1.Otpornici od 22 ohm imaju standardnu devijaciju 0,5 %, a otpornici od 56 OHM standardnu devijaciju 1 %. Koliku postotnu dev ijaciju ima paralelna kombinacija takva dva otpornika? r: R=R1||R2=15,79 ohm s_y=sqrt((dR/dR1*s1)^2+(dR/dR2*s2)^2)) s_y=sqrt((dR/dR1*s1)^2+(dR/dR2*s2)^ 2)) = 0,0726 0,07 26 dR/dR1=(R2*(R1+R2)-R1*R2)/(R1+R2)^2 = 0,5155 s_1=R1*0,5posto=0,11 ohm s_1=R2*1posto=0,56 ohm s_y_posto=s_y/R*100=0.456posto 2.Napon izvora mjeren je 100 putau istim uvjetima digitalnim voltm etrom s 4i 1/2 znamenke i granicama pogresaka -+(0,1 posto od mjerene vrijednosti +5 znamenaka). zn amenaka). Aritmeticka sredina svih rezultata mjerenih na podrucju od 20 V bila je 6,13 V, a standardno odstupanje (pojedine vrijednosti) 15mV. Kolika je mjerna nesigurnost aritmeticke sredine uz statisticku sigurnost 68,3 %? (6.6 mV) 3.Dvama ampermetrima mjernih domet a 6A i 10 1 0 A, jednakih unutrasnjih 15tpora, razreda tocnosti(indeksa klase) 1, spojenim paralelno, izmjerena je struja 12 A. Kolike su sigurne postotne granice pogresaka tog rezultata? G_i=KLASA/100*MJERNI_DOMET G_1=0.06 G_2=0.1 F=I_1+I_2 G_I=dF/dI_1*G1+df/dI_2*g2=0.16 G_I_posto=G_I/I*100=1.33posto 4.Strujnu konstantu nepoznatog nul ndikatora odredili smo ocitavanj em njegova otklona pri razlicitim predotporima dodanim serijski nulindikatoru. Kada je serijska kombinacija s predotporom od 300 OHM prikljucena na izvor od 1,5 V, dobili smo otklon od 100 d.sk ., a s predotporom od 800 OHM, uz isti napon napajanja, otklon od 50 d.sk . Kolika je strujna konstantanulindikatora? c_i*alpha_1=U/(R1+R) c_i*alpha_2=U/(R2+R) c_i=(U/(R2-R1))*(1/alpha_2- 1/alpha_1)=30 microA/ microA/d.sk .
5.Izmjenicni napon faktora oblika 1,18 mjeri se s dva instrumenta. Prvi instrument je univerzalni instrument s pomicnim svitkom, permanentnim magnetom i ispravljacem umjeren u efektivnim vrijednostima sinusnog napona. Drugi instrument je voltmetar s pomicnim zeljezom. Drugi instrument pokazuje 53 V. Koliko pokazuje prvi instrument ako zanemarimo pogreske instrumenata?
pomicno zeljezo -> efektivna vr. ostali -> srednja normirana na efektivnu vr. s faktorom oblika ksi=1.11 ksi=U_ef/U_sr=1.18 ksi_0=1.11 U_sr=U_izm/ksi U_ef=U_sr*ksi_0 U_ef=56,34 V 6.Propisi zahtijevaju da promjena temperature okoline za \17710 \^oC ne smije izazvati promjenu pokazivanja instrumenta koja prel azi razred tocnosti. Koliki najmanji otpor mora imati manganinski predotpor milivoltmet ra sa zakretnim svitkom bakrene zice otpora 50 OHM i permanentnim magnetom, razreda to cnosti 0,5, da bi se tom zahtjevu udovoljilo? Temperaturni koeficijent otpora bakra je 0,4 %, a temperaturni koeficjent otpora manganina treba zanemariti. r: (R_m+R_Cu)(1+klasa/100)=R_m+R_Cu* (1+alfa_Cu*delat_t) R_m=R_Cu*(alfa_Cu*delta_t-klasa/ 100)*100/klasa R_m=350\GW 7.Shunt 10 A/100 mV i miliampermetar mjernog sustava 50 mV, 0,1 mA valja iskoristiti za dobivanje mjernog opsega 6 A. Koliki predotpor treba dodati miliampermetru? r: R_sh=10mohm R_A=500ohm I=6A U_sh=I*R_sh=60mV U_R1=U_sh-U-A=60-50=10mV I_1=.1mA I_2=I-I_1=5.999A R1=U_R1/I1=100ohm 8.Pri umjeravanju istosmjernog ampermetra u 6 tocaka stvarne vrijed nosti struja bile su: 1,00 A;1,98 A; 3,02 A; 4,01 A; 5,02 A; 6,01 A. Koji razred tocnosti zadovoljava ampermetar? KLASA=100*G/max_domet naci najvecu razliku pomnoziti je s 100 i podijeliti s 6. zaokruziti na neku od postojecih klasa npr. 5,02-5=0,02 0,02*100=2 2/6=0,333 -> klasa 0,5
pomicno zeljezo -> efektivna vr. ostali -> srednja normirana na efektivnu vr. s faktorom oblika ksi=1.11 ksi=U_ef/U_sr=1.18 ksi_0=1.11 U_sr=U_izm/ksi U_ef=U_sr*ksi_0 U_ef=56,34 V 6.Propisi zahtijevaju da promjena temperature okoline za \17710 \^oC ne smije izazvati promjenu pokazivanja instrumenta koja prel azi razred tocnosti. Koliki najmanji otpor mora imati manganinski predotpor milivoltmet ra sa zakretnim svitkom bakrene zice otpora 50 OHM i permanentnim magnetom, razreda to cnosti 0,5, da bi se tom zahtjevu udovoljilo? Temperaturni koeficijent otpora bakra je 0,4 %, a temperaturni koeficjent otpora manganina treba zanemariti. r: (R_m+R_Cu)(1+klasa/100)=R_m+R_Cu* (1+alfa_Cu*delat_t) R_m=R_Cu*(alfa_Cu*delta_t-klasa/ 100)*100/klasa R_m=350\GW 7.Shunt 10 A/100 mV i miliampermetar mjernog sustava 50 mV, 0,1 mA valja iskoristiti za dobivanje mjernog opsega 6 A. Koliki predotpor treba dodati miliampermetru? r: R_sh=10mohm R_A=500ohm I=6A U_sh=I*R_sh=60mV U_R1=U_sh-U-A=60-50=10mV I_1=.1mA I_2=I-I_1=5.999A R1=U_R1/I1=100ohm 8.Pri umjeravanju istosmjernog ampermetra u 6 tocaka stvarne vrijed nosti struja bile su: 1,00 A;1,98 A; 3,02 A; 4,01 A; 5,02 A; 6,01 A. Koji razred tocnosti zadovoljava ampermetar? KLASA=100*G/max_domet naci najvecu razliku pomnoziti je s 100 i podijeliti s 6. zaokruziti na neku od postojecih klasa npr. 5,02-5=0,02 0,02*100=2 2/6=0,333 -> klasa 0,5
KLASE -> 0,05/ 0,1/ 0,2 /0,5 /1 /1,5/ 2,5/ 5 9.Na instrumentu s pomicnim svitkom i permanentnim magnetom (Iv=0,5mA, Rv=500 \GW) i ispravljacem u Graetzovom spoju z elimo postici puni otklon pri tjemenoj vrijednosti sinusnog napona od 10 V. Koliki predotpor treba dodati instrumentu? r: punovalno ispravljanje U_sr=1/T*integral(o do T)u(t)dt=2 /\PI*U_m=6,366V R_uk=U_sr/I_v=12,732 k\GW R=R_uk-R_v=12,232 k\GW 10.Zicanim potenciometrom 200 \GW namjestamo napon 0 do 6 V na tere tu. Koji najmanji otpor teret smije imati, a da ni u jednom pol ozaju kliznika struja kroz zicu na bilo kojem dijelu potenciometra ne prekoraci 200 mA r: POTENCIOMETARSKI SPOJ!!! R_uk=U_t/I_max R_uk=R_p||R_t R_t=R_p*R_uk/(R_p-R_uk)=35,3ohm 11.Koliki je fazni pomak izmedu struje kroz mjereni zicani otpornik i napona na njemu pri frekvencijif = 10 kHz, ako mu je djelatni otpor 100 OHM, vlastiti kapacitet 70 pF, a vlastiti induktivitet 92 microH? r: nadomjesna shema zicanog otpornika: serija otpornika i svitka u paraleli s kondenzatorom X_L=jomegaL X_C=1/jomegaC i dalje veselje!!! tg_fi=fi=(omega*(L/R*(1-omega^2LC )-RC)=0.057rad
12.Koliki su gubici kondenzatora kapaciteta C=10 pF s tg(delta)=2E-3 pri naponu 110 kV, frekvencije 50 Hz? r: delta=90-fi P=UIcos(fi)=UIsin(delta) aproksimacija: P=U^2*omegta*C*tg(delta)=76 mW
13.Otpor jednog otpornika mjeri se dvjema metodama. UI postupkom dob ija se srednja vrijednostotpora 50,16 OHM, uz standardno o dstupanje 0,12 OHM, a digitalnim omometrom dobija se vrijednost 50,08 OHM i standardno odstupanje 0,06 OHM. Kolika je najvjerojatn ija vrijednost tog otpora ako smoiz dobivenih d obivenih rezultata vec odstranili sustavne pogreske?
r: _ _ _ R_s=(R1/s1^2+R2/s2^2)/ (1/s1^2+1/s2^2)=50,096\GW 14.Snaga tereta poznatog djelatnog otpora odredena je mjerenjem njeg ova napona. Ako su granicepogresaka izmjerenog napona 0,5 %, a otpora 0,2 %, koliko iznose statisticke granice pogresaka tako odredene snage? r: P=U^2/R G=sqrt((dP/dU*G_U)^2+(dP/dR*G_R)^2)=P*1.019" HP39AscC 5 MUE1215.Kapacitet 25 microF zelimo sastaviti od kondenzatora nazivne vrijednosti 1 microF tolerancije 5 %. Kolike ce biti statisticke granice pogresaka takvog kondenzatora? r: F=C_uk=suma(1-25)C_i dF/dC=1 G=sqrt(25*25)=25 G_posto=G/C_uk*100=-+1posto 16.Izmjerili smo nekoliko desetaka otpornika nazivne vrijednosti 470 OHM i dobili srednju vrijednost otpora 465 OHM sa standardnom devijacijom 5 OHM. Uzme li nasumce jedan otpornik,vjerojatnost da je njegova vrijednost veca (manja) od nazivne iznosi? r: impirijski vjerovatnost za n>30=(100-68,3)/2 17.Kolike su granice pogresaka mjerenja izmjenicnog napona 4,5 V dig italnim voltmetrom sa 5 i pol znamenaka? Mjerno podrucje voltme tra je 30 V, a granice pogresaka su \177(0,3 %m.v. +20 znamenaka). r: (\17715.5 mV) 18.Napon izvora mjere dva serijski spojena voltmetra jednakih karakteristicnih otpora, mjernih dometa Uv1=20 V i Uv2=50 V. Ako j e napon izvora 28 V, koje je pokazivanje voltmetara U_1 i U_2? r: R_U1=20R R_U2=50R U_2=U_ul*R_2/(R_1+R_2)=20V U_1=U_ul-U_2=8V 19.Koliki je stupanj prigusenja s analognog instrumenta, ako je prvi maksimalni otklon kazaljkeiznosio 94 d.sk ., a stalni otklon85 d.sk .? r: alfa_1=94 alfa_0=85 s -> stupanj prigusenja 1/s=sqr(1+(pi/ ln((alfa_1-alfa_0)/alfa_0))^2)
20.Unutrasnji otpor voltmetra za 10V mjerili smo tako da smo mu u seriju spojili otpornicku dekadu i tu kombinaciju prikljuci li na naponski izvor. Koliki je karakteristicni otpor voltmetra, ako je puni otklon dobiven pri otporu dekade R1=10 kOHM, a upola m anji otklon pri otporu dekade R2=50 k\GW? r: R_k=R_v/U_v=3kohm/V U_v=I*R_v=U*R_v/(R_v+R_1) U*R_v/(R_v+R_1)=2*U*R_v/(R_2+R_v) R_v=R_2-2*R_1=30kohm
21.Voltmetrom s pomicnim zeljezom mjerimo napon u(t)=100 + 80sin(628 t) V. Koliki ce napon pokazati voltmetar? r: U_ef=sqrt(100^2+(80/sqr(2))^2) 22.Kolika ce biti pogreska pokazivanja analognog instrumenta pri mje renju izmjenicnogpravokutnog napona? Rj.11% r: p=(ksi_0-ksi)/ksi=11% 23.Kolika ce biti pogreska pokazivanja instrumenta s pomicnim zeljez om zbog izoblicenja mjerenog napona, ako je faktor oblika tog napona 1,15? Rj. 0% r: ins s pomicnim zeljezom mjeri efektivnu vrijednost -> 0% 24.Digitalni voltmetar s 4 i po znamenke, na mjernom opsegu 200 mV, prikazuje vrijednosti u kojim granicama? r: (000.00 do 199.99 ako je 3 i po onda 199.9) 25.Klizni otpornik od 50 kOHM rabi se u potenciometarskom spoju za u gadanje napona na voltmetruna 60 V, karakteristicnog otpora 1 kOHM/V. Ako se krajevi potenciometra prikljuce na izvor napona 120 V i njegov kliznik postavi tocno na sredinu, koliko ce pokazati voltmetar? r: R_k=50kohm U_v=60V R_vk=1kohm/V U=120V R_v=R_vk*U_v=60 kOHM POTENCIOMETARSKI SPOJ I=U/(R_k/2+R_k/2||R_v) U_v`=I*R_v||R_k/2=49.655V" *************************************************************************************** ***************************************************
Na osciloskop, ulaznog otpora1 Mohm i njemu paralelnog kapaciteta 20 pF, prikljucuje sesonda 10:1. Koliki mora biti kapa citet sonde da bi ona bila frekvencijski kompenzirana ako je kapacitet koaksijalnog kabela sonde 75 pF? r: ulaz oscil. R_0||C_0 kabel C_k ulaz osc. prema masi sonda R_s||C_s ulaz osc. prema mjerenoj velicini sonda 10:1 -> R_s=9 Mohm R_s*C_s=R_0*(C_0+C_k) C_s=10,55 pikoF 2.Osciloskopom mjerimo fazni pomakizmedu dva napona frekvencije 50 Hz. Preklopka za faktorotklona je u polozaju 0,5 V/d.sk , a preklopka za vremensku bazu jeu polozaju 5 ms/d.sk . Koliki je fazni pomak medu naponima, ako susinusoide razmaknute za 0,5 d.sk ? r: T=1/f=20 ms nacrtaj pa vidi! 45 stupnjeva
3.Osciloskopom koji ima gornju granicnu frekvenciju 20 MHz izmjerili smo vrijeme porastanekog signala tro = 60 ns. Kolikoje stvarno vrijeme porasta tog signala? r: t_r0=60 nanos ->izmjereno vrijeme t_rp=0,35/f_g ->vrijeme osc. t_rs=sqr(t_r0^2-t_rp^2) ->stvarno vrijeme porasta t_rs=57 nanos 4.Sinusni napon frekvencije 20 MHzdovodi se iz naponskog izvora na ulaz osciloskopa granicne frekvencije fg=20 MHz. Kolika je efektivna vrijednost napona ako je ukupna visina slike na zaslonu 6 cm pri faktoru otklona 0,5 V/cm? r: 2*U_m=6cm*0,5V/cm=3 V U_m=1,5 V na granicnoj frekvenciji osc. vidi ulazni napon za sqr(2) puta manji U_ef=1,5/sqr(2)*sqr(2)=1,5 V
5.Operacijskim pojacalom s R1 =10 kohm i Rp= 100 kohm mjerimo ne poznati istosmjerni naponski izvor.U invertirajucem spoju, voltmetrom zanemarive pogreske, izmjeren je napon na izlazu pojacala UizI=-0,91 V, a u neinvertirajucem UizN=1,1 V. Koliki jeunutrasnji otpor izvora?
r: tocka a - invertirajuci ulaz OP invertirajuci spoj: U_1=U_ul*R1/(R_ul+R1) U_1=-U_izl/R_p U_1=91 mV neinvertirajuci spoj: U_2=U_ul=U1*(R_ul+R_1)/R_1 -U_2/R1=(U_2-U_izl)/R_p R_ul=U_2*R_1/U_1-R_1=989.01ohm 6.Ulazni napon namjestanja operacijskog pojacala odreduje se pokusom prema slici. Koliki jenapon namjestanja, ako voltmetar unutrasnjeg otpora 10 kohm, pokazuje napon od 1 V? r: napon namjestanja je napon izmedju - i + stezaljke OP kad je ulaz spojen na masu U_os=-U_izl*R1/R_p=-10 mV
7.Mjerenjem otpora Wheatstonovimmostom sa 100-omskom kliznom zicom, uz R2 = 10 koma, ocitano je R3 = 64 oma. Koliki treba biti najmanji napon na mostu, ako se, s nulindikatorom strujne konstante ci= 1,6 E-6 A/d.sk . i otpora R5 = 500 oma, zeli postici ro_min=0,04 %? r: \Gd_min= min mjerna nesigurnost R1/R2=R3/R4 R1=17,78 kohm \Gd_min=c_i/(10*U)*(R1+R2+R3+R4+ R5*(R1/R2+2+R2/R1)) U=12 V
8.Mjerenjem djelatnog otpora Wheatstoneovim mostom uz R2=100 oma dobili smo u ravnotezi R3=139 oma i R4 = 361 oma. Sigurne granice pogresaka za R2 iznose plus minus 0,04 oma a za R3 i R4 plus minus 0,2 oma. Kolike su sigurne postotne granice pogresaka otpora Rx? r: G_2=-+0.04ohm G_3=G_4=-+0.2ohm F=R_x=R_2*R_3/R_4=38.504ohm G_posto=dF/dR_2*G_2+dF/dR_3*G_3+ dF/dR_4*G_4=-+0.24posto
9.Koliki otpor treba dodati s jedne i druge strane klizne zice u Wheatstoenovom mostu, ako sezeli da pogreska zbog netocnosti ocitanja na kraju klizne zice bude 0,2 %? Duljina klizne zice iznosi 400 mm, tocnost ocitanja na kliznoj zici -+0,2 mm, a njez in otpor 20 ohm. (6.18ohm)
10.Koliki je priblizno potencijal nulinidkatora uravnotezenog Sch eringovog mosta s C2 = 100 pF, R3= 400 ohm, R4 = 800 ohm i C4 = 1 0 nF, koji se napaja naponom 100kV, f = 50 Hz? ??? U_n=I*R_3 I=U/Z=3.14mA Z=R_3+1/(jomegaC_2)=400-j31.847*10^6=31,874*10^6 11.Mjerenjem kapaciteta i kuta gubitaka Wienovim mostom dobilo se u ravnotezi: C2 = 10 nF,R2 = R3 = 100 \GW i R4 = 300 \GW. Napon na mostu iznosa je 10 V ifrekvencije 1 kHz. Kolika se priblizno djelatna snaga disipirana kondenzatoru Cx? (7,4 microW) C_x=C_2*R_4/R_3=30nF R_x=R_2*R_3/R_4=33.33ohm Z=R_x+R_2+1/(jomegaC_2)+1/(jomegaC_x)= =33.33-j21222=21222ohm I=U/Z=471microA P=I^2*R_x=7.4mikroW 12.Napon nekog izvora unutrasnjeg otpora 100 oma mjerili smo kompenzatorom i dobili 7,5 V.Koliki ce napon pokazati voltmetar za 10 V, karakteris. otpora 600 oma/V? r: R_v=R_k*U_v=6 koma I=U/(R_v+R_u)=1.22 mA U_v=I*R_v=7,377 V 13.Preciznim istosmjernim kompenzatorom umjerava se ampermetar mjernog dometa 10 A,razreda tocnosti 0,1. Koji etalon ski otpornik valja odabrati ako se predvida njegovo uranjanje u rashladno sredstva? r: ETALNOSKI OTPORNIK u zraku se optereti do 1 W a u rashladnoj tekucini do 10 W P_n=10 W P=I^2*R -> R=P/I^2=0,1 om 14.Sinusni napon frekvencije 100kHz, amplitude 5 V iz izvora zanemarivog unutrasnjeg otpora,dovodimo na ulaz osciloskopa 1 Mohm || 30 pF. Kolika je efektivna vrijednost struje izvora? r: spoj -> R_0 || C_0 Z=R_0||C_0=2,806E3-j52,9E-3 I_ef=U/(Z*sqr(2))=66,77 mikroA
15.Osciloskopom se mjeri punovalno ispravljen sinusni napon. Kolika mu je srednja vrijednost ako je preklopka za faktor otklona bila u polozaju 0,5 V/cm, a na zastoruje uz iskljuceni pilasti napon, dobivena crta duljine 4 cm? r: U_max=2 V U_sr=1/T*integral(0,T)(u(t)*dt) U_sr=2/pi*integral(0,pi)(sin(t)dt) U_sr=2/pi*(-cos(t))(pi do 0) =2/pi*2=1,27 16.Pri mjerenju pravokutnog izmjenicnog napona osciloskopom dobili smo na zaslonu osciloskopa, uz iskljucenu vremensku bazu, vertikalnu crtu duljine 8 cm. Prethodno smo ustanovili da prikljucivanjetocno poznatog istosmjernog napona od 2 V proizvodi vertikalni pomak zrake od 15 mm. Kolika je efektivna vrijednost tog napona? r: vertikala=2V/1,5cm=1,3 V/cm U_pp=8*1,3=10,4 V U_amp=U_ef=U_pp/2=5,2 V 17.Na ulaz integracijskog pojacala s R=4 kohma i C=0,05 mirkoF dovodimo izmjenicni pravokutni napon tjemenog iznosa 4 V, frekvencije f=1 kHz. Koliki ce biti iznos napona, od vrha do vrha na izlazu pojacala? r: U_iz=-1/(RC)*integral(0,T/2)(u(t)dt) U_iz=-1/(RC)*U*t(od T/2 do 0) U_iz=10 V
18.Na ulaz operacijskog pojacalau invertirajucem spoju (R1 = 10 kohma, R2=100 kohma) prikljucilismo izvor istosmjernog napona U = 100 mV, unutrasnjeg otpora Ri =10 kohma. Koliki ce biti izlazni napon? r: I_u=U_ul/(R_1+R_i) I_p=U_i/R_2 U_izl=-U_ul*R_2/(R_1+R_v)=500 mV 19.Na neinvertirajuci ulaz operacijskog pojacala dovodimo istosmj erni napon Uul = 100 mV.Koliko iznosi izlazni napon Uiz a ko otpor u povratnoj vezi iznosi100 kohma, a otpor invertirajuceg ulaza prema masi 20 kohma? r: I_u=U_ul/R_1 I_p=(U_ul-Ui)/R_p U_ul/R_1=(U_i-U_ul)/R_p U_izl=U_ul*R_p/R_1+U_ul=600 mV
21.Kolika je mjerna nesigurnostzbog neosjetljivosti Wheatstoneov og mosta s kliznom zicom otpora 200 ohma, ako pomak kliznik a sa sredine klizne zice, kojem odgovara otpor 0,5 ohma, razravnotezuje most za jedan dio skale otklona nulindikatora? r: delta_min=(a+b)/(a*b)*|delta b|/20 delta_min=(100+100)/50^2*1/20*100% delta_min=0,1 % 21.Wheatstoneov most sa 100-omskom kliznom zicom i R2=10 kohma u ravnotezi je uz R3=51,5 ohma. Pokusom odredivanja relativne mjerne nesigurnosti dobili smo otklone nulinidkatora od 1 d.sk . uz R3=52 ohma lijevo i R3=51 ohma desno od nule.Kolika je relativna mjerna nesigurnost zbog neosjetljivosti mosta ako se na nulindikatoru jos moze ocitati 0,1 d.sk ? r: vidi prosli delta_min=(R_3+R_4)*(R_3l-R_3d)*100/(R_3*R_4*20) delta_min=0,2 % 22.Ravnoteza Wheatstoneovog mosta postignuta je uz R2=300 ohma, R3=50 ohma i R4=50 ohma. Kolika je u trenutku ravnoteze snaga izvora ako je njegova elektromotorna sila 6 V, a unutrasnji otpor 20 ohma? r: R1/R2=R3/R4 R1=300 ohma R_uk=(R_1+R_2)||(R_3+R_4)+20=600||100=105,71 ohma P=U^2/R_uk=340,5 mW 23.Kut gubitaka uzorka izolacijskog materijala mjeren je Scheringovim mostom pri frekvenciji 50 Hz. Koliki je kut gubitaka tog izolacijskog materijala ako je,uz R3=4 kohma, ravnoteza postignuta pri R4 = 15,4 kohma, C4=3,9 nF, a cvorista mosta u dijagonali nulindikatora imajukapacitete prema zemlji velicine800 pF? r: tg(fi)=omega*((C_4+C_b0)*R4C_a0*R3) Cb0=Ca0=800 pF tg(fi)=0,022
24.Scheringovim mostom odredjuje serelativna dielektricna konstanta epsilon_r uzorka izolacijskog materijala. Uzorak je kruznog oblika promjera 10 cm, debljine 1 mm(epsilon_0=8,854E-12 F/m). Kapacitet kondenzatora C2=960 pF,otpor R4=5 kohma, a ravnoteza je postignuta uz R3=7,2 kohma i C4=9,3 nF. Relativna dielektricnakonstanta epsilon_r uzorka je? r: C_x=C_2*R4/R3=0,455 nF C_x=epsilon_0*epsilon_r*S/d
S=r^2*pi epsilon_r=9,6 26.Izmjenicni most sastavljen je od impedancija Z1=Zx, Z2=150 |0 ohma, Z3=200 |-40 ohma, Z4=250 |30 ohma. Koliki mora biti Zx da se postigne ravnotezamosta? r: Z_x/Z2=Z3/Z4 Z_x=Z_2*Z_3/Z4=120 |-70 ohma 27.Impedancije grana izmjenicnog Wheatstoneovog mosta pri neko j frekvenciji jesu: Z2=90 |15 ohma,Z3=220 |45 ohma, Z4=180 |30 ohma. Koliki mora biti Z1 da bi most bio u ravnotezi? r: Z_x/Z2=Z3/Z4 Z_x=110|30 ohma" *************************************************************************************** ************ Chubbovim postupkom mjeri se izmjenicni napon frekvencije 50 Hz. Koji je najmanji mjerni opseg ampermetra na kojem se moze mjeriti napon tjemene vrijednosti Um = 680 kV uzupotrebu kondenzatora C = 100 pF? Isr=Um*2*f*C=6.8mA najmanji mj opseg=20mA
2. Koliki su gubici kapacitivnog visokonaponskog djelila 10000:1 pri mjerenju napona tjemene vrijednosti 155 kV, frekvencije 50 Hz. Visokonaponski kondenzator ima kapacitet 50 pF, a oba kondenzatora imaju isti kut gubitaka tg\Gd= 2E-3. (P=0.377W) P=Uef^2*tg_delta/Z=Uef^2*omega*Cs*tg-delta=0.37714W Cs=C1*C2/(C1+C2)=49.995pF Q1=Q2 C1U1=C2U2 C2=0.5mikroF Uef=Um/sqrt(2)=109.6kV 3. Kroz primarni namot strujnog transformatora 100 A / 5 A, nazivne snage 50 VA, tece struja od 25 A. Koliki je napon na njegovim sekundarnim stezaljkama, ako je prikljucen nazivni teret? n=100/5=20 Is_naz=5 A Pnaz=Is_naz^2*Rnaz=50 VA Rnaz=50/25=2 ohm I_p=25A I_s=25/20=1,25 A U=I_s*Rnaz=2,5 V
4. Napon primarnog namota strujnog mjernog transformatora prema z emlji je 30 kV, kapacitet primarnog namota prema sekundarnom 250 pF, a sekundarnog prema zemlji 30 nF. Koliki je napon sekundarnog namota prema zemlji ako greskom nije uzemljena niti jedna njegova stezaljka? (247.9V) Q1=Q2 C1(U1-U2)=C2*U2 U2=C1*U1/(C1+C2)=247.93V 5. Kolika je prijenosna strujna pogreska pi mjernog transformatora 10 A / 5 A, ako je ona odredena metodom po Scheringu i Albertiju? Zadani su: R'= 0,05 \GW; R"= 0,04 \GW; R1 = 10 k\GW; R2 = 1500 \GW; R = 4591 \GW. Km+I1/I2=(R1+R2)R"/(R*R`)=2.0039 pi=(Kn*I2-I1)/I1*100=(Kn-Km)/Km*100=-0.194posto Kn=I1n/I2n=2 6. U-I postupkom treba izmjeriti otpor reda velicine 100 \GW. Na rapolaganju nam je ampermetar unutrasnjeg otpora 1 \GW i voltmetar unutrasnjeg otpora 1000 \GW. Koji spoj U-I postupka valja odabrati? strujni Rx>>Ra ++++ Naponski R>>Rv 7. Pri mjerenju malog otpora U-I postupkom voltmetar karakteristicnog otpora 4 k\GW/V ima puni otklon. Koliki je ispravak izmjerene struje? Uv=Um Rv=Um*Rk Ia=-Uv/Rv=-0.25mA 8. Otpor Rx nekog otpornika mjeri se omometarskim postupkom. Uz kratko spojeni otpornik, voltmetar za 150 V, karakteristicnog otpora 1000 ohm/V pokazuje 125 V. Uz ukljucen otpornik, voltmetar pokazuje 50 V. Koliki je Rx ako izvor napajanja ima unutrasnji otpor Ri = 2 k\GW? Rv=Umax*Rkar=150KV Rx=(Rv+Ri)*(a1/a2-1)=228Kohm I1=k*a1=E/(Rv+Ri) I2=K*a2=E/(Rv+Ri+Rx) a1/a2=Uv1/Uv2=2.5 9. Pri mjerenju snage metodom dva vatmetra (Aronov spoj) dobili smo otklone alfa1 = 80 d.sk . i alfa2 = -30 d.sk . Koliko iznosi jalova snaga simetricnog trofaznog trosila ako su vatmetri za 450 V, 2,5 A, cos \O/= 0,5 i imaju 150 d.sk ? r:
Q=U*I*sin_fi=974.28W 1 dio skale=6.4952 Q1=519.62VAR Q2=-194.86VAR Q=Q1-Q2=714.48VAR 10. Vatmetar je svojom strujnom granom spojen u fazu R simetricnog trofaznog sustava s dostupnom nultockom. Ako naponsku granu spojimo izmedu faze R i nultocke, vatmetar pokazuje P1=4200 W, a spojimo li je izmedu faza S i T, vatmetar pokazuje P2=2800 W. Kolika je prividna snaga jedne faze trofazno g simetricnog trosila spojenog u zvijezdu? S=In*Un=P1/cos(fi1)= =P2/(sqr(3)*cos(fi2))=4501.6W sin(fi1)=cos(fi2) P1/cos(fi1)=P2/(sqr(3)*sin(fi1)) tg(fi1)=P2/(sqr(3)*P1) cos(fi1)=0,933 S=4500 VA 11. Kod mjerenja gubitaka kratkog spoja trofaznog transformatora metodom triju vatmetara linijski su naponi iznosili 87 V, linijske struje 9,5 A, a otkloni vatmetara 42 d.sk . Odrediti cos \O/ potrosaca i granice pogresaka za izmjerenu snagu gubitaka ako su vatmetri razreda tocnosti 0,2 za 150 V, 10 A i cos \O/ = 0,1 sa 150 d.sk . (0.088; 0.714%) alpha=150 d.sk . alpha1=40 d.sk . Pn=Un*In*cos(fi)/aplha=1 W/d.sk . Puk=Pn(3*alpha1)=126 W P=sqr(3)*U_l*I_l*cos(fi) ->snaga izmedju dvije linije cos(fi)=126/(sqr(3)*U_l*I_l)= 0.088 K=0,2 Gi=K/100*150=0,3 G_uk=3*Gi=0,9 G_uk=G_uk_post*P G_uk_post=G_uk/P*100=0,714 posto
12. Pri visokonaponskom ispitivanju umjeren je voltmetar na niskonaponskoj strani pomocu kuglastog iskrista. Pri naponu iznosa 80 % ispitnog napona dobiven je otklon voltmetra od 92,3 d.sk . Koliki otklon treba postici na voltmetru pri pun om ispitnom naponu?
80/100*X=92,3 d.sk . X=115,4 d.sk . 4E 13. Strujni mjerni transformator 300A/5A spojen je u jednu fazu trofazne simetricne mreze nazivnog linijskog napona 35 kV. Kolika je djelatna snaga trosila faktora snage 0,5 ako ampermetar na sekundaru transformatora pokazuje 2,2 A? UL=35KV N=300/5=60 I_F=I1=N*I2=132A I_L=sqrt(3)I_F P=I_L*U_Lcos_fi=4.001MW 14. Otpor nazivne vrijednosti 1, opteretiv do 1 W. Treba izmjeriti U-I metodom. Na raspolaganju su slijedeci instrumenti: a) ampermetar 2 A, kl. 0,2; b) ampermetar 1A, kl. 0,5; c) voltmetar 1,5 V, kl. 0,2; d) voltmetar 1 V, kl. 0.5. Koje se najuze sigurne granice pogresaka mogu dobiti? Ga=klasa/100*max.domet=0.004 Gb=.5% Gc=.3% Gd=.75% najuze granice pogresaka su kad korostimo prvi ampermetar i prvi voltmetar 15. Otpor voltmetra za 6 V mjerili smo tako da smo mu u seriju spojili otpornicku dekadu i tu kombinaciju prikljucili na naponski izvor. Koliki je karakteristicni otpor voltmetra, ako je puni otklon dao pri otporu dekade R1 = 12kohm , a upola manji pri otporu dekade R2 = 60 kohm? VIDI 1.20!!!" HP39AscC 5 MUE3216. Izracunajte otpornost tla ako je na Behrendovom instrumentu za mjerenje otpora uzemljenje ocitano 0,8 ohm,a razmak sondi je 20 m. ro=2*d*PI*Rz 17. Dva jednaka vatmetra spojena u Aronovom spoju pokazuju otklone P1= -P2. Fazni kut tereta iznosi? XE(0,1) 18. Djelatna snaga izrazito induktivnog trosila mjeri se Aronovim spojem elektrodinamskih vatmetara za 300 V, 1 A i cos \O/= 0,2. KolikE SU sigurne granice pogresaka izmjerene snage, ako je prvi vatmetar klase 1 pokazao P1 = 36 W, a drugi, klase 0,5, P2 = 32,4 W? G1=1/100*60=0,6 G2=0.5/100*60=0,3
G'=suma(|dF/dxi*Gi|) F=P1-P2 dF/dP1=1 dF/dP2=-1 G'=0,9 G_%=G/p*100%=25 % 19. Kolika je djelatna snaga trosila impedancije Z=(100+j100) \GW prikljucenog na izmjenicni napon faktora oblika \167=1,25, ako je na univerzalnom instrumentu u seriji s njim ocitano 1,85 A? ksi_0=1,11 ksi=1,85=I_ef/I_sr I_sr=I_ef/ksi_0=1,667 I_ef_prava=I_sr*1,25=2,083 A P=I_ef_prava^2*Re{Z}=434,027 W 20. Jednofazni vatmetar za 250 V, 5 A, cos \O/= 0,5 sa 150 dijelova skale prikljucen je preko strujnog transformatora 100 A/5 A na trofaznu mrezu s dostupnom nultockom. Kolika je snaga simetricnog tereta ako je vatmetar, spojen u jednu fazu, pokazao 70 d.sk .? alpha_n=150 d.sk . alpha=70 d.sk . P_n=Un*In*cos(fi)/alpha_n= 4,166 W/d.sk P_stvarno=P_n*alpha=291,66 W zbog trans n=100/5=20 P_linijski=P_stvarno*20=5,833 kW P_ukupno=3*P_linijski=17,5 kW 21. Snagu tereta impedancije Z = 120\<)-60\^o \GW mjerimo vatmetrom sa 150 d.sk . za 3 A, 300 V i cos \O/= 0,5. Otpor naponske grane vatmetra je 25 k\GW. Koliki otklon pokazuje vatmetar (udijelovima skale), ako voltmetar za 250 V, karakteristicnog otpora 500 \GW/V i prikljucen na teret, pokazuje 218 V? (66 d.sk .) 22. Snaga tereta poznatog djelatnog otpora odredena je mjerenjem njegove struje. Ako su granice pogresaka izmjerene struje 0,3 %, a otpora 0,8 %, koliko iznosestatisticke granice pogresaka tako odredene snage? F=P=I^2*R Gp=sqrt((dF/dI*Gi*I)^2+(dF/dR*Gr*R)^2)=P*1posto" *************************************************************************************** **************************** 1. Analogno-digitalni pretvornik voltmetra s dvostrukim pilastim naponom integrira mjereni napon 100 ms. Koliki ce napon pokazati takav digitalni voltmetar, ako je mjerenom istosmjernom naponu vrijednosti 1,10 V superponiran izmjenicni napon frekvencije 50Hz tjemene vrijednosti 0,1 V?
U=sqrt(Uist^2+Uizm^2)=1.1V 2. Digitalni voltmetar sa stepenicastim pretvornikom mjeri napon Ux=57 mV. Koliko mu je vremena za to mjerenje potrebno ako je brzina uravnotezavanja 2 ms/stupnju? Struja u pomocnom krugu je 1 mA, a binarno stupnjevani otpornici su vrijednosti 1,2,4,8,16,32 i 64 \GW. (tx=14 ms) nacrtas Stepenicasti pretvornik-x-os=vrijeme,y-os=otpori(64,32,16...) 3. Mjerni pretvornik sa strujnim izlazom daje na izlazu 15 V uz struju 5 mA. Kolika ce pogreska nastati pri prijenosu dvozilnim vodom izolacijskog otpora 1,5 M\GW? Iv=U/Rizol P=Iv/(Iv-I)=-0.2posto 4. Epsteinovim aparatom mjere se gubici u zeljezu. Pri sinusnom naponu na primaru aparata vatmetar je izmjerio 11 W. Pri nesinusnom naponu faktora oblika \167=1,3, a uz istu tjemenu vrijednost indukcije, vatmetar je izmjerio 12 W. Koliki su gubici zboghistereze? (8.3W) Ph=(P2-(ksi/ksi0)^2*P1)/(1-(ksi/ksi0)^2)=8,479W 5. Za neki magnetski materijal treba ustanoviti koliki su gubici histereze, a koliki vrtloznih struja pri frekvenciji 100 Hz. U tu svrhu izmjerilo se ukupne gubitke uz istu indukciju pri frekvenciji 60 Hz i 100 Hz. Pri frekvenciji 60 Hz ukupni gubici su 420 W, a pri frekvenciji 100 Hz, 850 W. Koliki su gubici histereze i vrtloznih struja pri 100 Hz? Ph=(P1*f2^2/f1-P2*f1)/(f2-f1) P=Ph+Pv Pv2=Pg2-Ph2=850-475=375W 6. Ukupni gubici u zeljezu mjere se pri 50 Hz i 1 T i iznose 15 W. Koliki su ocekivani gubici kod 150 Hz i iste tjemene vrijednosti indukcije, ali uz povecanje faktora oblika induciranog napona za 20%? (45-194W) Pz=Pv+Ph Ph1=Ph2 Pv2/Pv1=(Uef2/Uef1)^2=(ksi0*1.2/Ksi0)^2 Pv2=Pz1*(ksi0*1.2/Ksi0)^2*(f2/f1)^2=194.4W Ph2=f2/f1*Pz1=45W 7. Brojilo s oznakom 3000 okr/kWh opteretili smo induktivnim teretom. Rotor brojila okrenuo se 120 puta u 15 minuta. Koliki je faktor snage tereta ako je napon tereta 100 V, a struja 6 A? W=N/C*3.6*10^6=14400 P=W/delta_t=160W=U*I*cos_fi Cos_fi=0.2667
8. Indukcijsko brojilo s konstantom 1200 okr/kWh umjeravali smo vatmetrom za 10 A, 250 V, cos\O/=0,5 i stop urom uz stvarno opterecenje. Struja trosila, tj. strujne grane vatmetra, mjerena ampermetrom za 10 A,otpora RA = 0,1 \GW, tijekom umjeravanja iznosila je 6 A. Napon na naponskoj grani vatmetra s Rw = 100 k\GW iznosio je 210 V, a mjeren je voltmetrom za 250 V, karakteristicnog otpora 1 k\GW/V. Kolika je pogreska brojila, zanemarujuci pogreske ostalih mjernih instrumenata, ako je ono nacinilo 20 okreta u 49,3 s, a vatmetar je pokazao 1207 W? (0.78%) Rv=Rkv*Uv=250000ohm Pogreska=(Wp-Ws)/Ws*100=0.78posto Wp=N/C*3.6*10^6=60kW P=U^2/Ruk=0.6176W Ruk=Rw||Rv=71.4KW Puk=P+Pw=1207.6176W Ws=Puk*t=59.535KW 9. Kolika je nadtemperatura namota transformatora nakon kratkog spoja sekundara koji je trajao 10 s, uz snagu kratkog spoja od P = 500 W. Namot ima 688 zavoja bakrene zice promjera D = 0,50 mm. Srednja duljina jednog zavoja iznosi l = 0,2 m. Gustoca bakra je 8900 kg/m3, a specificni toplinski kapacitet c=385 J/kgK. Temperatura hladnog namota bila je 23,5 \^oC. m=ro*V V=Luk*r^2*pi Luk=N*l=137.6m theta_nad=P*delta_t/(Cv*m) 10. Pri odredivanju mjesta dozemnog spoja kabela Murrayevom metodom s jednim pomocnim vodicem dobiveno je: R1=67,2 \GW i R3=32,8 \GW. Na kojoj je udaljenosti nastao kvar, ako je ukupna duljina kabela 2000 m? lx=2*l*R3/(R1+R3)=1312m 11. Pri pretvorbi istosmjernog napona u vrijeme po rast pilastog napona je 100 V/s, a pocetna razina -5 V. Koliki je mjereni napon, ako je brojilo impulsa izbrojalo 74,5E3 impulsa, a generator stalne frekvencije daje 1E5 impulsa u sekundi? Ux=Nx*k/N k=100V;Nx=74.5E3;N=1E5 12. Ukupni gubici u zeljezu (gubici vrtloznih struja i histereze) mjere se pri 50 Hz i 1 T i iznose 10 W. Koliko su ocekivani gubici pri 150 Hz uz istu indukciju? Ph'/Ph=f'/f*B'/B Pv'/Pv=(f'/f)^2*B'/B Pg=Pv+Ph Pv=0 \-> Pv'=0 \-> Pg'=30W Ph=Pg \-> Ph'=30 \->
Pv=Pg \-> Pv'=90 \-> Pg'=90W Ph=0 \-> Ph'=0 \-> 13. Kolika je efektivna vrijednost izmjenicnog napona f = 50 Hz, ksi=1,13, koji u uzorku od transformator-skog lima gustoce 7,65 kg/dm3 kod malog Epsteinovog aparata stvara indukciju od 1T? Ukupna masa uzorka je 0,925 kg, duljina jednog lima 0,28 m, a primarni i sekundarni namotimaju po 700 zavoja? S=m/(4*l*ro)=107.95mikrom^2 Uef=4*ksi*Bm*S*N2*f=17.0791V 14. Odredite specificne gubitke transformatorskog lima, kojega se uzorak ispituje u malom Epsteinovom aparatu, ako je digitalni vatmetar s 0,005 W/znamenka zanemariva potroska pokazao 97 znamenki. Ukupna masa uzorka je 1,2 kg, duljina lima u uzorku je 0,28 m, a srednja duljina magnetskih silnicau aparatu 0,94 m. Primarni i sekund arni namot imaju po 700 zavoja. ma=lm*m/(4*l)->aktivna masa G=P/ma=0.481W/kg 1.3*0.28 15. Rotor indukcijskog brojila za izravan prikljucak vrti se brzinom 20 okretaja u minuti. Kolika je snaga tereta ako je konstanta brojila c=1200 okr/kWh, a trosilo je prikljuceno preko naponskog transformatora 3000 V/100 V i strujnog transformatora 50 A/5 A ? Nuk=N1*N2=300 Wp=N/C*3.6*10^6=60KWs P=W/t=1KW Pt=P*Nuk=300KW 16. Na koju se temperaturu zagrijao svitak, ako je na 20 C njegov otpor 81,8 ohm, a u zagrijanom stanju 108,3 ohm? R2=R(1+alfa*delta_t) alfa=3.92*10^-3K^-1 delta_t=(R2/R+1)/alfa=82.643=t2-t1 t2=102.643C 17. Pri mjerenju gubitaka u zeljezu Epsteinovim aparatom napon na sekundaru mjerili smo s dva voltmetra. Voltmetar s pomicnim zeljezom pokazao je 66 V, isto kao i univerzalni instrument. Koliki je faktor oblika mjerenog napona? Uef=Usr=66v ksi/Ksi0=Uef/Usr=1 ksi=ksi0=1.11" *************************************************************************************** ************
1. (2 boda) lzračunajte otpomost tla ako je na Behrendovom metodom izravno o\232itanotpor od 0,8 O a razmak sondi je 15 m.75,4 Om ro=2*pi*R*a=75.982 2. (2 boda) Mjerni pretvornik sa strujnim izlazom daje na izlazu 15 V uz struju 5 mA. Kolika je pogreška nastati pri prijenosu dvožilnim vodom izolacijskog otpora 3 MO? -0.1% R=U/I=3k; U=I1*R=(I-I1)Riz I1=I*Riz/(R+Ri); p=(I1-I)/I*100=-0.099 3. (2 boda) Koliki je unutra\Gwnji otpor nekog izvora, ako je voltmetar karakteristi\232nog otpora Rkv=12 kO/V na mjernom opsegu Uv1=10 V pokazao U1=8,8 V, a digitalni voltmetar, unutra\Gwnjeg otpora Ru2=10 MO, U2=9,1 V na mjernom opsegu Uv2=20 V? 4,142 kO Rv1=Rkv*Uv1=120k; I1=U1/Rv1 I2=U2/Rv2; U=I1(Ri+Rv1)=I2(Ri+Rv2) Ri=4.142 4. (2 boda) Vatmetar je svojom strujnom granom spojen u fazu R simetri\232nog trofaznog sustava s dostupnom. nulto\232kom. Ako naponsku granu spojimo izmedu faze R i nulto\232ke, vatmetar pokazuje P1=1100 W, a spojimo li je izinedu faza S i T vatmetar pokazuje P2=1500 VJ. Kolika je prividna snaga jedne faze trofaznog simetri\232nog tro\Gwila spojenog u zvijezdu? 1400 VA Ul=Up*sqr(3); P1=Ir*Ur0*cosfi=Il*Ul*cosfi P2=Ir*Ust*cos(90-fi)=IrUst*sinfi=Il*Uf*sinfi= =sqr(3)*Il*Ul*sinfi=sqr(3)*Q S=sqr(p*p+q*q)=1400va 5. (2 boda) Napon izvora izmjeren je n=100 puta u istim uvjetima, voltmetrom dometa u=10 V i razreda to\232nosti (klase) kl=0,2. Aritmeti\232ka sredina svih rezultata bila je Usr=9,75 V a standardno odstupanje (pojedine vrijednosti) sx=14 mV Kolika je mjema nesigumost aritmeticke sredine uz statisti\232ku sigumost P=68,3 %? 11,6 mV a=U*klasa;ua=s(xsrednje)=sx/sqr(n) ub=a/sqr(3)=U*klasa/sqr(3) U=sqr(ua^2+ub^2)=11.6 6. (2 boda) Sclieringovim mostom mjeri se kapacitet kond enzatora s uzorkom izolacijskog materijala izmedu elektroda. Uz C2 = 2 nF i R4 = 4 kO, ravnoteža je postignuta uz R3 = 10.1 kO i C4 = 5,1 nF. Kolika je relativna dielektrična konstanta materijala uzorka ako je promjer visokonaponske elektrode 2n=10 cm, a debljina uzorka d=0,5 mm
( epsilon0=8,854E-12 F/m) epsilonr=5,7 (Rx+1/jwCx)*R4/(1+jwR4C4)=R3/jwC2 ((1+jwRxCx)/jwCx)*R4/(1+jwR4C4)=R3/jwC2 Cx=R4*C2/R3=e0*er*S/d er=5.7 7. (2 boda) Mjerenjem otpora Wheatstoneovim mostom sa 100-omskom kliznom žicom, uz R2 = 10 kO, očitano je R3 = 32,5 O Koliki treba biti najmanji napon na mostu ako se, s nulindikatorom strujne konstante Ci = 2 mikroA/d.sk . i otpora R5 = 2 kO, želi postiči romin = 0,04 %? 12V R4=100-R3; R1=R2R3/R4 romin=(Ci/10*U)*(R1+R2+R3+R4+R5(R1/R2+2+R2/R1)) U=12V 8. (2 boda) Otpor Rx, nekog otpornika mjeri se omometrom s pomi\232nim svitkom u spoju za mjerenje ve\230ih otpora. Uz kratko spojeni otpomik, voltmetar za U=150 V, karakteristi\232nog otpora Rkv=1000 O/V, pokazuje Uv1=150 V, a uz uklju\232en otpor Uv2=40 V. Koliki je Rx, ako izvor napajanja ima unutra\Gwnji otpor Ri = 2 kO? Rx=418 M Rv=Rkv*U;Rx=Urx/I2=(U-I2(Ri+Rv))/I2 Rx=(Uv1Rv+Uv1Ri-Uv2(Ri+Rv))/Uv2 9.(2 boda) Od dva jednaka vatmetra, spojena u Aronov spoj, W2 pokazuje otklon nula (P2=0). Fazni je kut tereta,: fi=60stup P=P1+P2=P1; Q=sqr(3)(P1-P2)=sqr(3)P1 S=sqr(p^2+q^2)=2P1 cosfi=P/S 10. (2 boda) Odredite specifi\232ne gubitke transformatorskog lima, kojega se uzorak ispituje u malom Epsteinovom aparatu, ako je digitalni vatmetar s 0,005 W/znamnnka zanemariva potro\Gwka pokazao Pw=150 znamenaka=0.75W. Ukupna masa uzorka je m=1,2 kg, duljina lima u uzorku d=0,28 m, a srednja duljina magnetskih silnica u aparatu l=0,94 m. Primarni i sekundarni namot imaju po N1=N2=700 zavoja. Ps=0,745 W/kg Pfe=PwN1/N2=Pw Ps=4*d*Pfe/ml 11. (1 bod) Primarnim namotom strujnog mjernog transformatora, prijenosnog omjera 100 A/5 A i nazivnog tereta Sn=15 VA, te\232e struja I1 = 65 A. Kolika najveca smije biti n azivna impedancija tereta? 0,6 O
Kn=I1n/I2n=100A/5A Zn=Sn/I2n^2 12. (1 bod) Priklju\232ivanjem pravokutnog izmjeni\232nog napona na ulaz poja\232ala za vertikalni otklon osciloskopa, uz isklju\232enu vremensku bazu, dobiven je pravac duljine x=3 cm. Prethodno smo ustanovili da priklju\232ak to\232no poznatog istosmjernog napona od U1=4 V daje vertikalni pomak zrake od x1=10 mm. Kolika je efektivna vrijednost injerenog napona? 6V U=xU1/x1=12V Um=U/2=6V=Uef 13. (1 bod) Pokusom "praznog hoda" transformatora mjerimo:ukupne gubitke u \[]eljezu 14. (1 bod) Na kojoj je udaljenosti nastao kvar na kabelu duljine l=1500 m ako je Murayevom metodom s dva pomocna voda zaneniariva otpora dobivena ravnote\[]a uz R1 = 72 O i R3 = 28 O? lx=840 m R1Rlx=R3R(l+l-lx) R1/R3=R(l+l-lx)/Rlx=(2l-lx)/lx lx=2lR3/(R1+R3) 15. (1 bod) Na\232elo rada elektrodinamskih instrumenata je: medusobno djelovanje vodi\232a kojima te\232e struja 16. (1 bod) Snaga jednofaznog tereta mjeri se metodom 3 ampermetra i metodom 3 voltmeua. Pri stalnom naponu izvora ve\230a se snaga izmjeri metodom: 3 ampermetra 17. (1 bod) Koliko \230e postotno grije\Gwiti instrument s pomi\232nim \[]eljezom ako se njime mjeri izmjeni\232ni trokutasti napon? 0% 18. (1 bod) Osciloskopom, koji ima gomju grani\232nu frekvenciju fg=20 MHz, mjerili smo vrijeme porasta nekog signala i dobili tro = 40 ns. Koliko je stvarno vrijeme porasta tog signala? ts=36 ns tros=0.35/fg ts=sqr(tro^2-tros^2) 19. (1 bod) "Pt 100" ozna\232ava pretvornik: PTC, vrijednosti 100 O pri 0 \^oC 20. (1 bod) Ako na invertirajuci ulaz integracijskog pojacala dovodimo signal prema slici, kakvog ce oblika biti izlazni signal? Uiz=-(1/RC)int(uuldt)" *************************************************************************************** ********************************
1.(2 boda) Napon izvora mjeren je n=100 puta u istim uvjetima digitalnim voltmetrom s 4 1/2 znamenke i granicama pogre\Gwaka +-(0,l % mjerene vrijednosti + 3 znamenke). Aritmeti\232ka sredina svih rezultata mjerenih na podru\232ju od Uv=20 V bila je usr=12 V, a standardno odstupanje (pojedine vrijednosti) sx=20 mV. Kolika je mjerna nesigurnost aritmeti\232ke sredine uz statisti\232ku vjerojatnost p=68,3 %? 8,9 mV Uv=19.999V 3mv=0.001*3 Ua=sxsrednje=s/sqr(n) xsrednje=((a+)+(a-))/2 s=((a+)+(a-))/sqr(12)= a/sqr(3) a=+-(0.1%*Usre+3mv) Ub=s=a/sqr(3) U=sqr(ua^2+ub^2) 2. (2 boda) Wheatstoneov most s kliznom \[]icom otpora 100 O i R2 = 1 kO u ravnote\[]i je za R3 = 52 O. Pokusom odredivanja relativne mjeme nesigurnoosi zbog neosjetljivosti mosta dobili smo otklone nulindikatora 1 d.sk . ulijevo od nule za R3l = 52,5 O, a udesno za R3d = 51,5 O. Kolika je relativna mjerna nesigurnost ako se na nulindikatoru jo\Gw mo\[]e zamijetiti otklon od 0,1 d.sk . ? romin=0,002 R4=100-R3=48O romin=(r3+r4)abs(deltaR3)/20*r3r4 3. (2 boda) Scheringovim mostom mjeri se kapacitet kondenzatora s uzorkom izolacijskog materijala izmedu elaktroda. Uz C2 = 1500 pF i R4 =4 kO, ravnote\[]a je postignuta uz R3 = 10 kO i C4 = 5,1 nF. Kolika je relativna dielektri\232nost materijala uzorka ako je promjer visokonaponske elektrode 10 cm, a debljina uzorka O,5 mm (epsilon0= 8,854E-12 F/m)? 4,3 (1+jwRxCx)*R4/((jwCx)*(1+jwR4Cx))=R3/jwC2 R4/Cx=R3/C2; Cx=R4C2/R3 epsilonR=Cxd/r^2piEpsilon0 4. (2 boda) Snaga izrazito kapacitivnog tro\Gwila mjeri se Aronovim spojem elektrodinamskih vatmetara za Uw=200 V, Iw=2 A i cosfi = 0,2 , razreda to\232nosti (klase) 0,5. Kolike su sigurne granice po gre\Gwaka te snage, ako je prvi vatmetar pokazao P1= 60 W, a drugi P2 = 68 W? +-10% Pmax=UwIwcosfi G1%=alphamax*klasa/alpha1=Pmax*klasa/P1 G2%=alphamax*klasa/alpha2=Pmax*klasa/P2 Gp=+-(aps(G1)+aps(G2)) Gp%=+-(aps(Pmax*kl)+aps(Pmax*kl))/(P1+P2)
5. (2 boda) Indukcijsko brojilo konstante c=1000 okr/kWh umjeravano je vatmetrom za Iw=10 A, Uw=300 V, cosfi = O,5 i stop urom uz stvarno optere\230enje. Struja tro\Gwila, tj, strujne grane vatmetra, mjerena ampermetrom za Ia=6 A otpora Ra = 0,1 O, tijekom umjeravanja iznosila je I=5 A. Napon na naponskoj grani vatmetra otpora Rw = 100 kO bio je U=220 V, a mjeren je voltmetrom za Uv=250 V karakteristi\232nog otpora Rkv=1 kO/V. Kolika je (postotna) pogre\Gwka brojila, zanemaruju\230i pogre\Gwke ostalih instrumenata, ako se rotor brojila okrenuo n=20 puta u t=50 s, a vatmetar je pokazivao Pw=1400 W ? p=2,8 % Pw=UwIwcosfi;Rv=RkvUv=250k Wb=n/c;Pb=Wz/t P=Pw+U^2/Rv+U^2/Rw p=(Pb-P)*100/P 6. (2 boda) Operacijskim poja\232alom s R1 = 5 kO i Rp = 50 kO mjerimo nepoznati istosmjerni naponski izvor. U invertiraju\230em spoju, voltmetrom zanemarive pogre\Gwke, izmjeren je napon na izlazu poja\232ala Ui =-2,5 V, a u neinvertiraju\230em Un = 2,97 V. Koliki je unutra\Gwnji otpor izvora? 400 O Uuli=-UizlR1/Rp Uuln=UizlR1/(R1+Rp) Uuln=E(izvor) I=Uuli/R1; Ri=(E-Uuli)/I=(E-Uuli)R1/Uul1 9. (2 boda) Ako valni oblik visokog napona ima dva maksimuma u jednoj poluperiodi, drugi \232etiri puta ve\230i ad prvog, a minimum dvostruko manji ad prvog maksimuma, kolika \230e pogre\Gwka nastati odredivanjem tjemene vrijednosti tog napona postupkom po Chubbu? p=12,5 % U2max=4U1max; 2U1min=U1max U1min=Ux;U1max=2Ux;U2max=8Ux U=U1max+U2max-U1min=9Ux p=(U-U2max)*100/U2max 10. (2 boda) Epsteinovim aparatom mjere se gubici u \[]eljezu. Pri sinusoidnom naponu na primaru aparata vatmetar je iznijerio P1=10 W. Pri nesinusoidnom naponu faktora oblika ksi =sqr(2) , a uz isti tjemeni iznos indukcije vatmetar je izmjerio P2=12 W. Koliki su gubici histereze? Ph=6,8 W Ph=(P2-P1(ksi1/ksi0)^2)/(1-(ksi1/ksi0)) 11. (1 bod) Pri umjeravanju istosmjernog ampermetra u pet to \232aka na opsegu M.o=5 A stvarne vrijednosti struja su bile: 0,94 A; 2,01 A; 3,02 A; 3,98 A i 4,99 A. Koji razred točnosti (klasu) zadovoljava ampermetar?
1,5 max.pogr*100/m.o=1.2 12. (1 bad) Osciloskopom mjerimo fazni pomak izmedu dva napona frekvencije f=50 Hz. Koliki je on, ako su sinusoide razmaknute za x1=5 d.sk .? Faktor otklona za vertikalnu os je f.o=1 V/dsk. , a za horizontalnu v.b=2 ms/d.sk . l80\^o x=y1*v.b;T=1/f fi=360*x/T 13. (1 bod) Koliki je meduinduktivitet zračnog transformatora, ako je mjerenjem induktiviteta njegovih svitaka spojenih tako da im se megnetski tokovi potpomažu dobivena vrijednost L\Gd = 140 mH, a mjerenjem u protuspoiu L\Gd\Gd = 60 mH? M=20mH L\Gd=L1+L2+2M L\Gd\Gd=L1+L2-2M L\Gd-L\Gd\Gd=4M 14.(1 bad) Ravnoteža Wheatstoneovog mosta postignuta je uz R2= 320 O, R3 =20 O i R4 = 80 O. Kolika je u trenutku ravnoteže snaga izvora, elektromotorne sile 10 V i unutamjeg otpora 20 O, kojim se napaja most? 1W R1=R2R3/R4; Ruk=Ri+(R1+R2)||(R3+R4) P=E^2/Ruk 15. (1 bad) Pri mjerenju temperature platinskim osjetilom i instrumentom s unekrsnim svicima, spoj trožičnim vodom smanjuje utjecaj: temperaturne promjene otpora spojnih vodiča 16. (1 bad) "Pt 100" ozna\232ava pretvornik: PTC, vrijednosti 100 O pri 0 \^oC 18. (1 bad) Pri mjerenju malog otpora UI postupkom voltmetar, karakterističnog otpora 1 kO/V, ima puni otklon. Kolika je pogreška izmjerene struje? 1 mA R=U/(I-Iv)=U/(I-U/Rv) Iv=-1/Rkv=-1/(Rv/U) 19. Na kojoi je udaljenosti nastao kvar na kabelu duljine 1000m ako je Mureyevom jednim pomočnim vodom dobivena ravnoteža uz R1= 72 O i R3 = 28 O ? 560 m R1/R3=(l+l-lx)/lx=(2l-lx)/lx lx=2lR3/(R1+R3)
20. (1 bad) Sinusoidni napon frekvencije fgsin=20 MHz dovodi se na ulaz osciloskopa granične frekvencije fg = 20 MHz. Kolika je efektivna vrijednost napona ako je ukupna visina slike na zaslonu y1=10 cm pri faktoru otklona F.o.=1 V/cm? Uef=5V U=y1*F.o Uefcrt=Um/sqr(2)=U/2sqr(2) Uef=sqr(2)Uefcrt *************************************************************************************** ******************************** Kod mjerenja gubitaka kratkog spoja trofaznog transforinatora metodom triju vatmetara liniiski su naponi iznosili Ul=87 V, linijske struje Il=9,5 A, a otkloni vatmetara alpha1=42 d.sk . Odrediti cosfi potrosača i granice pogreška za izmjerenu snagu gubitaka ako su vatmetri razreda točnosti klasa=0,2 za Uw=150 V Iw=10 A i cosfi = 0.1 sa alphamax=150 d.sk . 0.088; 0,714 % Pmax=UwIwcosfi; Puk=3Pw=3Pmax*alpha1/alphamax cosfi=Puk/(sqr(3)Ul*Il)) Gp=3Gw=3Pmax*klasa/100 Gp%=Gp*100/Puk 2. (1 bod) Kod visokonaponskog ispitivanja izolatora izmjeničnim naponom 50 Hz sklop za mjerenje tjemene vrijednosti napona umjerili smo kuglastim iskri\Gwtem, dobivši na voltmetru otklon 64,5 d.sk . uz 80% ispitnog napona. Koliki otklon trebamo namjestiti za puni ispitni napon efektivnog iznosa 10 kV? 80,6 d.sk alpha2=1.25alpha1 3. (2 boda) Ako valni oblik visokog napona ima dva maksimuma, prvi četiri puta veči od drugog, a nimum pet puta manji od prvog nlaksimuina, kolika će pogreška nastati određivanjenl tjemene vrijednosti tog napona postupkom po Chubbu? 5% U1max=4U2max 5U1min=U1max Gu%=? Ist=f*int(idt)=2Cf(U1max+U2max-U1min)=2fCUm Um=5.25U Gu%=(Um-U1max)*100/U1max
4. (2 boda) Scheringovim mostom mjeren je kapacitet nekog kondenzatora. Uz C2 = 202 pF i R4 = 3,4 kO, u ravnoteži je dobiveno R3 = 8,1 kO i C4 = 29 nF. Kolika je djelatna snaga koju mjereni kondenzator troši tijekom mjerenja, ako je most napajan naponom U=50
kV frekvencije f=50 Hz? P=2,06 W (Rx+1/jwCx)(R4/(1+jwC4R4))=R3/jwC2 R4/Cx=R3/C2 RxR4=R4C4R3/C2 R4/Cx+jwRxR4Cx/Cx=R3/C2+jwR4C4R3/C2 tgfi=wRxCx Urx=Uab*sinfi; Uab=U*Rx/(R3+Rx+1/jwCx) P=Urx^2/Rx 5.Ukupni gubici u željezu izmjereni su Epsteinovim aparatom pri frekvencijama sinusnog napona od f1=50 Hz i f2=175 Hz te indukciji B1=B2=1 T. Pri frekvencije 50 Hz ukupni gubici iznose P1=8 W, a pri 175 Hz oni iznose P2=53 W. Koliki su gubici zbog vrtložnih struja pri frekvencije 175 Hz i istoj indukciji, ako je priključen napon faktora oblika ksi= 1,16? Pvz1=38,2 W ksi0=1.11 P1=Ph1+Pv1;P2=Ph2+Pv2 Pv2/Pv1=(f2/f1)^2; Ph1/Ph2=f1/f2 Pv2=(P2-P1f2/f1)/(1-f1/f2)=Pvz0 Pvz1/Pvz0=(ksi1/ksi0)^2 6. Osciloskopom mjerimo fazni pomak izmedu dva napona frekvencije f=l kHz. Koliki je on, ako su sinusoide razmaknute za x=3 d.sk .? Preklopka za faktor otklona je u položaju F.o=0,5 V/d.sk ., a preklopka za vremensku bazu u položaju v.b=100 us/d.sk . 108\^o pom=x*v.b; fi=pom*360*f 7. Wienovim mostom mjerlimo:kapacitet 8. Pri umjeravanju istosmjernog voltmetra u 5 točaka stvarne vrijednosti napona su bile: 96 V. 206 V, 301 V 399 V, 498V. Koji razred točnosti (klasu) zadovoljava voltmetar? 1,5 100*maxpogreska/mjesrniopseg 9. (2 boda) Koliki je približno vlastiti kapacitet mjernog žičanog otpornnka djelatnog otpora R=1000 O i vlastitog induktiviteta L=0,73 mH, ako pri frekvenciji f = 10 kHz fazni pomak izmedu struje kroz otpornik i napona na njemu iznosi tgfi=fi=0,043 rad? 46 pF Z=((R+jwL)(1/jwC))/(R+jwL+1/jwC) tgfi=Im(Z)/Re(Z)=(wL-w^3L^2C-wR^2C)/R
10. Pri mjerenju malog otpora UI postupkom voltmetar karakterističnog otpora Rkv=2,2 kO/V ima puni otklon.Koliki je ispravak izmjerene struje? -Iv=-0.45 Rx=U/(I-Iv); -Iv=-U/Rv=-U/RkvU=-1/Rkv
11.Rotor indukcijskog brojila za izravan priključak vrti se brzinom n=20 okretaia u minuti. Kolika je snaga tereta ako je konstanta, brojila c = 1500 okr/kWh, a priključeno je preko naponskog mjerilog transformatora U1n/U2n=1000 V/100 V i strujnog mjernog transformatora I1n/I2n=100 A/5 A? Pt=160kW Pretvoriti u sekunde!!! P=n/c Pt=P(U1n/U2n)(I1n/I2n) 12. (2 boda) Kondenzatori nazivilog kapaciteta C1=1 nF imaju standardno odstupanje s1=0,5 %, a kondenzatori nazivnog kapaciteta C2=100 pF standardno odstupanje s2=0,2 %. Koliko postotno standardno odstupanje ima paralelna kombinacija dva takva kondenzatora ? 0,64% C=C1+C2 s=sqr(suma((deC/deCi)*si))=sqr(s1^2+s2^2) s%=s/c 13. (2 boda) Naponski mjetni transfortnator prijenosnog onljera U1n/U2n=35 kV/(100/sqr(3) )V i nazivne snage Sn=25 VA, optere\230en je nazivnim teretom faktora snage cosfi=0,82. Ako je na teretu razvijena snaga P=18 W, koliki je primarm napon transformatora? 32,8 kV Zt=U2n^2/Sn U2=sqr(PZt/cosfi) U1=U2U1n/U2n
14. (2 boda) Na instrumentu s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom (Iv = 1 mA, Rv = 200 O) i poluvalnim ispravljačem želimo postiči puni otklon pri tjemenoj vrijednosti sinusnog napona od Um=30 V. Koliki predotpor treba dodati instrumentu? 9.35 k Uv=IvRv;Uulsr=Um/pi=Iv(Rp+Rv) Rp=(Um/pi)/Iv-Rv 16. (1 bod) Napon izvora unutarnjeg otpora Ri = 250 O mjere dva serijski spojena voltmetra jednakih karakteristicnih otpora iznosa Rk = 100 O/V, mjernih dometa Uv1 = 10 V i Uv2 = 30 V. Ako je elektromotorna sila izvora E=34 V, koliko pokazuju voltmetri V1 i V1? 8V i 24V
Rv1=Rkv*Uv1;Rv2=Rkv*Uv2 I=E/(Ri+Rv1+Rv2) U1=IRv1;U2=IRv2 18. Pri mjerenju malih otpora UI metodom s četiri stezaljke otklanja se utjecaj: prijelaznih otpora kontakata 19. Kolika će biti pogreška pokazivanja instrumenta s pomičnim željezom zbog izobličenja napona koji mjeri, ako je faktor oblika tog napona ksi= 1,15? 0% instrument s pomicnim zeljezom-Uef 20. (1 bod) Na kojoj je udaljenosti nastao kvar na kabelu duljine l=1000 m, ako je Murayevom metodom s pomocnim vodom dobivena ravnoteža uz R l = 72 O i R3 = 28 O? 560m R1Rlx=R3(Rl+R(l-lx)) R1/R3=(Rl+ R(l-lx))/Rlx=(2l-lx)/lx lx=2lR3/(R1+R3)"
*************************************************************************************** ******************************** TEORIJA 1.Induckcijsko brojilo djelatne energije umjeravalo se postupkom sa stvarnim opterecenjem elektrodinamskim vatmetrom i stop urom. Rezultate umjeravanja valjalo je ispraviti zbog potroska: VOLTMETRA I NAPONSKE GRANE VATMETRA. 2. Pilasti napon u katodnom osciloskopu rabi se za: PROMATRANJE MJERNOG NAPONA KAO FUNKCIJE VREMENA. 3. Impulsni multiplikatori (TDM) koriste se u sklopovima za mjerenje: SNAGE. 4. Na ulaz osciloskopa s preklopkom AC~DC u polozaju AC(~) prikljucuje se p-ravokutni izmjenicni napon frekvencije 0.3 Hz. Na zastoru katodne cijevi dobit ce se oblik: DERIVACIJE PRIKLJUCENOG NAPONA. 5. Anoda za naknadno ubrzavanje u katodnoj cijevi: MIJENJA SVJETLINU MRLJE NA ZASTORU.
7. Da bi se naponskom vagom odredila vrijednost napona, potrebno je vrhunskom tocnoscu odrediti velicine: TEZINU UTEGA, VERTIKALNI GRADIJENT PROMJENE KAPACITETA. 8. Pogreske strujnih transformatora po metodi Scheringa i Albertia odredjuju se: POMOCU PRECIZNIH OTPORNIKA I KONDENZATORA.
9. Digitalni voltmetar s pretvorbom napona u v rijeme mjeri: TRENUTNU VRIJEDNOST. 10. Napon na teretu relativno malog otpora i velike snage zeli se sto linearnije ugadjati. Regulaciju je najbolje provesti: KLIZNIM OTPORNIKOM U SERIJI S TERETOM. 11. Pasivni pretvornik neelektricnih velicina u elek tricne je: INDUKTIVNI MJERNI PRETVORNIK. 12. Kao osjetljivi nulindikator kod Scheringova se mosta pri frekvenciji 50 Hz moze rabiti: INSTRUMENT S POM ICNIM SVITKOM I PERMANENTNIM MAGNETOM SA SELEKTIVNIM POJACALOM. 13. Za mjerenje kapaciteta realnog kondenzatora U-I metodom potrebni su slijedeci instrumenti: FREKVENTOMETAR, VATMETAR, VOLTMETAR I AMPERMETAR. 14. Otpor postojeceg zastitnog uzemljenja u neko m postrojenju ovisi o: IZVEDBI UZEMLJIVACA I VODLJIVOSTI TLA. 15. Na zaslonu osciloskopa s mogucnoscu prikaza dvije pojave, zele se promatrati dvije pojave reda veliciine 1Mhz. Najprikladnije je za udobno promatranje odabrati: METODU ZAMJENE ALT. 16. Mozemo li mjesto prekida vodica odrediti Murayevom metodom: NE. 17. Da li je ovisnost probojnog napona kuglastog iskrista o razmaku kugli uz stalnu temperaturu i tlak zraka linearna: NE. 18. Mjerni postupak "umjetno opterecenje" rabimo kod: UMJERAVANJE VATMETRA I BROJILA. 19.Otklon kazaljke instrumenta s pomicnim zeljezom proporcionalan je: KVADRATU STRUJE KROZ POMICNI I NEPOMICNI DIO INSTRUMENTA. 20. Snaga jednofaznog tereta mjeri se metodom 3 ampermetra i metodom 3 voltmetra. Pri konstantnom naponu izvora veca snaga dobije se metodom: 3 AMPERMETRA. 22. Pogreske strujnih transformatora po Hohleu odredjuju se: USPOREDBOM S ETALONSKIM TRANSFORMATOROM. 23. IEEE 488 sabirnica sluzi za: POVEZIVANJE INSTRUMENATA U MJERNI SUSTAV. 24. Digitalni voltmetar s dvostrukim pilastim naponom mjeri: SREDNJU VRIJEDNOST. 25. Instrument s permanentnim magnetom i unakrsnim svicima sluzi za mjerenje: OTPORA.
26.Bifilarno namatanje mjernih otpornika: SMANJUJE PARAZITSKI INDUKTIVITET. 27. Analogno-digitalni stepenasti pretvornik daje na svom izlazu binarni broj razmjeran: TRENUTNOJ VRIJEDNOSTI ULAZNOG NAPONA. 28. Indukcijsko brojilo s pokazivacem maksimuma: REG ISTRIRA POTROSAK ENERGIJE U NAJOPTERECENIJEM TRENUTNOM INTERVALU IZMEDJU DVA OC ITANJA BROJILA. 29. Elektrodinamski instrument s unakrsnim svicima sluzi za mjerenje: FAKTORA SNAGE. 30. Pogresku strujnog transformatora (strujnu i faznu) uzrokuju: GUBICI U ZELJEZU I STRUJA MAGNETIZIRANJA. 31. Kalibrator napona je uredjaj koji sluzi za: DOBIVANJE TOCNO POZNATIH NAPONA ZA PRIKLJUCAK NA VOLTMETRE KOJI SE UMJERAVAJU. 32. Za mjerenje kapaciteta realnog kondenzatora U-I metodom potrebni su: FREKVENTOMETAR, VATMETAR, VOLTMETAR I AMPERMETAR. 33. Prebacivanjem preklopke na osciloskopu oznacene s AC-DC ili ~/= u polozaj AC(~) na ulaz osciloskopa se ukljucuje: KONDENZATOR. 34. Spirale opruge u analognim mjernim instrumentima sluze za: STVARANJE PROTUMOMENATA. 35. Napon na teretu relativno velikog otpora i male snage zeli se prakticki linearno ugadjati u rasponu od 0V do maksimalnog iznosa napona U izvora. Regulaciju je najbolje izvesti: KLIZNIM OTPORNIKOM SPOJENIM U POTENCIOMETARSKI SPOJ. 36. Elektromagnetska jedinica "amper" ostvaruje se pomocu strujne vage na temelju poznatih velicina: PROMJENE MEDJUINDUKTIVITETA, MASE UTEGA I TEZNOG UBRZANJA. 37. Svjetlosni oscilografi rabe se za registriranje pojava frekvencije do reda velicine: 10 kHz. 38. Frekvencija preklopke, pomocu koje se metodom sjeckanja mogu promatrati dvije pojave na zastoru katodne cijevi i s jednim otklonskim sistemom, reda je velicine: 10^5 Hz 39. Najosjetljiviji galvanometri s pomocnim svitkom i permanentnim magnetom imaju strujnu konstantu reda velicine: 1E-10 A/d.sk . 40. Osciloskopom koji omogucava istovremeno prikazivanje dvije pojave, promatraju se dva signala frekvencije reda velicine 10Hz. Za udobno promatranje najprikladnije je odabrati: METODU SJECKANJA (CHOP) 41. Srednju vrijednost napona mjeri voltmetar: ELEKTRODINAMSKI.
42. Na ulaz osciloskopa s preklopkom izmjenicno/istosmjerna "AC/DC (~/=)" polozaju izmjenicno "AC(~)" prikljucen je pravokutni izmjenicni napon frekvencije 3kHz. na zaslonu katodne cijevi dobit ce se oblik: PRIKLJUCENOG NAPONA. 43. Vrijednost napona odredjuje se naponskom vagom na osnovi sljedecih izmjerenih velicina: TEZINA UTEGA I VERTIKALNOG GRADIJENTA PROMJENE KAPACITETA. 44.Metoda po Chubbu sluzi za: MJERENJE VISOKIH IZMJENICNIH SIGNALA. 45. Pod pojmom "astagmatizam" podrazumijeva se: OSTUPANJE MRLJE NA ZASTORU KATODNE CIJEVI OD KRUZNOG OBLIKA (LOSE FOKUSIRANJE) 46. Najbolje oklapanje u svrhu otklanjanja utjecaja parazitskih kapaciteta i izolacijskih otpora kod izmjenicnih mostovaa moze se ostvariti: AKO SVE GRANE MOSTA CINE PARALELNO SPOJENI ELEMENTI. 47.Frischova metoda sluzi za: MJERENJE IZOLACIJSKIH OTPORA DVOZILNOG VODA. 48. Owenov most sluzi za mjerenje: INDUKTIVITETA. 49. Digitalni voltmetar sa stepenastim pretvornikom mjeri: TRENUTNU VRIJEDNOST. 50. Elektronicki voltmetar s pretvornikom =/~ i ~/= rabe se za: MJERENJE MALIH ISTOSMJERNIH NAPONA. 51.Vlatito titrajno vrijeme pomicnog dijela ampermetra i voltmetra s pomicnim svitkom i permanentnim magnetom reda je velicine: 10^0 52. Pri mjerenju temperature termometrom koji ima toplinsku sondu kao osjetilo ona je smjestena: IZVAN KUCISTA INSTRUMENTA NA BILO KOJOJ UDALJENOSTI. 54. Otklanjanje snopa e- otklonskim plocicama utjece vise ili manje primjetno na fokus snopa. Ta pojava se zove ASTAGMATIZAM. 55. Za oklapanje izmjenicnih mostova najbolje je kada sve grane mosta cine paralelno spojeni elementi. 56. Srednju vrijednost napona mjeri voltmetar: DIGITALNI SA DVOSTRUKIM PILASTIM NAPONOM. 57. Koje je obicno frekvencije napona (struja) serijske smetnje na ulazu: 50 Hz. 58. Otpornici niza E12 smiju odstupati od nazivne vrijednosti za +-10%. 59. Owenov most sluzi za mjerenje INDUKTIVITETA.
60. Bifilarno namatanje SMANJUJE PARAZITSKI INDUKTIVITET. 61. Digitalni voltmetar s pretvorbom napona u v rijeme mjeri TRENUTNU VRIJEDNOST. 62. Za mjerenje kapaciteta U-I metodom trebaju nam: FREKVENTOMETAR, VATMETAR, VOLTMETAR i AMPERMETAR. 63.Pogresku strujnog transformatora (faznu i strujnu) uzrokuju: GUBICI U ZELJEZU I STRUJA MAGNETIZIRANJA. 64.Elektrodinamski instrument s unakrsnim svicima mjeri FAKTOR SNAGE. 65. Kalibrator napona sluzi za dobivanje tocno poznatih napona za prikljucak voltmetre koji se umjeravaju. 66. Anoda za naknadno ubrzavanje: SVETLINA MRLJE. 67.Da bi se omometrom mogao izmjeriti otpor, treba u njemu biti izvor odredjenog napona: DA. 68. Za mjerenje energije izmjenicne struje koristi se: INDUKCIONO BROJILO. 69. Za vrlo visoke napona koriste se mjerni otpornici: UTKANI. 70. Napon na teretu relativno velikog otpora i male snage zeli se prakticki linearno ugadjati u rasponu od 0 V do maksimalnig iznosa U izvora. Regulaciju je najbolje provesti: KLIZNIM OTPORNIKOM SPOJENIM U POTENCIOMETARSKI SPOJ. 71. Otklon kazaljke instrumenta s pomicnim zeljezom razmjeran je: KVADRATU STRUJE KROZ NEPOMICNI DIO INSTRUMENTA. 72. Mjerni postupak "umjetno opterecenje" rabimo kod: UMJERAVANJA VATMETRA I BROJILA. 73. Da li je ovisnost probojnog napon a kuglastog iskrista u razmaku kugli uz stalnu temperaturu i tlak zraka linearno: NE. 74. Mozemo li mjesto prekida vodica odrediti Murayevom metodom: NE. 75. Na zaslonu osciloskopa s mogucnoscu prikaza dvije pojave zele se promatrati dvije pojave frekvencije reda velicine 1Mhz. Najprikladnije je za udobno promatranje odabrati: METODU ZAMJENE (ALT) 76. Kao nulindikaator u izmjenicnim mostovima danas se najcesce koristi: SELEKTIVNO POJACALO SA INSTRUMENTOM SA POMICNIM SVITKOM I ISPRAVALJACEM. 77. Aktivni pretvornik neelektricne velicine u elektricnu je: INDUKCIJSKI TAHOMETAR.
78. Pasivni pretvornik neelektricne velicine u elektricnu je" INDUKTIVNI MJERNI PRETVORNIK. 79. Napon na teretu relativno malog otpora i velike snage zeli se sto linearnije ugadjati. Regulaciju je najbolje provesti: KLIZNIM OTPORNIKOM U SERIJI S TERETOM. 80.Prebacivanjem preklopke osciloskopa oznacene sa ac-dc, ili ~/= u polozaj "AC" ili "~" na ulaz pretpojacala osciloskopa se ukljucuje: KONDENZATOR. 81. Frekvencija preklapanja preklopke pomocu koje se metodom sjeckanja mogu promatrati 2 pojave na zastoru katodne cijevi sa jednim otklonskim sistemom, je reda velicine: 10^5 Hz. 82. Temeljni sklop suvremenog elektronickog brojila elektricne energije klase 2 je najcesce: MNOZILO SA HALLOVOM SONDOM. 83. Nazivna dinamicka struja mjernog strujnog transformatora je: NAJVECA TRENUTNA VRIJEDNOST PRIMARNE STRUJE KOJU TRANSFORMATOR MOZE IZDRZATI BEZ OSTECENJA. 84. IEEE-488 sabirnice sluze za: POVEZIVANJE INSTRUMENATA U MJERNI SUSTAV. 85. Frischova metoda sluzi za: MJERENJE IZOLACIJSKOG OTPORA DVOZILNOG VODA. 86. Perzistencija oznacava: VRIJEME ZADRZAVANJA MRLJE NA ZASTORU. 87. Kada je preklopka osciloskopa \GeAC-GND-DC\Gn u polozaju AC, ulaz u vertikalno pojacalo osciloskopa je spojen: na izvor mjernog signala preko odvojenog kondenzatora 88. Behrendovom medotodom mjerimo otpor uzemjljenja 89. Pokusom praznog hoda transformatora mjerimo: gubitke u zeljezu 90. Mjerna nesigurnost omometarskog spoja s pomi\232nim svitkom za mjerenje vecih otpora najmanja je: na sredini skale 91. Svitak instrumenta s pomicnim svitkom i perm. magnetom namotan je na aluminijski okvir radi:prigusenja pomicnog organa 92.Wienovim mostom mjerimo: kapacitet 93. ajvisi potencijal u katodnoj cijevi ima elektroda za naknadno ubrzavanje,a najnizi Wehneltov cilindar 94.Pri mjerenju temperature platinskim osjetilom i instrumentom s unakrsnim svitcima, spoj trozicnim vodom smanjuje utjecaj: temperaturne promjene otpora spojnih vodica
