivi razvoj. Važan je aspekt ovog pristupa proširiti opseg projekta e-Vlada u smislu transformacije uloge države prema kohezivnim, koordiniranim, integriranim procesima i institucijama kroz koje se održivi razvoj odvija. U UN-ovu izvještaju o e-Upravi za 2012. godinu istražuje se unutarnja povezanost između e-Uprave i održivog razvoja. UN je pritom analizirao kako vlade svijeta provode politiku i programe e-Uprava i potiču li tako djelotvornost, učinkovitost i unutarnju uključenost kao parametre održivog razvoja širom svijeta. Prema zaključcima UN-a za 2012. godinu vodeća je Južna Koreja, koju potom slijede Nizozemska i Velika Britanija. Hrvatska se MREŽA srpanj 2013.
57
tema broja e-Government
‚
Razlike u razvijenosti projekta e-Government u prvih 20 zemalja su marginalne
nalazi na 30. mjestu svjetske ljestvice, a na vrhu je skupine postkonfliktnih zemalja. No krenimo redom.
Što se ocjenjivalo?
U posljednje dvije godine Hrvatska se sa 35. mjesta svjetske ljestvice popela na 30. mjesto, dok u grupi postkonfliktnih zemalja (prema pojašnjenju UN-a, postkonfliktne su države one na čijem se teritoriju vodio rat unatrag nekoliko desetljeća ili države slabog i/ili krhkog pravosuđa gdje vlada neučinkovitost i gdje ne postoji pružanje uslu-
58
srpanj 2013. MREŽA
ga građanima) drži prvo mjesto od ukupno 33 zemlje. Iza Hrvatske slijede Gruzija, El Salvador, Bosna i Hercegovina, Libanon te Azerbajdžan. Kriterij ocjene razvoja e-Government projekata pojedinih zemalja prema ocjeni UN-a nije samo status ili napredak projekata, nego i osmišljenost okvira za pametan, uključiv i održiv rast društva za sljedeće generacije. Zemlje koje su slijedile taj trend istodobno koristeći napredak tehnologije, u kombinaciji s povećanjem broja online građana u orijentaciji prema
javnim službama, bolje su i rangirane. Također su bolje ocijenjene zemlje koje su na neki način personalizirale projekt i uvele veći broj portala i višekanalni pristup javnim uslugama te time promiču mogućnost da se građani horizontalno i vertikalno uključuju u korištenje javnim servisima i javni proces donošenja odluka. Radi postizanja što bolje učinkovitosti uz smanjenje troškova, UN se u 2012. godini fokusirao na koncept integriranih usluga uz funkcionalnost i/ili tematsku sličnost s One Stop Shop poslužiteljima odnosno portalima (termin One Stop Shop potječe iz SAD-a ranih 30-ih i podrazumijeva jednu ulaznu točku ili lokaciju gdje korisnik može pronaći sve podatke o nekom proizvodu ili usluzi koji ga zanimaju). Također, zanimala su ih i upravljiva rješenja koja poboljšavaju pružanje usluga dok istodobno građanima pojednostavljuju korištenje te su objavljene ljestvice poretka rezultata i tih zahtjeva UN-a. UN-ova anketa za 2012. godinu procjenjivala je web portale iz perspektive osobe koja traži neku informaciju iz javnog sektora. Fokus je bio usmjeren na stupanj razvijenosti e-usluga, koje se kreću od interaktivnih stranica koje nude mogućnost financijskih transakcija (umrežene usluge) do e-Participacije i postojanja kanala od vlade do građana, pri čemu građani mogu postati svoj feedback vladi. Indikatori su grupirani prema fazama za-
tabela 6
Stanje Ciljevi
Stanje Ciljevi Mjere
Stanje
Mjere
Stanje Mjere Stanje Mjere
Infrastrukturni projekti OIB - Osnovna baza podataka svih građana, poslovnih subjekata i udruga RH - U vlasništvu Ministarstva financija; koristi se isključivo za potrebe Ministarstva financija - OIB sustav treba postati nacionalna baza podataka građana RH i dostupan svim ministarstvima koja ga zakonski mogu koristiti - Na OIB bazu podataka trebaju biti povezane sve baze podataka RH - Tako bi se povezale sve baze podataka i svi podaci u RH te stvorili temelji buduće informatizacije državne uprave Državna optička mreža - Velik broj odvojenih državnih privatnih mreža (CARNet, HITRO.net, MUP, MORH, FINA, Carina…) čiji je trošak nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje - Svaka državna privatna mreža samostalno kupuje kapacitete za svoje širenje - Postoji državna optička infrastruktura koja je najvećim dijelom neiskorištena - Smanjiti troškove za telekomunikacijske usluge - Povećati broj širokopojasnog pristupa Internetu građanima, dovodeći optičku infrastrukturu što bliže naseljima - Pravno regulirati vlasništvo i upravljanje nad objedinjenom državnom optičkom infrastrukturom - Povezivanje odvojenih optičkih mreža u jedinstvenu državnu mrežu - Nastavak projekata e-Gradovi i povezivanje na državnu optičku mrežu Cloud RH i Datacentar RH - Dislociranost baza podataka u vlasništvu RH - Ne postoje jasne specifikacije oko postupanja s bazama podataka - Postojanje nekoliko državnih datacentara (FINA, MUP, APIS. CARNet, Srce…) - Potreba za sigurnim, backupiranim i kontroliranim smještajem - Smještaj svih baza podataka na jednom mjestu (Data Center & Disaster Recovery) - Razvoj cloud rješenja kako bi se smanjili troškovi državne uprave, a građanima ponudili efikasni centralizirani servisi - Prijedlog da se podzemni vojni aerodrom kod Udbine iskoristi za ovu namjenu Integracija podataka i baza podataka - Neefikasnost podataka zbog lošeg upravljanja bazama (slovenski popis stanovništva obavljen je koristeći podatke iz državnih baza podataka, dočim će zadnji popis stanovništva u RH građane stajati više od 500 milijuna kuna) - Povezivanje svih baza podataka na razini programa radi jednostavnijeg dijeljenja informacija Slobodan software i norme - Godišnje se za licence troši više od 200 milijuna kuna - Poticanje implementacije na slobodnom softveru - Na razini Vlade potaknuti inicijativu razvoja slobodnog softvera kako bi se potaknuo razvoj uslužnih IT djelatnosti Zajednički zaključci i mjere - Standardizacija i informatizacija poslovnih procesa u tijelima državne uprave - Uvođenje informatizacije u svakodnevno poslovanje državne uprave - Pokretanje pilot-projekta unutar Ministarstva uprave - Centralizirana koordinacija i upravljanje IT projekata državne uprave - Prioritizacija projekta e-Uprave zbog mogućnosti financiranja iz EU fondova - Objedinjavanje javne nabave
Izvor: www.vlada.hr, “IT u državnoj upravi”
vršenosti projekta (u nastajanju, poboljšano, mogućnost transakcija i povezanost) i prema dostupnosti informacija kao što su web stranice ministarstava/odjela, dostupnost arhiviranih informacija, web stranice regionalne/lokalne samouprave, stranice vlade, dostupnost vlade građanima, online propisi i izvješća te mogućnost dvosmjerih transakcija. Također, ocjenjivan je i stupanj korištenja naprednih usluga poput mobilnih aplikacija, kao i integriranost i participacija u konceptima “vlada vladi” (G2G), “vlada građanima” (G2C) i “građani vladi” (C2G). Inače, valja spomenuti da je čitav projekt koncipiran kao razvoj interakcije između sljedećih subjekata: G2C, G2B (vlada tvrtkama), G2E (vlada zaposlenicima), G2G te C2G, ali svi nisu u ovom slučaju ocjenjivani. UN-ov je zaključak da provođenje projekta e-Government stavlja javni sektor u poziciju pokretača razvoja ICT infrastrukture koja će se nakon toga brže i efikasnije primijeniti i u gospodarstvu. Osim toga, UN smatra da e-Government programi mogu biti katalizator produktivnosti tako da se nove tehnologije približe građani-
ma, spominjući primjere gdje su mnoge zemlje potakle svoj razvoj orijentirajući se na rad u ICT područjima kao što su jačanje poduzetništva, inovacije, istraživanje i razvoj, promicanje učenja na daljinu i e-Zdravstvo. Također, zaključuje UN, unatoč svim tim činjenicama, napredak ostaje neujednačen. U trenutnoj klimi recesije neke će zemlje moći nastaviti ulagati u ICT infrastrukturu i lakše postići poboljšanje, dok će druge ograničiti ulaganja u projekt e-Government, posebno uzimajući u obzir nizak stupanj korištenja postojećih javnih usluga i preispitivanje niske potražnje za online uslugama. Tako će se digitalni jaz između razvijenijih i nerazvijenijih zemalja i dalje povećavati. Stoga je, smatra UN, potrebno da e-Vlada preuzme istaknutu ulogu u oblikovanju razvoja projekta, uključujući građane u interakciji s javnim servisima.
Ljestvica poretka
Kroz čitavo su izvješće ljestvice poretka posložene, osim po kontinentima i državama, prema najmnogoljudnijim i najsiromašnijim zemaljama te su dane regionalne
usporedbe. Ocjena statusa projekta e-Government izražena je kroz indeks EGDI (e-Government Development Index). Globalni lideri ove liste, njih svih 20 u 2012. godini, pripadaju visokorazvijenim ekonomijama, sa 164 - 190 posto višim BDP-om od svjetskog prosjeka. Od njih 20, 14 ih je u Sjevernoj Americi i Europi; tri su iz istočne Azije (Republika Koreja, Singapur i Japan), dvije iz Oceanije (Australija i Novi Zeland) te jedna iz zapadne Azije (Izrael). Republika Koreja (s koeficijentom razvoja 0,9283) zauzima vodeću poziciju u realizaciji projekta e-Government u 2012. godini, a slijede ju tri europske zemlje: Nizozemska (0,9125), Ujedinjeno Kraljevstvo (0,8960) te Danska (0,8889), iza koje su, na petom mjestu ove ljestvice, Sjedinjene Američke Države. Razlike u razvijenosti projekta e-Government u prvih 20 zemalja marginalne su i njihov poredak unazad dvije godine nije se bitno promijenio, dok su se u 2012. godini Izrael, Lihtenštajn i Luksemburg uvrstili u ovu listu zemlja s visokim EGDI-jem. UN-ovo izvješće za 2012. godinu posebno priznanje odaje zemljama s više MREŽA srpanj 2013.
59
tema broja e-Government od 100 milijuna stanovnika jer su unatoč izazovima s kojima se suočavaju uložile golem napor u provođenju projekta e-Government. Što se regionalnih usporedbi tiče, zanimljive su one između kontinenata. Kontinuirana integracija, širenje i konsolidacija e-Government projekta, dovele su do više od 10% povećanja EGDI-ja u svjetskom prosjeku u odnosu na 2010. godinu. Zanimljivo je svejedno da je, uspoređujući kontinente općenito unazad dvije godine, najveći skok EGDI-ja ostvaren u Europi i iznosi 0,7188, a slijede Amerike (Sjeverna i Južna zajedno) sa 0,5403. Ti podaci ne začuđuju uzmemo li u obzir povijesno visoku razinu funkcionalnog obrazovanja građana i raširenost telekomunikacijske infrastrukture. Afrika je očekivano na začelju liste, ali bilježi kontinuiran razvoj, bez iznenadnih promjena trendova. Prosječno, ukupni je indeks razvoja projekta 0,4882, što znači da je status projekta u svijetu ispod 50% završenosti.
Zabilježen progres u online servisima
E-Government izravno utječe na održivi razvoj kroz korištenje ICT-a u sektoru javnih socijalnih i ekonomskih razvojnih programa. U tom je kontekstu i današnji UNov imperativ da projekte e-Uprave razvijaju na platformama temeljenim na tehnologijama koje promiču razvoj zajednice. Stoga je važno da svaka vlada bude svjesna važnosti ovog projekta te da senzibilizira građane za njegovo korištenje. Kod procjene razvijenosti i korištenja online servisa uzeti su G2C pokazatelji u segmentima zakona, politike, zdravstva, obrazovanja, javnih službi, poreza te tehnološke raznolikosti za pristup korisnika (audio, video, RSS feed). U izvješću za 2012. godinu Republika Korea, Singapur i SAD zauzeli su prva tri mjesta po online dostupnosti portala i informacija e-Vlada. Među prvih 20 zemalja u ovoj kategoriji nekoliko je zemalja u razvoju. Zanimljivo je da su u ovoj kategoriji Kolumbija i Švedska ocijenjene jednakim indeksom razvijenosti. U izvješću za 2012. godinu samo tri zemlje svijeta nisu na webu. Jedan od složenijih servisa od online prisutnosti vladinih podataka na webu jest mogućnost financijskih transakcija. Ovaj servis upućuje na zrelost korištenja ICT-a i veću integriranost različitih usluga. Zemlje moraju imaju dobro razvijenu elektroničku infrastrukturu bankarstva, uključujući i elektronički klirinški sustav i odgovarajuće sigurnosne mjere zaštite. Društvo također mora vjerovati da je elektronički bankarski sustav pouzdan. Na prva tri mjesta ljestvice mogućnosti korištenja online transakcija nalaze se Republika Koreja, Singapur i SAD. Radi se uglavnom o plaćanjima različitih pristojbi, komunalnih usluga, kazni, rodnih listova, registracije automobila, osobnih isprava i vozačke dozvole.
Kako premostiti digitalni jaz?
Princip održivog razvoja ne može se svesti samo na pitanje brige o okolišu. Kako smo već ranije rekli, socioekonomski čim-
‚
Neograničeni pristup informacijama, kao i upute i kontakti ponuđeni građanima, skraćuju postupak i olakšavaju rad administraciji
benici spadaju među najvažnije za provođenje e-Governmenta. Socijalna isključenost i nedostatak adekvatnog pristupa javnim službama može značajno ugroziti održivi razvoj. Neujednačen stupanj razvoja projekta e-Government zasniva se na velikim razlikama u dostupnosti telekomunikacijskih usluga građanima pojedinih zemalja. Činjenica da neke zemlje još uvijek ne nude nacionalne web stranice na svom ili na više od jednog jezika ne znači da ne poduzimaju ništa po pitanju napretka, već da rade na obrazovnom, jezičnom i informatičkom osposobljavanju građana.
e-Hrvatska
Postoji neki apsurd i čudan disbalans u ritmu života 21. stoljeća - mogućnost da u sekundi klikom miša downloadate neki američki ili indijski whitepaper ili da kupite neki predmet s eBaya s drugog kraja svijeta i čekanja u redu kako bi vam izdali domovnicu ili rodni list. Postoji nešto što nas dodatno iritira, a to je ne samo gubitak vremena nego i osjećaj da je to moguće organizirati puno pametnije, efikasnije, elegantnije i inteligentnije. Moram se vratiti na početak teksta i podsjetiti vas još jednom da pogledate odbitke s platne liste. Grintate li naglas ili u sebi u tom redu koji, čini vam se, nema početka ni kraja, potpuno ste u pravu. Međutim, čak i ako mislimo da nam je najteže na svijetu i da je svugdje bolje, UN-ovo izvješće o stanju e-Governmenta argumentirano nas pobija. Zasluge za pozicioniranost Hrvatske moramo pripisati kako trenutnoj postavi Središnjeg ureda za e-Hrvatsku tako i onim prethodnim. Ono što ulijeva nadu i budi optimizam jest činjenica da je Središnji ured za e-Hrvatsku napokon uspio taksativno ali vrlo konkretno pobrojiti što je sve potrebno napraviti da se pomaknemo na ljestvici i da nam život postane jednostavniji i ugodniji. Središnji državni ured za e-Hrvatsku središnji je državni ured čiji je zadatak promicanje i sustavno unapređivanje izgradnje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj, javnog pristupanja internetskim uslugama i sadržajima te razvoj
primjene informacijske i komunikacijske tehnologije te sustava elektroničke uprave. Danas je, pod nazivom Uprava za e-Hrvatsku, Središnji ured za e-Hrvatsku smješten unutar Ministarstva uprave i na čelu mu je pomoćnik ministra Darko Parić. Parić je radno iskustvo stekao u CARNetu na poslovima projektiranja i izgradnje optičkih mreža za e-gradove, širokopojasnog interneta i međunarodnih projekata CARNeta. Osim toga, njegova je zadaća prema Vladi koordinacija i praćenje projekta objedinjavnja svjetlovodne infrastrukture trgovačkih društava u vlasništvu RH, za čiju je operativnu provedbu zadužena tvrtka Odašiljači i veze. Dolaskom na čelo ove ustanove Parić je sa svojim timom ljudi pripremio prezentaciju koja se nalazi na web stranicama Vlade RH, a koja jasno opisuje zatečeno stanje informatizacije javnoga sektora RH te najavljuje aktivnosti koje njegov ured namjerava provesti. Također, odlukom Vlade osnovano je povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnoga sektora te su ciljano imenovane radne skupine koje će se baviti pojedinim područjima kao što su Radna skupina za integraciju računalno-komunikacijske infrastrukture, Radna skupina za definiranje područja i tema za objedinjenu javnu nabavu, Radna skupina za standardizaciju rješenja za korisnički pristup ili Radna skupina za oblak javne uprave. Osim toga, za koordinaciju i praćenje najavljenog projekta objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske te redovito izvještavanje Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture zadužen je pomoćnik ministra uprave i nacionalni promicatelj digitalnog društva Darko Parić. Ono što smo Pariću i Upravi za e-Hrvatsku htjeli prije svega dobrohotno sugerirati jest fokus na otvaranje jedinstvenog web mjesta s kojeg bi građani puno preglednije mogli doći do svih informacija i servisa, po uzoru na nama susjednu Sloveniju. Pretekla nas je Vladina odluka koja upravo to i najavljuje. Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku i Upravi za e-Hrvatsku želimo dobar vjetar u leđa! MREŽA srpanj 2013.
61
tema broja e-Government
E-građani Lijepe
Vlada Republike Hrvatske na svojoj je 87. sjednici od 25. travnja 2013. godine donijela Odluku o pokretanju projekta e-Građani, kojim se planira omogućiti pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, siguran pristup osobnim podacima te elektroničku komunikaciju građana i javnog sektora. Možemo reći samo - napokon! 62
srpanj 2013. MREŽA
Goran Vojković
B
olji poznavatelji državne informatike mogli su svjedočiti priličnim lutanjima njena strateškog razvoja u zadnjih petnaestak godina - središnje tijelo nadležno za IT (nekada samostalni državni ured, danas dio Ministarstva uprave) bavilo se svime i svačime - od sindicirane (zajedničke) nabave osobnih računala za državnu upravu do organizacije sustava vaučera za kupnju dekodera digitalne televizije. Da se razumijemo - većina je tih poslova bila korisna i treba ih obavljati. Prva je zajednička nabava opreme korisna za nas porezne obveznike, jer kada se kupuje 1.000 računala u komadu, cijena je bitno niža nego kada 100 državnih tijela kupuje po 10 računala. No svaki će informatičar znati - sama kupovina opreme ne znači stvarnu
informatizaciju. Ne znači stvarnu informatizaciju ni kada se opremi kupe licence i kad se ona umreži. Informatizacija je tek kada se poslovni procesi prilagode informacijskom dobu i automatiziraju, a ne kada se uvedu računala kao zgodni pisaći strojevi. Dakle, potrebno se uhvatiti poslovnih, odnosno ovdje upravnih procesa i konkretnih koristi za građane i upravu. U tom smjeru (možemo reći samo: napokon, jer već je bilo krajnje vrijeme!) ide Odluka o pokretanju projekta e-Građani. Mnogi su u drugim europskim državama već puno napravili u ovom pravcu, gdje se pitanje informatizacije državne i javne uprave gleda upravo sa strane krajnjih korisnika dakle gleda se rezultat, a ne interni procesi. Optimisti će ovom Odlukom biti zadovoljni; realisti će reći: “Napokon se krenulo!”, a pesimisti nas podsjetiti da je Odluka done-
Naše sena par tjedana prije lokalnih izbora - kada se ionako obećava sve i sva. Nadajmo se da će ipak ova realistička opcija biti ona stvarna.
Cilj projekta i preduvjeti za realizaciju
Cilj projekta e-Građani jest omogućiti građanima da na internetu s javnim sektorom komuniciraju na jednom mjestu, putem portala koji će objediniti informacije o radu Vlade i ministarstava, informacije o javnim uslugama te omogućiti sigurni pristup elektroničkim uslugama korištenjem elektroničkog identiteta posredstvom jedne ili više prihvatljivih vjerodajnica za elektroničku identifikaciju (npr. korisničko ime/zaporka, token, digitalni certifikat i sl.). Preduvjet za realizaciju projekta e-Građani jest spremnost građana na elektroničku komunikaciju s javnom upravom te spremnost na korištenje elektroničkog identiteta. S druge strane država mora biti registarski uređena i umrežena kako bi tijela javne uprave prikupljala podatke elektroničkim putem iz pojedinih sustava i njihovih temeljnih registara (državne matice, registar prebivališta, OIB). U obrazloženju Vladine odluke navodi se sljedeći primjer: “Tako se primjerice može dogoditi sljedeća situacija: po rođenju djeteta roditelj(i) s aktiviranim Korisničkim pretincem dobivaju informaciju da je rođenje djeteta registrirano u rodilištu i informacija proslijeđena matičnom uredu, te upute o svojim pravima i obvezama, npr. koje radnje još moraju osobno poduzeti da bi upis djeteta u matičnu knjigu rođenih bio formalno zadovoljen i zaključen. Svaka usluga putem koje je izvršena promjena podataka ili uvid u podatke dostavlja u Korisnički pretinac informaciju o tome, uključujući koje tijelo je i po kojoj osnovi izvršilo uvid i promjene u osobnim podacima roditelja i djeteta.” Djeluje pomalo kao znanstvena fantastika? U sadašnjoj situaciji, gdje imamo gotovo bizarnu kombinaciju dvije baze matica rođenih u državi (jedna za Zagreb i jedna za ostatak Hrvatske) i gdje u Zagrebu ne možemo dobiti izvod ako smo rođeni u Splitu, dočim ako smo rođeni u Splitu, izvod uredno možemo dobiti u Osijeku - ovo sve djeluje kao daleka budućnost. No stvari bi se napokon trebale početi rješavati.
Tko je za što odgovoran?
Vrlo je simpatično da su u Odluci Vlade uredno navedeni svi odgovorni za ovaj projekt. Dakle, znat ćemo koga prozivati ako nešto zapne ili ako kao korisnici (a to smo svi mi građani) ne
Kako će izgledati Osobni korisnički pretinac, prema prezentaciji Vlade RH budemo zadovoljni kvalitetnom ovih novih servisa. Za upravljanje projektom Središnjeg državnog portala zadužen je Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Za upravljanje projektima Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) i Osobni korisnički pretinac zadužuje se Ministarstvo uprave (u sklopu kojega se i nalazi Uprava za e-Hrvatsku). Odlukom su dalje zaduženi Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Ministarstvo uprave da najkasnije do 30. lipnja 2013. godine izrade i predstave Program razvoja elektroničkih usluga koji će obuhvatiti smjernice i upute potrebne za ostvarenje projekta e-Građani. Prema Odluci, zadužuje se Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijsku tehnologiju (APIS IT d.o.o.) za udomljavanje Sustava središnjeg državnog portala te uspostave i operativnog vođenja Sustava osobnog korisničkog pretinca. APIS IT d.o.o. osnovan je krajem 2005. godine Ugovorom o osnivanju između Vlade RH i Grada Zagreba kako bi na pozitivnim iskustvima nekadašnjeg Gradskog zavoda za automatsku obradu podataka (GZAOP-a) obavljao poslove razvoja i podrške ključnim informacijskim sustavima Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
Sustav se temelji na osobnom korisničkom pretincu koji pouzdano pripada određenom građaninu Nadalje, povjerava se posao uspostave i operativnog vođenja Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava Financijskoj agenciji (FINA). FINA će pripremiti Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav za integraciju sa sastavnicama projekta e-Građani
Pravna osnova Donošenje Odluke o pokretanju Projekta e-Građani u skladu je s ciljevima koji se žele postići izgradnjom nove javne uprave iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011. - 2015. i u skladu sa smjernicama i politikama Europske komisije, a posebice Digitalnim planom za Europu (Digital Agenda for Europe).
U navedenom se Planu ističe da su tehnologije i usluge ovjeravanja elektroničkog identiteta (eID) ključne za internetske transakcije kako u privatnom tako i u javnom sektoru. U okviru provedbe Digitalnog plana za Europu, Europska komisija kroz Program Interoperabilna rješenja
za europsku javnu upravu (Interoperability Solutions for European Public Administrations - ISA) ima za cilj olakšati i ubrzati razmjenu informacija i pružanje usluga elektroničke uprave kako među upravnim sektorima tako i među državama-članicama Europske Unije.
MREŽA srpanj 2013.
63
tema broja e-Government
Prezentacija projekta e-Građani u Vladi RH - potpredsjednica Vlade Milanka Opačić i pomoćnik ministra Uprave za e-Hrvatsku Darko Parić do 1. srpnja 2013. godine. Financijska agencija osigurava razvijeno rješenje Sustava NIAS-a, kao i potrebno znanje i IT infrastrukturu za vođenje toga sustava. Sustav NIAS, kako smo rekli, predstavlja osnovicu projekta e-Građani, a unutar njega će se omogućiti i korištenje certifikata za izradu elektroničkih potpisa koji će se postavljati na novu osobnu iskaznicu.
64
srpanj 2013. MREŽA
Međusobni odnosi između Vlade Republike Hrvatske, Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijsku tehnologiju i Financijske agencije u izvršavanju poslova, sukladno Odluci, uredit će se posebnim ugovorima za razdoblje od tri godine. Odlukom se dalje zadužuju sva državna tijela i javne službe: da najkasnije do 30.
rujna 2013. godine izrade vlastite planove prilagodbe i razvoja elektroničkih javnih usluga; da planiraju sredstva za provedbu vlastitih planova prilagodbe i razvoja elektroničkih javnih usluga; te da od 1. siječnja 2014. godine u postojećim kao i u razvoju novih elektroničkih usluga koriste sastavnice projekta e-Građani.
Tri sastavnice Zaključno
Odluka o pokretanju Projekta e-Građani je donesena, sada ima i klasu i urudžbeni broj i potpis predsjednika Vlade. Već na prvi pogled nudi mnogo novoga. Ne tehnološki novoga, jer princip e-adrese koja nedvojbeno pripada nekoj osobi i na koju se mogu slati službeni dokumenti, s time da je slanje na nju jednako kao slanje preporučene pošiljke, postoji već godinama. Jedino što se kod nas tu pojavljuju sa strane davatelja usluge APIS IT i FINA, dok u drugim državama tu ulogu obavlja primjerice državna pošta (državne se pošte u svijetu uslijed smanjenja opsega usluga sve više orijentiraju na e-usluge) ili netko treći kome je država dala dozvolu ili koncesiju. Ni model središnjeg državnog portala koji gleda stvari sa strane korisnika nije nov. Fraza “sa strane korisnika” znači da kliknemo npr. “rođenje djeteta” i dobijemo sve upute vezane za uređenje pravnog statusa novog člana obitelji, a ne da moramo gledati gomile propisa i skakati između stranica ministarstava ako želimo pogledati različite stvari, npr. prijavu prebivališta i pravo na naknadu za rođenje djeteta - jer se time bave dva odvojena ministarstva. Postoji, uostalom, ovakav model središnjeg državnog portala - ne baš potpuno razvijen, no funkcionalan - u najbližem susjedstvu: Republici Srpskoj (www.esrpska. com). Ono što je novo jest formalna Odluka i formalno određeni put kojim treba krenuti. I datumi. Upravo su datumi ključni jer se već godinama govorilo o ovakvim promjenama, a napravilo se malo ili ništa. Datumi su dovoljno kratki da možemo procijeniti što se i kako radi. Općenito, realizacija neće biti laka jer državna uprava nikada nije ustrojila svoj IT kako treba (razlog je jednostavan - plaća visokoškolovanog stručnjaka u Ministarstvu iznosi 4.500 - 6.500 kuna, ovisno o stažu, a i uz rukovodeće mjesto teško se probije 7.000 kuna). Jasno je - čak i u ovo doba recesije kvalitetne je stručnjake teško dobiti za taj novac, a nova se radna mjesta ionako vrlo slabo otvaraju. Klasičan put IT-ovca iz državne službe uvijek je bio: naučiti posao i s iskustvom rada u velikom sustavu otići drugamo. Slična je priča naravno i s brojnim drugim stručnjacima u područjima oko IT-a, od projektnih menadžera do stručnjaka za rizike. Pitanje je i koliko postojeći pravni okvir dopušta ovako bitne promjene u radu imamo mi elektroničku dostavu u Uredbi o uredskom poslovanju (imali smo je čak i u onoj iz kraja 80-ih, pa nešto nije pomoglo), no modeli nisu nikada provedeni u praksi. Uostalom, kada smo već kod pravnog okvira, temeljni propis koji uređuje državni IT i dalje je Zakon o informatičkoj djelatnosti iz (nećete vjerovati!) 1977. godine! Nije da se nešto u praksi primjenjuje, ali uredno je na snazi jer nitko nije u međuvremenu donio novi. Svakako, problema ima, ali ove važne reforme treba napraviti - pa ćemo poželjeti nadležnima sve najbolje, ali i nadzirati hodogram s datumima koje su sami zadali!
Projekt e-Građani planiran je kroz tri glavne sastavnice, koje bi trebale predstavljati zajedničku infrastrukturu javnog sektora: sustav središnjeg državnog portala; nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS); te sustav osobnog korisničkog pretinca. Prva je sastavnica središnji državni portal koji predstavlja projekt kojim Vlada Republike Hrvatske objedinjuje na jednom mjestu i u lako dostupnim formatima informacije o javnim uslugama, kao i informacije i dokumente vezane uz provođenje politika. On ima za cilj postavljanje smjernica, propisivanje standarda i jedinstvenog sustava za upravljanje sadržajem internetskih stranica tijela državne uprave: Vlade Republike Hrvatske, ureda Vlade Republike Hrvatske, ministarstava, državnih ureda te implementaciju i modernizaciju sadržaja postojećih portala vlada.hr i mojauprava.hr. Druga sastavnica, NIAS, jest informacijskotehnološki sustav središnje identifikacije i autentifikacije korisnika elektroničkih javnih usluga. On će omogućiti sigurnu identifikaciju i autentifikaciju korisnika elektroničkih usluga. NIAS pruža podršku za jedinstvenu prijavu na elektroničke usluge te prosljeđuje minimalni skup atributa
(podataka) dovoljnih za jednoznačno utvrđivanje jedinstvenog elektroničkog identiteta korisnika. Osnovne su funkcije tog sustava: omogućiti korisnicima jedinstveni elektronički identitet u pristupu i korištenju elektroničkih usluga; omogućiti pružateljima elektroničkih usluga rasterećenje od poslova izdavanja vjerodajnica za elektroničku identifikaciju i upravljanje identitetima korisnika pri korištenju njihovih usluga; te omogućiti izdavateljima vjerodajnica za elektroničku identifikaciju prihvatljivost i širu uporabu njihovih vjerodajnica u elektroničkim uslugama povezanim s NIASom. Treća je sastavnica Korisnički pretinac. Sustav osobnog korisničkog pretinca predstavlja realizaciju pristupa osobnim informacijama koje javni sektor želi uputiti građanima (npr. informacije o statusu osobnih predmeta ili informacije o elektroničkoj razmjeni osobnih podataka). Svaki građanin Republike Hrvatske dobit će vlastiti osobni korisnički pretinac. Dakle, Korisnički pretinac svakom građaninu omogućava primanje osobnih službenih poruka vezanih za javne usluge, postupke (odnosno njihov tijek) i osobne statuse te njihov pregled, upravljanje
i pohranu. Službene poruke generiraju i u Korisnički pretinac dostavljaju e-usluge sustava tijela javnog sektora. Tri su osnovne funkcije Korisničkog pretinca. Prva je omogućavanje svakom hrvatskom građaninu (odnosno osobi s važećim OIB-om) koji je aktivirao svoj Korisnički pretinac da na jednom mjestu sigurno i povjerljivo prima, pregledava, prati i upravlja svim svojim službenim komunikacijama s javnim sektorom te da bude informiran o njemu važnim situacijama i događajima vezanim za osobna zakonska prava i obveze te o korištenju osobnih podataka u javnom sektoru. Druga je funkcija Korisničkog pretinca omogućavanje pružateljima elektroničkih javnih usluga da neposredno, jednostavno, automatizirano, sigurno, pouzdano i ekonomično dostavljaju službenu korespondenciju svojim strankama koje imaju aktiviran Korisnički pretinac bez nužnosti da sami razvijaju i održavaju svoja rješenja. Treća je uloga Korisničkog pretinca uloga strane od povjerenja koja jamči provjerljivo i vjerodostojno slanje i primanje službene korespondencije između pošiljatelja i primatelja te transparentno praćenje javnih usluga koje koriste i obrađuju osobne podatke pojedinih građana.
Jedan od najvećih tehnoloških izazova bit će uvođenje interoperabilnosti državnih baza podataka, koje su se neovisno razvijale desetljećima MREŽA srpanj 2013.
65
tema broja e-Government Kako poboljšati državni IT?
Tuđi novac Vodeći se načelom barunice Margaret Thatcher da ne postoji javni novac, već samo novac poreznih obveznika, zanimljivo je zapitati se može li se nekih milijardu kuna koji se godišnje ulažu u IT državne i javne uprave u Hrvatskoj bolje utrošiti Goran Vojković
K
ao prvo, objasnimo frazu “državna i javna uprava” iz podnaslova kako bismo stekli točnu sliku opsega onoga što spada u državni IT. Državna su uprava ministarstva, državne upravne organizacije, uredi državne uprave u županijama - ono što u užem smislu smatramo izravno državom. Zapošljavaju oko 65.000 ljudi, od kojih negdje dvije trećine otpadaju na MUP i MORH, tako da u biti klasična “državna uprava” u Hrvatskoj i nije nešto velika - sastoji se, kada odbijemo policiju i vojsku, od oko 20.000 službenika. Ono što je puno veće jest javna uprava, gdje po broju ljudi vode zdravstvo i školstvo - oboje ukupno zapošljavaju oko 150.000 ljudi. Onda je tu i desetak tisuća u znanosti i visokom školstvu, pa velikim državnim zavodima, i na kraju ćemo doći do malih lučkih uprava ili uprava nacionalnih parkova sa svega nekoliko zaposlenih - ukupno sa zdravstvom i školstvom nekih 230.000 ljudi. Ono što se pojavljuje kao pitanje jest: kako u doba kada se državna, proračunska sredstva mogu samo smanjivati povećati učinkovitost državnog i javnog iT-a, i to ne samo unutar sebe, već u smislu ispunjavanja ciljeOpis projekta
va kojima služi? Ukratko, kako poboljšati pripremu, realizaciju, upravljanje i nadzor nad IT projektima u upravi, uključujući i reviziju informacijskih sustava - sve to uz maksimalno korištenje postojećih resursa? U nastavku teksta navodimo par mogućih načina.
Priprema projekata
Jedan od glavnih problema priprema projekata u javnom sektoru jest njihovo započinjanje “da se iskoriste sredstva”, “da se nešto napravi”, “da se informatiziramo”, ili najgore: “ako ne potrošimo sve, naredne godine nećemo dobiti novac”. Prije desetak i više godina, kada se radilo ono što bismo mogli nazvati inicijalnom informatizacijom, ovakvi stavovi i nisu bili previše pogrešni - svim računalima, printerima i serverima uredno bi se našlo posla. Jednostavno, nije bilo ni Pokazatelji
Opći cilj - Doprinos projekta ciljevima politike ili programa (učinak)
Kako mjeriti opći cilj, uključujući količinu, kvalitetu i vrijeme?
Svrha - Neposredne koristi za ciljnu skupinu ili skupine Rezultati - Opipljivi proizvodi ili usluge ostvareni projektom Aktivnosti - Zadaci koje treba poduzeti radi ostvarenja željenih rezultata
Kako mjeriti svrhu uključujući količinu, kvalitetu i vrijeme? Kako mjeriti rezultate uključujući količinu, kvalitetu i vrijeme?
tih osnovnih sredstava za rad. Onda se krenulo na nabavu složenih i skupih softverskih rješenja i sve se više postavljalo pitanje - čemu? Posebno kod rješenja vlasnički i autorski zatvorenih, gdje su isporučitelji rješenja sebi uredno kupovali budućnost u vidu skupih odražavanja. Čini se da je i Europska Unija imala sličnih problema sa svojim projektima koje je vodio javni sektor jer je pitanje opravdanosti i pripreme projekata iznimno razvila u svojoj standardnoj metodologiji - Project Cycle Management (PCM). Zašto još jedna metodologija? Jednostavno je - Europska Unija nije smjela kao standardnu prihvatiti neku od postojećih metodologija jer bi time osigurala veliku prednost određenoj kompaniji ili udruzi koja je njen vlasnik. Zato je razvijena nova metodologija - PCM - po kojoj se vode upravo razni EU projekti. Specifičnost je te metodologije da se iznimno velika pa-
Izvor provjere Na koji će se način prikupljati informacije, kada i tko će ih prikupljati? Isto kao i prethodno Isto kao i prethodno
Pretpostavke
Ako je svrha postignuta, koje pretpostavke moraju biti točne da bi se postigao opći cilj? Ako su rezultati postignuti, koje se pretpostavke moraju pokazati točnima da bi se postigla svrha? Ako su aktivnosti dovršene koje se pretpostavke moraju pokazati točnima da bi se ostvarili rezultati?
Pristup logičke matrice kojim se koristi PCM - vrlo koristan alat za otkrivanje nepotrebnih ulaganja 66
srpanj 2013. MREŽA
žnja pridaje provjeri opravdatu je i problem školovanja nosti i pripremi projekta. projektnih menadžera u drU sklopu pripremne faze prežavnom sustavu. Nije dovoljma PCM-u postavljaju se pitano nekoga imenovati; treba nja tipa: Koji su razvojni prioga i obučiti. Tu se, naravno, riteti? Je li koncept projekta renameće sveprisutni Project levantan za prioritetne lokalne Management Professional potrebe? Je li projekt izvediv i (PMP) certifikat ili neki odhoće li dati održive koristi? Jesu govarajući. Imati projektnog li utvrđeni glavni dionici? Predmenadžera iznutra, makar ga viđaju se kasnije i evaluacije, ima naravno i onaj koji uvodi pa i revizija projekta - kako bi rješenje, neophodno je kod se vidjelo jesu li ciljevi ispunjevelikih projekata. Ostaje problem što će netni. PCM je u govorni hrvatski ko tko dobro nauči projekjezik uveo i pojam “dionik”. tno upravljanje kad-tad doPrema definiciji, svi pojedinci, biti znatno bolju ponudu od skupine ljudi, institucije ili tvrtrealnog sektora nego što je ke koje mogu imati značajan Upravljanje rizicima mora postati sastavni dio IT projekata u državnom i javnom sektoru državna plaća - no kada šire interes za uspjeh ili neuspjeh gledamo, ni to nije loše; baprojekta (bilo kao oni koji provode projekt, facilitatori, korisnici ili oni koji na struktura piramidalna - npr. ministarstvo: rem se u Hrvatskoj povećava broj ljudi spona vrhu je ministar, pa onda idu pomoćni- sobnih za kvalitetno projektno upravljanje. mu se protive) definiraju se kao dionici. PCM uključuje i pristup logičke matrice, ci, pa načelnici sektora, pa službi, pa tako izvorno Logical Framework Approach (LFA). dalje… E, sad: ako je projektni menadžer Upravljanje rizicima Upravljanje rizicima područje je o kojem Pristup logičke matrice razvijen je krajem šez- skriven negdje u IT odjelu unutar tajništva, desetih godina kao pomoć Američkoj agenciji pa onda s odjelom za koji se provodi neki se u našem javnom sektoru vodi briga malo za međunarodni razvoj radi unapređenja su- proces informatizacije mora komunicirati ta- ili nimalo. A upravljanje rizicima jedan je od stava planiranja i evaluacije projekata. Izrađen kođer klasično uz poštivanje cijele strukture najvažnijih elemenata projektnog upravljaje za rješavanje tri osnovna problema: planira- (načelnik odjela - tajnik organizacije - nad- nja. Rizici trebaju obuhvatiti unutarnje rizinje je bilo previše nejasno, bez jasno utvrđe- ležni rukovoditelj druge ustrojstvene jedini- ke (npr. nedovoljno specijalizirane kadrove), nih ciljeva koji bi se mogli koristiti za nadzor i ce - osoba kojoj je pismeno namijenjeno), ali i vanjske rizike, koje organizacija gdje se evaluaciju uspješnosti (ili neuspjeha) projekta; imamo ni manje ni više nego projektnu ka- projekt provodi ne može nadzirati. U nas je nadležnosti menadžmenta bile su nejasne; tastrofu, gdje se svi uključeni u projekt neće potrebno stvoriti kulturu shvaćanja i procjeevaluacija je često bila kontradiktoran proces moći okupiti ni na koordinativnom sastanku. ne rizika. Čak i tu imamo dobrih primjera u Srećom, i tome se može na vrlo lako do- Hrvatskoj, i to u bankarskom sektoru - obvejer nije bilo zajedničkog dogovora o tome što projekt uistinu nastoji postići. Onima koji su skočiti. Jedan je put definirati ulogu projek- zna je primjena regulacije Basel II i uskoro radili na projektima hrvatskog državnog IT-a tnog menadžera u propisima koji definiraju Solvency II kao startne točke za široku prisve će ovo izgledati poznato… Dakle, Ame- rad i unutarnju komunikaciju uprave, a dru- mjenu upravljanja rizicima. Kako bi se u nekoj organizaciji stvorila rikanci su to detektirali prije pola stoljeća, Eu- gi je još jednostavniji: čelnik tijela, primjerice ministar, može projektnom menadžeru kultura upravljanja rizicima, potrebno je ropska Unija koje desetljeće kasnije. Rješenje? Primijeniti postojeću PCM metodo- dati ovlasti za izravnu komunikaciju sa svi- prihvatiti formalne politike, procese i procelogiju i na domaće IT projekte. Ljude za to već ma uključenima u projekt. Uključujući, na- dure koje definira okvir upravljanja rizicima, imamo (svi mogući tečajevi za EU projekte), a ravno, i samog čelnika tijela. organizacijske uloge i odgovornosti, sve to Svaka veća informatizacija koja je iznad podržano odgovarajućom edukacijom, kai 149 stranica metodologije uredno je prevedeno i slobodno za uporabu (proguglati: Smjerni- korištenja računala kao usavršenog pisaćeg ko bi svi zaposleni shvatili koju ulogu imaju stroja neminovno traži i promjenu načina u identifikaciji, izvještavanju, analizi i proce za upravljanje projektnim ciklusom). rada, dakle traži se reinžinjering upravnih cjeni rizika. To sve se posebno očekuje i od procesa. Ako glavni u organizaciji ne stoji projektnog tima - s obje strane, naručitelja Projektno upravljanje Kako državna i javna uprava ima nezgodan iza toga - zaboravite; projekt ili neće biti pro- i izvoditelja. Kako ovo postići u praksi? Jeobičaj sve učiniti kompliciranim, tako je to i s veden ili će biti proveden samo formalno, a dan od prvih koraka bio bi zahtjev da se projektnim upravljanjem. Klasična je uprav- način rada će ostati kakav je bio. Naravno, plan upravljanja rizicima uključi u projek-
Upravljanje informacijskim sustavima Upravljanje informacijskim sustavima se na engleskome zove information systems governance, međutim nemamo nekog dobrog prijevoda za riječ “governance” (našoj riječi upravljanje puno više odgovara engleska management). Uspješna priprema, izvršenje, upravljanje i nadzor IT projekata traže dobro uspostavljene upravljačke (governance) principe. Time se omogućuje da organizacija, ovdje tijelo uprave, odražava visoku kvalitetu u postupku donošenja odluka, generira vrijednosti od ulaganja u IT, postiže operativne izvrsnosti kroz prihvaćanje
informacijske tehnologije, održava IT rizike na prihvatljivoj razini te optimizira troškove informacijskih sustava. Djeluje složeno? I jest ako se ne koriste uvriježene svjetske metodologije. No ako se koriste već postojeće metodologije, stvari su bitno lakše. A najpoznatija je metodologija ovog tipa Control Objectives for Information and Related Technology - COBIT, odnosno prema najnovijoj inačici COBIT 5. Riječ je o okviru koji je kreirala već spomenuta ISACA, a koji, za razliku od klasičnog pristupa upravljanju gdje se IT
usklađuje s poslovnim ciljevima organizacije, uvodi moderan pristup temeljen na izgradnji poslovanja koje informacije kontinuirano pretvara u jasnu poslovnu prednost. Kada govorimo u upravi - u bolje ispunjavanje ciljeva organizacije. Okvir općenito definira sedam kategorija koje se samim okvirom detaljnije uređuju: principi, politike i okviri; procesi; organizacijska struktura; kultura, etika i ponašanje osoba i organizacije; informacije; servisi, infrastruktura i aplikacije; ljudi, vještine i znanja. COBIT 5 općenito nudi mnogo toga - npr. kaskadni pristup koji omogućuje
definiranje prioriteta za uvođenje, unapređenje i izvjesnost upravljanja organizacijskog IT-a, temeljenog na strateškim ciljevima organizacije i povezanim rizicima. Dakle, upravo je COBIT 5 okvir koji je predviđen za vođenje velikih i složenih IT projekata, a kakvi su upravo oni u javnom sektoru. COBIT 5 je povoljno dobavljiv, prati ga opsežna literatura, tečajevi se uredno odrađuju i u Hrvatskoj (preporuka: ako idete na takav tečaj, provjerite na ISACA-inim stranicama spada li organizator u ovlaštene) i općenito, nema nekog razloga da se ne koristi.
MREŽA srpanj 2013.
67
tema broja e-Government Kako poboljšati državni IT? projekata, Državni ured za reviziju mogao bi ugovorno koristiti vanjske stručnjake s odgovarajućim međunarodnim certifikatima. To je praksa koju uredno imaju EU projekti, tako da su tu u pravilu za cijelo vrijeme projekta i Nacionalna Programiranje Pristup Programski predstavnici revizorskih kupolitika individualnom pristup ća, a troškovi revizije su mePRSP projektu đu standardnim troškovima složenijih projekata. Prijedlog Identifikacija Naravno, s uvođenjem Izvješća o financiranja Evaluacija i revizija Predstudija Sažetak ovakva nadzora mnogi ne evaluaciji i reviziji ili Akcijski izvedivosti identifikacije bi bili sretni - primjerice jer program sa se vidi loše sročena projeksažecima tna dokumentacija. Kada se projekata Godišnji operativni projekt formalno vodi i kada Formulacija planovi uključujući Provedba postoji revizija, nije više moi raspored aktivnosti guće npr. bez posebnog poOdluka o i resursa te proračune stupka prebacivati sredstva financiranju Studija s jedne stavke na drugu jer izvedivosti se nešto “zaboravilo” ili se ideje Izvješća o pojavila neka nova potreba. Prijedlog Daljnje nadzoru (kvartalna, Kada govorimo o školovafinanciranja određenje ili godišnja itd.) nju iz ovog područja, stvari tehničkih i administrativnih su vrlo jednostavne - teodredbi i meljni je certifikat Certified Odluka o Ažurirani podaci u opisa projekata Information Systems Audifinanciranju kako to CRIS provedbenom tor (CISA), kojim upravlja zahtijeva izvješću neprofitna udruga ISACA svaki projekt i svjetski je poznat. Polaže Sporazum o se već dugo godina dvaput financiranju godišnje i u Zagrebu, dakle Sporazum o nema nikakvih prepreka da Odgovornost partnera (uz podršku EK) financiranju se ova znanja šire koriste. Legenda Odgovornost EK (uz dio koji se dijeli sa U ovom kratkom članku zemljom partnerom) željeli smo pokazati kako Izvor: Europska komisija - Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom je moguće bitno poboljšati državni IT, bez onih uobiProjektni ciklus kako ga postavlja europska PCM metodologija za EU projekte, uz male prilagodbe bio bi vrlo koristan i u domaćim čajenih naših kukanja tipa: projektima (napomena: faza “programiranje” u grafikonu znači određivanje razvojnih prioriteta) “nema se”, “ne može se”, “nemamo ljudi” i koja se tnu dokumentaciju i redovno nadograđu- državnih službenika. Time svime omoguća- već opravdanja znaju smišljati. Treba raje, sukladno novim rizicima i predviđenim va se, uz postojeće propise i postojeće re- čunati da ušteda od samo 10% na nečemu mjerama za upravljanje tim rizicima. Bitno surse, kvalitetan nadzor nad projektima. gdje se troši milijarda znači uštedu od 100 je i da projektni menadžeri potiču slobodno milijuna kuna! Dakle, bilo kakvi pomaci ovnavođenje briga i rizika - a ne da ih se (što je Revizija projekta dje su ogromni. u Hrvatskoj obično slučaj) skriva. Kod složenih je IT projekata revizija inforOno što je još važnije jest učinkovitost macijskog sustava iznimno bitna. Poslovi ulaganja. Možemo je gledati dvojako: prvo Nadzor projekta revizije u državnoj i javnoj upravi regulirani je pitanje je li projekt ispunio svoju svrhu u Kada govorimo o nadzoru IT-projekata, su Zakonom o državnom uredu za revizi- smislu da je upravni proces brži, učinkovidržavna i javna uprava poznaju jedan oblik ju. Prema izričitoj odredbi Zakona, revizija tiji, jednostavniji za krajnjeg korisnika - jer nadzora koji se u hrvatskoj praksi jako malo obuhvaća i davanje ocjene o djelotvorno- ako nije tako, nema svrhe provoditi sâm primjenjuje, no njegov domet i učinci mo- sti i ekonomičnosti obavljanja djelatnosti te projekt (povijest uostalom poznaje čitav niz gli bi biti bitno veći i uspješniji. Riječ je o davanje ocjene o učinkovitosti ostvarenja vrlo uspješnih država koje nisu imale nijedupravnom nadzoru. Ovlasti za provođenje ciljeva poslovanja ili ciljeva pojedinih finan- no računalo). Drugo je pitanje je li ono što upravnog nadzora nalaze se u gotovo sva- cijskih transakcija, programa i projekata. je napravljeno tehnološki smisleno. Ako se kom važnijem zakonskom propisu. UpravDakle, nema nikakve pravne prepreke da na serveru vrti samo nekoliko stotina upini nadzor, kako ga definira pravna teorija, Državni ured za reviziju preuzme poslo- sa, ako je aplikacija za poslovno planiranje nije zamišljen kao neki oblik inspekcije ili ve revizije IT projekata u državnoj i javnoj iskorištena 10%, ako sustav ne nudi interokontrole, već primarno kao način na koji upravi. Prepreka može biti jedna faktična perabilnost (povezivanje s drugim bazama bi određena - obično više rangirana - tijela - a to je obučenost državnih revizora i ka- podataka) - nismo nešto pametno napravili. uprave trebala savjetovati one koji su niže drovska ekipiranost Ureda. Državne revizoTreba se nadalje početi brinuti i za troškorangirani ili su odvojeni od centralnih tijela. re svakako treba educirati o obavljaju ovog ve održavanja - ne samo onog softverskog Dodatno, centralna tijela, a tu prvenstve- tipa revizije jer je u dosadašnjoj praksi dr- ili zamjene hardvera već i ukupnih troškova no mislimo na Ministarstvo uprave (jer je žavna revizija primarno financijska i raču- tipa koliko 10 ili 100 servera godišnje poe-Hrvatska sada u njihovu sastavu), mogu u novodstvena revizija. Time bi se postiglo troši sve skuplje struje - o čemu se dosad nedostatku svojih eksperata za ovaj posao uspostavljanje revizije IT projekata unutar uglavnom nije vodilo računa. angažirati i vanjske stručnjake. Ti bi vanjski postojećeg sustava revizije, dakle bez doUkratko, uz nešto truda moguće je doći do stručnjaci obavljali konkretne nadzore za datnih troškova. jako dobrih rezultata. Samo je pitanje hokonkretno, ograničeno vrijeme trajanja proNadalje, u slučaju nedostatka dovoljnog će li trenutna vlast imati vremena i volje za jekta te ne bi predstavljali povećanje broja broja obučenih kadrova, a i iznimno složenih ovakve korake. Nacionalni indikativni Strategija EK program za zemlju korisnicu
Razvojna politika EK
68
srpanj 2013. MREŽA
novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinačna izdanja pretplatite se na 1 / 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja
SOFTVER ManageEngine
Jeftinije Manje i tvrtke srednje veličine problem centraliziranog upravljanja mogu ignorirati i ostati na mješavini rješenja pojedinih vendora koja pokrivaju svako svoje područje, ili pak investirati u alate za upravljanje i nadzor mrežnih okruženja - takvim tvrtkama je najveći problem bila cijena, a tu na scenu stupa ManageEngine Saša Ilišević
P
aket alata pod zajedničkim imenom ManageEngine proizvod je indijske tvrtke Zoho i posebno se obraća upravo manjim i tvrtkama srednje veličine koji traže način za objedinjeno upravljanje i nadzor mreže - ManageEngine je u naravni alat namijenjen enterpriseu koji si mogu priuštiti i SMB korisnici, što je prilično jedinstven slučaj. Cijela je filozofija ManageEnginea organizirana oko 90:10 - ponuditi 90% funkcionalnosti četiri najveća proizvođača rješenja za upravljanje i nadzor po 10% njihove cijene. Istodobno ManageEngine zbog svog modularnog koncepta obećava i laku nadogradnju kada potrebe narastu odnosno ulaznicu u enterprise svijet.
Jedan, dva, dvadesetak
ManageEngine je kolekcija od ukupno 26 alata koji mogu funkcionirati i samostalno te se dodavati po potrebi. Njih je ugrubo moguće funkcionalno podijeliti u alate za upravljanje i nadzor mrežnih performansi, servera i aplikacija, IT helpdeska, Active Directoryja, analize logova i sigurnosnih opcija, upravljanje desktopom (radnim stanicama), rješenjima za MSP (managed serManageEngine Cijena
Vidi tablicu
+ Velik skup od ukupno 26 alata koji pokrivaju zamalo sve potrebe centraliziranog upravljanja, velika fleksibilnost korištenja i licenciranja (godišnje i trajno licenciranje), djelomično preklapanje alata ide na ruku onima s ograničenim budžetom, Desktop Central 8 kao središnji alat uvelike olakšava mnoge zadaće sistemašima, jednostavno sučelje + Ništa posebno Dojam Odličan skup alata za centralizirano upravljanje po umjerenoj cijeni Ustupio 4sec, www.4sec.hr
70
srpanj 2013. MREŽA
Online demo verzije dostupne su za većinu ManageEngine alata na njihovim stranicama, primjerice na http://demo. desktopcentral. com za Desktop Central 8
bez kompromisa vice providere) te najzad rješenjima za unified IT management. Upravo je činjenica da je moguće probrati između svih ovih alata i fleksibilno ih licencirati u kombinaciji s politikom cijena najveća prednost kolekcije ManageEngine. Primjerice, tipična hrvatska SMB tvrtka nema potrebe za apsolutno svim alatima pa će se vjerojatno odlučiti za skup koji sadrži Desktop Central (možda u kombinaciji s OS Deployerom), OpManager, Password Manager Pro, ADManager Plus, EventLog Analyzer i Application Manager te eventualno Service Desk Plus i Asset Explorer ako joj trebaju i ove funkcionalnosti. Za detaljan opis svih 26 alata nemamo prostora pa gornji popis ujedno označava dijelove ManageEnginea kojima ćemo posvetiti najveću pažnju - na ostatak ćemo se osvrnuti u kraćim crtama te vas upućujemo na www.manageengine.com odnosno www.4sec.hr kao lokalnog zastupnika ManageEnginea.
Stolna središnjica
ManageEngineov alat Desktop Central u verziji 8 vjerojatno je - uz alate tvrtke namijenjene helpdesku - najprepoznatljiviji od svih nabrojenih alata te predstavlja kompletan sustav za upravljanje klijentskim računalima odnosno radnim stanicama omogućujući centralnu implementaciju softvera, upravljanje sistemskim i softverskim zakrpama, upravljanje konfiguracijom računala, imovinom, udaljeni pristup računalu te napredne mogućnosti izvještavanja. Već pogađate, Desktop Central je zamjena za uobičajeni set Microsoftovih alata kojima se vrše gore navedene zadaće, a k tome omogućava pojednostavljenje i unapređenje svih tih zadataka na nivou koji se ne može postići skupljanjem razjedinjenih Microsoftovih ili rješenja drugih third party vendora. Potonje je posebno očito kada je riječ o standardizaciji konfiguracije operacijskog sustava i aplikacija unutar cijele mreže ili njenih dijelova, ali i kada je potrebno automatizirati neke redovne aktivnosti ili pak što brže reagirati na sigurnosne prijetnje. Jedan od najproblematičnijih zadataka koje se postavlja pred mrežne administratore i općenito sistemaše jest upravljanje konfiguracijom klijentskih im računala. Desktop Central tom problemu pristupa sa dvije strane - kroz computer i user configuration. Uz 25 predefiniranih predložaka te mogućnosti slaganja logičkih kolekcija postavki moguće je služiti se i raznim include/exclude kriterijima kako bi se fino definirali ele-
Upravljanje mobilnim uređajima Jedan od sve zanimljivijih dijelova Desktop Centrala 8 jesu njegove mogućnosti upravljanja mobilnim uređajima - smartfonima i tabletima koji se koriste unutar organizacije. Jasno, ovo je posljedica sve većeg trenda konzumerizacije odnosno BYOD (bring your own device) - smartfona i tableta u vlasništvu samih zaposlenika koji se koriste i u privatne i u poslovne svrhe. Desktop Central uvelike pojednostavljuje upravljanje takvim uređajima i zaštitu tvrtkinih podataka u slučaju krađe ili gubitka uređaja za iOS 4.0 i novije, odnosno Android 2.2 i novije uređaje. Same je uređaje moguće uvesti pod kontrolu OTA ili ručno uz pomoć CSV datoteke, autentificirati po podacima iz AD-a ili jednokratnom lozinkom - jedan korisnik može imati više uređaja, a moguće je i napraviti razliku između uređaja u vlasništvu tvrtke i samog zaposlenika. Za sve je uređaje moguće definirati razinu prava pristupa resursima tvrtke, onemogućiti dio funkcija (zabraniti korištenje kamere, YouTubea, pojedinog internetskog preglednika i slično). Uz remote wipe i remote lock tu su i druge sigurnosne opcije - kompleksnost lozinki, onemogućavanje usluga kao što su iCloud, Passbook ili iTunes. K tome, moguće je pratiti i dobiti izvještaje o
instaliranim aplikacijama i karakteristikama samih uređaja - osobito korisno ako želite odmah znati može li se neka mobilna aplikacija koju planirate uvesti u poslovanje
menti konfiguracija koje će se primjenjivati pri pokretanju računala ili prijavi pojedinog korisnika na sustav. U kategoriji desktop konfiguracije moguće je definirati pathove, environment varijable, svojstva ekrana, mapiranje mrežnih diskova, upravljati kraticama, konfigurirati IP odnosno dijeljene pisače, sistemske poruke te najzad automatski pokrenuti pojedine aplikacije. Na strani računalnih konfiguracija tu su upravljanje lokalnim korisnicima, grupama, Windows servisima, schedulingom, manipulacija kompletnim unosima unutar Windows Registryja, instalacija softvera, upravljanje power shemama te izvršavanje vlastitih skripti. Osim toga, Desktop Central se može iskoristiti za
uopće izvršavati na vašim uređajima. K tome, Desktop Central nudi i vrlo široke mogućnosti upravljanja mobilnim aplikacijama.
upravljanje aplikacijama kao što su MS Outlook i MS Office općenito, Internet Explorer i slične, ali i pojedinim sigurnosnim elementima Windowsa kao što su firewall i security policies.
Instaliranje i krpanje na veliko
Isto tako, veliku prednost Desktop Centrala u odnosu na Microsoftove i druge alternativne alate vidimo na polju instaliranja aplikacija po cijeloj mreži te upravljanja zakrpama - kako sistemskim tako i zakrpama koje se odnose na pojedine često korištene aplikacije. Za početak, modul za instaliranje aplikacija rješava naizgled trivijalne, ali u radnim satima vrlo skupe probleme s kojima se siMREŽA srpanj 2013.
71
SOFTVER ManageEngine Desktop Central omogućava značajno pojedno stavljenje ove radnje stvaranjem repozitorija instalacijskih paketa iz kojih je moguće instalirati kako MSI tako i EXE aplikacije, bilo pod općenitim korisničkim računom ili kao specifični korisnik koristeći se Run As funkcijom. Instalacijske pakete moguće je prethodno kopirati na klijentska računala kako bi se rasteretila mreža i ubrzao cijeli postupak. Sve je ovo moguće napraviti od slučaja do slučaja, ali i stvoriti predloške za pojedinu aplikaciju koji se mogu iskoristiti u budućnosti. Jasno, instalacije se mogu napraviti i po nekom rasporedu - primjerice, usred noći. U te svrhe ManageEngine ima preko 300 predefiniranih predložaka i za EXE datoteke za najpopularnije softvere. Isto tako, moguća je i deinstalacija MSI paketa instaliranih putem Desktop Centrala koji za njih automatski bilježi sve potrebne parametre. Kada je riječ u upravljaMasovne (de)instalacije bilo MSI bilo EXE paketa iz repozitorija koje sami nju zakrpama, treba razlikokreirate unutar Desktop Centrala dobrodošla su pomoć sistemašima, vati upravljanje sistemskim a opcija je pritom napretek zakrpama, za koje većina SMB tvrtki koristi neki oblik stemaši susreću. Primjerice, ručna instalacija WSUS servera, od dodatne funkcionalnosti. nove verzije nekog arhivera, PDF pregledni- Naime, Desktop Central umije upravljati ka ili sličnog utilityja na pet ili 10 računala zakrpama za 3rd party aplikacije kao što na uobičajeni način, bez pomoći Manage- su PDF preglednici, razne verzije Flasha, Enginea, oduzela bi sistemašima par sati čak arhivera i općenito velikog broja korisniči ako osoba koja je za to zadužena ne mora kih aplikacija. U tu svrhu ManageEngine fizički sjesti za svako računalo. Jasno, takav održava vlastitu bazu najnovijih nadogradluksuz ne postoji kada je riječ o nekoliko nji 3rd party aplikacija iz koje je moguće desetina ili stotinjak, a potpuno pada u vodu odabrati i instalirati svaku pojedinu zakrpu. ako je riječ o stotinama računala na različi- Sadržaj baze iznimno je ažuran - nove verzije zakrpa dostupne su za instalaciju tim lokacijama. unutar dan-dva nakon što ih matična tvrtka objavi. Sadržaj baze možete provjeriti sami na http://www.manageengine.com/ products/desktop-central/patch-management/latest-security-updates.html - osim podrške za Windowse 2000, XP, 2003, 2008, Vista, 7 i 8 (32-bitne i 64-bitne verzije), tu su i aplikacije namijenjene za Mac OS X 10.6 i 10.7. Isto tako, na raspolaganju vam je besplatna verzija Desktop Centrala
koja podržava do 25 korisnika, na kojoj je moguće provjeriti kako u praksi radi ova funkcionalnost.
Od nule do cjeline
U popisu alata unutar ManageEnginea koji bi mogli biti najzanimljivji hrvatskim SMB-ovima neposredno smo uz Desktop Central stavili i OS Deployer. On se logično nadovezuje te se može integrirati unutar samog Desktop Centrala kako bi na jednom mjestu pokrio i sâm proces početne instalacije sustava. Pritom OS Deployer pruža mogućnost izrade imagea aktivnih ili isključenih računala u mreži koje može pohraniti na mrežnim diskovima ili vanjskom storageu (DVD/CD/USB flash drive) kako bi bili dostupni za buduće akcije. Unutar ovog alata moguće je definirati predloške koji sadrže različite postavke, prilagoditi parametre pri samom deploymentu imagea na novo računalo te najzad izvršiti razne zadaće po dovršetku procesa. Tako je primjerice za sve podržane verzije Windowsa od 98/ME naovamo moguće postaviti ime računala i SID, lokalne korisnike, pripadnost domeni i sl. - zanimljivo, na računala je moguće odmah i prekopirati određene datoteke koje bi mogle zatrebati korisniku. Primjerice, moguće je prijenosnike za terenske radnike odmah natovariti najnovijim katalozima proizvoda iz nekog centralnog repozitorija gdje se nalaze uvijek aktualne datoteke.
Manje brljanja po AD-u
U setu alata koji čine ManageEngine jedan od korištenijih sigurno će biti ADManager Plus, web-bazirano rješenje koje pojednostavljuje upravljanje Active Directoryjem. Tako je unutar njega moguće lakše upravljanje svim objektima, spriječiti pogreške kod unosa novih objekata, automatizirati upravljanje i izvještavanje, omogućiti brzi pregled GPO upravljačkih politika. Uz to što možete stvoriti predloške za upravljanje različitim odjelima i resursima unutar organizacije, moguće je određene zadatke delegirati i ne-AD operaterima. Primjerice, internom ili eksternom helpdesku moguće je delegirati neke rutinske zadatke kao što je resetiranje lozinki, ili ljudskih resursima dati privilegije za otvaranje novih korisničkih računa za novozaposlene. Jasno, sve se njihove radnje prate pa je moguće vrlo jednostavno ispraviti njihove akcije. Naime, ADManager Plus nudi povijesno praćenje svih promjena unutar AD-a - što Microsoft po defaultu nema.
Firewall Analyzer 7 Firewall Analyzer 7 koji je dio paketa ManageEngine spada u agentless analizatore logova i upravitelje konfiguracijama. Njime je moguće iz logova i u realnom vremenu putem sijaset predefiiniranih i vlastitih izvještaja ući vrlo duboko u stvarno stanje
72
srpanj 2013. MREŽA
mrežnog prometa, identificirati zauzeće bandwidtha pojedinih korisnika, planirati kapacitete. Specifičnost ovog alata jest podrška za zamalo sve open source i komercijalne mrežne firewall proizvode Check Point, Cisco, Juniper, Fortinet, Snort, Squid
Project, SonicWALL, Palo Alto - te IDS/IPS, VPN, proxy i slične sigurnosne uređaje. Kompletan popis uređaja možete pronaći na http:// www.manageengine.com/ products/firewall/compatiblefirewalls.html.
Cijene dijela alata ManageEngine Desktop Central Professional Edition Ime alata Desktop Central Standard Edition (For LAN) Windows Configurations, Desktop Sharing, Standard Edition + Patch Management Active Directory Reports, User Logon + Software Installation + Service Pack Reports, System Tools and Mobile Device Installation + Inventory Management Management Add-on 295 USD 545 USD (50 Computers and Single User License) (50 Computers and Single User License) Godišnja pretplata 495 USD 995 USD (100 Computers and Single User License) (100 Computers and Single User License) 738 USD 1.363 USD (50 Computers and Single User License) (50 Computers and Single User License) Trajna licenca 1.238 USD 2.488 USD (100 Computers and Single User License) (100 Computers and Single User License) Ostale cijene potražite na http://store.manageengine.com
ADManager Plus dolazi s više od 150 predefiniranih izvještaja (dio njih usmjeren je na razne compliance standarde kao što su HIPAA i SOX), no vrlo je lako kreirati vlastite. Već smo u prethodnom odlomku spomenuli resetiranje lozinki kao jedan od najčešćih “problema” u mrežnom okruženju - za samo upravljanje lozinkama ManageEngine sadrži alat Password Manager Pro. Kompletne mogućnosti ovog alata možete isprobati na http://demo.passwordmanagerpro.com pa ćemo se mi zadržati samo na glavnim naglascima. Ovaj alat nudi integraciju s Active Directoryjem i drugim LDAP servisima, upravljanje zajedničkim lozinkama, praćenje usklađenosti lozinski sa sistemskom politikom te razne izvještaje.
Desktop Central Mobile Device Management Add-On
150 USD (10 Mobile Devices), 375 USD (25 Mobile Devices), 750 USD (50 Mobile Devices), 1.395 USD (100 Mobile Devices) 375 USD (10 Mobile Devices), 938 USD (25 Mobile Devices), 1.875 USD (50 Mobile Devices), 3.488 USD (100 Mobile Devices)
Zakrpaj me nježno, tisućama puta - moguće je upravljanje kako Microsoftovim tako i zakrpama za neMicrosoftov softver poput Adobe Flasha i sličnih utilityja i preglednika
Šef operacija
Najzad, OpManager je posljednji po redu alat unutar ManageEnginea, ali nipošto i najmanje značajan - naprotiv, posrijedi je alat koji omogućuje cjelovit nadzor mreže na jednoj ili više lokacija, praćenje ispravnosti i performansi uređaja i mreže te obavještavanje o mogućim problemima. Isto tako, OpManager može provesti i korektivne akcije u slučaju prestanka rada nekog uređaja ili degradacije u performansama. Uz uobičajeni SNMP, Syslog i SNMP Trap tu je i podrška za Ciscove protokole kao što su NetFlow i IP SLA za WAN i VoIP. Osim performansi mreže, moguć je nadzor i nad performansama servera - podržani su Windows, Linux, Solaris, HP UX te IBM AIX serveri. Tu je i nadzor nad stotinjak parametara vezanih za VMware i Hyper-V hipervizore, kao i podrška za nadgledanje aplikacija/servisa kao što su Ex-change, Active Directory i MS SQL. Prava privlačnost OpManagera nije u olakšavanju pregleda raznih parametara i logova - iako mu i to vrlo dobro ide - već u proaktivnom djelovanju, Naime, na njegovim se upravljačkim pločama pokazuju upozorenja o potencijalnim problemima koje se odmah može početi rješavati. Općenito se možete reći da ManageEngine zaista predstavlja svojevrsni švicarski nožić za nadgledanje svih kritičnih komponenti IT sustava. Osim što zaista, kao pravi švicarac, sadrži zamalo svaki alat koji bi sistemašu mogao zatrebati, ono što ga izdvaja od sličnih alata za centralizirani nadzor i upravljanje njegova je jednostavnost u korištenju svih tih opcija.
Inventura bez glavobolje - asset tracking mogućnosti, bilo kao dio Desktop Centrala bilo kao zaseban alat Asset Management, uz klasične vas podatke upozoravaju na računala kojima je isteklo jamstvo te aplikacije koje nemaju dovoljno licenci ili im je licenca istekla
MREŽA srpanj 2013.
73
SOFTVER Adobe ColdFusion 10 Enterprise
Aplikacijski web server
Veliki broj 10 zaslužuje velike novosti i velika poboljšanja. Zato nam ništa manje od toga nisu dali iz Adobea u okrugloj obljetnici aplikacijskog web servera ColdFusion. Tomcat i brzina izvršavanja samo su par najvećih značajki ovog magnus CF servera Adobe ColdFusion 10 Enterprise Edition Proizvođač Adobe Systems Incorporated Tip Web aplikacijski server Platforma Windows, Mac OS X, Linux, Solaris, AIX Minimalna konfiguracija Intel Pentium 4/AMD Athlon, 512 MB RAM, 500 MB prostora, DVD-ROM; Microsoft Windows Server 2003 SP1; Mac OS X 10.6.x; Red Hat Enterprise Linux 5.6; SUSE Linux Enterprise Server 10.3; Ubuntu 11.04; Oracle Enterprise Linux 5.5 Prep. konfiguracija Višejezgreni procesor, 1 GB RAM; MS Windows Server 2008 R2; Mac OS X 10.7; Red Hat Enterprise Linux 6.1; SUSE Linux Enterprise Server 11; Ubuntu 11.10 Cijena (u SAD-u) 8,499 USD - Enterprise, nadogradnja 4,249 USD; 1,499 USD - Standard, nadogradnja 749 USD + Velik broj novih mogućnosti, Tomcat, HTML5, Security, bolja integracija s ColdFusion Builderom i Flex Builderom + Cijena, nema višestrukog Admin logiranja Dojam Zbog cijene, ovo je aplikacijski web server za veće projekte URL http://www.adobe.com/
74
srpanj 2013. MREŽA
Bruno Podvezanec
A
dobe je već neko vrijeme slušao upite, savjete i mišljenja developera širom svijeta o tome kada će Tomcat biti podržan na ColdFusionu. Napokon, u 10. obljetnici, evo nam najveće novosti: ColdFusion je zamijenio JRun Tomcatom. ColdFusion se nešto razlikuje na Tomcatu od CF-a na JRunu, dok se neke Tomcat stvari ne mogu primijeniti na CF Tomcatu. No o svemu tome malo kasnije u tekstu. ColdFusion 10 Enterprise donosi preko 200 novih mogućnosti, nekih većih a nekih manjih, a mi ćemo ovdje izdvojiti one najzanimljivije.
Iako su prošle verzije ColdFusiona bile više usmjerene ka Java developerima, s novom verzijom to se mijenja na bolje jer sada nisu Java developeri sami u prvom redu inovacija. Adobe je sada htio približiti ColdFusion široj developerskoj publici; zato će sada i obični developeri imati koristi i moći raditi aplikacije za računala, smartfone i tablete.
Instalacijske novosti
Pokazat ćemo neke razlike i novosti, počevši od same instalacije. Više nema odvojene multiserverske instalacijske opcije. Umjesto toga, ColdFusion 10 server implementiran je s Enterprise ili Developer licencom. Opcija da napravimo EAR/WAR još se uvijek nudi tijekom instalacije. Da napomenemo: EAR je format datoteke koji koristi Java EE za pakiranje jednog ili više modula u jednu arhivu (Enterprise Archive - EAR). WAR (Web application ARchive) je ustvari JAR datoteka koja distribuira skup datoteka: JSP, Java Servlets, Java klase, XML, HTML i druge koje zajedno
Procesori i jezgre Obična Enterprise licenca - kako su procesori dobili više jezgara, neki u IT industriji godinama već naplaćuju softver po procesorskoj jezgri. Zato tu treba istaknuti da Adobe i dalje ostaje
pri svojoj dvoprocesorskoj licenci, što znači da iako imate četiri jezgre po procesoru, to nećete dodatno platiti. Adobe ne želi kažnjavati svoje korisnike zbog današnjeg standarda koji
ima CPU s četiri jezgre. Zato u Adobeu smatraju da su sada četiri jezgre procesor i stoga su prilagodili EULA shodno tim viđenjima, što je vrlo dobar potez.
nove generacije RDS - Odaberite opciju RDS tijekom instalacije da biste si olakšali kasnije uvijek potrebno debugiranje tvore web aplikaciju. Dakle, tom opcijom pri instalaciji omogućujemo postavljanje na bilo koji od podržanih JEE servera i servlet spremnika (kompajlirani program koji se izvršava, spaja na web server i pokreće servlete). Tijekom instalacije pitat će vas želite li omogućiti RDS (Remote Development Services). To bi trebalo učiniti jer u suprotnom nećete dobiti mogućnost debugiranja koda na daljinu. RDS ćete tako moći koristiti ako razvijate aplikacije putem Dreamweavera, Flash Buildera ili Eclipsea. S pomoću aktiviranog RDS-a možete se spojiti na ColdFusion server putem HTTP-a. Ako slučajno niste omogućili RDS tijekom instalacijskog procesa, ne brinite se: možete to napraviti kasnije kroz administracijsko sučelje. Možemo izabrati hoćemo li koristiti ugrađeni web server (Tomcat) ili vanjski: IIS (podržane verzije 5 - 7) ili Apache (2.2.21). Za razliku od prošlih verzija, ugrađeni JRun web server nije odmah spreman za produkciju, no Tomcat jest. Taj odabir možete promijeniti nakon instalacije izmjenjivanjem datoteke server.xml. Ako na svojem dediciranom serveru imate instaliranu prošlu verziju CF 9 i želite nadograditi na CF 10, to biste trebali učiniti bez problema. Koliko nam je poznato, nema problema s kompatibilnošću unatrag zbog Tomcata. Također, kada bude trebalo nadograditi Tomcat unutar CF-a kad izađe neki popravak (hotfix, critical fix), to će se moći napraviti bez problema jer su koristili istu infrastrukturu za nadogradnju. Dakle, ubrzo nakon što Tomcat izbaci neki popravak, to će uskoro napraviti i Adobe te ga ponuditi i vama za nadogradnju. Instalacija je prilično jednostavna, jasna i brza, posebice ako imate SSD na serveru.
ColdFusion 10 na Tomcatu
Iako se ističu razne druge prednosti u novom ColdFusionu, pravi će developeri odmah zamijetiti da je jedna od najvećih novosti vrlo tražena zamjena temeljnog aplikacijskog servera JRun Tomcatom. O čemu se ovdje zapravo radi? Ugrađeni server u ColdFusionu 10 prilagođena je verzija Tomcata. Prvotno nije bilo zamišljeno da išta modificiraju, ali kako su stvari krenule, zaključili su da treba prilagoditi Tomcat da što je više moguće izgleda kao JRun, najviše radi samih developera: da ne bude prevelike razlike kod strukture direktorija, web server konektora itd. Tomcat također ne podržava SES (Search Engine Safe) URL samo tako, a kako je mnogo korisnika ColdFusiona naviknuto na ovakav URL u svojim aplikacijama, morao se implementirati i u Tomcatu. Tomcat dolazi s konektorima za web servere kao što su Apache i IIS, no daleko je to od mogućnosti ako uspoređujemo JRunov konektor. Zato su morali prilagoditi višestruku webroot podršku i CGI skup varijabli. Sve te prilagodbe i promjene nisu dokinule mogućnost da instalirate ColdFusion na Tomcat kao bilo koji drugi JEE razvojni server.
Također treba spomenuti da su Adobeovi developeri sami napisali kompletnu implementaciju websocketa, dok je Tomcat u svoje izdanje dodao svoj websocket u travnju 2012. Adobe čak razmatra da sve promjene koje su napravili na Tomcatu otvore javnosti, odnosno ponude ih kao open source. Iako sve te modifikacije korisniku mogu izgledati zbunjujuće, ustvari se na ColdFusionu ništa se nije promijenilo: vi i dalje radite svoje aplikacije kao i prije. Moguće je instalirat ColdFusion WAR/ EAR na nativni Tomcat, no u tom slučaju suočit ćete se s dosta problema. Možete izgubiti neke CGI varijable, višestruku web root podršku, replikaciju CF sesija itd. Zato to, ako je moguće, radije izbjegnite. Ako to ipak nije moguće, ovisno o projektu morat ćete se uhvatiti ukoštac s raznim situacijama koje ćete morati rješavati u hodu.
HTML5 i CFML
HTML5 zvoni na sva zvona iako smo daleko od globalne podrške: krajnji će korisnici još par godina prelaziti na nove verzije svojih web browsera, no to ne znači da ne treba početi raditi na aplikacijama koje prihvaćaju nove tehnologije. Zato nismo ni sumnjali da će u novoj verziji biti dodana podrška za HTML5. Ovakav spoj s ColdFusion 10 web serverom nudi mogućnosti kojima developeri mogu raditi aplikacije koje će se izvršavati na desktop računalima, tabletima i smartfonima. Radite na jednom kodu koji će vrijediti za više vrsta elektroničkih uređaja. Što se tiče CFML markup jezika, dodana su tri nova CFML taga: cfexchangeconver sation (bolja organizacija i vođenje konverzacija iz MS Exchange računa), cfex changefolder (omogućuje izvođenje raznih akcija na mail mapi: informacije o mapi, pretraga mapa te izrada, kopiranje, izmjene, brisanje sadržaja mape itd.) te čak najzanimljiviji cfwebsocket (omogućuje izradu WebSocket objekta u CFM predlošku). S pomoću novog CFML taga cfwebsoc ket podaci se šalju s odzivom u realnom vremenu sa servera prema klijentu (ili više njih). To znači da korisnik više ne mora svaki put slati zahtjev za neki podatak, već će server slati podatke korisniku čim dobije promjenu. Dakle, tu dolazimo do velikog broja smanjivanja korisničkih zahtjeva na server i posljedičnog smanjivanja opterećenosti samog servera.
Cloud Network Enterprise Cloud licenca omogućava da pokrenete koliko god instanci treba, ali da ne prelaze ukupnu snagu svih instanci od 16 GHz. Pitate se zašto baš 16 GHz? Običnu Enterprise licencu smo objasnili: ima do osam jezgara iliti dva procesora, gdje svaka jezgra ima kapacitet procesiranja od 2 GHz. Dakle, da bi bili konzistentni tom
principu, odabrali su 16 GHz kao ekvivalent običnoj Enterprise licenci, što je i ukupna snaga koju ova licenca dopušta za Cloud. Možemo ovo usporediti s često korištenim Amazon Cloudom (da, ColdFusion je podržan na Amazonu) te vidjeti kako Amazon definira snagu male i velike instance. Mala instanca - procesorska je brzina 1 EC2
računalne jedinice ili 1 GHz. Velika instanca - procesorska je brzina 4 EC2 računalne jedinice ili 4 GHz. To u praksi znači da jedna Enterprise licenca podržava 16 malih instanci Amazonove usluge EC2. Nevezano za Amazon, ako slučajno imate Standard licencu ColdFusion 10 servera za Cloud, moći ćete koristiti samo jednu instancu koja ne prelazi 5 GHz.
MREŽA srpanj 2013.
75
SOFTVER Adobe ColdFusion 10 Enterprise HTML5 video player ima podršku u ColdFusionu s pomoću taga
unutar kojeg treba dodati atribut type=”html”, što će pokrenuti zadani odnosno predloženi HTML5 player, no s pomoću ColdFusiona, možete napraviti sljedeće: ako korisnik ima stariji preglednik, automatski će prijeći na Flash verziju video playera. K tome je moguće dodavanje ski nova i JavaScript API za bolju kontrolu nad videosadržajem. U ColdFusion projektima dosta se rabe grafikoni za raznorazne analize i izvještaje, čemu su u Adobeu pridali posebnu pažnju. Zato ne samo da možete raditi s HTML5 grafikonima, koji u suradnji s ColdFusionom odnosno njegovim markup jezikom CFML-om daju posebnu dimenziju grafikonima, već možete koristiti i one koji su izrađeni u Flashu.
Grafikoni mogu biti dinamični i interaktivni, a ne više isključivo statični, što znači da krajnji korisnik može odabrati detaljnije funkcije unutar prikaza grafikona. Grafikone koristimo vrlo lako s pomoću taga , a nudi nam se već dosta napravljenih grafova koje možete koristiti. U tagu u ovoj verziji CF-a dodano je čak 30-ak novih atributa s pomoću kojih možete ugađati grafikone. Primijetili smo da u Dreamweaveru CS6 nisu dodani novi ColdFusion atributi iako je već prije bilo poznato što će biti u CF10. Vjerojatno im je promaklo, pa se nadamo da će biti dostupno u budućoj nadogradnji. Dosta developera koristi Dreamweaver pa je šteta onda ne podržati sve do kraja. Dakako, ColdFusion Builder 2 (koji je nadograđen) podržava nove CF10 atribute. Dobro je što nismo osuđeni na predlo-
Primjer CFML koda Ovaj primjer prikazuje 3D grafikon sa zoom opcijom koju upotrebljava krajnji korisnik: Te datoteka ‘moj_dizajn’ koja sadržava JSON kôd: { "show-progress":false, "graphset":[ { "tooltip":{ "visible":true, "font-size":11, "color":"#000000", "font-family":"Arial" }, "type":"area", "plot":{ "tooltip-text":"Izvještaj", "color":"#000000", "value-box":{ "text":"Box", "border-color":"#000000", "border-width":1 } }, "scale-x":{ "zooming":true }, "scale-y":{ "zooming":true }, "series":[ { "values":[27,8,23,10,20,9,49,38,20,13,36,27,42,28, 38,22,3,48,5,11], "text":"Grafikon 1" } ] }
76
srpanj 2013. MREŽA
žene stilove, već možemo stvarati svoje ako izmijenimo XML style datoteku. Iako je atribut style dodan još u MX7, mnogi ga nisu koristili do danas. Zato sada u CF10 s puno više atributa i mogućnosti iskoristite to sve da krajnji korisnik može vidjeti i koristiti zanimljive interaktivne grafikone bili oni za stare izvještaje ili podatke koji dolaze u realnom vremenu kao što su burzovne cijene i analize dionica, nije bitno. Mogućnosti su fenomenalne jer s pomoću JSON koda možemo dizajnirati i staviti dodatne funkcije koje korisnici mogu koristiti. Npr. funkcija zoom nije ograničena, već ju se može tako postaviti da korisnik može povećavati grafikon po X ili Y osi ili po obje simultano. Općenito gledajući, s HTML5 podrškom možete raditi vrlo napredne mobilne i web aplikacije. Ako vas zanima koji je editor za pisanje koda najbolji za ColdFusion, tu bi definitivno prvi izbor bio ColdFusion Builder, zatim Eclipse (CFEclipse), Adobe Flash Builder i Dreamweaver.
Novi sigurnosni alati
Adobe je u CF10 promijenio način osiguravanja CF projekata kroz tri glavna područja: poboljšanje prihvaćanja zakrpa, poboljšanje zadane konfiguracije i olakšavanje stvaranja sigurnih ColdFusion aplikacija. Najčešći razlog napada na ColdFusion server jest da server nema primijenjene sve sigurnosne zakrpe. No znamo iz prakse da se tu ne mogu kriviti administratori jer, budimo pošteni, potrebno je proći niz koraka da bismo primijenili sigurnosne zakrpe. Također je lako ne primijetiti objavu sigurnosne zakrpe. Tu je Adobe doskočio svojim novim opcijama: pod Server Update > Updates nalazi se jednostavan gumb Check for Updates, no bilo bi još bolje da nam to server samostalno, automatski javi. Odlična je vijest da su i to napravili! Zato sada možemo konfigurirati server da automatski provjerava nadogradnje i pošalje e-mail administratoru. Sama nadogradnja sigurnosnih zakrpa sada je vrlo lagana, pa jedino što treba napraviti jest kliknuti na gumb zakrpe da se radnja izvrši. Da biste još bolje zaštitili svoje aplikacije, možete koristiti integriranu podršku za Open Web Application Security Project (OWASP) i Enterprise Security API (ESAPI). OWASP je projektna sigurnosna aplikacija otvorenog koda, a ESAPI skup sigurnosnih metoda potrebnih za stvaranje sigurnosnih web aplikacija, također besplatan. ESAPI se već počeo koristiti tijekom nadogradnji CF9, ali u biti je više koristio samom Adobeu nego korisnicima. A i rijetki su to primijetili jer je to bilo vidljivo kod jedne nadogradnje te je bila zamijećena biblioteka vezana za ESAPI. Poboljšane su mogućnosti upravljanja sesijama iako u beta verziji to baš i nije radilo. Ako ćemo biti iskreni, nije
Osnovni pojmovi Ovdje možete naći neke od osnovnih pojmova s kojima ćete se susretati u radu s ColdFusionom 10: AJP - Apache JServ Protocol, binarni protokol koji može opslužiti dolazne zahtjeve s web servera Catalina - servlet spremnik CFML - ColdFusion Markup Language ColdFusion 9 Solr Service - preimenovan u ColdFusion 10 Jetty Service, nalazi se u direktoriju cfusion\jetty Coyote - Tomcatov HTTP konektor (ugrađen je u web server) CSRF - Cross-site Request Forgery
Chart - Osim predloženih grafikona, koristeći svoj JSON kôd možete promijeniti grafikone do detalja: tu su dinamične interaktivne funkcije, opcije skoro bez ograničenja. Za još više mogućnosti tu su i razni 3rd party dodaci i skalabilnost grafikona raste na novu razinu Procesori i jezgre uopće radilo, posebice kada govorimo o replikaciji sesija. No za finalnu verziju riješili su probleme i sada sve radi. Dodan je i API za generaciju jedinstvenih tokena za zahtjeve obrazaca, što će pomoći u borbi protiv krivotvorenja višestraničnih zahtjeva s aktivnim sesijama. Zbog svih tih sigurnosnih mjera Admin logiranje će morati ispaštati. Naime, radi se o tome da u isto vrijeme ne može biti logirano više admina. Tijekom testiranja to može dosta živcirati jer se morate stalno logirati/ odlogiravati. I ne, ne radi se o IP restrikcijama, što će mnogima prvo pasti na pamet, već jednostavno nisu željeli dopustiti pristup Admin sučelju s više ulaza odjednom. No ako ovu situaciju gledamo s druge strane, ona je dobro zamišljena u svrhu sigurnosti. Na ovaj ćemo način po individualnim logovima moći točno vidjeti koji je admin što i kada promijenio u postavkama servera. Naravno, individualne ćete admine dodati kroz User Manager, gdje možete točno odrediti kome dodjeljujete pristup i kakav će pristup imati, odnosno kojim funkcijama servera. Ako već omogućavate individualno ulaz više admina, ne zaboravite da i pod RDS postavkama treba omogućiti višestruki pristup za RDS. Kao i kod mnogih drugih stvari, lokacije direktorija su se promijenile, pa tako i kod evidencijskih datoteka odnosno logova. Novi pristupni logovi automatski su omogućeni, kao i Solr pristupni logovi. Novo metričko logiranje (koje je slično JRun metrici) može se omogućiti kroz administracijsko sučelje. Metričko logiranje zapisuje se u direktorij instance\logs\metrics.log, po zadanom se zapisuje svakih 60 sekundi, no frekvenciju zapisivanja ovisno o potrebi možete sami promijeniti. Log sadrži dosta informacija koje mogu poslužiti za neke detaljnije analize i/ili istraživanja.
Instance
Datoteke glavne instance cfusion nalaze se unutar direktorija cfusion, dok nove instance nisu više zakopane unutar direktorija instance nego pod svojim nazivom. Nažalost, uz mnoge dobitke imamo i jedan
gubitak: više nije moguće postaviti svoju aplikaciju (WAR/EAR) na instancu kreiranu preko instance Managera. Problem leži u novoj strukturi direktorija, gdje pri samostalnoj ColdFusion instalaciji ne možemo postaviti bilo koju drugu aplikaciju (WAR/EAR). Dakle, pri kreiranju instance u Manageru radimo replikaciju glavne (unaprijed zadane) instance samostalne instalacije i zato ne možemo razviti nikakvu drugu aplikaciju (WAR/EAR) na bilo kakvu instancu. Za dobivanje naziva instance umjesto starog JRun API-a sada treba koristiti novu Admin API metodu. Neke metode (kao ova) nisu ni dokumentirane u službenoj CF10 dokumentaciji, pa s vremenom jednostavno otkrivate nove stvari sami. Ako ih otkrijete, podijelite s drugima; svi će vam biti zahvalni. Metoda getinstance name nalazi se u runtime.cfc. Kod višestrukih instanci sada napokon svaka instanca ima svoj JVM.config, a Java i JVM stranice sada su dostupne unutar instance. CFSTAT se do sada nije mogao pokrenuti na instancu iako je i sada to još problematično jer ne vraća cfusion instancu. Ali možete pokušati; nalazi se u Admin > Debug Output Setting skroz dolje, a možete namjestiti i port.
ColdFusion i Tomcat
Nećemo se praviti da su neke funkcije doprinijele kao najveće značajno poboljšanje u novom CF10 jer nema većeg napretka u ovom izdanju od ugradnje Tomcata u Cold Fusion. Bolje su performanse očite i svi će biti zahvalni na tome jer ipak svi tražimo bolje izvršavanje koda i brzinu - ukratko, bolje ukupne performanse od prošlih verzija ColdFusiona. Zato je ColdFusion 10 uistinu moćan web aplikacijski server koji treba znati adekvatno i iskoristiti. Nemojte se libiti ovakvih rješenja jer se na ovakvim mogućnostima rade manja, ali i najveća prilagođena aplikacijska rješenja današnjice. ColdFusion upotrebljavaju softverske
EAR - Enterprise ARchive Jasper - JSP engine JBoss - aplikacijski server baziran na Java EE koji sadrži Tomcat JEE - Java Enterprise Edition JSON - JavaScript Object Notation JSP - Java Server Pages ORM - Objektno-relacijsko mapiranje omogućava lakšu izradu i održavanje baze podataka, i to bez pisanja SQL-a. Ugrađeni Lucene search engine indeksira i radi kompletnu tekstualnu pretragu ORM subjekata RDS - Remote Development Service REST - REpresentational State Transfer Servlet - klasa koja se koristi u programskom jeziku Java SOAP - Simple Object Access Protocol SOLR - Solr je server za tekstualnu pretragu, vrlo skalabilan, nastao iz projekta Apache Lucene. Solr koristi Lucene jezgru (odnosno Java biblioteku za pretragu) za svoje zahtjevne radnje koristeći još XML/HTTP i JSON, Python, Ruby API-e. WAR - Web application ARchive WSDL - Web Service Definition Language (podržana verzija 2.0) XSS - Cross-site Scripting
tvrtke koje rade za svjetske banke, svjetske burze (Wall Street), a koristi se i u većim web projektima, prilagođenim e-commerce rješenjima, CMS-ovima (Content Management System), Payment Gatewayima itd. Da se ne biste brinuli oko nadogradnji i sigurnosnih zakrpi CF-a, Adobe će kvartalno izdavati nadogradnje za ColdFusion odnosno Tomcat, ali i prije ako je riječ o sigurnosnim zakrpama. Također rade i na podršci za Javu 7 i kasnija izdanja Tomcata. ColdFusion 10 Enterprise web server jest skup komad softvera, ali on i nije namijenjen izradi websitea od pet stranica, već se radi o kompleksnom skupu funkcija i mogućnosti koje mogu iskoristiti srednji do (naj)veći klijenti. MREŽA srpanj 2013.
77
HARDVER Radne stanice
Dell Precision T6300
Impresivno Nedavno smo se imali prilike pozabaviti najjeftinijom stolnom Dellovom radnom stanicom, Precisionom T1650. Sada je do nas stigao i njegov veliki brat, Precision T3600, koji se može pohvaliti znatno većim mogućnostima
Dell Precision T3600 Format Procesor Memorija Grafička kartica Hard disk Operacijski sustav Cijena
Denis Arunović Mini Tower/Desktop Intel Xeon E5-1620 @ 3,6 GHz 8 GB DDR3 1.600 MHz non-ECC AMD FirePro 2270 512MB 2×1 TB @ 7.200 rpm RAID 0 Windows 7 Professional 12.863 kn
+ Tih rad, dobre CPU performanse, hardverski RAID kontroler, podrška za RMT, odličan dizajn, hot swap napajanje visoke snage, male dimenzije + Nema mjesta za ugradnju dodatnih diskova, slaba grafika u testiranoj konfiguraciji, problemi s postizanjem odgovarajuće rezolucije (opet vezano za grafičku karticu) Dojam Impresivno dizajnirana i izrađena radna stanica kojoj je najveća mana malen kavez za diskove Ustupio Kodeks, tel.: 01/3688-666
78
srpanj 2013. MREŽA
V
eć pri vađenju iz kutije ovo računalo ostavlja bolji dojam nego slabiji Precision. Robusnije je izrađeno i samim time nešto teže, a posebno nam se svidjelo što se na gornjem dijelu kućišta nalaze dvije masivne aluminijske ručke koje uvelike olakšavaju manipuliranje kućištem. Zanimljivo je da nam isprva nije bilo posve jasno treba li T3600 na radnoj površini stajati uspravno ili položeno, no na kraju je ispalo da korisnik sâm može odabrati što mu više odgovara je se i na boku i na “podu” kućišta nalaze gumeni odstojnici na koje može leći. Bočne su stranice usto dovoljno robusne da biste na računalu mogli držati monitor solidnih gabarita. Prednjim dijelom radne stanice dominira rešetka s Dellovim logom, uvučena u odnosu na puni dio maske na kojem se nalaze 5,25” utori, USB i audiokonektori te tipke za uključivanje i resetiranje računala. Iza rešetke su smještena čak tri ventilatora koja stva-
raju zračnu struju koja prolazi preko matične ploče. Osim prednjih ventilatora, tu su još ventilator na hladnjaku za procesor te dva malena ventilatora integrirana u napajanje. Upravo potonji ventilatori osiguravaju protok zraka preko kaveza za diskove koji je smješten na prednjem dijelu dna kućišta. Svi ovi ventilatori automatski su regulirani i prilično tihi čak i kad je računalo pod velikim opterećenjem.
Bogata unutrašnjost
U unutrašnjosti Precisiona T3600 nalazimo Xeon E5-1620, 8 GB 1.600-megahercne memorije, AMD-ovu FirePro V2270 grafičku karticu te PERC H310 4-kanalni SAS/SATA RAID kontroler. Sve navedene komponente priključene su na matičnu ploču temeljenu na Intelovu čipsetu C600. Spomenuti Xeon nije temeljen na novijoj arhitekturi Ivy Bridge, već na starijoj Sandy Bridge-E. Riječ je o punokrvnom serverskom procesoru s četiri jezgre, Hyper Threadingom, 10 MB cachea i četverokanalnim memorijskim kontrolerom. Na ploču je putem četiri memorijska utora moguće ugraditi do 64 GB ECC memorije, no u testiranoj konfiguraciji ugrađeno je samo osam, i to bez podrške za ECC. Ipak, kada
konektora. Oni su spojeni na 635-vatno hot swap napajanje. Upravo je napajanje jedna od bitnih značajki po kojima se T3600 razlikuje u odnosu na T1650 jer je slabiji Precision opremljen vrlo skromnim, fiksnim, 275-vatnim napajanjem.
Moćan RAID
spominjemo memoriju, treba spomenuti da ova radna stranica podržava mogućnost Reliable Memory Technology. Riječ je o sustavu koji detektira neispravne bitove, označava ih i izolira od ostatka memorije pri sljedećem pokretanju računala. Kada broj ovako izoliranih pogrešaka prijeđe određenu brojku, sustav o tome izvještava korisnika kako bi se na vrijeme mogla napraviti zamjena modula. Kad je riječ o ugrađenoj grafici, nema se što reći. FirePro V2270 vrlo je jeftino rješenje sa svega 512 MB memorije i podrškom za do dva monitora putem DVI konektora. Na samoj kartici nalazi se samo proprietary konektor na koji je potrebno spojiti priloženi kabel sa dva DL-DVI konektora. Nije naodmet spomenuti da smo igrom slučaja karticu spajali na Dellov 27-inčni monitor s rezolucijom 2.560×1.440. Premda kartica podržava i nešto višu rezoluciju, iz nekog smo razloga bili ograničeni na 1.920×1.080 piksela. Naravno, T3600 moguće je naručiti i sa znatno snažnijom grafikom. U prilog tome govori činjenica da su unutar računala sa strane podvezana i sklonjena dva 6-pinska PCIe
Rezultati testiranja Cinebench 11 CPU rendering OpenGL Specviewperf 11 catia ensight lightwave maya proe sw tcvis snx
Precision T1650
Precision T6300
7,28 23,5 fps
7,22 9,72 fps
16,91 fps 10,45 fps 35,95 fps 23,54 fps 9,55 fps 25,08 fps 15,55 fps 12,76 fps
6,63 fps 4,22 fps 19,29 fps 4,21 fps 3,58 fps 13,69 fps 13,69 fps 6,49 fps
Naposljetku tu je i PERC-ov RAID kontroler s podrškom za polja 0, 1, 5 i 10. Na njega su spojena dva SATA diska *testirano na 1.920x1.080 kapaciteta 1 TB i pločama brzine 7.200 rpm. Konfigurirani su u RAID 0 polje, s tim da su diskovi potom virtualizirani tako da ih u Windowsima vidimo kao fizičke diskove. Valja napomenuti da spomenuti RAID kontroler (inače ugrađen u PCIe Gen3 x16 utor) podržava CacheCade sustav kojim je diskove moguće upariti sa SSD-om koji tada igra ulogu cachea. Nažalost, kako kavez za diskove ima mjesta samo za dva 3,5-inčna ili četiri 2,5-inčna diska, a drugih kaveza nema, podrška za CacheCade nije od neke koristi. Na prvi su disk inače instalirani Windowsi 7 SP1 Professional. Matična ploča ovog računala, sukladno velikim gabaritima i korištenom čipsetu, nudi velik broj utora. Dva PCIe Gen3 utora pune veličine i propusnosti popunjena su grafičkom karticom i RAID kontrolerom. Osim njih, tu su i dva utora fizičke veličine x16, no električki x4 Gen2 i x4 Gen3, jedan x1 Gen2 utor te jedan PCI utor. Ploča naravno ima i velik broj SATA utora koji su spojeni na kon- Kavez za diskove smješten je ispred napajanja kako troler u čipsetu, no kako mjesta za ugradnju bi ventilatori iz napajanja mogli hladiti i diskove. dodatnih diskova nema, konektore nije mo- Nažalost, kavez je vrlo malen guće iskoristiti. Što se tiče ponude konektora, situacija je pristojna. Sprijeda imamo konektore za slušalice i mikrofon te četiri USB konektora, od kojih jedan USB 3.0. Straga pak imamo šest USB konektora od kojih je jedan USB 3.0, par PS/2 konektora, COM konektor, dva audiokonektora i gigabitni LAN konektor. Kao što možete vidjeti u tablici s rezultatima mjerenja, T3600 ne oduševljava performansama ako ga usporedimo s prije testiranim modelom T1650. No ove rezultate treba uzeti s rezervom jer ne ilustriraju prave mogućnosti skupljeg računala. Naime, rezultati SPECviewperfa ponajviše ovise o snazi ugrađene grafičke kartice. FirePro V2270 rješenje je Od 10 USB konektora, koliko ih T3600 nudi, četiri su za rad u 2D aplikacijama, a ne ubrzavanje smještena sprijeda, a šest straga. Po jedan na svakoj viewportova u Mayi ili Lightwaveu. Što se tiče strani podržava treću generaciju USB specifikacije rezultata Cinebencha, tu imamo situaciju da je jeftinije računalo temeljeno na modernijem procesoru praktički jednakog takta i posve jednakog broja jezgara. I da, u aplikacijama koje ne ovise o performansama memorije T1650 će zapravo biti brži od modela T3600. U suprotnom pak dolazi do izražaja dvostruko bolja memorijska propusnost skuplje radne stanice. T3600 općenito je zaokruženiji proizvod nego T1650. Premda se temelji na starijem procesoru, on je dalje u svim aplikacijama jednako brz, a u nekim specifičnim, koje dosta ovise o memorijskoj propusnosti, i znatno brži. Izvedba kućišta, snažno hot swap napajanje, odlično i tiho hlađenje - sve su to ele- T3600 napaja hot swap napajanje snage 635 W, menti zbog kojih ova radna stanica ostavlja što je više nego dovoljno za ugradnju snažnijih grafičkih kartica jako dobar dojam. MREŽA srpanj 2013.
79
HARDVER Dell Latitude 10
TABLETi
Nigdje bez Windowsa Z2760 jasno pokazuje svoje adute: tablet se bez vanjskog napajanja može koristiti više od sedam sati. Takva je autonomija ultrabookovima s niskonaponskim procesorima Core i3/i5/i7 još uvijek nedostižna.
Provjereni materijali
Dellov robusni 10-inčni tablet cilja na korisnike kojima su punokrvni Windowsi 7:01 neophodni za rad, no istovremeno ih itekako privlači kompaktnost i općenita praktičnost uređaja ove kategorije Davor Šuštić
P
oslovni tableti s Windowsima 8 Pro trenutno su podijeljeni na modele bazirane na niskonaponskoj varijanti procesora Ivy Bridge (Core i3, Core i5 i Core i7) te one izgrađene oko procesora Atom. Prvi su snažniji, a potonji - među njih spada Dell Latitude 10 - tiši i baterijski izdržljiviji, pa korisnici u principu sami moraju odlučiti što im Dell Latitude 10 Ekran 10,1” (1.366 × 768) Procesor Intel Atom Z2760 1,8 GHz Grafička kartica Intel GMA (integrirana) Memorija/Disk 2 GB/64 GB SSD LAN/WiFi/Bluetooth/3G 8/4/4/8 Konektori 1 x USB 2.0, kombinirani audio ulaz i izlaz Dodaci Prednja i stražnja kamera, čitač SD kartica Masa 644 g Operacijski sustav Windows 8 Pro 32-bit Jamstvo 3 godine Cijena 7.988 kn
je od toga važnije. Pritom je korisno imati na umu da kombinacija Windowsa 8 i procesora Atom u praksi funkcionira vrlo dobro jer ovaj Atom, izuzev naziva, nema mnogo dodirnih točaka s beskrajno sporim Atomima koji su se ugrađivali u sada već gotovo izumrle netbookove. Dvojezgreni 1,8-gigahercni Atom Z2760 ugrađen u Latitude 10 u kombinaciji s integriranim grafičkim procesorom, 2 GB radne memorije i 64 GB memorije za pohranu podataka gotovo trenutno otvara aplikacije, glatko animira sučelje Windowsa i generalno omogućuje ugodan rad u svim tipovima svakodnevnog rada (Internet, uredski dokumenti, HD video itd.). Hardverski intenzivne aktivnosti nešto su čega se treba kloniti, no ionako nije mnogo onih kojima će pasti na pamet da na 10-inčnom tabletu renderiraju video ili rade 3D modele. Što se vremena autonomije tiče, Atom
U aspektu dizajna i konstrukcije Latitude 10 se ne upušta u eskapade, ali nipošto ni ne razočarava. Čvrsti magnezijsko-aluminijski kostur sa stražnje strane i na bokovima zaštićen je gumom (zahvaljujući njoj tablet u rukama djeluje stabilnije), a čitava prednja strana prekrivena je Gorilla Glassom. Ovo robusno staklo ne funkcionira samo kao zaštita ekrana, već se brine za glatko klizanje prsta po njegovoj površini. Potpuni sklad prednjice remeti tek fizička tipka Windows, namijenjena trenutnom povratku u izbornik Start. Dotična je blago udubljena u odnosu na površinu ekrana i na pritisak za nijansu tvrđa no što bismo voljeli. Ugrađeni 10,1-inčni IPS ekran nativno prikazuje rezoluciju od 1.366×768 točaka - sasvim uobičajenu za spomenutu dijagonalu - te nudi natprosječno svijetlu i u pogledu interpretacije boja vrlo dopadljivu sliku. Pohvaliti treba i preciznost detekcije dodira. Interakcija prstima odvija se trenutno i glatko, a ekran istovremeno prepoznaje svih 10 prstiju. U pogledu opreme i konektora testirani Latitude 10 nudi tipke za uključivanje i isključivanje ekrana, namještanje glasnoće zvuka, zaključavanje automatske rotacije ekrana, čitač SD kartica, jedan USB 2.0 port, kombinirani audioulaz/izlaz te dvije kamere. Prednja ima rezoluciju od dva megapiksela (720p), a stražnja nudi 8 MP i solidnu, mada ne i spektakularnu kvalitetu fotografija i videa - standardna karakteristika tableta. Sve spomenuto dio je Latitudea 10 u testiranoj varijanti Essential. Dell isti uređaj također prodaje u opremljenijoj varijanti koja nudi 3G modul, hardverski TPM, izmjenjivu bateriju te SmartCard čitač i čitač otisaka prstiju. Naravno, tako konfiguriran Latitude 10 stoji osjetno više od testiranog, čija cijena iznosi nemalih 8.000 kuna. Ipak, poslovnim korisnicima koji su vrlo osjetljivi oko sigurnosti podataka dodatna će investicija zacijelo vrijediti uloženog novca.
+ Izvrstan ekran, čvrsta konstrukcija, vrijeme autonomije, tih rad + Nema USB 3.0, testirana inačica Essential ne sadrži brojne poslovnim korisnicima zanimljive dodatke Dojam Kvalitetan poslovni tablet - pogotovo u opremljenijoj izvedbi sa 3G-om i sigurnosnim dodacima Ustupio Kodeks, tel.: 01/3688-666
80
srpanj 2013. MREŽA
Na gornjoj strani tableta (kad je tipka Start okrenuta prema dolje) nalaze se čitač SD kartica te tipka za uključivanje uređaja odnosno ekrana i tipka za zaključavanje automatske rotacije sučelja Windowsa
Dell Latitude 10 Productivity Dock služi kao postolje za tablet, ali mu također puni bateriju i dodaje niz konektora (4×USB 2.0, LAN, HDMI i audioizlazi). Cijena mu je 1.363 kune
HARDVER MOBITELI
Nokia Lumia 520
I rukavice ju vole D
osad smo isprobali nekoliko Windows Phone 8 uređaja, sve redom aristokrate koji su na tržištu pozicionirani naspram iPhonea, Galaxyja S i ostalih teškaša. Lumia 520 nije plave krvi: pripada srednjoj klasi smartfona, u kojoj cijene imaju četiri znamenke, ali prva je jedinica. U tom rangu najviše se cijeni odnos cijene i mogućnosti, a najvažnije je pitanje koje je sve kompromise proizvođač morao implementirati u Nokia Lumia 520 Ekran 4” IPS LCD, 480 × 800 OS Windows Phone 8 Memorija 8 GB, microSD utor Procesor dual-core 1 GHz, Exynos Kamera 5 MP, autofokus, 720p video, nema bljeskalice ni prednje kamere Dimenzije i masa 120 × 64 × 10 mm, 124 g Cijena 1.699 kuna + Odnos cijene i mogućnosti, dizajn, ekran + Slab izbor nezavisnog softvera Dojam Najpovoljniji Windows Phone 8 uređaj Ustupio Nokia, www.nokia.hr
TABLETI
odnosu na vrhunske modele. Lumia 520 ih srećom nema mnogo i nijedan kompromis nije neprihvatljiv. Na prvi pogled, jedina je razlika u nešto manjem ekranu. No taj je ekran još uvijek bolji od goleme većine konkurenata u toj klasi, gdje je IPS matrica iznimno rijetka. K tome, površina zaslona zaštićena je od ogrebotina, a jedinstvena je osobina 520-ice touchscreen kojim možete upravljati i u rukavicama. Zvuči praktično? Itekako: u situaciji kad su vam ruke prljave, masne ili mokre, normalan smartfon možete samo bespomoćno gledati, a sa 520-icom možete omotati prst bilo kakvom tkaninom i na brzinu odgovoriti na poziv ili poruku. Slično tome, kvaliteta izrade također iskače iz okvira klase, a dizajn i ergonomija tek su zericu ispod WP8 prvaka. Najjeftinija Lumia baš ni po čemu ne djeluje jeftino. Procesor je sasvim adekvatan i nema laga kao na jeftinim Androidima, a i kamera, premda joj zamjeramo što nema bljeskalice, nudi bogatije mogućnosti i natprosječne snimke. Prosječna je tek baterija… Konačna odluka o ovom mobitelu ipak ovisi o tome jeste li spremni prihvatiti Windows Phone 8 i njegove vrline i mane zajedničke svim modelima, jeftinim i skupim: besplatnu navigaciju, Office i niz praktič-
Samsung Galaxy Note 8.0
Olovka čini razliku S
amsung je gotovo na svim mobilnim bojišta nadmašio Apple - ali ne i kad je riječ o tabletima. Tu još uvijek gospodari iPad i Samsungu ne preostaje ništa drugo nego da reagira na poteze predvodnika, a to znači: kad Apple izda prvi 8” tablet, Samsung će biti sljedeći koji
Samsung Galaxy Note 8.0 GT-N5100 Ekran 8” TFT, 800 × 1280 OS Android 4.1.2 (Jelly Bean) Memorija 16 GB, microSD utor Procesor quad-core A9 1,6 GHz, Exynos Kamera 5MP, touch fokus, 720p video, prednja kamera od 1,3 MP Ostalo S olovka Dimenzije i masa 211 × 136 × 8 mm, 338 g Cijena 4.399 kuna + S olovka, softver + Cijena, nema LTE Dojam Tablet koji neće ugroziti iPad mini, ali dopast će se svima sklonima korištenju olovke na ekranu Ustupio Samsung, www.samsung.com/hr
će napraviti tablet istih dimenzija. Ipak, vremena su se promijenila. Samsung bi nekad svog izazivača skromno ponudio
nih Nokijinih alata, ali i siromašan izbor nezavisnog softvera te sučelje koje je (nakon kraćeg razdoblja navikavanja) jednostavno i ugodno za korištenje, ali također siromašno mogućnostima. (H. Š.) po povoljnijoj cijeni - svjestan da se tek treba dokazati kao bolji - ali u skladu s novostečenim samopouzdanjem tržišnog lidera, Galaxy Note 8.0 nije jeftiniji od svog uzora, iPada mini, nego skuplji od njega. Svejedno, izlazak Notea 8.0 vjerojatno neće bitno promijeniti odnos snaga. Novost je samo da je iPad jeftiniji, ali on i dalje bolje izgleda, kvalitetom izrade ulijeva više sigurnosti (plastični Galaxy je krhkiji, ali i nezgrapniji i teži), a nudi i bolji nezavisni softver (na iPadu možete čitati Bug i Mrežu!) te se - mnogima će upravo to biti presudno - lakše koristi. S druge strane, zahtjevniji će korisnici Samsungov Android tablet moći u većoj mjeri prilagoditi svom ukusu, softver na samom tabletu je bogatiji (npr. tu je odličan alat za uređivanje Office dokumenata), a iPadu mini je superioran i hardverom (ekran, kamera, baterija, zvučnici). Jedina je zaista bitna razlika - S olovka. Samsung nudi sjajan softver za one koji olovkom žele crtati, pisati ili se igrati, ali i niz prilagodbi sučelja preko kojih olovkom možete brže, lakše i preciznije rukovati tabletom: primjerice, otkrit ćete da je olovkom lakše skrolati web stranice nego prstom, touchpadom ili mišem. Bogatstvo mogućnosti koje nudi ta pametna olovka opravdava cijenu višu od ionako skupog iPada mini, no teže je svariti da je Note 8.0 dvostruko skuplji od Nexusa 7 - u odnosu na koji doduše nudi 3G modem i mogućnost telefoniranja. (H. Š.) MREŽA srpanj 2013.
81
HARDVER HP EliteBook Folio 9470m H4P04EA
Opremljen za posao
Premda je tržište ultrabookova uzelo maha do te mjere da si nijedan proizvođač prijenosnika više ne može dopustiti da ih nema u ponudi, modela koji svojim karakteristikama ciljaju na poslovne korisnike nema mnogo. EliteBook Folio 9470m ovdje je da popuni tu rupu Davor Šuštić
Š
to karakterizira poslovni ultrabook? Osim niske mase i tankog profila - osnovnih osobina ove kategorije uređaja - jedan takav uređaj morao bi nuditi dodatke čiji izostanak za rad u uredu i na terenu nije prihvatljiv. Tu mislimo na LAN konektor potreban za sigurno spajanje na tvrtkinu mrežu, VGA videoizlaz nužan za povezivanje s projektorima i održavanje prezentacija, konektor za docking station radi jednostavnijeg spajanja uređaja na vanjske ekrane i periferije itd. Inteligentnim inženjeringom HP je sve spomenuto (te SmartCard čitač i čitač otisaka prstiju) uspio integrirati u bočne stranice 14-inčnog EliteBooka Folio 9470m, a da on u tom procesu nije postao debeo i nezgrapan. S masom od 1,66 kilograma i debljinom manjom od dva centimetra (sa spuštenim poklopcem) ovaj ultrabook doiHP EliteBook Folio 9470m H4P04EA Ekran 14” (1.366x768) Procesor Intel Core i5-3427U 1,8 GHz Grafička kartica Intel HD 4000 (integrirana) Memorija/Disk 4 GB/180 GB SSD (Intel 520) LAN/WiFi/Bluetooth/3G 4/4/4/8 Optički pogon Nema Videoizlazi DisplayPort, VGA Dodaci Web kamera, čitač otiska prsta, SmartCard čitač, konektor za docking station Masa 1,66 kg Operacijski sustav Windows 7 Professional Jamstvo 3 godine Cijena 11.499 kn
sta ne predstavlja velik teret na leđima ili ramenu. Osim opremom, EliteBook Folio 9470m impresionira kvalitetom konstrukcije. Kostur ovog ultrabooka sastavljen je od kombinacije magnezija i aluminija, a posebno je zanimljivo i neuobičajeno da su poklopac i donja strana uređaja, dakle područja gdje ćemo ga prilikom prenošenja najviše dodirivati, presvučena sivom gumom. Zbog toga on u rukama djeluje iznimno uvjerljivo te je teško zamisliti scenarij u kojem nekome nehotično klizi i ispada iz ruku. Baterija nije ugrađena u kućište uređaja, već se jednostavno vadi: dovoljno je pomaknuti klizač s njegove donje strane. Skidanjem baterije pristupamo vijcima koje je potrebno skinuti u slučaju nadogradnje RAM-a i promjene diska.
Svijetli bijelo
Kad se poklopac podigne u uspravan položaj - manevar koji je zbog izostanka mehanizma za fiksiranje poklopca za tijelo izvediv jednom rukom - pažnju smjesta privlači prostrana tipkovnica. Dotična je vrlo čvrsta, dobro organizirana i ugodna za dugotrajnije tipkanje, mada treba reći da je raspored tipki američki. Drugim riječima, tipka Enter po visini zauzima samo jedan red, a tipka Ž nalazi se iznad nje. Još treba kazati da oznake hrvatskih dijakritika nisu ugravirane u tipke, što će nekima biti sasvim sporedno, a drugima presudno. Čitava tipkovnica osvijetljena je bijelim osvjetljenjem koje se uključuje i isključuje
+ Izvanredna konstrukcija i odabrani materijali, niska masa, tanak dizajn, tipkovnica i pozadinsko osvjetljenje, konektor za docking station + Nema čitač SD kartica, niska rezolucija ekrana, mali Enter, neprestano čujni ventilator Dojam Možete li bez ekrana visoke rezolucije, ovo je sjajan poslovni ultrabook Ustupio HP Brand Store, tel.: 01/6523-177
82
srpanj 2013. MREŽA
Crni trackpoint posjeduje dvije vlastite tipke, smještene između razmaknice i touchpada
5:37
Folio 9470m može se spariti s HP-ovim UltraSlim Docking Stationom (4×USB 3.0, LAN, DisplayPort, VGA, linijski ulaz i izlaz) u ovisnosti o količini ambijentalnog svjetla. U sredinu tipkovnice, tj. između tipki G, H i B, ugrađen je precizni trackpoint s dvije pripadajuće tipke (ispod razmaknice), a ako netko pokazivačem preferira upravljati putem touchpada, na raspolaganju mu je glatka, precizna i prilično prostrana dodirna površina. Najslabija strana ovog EliteBooka Folio 9470m nesumnjivo je njegov ekran. Premda ugrađena 14-inčna matrica nudi zadovoljavajuću svjetlinu i dopadljivu interpretaciju boja, nemoguće je sakriti da se radi o TN panelu s nevelikim kutovima gledanja kao najistaknutijom manom. Problematična je i rezolucija. Raspoloživih 1.366×768 točaka zahtjevnijim će poslovnim korisnicima biti premalo. Od prijenosnika s cijenom višom od 10.000 kuna danas se očekuje IPS ekran, a ako mu dijagonala broji 14 inča, rezolucija mu ne bi smjela biti manja od 1.600×900 točaka. Što se performansi tiče, EliteBook Folio 9470m ne razočarava. Odabrana kombinacija dvojezgrenog niskonaponskog procesora, integrirane grafičke kartice, 4 GB RAM-a i 180-gigabajtnog Intelovog SSD-a dobro se snalazi sa svakodnevnim aktivnostima, uredskim aplikacijama i alatima i svime ostalim za što bi netko ovaj uređaj mogao zatrebati. Toplinu koju ove komponente proizvode iz kućišta izvlači ventilator koji nije bučan, ali se gotovo nikad ne isključuje, što će ljubiteljima bešumnih prijenosnika definitivno smetati. Ugrađena baterija dostatna je za oko pet sati rada bez vanjskog napajanja, mada se smanjenjem svjetline ekrana iz nje dade izvući i koji sat više.
Pretplatite se i PROFItirajte! Pristup iPad izdanju Mreže
novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima sadržaj optimiziran za čitanje na tabletima uz interaktivne linkove unutar tekstova pretplatu je moguće ostvariti i samo na iPad izdanje po povoljnijoj cijeni i za kraći period
199 kn GODIŠNJA PRETPLATA
169 kn* GODIŠNJA PRETPLATA * povlaštena za pretplatnike BUGa
399 kn DVOGODIŠNJA PRETPLATA
338 kn*
Digitalizirana web arhiva
DVOGODIŠNJA PRETPLATA * povlaštena za pretplatnike BUGa
najjednostavniji put do željenih informacija kroz bilo koji internetski preglednik sadržaj starih brojeva indeksiran je i lako pretraživ po brojnim kriterijima brojevi se u digitalnoj arhivi pojavljuju s odmakom od najviše 60 dana u odnosu na izlazak tiskanog izdanja
PRETPLATE e-mail: [email protected] tel: +385 1 3821 555 fax: +385 1 3821 669 online: http://shop.bug.hr
Upute za pristup digitalnoj arhivi nalaze se na adresi: http://www.bug.hr/digi/upute/
Analize Cloud computing
Putnik, Arhitekt, Star Tvrtke smo svrstali u četiri uloge koje ovise o njihovoj zrelosti i potrebama. Te su uloge: Virtualni putnik, Arhitekt, Mrežni starosjedilac i Pokretač, a one definiraju poslovne modele za korištenje računarstva u oblaku
84
srpanj 2013. MREŽA
osjedilac ili Pokretač? A. T. Kearney
R
ačunarstvo u oblaku (cloud computing) u kratko je vrijeme zaista preraslo u glavni trend u IT svijetu te predstavlja značajni preokret u načinu na koji kompanije upravljaju svojim IT sustavima. Osnovna prednost ovog računarskog resursa optimalno je zadovoljavanje ključnih zahtjeva današnjeg ubrzanog životnog stila - znatnih vremenskih ušteda prilikom realizacije pojedinih aktivnosti te omogućavanja fleksibilnosti i ubrzavanja poslovanja. U izgradnji sposobnosti rada s računarstvom u oblaku postoje poslovni modeli računarstva u oblaku koje treba uzeti u obzir i koraci koje je potrebno poduzeti u njihovoj implemetaciji, pri čemu svaki od modela nosi neke neposredne mogućnosti i dugoročne implikacije. Ono što je bitno jest pomaknuti računarstvo u oblaku na prve linije IT strateških planova. Ovo nije područje u kome je lako nadoknaditi propušteno jer kad se jednom zaostane s računarstvom u oblaku, uvijek se zaostaje. U radu s klijentima prepoznali smo da se tvrtke u praksi mogu svrstati u četiri uloge koje ovise o zrelosti i potrebama samih tvrtki. Te su uloge: Virtualni putnik, Arhitekt, Mrežni starosjedilac i Pokretač, a one definiraju poslovne modele za korištenje računarstva u oblaku.
Pritisak na IT odjele Kao i kod svakog prelaska na novi sustav, tehnologiju ili proces, ne treba zanemariti lekcije koje su iz iskustva naučili oni koji su već prošli taj prelazak. Računarstvo u oblaku unosi puno promjena u korporativni IT odjel, što znači da se politika i stil upravljanja njime trebaju promijeniti. Nove inicijative i tehnološke strategije treba pogledati iz perspektive računarstva u oblaku, koje postaje održiva opcija. Upravljanje okružjem računarstva u oblaku također zahtijeva različite sposobnosti zaposlenika kompanije. Procesi kojima se upravlja ručno bit će automatizirani, dok će profesionalcima u korporativnim IT odjelima biti potrebne dobre pregovaračke vještine kako bi nabavili sve potrebne komponente od različitih prodavača usluga računarstva u oblaku. Također će trebati razmisliti o tradicionalnim ugovorima o razini usluge (service-level agreements, SLA) jer se davatelje usluga računarstva u oblaku ne
može držati odgovornima za zadovoljstvo uslugom krajnjih korisnika. Zatim, korporativni IT odjel i poslovni odjeli kompanije moraju postati bliski partneri. Računarstvo u oblaku može transformirati način poslovanja, ali samo ako poslovni odjeli i korporativni IT odjel idu ukorak kako bi na vrijeme obuhvatili sve prednosti i sinergije koje donosi prelazak na računarstvo u oblaku. Ne treba se zavaravati; poslovni korisnici postat će sve važniji za korporativni IT odjel jer će se baviti direktno tehnološkim uslugama. Osim toga, troškovi će rasti ako IT odjel ne bude uključen u izbor, pripajanje i potporu uslugama računarstva u oblaku. Proliferaciju aplikacija treba svakako izbjegavati. IT odjel morat će ispuniti potrebe korisnika čak i kad su korisnici na više lokacija, traže sve više informacija te su uvijek spojeni na Internet svojim pametnim telefonima. Ako kompanijino rješenje ima bilo kakvih manjkavosti, korisnici će postati nezadovoljni, što će se negativno
svoje prednosti, implikacije i kompromise. Odabir najprikladnijeg modela ovisi o stupnju do kojeg klijent želi kapitalizirati Modeli krojeni po potrebama Ovisno o djelatnosti, ambicijama i zrelosti svoje ulaganje u računarstvo u oblaku te o klijenata, predstavljamo im četiri modela posljedicama proširenja, pa čak i detaljnog računarstva u oblaku, od kojih svaki ima mijenjanja postojećeg poslovnog plana. Poslovni mo d el V ir t u al ni p u t nik poboljšava fleksibilnost te kapitalizira skraćeno vrijeme izlaska na tržište i smanjenje troškova, a razlikuje pet platformi. Infrastruktura kao usluga (Infrastructure as a Service, IaaS) orijentirana je na virtualne poslužitelje, unajmlje ne mreže i udaljena skladišta podataka. Iz perspektive klijenta to znači izostanak velikih investicija u sklopovlje, održavanje te nadogradnju infrastrukture. Vrijednosne propozicije poslovnih modela računalstva u oblaku
odraziti na prodaju. Ključno je sistematično obrađivati podatke kojima se identificiraju novi uzorci ponašanja, poslovni modeli i nove prilike za generiranje prihoda. Vrhunske kompanije osiguravaju suradnju svojih poslovnih odjela i IT odjela kako bi identificirali i na vrijeme odgovorili na promjenjiva korisnička očekivanja. Kako se poslovni procesi budu prepuštali davateljima usluga računarstva u oblaku, IT odjel će trebati ostati u toku sa svim događanjima te moći izvesti sve poslovne procese i nakon što se oni promijene. Prepuštanje znanja i sposobnosti vanjskim partnerima može biti opasno jer nikad nije ugodno postati taocem trećerazrednog davatelja usluga računarstva u oblaku. Upravljanje je korisničkim podacima esencijalno. Iako je potrebno imati povjerenja u davatelje usluga računarstva u oblaku kada je riječ o podacima, stroga pravila o sigurnosti podataka moraju se postaviti kako bi se osigurale prihvatljive razine rizika.
Platforma kao usluga (Platform as a Service, PaaS) grupira baze podataka, web poslužitelje i razvojne alate te ih prodaje u paketu. Programska podrška kao usluga (Software as a Service, SaaS) najzrelija je od svih platformi računarstva u oblaku, a sastoji se od paketa programske podrške koji se korisniku dostavljaju preko privatne ili javne mreže. Poslovni proces kao usluga (Business Process as a Service, BPaaS), jednako kao i platforma IaaS, u svojoj ponudi ne uključuje sklopovlje, nego samo usluge s kraja na kraj koje se koriste za uspostavu različitih poslovnih procesa. Platforma iMobility predstavlja preokret u komunikaciji jer pametni telefoni, tableti i pokretna računala omogućavaju korisnicima vezu s Internetom i dok su u pokretu. Platforma iMobility omogućena je postojanjem davatelja usluge računarstva u oblaku koji posjeduju globalnu IT infrastrukturu, uključujući i podatkovne centre te bazne stanice. U poslovnom modelu Virtualni putnik platforme IaaS, PaaS, SaaS svrstavaju se u skupinu tehničkih usluga, dok se platforme BPaaS i iMobility svrstavaju u skupinu poslovnih i digitalnih usluga. Poslovni model Arhitekt ide korak dalje u MREŽA srpanj 2013.
85
Analize Cloud computing virtualizaciji odabranih poslovnih komponenata računarstva u oblaku. Njime se zaobilazi određena tehnologija kako bi se korisniku ponudila vanjska mrežna platforma kojom se automatiziraju procesi i upravlja poslovnim procesima. Ako su model podataka i aplikacija za upravljanje radnim tokom (work-flow) zasnovani na računarstvu u oblaku, zaposlenici se mogu spojiti na njih i konzistentno raditi na različitim aspektima projekta. Virtualizacija unosi novi sloj apstrakcije u računalstvo u oblaku te ga može učiniti još pokretnijim i prilagodljivijim. Ranije se određeni zadatak obavljao na procesoru nekog računala i rezultati su se pohranjivali na njegov čvrsti disk. Pojavom virtualizacije izvođenje zadatka i pohrana rezultata odvijaju se neovisno o točno određenom sklopovlju, a oboje se može dodijeliti nekim drugim sklopovskim jedinicama ako postoji problem s pohranom rezultata ili ako dođe do pogreške na sklopovlju na kojemu se zadatak trenutno izvodi. Krajnji se korisnici ne trebaju više brinuti gdje se pohranjuju njihovi podaci i tko ih procesira, ali ono u što svakako žele biti sigurni jest da će im njihovi sustavi biti na raspolaganju te da će im pričuvna pohrana podatka i potrebna redundancija biti osigurani. Usluga u platformi Arhitekt može se relativno brzo ostvariti jer počiva izvan postojećeg kompanijina IT okružja. Poslovni model Mrežni starosjedilac zasnovan je na računarstvu u oblaku, a ima jako malo procesa koji se odvijaju izvan računarstva u oblaku. Fokusiran je na jedanna-jedan interakcije sa svojim korisnicima te na pravovremenu integraciju informacija. Kod korištenja poslovnog modela Mrežni starosjedilac računarstvo u oblaku znači izvođenje procesa eksterno, s potencijalom otvaranja novih poslovnih mogućnosti. Pokretač je modifikacija poslovnog modela Mrežni starosjedilac, a koristi pokretljivost kao osnovu za stvaranje novog poslovnog modela. Glavna je razlika u tome što su korisnici poslovnog modela Pokretač pokretni, dok korisnici platforme
Prednosti koje kompanijama donosi računarstvo u oblaku
86
srpanj 2013. MREŽA
Modeli računarstva u oblaku Mrežni starosjedilac mogu biti i pokretni i statički. Malim kompanijama računarstvo u oblaku može pomoći u uklanjaju ulaznih barijera i u tržišnom natjecanju jer im omogućava unajmljivanje potrebnih resursa korištenjem računarstva u oblaku, a samim time i izbjegavanje velikih kapitalnih ulaganja koja mogu odgoditi izlazak na tržište. Kako se značajno povećava broj ljudi koje možemo okarakterizirati kao digitalne korisnike, mijenja se način na koji im se proizvodi i usluge dostavljaju, kao i način na koji ih oni konzumiraju. Sukladno s time mijenja se i način na koji kompanije ustrojavaju svoje poslovne modele i opskrbne lance. Način na koji kompanije stvaraju nove vrijednosti i stječu nove korisnike često je povezan s pravovremenim ažuriranjem raznih podataka, što ima značajan učinak na korisnička očekivanja i kompanijin vrijednosni lanac.
U početku polako i postupno
U radu s klijentima proces usvajanja računalstva u oblaku provodimo u tri faze. Prva je faza usklađivanje strategije računalstva u oblaku s klijentovom poslovnom strategijom jer dobra strategija računarstva u oblaku ne ignorira klijentovu poslovnu strategiju, nego je objeručke prihvaća. Jedan je od razloga za prelazak na računarstvo u oblaku značajna financijska prednost koja proizlazi iz unajmljivanja potrebnih kapaciteta i pohrane podataka iz zajedničkog okružja. Zatim slijedi identificiranje najboljeg modela računarstva u oblaku za pojedinog klijenta, pri čemu se za klijente koji se prvi put susreću s računarstvom u oblaku preporučena strategija odnosi na projekte koji u kratkom vremenu postižu pozitivne rezultate.
Dobra je početna točka uvođenje platforme IaaS kao zamjene za poslužitelje s niskim stupnjem iskorištenosti ili pred istekom vijeka trajanja. Migracija razvoja programske podrške ili testiranja u oblak također je dobra početna strategija. Ta se područja često međusobno nadograđuju, što znači da imaju tri prednosti: fleksibilnost za korištenje resursa na zahtjev, automatizirani proces kojim se skraćuje vrijeme uspostave te smanjenje troškova. Naime, nema potrebe za kupnjom novih poslužitelja jer oni neće biti potrebni nakon završetka faze razvoja i testiranja programske podrške. Srednjoročni projekti smješteni u računarstvo u oblaku zahtijevaju više uloženog vremena i truda. Aplikacije koje se već izvode na virtualnim poslužiteljima dobri su kandidati za prelazak na računarstvo u oblaku jer su krajnji korisnici i administratori sustava već upoznati s konceptom virtualizacije, a sustav već koristi standardizirane protokole. Dugoročni projekti smješteni u računarstvo u oblaku zahtijevaju značajnija ulaganja, ali isto tako rezultiraju značajnijim povratom ulaganja. Radi se o uslugama zasnovanima na računarstvu u oblaku koje su dostupne 24/7 na svim lokacijama. One obično zahtijevaju globalnu infrastrukturu i napredno poznavanje tehnologija računarstva u oblaku. Treća je faza u implementaciji odabir najboljeg modela računarstva u oblaku za određenu kompaniju, njene korisnike i IT odjel. U idealnom slučaju, IT odjel u kompaniji vodit će dizajn, implementaciju, operacije i upravljanje procesima vezanim uz usluge zasnovane na računarstvu u oblaku. Tako je moguće konsolidirati veličinu, kupovnu moć, vještine i interno iskustvo u kompaniji kako bi se internim korisnicima, tj. poslovnim odjelima, pružila najbolja moguća usluga. Kako bi se povećala vjerojatnost da će poslovni odjeli uspjeti iskoristiti računarstvo u oblaku na najbolji mogući način, na projektima trebaju raditi IT poslovni analitičari koji razumiju poslovne potrebe kompanije te pokretače dizajna usluga računarstva u oblaku, uključujući arhitekturu, sigurnost i usklađenost sa zahtjevima pojedinih odjela.
Tehnologije SAN Flash storage
Pohrana u trenu Desetljećima podatkovnim centrima dominiraju diskovni sustavi koji se tradicionalno temelje na pokretnim mehaničkim komponentama. Je li došlo vrijeme kada polako ali sigurno dominaciju preuzimaju diskovne komponente bazirane na flash čipovima? Vrijeme će zacijelo pokazati svoje, no trendovi ukazuju da je ovaj proces nezaustavljiv. Mehanički se diskovni sustavi sve manje vrte u našim datacentrima. Što je to što potajice počinje biti dijelom naše svakodnevice? Mladen Portak
D
osadašnji trendovi u segmentu serverskih komponenata nemilosrdno iz godine u godinu probijaju nove rekorde u brzinama pojedinih komponenata, (CPU, memorija, sabirnice), ali mehanički se diskovi relativno dugo drže na razinama koje su po svemu sudeći došle do svojih limita. Tu smo jednostavno došli do ograničenja koja nam je nametnula sama fizika. Prema sadašnjem stanju tehnologije, još ćemo se načekati
da diskovi većih brzina od 20.000 rpm postanu tržišno standardne komponente. Puno se vjerojatnijim scenarijem od toga čini onaj da će u međuvremenu primat na tržištu diskova preuzeti flash tehnologija. Tehnologija kao takva i nije novost. Njene začetke možemo prepoznati nekoliko desetljeća unazad, a promatrač koji se se sustavno bavi ovim tehnologijama širu primjenu zamjećuje već posljednjih nekoliko godina. U suvremenim informacijskim sustavima upravo su storage komponente one koje hvataju priključak. Disproporciju u
Texas Memory System - Model 820
Logička slika koja prikazuje jednostavnost u samom dizajnu, koji je baziran na komponentama koje osiguravaju visoku propusnost brzinama pojedinih komponenata (CPU i memorija u odnosu na disk) moramo čim prije nadomjestiti. Nove se generacije računalnih sustava temelje na pristupu jeftinim klasterima brojnih računala ili pak na sofisticiranim mikroprocesorima kod kojih će se veličina tranzistora mjeriti ne više u mikronima nego u malom broju atoma u međusobnoj interakciji. U takvom okruženju naša će računala imati obilje vremena za odmor čekajući na svoju najsporiju kariku - mehanički disk.
Odziv diska
Potpuna redundantnost svih komponenata kod svih modela RamSana
Prema specifikacijama proizvođača, kašnjenje odziva (latency) pojedinog diska kreće se oko 2 ms, dok se propusnost prema specifikacijama kreće oko 400 MB/s. Ovdje se radi o teoretskim vrijednostima. U praksi je postizanje čak i 150 MB/s iz jednog diska gotovo nezamislivo. Teoretski, po disku možemo dobiti najviše 200 operacija u jedinici vremena (IOPS), dok ćemo u praksi ipak uzeti realističnijih 150 IOPS. Da bismo došli do količine diskova koja će nam biti potrebna da zadovoljimo potrebe koje se stavljaju pred naš IT sustav, moramo uzeti u obzir i druge parametre koji su ključni kod projektiranja diskovnih sustava poput veličine bloka (block size), tipa IO patterna (random ili sequential), omjera tih patterna, omjera read i write operacija. Da ne spominjemo budući prirast kapaciteta te testna i razvojna okruženja koje također zahtijevaju određenu razinu kvalitete usluge, pa prema MREŽA srpanj 2013.
87
Tehnologije SAN Flash storage tome i planiranja. Unatoč kompleksnosti, računica je prilično jednostavna i kaže: što više diskova, tim više IOPS-a. Svaki će se arhitekt sustava za pohranu podataka kod dizajna naći u već poznatoj dilemi: kako jednim potezom zadovoljiti kapacitet i performanse sustava, a da pritom ne naruši zadanu cijenu? Ovo prvo danas i nije nekakav problem zbog sve nižih cijena po terabajtu pohrane. No u kontekstu ispravnog dizajna, performanse su ono što nam može zadavati glavobolje. Bez obzira na cache memoriju, napredne algoritme i posebne funkcionalnosti diskovnih sustava, koji zacijelo doprinose performansama, dovoljan broj fizičkih diskova u pozadini jedino je na što se dosita možemo osloniti. Pritom se služimo jednostavnom jednadžbom, krajnje pojednostavljenom: Ukupno (IOPS sustava) = 150 (max IOPS po disku) × broj diskova Iako jednostavna, ova jednadžba i nije tako banalna jer velik broj diskova u pozadini donosi nove izazove poput potrošnje, većeg udjela u RAID grupama, produljenje vremena oporavka u slučaju ispada pojedinog diska i sl.
Virtualizacija kao nadomjestak
Virtualizacija u segmentu diskovnih sustava već je čitavo desetljeće prisutna i kao poluga koja pomaže u kompenzaciji funkcionalnosti vezanih za performanse samog diskovnog sustava. Jedno od prvih rješenja eksterne virtualizacije široke primjene IBM je predstavio već davne 2003. godine (SAN Volume Controller). Rješenje je i danas zastupljeno u mnogim podatkovnim centrima koji zahtjevaju enterprise funkcinalnost u segmentu storage virtualizacije. Osnovna tehnologija koju virtualizacija donosi jest striping preko velikog broja RAID polja, čime izbjegavamo dodjelu određenih polja samo jednoj namjeni. Virtualizacijske tehnologije mogu uvelike pomoći u poboljšanju loših performansi pozadinskih diskovnih sustava, ponajviše poboljšanjem iskoristivosti, kako kapacitivne (fleksibilnim zauzećem pojedinih LUNova) tako i performansne (raspoređivanjem opterećenja na veći broj diskova odn. spindleova). No ne zaboravite da se i kod virtualizacijskih tehnologija i dalje sve oslanja na tradicionalnu matematiku diskovnih podusustava - naš je čvrsti disk glavna karika cijele priče. Uvođenjem dodatnog virtualizacijskog sloja s funkcionalnostima poput stripinga, easy tieringa, live data migrationa, smart cahe algoritama te LUN mirroringa postojeće se diskovno okruženje izdiže na višu razinu uz trenutni značajan doprinos učinkovitosti. Kod planiranja takvih 88
srpanj 2013. MREŽA
rješenja na prvom mjestu treba posvetiti iznimnu pažnju razumijevanju postojećeg okruženja i njegovih IO obrazaca. Neodgovarajući pristup planiranju siguran je put k rješenjima koja nas neće zadovoljiti.
Trendovi
Ovaj sam članak započeo predviđanjem velike budućnosti za flash diskove. Mnogi će se od vas zapitati što je s tehnologijom SSD (Solid State Drive), koja je znantno prisutnija na tržištu od flasha. Pa idemo prvo ustanoviti razlike između SSD-ova i SAN Flash diskovnih sustava. Obje su
tehnologije bazirane na NAND čipovima (SLC, MLC, eMLC). Razlika je u tome što su SSD-ovi, koje danas nalazimo u tradicionalnim kontrolerima, u kombinaciji s tradicionalnim diskovima na zajedničkoj komunikacijskoj sabirnici te koriste postojeća zajednička kućišta i arhitekturu za komunikaciju i spajanje na servere. SAN Flash diskovni sustavi prvenstveno su dizajnirani za postizanje visokih performansi i što nižeg odziva. Isključivo su bazirani na flash komponentama i obično se nalaze kao zasebne komponente sa zasebnom arhitekturom radi postizanja
TMS ispod haube A sad malo zavirimo ispod haube jednog od vodećih igrača na području flasha. Ključni proizvodi Texas Memory Systema objedinjeni su u paleti pod nazivom RamSan. TMS RamSan rješenja koriste tehnologiju SLC odnosno eMLC NVM (nonvolatile memory). Temeljna je smjernica njihova dizajna prije svega ciljano iznimno nisko odzivno vrijeme dostupa, koje se mjeri u mikrosekundama, te izuzetno visok broj operacija u sekundi (IOPS) koje sustav podržava. Kod svih je novih tehnologija prvo pitanje koje ćete si postaviti koliko je to pouzdano; što se događa kod nestanka električne energije, ispada pojedinih memorijskih modula ili čitavih nodova. I tu RamSan ima odgovor. Svi su uređaji opremljeni dvostrukim napajanjem, redundantnim baterijama koje osiguravaju sigurnost podataka u slučaju nestanka električne energije te redundantnim RAID
kontrolerima. Na području redundantnosti modula za pohranu, kod modela RamSan 720/820 i na tom je polju učinjena hardverska zaštita na nivou samih memorijskih modula, tako da je svaki modul dodatno zaštićen spremanjem podataka na zrcalni modul. Sama arhitektura osigurava da nema jedincatog mjesta greške (no SPOF), ne postoji pojedina točka koja u slučaju kvara može izazvati ispad sustava. Svi su memorijski moduli zamjenjivi u radu u slučaju da postoji potreba (hot-swappable). Višestruki ventilatori osiguravanju hlađenje svih komponenata sustava. Sustav također raspolaže redundantnim RAID kontrolerima s vlastitim dodijeljenim procesorima koji osiguravaju hardversku RAID kalkulaciju te potpuno redundantnim komponentama za upravljanje sustavom i njegovo spajanje na SAN mrežu. Na memorijskim se modulima, na fizičkom nivou, radi zaštita
Redundantni eMLC Flash modul koji nalazimo u modelima 720/820
putem RAID 5 polja te dodatno na nivou svakog memorijskog modula kreirano je VSR (Variable Stripe RAID) polje radi zaštite od ispada čipova unutar memorijskih modula. VSR je patentirano rješenje koje omogućava varijabilni stripe size na nivou RAID grupe i prvenstveno doprinosi skalabilnosti u slučaju kvara čipa unutar memorijskog modula. Kapaciteti, ovisno o modelu, počinju već od 1 TB pa sve do 20 TB korisnog prostora raspoloživog nakon RAID kalkulacije te se kao takvi odlično uklapaju u scenarije manjih i srednjih stand alone storage sustava, odnosno kao perfomansne nadogradnje na velike enterprise instalacije. Što se tiče konekcija s vanjskim svijetom, postoje dvije opcije: standardna 4×8 Gbps Fibre Channel konekcija ili 4×40 Gbps Infinband konekcija. Očekujemo implementaciju 16 Gbps FC konekcije.
Tehničke karakteristike IBM/TMS Flash produkata visokih performansi i niskih odzivnih vremena. Tvrtka Texas Memory System lider je u ovom segmentu s preko 30 godina prisutnosti na tržištu flash diskovnih rješenja. Nedavna IBM-ova akvizicija TMS-a dobar je pokazatelj trendova na ovom području. IBM nije jedina kompanija koja ulaže značajne napore kako bi se flash diskovni sustavi približili korisnicima te tako doprinijeli rješavanju uskih grla koja se u suvremenim visokoperformansnim sustavima pojavljuju na području odziva tradicionalnih diskovnih sustava. TMS sa svojom paletom produkata već danas pokriva gotovo sve segmente tradicionalnih rješenja za pohranu, a kroz već spomenutu virtualizacijsku tehnologiju omogućavaju implementaciju sinergijskih rješenja koja kombiniraju flash module i tradicionalne diskove, uz bitno bolja vremena odziva i performanse.
Na tržištu je prisutan velik broj rješenja u segmentu flash storagea koja svojom funkcionalnošću odgovaraju izazovima suvremenih informacijskih sustava, koje obilježavaju sve veće količine podataka, i sve raznolikijih radnih opterećenja uz korisnike koji i dalje zahtjevaju razumna vremena odziva. Flash diskovni sustavi postaju sve atraktivniji i zbog pada cijena ključnih flash komponenata.
Zašto je flash bitan?
Što nam flash storage donosi? Tehnološka poboljšanja u svim IT segmentima, pa tako i u storage svijetu, idu u smjeru optimizacije sustava, bolje iskoristivosti, rezanja troškova održavanja i povećanja performansi, uz izbjegavanje monolitnih sustava koji po svojim gabaritima i potrošnji električne energije odudaraju od prioriteta suvremene IT organizacije. Kada govorimo o flash diskovnim sustavima, gotovo da se uklapaju u svaki pojam suvremenog IT okruženja, sa sigurnošću donose odgovore na mnoge izazove i u samom startu pokazuju svoju vrijednost i isplativost. Projekcije IDC-a govore da će tržište
flash diskovnih sustava isporučenih u periodu od 2011. do 2016. godine porasti sa 1,7 na 5,6 milijardi USD, odnosno za čitavih CAGR 26,8%. Zacijelo zanimljivih pet godina za flash tehnologiju, pogotovo ako pretpostavimo da će njena cijena padati u skladu s Mooreovim zakonom (ili njegovim sve češćim revizijama kod kojih je pad cijene u odnosu na performanse još značajniji), što ukazuje na znatno veći tržišni rast u smislu kapaciteta odn. prodanih jedinica. Nakon svega napisanog, nevjerni će Tome i dalje s rezervom promatrati flash sustave u kontekstu preuzimanja dominacije u svijetu diskovnih sustava. No jedno je sigurno: flash tehnologije danas zauzimaju sve više prostora u našim podatkovnim centrima. Naš dobri stari hard disk još uvijek je tu i sigurno je da će još neko vrijeme ostati. Kod projektiranja diskovnih sustava on još uvijek može odgovoriti na većinu zahtjeva koji se pred njega stavljaju, pri čemu mu SSD-ovi, napredni softverski algoritmi, ali i virtualizacija diskovnih sustava znatno pomažu da odoli zubu vremena. Ovim tehnologijama u pomoć pri potpori njegovu veličanstvu brzovrtećem čvrstom disku priskače i flash tehnologija koja s vrlo malim udjelom u cjelokupnom rješenju može donijeti znatna poboljšanja u zadovoljavanju različitih poslovnih zahtjeva. Danas kao pomoć i komplementarna tehnologija, a već sutra… tko zna.
Sabrana djela Bugovih legendarnih kolumnista, Olega Maštruka i Ive Špigela:
d u K a U PRODAJI k č o t to ide? k e j v čo
NE .KOLUM TEKA IT BIBLIO
oleG
maŠtr
uko
UMNE BIBLIOTEKA IT.KOL
Ivo ŠpIG e l
Ivo ŠpIGel
G BU
www.bug.hr/webshop
BUG
MREŽA srpanj 2013.
89
Sigurnost Manualno uklanjanje malicioznih aplikacija
Možemo li i bez antivir Uvjeren sam da je svaki čitatelj ovog časopisa svjestan važnosti antivirusnog alata i da ga ima instaliranog na svom operacijskom sustavu. No ako bih vas upitao koliko ste novca spremni staviti na okladu da na vašoj radnoj stanici ipak postoji komadić malicioznog koda koji se provukao ispod radara antivirusnog alata, koliki bi taj iznos bio? Mate Strgačić
V
rijeme kada su maliciozne aplikacije na sva zvona oglašavale svoju prisutnost na računalu odavno je iza nas, a suvremeni će maliciozni kôd nastojati što dulje ostati neprimijećen jer ono što ne vidite, ne možete ni ukloniti. Što je zapravo malware? Ukratko, malware ili maliciozni kôd svaka je ona aplikacija koja se na naš sistem instalira bez našeg znanja i volje, koja nam ne nudi jednostavan način deinstalacije, a čije je izvršavanje (uvijek malicioznog) payloada skriveno od korisnika. Antivirusni alati ovakve aplikacije u pravilu detektiraju s pomoću potpisa (signature) odnosno definicije koja jednoznačno identificira određeni tip malicioznog koda. Potpis ili definicija (ovi su termini u ovom kontekstu sinonimi) nije ništa drugo nego hash vrijednost dobivena nakon provlačenja koda kroz određeni hash algoritam (npr. MD5 ili SHA). Zbog navedenog nam antivirusni alat koji nije ažuriran najnovijom bazom definicija neće
biti od velike pomoći. Antivirusni alati nude i mogućnost heuristike kojom se maliciozni kôd detektira na temelju njegova ponašanja, ali ovo u pravilu nije naročito precizno (unatoč tvrdnjama proizvođača AV softvera) i vrlo često ima mnogo false positive detekcija.
… a čemu služi ovaj proces?
Alati koje ćemo spominjati kroz ovaj tekst dio su paketa Sysinternals. Riječ je o besplatnom paketu izvrsnih alata za nadzor i konfiguraciju operacijskog sustava, a svaki je alat moguće preuzeti i zasebno. Cijeli proces malware troubleshootinga možemo podijeliti u tri faze: detekciju, neutralizaciju i čišćenje. Process Explorer alat je koji će nam pomoći u prve dvije faze, i to tako što će prikazati detalje objekata koji čine okosnicu svakog operacijskog sustava - procese. Uz navedeno, Process Explorer može prikazati i DLL (Dynamic Link Library) datoteke mapirane unutar virtualnog adresnog prostora pojedinog procesa. Ovo je vrlo bitno za detekciju malwarea jer se maliciozni kod često infiltrira kao (nepotpisani ili neovjereni) DLL unutar adresnog prostora legitimnog procesa. Kako ovim alatom prepoznati maliciozan proces? Ova zadaća zahtijeva određeno iskustvo, ali postoje i neki očiti znakovi koji nam otkrivaju da bi proces Autor je svoj maliciozni kod potpisao kao Twain Working Group, ali nam Autoruns mogao biti maliciogovori da nešto nije u redu s potpisom. Pseudoslučajni naziv izvršne datoteke potvrda zan. Prvo što bismo trebali napraviti unuje njene malicioznosti
90
srpanj 2013. MREŽA
tar sučelja Process Explorera jest dodati stupce Company Name i Verified Signer. Ovi nam stupci pokazuju tko potpisuje određeni proces i je li taj potpis verificiran. Ako proces nije potpisan ili ga je potpisala neka (respektabilna) tvrtka, ali potpis nije ovjeren - to je sasvim sigurno znak za uzbunu. Procesi unutar Process Explorera prikazani su različitim bojama, a boja na koju moramo obratiti pažnju prilikom malware troubleshootinga jest ljubičasta. Ta boja prikazuje zapakirane procese, što zapravo znači da su procesi šifrirani ili komprimirani. Ovu tehniku koriste i legitimne aplikacije (npr. Skype), ali će je vrlo često koristiti upravo one maliciozne jer tako izbjegavaju detekciju na temelju potpisa (pakiranjem se mijenja hash vrijednost koda pa antivirus ne detektira ništa sumnjivo). Još neki znakovi koji indiciraju da je riječ o malicioznom kodu jesu sumnjive TCP/IP konekcije koje proces uspostavlja te sumnjivi stringovi unutar koda samog procesa. String je čitljivi fragment koda, koji nam često može mnogo reći o njegovoj naravi tj. payloadu konkretnog malwarea. Aktivne TCP/IP konekcije i stringove pojedinog procesa možemo vidjeti kroz Process Explorer.
Ubij me nježno
Kada detektiramo maliciozni proces (ili više njih), prelazimo na drugu fazu - neutralizaciju. Cilj je ove faze ubiti sve maliciozne procese jer ovakvi aktivni procesi imaju otvoren handle prema malicioznoj datoteci na disku pa takvu datoteku nećemo moći ukloniti dokle god su oni aktivni. U najjednostavnijem ćemo scenariju imati jednu malicioznu instancu koju ćemo Process Explorerom jednostavno ubiti. U slučaju malwarea koji kreira dvije instance u svojevrsnom watchdog sistemu, gdje jedna instanca oživljava drugu ako joj se nešto desi, možemo prvo pokušati
usa? suspendirati obje instance pa ih zatim eliminirati. Ako se maliciozni proces ponovno pojavljuje nakon što smo ga ubili, a nismo sigurni što ga pokreće ili ga pokreće neki vitalni proces koji ne smijemo eliminirati, na scenu stupa Process Monitor. Ovim alatom možemo dobiti uvid u sve akcije koje pojedini procesi izvode unutar datotečnog sustava, registra ili mrežnog podsustava, pa će nam tako pokazati i što započinje pojedini proces ili koji proces ima otvoren handle prema nekoj datoteci na disku koju želimo, a ne možemo izbrisati. Ovaj će alat generirati golem broj zapisa, tako da su za ispravnu interpretaciju njegovih rezultata ključni ispravno postavljeni filtri. Ako bilo iz kog razloga ne uspijevamo eliminirati maliciozni proces, možemo pokušati s bootom u Safe Mode (With Networking) pa ako malware nije aktivan u tom načinu rada, čišćenje možemo odraditi iz tog okruženja. Ako je malware aktivan i u Safe Modeu, jedino je rješenje startanje računala s alternativnog medija i offline pristup kompromitiranom operacijskom sustavu. Ako se pitate zašto biste uz Safe Mode odabrali i mrežnu podršku, odgovor je jednostavan. Spomenuli smo da je neovjeren potpis koda očit znak za uzbunu. Za ovjeru koda koriste se certifikati, tj. PKI infrastruktura. Procedura potpisa teče na način da autor hashira kôd, hash šifrira svojim privatnim ključem, a dobivenu vrijednost umeće u jedan od headera unutar samoga koda. Alati koji verificiraju validnost potpisa hashiraju kôd istim algoritmom te javnim ključem autora dešifriraju onu vrijednost koju je autor umetnuo prilikom ovjere. Ako se hashovi podudaraju, kôd je validan. Ako se bilo iz kog razloga ne podudaraju, alat javlja da ne može verificirati potpis
Da bismo znali o čemu govorimo Kada se govori o ovoj temi, često se spominju pojmovi koji tipičnom računalnom korisniku ne moraju biti poznati. Radi potpunosti izlaganja, ovdje ćemo nabrojiti samo one najčešće. Virusi su vjerojatno najpoznatiji soj malware aplikacija. Njihova je osnovna karakteristika da za svoje funkcioniranje trebaju neki izvršni program čiji kôd inficiraju te se zajedno s njim pokreću. Za propagaciju koriste ljudski faktor, odnosno različite vidove socijalnog inženjeringa. Crvi (worms), za razliku od virusa, samostalne su (stand-alone) aplikacije pa za svoje pokretanje ne trebaju izvršni (host) program. Za propagaciju koriste različite propuste unutar operacijskog sustava ili aplikacija te ne zahtijevaju ljudsku interakciju, što ih čini opasnijima od virusa. Trojanci se korisniku najčešće prezentiraju kao bezopasni alati, a zapravo je riječ o aplikacijama koje malicioznom korisniku (između ostaloga) mogu omogućiti udaljeni pristup računalu, što mu u konačnici pruža priliku za cijeli niz malicioznih radnji. Ne repliciraju se sami, već se kao i virusi oslanjaju na korisnika, ali su za razliku od virusa ovo samostalne aplikacije. Botovi (bots) aplikacije su koje će, kada se jednom instaliraju na žrtvino računalo, uspostaviti vezu sa C&C (Command and Control) poslužiteljem i čekati na naredbe od tog entiteta. Skupine ovako zaraženih računala sačinjavaju botnet mreže, a najčešće se koriste za DDoS napade, slanje ogromne količine spama ili click-fraud prevare. Rootkit je alat koji sâm po sebi nije maliciozan, ali se koristi za skrivanje malicioznih procesa i datoteka tako da je njegova prisutnost na sustavu definitivno indikativna i nepoželjna. Uz ove, najčešće tipove malwarea valja spomenuti i adware, koji će nas zasuti neželjenim reklamama, te spyware, čija aktivnost može uvelike varirati, ali najčešće za cilj ima sakupljanje osobnih informacija korisnika računala. Payload je pojam koji označava dio izvršnog koda malwarea koji radi konkretnu štetu, ali u ovisnosti o kontekstu može označavati i vrstu štete koju malware uzrokuje. Vektor infekcije označava putanju kroz koju je malware ušao u naš operacijski sustav ili internu mrežu. Najčešće su to propusti unutar klijentskih ili poslužiteljskih aplikacija, USB mediji ili socijalni inženjering. Za malware koji se nalazi u okruženju unutar kojega se može propagirati i inficirati računala kažemo da je in the wild. Za razliku od ovakvog malwarea, non-wild ili Zoo malware jest onaj koji se razvija u laboratoriju, a najčešće radi testiranja ili kao proof of concept. Vrlo često kôd naročito uspješnog malwarea bude suptilno modificiran iz raznih razloga (npr. kreiranje agresivnijeg payloada) i tada govorimo o novoj varijanti već postojećeg malwarea.
(Unable to Verify). Tijekom ovakva procesa verifikacije alat mora provjeriti i CRL (Certificate Revocation List). CRL je lista povučenih certifikata pojedinog Certificate Authority entiteta, a nalazi se na Internetu. Iz ovog je razloga neophodno da i alat koji verificira potpis ima pristup Internetu. Ako smo sigurni da je naše računalo zaraženo, prva stvar koju moramo napraviti jest ukloniti ga s mreže jer će maliciozna aplikacija najčešće željeti preuzeti još malicioznog softvera s weba ili će se (ako je riječ o virulentnom crvu) infekcija rapidno proširiti i na druga računala u internoj mreži. Zbog navedenog treba odvagnuti koji je postupak u konkretnom slučaju smisleniji, odnosno treba li računalo ostaviti online ili ga valja ukloniti s mreže.
Nasapunaj, isperi pa ponovi
Na slici vidimo način djelovanja jednog User mode rootkita. Proces Explorer kroz modul Ntdll.dll želi saznati koji su procesi aktivni na sustavu. Rootkit presreće odgovor i od navedenog modula skriva maliciozni proces tako da ga u konačnici ni mi ne vidimo iako je itekako aktivan na sustavu
Nakon neutralizacije svih malicioznih procesa prelazimo na treću i finalnu etapu - čišćenje. Alat koji će nam pomoći tijekom ove faze jest Autoruns. Autoruns je
klasični ASEP (Autostart Extensibility Point) monitor koji će nam prikazati koje se aplikacije podižu zajedno s operacijskim sustavom. Maliciozni kôd koji se ne bi startao zajedno s operacijskim sustavom ne bi bio naročito uspješan. Bilo je i ovakvih primjera kroz povijest (npr. crv Code Red), ali ovakvo je ponašanje iznimno rijetko i izuzetak od pravila. Nakon što kroz ovaj alat detektiramo sve maliciozne ASEP zapise unutar registra i vidimo gdje se unutar datotečnog sustava nalaze maliciozne datoteke vezane za te zapise, jednostavno ćemo sve ove objekte ukloniti. Ovaj alat ima i mogućnost skeniranja offline operacijskog sustava, tako da ćemo upravo njega koristiti u prije opisanom scenariju alternativnog boota kojemu moramo pribjeći kod malwarea čiji proces ne uspijevamo neutralizirati. Nakon ove faze ponovno pokrećemo računalo te provjeravamo sve aktivne procese i ASEP zapise. Ako više nemamo malicioznih procesa i/ili zapisa - posao je obavljen. Ako se maliciozni procesi ili ASEP zapisi ponovno pojavljuju, moramo ponoviti sve tri faze jer nam je nešto zasigurno promaklo. Povremena skeniranja sustava alatima Process Explorer i Autoruns definitivno su poželjna i sigurno će povećati onaj iznos oklade sa početka ove priče. Uredno ažurirani antivirusni alat i dalje ostaje okosnica sigurnosti osobnog računala, a ova procedura ni u kom slučaju ne bi trebala biti njegova alternativa, već samo nadopuna. MREŽA srpanj 2013.
91
DIGITALNA RADIONICA kriptografija
DES II
Doba akademičara
Standardizacija i komercijalizacija kriptografije, koja je sedamdesetih godina počela s DES-om, bila je zaslužna što su se ovim područjem počele intenzivno baviti privatne tvrtke i sveučilišta. Krug stručnjaka kompetentnih za kriptografiju ubrzo se proširio i oni su stvorili osnovu za suvremenu kriptografiju koja je našla primjenu na raznim područjima
92
i poslije DES-a kako bi se šifrirala anas su mišljenja o DES-u podijeporuka m, na način: DES-X(m) = ljena, no ništa ne može umanjiti k2 XOR DESk(m XOR k1). Efektivna njegov značaj u popularizaciji kripduljina ključa povećala se za 119 tografije. Objektivno možemo reći - log2(M) bitova, gdje je M broj crida DES nema stražnjih vrata iako je bova. Izbjeljivanje ključa povećaNSA dizajnirala supstitucijske mova otpornost na diferencijalnu i lidule i evidentno je da u 5. S-kunearnu kriptoanalizu, no efektivna tiji egzistira vrlo slaba linearnost. duljina ključa DES-X-a danas više Ta linearnost omogućava linearnu nije dovoljna. kriptoanalizu i pronalaženje kljuDES je još i danas u uporabi u ča za 243 cribova (poznatih parova otvoreni tekst - šifrat). Martin Hellinačici “trostrukog DES-a” (3DES, DES Cracker ili popularnije Deep Crack man i Whitfield Diffie sa StanforTripleDES), koji je kompatibilan s paralelno je računalo koje je moglo otvoriti da procijenili su još u drugoj poloklasičnim DES-om, s razlikom što DES za manje od jednog dana. Njegova je vici sedamdesetih da je s postojese uzastopno aplicira postupak cijena 1998. godine iznosila 250.000 USD ćom tehnologijom sasvim ostvariva šifriranje-dešifriranje-šifriranje, konstrukcija superračunala koje može izvesti napad svaki put drugim ključem k1, k2 i k3, na način: c = iscrpljujućim pretraživanjem ključeva. Njihova pred- DESk3(DES-1k2(DESk3(m))), gdje je m otvoreni tekst, a c viđanja potvrđena su 1998. godine, kada je paralel- šifrat; postupak je reverzibilan. Efektivna duljina kljuno računalo sa 1.856 procesora, nazvano DES Crac- ča ipak nije trostruka, već u najboljem slučaju dvaput ker ili Deep Crack, otvaralo DES za 56 sati; uz po- dulja od klasičnog DES-a. Nacionalni institut za stanboljšanja postupak je kasnije ubrzan na manje od 24 darde SAD-a (NIST) pretpostavlja da će 3DES pružati sata. Nakon nekoliko godina projekt COPACABA- dostatnu sigurnost sve do 2030. godine, pa ga i danas NA postigao je sličan uspjeh uz još niže troškove. možemo naći u primjeni u novčanim transakcijama i Očito, klasični DES morao se poboljšati ili zamijeni- jednostavnijim uredskim aplikacijama, no njegova ga ti sasvim novim standardom. U prilog poboljšanju iš- sporost jako ograničava u primjeni na mnogim drula je već razvijena hardverska i softverska aplikaci- gim područjima. ja standarda.
Zakrpe
Nove ideje
Prvo je 1981. godine Ingrid Schaumüller-Bichl predložila generaliziranu DES shemu (GDES). Izvela je nekoliko inačica, ali su Adi Shamir i Eli Biham pokazali da je GDES osjetljiv na diferencijalnu kriptoanalizu, a brze su inačice čak i nešto manje sigurne od izvornog DES-a. Ron Rivest je tri godine kasnije predložio jednostavno rješenje uz minimalnu nadogradnju standarda, nazvanu “izbjeljivanje ključa” (key whitening). Na osnovni 56-bitni ključ k dodavala su se još dva 64-bitna ključa k1 i k2 koja su se aplicirala prije
Pored napora za poboljšanje standarda, pojavile su se i brojne nove blokovske šifre. Jedna od njih bila je SAFER (Secure And Fast Encryption Routine), šifra s blokovima duljine 64 bita, ključevima duljine 40, 64 ili 128 bitova (u to su doba američki izvozni zakoni dozvoljavali algoritme s duljinom ključa od samo 40 bitova) i četiri kola. Na SAFER se namjerio danski matematičar Lars Knudsen, koji je brzo pronašao manje nedostatke u algoritmu. James Massey, autor Safera, odgovorio je poboljšanim inačicama SK-40, SK-64 i SK-128 - službeno je “SK” značilo Strengthened Key
Gruba sila Napad iscrpljujućim pretraživanjem ključeva (brute-force attack ili exhaustive key search) izvodi se sustavnim ispitivanjem svih mogućih ključeva nad nekoliko poznatih parova otvorenog teksta i kriptograma. U najgorem slučaju morat ćemo pretražiti cijeli prostor ključeva, no postoji isto takva malena vjerojatnost da ćemo ključ pogoditi i iz prvog pokušaja. Koliko ćemo stvarno pokušaja trebati da
srpanj 2013. MREŽA
bismo s određenom vjerojatnošću pogodili ključ, možemo izračunati (v. okvir “Rođendanski napad”). Napad iscrpljujućim pretraživanjem ključeva univerzalni je kriptoanalitički napad, ograničen jedino tehničkim značajkama računala napadača. Grubo rečeno, ako algoritam nema drugih nedostataka, njegova otpornost na ovaj napad eksponencijalno raste s povećanjem dužine ključa.
Napad na strojne šifre, poput njemačke Enigme na slici, također je u suštini bio napad iscrpljujućim pretraživanjem ključeva
Mladen Viher, [email protected]
(ojačani ključ), ali se u kriptografskim krugovima govorkalo da zapravo znači “Stop Knudsen”. Šifra koristi dvije S-kutije generirane diskretnim eksponenciranjem 45x, logaritmiranjem log45x i tzv. difuznim slojem s pseudo-Hadamardovom transformacijom. Najnovije su inačice SAFER+ i SAFER++; Bluetooth standard koristio je inačicu SAFER+ algoritma. Mnogo je gore prošao FEAL (Fast data Encipherment ALgorithm) autora Akihira Shimizua i Shojija Miyaguchija iz 1987. godine. Osjetljivost ove Feistelove šifre s blokovima duljine 64 bita, ključem duljine 40 bitova i četiri kola na diferencijalnu kriptoanalizu otkrili su Bert den Boer i Sean Murphy. Japanski dvojac odgovorio je poboljšanim algoritmom s osam kola, ali su se tada na nju okomili Eli Biham i Adi Shamir, ponovo ostvarivši proboj puno prije iscrpljujućeg pretraživanja ključeva. Na daljnje poboljšavanje povećavanjem broja kola Biham i Shamir uspjeli su postići proboj ako je broj kola manji od 32. Massey je imao više uspjeha s algoritmom IDEA (International Data Encryption Algorithm), koji je 1990. godine razvio u suradnji s Xuejiaom Laijem. Šifra koristi brze operacije XOR, zbrajanje i množenje modulo 16 i ima blokove duljine 64 bita, ključ duljine 128 bitova i osam kola uz još jedno završno transformiranje. Patent na IDEA-u istekao je prošle godine i sad se može slobodno koristiti, a IDEA slovi za jaku šifru. Kanadska šifra CAST5, čiji su autori Carlisle Adams i Stafford Tavares, Feistelova je šifra s blokovima duljine 64 bita, ključem duljine 40 do 128 bitova i 16 kola. Funkcija kola koristi XOR operacije, zbrajanje i množenje modulo 16 te rotiranje bitova u bloku. Algoritam je djelomično zaštićen, odnosno može se koristiti u nekomercijalne svrhe, a kanadska kriptografska agencija odobrava ga za službenu uporabu u inačici CAST-128. Ronald Rivest 1994. godine objavio je šifru pod nazivom RC5 (kratica od Rivest Cipher 5). To je Feistelova šifra u kojoj se u istom kolu šifriraju obje polovice bloka, koji može biti dužine 16, 32 ili 64 bitova. Duljina ključa vrlo je fleksibilna i može iznositi do 2.040 bitova, a broj kola može biti do 255. Najčešće se koristi u inačici sa 64-bitnim blokom podataka, 128-bitnim ključem i 12 kola. Funkcija kola koristi brze operacije s bitovima: XOR, zbrajanje i oduzimanje modulo 2 te cikličke rotacije. Nedavno je Distributed.net demonstrirao otvaranje 56-bitnog i 64-bitnog RC5.
Rođendanski napad S povećanjem duljine ključa broj pokušaja eksponencijalno raste. Danas se smatra da tek ključevi sa 128 i 256 bitova dužine jamče sigurnost blokovske šifre protiv rođendanskog napada Neobičan naziv ovog napada potječe iz tzv. rođendanskog paradoksa: “Kolika je vjerojatnost da u razredu od 24 učenika dvoje njih ima rođendan na isti dan?” Uz neznatno pojednostavljenje problema da godina traje točno 365 dana, dobivamo neočekivani rezultat da vjerojatnost iznosi - v. (1) - tek nešto malo manje od 54%. Posljedica je rođendanskog paradoksa ta da možemo očekivati kako ćemo iscrpljujućim pretraživanjem svih mogućih ključeva do otvaranja kriptograma doći puno prije nego što ih stvarno sve isprobamo. Konkretno, da bismo s vjerojatnosti p pogodili ključ od H kombinacija, očekujemo da nam je potrebno “samo” n pokušaja, v. (2). Stavimo li p = 0,5 i broj kombinacija DES-a H = 256, dobivamo 3,16×108 pokušaja, što nije mnogo (316 milijuna).
Serija napisa Digitalna radionica kriptografija pružit će pregled suvremene kriptografije kroz niz dobrih i loših primjera iz prakse. Balansirajući između strogog matematičkog formalizma i kvalitativnog opisa Mrežin će suradnik nastojati pružiti čitko ali i dalje korektno štivo o kriptografiji kao nezaobilaznoj disciplini za svakog IT stručnjaka.
Blowfish je Feistelova šifra nalik na CAST-128, autora Brucea Schneidera, još jedna blokovska šifra u javnoj domeni. Koristi 64-bitne blokove podataka, ključ duljine 32 do 448 bita i 16 kola. Njene S-kutije ovise o ključu, tako da je osjetljiva na slabe ključeve s puno nula, ali se i danas smatra jakim algoritmom. Među najpoznatijim blokovskim šiframa na prijelazu tisućljeća bila je i ruska GOST28147-89 (Gosudarstvenij standard, državni standard broj 28147 iz 1989. godine), koja je poboljšana inačica američkog DES-a. Također koristi 64-bitne blokove podataka, duži ključ od 256 bita i 32 kola, ali je funkcija kola puno jednostavnija. Smatra se jakom šifrom sa životom ključa od barem 232 blokova. Vrlo je dobro istražena, a najuspješniji napad izveo je grčki matematičar Nicolas Courtois koji ju je otvarao 2010. godine iz 2100 pokušaja, ali uz velike hardverske zahtjeve i obilje kriptografskog materijala. Akademska zajednica značajno je unaprijedila kriptografiju i posvetila joj je veliku pažnju. Nakon rigorozne matematičke recenzije kriptografskih primitiva preostali su samo sigurni i učinkoviti algoritmi i sve je bilo spremno za sljedeću veliku standar3DES je inačica DES-a koja efektivno produžuje ključ na 80 do 112 bitova, a ima prednost što može koristiti dizaciju o kojoj ćemo postojeća hardverska i softverska rješenja pisati u nastavku. MREŽA srpanj 2013.
93
DIGITALNA RADIONICA SIGURNOST
Netflow
Vječno pitanje koje muči mrežne administratore jest: tko je pojeo link? Rješenje na ovo pitanje zapravo je vrlo jednostavno Netflow će vam pružiti uvid u sve ove podatke i još puno, puno više
Jedemo linkove jerujemo da možemo sa sigurnošću reći da danas svaka firma kojoj je stalo do svog poslovanja ima implementiran neki način nadzora rada svoje računalne mreže. Takav se nadzor uglavnom sastoji od aktivnih provjera stanja i rada mrežnih uređaja poput usmjerivača i preklopnika. Aktivne probe tako svakih nekoliko minuta provjeravaju različite parametre rada poput zauzeća memorije i procesora, ali i zauzeća linka po pojedinim sučeljima uređaja. Tako se mrežnom administratoru omogućava pravovremeno upozoravanje prilikom uočenih Potrošnju mrežnog prometa po sučelju preklopnika sada je vrlo jednostavno vizualizirati problema - npr. ako je link zauzet 80% ili više, mrežnog je administratora moguće upozoriti na potencijalni problem Tko s kim razgovara? Zadatak Netflowa vrlo je jednostavan - otkriti nam tko u radu mreže. Ovi se problemi najčešće manifestiraju kada je riječ o udaljenim lokacijama poput s kim razgovara na našoj računalnoj mreži, preko koje poslovnica, kojima je potrebna stabilna veza prema mrežne opreme, kojim protokolom i na kojim mrežnim središnjoj lokaciji. Naravno, nakon što smo otkrili da portovima. Iako ovo možda zvuči kao jednostavna inforje link zauzet, logično pitanje koje se postavlja jest: macija, kada malo razmislimo o detaljima mrežnih protozbog čega? Ovisno o pojedinom slučaju, administra- kola, vidjet ćemo da cijela stvar u biti i nije jednostavna. tor može dalje ručno pregledavati stanje pojedinih Uzmimo za primjer npr. TCP mrežni promet, koji danas sučelja uređaja, pa hijerarhijski analizirati što se de- ionako čini veliku većinu mrežnog prometa na lokalnim šava ne bi li otkrio krivca. Jasno je da je ovakav na- računalnim mrežama, ali i na Internetu. Kod TCP mrežnog prometa uspostavlja se sjednica izmečin rada vrlo nepraktičan i k tome zahtijeva izravnu đu klijentskog računala i poslužitelja, recimo na ciljnom aktivnost mrežnog administratora. Zbog toga zapravo čudi što se danas broj tvrtki ko- mrežnom portu 80, što je ekvivalentno HTTP-u. I recimo je koriste Netflow za nadzor mrežnog prometa na- da sada jedan korisnik skida veliku količinu podataka (npr. žalost još uvijek može nabrojiti na prste. A Netflow DVD od 4 GB). Ako je veza između poslovnice 10 Mbps, je tako jednostavan odgovor na pitanje iz podnaslo- jasno je da će ovo skidanje itekako potrajati - u idealnim uvjetima možemo reći da će trajati barem jedan sat, va - pa da vidimo kako.
Netflow, jflow, sflow, cflow Kao što smo već u glavnom tekstu spomenuli, Netflow je razvio Cisco kako bi omogućio prikupljanje informacija o IP mrežnom prometu. Netflow flow je tako zamišljen kao skup od sedam podataka koji omogućavaju jednoznačno definiranje jedne podatkovne sjednice. Podaci koji čine jedan flow jesu ulazno sučelje na uređaju, izvorna i ciljna IP adresa, IP protokol, izvorni i ciljni mrežni port te IP tip servisa (Type of Service). Ova grupa od sedam podataka, dakle, čini jedan flow te je kao takva temelj Netflow protokola inačice 5, koja je i danas najčešće korištena inačica protokola. Kako je popularnost Netflow protokola s vremenom rasla, što zapravo uopće nije začuđujuće jer, vjerujemo, svi možete primijetiti da je riječ o izuzetno korisnim
94
srpanj 2013. MREŽA
podacima koji napokon mrežnom administratoru omogućavaju dolazak do informacija do kojih je inače vrlo teško doći, u Ciscu su također postali svjesni da inačica 5 nije dovoljno fleksibilna za sve potrebe ovog korisnog protokola. Cisco je tako izbacio još nekoliko inačica protokola, od kojih je najprihvaćenija postala inačica 9. U njoj je omogućeno definiranje predložaka, što je bio glavni preduvjet za stvaranje flowova koji nose informacije o IPv6 protokolu, MPLS-u i nekim drugima. Naravno, kao što možete vidjeti, dosad smo spominjali samo Cisco. Iako su i drugi proizvođači mrežne opreme prepoznali korist Netflowa, čisti strah od imena ovog mrežnog diva (i vjerojatno njihove vojske odvjetnika) natjerao je
druge proizvođače mrežne opreme da svoje implementacije Netflow protokola drukčije nazovu, makar Cisco zapravo nikad nije proglasio vlasništvo nad Netflow protokolom. Zbog toga se danas možemo susresti s čitavim nizom Netflow protokola - Juniper Networks tako Netflow naziva Jflow ili Cflow, HP svoj naziva NetStream, Citrix AppFlow itd. I u cijeloj priči tu je još i sFlow. No ne zamarajte se s ovom čitavom silom inačica - većina aplikacija za analizu Netflow protokola podržava sve navedene tako da ćete bez obzira na proizvođača svoje mrežne opreme ipak moći uživati u bogatstvu informacija koje vam nudi Netflow i brzo (ili barem brže) otkrivati što se dešava na vašim mrežama.
Piše:Bojan Ždrnja, [email protected]
tijekom kojeg će veza između poslovnice i središnje lokacije biti u potpunosti iskorištena. Jasno je da mrežni administrator želi ranije saznati o ovakvom slučaju kako bi mogao identificirati krivca i što taj nestašni korisnik radi. Ključno pitanje koje se postavlja jest kako će to Netflow javiti administratoru. Ako čekamo da sama sjednica završi, administrator će biti obaviješten tek nakon sat vremena, što je, Uz malo truda možemo i geografski locirati IP adrese te vidjeti npr. otkuda dolaze posjete na naš web ili s kim naravno, prekasno. Cisco je u Netflow naši korisnici razgovaraju. Sjednica s poslužiteljem u Kini možda će odmah ukazati na sigurnosne probleme zbog toga dodao mogućnost periodičkog slanja podataka o sjednicama. omogućava identifikaciju malicioznog mrežnog proNaime, prilikom uspostave nove sjednice usmjerivač ili meta i korisnika koji narušavaju našu sigurnosnu polipreklopnik na kojem je pokrenut Netflow automatski u tiku. Kao što ćete vidjeti u nastavku, Netflow je izrazito memoriji generira zapis s podacima te sjednice. Zapis moćan kod detekcije ovakvih prijestupa, tako da nas je živ koliko i sjednica - u slučaju npr. UDP sjednice, za zapravo čudi da se u tu svrhu ne koristi više. Budući da Netflow zapisuje sve podatke o sjednicama, koju se ne može znati kada je završila, uređaj će držati zapis u memoriji još određeno vrijeme nakon što je vi- jasno je da nam omogućava vrlo jednostavnu detekciju anomalija. Npr. ako neki korisnik pokrene BitTorrent dio zadnji paket koji je pripadao navedenoj sjednici. Za sjednice koje dugo traju uređaji automatski perio- klijent, njegovo ponašanje na računalnoj mreži vrlo je dički šalju zapis o aktivnoj sjednici. Ako je npr. taj peri- uočljivo - klijent će automatski generirati veći broj sjedod postavljen na pet minuta, što je obično slučaj kod ve- nica u kratkom vremenskom razdoblju prema različitim ćine uređaja, u prethodnom bi primjeru to značilo da će IP adresama na Internetu. Aktivnom analizom Netflow administrator za korisnika koji skida DVD saznati u roku zapisa ovakve ćemo klijente vrlo jednostavno moći detektirati, pogotovo kada još prikupljene podatke uparimo od pet minuta, što mu je itekako korisna informacija. Iako je možda administrator mogao ispitivati koje suče- s količinom primljenog i poslanog mrežnog prometa. Kada već analiziramo podatke o tome tko je s kim lje dalje na preklopniku troši vezu između poslovnica te tako potencijalno naći krivca, jasno je da će mu Netflow razgovarao, ne trebamo se zadržati na navedenom. pružiti ne samo te informacije već i dodatne - odmah će Netflow nam tako omogućava vrlo precizno identise vidjeti ne samo tko je potrošio vezu već i da je riječ o ficiranje inficiranih računala na internim računalnim skidanju nečega s weba jer će se u Netflow zapisu vidje- mrežama analizom njihovog mrežnog prometa. Naime, većina se danas poznatih malicioznih programa nakon ti da mrežni promet ide s porta 80 (HTTP). inicijalne infekcije spaja na neki od Command & Control (C&C) poslužitelja koji napadaču omogućavaju Bogatstvo podataka Osim primjera za koji ćete se, vjerujemo, složiti da već upravljanje inficiranim računalom. Kako su određeni sada opravdava korištenje Netflowa, postoji još čitav niz C&C poslužitelji poznati, odnosno njihove su IP adrese scenarija korištenja ovog iznimno korisnog protokola. javno dostupne na besplatnim web stranicama kao što Odmah je jasno da pohranjivanje Netflow zapisa omo- su crne liste ZeuS, SpyEye ili Palevo (više informacija gućava kasnije pretraživanje u slučaju incidenta kada na https://www.abuse.ch/), moguće je Netflow podatje potrebno otkriti s kim je koja IP adresa razmjenjivala ke korelirati s IP adresama C&C poslužitelja i odmah podatke. Npr. u slučaju da sumnjate na kompromitiranje detektirati inficirana računala, bez obzira na stanje antipojedinog računala jednostavno je moguće vidjeti je li virusnog programa na njima! Naime, kako su navedene se ta IP adresa spajala na druge IP adrese na Internetu, crne liste vrlo precizne, bilo koji mrežni paket poslan na koje portove, koliko je mrežnog prometa razmije- prema njima automatski ukazuje na inficirano računalo njeno… mogućnosti su praktički neograničene sve dok (ili nestašnog korisnika na našoj mreži, o kojem opet želimo biti informirani). tražene podatke imamo u Netflow zapisima. Isto vrijedi i za sve druge mrežne napade - već ste, Vrlo je zgodna i mogućnost detekcije aplikacija koje se koriste. Iako je tu administrator ograničen na pozna- vjerujemo, i sami zaključili da je Netflow vrlo koristan vanje mrežnih portova, za većinu aplikacija koje koriste kod npr. SYN flood DoS napada, gdje će takvi napadi statičke poslužiteljske mrežne portove jednostavno je kroz Netflow biti detektirani istog trena (ogroman broj vidjeti koliko se bandwidtha koristi na njih. Npr. sada je novih sjednica s puno izvora na jednu ciljnu adresu i moguće vrlo jednostavno vidjeti koliko mrežnog prome- jedan ciljni port). Kao što smo već napisali - mogućnosti su praktički ta otpada na surfanje korisnika ako samo gledamo sve Netflow zapise na internetskom usmjerivaču koji uklju- neograničene. Zbog toga iskoristite sve što vaša mrežna oprema nudi jer će ovakvi mali koraci značajno poboljčuju portove 80 i 443 (HTTP i HTTPS). šati sigurnost vaših sustava, a da ne govorimo o smanjenju vremena potrebnog za otkrivanje mrežnih problema, Nadzor sigurnosti Osim klasičnog, operativnog nadzora, Netflow nam što će vas u kritičnim trenucima pretvoriti u heroja. MREŽA srpanj 2013.
U seriji napisa pod nazivom Digitalna radionica Sigurnost, Mrežin stručnjak za sigurnost računalnih sustava i mreža razglabat će o najnovijim sigurnosnim problemima te davati upute za izbjegavanje sigurnosnih nevolja. Ako biste i sami željeli vidjeti rješenje problema koji vas muči u ovoj rubrici - pišite na adresu autora ili uredništva Mreže: [email protected] 95
MREŽA
IZDVOJENO
Adobe Acrobat XI Pro Najnovije izdanje najpoznatijeg rješenja za rad s PDF dokumentima u novoj inačici uvodi nekoliko ključnih novosti
Debian GNU/Linux 7.0
Legendarni Linux
Adobe Acrobat XI Pro Opis Licenca URL
Uređivanje PDF-a Standard (2.394,00 kn), Pro (3.591,00 kn) www.adobe.com
Aptana Studio 3.4.0 Novo izdanje popularnog integriranog razvojnog sučelja za izradu web aplikacija koje se temelji na poznatom Eclipseu Aptana Studio 3.4.0 Opis Licenca URL
IDE Besplatan www.aptana.com
CHM Editor 1.4 Sasvim pristojno osmišljen alat za izradu ili uređivanje već postojećih CHM sustava pomoći CHM Editor 1.4 Opis Licenca URL
download
CHM editor 410,88 kn www.chmeditor.com
Jedna od najstarijih i najpoznatijih distribucija GNU/Linuxa ove će godine proslaviti svojih 20 godina postojanja, a nedavno je doživjela svoju punu sedmu inkarnaciju. Novosti tradicionalno nema mnogo, no ovo i dalje ostaje vrlo važnom distribucijom koja znalcima može ponuditi doista mnogo
Sedma inkarnacija legendarne distribucije tradicionalno ne donosi mnogo novosti, zadržavajući prilično konzervativan pristup vlastitom razvoju
D
ebian kao distribucija ima vrlo važno o prilično fleksibilnom okuženju, od Debiamjesto u svijetu GNU/Linuxa, a tijekom na se može napraviti ono što se i želi. Tim više što će oni koji se tek upoznaju s vremena pozicionirao se kao projekt koji je udomio stotine dobrovoljaca koji održavaju ovom iznimno važnom distribucijom imati više od 35 tisuća softverskih paketa. No to je problema oko odabira ISO slika jer Debian tek manji dio onoga što Debian doista jest. podržava čak devet arhitektura, s time da je Naime, budući da pokušava biti univerzal- za neke dostupno više od deset ISO slika. nim operacijskim sustavom koji se fokusira No u većini je slučajeva, uz prikladnu vezu na fleksibilnost i raznolikost, nudeći pritom s Internetom, poželjno izabrati mrežnu instalaciju pa odlučiti podršku za brojne što će se instalirati arhitekture, postao Debian GNU/Linux 7.0 je temeljem za brojKratki opis GNU/Linux tijekom samoga prone druge poznate Cijena Open source cesa. Konačno, Debian distribucije u koje se + možda i nije najbolji uključuju i Ubuntu, Brzina, stabilnost, fleksibilnost izbor kao klasična Linux Mint i drugi. desktop distribucija Upravo je stoga + Starije aplikacije, početnicima složen Linuxa osim ako ste razvoj Debiana privoljni uložiti dodatlično konzervativan, URL no vrijeme kako bipa se iz inačice u www.debian.org ste inače vrlo brzu i inačicu ne mogu očekivati dramatične promjene, a to je slučaj stabilnu distribucije oblikovali u potpunoi s ovom sedmom inkarnacijom. Možda je sti prema vlastitom ukusu. Prije će Debian najvažnija novost činjenica da Debian nudi poslužiti kao poslužiteljska varijanta ili kao istinsku podršku za više arhitektura. S novim temelj (zato i jest toliko važan) za druge disizdanjem usvaja GNOME 3 kao podrazu- tribucije. Tome u prilog idu i nešto starije mijevano desktop okruženje (dostupna su, inačice aplikacija, ali i stariji web preglednik naravno, i druga sučelja), a dodana je i ek- (Iceweasel 10) koji neće svima odgovarati. sperimentalna podrška za novi systemd init Svejedno, ovo je distribucija koja se može proces. Tu je i šačica dodatnih sigurnosnih uvući pod kožu i pritom ponuditi doista mogućnosti te druge sitnice. No kako je riječ mnogo. (M. G.)
curl 7.30.0 Stvarno moćna i korisna stvar – maleni komandnolinijski alat za prijenos podataka putem hrpe raznih protokola curl 7.30.0 Opis Licenca URL
96
Dijagnostički alat Besplatan http://curl.haxx.se/
srpanj 2013. MREŽA
Aplikacije koje dolaze s novom inačicom Debiana nešto su starijih inačica, a to se pogotovo odnosi na podrazumijevani web preglednik Iceweasel 10
Iako može poslužiti kao tipičan desktop OS, prije će ga se koristiti kao poslužitelj ili kao temelj za razvoj drugih distribucija
mjeseca
IZDVOJENO
Edraw Max 7.0 Pripremio: Matija Gračanin
Everything 1.3.2.649b Beta
Brzinsko pretraživanje Iako je alat za pretraživanje ugrađen u razne inačice Windowsa većinom i više nego adekvatan za pronalazak datoteka na diskovima, postoje i alternative koje taj posao obavljaju principijelno ponešto drukčije, ali nerijetko značajno brže i uspješnije
Edraw Max 7.0 Opis Licenca URL
Everything nudi vrlo kompaktno sučelje, iznimno brzo pretraživanje, ali i munjevito indeksiranje lokalnih NTFS diskova
E
verything nije nepoznat alternativni alat Poslužitelj je potrebno aktivirati u postavza munjevito pretraživanje diskova koji se kama programa, odrediti korisnika koji ima tijekom vremena uspio nametnuti kao najpo- privilegiju pristupa sučelju i stvar će početi pularnije rješenje koje može u tren oka locirati raditi. No kako Everything ne može indeksineku datoteku. Kao i kod brojnih drugih slič- rati mrežne diskove, nego isključivo lokalne, nih alata, i Everything se oslanja na indeksira- kako bi se mogla pretraživati i druga računje diskova formirajući bazu koju će zapravo nala u lokalnoj mreži, na svima je potrebno pretraživati umjesto da pregledava izravno pokrenuti Everything. Nakon toga ostaje akdiskove. Upravo to jamči njegovu veliku br- tivirati ugrađeni ETP poslužitelj i s drugog se zinu. klijenta spojiti na njega te pretraživati kao da Indeksiranje je također brzo, a u bazu umije se sjedi za tim računalom. utrpati oko milijun datoteka za svega minutu, Samo pretraživanje dovoljno je fleksibilno. što je svakako impresivno. Sama logika rada Moguće je upisivati pojedine riječi ili čak i vrlo je jasna: prikarečenice koje valja zat će sve mape i da- Everything 1.3.2.649b Beta okružiti navodnicima, toteke koje je indekKratki opis Pretraživanje diskova a na raspolaganju je i Cijena Besplatan nekoliko sirao i zatim će, kako operatora se upisuje neki po- + kojima je moguće jam, s liste uklanjati izuzeti pojmove. Uz Velika brzina rada, ima web poslužitelj sve što ne odgovara to, moguće je pre+ unesenom izrazu. traživati za dva ili Manje nelogičnosti, podržava samo NTFS Čak nije potrebno više različita naziva ni pritisnuti tipku za URL istodobno, samo ih aktivaciju pretražije potrebno odvojiti www.voidtools.com vanja jer su rezultati okomitom crtom: |. praktički trenutni. Međutim, brzina rada nije Recimo, želi li se pronaći sve slike formata jedina specifičnost zbog koje je Everything png ili jpg, treba utipkati: *.png | *.jpg. Ako toliko zanimljiv. Tu su i druge korisne značaj- se želi pronaći sve datoteke s ekstenzijom ke, kao što je ugrađeni web poslužitelj kojim dugačkom dva znaka, treba unijeti sljedeći je omogućeno pretraživanje računala putem izraz: *.??. Jednostavno, zgodno i prilično web preglednika. učinkovito. (M. G.)
Ugrađeni web poslužitelj dobrodošao je bonus koji omogućuje lako pretraživanje računala putem web preglednika
Praktički sve što je potrebno za crtanje poslovnih dijagrama, mentalnih i drugih mapa, raznih planova i slično
Moguće je pretraživanje i drugih računala, a kako bi to postalo moguće, potrebno je u konfiguraciji aktivirati ETP poslužitelj
Crtanje dijagrama 99,95 USD www.edrawsoft.com
Inno Setup Compiler 5.5.3 Svrsishodan i, što je najvažnije, u praksi dobro potvrđen alat za relativno laku izradu instalacijskih procedura Inno Setup Compiler 5.5.3 Opis Licenca URL
Izrada instalacija Besplatan www.jrsoftware.org
PureBasic 5.11 Relativno poznato programersko rješenje specijalizirano za izradu aplikacija u Basicu, ističe se portabilnošću PureBasic 5.11 Opis Licenca URL
IDE 79 EUR www.purebasic.com
SpiderOak 5.0.1 Najnovije izdanje klijenta poznatog skladišta u oblaku i servisa za sinkronizaciju koje se fokusira na sigurnost i privatnost SpiderOak 5.0.1 Opis Licenca URL
MREŽA srpanj 2013.
Oblačni disk Besplatan www.spideroak.com
97
KOLUMNA Piše: Oleg Maštruko
Iz favele u zvijezde Z
Ekonomske perspektive za mlade nekad i sad. Predano radim na razbijanju mita da je digitalna ekonomija dobra
98
a Bug sam počeo pisati pred 19 godina; rat je još trajao, Hrvatska je bila djelomično okupirana, Mreža još nije bila pokrenuta. Pisao sam tekstove kao vanjski suradnik bez posebnih ambicija da od toga živim, za prve materijale čak nisam ni pitao koliki honorar mogu očekivati. Kad je lova počela sjedati - ugodno sam se iznenadio: od pet-šest tekstova, posebno ako su jedan ili dva bila malo veća, moglo se zaraditi znatno više od tadašnje prosječne hrvatske plaće. Svaki takav tekst koštao me otprilike jednog popodneva ili večeri truda i koncentracije, pa računajte. I godinama kasnije, kao urednik Mreže, u posao stalne ili povremene suradnje, pisanja i novinarstva uvodio sam - a uvodim i danas - na desetke mlađih i starijih autora. Za Mrežu su tih prvih godina pisali i mnogi studenti, koji su, dok još nisu imali diplomu, samim pisanjem za nas - ako su bili marljivi i držali se rokova zarađivali više nego njihovi zaposleni kolege. Od te prezrene, stare ekonomije svi skupa živjeli smo kao carevi. Nismo mi bili neka posebna iznimka - čitavi sustavi, industrije i skupine djelatnosti bili su posloženi na sličan način. Programiranje, prijelom (DTP), održavanje mreža i IT sustava… u svim se tim aktivnostima mogla zaraditi solidna lova čak i honorarčenjem, a da ne govorim o nečem ambicioznijem. Danas? Danas je sve mnogo siromašnije, ali s više falšeg glamura i lutrijskog kubanja lažne nade. U redakciji smo apsolutno preplavljeni bezbrojnim događajima (sada se to zove event) posvećenim startupima - startup kamp ovdje, startup inkubator ondje, regionalna startup konferencija, predavanja, analize, skupovi investitora… tjedno dobijem tri-četiri takve obavijesti, poziva ili raporta. Sunce! More! Zezancija! A pobjednik možda dobije i džeparac i mogućnost da nekom “anđelu” besplatno prezentira svoj rad. Ti startupi uglavnom žive jadno i nadaju se proboju onako kako se siromašno dijete iz neke favele São Paula nada da će - uz mnogo sreće, nekog Mamića i božju pomoć - jednog dana igrati u Barceloni ili barem Corinthiansu. Nekima se i zalomi da očaraju stranog investitora i dobiju neke novce. Uglavnom uvjetno i sitne novce; GOAP, oko kojeg su se potrošile tone tinte, rezultirao je sa 25.000 dolara za pobjednike, i to uz obavezu, što je lova koju malo jači gazda kafića uloži u preuređenje svog lokala a da se od toga u nacionalnim medijima ne radi mirakul. Takvi se timovi u svjetlu opće situacije mogu smatrati superuspješnima, a većina projekata propadne i nikada ne dođe do druge runde investiranja. Timovi se često raspadaju nakon par tjedana, mjeseci ili godina… iako kopci - koji se nazivaju anđelima, a sve su samo ne to - vole prodavati mantre kako je čak i takvo neko neuspješno iskustvo korisno, pitanje je tko u to zaista vjeruje. I to su oni najuspješniji - mladima koji, eto, nisu
srpanj 2013. MREŽA
smislili “revolucionarnu” ideju o webu za organizaciju evenata, ili igru u Flashu, ili stotu varijaciju neke “digitalne” ideje koju je već sto timova diljem svijeta plasiralo u svojim zemljama - njima se poručuje da su lijeni, propalice, neuspješni samim tim što nisu članovi nekog startupa. Startupi su postali kao bande iz Pavlove ulice - ili si član dječjeg ganga ili si nula, luzer, zaslužuješ biti nezaposlen cijeli život. Doduše, i ako si član ganga, to nije garancija ničeg osim da ćeš čitati slatkorječive pozive u razne kampove i inkubatore. Da se razumijemo - načelno nemam ništa protiv cijele te muvane. Toliko sam puta bio krivo protumačen da osjećam da to moram napominjati una prijed. Međutim, to nije temelj ozbiljne ekonomije ili nekog sektora, IT-a u ovom slučaju. Imam i osobnog iskustva sa startuparenjem; bio sam mentor timu dvije godine zaredom za Imagine Cup, koji, premda je nastao davno prije cijele te startup manije, i dalje predstavlja, po mom mišljenju, najsuvislije organizirano globalno natjecanje startupa, iako se timovi u njemu i ne zovu startupima. U poređenju sa životima i iskustvima te prihodima čak i najuspješnijih među tim mladim ljudima koji čine startup scenu - moja generacija, pa i znatan broj onih nakon nje, bili smo teški kraljevi. Više si pred 15-ak godina mogao zaraditi pisanjem četiri-pet tema mjesečno za Bug, fušarenjem za neki DTP studio ili povremenim održavanjem mreže manjoj privatnoj firmi nego što zaradi golema većina pripadnika start up scene u Hrvatskoj u godinu dana. Ovo je jednostavno nešto što treba imati na umu kada se o svemu tome govori, a posebice kada se bez kriterija i povijesne perspektive pljuje po “staroj ekonomiji”. Stara je ekonomija hranila milijune i uredno plaćala čak i najmlađe i najneiskusnije članove, uvodeći ih u posao. Nova ekonomija od svakog kreativca očekuje da - barem za prvo vrijeme, a možda i zauvijek - radi besplatno, beskonačno se dokazuje po nekakvim startup kampovima ili online, i stalno se nada nečemu što će možda doći, a negativna iskustva bilježi kao korisnu školu. Ovo se ne odnosi samo na startupaše, dakle studente, učenike i mlađe ljude s interesom za nove tehnologije, već i na mnoge druge kreativne skupine. Fotografi? Radi besplatno, stavljaj na Internet i gledaj kako ti kradu slike, u nadi da ćeš jednog dana negdje, nekako, ostvariti komercijalni proboj. Pisci? Ista stvar. Novinari? Piši za neki web portal i budi sretan ako ti plate 100 kuna, jer u vrijeme opće besplatnosti koju je uveo Internet - kome se uopće isplati plaćati išta? O ovom fenomenu pisao sam, iz drugog kuta, i u zadnjoj kolumni za Bug, prateći zadnje istupe Jarona Laniera, čovjeka koji sve to formulira iz američke perspektive, gdje su tektonski poremećaji - pazite sad - čak i veći nego kod nas. Nema sumnje da će Jaron, kao i Nicholas Carr prije njega, sa svojim teo rijama o utility computingu i zaglupljujućem utjecaju Googlea, najbolje formuliranom u i kod nas prevedenoj knjizi Plitko, postati moj novi omiljeni teoretičar Interneta.
