MILKO MEJOVSEK
MJERENJE Mjerenje ima izuzetno vaznu ulogu u znanosti.Mjerenjem se dolazi do kvantitativnih podataka koji se zatim obradjuju statistickim I statisticko-matematickim metodama,da se iz podataka izdvoji ono sto je bitno za odgovor na hipotezu ili hipoteze istrazivanja. Guilford definira mjerenje kao postupak pridruzivanja brojeva objektima ili dogadjajima prema logicki prihvatljivim pravilima. Pod mjerenjem se podrazumjeva kvantifikacija objekata I dogadjaja odnosno atributa objekta I dogadjaja.U drustvenim I humanistickim znanostima pod objektima se najcesce podrazumjevaju ispitanici,a mjerenjem se u kvantitativnom obliku izrazava zastupljenost pojednih obiljezja ispitanika. Tri vrste mjerenja su :
Mjerenje utemeljeno na zakonima koji odredjuju odnose razlicitih obiljezja Mjerenje po odluci Fundamentalno mjerenje ( je direktno mjerenje koje je karakteristicno za prirodne znanosti)
Guilford izdvaja tri zajednicka principa koja dozvoljavaju pridruzivanje brojeva obiljezjima objekta mjerenja :
Identitet Rang Aditivnost
Svaki object bi trebao imati identitet da bi mjerenje bilo moguce.To znaci da objekti moraju biti po necemu svojstveni I razliciti od drugih objekata.Identitet objekata prema odredjenim obiljezjima objekata dozvoljava mjerenje najnize razine,a to je klasifikacija.
VRSTE MJERENJA I MJERNE SKALE Ako neki objekat ima svojstvo identiteta,tada je moguce samo nominalno mjerenje.Kada ima I svojstvo ranga tada je moguce rang ili ordinalno mjerenje,a kada ima I svojstvo aditivnosti tada je moguce intervalno I omjerno mjerenje. Nominalno (lat.nomen = ime)mjerenje sastoji se u imenovanju istim imenom ili brojem a to zapravo znaci klasifikacija ispitanika prema istim zajednickim obiljezjima.Tu se radi o razvrstavanju.Razvrstavanje se vrsi prema kategorijama obiljezja. Ordinalno (lat.ordinalis = redni)mjerenje ,je pridruzivanje ranga ispitanicima prema razvijenosti obiljezja koje je predmetom mjerenja.
Postoje cetiri temeljne mjerne skale :
Nominalna Ordinalna Intervalna Omjerna
Likertova skala – izvorno je nastala za ispitivanje stavova,najcesce ima pet stupnjeva I na temelju te skale dobiva se podatak I smijeru stave I intenzitetu stave. Semanticki diferencijal –mjeri konotativno znacenje pojmova. Denotativno znacenje pojma - odnosi se na razumijevanje sto pojam znaci,odnosno na njegov objektivni opis. Konotativno znacenje pojma
– odnosi se na osjecanje I dozivljavanje vezano uz pojam.
Faktorskom analizom je utvrdjeno da se semantickim diferencijalom mjere tri faktora :
Evalutivni factor Faktor snage (sposobnosti) Factor aktivnosti
MJERNI INSTRUMENTI Glavne vrste mjernih instrumenata su:
Test Upitnik licnosti Skala procjene Anketni upitnik
Skala procjene je instrument pomocu kojeg strucnjak u nekom podrucju procjenjuje osobine ispitanika u odredjenim situacijama.
Postoje cetiri metrijske ili mjerne karakteristike :
Valjanost Pouzdanost Osjetljivost Objektivnost Bazdarenost
BAŽDARENOST (sinonimi: standardiziranost, graduiranost, normiranost) svako mjerenje zahtijeva neku mjernu jedinicu ili skalu (ekvidistantnost – poželjno je da razmaci među tim jedinicama budu jednaki)
PISANJE ZNANSTVENOG IZVJESTAJA Najcesci oblici izvjestaja o znanstvenom istrazivanju su :
Znanstveni clanak Magistarski rad Doktorski rad
ZNANSTVENI CLANAK Znanstveni clanak se u principu sastoji od sljedecih dijelova :
Sazetak Uvid Metode(metode rada) Rezultati Diskusija (rasprava) Literatura
Zechmeister navodi da uvod ima tri svrhe :
Uvodi u problem Sumira relevantnu literature Istice racionalno istrazivanje,cilj I hipotezu.
DOKTORSKI RAD Doktorski rad ima sljedecu strukturu :
Uvod Cilj Hipoteza Metode Rezultati Diskusija Zakljucak Literatura Sazetak
IZLAGANJE NA ZNANSTVENOM SKUPU Prezentacija rezultata znanstvenih istrazivanja na znanstvenim skupovima organizira se najcesce kao :
Usmeno izlaganje Simpozij Poster
KVALITATIVNA ISTRAZIVANJA Kvalitativna istrazivanja su usmjerena na opis,interpretaciju,razumijevanje znacenja koja ljudi pripisuju svojoj egzistenciji i svijetu koji ih okruzuje. Prema Creswellu kvalitativna istrazivanja se tradicionalno vrse u sljedecih pet podrucja,odnosno pripadaju jednom od sljedecih pet tipova :
biografija fenomenologija razvoj teorija etnografija studij slucaja
U kvalitativnom istrazivanju se uglavnom ne polazi od teorije koju se istrazivanjem zeli provjeriti,kao u kvantitativnom istrazivanju,vec se pusta da tijekom pro cesa istrazivanja na temelju prikupljenih podataka I spoznaja teorija izroni I oblikuje se.Cak I u slucaju kada se u kvalitativnom istrazivanju polazi od nekog teorijskog modela ili teorije,model se ne testira kao u kvantitativnom istrazivanju,nego se modificira ili dopunjuje tijekom procesa istrazivanja ako to podaci I utvrdjene spoznaje zahtijevaju. Kvalitativno istrazivanje je interpretativni,multimetodski pristup kojim se proucavaju ljudi u njihovom prirodnom okruzenju.U toj definiciji se isticu tri komponente :
interpretativna multimetodska prirodno okruzenje
Pojam triangulacije potice iz sociologije I odnosi s e na zahtijev da moraju postojati barem tri empirijska utemeljenja indikatora da bi se mogao prihvatiti neki umjereno slozen teorijski koncept.Triangulacija je prikupljanje podataka iz veceg broja izvora I pomocu razlicitih metoda kako bi se povecala njihova vjerodostojnost.
U prikupljanju podataka najcesce se koristi :
polustruktuirani intervju opazanja dokumentacija
U polustruktuiranom intervjuu slijedi se odredjeni redoslijed pitanja koji je unaprijed pripremljen,ali ne striktno kao u struktuiranom intervjuu. Wengraf istice cetiri bitna obiljezja intervjua u kvalitativnom istrazivanju :
istrazivacki intervju specifican tip inetakcije dobro planiran unaprijed ide u dubinu
Kada se za intervju u kvalitativnom istrazivanju kaze da ide u dubinu misli se na prikupljanje opseznih informacija kojim se nastoji prodrijeti ispod povrsine problema.Tu je bitna razlika izmedju kvantitativnog I kvalitativnog istrazivanja,I to je najcesci prigovor kvantitativnim istrazivanjima,da problem zahvacaju samo povrsinski. Na temelju pregleda literature o kvalitativnim istrazivanjima Creswell navodi sljedecih osam nacina verifikacije rezultata kvalitativnih istrazivanja :
Produzeni angazman I persistentno promatranje Triangulacija Recenzija ili debriefing kolega Preinaka I preciziranje radnih hipoteza Razjasnjavanje istrazivacevih pristrasnosti Misljenje ispitanika Opsirno izvjestavanje Eksternalna revizija
Problem generalizacije rezultata kvalitativnih istrazivanja istrazivaci u ovom porducju rjesavaju na nacin kako je to u osam tocaka klasificirao Creswell.Medjutim taj problem bi se mogao rijesiti I kvantitativnim pristupom na nacin da se ispitivanje provodi u vise socijalnih okruzenja.
NEZAVISNA I ZAVISNA VARIJABLA Nezavisna ili eksperimentalna varijabla je cinitelj koji istrazivac namjerno mijenja u eksperimentu I to nezavisno od drugih okolnosti u eksperimentu,odnosno prema vlastitom nahodjenju.Nezavisnu varijablu treba jasno I precizno definirati.Postoje dvije vrste nezavisnih varijabli.To mogu biti kvalitativno razlicite situacije ili razlicite kvantitete nezavisne varijable.Prva vrsta su kvalitativne a druga su kvantitativne nezavisne varijable.I u jednoj I u drugoj vrsti postoje razliciti modaliteti nezavisne varijable.Zavisna ili kriterijska varijabla je reakcija ili ponasanje ispitanika koje se u eksperimentu ispituje I to pod uticajem nezavisne varijable,odnosno sto se u eksperimentu mjeri pojava koja se ispitujeKao I nezavisnu I zavisnu varijablu treba jasno I precizno definirati,da se omoguci ponavljanje eksperimenta pod istim uvijetima. PLACEBO U nekim eksperimentima vrlo ucinkovit nacin kontrole je placebo.Placebo se definira kao zamjenska supstancija istog izgleda ili postupka koji se po vanjskoj formi ne razlikuje od postupka koji se eksperimentom provjerava.Placebo postupak je ralativno jednostavan kada se radi o provjeri odredjene supstancije. Placebo ima dvostruku ulogu :
Neutraliziranje ucinka sugestije,jer sugestija djeluje u eksperimentalnoj I kontrolnoj skupini ispitanika. Da se osigura jednaki tretman ispitanika eksperimentalne I kontrolne skupine u eksperimentu,jer su svi ispitanici izlozeni naizgled istoj supstanciji.
DRUGI NACINI ISTRAZIVANJA Uz eksperimentalni nacrt postoje I drugi nacrti istrazivanja :
Kvazieksperimentalni nacrt Korelacijski nacrt Diferencijalni nacrt Nacrt pojedinacnog slucaja
FAKTORSKA ANALIZA Cilj faktorske analize je utvrdjivanje temeljnih dimenzija,cinitelja,idrednica ili jednostavnije,faktora u nekom podrucju.Postoji veci broj metoda faktorske analize tako da se za faktorsku analizu moze kazati da je to skup statisticko-matematickih postupaka kojima se polazeci od veceg skupa varijabliutvrdjuje manji skup temeljnih varijabli ili faktora. Interkorelacija faktora pokazuje da se moze prihvatiti navedena interpretacija faktora.
REGRESIJSKA ANALIZA Cilj regresijske analize je prema tome utvrdjivanje povezanosti izmedju skupa nezavisnih varijabli I jedne zavisne varijable.U regresijskoj analizi nezavisne varijable nazivaju se prediktorskim varijablama ili skraceno prediktorima,a zavisna varijabla kriterijskom varijablom ili skraceno kriterijem.Cilj regresione analize je objsnjavanje odnosno predvidjanje kriterija pomocu sustava prediktora.Takva se regresijska analiza naziva multivarijatna (multipla),I njome se objasnjava varijanca kriterija pomocu dva ili vise prediktora.U drustvenim I humanistickim znanostima u kojim su pojave koje se istrazuju izuzetno slozene dolazi u obzir samo multivarijatna regresijska analiza.Univarijatna regresijska analiza je jednostavnija I moze posluziti za objasnjenje logike regresijske analize.
KANONICKA KORELACIJA ANALIZA Kanonickom korelacijskom analizom utvrdjuje se povezanost dvaju skupova varijabli.Jedan skup se sastoji od nezavisnih varijabli,a drugi skup se sastoji od zavisnih varijabli.Kanonickom korelaijskom analizom se testira nezavisnost varijabli,dvaju skupova varijabli.Kada postoji vise kriterijskim varijabli problem predikcije moze se rijesiti kanonickom korelacijskom analizom.Kanonicka korelacijska naliza se moze shavatiti kao ekstenzija regresijske analize.Umjesto jedne zavisne varijable tu postoji skup zavisnih varijabli.To znaci da se u slucaju kada postoji vise zavisnih varijabli umjesto vise regresijskih analiza moze uciniti samo jedna k anonicka korelacijaka analiza.Kanonicka korelacijaka analiza I regresijska analiza su medjusobno povezane.
HIPOTEZA
Hipoteza treba biti u funkciji postizanja definiranog cilja istraživan ja
provjerljivost: besmisleno je postaviti hipotezu za koju ne postoje postupci koji omoguduju da se ona provjeri
plodnost: hipoteza mora biti plodotvorna u odnosu na zaključke koji iz nje proizlaze
suglasnost: kada se postavlja hipoteza mora biti utemeljena na postojedim znanjima o
problemu koji se istražuje
jednostavnost: ogleda se u preciznom i konkretnom formuliranju, hipoteza mora biti formulirana na jasan i jednostavan način .
INTERVJU VRSTE INTERVJUA a)
obzirom na sadržaj i tok intervjua: vezani (standardizirani): pitanja su unaprijed pripremljena i postavljaju se u istoj formi svim ispitanicima pitanja mogu unaprijed biti precizirana doslovno ili samo sadržajno ako su pitanja doslovno određena, razgovor poprima karakteristike ankete vezani intervju je
analitički (njime raščlanjujemo pojavu koju želimo proučiti)
b)
slobodni (nestandardizirani): više je diskusija („dvoboj riječima“) u kojem izazivamo ispitanika da iznese svoje poglede naziva se i dijalektički ili taraktički (grč ki: taraksis uznemirenje ili izazivanje) često se koristi pri istraživa nju motiva i razloga djelovanja.
obzirom na osobe koje se intervjuiraju: direktni - razgovara se direktno sa osobom ,ispitanik je uje dno i osoba o kojoj se traže podaci
primjenjuje se kada se očekuje da ispitanik nede znati ili nede željeti dati prave i iskrene odgovore indirektni razgovor sa ispitanikovom okolinom o njemu,
c)
Obzirom na broj ispitanika sa kojima se simultano razgovara: individualni - razgovor sa jednom osobom (bilo da govori o sebi ili o drugima –direktno ili indirektno) kolektivni - simultani razgovor sa vecim brojem osoba, razlike u reagiranju učenika k ao pojedinca i istog učenika kao člana grupe, u njemu prevladavaju karakteristike slobodnog intervjua .
